Koje mogućnosti pruža Amerika nakon završenog studija prava?

že svoj ostanak koliko god mogu, jer je to sigurno jedno od najboljih životnih iskustava koja će doživjeti – za kraj poručuje Marija.

A da iskustva drugih studenata mogu pomoći prilikom odluke o prijavi na studentsku razmjenu, govori i jedna naša studentica koja se za odlazak na razmjenu odlučila upravo zbog toga što su je potaknula iskustva ostalih kolega. “Bila sam na razmjeni na Sveučilištu La Coruñi u Španjolskoj - UDC. Prvenstveno sam se prijavila jer je to idealna mogućnost u kojoj možemo dosta naučiti o drugoj kulturi, upoznati nove prijatelje te vidjeti drugi princip rada na fakultetu spram našeg Pravnog fakulteta u Zagrebu. Studij u stranoj zemlji se uvelike razlikuje od studija u Zagrebu. Sama predavanja su drugačija jer su koncipirana tako da se može sudjelovati i diskutirati s profesorima o temi koja se obrađuje, te su manje grupe studenata na samom predavanju. Ispiti su također drugačije koncipirani te mi se taj način puno više svidio nego koncepcija ispita kod nas. Od kolegija nisam ništa slušala drugačije nego bi slušala na našem Fakultetu. Dala bih primjer njihovog kaznenog prava koje sam pohađala, u kojemu nismo učili samo zakon, nego smo dobili slučaj koji bismo obrađivali i dobili bolji uvid u samu praksu. Studij u stranoj zemlji je definitivno ispunio moja očekivanja, čak i više nego sam smatrala, te bih svakome od kolega preporučila odlazak na strano sveučilište – zaključuje studentica. Da biste dobili mogućnost odlaska na razmjenu studenata morate se na vrijeme prijaviti na natječaje, a sve informacije o rokovima i potrebnoj dokumentaciji možete pronaći na stranicama Sveučilišta u Zagrebu. n

Za studij prava često se govori da je težak, iscrpljujući i dugotrajan, ali dojam, pogotovo van krugova „pravnika“ jest da je on „štreberski i dosadan“. Dakako vjerujem da je većina nas studenata prava ovaj studij odabrala s voljom, željom i ciljem ostvarenja karijere u ovom području te da uz sve mane ovo ipak vole. Ovaj fakultet broji velik broj studenata od kojih se neki jasno istaknu. Formula uspjeha poprilično je „jednostavna“ i temelji se na onoj staroj maksimi „red, rad i disciplina“. Naša bivša studentica Žaklina Bregović, mag. iur., vodila se time za vrijeme cijelog studija. Žaklina nam je dočarala neka svoja iskustva s fakulteta, opisala svoj dan i pokazala da je uspjeh ipak moguć. – Moj društveni život tijekom studiranja gotovo i nije postojao. Jako sam temeljita i detaljna studentica i da bi postigla rezultate koje želim nešto sam morala žrtvovati. Svaki sam se dan budila u osam ujutro i učila do šest/sedam sati s pauzom od sat vremena za ručak. Učila bih svaki dan, neovisno o vikendu ili prazniku – započinje Žaklina.

Fakultet je ovakvim tempom i radom završila u gotovo četiri i pol godine i to sa Autor Ivan Modrić

statusom 2 posto najboljih studenata u generaciji. Ispričala nam je kako studiranje kod svakog studenta, tako i ovako vrsnih kao Žaklina, ima uspona i padova.

– Nemojte se sputavati da je nemoguće, i još bitnije, nemojte da vas bilo kakav pad spriječi da idete dalje. Ispite sam gotovo sve položila iz prvog pokušaja, ali nikad neću zaboraviti Međunarodno pravo i prvi usmeni koji sam pala. Bilo mi je zaista jako teško jer sam bila svjesna svojeg znanja i vidjela sam određenu nepravdu, ali na drugom pokušaju sam uspjela i danas na to iskustvo gledam s ponosom – govori Žaklina. Žaklina nam je rekla i pokoju riječ o tome kako su na nju i njeno akademsko, a i životno iskustvo utjecale studentske udruge, točnije Međunarodna udruga studenata prava (ELSA).

– Na trećoj godini sam se uključila u organizaciju studenata ELSA-u i zaista bih preporučila svakom studentu da se uključi u neku organizaciju. Meni je ELSA bila izvrsna. Svaku godinu bih položila sve predmete na ljetnim rokovima i ljeto mi je bilo slobodno od učenja. Obzirom na to da sam imala vremena (i puno volje), educirala sam se na dodatne četiri ELSA-ine ljetne škole prava (Malta, Trst, Portugal, Cipar). Na kraju treće godine sam bila i na ljetnoj školi prava u Cambridgeu – priča Žaklina. Također, otkrila nam je kako je završna, peta godina pravnog studija za nju bila najlakša te da je tada, kao članica ELSAe, imala priliku otići na zasjedanje UN-a i zasjedanje za forum demokracije u Vijeću Europe u Strassbourgu. Istaknula je kako joj je to iskustvo pomoglo da upozna pravnike i studente prava iz raznih dijelova svijeta, a isto tako stvorilo širu sliku o raznim pravnim sustavima.

