RAD DRUÅ TVA BIBLIOTEKARA SLAVONIJE I BARANJE 1975 - 1985
OSIJEK, 1985.
UVOD
Društvo bibliotekara Slavonije i Baranje osnovano je 1975. go dine. U vremenskom razdoblju od 10 godina, potaknuto stvarnim društvenim potrebama, ovo stručno Društvo posebno se zalagalo za slijedeće programe: - okupiti što veći broj stručnih radnika, - razvijati stručna područja seminarima i plenumima, - razvijati samoupravne koncepte bibliotekarstva. Razdoblje od jednog desetljeća pokazalo je da se naše Društvo osmišljeno uključivalo u glavne smjernice naznačenoga progra ma i da je u složenim uvjetima rada, uz skromna financijska sredstva od članarine, SlZ-a kulture općine Osijek, Komiteta za društvene djelatnosti Zajednice općina Osijek, te materijal ne pomoći pojedinih knjižnica i radnih organizacija, ostvari lo i uspjelo postići zrele rezultate. O radu našega Društva svjedoči i ova publikacija u kojoj je prikazan redoslijed rada njegova članstva. Neosporna je činjenica da je mnogobrojno članstvo tražilo op ravdano odgovore na mnoga stručna i društvena pitanja, ali je takodjer vidljivo da je naše Društvo i moglo sve to ostvariti uz izuzetno zalaganje svojih organa, odbora i komisija. Svima onima koji su u minulom razdoblju uz mnogo zanosa, stru čnosti, drugarstva i prijateljstva tako radili članstvo izra žava svoju zahvalnost. Programi suvremenog bibliotekarstva i preobrazba naših knjiž nica u moderne bibliotečno-informacijske centre moraju u Sla voniji i Baranji dobiti potrebnu društvenu valorizaciju i tre ba ih ugraditi u srednjoročne i dugoročne planove razvoja sva ke općine. Ostvarenju toga osnovnog zadatka svih nas đoprinijet će, medju ostalim, i predložena mreža općinskih matičnih knjižnica za svaku općinu Slavonije i Baranje. 7
U zadnjoj deceniji ovoga milenija, na pragu 21. stoljeća, Sla vonija i Baranja i njeno Društvo bibliotekara moraju učiniti sve da se vrijednost, ljepota i značaj knjige trajno ugrade u razvoje našega socijalističkog društva i njegove samoupravne kulture.
U Osijeku, 3. travnja 1985
Dr Pavle Blažek
SKUPÅ TINE
Ideja, misao o jedinstvenom društvu bibliotečnih radnika na području Slavonije i Baranje rodjena je u proljeće 1975. god. Naime, na proširenom sastanku HBD - podružnica Osijek, održa nog 8. 4. 1975. godine u prostorijama Gradske knjižnice u Osi jeku, na kome su pored članova Podružnice Osijek, prisustvova li i predstavnici knjižnica iz Djakova, Josipovca, Belog Mana stira, Podravske Slatine, Vinkovaca i Vukovara raspravljano je o reorganizaciji Hrvatskog bibliotekarskog društva. Drugarica Nada Bojanić, predsjednica Podružnice i član Uprav nog odbora HBD—a, informirala je prisutne, da Zakon o udruži vanju gradjana (Narodne novine br. 26/73.), obavezuje HBD da izvrši reorganizaciju društva, S obzirom na to, Upravni odbor HBD-a je predložio dvije varijante reorganizacije: 1. HBD je društvena i stručna organizacija koja okuplja bibli<)
otečne radnike učlanjene u osnovnim organizacijama ovog Dru štva na području SR Hrvatske, i
2, HBD je republički savez društava bibliotečnih radnika za područje SR Hrvatske. Nakon rasprave, drugarica Bojanić je zamolila predstavnike knjl žnica da održe sastanke u svojim sredinama i pošalju pismeni prijedlog koju od predloženih varijanata prihvaćaju. 16. 5. 1975. godine u Osijeku, održan je sastanak Inicijativ nog odbora za osnivanje novog društva. Na ovom sastanku, odlu ku HBD-a obrazložili su Nada Bojanić i Pavle Blažek. Prema ob razloženju, Hrvatsko bibliotekarsko društvo je republički sa vez društava bibliotečnih radnika za područje SR Hrvatske, a umjesto dotadašnjih podružnica u pojedinim općinama Slavonije i Baranje, osniva se regionalno društvo koje bi okupljalo bib liotečne radnike s područja Slavonije i Baranje. Prethodno, podružnice bi na svojim godišnjim skupštinama donijele odluku o prestanku rada. Na pomanutom sastanku, predstavnici knjižnica iz Osijeka, Be log Manastira, Vukovara, Slavonske Požege i Vinkovaca složili 11
su se da novo konstituirano društvo: - ima naziv: Društvo bibliotekara Slavonije i Baranje - da sjedište Društva bude u Osijeku - da organ upravljanja - Upravni odbor broji 11 članova, te da budu zastupljeni predstavnici svih tipova biblioteka - donijet je Prijedlog statuta Društva - dogovoren je termin osnivačke skupštine (21. 5. 1+75. g. u Osijeku).
OSNIVAČKA SKUPŠTINA DRUŠTVA BIBLIOTEKARA SLAVONIJE I BARANJE Osnivačka skupština Društva bibliotekara Slavonije i Baranje održana je 21. 5. 1975. godine u Osijeku, sa slijedećim dnev nim redom: 1. Izbor radnih tijela a) radno predsjedništvo b) zapisničara i dva ovjerovitelja c) kandiđacione komisije d) verifikacione komisije 2. Usvajanje statuta Društva bibliotekara Slavonije i Baranje 3. Izbor Upravnog odbora, predsjednika i Nadzornog odbora 4. Prijedlozi i mišljenja za rad Društva 5. Razno. Članovi Radnog predsjedništva su bili: Pavle Blažek (Osijek), Laura Merki (Beli Manastir) i Marija Brkić (Vukovar). Zapisničar: Štefanija Pašić (Osijek). Ovjerovitelji zapisnika: Mira Madjarić (Osijek) i Jelena Vukelić (Beli Manastir). Članovi Kandiđacione komisije: Ana Petnjarić (Osijek), Ružica Katušić (Pleternica), Irma Kormar (Josipovac). Verifikaciona komisija: Duško Ciganovlć (Vukovar), Milica Stoj ković (Darda) i Zorica Ritteser (Osijek). Nakon izbora radnih tijela Skupština je nastavila rad prema usvojenom dnevnom redu. Usvojen je Statut Društva bibliotekara Slavonije i Baranje, te slijede poslovi oko registracije. Jednoglasno su izabrani slijedeći članovi u Upravni odbor: 1. Nada Bojanić, Gradska knjižnica Osijek 2. Pavle Blažek, Gradska knjižnica Osijek 3. Marija Vrljević, Gradska knjižnica Osijek 4. Mira Madjarić, Poljoprivredni institut Osijek 5. Marija Koški, Saponia, Osijek 6. Katica Ivić, Ekonomski fakultet Osijek 13
1. Vesna Burić, Muzej Slavonije, Osijek 8. Laura Merki, Narodno sveučilište, Beli Manastir 9. Ana Vuković, Narodna knjižnica i čitaonica, Vinkovci 10. Slavica Filipović, Narodna knjižnica i čitaonica, Pleternica 11. Marija Brkić, Narodno sveučilište - Narodna biblioteka, Vu kovar Po Statutu, predsjednik Upravnog odbora je i predsjednik Dru štva. Prvi predsjednik novoosnovanog Društva je drugarica Nada Bojanić. U Nadzorni odbor su izabrani: 1. Ana Petnjarić, Gradska knjižnica Osijek 2. Adela Stošić, Pedagoška akademija, Osijek 3. Zeina Petošić, Narodna knjižnica i čitaonica, Slavonska Požega. Predstavnici Društva bibliotekara u Glavni odbor HBD-a su: Na da Bojanić i Marija Brkić, a za Nadzorni odbor HBD-a: Pavle Blažek. Razgovarano je o budućem radu novoga Društva, čula su se inte resantna mišljenja i prijedlozi, a Upravni odbor je dobio za datak da donese plan rada Društva. Time je rad Konstituirajuće skupštine završen. Na sjednici Upravnog odbora, neposredno poslije Osnivačke skup štine izabrana su dva potpredsjednika, tajnik i blagajnik Dru štva : Katica Ivić - prvi potpredsjednik Marija Brkić - drugi potpredsjednik Marija Vrljević - tajnik Mira Madjarić - blagajnik
I
REDOVNA SKUPŠTINA DRUŠTVA BIBLIOTEKARA SLAVONIJE I BARANJE
Prva redovna skupština Društva bibliotekara Slavonije i Bara nje održana je 25. 4. 1977. godine u Pleternici, povodom 70-go dišnjice rađa Narodne knjižnice i čitaonice Pleternica i 750-godišnjice grada Slavonska Požega. Dnevni_red:
1. Otvaranje skupštine 2. Izbor radnih tijela a) radno predsjedništvo b) zapisničara i dva ovjerovitelja c) biračkog odbora 3. Referat o 70-gođišnjici rada Narodne knjižnice i čitaonice Pleternica 4. Pozdravi i čestitanja 5. Izvještaji: Upravnog odbora Nadzornog odbora 6. Diskusija 7. Prijedlozi Biračkog odbora a) za predsjednika b) za Nadzorni odbor c) za Upravni odbor d) za koordinatora izmedju Društva i izdanja HBD-a e) za delegate za Glavni odbor HBD-a f) za delegate u Nadzorni odbor HBD-a g) za delegate za Skupštinu HBD-a u Splitu 8. Smjernice za budući rad Društva. Nakon otvaranja Skvpštine, u Radno predsjedništvo su izabrani: Slavica Filipović (Pleternica), Pavle Blažek (Osijek) i Laura Merki (Beli Manastir). Zapisničar: Vera Eri (Osijek). Ovjerovitelji zapisnika: Vjekoslav Bizjak i Marija Koški. Birački odbor: Ana Petnjarić, Marija Stunić, Marija Brkić. 15
Pročitan je referat o 70-godišnjici Narodne knjižnice i čitao nice Pleternica, saslušani su izvještaji, kao i čestitke upu ćene Društvu. Poslije diskusije. Izabrana su izvršna tijela Društva. Upravni odbor: 1. Nada Bojanić, Gradska knjižnica Osijek 2. Vera Eri, Pedagoški fakultet, Osijek 3. Marija Kovač, Gradska knjižnica Osijek 4. Ana Vuković, Narodna knjižnica i čitaonica, Vinkovci 5. Marija Koški, Saponia, Osijek 6. Pavle Blažek, Gradska knjižnica Osijek 7. Vesna Burić, Muzej Slavonije, Osijek 8. Marija Neđić, Poljoprivredni fakultet, Osijek 9. Ružica Šerbić, Narodna biblioteka, Vukovar 10. Laura Merki, Knjižnica i čitaonica, Beli Manastir 11. Slavica Filipović, Narodna knjižnica i čitaonica, Pleternica Drugarica Nada Bojanić je izabrana za predsjednicu Društva i Upravnog odbora. Nadzorni odbor: 1. Zeina Petošić (Slavonska Požega) 2. Marija Brkić (Vukovar) 3. Milica Stojković (Beli Manastir) Delegati za Glavni odbor HBD-a: 1. Nada Bojanić (Osijek) i 2. Ana Vuković (Vinkovci). Delegat za Nadzorni odbor HBD-a: 1. Pavle Blažek (Osijek). Delegati za Skupštinu HBD-a u Splitu su: 1. Nada Bojanić, 2. Pavle Blažek, 3. Vjekoslav Bizjak, 4. Marija Brkić,
5. Zeina Petošić, 6. Marija Koški, 7. Slavica Filipović i 8. Ana Vuković. Koordinator izmedju izdanja HBD-a i Društva: 1. Vjekoslav Bizjak. Predsjednica Društva je pročitala Smjernice za budući rad i time je Skupština završena. Na sjednici Upravnog odbora, poslije Skupštine, izabrani su potpredsjednici, tajnik i blagajnik Društva: Marija Koški - prvi potpredsjednik Ana Vuković - drugi potpredsjednik Vera Eri - tajnik Marija Kovač - blagajnik
17
II REDOVNA SKUPŠTINA DRUŠTVA BIBLIOTEKARA SLAVONIJE I BARANJE
Druga skupština Društva bibliotekara Slavonije i Baranje odr žana je 15. 5. 1979. godine, u Vukovaru. Skupština je imala dva dijela: I
Rgđni_dio_skugštine Rasprava: 0 knjižnicama u sastavu radničkih i narodnih sve učilišta - područje Zajednice općina Osijek
II
2£U3a_redoyna_skupština_pruštya
Dnevni_red: 1. Izbor radnih tijela a) radno predsjedništvo b) zapisničara i dva ovjerovitelja c) biračkog odbora 2. Izvještaji: Upravnog odbora Nadzornog odbora 3. Diskusija 4. Prijedlozi Biračkog odbora a) za predsjednika b) za Upravni odbor c) za Nadzorni odbor d) delegate za glavni odbor HBD-a e) delegate za 22. skupštinu HBD-a u Osijeku 5. Smjernice za budući rad Društva. Predsjednica Društva, drugarica Nada Bojanić je otvorila Skup štinu, pozdravila goste i prisutne članove, a potom se prešlo na radni materijal: 0 knjižnicama u sastavu radničkih i narod nih sveučilišta - područje Zajednice općina Osijek. Ovaj materijal je sastavila Radna grupa (Pavle Blažek, Ivanka Manojlović i Laura Merki), a pročitala drugarica Merki. Nakon rasprave i pruženih informacija, prešlo se na dnevni red.
