Kako studenti prava i mladi pravnici stječu iskustva u institucijama Europske unije?

ju, kada su ti interesi u suprotnosti s osobnim stavom delegata. No, jedna od točaka postojanja takve konferencije je upravo to - obucite tuđe cipele i s takve pozicije pristupite problemu. Vrijednost SMUN-a je u tome što je to izvrsna prilika za poboljšanje vještina kao što su: debata, kritičko mišljenje i timski rad. To je prilika za mlade ljude da izađu iz svoje zone udobnosti i razmisle o važnim svjetskim problemima, te ponude moguća rješenja. Svakako najzabavniji dio konferencije su obilasci grada Banja Luke, znamenitosti poput tvrđave Kastel, rijeke Vrbas i kulturnih institucija poput Muzeja suvremene umjetnosti. Večernji satovi bili su ispunjeni neformalnim druženjima na kojima su se sudionici bolje upoznali. Klub studenata Fakulteta političkih znanosti ponosan je na ovaj projekt koji je svake godine sve uspješniji, sudeći prema broju i raznolikosti sudionika, dojmovima nakon konferencije i pohvalama za profesionalnost, izvrsnu organizaciju i sadržajnu konferenciju upućenu organizacijskom timu. SMUN je jedan od koraka prema uvođenju međunarodnih vrijednosti na Balkan. Ova je konferencija studentima pružila priliku da bolje upoznaju Ujedinjene narode, ali što je još važnije da upoznaju sudionike iz drugih zemalja s različitim mišljenjima i vrijednostima. Takve prilike ne samo da stvaraju prijateljstva, već su i korak dalje u procesu upoznavanja sebe. Svaka ideja ključ je novih znanja, a uz suradnju s različitim ljudima ovaj nalaz nije zadatak, već zabava. n Ako na politiku gledamo kao umijeće vladanja, upravljanja državom, gradom ili kakvom drugom institucijom, vještine poput retorike i logike nezaobilazan su alat. Mnogi su se studenti Pravnog fakulteta u povijesti još od Ante Starčevića i Stjepana Radića, pa do danas prisutnih Andreja Plenkovića i Zorana Milanovića odlučili okušati u političkom području. No, mogućnosti koje se nude unutar Europske unije puno su više od politike. Hrvatska je svoj put započela sada već davne 2003. godine podnošenjem zahtjeva za punopravno članstvo u Uniji. Službeni status kandidata stekla je u lipnju 2004. godine dok su pregovori otvoreni 2005. godine. Budući da je Hrvatska od 2013. godine punopravna članica Europske unije, dio fokusa prebacio se na međunarodnu, europsku razinu. Europska unija nudi mladim i ambicioznim studentima različita mjesta za stjecanje iskustva i znanja. Najizraženija su stažiranja u Europskom parlamentu i Europskoj komisiji, a moguće je stažirati i u uredima zastupnika članova Europskog parlamenta.

Stažiranje u Europskom parlamentu – stipendije Schuman

Stipendije Schuman plaćena su stažiranja u jednom od službenih mjesta rada Europskog parlamenta (Bruxellesu, Luxembourgu i Strasbourgu) ili u njegovim uredima za vezu u državama članicama. Stažiranje u takvom okruženju razvija razne vještine i, dakako, može obogatiti vaše studentsko i buduće pravničko iskustvo. Autor Ivan Modrić

Za prijavu na ovaj program potrebno je ispuniti nekoliko uvjeta: n imati navršenih 18 ili više godina n biti državljani države članice Europske unije ili države pristupnice/kandidatkinje (može se ponuditi i vrlo ograničen broj stipendija državljanima drugih zemalja) n imati sveučilišnu diplomu n odlično poznavati jedan od službenih jezika EU-a i vrlo dobro poznavati drugi jezik (državljani zemalja koje nisu članice EU-a moraju imati vrlo dobro znanje engleskog, francuskog ili njemačkog jezika) n dostaviti valjanu potvrdu o nekažnjavanju n ne smiju prethodno raditi niti stažirati više od dva uzastopna mjeseca u nekoj od institucija, tijela ili agencija

