Zagorski list 973

REKORDNA SEZONA VIRUSNIH INFEKCIJA Zbog čega su ove zime čekaonice u ambulantama punije nego se virusima borimo, koliko još moramo izdržati i kako se 'obraniti' od virusa 'do kraja', provjerili smo

Liječnici: 'Ove sezone padamo s nogu zbog epidemije virusnih infekcija, a vrhunac gripe se tek očekuje'

Uvijek je tijekom zimskih mjeseci povećan broj zaraznih bolesti koje se prenose putem zraka i ruku, zbog češćeg boravka ljudi u zatvorenim prostorima, čime No, ove je sezone takvih infekcija izuzetno više. Viroze su, pojašnjavaju liječnici, uzele maha zbog toga što smo se vratili starim navikama, nakon epidemioloških provodile. Nakon nošenja maski i distance, kada smo se izolirali od korone, ali i drugih infekcija, sada epidemioloških mjera više nema i infekcije se lakše sustav koji je loš upravo zbog epidemioloških mjera i jer ga nismo izgradili izlaganjem virusima malo po malo

Jelena Klanjčić HRVATSKO ZAGORJE

Iako se prava 'epidemija' respiratornih infekcija dogodila tijekom proteklih blagdana i na samom početku godine, gripa ne jenjava te i dalje puni čekaonice kako diljem Hrvatske, tako i u ambulantama u Krapinsko – zagorskoj županiji. Liječnici zapravo još uvijek ne mogu procijeniti jesmo li s gripom na vrhuncu ili on tek dolazi, obzirom da je ove godine sezona respiratornih bolesti i infekcija u najmanju ruku drugačija od prijašnjih sezona. Broj oboljelih veći od prijavljenog

Broj novooboljelih od gripe počeo je rasti u drugoj polovici prosinca te je zapravo za očekivati da će vrhunac biti tijekom siječnja i veljače, pojasnio je dr. Ivan Lipovac iz Zavoda za javno zdravstvo Krapinsko – zagorske županije. Dodao je i kako je već tri tjedna uzastopno broj novooboljelih između 200 i 300 tjedno. – Poznato je da je realan broj dva ili tri puta veći. Najveći broj novooboljelih je u dječjoj dobi predškolskog i školskog uzrasta, a najzastupljeniji je virus gripe tipa A, na temelju uzetih briseva – pojasnio je dr. Lipovac. Napomenuo je i kako se cijepiti protiv gripe još uvijek može, obzirom da se očekuje da će gripa trajati još barem dva mjeseca te se cijepljenje preporuča rizičnim skupinama kako bi se spriječio ili smanjio broj komplikacija. Istaknuo je i kako se broj novooboljelih od covida 19 u siječnju gotovo prepolovio u odnosu na prosinac. Potvrdili su nam to i liječnici na terenu. Velik broj hospitalizacija djece

Nakon korone koje u prosincu, kako kaže dr. Boris Adašević, vodi-

telj Odjela za pedijatriju OB Zabok, i nije bilo puno, stigao je RSV virus i napravio pravu epidemiju, zbog koje su na zabočkoj pedijatriji probili sve rekorde po broju pregledane djece. RSV, odnosno respiratorni sincicijski virus, zahvaća dišne puteve i može biti opasan osobito za dojenčad. – Vrhunac je bio prije oko dva tjedna, kada smo padali s nogu. Bilo je izuzetno zahtjevno, u dežurstvu smo odradili i preko stotinu pregleda, što je u rangu jedne Klaićeve bolnice ili Rebra. Imali smo puno hospitalizirane djece zbog bronhitisa i brionhiolitisa kod manje djece. Znali smo u jednom danu desetero djece pustiti doma i odmah desetero zaprimiti na odjel – pojasnio je dr. Adašević, dodavši kako je i sada odjel gotovo pun, zbog komplikacija od gripe, odnosno najčešće upala pluća. – Iako se sada sve to malo smanjilo, ne možemo se još opustiti. Ima puno gripe i smatram da nas vrhunac gripe tek čeka – kaže voditelj Odjela pedijatrije u zabočkoj bolnici.

Gnojne angine i šarlah

Osim gripe i virusnih infekcija, ove sezone djecu koja pohađaju vrtiće i škole osobito pogađaju i streptokokne bolesti, a to su gnojna angina i šarlah. Iz Zavoda za javno zdravstvo kažu kako od prosinca do sada imaju prijavljeno 20 takvih slučajeva, no broj oboljelih je sigurno veći, prema broju upita vrtića i roditelja djece. Kod ovih streptokoknih infekcija mogu nastati i komplikacije, ako streptokoki iz ždrijela uđu u krv i dospiju tako u bilo koji organ, pa se može pojaviti reumatska groznica ili poststreptokokni glomerulonefritis, no sretna je okolnost, pojasnio je dr. Ivan Lipovac iz Zavoda, što su takve komplikacije izuzetno rijetke te postoji odgovarajući antibiotik koji to može, ako se primi-

dr. Lidija Šipek, liječnica obiteljske medicine: 'Trenutno ima nevjerojatno puno gripe, i to kod radno aktivnog stanovništva i djece, odnosno onih koji nisu cijepljeni, jer se starije stanovništvo već godinama cijepi prije svake sezone gripe' dr.

Voditelj Odjela pedijatrije OB Zabok dr. Adašević: 'U dežurstvu smo odradili i preko stotinu pregleda, što je u rangu jedne Klaićeve bolnice ili Rebra. Imali smo puno hospitalizirane djece zbog bronhitisa i brionhiolitisa'

jeni na vrijeme, spriječiti. Puno

gripe

Uvijek je tijekom zimskih mjeseci povećan broj zaraznih bolesti koje se prenose putem zraka i ruku, zbog češćeg boravka ljudi u zatvorenim prostorima, čime je olakšano širenje virusa. No, ove je sezone takvih infekcija izuzetno više. – Respiratornih infekcija imali smo i još uvijek imamo jako puno. Od gripe, korone, RSV – a do streptokoka, što lako mogu zaključiti po svojim pacijentima i tome koliko često zovu ili su ovdje –rekla je dr. Lidija Šipek, liječnica obiteljske medicine u Domu zdravlja Donja Stubica. – Trenutno ima nevjerojatno puno gripe, i to kod radno aktivnog stanovništva i djece, odnosno onih koji nisu cijepljeni, jer se starije stanovništvo već godinama cijepi protiv gripe prije svake sezone gripe. I teško je reći je li ovo vrhunac, jer je gripa prijašnjih sezona dolazila sredinom siječnja, a najveći boom je bio tijekom veljače, a ove je

godine stigla već sredinom prosinca – kaže dr. Šipek.

Epidemiološke mjere i imunitet

Pojasnila je i zbog čega su ove sezone respiratorne infekcije uzele toliko maha. – Već tri godine koristimo i nosimo maske i kroz epidemiološke mjere štitili smo se od korone. No, koliko smo se zaštitili od korone, izolirali smo se od svih ostalih infekcija. Osim maski, ljudi su se prošle zime sezone držali distance i gripe skoro uopće nije bilo. No, ove zime se sve raspustilo. Ljudi ne nose maske, ne drže razmak, ne peru ruke, počela su druženja, okupljanja, a čim imate puno ljudi na malom prostoru, infekcije se šire. Zbog epidemioloških mjera, ona najmanja djeca nisu stekla imunitet, što postižemo stalnim izlaganjem malo po malo. Djeca od oko tri godine starosti praktički nisu bila u kontaktu s nekim virusima i kad su došli i kolektive, vrlo lako se zaraze i poberu

Lidija Šipek

dr. Boris Adašević

nego inače, s kakvim

epidemije očekuje'

čime je olakšano širenje virusa. epidemioloških mjera koje su se lakše šire, osobito na imunosni

virus, koji onda ne zaliječe do kraja, jer si roditelji ne mogu priuštiti da budu deset dana s njima doma, pa se dijete vrati u kolektiv, s lošim imunitetom, i opet pobere prvu sljedeću infekciju i to se samo vrtu u krug – pojasnila je liječnica.

Savjeti za liječenje

Istaknula je kako je zbog svih tih respiratornih infekcija ovo bila izuzetno iscrpljujuća sezona i za liječnike, jer su telefoni neprestano zvonili i pacijenti dolazili. – Primijetila sam da mnogi čim dobiju temperaturu ili malo zakašlju, odmah dolaze u ambulantu. Tako šire infekciju i sebe iscrpljuju, a nije potrebno odmah dojuriti, već pokušati dan – dva liječenjem doma, a ako ne ide, naravno da se onda treba konzultirati s liječnikom – kaže dr. Šipek, uz savjete za liječenje i kako si pomoći bez da se odmah alarmira liječnik. – Razlikovati gripu i koronu je teško, iako klasična gripa dođe naglo, s visokom temperaturom, groznicom, tresavicom, bolovima u glavu, kostima, mišićima. No, najbolje je napraviti test na koronu, da s eona isključi. A što se tiče savjeta liječenja doma, treba ublažavati simptome, odnosno skidati temperaturu, piti puno tekućine, vitamina, limuna, čaja i meda, prati ruke, prozračivati prostore, ispirati nos fiziološkom i kada ste bolesni izbjegavati kontakte – savjetovala je dr. Šipek.

Bore li se s nestašicom lijekova i postoje li adekvatne zamjene za lijekove kojih nema, provjerili smo u Ljekarnama Krapinsko – zagorske županije

'Još uvijek nekih lijekova nema, neke dobivamo na kapaljku, no stanje za sada nije alarmantno'

HRVATSKO ZAGORJE

Sezona gripe i viroza još uvijek je u zamahu, a na policama ljekarni nestalo je najtraženijih lijekova, među kojima je i paracetamol te neki antibiotici. S naglim porastom potražnje za lijekovima zbog širenja respiratornih infekcija suočavaju se brojne zemlje Europske unije, pa tako i Hrvatska, a farmaceutske industrije očito nemaju dostatne proizvodne kapacitete da bi tu potražnju namirile. Naime, Europska agencija za lijekove objavila je da je nestašicu antibiotika prijavilo čak 26 europskih zemalja.

dr. Ivan Lipovac, epidemiolog

Zavoda za javno zdravstvo KZŽ: 'Već tri tjedna uzastopno broj novooboljelih od gripe je između 200 i 300 tjedno, no realno je taj broj dva ili tri puta veći'

Povećana potrošnja ove sezone

Agencija za lijekove i medicinske proizvode (HALMED) objavila je poduži popis trenutno nedostupnih lijekova. Od početka ove godine registrirana je nestašica čak 17 medikamenata, a kao glavni razlog zbog kojeg ih nema na tržištu navode se razlozi povezani s proizvodnjom ili distribucijom, komercijalni razlozi, ali i povećana potrošnja, što ne čudi, osobito ove sezone koja vrvi virusnih infekcijama te je i pritisak na liječničke ambulante pojačan. Iz HALMED – a su naveli kako bi se pojedini

mag. Dubravka Frinčić, Ljekarne KZŽ: 'Još uvijek nema nekih antibiotika iz reda penicilina, no lijekove polako dobivamo, u manjim količinama nego što tražimo, tako da se situacija mijenja iz dana u dan'

lijekovi na tržištu mogli naći tek u kolovozu, dok bi se neki trebali polako vraćati na police ljekarni već tijekom ovog mjeseca. Ipak, da za sada nema kritične nestašice, kaže magistra Dubravka Frinčić, ravnateljica Ljekarni Krapinsko – zagorske županije.

Postoje zamjene

Frinčić je pojasnila kako se situacija s lijekovima zapravo mijenja iz dana u dan. – Osobito oko blagdana i početkom siječnja desio se izuzetno velik broj respiratornih infekcija, što se odrazilo i na gužve u ljekarnama i na prodaju lijekova, sredstava za liječenje i ublažavanje simptoma. Nije bilo paracetamola, Panadon sirupa, Rexocefa, lijekova za gerb i žgaravicu – rekla je mag. Frinčić. Istaknula je kako nekih lijekova ni sada nema na policama. – Radi se o antibioticima iz reda penicilina. Za njih postoje zamjene. No, penicilin je jako dobar, jer je najmanje štetan, a pokriva dosta upala, dok drugi antibiotici imaju više potencijalnih nuspojava – pojasnila je. Naglasila je kako stanje nije alarmantno. – Da, neke lijekove dobivamo na kapaljku, u manjim količinama nego što tražimo, ali još uvijek se nekako krpamo. No, najvažnije je za istaknuti da postoje zamjene

sve lijekove – zaklju-

Jelena Klanjčić

s našim liječnicima

dr. Ivan Lipovac

Zemljište je kupljeno, kreće projektiranje: izgradit će se potpuno nova zgrada

Kovačić KRAPINSKE TOPLICE

Krapinsko – zagorska županija za 241.018,70 eura kupila je u Krapinskim Toplicama parcelu površine veće od 12 tisuća četvornih metara i na njoj planira izgraditi potpuno novu zgradu koja će imati oko 5 tisuća četvornih metara neto korisne površine, a koja će čitava biti jedan novi prostor za djelovanje Centra za odgoj i obrazovanje Krapinske Toplice. Riječ je o zemljištu koje se nalazi tik uz glavnu cestu na južnom ulazu u Krapinske Toplice, na raskrižju Zagrebačke ulice i ulice Antuna Augustinčića. Tu nam je informaciju potvrdio i župan Željko Kolar, otkrivši nam i kako je Županija s vlasnicima zemljišta potpisala predugovor o kupoprodaji, dok je kupoprodajni ugovor sklopio sam Centar, budući da je zemljište plaćeno decentraliziranim sredstvima koja se dodjeljuju Centru.

Sadašnje stanje

Inače, da podsjetimo, Centar za

odgoj i obrazovanje nekad je djelovao u sklopu bolnice, kao Osnovna škola pri Specijalnoj bolnici za medicinsku rehabilitaciju Krapinske Toplice, da bi se 2016. godine ta škola izdvojila iz bolnice te postala zasebna ustanova kojoj je osnivač, kao i bolnici, Krapinsko – zagorska županija. Riječ je, pojednostavljeno rečeno, o osnovnoj školi koja je namijenjena djeci s teškoćama u razvoju, kao i onoj djeci koja se zbog medicinske rehabilitacije privremeno nalaze u topličkoj bolnici. No, kad se škola odvojila od bolnice i postala samostalni Centar, tada je taj dio bolničke zgrade, u kojoj je škola, postao vlasništvom novoosnovanog Centra. Tu je, dakako, i pripadajuće parkiralište, dio parka te dječje i sportsko igralište. Sve to, priča nam ravnatelj Centra, Antun Zupanc, čini jednu tlocrtnu površinu od oko 5000 četvornih metara. - Sadašnja škola ima 1992 četvorna metra unutarnjeg prostora. Tu je mala, neadekvatna sportska dvorana od 120 četvornih metara, petnaest učionica, te kabineti za logopeda, psihologa, edukacijskog rehabilitatora i kabinet rane intervencije. U osnovnoškolski program trenutno je upisano 80 učenika, a dvadesetero je djece upisano u naš predškolski program. Osim toga, mi organiziramo i nastavu pri Specijalnoj bolnici za medicinsku rehabilitaciju za djecu koja su na medicinskoj rehabilitaciji i njih bude u prosjeku konstantno oko 50. Među njima ima onih koji pohađaju nastavu po redovitom programu, ali i onih koji pohađaju nastavu po posebnom programu – izreferirao nam je ravnatelj Zupanc, dodavši kako Centar trenutno ima 51 zaposlenog djelatnika te 10 pomoćnika u nastavi.

Kolar: "Mi smo si to postavili kao zadatak i mi ćemo to napraviti. Mislim da je realan rok za potpuni dovršetak ovog projekta između tri i tri i pol godine. Odmah sad u veljači raspisat ćemo javni natječaj za izradu projekte dokumentacije i uvjeren sam da ćemo do kraja godine, možda i nešto ranije, već imati pravomoćnu građevinsku dozvolu"

Nedostatak prostora

Djeca koja pohađaju nastavu u topličkom Centru za odgoj i obrazovanje dolaze s područja čitave Krapinsko – zagorske županije, a jedan manji broj dolazi i s rubnih dijelova Zagrebačke županije. Što se tiče smog prostora Centra, on je, kaže Zupanc, već godinama nedostatan, a i pomalo neadekvatan za moderne pedagoške standarde. -Mi već nekoliko godina signaliziramo Županiji kao osnivaču da imamo nedostatak prostora i u tom pogledu Županija nam je financijski pomogla da prostore prilagodimo za sam rad, odnosno za odvijanje nastave. Tako smo već negdje 2020. godine počeli razgovarati o dogradnji postojeće zgrade, no, došlo se do zaključka da to ne bi bilo funkcionalno, ni primjereno. I onda smo samo adaptirali postojeći prostor i zaključili da nam je potreban novi, kvalitetan prostor koji ima apsolutno sve sadržaje predviđene po državnom pedagoškom standardu, ali da pri tome razmišljamo čak i o nadstandardu, kako bi uče-

Zupanc: "U osnovnoškolski program trenutno je upisano 80 učenika, a dvadesetero je djece upisano u naš predškolski program. Osim toga, mi organiziramo i nastavu pri Specijalnoj bolnici za medicinsku rehabilitaciju za djecu koja su na medicinskoj rehabilitaciji i njih bude u prosjeku konstantno oko 50"

nici dobili što primjereniji prostor za svoje školovanje, kao i za boravak tijekom dana, budući da su neki naši učenici u školi od 8 ujutro do 5 popodne u školi – rekao je Zupanc te naglasio kako se već tada krenulo u potragu za primjerenim zemljištem na području Krapinskih Toplica te se, prije kupnje ovog zemljišta, razmatralo više raznih opcija i razgovaralo s vlasnicima različitih parcela.

Traženje zemljišta

Tu se, kaže, posebno angažirala i zamjenica župana Jasna Petek, koja je, inače, posebno vezana uz Centar za odgoj i obrazovanje, budući da je prije ulaska u politiku bila zaposlena upravo tamo, u tadašnjoj školi, kao profesorica i defektolog, odnosno, kako se to posljednjih godina službeno zove, edukacijski rehabilitator. – Moram priznati da smo se svi jako angažirali oko traženja adekvatne parcele. Naime, ono što je problem je da takav jedan centar, osim unutarnjeg prostora, mora imati i primjereni vanjski prostor, kao i parkiralište. Nemojmo zaboraviti da je mjesto na kojem

je sada Centar prometno potpuno nedostupno i roditelji imaju velikih problema s dovoženjem i odvoženjem djece. Tim više što je riječ o djeci koja najčešće imaju i određene motoričke poteškoće tako da sama dostupnost takvoj ustanovi mora biti prometno riješena. Tako da je traženje parcele bilo usmjereno na to da ona bude dovoljno velika, a opet da bude što bliže samog centra Krapinskih Toplica. Naime, velika većina djece koja su polaznici škole u Centru, provodi ujedno i svoje različite terapijske ili rehabilitacijske postupke u Specijalnoj bolnici za medicinsku rehabilitaciju. Zato i jest važno da taj naš Centar bude i ostane u Krapinskim Toplicama te da bude u nekoj široj jezgri centra. Takvih parcela baš i nije bilo puno. Na kraju smo našli dvije, od kojih je jedna bila potpuno neadekvatna budući da se nalazi u gospodarskoj zoni. Ova druga je u zoni u kojoj će biti moguća izgradnja Centra i pristupilo se razgovoru s vlasnicima, pa su se provodile sve potrebne procedure, od procjene vrijednosti od strane sudskog vještaka i tome slično. I kad smo sve to napravili, sklopili smo predugovor o namjeri kupovine –ispričala nam je Jasna Petek.

Detalji kupoprodaje

Taj predugovor, pojašnjava Petek, bio je potreban za prijavu na natječaj iz kojeg su dobivena sredstva za izradu projekte dokumentacije. – Prema procjenama, ukupna

Petek: "Vrijednost izrade projektne dokumentacije je 268.533 eura, a mi smo za to dobili 241.679 eura bespovratnih sredstava. Preostalih 10% iznosa mora osigurati prijavitelj projekta, a to je Krapinsko –zagorska županija i taj iznos je 26.853 eura"

Centar za odgoj i obrazovanje nekad je djelovao u sklopu bolnice, kao Osnovna škola pri Specijalnoj bolnici za medicinsku

Zemljište na atraktivnoj lokaciji na samom ulazu u Krapinske Toplice, čiju je vrijednost ovlašteni sudski vještak procijenio

Ivan

zemljište se nalazi uz glavnu cestu na južnom ulazu u krapinske toplice

Centar sada djeluje na manje od 2 tisuće četvornih metara unutarnjeg prostora

projektiranje: U Krapinskim Toplicama zgrada Centra za odgoj i obrazovanje!

Smičić Slovenec: "Centar je naručio procjembeni elaborat vrijednosti zemljišta od strane ovlaštenog sudskog vještaka i, prema elaboratu, vrijednost zemljišta je iznosila 23,32 eura po četvornom metru. Mi smo na kraju zemljište kupili ispod te cijene, točnije, po 19,85 eura po četvornom metru"

vrijednost izrade projektne dokumentacije, od idejnog projekta, glavnog projekta, popratnih elaborata, ishođenja građevinske dozvole i izrade izvedbenog projekta je 268.533 eura, a mi smo za to dobili 241.679 eura bespovratnih sredstava. Preostalih 10% iznosa mora osigurati prijavitelj projekta, a to je Krapinsko – zagorska županija i taj iznos je 26.853 eura – informirala nas je Petek. Dodatne detalje o samoj kupoprodaji otkrila nam je pročelnica Upravnog odjela za obrazovanje, kulturu, šport i tehničku kulturu Krapinsko – zagorske županije, Mirjana Smičić Slovenec. – Taj predugovor za kupnju zemljišta sklopili smo na način da je njime dogovoreno da, ukoliko na natječaju dobijemo sredstva za izradu projektne dokumentacije, krećemo u realizaciju kupoprodaje. Kao što je već napomenuo župan Kolar, predugovor je s vlasnicima zemljišta najprije sklopila Krapinsko – zagorska županija, no, s obzirom na to da je zemljište plaćeno iz decentraliziranih sredstava, koja se dodjeljuju samom Centru za odgoj i obrazovanje, onda je 30. prosinca 2022. godine upravo Centar sklopio ugovor s prodavateljem i eto, proteklog tjedna je Cen-

tar već dobio sudsko rješenje za upis vlasništva u zemljišne knjige. Vrijednost cijelog kupoprodajnog ugovora je 241.018,70 eura. Prije same kupoprodaje, Centar je naručio procjembeni elaborat vrijednosti zemljišta od strane ovlaštenog sudskog vještaka i, prema elaboratu, vrijednost zemljišta je iznosila 23,32 eura po četvornom metru. Mi smo na kraju zemljište kupili ispod te cijene, točnije, po 19,85 eura po četvornom metru. S obzirom da je zemljište površine 12.142 četvorna metra, mi smo ga sveukupno platili 42.132,74 eura manje od njegove procijenjene vrijednosti – ispričala nam je Smičić Slovenec.

Nove usluge

Nova zgrada koja će se graditi na kupljenoj parceli trebala bi imati između 4,7 i 5 tisuća četvornih metara korisne neto površine, što je oko dva i pol puta više nego što ima sadašnja zgrada Centra. No, tu nisu uračunati zidovi, komunikacije i ostali dijelovi, tako da će objekt koji će se graditi biti, svojim dimenzijama, poprilično impozantan na samom ulazu u Krapinske Toplice. U svakom slučaju, imat će oko 2 i pol puta veću površinu od one koju Centar za odgoj i obrazovanje sada ima na raspolaganju. - Prostori sadašnjeg Centra za odgoj i obrazovanje Krapinske Toplice su premali za usluge koje Centar trenutno pruža, a kamoli za sve one usluge koje bi Centar mogao pružati, kada bi imao dovoljno prostora. Na primjer, mi unazad tri godine imamo u Centru djelatnost rane intervencije. To su terapijski, rehabilitacijski postupci s djecom od 0 do 3, odnosno od 0 do 7 godina i to s dje-

com koja imaju određene poteškoće u svom razvoju ili neki rizik. S tom ranom intervencijom se preveniraju kasnije moguće teškoće i problemi. To je izuzetno važna usluga koja na području Krapinsko – zagorske županije egzistira jednim dijelom u Specijalnoj bolnici za medicinsku rehabilitaciju, a i naš Centar je unazad tri godine, posebno unazad godinu dana od kada ima i kabinet za ranu intervenciju, izrazito intenzivirao pružanje te usluge našim malim Zagorkama i Zagorcima kojima je takva usluga potrebna. Rad kabineta u potpunosti financira Krapinsko – zagorska županija, kao što je financirala i edukaciju svih djelatnika koji su radili i rade u tom kabinetu, a financira i njihove plaće. I to je samo jedna od usluga koje možemo još proširiti. Osim te usluge, s obzirom na svoje ljudske resurse, odnosno, stručni kadar koji ima, Centar može širiti svoje usluge koje su prvenstveno odgojno obrazovne, ali tu sigurno ima prostora i za širenje nekih usluga koje su po sadašnjoj zakonskoj regulativi socijalne usluge, a koje su itekako potrebne. Tu je sigurno i psihosocijalna pomoć za djecu kasnije kronološke dobi, kao i pomoć putem mobilnih timova za sve ostale vrtiće i škole na području županije. Dakle, Centar ima ljudske potencijale koji nisu dovoljno iskorišteni, a koji bi se mogli iskoristiti izgradnjom jednog ovakvog novog i velikog Centra kakvog planiramo izgraditi – rekla je Petek, na koju se nadovezao i ravnatelj Zupanc te rekao kako se Centar već doregistrirao kako bi mogao pružati još jednu važnu uslugu, dakako, kad za to bude imao adekvatan

prostor. – Riječ je o usluzi dnevnog boravka za mlade, starije od 21 godine. Naime, radi se o tome da dio naših učenika, kad navrši 21 godinu, ne može više ostati u sustavu, a na ovaj način bi ostali u sustavu. I interes roditelja za to je vrlo velik – rekao je Zupanc.

Sudjelovanje Vlade RH Što se tiče same vrijednosti čitavog projekta, ona za sada nije procijenjena i teško da će se i približno moći procijeniti sve dok se ne izradi sva projektna dokumentacija. Stoga nitko od naših sugovornika nije želio spekulirati o mogućem iznosu, tim više što je riječ o specifičnoj ustanovi koja zahtjeva specifičnu opremu, ali i kvalitetne popratne sadržaje. No, Jasna Petek nam je otkrila kako je Vlada RH obećala financijski sudjelovati u izgradnji i opremanju novog objekta. – Izgradnju takvih centara i takvih ustanova financira prvenstveno Republika Hrvatska jer po Zakonu o odgoju i obrazovanju je to ingerencija države i onda regionalne, odnosno, lokalne samouprave. I za posljednjeg boravka premijera Plenkovića ovdje kod nas u Županiji, mi smo njemu i njegovom timu prezentirali naše strateške projekte, od kojih je jedan i Centar za odgoj i obrazovanje Krapinske Toplice. Tada je premijer Plenković, zajedno s ministrom Fuchsom, kao i čitav njihov tim, pozitivno reagirao na ovu našu potrebu. Odnosno, vrlo su jasno rekli da razumiju potrebu i da imamo otvoren put za njihovu suradnju. Svi noviji takvi centri koji su građeni u drugim županijama građeni su zajedničkim snagama ministarstva i regionalne samouprave, na način da veći-

na financijskih obaveza ide prema ministarstvu, a onda se svakako u to uključuju i županije. Očekujemo da će tako biti i kod nas – rekla je Jasna Petek.

Trajanje projekta

Na kraju, župana Željka Kolara pitali smo što će biti s projektom, odnosno, hoće li se od njega odustati ako Vlada iz nekog razloga odustane od pomoći i financijskog sudjelovanja kojeg je nagovijestila prilikom boravka premijera i ministra u Krapinsko – zagorskoj županiji. -Ja ne vjerujem u odustajanje od strane Vlade, ali se niti ne oslanjam samo na Vladu. Mi imamo europske fondove, imamo naša vlastita sredstva, ali kao što je naša obveza i odgovornost, tako je i obveza i odgovornost Vlade da taj novi centar sagradimo zbog naše djece. Mi smo si to postavili kao zadatak i mi ćemo to napraviti. Mislim da je realan rok za potpuni dovršetak ovog projekta između tri i tri i pol godine. Odmah sad u veljači raspisat ćemo javni natječaj za izradu projekte dokumentacije i uvjeren sam da ćemo do kraja godine, možda i nešto ranije, već imati pravomoćnu građevinsku dozvolu. Tako da vjerujem da ćemo, u dogovoru s Vladom, odnosno, s dva nadležna ministarstva, u proljeće iduće godine raspisati natječaj za izbor izvođača, a mislim da se takav objekt u nekih godinu i pol do dvije može izgraditi – rekao je Kolar. Na naše pitanje koja će biti namjena sadašnje zgrade Centra, nakon što se izgradi nova, odnosno, hoće li se ona ponovo vratiti Specijalnoj bolnici ili će se u njoj otvoriti neki novi sadržaji, župan je odgovorio vrlo kratko: 'Bit će to slatke brige!'.

O ovoj temi razgovarali smo s Jasnom Petek, Mirjanom Smičić Slovenec i Antunom Zupancem

preko noći

Jelena Klanjčić HRVATSKO ZAGORJE

Nedostatak liječnika obiteljske medicine u Hrvatskoj tema je koja je zadnjih mjesec dana punila novinske stupce. Nedostatak liječnika u primarnoj zdravstvenoj zaštiti sve je veći problem i s njime se susreće sve više pacijenata, koji čak i preko noći ostaju bez svog izabranog liječnika. U Hrvatskoj fali 300 liječnika obiteljske medicine Struka upozorava da je stanje alarmantno, a prema podacima Koordinacije hrvatske obiteljske medicine u Hrvatskoj su 104 tima obiteljske medicine bez nositelja, što bi značilo da 104 ordinacije nemaju stalnog liječnika, nego ih pokrivaju ostali liječnici za zamjenama. Podaci Digitalnog atlasa hrvatskog liječništva, publikacije Hrvatske liječničke komore, ukazuju na to kako imamo 2327 timova obiteljske medicine, ali samo 2223 liječnika obiteljske medicine, koji skrbe o 3,66 milijuna osiguranih osoba. Od njih, čak 85 je starije od 65 godina i u ordinacijama ih zadržava samo entuzijazam i predanost struci i pacijentima, stoga iz KoHOM – a ističu kako u Hrvatskoj nedostaje gotovo 300 liječnika obiteljske medicine.

Specijalizacije i mirovine

Ponukani pismom čitatelja, kako su čak dva liječnika obiteljske medicine otišla iz Doma zdravlja Zabok, odlučili smo provjeriti kakvo je stanje s liječnicima obiteljske medicine u Krapinsko – zagorskoj županiji. Ove je sezone nezadovoljstvo pacijenata povećano zbog velikih gužvi u ordinacijama, što i ne čudi, obzirom na sezonu respiratornih bolesti koje još uvijek pune ambulante. Ipak, ravnateljica Doma zdravlja Krapinsko – zagorske županije dr. Nada Dogan potvrdila nam je kako se i naši domovi zdravlja u protekle dvije godine susreću s nedostatkom liječnika. Dom zdravlja Krapinsko – zagorske županije djeluje kroz šest ispostava; u Donjoj

Dogan: "Razlog nedostatka liječnika, s kojim se susrećemo u protekle dvije godine, je odlazak liječnika u mirovinu te odlazak mladih liječnika na specijalizacije"

Stubici, Zaboku, Pregradi, Krapini, Klanjcu i Zlataru te u tom sustavu djelatnost opće/obiteljske medicine obavljaju 33 tima i 39 timova u privatnoj praksi. – Razlog nedostatka liječnika, s kojim se susrećemo u protekle dvije godine, je odlazak liječnika u mirovinu te odlazak mladih liječnika na specijalizacije – pojasnila je dr. Dogan, ali je upozorila i na jednu vrlo važnu stvar, koja također utječe na nedostatak liječnika generalno. – Mladi liječnici kako je poznato nisu zainteresirani za rad u primarnoj zdravstvenoj zaštiti. Prema našim saznanjima razlog tome je opterećenost liječnika u primarnoj zdravstvenoj zaštiti, administracija, nemogućnost napredovanja i razlike u primanjima u primarnoj zdravstvenoj zaštiti i bolničkom sustavu – kaže ravna-

Dogan: "Unatrag tri mjeseca raspisana su tri natječaja, a trenutno je jedan u tijeku, no nažalost, nitko se nije javio"

bez svojeg

teljica Doma zdravlja KZŽ. Tri natječaja

U Krapinsko – zagorskoj županiji trenutno nedostaje devet liječnika obiteljske medicine i to po jedan liječnik u Humu na Sutli, Zaboku, Loboru i Petrovskom te njih čak petero u Krapini. – Unatrag tri mjeseca raspisana su tri natječaja, a trenutno je jedan u tijeku, no nažalost, nitko se nije javio – rekla je dr. Dogan. Rad u ambulantama i ordinaci-

jama u kojima nedostaje liječnika, pojasnila je, organiziran je popunjavanjem radnih mjesta liječnika iz mirovine i liječnika iz drugih ustanova van radnog vremena na četiri sata. – Ovakva organizacija sigurno ne zadovoljava potrebe naših pacijenata, no to je trenutno jedini način na koji smo mogli organizirati rad ordinacija. Molimo naše pacijente za razumijevanje i strpljenje za ovakvo stanje

– zaključila je ravnateljica Doma zdravlja KZŽ dr. Nada Dogan.