U Radno predsjedništvo su izabrani: Ivanka Manojlović, Pavle Blažek, Milica Stojković, Zeina Petošić i Ana Vuković. Zapisničar je bila Vera Eri, tajnica Društva, a ovjerovitelji zapisnika Marija Kovač i Marija Nedić. Birački odbor: Marija Nedić, Elizabeta Tonković i Ružica Šerbić Nakon podnijetih i prihvaćenih izvještaja o radu, te diskusije, izabrani su novi članovi u: Upravni odbor 1. Nada Bojanić, Gradska knjižnica Osijek 2. Pavle Blažek, Gradska knjižnica Osijek 3. Vesna Burić, Muzej Slavonije, Osijek 4. Vera Eri, Pedagoški fakultet, Osijek 5. Marija Koški, Saponia, Osijek 6. Marija Kovač, Gradska knjižnica Osijek 7. Laura Merki, Knjižnica i čitaonica, Beli Manastir 8. Zeina Petošić, Narodna knjižnica i čitaonica, Slavonska Požega 9. Ružica Šerbić, Narodna biblioteka, Vukovar 10. Ankica Vučković, Prehrambeno-tehnološki fakultet, Osijek 11. Ana Vuković, Narodna knjižnica i čitaonica, Vinkovci Za predsjednika Društva i Upravnog odbora, ponovo je izabrana drugarica Nada Bojanić. Nadzorni odbor 1. Marija Brkić 2. Milica Stojković 3. Martinka Sučić Za Glavni odbor HBD-a Zagreb: Nada Bojanić i Laura Merki. Delegati za 22. skupštinu HBD-a u Osijeku: 1. Nada Bojanić, 2. Pavle Blažek, 3. Vesna Burić, 4. Marija Brkić, 5. Vera Eri, 19
6. Slavica Filipović, 7. Marija Koški i 8. Ana Vuković. Na sjednici Upravnoq odbora, poslije Skupštine, izabrani su potpredsjednici, tajnik i blaqajnik Društva: Vesna Burić - prvi potpredsjednik Laura Merki - drugi potpredsjednik Vera Eri - tajnik Marija Kovač - blagajnik
III
REDOVNA SKUPŠTINA DRUŠTVA BIBLIOTEKARA SLAVONIJE I BARANJE
Treća skupština Društva je održana 29. 4. 1981. godine u Osi jeku, sa slijedećim dnevnim redom: 1. Izbor radnih tijela a) radno predsjedništvo b) zapisničara i dva ovjerovitelja c) biračkog odbora 2. Izvještaji: Upravnog odbora Nadzornog odbora 3. Diskusija 4. Prijedlozi Biračkog odbora a) za predsjednika b) za Upravni odbor c) za Nadzorni odbor đ) delegati za Glavni odbor HBD-a e) delegati za 23. skupštinu Hbđ-a u Varaždinu 5. Smjernice za budući rad Društva. Na početku, izabrani su slijedeći članovi u radna tijela Skup štine . Radno predsjedništvo: dr Pavle Blažek, Ivanka Manojlović i La ura Merki. Zapisničar: Danka Vidović Ovjerovitelji zapisnika: Višnja Barić i Ankica Vučković Birački odbor: Ana Vuković, Vesna Burić i Laura Merki. Nakon izvještaja i diskusije izabran je novi predsjednik Dru štva i članovi u novi Upravni odbor. Upravni odbor: 1. Pavle Blažek, Gradska knjižnica Osijek 2. Ivanka Manojlović, Narodna biblioteka, Vukovar 3. Marija Koški, Saponia, Osijek 4. Danka Vidović, Gradska knjižnica Osijek 21
5. Ljubica Rađman, CUO "Braća Ribar", Osijek 6. Marija Bolić, Gradska knjižnica Osijek 7. Dušanka Slijepčević, OŠ "XII proleterska", Osijek 8. Ankica Vučković, Prehrambeno-tehnološki fakultet, Osijek 9. Zeina Petošić, Narodna knjižnica i čitaonica. Slavonska Požega 10. Jelena Vukelić, Knjižnica i čitaonica, Beli Manastir 11. Martinka Sučić, Narodna knjižnica i čitaonica, Vinkovci Za predsjednika Društva i Upravnog odbora izabran je dr Pavle Blažek. Nadzorni odbor 1. Vera Eri, Pedagoški fakultet, Osijek 2. Laura Merki, Knjižnica i čitaonica, Beli Manastir 3. Elizabeta Tonković, Narodna knjižnica i čitaonica, Vinkovci Za Glavni odbor HBD-a: Pavle Blažek i Ivanka Manojlović. Izabrani delegati za 23. skupštinu HBD-a u Varaždinu, su: Pav le Blažek, Nada Bojanić, Marija Bolić, Danka Vidović, Vera Eri Ivanka Manojlović, Martinka Sučić, Elizabeta Tonković, Zeina Petošić, Laura Merki i Jelena Vukelić. Na ovoj Skupštini posebno je zahvaljeno dosadašnjoj predsjed nici, drugarici Nađi Bojanić, za uspješno vodjenje Društva od njegovog osnutka. Na sjednici Upravnog odbora, održanoj poslije Skupštine, izab rani su potpredsjednici, tajnik i blagajnik Društva: Ivanka Manojlović - prvi potpredsjednik Marija Koški - drugi potpredsjednik Danka Vidović - tajnik Marija Bolić - blagajnik
IV REDOVNA SKUPŠTINA DRUŠTVA BIBLIOTEKARA SLAVONIJE I BARANJE
Četvrta redovna skupština Društva bibliotekara Slavonije i Ba ranje održana je 13. 5. 1983. godine u Vukovaru. Dnevni_red: 1. Izbor radnih tijela a) radno predsjedništvo b) zapisničara i dva ovjerovitelja c) biračkog odbora 2. Izvještaji: Upravnog odbora Nadzornog odbora 3. Razmatranje izmjena i dopuna Statuta, te njegovo usvajanje 4. Odluka o visini članarine 5. Diskusija 6. Prijedlozi Biračkog odbora a) za predsjednika b) za Upravni odbor c) za Nadzorni odbor đ) delegate za Glavni odbor HBD-a e) delegate za 24, skupštinu HBD-a na Plitvicama f) delegata za 10. skupštinu SDBJ u Novom Sađu 7. Smjernice za budući rad Društva. Nakon pozdravnih riječi predsjednika Društva, dr Pavla Blažeka, usvojen je slijedeći sastav radnih tijela Skupštine: Radno predsjedništvo: Ivanka Manojlović, Marija Koški i Zeina Petošić. Zapisničar: Danka Viđović Ovjerovitelji zapisnika: Silva Pavlinić i Ankica Vučković. Birački odbor: Marija Brkić, Ankica Vučković i Ana Vuković. Saslušani su i prihvaćeni izvještaji o radu Društva, kao i iz mjene i dopune Statuta Društva. Donijeta je Odluka o visini članarine a zatim je uslijedila diskusija. 23
U izvršna tijela Društva su izabrani: Upravni odbor 1. Pavle Blažek, Gradska knjižnica Osijek 2. Zeina Petošić, Narodna knjižnica i čitaonica, Slavonska Požega 3. Ljubica Radman, CUO "Braća Ribar", Osijek 4. Danka Vidović, Gradska knjižnica Osijek 5. Marija Bolić, Gradska knjižnica Osijek 6. Nada Bojanić, Gradska knjižnica Osijek 7. Ivanka Manojlović, Narodna biblioteka, Vukovar 8. Marija Koški, Saponia, Osijek 9. Martinka Sučić, Narodna knjižnica i čitaonica, Vinkovci 10. Katica Ivić, Ekonomski fakultet, Osijek 11. Milica Stojković, Knjižnica i čitaonica, Darda Za predsjednika Društva i Upravnog odbora ponovo je izabrana dr Pavle Blažek. Nadzorni odbor - Odbor samoupravne društvene kontrole 1. Blanka Salatić 2. Laura Merki 3. Elizabeta Tonković Delegati u Glavnom odboru HBD-a su: Pavle Blažek, Zeina Peto šić i Ljubica Radman. Delegati za 24. skupštinu HBD-a su: Pavle Blažek, Zeina Peto šić, Ivanka Manojlović, Ljubica Radman, Danka Vidović, Marija Bolić, Marija Koški, Jelena Vukelić, Ankica Vučković, Dušanka Slijepčević, Martinka Sučić i Nada Bojanić. Delegat za Skupštinu SDBJ je: dr Pavle Blažek Nakon radnog dijela, održan je kraći susret s književnikom i revolucionarom Djordjem Radišićem.
Na 1. sjednici Upravnog odbora, iza Skupštine, izabrani su pot predsjednici, tajnik i blagajnik Društva: Zeina Petošić - prvi potpredsjednik Ljubica Rađman - drugi potpredsjednik Danka Vidović - tajnik Marija Bolić - blagajnik
25
V REDOVNA SKUPŠTINA DRUŠTVA BIBLIOTEKARA SLAVONIJE I BARANJE
Prema Programu rada i dogovoru Upravnog odbora, Peta redovna skupština Društva bibliotekara Slavonije i Baranje održat će se 17. i 18. 4. 1985. godine, na Zvečevu. Kako Skupština ima radni i prigodni (jubilarni) dio, dnevni red će biti rasporedjen na slijedeći način: Srijeđai_17_i_4_._ 1985 ._2_._u_17_sati 1. Otvaranje skupštine i izbor radnih tijela a) radno predsjedništvo b) zapisničara i dva ovjerovitelja c) biračkog odbora 2. Riječ pokrovitelja 3. Izvještaji: Upravnog odbora Odbora samoupravne društvene kontrole 4. Prijedlog mreže općinskih matičnih knjižnica Zajednice op ćina Osijek 5. Rasprava 6. Prijedlozi Biračkog odbora za: a) predsjednika b) Upravni ođb or c) Odbor samoupravne društvene kontrole đ) delegate za Glavni odbor HBD-a e) delegate za Skupštinu HBD-a u Zadru 7. Smjernice za budući rad Društva Četyrtak2_ 18_._ 4_._ 198 5_._g_._u_10_sati 1. Obilježavanje 140 godina Narodne čitaonice u Slavonskoj Požegi a) 140 godina Narodne čitaonice u Slavonskoj Požegi (Zeina Petošić) b) Pozdravna riječ predsjednika Društva bibliotekara Slavo nije i Baranje (dr Pavle Blažek) c) Podjela priznanja
2. Obilježavanje 40-godišnjice oslobodjenja zemlje a) Predstavljanje pisca (borca) s područja Požeške kotline (Miodrag Bijelić) b) Razvoj knjige u Slavoniji i Baranji za vrijeme NOB-e i socijalističke revolucije 1941-1445. s osvrtom na NOB-u u Požeškoj kotlini, prosvjeti i kulturi. (Dane Pavlica) c) Obilazak spomenika NOB-e od Kamenske do Zvečeva uz stru čnu vodičku službu (Dane Pavlica) Istog dana, prema doqovoru, održalo bi se zajedničko drugarsko veče. Petakx_19_._4_._1985j_3j U toku prijepodneva, planiran je povratak u Osijek, preko Vo đina, Podravske Slatine i Orahovice - Tragom VI slavonskog udar nog korpusa. Ovakav program Skigoštine planiran je kako bi se svečano obilje žile značajne godišnjice: 10 godina postojanja Društva bibliotekara Slavonije i Baranje 140 godina Narodne čitaonice u Slavonskoj Požegi 40 godina oslobodjenja naše zemlje.
27
PLENUMI
I
PLENUM DRUŠTVA BIBLIOTEKARA SLAVONIJE I BARANJE
Prvi plenum Društva bibliotekara Slavonije i Baranje, održan je 8. 12. 1975. godine u Osijeku, Dnevni_red: 1. Informacija o dosadašnjim sjednicama i radu Upravnog odbora Društva i Glavnog odbora Hrvatskog bibliotekarskog društva - informira Nada Bojanić 2. Dopuna Programa rada Društva, formiranje odbora i komisija 3. Informacija o Skupštini HBD-a u Kumrovcu - zaključci. Informira Pavle Blažek. 4. Informacija o VI skupštini Saveza društava bibliotekara Ju goslavije u Sarajevu. 5. Informacija o seminaru za bibliotekare u Mađjarskoj - infor mira Laura Merki. 6. 0 100. godišnjici rada Narodne knjižnice i čitaonice u Vin kovcima. 7. Razno. Plenumu je prisustvovalo 43 bibliotečna radnika s područja Sla vonije i Baranje.
