Izlasci u doba korone – konzumiranje

Izlasci u doba korone - konzumiranje alkohola na javnom mjestu

Izlasci u doba epidemije izgledali su dosta drugačije od uobičajenog – piće u vrećicama, okupljanje po parkovima, trgovima, terasama, nadjačavanje zvučnika i bijeg od virtualnog. Premda i to ima svojih čari, ipak se nadamo da ćemo sljedeći put kada izaberemo otići u park, a ne u klub, tu opciju odabrati svojevoljno. Međutim, postavlja se pitanje jesmo li uopće slobodni izabrati svoju večer provesti u parku ili na bilo kojem drugom javnom mjestu konzumirajući alkohol. Zasigurno ste se nekad sami našli u situaciji ili ste čuli priče osoba čiji je izlazak završio ranije zbog dolaska policije i rastjerivanja okupljene skupine. Nesumnjivo je i nakon toga bilo komentara o tome smije li to policija učiniti, s dvije oprečne teorije – jedna o slobodi ponašanja na javnom mjestu, druga o remećenju javnog reda i mira. Dakle, odgovor za početak možemo potražiti u Zakonu o prekršajima protiv javnog reda i mira (NN 5/90, 30/90, 47/90, 29/94; u daljnjem tekstu ZPPJRM). Spomenuti Zakon u svom prvom članku navodi definiciju takvih prekršaja pa kaže da su to djela kojima se na nedozvoljen način remeti mir, rad ili normalan način života građana, stvara nemir, neraspoloženje, uznemirenost ili ometa kretanje građana na ulicama i drugim javnim mjestima ili ometa ostvarivanje njihovih prava i dužnosti, vrijeđa moral, ometa vršenje zakonitih mjera državnih organa i službenih osoba, ugrožava opća sigurnost ljudi i imovine, vrijeđaju državni organi ili se na drugi način narušava javni red i mir građana te djela utvrđena ovim Zakonom. Riječ je o doista širokoj definiciji pod koju bi mogla potpasti različita ponašanja. Upravo zato, ZPPJRM u daljnjim člancima navodi primjere takvih ponašanja. Prva relevantna odredba za naš slučaj nalazi se u članku 20 koji kaže da će se onaj tko se na javnom mjestu odaje pijančevanju ili uživanju opojnih droga ili drugih omamljujućih sredstava kazniti za prekršaj novčanom kaznom u kunama, protuvrijednosti od 50 do 200 DEM. Izraz „pijančevanju“ djeluje pomalo zbunjujućim pa se postavlja pitanje kakvim bi se ponašanjem ostvarilo biće ovog prekršajnog djela. Prema jednom tumačenju za ostvarenje ovog prekršaja moraju biti kumulativno ispunjena dva uvjeta: 1) da je prekršaj počinjen na javnom mjestu i 2) da je radnja prekršaja – koja se sastoji u pijančevanju – kontinuirano ponavljana.1 Autor navodi kako ovaj prekršaj zauzima sve veći udio u ukupnom broju sankcioniranih prekršaja u praksi, a kako se često ovdje podvode prekršaji koji to nisu.2

Prema autoru bi drugi element bio zadovoljen tek u situaciji kada osoba takvo ponašanje ponavlja i nije u stanju obavljati aktivnosti kojima stječe sredstva za život. Smatra kako je zakonodavac odabirom termina „pijančevanje“, a ne konzumiranje alkohola, htio spriječiti da se po naslovu ovog prekršaja sankcioniraju umjerene i jednokratne konzumacije alkoholnih pića, već samo one posljedica kojih je gubitak društvene funkcionalnosti osobe te utjecaj na druga kažnjiva ponašanja.3 Zaključuje

1 Gržin, M., Odavanje pijančevanju s aspekta kolektivnog prekršaja, u: Policija i sigurnost, Vol. 25., No. 3. , 2016., 289-302., str. 289., dostupno na: https://hrcak.srce. hr/168476 (30. 8. 2021.)