Nakon diplomiranja na Pravnom fakultetu u Zagrebu odlučila je upisati doktorat iz kaznenopravnih znanosti, te su je zapravo razgovori s profesorima i mentorom potakli da svoje obrazovanje nastavi i izvan Hrvatske. Naposlijetku se odlučila za LLM, što je specijalizacija određene grane prava i to traje u prosjeku jednu do dvije godine. – Moje spremanje za LLM je trajalo svega 2 mjeseca, ali to je zaista jako subjektivno, jer obično treba puno više. Da vas prihvate na LLM morate imati titulu mag. iur. Drugi zahtjev je da se položi ispit iz engleskog jezika (TOEFL ili IELTS). Ja sam ljeto prije živjela na Floridi i engleski mi nije bio problem, ali ako niste savršeni govornik krenite s pripremama sto prije. Moje pripreme su bile kroz Zonu znanja i odličnu mentoricu koja mi je puno pomogla oko traženja fakulteta koji želim, kao i s komunikacijom s fakultetima. Prijavila sam se na Univeristy of Miami (International arbitration) i na Loyolu Law School u Los Angelesu (Criminal law and Procedure) – govori Žaklina. Za fakultete se prijavila u izvanrednom roku u listopadu te su joj oba fakulteta na koja se prijavila ponudili stipendiju od 50 % na temelju uspjeha u Zagrebu. Nakon dugog razmišljanja odlučila se za odlazak u Los Angeles, na Loyola Law School.

– Svaki dan sam išla na fakultet u devet ujutro. Predavanje je u prosjeku dva sata i imala bih tri predavanja dnevno. Ali obzirom na to da sam često imala razmak od tri sata, ostala bih učiti na kampusu i dolazila doma oko devet sati – priča Žaklina.

Objasnila je kako je na studiju u SAD-u način učenja u potpunosti drugačiji.

– SAD je baziran na Common law sustavu, a ne na Civil law kao u Europi. Prije svakog predavanja profesor zadaje 3 predmeta/presude koje morate pročitati i o njima na sljedećem predavanju diskutirati. Unatoč tome da nikada niste vidjeli pravnu regulativu, smatra se da ju nakon čitanja znate. Meni je osobno bilo najzahtjevnije popratiti jezik svih presuda. Unatoč vrhunskom razumijevanju engleskog jezika, taj pravni jezik je nešto sasvim drugačije.

Pandemija uzrokovana koronavirusom utjecala je kako na nas ovdje, tako i na studiranje u SAD-u. Žaklina je višak vremena kojeg od sad više nije trošila na putovanje, mudro iskoristila na učenje. To je rezultiralo odlukom o polaganju pravosudnog ispita u Californiji. Istakla je kako su profesori susretljivi i pažljivi. – Ispiti su bazirani na nekoliko slučajeva o kojima morate odlučiti, razjasniti i donijeti presudu. Pišu se po šest sati i zaista su zahtjevni u tom pogledu. Usmeni nisam imala niti jedan, što je olakšavajuća okolnost. Položila sam sve ispite iz prvog pokušaja, diplomirala sam 16. 5. i danas imam dvije titule Masters of Law-u Hrvatskoj i u SAD-u. Pravosudni ispit se u Americi može pisati bez prakse, ako imate te dvije titule, i odlučila sam ga pisati sto prije. U 7. mjesecu sam pisala pravosudni u Californiji i u 8. mjesecu Multidtate Professional Responsibility Exam (još jedan ispit vezan za kompetenciju da se bude odvjetnik) – objašnjava Žaklina Dobila je vizu i počinje raditi u Americi, uskoro potencijalno otvara i svoj prvi ured. Žaklina je svojim radom i trudom pokazala svima nama da je ostvarenje sna uistinu moguće. Kako bi to postigla bilo je potrebno puno odricanja, puno „reda, rada i discipline“. Želimo joj puno sreće u razvitku njene odvjetničke karijere!

– Moji ciljevi su oduvijek bili visoki i nikad nisam dozvolila da me prepreke sputavaju, koliko god bilo teško. Sama sam ovdje, nitko ne vidi koliko učim, koliko mi nedostaje potpora i koliko je zapravo teško, ali vjerujte mi da se svaki trud isplati. I nikada ne bih promijenila ni jednu stvar na svojem putu. Zahvalna sam za sve sto sam prošla i ponosna sam gdje se nalazim s 26 godina – zaključuje Žaklina. n