31
II
PLENUM DRUŠTVA BIBLIOTEKARA SLAVONIJE I BARANJE
Drugi Plenum Društva bibliotekara Slavonije i Baranje održan je 7. 6. 1976. godine u Slavonskoj Požegi. Ovim skupom Društvo je obilježilo 130. godišnjicu postojanja i rada Narodne knjižnice i čitaonice u Slavonskoj Požegi. Unevni_red: 1. 0 130. godišnjici Narodne knjižnice i čitaonice u Slavon skoj Požegi - Zeina Petošić. 2. Informacija o programima rada odbora i komisija Društva. 3. Informacija o madjarsko-jugoslavenskom savjetovanju o bib liotečno- zavičajnoj djelatnosti (Segeđin, 24. i 25. 3. 1976) Informiraju: Nada Bojanić i Laura
Merki
4. Informacija o značajnim akcijama pojedinih knjižnica Slavo nije i Baranje. 5.0 stručnom putovanju članova Društva u NR Madjarsku - infor mira Pavle Blažek. 6. Razno. Plenumu je prisustvovalo 23 člana Društva bibliotekara Slavo nije i Baranje.
III
PLENUM DRUŠTVA BIBLIOTEKARA SLAVONIJE I BARANJE
Treći plenum Društva bibliotekara Slavonije i Baranje održan je 7. 3. 1977. godine u Osijeku. Dnevni_red: 1. Izvještaj sa IV sjednice Glavnog odbora Hrvatskog bibliote karskog društva, održane 21. 2. 1977. godine u Zagrebu. 2. Pripreme za Plenum HBD-a, koji će se održati 10. 3. 1977. godine u Zagrebu. Tema Plenuma: Organizacija sustavnog ško lovanja knjižničara i bibliotekara. 3. Razno. Na Plenumu je bilo 37 bibliotečnih radnika, članova Društva bibliotekara Slavonije i Baranje.
33
IV
PLENUM DRUŠTVA BIBLIOTEKARA SLAVONIJE I BARANJE
četvrti plenum Društva bibliotekara Slavonije i Baranje održan je 23. 9. 1977. godine, u Belom Manastiru. Dneyni_red: 1. 0 problematici matične službe 2. Usvajanje Programa rađa Društva 3. Razno Osim 32 člana Društva bibliotekara Slavonije i Baranje, Plenu mu su prisustvovali društveno-politički radnici Belog Manasti ra, kao i Miloš Popović - potpredsjednik Izvršnog vijeća Zajed nice općina Osijek, Stanislav Marjanović - savjetnik za kultu ru Zajednice općina Osijek i Lidija Abramović - voditelj mati čne službe SRH pri Nacionalnoj i sveučilišnoj biblioteci u Za grebu.
V
PLENUM DRUŠTVA BIBLIOTEKARA SLAVONIJE I BARANJE
Peti plenum Društva bibliotekara Slavonije i Baranje održan je 19. 4. 1978. godine u Osijeku. Dnevni_red; 1. Izvještaj o 21. skupštini HBD-a u Splitu (Nada Bojanić) 2. Izvještaj o Skupštini Saveza društava bibliotekara Jugosla vije u Herceg Novom (Ana Vuković) 3. Informacije os a) radu Savjeta za biblioteke SRH, b) sjednici Glavnog odbora HBD, c) knjižnicama u Kanadi - Brantforđ, Toronto (Pavle Blažek) 4. Informacije os a) 2. jugoslavenskom savjetovanju o primjeni kompjutora u bibliotekama, Zagreb, 1977. (Vjekoslav Bizjak) b) Konferencija o naučnim publikacijama (Marija Koški) 5. Izvještaj tajnika o realizaciji Programa rada Društva za 1977. g. i sa sjednice Upravnog odbora Društva od 16. 3. 1978. godine. (Vera Eri) 6. Stručna ekskurzija Društva u Austriju, 10-14. 5. 1978. 7. Razno. Plenumu je prisustvovalo 36 bibliotečnih radnika, članova Društva bibliotekara Slavonije i Baranje.
35
VI
PLENUM DRUŠTVA BIBLIOTEKARA SLAVONIJE I BARANJE
Šesti plenum Društva bibliotekara Slavonije i Baranje održan je 14. 3. 1980. godine, u Vinkovcima, povodom 105. godišnjice Narodne knjižnice i čitaonice, inače najstarije kulturne insti tucije u Vinkovcima. Dnevni_red: 1. O stanju knjižnica na području općine Vinkovci (Ana Vuković) 2. Informacije os - Sjednici Glavnog odbora HBD-a i Upravnoq odbora DBSiB (Nada Bojanić) - Savjetovanju o primjeni Standarda za biblioteke univerzi teta u Jugoslaviji (Vera Eri) - Skupštini Saveza društva bibliotekara Jugoslavije u Priš tini (Laura Merki) 3. 0 programskoj koncepciji Gradske i sveučilišne knjižnice Osijek (Pavle Blažek) 4. Pitanja i prijedlozi. Rad Plenuma pratilo je 34 bibliotečna radnika s područja Sla vonije i Baranje.
VII
PLENUM DRUŠTVA BIBLIOTEKARA SLAVONIJE I BARANJE
Sedmi plenum Društva bibliotekara Slavonije i Baranje održan je 26. 4. 1984. godine, u Osijeku. Dnevni_red: 1. Informacija o 10. skupštini Saveza društava bibliotekara Jugoslavije, održanoj od 19-20. 3. 1984. godine u Opatiji (dr Pavle Blažek, Nada Bojanić i Dragutin Katalenac) i pre zentiranje referata s ove Skupštine. 2. Stručna ekskurzija - dogovor. 3. Proslava 35-gođišnjice rada Gradske i sveučilišne knjižni ce Osijek (dr Pavle Blažek). Prvi puta Društvo bibliotekara Slavonije i Baranje je na Skup štini SDBJ imalo tri referata. Sva tri referata su prezentira na i na ovom Plenumu. Mr Ljubica Rađman: Osvrt na školovanje suradnika u INDOK djelatnosti-knjižničara u SR Hrvatskoj od 1977. godine do danas (Iskustvo CUO "Braća Ribar" u Osijeku). Jasminka Lovrinčević: Razvoj BIS-a u Gradjevinskom školskom centru Osijek. Pavo Kobaš: Marketing - informacijski sistem u bibliotekarstvu (Okrenutost čitalačkim potrebama - marketing). Na Plenumu je bilo 40 bibliotečnih radnika, članova Društva bi bliotekara Slavonije i Baranje.
37
SEMINARI I SAVJETOVANJA
Seminari-i_sayjetoyanja_u_or2anizaciji_Đruštya_bibliotekara Slavonije_i_Baranje
U suradnji s Glavnim odborom i Komisijom za školovanje ZBD-a, organiziran je Seminar za bibliotečne radnike u Osijeku, u trajanju od 19-24. 6. 1978. godine. Predavači na ovom Seminaru bili su poznati bibliotečni radnici Vera Mudri-Škunca, mr Mira Mikačiđ, Branko Tomečak i Srna Vukoviđ-Mottl. Seminar je održan u prostorijama Gradske knjižni ce Osijek, a 37 polaznika imalo je mogućnosti da čuju predava nja o društvenom i stručnom aspektu bibliotečne djelatnosti (Vera Mudri-Škunca), predavanje iz klasifikacije (mr Mira Mikačić), te predavanja i vježbe iz katalogizacije (Branko Tome čak i Srna Vuković-Mottl). Seminar je bio vrlo seriozno organiziran, a to najbolje potvrđjuje anketa provedena medju polaznicima, koji su rekli da je Seminar bio dobro koncipiran, radan i koristan za sve profile bibliotečnih radnika, a naročito za one koji spremaju stručni ispit. Svi polaznici Seminara su naglasili da je jedino treba lo biti više vježbi iz katalogizacije. Od 19-21. 2. 1981. godine u Osijeku, je organiziran i održan Seminar za bibliotečne radnike školskih knjižnica. Seminar je organiziralo Društvo bibliotekara Slavonije i Bara nje u suradnji sa Zavodom za prosvjetno-peđagošku službu Zajed niče općina Osijek i Gradskom i sveučilišnom knjižnicom Osijek Program Seminara bio je slijedeći: - Funkcionalnost knjižnica u osnovnoj školi - Sreto Batranović - Funkcionalnost knjižnica u školama usmjerenog obrazovanja Milan Bošnjak - Transformacija školske knjižnice u bibliotečno informacijski centar (BIC) - Veronika Čelić - 0 primjeni minimuma standarda u školskim knjižnicama - Pav le Blažek - 0 klasifikaciji knjiga - Ljerka Filaković 41
- 0 katalog!zaciji knjiga - Srna Vuković-Mottl. Prema rasporedu Seminar je trajao tri dana, a predavanja su se održavala dvokratno. Ukupno je održano 25 sati predavanja. Seminaru je prisustvovalo 30 polaznika. Većina polaznika naš la se prvi put u našoj sredini, pa je Seminar bio prilika da se upoznaju s radom i zadacima Društva, uključe u redovno član stvo i budućim aktivnim radom pomognu rješavanju mnogih neri ješenih pitanja naše struke, četrnaest polaznika pristupilo je članstvu Društva. Savjetovanje o BIS-u Zajednice općina Osijek su organizirali: Nacionalna i sveučilišna biblioteka Zagreb, Gradska i sveuči lišna knjižnica Osijek, Zajednica općina Osijek i Društvo bi bliotekara Slavonije i Baranje. Savjetovanje je održano 9. 3. 1982. godine u Osijeku, a osnov na tema je bila: Bibliotečno-informacijski sistem i mogućnost transformacije postojećih bibliotečnih djelatnosti na područ ju Zajednice općina Osijek. Rad Savjetovanja je vodio i usmjeravao Veseljko Velčić, direk tor Nacionalne i sveučilišne biblioteke Zagreb, a saopćenja su podnijeli: 1. Antun Krajnović: Uloga i mjesto informacijskog sistema društveno-političke zajednice 2. Josip Stipanov: Bibliotečno-informacijski sistem općine kao dio društvenog sistema informiranja 3. Milan Miljuš: Osnovne koncepcije bibliotečno-informacijskog centra Privredne komore Slavonije i Baranje i razvoja BIC-eva u radnim organizacijama udruženog rada materijalne proizvod nje na području Zajednice općina Osijek 4. Vlado Horvat: Školske knjižnice osnovnog i usmjerenog odgo ja i obrazovanja na području ZOO 5. Pavle Blažek: Gradska i sveučilišna knjižnica Osijek i nje na uloga u BIS-u Zajednice općina Osijek 6. Veseljko Velčić: Bibliotečno-informacijski centri društveno-političkih zajednica SR Hrvatske
U raspravi je učestvovalo deset diskutanata, koji su govorili o postojećem stanju i provedenim akcijama transformacije. Iz ovih izlaganja dobivena je slika bibliotečne djelatnosti u radnim organizacijama (Saponia, Belje), školama (CUO "Braća Ribar"), te općinama (Vukovar, Vinkovci, Beli Manastir, Slavon ska Požega, Slavonski Brod i dr.) .
Seminar_o_klasifikaciji Prema dogovorenom proqramu rada, Društvo bibliotekara Slavoni je i Baranje i njegova Komisija za klasifikaciju, u suradnji s Komisijom za klasifikaciju HBD-a, organizirali su četvorodnevni seminar iz oblasti klasifikacije, namijenjen stručnim radnicima koji se bave ovom problematikom. Seminar je održan od 13-16. 12. 1982. godine, u prostorijama Gradske i sveučilišne knjižnice Osijek. U okviru 28 radnih sati, predavanja su održale: mr Mira Mikačić i mr Ljerka Filaković. Drugarica Mikačić je govorila o teoriji klasifikacije i izra di klasifikacione sheme, o stručnom i predmetnom katalogu, iz ložila teoriju predmetnog kataloga i dala praktične upute za izradu predmetnog kataloga. Drugarica Filaković je držala predavanja o klasificiranju po sistemu UDK, izloživši načela i probleme klasificiranja djela iz svih skupina od 0-9, s iscrpnim pregledom grupe 3. U svojim predavanjima Lj. Filaković je koristila folije, mnogobrojne praktične primjere i iznosila nove UDK brojeve. Seminaru je prisustvovalo 33 bibliotečna radnika s područja slavonsko-baranjske regije iz narodnih, fakultetskih, specijal nih i školskih biblioteka. Prisutni bibliotečni radnici su vr lo pažljivo pratili izlaganja koja treba da unaprijede stručni rad u bibliotekama različitih profila.
