4 minute read
Umjetna inteligencija i pravo
Područje umjetne inteligencije postiglo je ogroman napredak u posljednjih nekoliko desetljeća, ali koliko god umjetna inteligencija sada bila ‘pametna’, eksponencijalno postaje sve pametnija i autonomnija u svojim postupcima. Profesor prava, F. Patrick Hubbard, opisao je inteligenciju kao „brzinu kojom stroj može primati, procjenjivati, koristiti i prenositi informacije te u kojoj mjeri može učiti iz iskustva i koristiti rezultate učenja za određivanje budućih odgovora“. Postoje tri vrste umjetne inteligencije: uža umjetna inteligencija, opća umjetna inteligencija te umjetna super-inteligencija. Uža umjetna inteligencija je specijalizirana za točno određeno područje. Primjerice, sposobna je pobijediti čovjeka u šahu, ali ne i objasniti kako se podatci pohranjuju na tvrdi disk. Možemo ju pronaći primjerice u Google prevoditelju, ali i Google tražilici. Opća umjetna inteligencija se odnosi na računala koja su inteligentna kao i ljudi. Stvaranje ove vrste umjetne inteligencije je tek u usponu i posebno nam je zanimljiva zato što ona upravo znači da bi roboti koji imaju mogli razmišljati, planirati, rješavati probleme, brzo učiti i učiti iz iskustva i to s jednakom lakoćom kao i ljudska bića. Treća vrsta inteligencije je posebno zastrašujuća. Naime, umjetna super-inteligencija jest ona koja je mnogo pametnija od natprosječno inteligentnih ljudskih bića u gotovo svakom području, uključujući znanstvenu kreativnost, opću mudrost i društvene vještine. Upravo ova vrsta inteligencije uzrokuje prijepore i strah među ljudima. Ljudi su sve više ovisni o sustavima koji rade s umjetnom inteligencijom za održavanje i funkcioniranje fizičke i digitalne infrastrukture. ‘Pametna’ tehnologija ključna je u mnogim industrijama, od e-trgovine, robotike, tvorničke automatizacije, medicinske dijagnostike itd. Međutim, kako napreduje tehnologija, tako mora napredovati i pravo... Program umjetne inteligencije pod nazivom Case Cruncher zamisao je četiriju studenta prava s Cambridgea, a sve je počelo s jednostavnim chatbotom koji je odgovarao na pravna pitanja. 2017. godine više od stotinu odvjetnika iz najluksuznijih londonskih tvrtki suočilo se sa Case Cruncher Alpha. Dobili su osnovne činjenice o stotinama slučajeva pogrešne prodaje i trebali su predvidjeti hoće li financijski pravobranitelj odobriti tužbu. Sveukupno su podnijeli 775 predviđaAutorica Barbara Grlić
Izvori nja, pri čemu je Case Cruncher postigao točnost od 86,6 %, a odvjetnici 66,3 %. Umjetna inteligencija koju su razvili računalni znanstvenici Sveučilišta u Londonu predvidjela je sudske odluke Europskog suda za ljudska prava (ESLJP) sa 79 % točnosti.
Advertisement
Trebamo li strahovati da će nas zamijeniti računala? Naravno, za stvaranje ekonomski otpornije radne snage potrebno je više ulaganja u digitalne vještine, tehnologiju i računalnu pismenost. Unutar specijaliziranih i visokokvalificiranih poslova upotreba umjetne inteligencije samo za dopunu i podršku obavljanju posla dovodi do toga da se radnici mogu više usredotočiti na međuljudske ili „mekše“ vještine (tzv. soft skills), a ne isključivo na tehničke vještine koje može obavljati i računalo. Osim što se može koristiti za veću učinkovitost u poslu, umjetna inteligencija se može i zlouporabiti. Prema Europolu (2017.), dronovi predstavljaju stvarnu prijetnju u obliku automatiziranog krijumčarenja droga. Također, roboti na društvenim mrežama dodaju ljude kao ‘prijatelje’ kako bi dobili pristup njihovim osobnim podatcima, lokaciji ili telefonskom broju (Bilge i sur., 2009.). Umjetna inteligencija se također može koristiti za počinjenje bankarske prijevare krivotvorenjem identiteta žrtve, uključujući oponašanje glasa osobe. Europski parlament je među prvim institucijama koje su dale preporuke o tome što bi pravila o umjetnoj inteligenciji trebala uključivati u pogledu etike, odgovornosti i prava intelektualnog vlasništva. Europska komisija objavila je 19. 2. 2020. godine dokument pod nazivom „Bijela knjiga o umjetnoj inteligenciji – Europski pristup izvrsnosti i izgradnji povjerenja“. Predsjednica Komisije, Ursula von der Leyen, u svojim je političkim smjernicama najavila koordinirani europski pristup etičkim implikacijama umjetne inteligencije i njezinim posljedicama na ljude. U travnju 2021. Komisija je predstavila prvi svjetski opsežni plan za reguliranje umjetne inteligencije. Postoje Zakon o digitalnim uslugama, Zakon o digitalnim tržištima, Digitalno desetljeće, Strategija kibernetičke sigurnosti, Strategija podataka i drugo.
Roboti i umjetna inteligencija nesumnjivo će stvoriti novu eru za čovječanstvo. Naravno, diskutabilno je hoće li ta era biti pretežito pozitivna ili negativna za ljude. Ako umjetna inteligencija dosegne drugu i treću razinu, i pravne i društvene rasprave će morati biti revidirane. Na tim višim razinama umjetne inteligencije roboti bi bili pametniji od ljudi. No, potrebno je suživot takvih robota i ljudi učiniti korisnim za ljude na način da se njome poboljšaju svakodnevne usluge te ju naravno držati pod kontrolom. n