Rad u ambulantama i ordinacijama u kojima nedostaje liječnika, pojasnila je ravnateljica Doma zdravlja dr. Nada Dogan, organiziran je popunjavanjem radnih mjesta liječnika iz mirovine i liječnika iz drugih ustanova van radnog vremena na četiri sata

Osim 152 tisuće eura, koliko iznosi godišnja financijska potpora, odnosno, sufinanciranje vatrogastva od strane KZŽ, i mimo toga Županija dodatno investira u nabavku potrebne opreme za vatrogasne postrojbe

Zbog radioaktivnih gromobrana u Zagorju KZŽ kupuje vatrogascima Geigerov brojač

Ivan Kovačić KRAPINA

Proteklog su tjedna župan Željko Kolar i predsjednik Vatrogasne zajednice KZŽ Stjepan Skuliber u Krapini potpisali 152 tisuće eura vrijedan ugovor o sufinanciranju rada Vatrogasne zajednice Krapinsko – zagorske županije, a uz glavnog zapovjednika VZ KZŽ, Marijana Lovrenčića, potpisivanju su nazočili i mediji, budući da je tim povodom održana i press konferencija.

Čelna organizacija

Kako je podsjetio Skuliber, na području KZŽ djeluju dvije profesionalne javne vatrogasne postrojbe, po jedna u Krapini i Zaboku, koje intervencijama pokrivaju sve 32 zagorske jedinice lokalne samouprave. Također, u svim općinama i gradovima postoje i dobrovoljna vatrogasna društva, sveukupno njih 81, koja imaju svoje dobrovoljne vatrogasne postrojbe. – Vatrogasna zajednica kao krovna organizacija skrbi o organiziranosti, opremljenosti, osposobljenosti i intervencijskoj spremnosti svih naših vatrogasnih postrojbi. Dakle, mi brinemo o kompletnoj organiziranosti, iako je i Zakonom o vatrogastvu, kao i Ustavom, utvrđeno da su za organiziranost protupožarne zaštite zadužene jedinice lokalne samouprave, odnosno, općine i gradovi. Ipak, mi kao čelna županijska vatrogasna organizacija smo tu da pripomognemo zadržati jedan visoki standard koji imamo u zaštiti od požara – rekao je Skuliber.

Dodatna potpora

Župan Željko Kolar podsjetio je da će Vatrogasna zajednica KZŽ dodatno i mimo ovih ugovorenih sredstava, također dobiti dio vatrogasne opreme kroz zajednički hrvatsko

Kolar: "Znate da smo u proteklom razdoblju kompletno opremili profesionalne vatrogasne postrojbe s novim odijelima, novim kacigama, novim čizmama i rukavicama, a sada je red za Geigerov brojač, detektor plinova i posebno obučavanje vatrogasaca za to"

Lovrenčić: "Gromobran je radioaktivan, ali nije opasan za kratkotrajno izlaganje prilikom gašenja požara ili kakve druge vrste intervencije. Isto tako, taj gromobran nije jedini. Ima ih još takvih jer su se njima nekad štitila velika industrijska postrojenja i objekti, tako da za nas nije to i nije bilo nešto preopasno"

– slovenski projekt CRO-SLO Safe, a isto tako, napomenuo je, svaku dodatnu aktivnost koju vatrogasna zajednica uvede, Županija poprati s dodatnim sredstvima. –Mogu već sada najaviti da ćemo mi prvim sljedećim rebalansom županijskog proračuna osigurati dodatnih 10 posto na ovih 152 tisuće eura, jer smo dogovorili neke nove stvari koje treba kupiti za naše javne vatrogasne postrojbe, bez obzira na to što Krapinsko – zagorska županija nije njihov osnivač. Vi znate da smo u proteklom razdoblju kompletno obukli profesionalne vatrogasne postrojbe s novim odijelima, novim kacigama, novim čizmama i rukavicama, a sada je red za Geigerov brojač, detektor plinova i posebno obučavanje vatrogasaca za to. Isto tako, svaki put kad se radi analiza pojedinog požarišta, uvi-

Skuliber: "Vatrogasna zajednica kao krovna organizacija skrbi o organiziranosti, opremljenosti, osposobljenosti i intervencijskoj spremnosti svih naših vatrogasnih postrojbi. Dakle, mi brinemo o kompletnoj organiziranosti"

jek nakon toga slijedi naša reakcija kojom dodatno opskrbljujemo naše operativne vatrogasne snage. To smo radili i do sada, a to ćemo raditi i ubuduće – rekao je Kolar.

Bivša vojarna

Nadalje, župan je dodao kako očekuje da će se u napuštenoj vojarni u Stubičkoj Slatini konačno urediti Nacionalni centar za obuku vatrogasaca. – Dolazi nam nova financijska omotnica, NPPO, i nema ni jednog jedinog razloga da u tom razdoblju ne riješimo Slatinu. Dogovor s Vatrogasnom zajednicom

Hrvatske postoji i koordinacija postoji. Već smo se dva ili tri puta nalazili u Slatini, razgovaramo o detaljima i vjerujem da ćemo u 2023. godini ishoditi svu potrebnu dokumentaciju te da ćemo 2024. godine krenuti u samu izgradnju. S time da će se već ove godine ukloniti ovi objekti koji nam smetaju za buduću investiciju. U svakom slučaju, očekuje nas intenzivno razdoblje investicija – rekao je župan Kolar. Brojne intervencije Što se tiče samih vatrogasnih intervencija, njihov je broj u Zagorju u porastu, rekao je zapovjednik Marijan Lovrenčić, otkrivši podatak da ih je tijekom 2022. godine bilo ukupno 927, dok ih je godinu ranije bilo 523. – To je velik broj intervencija, u prosjeku, to je otprilike tri po danu. Dobar dio toga je zbog mnogo požara na otvorenom u proljeće, ali i inače je broj požara protekle godine bio velik. Brojimo ih 138, a oni su iza sebe ostavili i znatnu materijalnu štetu – rekao je Lovrenčić te dodao da je, gledajući po mjesecima, najviše intervencija bilo u ožujku, kada ih je bilo preko 300, a uglavnom se radilo o požarima na otvorenom. Također, vatrogasci su tijekom 2022. godine imali također puno intervencija zbog čestih nevremena, pogotovo u ljetnim mjesecima. –Intervenirali smo kod jako puno poplava, tuča, ali i olujnih nevremena koja su rušila stabla. Isto tako, iako to nije naše područje, na-

ši su vatrogasci tri dana pomagali nakon velikog nevremena koje se dogodilo u Čazmi, no, nezgodnih intervencija imali smo mi i na području naše županije, poput istjecanja opasnog plina u Tuheljskim Toplicama, i požaru u Oroslavju kada je gorjela stara tvornica obuće – rekao je zapovjednik Lovrenčić.

Radioaktivni gromobran

A upravo su ta dva slučaja potaknula vatrogasce da krenu u nabavku Geigerovog brojača i detektora plina, koje će im, kako je spomenuo župan Kolar, financirati upravo Županija. Naime, nakon vatrogasne intervencije u Oroslavju, ispostavilo se da je tamo čitavo vrijeme bio radioaktivni gromobran.Gromobran je radioaktivan, ali nije opasan za kratkotrajno izlaganje prilikom gašenja požara ili kakve druge vrste intervencije. Isto tako, taj gromobran nije jedini. Ima ih još takvih jer su se njima nekad štitila velika industrijska postrojenja i objekti, tako da za nas nije to i nije bilo nešto preopasno, niti iznenađujuće. Treba naglasiti da mi nakon svake takve specifične intervencije vršimo analize naših postupaka i radnji, kao i analizu onoga što je ubuduće moguće napraviti u takvim i sličnim intervencijama – rekao je Lovrenčić te naglasio kako su upravo zbog toga i krenuli u nabavu Geigerovog brojača, iako oni, zapravo, nisu obavezni dio vatrogasne

da u tom razdoblju ne riješimo Slatinu

stjepan skuliber, željko kolar i marijan lovrenčić

Predstavljene aktivnosti Javne ustanove za upravljanje zaštićenim dijelovima prirode Krapinsko-zagorske županije "Zagorje zeleno" u 2022. godini

Kolar: 'Ne možemo dozvoliti da se pojedinačnim ekscesima trajno nanese šteta pojedinim staništima'

Sabina Pušec RADOBOJ

UCentru za prirodu Zagorje u Radoboju održana je konferencija za medije na kojoj su predstavljene aktivnosti Javne ustanove za upravljanje zaštićenim dijelovima prirode Krapinsko-zagorske županije "Zagorje zeleno" u 2022. godini. Ravnateljica Ustanove Dijana Hršak istaknula je da je 2022. godina bila vrlo značajna po početku izrade planova upravljanja za Natura 2000 područje. - Radi se o velikom projektu u sklopu kojeg mi izrađujemo naše planove, a sam korisnik i financijer je Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja. U okviru projekta predviđa se izrada planova upravljanja za 40 posto Natura 2000 područja u RH. Za KZŽ to znači izrada 3 plana upravljanja za sva natura područja i jedno zaštićeno područje. Prvi plan je za rijeku Sutlu u dolinu Sutle kod Razvora te značajni krajobraz Risvička i Cesarska gora, drugi plan je za područje Strahinjčice i vršni dio Ivančice, a treći za špilju Židovske jame – rekla je Hršak. Natura je najveća mreža zaštićenih područja na svijetu. Sve članice EU proglasile su područja Nature 2000 i radi se o 18,5 posto kopna i 9 posto mora EU, a za KZŽ radi se o 10 posto teritorija naše županije. To su područja Medvednice, Strahinjčice, vršni dio Ivančice, rijeka Sutla, dolina Sutle kod Razvora i Židovske jame. Planovi su desetogodišnji i donose vizije samog područja te uključuju sve dionike i korisnike.

Održavanje starih stabala

Župan: Mali čuvari prirode su zapravo ambasadori očuvanja okoliša i prirode područjunaKZŽ i moja želja je da za 15. godišnjicu okupimo sve koji su u ovih 15 godina dobili potvrdu da su mali čuvari prirode

Javna ustanova radila je prošle godine i na sanaciji i održavanju starih stabala. - Posebnu pažnju posvetili smo Gupčevoj lipi i stoljetnoj lipi u Desiniću. S Gupčeve lipe, zaštićene kao spomenik prirode, prošle godine nakon 60 godina maknuli smo njezine obruče i stavljen je novi, moderniji sustav stabilizacije i učvršćivanja kako bi se statika i čvrstoća samog debla ojačala odnosno sa ciljem da je očuvamo što duže – rekla je Hršak. Ustanova provodi i speleološka istraživanja speleoloških objekata KZŽ, drugu godinu zaredom. - Osim špilje Sutinčice istraživali smo i nove speleološke objekte na području Strahinjčice i Ivančice. Nastavili smo s održavanjem suhih brdskih travnjaka Strahinjčice te je provedena akcija sanacije crne točke za vodozemce. Bavili smo se stranim invazivnim biljnim vrstama, radili na održavanju travnjačkog voćnjaka i edukativnog poligona, proveli smo niz monitorninga biljnih i životnjskih vrsta i neposredni kontinuirani nadzor u zaštićenim područjima – nabrojila je ravnateljica. Nova ak-

tivnost prošle godine je suradnja s Gradom Pregradom i Fakultetom šumarstva i drvne tehnologije, s kojima je izrađen projekt biološke ekolokše i krajobrazne valorizacije Kunagore, a Grad Pregrada inicirao je da se to područje zaštiti u kategoriji značajnog krajobraza. - Važan segment rada Javne ustanove je edukacija, interpretacija i posjećivanje pa bih istaknula održanu dvodnevnu edukaciju 14. generacije mladih čuvara prirode, ove godine bit će 15. generacija. Također, radili smo niz radionica u centru, u zelenim učionicama, na poučnim stazama i u Zelenjaku i na Strahinjčici i kroz godinu imali smo 959 sudionika na radionicama, i to uglavnom djece –rekla je ravnateljica.

Manje lijepe stvari…

Ustanova je provela i manifestacije – Dane orhideja, Noć noćnih leptira, Noć šišmiša. Broj posjetitelja na Stazi kroz krošnje, koja je još uvijek jedinstvena u Hrvatskoj, je 9.319 posjeta. Uređivala se i posjetiteljska infrastruktura, nadograđena je planinarska poučna staza Putevima orhideja na Strahinjčici. - Prošle godine bilo je 10 godina od kada je staza osnovana, imala je 12 interpretacijskih točaka, a dodali smo ih novih 6, obnovili postojeće konstrukcije, dodali nove dizajnirane table, putokaze i sada imamo obnovljenu stazu s još nekim novim putevima. Obnovljena je i drvena piramida, table u Zelenjaku, našem Trnacu – ispričala je Hršak. Kraj godine završen je zanimlji-

vim kreativnim projektom, Zagorje plastic free, sufinanciranim od strane Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost, a cilj je smanjiti korištenje jednokratne plastike. No, Hršak je spomenula je i one manje lijepe stvari, poput odlaganja građevinskog otpada u šumi, narušavanja prirodnih staništa, tragove utrka quadovima po suhom brdskom travnjaku vrijednom za orhideje i staništu trave tvrdače. - Priroda se uvijek obnovi, nađe put, pa sada nema posljedica, ali moglo bi ih biti ako će se to ponavljati – rekla je Hršak. U pripremi dva projekta Župan Željko Kolar čestitao je ravnateljici i ekipi Javne ustanove na odlično odrađenoj godini. Posebno se osvrnuo na provedene edukacije djece i mladih. - Posebno treba naglasiti da ako napravimo jednu dobru sinergiju, ako međusobno dobro komuniciramo, u prirodi ima mjesta skoro za svakog. Ima prostora da zajedničkom komunikacijom omogućimo svima da uživaju u prirodi, ali ono što nikako ne možemo dozvoliti je da s ovakvim pojedinačnim ekscesima trajno nanesemo štetu pojedinim staništima. U 2023. godini ćemo posebnu pažnju posvetiti na ta dva, tri lokaliteta, da se onima koji taj prostor koriste nađemo jednu sinergiju i vjerujem da ćemo to iskomunicirati – rekao je župan. Rekao je da su planovi upravljanja koji će definirati sljedećih desetak godina aktivnosti bitni, kako bi efikasno i stručno vodili brigu o našim zaštić-

nim područjima. – Da svi zajedno radimo u koheziji da Zagorje stvarno bude zeleno, zbog naše djece, da im to ostavimo u nasljeđe, a nakon toga za sve naše drage goste koji dođu u Zagorje – rekao je Kolar. Što se financija tiče, naveo je da je u 2020. i 2021. godini bila ekspanzija, realizirala se Staza kroz krošnje, Centar za prirodu u radoboju i projekt Zagorje ABECEDA prirode, koji je proglašen trećim najboljim projektom u Hrvatskoj. - Treba naglasiti da su do sada bila tri takva ocjenjivanja i svaki put jedan od projekata je osvojio prvo, drugo ili treće mjesto – Newlight, Poduzetnički centar, ABECEDA prirode – rekao je župan te dodao da će se 15. godina malih čuvara prirode obilježiti na poseban način. - Jer ti mali čuvari prirode su zapravo ambasadori očuvanja okoliša i prirode na području KZŽ i moja želja je da okupimo sve koji su u ovih 15 godina dobili potvrdu da su mali čuvari prirode, da vidimo gdje su ti odrasli ljudi i da prenesemo njihova iskustva, da li su kroz rad udruga nastavili djelovati na tragu na kojem smo ih educirali. To će nam biti sjajna povratna informacija, a mi očekujemo na jednom mjestu oko 150 ljudi, bit će vrlo interesantno. O tome ćemo napraviti publikaciju i snimiti filmić koji ćemo kasnije koristiti u promociji – najavio je Kolar. Župan je dodao da su u pripremi dva projekta, a kroz ovu godinu bit će spremna dokumentacija, da bi 2024. ili 2025. imali opet investicijski ciklus veličine kakav je bio 2020./2021. godine.

Ravnateljica Ustanove Dijana Hršak istaknula je da je 2022. godina bila vrlo značajna po početku izrade planova upravljanja za Natura 2000 područje

sve veća sredstva'

KRAPINA - Koliko je Krapinsko – zagorska županija prošle godine izdvojila sredstava kroz mjere poticanja poljoprivredne proizvodnje i kakvi rezultati proizlaze iz toga, predstavljeno je ovog ponedjeljka na konferenciji za medije u Krapini. Sredstva za poljoprivredu bila su namijenjena u iznosu od 8,8 milijuna kuna. –Od toga je iz vlastitih sredstava bilo 2,5 milijuna kuna, kroz mjere u poljoprivredi koje smo proveli te 5 milijuna kuna sredstava namijenjenih za naknadu štete od tuče – pojasnila je Sanja Mihovilić, pročelnica županijskog Upravnog odjela za gospodarstvo, poljoprivredu, turizam, promet i komunalnu infrastrukturu.

Provedene mjere i natječaji

Istaknula je kako je tijekom protekle godine provedeno 10 natječaja, kroz koje je odobreno 2,5 milijuna kuna za 257 korisnika. Provedeni su natječaji za potpore poljoprivrednim udrugama, za modernizaciju i povećanje konkurentnosti poljoprivrednika, za uzgoj zagorskog purana, zatim potpora za pripremu projektne dokumentacije, potpora za povećanje ekološke proizvodnje, potpore za stočarstvo, za očuvanje pčelinjeg fonda, za zaštitu višegodišnjih nasada od padalina, zatim potpora za povećanje poljoprivredne proizvodnje te mjera promocije. Kroz ove natječaje, dobivenim sredstvima korisnici su nabavljali opremu za preradu proizvoda, berače, ras-

hladne komore, povećavali proizvodnju, nabavljali goveda i junice, očuvali pčelinje zajednice, okrupnjavali zemljišta, kupovali plastenike, sadili voćnjake te radili na promociju i brendiranju vlastitih proizvoda.

Manifestacije i promocija

- Održavali smo i sudjelovali na sajmovima i manifestacijama, na njih sedam imali smo 370 izlagača te smo uložili sredstva od 554 000 kuna. Radi se o izložbi zagorskih vina, Štruklijadi, Međunarodnoj izložbi bučinog ulja, Sto posto zagorsko, Babičini kolači te Ocjenjivanje i izložba meda – pojasnila je Mihovilić, dodavši kako će se te manifestacije, ali i neke koje se nisu održavale zbog korone, održati i ove godine. Županija potiče i proizvode zaštićene na europskoj razini, zagorske štrukle, mlince, purana i bagremov med, a najveći broj certificiranih proizvođača imamo kod mlinaca, njih osam. – Dobitnike zlatnih medalja bučinog ulja na natjecanju u Varaždinu, njih troje, slali smo na svjetsko natjecanje u Bruxelles, na proljeće ćemo imati rezultate, a slično smo i prošle godine odradili za sedam vinara, čije smo uzorke vina slali u London – rekla je Mihovilić. Dodala je i kako je Županija sa 103 tisuće kuna poduprla rad Skloništa za životinje, što će nastaviti i ove

godine, a proveden je i program Školskog mednog dana. - Ove godine nastavljamo s mjerama razvoja poljoprivredne proizvodnje, za što je u planu 349.500 eura kroz 11 mjera, nova mjera bit će potpora za kupnju loznih cjepova autohtonih sorti vinove loze – najavila je Mihovilić.

Godina kakva se ne pamti

Župan Željko Kolar posebno se osvrnuo na elementarnu nepogodu tuče koja je pogodila Krapinsko – zagorsku županiju, a nakon toga i suša, rekavši da ni najstariji poljoprivrednici ne pamte da bi takve dvije elementarne nepogode u jednoj godini nanijele toliko štete u poljoprivredi. - Zahvala ministarstvu i Vladi na naknadi štete, ovo je prvi puta da je jedan ozbiljniji iznos nadoknađen za štete poljoprivrednicima, negdje oko 54 posto. Ukupan iznos štete je 9,3 milijuna kuna, mi smo dobili 5 milijuna i 57 tisuća povrata za 347 korisnika od 369 zahtjeva – rekao je župan.

Zaštita autohtonih sorti

Osvrnuo se i na projekt zaštite i revitalizacije autohtonih sorata vinove loze. – Potpisali smo sada već četvrti ugovor, napravili smo monografiju autohtonih sorata KZŽ, a sada nakon niza godina, suradnje s Agronomskim fakultetom i Trgocen-

trom, došli smo u poziciju da možemo raspisati mjeru Potpora za kupnju loznih cjepova autohtonih sorata vinove loze za podizanje nasada autohtonih sorata vinove loze. Za tu namjenu smo osigurali 30 tisuća eura. To znači da je potpora po 1 euro za 30 tisuća sadnica, jer je procjena je da će biti 2 eura jedna sadnica, dakle 50 posto potpore. S obzirom na matičnjak koji funkcionira u Trgocentru, mi ćemo taj iznos povećati na 60 tisuća eura u 2024. godini i na 80 tisuća eura u 2025. godini. To znači da ćemo 2024. imati na raspolaganju 60 tisuća čokota i 2025. 80 tisuća čokota, s time da smo angažirali određene stručnjake koji će nam pomoći i raditi promociju naših autohtonih sorata vinove loze – naglasio je Kolar. Radit će se na posebnoj etiketi, brendiranju, prezentaciji. – Sam Trgocentar ima zasađeno 27 tisuća čokota tih sorata, imamo Sokol u Klanjcu koji već duže vrijeme egzistira na tržištu i sada je došlo vrijem da i s konkretnim mjerama sadnje možemo intervenirati – rekao je župan. Već je odrađen sastanak s najvećim zagorskim hotelijerima i ugostiteljima te proizvođačima da se povežu i da svi oni u svojoj ponudi imaju autohtone sorte, a krenut će se i u europsku zaštitu tih autohtonih sorti. - Pripremit ćemo ove godine dokumentaciju, a onda ćemo

2024. i 2025. ići u zaštitu. Vjerujem da je to realan rok –rekao je župan, dodavši da je u planu i prezentacija autohtonih vina u Bruxsellesu, koja se do sada nije realizirala zbog pandemije.

Povećanje sredstava svake godine - Ispunili smo obećanje, ponovno smo povećali 10 posto ukupan proračun za poljoprivredu iz vlastitih sredstava, to ćemo to raditi i 2024. i 2025., a to znači da ćemo u četverogodišnjem mandatu povećati ukupan iznos bespovratnih sredstava za mjere u poljoprivredi za 40 posto, i svake godine smo s obzirom na zainteresiranost naših proizvođača za određene mjere, bez obzira na iznos koji smo predvidjeli, pronalazili sredstva i osiguravali dodatna sred-

stva da bi što veći broj poljoprivrednika dobio bespovratnu potporu – naglasio je Kolar. Također, istaknuo je da je Krapinsko – zagorska županija jedna od onih u kojima raste broj proizvođača u ekološkoj proizvodnji i povećava se broj proizvoda koji se proizvode na ekološki način. - Zbog toga smo osigurali i posebnu mjeru samo za ekološku proizvodnju, 45.000 eura. Pozivam sve naše poljoprivrednike i poljoprivrednice da se javljaju na naše mjere ruralnog razvoja. 81,5 posto zahtjeva ocijenili pozitivnim i poljoprivrednici su dobili bespovratna sredstva. Svi zajedno očekujemo da imamo neku normalnu godinu i to želimo svim poljoprivrednim proizvođačima – zaključio je župan Kolar. (S. Pušec, J. Klanjčić)

NOVO WEB SHOP: webljekarna.hr

sanja

Mještani su nezadovoljni aglomeracijom, na pitanja vijećnika odgovarao direktor Zagorskog vodovoda

Mihovilić: 'Projekt je europski i ne može se mijenjati, svaka rasprava je besmislena'

Zbog čega se trasa aglomeracije ne bi mogla pomaknuti s ceste na livadu, zašto se dio kuća neće moći priključiti na budući kanalizaciju i kako to da nije moguće mijenjati projekt bila su samo neka od pitanja koja je dio vijećnika, uz predstavnika Mjesnog odbora Jakuševec, postavljalo na prošlotjednoj sjednici Gradskog vijeća Zaboka, održanoj 17. siječnja.

Nezadovoljstvo aglomeracijom

Na pitanja je odgovarao direktor Zagorskog vodovoda Mario Mihovilić, koji je na sjednicu pozvan upravo na zahtjev dijela zabočkih vijećnika, koji su iskazali nezadovoljstvo time

kako se gradi aglomeracija Zabok – Zlatar i nekim zabočkim naseljima. - Da li postoji mogućnost da se projekt promijeni, na prijedlog mještana Jakuševca, ako se struka složi da bi promjene bile bolje od sadašnjeg projekta. Zbog čega će se raskopavati cesta, ako bi trasa mogla ići kroz livadu? Dio kuća neće se moći, prema sadašnjem projektu, moći spojiti na kanalizaciju, je li moguće to promijeniti - zanimalo je, između ostalog, vijećnika Petra Vrančića, koji je pitanja postavljao u ime Mjesnog odbora Jakuševec.

Projekt nije moguće mijenjati

Vrančić: Da li postoji mogućnost da se projekt promijeni ako se struka složi da bi promjene bile bolje od sadašnjeg projekta? Zbog čega će se raskopavati cesta, ako bi trasa mogla ići kroz livadu? Dio kuća neće se moći, prema sadašnjem projektu, spojiti na kanalizaciju, je li moguće to promijeniti?

Direktor Zagorskog vodovoda Mario Mihovilić na gotovo svako od pitanja imao je samo jedan odgovor: 'Projekt nije moguće mijenjati.' Kako je pojasnio, tijekom izrade projekta i prije ishođenja dozvola, sve primjedbe građana koje su bile upućene na vrijeme, uvažene su ako je struka smatrala da su opravdane i izašli smo u susret gdje god smo mogli, na stotine mjesta. No nakon rješavanja imovinsko – pravnih odnosa, ishođenja lokacijske dozvole i građevinske, tijekom samog izvođenja, promjena na projektu više nema. Vijećnici nisu bili zadovoljni odgovorom, smatrajući da su promjene moguće, a tražili su i da konkretne probleme u Jakuševcu iznese tamošnji predsjednik Mjesnog odbora Stjepan Hanžić, koji je bio prisutan na sjednici. Hanžić je iznio mišljenja svojih sumještana, koji smatraju kako bi bilo bolje da se trasa kanalizacije izmjesti, odnosno da umjesto posred ceste, ide po zelenim površinama. Također, ista-

Hanžek: 'Grad će izdvojiti sredstva za studiju koja će reći kako riješiti problem otpadnih voda i kanalizacije u dijelovima koji neće biti obuhvaćeni aglomeracijom'

knuo je kako se jedan dio kuća neće moći priključiti na kanalizaciju. Rješenje za dio koji neće biti spojen na aglomeraciju No, direktor Zagorskog vodovoda imao je ponovo isti odgovor: 'Za projekt su ishođene sve dozvole i kao takav je odobren i financiran sredstvima Europske unije i ne može se mijenjati. Stoga je ova rasprava zapravo besmislena.' Gradonačelnik Zaboka Ivan Hanžek rekao je kako je održao sastanak s predsjednikom MO Jakuševec Stjepanom Hanžićem, na kojem se razgovaralo upravo o pitanju rješavanja problema priključaka, kao i rješavanja pitanja otpadnih voda u pojedinim dijelovima Jakuševca. –Prvi korak bit će izrada studije da vidimo što će struka reći, kako riješiti problem i dijelovima Zaboka koji neće biti obuhvaćeni aglomeracijom. Da li nekim minipročiščivačima ili kojim drugim rješenjima. Za izradu studije Grad će izdvojiti sredstva, a onda i za projekt rješavanja tog pitanja u zabočkim naseljima – pojasnio je Hanžek.

Završetak aglomeracije do kraja godine

Unatoč tome, dio vijećnika i dalje je ostao nezadovoljan odgovorima, smatrajući kako bi se, ako bi struka odobrila, projekt trebao promijeniti, jer bi se promjenama stvorila veća korist za mještane Jakuševca. Projekt Aglomeracije Zabok – Zlatar obuhvaća izgradnju 170 kilometara mreže, financiran je sredstvima Europske unije te bi, kako je rekao direktor Zagorskog vodovoda Mario Mihovilić, trebao biti gotovo do kraja ove godine. Osim izgradnje kanalizacijske mreže i postavljanja kolektora, sa završetkom tih radova trebale bi se do kraja godine i urediti sve dionice cesta koje su raskopane tijekom radova, a velika većina ih je, rekao je Mihovilić, već sada asfaltirana.

Plavinka promijenila vrijeme ukopa pokojnika

Na dnevnom redu sjednice Gradskog vijeća Zaboka našlo se još nekoliko točaka na koje su vijećnici trebali donijeti odluke. Tako je prihvaćena odluka o Općim uvjetima isporuke komunalne usluge ukopa pokojnika, koju je pojasnila direktorica poduzeća Plavnika Sonja Horvat. Donesen je pravilnik, zbog nezadovoljstva građana o vremenu ukopa tijelom ljetnih mjeseci, o čemu se raspravljalo i na sjednicama Gradskog vijeća. - U ovom novom pravilniku stoji kako će vrijeme ukopa od 31.10. do 31. 3. biti od 10 do 16 sati, a u ostalim, ljetnim mjesecima od 10 do 18 sati. U pravi-

lu, ukopi se ne održavaju subotom, nedjeljom u blagdanom, ali se mogu, u izvanrednim situacijama izvršiti – rekla je Horvat. Prihvaćeno je još i izvješće gradonačelnika o korištenju sredstava proračunske zalihe za razdoblje 1.10. do31.12.2022., kao i pravilnik o izmjenama i dopunama Pravilnika o provođenju postupka jednostavne javne nabave. Na samom početku sjednice, istaknuto je kako svoj mandat, koji je bio u mirovanju, aktivira vijećnica Valentina Đurek (umjesto Đurek u vijeću je do sada bila njezina zamjenica Štefanija Kolar) te je mandat nastavljan s 10. siječnja 2023.

Vijećnici su tražili, na prijedlog Mjesnog odbora, da se razmotri promjena projekta s uvaženim promjenama koje predlažu mještani, a koje bi bile, kako kažu, logičnije i korisnije

Jelena Klanjčić ZABOK

Petar Vrančić

Sjednica Gradskog vijeća Zaboka

Mario Mihovilić

Ivan Hanžek

Potpisani ugovori o sufinanciranju rada Zavoda za prostorno uređenje Krapinsko - zagorske županije

Upravljanje prostorom kao preduvjet velikih investicija

Osigurano je 336.230 eura (2.533.324,94 kuna) za financiranje aktivnosti prema Programu rada i Financijskom planu Zavoda za 2023. godinu

KRAPINA - Župan Željko Kolar i ravnateljica Zavoda za prostorno uređenje Krapinsko - zagorske županije Snježana Žigman su u četvrtak potpisali ugovore o sufinanciranju rada Zavoda u 2023. godini. Kapitalne investicije

Krapinsko-zagorska županija ovim ugovorom Zavodu za prostorno uređenje Krapinsko-zagorske županije dodjeljuje 336.230 eura (2.533.324,94 kuna) za financiranje aktivnosti prema Programu rada i Financijskom planu Zavoda za 2023. godinu. - Upravljanje prostorom jedan je od osnovnih preduvjeta za planiranje i provedbu stra-

Zavod će biti angažiran i na izradi izmjene i dopune prostornih planova uređenja općina Jesenje, Novi Golubovec i Sveti Križ Začretje

teških projekata, bez obzira na to radi li se o županijskoj investiciji, investiciji od strane javnih poduzeća ili pak privatniku koji ulaže u nova postrojenja. Tako smo i u treću izmjenu i dopunu županijskog prostornog plana ušli upravo radi provođenja kapitalnih investicija koje nam slijede u predstojećem razdoblju – poručio je nakon potpisivanja župan Kolar te naglasio kako Zavod za prostorno uređenje redovito godišnje izradi 3-4 prostorna plana za jedinice lokalne samouprave, s 50 % sufinanciranja te i na taj način daje doprinos razvoju zagorskih općina i gradova.