EU-a n šest mjeseci prije stažiranja ne smiju sudjelovati u studijskim posjetima

Glavnom tajništvu Europskog parlamenta. Postoje dva termina stažiranja, od listopada do veljače i od ožujka do srpnja. Da biste se mogli prijaviti na ovo stažiranje potrebno je registrirati se na stranici, izabrati stažiranje i unijeti osobne podatke te priložiti životopis i motivacijsko pismo.

Stažiranje u Europskoj komisiji (Blue Book)

Dva puta godišnje Komisija nudi petomjesečno plaćeno stažiranje u svojim glavnim upravama, agencijama i tijelima. Pripravnici rade diljem Europske komisije, njezinih službi i agencija, uglavnom u Bruxellesu, ali i u Luksembourgu te drugdje u Europskoj uniji.

Posao ovisi o funkciji koja vam je dodijeljena. Možete, na primjer, raditi u području prava tržišnog natjecanja, ljudskih resursa, politike zaštite okoliša i sl. Ako se prijavite, bavit ćete se organizacijom sastanaka, radnih grupa, konzultacijama, istraživanjem i izradom dokumenata, odgovarati na upite građana i razno drugo. Kriteriji za prijavu su: završen najmanje standardni trogodišnji stupanj visokog obrazovanja, prijavljeni ne smiju imati prethodno radno iskustvo bilo koje vrste u bilo kojoj instituciji ili agenciji Europske unije u trajanju dužem od 6 tjedana, dobro znanje dvaju službenih europskih jezika, od kojih jedan engleski, francuski ili njemački na barem C1 razini i drugi na minimalno B2 razini.

Stažiranje u uredima zastupnika članova Europskog parlamenta

Zastupnici Europskog parlamenta, kao jedinog izravno biranog tijela EU, bave se raznim zakonodavnim, nadzornim i proračunskim poslovima. Stažiranje u uredima zastupnika pretpostavlja rad u organizaciji i pripremi parlamentarnih sjednica, organiziranje konferencija za novinare, pripremu raznih dokumentacija, govora i svega drugog. Od stažista se pak očekuje odgovornost, samouvjerenost, volja i želja za učenjem i radom, te naravno razne komunikacijske i IT vještine. Tina Novak studentica Pravnog fakulteta u Zagrebu, iz prve nam je ruke rekla svoja iskustva i dobrobiti takvog stažiranja.

Tina je prvi bliski susret s Europskim parlamentom imala već 2014. godine kad je jedan od prvih zastupnika EU parlamenta i današnji premijer Andrej Plenković posjetio njenu srednju školu kao bivši učenik XVI. gimnazije u Zagrebu. Na trećoj godini pravnog studija, uvidjevši iskustva kolega s Fakulteta koji su sami stažirali u uredima zastupnika EU parlamenta, odlučila se i sama okušati u tome. – Moja priča sa stažiranjem u Bruxellesu započela je još prije početka krize povezane s koronavirusom, u jesen 2019. godine, kada sam vidjela javni poziv za stažiste u Europskom parlamentu u uredu zastupnice Sunčane Glavak. Za prijavu je bilo dovoljno poslati svoj životopis i motivacijsko pismo te nije postojao neki određeni kriterij poput prosjeka ocjena, godina iskustva ili slično. Nakon prijave, slijedio je selekcijski krug te su odabrani

kandidati pozvani na testiranje. Testiranje se sastojalo od pitanja na zaokruživanje i esejskih odgovora, a sva pitanja odnosila su se na povijest, funkcioniranje Europske unije te same institucije. Pozitivan odgovor dobila sam početkom 2020. godine te je termin mog staža trebao biti u proljeće te iste godine. Nažalost, nastupila je kriza izazvana koronavirusom te su sve aktivnosti stopirane do daljnjeg, pa tako i moj staž u Europskom parlamentu. Konačni termin dobila sam tek potkraj 2020. godine, pa sam u Bruxellesu boravila u travnju i svibnju 2021. godine – govori Tina. Istaknula je i kako se prije pandemije i „lockdown-a“ sav posao obavljao u Bruxellesu u samom Parlamentu.