2 Ibid., str. 290. 3 Ibid.

Autorica Ana Žagar

da jednokratnim opijanjem na javnome mjestu okrivljeni ne čini prekršaj iz zakonske odredbe članka 20 ZPPJRM-a, iako je u praksi upravo takvo ponašanje najčešće sankcionirano, uglavnom kroz mjeru pisanog upozorenja, a da prethodno nisu utvrđeni svi bitni elementi prekršaja.4 Čak ni u samom prijedlogu ZPPJRMa5 pod ovim prekršajem nisu uključena jednokratna ponašanja. U prijedlogu stoji da je smisao uvođenja ovakve inkriminacije zabrana ponašanja osoba koje su se svojom krivnjom dovele u stanje u kojem nisu mogle shvatiti značenje svog postupanja ili nisu mogle vladati svojom voljom, te u takvom stanju prouzroče uznemirenost ili zgražanje prolazećih građana.

Nesporno je da javnost uznemiruje pojava osoba na javnome mjestu koje konzumiraju alkohol i za sobom ostavljaju nered. Ipak, mišljenje je da bi reguliranje ovakvog ponašanja na javnim mjestima trebalo prepustiti tijelima lokalne samouprave.6 Prekršajni zakon (NN 10 7/07, 39/13, 157/13, 110/15, 70/17, 118/18 ; u daljnjem tekstu: PZ) propisuje da se osim zakonom prekršaji mogu propisivati i odlukama jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave7, no takva zabrana nije predviđena u Odluci o komunalnom redu grada Zagreba od 15. srpnja 2019. ni u njenoj novijoj dopuni iz 2020. godine.8

4 Ibid, str. 291. 5 Prijedlog Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira iz rujna 2012., str. 13., dostupno na: https://vlada.gov.hr/

UserDocsImages/2016/Sjednice/Arhiva/74155.%20-%203.pdf (30. 8. 2021.) 6 Gržin, M., op. cit. (bilj. 1.), str. 297. 7 Članak 2., stavak 1.-2. PZ-a.

8 Odluka o komunalnom redu grada Zagreba, dostupno na: http://www1.zagreb. hr/zagreb/slglasnik.nsf/rest-akt/5b1bd3a e0a4b22ddc12584380043d526?Open (30. 8. 2021.) Jedino ponašanje koje ova Odluka zabranjuje je ostavljanje otpada, a konkretno u točki 8. članka 88. navodi: „Na površinama javne namjene zabranjeno je obavljati radnje kojima Zaključak je da ovakvo ponašanje neće biti sankcionirano dokle god je u skladu sa svim državnim i lokalnim propisima koje valja pogledati i dok se sve osobe ponašaju sukladno njima. U slučaju da vaše ponašanje nije u skladu s ovim uvjetima, prema Zakonu o policijskim poslovima i ovlastima9 policajac može tražiti na uvid osobnu iskaznicu, a prema Zakonu o osobnoj iskaznici osoba koja osobnu iskaznicu nema ili ju odbije dati može biti kažnjena novčanom kaznom u iznosu od 200 kn.10

Konačno, čak i u slučaju da je ponašanje tvoga društva protivno bilo lokalnom bilo državnom propisu, policija će u praksi najčešće prvo opomenuti. Eventualni neposluh ZPPJRM predviđa u članku 23. te kaže da se onomu koji se ne udalji iz skupine koju je ovlaštena službena ili ovlaštena vojna osoba pozvala da se raziđe, može izreći novčana kazna u kunama, protuvrijednosti od 50 do 200 DEM ili kazna zatvora u trajanju do 30 dana. Možemo tumačiti kako ovakvo ponašanje inicijalno nije protuzakonito, ali vrlo lako može postati takvim. Važno je biti svjestan svojih prava i prilagoditi ponašanje obvezama, a u vrijeme epidemije treba pratiti i mjere donesene u svrhu njenog suzbijanja. U svakom slučaju, ako vaša zabava bude opravdano prekinuta od strane policije, preporučamo dati dokument na uvid i razići se na njihov zahtjev, kako ovakav izlazak ne bi bio i skuplji od onoga u klubu. n

se onečišćuju površine javne namjene ili propuštati obavljati radnje kojima se sprječava onečišćenje površina javne namjene.“ Ipak, člankom 117. kazna je predviđena samo za pravnu osobu.

Za razliku od Zagreba, gradovi Osijek i

Rijeka su u svojim odlukama predvidjeli kaznu za konzumaciju alkohola na javnom mjestu. 9 Članak 31. stavak 1. Zakona o policijskim poslovima i ovlastima (NN 76/09, 92/14, 70/19). 10 Članak 29. Zakona o osobnoj iskaznici (NN 62/15, 42/20, 144/20).