Osigurani uvjeti

Ravnateljica Zavoda za prostorno uređenje Krapinsko - zagorske županije Snježana Žigman zahvalila je Županiji što je i ove godine, osiguranjem potrebnih sredstava, omogućila obavljanje djelatnosti Zavoda te osigurala uvjete za ostvarenje pretpostavki za korištenje, zaštitu i upravljanje prostorom u skladu s razvojnim potrebama. - To će se prije svega osiguravati izradom nove prostorno planske doku-

Natalija Vrhovski nova ravnateljica DV Naša radost

mentacije, ali i provedbom nadzora usklađenosti već izrađene dokumentacije te pravodobnim i kontinuiranim ažuriranjem informacijskog sustava prostornog uređenja. U okviru izrade ovakve dokumentacije treba istaknuti izradu III. izmjene i dopune Prostornog plana Županije, s obzirom da je ista pokrenuta s ciljem sveobuhvatnog ažuriranja i unaprjeđenja prostorno planskih postavki - za razliku od prethodnih dviju koje su bile ciljanog i ograničenog obima. Zbog velikog obima i karaktera predmetne izmjene i dopune županijskog prostornog plana, u okviru postupka će se provesti i strateška procjena njena utjecaja na okoliš, a koja će biti prva strateška procjena utjecaja na okoliš cjelovitog Prostornog plana Županije – naglasila je ravnateljica Žigman te dodala da dio osiguran sredstva predstavlja i potporu Županije izradi prostorno planske dokumentacije jedinica lokalne samouprave pa će tako Zavod biti angažiran i na izradi izmjene i dopune prostornih planova uređenja općina Jesenje, Novi Golubovec i Sveti Križ Začretje. (zl)

Na prijedlog Upravnog vijeća Dječjeg vrtića "Naša radost" Pregrada, gradonačelnik Marko Vešligaj donio je Odluku o imenovanju o imenovanju Natalije Vrhovski na mandat ravnateljice dječjeg vrtića u Pregradi u trajanju od pet godina

PREGRADA - Na prijedlog Upravnog vijeća Dječjeg vrtića "Naša radost" Pregrada, gradonačelnik Marko Vešligaj donio je Odluku o imenovanju o imenovanju Natalije Vrhovski na mandat ravnateljice dječjeg vrtića u Pregradi u trajanju od pet godina, počevši s danom 19. siječnja 2023. Na raspisan javni natječaj za imenovanje ravnateljice pristigla je samo jedna prijava, Natalije Vrhovski, koja je zadovoljila sve potrebne uvjete za radno mjesto ravnateljice vrtića te je na svojoj 36. sjednici Upravno vijeće vrtića utvrdilo prijedlog o imenovanju ravnateljice. Natalija Vrhovski odgojiteljica je predškolske djece. Diplomirala je predškolski odgoj na Učiteljskoj akademiji Sveučilišta u Zagrebu, a u DV Naša radost zaposlila se 2009. godine kao pripravnica te je potom položila stručni ispit. Dosadaš-

nje radno iskustvo stekla je prvo kao zamjena za odgojiteljice, a 2016. godine zaposlila se na neodređeno vrijeme u DV Naša radost. Od 24. prosinca 2021. obnašala je dužnost zamjenice ravnateljice po ovlaštenju, a 28. studenoga prošle godine postala je vršiteljica dužnosti ravnatelja. Tijekom odgojno-obrazovnog rada stručno se usavršavala na različitim područjima, od informatičkih edukacija, razvoja jezičnih i matematičkih kompetencija u ranom odgoju, unaprjeđivanja kvalitete rada u ustanovama ranog i predškolskog odgoja, voditeljica je projekta "Ti i ja zajedno2" koji vrtić provodi, a primila je zahvalnice i priznanja Krapinsko-zagorske županije i Agencije za odgoj i obrazovanje za metodološko vođenje projekata i sudjelovanje na županijskim i državnim smotrama projekata. (zl)

Grad Zlatar uveo klizno radno vrijeme

Uredovno radno vrijeme za rad sa strankama ostaje nepromijenjeno, odnosno u vremenu od 8 do 15 sati

11. 2. s početkom u 19 sati svira Laka meta

2. s početkom u 18 sati uz klavijature i gitaru

Za sve informacije i rezervacije se javite na broj 099 250 39 16

ZLATAR - Zbog sve već potrebe rada nakon 15 sati, gradonačelnica Grada Zlatara Jasenka AuguštanPentek donijela je odluku kojom se utvrdilo klizno radno vrijeme za djelatnike gradskog Jedinstvenog upravnog odjela. Klizno radno vrijeme utvrđeno

je u rasponu od 7 do 9 sati tj. od 15 do 17 sati, pravo na odmor (stanku) u trajanju od 30 minuta određeno je u vremenu od 10.30 do 11 sati. Uredovno radno vrijeme za rad sa strankama ostaje nepromijenjeno, odnosno u vremenu od 8 do 15 sati. (zl)

natalija vrhovski

Za trajanja radova uređenja nove tržnice, tradicija zlatarskog sajma neće biti

Sabina Pušec ZLATAR

Početkom nove godine i dalje je radno u gradu Zlataru. Kako kaže gradonačelnica Jasenka Auguštan – Pentek, završeni su neki projekti iz godine ranije, poput asfaltiranja nerazvrstanih cesta. Ceste i klizišta - Asfaltirane su dvije ceste, Gornja Batina – Repno čime je spojen Repno s Gornjom Batinom i time se skratio put mještanima do samog središta Zlatara, pa ne moraju prolaziti kroz naselje Belec, a završena je i cesta u Ratkovcu, od Ratkovca prema granici s općinom Lobor. Vrijednost radova je 510.805,75 tisuća kuna, a sufinancira ih Ministarstvo prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine temeljem Javnog poziva za poticanje razvoja komunalnog gospodarstva i ujednačavanje komunalnog standarda u 2022. godini sa 100.000,00 kuna. Sada krećemo u izradu troškovnika za asfaltiranje nerazvrstanih cesta na području grada

Novo ruho dobiva i zlatarska gradska vijećnica, koja se ne koristi samo za održavanje sjednica Gradskog vijeća, već je multifunkcionalna, u njoj se odvijaju brojne aktivnosti udruga, predavanja, a služi i kao vjenčaona za matične urede u Gradu Zlataru

Traju radovi na vraćanju zaštićenog dijela fasade Sokolane, a pripremaju se i radovi na dograđenoj zgradi, gdje se treba montirati staklena ventilirajuća fasada

Zlatara u ovoj godini – kaže gradonačelnica. Također, krajem godine završeni su radovi u Ulici Matije Gupca, a započeti su neki novi projekti i potpisani ugovori nakon nabava. Tako će, čim vremen-

izvođačem radova je potpisan, a potpisani su ugovori i izvršeno uvođenje u posao za dva klizišta na području grada Zlatara, oba u Vinogradskoj ulici u Zlataru. Planirano je da radovi krenu ovog tjed-

om za klizište Vinogradska 1 i 100. 931,71 eura s PDV-om za klizište Vinogradska 2. Završetak radova je predviđen do 30. travnja 2023. Radovi su u potpunosti financirani iz Fonda solidarnosti Europske uni-

Ove godine proširit će se mostovi u Ulici Vladimira Nazora u Zlataru te u Juranščini prema zaseoku Balići

je. Nastavljaju se i radovi na zlatarskoj stoljetnoj ljepotici, Sokolani. – Traju radovi na vraćanju zaštićenog dijela fasade, a pripremaju se i radovi na dograđenoj zgradi, gdje se treba montirati staklena ventilirajuća fasada. Nastavljaju se radovi i u unutrašnjosti, a u ovoj bi godini svi građevinski radovi trebali završiti. Onda još predstoji opremanje same Festivalske dvorane, a čekamo još rezultate Ministarstva kulture da vidimo koliko sredstava je osigurano za ovu godinu – napominje Jasenka Auguštan – Pentek. Tu je i projektiranje dva mosta na području Zlatara, kako bi počeli radovi u ovoj godini. Radi se o proširenju mosta u Ulici Vladimira Nazora u Zlataru te u Juranščini prema zaseoku Balići, koji su uski i opasni za promet.

Nova tržnica

lje odvijati, kao i obično utorkom, samo na drugoj lokaciji, dok ne završe radovi i zlatarski 'plac' se vrati na staru – novu lokaciju – ističe gradonačelnica.

Vijećnica

i prostor KUD - a

ski uvjeti to dozvole, krenuti radovi opločenja staza na belečkom groblju, što je investicija vrijedna 79.265 eura s PDV- om. Ugovor s

na, ovisno o vremenskim prilikama. Ukupna vrijednost radova za oba klizišta iznosi 169.179,11 eura s PDV-om, tj. 68.247,40 eura s PDV-

Završena je i javna nabava i trenutno se pregledavaju pristigle ponude za još jedan veliki i važan projekt, a to je izgradnja nove tržnice u Zlataru. – Ovaj bitan projekt svakako bi trebao započeti na proljeće ove godine. Važno je za Zlatarščane, ali i žitelje susjednih općina, da za vrijeme trajanja radova tradicija zlatarskog sajma neće biti prekinuta, jer tražimo lokaciju i već razgovaramo s vlasnikom prostora na jednoj lokaciji da nam iznajmi prostor. Dakle, sajam će se i da-

Novo ruho, osim tržnice, dobiva i zlatarska Gradska vijećnica. U tijeku su radovi, a kroz dva mjeseca trebala bi stići i kompletna oprema, kako bi vijećnica ponovno bila u funkciji. – Ta se dvorana ne koristi samo za održavanje sjednica Gradskog vijeća, već je multifunkcionalna, u njoj se odvijaju brojne aktivnosti udruga, predavanja, a služi i kao vjenčaona za matične urede u Gradu Zlataru –kaže gradonačelnica. Pri kraju su i radovi na objektu odnosno prostoru KUD – a Belec. – Za taj smo projekt prošli na natječaju LAG –a, što se opremanja tiče. No, kako bismo mogli iskoristiti ta sredstva i završiti opremanje, Grad Zatar vršio je građevinske radove na samom objektu gdje su se stavile nove instalacije, zamijenili stari i dotrajali prozori te izveli gipsani radovi kako bi se uredili zidovi koji su bili u lošem stanju. Bit će to jedan dobar multifunkcionalni prostor, na korist ne samo KUD –a Belec već i ostalih belečkih udruga – dodala je gradonačelnica Auguštan – Pentek.

Ovako će izgledati nova tržnica u Zlataru

Jasenka Auguštan - Pentek

Obnavlja se gradska vijećnica

Radovi na zlatarskoj Sokolani

Asfaltiranje nerazvrstanih cesta

'Pokazat ćemo kako uistinu živimo zeleno kao što

LOBOR - Prekrasne vijesti početkom nove godine stigle su u Općinu Lobor. Naime, Ministarstvo prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine Općini Lobor dodijelilo je Odluku o financiranju za izradu Strategije zelene urbane obnove Općine Lobor u najvišem mogućem iznosu od 14.599,51 eura. Strategija se odnosi na ostvarenje ciljeva razvoja zelene infrastrukture, integraciju NBS rješenja, unaprijeđenje kružnog gospodarenja prostorom i zgradama, ostvarenje ciljeva energetske učinkovitosti, prilagodbe klimatskim promjenama i jačanje otpornosti na rizike. Ponos i zadovoljstvo nije sakrivala ni načelnica Ljubica Jembrih ističući brojne prednosti ove odluke. - Zahvaljujem Ministarstvu prostornog uređenja, graditeljstva i državne

imovine, ova vijest obradovala je kako mene, tako sigurna sam, i naše mještane. Ova Strategija velik je vjetar u leđa svim jedinicama lokalne samouprave s obzirom da se odnosi na razdoblje od 5 do 10 godina. To je dug period, a mi ćemo to povjerenje potvrditi i pokazati kako uistinu živimo zeleno kao što to govore i

lepi zagorski bregi koji nas okružuju. Najljepše od svega je što ovo Općinu neće koštati apsolutno ništa jer

Ministarstvo u stopostotnom iznosu financira izradu same Strategije – poručila je načelnica. (zl)

U prvom ovogodišnjem ciklusu darivanja krvi GDCK Krapina prikupljeno 485 doza

Milan Vučilovski krv dao po stoti put i pridružio se klubu 'stotkaša' koji broji 56 članova

KRAPINA - U organizaciji Gradskog društva Crvenog križa Krapina, ekipa Hrvatskog zavoda za transfuzijsku medicinu iz Zagreba prikupila je 485 doza krvi u prvom ovogodišnjem ciklusu darivanja krvi. Akcijama je pristupio 531 dobrovoljni davatelj krvi, a 46 njih zbog zdravstvenih razloga nije moglo dati krv. U Srednjoj školi Krapina prikupljene su 52 doze, četiri dana u Pučkom otvorenom učilištu u Krapini prikupljeno je 370 doza i u akciji u Restoranu "Zagorka" u Đurmancu 63 doze krvi. Krv je prvi put dalo 20 dobrovoljnih davatelja krvi, a oni su; Kušer Andrej, Valent Danijela, Risek Bernard, Goluban Mirjana, Švaljek Anamarija, Šošić Marko, Kuzminski Kišur Barbara, Hušnjak Lana, Škrnjug Antonio, Presečki Eva, Smrček Petra, Tušek Tin, Režan Luka, Benc Martin, Jarnjak Luka, Vincelj Luka, Majsec Matej, Šafranko Nika, Novak Tomislav i Gorup Damjan. - I u ovom ciklusu darivanja krvi imali smo darivatelja koji je krv dao 100 puta, a to je gospodin Milan Vučilovski iz Slatine Svedruške. Gospodin Vučilovski se pridružio našem klubu stotkaša koji sada broji 56 članova. U Gradskom društvu Crvenog križa Krapina izuzetno smo zadovoljni sa odazivom. Zahvaljujemo Srednjoj školi Krapina i Restoranu "Zagorka" Đurmanec što su nam i ovaj put ustupili besplatan prostor za akcije dobrovoljnog davanja krvi – kažu u GDCK Krapina. (zl)

ODAZOVITE SE: Ovog tjedna akcija darivanja krvi

DONJA STUBICA - Gradsko društvo Crvenog križa Donja Stubica poziva na akciju dobrovoljnog darivanja krvi ovog tjedna. Nakon što se krv mogla darovati u ponedjeljak u Stubičkim Toplicama i u Oroslavju, u utorak, 24. siječnja akcija se održava u Gornjoj Stubici (Sportski centar) od 14 do 18 sati, a u srijedu, 25. siječnja u Donjoj Stubici (Vatrogasni dom) od 12 do 14.30 sati te od 15.30 do 18 sati. U četvrtak, 26. siječnja krv ponovo možete darovati u Oroslavju (Kongresna dvorana Hotela Zagi) od 12 do 14.30 sati te od 15.30 do 18 sati, a u Mariji Bistrici (Vatrogasni dom) akciji se možete odazvati u petak, 27. siječnja od 13 do 15 sati te od 16 do 18 sati. (jk)

Nabavljen kontejner za zbrinjavanje biootpada

ZABOK - Grad Zabok i tvrtka Plavinka nabavile su rolo kontejner koji je postavljen na gradskom groblju. Sam projekt sufinanciran je sredstvima EU u iznosu od 40 %, odnosno 45.830, 00 kuna s PDV – om dok je ukupna vrijednost projekta 114.575 kuna s PDV- om. Rolo kontejner služit će tvrtki Plavinka za zbrinjavanje biootpada nastalog košnjom, orezivanjem granja i uređenjem javnih površina. (zl)

Ministarstvo prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine Općini Lobor dodijelilo je Odluku o financiranju za izradu Strategije zelene urbane obnove u najvišem mogućem iznosu od 14.599,51 eura

U Začretje se vraća velika fašnička povorka s novčanim nagradama za najbolje maske!

Ivan Kovačić SVETI KRIŽ ZAČRETJE

Nakon tri korona-godine, u Sveti Križ Začretje velika se, tradicionalna fašnička povorka ove godine vraća u punom sjaju i velikom stilu. Doduše, prošle je, 2022. godine, Fašnik u Svetom Križu Začretju službeno također održan, ali zbog epidemioloških mjera i ograničenja sve se svelo na skromno obilježavanje fašnika za djecu, a tradicionalna 'općenarodna' zabava je, nažalost, izostala.

Bogate nagrade

No, budući da epidemiološke mjere ove godine ne ograničuju javna okupljanja, Udruga za kulturu, zabavu i sport Sveti Križ Začretje ponovno priprema veliku 'fašničku feštu', koja će se održati u nedjelju, 19. veljače, s početkom u 14:30 sati. Kako nam je ispričao Danijel Likar, predsjednik Izvršnog odbora Udruge, kao što je to u Svetom Križu Začretju oduvijek bilo, i ove godine mogu se prijaviti maskirane skupine, ali i pojedinci svih dobnih skupina nevezano odakle dolaze. – Svi su dobrodošli i ne postoji uvjet da moraju biti s područja naše općine, pa čak niti s područja Republike Hrvatske. U svakom slučaju pripremili smo veći broj nagrada pa će ocjenjivačkom žiriju utoliko biti lakše, budući da će moći nagraditi velik broj maski. Kad su u pitanju novčane nagrade, pripremili smo čak dvanaest nagrada, s time da nagrada za najbolju masku iznosi 300 eura, drugo mjesto donosi 150 eura, a treće 100 eura. Nakon toga slijedi još devet novčanih nagrada, od četvrtog do dvanaestog mjesta, koje sve iznose po 50 eura. No, tu su još i dodatne brojne nagrade naših sponzora, koje su u vidu vrijednih

Likar: "Uvjereni smo da će i ove godine sve naše svetokriške udruge, klubovi, društva, mjesni odbori, naselja i sela po dobrom starom običaju pripremiti duhovite maske i fašničke performanse, a veselimo se također i svim pojedincima, obiteljima ili grupama koje nas često znaju iznenaditi urnebesnim idejama"

poklona ili poklon bonova- ispričao nam je Likar.

Uhodana tradicija

Što se tiče samog programa, odnosno fašničke povorke, neće se mijenjati dobro uhodana tradicija i ustaljena praksa, na koju su navikli kako sudionici, tako i brojni Svetokrišćani, gosti i posjetitelji koji redovito dolaze na svetokriški Trg hrvatske kraljice Jelene vidjeti zabavni i redovito duhoviti 'mimohod maski'. – Povorka će krenuti od restorana 'Dunav' u 14:30 sati, već tradicionalno prema trgu, gdje će po običaju, ispred 'Konzuma', biti postavljena bina. Uvjereni smo da će i ove godine sve naše svetokriške udruge, klubovi, društva, mjesni odbori, nase-

lja i sela po dobrom starom običaju pripremiti duhovite maske i fašničke performanse, a veselimo se također i svim pojedincima, obiteljima ili grupama koje nas često znaju iznenaditi urnebesnim idejama. Svima njima unaprijed zahvaljujem na njihovom trudu jer zbilja, kad vidite koliko truda većina njih uloži da bi se pripremila neka maska, morate im odati priznanje. No, vjerujem da je ta zabava i taj smijeh koji tog dana odzvanja svetokriškim trgom svima njima veća zadovoljština od nagrada koje mi dijelimo – rekao je Danijel Likar te najavio kako će nakon fašničke povorke 'zloglasni Fašnik' biti spaljen ispred spomenika Palim borcima, nakon čega slijedi zabavni i glazbeni program.

Likar: "Svi su dobrodošli i ne postoji uvjet da moraju biti s područja naše općine, pa čak niti s područja Republike Hrvatske. U svakom slučaju pripremili smo veći broj nagrada pa će ocjenjivačkom žiriju utoliko biti lakše, budući da će moći nagraditi velik broj maski"

Organizatori su pripremili dvanaest novčanih nagrada, ali i brojne nagrade sponzora, u vidu poklona i poklon bonova

Nakon tri godine pod strogim epidemiološkim ograničenjima, konačno se vraća velika svetokriška mafinestacija

Klub ljubitelja zavičajne baštine Hrašćina objavio je 7. foto natječaj "Hrašćina u oku"

Ovogodišnja tema je 'Priroda časti'

Na natječaju, koji traje do 15. listopada, sudjelovati mogu svi fotografi s područja RH, no bitno je da je digitalna fotografija nastala na području Općine Hrašćina

HRAŠĆINA – Klub ljubitelja zavičajne baštine Hrašćina objavio je 7. foto natječaj "Hrašćina u oku". Tema ovogodišnjeg natječaja je "Priroda časti", odnosno fotografije trebaju zabilježiti posebne ili rijetke trenutke koje priroda stvara i kojima oduševljava nad ili u hrašćinskom kraju. Na natječaju, koji traje do 15. listopada, sudjelovati mogu svi fotografi s područja RH, no bitno je da je digitalna fotografija nastala na području Općine Hrašćina. Cilja natječaja je potaknuti mještane, prolaznike i posjetitelje hrašćinskog kraja da snimljenim motivima prikažu kraj kao zanimljivu destinaciju i daju doprinos njegovoj popularizaciji. Po završetku odabrane će fotografije biti tiskane na kalandaru Kluba za 2024. godinu, a tri najuspješnija autora bit će nagrađena. Autori mogu poslati do tri fotografije mailom na bastina.hrascine@gmail.com. Cijeli natječaj i detalji za prijavu nalaze se na FB stranici Kluba ljubitelja zavičajne baštine Hrašćine. (sp)

Po završetku odabrane će fotografije biti tiskane na kalandaru Kluba za 2024. godinu, a tri najuspješnija autora bit će nagrađena

Sanira se frekventna dionica u Krapinskim Toplicama

KRAPINSKE TOPLICE - Zamjenica župana Jasna Petek je u petak obišla radove na sanaciji kolničkog zastora LC22040 koja povezuje naselja u južnom dijelu Općine Krapinske Toplice sa središtem općine te područjem Grada Zaboka. Ukupna duljina lokalne ceste koja se uređuje iznosi 1.370 metara te će biti postavljeno više od 7.100 m2 novog asfaltnog sloja. - U tijeku su radovi na izvedbi nosivog asfaltnog sloja i prilagodbe visine poklopaca revizionih okana. U narednim danima, po završetku prethodnih radova, pristupit će se ugradnji završnog asfaltnog sloja – istaknuo je ovom prilikom ravnatelj Županijske uprave za ceste Krapinskozagorske županije Stjepan Sirovec, koji je 120.000 eura vrijedne radove

Ukupna duljina lokalne ceste koja se uređuje iznosi 1.370 metara te će biti postavljeno više od 7.100 m2 novog asfaltnog sloja

Bedekovčani učili kako pravilno odvajati otpad

BEDEKOVČINA – Prošle je srijede u Bedekovčini održana javna tribina o odvojenom sakupljanju komunalnog otpada. Javna tribina održala se u sklopu projekta edukacije stanovništva o odvojenom sakupljanju komunalnog otpada koji je sufinanciran od strane Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost, te je još jedna u

nizu aktivnosti u sklopu projekta. Do sada je provedena edukacija svih razreda osnovnih škola na području Općine, a predstoje još edukacije djece vrtićke dobi i podjela letaka o odvojenom sakupljanju otpada svakom kućanstvu na području Općine. Predavači na javnoj tribini bili su suradnici tvrtke Unocert j.d.o.o. iz Zagreba. (zl)

U OŠ Marija Bistrica i DV Pušlek

Edukacija za najmlađe o

pravilnom odlaganju otpada

MARIJA BISTRICA – U Osnovnoj školi Marija Bistrica te Dječjem vrtiću Pušlek održane su edukativne radionice o pravilnom odlaganju otpada u sklopu EU projekta "Komunalna vozila za ljepšu Bistricu". O ovoj vrlo važnoj temi govorili su Renata Pavlina iz tvrtke ECO CONSULTING d.o.o. te direktor komunalnog društva Lijepa Bistrica. d.o.o Tomislav Šimunić. U osnovnoj školi edukativne radionice održane su učenicima nižih razreda te njihovim učiteljicama, a u dječjem vrtiću edukativnim radionicama pristupile su starije odgojne skupine, Tratinčice, Jaglaci i

Maslačci sa njihovim odgojiteljicama. Djeca su na radionicama mogla naučiti da sav otpad nije smeće, da se mnoge otpadne sirovine i materijali mogu ponovno iskoristiti pod uvjetom da su odvojeno prikupljeni. Također mogla su naučiti gdje se sve na području općine Marija Bistrica otpad može odložiti. Djeci su podijeljene i edukativne bojanke te informativne brošure o odlaganju otpada s uputama o recikliranju. U Mariji Bistrici brine se o okolišu te je cilj što više educirati naše najmlađe jer samo čista Marija Bistrica je lijepa Bistrica. (Elvis Lacković)

obišao u pratnji zamjenice župana Jasne Petek. Zamjenica župana Jasna Petek izrazila je zadovoljstvo što su vremenski uvjeti omogućili izvođenje ovakvih radova i u ovo doba godine. - Prije nekoliko godina krenulo se s radovima rekonstrukcije ove ceste u blizini samog centra Krapinskih Toplica, a sada saniramo kolnik na njezinom južnom dijelu - izrazito važnom za stanovnike južnih naselja općine. Vremenski uvjeti su nam i ovdje i u drugim dijelovima županije omogućili intenzivne radove već u siječnju, što će se nastaviti i tijekom čitave godine

– poručila je zamjenica župana Petek. Načelnica Krapinskih Toplica Gordana Jureković zahvalila je Županijskoj upravi za ceste i Krapinsko-zagorskoj županiji na još jednoj investiciji u cestovnu infrastrukturu na području općine. - Odlično surađujemo sa Županijom i županijskim ustanovama, a sve na korist svih dijelova naše općine. Krajem godine otvoren je rotor u samom središtu mjesta, a sada se već sanira i ova frekventna dionica čime će se značajno povećati i sigurnost i kvaliteta odvijanja prometa – rekla je načelnica Jureković. (zl)

pobjednička fotografija prošle godine

Zamjenica župana Jasna Petek je obišla radove na sanaciji kolničkog zastora LC22040 koja povezuje naselja u južnom dijelu Općine Krapinske Toplice sa središtem općine te područjem Grada Zaboka

Kumrovec godišnje posjeti više od 100.000 posjetitelja

KUMROVEC - Osim održavanja umjetničkih i kiparskih kolonija, glavne atrakcije u Kumrovcu koje slijede bit će manifestacije WRC Croatia u travnju, Dan mladosti u svibnju, Zagorska svadba i Turnir "Boris Mutić" u lipnju, Eko, etno, fletno festival Kumrovec u kolovozu, Rally Kumrovec u rujnu, Martinje u studenome i Advent u prosincu. Ove tradicionalne manifestacije svake se godine obogaćuju dodatnim sadržajima, a sve u

svrhu razvoja kulture na kumrovečkom području. Valja spomenuti i novi atraktivan sadržaj koji je idealan za obitelji s djecom, naime podno Spomen doma nalazi se Park šuma Dubrava gdje posjetitelji mogu prošetati kroz bajku. –Kumrovec ima velikog potencijala biti popularna turistička destinacija, naravno najveće atrakcije su Etnološki muzej "Staro selo" i Titova rodna kuća i spomenik hrvatskoj Himni, zbog kojih Kumrovec

godišnje posjeti više od 100.000 posjetitelja. Kumrovec je mjesto koje odiše posebnošću, ponajviše zbog dobrih domaćina i Kumrovca kao lokaliteta, kombinacijom prirodne i kulturne baštine te zabavno-edukativnim iskustvima. Strategiju turističke ponude stvaramo tako da se kvaliteta života stanovništva i kvaliteta ponude posjetiteljima nadopunjuju – rekao je načelnik Općine Kumrovec Robert Šplajt. (dž)

"Strategiju turističke ponude stvaramo tako da se kvaliteta života stanovništva i kvaliteta ponude posjetiteljima nadopunjuju"

Ravnatelji zdravstvenih ustanova sa županom analizirali poslovanje i buduće aktivnosti

KRAPINA - U prostorijama Krapinsko-zagorske županije u Krapini prošlog je četvrtka održan sastanak župana Željka Kolara i njegove zamjenice Jasne Petek s ravnateljima i ravnateljicama županijskih zdravstvenih ustanova. Na sastanku ravnatelja i ravnateljica zdravstvenih ustanova Krapinsko - zagorske županije sa županom Željkom Kolarom, zamjenicom župana Jasnom Petek i pročelnicom županijskog upravnog odjela nadležnog za zdravstvo Martinom Gregurović Šanjug analizirani su rezultati poslovanja u 2022. godini te aktivnosti vezane uz najavlje-

ne izmjene Zakona o zdravstvenoj zaštiti. Na sastanku su sudjelovali ravnatelj Opće bolnice Zabok i bolnice hrvatskih veterana Tihomir Vančina, ravnateljica Doma zdravlja KZŽ Nada Dogan, ravnatelj Zavoda za hitnu medicinu KZŽ Krešimir Božić, ravnatelj Specijalne bolnice za medicinsku rehabilitaciju Krapinske Toplice Danijel Javorić Barić, vršiteljica dužnosti ravnateljice Specijalne bolnice za medicinsku rehabilitaciju Stubičke Toplice Zorica Capar, ravnatelj Zavoda za javno zdravstvo KZŽ Tomislav Jadan i ravnateljica Ljekarne KZŽ Dubravka Frinčić. (zl)

Općina Hum na Sutli i u ovoj godini daje potpore udrugama za realizaciju projekata

HUM NA SUTLI - Općina Hum na Sutli objavila je javni natječaj za prikupljanje prijava za ostvarivanje potpora udruga koje djeluju na području općine Hum na Sutli. Financijska potpora dodjeljuje se na temelju programa i projekata udruga koje zadovoljavaju opće kriterije, a prvenstveno da imaju sjedište na području Općine Hum na Sutli, da su upisane u Registar udruga, odnosno drugi odgovarajući registar i u Registar neprofitnih organizacija te da imaju program i/ili projekt koji se financira iz proračuna općine Hum na Sutli. Rok za prijavu je 27. veljače 2023. godine. Tekst natječaja kao i obrasci za prijavu dostupni su na mrežnim stranicama Općine Hum na Sutli. (zl)

Općina Tuhelj objavila Javni poziv za dodjelu potpora poduzetnicima

TUHELJ - Općina Tuhelj je objavila Javni poziv za dodjelu potpora poduzetnicima na području Općine Tuhelj za 2023. godinu. Bit će dodijeljene potpore novoosnovanim tvrtkama i obrtima, potpore za sufinanciranje kamata na poduzetničke kredite; potpora plaćanju komunalnog doprinosa za tvrtke i obrte sa sjedištem na području Općine, a posebno za investitore

čiji će projekti osigurati nova zapošljavanja na području Općine Tuhelj. Korisnici potpora ovog Javnog poziva mogu biti obrti i trgovačka društva (mala i srednja) koja posluju i imaju registrirano sjedište na području Općine Tuhelj. Korisnik potpore mora imati najmanje jednog zaposlenog na neodređeno vrijeme uključujući vlasnika/cu. Potpora se isplaćuje kvartal-

no odnosno prema mogućnostima proračuna tijekom godine do utroška osiguranih sredstava za pojedinu mjeru. Zahtjev za dodjelu potpora podnosi se do 20. prosinca 2023. odnosno do utroška sredstava osiguranih u proračunu. Zahtjeve za subvencije zainteresirani mogu dobiti u Općini Tuhelj ili preuzeti na internetskim stranicama Općine. (zl)

Krajem prosinca 2022. godine u evidenciji Hrvatskog zavoda za zapošljavanje Područnog ureda Krapina registrirane su 1.904 osobe

Najtraženija zanimanja bila su radnik za pomoć u kući, prodavač i kuhar

HRVATSKO ZAGORJE - Ukupno je u prosincu 2022. iz evidencije nezaposlenih izašlo 259 osoba (2,8% više nego u prosincu 2021. godine). Od toga je zaposleno 210 osoba, i to: 173 osobe (82,4%) na temelju zasnivanja radnog odnosa i 37 osoba (17,6%) na temelju drugih poslovnih aktivnosti. Evidentirano zapošljavanje na temelju radnog odnosa najčešće se realiziralo u sljedećim djelatnostima: Zdravstvena zaštita i socijalna skrb – 73 osobe ili 42,2%, Trgovina na veliko i malo; popravak motornih vozila i motocikala – 25 osoba ili 14,5%, Prerađivačka industrija – 19 osoba ili 11,0%, te Obrazovanje – 12 osoba ili 6,9%. Promatrano prema ispostavama, u zapošljavanju su predvodile ispostave Zlatar (46 zaposlenih osoba ili 26,6% od ukupnog broja zaposlenih zasnivanjem radnog odnosa) i Zabok (34 zaposlene osobe ili 19,7%).

Smanjenje nezaposlenosti

U prosincu 2022. u evidenciju nezaposlenih novoprijavljena je ukupno 241 nezaposlena osoba (13,0% manje nego u prosincu 2021. godine), i to: 203 osobe izravno iz radnog odnosa (84,2%), 6 osoba iz redovitoga školovanja (2,5%), te 32 osobe iz neaktivnosti (13,3%). S obzirom na djelatnost prethod-

nog zaposlenja, izravno iz radnog odnosa najviše je osoba došlo iz sljedećih djelatnosti: Prerađivačka industrija – 101 osoba ili 49,8%, Pružanje smještaja te priprema i usluživanje hrane – 20 osoba ili 9,9%, Zdravstvena zaštita i socijalna skrb – 18 osoba ili 8,9%, te Trgovina na veliko i malo; popravak motornih vozila i motocikala – 15 osoba. Krajem prosinca 2022. godine u evidenciji Hrvatskog zavoda za zapošljavanje Područnog ureda Krapina registrirane su 1.904 osobe. U usporedbi sa studenim 2022. broj nezaposlenih smanjio se za 0,9% ili 18 osoba, a u odnosu na prosinac 2021. godine broj ne-

Objavljeni su statistički podaci za Marija Bistrica

zaposlenih manji je za 7,8% ili 160 osoba.