43
KOMISIJE I SEKCIJE
Odbori, komisije i sekcije Društva bibliotekara Slavonije i Baranje, formirane su na 1. plenarnoj sjednici, održanoj 8. 12, 1975. godine, u Osijeku. U toku ovih deset godina, došlo je do promjena naziva pojedi nih komisija, odbora ili sekcija, te članova zastupljenih u njima. Danas, u Društvu bibliotekara Slavonije i Baranje djeluju ova tijela u slijedećim sastavima: Sekcija_za_znanstvene_biblioteke 1. Pavle Blažek, Gradska i sveučilišna knjižnica Osijek 2. Marija Nedić, Poljoprivredni fakultet, Osijek 3. Katica Ivić, Ekonomski fakultet, Osijek 4. Marija Koški, Saponia, Osijek 5. Vesna Burić, Muzej Slavonije, Osijek 6. Nada Bojanić, Gradska i sveučilišna knjižnica Osijek 7. Vera Eri, Pedagoški fakultet, Osijek §®JiSijS_žS_SS£2đug_biblioteke 1. Ivanka Manojlović, Narodna biblioteka, Vukovar 2. Laura Merki, Knjižnica i čitaonica, Beli Manastir 3. Danica Perić, Narodna knjižnica, Ilok 4. Pavao Kobaš, Narodna knjižnica i čitaonica, Županja 5. Marija Stunić, Narodna knjižnica i čitaonica, Vinkovci 6. Ana Vazđar, Knjižnica i čitaonica, Valpovo §SS2ijS_žS_l!S2i2!S£_fei^Ii2£2li2 1. Ljubica Radman, CUO "Braća Ribar", Osijek 2. Jovanka Pavliček, Narodna biblioteka, Vukovar 3. Mirko Hunjadi, CUO "Bratstvo jedinstvo", Beli Manastir 4. Dušanka Slijepčević, OŠ "XII proleterska", Osijek 5. Silva Pavlinić, Gradska i sveučilišna knjižnica Osijek 47
i2!Pi2iiS_5S_]SS£2i23i2S£i 22 1. Nada Bojanić, Gradska i sveučilišna knjižnica Osijek 2. Marija Brkić, Narodna biblioteka, Vukovar 3. Dubravka Peti, Narodna knjižnica i čitaonica, Vinkovci 4. Zeina Petošić, Narodna knjižnica i čitaonica, Slavonska Po žega 5. Višnja Barić, Gradska i sveučilišna knjižnica Osijek 6. Marija Nedić, Poljoprivredni fakultet, Osijek £2J?iSijS_2S_3si5Siii]S2£iiili 1. Nada Bojanić, Gradska i sveučilišna knjižnica Osijek 2. Marija Bolić, Gradska i sveučilišna knjižnica Osijek 3. Jelena Vukelić, Knjižnica i čitaonica, Beli Manastir 4. Marija Brkić, Narodna biblioteka, Vukovar 5. Dubravka Peti, Narodna knjižnica i čitaonica, Vinkovci 6. Terezija Leko, Pravni fakultet, Osijek S2JPl2i22_22_22£2iSSii222ij2_5ifeIi2i2Ji2 1. Marija Koški, Sapnia, Osijek 2. Mira Madjarić, Poljoprivredni institut, Osijek 3. Ankica Vučković, Prehrambeno tehnološki fakultet, Osijek 4. Katica Ivić, Ekonomski fakultet, Osijek 5. Vera Bulat, Pedagoški fakultet, Osijek 6. Štefanija Pašić, Gradska i sveučilišna knjižnica Osijek 7. Višnja Barić, Gradska i sveučilišna knjižnica Osijek 8. Ljubica Radman, CUO "Braća Ribar", Osijek 9. Branka Harth, Saponia, Osijek Prvoimenovani član je predsjednik komisije ili sekcije. Sekcije i komisije rade prema svojim godišnjim planovima, a ovi su uskladjeni s planovima i programima istoimenih komisi ja ili sekcija Hrvatskog bibliotekarskog društva. Osim toga pojedine komisije ili sekcije su se vrlo angažirale u organiziranju i programiranju pojedinih seminara. Tu su ak tivnu ulogu imale Komisija za katalogizaciju i Komisija za
klasifikaciju. Sekcija za školske biblioteke je formirala Aktiv bibliotečnih radnika zaposlenih u knjižnicama osnovnih škola i škola usmje renog obrazovanja. Predsjednik je Ljubica Rađman, a tajnik Silva Pavlinić. Aktiv, svoj program realizira u suradnji s Prosvjetno-pedagoš kim zavodom općine Osijek i Gradskom i sveučilišnom knjižnicom Osijek. Održano je četiri sastanka Aktiva, na kojima su obradjene slijedeće stručne teme: Stručne teme na 1. sastanku Aktiva, održanog 5. 4. 1983. godi ne u prostorijama Gradske i sveučilišne knjižnice Osijek, su bile: - Prijedlog programa rada školskih knjižničara (mr Ljubica Radman) - Struktura radnog vremena (mr Ljubica Rađman). Drugi sastanak Aktiva, održan je 23. 12. 1983. godine, u pro storijama Gradske i sveučilišne knjižnice. To je praktično bio seminar na temu: Klasifikacija i signiranje nastavničkog fonda. Ovo predavanje, s nizom praktičnih primjera, održala je mr Ljer ka Filaković iz Zagreba. Treći sastanak Aktiva, održan je 20. 4. 1984. godine, u pros torijama knjižnice CUO "Braća Ribar". Predavanje pod nazivom "Izložba i njena uloga u populariziranju bibliotečne građje", održala je mr Ljubica Rađman i tom prilikom demonstrirala ma terijale neophodne pri postavljanju izložbe. Četvrti sastanak je održan 25. 10. 1984. godine u prostorijama knjižnice Gradjevinskog školskog centra. Ovaj sastanak je bio i prilika za većinu bibliotečnih radnika da razgleda moderno uredjen bibliotečno informativni centar. Dragutin Katalenac je obradio stručnu temu pod nazivom: Izra da programa transformacije školskih knjižnica u bibliotečno informativni centar. Osim što se obrađjuju stručne teme, na sastancima Aktiva se vo de plodne rasprave, a to je i odlična prilika za razmjenu isku stava bibliotečnih radnika zaposlenih u osnovnim školama i ško lama usmjerenog obrazovanja. 49
ČLANOVI SEKCIJA, ODBORA I KOMISIJA HRVATSKOG BIBLIOTEKARSKOG DRUŠTVA I DRUGIH REPUBLIČKIH TIJELA
dr Pavle Blažek §£’S£ijâ_2â_2â2£di?ë_hiblioteke Ivanka Manojlović Sekci 32_2á_2E££Üá¿2®_b¿!2Ü:2££]í2 mr Marija Koški Sekcijâ_2â_,l!S2iâ!S£_feí&¿¿2£2Í£ mr Ljubica Rađman £22i§ijâ_2â_siïuëno_obrazoyanie_biblioteônih_radnika mr Ljubica Rađman SSiDiSijá-Zá-fcatalogizaciju Nada Bojanić £2¡Pi2iJá_22_3si22ií¿!£2£iÍP Nada Bojanić £2ü?¿2álá_22_b¿bI¿22E2-íí 23 Marija Malbaša ^22li2ij2_2á_í22E2^2ÍE_i_2E££2lE_feíé¿í2Í2!Sá dr Pavle Blažek S2H1iSijâ_22_22£22lâ£i2â2ij2_ËiSii2È2]iâ mr Marija Koški
iS2!PASi jS_2S_E2yij22i_3SSjilPi£2 mr Vesna Burić §Syj®i_žS_feifeii2£®!S2_ii£y®i2]S2 dr Pavle Blažek £2!Pi5i.j2_52_2££3£:no_obrazoyanie_bibliotečnih_rađnika pri Sav jetu za biblioteke SR Hrvatske mr Ljubica Radman 2đb2£_žS_lSi?Ji3i? pri Kulturno-prosvjetnom saboru SR Hrvatske Silva Pavlinić
51
MEĐUREPUBLICKA I MEĐUNARODNA SURADNJA
U prvom redu, Društvo bibliotekara Slavonije i Baranje surađjuje s Hrvatskim bibliotekarskim društvom. Ova suradnja se oči tuje na više načina: - delegati Društva bibliotekara Slavonije i Baranje sudjeluju u radu Glavnog odbora, Nadzornog odbora, te komisija, sekcija i odbora Hrvatskog bibliotekarskog društva - delegati našeg Društva redovno prisustvuju svim skupštinama HBD-a, i povremeno izlažu svoje referate ili koreferate, na njima - suradnja komisija i sekcija odvija se u zajedničkim planovi ma i programima rada, a naročito pri organiziranju seminara - svi članovi Društva bibliotekara Slavonije i Baranje su u isto vrijeme i članovi Hrvatskog bibliotekarskog društva Društvo bibliotekara Slavonije i Baranje suradjuje s Nacional nom i sveučilišnom bibliotekom Zagreb, naročito pri rješavanju stručnih pitanja, te prilikom organiziranja seminara ili sav jetovanja . Delegati Društva bibliotekara Slavonije i Baranje prisustvova li su svim dosadašnjim skupštinama Saveza društava biblioteka ra Jugoslavije. Članovi Društva prate razvoj bibliotekarstva i prisustvuju, kada je to moguće, stručnim seminarima ili savje tovanjima . Na Savjetovanju o primjeni standarda za biblioteke univerzite ta u Jugoslaviji, održanom od 10-12. 10. 1979. godine, u Kragujevcu, prisustvovala je drugarica Vera Eri, Pedagoški fakul tet Osijek. Ovo Savjetovanje organizirao je Savez društava bi bliotekara Jugoslavije, odnosno Komisija za opštenaučne i uni verzitetske biblioteke. Održavaju se tradicionalni godišnji susreti bibliotečnih rad nika Subotice, Sombora i Osijeka. Na ovim susretima se obradjuju dogovorene teme iz bibliotekarstva i izmjenjuju stručna is kustva. 55
Članovi Društva prisustvuju otvorenju Mjeseca knjige i proprat nim manifestacijama, koji se održava svake qodine u drugom gra du. Na otvorenju Mjeseca knjige 1978. godine u Zrenjaninu, di rektor Gradske knjižnice Osijek, Pavle Blažek imao je koreferat "Knjiga u prostoru i vremenu Slavonije i Baranje 1968-1978 godine." Međjunarođna suradnja se odvijala povremeno, putem organizira nih zajedničkih posjeta ili pojedinačnih posjeta ođredjenim bibliotekama, a bilo je i medjunarodnih seminara. Od 7-18. 7. 1975. godine u Pečuhu, NR Mađjarska, održan je Se minar za bibliotečne radnike s područja gdje žive pripadnici mađjarske nacionalnosti u Jugoslaviji. Ovom višednevnom Semi naru prisustvovala je drugarica Laura Merki, Knjižnica i čitao nica Beli Manastir. 24. i 25. 3. 1976. godine u Seqedinu, NR Mađjarska održano je savjetovanje na temu: 0 bibliotečano-zavičajnoj djelatnosti. Ovom Savjetovanju prisustvovale su Nada Bojanić i Laura Merki. 1978. godine, Pavle Blažek, direktor Gradske knjižnice Osijek, boravio je kao član Delegacije općine Osijek, u Kanadi i posje tio biblioteke u Brandfordu i Torontu. Najčešće, međjunarođna suradnja se odvijala u okviru pojedinih biblioteka. Tradicionalna je suradnja Gradske i sveučilišne knjižnice Osijek sa Županijskom bibliotekom u Pečuhu, i bibli otekama u Čehoslovačkoj, zatim suradnja Pedagoškog fakulteta i njegove biblioteke sa srodnim fakultetima u Madjarskoj i Nje mačkoj , te suradnja Knjižnice i čitaonice Beli Manastir s knji žnicom u Mohaču.
STRUÄ&#x152;NE EKSKURZIJE
Stručna_ekskurzija_u_NR_Madjarsku Od 13. do 15. 5. 1976. godine, 29 članova našeg Društva bilo je na stručnom putovanju i posjetilo biblioteke u Pečuhu, Sombatelju i Budimpešti.
Od 10. do 13. 5. 1978. godine, organiziralo je Društvo stručnu ekskurziju u Beč i Željezno, gdje žive Gradišćanski Hrvati. U Beču smo posjetili Univerzitetsku biblioteku, Nacionalnu bibli oteku Austrije, Schoribrun, te obišli kulturne spomenike Beča. U Univerzitetskoj biblioteci, bibliotečne radnike Slavonije i Baranje primio je direktor Biblioteke. Na povratku, posjetili smo biblioteku u Željeznom i tom prili kom poklonili knjige (osječka izdanja) ovoj biblioteci. Na ekskurziji je bilo 35 članova.
59
STRUÄ&#x152;NI RADOVI
OBJAVLJENI RADOVI ČLANOVA DRUŠTVA BIBLIOTEKARA SLAVONIJE I BARANJE
22!s22£S]S2_5i22£i2£i328 Blažek, Pavle: Djelovanje i djelo Miroslava Kraljevića. - Beograd, 1981. Magistarski_radovi: Harth, Branka: Analiza strukture i organizacije matičnih dato teka postojećeg informacijskog sistema proizvod ne radne organizacije i prijedlog prijelaza na bazu podataka. - Zagreb, 1980. Ivić, Katica:
Primjena sistemskog pristupa u definiranju bi bliotečno- informacijskog sistema. - Osijek, 1981.
