Na obljetnicu bune izložba slika Zorislava

Drempetića Hrčića

Na samu obljetnicu završne bitke, 9. veljače, u Muzeju će biti postavljena i otvorena izložba slika Zorislava Drempetića Hrčića na temu Seljačke bune. - On je bio prvi kustos muzeja i kasnije direktor, ali i prvi direktom Muzeja Hrvatskog zagorja, pa smo se željeli povodom ove obljetnice i 30. obljetnice Muzeja Hrvatskog zagorja prisjetiti njegovog djela, kako bismo pokazali koliko se on za- zornica onda biti još više u funkciji. Prošle godine osim koncerata, imali smo i program Aktivne Hrvatske tu. Radi se o vrlo zanimljivom prostoru koji vizualno daje neki novi sadržaj koncertima, što smo vidjeli povodom Susreta za Rudija. Ljeto u dvorcu Oršić već je godinama ovdje o opet će biti ove godine, kroz koncerte i predstave, a nastavljamo i suradnju s Kulturno – umjetničkim društvom 'Matija Gubec', koja je također uspješna dugi niz godina. Ove godine tu ćemo suradnju spojiti s našom tradicionalnom izložbom Trijenale zagorskog suvenira, koja će biti na temu seljačke bune. Stoga pozivamo sve koji bi htjeli dati neko svoje viđenje seljačke bune kroz suvenire, da nam pošalju svoje prijedloge.

Proteklih godina puno se radilo na samoj obnovi dvorca, a jedan od rezultata je i nova terasa. Kakvi su radovi dalje u planu?

Filipčić Maligec: Radovi na terasi, koji su konačno i završeni, slijedili su nakon što je napravljena nova drenaža oko dvorca, čime smo riješili pitanje vlage. Radovi na terasi donijeli su jednu novu vizuru terase, koja sada otvara pogled na stubički kraj. Vjerujem da će terasa tijekom cijelog proljeća, ljeta i jeseni biti u funkciji. Dvorac je doživio određena oštećenja u potresu, što će se ovo proljeće sanirati, a pri to- pravo bavio Seljačkom bunom. Taj segment njegova rada predstavit ćemo u suradnji s njegovom udovicom i obitelji, koji su nam izašli u susret te će nam posuditi slike iz privatnog vlasništva, koje ćemo spojiti s onima koje mi imamo u fundusu.

Kroz slike, ali i širi uvid u skice koje su dovele do slika pokazat ćemo koliko je za njega buna bila važna – najavila je voditeljica MSB Vlatka Filipčić Maligec me će se urediti i depo muzeja. Tako da će tavan, koji je pretežno u funkciji kada ne možemo koristiti terasu, sada biti više u funkciji. Naime, veći će dio prostora tavana biti otvoren posjetiteljima i bit će prilika da se vide neki predmeti koji ne mogu biti izloženi u postavu, a sada će biti vidljivi putem otvorenog depoa tijekom cijele godine. Ti će se radovi financirati u sklopu protupotresne obnove kroz Fond solidarnosti.

Kakvi su planovi za daljnje uređenje dvorca, spomenika, okoliša u budućnosti?

Filipčić Maligec: Što se spomenika tiče, svakako je u planu ojačati sustav struje, upravo za potrebe koncerata. Radimo i na obnovi stolarije na dvorcu. Ove godine krećemo i u projektiranje građevinskih radova na spomeniku. Osim poda i stepenica, oštećen je i stražnji dio. Naime, spomenik je projektiran tako da su iza njega prostori koji su bili zamišljeni i kao skladišta onog što je potrebno za pozornicu, ali i kao garderoba. Taj dio je u lošem stanju, prodire voda i to uzrokuje oštećenja, kao i na prednjem dijelu spomenika. Projektirali smo već i kompletno osvjetljenje parka, što će se napraviti kada ćemo za to imati financijska sredstva. Želja nam je i urediti jedno srednjovjekovno igralište i nadam se da ćemo naći sredstava da uskoro će se obnavljati i spomenik se i takvo nešto realizira. Planova je puno, no za sve to su potrebna velika financijska sredstva, stoga moramo fazu po fazu.

Na koji način će se obilježiti 50. obljetnica Muzeja i 450. obljetnica Seljačke bune?

Filipčić Maligec: Jednim dijelom upravo suradnjom s kolegama iz Slovenije. Kod nas, 28. siječnja sudjelujemo u noćnom pohodu na Cesargrad, obzirom da je buna i započela upravo napadom na Cesargrad. Na samo obljetnicu završne bitke, 9. veljače, imat ćemo izložbu slika Zorislava Drempetića Hrčića na temu Seljačke bune. On je bio prvi kustos muzeja i kasnije direktor, ali i prvi direktom Muzeja Hrvatskog zagorja, pa smo se željeli povodom ove obljetnice i 30. obljetnice Muzeja Hrvatskog zagorja prisjetiti njegovog djela, kako bismo pokazali koliko se on zapravo bavio Seljačkom bunom. Taj segment njegova rada predstavit ćemo u suradnji s njegovom udovicom i obitelji, koji su nam izašli u susret te će nam posuditi slike iz privatnog vlasništva, koje ćemo spojiti s onima koje mi imamo u fundusu. Kroz slike, ali i širi uvid u skice koje su dovele do slika pokazat ćemo koliko je za njega buna bila važna. Tijekom cijele veljače muzej daje 50% popusta za individualne i obiteljske posjete, a u vikendima puntanja kmetova 4. i 5. te 11. i 12. veljače imat ćemo i prigodna vodstva za građanstvo, kao i radionice prilagođene mlađima i starijima. 24. ožujka imat ćemo izložbu dječjih radova na temu Seljačke bune, a zatim i predavanje o Seljačkoj buni u suradnji s učiteljima i profesorima, kako bismo pokazali neke nove spoznaje o Seljačkoj buni, koje mjesto ona ima danas za nas, na koji način se prikazuje u nastavi, a kako se prikazivala ranije. Slijedi nam 18. svibnja proslava 30. obljetnice Muzeja Hrvatskog zagorja, a u svibnju ćemo i u Zagrebu u Nacionalnoj sveučilišnoj knjižnici napraviti izložbu da posjetimo na obljetnicu. U srpnju slijedi Trijenale zagorskog suvenira, gdje je glavna tema Seljačka buna. U sklopu toga bit će postavljena jedna izdvojena izložba Radoslava Rajka Novosela iz Varaždina, koji ima cijeli ciklus na temu bune. KUD 'Matija Gubec' s folklornim festivalom gostuje 15. srpnja, a za rujan kod spomenika pripremamo predstavu Balade Petrice Kerempuha, u suradnji s Adamom Končićem. Naravno, tu će biti i Ljeto u dvorcu Oršić, Znanstveni piknik i Susreti za Rudija, kao i projekt Muzej prije škole. Vrhunac i završetak svega bit će izložba o 50 godina Muzeja seljačkih buna, u kojoj ćemo kroz ljude, izložbe, događanja i publikacije prikazati 50 godina rada muzeja, podsjetiti na kolege koji više nisu s nama. Nadam se da će svatko naći neki sadržaj za sebe u ovoj našoj slavljeničkoj godini.

Na proučavanju, promoviranju i zaštiti kajkavskog narječja Danica Leštek radi već godinama, je manje onih koji kajkavski poznaju i 'prognoze' za ovo narječje, kao ni za druge dijalekte, nisu