Slobodna radna mjesta

Najveći apsolutni broj registriranih nezaposlenih osoba je na području ispostave Zabok (440 ili 23,1% od ukupnog broja u PU Krapina), ispostavi Krapina (433 ili 22,7%), ispostavi Donja Stubica (392 ili 20,6%), te u ispostavi Zlatar (374 ili 19,6%). Najmanje je nezaposlenih u ispostavi Pregrada (104 ili 5,5%) i ispostavi Klanjec (161 ili 8,5%). U mjesecu prosincu 2022. godine poslodavci su prijavili 390 potreba za radnicima što je za 24,1% manje nego u prethodnom mjesecu, te jednako u odnosu na isti mjesec 2021. godine. Najviše slobodnih radnih mjesta prijavljeno je u sljedećim djelatnostima: Prerađivačka industrija – 102 radnika ili 26,2%, Zdravstvena zaštita i socijalna skrb – 102 radnika ili 26,2%, Obrazovanje – 62 radnika ili 15,9%, te Pružanje smještaja te priprema i usluživanje hrane – 51 radnik ili 13,1%. Najtraženija zanimanja u prosincu 2022. g. bila su: radnik/ radnica za pomoć u kući (32), prodavač/prodavačica (22), kuhar/kuharica (20), medicinska sestra/medicinski tehničar (18), doktor/doktorica medicine (16), konobar/konobarica (16), šivač/šivačica (12), čistač/čistačica (12), radnik/radnica na proizvodnoj liniji (12). (zl)

Manje krštenih i umrlih, više vjenčanih

MARIJA BISTRICA – Objavljeni su statistički podaci za Župu Uznesenja BDM Marija Bistrica. U 2022. godini ukupno je kršteno 65-oro djece, 36 dječaka i 29 djevojčice, od čega 33 iz župe i 32 iz drugih župa. Vjenčano je ukupno 49 parova, od čega 24 iz drugih župa. Umrlih je bilo 74, od čega 71 iz župe, koja sada broji 4289 župljana. U 2022. godini bilježimo i 45 prvopričesnika i 56 krizmanika. U odnosu na 2021. godinu kršteno je osmero djece manje ukupno i 14-oro djece manje iz župe Marija Bistrica, a sakrament vjenčanja sklopilo je devet parova više ukupno i sedam parova više iz župe. Umrlih je 18 manje ukupno i 15 manje iz župe. (Elvis Lacković)

TZ Zlatni istok Zagorja ima novi logo

Odabran

HRVATSKO ZAGORJE - Turistička zajednica područja Zlatni istok Zagorja objavila je svoj novi logotip, koji je pobjednik natječaja kojim se tražio prijedlog likovnog rješenja. Radovi su trebali svojim izgledom i sadržajem objediniti područje koje pokriva ova Turistička zajednica, odnosno područje Grada Zlatara i Općina Budinščina, Hrašćina, Konjščina, Mače i Zlatar Bistrica. Među 32 pristigla prijedloga, Turističko vijeće je za novi izgled logotipa odabralo prijedlog Branke Jagetić iz Budinščine. Logo je objavljen na FB stranici TZ, a u opisu stoji da se sastoji od dva elementa. Jedan je zelena planina Ivanščica, vrlo važna za cijeli ovaj kraj - "pluća Zagorja". Drugi element je zlatno srce koje simbolizira ljubav prema ovom kraju, prirodi i običajima. Zelena boja također simbolizi-

ra i biološku održivost, ekološki turizam, poštovanje prema prirodi, zlatna boja srca simbolizira vrijednosti ovog dijela Zagorja i ima poveznicu sa samim nazivom Turističke zajednice. (sp)

izdvojiti 22.730 €

Općina Bedekovčina za udruge će ove godine

Rok za prijave na natječaj je do 20. veljače

BEDEKOVČINA - Općina Bedekovčina je objavila javni natječaj za financiranje programa i projekata udruga, za koje ove godine planira iz proračuna izdvojiti ukupno 22 730 eura. Udruge mogu se mogu prijaviti u četiri prioritetna područja: kultura, poljoprivreda i gospodarstvo, promicanje vrijednosti Domovinskog rata, socijalno uključivanje i integracija i zaštita od nasilja u obitelji te rad s djecom i mladima. Za kulturu je predviđe-

no ukupno 6650 eura, za poljoprivredu i gospodarstvo 4650 eura. Za programe koji se odnose na promicanje vrijednosti Domovinskog rata planira se ukupno 1730 eura, za socijalno uključivanje i zaštitu od nasilja u obitelji 7700 eura i za rad s djecom i mladima 2000 eura. Rok za prijave je do 20. veljače, a dostavljaju se na propisanim obrascima, koji su zajedno s uputama za prijave, dostupni na mrežnim stranicama Općine Bedekovčina. (zl)

Odobren program 'Mi Pomažemo Starijima'

Projekt "ZAŽELI" sufinanciran je u okviru Operativnog programa Učinkoviti ljudski potencijali 2014.-2020. iz Europskog socijalnog fonda

ZLATAR - Ministarstvo rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike objavilo je šestu odluku o financiranju projekta "ZAŽELI – program zapošljavanja žena – faza III", kojime se pomaže u pronalasku posla teže zapošljivim ženama na poslovima pružanja potpore i podrške starijim i/ili nemoćnim osobama. Ovom je odlukom odobreno i financiranje programa "MI Pomažemo Starijima III vol.II" čiji je nositelj Grad Zlatar, a partneri Hrvatski zavod za zapošljavanje, Područni ured Krapina, Područni uredi Hrvatskog zavoda za socijalni rad Zlatar Bistrica i Donja Stubica, Gradsko druš-

tvo CK Zlatar, Udruga invalida Bedekovčina i Gornjostubička udruga Lipin cviet. Odobreno je stopostotno financiranje u maksimalnom iznosu prihvatljivih troškova od 196.850,49 eura (1.483.170 kuna). Nešto manji iznos odobren je za istoimeni program Grada Zaboka i njegovih partnera dok je Udruzi mladih Feniks iz Oroslavja i partnerima za program "ZAŽELI – nova prilika za žene u ruralnom području" odobreno blizu 130 tisuća eura. Projekt "ZAŽELI" sufinanciran je u okviru Operativnog programa Učinkoviti ljudski potencijali 2014.2020. iz Europskog socijalnog fonda. (zl)

S radom ponovno započeo Logopedski kabinet u Zlatar Bistrici

ZLATAR BISTRICA - Logopedski kabinet Općine Zlatar Bistrica ponovno je započeo s radom u zgradi Općine Zlatar Bistrica. Logopedski kabinet otvoren je za sve stanovnike na području Općine Zlatar Bistrica i Općine Marija Bistrica prema sljedećem radnom vremenu: utorak od 8 do 16, četvrtak od 8.30 do 16.30 te svaki drugi petak od 9.30 do 17.30 sati. Informacije i termin za pregled možete dobiti na broj 098/ 9459 – 151 i na e-mail: majaboc.logoped@gmail.com, a voditeljica kabineta je Maja Boc, magistra logopedije. (zl)

Logopedski kabinet otvoren je za sve stanovnike na području Općine Zlatar Bistrica i Općine Marija Bistrica

Iza POU Krapina uspješna je godina bogata aktivnostima, a 2023. godina nosi i dvije važne

'Vraća nam se publika na događanja, a bilježimo i velik i interes građana

Sabina Pušec KRAPINA

Pučko otvoreno učilište Krapina osnovano je 1961. godine, a danas je važan čimbenik u provedbi cjeloživotnog obrazovanja i svojim djelovanjem neprestano ide ukorak s vremenom, pa se može pohvaliti nizom obrazovnih programa koje kontinuirano nadopunjava prema potrebama građana. Uz obrazovanje, drugo važno područje rada je i kultura. Kroz muzejsko – galerijsku djelatnost djeluje na tri lokacije, a to su Galerija grada Krapine, Muzej Ljudevita Gaja i Park drvenih skulptura 'Forma Prima'. Uz to, Učilište skrbi o jednom od najstarijih srednjovjekovnih utvrđenih gradova Hrvatske – Starom gradu Krapini. U okviru dvoranskog prostora, prije svega Festivalske dvorane, odvija se kinoprikazivačka djelatnost, organiziraju kazališna gostovanja i koncerti.

Obrazovanje

O tome kakva je bila protekla godina za krapinsko Učilište i što ga očekuje u ovoj godini, porazgovarali smo s njegovom ravnateljicom Grozdanom Pavlović, koja nam je

'Ove godine u svim našim djelatnostima pripremamo za naše sugrađane bogat program i vjerujem da će svi prema svojim interesima i afinitetima moći pronaći nešto za sebe'

otkrila da se POU uključilo u provedbu programa financiranih putem vaučera. Naime, vaučer za obrazovanje je financijska podrška Hrvatskog zavoda za zapošljavanje kojom se u suradnji s ustanovama za obrazovanje dodjeljuju javna sredstva za obrazovanje odraslih, a mogu ih dobiti sve zaposlene i nezaposlene osobe. Dodjeljuje se za programe stjecanja zelenih i digitalnih vještina, a mogućnosti za edukacije su velike. Sustav vaučera omogućuje stjecanje mikrokvalifikacija i djelomičnih kvalifikacija, a financiran je sredstvima iz Nacionalnog plana oporavka i otpornosti. – Upravo naše učilište provelo je prvi program obrazovanja na području Krapinsko – zagorske županije financiran putem vaučera. Nedavno smo započeli program za stjecanje djelomične kvalifikacije Asistent/ica za upravljanje projektima, trenutno traju prijave za program stjecanja djelomične kvalifikacije za knjigovođu, a prijave su moguće i na ostale obrazovne programe iz naše ponude – kaže ravnateljica. Svi zainteresirani mogu posjetiti web stranicu krapina. net i kontaktirati Učilište na adresu pou.obrazovanje@krapina.hr te telefon 049/370-561. POU Krapina uz programe financirane kroz vaučere provodi i niz osposobljavanja iz različitih obrazovnih sektora sukladno potrebama naših sugrađana. U suradnji sa Centrom za dopisno obrazovanje Birotehnika iz Zagreba Učilište provodi srednjoškolske programe, doškolavanja i prekvalifikacije. Unatrag 16 godina Učilište se redovito uključuje u nacionalnu kampanju Tjedan cjeloživotnog učenja te na taj način aktivno sudjeluje u podizanju svijesti o važnosti cjeloživotnog učenja i obrazovanja. – U okviru obrazovne djelatnosti od 2021. godine djeluju i glazbene radionice 'Škola rocka i moderne glazbe', koju trenutno polazi više od 40 polaznika. Provode se radionice gitare, bas gitare, klavijatura,

POU uključilo se u provedbu programa financiranih putem vaučera. Učilište je provelo prvi program obrazovanja na području Krapinsko – zagorske županije financiran putem vaučera

bubnjeva, pjevanja, a od ove školske godine novitet je nastavak edukacije kroz formu bendova, zajedničkog muziciranja u grupama različitih instrumenata – kaže ravnateljica. Glazbeni voditelji su iskusni i educirani glazbenici Karlo Kukovačec, Tomislav Presečki, Kristijan Sinković i Andreja Vidović. Dodajmo da

POU provodi i program Aloha mentalne aritmetike, a koliko uspješno, govori činjenica da su već u prvoj godini imali pobjednicu državnog natjecanja u mentalnoj aritmetici. Što se tiče obrazovanja odraslih, POU je od prošle godine i član Zajednice za razvoj ljudskih potencijala i obrazovanja odraslih HGK, a

ravnateljica Grozdana Pavlović izabrana je u Vijeće Zajednice. Cilj je omogućiti daljnji razvoj i unapređenje područja ljudskih potencijala i obrazovanja odraslih sinergijskim djelovanjem i budućim inicijativama poticati pozitivne i potrebne promjene na tržištu rada te aktivno osluškivati potrebe njegovih di-

Kulturnih događanja ne nedostaje

Nastup polaznika Škole rocka i moderne glazbe

O tome kakva je bila protekla godina za krapinsko Učilište i što ga očekuje u ovoj godini, porazgovarali smo s njegovom ravnateljicom Grozdanom Pavlović

Uručena

obljetnice, 100. godišnjicu kinematografije u Krapini te 30. rođendan Galerije grada Krapine

događanja, Kino broji sve više posjetitelja, građana za naše obrazovne programe'

onika. Uz članstvo u ovoj organizaciji, vrijedi napomenuti da je POU Krapina i član Partnerskog vijeća za tržište rada.

Kino

Ova, 2023. godine, jubilarna je godina za krapinsko Kino. Naime, slavi se 100. godišnjica kinematografije u Krapini. Još 1923. godine, u vrijeme nijemih filmova, u Krapini je nabavljena prva oprema za prikazivanje filmova. – Za jubilarnu godinu uz postojeće programe koji uz redovne projekcije najnovijih filmskih naslova, između ostalog obuhvaćaju i premijere uz gostovanja filmskih ekipa, kino pod zvijezdama, filmske festivale, školske i tematske projekcije, art programe, tradicionalno autokino, pripremamo i mnoštvo novih atraktivnih filmskih kino programa – kaže Pavlović, a Hrvatski audiovizualni centar prepoznao je rad Kina te u novu godinu ono starta s 18.000 kuna odobrenih sredstava za svoje programe. Prva u nizu projekcija filmova s gostovanjem filmske ekipe bit će 27. siječnja, kada će biti prikazan film 'Stric'. – Riječ je o nagrađivanom filmu koji je osvojio mnogobrojne nagrade na filmskim festivalima, a prva u nizu bila je nagrada na Pula Film Festivalu. Zanimljivo je da je režiser David Kapac iz Pregrade. Nakon pogledanog filma imat ćemo druženje s filmskom ekipom u Maloj dvorani POU, gdje će svi posjetitelji imati priliku razgovarati s članovima filmske ekipe – najavila je ravnateljica. Dodajmo da je Kino Krapina od 2018. godine član Hrvatske mreže neovisnih kinoprikazivača koja okuplja 50 kinoprikazivača iz cijele Hrvatske, koja djeluje kako bi ojačali položaj neovisnih kina unutar same filmske djelatnosti i razvijali filmsku kulturu u svim njezinim oblicima diljem Hrvatske.

Kultura

Na natječaju Ministarstva kulture za javne potrebe u kulturi ove je godine Učilištu odobreno 20.000 kuna za kazališna gostovanja koja se

vrlo popularne kazališne predstave 'Dame biraju'. Osim za građanstvo, organizirat ćemo i predstave za školske skupine – kaže ravnateljica. Osim za kazališna gostovanja, Ministarstvo kulture odobrilo je Učilištu i 35.000 kuna za galerijsku djelatnost u Galeriji grada Krapine koja ove godine slavi 30 godina svog djelovanja, pa možemo reći da je ovo godina obljetnica za POU Krapina. Prva ovogodišnja održana izložba u Galeriji je već tradicionalna izložba fotografija 17. bjelovarskog salona fotografije "Šuma okom šumara", a 27. siječnja slijedi Noć muzeja. Tim povodom Galerija organizira od 18 do 21 sat likovnu radionicu pod nazivom Motivi artefakata iz Arheološke zbirke Starog grada Krapine uz 830. – obljetnicu prvog pisanog spominjanja grada Krapine. Voditeljica radionice bit će dr. art. Mirjana Drempetić Hanžić. Mađunarodna izložba maski otvorit će se 11. veljače, a nakon dvije godine pauze zbog pandemije, nakon službenog otvorenja i razgledavanja maski, posjetitelji će se moći zabavljati na Plesu pod maskama, koji se vraća u Krapinu. U ožujku i travnju slijedi Izložba pisanica, u svibnju izložba slika Darije Dolanski Majdak, u lipnju i kolovozu izložba skulptura Sanje Fališevac, u lipnju će

biti organizirane i likovne kolonije odnosno radionice za djecu, od rujna do studenog moći će se pogledati izložba iz fundusa Galerije uz njezin 30. rođendan, a u prosincu je na redu izložba slika i grafike Jure Kokeze. Vezano uz Galeriju, zanimljivo je napomenuti da je prošle godine imala priliku na origami izložbi ugostiti veleposlanika Japana, kao i predstavnike mađarskog Veleposlanstva. - Uz kazališne predstave i kino, u Festivalskoj dvorani planiramo tijekom godine organizirati koncerte raznih glazbenih žanrova. Također, možemo se pohvaliti i vrlo dobrom suradnjom s krapinskim udrugama, kao i uključivanjem u sve gradske manifestacije – kaže ravnateljica.

Dojmovi

- Vrlo sam zadovoljna prošlom godinom, obzirom da je publika ponovno počela dolaziti u onom broju kao prije pandemije. U drugoj polovici prošle godine imali smo izuzetno velik broj posjetitelja u našem kinu, organizirali smo dvije premijere filmova uz gostovanje filmskih ekipa koje su bile izuzetno dobro posjećene, a bilježimo i rekordan broj gledatelja u autokinu koje organiziramo početkom rujna. Zadovoljni smo i s odazivom polaznika naših obrazovnih

programa, a ova godina bi trebala biti i bolja. Redovito se javljamo i na natječaje objavljene u djelokrugu našeg poslovanja, neka sredstva su nam već i odobrena, a za neke natječaje još čekamo rezultate. Ove godine u svim našim djelatnostima pripremamo za naše sugrađane bogat program i vjerujem da će svi prema svojim interesima i afinitetima moći pronaći nešto za sebe, a za sve prijedloge smo otvoreni – naglasivši da su brojne uspješne aktivnosti, programi i projekti rezultat rada čitavog tima POU Krapina prije svega djelatnika kroz uspješnu suradnju s vanjskim suradnicima, ustanovama i stručnjacima iz raznih područja obrazovanja i kulture kojima ovim putem zahvaljuje.

Auto - kino Predstave i premijere u Festivalskoj dvorani okupljaju mnogobrojnu publiku

organiziraju tijekom čitave godine, pri čemu Učilište nastoji osigurati programe za sve uzraste. – Može-

mo najaviti da će u subotu 4. veljače u Festivalskoj dvorani biti kazališna predstava za djecu Grimmix Kerekesh teatra, a 10. veljače imamo još jedno kazališno gostovanje

Ravnateljica Grozdana Pavlović

Posjet japanskog veleposlanika i predstavnika mađarskog Veleposlanstva krapinskoj Galeriji

Slaveći Vincekovo, vinari diljem Zagorja

HRVATSKO ZAGORJE – 'Ak' na Vincekovo sa snježne strehe malo kaplje, biti će piti. Ak' na Vincekovo sunce peče, v lagve vino teče. Ak' se na Vincekovo v mlaki vode opere vrabec, na jesen bude dosti pijače.' Te i još brojne druge uzrečice uz prve rezove u vinogradima, polijevanje trsova vinom i druge regule i procedure koje su vodili meštri, zagorski su vinari i vinogradari jedva dočekali na početku još jedne vinogradarske godine. Brojni su se tako ljubitelji dobre kapljice okupili na zagorskim bregima, gdje su proteklog vikenda proslavili Vincekovo. Gazde su obavili prve radove u vinogradima, sve su blagoslovili župnici, a stare tradicijske ceremonije 'garantiraju' da će i ova godina biti uspješna i plodna. Nije nedostajalo ni dobre zagorske glazbe, kao ni gozbe. (jk)

Za dušu za spomenek

Pajdašuvanje po trsja

Vincekove je za nami. Hnogi naši Zagorci od vajkada su se raduvalji svojem trsiču. Kut tud su gledelji da h trsiču napraviju i kakvu klječurku. Klječurke su največ put bile od drieva. Bila je te jedna veča prostorija h tere su bilji gvanteri, a na gvantere lagvi i biednji. Na zidu na kljine veselje je se one kaj je pri trsju i kljieti trebalje. Pak su tuj bile obiešene pute, lakovnice, škafeci, greštaljke i pocedilke. Na prsnica med roženičkami je bila prebita deska na tere bi bile trsne škare, klupčeci preje, malje loja i mišalofka. Mišalofka je bila za miše teri bi skosalji preju i pojelji loj. Unda se h kljiete pri malje bolje gazde znalje najti suhuga špeka, trepanoga sira ilji prgic, gde kakva klobasička. Oni teri su bilji malje jači gazdi, pred kletju za strehu su imelji drvenu prešu i klupičičku. Hu ta kljetja i poklje branja i pospravljenoga vina, čez se cajte hodil je gazda kljeti i trsja, pregledal i sprobaval vine i čakal e bu gdoj po putu išel kaj bi ga pozval da si ž njim malje pogutne. Da bi za čem bilje piti, pri sake klječurke je bilje i nekaj domačuga za prigristi kaj je bilje h kljieti ilji je pak gazda donesel sobu. "Nigdar nie dobre piti na prazni želudec. Če piješ na prazni želudec, mam te vine more "hloviti", znalji su reči selski muži i radi toga pri ruke imelji nekaj za deti h "kljun". Kljeti se nie išlje same unda gda je zapal veljiki snieg, a negda ga je bilje prec. Za par dane gda je zapal ljudi bi napravilji tiri, pak je unda gazda išel h kljiet gled da mu se nej vine zmrzlje. Če se je zmrzlje h lagvu nie smel rezbiti led, odzgor, na vinu h lagvu jer bi se finoča vina pošamierila. Oni fejst šteči znalji su zakuriti vanje, h lončeku restopulji snieg i zvručalji vodu i poljievalji po pipe kaj bi se odmrzla. Sljine su počele cureti onem teri su bilji pri kljieti gda je na tenjki mlaz počelje cureti vine z pipe. Klječurke su unda znale biti pune muže, teri su išlji jeden k drugomu. Tak se je reklje da su za bieluga dana došlji h kljiet, a za trduga mraka išlji od kljeti dima. Kupica za kupicu, nekaj pregrizlji, malje pospominalji i mesec je za čas počel plavati po nebu z zvezdicami, gda bi išlji k doma. Babe su znale reči, gda su čule da muži ideju k domu z piesmu, da su si prec vina h rit hitilji. Kak je išel kraj meseca siečnja tak su več i dani bilji dukši i počelje se gruntati o poslije tere se bu trebalje započeti. Vinogradari su si zelji Vincekove, za sve-

tek, gda se ide h trsje i po prvi put orieže trsiče. Zelji bi malje vinčeka i zaljejalji oriezani trsek i pri tomu moljilji trske da čez ljete dobre rodi z Božju pomočju. Odrezalji su tri trsove šibe, a saka je morala imeti tri pupe i odneslji dima. Doma su te tri šibe delji h kupicu z vodu. Pratilje se kak se te šibe i pupi ponašaju. Če si potiraju bil je te znak dobruga roda i ploda h trsiju za to ljete. Gda su orezalji trsje unda su se rezale i male šibice bekovine ilji obične vrbe, kaj se je ž njimi vezal trsek za kol, Da se nej šibe posušile takaj su se metale h vodu dok jih nie bilje trieba. Ljudi su negda pratilji i kakve je vrieme na Vincekove. Če se je vrabec kupal h mlake vode na putu, bude dosta pijače. Če sunčece svetlji bu vina pri kljeti. Če sunčece peče, h lagva vine teče.. Ak je dobre sunce za Vincekove i vine bide fine. Kak je za Vincekove negda bilje snega i ak se z krova počelje na Vincekove prek strehe cediti i snieg topiti, bude duge z lagve teklje. I na kraju se velji: "Dragi Sveti Vinko, pokaži Svietu Kakvuga bu roda h ovem ljetu. Denes su drugački cajti. Več je malje trsiča jer su ljudi pociepalji radi toga kaj se nečeju mučiti ilji radi toga kaj je na trsiče došel beteg. Rietke gde je i kakva drvena klječurka. Zdej su po mesta gde je negdea bilje trsiče ilji negde još je, ljiepe zidanje. Se jedna ljepša od druge. One kaj je vriedne spomenuti kaj je dobre, da se bar za vinske gode, kak su Vincekove i Martinje z tie ljiepe zdanju čuje smieh i pesma. Gazda pozove pajdaše, počne orezavati svoje trsiče. Da bi trsiče bolje rodilje zaljieju ga starem vinem i obiesuju klobasice, bunceke, prezbušte i kaj česa druguga, da bude dober rod. Z piemu i bogatu koštu, z mužiku fišta se i pajdašuje za Vincekove, prvi vinski svetek h ljetu. Te je za saku pohvalu, jer hu ovem "zgužvanem i brzem življenju" sake pajdašuvanje je za pohvalu, tak i ove za Vincekove. Z hnoge kljeti ove par dane čula se ona ljiepa vinska moljitva: Očuvaj nas Vincek od hude zime i mraza, paklenske vručine, dežđevnog leta, pirike i sakojačkog drača, peronospore hude, od tuče ledene, od strele nebeske, od ognja žarečega, od žulof krvave, od napasnih mejašnike, od praznih lagvof i od malih prihodof. Za nadati se da bu vinare Sveti Vincek posluhnul i donesel dober rod za pajdašuvanje, bar za Martinje i Vincekove, pri kletja.

U sklopu projekta "Odrasli čujte naš glas, dječja su prava bitna za nas" i programa Dječjega gradskog vijeća DND-a Zabok

Radionica 'Što je nasilje i kako se obraniti'

ZABOK - U sklopu projekta "Odrasli čujte naš glas, dječja su prava bitna za nas" i programa Dječjega gradskog vijeća DND-a Zabok i dalje je u fokusu tema nasilja, prvenstveno vršnjačkog koje je, nažalost, sveprisutno među djecom. Radionicu "Što je nasilje i kako se obraniti?" u organizaciji Društva "Naša djeca" Zabok i udruge GOKUL za djecu, članove i članice Dječjeg gradskog vijeća i Dječjeg foruma DND-a Zabok vodila je stručna suradnica DND-a Elizabeta Končić. Cilj radionice bio je da djeca osvijeste što je to nasilje i prepoznaju razliku između šale, vršnjačkog sukoba i nasilja. Razgovaralo se o tome kako se osjeća dijete koje doživljava nasilje i kakve posljedice doživljeno nasilje može ostaviti na njega, kao i o djeci koja zlostavljaju druge, te koji bi mogli biti razlozi da se ponašaju na takav način. Nakon uvodnog dijela u kojem su djeca mogla podijeliti svoja iskustva, upoznata su s pojmom introjekcije i projekcije kroz literarni prikaz dječaka Grge koji odlaskom u kreativnu radionicu na osami dobiva zadaću napisati priče o dobrim i lošim introjektima, te kako je došlo do toga da je nasilnicima u svojoj školi poslužio kao platno za projekciju njihovih problema. Grga u knjizi "Grgine lutke" osim pisanja priča za druge koje bi im tre-

bale pomoći da se osjećaju manje usamljeno i dobiju podršku u rješavanju njihovih problema, za njih izrađuje i lutke, jer kao što kaže njegov učitelj koji ga vodi kroz taj kreativni proces: "Ovdje ćemo pisati, krojiti, šivati i crtati za sebe i druge. I zato, osim nama samima, svaka čast i lutkama, jer su stoljećima tu za nas, jer trpe naše loše dane, jer za nas podmeću svoja pleća u introjekciji i projekciji i izražavanju naših bolnih osjećaja!" Tako su i djeca u

radionici mogla nacrtati Grginu lutku i napisati negativne rečenice koje poput nesvjesnih introjekcija upućuju sebi kad u nečemu pogriješe ili ne uspiju i one pozitivne koje potiču njihovo samopoštovanje i obranu od nasilja. Radionica je završila naglašavanjem važnosti traženja pomoći ako smo izloženi nasilju i pomaganja onima koji doživljavaju nasilje budući da je većina djece kad se događa nasilno ponašanje u školi u ulozi promatrača. (zl)

Piše: Nevenka Gregurić

ZASKI te poziva na amatersko prvenstvo Zagorja u veleslalomu!

Prvi alpski skijaški klub u Hrvatskom zagorju aktivan je od početka zimske sezone 2022/2023. Iza njih je vikend otvaranje sezone u poznatom talijanskom skijalištu Cortini d'Ampezzo. To skijalište je mjesto koje će za dvije godine ugostiti Zimske Olimpijske igre i u kojem je prije 30 godina sniman kultni film James Bond. Klub ovog vikenda slavi svoj rođendan i već tradicionalno organizira ski i bord izlet za svoje članove i one koji to žele postati. Interes je veliki, čak najveći do sada. Skijaši su vjerojatno željni skijanja nakon stalnih prepreka koje smo imali godinama prije. Ovog vikenda

klub organizira izlet zajedno s našim prijateljima iz sportskog kluba Kukuriku iz Zaboka u poznato skijalište Nassfeld, i to sa čak sa tri autobusa - kaže Sven Šams tajnik Zagorskog skijaškog kluba. Svi kapaciteti za taj izlet su puni. Kako busevi polaze s parkirališta poznatog restorana Punkt Beer House, tako će kad se vrate tu i stati, a ekipa iz ZASKI-ja priprema veliki after ski rođendanski party. Dobrodošli su svi prijatelji kluba i svi skijaši, jer vas čeka odlična zabava uz glazbu uživo. ZASKI s veseljem najavljuje novi izlet, 18. veljače 2023. u austrijsko skijalište Kreischberg gdje će biti organizi-

rano otvoreno prvenstvo Zagorja u veleslalomu za amatere skijaše - ističe Šams. Kreischberg se nalazi u Štajerskoj na od 800 do 2118 metara nadmorske visine. Staze su primjerene za sve, kako za potpune početnike tako i za najzahtjevnije skijaše. Skijalište je prava avantura za najmlađe: na stazi će pronaći zabavne figure, dječjim ski-liftom dolazi se u DinoYabba Dabba-DabbaDoo-Land, gdje će ih zabaviti Vilma i Fred. Skijalište je i pravi raj za snowboardere: zbog održavanja Svjetskog prvenstva u snowboardu 2003. godine izgrađen je atraktivan snowpark. Na izlet mogu ići svi članovi oba kluba ali oni koji će

to tek postati. Brojni izleti su pred ZASKI-jem od kojih je za istaknuti zatvaranje skijaške sezone u Alta Badiji. Članom Zagorskog skijaškog kluba postaje se jednostavno, sve informacije možete pronaći na www.zaski.hr. Cilj svih ovih sportskih druženja da ljudi uživaju u prirodi koju nam pružaju Alpe i Dolo-

miti po što povoljnijim cijenama i da se zbliže osobe koje vole sport, vole druženje, i vole snijeg i sunce. Zagorski skijaški klub i dalje provodi škole skijanja za koje se možete prijaviti putem maila zaskijanje@gmail.com Sve informacije o klubu, izletima i skijaškim školama možete potražiti na www.zaski.hr.

godina muzeja čije je otvorenje bila

Jelena Klanjčić GORNJA STUBICA

Muzej seljačkih buna ove godine slavi 50. rođendan. Mnogi mještani sjećaju se samog otvorenja i koliko je to bilo važno za ovaj kraj. Kakvom se ta važnost pokazala kroz godine i koja je važnost Muzeja danas?

Filipčić Maligec: Sama proslava 400. obljetnice seljačke bune tada je bila važna za ovaj kraj, ne samo zbog otvorenja spomenika i muzeja već i zbog toga što je tada izgrađena nova škola u Gornjoj Stubici, stanovi za učitelje, nova pošta u Donjoj Stubici, odnosno došlo je do jedne veće aktivnosti u cijelom kraju. Sam spomenik i muzej također su imali veliki značaj za razvoj turizma ovdje, jer prije toga nije postojalo mjesto, instituci-

Osim osnovnih djelatnosti izložbi i radionica, u prostorima muzeja, na terasi, a od nedavno i kod spomenika, održavaju se manifestacije, koncerti, predstave i smotre folklora koje privlače velik broj posjetitelja

ja u kojoj bi se seljačka buna mogla konstantno obilježavati i gdje bi se evocirala uspomena na seljačku bunu. Kako je muzej otvoren dolazili su posjetitelji iz cijele Jugoslavije. Država je bila veća pa je iz tadašnjeg lokalnog okruženja privlačila veći broj ljudi nego što je to bilo kasnije. Svi koji su radili u muzeju od početka sjećaju se rijeka ljudi koje su dolazile ovamo, odraslih posjetitelja koji su sa svojim radnim kolektivima dolazili posjetiti muzej i to je nesumnjivo imalo veliki utjecaj na otvaranje ugostiteljskih i smještajnih objekata u širem stubičkom području. Od početka kada je muzej otvaran računalo se na dio publike koja dolazi posjetiti Mariju Bistricu. Kada su rađeni projekti za otvaranje muzeja, razmišljalo se o tome da u Mariju Bistricu, bez obzira što je to vjerski turizam, dolazi puno ljudi i da će jedan dio tih posjetitelja na svom povratku biti usmjeren u muzej.

Gdje je muzej i njegova važnost danas?

Filipčić Maligec: Muzej danas je u jednom ponovnom uzletu nakon doba korone. Sva naša nastojanja da muzej postane jedna značajna kulturna, turistička i društvena destinacija, bila su usporena za vrijeme korone. Samo kretanje po državi je bilo onemogućeno bez propusnica, tako da to što je muzej radio nije puno značilo. No, to je donijelo neke nove oblike komunikacije pa smo ojačali komunikaciju putem društvenih mreža. Na taj način i publika koja nije u mogućnosti doći iz bilo kojih razloga može vidjeti i naše virtualne izložbe, sudjelovati u radionicama i biti informirana o tome što se radi te o novim spoznajama do kojih se putem istraživanja dolazi.

Prošla je godina ipak bila uvelike drugačija, što govore brojke posjećenosti? Na koje

načine se trudite privući što više posjetitelja?