Koški, Marija: Povijesni razvoj teorije predmetnog kataloga. - Zagreb, 1981. Radman, Ljubica: Bibliotečna gradja Knjižnice CUO "Braća Ribar u Osijeku i njena uloga u ostvarivanju ođgojno-obrazovnih i kulturnih zadataka. - Zagreb, 1981. Malbaša, Marija: Biblioteka osječkog muzeja. Vijesti društva muzejsko-konzervatorskih radnika NRH, god. 11/1953. br. 2 Zagreb, 1953. Stari osječki kalendari. Osijek, Slavonski godišnjak 1967, str. 245-254. Problemi muzejskih biblioteka. Glasnik sla vonskih muzeja br. 4/1967. Bibliografija štampanih radova muzejskih, ga lerijskih i arhivskih radnika na području Sla vonije (1946-1968). Zbornik slavonskih muzeja 63
br. 1, Osijek-Vinkovci, 1969. Knjižnica radničkog obrazovnog društva u Osi jeku. Vijesnik bibliotekara Hrvatske, god. XIV/1968. Zagreb. Osječki bibliofil i bibliograf Oskar Frmil Antunović. Vijesnik bibliotekara Hrvatske, god. 1972, br. 304. Bibliografija o Djakovu i Djakovštini. "Zbor nik Djakovštine" knj. 1. Zagreb, JAZU. Centar za znanstveni rad Vinkovci, 1976. Povijest tiskarstva u Slavoniji. Zagreb, Hr vatsko bibliotekarsko društvo, 1978. Tiskarstvo, knjižarstvo i izdavačka djelatnost "Osijek kao polarizacijsko žarište", Osijek, JAZU, Centar za znanstveni rad, 1981. Dodiri Osijeka sa srpskim tiskarstvom u 18. stoljeću. Vijesnik bibliotekara Hrvatske, god. XXV/1981. br. 1-4. Osječka bibliografija. Tiskarsko-izdavačka djelatnost u Osijeku od 1742. do 1978. godine. Sv. I (1742-1944). Osijek, JAZU, Centar za znanstveni rad u Osijeku, 1981. Popis radova, prof. Marije Malbaše, objavljenih u Osječkom zbor niku nalazi se u separatu Pregled sadržaja Osječkog zbornika od br. I do XV (1942-1975). Osijek, 1977, str. 378-379.
NAGRADE I ODLIKOVANJA
NAGRADE "PAVAO MARKOVAC
Nagrada "Pavao Markovac" jedina je javna nagrada koja se dod jeljuje bibliotekama i bibliotečnim radnicima u SR Hrvatskoj. Ovo priznanje dodjeljuje Vijeće Saveza sindikata Hrvatske. Nagrada "Pavao Markovac" je ustanovljena 1966. godine i dodje ljivala se, u prvo vrijeme, samo knjižnicama, a od 1973. godi ne i pojedincima. Priznanja (nagrade i diplome) "Pavao Markovac" dobile su sli jedeće knjižnice s područja Slavonije i Baranje: Gradska knjižnica Osijek Knjižnica i čitaonica, Beli Manastir Knjižnica i čitaonica "Dr Miloš Djurić", Nova Gradiška Narodna biblioteka, Vukovar Narodna knjižnica i čitaonica, Vinkovci Narodna knjižnica i čitaonica, Slavonska Božega Narodno sveučilište "Polet", Čepin Sindikalna biblioteka Kombinata Belišće Nagradu "Pavao Markovac" od pojedinaca - članova Društva bib liotekara Slavonije i Baranje su dobili: Pavle Blažek, Gradska knjižnica Osijek Nada Bojanić, Gradska knjižnica Osijek Slavica Filipović, Narodna knjižnica, Pleternica Terezi ja Has, Gradska knjižnica Osijek Franjo Herman, Narodna biblioteka, Vukovar Laura Merki, Knjižnica i čitaonica, Beli Manastir Nada Mikuš, Knjižnica i čitaonica "Dr Miloš Djurić", Nova Gra diška
67
ODLIKOVANJA
Ukazom predsjednika SFRJ, Josipa Broza Tita, broj 204 od 31. decembra 1975. godine, Narodna knjižnica i čitaonica Vinkovci odlikovana je ORDENOM ZASLUGE ZA NAROD SA SREBRNOM ZVIJEZDOM. Za rad u Narodnoj knjižnici i čitaonici Vinkovci, a u povodu 100-godišnjice postojanja i rada ove kulturne ustanove u Vin kovcima, dodijeljen je: Veri Eri - ORDEN RADA SA SREBRNIM VENCEM Ovo odlikovanje dodijelio je predsjednik SFRJ, Josip Broz Tito, svojim ukazom broj 184 od 16. decembra 1+75. godine.
IN MEMORIAL/!
U desetogodišnjem razdoblju djelovanja Društva bibliotekara Slavonije i Baranje, preminule su dvije članice Društva. Marija Lešić, manipulant, Narodna knjižnica i čitaonica Vinkovci Jelka Živanovid, knjižničar. Gradska knjižnica Osijek Hvala im za njihov rad i doprinos razvoju bibliotečne djelat nosti.
71
SPISAK ČLANOVA PO OPĆINAMA
Beli Manastir 1. Hunjadi Mirko, CUO "Bratstvo jedinstvo" 2. Merki Laura, Knjižnica i čitaonica 3. Stojković Milica, Knjižnica i čitaonica 4. Vlahović Zorica, Knjižnica i čitaonica 5. Vukelić Jelena, Knjižnica i čitaonica
SjSiS2Y2 6. Namjesnik Mira, Gradska knjižnica i čitaonica 7. Rac Blaženka, Gradska knjižnica i čitaonica Našice 8. Kelebarđa Nada, Centar za informacije i kulturu "Glas" 9. Veček Ljubica, CUO "August Cesarec" N2ya_Gra 10. Čučković Marija, Općinska knjižnica "Dr Miloš Djurić" 11. Daić Nikola, Općinska knjižnica "Dr Miloš Djurić" 12. Kravić Lucija, Općinska knjižnica "Dr Miloš Djurić" 13. Kruljac Ivanka, Općinska knjižnica "Dr Miloš Djurić" Osijek 14. Aladžić Ruža, OŠ "Braća Ribar" 15. Anić Elizabeta, Tekstilni školski centar "Djuro Salaj" 16. Babić Barica, ŠC "Rudjer Bošković" 17. Badaj Miroslava, OŠ "Milan Tomljanović" 18. Barić Višnja, Gradska 19. Blažek Pavle, Gradska
i sveučilišna knjižnica Osijek i sveučilišna knjižnica Osijek
20. Bojanić Nada, Gradska
i sveučilišna knjižnica Osijek
21. Bolić Marija, Gradska
i sveučilišna knjižnica Osijek 75
22. Bulat Vera, Pedagoški fakultet 23. Burić Vesna, Muzej Slavonije 24. 25. 26. 27.
Cvijanoviđ Jasminka, CUO "Braća Ribar" Ćupurđija Andjelka, Oš "Sara Bertić" Dusparić Jađranka, OŠ "I. G. Kovačić" Dželihodžić Refik, CUO "Braća Ribar"
28. Djurđjević Zora, Pedagoški fakultet 29. Eri Vera, Pedagoški fakultet 30. Harth Branka, Saponia 31. Hiđegh Stanka, CUO "Braća Ribar" 32. Hidošan Ana, Gradska i sveučilišna knjižnica Osijek 33. Homolka Katica, Centar za predškolski odgoj 34. Ivić Katica, Ekonomski fakultet 35. Jovanovski Milena, Narodno sveučilište "Polet" čepin 36. Katalenac Dragutin, Gradska i sveučilišna knjižnica Osijek 37. Keri Žita, Gradska i sveučilišna knjižnica Osijek 38. Kljajić Daniela, Knjižnica Opće bolnice 39. Kolarić Mirjana, Prosvjetno-pedagoški zavod Osijek 40. Koški Marija, Saponia 41. Kozlović Marko, OŠ "Ljubomir Milinković" Bijelo Brdo 42. Krasnić Milica, OŠ "Ignjo Batrnek-Mali" Čepin 43. Lauc Mirna, Pedagoški fakultet 44. Leko Terezija, Pravni fakultet 45. Lipovac Stana, Pedagoški fakultet 46. Liščić Teodora, Elektrometalski školski centar 47. Lovrinčević Jasminka, Gradjevinski školski centar 48. Madjarić Mira, Poljoprivredni institut 49. Maričić Mirjana, OŠ "Vladimir Nazor" 50. Marić Radmila, Gradska i sveučilišna knjižnica Osijek 51. Martinović Mladen, Ekonomsko-upravni i birotehnički centar 52. Mašić Ruža, Gradska i sveučilišna knjižnica Osijek 53. Milohnoja Gordana, Gradska i sveučilišna knjižnica Osijek 54. Nedić Marija, Poljoprivredni fakultet 55. Nemet Velinka, OŠ "Bratstvo jedinstvo" 56. Obertlik Olivera, Gradska i sveučilišna knjižnica Osijek 57. Orlom Tea, Ekonomski fakultet 58. Pašić Štefanija, Gradska i sveučilišna knjižnica Osijek 59. Pavličić Dragica, Gradska i sveučilišna knjižnica Osijek
60. Pavlinić Silva, Gradska i sveučilišna knjižnica Osijek 61. Pejić Radmila, OŠ "I.L. Ribar" Vuka 62. Pisarević Ana, Gradska i sveučilišna knjižnica Osijek 63. Radman Ljubica, CUO "Braća Ribar" 64. Rašić Kata, Gradska i sveučilišna knjižnica Osijek 65. Rešetar Ruža, ŠK "Rudjer Bošković" 66. Ritteser Zorica, Gradska i sveučilišna knjižnica Osijek 67. Salatić Blarika, Pravni fakultet 68. Sekulić Dušanka, Gradska i sveučilišna knjižnica Osijek 69. Siber Ljiljana, 70. Slijepčević Dušanka, OŠ "XII proleterska" 71. Stanić Zora, Gradska i sveučilišna knjižnica Osijek 72. Stojaković Vera, Gradska i sveučilišna knjižnica Osijek 73. Šakić Marina, KUD "Branko Rađičević" Dalj 74. Šimunić Antun, Knjižnica Opće bolnice 75. 76. 77. 78.
