Iz ugla psihologa

Moderni raskidi: ghosting, zombing i „špijuniranje“ profila bivših partnera

autor: Jasna Bulajić-Stepanović, psiholog-psihoterapeut, psiholog Mense Srbije, psiholog Mense Crne Gore U vezi ste...i partner(ka) odjednom nestaje: ne javlja se, ne šalje poruke, ne ostavlja trag ni na društvenim mrežama, ignoriše danima vaše pozive i poruke. Počinjete da shvatate da nije na putu, niti u bolnici posle saobraćajke, već da je lakše iznenada prekinuti vezu bez objašnjenja umjesto raditi na prevazilaženju problema. Razlozi za to su razni, pomirite se sa tim da možda nikada nećete saznati, shvatite da to govori o toj osobi a ne o vama.

Ghosting je sve češći način prekidanja veza, pogotovo onih koje su započele online, mada je toga bilo i ranije ali u manjem obimu („otišao je po cigare i nije se nikad vratio“). Istraživanja su pokazala da je nekoliko mogućih uzroka ovakvog ponašanja: struktura ličnosti (tome su skloni tzv. izbjegavajući tip ličnosti, socijalno povučeni koji izbjegavaju emotivno vezivanje, kao i oni sa manjkom empatije i osećaja krivice), lokus kontrole (imaju spoljašnji lokus kontrole, vjeruju u sudbinu umjesto da na vezi treba raditi) i lično iskustvo (češće iznenada nestaju oni koji su sami to ranije iskusili).

Šta je ghosting?

Ghosting se ne odnosi samo na nagli završetak emotivnih i seksualnih veza bez pojašnjenja, već i na prijateljstvo, poslovnu saradnju ali i nagovještaj mogućnosti ulaska u vezu. To je lagodna egocentrična pozicija za onog ko odlazi jer tako izbjegava pravdanje, dramu, dugotrajna pojašnjenja, histeriju, potpitanja, scene, baratanje tuđim emocijama. Međutim, na duge staze to je loše jer osoba ne vježba mehanizme prevladavanja, ogrubi, posmatra ljude kao stvari. To je naročito loše za ostavljenu/og, jer podriva samopouzdanje tako što pojačava otpor prema ulasku u novu vezu, ruminirano preispitivanje gdje je i kako moglo drugačije, opsesivno praćenje bivših i njihovih novih partnera preko društvenih mreža, pokazivanje nesigurnosti u novim vezama. To je naročito izraženo kod osoba sa separacionom anksioznošću zbog iznenadnih odvajanja u djetinjstvu. Nekad se sva ova osjećanja zaliječe tek na psihoterapiji. Ghosting je kukavičluk, takva surova reakcija se ne preporučuje kao način komunikacije, ako ni zbog čega drugog onda u ime svih lijepih trenutaka koje ste imali sa tom osobom, a nije ni humano niti hrišćanski („ne čini drugom ono što ne želiš da tebi neko učini“). Takvo namjerno povrijeđivanje drugih spada u domen psihopatskog ponašanja. Zato uvijek prije početka naredne veze pitajte partnera kako su se završile ranije veze, koji je glavni razlog i kako su raskinuli. Naravno da tu ne možete očekivati potpuno iskren odgovor pogotovo ako je od tada prošlo puno vremena, svako gleda stvari iz svoje perspektive, ali čuvajte se onih koji blate bivše partner(k)e, svaljuju krivicu na njih a svoju krivicu jedino vide u tome što su „previše voljeli“. Njihova verzija priče je posebno sumnjiva ako je njihova velika, neprežaljena ljubav godinama u dobrom braku i zadovoljna sa drugom osobom.

Ghosting se ne odnosi samo na nagli završetak emotivnih i seksualnih veza bez pojašnjenja, već i na prijateljstvo, poslovnu saradnju ali i nagovještaj mogućnosti ulaska u vezu

Istraživanja pokazuju da je 88% anketiranih bar jednom nakon kraha veze pretraživalo lične podatke bivše(g) ili „guglali“ njegov/njen profil na društvenim mrežama, kao i profil novog ili potencijalno novog emocionalnog partnera bivše ljubavi.