Filipčić Maligec: Da, prošla je godina bila bitno drugačija, posjetitelji su se počeli vraćati i vjerujem da je dobra strana tih čudnih uvjeta u vrijeme korone bila ta što su obitelji i obitelji s djecom te pojedinci ponovo počeli obilaziti neke lokacije na kojima nije takva gužva. Puno više ljudi počelo je odlaziti u prirodu i spajati to s nekim ovakvim destinacijama koje su maknute iz veliki gradskih sredina. Posjetitelje nastojimo privući kroz izložbe, što je naša osnovna djelatnost i kroz prikupljanja građe koju onda možemo prikazati, ali i kroz različite manifestacije i suradnje. Kroz društvene mreže i preko raznih medija nastojimo vidjeti što publiku zanima i na koji način

bi mogli uključiti publiku koja recimo do sada nije toliko posjećivala muzej. Upravo smo u suradnji s novootvorenim Dječjim vrtićem Jurek, kako bismo i naše najmlađe sugrađane doveli u muzej, međutim isto tako tijekom ove slavljeničke godine nastojimo privući srednjoškolsku publiku, putem suradnje s debatnim društvima i organiziranjem debate. Srednjoškolska publika često gubi kontakt s muzejima. U osnovnoj školi škola ih vodi u muzeje, međutim u srednjoj ako i posjećuju muzeje, onda je to u inozemstvu. Nastojimo zato pokušati putem debata i natječaja za likovne i literarne radove privući i tu publiku u muzej i pokazati im da se i u Hrvatskoj ima što za vidjeti. Stariju publiku koja nam se često vraća privlačimo novim izložbama, tako da svake godine imamo po nekoli-

ko izložbi, a sve intenzivnija je i naša suradnja s kolegama u Sloveniji, koja je u proteklih nekoliko godina bila jako dobra kroz projekte prekogranične suradnje, ali u ovoj godini nastavljamo suradnju i s drugim partnerima u Sloveniji, što je sada lakše, zbog ulaska Hrvatske u Schengen, što nam olakšava međusobne kontakte.

Kako će se ta suradnja realizirati i što će donijeti?

Filipčić Maligec: Formirali smo jedan mali projekt u kojem sudjeluje pet muzeja, dva iz Hrvatske (naš muzej i muzej u Brdovcu) te tri muzeja iz Slovenije (muzej u Brežicama, u Kostanjevici i Krškom). Kroz tu ćemo suradnju izdati zajedničku publikaciju, a napravit ćemo i zajedničku ekskurziju radnog naslova Putevima seljačke bune, 27. svibnja. Imat ćemo razmjenu izložbi i predavanja tijekom cijele godine. Naš muzej će 24. veljače imati izložbu 'Razbojnik ili velikan' u Brežicama. Na svakoj smo lokaciji dogovorili i po jedno predavanje o seljačkoj buni, a širu publiku ćemo sa svime time upoznati na toj zajedničkoj ekskurziji.

Osim one osnovne djelatnosti muzeja, od izložbi, radionica i slično, muzej, odnosno prostor muzeja i dvorca već dosta godina služi kao pozornica koja privlači jedan drugačiji tip publike na drugačija događanja, a tu je i zadnje dvije godine otvorena još jedna impresivna pozornica kod samog spomenika.

Filipčić Maligec: Ne treba zaboraviti da je Augustinčić spomenik zamislio kao pozornicu i drago nam je da smo zadnje dvije godine tu pozornicu aktivirali, iako s eona koristila i prije, kroz Viteški turnir. Međutim, ona zahtijeva obnovu, osobito sustava struje, a onda i građevinsku. Ove godine započet ćemo s time i nadamo se da će ta po-

Povodom ove velike obljetnice, cijela će godina u Muzeju biti slavljenička. Izložbe, Trijenale zagorskog suvenira, popusti na ulaznice, Balade Petrice Kerempuha i brojni programi na temu Seljačke bune, ali i suradnja s muzejima iz Slovenije samo je dio onoga što će se događati

mještani sjećaju se samog otvorenja na 400. obljetnicu Seljačke bune i velike važnosti Vlatkom Filipčić Maligec prošli kroz povijest, današnji značaj muzeja i buduće planove

prekretnica za turizam stubičkog kraja

Na obljetnicu bune izložba slika Zorislava

Drempetića Hrčića

Na samu obljetnicu završne bitke, 9. veljače, u Muzeju će biti postavljena i otvorena izložba slika Zorislava Drempetića Hrčića na temu Seljačke bune. - On je bio prvi kustos muzeja i kasnije direktor, ali i prvi direktom Muzeja Hrvatskog zagorja, pa smo se željeli povodom ove obljetnice i 30. obljetnice Muzeja Hrvatskog zagorja prisjetiti njegovog djela, kako bismo pokazali koliko se on za-

zornica onda biti još više u funkciji. Prošle godine osim koncerata, imali smo i program Aktivne Hrvatske tu. Radi se o vrlo zanimljivom prostoru koji vizualno daje neki novi sadržaj koncertima, što smo vidjeli povodom Susreta za Rudija. Ljeto u dvorcu Oršić već je godinama ovdje o opet će biti ove godine, kroz koncerte i predstave, a nastavljamo i suradnju s Kulturno – umjetničkim društvom 'Matija Gubec', koja je također uspješna dugi niz godina. Ove godine tu ćemo suradnju spojiti s našom tradicionalnom izložbom Trijenale zagorskog suvenira, koja će biti na temu seljačke bune. Stoga pozivamo sve koji bi htjeli dati neko svoje viđenje seljačke bune kroz suvenire, da nam pošalju svoje prijedloge.

Proteklih godina puno se radilo na samoj obnovi dvorca, a jedan od rezultata je i nova terasa. Kakvi su radovi dalje u planu?

Filipčić Maligec: Radovi na terasi, koji su konačno i završeni, slijedili su nakon što je napravljena nova drenaža oko dvorca, čime smo riješili pitanje vlage. Radovi na terasi donijeli su jednu novu vizuru terase, koja sada otvara pogled na stubički kraj. Vjerujem da će terasa tijekom cijelog proljeća, ljeta i jeseni biti u funkciji. Dvorac je doživio određena oštećenja u potresu, što će se ovo proljeće sanirati, a pri to-

pravo bavio Seljačkom bunom. Taj segment njegova rada predstavit ćemo u suradnji s njegovom udovicom i obitelji, koji su nam izašli u susret te će nam posuditi slike iz privatnog vlasništva, koje ćemo spojiti s onima koje mi imamo u fundusu.

Kroz slike, ali i širi uvid u skice koje su dovele do slika pokazat ćemo koliko je za njega buna bila važna – najavila je voditeljica MSB Vlatka Filipčić Maligec

me će se urediti i depo muzeja. Tako da će tavan, koji je pretežno u funkciji kada ne možemo koristiti terasu, sada biti više u funkciji. Naime, veći će dio prostora tavana biti otvoren posjetiteljima i bit će prilika da se vide neki predmeti koji ne mogu biti izloženi u postavu, a sada će biti vidljivi putem otvorenog depoa tijekom cijele godine. Ti će se radovi financirati u sklopu protupotresne obnove kroz Fond solidarnosti.

Kakvi su planovi za daljnje uređenje dvorca, spomenika, okoliša u budućnosti?

Filipčić Maligec: Što se spomenika tiče, svakako je u planu ojačati sustav struje, upravo za potrebe koncerata. Radimo i na obnovi stolarije na dvorcu. Ove godine krećemo i u projektiranje građevinskih radova na spomeniku. Osim poda i stepenica, oštećen je i stražnji dio. Naime, spomenik je projektiran tako da su iza njega prostori koji su bili zamišljeni i kao skladišta onog što je potrebno za pozornicu, ali i kao garderoba. Taj dio je u lošem stanju, prodire voda i to uzrokuje oštećenja, kao i na prednjem dijelu spomenika. Projektirali smo već i kompletno osvjetljenje parka, što će se napraviti kada ćemo za to imati financijska sredstva. Želja nam je i urediti jedno srednjovjekovno igralište i nadam se da ćemo naći sredstava da

uskoro će se obnavljati i spomenik

se i takvo nešto realizira. Planova je puno, no za sve to su potrebna velika financijska sredstva, stoga moramo fazu po fazu.

Na koji način će se obilježiti 50. obljetnica Muzeja i 450. obljetnica Seljačke bune?

Filipčić Maligec: Jednim dijelom upravo suradnjom s kolegama iz Slovenije. Kod nas, 28. siječnja sudjelujemo u noćnom pohodu na Cesargrad, obzirom da je buna i započela upravo napadom na Cesargrad. Na samo obljetnicu završne bitke, 9. veljače, imat ćemo izložbu slika Zorislava Drempetića Hrčića na temu Seljačke bune. On je bio prvi kustos muzeja i kasnije direktor, ali i prvi direktom Muzeja Hrvatskog zagorja, pa smo se željeli povodom ove obljetnice i 30. obljetnice Muzeja Hrvatskog zagorja prisjetiti njegovog djela, kako bismo pokazali koliko se on zapravo bavio Seljačkom bunom. Taj segment

njegova rada predstavit ćemo u suradnji s njegovom udovicom i obitelji, koji su nam izašli u susret te će nam posuditi slike iz privatnog vlasništva, koje ćemo spojiti s onima koje mi imamo u fundusu. Kroz slike, ali i širi uvid u skice koje su dovele do slika pokazat ćemo koliko je za njega buna bila važna. Tijekom cijele veljače muzej daje 50% popusta za individualne i obiteljske posjete, a u vikendima puntanja kmetova 4. i 5. te 11. i 12. veljače imat ćemo i prigodna vodstva za građanstvo, kao i radionice prilagođene mlađima i starijima. 24. ožujka imat ćemo izložbu dječjih radova na temu Seljačke bune, a zatim i predavanje o Seljačkoj buni u suradnji s učiteljima i profesorima, kako bismo pokazali neke nove spoznaje o Seljačkoj buni, koje mjesto ona ima danas za nas, na koji način se prikazuje u nastavi, a kako se prikazivala ranije. Slijedi nam 18. svibnja proslava 30. obljetnice Muzeja Hrvatskog zagorja, a u

svibnju ćemo i u Zagrebu u Nacionalnoj sveučilišnoj knjižnici napraviti izložbu da posjetimo na obljetnicu. U srpnju slijedi Trijenale zagorskog suvenira, gdje je glavna tema Seljačka buna. U sklopu toga bit će postavljena jedna izdvojena izložba Radoslava Rajka Novosela iz Varaždina, koji ima cijeli ciklus na temu bune. KUD 'Matija Gubec' s folklornim festivalom gostuje 15. srpnja, a za rujan kod spomenika pripremamo predstavu Balade Petrice Kerempuha, u suradnji s Adamom Končićem. Naravno, tu će biti i Ljeto u dvorcu Oršić, Znanstveni piknik i Susreti za Rudija, kao i projekt Muzej prije škole. Vrhunac i završetak svega bit će izložba o 50 godina Muzeja seljačkih buna, u kojoj ćemo kroz ljude, izložbe, događanja i publikacije prikazati 50 godina rada muzeja, podsjetiti na kolege koji više nisu s nama. Nadam se da će svatko naći neki sadržaj za sebe u ovoj našoj slavljeničkoj godini.

'Proslava 400. obljetnice Seljačke bune tada je bila važna za ovaj kraj, ne samo zbog otvorenja spomenika i muzeja već i zbog toga što je tada izgrađena nova škola u Gornjoj Stubici, stanovi za učitelje i nova pošta u Donjoj Stubici. Sam spomenik i muzej imali su veliki značaj za razvoj turizma ovog kraja'

terasa dvorca nedavnim je radovima potpuno prilagođena za izvođače i publiku na brojnim događanjima tijekom ljeta

Na proučavanju, promoviranju i zaštiti kajkavskog narječja Danica Leštek radi već godinama, je manje onih koji kajkavski poznaju i 'prognoze' za ovo narječje, kao ni za druge dijalekte, nisu

'Danas mala djeca svoj zavičajni govor više ni i s novim će generacijama kajkavski potpuno

Jelena Klanjčić DONJA STUBICA

Mala kajkaviana, izvannastavna aktivnost u Osnovnoj školi u Donjoj Stubici, djeluje već 23. godinu, a osim zadnjeg projekta izrade vanjkušeka, majica i torbi s poznatim izrekama na kajkavskom, kojem je cilj popularizirati kajkavski govor, tijekom godina rada odrađeni su brojni projekti kojima se nastoji očuvati kajkavski.

Sve manje se zna kajkavski Poticanje djece na učenje kajkavskog, na vraćanje ljubavi prema kajkavskom i na izražavanje na kajkavskom ključni su imperativi ukoliko želimo kajkavski govor sačuvati od zaborava, kaže voditeljica Male kajkaviane, nastavnica i knjižničarka Danica Leštek.

– Kad smo krenuli s Malom kajkavianom, cilj nam je bio njegovanje kreativnog rada učenika na kajkavskom izričaju. U to vrijeme, bilo je puno učenika koji su znali kajkavski i jako su lijepo pisali, pa smo radove slali na brojne natječaje, gdje smo osvajali nagrade i pohvale, a najveći uspjeh zasigurno je bilo drugo mjesto naše bivše učenice Magdalene Blagec na Goranovom proljeću – prisjetila

'Kod kuće se kajkavski sve manje govori, a školski mu sustav ne posvećuje dovoljno pažnje i logična je posljedica zaborav. Ne samo ja, nego i mnogi moji kolege po drugim školama se trudimo napraviti što god možemo da očuvamo dijalekte, no i obrazovni sustav bi tu nešto trebao poduzeti'

se Leštek. No, kaže, kroz godine se počeo i smanjivati broj učenika zainteresiranih za sudjelovanjem u ovoj izvannastavnoj aktivnosti, ali i, nažalost, poznavanje kajkavskog govora kod učenika. – Postala sam svjesna toga da učenici sve manje znaju i razumiju kajkavski, stoga smo formirali Mali rječnik kajkavskog govora stubičkog kraja, koji je izazvao dosta veliko zanimanje – kaže Leštek. Ipak, pokazalo se da rječnik ima jednu manu, a to je da nema akcentuaciju, odnosno da nije jasno kako se pojedina riječ izgovara. Stoga je snimljen slušni rječnik s više od tri tisuće riječi. – Nakon toga se ispostavilo da rječnik nije primjeren za najmanje, odnosno prve i druge razrede koji bi trebali tek početi učiti, pa smo napravili slikovni rječnik kajkavskog govora stubičkog kraja nazvan 'Stubički klaruš' – ispričala je.

Očuvanje i promocija kajkavštine

Uza sve napore koje je godinama ulagala u očuvanje i promociju kajkavskog jezika, Leštek kaže kako je nažalost sve manje djece, ali i mladih, pa i odraslih, uopće u doticaju s kajkavskim narječjem. – Više nema onog straha da će mala djeca, koja su doma govorila kajkavski sa svojim obiteljima, kada dođu u školu miješati kajkavski sa standardnim i da neće znati kako

se izraziti. Danas mala djeca kajkavski, svoj zavičajni govor, skoro više i ne znaju. Sada je tu drugi strah, da će kajkavski potpuno iščeznuti – pojasnila je Leštek, koja se ovim područjem bavi i prati već više od 20 godina. Svaka generacija, kaže, zna sve manje. – U Međimurju je napravljeno jedno istraživanje koje je pokazalo da su učenici osmih razreda daleko bolje razumjeli kajkavske izraze nego učenici petih razreda. A kako je tek onda naspram recimo učenika prvih razreda! – kaže Leštek, koja sve više napora ulaže kako bi djecu naučila kajkavski. No, izgleda joj to sada kao borba u kojoj malo tko želi sudjelovati, a ne pomaže niti školski sustav sa svojim novim

'Analizirala sam osamdesetak različitih čitanki za osnovnu školu, tražeći koliko je unutra tekstova na dijalektima i koliko je gradiva dijalektima posvećeno. Najbolje što sam našla bila su tri teksta na kajkavskom, a dosta čitanki nema niti jedan!'

kurikulumom.

kolege po drugim školama se trudimo napraviti koliko možemo po tom pitanju, da očuvamo dijalekte, no i obrazovni sustav bi tu nešto trebao poduzeti – kaže.

Nema ga u kurukulumu Pojasnila je kako se u okviru satova hrvatskog jezika dijalekti obrađuju, no to je toliko malo da je gotovo zanemarivo. – Analizirala sam osamdesetak različitih čitanki za osnovnu školu, tražeći koliko je unutra tekstova na dijalektima i koliko je gradiva dijalektima posvećeno. Najbolje što sam našla bila su tri teksta na kajkavskom, a dosta čitanki nema niti jedan! Time se zatire dijalekt, a na to se žale i kolege s Kvarnera i Istre, što se tiče čakavice – kaže Leštek, dodavši kako je kroz udrugu Kajkaviana, čija je članica, zajedno s Ča-

– Kod kuće se kajkavski sve manje govori, a školski mu sustav ne posvećuje dovoljno pažnje i logična je posljedica zaborav. Ne samo ja, nego i mnogi moji

Mala kajkaviana u OŠ Donja Stubica djeluje već 23 godine, no kroz godine se smanjuje broj zainteresiranih učenika u ovoj izvannastavnoj aktivnosti, ali, nažalost, govora kod učenika. Školski sustav je po tome pitanju, kaže Leštek, trom i jedino što se može jest apelirati u školama da se barem kroz izvannastavne aktivnosti

no,

kako kaže, sve nisu obećavajuće

ni ne znaju iščeznuti'

nažalost, i poznavanje kajkavskog aktivnosti posveti pažnja dijalektu

kavskog sabora i Šokačkog sijela pokušala djelovati na Ministarstvo obrazovanja prilikom izrade novog kurikuluma 2019. godine. –Apelirali smo svi zajedno na to da se uključi više sadržaja na dijalektima, kao i da se program djelomično diferencira, da se istovremeno u kajkavskom govornom području obrađuju kajkavski pisci, u čakavskom čakavski, u Slavoniji štokavsko narječje. Dobili smo odgovor od Ministarstva kako je to već riješeno kurikulumom. Naravno da nije, još je gore nego što je bilo prije i na tu primjedbu od Ministarstva nismo dobili nikakav odgovor – ispričala je.

Ljepota kajkavskog

Velika je šteta, kaže, zapustiti tako kajkavski jezik, dopustiti mu da iščezne i da buduće generacije možda neće znati niti riječ na svom dijalektu. – Ne želim biti pesimistična, jer sam srela puno mladih ljudi koji rade u tom području, mladih učitelja entuzijasta u tome, što nam daje nadu da neće kajkavski zamrijeti – kaže, a obzirom da je, kako dodaje, školski sustav po tome izuzetno trom, jedino što se može jest apelirati u školama da se barem kroz izvannastavne aktivnosti posveti pažnja dijalektu.Kajkavski je jezik toliko lijep. Neke najintimnije stvari najljepše se izraze na dijalektu, primijetila sam to i kod mnogih naših kreativnih učenika. Standardni jezik uvijek djeluje službeno, hladno, neutralno i pomalo uštogljeno, dok je kajkavski izuzetno nježan jezik, pun humora i umanjenica, podsjeća na naše podneblje i blagi brežuljkasti kraj. I ne treba ga smatrati neukusnim, on je dio našeg mentaliteta. Stoga moramo, ako ništa drugo, potaknuti svijest kod djece o tome koliko je on lijep i vrijedan, pa možda jednog dana kada budu otvarali neke svoje biznise daju domaća imena ili u svom radu i sami nastoje na neki način očuvati i potaknuti očuvanje tog predivnog narječja. Nisu bez veze mnogi pjesnici, koji nisu bili kajkavci, poput Matoša, pisali svoje najslavnije stihove na kajkavskom – zaključila je.

Novi projekt Male kajkaviane iz Osnovne škole Donja Stubica nastao je s ciljem popularizacije kajkavskog

govora

Dobro poznate izreke na kajkavskom kroz kreativnost učenika 'oživjele' su na torbama, majicama i vanjkušekima

Radi se o projektu 'Torbu zemi, vanjkušek pod glavu deni', kojega su s voditeljicom izvannastavne grupe osmislili sami učenici, a potom i dizajnirali natpise koji su tiskani na predmete

Kako bi popularizirali kajkavicu i podsjetili na ljepotu i važnost očuvanja kajkavskog narječja, članovi Male kajkaviane, izvannastavne aktivnosti u Osnovnoj školi Donja Stubica zajedno su sa svojom voditeljicom, nastavnicom i knjižničarkom Danicom Leštek, osmislili projekt kroz koji su nastali ukrasni jastučići, majice i torbe s nekim od najpoznatijih izreka na kajkavskom. Projekt pod nazivom 'Torbu zemi, vanjkušek pod glavu deni' realiziran je tijekom protekle godine, a promoviran je na manifestaciji Božićna bajka u Sportskoj dvorani u Donjoj Stubici, pred sam Božić.

Poznate izreke

Učenici Osnovne škole Donja Stubica i članovi Male kajkaviane, kao i učenici koji su prošle godine sudjelovali u projektu, a sada su već srednjoškolci, na svom su štandu, ali i kroz malu modnu reviju prezentirali okupljenima vanjkušeke, majice i torbe koje su sami osmislili i dizajnirali. – Nekako sam kroz cijelo svoje djelovanje s Malom kajkavianom, ali i kroz godine rada na očuvanju kajkavskog jezika došla do zaključka da ne populariziramo dovoljno kajkavski govor. Jako smo skloni davati strana imena gotovo svemu, a kajkavskog je tako malo. Pa smo se dogovorili da ćemo napraviti uporabne predmete s kajkavskim natpisima – ispričala nam je Danica Leštek. Tako su kroz projekt koji je financiran preko projekta Ministarstva znanosti i obrazovanja kroz program izvannastavne aktivnosti za nadarene učenike osmislili dizajn za šest poznatih izreka na kajkavskom. Da bi došli do užeg izbora izreka, članovi Male kajkaviane koristili su knjigu Vere Grgac koja je sakupila u njoj kajkavske izreke, a istraživali su i kod kuće. – Djeca su sama izabrala šest izreka koje sada krase jastučiće, majice i torbe: V cvietu mladosti, Saki

Djeca su sama izabrala šest izreka koje sada krase jastučiće, majice i torbe: V cvietu mladosti, Saki bedak ima svoje veselje, Fale su mi puni žepi, Najte koj zameriti, Sake zlo za jene dobre i Žejen kak graba

bedak ima svoje veselje, Fale su mi puni žepi, Najte koj zameriti, Sake zlo za jene dobre i Žejen kak graba. Likovno oblikovanje ovih izreka odradili su učenici osmih razreda pod stručnim vodstvom učitelja likovne kulture Ivana Tuđe – rekla je Leštek. Nakon odabira najboljih, predani su grafičkom uredniku Nikoli Sinkoviću, koji predaje u Školi

za umjetnost, dizajn, grafiku i odjeću Zabok, koji je odabrao radove koji su na kraju i tiskani kao motivi na spomenutim predmetima.

Simpatična kolekcija

- Ovaj projekt još jednom je pokazao koliko kreativnu djecu imamo, jer su svi rekli kako su ovo pravi dizajnerski radovi. Posjetitelji na Božićnoj bajci jako su se interesirali za naš štand i naš je projekt bio jako dobro zapažen. Tako da smo ve-

lik dio kolekcije već prodali ili podijelili, a svi koji su zainteresirani majice i torbe moći će kupiti i na Seljačkoj buni, 11. veljače u Donjoj Stubici, a mogu i svratiti do škole, ovdje ih uvijek mogu kupiti. Jastučići pak krase našu školsku knjižnicu i predvorje – rekla je još Leštek. Sav prihod od prodaje majica i torbi namijenjen je poboljšanju rada školske knjižnice, za slične projekte ili kupnju opreme i knjiga. No, iz Male kajkaviane neće samo na tome stati. Sljedeći korak je, kažu, izrada šalica s istim motivima.

Likovno oblikovanje ovih izreka odradili su učenici osmih razreda pod stručnim vodstvom učitelja likovne kulture Ivana Tuđe

Jelena Klanjčić DONJA STUBICA

u Donjoj Stubici

KLANJEC - Diplomirana mag. slikarstva od srednje škole do danas volonterski vodi razne likovne i kreativne radionice za djecu i odrasle u Gradu Klanjcu, kulturnim ustanovama Grada Klanjca i udrugama sa željom da kroz svoju vještinu i znanje doprinese zajednici u kojoj živi, odnedavno je ravnateljica gradske knjižnice u Klanjcu. Na mjesto ravnateljice knjižnice došla je u vrijeme privremenog preseljenja na novu lokaciju. Krajem prošle godine Gradska knjižnica i čitaonica "Antun Mihanović" organizirala je volontersku akciju preseljenja dijela knjižničnog fonda zbog početka radova na konstruktivnoj obnovi Brozove zgrade na Trgu Antuna Mihanovića. – Više od šezdeset klanječkih volontera iz gotovo svih udruga, članova, susjeda i prijatelja odazvalo se na volontersku akciju, te su "živim lancem" napravljenim od dječjeg odjela do spremišta u potkrovlju zgrade knjižnice na trgu pomogli prenijeti knjige i isprazniti dječji odjel. Uz puno smijeha i odličnu atmosferu u samo 3 i pol sata preseljeno je više od 10 tisuća knjiga. Cijeli lanac akcije preseljenja knjiga može se vi-

djeti u video uratku na FB stranici Gradske knjižnice koji je snimila i montirala Mira Petek. Kao volonterka koja je sudjelovala u toj akciji i sadašnja ravnateljica Gradske knjižnice ovom prilikom želim se još jednom zahvaliti svim sudionicima akcije – rekla je o privremenom preseljenju knjižnice na novu lokaciju ravnateljica.

Na lokaciji u prostoru bivšeg dječjeg vrtića knjižnica je otvorila svoja vrata za korisnike 15. siječnja i nastavila raditi u svom uobičajenom radnom vremenu. – Trenutno imamo veliku posjećenost građana, osobito mlađe generacije koja s nostalgijom dolazi u "svoj vrtić" što nam je jako simpatično i drago. Iako se kvadratura prostora znatno smanjila, knjižnica i dalje funkcionira kroz slobodan pristup za odrasle i slobodan pristup za djecu i mlade uz mogućnost korištenja računala, prostor čitaonice i kutka dostupnog za različite aktivnosti i radionice. Lokacija je zahvalna, zgradu okružuje Spomen park znamenitih Klanjčana i prostrano

dvorište te ćemo taj prostor maksimalno iskoristiti tijekom proljetnih i ljetnih mjeseci za predavanja, radionice i ostale aktivnosti – kaže ravnateljica. Osim posudbe knjiga knjižnica će omogućiti veliki spektar aktivnosti i programa svojim korisnicima i građanima. – Ponudit ću cijeli niz novih aktivnosti u okviru redovne i programske djelatnosti GKK, a koje imaju za cilj zadovoljiti kulturne, informacijske i obrazovne potrebe svih građana naše lokalne zajednice (Grada Klanjca, Općina Kumrovec, Kraljevec na Sutli, Tuhelj, Zagorska Sela i šireg područja koje gravitira Gradu Klanjcu), različite programe za sve skupine korisnika i širu javnost, a oni podrazumijevaju redovito uključivanje naših članova u aktivnosti u redovitim tjednim ili mjesečnim terminima s ciljem razvijanja navika čitanja, dolaska u knjižnicu i druženja. Brojnim sadržajima za djecu i mlade želim trajno poticati njihov interes i omogućiti im kvalitetno provođenje slobodnog vremena. Programi će se odvijati u prostoru knjižnice, ali i u školama, vrtićima, parkovima, dječjim igralištima, Spomen-parku, na trgovima – najavljuje brojne nove aktivnosti ravnateljica Čelec. Pri oblikovanju programskih aktivnosti Gradska knjižnica nastojat će ići u korak s vremenom. – Kori-

štenjem novih tehnologija i uvođenjem novih online usluga, posvetit ćemo veliku važnost informacijskom i digitalnom opismenjavanju svih skupina korisnika i cjeloživotnom učenju. Najznačajniji dio promidžbene djelatnosti vezan je uz izradu vlastite web stranice Gradske knjižnice i čitaonice "Antun Mihanović" Klanjec, koja trenutno ne postoji. Novi projekt Gradske knjižnice bit će Posudba e-knjiga, kako bi svojim korisnicima omogućili posuđivanje književnih naslova putem pametnih telefona, tableta i laptopa, a sve u svrhu poticanja čitanja i stvaranja nove čitalačke publike, posebno među mladima. U budućem razdoblju Gradska knjižnica planira se aktivno uključiti u međunarodne projekte, a također se planira i projekt digitalizacije građe. – Radimo na osmišljavanju aktivnosti i pronalasku partnerskih organizacija za sudjelovanje u EU programu ERASMUS + u području KA1 - Obrazovanje odraslih. Riječ je o programu koji financira Europska agencija za obrazovanje, kulturu i audiovizualnu politiku i omogućuje mobilnost, razmjenu iskustava i unapređenje rada te povezivanje kulturnih ustanova i ustanova za cjeloživotno obrazovanje. Također bih izdvojila važan projekt, koji će Gradska knjižnica pripremiti

i prijaviti za sufinanciranje Ministarstvu kulture i medija RH, a to je program digitalizacije dosad prikupljene raznovrsne građe o povijesnom, ekonomskom i kulturnom razvoju klanječkog kraja i njegovo uključivanje u Nacionalni projekt digitalizacije građe od značaja za Republiku Hrvatsku, kako bi ona bila što dostupnija korisnicima –otkriva buduće planove knjižnice ravnateljica.

"Knjižnica ne smije biti povezana samo uz posuđivanje knjiga" Nastavit će se akcija besplatnog članstva za djecu do treće godine života kao jedna od poticajnih demografskih mjera. – Radi povećanja broja članova potencijalnim novim, ali i postojećim korisnicima Gradske knjižnice, periodično će se (npr. u Mjesecu hrvatske knjige) omogućiti upis i obnova članarine besplatno ili po sniženim cijenama, a sve u cilju promicanja čitanja i popularizacije

knjige. Kada je riječ o knjižničnim uslugama i programima koje Gradska knjižnica pruža svojim korisnicima i kojima promiče čitanje razlikujemo one koji se odvijaju: unutar prostora knjižnice, izvan prostora knjižnice te one koji se odvijaju u virtualnom prostoru knjižnice – dodaje ravnateljica. Gradsku knjižnicu ravnateljica Čelec vidi kao ugodno i svima dostupno mjesto svakodnevnog susreta s kulturom, umjetnošću i informacijama. – Knjižnica ne smije biti povezana samo uz posuđivanje knjiga, već je njezina misija vezana uz raznovrsne druge aktivnosti i programe, otvorenost prema građanima i lokalnoj zajednici, a sve kako bi bila odlično posjećeno mjesto koje povezuje: mjesto izvora različitih znanja, mjesto učenja, mjesto inspiracije i kreativnosti i mjesto ugodnog druženja i zajedništva u Gradu Klanjcu – zaključuje nova ravnateljica kojoj želimo puno uspjeha u radu. (Davor Žažar)

"Naši korisnici odlično su se prilagodili novom prostoru"

Udruživanjem snaga dviju mladih spisateljica nastala je slikovnica za djecu edukativnog sadržaja, a njezina je posebnost što je prilagođena disleksičarima

Slikovnica prilagođena disleksičarima ističe vrijednost prijateljstva i važnost brige o prirodi

Odluka o upotrebi ovog posebnog fonta donesena je kako bi se uz samo osvještavanje poremećaja kod čitanja i pomoglo djeci u ranijoj dobi da razbiju strah od čitanja, pojašnjava autorica Tanja Juranić

Jelena Klanjčić BEDEKOVČINA

Izuzetno simpatična slikovnica za djecu, edukativnog sadržaja, a pisana posebnim fontom prilagođenim za disleksičare, izdana je pred kraj prošle godine. Autorica slikovnice Tanja Juranić iz Bedekovčine predstavila nam je svoj uradak, koji je na dosadašnjim predstavljanjima izazvao interes javnosti i oduševio one koji su slikovnicu uzeli u ruke i pročitali.

Junakinja gljiva Laura

'Laura i frka i botaničkom vrtu' slikovnica je, kaže autorica, koja kroz pustolovinu ističe vrijednost prijateljstva i naglašava važnost brije o prirodi i životinjama. – Radnja prati malenu gljivu Lauru koja poput prave male junakinje spašava stanovnike botaničkog vrta, svoje prijatelje. Svi likovi su nastali jako spontano, iako moram priznati da naša mačka Greta dosta nalikuje na mačku iz priče – otkrila nam je Tanja. Slikovnica je nastala prema kratkoj priči koju je Tanja napisala za grupu odraslih, u sklopu kreativne radionice. – Na moje iskreno čuđenje, ta je kratka priča oduševila sve polaznice i organizatoricu, Jelenu Hrvoj, koja je ujedno i ilustratorica slikovnice, stoga se rodila ideja za slikovnicom. Kratka priča prošla je kroz preinake i tako je nastala slikovnica – ispričala nam je Tanja iz Bedekovčine, koja je ljubavi prema knjigama razvila još u djetinjstvu, iz čega se razvila i naklonost prema pisanju. – Imala sam sreću da je cijela obitelj prepoznala moju ljubav prema knjigama tako da su rođendanski pokloni često bili u obliku rječnika ili krimića, koje obožavam još uvijek. Pisanje mi je jako drag oblik

'Ideja je bila održati onaj "starinski" štih slikovnice u kojem su ilustracije minimalno digitalno obrađene, tako da djeca mogu prepoznati poteze kista i olovke', kaže ilustratorica Jelena Hrvoj rodom iz Poznanovca

Autorica Tanja: 'Radnja prati malenu gljivu Lauru koja poput prave male junakinje spašava stanovnike botaničkog vrta, svoje prijatelje'

izražavanja kreativnosti i emocija. Još od osnovne škole pišem kratke pričice i pjesme, često samo u obliku dnevničkih zapisa – kaže Tanja.

