poljoprivreda

Javna ustanova za upravljanje zaštićenim dijelovima prirode Krapinsko - zagorske županije

Bez obzira da li je voćka nastala iz sjemena ili cijepljenjem, u životnom ciklusu svake voćke razlikujemo tri osnovne faze. To su faza mladosti, faza rodnosti i faza starosti. Fazu mladosti karakterizira razdoblje intenzivnog vegetativnog rasta i snažan rast korijena. Međutim, u toj se fazi rodni organi ne formiraju što znači da voćka ne cvate i ne daje plodove. Cilj je svakog voćara da skrati ovo trajanje mladenačke nerodnosti te da voćka počinje rađati čim ranije. Kod jabuke i kruške mladenačka nerodnost traje duže, dok je kod koštičavih vrsta nešto kraća, naročito kod breskve, marelice i badema. Od svih voćnih vrsta najkraći mladenački period imaju maline, kupine i druge bobičaste vrste. Na mladenačku nerodnost voćaka utječu različiti čimbenici i uvjeti uzgoja kao i sortne osobine voćke i podloge.

Utjecaj podloge

Podloga može imati značajan utjecaj na trajanje mladenačke nerodnosti. Ukoliko je npr. jedna sorta jabuke cijepljena na sjemenjak mladenački period je duži nego kod iste sorte cijepljene na neku vegetativnu podlogu. Tako jabuke sjemenjaci počinju plodonositi u šestoj ili sedmoj godini, a cijepljene na vegetativnu podlogu već u drugoj ili trećoj godini. Slična je situacija i kod kruške gdje one koje su cijepljene na dunju počinju rađati u trećoj godini dok one na sjemenjaku rađaju tek u petoj ili šestoj godini.

Utjecaj sorte

Sorta, kao genetski čimbenik ima veliki utjecaj na trajanje mladenačke nerodnosti. To je naročito izraženo kod sorte zlatni delišes koja počinje sa plodonošenjem već u trećoj godini, dok u istim uvjetima neke druge sorte plodonose znatno kasnije. Tako naprimjer šljiva Stenley u dobru rodnost dolazi već u četvrtoj godini, dok domaća Bistrica prorodi tek u sedmoj ili osmoj godini. Utjecaj sorte na trajanje mladenačkog perioda izražen je i kod koštičavih voćnih vrsta.

Utjecaj rezidbe

Odmah nakon sadnje voćaka počinje period rasta i formiranja krošnje koja bi trebala biti dobro razvijena i pravilna. Upravo zbog toga trebalo bi prilagoditi agrotehničke mjere, od kojih je posebno važna rezidba voćaka sa ciljem formiranja oblika krošnje. Razvoj i porast skeletnih grana i grančica trebao bi biti umjeren i odgovarati biološkim osobinama sorte i uvjetima sredine. Posebno je važno obratiti pažnju na dužinu rezidbe, jer svaka kratka rezidba potiče jači vegetativni razvoj vo-