Motivi za špijuniranje bivših partenera

Istraživanja pokazuju da je 88% anketiranih bar jednom nakon kraha veze „guglali“ lične podatke bivše(g) ili „špijuniralo“ njegov/ njen profil na društvenim mrežama, kao i profil novog ili potencijalno novog emocionalnog partnera bivše ljubavi. Procenat je naročito visok kod žrtava ghostinga jer pokušavaju da nađu odgovore koje nisu mogli postaviti uživo (glavna pitanja su „Zašto“?, „Kako je i šta ima novo u njegovom/njenom životu“? i „Šta nov/a partner/ka ima što ja nemam?“). Sve ovo ne mora imati veze sa pravim emocijama, više je riječ o nesigurnosti, sujeti, radoznalosti i takmičenju. U psihoterapiji je primijećena tzv. Facebook depresija, koja se javlja nakon gledanja profila drugih, naročito bivših partnera, pogotovo ako osoba koja to gleda nije zadovoljna emotivnim životom (vjerovatno zato i gleda). Ne treba zaboraviti da su društvene mreže način komunikacije sa okolinom, da su uljepšana verzija života, često potpuno lažna, da onaj ko zaista uživa u životu i u stabilnom je braku ili vezi nema potrebu za društvenim mrežama (jer svoje emotivne potrebe zadovoljava uživo sa partnerom i porodicom a ne online). Ghosting boli, potrebno je vrijeme da prođe, da ne ostavi posljedice na doživljaj sebe i ponašanje u budućim vezama. Uklonite sve što podsjeća na bivšeg/u, duh se ne može grliti niti živjeti od uspomena. „Sahranite“ ga/je u svom srcu, obilježite 40 dana od kraha veze. Nemojte se stalno pitati „zašto“, taj postupak govori o njemu, ne treba vam neko ko ne želi da radi na vezi i riješavanju problema. Napišite mu/joj pismo o tome kako se osjećate, šta zamjerate, pitanja i moguće odgovore o tome šta se desilo, ali to nemojte poslati. Nađite odgovore u razgovoru sa terapeutom, prijatelji su ipak pristrasni. Svako ima pravo na izbor, način je pogrešan. Čak i ako niste vidjeli jasne znake da veza puca, razgovarati je ljudski, a ghosting je bježanje.

Šta je zombing?

Taman ste zaboravili bivšeg a on se javlja iznenada, posle mnogo vremena. To je tzv. zombing, predstavlja stepen više u komunikaciji u odnosu na ghosting, ali je isto pogrešan za vas. Mnogi skloni zombingu su prije toga online „špijunirali“ bivše, naročito u covid doba, kad je više slobodnog vremena a manjak socijalnih kontakta, pogotovo oni koji žive sami. Zombi bivši obično ispituje teren, ne otvara se tek tako, više je sklon samo da pošalje poruku sa „Kako si, šta radiš“ ili već smisli neki razlog zašto se javlja (zbog pomoći oko posla i sl.). Onima koji su sami, u nedovoljno dobrim vezama ili sa romantičnim očekivanjima to je dovoljno da se zapitaju i da počnu opet da preispituju bivši odnos. Ono što je važno istaći je da je ovakvo javljanje vrijedno daljeg razmatranja jedino ako je to bila kvalitetna veza i kad osjetite da zaista postoji istinsko kajanje u osnovi i ako vam pruži zaista temeljno objašnjenje šta se tada desilo (ne budite naivni i ne priželjkujte da čujete ono što želite, a što u stvari nije realno). Garancije nema da neće opet pobjeći, preuzmite odgovorost za sopstvenu odluku. Preispitajte šta ga je zaista navelo da vam se javi, da li je to dosada, bijeg od vezivanja u novoj vezi (pa se vraća na siguran teren sa starim obrascima ponašanja) ili je saznao da vam je dobro (bez njega/nje, kako je to moguće?), pa je riješio da ponovo testira svoje zavodničke sposobnosti. Ovakva „it’s complicated“ situacija je dovoljan povod da se javite psihoterapeutu i preispitate obrasce ponašanja koji vas ponovo uvlače u toksičnu vezu. Na njemu/njoj je da pokuša ponovo, ali na vama je da uvidite šta je u osnovi svega i da mirno naučite da kažete NE, da birate da budete u vezi sa nekim ko vas i voli i poštuje a ne bježi bez riječi od prve teške situacije. Možda se javlja jer je sam, nije uspio u onom što želi i koga želi, hoće utješnu nagradu, da povrati svoje samopouzdanje i vjerovatno ponovo pobjegne. Možda vas na neki način zaista voli ali to pokazuje na čudan način. Vama je bez njega bilo dobro, pa neka tako i ostane, zbog načina završetka veze znate da nije za vas, da je bolje preuzeti rizik sa nekim potpuno novim. Izbor je na vama, prelomite pametno. l

U psihoterapiji je primijećena tzv. Facebook depresija, koja se javlja nakon gledanja profila drugih, naročito bivših partnera, pogotovo ako osoba koja to gleda nije zadovoljna emotivnim životom

Zombi bivši obično ispituje teren, ne otvara se tek tako, više je sklon samo da pošalje poruku sa „Kako si, šta radiš“ ili već smisli neki razlog zašto se javlja (zbog pomoći oko posla i sl.). Onima koji su sami, u nedovoljno dobrim vezama ili sa romantičnim očekivanjima to je dovoljno da se zapitaju i da počnu opet da preispituju bivši odnos. 