Poseban font

Posebnost ove slikovnice jest da je font teksta u slikovnici prilagođen za djecu, ali i odrasle disleksičare, OmoType. - Odluka o upotrebi ovog posebnog fonta donesena je kako bi se uz samo osvještavanje poremećaja kod čitanja i pomoglo djeci u ranijoj dobi da razbiju strah od čitanja – pojasnila nam je Tanja. Ilustracije za slikovnicu odradila je književnica i ilustratorica Jelena Hrvoj rodom iz Poznanovca. - Sama ideja o oslikavanju rodila se na jednoj od radionica kreativnog pisanja, a lik gljive Laure od tada se praktički kristalizirao, te je nekoliko mjeseci nakon dobio prve prototipe – kaže Jelena. Nakon

usklađivanja ideja, uz pojedine naputke o detaljima likova, ilustriranje je moglo krenuti. - Ideja je bila održati onaj "starinski" štih slikovnice u kojem su ilustracije minimalno digitalno obrađene, tako da djeca mogu prepoznati poteze kista i olovke. Samim time, ilustracije kao takve približene su im kao nešto što bi i sami mogli replicirati. Uz konzultacije logopeda, dječje psihologinje i nekoliko mama, odabrale smo blage tonove boja koje su pogodne i smirujuće za djecu kako im sama ilustracija ne bi odvraćala pozornost od pisanog dijela, a u isto smo vrijeme u ilustracije sakrile mnoge sitne detalje koji će zasigurno zadovoljiti njihovu maštu – ispričala je ilustratorica.

Gostovanja po zagorskim knjižnicama

Do sada je održano nekoliko interaktivnih promocija ove slikovnice, a u planu su i brojna gostovanja po lokalnim knjižnicama i vrtićima diljem Krapinsko – zagorske županije, najavila je autorica Tanja Juranić. Želite li saznati kakve je pustolovine prolazila gljiva Laura, pokloniti ovu slikovnicu svome djetetu ili pak nekome drugome, možete ju pronaći na službenoj Facebook stranici, a od nedavbo ju možete nabaviti i na policama knjižara 'Hoću knjigu'.

REPUBLIKA HRVATSKA

Krapinsko - zagorska županija OPĆINA SVETI KRIŽ ZAČRETJE JEDINSTVENI UPRAVNI ODJEL

KLASA: 350-01/19-01/020 URBROJ: 2140-28-04/1-22-63 Sveti Križ Začretje, 23.01.2023.

Temeljem članka 96. Zakona o prostornom uređenju („Narodne novine“ broj: 153/13., 65/17., 114/18., i 39/19.) te Zaključka Općinskog načelnika, KLASA: 350-01/19-01/020, URBROJ: 2140-28-03-22-62 od 23. siječnja 2023. godine, Jedinstveni upravni odjel Općine Sveti Križ Začretje objavljuje

JAVNU RASPRAVU

O PRIJEDLOGU V. IZMJENA I DOPUNA PROSTORNOG PLANA UREĐENJA OPĆINE SVETI KRIŽ ZAČRETJE

1. Javna rasprava o Prijedlogu V. Izmjena i dopuna Prostornog plana uređenja Općine Sveti Križ Začretje trajati će četrnaest (14) dana, započeti će 30.01.2023. do 13.02.2023.

2. Za vrijeme trajanja javne rasprave, za sve zainteresirane, osiguran je javni uvid u Prijedlog V. Izmjena i dopuna Prostornog plana uređenja Općine Sveti Križ Začretje, u prostorijama Općine Sveti Križ Začretje, Trg hrvatske kraljice Jelene 1, Sveti Križ Začretje, svakim radnim danom u vremenu od 8,00 do 14,00 sati, te na mrežnim stranicama Općine.

3. Javno izlaganje o Prijedlogu V. Izmjena i dopuna Prostornog plana uređenja Općine Sveti Križ Začretje održat će se dana 03.02.2023. s početkom u 16,00 sati u prostorijama Općine Sveti Križ Začretje, Trg hrvatske kraljice Jelene 1, Sveti Križ Začretje

4. Pisana očitovanja, mišljenja, prijedlozi i primjedbe na Prijedlog IV. Izmjena i dopuna Prostornog plana mogu se dostavljati zaključno do 13.02.2023. godine neposredno u Općinu Sveti Križ Začretje, u Knjigu primjedbi, putem pošte na adresu: Općina Sveti Križ Začretje, Trg hrvatske kraljice Jelene 1, Sveti Križ Začretje, te u Zapisnik za vrijeme javnog izlaganja.

5. Način sudjelovanja sudionika u javnoj raspravi, u skladu sa člankom 100. i 101. Zakona o prostornom uređenju („Narodne novine“ broj: 153/13., 65/17., 114/18., i 39/19.):

Sudionici sudjeluju na način da: - imaju pravo pristupa na javni uvid u Prijedlog V. Izmjena i dopuna Prostornog plana uređenja Općine Sveti Križ Začretje, - postavljaju pitanja tijekom javnog izlaganja o predloženim rješenjima na koja usmeno odgovaraju osobe koje vode javno izlaganje, - daju prijedloge i primjedbe u zapisnik za vrijeme javnog izlaganja i - upućuju nositelju izrade pisane prijedloge i primjedbe u roku određenom u objavi o javnoj raspravi.

Prijedlozi i primjedbe koji nisu dostavljeni u roku ili nisu čitljivo napisani, ne moraju se uzeti u obzir u pripremi izvješća o javnoj raspravi.

Javnopravno tijelo koje je dalo, odnosno trebalo dati zahtjeve za izradu prostornog plana u javnoj raspravi sudjeluje davanjem mišljenja o prihvaćanju tih zahtjeva, odnosno mišljenja o primjeni posebnog propisa ili dokumenta koji je od utjecaja na prostorni plan. U mišljenju se ne mogu postavljati novi ili drukčiji uvjeti od onih koji su dani u zahtjevima za izradu nacrta prostornog plana.

Ako javnopravno tijelo ne dostavi mišljenje u roku, smatra se da je mišljenje dano i da je prijedlog prostornog plana izrađen u skladu s danim zahtjevima, odnosno s posebnim propisom ili dokumentom koji je od utjecaja na prostorni plan.

6. Pozivaju se svi zainteresirani na sudjelovanje u javnoj raspravi na način uređen ovom objavom.

PROČELNICA

Završen prvi ovogodišnji ciklus doborovoljnog darivanja krvi GDCK Zlatar

Prikupljeno ukupno 327 doza krvi

ZLATAR – Završen je prvi ovogodišnji ciklus dobrovoljnog darivanja krvi Gradskog društva Crvenog križa Zlatar, koji je proveden u suradnji s Hrvatskim zavodom za transfuzijsku medicinu u Konjščini, Zlataru, Zlatar Bistrici i Novom Golubovcu. Ukupno se akcijama odazvalo 358 darivatelja, od toga 18 prvi puta. Budući da je zbog zdravstvenih razloga odbijen 31 darivatelj, u prvom ciklusu ove godine prikupljeno je ukupno 327 doza. Najveći odaziv bio je

u Konjščini, na akciju je došlo 118 građana, a najveći odaziv novih darivatelja bio je u Zlataru, gdje je darivanju krvi puta pristupilo osam darivatelja. (zl)

Autorica Tanja Juranić

Maja Jerneić Piljek, mag.iur.

Erasmus akreditacije SŠ Konjščina, Oroslavje i Krapina

Škole kojima su odobrene akreditacije omogućuju učenicima, vježbenicima, pripravnicima i zaposlenicima stručnu praksu u inozemstvu te usavršavanje i učenje temeljeno na radu u različitim ustanovama

KONJŠČINA/OROSLAVJE/KRAPINA - Srednje škole Konjščina, Oroslavje i Krapina dobile su Erasmus akreditaciju u području strukovnog obrazovanja i osposobljavanja, u okviru programa Erasmus+. Odluke o dodjeli akreditacija donosi Agencija za mobilnost i programe EU, preko koje se i provode Erasmus programi. Erasmus akreditacija je svojevrsna članska iska-

znica za Erasmus programe, kako bi se sudionicima olakšalo sudjelovanje u programima, omogućuje jednostavnije sudjelovanje i bespovratna sredstva, koja dodjeljuje Agencija. Škole kojima su odobrene akreditacije omogućuju učenicima, vježbenicima, pripravnicima i zaposlenicima stručnu praksu u inozemstvu te usavršavanje i učenje temeljeno na radu u različitim ustanovama. (zl)

Cilj je upoznati se sa samopoštovanjem i samosviješću

Izložba dječjih radova 'Sigurno u prometu'

HRAŠĆINA – U sportskoj dvorani Područne škole Hrašćina u petak, 27. siječnja održat će se izložba dječjih radova "Sigurno u prometu", koju organizira PP Zlatar Bistrica, uz pomoć OŠ Budinščina i Općine Hrašćina. Na izložbi će posjetitelji od 13 do 17 sati moći vidjeti radove djece predškolskog i školskog uzrasta, polaznika vrtića i škola na po-

dručju zlatarbistričke Policijske postaje na temu sigurnosti u prometu. Izložba je dio edukativnih aktivnosti kojima se želi ukazati na probleme s kojima se susreću najmlađi sudionici u prometu. Svim sudionicima izložbe "Sigurno u prometu" bit će uručene zahvalnice, a izdvojit će se po tri najbolja rada po kategorijama vrtića i osnovnih škola. (zl)

KRAPINA - U petak, 20. siječnja 2023. godine u okviru projekta "Pokreni se, izmjeni se!" održana je treća interaktivna radionica u okviru ciljanih programa za razvoj i unapređenje mekih i/ili transverzalnih vještina na tamu samopoštovanja i samosvijesti. Radionicu je održala Mirna Jakšić, dipl. psiholog i psihoterapeut.

Ciljevi

Cilj radionice je upoznati se sa samopoštovanjem i samosviješću koji su dio našeg pojma o sebi. Pojam o sebi u velikoj mjeri utječe na naš život. On određuje koje ćemo događaje u našem životu smatrati važ-

nima, što ćemo poduzimati, kako ćemo se ponašati, koje ćemo ciljeve nastojati dostići i hoćemo li biti zadovoljni s onim što smo učinili. Naše samopoštovanje je pri tome ključno jer utječe na to koliko se smatramo vrijednima i sposobnima nositi se sa životnim teškoćama, izazovima i promjenama. Samosvijest, znanje koje imamo o sebi, predstavlja bazu našeg samopoštovanja. Bez dobro razvijene samosvijesti ne možemo izgraditi zdravo i stabilno samopoštovanje.

Vrijedan projekt Kroz interaktivno predavanje i iskustvene vježbe sudionici su se

upoznali s odrednicama pojma o sebi, osvijestiti svoju sliku o sebi, procijenili razinu svog samopoštovanja, upoznali značajke niskog i visokog samopoštovanja, osvijestili važnost samosvijesti i njezin utjecaj na razinu samopoštovanja, upoznali značajke unutarnje i vanjske samosvijesti, procijenili razinu vlastite samosvijesti te se upoznali s različitim strategijama povećanja svoje samosvijesti i samopoštovanja.Vrijednost projekta iznosi 1.980.057,74 kn. Projekt sufinancira Europska unija iz Operativnog programa Učinkoviti ljudski potencijali 2014.-2020., sredstvima Europskog socijalnog fonda. (zl)

Osam novih vatrogaskinja i 13 novih vatrogasaca

MARIJA BISTRICA – U nedjelju je u Selnici u prostorijama Vatrogasnog doma DVD-a Selnica završilo osposobljavanje za zvanje vatrogasac, koje su organizirali VZO Marija Bistrica i VZKZŽ. Nakon 74 sata predavanja i vatrogasnih vježbi ispitu je pristupilo 13 kandidata i osam kandidatkinja, i svi su uspješ-

no položili. Riječ je o vatrogascima iz četiri društva i to iz tri društva VZO Marija Bistrica i iz DVD-a Zlatar Bistrica. VZO Marija Bistrica bogatija je za 18 osposobljenih vatrogasaca i vatrogaskinja. Iz središnjeg društva Marija Bistrica to su Zdravko Košec, Valentina Gledec, Matija Gledec i Jurica Skočak, iz DVD-a Se-

lnica Matea Mitrečić, Patrik Vajdić, Mihael Meštrović, Melani Vajdić, Matija Jakopec, Dino Vajdić, Mario Sušinjak, Ema Pozaić, Ivona Pišćak i Lan Car, a iz DVD-a Tugonica – Podgrađe Ana Čukman, Lorena Prugovečki, Mario Mustač i Matija Pezić. Iz DVD-a Zlatar Bistrica uspješno su položili: Jurica Nuli, Ira Ba-

lić i Kristijan Hoić. Predavači su bili Stjepan Skuliber, Josip Bosak, Velimir Babić, Dubravko Mokosek, Tomislav Novosel, Ivan Odak i Denis Novosel. Voditelj osposobljavanja bio je Željko Piščak. Na ispitnom danu predsjednik ispitne komisije bio je i županijski zapovjednik Marijan Lovrenčić a kod svečane do-

djele priznanja na samom kraju osposobljavanja, uz prisutne predsjednike, zapovjednike ili predstavnike društava čiji su članovi sudjelovali na osposobljavanju, sve je pozdravio predsjednik VZ KZŽ Stjepan Skuliber, dok se za administrativni dio brinuo tajnik VZKZŽ Rajko Jutriša (Elvis Lacković)

Završilo još jedno osposobljavanje za zvanje vatrogasac

Vrijednost projekta iznosi 1.980.057,74 kn. Projekt sufinancira Europska unija iz Operativnog programa Učinkoviti ljudski potencijali 2014.-2020., sredstvima Europskog socijalnog fonda

U okviru projekta 'Pokreni se, izmjeni se' održana treća interaktivna radionica

'Spašavanje životinja uvijek nosi povećani rizik za spašavatelje, jer su reakcije prestrašenih i ozlijeđenih životinja nepredvidive'

Sabina Pušec ZLATAR BISTRICA

Služba koja je zadnjih godina i na području Zagorja postala važna i neizostavna karika u sigurnosti građana zasigurno je HGSS Stanica Zlatar Bistica.

Gorski spašavatelji U prošloj je godini ova Stanica imala 32 člana. Od ukupnog broja članova 14 njih su gorski spašavatelji, dok su preostali članovi u raznim fazama obuke i na putu su prema stjecanju naslova spašavatelj i gorski spašavatelj. - Gorski spašavatelj je naslov kojeg naši članovi stječu nakon što prođu tri iznimno za-

Neke potrage, nažalost, nisu rezultirale pronalaskom nestalih osoba, a u takvim slučajevima najčešći je razlog što od samog nestanka osobe ili nepoznatog mjesta gdje se to dogodilo do dojave HGSS-u je preveliko vremensko razdoblje koje znatno proširuje područje koji treba pretražiti, a često puta nemamo ni prave informacije koje su važne smjernice za tijek potražne akcije

htjevna tečaja, nakon čega svoje znanje moraju pokazati pred ispitivačima na cjelodnevnom ispitu, koji se sastoji od usmenog i praktičnog dijela. Osim osnovnih tečajeva (zimske tehnike spašavanja, ljetne tehnike spašavanja, tečaj speleospašavanja) pripadnici HGSS-a moraju proći tečaj prve pomoći u neurbanim sredinama, koji je uvjet da bi mogli pristupiti na osnovne tečajeve, a mogu se opredijeliti i za čitav niz specijalističkih tečajeva (vođenje potraga, upravljanje bespilotnim letjelicama, digitalna kartografija, rad sa psima, spašavanje na divljim vodama i poplavama i dr.) – kaže tajnik Tomislav Zrinski. Važno je za naglasiti da je HGSS, a samim time i Stanica Zlatar Bistrica operativna snaga Civilne zaštite, što je propisano Zakonom, pa stoga članovi djeluju u Stožerima civilne zaštite Krapinsko-zagorske županije te općina i gradova koji su ih oformili. Stanica sudjeluje i u trogodišnjem projektu Sigurna HR koji se financira iz EU fondova.

Potrage za zrakoplovima

U 2022. godini Stanica je odradila 30 različitih akcija, potraga i intervencija. - Neke od ovih aktivnosti odvijale su se izvan granica KZŽ, a tada smo surađivali s pripadnicima HGSS-a iz drugih Stanica. Od

takvih akcija važno je izdvojiti dvije potrage za zrakoplovima na području Rakovice i Voćina. Važno je znati da u slučaju zahtjevnijih akcija ili elementarnih nepogoda na nekom području, domicilna stanica ima na raspolaganju sve resurse čitavog HGSS-a, odnosno preko 1000 njegovih članova – kaže Zrinski. U nekoliko prošlogodišnjih potraga zbog višednevne aktivnosti i sami su koristili ispomoć pripadnika HGSS-a iz ostalih dijelova Hrvatske. - Neke potrage, nažalost, nisu rezultirale pronalaskom nestalih osoba, a u takvim slučajevima najčešći je razlog što od samog nestanka osobe ili nepoznatog mjesta gdje se to dogodilo do dojave HGSS-u je preveliko vremensko razdoblje koje znatno proširuje područje kojeg treba pretražiti, a često puta nemamo ni prave informacije koje su važne smjernice za tijek potražne akcije – napominje Zrinski te dodaje da u akcijama spašavanja HGSS redovno surađuje s policijom, vatrogascima i hitnom medicinskom pomoći. Uz ljude, HGSS povremeno, kada je to potrebno, spašava i životinje pa su tako u 2022. godini imali dvije takve akcije. Spašavanje životinja uvijek nosi povećani rizik za spašavatelje, jer su reakcije prestrašenih i ozlijeđenih ži-

Neke od aktivnosti odvijale su se izvan granica KZŽ, a od takvih akcija važno je izdvojiti dvije potrage za zrakoplovima na području Rakovice i Voćina

votinja nepredvidive – napomnije. Helikoptersko

dežurstvo tijekom sezone

Uz vježbe i akcije Stanica je tijekom godine odradila 20 dežurstava na različitim manifestacijama diljem KZŽ, ali i izvan nje. Tako su npr. članovi HGSS – a Zlatar Bistrica dežurali u NP Paklenica, ali i u Splitsko-dalmatinskoj županiji na helikopterskom dežurstvu tijekom ljetne sezone, a pomagalo se i susjednim stanicama, pa čak i na otoku Mljetu. Kroz godinu je odrađeno preko 40 vježbi različitih karaktera, čija je svrha održavanje spremnosti članstva na visokoj razini, ali i priprema pojedinih članova za tečajeve i ispite. - Članstvo naše stanice sudjelovalo je na 10 različitih tečajeva, a jedan je član stekao naziv Gorskog spašavatelja. Odradilo se preko trideset aktivnosti preventivnog karaktera (različita predavanja), te deset redovnih mjesečnih sastanaka važnih za organizaciju Stanice, 3 sastanka IO-a, i dvije skupštine. Od ostalih aktivnosti važno je spomenuti da se je, po prvi puta u povijesti HGSS-a, svečano obilježavanje Dana sv. Bernarda, sveca zaštitnika gorskih spašavatelja i planinara, održalo u našoj Mariji Bistrica. Pojedini članovi stanice angažirani su u tijelima, odjelima i komisijama HGSS-a na nacionalnoj razini. Kada bi se sve aktivnosti zbrojile, bilo staničnih ili onih HGSS-a, članovi Stanice Zlatar Bistrica u prošloj su godini sudjelovali u preko 150 različitih aktivnosti, od kojih su neke trajale i više dana. U 2022. godini imali smo dobru suradnju sa sva 32 grada i općine, te naravno s KZŽ, koja redovno prati i podupire rad HGSS Stanice Zlatar Bistrica te na taj način brine za sigurnost i dobrobit svih ljudi na području Županije, i na tome smo im vrlo zahvalni – zaključuje.

Služba koja je zadnjih godina i na području Zagorja postala važna i neizostavna karika u sigurnosti građana zasigurno je HGSS Stanica Zlatar Bistica

Prošle godine Stanica HGSS Zlatar Bistrica odradila je 30 različitih akcija, potraga i intervencija, a među njima su i dvije akcije spašavanja životinja

MUZEJA 2023. Zanimljivi i atraktivni programi odvijat će se

Štrukli, slike, igračke

Hrvatsko muzejsko društvo u prosincu je pozvalo sve muzeje, galerije i druge baštinske ustanove da se pridruže najvećoj muzejskoj manifestaciji – Noći muzeja. Održat će se u petak, 27. siječnja, od 18 do sat iza ponoći

Noćnim pohodom

na

Cesargrad započinje obilježavanje 450. obljetnice Seljačke bune

Početak je to brojnih suradničkih programa kojima će se tijekom cijele godine obilježavati 450. obljetnica ovog iznimnog i jednog od najupečatljivijih povijesnih događaja

KLANJEC - Turistička zajednica Biser Zagorja i Hrvatsko planinarsko društvo Cesargrad, u suradnji s Muzejima Hrvatskog zagorja, Družbom vitezova Zlatnog kaleža iz Donje Stubice, Kulturnim centrom Klanjec i uz potporu Grada Klanjca, u subotu 28. siječnja 2023. zanimljivim programom obilježit će početak slavne Seljačke bune. Početak je to brojnih suradničkih programa kojima će se tijekom cijele godine obilježavati 450. obljet-

Turistička zajednica Biser Zagorja i Hrvatsko planinarsko društvo Cesargrad, u suradnji s Muzejima Hrvatskog zagorja, Družbom vitezova Zlatnog kaleža iz Donje Stubice, Kulturnim centrom Klanjec i uz potporu Grada Klanjca, u subotu 28. siječnja zanimljivim programom obilježit će početak slavne Seljačke bune

nica ovog iznimnog i jednog od najupečatljivijih povijesnih događaja. Program u Klanjcu započinje u 17 sati na Trgu Antuna Mihanovića. Okupljanju "klanječkih kmetova" pridružit će se i članovi planinarskih društava, susjedi iz Slovenije…, a nakon puntanja na čelu sa seljačkim vođom Ilijom Gregorićem, oko 18 sati krenut će se s bakljama u rukama u noćni pohod prema utvrdi Cesargrad. Ispred planinarske kuće, članovi Družbe vitezova Zlatnog kaleža iz Donje Stubice, na svoj uvijek atraktivan način, uprizorit će sukob kmetova i Cesargradske straže, a uz svjetlosnu instalaciju na zidinama utvrde, predstavnici Muzeja seljačkih buna upoznat će posjetitelje sa zanimljivim povijesnim podacima o važnosti seljačkog oružanog ustanka koji je započeo u noći s 27. na 28. siječnja 1573. upravo napadom na Cesargrad. Posjetitelji će moći razgledati i zanimljive srednjovjekovne izloške za koje se pretpostavlja da su pronađeni na Cesargradu i susjednom slovenskom Kunšperku, a večernje druženje u toploj planinarskoj kući ili oko prigodno zapaljenih vatri na proplanku ispred kuće, nastavit će se uz ponudu hrane, kuhano vino, čaj i glazbeni program domaćeg Buna benda. Organizatori pozivaju sve zainteresirane posjetitelje da im se pridruže, a noćni pohod prema Cesargradu primjeren je i za starije te obitelji s djecom s obzirom da je riječ o usponu koji nije zahtjevan i traje otprilike 30-tak minuta. Zato nemojte propustiti ovo prisjećanje na najpoznatiju pobunu malog čovjeka za pravicu u našim krajevima! Jer Buna traje!!! (zl)

Željko Slunjski HRVATSKO ZAGORJE

Hrvatsko muzejsko društvo u prosincu je pozvalo sve muzeje, galerije i druge baštinske ustanove da se pridruže najvećoj muzejskoj manifestaciji – Noći muzeja. Održat će se u petak, 27. siječnja, od 18 do sat iza ponoći. Tema ovogodišnje 18. Noći muzeja je "Muzeji su važni". Organizator, Hrvatsko muzejsko društvo, utemeljeno je sa svrhom razvitka i unapređenja muzejske djelatnosti te okupljanja stručnih muzejskih djelatnika. Prva manifestacija o kojoj je riječ organizirana je 2005. godine, kao gradski pilot projekt sa šest zagrebačkih muzeja. Dvije godine poslije prerasla je u nacionalnu manifestaciju u koju se uključuje sve više muzeja i gradova, a prema dostupnim podacima po-

znog dionika u održivom razvoju turizma.

Bogatstvo programa u Pregradi i Radoboju

Od samoga početka u manifestaciju su uključeni i sudionici iz Krapinsko-zagorske županije. - Muzej grada Pregrade Zlatko Dragutin Tudjina sudjeluje u manifestaciji Noć muzeja od 2010. godine. Ovogodišnji program počet će u 18 sati u galeriji muzeja, gdje će biti otvorena izložba slika pod nazivom "4 elementa" akademske umjetnice Maje Vukine Bogović. Bit će izložene slike nastale tijekom prošle godine, rađene u tehnici akrila i krede na papiru. Motivi predstavljeni na slikama su bikovi, morska dubina, zagorski pejzaž i aktovi. U glazbenom dijelu programa nastupit će kvartet flauta - četiri učenice Glazbene škole Pregrada. U 20 sati u galeriji muzeja posje-

Zanimljivo će biti i u Radoboju, u kojemu ravnateljica Muzeja Radboa najavljuje početak manifestacije u 17 sati predavanjem "Veze rudnika i povijesti limene glazbe u Radoboju"

sjetitelja je bilo više od 70.000. Kako kažu organizatori, danas je Noć muzeja manifestacija kojom se nastoji ostvariti jedan od osnovnih strateških ciljeva Hrvatskog muzejskog društva, a to je provođenje aktivnosti na percepciji muzeja kao baštinskih ustanova, ustanova identiteta i muzeja kao nezaobila-

Muzej grada Pregrade Zlatko Dragutin Tudjina sudjelovat će izložbom slika pod nazivom "4 elementa" akademske umjetnice Maje Vukine Bogović

titelje očekuje koncert za flautu i harfu kojeg će izvesti "Duo Poco Piu", akademske glazbenice Gorana Tomašić Šragalj na flauti i Biserka Krčelić na harfi. Izvodit će popularne skladbe iz razdoblja renesanse, baroka i klasike te zabavne skladbe latino ritmova. Tijekom trajanja ovogodišnje manifestaci-

Obilježavanje Noći muzeja već osmu godinu Gradska galerija Zabok organizira u suradnji sa Školom za umjetnost, dizajn, grafiku i odjeću i Pučkim otvorenim učilištem, pod pokroviteljstvom Krapinskozagorske županije

je, od 18 do 22 sata, svi zainteresirani posjetitelji moći će se zabaviti uz društvene igre u čitaoničkom prostoru Gradske knjižnice Pregrada. I dakako, posjet svim zbirkama stalnog postava (Numizmatička, Zbirka rudarstva i geologije i Ljekarnička zbirka Thierry) bit će besplatan za sve posjetitelje – kaže dr.sc. Davor Špoljar, ravnatelj Muzeja u Pregradi. Zanimljivo će biti i u Radoboju, u kojemu ravnateljica Muzeja Radboa, Ivana Hazulin Pospiš, najavljuje početak manifestacije u 17 sati predavanjem "Veze rudnika i povijesti limene glazbe u Radoboju". Slijedit će nastup Puhačkog orkestra Radboa, a u 17,45 bit će, u Hiži vinove loze, otvorenje izložbe "Rudarstvo i fosilna građa Radoboja". Kako u Radoboju postoji i "Hiža štrukli", od 18 do 19 sa-

Radobojski planinari na zabavnom i edukativnom izletu

RADOBOJ - Hrvatsko planinarsko društvo Radoboj za vikend 14. i 15. siječnja organiziralo je dvodnevni izlet 'Kajmbuščakov put', u sklopu 1. Opće planinarske škole u Radoboju. Polazak planinara bio je u subotu, 14. siječnja kod Planinarskog doma u Radoboju. Pješice se krenulo prema Krapini u ugodnom društvu i razgovoru i prošlo se kroz točke Kamenečki, Križ i Šušelj Breg sve do

Krapine. Laganim hodom nastavilo se do Podgore Krapinske, Jelenskih Pećina i Planinarske kuće na Strahinjčici. Potom se došlo do vidikovca Dedeka, osvojio se Vrh, a zatim se prošlo poznatom stazom Dedek i Babica. Nakon četiri sata pohoda, počelo je spuštanje natrag prema Planinarskom domu u Radoboju na večeru i zajedničko druženje uz planinarsku edukaciju: vježbe čvoro-

va. Sljedećeg dana, nakon doručka, krenula je kružna planinarska tura od Planinarskog doma u Radoboju prema vrhu Sekolje (Hajdine zerne) uz pokazne vježbe izrade gelendera. Nedjeljna dionica bila je nešto kraća i manje zahtjevna, ali ništa manje edukativna za sve planinare. S nedjeljnim popodnevom, tako je završio drugi predviđeni izlet 1. Opće planinarske škole HPD-a Radoboj. (zl)

brojnim lokacijama po Zagorju

Preminuo Petar Kutnjak in memoriam igračke i knjige na

ti u njoj će se održati radionica za djecu s temom "Priprema zagorskih štrukli".

Likovne radionice

U ovogodišnju "Noć muzeja" uključuju se i galerije. Tako će se u Galeriji grada Krapine od 18 do 21 sat održavati likovna radionica pod nazivom "Motivi artefakata iz Arheološke zbirke Starog grada Krapine", uz 830-tu obljetnicu prvog pisanog spominjanja grada Krapine. Voditeljica radionice bit će akademska slikarica, dr. art. Mirjana Drempetić Hanžić. Zbog ograničenog broja polaznika potrebna je prijava sudjelovanja na e-mail: galerija. krapina@gmail.com ili telefon 049 370 810. Obilježavanje Noći muzeja već osmu godinu Gradska galerija Zabok organizira u suradnji sa Školom za umjetnost, dizajn, grafiku i odjeću i Pučkim otvorenim učilištem, pod pokroviteljstvom Krapinsko-zagorske županije. Program će početi već u 11 sati održavanjem tematske likovne radionice "Optička igra". Učenici, osnovnoškolci i srednjoškolci, imaju priliku surađivati i razmijeniti iskustva te kroz kreativno likovno izražavanje uvažavati različitosti, njegovati toleranciju, stvarati pozitivno iskustveno ozračje i osjećaj pripadnosti u zajedničkom druženju tijekom stvaranja likovnih uradaka, kaže voditeljica, profesorica likovne kulture Nikolina Ptičar. U 13 sati predviđena je izložba "Grafička igra". Riječ je o projektu koji uključuje sve škole primijenjene umjetnosti i dizajna, te one koje u svojoj nastavi

U Galeriji grada Krapine od 18 do 21 sat održavat će se likovna radionica pod nazivom "Motivi artefakata iz Arheološke zbirke Starog grada Krapine", uz 830tu obljetnicu prvog pisanog spominjanja grada Krapine

KUD Bedekovčina osniva tamburašku sekciju

BEDEKOVČINA - KUD Bedekovčina nakon mnogo godina ponovno osniva tamburašku sekciju u okviru KUD-a. Želja je da novoformirana sekcija obogati kulturna događaja u bedekovčanskom kraju i šire. Pozivaju sve zainteresirane potencijalne članove da se jave na mob 095 393 735, ili na mail: kud.bedekovcina@gmail.com. (zl)

U Galeriji izvorne umjetnosti u Zlataru, uz izložbu radova članova Udruge likovnih umjetnika "Zlatarska paleta", bit će predstavljena monografija "Srebrna zlatarska paleta"

imaju predmet grafičkih tehnika. U 14 sati počet će panel rasprava o temi " Škola i muzeji (galerije)sukreatori u procesu očuvanja materijalne i nematerijalne baštine u kontekstu razvoja kulturno-krea-

tivnih industrija i gospodarskog napretka regije". Moderatorica će biti Marta Čaržavez. Prema usvojenom programu u večernjim satima nema drugih sadržaja.

Monografija o jubileju "Zlatarske palete"

Stalni sudionik Noći muzeja je i Galerija izvorne umjetnosti u Zlataru, u kojoj će, uz izložbu radova članova Udruge likovnih umjetnika "Zlatarska paleta", biti predstavljena monografija "Srebrna zlatarska paleta", tiskana o 25. obljetnici djelovanja Udruge čiji članovi svojim stvaralaštvom već gotovo tri desetljeća obogaćuju likovni život Zlatara. Glavna je urednica Zvjezdana Jembrih, redovita profesorica na Odsjeku za konzerviranje i restauriranje umjetnina Akademije likovnih umjetnosti u Zagrebu, inače rođena Zlatarščanka i aktivna članica Udruge.