Ona je svoj posao obavljala na daljinu, od kuće, ali to je nije spriječilo da svoje znanje i svoj trud usmjeri u organizaciju i pripremu zastupnice Glavak. – Radni zadatci bili su različiti, ali su se uglavnom sastojali od priprema za plenarne sjednice, sastavljanja objašnjenja glasovanja za konkretne prijedloge na plenarnoj sjednici, zatim upućivanje pitanja prema komisiji te praćenja plenarnih sjednica. Vrlo je zanimljivo i to što je svaki zastupnik član određenog broja odbora te je jedan od zadataka također praćenje rada tih odbora – nastavlja Tina. Zastupnica Glavak članica je Odbora za vanjske poslove, posebnog Odbora za vanjsko uplitanje u sve demokratske procese u EU, Izaslanstva za odnose sa SAD-om i drugih odbora. – Posebnost tih odbora je što se ovdje uglavnom raspravlja o konkretnim i aktualnim pitanjima, pa je tako jedna od glavnih tema bila zelena COVID potvrda, zatim procijepljenost i cjepiva te borba protiv raka u Europskoj uniji, kao i odnosi s Turskom nakon ekscesa u Ankari, Europski zeleni plan, Konferencija o budućnosti Europe – istaknula je Tina. Kako ne biste mislili da je to samo rad, rad i rad, Tina nam je ispričala kako je putovala Belgijom, posjetila atrakcije poput Atomiuma, park Mini Europe, Waterloo, te obližnji Luxembourg. Rekla nam je i za dugogodišnju tradiciju i druženje stažista.

– Svakog petka okupljali su se stažisti iz institucija Europske unije u parku Leopold (odmah ispod glavne zgrade Europskog parlamenta) radi druženja i razmjene iskustava, a sredinom svibnja oživjela je ponovno i višegodišnja tradicija okupljanja na Trgu Luxembourg, ispred glavnog ulaza u Europski parlament, od stažista do dugogodišnjih zaposlenika iz svih institucija – zaključuje Tina.

Svi zainteresirani prijavu trebaju podnijeti izravno zastupnicima u EU parlamentu. Stažiranje traje od šest tjedana do pet uzastopnih mjeseci, a o njemu odlučuje zastupnik koji ga dodjeljuje. Stažiranje može početi bilo kada u godini. Samo stažiranje plaća se po mjesečnoj naknadi od oko 800 do 1300 eura za ugovor na puno radno vrijeme.

Kandidat/kinja mora:

1. biti državljanin/ka države članice Europske unije ili države pristupnice/ kandidatkinje 2. biti potpuno poslovno sposoban/na 3. izvrsno poznavati hrvatski jezik, napredno se služiti engleskim, a znanje drugih službenih jezika EU je prednost 4. pohađati ili u posljednje 3 godine završiti preddiplomski ili diplomski studij, 5. poželjno društvenog usmjerenja 6. poznavati osnove informatičke pismenosti, rada na računalu i rada na društvenim mrežama

Kandidat/kinja ne može pristupiti stažiranju ako je: za vrijeme stažiranja kandidat/kinja stranka ugovora o radu ili ima bilo kakav radni ugovorni odnos (osim ako stažiranje predstavlja dio stručnog usavršavanja ili dio akademskih istraživačkih aktivnosti), ako je već prethodno bio/la stažist u zastupničkom uredu ili prethodno radio/ la kao lokalni ili akreditirani parlamentarni asistent u zastupničkom uredu. n