Škoro Marija, Pravni fakultet Špoljarić Katica, OŠ "Milica Križan" Vlađislavci Štabek Vesna, Gradska i sveučilišna knjižnica Osijek Tripović Ljiljana, IPK, RO Institut za razvoj i informatiku
79. Viđović Danka, Gradska i sveučilišna knjižnica Osijek 80. Vitas Smilja, OŠ "Božidar Maslarić" Dalj 81. Vizjak Slavica, ŠC "Djuro Djaković" 82. Vlaičević Mile, Ugostiteljski školski centar 83. Vučković Ankica, Prehrambeno-tehnološki fakultet 84. Vukić Lidija, Gradska i sveučilišna knjižnica Osijek 85. Zgrebec Ljiljana, Gradska i sveučilišna knjižnica Osijek 86. Zorko Zdenka, OŠ "Grigor Vitez" Orahovica
Z2đtavska_Slatina 87. Rastija Anica, Narodno sveučilište "Veljko Vlahović" §i3Y2P2iS3_Z2lS23 88. Bajt Marija, Narodna knjižnica i čitaonica 89. Bijelić Marija, Narodna knjižnica i čitaonica 77
90. Čuljak Ruža, Osnovna škola, Pleternica 91. Katušić Ružica, Narodna knjižnica i čitaonica 92. Nosić Veronika, RO "Zvečevo" 93. Pavlica Ljiljana, OŠ "Nikola Demonja" 94. Petošić Zeina, Narodna knjižnica i čitaonica 95. Vučko Ivanka, OŠ "J. Milanović-Crnja" 96. Zdelar Jasenka, Narodna knjižnica i čitaonica Valpovo 97. Jerbić Verica, Kombinat Belišće - RO "Belišće-Bel" 98. Vazđar Ana, Narodno sveučilište Valpovo Vinkovci 99. Duraković Hedviga, Narodna knjižnica i čitaonica 100. Peti Dubravka, Narodna knjižnica i čitaonica 101. Stunić Marija, Narodna knjižnica i čitaonica 102. Sučić Martinka, Narodna knjižnica i čitaonica 103. Šajfer Slavica, OOUR "Monter", Vinkovci 104. Širić Ružica, Narodna knjižnica i čitaonica 105. Škrlec Ana, 106. Šušak Slavica, OŠ "Josip Kozarac" 107. Tonković Elizabeta, Narodna knjižnica i čitaonica 108. vuković Ana, Narodna knjižnica i čitaonica Vukovar 109. Brkić Marija, Narodna biblioteka 110. Ciganović Dušan, Narodna biblioteka 111. Crljenak Brane, Centar za odgoj i usmjereno obrazovanje 112. Kukuljica Antonija, Narodna biblioteka 113. Lavrnić Ivanka, Narodna biblioteka 114. Longin Žarko, Narodna biblioteka, Borovo 115. Manojlović Ivanka, Narodna biblioteka, Vukovar 116. Matić Nada, OŠ "I.L. Ribar" 117. Pavliček Ivanka, Narodna biblioteka 118. Perić Danica, "Ilokturist", Ilok 119. Sredojević Nada, Narodna biblioteka 120. Šerbić Ružica, Narodna biblioteka
121. Vuletiđ Srebrenka, Narodna biblioteka Županja 122. Bačoka Ivo, Narodna knjižnica i čitaonica 123. Kebaš Pavo, Narodna knjižnica i čitaonica
79
Izvanredni članovi 1. Božić Mara 2. Erman Ivana 3. Has Terezija 4. Heil Nada 5. Herman Franjo 6. Jurašek Hela 7. Malbaša Marija 8. Mesarek Ana 9. Miljuš Milan 10. Nikolašević Marija 11. Petnjarić Ana 12. Stošić Adela Društvo bibliotekara Slavonije i Baranje ukupno ima 135 članova
STATUT DRUÅ TVA
Na osnovu člana 18. stava 2 Zakona o društvenim organizacijama i udruženjima gradjana, Društvo bibliotekara Slavonije i Bara nje na svojoj Skupštini održanoj 13. 05. 1983. godine donijelo je
STATUT DRUŠTVA BIBLIOTEKARA SLAVONIJE I BARANJE
I OE<5e_ođređbe
Član 1. Društvo bibliotekara Slavonije i Baranje je društvena i struč na organizacija koja okuplja bibliotekarske radnike s područ ja općina Beli Manastir, Donji Miholjac, Djakovo, Našice, Osi jek, Orahovica, Podravska Slatina, Slavonska Požega, Valpovo, Vukovar, Vinkovci i Županja s osnovnim ciljem da prema načeli ma socijalističkog samoupravnog društva u SR Hrvatskoj radi na unapredjivanju bibliotekarske struke posebno na području navedenih općina. Društvo bibliotekara Slavonije i Baranje je član Hrvatskog bi bliotekarskog društva u Zagrebu, saveza bibliotekarskih radni ka u SR Hrvatskoj. Član 2. Naziv je društva: DRUŠTVO BIBLIOTEKARA SLAVONIJE I BARANJE (u daljem tekstu: Društvo), a sjedište mu je u OSIJEKU, BULE VAR JNA 24. Društvo stječe svojstvo pravne osobe upisom u registar društve nih organizacija. 83
Društvo kao pravnu osobu predstavlja prema vani predsjednik Društva, a u pravnim poslovima prema trećim osobama zastupaju ga zajednički predsjednik Društva i tajnik. Član 3. Rad je Društva javan i uredjuje se odredbama ovog Statuta kao i drugim normativnim aktima Društva donesenim u skladu sa Sta tutom. Informacije o radu Društva objavljuju se putem štampe i drugih sredstava javnog informiranja (saopćavanja), u časopisima Hr vatskog bibliotekarskog društva, a mogu se objavljivati i pu tem vlastitih biltena i u prigodnim publikacijama. Član 4. Društvo ima pečat okruglog oblika promjera 3 cm s natpisom: DRUŠTVO BIBLIOTEKARA SLAVONIJE I BARANJE U OSIJEKU. II
Zadaci Društva
Član 5. Zadaci su Društva na području navedenom u članu 1. st. 1 ovog Statuta: - unapređjivanje bibliotekarske struke i bibliotečne djelatno sti općenito, - pomaganje u osnivanju i razvijanju različitih vrsta knjižni ca, širenje zanimanja i ostvarivanje društvenih interesa za prosvjetno djelovanje i za znanstveni rad u knjižnicama, - društveno povezivanje bibliotekarskih radnika na naprijed navedenom području, njihovo stručno usavršavanje 1 zaštita interesa bibliotekarskih radnika. Član 6. U ostvarivanju osnovnih zadataka navedenih u prethodnom članu Društvo posebno: - održava stručne sastanke članstva, - organizira predavanja, savjetovanja, tečajeve i seminare za
bibliotekarske radnike, - brine se za izdavanje stručnih publikacija, - upoznaje javnost, organe uprave i predstavnička tijela društveno-političkih zajednica s problemima bibliotekarstva, - prati, proučava, obrađjuje pitanja i daje prijedloge za unapredjenje bibliotečne službe, - pruža stručnu pomoć u pitanjima bibliotekarstva nadležnim organima, društvenim organizacijama, organizacijama udruže nog rada i drugim organizacijama i zajednicama, - zauzima se za uspješno rješavanje različitih bibliotekarskih pitanja, - suradjuje s ostalim bibliotekarskim društvima u Jugoslaviji, - posebno je organizaciono povezano i usko suradjuje s Hrvat skim bibliotekarskim društvom, - gaji veze sa drugim srodnim društvima i organizacijama u zem lji, - sudjeluje u odgovarajućim kulturnim manifestacijama kao što su Mjesec knjige i si., - razvija kod svojih članova osjećaj drugarske povezanosti i nastoji unaprijediti društveni i ekonomski položaj bibliote karskih radnika svojeg područja. III
Javnost_rada Član 7.
Rad Društva je javan. Član 8. Javnost Društva postiže se otvorenošću sastanaka organa Druš tva za članove i predstavnike sredstava javnog informiranja. Član 9. Društvo će o svojemu radu obavijestiti đruštveno-političke or ganizacije i zajednice.
85
IV Članstvo Član 10. Članovi Društva moqu biti: a) redovni, b) izvanredni. Član 11. Redovni članovi su: - bibliotekarski radnici kao i ostale osobe koje se bave ili se zanimaju za bibliotekarske, bibliografsko-đokumentacijske i slične poslove, državljani SFRJ koji imaju stalno prebivali šte na području djelovanja Društva i koji se učlane u Društvo. Član 12. Za izvanredne članove biraju se istaknuti radnici drugih stru ka, koji su zaslužni za bibliotekarstvo ili su stekli osobite zasluge za Društvo. Član 13. Pojedinac podnosi Društvu pristupnicu za prijem u članstvo. 0 prijemu u članstvo redovnih članova odlučuje Upravni odbor Društva, koji izdaje članu društvenu iskaznicu i o tome obavje štava Glavni odbor Hrvatskog bibliotekarskog društva. Izvanredne članove bira Skupština Društva na prijedlog Uprav nog odbora. Član 14. Svaki član je dužan: - da se pridržava Statuta i pravilnika Društva i da izvršuje zaključke njegovih organa, - da unapredjuje ciljeve Društva i promiče ugled bibliotekar ske struke,
Redovni član je posebno dužan: - da redovno plaća članarinu i pretplatu na glavni stručni ča sopis bibliotekarskih radnika u Hrvatskoj i da po mogućnosti otkupljuje i ostala izdanja za bibliotekarske radnike u Hr vatskoj . Član 15 . Opća prava članova Društva jesu: - da sudjeluje na skupštinama Društva i ostalim društvenim sa stancima i priredbama, - da sudjeluje u radu Društva i postavljaju pitanja odgovaraju ćim organima Društva, - da daju prijedloge organima Društva u pogledu unaoredjenja rada Društva, Član 16, Uz prava iz prethodnog člana ovog Statuta redovni članovi ima ju i slijedeća prava: - da odlučuju na skupštinama i svim ostalim sastancima Društva - da biraju i budu birani u organe Društva, - da primjenom delegatskog sistema sudjeluju u radu i upravlja nju djelatnošću Hrvatskog bibliotekarskog društva, - da se koriste zaštitom koju daje Društvo u pitanjima od pro fesionalnog interesa. Član 17. Visinu članarine ođređjuje Skupština Društva, vodeći računa da visina članarine bude podjednaka s visinom u ostalim biblio tekarskim društvima u SR Hrvatskoj. Izvanredni članovi ne plaćaju članarine. Član 18. Članstvo prestaje: a) istupanjem na temelju pismene izjave Društvu, b) brisanjem iz članstva uslijed neplaćanja članarine bez pre kida kroz 18 mjeseci, 87
c) smrću, d) isključenjem. Prigodom prestanka članstva svaki član je dužan podmiriti sve svoje obaveze prema Društvu do časa prekida. Član 19. Odluku o brisanju iz članstva zbog neplaćanja članarine donosi Upravni odbor Društva nakon što se član ni na ponovljenu pis menu opomenu ne odazove u roku od mjesec dana. Član 20. Isključenje iz Društva izriče se protiv člana koji se teže og riješi o ciljeve Društva, koji učini kakvo nečasno djelo u slu žbi i si. Razlog i prijedlog za isključenje utvrđjuje Sud časti, a isklju čenje izriče Upravni odbor. Isključeni član ima pravo žalbe Skupštini. Odluka Skupštine je konačna. 0 svakom slučaju prestanka članstva Upravni odbor Društva du žan je obavijestiti Glavni odbor Hrvatskog bibliotekarskog dru štva. Član 21. Samoupravljanje u Društvu ostvaruje se u skladu s načelima Us tava, zakona i Statuta. V Organi Društva Član 22. Organi Društva jesu: a) Skupština, b) Upravni odbor, c) Sud časti i d) Odbor samoupravne društvene kontrole.
1. Skupština Član 23. Skupština je najviši organ upravljanja Društvom. Skupština mo že biti redovna ili izvanredna. Skupštinu sačinjavaju svi čla novi Društva. Član 24. Redovna Skupština održava se jedanput u dvije godine. Redovnu Skupštinu saziva Upravni odbor, i o tome, najmanje 15 dana prije dana za koji je Skupština odredjena pismeno obavje štava članstvo objavljujući ujedno prijedlog dnevnog reda Skup štine . Ako Upravni odbor ne sazove Skupštinu na vrijeme, razlog toga odlaganja dužan je ispitati Odbor samoupravne društvene kon trole koji može odlučiti da i sam sazove Skupštinu. 0 održavanju Skupštine treba u propisanom roku obavijestiti organe đruštveno-političke zajednice koji su nadležni za jav nu sigurnost, organe đruštveno-političke zajednice i samouprav ne interesne zajednice za poslove kulture, kao i Hrvatsko bi bliotekarsko društvo. Treba omogućiti da Skupštini prisustvu ju predstavnici sredstava javnog informiranja. Član 25. Redovna Skupština rješava pravovaljano, ako na njoj prisustvu je više od polovine članova Društva. Ako je broj prisutnih čla nova manji. Skupština se može održati sat kasnije bez obzira na broj prisutnih. Član 26. Zaključci Sktq?štine donose se većinom glasova prisutnih člano va, osim ako ovim Statutom nije drugačije odredjeno. Pravo od lučivanja na Skupštini imaju samo redovni članovi Društva.
89
Član 27. Izbor predsjednika Društva i članova Upravnog odbora i Odbora samoupravne društvene kontrole vrši se tajnim glasanjem na li stićima, ako dvotrećinskom većinom prisutnih članova Skupštine ne odluči drugo, dok je glasanje o ostalim pitanjima u pravi lu javno. Ako se kod glasanja podijele glasovi na jednake di jelove, smatra se da je prijedlog odbijen. Član 28. Redovna skupština utvrdjuje osnove rada Društva i raspravlja o svim načelnim pitanjima društvene djelatnosti, a napose: 1. donosi Statut Društva i odlučuje o izmjenama i dopunama to ga Statuta, 2. izabire predsjednika Društva, Upravni odbor i Odbor samou pravne društvene kontrole, te glavnog urednika društvenih izdanja, 3. saslušava izvještaj o radu i prijedloge koje podnose Uprav ni odbor i Odbor samoupravne društvene kontrole te uredni štvo društvenih izdanja, i raspravlja o njima, 4. daje razrješnicu Upravnom odboru i Odboru samoupravne dru štvene kontrole, 5. donosi zaključke o tekućim pitanjima djelatnosti Društva i utvrdjuje smjernice za društveni rad, za program i za plan djelatnosti Društva u narednom razdoblju, 6. rješava o prijedlozima i žalbama članova, 7. bira delegate Društva za Glavnu skupštinu Hrvatskog biblio tekarskog društva i delegira odbornike za Glavni i Nadzorni odbor Hrvatskog bibliotekarskog društva, 8. bira izvanredne članove Društva na prijedlog Upravnog odbo ra, 9. potvrđjuje Poslovnik o radu Upravnog odbora Društva, 10. odlučuje o visini članarine
11. donosi Pravilnik o financijskom i materijalnom poslovanju Društva, 12. rješava o svim drugim važnim pitanjima koja se tiču Društva, 13. odlučuje o prestanku rađa Društva. Član 29. Ako je na dnevnom redu izmjena ili dopuna Statuta sazivač Skup štine dužan je upoznati s predloženim promjenama sve članstvo, te članovima staviti na uvid tekst predloženih promjena ili dopuna najmanje dvadeset dana prije održavanja Skupštine. Za donošenje odluke o izmjeni ili dopuni Statuta kao i za odluku o prestanku Društva potrebno je da glasa bar dvije trećine pri sutnih redovnih članova Društva. Član 30. Radom Skupštine rukovodi radno predsjedništvo od 3 do 5 člano va koje SkupšjJ.na bira iz svoje sredine, a radno predsjedniš tvo dogovorom iz svojih redova ođređjuje predsjednika radnog predsjedništva. Skupština bira zapisničara, 2 ovjerovitelja zapisnika i tri člana biračkog odbora za izbor novog Upravnog odbora i Odbora samoupravne društvene kontrole. Član 31. Skupštinu otvara predsjednik Društva, a u slučaju njegove spri ječenosti njegov zamjenik iz Upravnog odbora, koji rukovodi radom Skupštine do izbora radnog predsjedništva. Konačni dnevni red utvrđjuje se na Skupštini. Zapisnik o radu Skupštine potpisuje predsjednik radnog pređsjeđ ništva, zapisničar i ovjerovitelji zapisnika. Član 32. Izvanrednu Skupštinu saziva Upravni odbor po potrebi ili na pismeno obrazloženi zahtjev jedne trećine redovnih članova ili na traženje Odbora samoupravne društvene kontrole u skladu s 91
uvjetima pređvidjenim u čl. 36, 46. i 53. Ako Upravni odbor ne sazove Skupštinu u roku od 15 dana od toga zahtjeva. Skup štinu mogu sazvati pređlagači. Izvanredna skupština rješava samo o onom što je na dnevnom redu Skupštine poslanom uz po ziv za tu Skupštinu. U ostalome se na rad te Skupštine primjenjuju shodno odredbe članova 23. do 31. ovog Statuta. 2. Član 33. Upravni odbor je upravni organ Društva i u razdoblju izmedju dviju skupština njegov glavni organ. On ostvaruje zaključke Skupštine, organizira i upravlja radom Društva pazeći da taj rad bude u skladu sa zadacima i Statutom Društva, donosi godi šnji program djelatnosti Društva, godišnji proračun prihoda i rashoda Društva, vodi financijsko poslovanje, odlučuje o pri mitku novih redovnih članova, odlučuje o prijedlozima za isklju čenje i brisanje iz članstva redovnih članova, osniva odbore i komisije, te imenuje članove komisija, nadzire rad tih struč nih tijela, izjašnjava se o izvještajima i prijedlozima tih tijela, imenuje urednički odbor za društvena i idanja koji pred laže glavni urednik, kooptira na prazna mjesta nove članove Upravnog odbora, donosi Poslovnik o radu Upravnog odbora, sa ziva Skupštinu i plenarne sastanke članstva Društva, podnosi izvještaj o svom radu Skupštini, a povremeno informira o važ nijim problemima članstvo pismenim putem ili na plenarnim sa stancima, obavlja cjelokupnu administraciju Društva i ostale tekuće poslove u vezi sa zadacima i ciljevima Društva. Upravni odbor imenuje delegate Društva u one organizacije i zajednice s društvenim upravljanjem u koje Društvo treba odre diti svoje predstavnike, tako imenovani delegati dužni su naj kasnije mjesec dana prije isteka svog mandata dati Odboru iz vještaj o svome radu, a Odbor može u svako doba od njih zatra žiti da ga obavijeste o svojoj djelatnosti.