ZAGREB - U Zagrebu je u 89. godini preminuo ugledni glazbenik i pedagog Petar Kutnjak. Njegovo stvaralaštvo vezano je za prve godine Dana kajkavske riječi u Zlataru, posebice Festival dječje kajkavske popevke. Godine 1972. orkestar zagrebačke Osnovne škole "Braća Ribar", s dirigentom Petrom Kutnjakom, pratio je male izvođače, uz orkestar Glazbene škole Vatroslava Lisinskog pod vodstvom Vladimira Kranjčevića. Tri godine (1974.,1975. i 1976.) u Zlataru je dirigirao Omladinskim tamburaškim ansamblom "Knežija". Godine 1974. pripremio je za snimanje LP ploču s odabranim skladbama dotadašnjih festivala, koja je predstavljena dvije godine poslije u Koncertnoj dvorani Vatroslava Lisinskog. Te 1976. vokalna skupina ansambla Knežija izvela je u Zlataru Kutnjakovu popevku "Bregi moji" na stihove učenika Zdenka Kralja. Na Fe-

stivalu kajkavskih popevki u Krapini u razdoblju od 1967. do 1980. izvedeno je šest popevki Petra Kutnjaka. Pjevale su ih najveća imena hrvatske vokalne reproduktive: Ruža Pospiš Baldani, Franjo Petrušanec, Đani Šegina, Mirjana Bohanec i Tomislav Borić. Ispraćaj je u petak, 20. siječnja, u zagrebačkom Krematoriju. (Željko Slunjski)

Pregrada bira naj volontera/ volonterku i akciju godine

Prij ave su otvorene do 11. veljače

PREGRADA - Grad Pregrada dodjeljuje godišnja priznanja za naj volontera/volonterku i naj – volontersku akciju u prošloj godini. Nagrade se dodjeljuju u kategorijama: mladi volonteri od 15 do 30 godina, najvolonteri u kategoriji odrasli (31 + godina) i za naj – volontersku akciju godine. Mladi i odrasli volonteri nagrađuju se zahvalnicama, a naj – volonterska akcija s novčanim iznosom od 2 tisuće kuna odnosno 265.45 eura. Prijave su otvorene do 11. veljače. (zl)

U Noći muzeja zatvorena vrata Muzeja Hrvtskog zagorja

Savjeti naših agronoma

Pripremio: Mladen Kantoci, dipl. ing. agr.

poljoprivreda

Javna ustanova za upravljanje zaštićenim dijelovima prirode Krapinsko - zagorske županije

Bez obzira da li je voćka nastala iz sjemena ili cijepljenjem, u životnom ciklusu svake voćke razlikujemo tri osnovne faze. To su faza mladosti, faza rodnosti i faza starosti. Fazu mladosti karakterizira razdoblje intenzivnog vegetativnog rasta i snažan rast korijena. Međutim, u toj se fazi rodni organi ne formiraju što znači da voćka ne cvate i ne daje plodove. Cilj je svakog voćara da skrati ovo trajanje mladenačke nerodnosti te da voćka počinje rađati čim ranije. Kod jabuke i kruške mladenačka nerodnost traje duže, dok je kod koštičavih vrsta nešto kraća, naročito kod breskve, marelice i badema. Od svih voćnih vrsta najkraći mladenački period imaju maline, kupine i druge bobičaste vrste. Na mladenačku nerodnost voćaka utječu različiti čimbenici i uvjeti uzgoja kao i sortne osobine voćke i podloge.

Utjecaj podloge

Podloga može imati značajan utjecaj na trajanje mladenačke nerodnosti. Ukoliko je npr. jedna sorta jabuke cijepljena na sjemenjak mladenački period je duži nego kod iste sorte cijepljene na neku vegetativnu podlogu. Tako jabuke sjemenjaci počinju plodonositi u šestoj ili sedmoj godini, a cijepljene na vegetativnu podlogu već u drugoj ili trećoj godini. Slična je situacija i kod kruške gdje one koje su cijepljene na dunju počinju rađati u trećoj godini dok one na sjemenjaku rađaju tek u petoj ili šestoj godini.

Utjecaj sorte

Sorta, kao genetski čimbenik ima veliki utjecaj na trajanje mladenačke nerodnosti. To je naročito izraženo kod sorte zlatni delišes koja počinje sa plodonošenjem već u trećoj godini, dok u istim uvjetima

neke druge sorte plodonose znatno kasnije. Tako naprimjer šljiva Stenley u dobru rodnost dolazi već u četvrtoj godini, dok domaća Bistrica prorodi tek u sedmoj ili osmoj godini. Utjecaj sorte na trajanje mladenačkog perioda izražen je i kod koštičavih voćnih vrsta.

Utjecaj rezidbe

Odmah nakon sadnje voćaka počinje period rasta i formiranja krošnje koja bi trebala biti dobro razvijena i pravilna. Upravo zbog toga trebalo bi prilagoditi agrotehničke mjere, od kojih je posebno važna rezidba voćaka sa ciljem formiranja oblika krošnje. Razvoj i porast skeletnih grana i grančica trebao bi biti umjeren i odgovarati biološkim osobinama sorte i uvjetima sredine. Posebno je važno obratiti pažnju na dužinu rezidbe, jer svaka kratka rezidba potiče jači vegetativni razvoj vo-

Zimsko prebrojavanje ptica 2023.

ćaka, koje uglavnom u tom periodu reagiraju bujnim rastom. Kratka rezidba kod svih voćnih vrsta produžava trajanje mladenačkog perioda, a duga rezidba ga skraćuje. Zato bi trebalo voćke u prvim godinama po sadnji što manje orezivati, a jedan od bitnijih razloga je skraćenje trajanja mladenačkog perioda nerodnosti.

Utjecaj ishrane/gnojidbe

Gnojidba dušikom u velikoj mjeri može utjecati na trajanje mladenačkog perioda voćaka. Zbog toga se preporučuju umjerene doze dušičnih gnojiva da ne bi došlo do produženja trajanja nerodnosti. Prilikom određivanja potreba za dušikom treba biti racionalan jer i izrazito mala količina dušika može negativno utjecati na vegetativni porast i uzrokovati sporiji završetak mladenačke faze razvoja voćaka.

Uzroci nerodnosti mladih voćaka Pratite

Javna ustanova za upravljanje zaštićenim dijelovima prirode Krapinsko- zagorske županije Zagorje zeleno sudjelovala je 20. siječnja 2023. godine u prebrojavanju vodenih ptica uz rijeku Sutlu u sklopu međunarodnog monitoringa IWC- International Waterbird Census. IWC (International Waterbird Census) ili zimsko prebrojavanje ptica močvarnih staništa je 1967. pokrenuo Wetlands International, međunarodna organizacija kojoj je cilj zaštita i očuvanje vodenih staništa na globalnoj razini. Danas u ovoj akciji sudjeluju 143 zemlje svijeta, a dobiveni rezultati služe za prepoznavanje važnih zimovališta za ptice, praćenje kretanja brojnosti ptica, njihovu pravodobnu zaštitu, a na široj skali koriste se u studijama o klimatskim promjenama i kretanjima bolesti poput

ptičje gripe. Kod prebrojavanja obuhvaćeno je područje toka rijeke Sutle od mjesta Klanjec do Zelenjaka. Od vodenih ptica uz rijeku Sutlu zabilježili smo kormorane. Visoki vodostaj rijeke i brži protok vode razlog su zašto nije bilo većeg broja vodenih ptica. Uz pojas vegetacije uz rijeku i na obližnjim poljima zabilježili smo vrste: velika sjenica, plavetna sjenica, šojka, veliki djetlić, poljski vrabac, kos, svraka, gavran, vrana. Hodajući uz rijeku opazili smo na nekoliko mjesta tragove dabra te tragove vidre.

Zimsko prebrojavanje ptica uspješno se provodi na rijeci Sutli zahvaljujući suradnji i razumijevanju granične policije. Rezultati prebrojavanja šalju se Udruzi BIOM i Hrvatskom društvu za zaštitu ptica i prirode koja je nacionalni koordinator ove aktivnosti.

• Sadnice voćaka

• Sadnice ukrasnog drveća i grmova

• Substrati za sadnju

• Ukrasne tegle i lonci

• Organska i mineralna gnojiva

• Stručni savjeti oko sadnje

IZ PONUDE IZDVAJAMO:

Sadnica marelice 5,31 €

Univerzalno gnojivo 1 l 5,04 € Sil flock-bistrilo za vino 250 ml 3,32 €

Važna pobjeda košarkaša Zaboka u gostima kod Bosca

U 16. kolu HT Premijer lige Zabok je slavio u gostima kod Bosca rezultatom 78:70 i tako došao do svoje pete pobjede u prvenstvu. Ova pobjeda je iznimno važna jer u slučaju jednakog skora s Boscom, Zabok ima prednost jer je slavio u oba međusobna ogleda. Prva četvrtina protekla je u izjednačenoj igri. Momčadi su se konstantno izmijenjivale u vodstvu, a četvrtina je završila rezultatom 17:17. Domaći su otvorili drugu četvrtinu s 5:0, ali odlično im je odgovorio Andro Antonić sa serijom od pet koševa i vratio je stvari na početak. Do 17. minute Bosco je imao vodstvo od 27:25, a onda je upravo Antonić izjednačio s linije slobodnih bacanja (27:27), nakon toga razigrali su se Tomas i Perović i Zabok je serijom od 13:0 došao do jedanaest koševa viška (27:38). U samoj završnici druge četvrtine odlično je reagirao i kapetan Črnjević, a na „veliki odmor“ otišlo se rezultatom 29:40. U trećoj četvrtini razigrao se kod domaćih mladi Krajinović, a vrlo dobro je igrao i Primorac. S druge strane, odličnom su igrom nastavili Perović i Tomas. Bosco je u 25. minuti imao samo pet koševa manjka (43:48), no Zabok je odličnom igrom u drugom djelu treće četvrtine došao do čak 14 koševa razlike (49:63) prije ulasku u zadnju četvrtinu. Kada je Tomas tricom otvorio zadnju četvrtinu za +17 (49:66) mislilo se da je priči kraj. No gosti su popustili u obrani, sedam minuta ostali su bez koša, s druge strane u seriju je ušao Jurič i u 35. minuti Bosco je došao na samo koš zaostatka (65:66). Ipak u samoj završnici Zabok je s linije slobodnih bacanja došao do osam koševa viška (67:75) i tu je prednost do kraja uspio sačuvati (70:78). Domaće je s 22 koša i 7 skokova predvodio Luka Krajinović, dok je Marko Jurič utakmicu završio s double-double

učinkom od 15 koševa i 11 skokova.

Najefikasniji u redovima Zaboka bio je odlični Marko Perović koji je ubilježio 21 koš uz 7 skokova, no prvo ime utakmice svakako je bio sjajni Luka Tomas s double-double učinkom od 20 koševa i 12 skokova čemu je pridodao i 5 asistencija.

Lukša Buljević pridružio je 13 u ne osobito šuterskom danu, a svakako valja istaknuti odličnog Andru Antonića koji je na kraju upisao 10 koševa uz 3 skoka i 3 ukradene lopte.

BOSCO – ZABOK 70:78 (17:17, 12:23, 20:23, 21:15)

ZAGREB: SŠD Boško Božić-Pepsi, GLEDATELJA: 200, SUCI: Radojković, Hordov i Bralić.

BOSCO: Krajinović 22 (7-7), Matić 11 (3-4), Šljivarić 5, P. Babić 3, Radulović, Primorac 8, L. Babić 6, Čović, Jurič 15 (2-4), Krapić. TRENER: Ivan Tomas ZABOK: Martinko, Tomić, Buljević 13 (3-4), Lukačić, Črnjević 8 (4-4), Stipaničev, Tomas 20 (4-6), Perović 21 (2-2), Antonić 10 (2-2), Garrett 4 (2-2), Jacović 2. TRENER: Domagoj Kujundžić

SLOBODNA BACANJA: Bosco: 12/15 (80%); Zabok: 17/20 (85%)

DVICA: Bosco: 17/36 (47%); Zabok: 20/36 (56%)

TRICA: Boco: 8/33 (24%) (Matić 2, Primorac 2, Krajinović, Šljivarić, Babić, Jurič); Zabok: 7/28 (25%) (Buljević 2, Tomas 2, Antonić 2, Perović)

SKOKOVI: Bosco: 43 (30+13) (Jurič 11, Krajinović 7, Primorac 7, L. Babić 5, Matić 4, Šljivarić 4, ...); Zabok: 40 (31+9) (Tomas 12, Perović 7, Črnjević 5, Garrett 5, Jacović 4, ...)

ASISTENCIJE: Bosco: 17 (Primorac 6, Jurič 3, ...); Zabok: 19 (Garrett 7, Tomas 5, Antonić 3, ...)

VALORIZACIJA: Bosco: 78 (Krajinović 25, Jurič 20, Matić 12, ...); Zabok: 94 (Tomas 30, Perović 17, Antonić 15, Črnjević 13,...)

Ostali rezultati 16. kola:

Šibenka – Alkar 75:59 Cibona – Gorica 105:77

Furnir – Zadar 73:85

Split – Cedevita junior (igra se 23.1.) DepoLink Škrljevo – Dinamo Zagreb 68:80

Poredak: 1. Šibenka 28 (1212-1142) 2. Cibona 27 (1312-1121) (-1) 3. Zadar 27 (1310-1144) (-1) 4. Split 27 (1294-1180 (-1) 5. Cedevita junior 26 (1247-1110) (-1) 6. Furnir 24 (1254-1277) 7. Dinamo Zagreb 24 (1183-1278) 8. ZABOK 21 (1183-1278) 9. Bosco 21 (1282-1434) 10. Alkar 20 (1225-1322) 11. DepoLink Škrljevo 19 (1212-1369) 12. Gorica 18 (1251-1381)

Parovi 17. kola:

ZABOK – Cibona (četvrtak 26.1. u 19 sati)

Šibenka – Furnir Alkar – Bosco Gorica – DepoLink Škrljevo Dinamo Zagreb – Split Cedevita junior – Zadar

U četvrtak stiže Cibona

Zabok je izašao u susret Ciboni koja ima obaveze u ABA ligi, pa će se tako utakmica između Zaboka i Cibone u Gradskoj sportskoj dvorani odigrati u četvrtak 26. siječnja u 19 sati. Utakmica je to u kojoj je Cibona apsolutni favorit, a Zabok nema što izgubiti. Kako „cibosi“ u 7 dana igraju četiri utakmice tinja mala nada da bi mogli biti umorni i tu Zabok vidi šansu za iznenađenje, koje bi unatoč toj činjenici bilo veliko. Benefit ovog ranije termina bit će taj što će Zabok imati dva dana više za odmor pred 18. kolo i važnu gostujuću utakmicu protiv DepoLink Škrljeva. (zl)

Odigrano 13. kolo I B Hrvatske kuglačke lige sjever

Zabok remizirao u uzbudljivom derbiju trinaestog kola

ZABOK - Sjajna kuglačka utakmica u Zaboku, koje se ne bi posramio ni elitni rang, između domaćeg Zaboka i momčadi Nove nade iz Požege završila je remijem (4:4). Derbi je u svemu opravdao očekivanja, od kvalitete kuglanja od neizvjesnosti samog ishoda utakmice. Zabok je odlično otvorio i poveo s 2:0. Kuglački duel za sladokusce između Sedlara i Zovka završio je pobjedom Sedlara koji je oborio 638 čunjeva, dok se Zovko zaustavio na 624. Drugi bod ostvario je iskusni lisac Duško Medić koji je oborio 590 čunjeva. No u drugom bloku došlo je do male „stvaralačke pauze“ u redovima domaćih. Finger je podbacio, Hršak je bio solidan, ali to nije bilo dovoljno za raspoložene Čakalića i Lončara koji su svojoj momčadi pred zadnji blok donijeli velikih 119 čunjeva razlike i sve je polako vodili prema njihovoj pobjedi. No u zadnjem bloku odlično su reagirali Toni Ljubić koji je oborio 619 i Martin Huis s 593 čunjeva i bod je ostao u Zaboku. Malo je nedostajalo da Zabok nadoknadi i konačnih 14 čunjeva razlike u koristi gostiju koji su im i donijeli bod. Utakmica je odigrana u sjajnoj atmosferi, pred velikim brojem gledatelja. Kuglanje je ponovno „in“ u Zaboku i kuglačke utakmice pravi su doživljaj za sportske sladokusce.

U idućem kolu Zabok koji drži četvrtu poziciju čeka teško gostovanje kod sedmoplasirane Ciglenice.

ZABOK – NOVE NADE 4:4

(15,5-8,5) (3540-3554)

F. Sedlar – D. Zovko 1:0 (638-624)

D. Medić – Z. Poleto 1:0 (595-580)

S. Finger – T. Čakalić 0:1 (524-632)

D. Hršak – Ž. Lončar 0:1 (571-611)

M. Huis – V. Turkalj+R. Bakić 1:0 (593-124+147)

T. Ljubić – P. Lovrić 1:0 (619-536)

Ostali rezultati 13. kola:

Lepoglava – Medevščak 1958 1:7 Obrtnik – Zrinski-pivovara 2:6 Fortuna – Slavonac 5:3 Pakrac-Papuk – Slavonac 5:3 Novska – Ponikve 6:2

Poredak:

1. Medveščak 1958 22 (77-27) 2. Nove nade 21 (69,5-34,5) 3. Novska 19 (65,5-38,5) 4. ZABOK 17 (58-46) 5. Pakrac-Papuk 14 (55-49)

Fortuna 13 (54,5-49,5) 7. Ciglenica 11 (49-55) 8. Zrinski-pivovara 11 (45,5-58,5) 9. Lepoglava 10 (43-61) 10. Ponikve 9 (40-64) 11. Slavonac 7 (42-62) 12. Obrtnik-Torbar 2 (25-79)

Parovi 14. kola:

Ciglenica – ZABOK

Medveščak 1958 – Novska

Ponikve – Pakrac-Papuk Nove nade – Fortuna

Obrtnik-Torbar – Slavonac Zrinski-pivovara - Lepoglava

SLAVONSKI BROD - Na kuglani SRC „Viljuš“ u Slavonskom Brodu održano je Ekipno prvenstvo Hrvatske u kuglanju za juniore (U-23). Juniorska momčad Zaboka u sastavu Toni Ljubić, Božidar Mihelić, Sven Finger, Bruno Tomek i Ivan Galac osvojila je odlično treće mjesto u konkurenciji četrnaest momčadi. Zabočani su oborili ukupno 2161 čunj. Najefikasniji je bio Toni Ljubić koji je oborio 574 čunjeva, Bruno Tomek pridružio je 548, Sven Finger 542, a Božidar Mihelić 497 čunjeva. Prvaci Hrvatske su juniori Željezničarak iz Čakovca koji su oborii 2212 čunjeva u žestokoj borbi protiv Grmoščice koja je na kraju s 2210 čunjeva osvojila drugo mjesto. Čakovčani su u svojim redovima imali Luku Požegu koji je oborio 613 čunjeva, što je na kraju i presudilo pobjednika. (zl)

U Slavonskom Brodu održano Ekipno prvenstvo Hrvatske u kuglanju za juniore (U-23)

luka tomas

KZŽ u kuglačkim parovima

Toni Ljubić i Bruno Pavrlišak najbolji su kuglački par

ZABOK - Na kuglani ZIVT u Zaboku održno je Prvenstvo KZŽ u parovima, na kojem je nastupilo četrnaest parova iz tri zagorska kluba: Zabok, Obrtnik Krapinske Toplice i Obrtnik Oroslavje. Nakon uzbudljive borbe prvaci županije postali su kuglači Zaboka, Toni Ljubić i Bruno Pavrlišak koji su oborili 1227 čunj, jedan više od drugog para Zaboka, Filip Sedlar i Duško Medić. Ljubić je s 641 čunjem imao i najbolji pojedinačni par, dok je Pavrlišak pridružio 586 čunjeva. U drugoplasiranom paru Sedlar je oborio 629, a Medić 597 čunjeva. Ugodno su iznenadili Stjepan Grah i Jurica Hajsek iz Obrtnika Krapinske Toplice koji su na kraju osvojili treće mjesto. (zl)

REZULTATI

1. Toni Ljubić/Bruno Pavrlišak (Zabok) 1227 (641+586)

2. Filip Sedlar/Duško Medić 1 (Zabok) 226 (629+597)

3. Stjepan Grah/Jurica Hajsek (Obrtnik K.T.) 1135 (580+555)

4.

Odbojka, 2.HOL male odbojke –

najmlađe kadetkinje

U13

Mali zagorski derbi pripao Toplicama 2

IVANEC – Zagorski odbojkaški klubovi Toplice i Bedex nastavili su natjecanje sa mlađim kategorijama. U subotu je u Ivancu na rasporedu bilo drugo okupljanje u 2. HOL u maloj odbojci do 13 godina. U toj ligi natječe se šest ekipa, a među njima i Toplice 2 i Bedex. U zagorskom

derbiju ovaj puta bolje su bile Toplice 2 koje su slavila se 2:0 (25:17, 25:11). Pored toga Toplice 2 su poražene od Kitro Varaždina 1:2 (16:25, 25:17, 14:16), a pobijedile su Ivanec 3 sa 2:1 (25:20, 12:25, 16:14). Za Toplice 2 su igrale: Jasmina Horvat, Ana Popov, Sabina Kuntić, Petra Žigovečki, Petra Ben-

čić, Ivona Benčić, Sara Zebec, Leona Bekina, Patricija Androić, Ana Macan, Anita Draganić, Helena Matjašec, Maja Zdešić, Franka Kotolenko, Iva Kramarić, Morena Kurečić, Korina Škof; trener Srećko Pozaić. I Bedex je odigrao još dvije utakmice. Poražen je od Ivanca 2 sa 0:2 (16:25,

13:25), a pobijedio je Ivanec 3 sa 2:0 (25:19, 25:23.) Trener u ovoj kategoriji je Roman Balen. Na ljestvici Bedex je na trećem mjestu sa 8 bodova, a Toplice 2 su na sedmom mjestu sa 7 bodova i utakmicom manje. Treće okupljanje planirano je u veljači. (Elvis Lacković)

Pobjeda Bedexa 2 za dodatnu potvrdu naslova na polovici sezone

BEDEKOVČINA – Odbojkašice Bedexa 2 konačno su završile prvi dio sezone u 4. HOL sjever. Već smo ranije znali i pisali o tome, kako su odbojkašice Bedexa 2 osigurale vodstvo na polovici sezone, no preostala je još jedna zaostala utakmica, još tamo iz 8. kola i to protiv Nedelišće Eltinga 2. Dugo se nisu klubovi mogli dogovoriti oko termina, a utakmica je konačno odigrana 16. siječnja. Odigrana je i samo je potvrdila sjajnu polusezonu za Bedex 2, koji je stigao do još jedne sigurne pobjede, pa je pola sezone završio na kraju sa tri boda prednosti ispred drugoplasiranog Ludbrega 2. Bila je to 10. pobjeda Bedexa 2 u sezoni i to sa čistih 3:0. Prvi set Bedex 2 dobio je sa 25:20, a što je dalje meč odmicao, domaće su djevojke bi-

le sve uvjerljivije. Tako je drugi set dobiven sa 25:17, a treći sa vrlo uvjerljivih 25:7. Za Bedex 2 su igrale: Marta Vurnek, Petra Vračević, Dorotea Prančić, Laura Mrkoci, Nika Granc, Ema Ocvirek, Daria Ban, Gabriela Vurnek, Ema Jambrek (kap.), Eva Špiljak; trenerica Ivana Čehulić. Ovom pobjedom Bedex 2 na polovici sezone drži prvo mjesto sa 30 bodova, tri više od Ludbrega 2 i četiri više od Štrigove 2. Na četvrtom je mjestu Vinica 2 sa 24 boda, dok su pete druge zagorske predstavnice Toplice 2 sa 22 boda. Nastavak prvenstva je vrlo brzo, već 4. veljače, kada će krenuti i nastavak 3. HOL sjever u kojoj pak, također sa tri boda prednosti pred pratnjom, prvo mjesto drži Bedex 1. Toplice 1 su na sedmom mjestu. (Elvis Lacković)

IVANEC – Odbojkaški klubovi Toplice i Bedex prošle su nedjelje odigrali nova četiri kola 2. HOL u mini odbojci do 11 godina. Riječ je o mini odbojci, a drugo okupljanje je bilo u Ivancu. U zagorskom derbiju Bedex je pobijedio Toplice 2 sa 2:1 (15:13, 3:15, 15:11). No, bila je

to jedina pobjeda Bedexa i jedini poraz Toplica 2. Toplice 2 su pobijedile Kitro Varaždina 2 sa 2:1 (15:1, 15:0, 11:15), zatim Kaštel 2 sa 3:0 (15:4, 15:7, 15:2) i Ivanec 2 sa 2:1 (15:0, 15:14, 12:15). Za Toplice 2 su igrale: Lucija Posarić, Tessa Bekina, Patricija Bukvić, Erika Šimunec,

Adela Đurek, Lea Pavor, Sara Bolfek, Maša Karautović, Magdalena Hitrec, Kiara Srečić, Lorena Bodalec, Vida Petanjek, Maris Kurečić, Lea Benčić, Lana Benčić, Ema Pereglin, trener: Srećko Pavlović. Bedex je poražen od Ivanca 2 1:2 (15:7, 14:15, 10:15), zatim od Ivan-

ca 3 0:3 (4:15, 0:15, 6:15) te od Kaštela 2 1:2 (12:15, 15:14, 7:15). Trenerica je Marija Srebak. Na ljestvici su Toplice 2 u vodstvu sa 18 bodova, a Bedex je na petom mjestu sa 10 bodova. Slijedeće okupljanje planirano je 19. ili 20. veljače. (Elvis Lacković)

Hrvoje Martinec predvodio Zabok s dva treća mjesta

DONJA STUBICA - U Donjoj Stubici održano je 4. izdanje Memorijala Drago Čordaš na kojem su nastupili i stolnotenisači Zaboka. U kategoriji najmlađih kadeta Luka Gradiški svoju je skupinu prošao kao drugoplasirani, ali je odmah nakon grupe zaustavljen od Luke Crnoje (STŠK Dugo Se-lo) rezultatom 3:0. Matija Obad koji je nastupao u kadetima i svoj nastup je završio već u grupnoj fazi. U juniorima je Tin Grabrovečki ispao u grupnoj fazi natjecanja, dok je Hrvoje Martinec svoju grupu prošao kao drugoplasirani. Nakon toga je stigao do četvrtfinala

gdje je bio bolji od Simona Dvorskog (STK Visia Trnovec Bartolovečki) rezultatom 3:1. U polufinalu je u lošem nastupu izgubio od strane Vita Milaka (STK Visia Tenovec Bartolove-čki) 3:0. U kategoriji mlađih kadeta Zabok su predstavljali: Mihael Tkalčević, Filip Jerneić i Vilim Belošević, no svi su turnir završili već u grupnoj fazi. Nešto bolja bila je Tena Poznić koja je u kategoriji mlađih kadetkinja. Prošla je grupu, ali je nakon toga zaustavljena već u prvom kolu od Mie Romić (STK Mladost). U najjačoj kategoriji nastupila su tri seniora Zabok. Sva tri su uspješ-

no prošla natjecanje po grupama, a David Iveković i Bašić Petar zaustavljeni su u 1/4 finala. Iveković od kasnijeg pobjednika turnira Martina Petrovića (HSTK Velika Gorica), a Bašić od Marka Habijanca (HSTK Velika Gorica). Hrvoje Martinec je u četvrfinalu izbacio prvog nositelja turnira, Fra-na Mihaljevića (STK Vodovod Osijek) rezultatom 3:1, ali je u polufinalu od njega bio bolji Karlo Javor (STK Velika Gorica) svladavši ga 2:3. Tako se Hrvoje morao zadovoljiti s dva treća mjesta, u kategorijama juniora i seniora, iza vrlo raspoloženih igrača iz Velike Gorice. (zl)

U organizaciji NS KZŽ i NK Tondach Mlinarić u zadnjim Tondachu, Zagorec

Uspješan nastup Kickboxing kluba Krapina

KRAPINA - U organizaciji BTI kikboxing kluba u Zaboku je održan prvi ovogodišnji kickboxing turnir „10. Zabok Open 2023.“ na kojem je nastupilo 25 klubova. Kickbioxing klub Krapina nastupio je sa svojih 18 boraca i postigao slijedeće rezultate. U kategoriji djece početnika do 27 kg Luka Čuček osvojio je prvo mjesto, a klupski kolega Stjepan Jug zauzeo je drugo mjesto. Ileana Kukovačec borila se u većoj kategoriji do 27 kg i osvojila je drugo mjesto. U kategoriji mlađih kadeta i kadetkinja početnika do 32 kg Jakov Podhraški je u napetoj finalnoj borbi izgubio i osvojio drugo mjesto, Timotej Kukovačec je također turnir započeo pobjedom da bi u finalu izgubio i osvojio drugo mjesto do 37 kg, Jug Franjo je u kategoriji do 47 kg osvojio drugo mjesto, Podhraški Ivana do 37 kg također drugo mjesto, Skosples Viktorija je također zauzela drugo mjesto u kategoriji do 42 kg, Jana Majcenić započela pobjedom, ali je također zaustavljena u finalu i osvojila je drugo mjesto. Katarina Jug u svojoj kategoriji nije imala protivnice i prebačena je u starosno višu skupinu gdje je u svojoj prvoj borbi uspjela doći do trećeg mjesta. U kategoriji starijih kadeta početnika u point fightingu Patrik Varjačić također je morao u težinski veću skupinu pa je do 42 kg osvojio treće mjesto, Horvat Danijel i Horvat Jurica borili su se u

kategoriji do 52 kg i obojica osvojili treće mjesto dok je Jakov Sekušak u kategoriji do 57 kg bio uspješan i osvojio prvo mjesto, Nikolina Rebić se nakon povrede uspješno vratila pobjedama i u kategoriji +65kg osvojila drugo mjesto. Među starijim kadetima u light contactu do 63 kg Ivano Capek bio je izvrstan i osvojio prvo mjesto, a Nikolina Rebić bila druga. U kick lightu do 63 kg Ivano Capek bio je drugi. U kategoriji juniora Antonela Cesarec osvojila je drugo mjesto do 60 kg u poin figtingu, a Anđekla Tušek treće mjesto u light contactu do 60 kg da bi u kick lightu uz dvije izvrsne pobjede osvojila prvo mjesto i pehar za najbolju juniorku u kicklightu. (Milorad Videković)

BEDEKOVČINA – U organizaciji NS KZŽ i NK Tondach, prošloga je vikenda završio Zimski kup u malom nogometu za registrirane klubove KZŽ. Seniori su u subotu imali dvostruki program, a već prva utakmica osmine finala ponudila je i na neki način najavila dramu i neizvjesnost koja je ostala prisutna u skoro svakoj utakmici. Naime, branitelj naslova Golubovec ispao je u osmini finala i to nakon penala. Bolje je bilo Jedinstvo, koje je nakon 2:2 u 30 minuta, slavilo na penale. U toj fazi još četiri utakmice odlučene su penalima. Ivančica je nakon 1:1 izbacila Klanjec, Đalski je nakon 2:2 bio bolji od Zagorca VT, a Mladost Z nakon 2:2 od Inkopa. U zadnjoj utakmici osmine finala Tondach 2 se vratio u zadnje dvije minute protiv Radoboja na 2:2, no ipak je Radoboj prošao dalje na penale. Bez penala dalje su prošli Tondach 1 koji je sa 6:0 pobijedio Lobor i Pregrada, koja je sa 2:0 bila bolja od Rudara M. Dalje je prošao i Rudar DZ i to bez borbe protiv Stubice. I u četvrtfinalu velika uzbuđenja. Ovaj puta dvije utakmice odlučene su na penale. Jedinstvo i Radoboj odigrali su 2:2, a dalje je prošao Radoboj, dok su u velikom derbiju zagorskih četveroligaša Tondach 1 i Rudar DZ odigrali 1:1, a polufinale su izborili domaćini, Tondach 1. U preostale dvije utakmice četvrtfinala Ivančica je dobila Pregradu 4:2, a Mladost Z Đalski 5:2. U polufinalu nismo vidjeli penale. Tondach 1 je sa 3:1 pobijedio Radoboj, a Mladost Z sa 3:2 Ivančicu, pa su tako finale ipak osigurala dva zagorska četveroligaša. U utakmici za treće mjesto između Radoboja i Ivančice na odmor se otišlo bez golova, a onda je u nastavku, u 19. minuti David Škvorc iz svioe polovice prebacio golmana Dražena Kranjčeca za vodstvo Ivančice, koje je minutu kasnije podebljao Goran Mikulec. Jurica Havoić je u 24. minuti zabio i za 3:0 Ivančice i praktički riješio pitanje pobjednika. Radoboj je probao do kraja igrom bez klasičnog golmana, no rezultata se nije mijenjao i Ivančica je stigla do trećeg mjesta. Finale je pak bilo zanimljivo i neizvjesno da samoga kraja. Mlada ekipe Mladosti držala se sjajno protiv domaćina i kada se već činilo da će o pobjedniku odlučiti penali, Marko Mlinarić je pet sekundi prije kraja pogodio za naslov i veliko slavlje domaćina.

TONDACH 1: Družinec, Hendija, Boronjek, R. Jurina, Bobinec, Frtalj, Frančina, Merlin, Mlinarić; MLADOST Z: Bivol, Črnjević, Turk, Hrastinski, Ocvirek, Poslek, Škrlec, Šoštar, Žugec

Kod veterana naslov za Zagorec KR 1

Vidović, Fruk, F. Švaljek, Vuzem; IVANČICA: Nuli, Havoić, Hajdek, Paradi, Pezić, D. Škvorc, Kipa, G. Mikulec, Nuli, B. Mikulec, L. Škvorc

(S) FINALE:

TONDACH 1 – MLADOST Z 1:0

SUCI: Kožar, Fotivec, STRIJELAC: 1:0 Mlinarić 30'

Veterani su osminu finala odigrali još u petak. I kod njih je u prvoj utakmici ispao branitelj naslova Klanjec i to nakon penala od Stubice. U 30 minuta bilo je 1:1. No, za razliku od seniora, kod veterana to je bila jedina utakmica osmine finala koja je otišla do penala. Matija Gubec je sa 3:0 pobijedio Rudar DZ, a Radoboj sa 3:1 Jedinstvo, a dalje su prošli Mladost Z 1 3:1 protiv Tondacha, Oroslavje 4:0 protiv Pregrade, Oštrc 4:2 protiv Petrovskog i obje ekipe Zagorca KR. Prva je sa 5:1 pobijedila Ivančicu, a druga sa 4:1 Toplice. I u četvrtfinalu samo je jedna utakmica otišla na penale. Zagorec KR 2 i Radoboj odigrali su 1:1, a udarcima sa sedam metara polufinale su izborili veterani Zagorca KR 2 i to međusobnu utakmicu protiv kolega iz prve ekipe, koja je sa 6:1 pobijedila NK Matija Gubec. Stubica je sa 4:1 pobijedila Oštrc, a Mladost Z 1 sa 1:0 Oroslavje. Prva utakmica polufinala kod veterana otišla je do penala. Stubica i Mladost Z 1 odigrali su 4:4, a do finala je prošla Stubica. U drugom polufinalu, u ogledu dvije ekipe Zagorca u samoj završnici sa 3:1 slavila je prva ekipa. Utakmica za treće mjesto kod veterana u završnici prvog poluvremena ponudila je dosta tenzija, ali i rješenje pitanja pobjednika. Mladost Z je bila u napadu, pogođena je stativa, golman Poljak je ostao na podu, lopta se odbila na udarac Robertu Ležu, koji puca. Na gol crti rukom dosta uz tijelo brani Nino Kos i dosuđen je sedmerac za Mladost Z i isključenje za Kosa. Uz to, kako se i ruka i isključenje brojilo i kao akumulirani prekršaj, a to su bili četvrti i peti, nakon sedmerca, Mladost je dobila i deveterac. S tom se odlukom nisu mirili u Zagorcu, smatrajući da bi dvostruka kazna trebala izostati. No, odluka je ostala, Bunčec je zabio i sedmerac i deveterac, a onda u zadnjoj minuti prvog dijela i još jedan deveterac nakon novog prekršaja i Mladost je odjurila na nedostižnih 3:0 na poluvremenu. U nastavku, vrlo brzo Zagorec KR 1 je probao bez golmana, Kos je smanjio na 3:1, ali je na dvije minute do kraja Fio pogodio iz kontre za potvrdu pobjede Mladosti Z 4:1. Vrlo uzbudljivo prvo poluvrijeme vidjeli smo u finalnoj utakmici. Zagorec KR 1 je napadao, ali Stubica se sjajno branila, sve do zadnje minute prvog dijela, kada je Ivan Firer fantastično pogodio same rašlje sa 10-ak metara za vodstvo Zagorca. Kako je završio prvi dio, počeo je i drugi. Luka Kantolić je odmah u prvom napadu pogodio za 2:0. Kada je minutu kasnije Danijel Malarić pogodio za 3:0, bilo je već pomalo jasno da će naslov u Krapinu. Do kraja još dva gola Kantolića i jedan Kunšteka za konačnih 6:0 i novi naslov Zagorca KR 1.

Tondach odigran je Zimski kup u malom nogometu za registrirane klubove KZŽ

sekundama donio naslov

KR uvjerljiv kod veterana

(V) ZA 3. MJESTO

MLADOST

Z 1 – ZAGOREC KR 2 4:1

SUCI: Meglić, Fotivec, STRIJELCI: 1:0 Bunčec 12', 2:0 Bunčec, 12', 3:0 Bunčec 14', 3:1 Kos 25', 4:1 Fio 27'

MLADOST Z 1: Kos, Đurđević, Vančina, Bunčec, Fio, Tuđa, Sente, Lež, Mitrečić, Leško; ZAGOREC KR 2: Poljak, Kovačec, Antolić, Štrok, Ivanović, Kos, Gamilec, Novački, Marjanović, Varjačić

(V) FINALE:

STUBICA – ZAGOREC KR 1

SUCI: Meglić, Komorski, STRIJELCI: 0:1 Firer 15', 0:2 Kantolić 16', 0:3 D. Malarić 17', 0:4 Kantolić 21', 0:5 Kunštek 23', 0:6 Kantolić 27'

STUBICA: Peštaj, Golub, J. Petriško, Korman, Grabušić, Ž. Petriško, M. Glavač, Kuhta, Mlinarić, D. Glavač, Lisak, Jakopec; ZAGOREC KR 1: Piljek, Buzina, Ferček, Vukoja, Firer, M. Malarić, Kunštek, Kantolić, Gregurović, D. Malarić, Zubić

Najbolji pojedinci iz pobjedničkih ekipa

Završni dan utakmice su sudili Nikola Kožar, Filip Meglić, Martin Komorski, Filip Meglić i Zdravko Fotivec, a za zapisničkim stolom sve su vodili Božidar Smrekar, Juraj Sirovec, Slavko Tepuš i Dinko Prpić. Kako je i uobičajeno dodijeljena su i priznanja za najbolje pojedince. Tako je kod veterana najboljim igračem proglašen Ivan Firer, najbolji golman je Davor Piljek, a najbolji strijelac Luka Kantolić sa šest golova, svi iz pobjedničkog Zagorca KR 1. Kod seniora najbolji igrač je Karlo Frtalj, golman Damir Družinec, a strijelac Filip Merlin sa sedam golova, svi iz pobjedničke ekipe. Pehare i medalje dijelili su načelnik Općine Bedekovčina Darko Ban, predsjednik NS KZŽ Stjepan Merkaš, predsjednik NK Tondach Mario Potočki, te članovi Izvršnog odbora NS KZŽ Velimir Leskovar, Dragutin Tomašković i Tihomir Vančina. (Elvis Lacković)

REZULTATI: ZAVRŠNICA SENIORA

OSMINA FINALA:

Golubovec - Jedinstvo 2:2 (4:5)

Klanjec - Ivančica 1:1 (1:3)

Đalski - Zagorec VT 2:2 (4:3)

Rudar DZ - Stubica 5:0 bb

Tondach 1 - Lobor 6:0

Mladost Z - Inkop 2:2 (8:7)

Rudar M - Pregrada 0:2

Tondach 2 - Radoboj 2:2 (4:5)

ČETVRTFINALE:

Jedinstvo - Radoboj 2:2 (4:5)

Ivančica - Pregrada 4:2

Đalski - Mladost Z 2:5

Rudar DZ - Tondach 1 1:1 (1:2)

POLUFINALE:

Radoboj - Tondach 1 1:3

Ivančica - Mladost Z 2:3 ZA 3. MJESTO:

Radoboj - Ivančica 0:3

FINALE:

Tondach 1 - Mladost Z 1:0

ZAVRŠNICA VETERANA

OSMINA FINALA:

Klanjec Stubica 1:1 (3:4)

Rudar DZ - Matija Gubec 0:3

Zagorec KR 2 - Toplice 4:1

Mladost Z 1 - Tondach 3:1

Oroslavje - Pregrada 4:0

Jedinstvo - Radoboj 1:3

Zagorec KR 1 - Ivančica 5:1 Petrovsko - Oštrc 2:4

ČETVRTFINALE:

Stubica - Oštrc 4:1

Matija Gubec - Zagorec KR 1 1:6

Zagorec KR 2 - Radoboj 1:1 (4:3) Mladost Z 1 - Oroslavje 1:0

POLUFINALE:

Stubica - Mladost Z 1 4:4 (2:1)

Zagorec KR 1 - Zagorec KR 2 3:1 ZA 3. MJESTO:

Mladost Z 1- Zagorec KR 2 4:1

FINALE:

Stubica - Zagorec KR 1 0:6

seniori

11. Plivačko natjecanje Medo 2023.

JELKOVEC - 11. plivačko natjecanje Medo održano je u subotu i nedjelju 21. i 22. siječnja 2023. na bazenu Jelkovec. Pravo nastupa imale su plivačice koje su na kraju natjecateljske sezone u dobi od 11 do 13 godina te plivači u dobi od 12 do 14 godina. Natjecanje je okupilo 280 natjecatelja, a svi plivači i plivačice plivali su u kategoriji kadeta, pa su mlađi natjecatelji plivali u konkurenciji sa starijima. Plivačice i plivači Olimpa, pod vodstvom trenera Nikole Ivekovića, nastupali su samo u subotnjem dijelu u svrhu trening-natjecanja uoči nadolazećeg Regionalnog prvenstva i Prvenstva Hrvatske za kadete. Za PK Olimp Zabok na ovom natjecanju nastupili su: Helena Dinjar, Lea Majdak, Petra Pečnik, Vita Galac, Borna Semenić, Benjamin Sever Kozina i Dominik Šamec. Najbolja iz redova Olimpa bila je Helena Dinjar koja je ostvarila 8. mjesto na 200 slobodno te isplivala A norme na 200 slobodno i 200 mješovito te tako dodatno potvrdila svoj odlazak na Prvenstvo Hrvatske. Uz Helenu, valja spomenuti i Vitu Galac kojoj je malo sportske sreće nedostajalo za B normu na 200 slobodno za Prvenstvo Hrvatske. Ženska ekipa u sastavu Vita Galac, Lea Majdak, Helena Dinjar i Petra Pečnik zauzela je 9. mjesto u disciplini 4x50 slobodno. Svi plivači odradili su svoje najbolje utrke i pokazali napredak uoči Regionalnog prvenstva koje ih očekuje već idući vikend u Sisku. Još su jednom na reprezentativan način promovirali Krapinsko-zagorsku županiju, Grad Zabok i svoju trening bazu Terme Tuhelj. (zl)

Za predsjednika izabran Tomislav Pernjek

UKrapini je u nazočnosti Ivice Hršaka, zamjenik gradonačelnika Krapine, i Saše Kundiha, predsjednik Krapinskog sportskog saveza, održana izvanredna izborna skupština NK Zagorec Krapina na kojoj je izabrano novo čelništvo kluba. Članovi Skupštine jednoglasno su za predsjednika kluba izabrali Tomislava Pernjeka koji je nakon toga predložio i 10 članova Izvršnog odbora. Novi članovi Izvršnog odbora su: Ivan Bajcer, Josip Grilec, Mirko Hrestak, Miljenko Merkaš, Damir Novina, Bojan Podgajski, Dražen Šimunić,

Žarko Tušek, Janko Zubić i Robert Jurman. Izabran je i Nadzorni odbor kojeg čine: Milan Kralj, predsjednik te članovi Darko Sekušak i Branko Kučko te je odvjetnik Ivan Zubić imenovan likvidatorom kluba. U mirnoj atmosferi i jednoglasnim odlukama na kraju se članovima Skupštine obratio novi čelnik kluba Tomislav Pernjek koji je naglasio da se zahvaljuje članovima Skupštine kluba na ukazanom povjerenju, zahvaljuje bivšem predsjedniku Miljenku Merkaš, uz želju da svi zajedno porade na promjeni negativne percepcije koja je trenutno oko kluba, a što je moguće jedino uz aktivnije uključivanje što više ljudi u rad kluba i njegovu što bolju organi-

zaciju. Također je napomenuo da mu je želja što bolja suradnja sa svim nogometnim institucijama, kao i nogometnim klubovima iz Županije te predložio odigravanje što više prijateljskih utakmica sa istima. Istovremeno je izvijestio o trenutnim aktivnostima koje se provode u klubu, od uređenja svlačionica do ekipiranja seniorske momčadi i škole nogometa. Uz angažiranje novog glavnog i pomoćnog trenera seniorske momčadi i dovođenja novih igrača, cilj je ostanak seniora u 2. SuperSport NL te osvajanje Kupa NS KZŽ, a kod mladeži ostanak pionira i mlađih pionira u 1.NL Središte Zagreb, te povratak juniora i kadeta u 1.NL Središte Zagreb.

BTI sjajno organizirao

kickboxing

ZABOK - Zabočki kicboxing klub BTI sjajno je organizirao turnir pod nazivom „10. Zabok open 2023.“ koji se održao u Gradskoj sportskoj dvorani u Zaboku. Turnir je okupio 21 hrvatski klub i tri kluba iz Slovenije, a svi prisutni su iz Zaboka ponijeli odlične dojmove. Uz sjajnu organizaciju BTI je ostvario i odlične rezultate. Tako je Lorena Zeba osvojila jednu zlatnu i srebrnu medalju, a zlato je osvojila i Lana Ivetić. Drugu srebrnu medalju za BTI osvojila je Kiara Bratković, dok su brončane medalje osvojili Leeloo Fiket, Jelena Jurinec, Hana Zajec, Lea Deak, Riko Ljubić i Karlo Strahinić. Turnir je otvorio gradonačelnik Grada Zaboka, Ivan Hanžek, a na otvaranju su bili prisutni i predsjednik Gradskog vijeća Grada Zaboka Dragutin Črnjević, predsjednik Sportske zajednice Grada Zaboka Nenad Borovčak i Sandra Turković ispred Ureda župana. - Sretan sam i ponosan što smo organizirali ovako lijepu sportsku priredbu. Ovaj turnir je u potpunosti zadovoljio sva naša očekivanja, a zadovoljni su bili i naši gosti. Imamo svoj put, imamo svoj cilj, marljivo treniramo i rezultati će biti sve bolji – riječi su Zvonka Kara Braca glavnog organizatora turnira i čelnog čovjeka zabočkog kicboxing kluba BTI. (zl)

Milorad Videković KRAPINA

ODRŽANA IZVANREDNA IZBORNA SKUPŠTINA NK ZAGOREC KRAPINA

VREMENSKA SLIKA: Nakon što je prva polovica siječnja prošla više proljetno nego zimsko, proteklih dana ipak je palo i nešto snijega. Temperatura zraka je polako prešla u zimskije vrijednosti. Nije to neka ekstremna zima, ali ipak smo dobili malo zimskih obilježja. Sljedeća dva dana će povremeno biti kiše ili susnježice uz malo višu temperaturu. Nakon toga prema kraju tjedna malo hladnije, ali uz više suhog vremena. Samo ponegdje malo slabih oborina. Opširnije o prognozi u nastavku.

VREMENSKA PROGNOZA: I tijekom utorka se nastavlja oblačno vrijeme. Povremeno se očekuje kiša, a u brdovitom području možda i malo susnježice ili mokrog snijega. Puhat će umjeren sjeveroistočnjak, a temperatura zraka se neće bitnije mijenjati u odnosu na ponedjeljak. Cijeli dan će biti malo iznad nule.

U srijedu će oborine uglavnom prestati pa ćemo imati više suhog vremena. I dalje većinom oblačno, ali ponegdje možda bude i kraćih sunčanih razdoblja. Sjeveroistočni vjetar nastavit će puhati slabim do umjerenim intenzitetom, a temperatura zraka ostaje između 0 i 4 Celzijeva stupnja.

Četvrtak nam donosi puno oblaka, samo ponegdje možda malo sunca. Ponegdje može biti slabih oborina na granici kiše i snijega, ali rijetko i isprekidano. Vjetar većinom slab sjeveroistočni, a temperatura zraka i dalje uglavnom malo iznad nule.

U petak se nastavlja vjetrovito i prohladno vrijeme. Puno oblaka, a sunčanih razdoblja će biti malo i rijetko. Mjestimice može biti malo slabih oborina, uglavnom u obliku susnježice. Uz umjeren i pojačan sjeveroistočni vjetar imat ćemo dojam zime jer će i temperatura biti oko ili samo malo iznad nule.

Subota izgleda većinski suho uz mogućnost da bude i kraćih sunčanih razdoblja. Ponegdje može zalepršati slab snijeg. Bit će vjetrovito uz umjeren i pojačan sjeveroistočni vjetar. Jutarnja temperatura od -4 do 0, a najviša dnevna između 0 i 3 stupnja u plusu.

Hladno vrijeme bi se trebalo nastaviti i u nedjelju i ponedjeljak. Noći mrazne uz temperaturu nekoliko stupnjeva ispod nule. Dnevna oko nule ili u laganom plusu. Nisu sasvim isključene ni neke slabe kratkotrajne oborine, ali bi većinu vremena bilo suho.

Dječake su rodile:

Marija Kurtanjek Zlatar Silvija Kranjec Zlatar Bistrica

Željka Somek Klanjec

Maja Kladnički Klanjec Nikolina Filipčić Desinić

Majda Skrt Konjščina Martina Sambol Lobor

Katarina Cvetković Veliko Trgovišće

Dora Ciglenečki Krapinske Toplice

Djevojčice su rodile: Kristina Kišak Zabok

Danijela Filipec Bedekovčina

Andrea Andraka Baković Donja Bistra Martina Belošević Kovačić Đurmanec

Mihaela Lesičar Lobor Danica Fiket Desinić

Pratite svakodnevne aktualne vijesti iz Zagorja na portalu

zagorje.com najposjećeniji je web portal sjeverozapadne Hrvatske sa preko 600.000 korisnika i više od 3.5 milijuna otvorenih stranica.

Ima jako dobru čitanost u Zagrebu kao i u ostatku Hrvatske, a brojene su i posjete iz zapadne Europe kao i iz BiH.

Trenutno ima blizu 60.000 vjernih pratitelja na Facebook stranici zagorje.com

Zagorjedigital d.o.o. • Ulica mladih 6 • Zabok 098.533.011 • zagorje.digital@gmail.com

knjiga

Marina Šur Puhlovski: Virus, potres, brak

Novi roman Marine Šur Puhlovski Virus, potres, brak nastavlja se na ciklus romana o Sofiji Kralj (Nesanica, Ljubav, Igrač, Divljakuša, Zbogom djevojčice), s tim da je glavna tema ovog romana njen brak s junakom Igrača, odnosno 45 godina tog braka. On je većinu tog vremena propadao, ali se ipak održao gotovo pola stoljeća, jer je „institucija“ žilava, kako na jednom mjestu kaže junakinja...

Marina Šur Puhlovski: Virus, potres, brak 973

KUPON NAGRADNE KRIŽALJKE 973

Ime i prezime:

Adresa:

Broj telefona: Nagradni pojam:

Kupon pošaljite na adresu: Zagorski list, Ulica mladih 6, 49210 Zabok do sljedećeg petka ili na e-mail: anamarija@zagorski-list.net Sretnog dobitnika/icu nagrađuju Terme Tuhelj obiteljskom ulaznicom za kupanjem.

TRAGOVI Žanr: drama Režija : Dubravka Turić Glumci: M. Škaričić, N. Butijer, M. Gulin, L. Barić, T. Jurić, D. Mićanović, T. Smoje, M. Redžepović, A. Naumov, B. Nola

Trajanje filma: 98 min. Cijena ulaznice: 4,50 €

FABELMANOVI

Izvorni naslov: The Fabelmans Žanr: Drama

Redatelj:Steven Spielberg Glume: Michelle Williams, Gabriel La Belle, Paul Dano, Seth Rogen, Judd Hirsch

Trajanje filma: 151 minuta Cijena ulaznice: 4,50 €

Adresa:

Ime i prezime: Broj telefona:

Kupon pošaljite na adresu: Zagorski list, Ulica mladih 6, 49210 Zabok do sljedećeg petka ili na e-mail: anamarija@zagorski-list.net

Nakon što joj brata Thomasa rane na bojišnici u američkim kolonijama, Cecilia Harcourt putuje preko Atlantskog oceana, odlučna u namjeri da ga njeguje. No nakon dugotrajne potrage ne pronalazi svog brata već njegovog prijatelja, naočitog oficira Edwarda Rokesbyja. On je u nesvijesti i očajnički treba njezinu skrb. Cecilia se zaklinje da će spasiti Edwardov života, čak i ako mora izreći jednu malu laž kako bi ostala kraj njega…

Julia Quinn: Mala laž 973

Ime i prezime:

Adresa:

Broj telefona:

Kupon pošaljite na adresu: Zagorski list, Ulica mladih 6, 49210 Zabok do sljedećeg petka ili na e-mail: anamarija@zagorski-list.net

Knjigu će dobiti poštom

Julia Quinn: Mala

Muzej krapinskih neandertalaca krapina

Šetalište Vilibalda Sluge bb 49000 Krapina (rezervacije) (049) 371 491 info: (049) 374 951, 049 374 952 (0)49 374-968 mkn@mhz.hr rezervacije-mkn@mhz.hr www.mkn.mhz.hr

RADNO VRIJEME travanj, svibanj, lipanj i rujan: od 9 do 19 sati zadnji ulaz u 18 sati srpanj i kolovoz : vikendom od 9 do 19 sati zadnji ulaz u 18 sati kroz tjedan / od utorka do petka od 9 do 18, zadnji ulaz u 17 sati

Od 2. studenog do kraja veljače: vikendom od 9 do 17 sati, zadnji ulaz u 16 sati kroz tjedan / od utorka do petka: 9 – 16, zadnji ulaz u 15 sati ožujak i listopad : od 9 do 18 sati (zadnji ulaz u 17 sati)

Muzej je zatvoren na 1. siječanj, na Uskrs, 1. studeni, 25. i 26. prosinca

Dvor veliki Tabor desinić

Košnički Hum 1 49216 DESINIĆ 049 374 970 dvt@mhz.hr www.velikitabor.com

RADNO VRIJEME

od 1. travnja do 30. rujna Radnim danom, osim ponedjeljka od 9 do17 sati (zadnji ulaz u muzej - 16 sati) Subotom, nedjeljom i praznikom od 9 do 19 sati (zadnji ulaz u muzej - 18 sati)

Listopad i ožujak Radnim danom, osim ponedjeljka od 9 do 16 sati (zadnji ulaz u muzej u 15 sati)

Subotom, nedjeljom i praznikom: od 9 do 17 sati (zadnji ulaz u muzej u 16 sati)

Od 1. studenog do kraja veljače od 9 do 16 sati (zadnji ulaz u muzej u 15 sati)

Muzej je zatvoren ponedjeljkom i blagdanima: 1. siječanj, na Uskrs, 1. studeni, 25. i 26. Prosinca

Izuzetno muzej je otvoren ponedjeljkom kada je ponedjeljak blagdan (Uskrsni ponedjeljak ) ili državni praznik

Muzej grada Pregrade dr. Zlatko D. Tuđina pregrada

t 049 376 122

RADNO VRIJEME

utorak, četvrtak, petak od 8 do 15 sati srijeda od 12 do 20 sati subotom, nedjeljom i praznikom od 9 do 13 sati ponedjeljkom zatvoreno Muzej staro selo kumrovec

49295 Kumrovec 049 225 830, 049 225 833 mss@mhz.hr www.mdc.hr/kumrovec

RADNO VRIJEME

Od 1. studenog do kraja veljače svaki dan od 9 do 16 sati

OŽUJAK I LISTOPAD od ponedjaljka do petka od 9 do 16 sati , a vikendom (subota i nedjelja) od 9 do 18 sati

Muzej je zatvoren 1. siječanj, na Uskrs, 1. studeni, 25. i 26. prosinca

Centar za tradicijske obrte, znanja i vještine Muzeja 'Staro selo' kumrovec 049 225 844 craftattract@mhz.hr

RADNO VRIJEME od ponedjeljka do petka

od 10 do 12 sati

Etno zbirka Zagorska hiža zabok

t 099 838 88 162

Posjet uz prethodnu najavu

Dvorac Začretje sveti križ začretje 098 171 11 18

mfloegel@pharma.hr Posjet uz prethodnu najavu Vila Kumrovec kumrovec Kumrovec bb, Kumrovec (049) 225 830, 225 834 mss@mhz.hr rezervacije-mss@mhz.hr

RADNO VRIJEME od 1. travnja do 30. rujna subota i nedjelja: od 10 do 17 sati od utorka do petka prema najavi i rezervaciji termina Muzej je zatvoren na Uskrs

Spomen kuća dr. Franje Tuđmana veliko trgovišće

STALNI POSTAV Otvorena za posjete

RADNO VRIJEME od utorka do nedjelje od 12 do 15 sati

Spomen škola dr. Franje Tuđmana Galerija, knjižnica i čitaonica veliko trgovišće

Za grupne posjete javiti se Antunu Prekratu 098 794 707

RADNO VRIJEME od utorka do nedjelje od 16 do19 sati

Galerija grada Krapine krapina

Izložba 13.trijenale zagorskog suvenira Tijekom trajanja izložbe u Galeriji publika će imati prigodu dati svoje mišljenje te odabrati svoj 'naj' suvenir 13. trijenala.

Velika galerija grada Zaboka zabok

Zivtov trg 10 49210 ZABOK

RADNO VRIJEME od ponedjeljka do srijede od 15 sati do 19 sati utorak i četvrtak od 10 sati do 14 sati petak od 15 sati do 17:30 sati i uz najavu na 099 70 71 949

Muzej seljačkih buna gornja stubica

Samci 64 49245 Gornja Stubica t 049 587 880 t 049 587 890 Najave grupa i informacije: 049 587 889 msb@mhz.hr www.mdc.hr/msb

RADNO VRIJEME

Od 1. listopada do 31. ožujka svaki dan od 9 do 17 sati 1. siječanj, na Uskrs, 1. studeni, 25. i 26. prosinca

Galerija Antuna Augustinčića klanjec

Trg Antuna Mihanovića 10 49290 KLANJEC (049) 550 093, (049) 550 343 gaa@mhz.hr www.mdc.hr/augustincic

RADNO VRIJEME

Od 1. listopada do 31. ožujka svaki dan osim ponedjeljka od 9 do 15 sati 1. siječanj, na Uskrs, 1. studeni, 25. i 26. prosinca

Pratite svakodnevne aktualne vijesti iz Zagorja na portalu

nezavisni regionalni portal

aktualan • točan • ažuran Najposjećeniji u Zagorju - potvrđuju analitički podaci

muzeji hrvatskog zagorja

NAGRADNA KRIŽALJKA

HOROSKOP

Ovan (21.ožujak - 20. travnja)

Posao bi vam napokon mogao krenuti na bolje. Trudit ćete se da bude aktivno i zanimljivo na radnom mjestu. Posebno nadahnuti i kreativni bit ćete u ljubavnim odnosima.Dobro ste.

SAVJET TJEDNA: Ne nasjedajte na svašta!

Bik (21.travnja - 21. svibnja) Dobri su dani da sami sebe prezentirate. Vrijeme će biti na vašoj strani. Nikako ne propuštajte poziv za izlazak. Ako ste u vezi, uživajte s partnerom. Osjetit ćete poboljšanje zdravstvenog stanja.

SAVJET TJEDNA: Oprezni budite na cesti!

Blizanci (22. svibnja - 21. lipnja) Samo slijedite ono što vam srce govori. Na radnom mjestu neće biti pritisaka, a počet će se i pokazivati plodovi vašeg rada. S partnerom probajte biti puno opušteniji. Zdravlje je u redu.

SAVJET TJEDNA: Pronađite više slobodnog vremena!

Rak (22. lipnja - 22. srpnja) Bit ćete poslušni na radnom mjestu. Humor će biti vaša glavna kvaliteta. Imat ćete potrebu povući se u svoj mali svijet i zajedno s partnerom izmjenjivati nježnosti. Krećite se što više.

SAVJET TJEDNA: Slušajte svoje srce!

Lav (23. srpnja - 22. kolovoza) Radni zadaci se samo gomilaju, a vi više ne znate ni gdje ste stali. Bez truda neće biti ni rezultata. Ljubavne okolnosti neće vam ići na ruku. Pričekajte bolja ljubavna vremena. Opustite se nakon napornog dana.

SAVJET TJEDNA: Buditepažljiviji prema partneru!

Djevica (23 kolovoza - 22. rujna) Dok se drugi dosađuju, vi vrijedno radite. Posao vas ispunjava, ali i osigurava egzistenciju. U ljubavi vam ne ide tako dobro. Još se nadate idealnoj ljubavi. Pazite što i koliko jedete.

SAVJET TJEDNA: Vrijeme je za dijetu!

Vaga (23. rujna - 22. listopada) Talent vam ovih dana nitko neće osporavati. Podržavat će vas i kolege. Držite oči širom otvorene, netko iz radne okoline bacio je oko na vas. Bježite od stresa što dalje.

SAVJET TJEDNA: Budite iskreni u svemu!

Škorpion (23. listopada-21. studenoga) Na poslu će biti malo napetija atmosfera, iako izvana neće tako izgledati. Angažirani ćete biti na više strana. Mogli bi naići na zanimljivu osobu, koja će vam zaokupiti misli. Bit ćete često umorni.

SAVJET TJEDNA: Više pozitivnih misli!

Strijelac (22. studenoga - 21. prosinca) Morat ćete zasukati rukave i završiti svoj dio posla. Okolnosti vam neće ići na ruku. Mogući su ugodni susreti i poznanstva, kao i nova ljubav. Za vikend dobro odmorite.

SAVJET TJEDNA: Alkohol bi vam mogao naškoditi!

Jarac (22. prosinca - 20. siječnja) Kreativnost će biti vaš najjači adut na poslu. Kolege će vas cijeniti, a vi biste trebali uzvratiti istom mjerom. Tjedan će biti idealan za nova zaljubljivanja. Privlačit će vas noćni izlasci i zabave.

SAVJET TJEDNA: Šećite što više!

Vodenjak (21. siječnja - 18.veljače) Bit ćete nervozni kada je u pitanju posao. Izbjegavat ćete ga koliko god možete. U ljubavi ćete biti pretjerano osjetljivi i romantični. Zdravstvenih problema nemate.

SAVJET TJEDNA: Potreban vam je mali odmor!

Ribe (19.veljače - 20.ožujka) Kad naiđete na problem nemojte odustajati, već pokušajte naći rješenje. S partnerom ćete voditi duge razgovore, a time i poboljšati narušene ljubavne odnose. Bit će često prisutna nervoza i napetost.

SAVJET TJEDNA: Probajte se opustiti!

nagradne križaljke

SATIRENEWS

Reforma zdravstva urodila plodom: Čim ga je Hitna odvezla u bolnicu, Zagorec u teškom stanju besplatno je i hitno primljen na listu čekanja!

Kada je prošlog tjedna 68-godišnji Zdravko Betežnik izašao na dvorište kako bi se nakratko zabavio sa svojom mlađahnom suprugom, nije ni slutio kako će se upravo na njegovom primjeru pokazati da su reforme hrvatskog zdravstvenog sustava urodile plodom. S obzirom na to da Betežnik trenutno nije u stanju govoriti te da komunicira isključivo treptajima oka, čitavu priču ispričala nam je njegova supruga Blaženka.

Brza reakcija

Kako nam je rekla, prošlog se tjedna, do tad potpuno zdravi Zdravko, dok je hodao po snijegom prekrivenom dvorištu, odjednom primio za prsa, okrenuo se u zraku i pao na tlo, okrenuo je očima te mu je na usta počela izlaziti slina. - Nijesam medicinske struke, ali tuliko znam da su ovo simptomi nekoliko istovremenih zdravstvenih probljemof. No, nijesam baš bila sigurna, rekoh, morti se oporavi dok hitna dojde, a čula sem da se vu tom slučaju hitna plaća. Ali, rekoh, vrag ti peneze dal, idem zvat. I nazvala sam hitnu pomoć, došli su po njega i otpeljali nas h bolnicu. Tam su nas poseli v čekaonicu i da vam iskreno velim, nisme čekali niti pet minut. Odmah je došel doktor i medicinska sestra – ispričala nam je Blaženka, oduševljena hitnom reakcijom zdravstvenih djelatnika.

Lista čekanja

Doktor je, kaže, odmah čim je došao, otvorio neki fascikl, uzeo kemijsku olovku i počeo razgovor. - Doktor me je pital kak se muž zove i jel ima zdravstveno. Rekla sem mu da ima. Pital me jel imam koga da me vozi doma, rekla sam mu da nemam. Onda je rekel da je šetnja zdrava i da nek dopeljam muža na pregled 12. ožujka 2024. u 8 hjutro. I odmah ga je zapisal i stavil na listu čekanja. Svaka mu čast. Nije trajalo ni tri minute sve skupa –kaže Biba koja je potom muža ostavila u čekaonici, otišla pješice kući i odmah se drugog jutra vratila po njega. Zdravko je sada, kaže Blaženka, još uvijek u teškom stanju, ali oboje ih raduje činjenica što su 'tak brze došli na listu'.

Blaženka: „Doktor me je pital kak se muž zove i jel ima zdravstveno. Rekla sem mu da ima. Pital me jel imam koga da me vozi doma, rekla sam mu da nemam. Onda je rekel da je šetnja zdrava i da nek dopeljam muža na pregled 12. ožujka 2024. u 8 hjutro. I odmah ga je zapisal i stavil na listu čekanja. Svaka mu čast. Nije trajalo ni tri minute sve skupa“

SIJEČANJ

UTORAK, 24.01.

Franjo Saleškj; Bogoslav SRIJEDA, 25.01.

Obraćenje Sv. Pavla; Ananija; Henrik ČETVRTAK, 26.01.

Timotej i Tit; Bogoljub; Tješimir PETAK, 27.01.

Angela Merici; Pribislav SUBOTA, 28.01.

Toma Akvinski; Tomislav NEDJELJA, 29.01.

4. KROZ GOD. Valerije; Konstancije; Zdeslav PONEDJELJAK, 30.01. Hijacinte; Martina; Gordana

Sretan imendan, Tomislav!

nenamjerna. Pratite svakodnevne aktualne vijesti iz Zagorja na portalu

Tomislav je varijanta imena Toma + "slav" (od slava) i muško je ime aramejskog porijekla. Korjeni su mu u riječi Teomo i ima značenje blizanac. Grci su preuzeli ovo ime u obliku Tomas, pošto imaju sličan izraz u značenju čudotvorac.

MISE MARIJA BISTRICA

Radni dan u 10.30 i 18 sati Subota 11 i 18 sati Nedjelja i blagdani 7.30, 9, 11 i 16 sati

… da je meduza Turritopsis Nutricula jedini organizam na Zemlji koji je besmrtan?

…da je prva rukom pisana Biblija (poslije otkrića tiskarskog stroja) koštala osam milijuna dolara, a izrada je trajala punih 12 godina?

…da krokodilu uvijek rastu novi zubi kao zamjena za one koji su otpali?