Član 34 Upravni odbor sastoji se od 11 članova koje bira Skupština uk ljučivo sa predsjednikom Društva. Bar dva člana moraju biti izvan sjedišta Društva. Mora se nastojati da u Odboru budu za stupljene po svojoj važnosti sve vrste knjižnica. Predsjednik Društva je ujedno i predsjednik Upravnog odbora. Član 35. Na prvoj sjednici iza Skupštine Upravni odbor bira dva potpred sjednika, od kojih jedan mora biti izvan mjesta sjedišta Dru štva, nadalje se bira tajnika i blagajnika. Članstvo u Upravnom odboru prestaje istekom mandata, dobrovolj nim istupom, opozivom sa strane izvanredne Skupštine, kao i nastankom jednog od uvjeta kojim prestaje članstvo u Društvu. Član 36. Slobodna mjesta članova u Upravnom odboru popunjuju se koopti ranjem novih članova. Ako se u toku mandata broj izabranih članova Upravnog odbora smanji ispod polovine. Samoupravna kontrola je u roku od 15 dana dužna pokrenuti postupak sazivanja izvanredne Skupštine koja će popuniti slobodna mjesta u Odboru. Mandat tako izabra nih članova traje do iduće redovne Skupštine. Član 37. Upravni odbor radi i donosi zaključke na sjednicama, a može pravomoćno odlučivati ako sjednici prisustvuje natpolovična većina njeqovih članova. Sjednice se održavaju u pravilu barem svaka dva mjeseca. Odluke na sjednicama donose se većinom gla sova prisutnih članova, a u slučaju da se glasovi podijele na jednake dijelove, odlučuje glas predsjednika ili potpredsjedni ka koji umjesto njega vođi sjednicu.
93
Član 38 0 radu na sjednicama Upravnoq odbora vodi se zapisnik. Zapis nik potpisuju tajnik i zapisničar ili ovjerovitelj zapisnika. Zapisnik se čita na slijedećoj sjednici Odbora. Član 39. Odbor odgovara kolektivno za akte svojih članova koje oni vr še po nalogu Odbora. Član 40. Zadaci predsjednika Društva su da: - usmjerava djelatnost i zastupa interese Društva, - saziva sjednice i predsjedava sjednicama Upravnog odbora, - nadzire i koordinira rad članova Upravnog odbora, - brine se o provedbi zaključaka Skupštine i Upravnog odbora, - potpisuje isplatne naloge i važnije akte Društva. Član 41. Prvi potpredsjednik pomoćnik je predsjednika Društva te ga za mjenjuje u svim njegovim funkcijama kadgod je predsjednik spri ječen u vršenju svojih dužnosti. U slučaju predsjednikove os tavke ili prestankom članstva predsjednika u Društvu, prvi pot predsjednik preuzima predsjedničku dužnost, a Upravni odbor može birati umjesto njeqa novoqa potpredsjednika. Član 42. Tajnik vodi administrativne poslove, zapisnik, te arhiv Druš tva, potpisuje akte Društva, a u odsutnosti predsjednika i is platne naloge. Tajnik daje izvještaj o radu Društva na Skup štini . Član 43, Blagajnik vodi financijsko poslovanje Društva i odgovara za uredno vodjenje dokumentacije o tom poslovanju i za vršenje općih propisa koji se na to odnose, kao i za pridržavanja Pravilnika o financijskom i materijalnom poslovanju Društva.
Izvještaj o financijskom poslovanju podnosi blagajnik Skupšti ni Društva, a periodične izvještaje o tom poslovanju dužan je blagajnik podnositi Upravnom odboru Društva. Blagajnik izradjuje u doqovoru s predsjednikom i tajnikom prijedlog financijskog plana za iduću godinu. Za odredjene poslove mogu se zadužiti pojedini članovi Uprav nog odbora. Član 44. Upravni odbor može formirati kao svoja stručna pomoćna tijela o odredjenoj problematici, posebno s obzirom na vrste knjižni ca ili oblike bibliotečne djelatnosti, pojedine odbore ili ko misije koje mogu imati stalni ili privremeni karakter. Upravni odbor ođređjuje u pravilu iz svojih redova voditelja tih odbora i komisija. Upravni odbor imenuje sve članove komisija, dok se ostali čla novi takvih odbora biraju na sastanku zainteresiranih članova Društva. Član 45. Mandat voditelja odbora i članova komisija prestaje s mandatom Upravnog odbora, koji ih je imenovao. Odbori i komisije putem povremenih sastanaka, dogovora, i na stručnim savjetovanjima razmatraju odredjena pitanja i donose zaključke i preporuke. 0 održavanju stručnih savjetovanja oba vještavaju se i zainteresirani organi, organizacije i zajed nice . Odbori i komisije dužni su dati Upravnom odboru Društva izvje štaj o svojemu radu najmanje dva tjedna prije održavanja Skup štine, a na zahtjev Upravnog odbora i prije toga roka.
95
3. Odbor_samouprayne_đruštvene_kontrole Član 46. Odbor samoupravne društvene kontrole osniva se radi provodjenja samoupravne društvene kontrole nad radom organa samoupravljanja, drugih organa i tijela društvene organizacije. Član 47. Odbor ima 3 člana i dva zamjenika. Član 48. Mandat članova Odbora traje dvije godine. Predsjednika i članove Odbora bira Skupština. Član 49. Predsjednik saziva sjednice Odbora i rukovodi njezinim radom. Odbor radi u punom sastavu, a odluke donosi većinom glasova. Član 50. Zadaci Odbora samoupravne društvene kontrole su: a) nadzor nad radom Upravnog odbora, b) nadzor u pogledu pravilnosti materijalno-financijskog pos lovanja, c) primjena odredaba Statuta, d) kontrola informiranja. Član 51. Odbor poslove iz svoje nadležnosti obavlja na sjednicama, a zaključke donosi većinom glasova. Sjednice se održavaju prema potrebi, a najmanje jedanput u 3 mjeseca. Član 52. Odbor samoupravne kontrole dužan je o svom radu i uočenim po
javama obavijestiti Skupštinu, Upravni odbor i đruqe organe i predložiti poduzimanje odgovarajućih mjera za uklanjanje ne pravilnosti koje je utvrdio. Član 53. Ako Odbor primijeti teže nepravilnosti u vodjenju poslova ili ustanovi qrubu povredu Statuta Društva dužan je pokrenuti po stupak sazivanja izvanredne Skupštine koja će raspravljati o tim pitanjima. Član 54. Odbor može izuzetno imati zajedničke sjednice s Upravnim odbo rom kada treba rješavati važna pitanja od zajedničkog interesa. Zajedničke sjednice sastaju se na đoqovoreni poziv predsjednika Upravnog odbora i Odbora samoupravne društvene kontrole. Član 55. 0 svom radu Odbor je dužan voditi zapisnik ili bilješku, a o nalazima podnosi pismeni izvještaj Skupštini i Upravnom odboru najmanje jedanput u 3 mjeseca. Član 56. Radi izvršavanja svojih zadataka Odbor ima pravo da zatraži na uvid dokumentaciju radi utvrđjivanja činjeničnog stanja. Odbor takođjer ima pravo da suradjuje s organima Službe druš tvenog knjigovodstva, inspecijama i drugim organima. 4. Sud časti Član 57. Sporove medju članovima Društva rješava Sud časti. On isto ta ko utvrđjuje razloge za isključenje pojedinoq člana Društva i daje o tome prijedlog Upravnom odboru. Sud čaši ima tri člana. Predsjednik Suda je predsjednik Druš tva, a svaka od stranaka u sporu imenuje po jednog suca. Kada 97
se radi o predmetu isključenja iz članstva, dva člana Suda ime nuju Odbor samoupravne društvene kontrole, članom Suda ne može u konkretnom slučaju biti stranka u sporu. 5. Ogćenarodna_obrana_i_đruštvena_samozaštita Član 58. Upravni odbor razmatra pitanja iz oblasti općenarodne obrane i društvene samozaštite i priprema društvenu organizaciju i član stvo za općenarodnu obranu i društvenu samozaštitu. 6. Materijalna_sredstvax_izvori_2rihođa_i_financijsko poslovanje Član 5 9.. Materijalna sredstva i ostala imovina Društva služe ostvarenju zadataka Društva. Materijalna sredstva i ostalu imovinu Društva čine članarina, dobrovoljni doprinosi članova, prihodi od vlastitih izdanja i priredaba, darovi i legati pojedinaca, sredstva dobivena za rad Društva od samoupravnih interesnih zajednica i drugih or gana i organizacija, te ostala imovina i imovinska prava Dru štva. Član 60. U svrhu urednog vodjenja financijskog poslovanja Upravni odbor na osnovu programa rada za iduću godinu prema prijedlogu pred sjednika, tajnika i blagajnika donosi proračun za svaku kalen darsku godinu unaprijed. 0 izvršenju proračuna, izvorima pri hoda i financijskom poslovanju podnosi se izvještaj Skupštini Društva, Hrvatskom bibliotekarskom društvu i zainteresiranoj interesnoj zajednici na području Društva.
7. Prestanak Društva Član 61. Društvo prestaje postojati: 1. zaključkom Skupštine, 2. kada mu nadležni državni organ zabrani daljnji rad. U slučaju prestanka rada imovina Društva ustupa se na upravlja nje i depozit Hrvatskom bibliotekarskom društvu u Zagrebu s konačnom namjenom da se ta imovina pređa onom društvu koje ka snije bude osnovano u istom sjedištu s istom ili sličnom svr hom. Ako se u roku od pet godina od prestanka rađa Društva ne osnuje takvo novo društvo, povjerena imovina prelazi u cije losti u korištenje i raspolaganje Hrvatskom bibliotekarskom društvu u Zagrebu, a dokumentacija Historijskom arhivu u Osi jeku. 8. Završne odredbe Član 62. Statut stupa na snagu danom donošenja, a primjenjivat će se od dana ovjere nadležnog organa uprave. Član 63. Stupanjem na snagu ovog Statuta prestaje važiti Statut od 21. 05. 1975. godine.
Osijek, 13. 5. 1983.
Tajnik:
Predsjednik
Danka Vidović, v.r.
dr Pavle Blažek, v.r 99
PRIJEDLOG MREŽE OPĆINSKIH MATIČNIH KNJIŽNICA
I OSNOVNI PRISTUP
Matična služba u SRH odredjena je Zakonom o bibliottečnoj dje latnosti i bibliotekama (NN, broj 25/73) i članom 10. ovoga Zakona. Na temelju člana 11. istoga Zakona Savjet za biblioteke Hrvat ske odredjuie djelokrug poslova i knjižnice koje će obavljati matičnu službu u SRH. U skladu s tim Savjet za biblioteke Hrvatske na svojoj 14. sje dnici od 19. IV 1977. godine donio je Pravilnik o matičnoj slu žbi u SRH (Vjesnik bibliotekara Hrvatske, XXIII/197 7-'78, broj: 1-4, str. 229-236, a prethodno je svojim Rješenjem odredio re gionalne matične knjižnice SRH (NN, br. 23/76). Na osnovi ovoga Pravilnika matična se služba uspostavlja na razini: - SRH, - Zajednice općina, - Općina. U pojedinim zajednicama općina i općinama matična je služba podijeljena (tamo gdje postoje: narodne, gradske i znanstvene u središtu Zajednice općina), te poslove matičnosti za narod ne i školske knjižnice obavlja regionalna narodna matična knji žnica, a za fakultetske (znanstvene) specijalne i knjižnice spomeničkog značaja matičnu djelatnost obavlja znanstvena knji žnica u sjedištu zajednice općina. Općinska narodna knjižnica, prema Pravilniku, zadužena je za narodne i školske knjižnice, dok ostale knjižnice u takvoj op ćini potpadaju pod stručne nadležne regionalne matične znans tvene knjižnice. U skladu s tim utvrdjeni su i kriteriji za financiranje djelo vanja matičnih službi. S obzirom da je Gradska knjižnica Osi jek od 31. 05. 1975. godine potpisala Samoupravni sporazum o 103
udruživanju svoje djelatnosti u Sveučilište u Osijeku, to je Savjet za biblioteke Hrvatske (u 1976) donio rješenje kojim se povjerava regionalna matična djelatnost ovoj Knjižnici za ukupnu bibliotečnu djelatnost svih stručnih profila za: - narodne, - školske, - specijalne, - OUR-i materijalne proizvodnje.
II
RAZDOBLJE NAKON IZRADE PRAVILNIKA U ZAJEDNICI OPĆINA OSIJEK
Nakon Rješenja Savjeta za biblioteke Hrvatske i nakon izrade Pravilnika o matičnoj službi SRH, pristupilo se realizaciji zadatka. Stručnu podlogu za razvoj Regionalne matične službe u Osijeku priredila je Gradska i sveučilišna knjižnica Osijek, a ona je razmatrana u Stručnom kolegiju Knjižnice i u Društvu bibliotekara Slavonije i Baranje. Nakon toga slijedila je ak tivnost u pravcu informiranja Zajednice općina Osijek, kako bi se Regionalna matična služba financirala iz budžeta Zajed nice općina Osijek s obzirom da je matična služba od posebnog društvenog interesa i da se ona utemeljuje za područje Zajed nice općina Osijek. Cjelokupna dokumentacija i zakonska podloga o radu Regionalne matične službe, te zahtjev za njeno financiranje, upućena je Izvršnom vijeću Zajednice općina Osijek. Kada se ovaj prijedlog našao u dnevnom redu Skupštine Zajedni ce općina Osijek, bio je odbijen i tako se dugotrajna aktivnost u formiranju Regionalne matične službe na području Zajednice općina Osijek zaustavila. Gradska i sveučilišna knjižnica Osijek je iznova obnovila po stupak za formiranje Regionalne matične službe i tražila da se u razini Zajednice općina Osijek osiguraju sredstva za fi nanciranje Regionalne matične službe Zajednice općina Osijek, ali je i drugi zahtjev bio đobljen s napomenom da financijska sredstva treba osigurati iz drugih izvora.
Uz angažman Gradske i sveučilišne knjižnice Osijek Komiteta za društvene djelatnosti i Zajednice općina Osijek i pravne službe istoga Komiteta produžena je aktivnost da se iznađju mogućnosti za formiranje i rad Regionalne matične službe. Na kon niza dogovora, sastanaka i prijedloga s tajnicima SlZ-ova kulture, osnovnog odgoja i obrazovanja i usmjerenog obrazova nja izrađjen je Nacrt SAS-a o radu i djelovanju Regionalne ma tične službe, te je ovaj dokument nakon rasprave i potpisan u 10. mjesecu 1982. godine. U koordinaciji s Nacionalnom i sveučilišnom bibliotekom i Ko mitetom za društvene djelatnosti Zajednice općina Osijek, a ovisno o tome kako su pristizala sredstva, postupno se počela formirati i Regionalna matična služba za potrebe područja Za jednice općina Osijek. Služba je smještena u Gradskoj i sveu čilišnoj knjižnici Osijek.
III RAZDOBLJE NAKON POTPISIVANJA SAS-a O RADU REGIONALNE MATIČNE SLUŽBE U ZAJEDNICI OPĆINA OSIJEK
U početnoj etapi poslova Regionalne matične službe je obavljao direktor Gradske i sveučilišne knjižnice Osijek i suradnici, izrađjeni su prvi programi rada Regionalne matične službe, ove programe verificirao je Stručni kolegij Gradske i sveučilišne knjižnice Osijek, Nacionalna i sveučilišna biblioteka Zagreb, te Zajednica općina Osijek. Otvoreno je i prvo radno mjesto u Regionalnoj matičnoj službi (VSS), u Stručnom kolegiju su izvršena zaokruženja za pojedin ce oblasti djelatnosti. Postepeno se uspostavljao suradnički odnos s narodnim školskim, specijalnim i knjižnicama u OUR-ima materijalne proizvodnje, priredjeni su prvi izvještaji o stanju knjižnica (prema vrsta ma knjižnice) za 1 33. aodinu, obavljene su potrebne edukacije stručnog radnika Regionalne matične službe uz punu koordinaci
105
ju Stručnog kolegija Gradske i sveučilišne knjižnice Osijek, Nacionalne i sveučilišne knjižnice Zagreb i Gradske knjižnice Zagreb. Svi izvještaji i dokumenti su redovito dostavljeni nadležnim organima općine, Zajednice općina Osijek, Nacionalnoj i sveu čilišnoj biblioteci i nadležnim SIZ-ovima, te knjižnicama raz ličitih profila. Priređjeno je savjetovanje o razvoju BIS-a na razini Zajednice općina Osijek. Uočeno je da i dalje treba djelovati etapno, pa je uslijedilo pregledavanje narodnih knji žnica (Vinkovci, Vukovar, Beli Manastir, Županja, Valpovo, No va Gradiška, Slavonska Požega), te školskih i specijalnih u Osijeku. 0 svakom pregledu priredjen je izvještaj za SlZ-ove, knjižni ca OK SSRNH, Općinske skupštine, Zajednice općina Osijek, Na cionalne i sveučilišne biblioteke Zagreb i Gradske i sveučili šne knjižnice Osijek. U tim izvještajima nalaze se i smjerni ce za rad pojedinih općinskih narodnih knjižnica. Prema našoj procjeni Regionalna matična služba je u minulom razdoblju obuhvatila niz bibliotečnih djelatnosti, no naglaša vamo, sve što je ostvareno podloga je za slijedeće zaključke: - Regionalna matična služba treba i dalje etapno razvijati - Regionalna matična služba se ne može uspješnije razvijati zbog djelomičnog i nesigurnog načina financiranja, - Transformacija SlZ-ova usmjerenog odgoja i obrazovanja je dovela u gotovo bezizlazni položaj RMS. - Neki SlZ-ovi (1 kulture, 2 osnovni odgoja i obrazovanja) ni su potpisali SAS, - Ukoliko se ne riješe financijske podloge za rad RMS obavije stit će se NSB, Z00 i Savjet za biblioteke Hrvatske, jer dalj ni razvoj RMS je u potpunosti doveden u pitanje, - RMS je elemenat i osnova razvoja BIS-a na području Zajedni ce općina Osijek i SRH.
IV
PRIJEDLOG MREŽE OPĆINSKIH NARODNIH KNJIŽNICA
Sada na području Zajednice općina Osijek djeluje 14 općinskih srodnih knjižnica, od toga su 4 samostalne, a 10 ih je u sas tavu narodnih ili radničkih sveučilišta ili centara za infor miranje . Formiranu općinsku matičnu službu imaju: - Gradska biblioteka Slavonski Brod, - Gradska biblioteka Vukovar, - Narodna knjižnica i čitaonica Vinkovci (u formiranju), - Narodna knjižnica i čitaonica Slavonska Požega (knjižnica u sastavu), - Knjižnica "Dr. M. Djurić" Nova Gradiška (knjižnica u sasta vu) , - Knjižnica i čitaonica Beli Manastir (knjižnica u sastavu, obavlja zadatke matične knjižnice s postojećim stručnjacima uz ostala zaduženja), - Gradske i sveučilišne knjižnice Osijek. U ostalim općinskim središtima: Valpovo, Donji Miholjac, Naši ce, Podravska Slatina, Orahovica, Djakovo i Županja nema for mirane općinske matične službe. Ukoliko se eventualno i obavljaju neki zadaci iz oblasti mati čne službe, tada su ovi, uglavnom, iz administrativne nadlež nosti, jer 7 općina nema općinsku matičnu službu. Takođjer je bitno naglasiti da u pojedinim općinama (SI. Pože ga, Vukovar) djeluju narodne knjižnice izvan općinskih sredi šta (Pleternica, Ilok), a postoji mogućnost i šireg djelovanja u ovoj oblasti (primjerice: Narodno sveučilište Čepin i Centar za kulturu istoga sveučilišta). Sagledavajući naredne zadatke i razvoj BIS-a i BIC-eva u svakoj općini Zajednice općina Osi jek, a naročito u razdoblju izrade srednjoročnih planova. Re gionalna matična služba predlaže da se u svakoj općini Zajed nice općina Osijek formira - općinska matična služba u sklopu narodnih knjižnica - Prijedlog mreže općinskih matičnih službi treba raspraviti u 107
- Zajednici općina Osijek, - SlZ-ovima (kulture, osnovni odgoj i obrazovanje, usmjereni odgoj i obrazovanje) svih 14 općina, - svih 14 općina Zajednice općina Osijek, - Društvo bibliotekara Slavonije i Baranje, - Društvo bibliotekara Slavonski Brod, - Hrvatsko bibliotekarsko društvo, - Nacionalna i sveučilišna biblioteka Zagreb. Tako utvrdjenu mrežu općinskih matičnih knjižnica Zajednice općina Osijek treba proslijediti Savjetu za biblioteke Hrvat ske, koji će donijeti odluku o mreži i izdati potrebna rješe nja .
V NAREDNI ZADACI I PRIJEDLOZI ZA ZAJEDNIČKO DJELOVANJE
Da bi se formirala općinska matična služba u svakoj općini, potrebno je osigurati financijske, kadrovske i prostorne uvje te. Postojeći stručni radnici matične službe u narodnim knjiž nicama Zajednice općina Osijek sačinjavat će zajedničko struč no tijelo Regionalne matične službe. U obavljanju svojih stru čnih zadataka oni će koordinirati razvoj BIS-a i BIC-eva u Zajednici općina Osijek, a u području svoje općine oni će, uz ostale stručne službe svake narodne knjižnice, činiti osnovno stručno jezgro i razvijati sistem BIS-a u svojoj općini.
S obzirom na značaj općinske matične službe predlažu se dvije alternative financiranja: - općinska skupština iz budžeta, - SlZ-ovi (kulture, osnovni i usmjereni odgoj i obrazovanje). U troškove financiranja spadaju: osobni dohodak uposlenoq rad nika i materijalni troškovi. Prema sadašnjim kalkulacijama za ovu službu trebalo bi za svaku godinu osigurati 800.000 dinara
-3đrovske_gotrebe Za potrebe općinske matične službe potrebno je u ovoj etapi osigurati i radno mjesto (VSS), ukupno za Zajednicu općina Osi jek - 14 radnika (VSS). Prostorne_gotrebe Stručni radnici općinske matične knjižnice su članovi svojih radnih organizacija, te im s ctozirom na značaj i djelatnost, treba osigurati uvjete rada u kojima će moći nesmetano obavlja ti svoje stručne zadatke (radna soba, pisaći stol, pisaći stroj, telefon, ormari za dokumentaciju i dr.). Zbirni_pođaci
Kadrovi:
14 radnika u općinskim matičnim službama, 3 radnika u Regionalnoj matičnoj službi 17 radnika
Sredstva:
13.600.000 dinara za svaku godinu
Prostor:
150 m
VI
2
radnog prostora za matičnu službu.
ZAKLJUČAK
Izloženi principi za uspostavljanje mreže matičnih službi Za jednice općina Osijek u skladu su s planom izgradnje BIS-a sva ke općine, zajednice općina i SRH u cjelini. Nakon usvajanja mreže bit će potrebno izraditi novi Pravilnik o matičnoj služ bi u SRH, a kojim će se precizirati poslovi i zadaci, kao i potrebna diferencijacija izmedju republičke, regionalne i op ćinske matične službe. Savjet za biblioteke Hrvatske bi posebnim aktom utvrdio poimen ce koje su knjižnice matične i za koje područje.
109
Prihvaćena rješenja potrebno je zatim ugraditi u novi Zakon o bibliotečnoj djelatnosti i bibliotekama. Prijedlog izradio: dr Pavle Blažek, direktor Gradske i sveuči lišne knjižnice Osijek
5 9 29 39 45 53 57 61 65 69 73 81 101
UVOD SKUPŠTINE PLENUMI SEMINARI I SAVJETOVANJA KOMISIJE I SEKCIJE MEĐUREPUBLIČKA I MEĐUNARODNA SURADNJA STRUČNE EKSKURZIJE STRUČNI RADOVI NAGRADE I ODLIKOVANJA |N MEMORIAM SPISAK ČLANOVA PO OPĆINAMA STATUT DRUŠTVA PRIJEDLOG MREŽE OPĆINSKIH MATIČNIH KNJIŽNICA
UREDNIČKI ODBOR dr Pavle Blažek Nada Bojanić mr Marija Koški Danka Viđović Ana Vuković IZDAVAČ: Društvo bibliotekara Slavonije i Baranje ZA IZDAVAČA: dr Pavle Blažek UREDNIK: Danka Viđović GRAFIČKI UREDNIK: Predrag Došen
113
SAPONIA <*=â&#x20AC;¢ OSIJEK