Očuvanje mentalnog zdravlja mladih

Očuvanje mentalnog zdravlja mladih tijekom studiranja

„Blago tebi, ti si tek student.“ izjava je mnogih koji su svoje studentske dane ostavili davno u prošlosti i koji gledaju na tu bitku kao generali prisjećajući se samo onih lijepih strana studiranja kojih je itekako mnogo. No, kada se približe ispitni rokovi, a uz to se nagomilaju i predavanja i seminarske obveze, rijetko koji student će povjerovati u te izjave. Tada nas najčešće obuzme stres i panika i teško nam se koncentrirati i fokusirati na učenje.

U razgovoru s jednom psihologinjom saznali smo nešto više o tome što je uopće stres te kako se nositi s njim: „Stres je stanje mentalne ili emocionalne napetosti koja nastaje kao rezultat zahtjevnih okolnosti. Razlikujemo dobar i loš stres, odnosno zdravi stres koji je dobar jer podiže adrenalin, poboljšava koncentraciju i povećava produktivnost, a to se očituje u trenucima kada smo željni sustići neke ciljeve ili rokove i dodatno motivirani. S druge strane negativni stres dovodi do pada produktivnosti, a usmjerava na negativnost, što djeluje kontraproduktivno. Stres se može očitovati na više polja, a neki znaci za prepoznavanje su: fizički (znojenje, glavobolja, mučnina, nesanica...), emocionalni (razdražljivost, frustracija, tjeskoba, zabrinutost, manjak interesa, nisko samopoštovanje, depresija), mentalni (zaboravljanje, bježanje misli, slaba koncentracija, otpor promjeni, neproduktivnost) te raznorazne promjene ponašanja (promjene teka, vikanje, psovanje, udaljavanje od prijatelja, povećana uporaba alkohola, cigareta...).“

U trenutcima kada nas obuzme osjećaj bespomoćnosti psihologinja savjetuje promjenu naše percepcije i navodi kako je nužno uvidjeti da to nije nešto što nas kontrolira, već da smo mi ti koji možemo utjecati na situaciju. „Student treba osvijestiti i razlikovati ono na što može utjecati (primjerice, svaki dan učiti određeni broj sati, dovoljno spavati, imati uravnoteženu prehranu, vježbati, biti redovan na predavanjima) od onoga na što on/ona nema utjecaj (unaprijed biti zabrinut zbog pitanja na ispitu, strahovati od profesora). Kada se osoba fokusira na stvari nad kojima nema utjecaja, oduzima si utjecaj i nad onime što može napraviti te dolazi do neproduktivne zabrinutosti,“- govori psihologinja. Važno je shvatiti da je sam upis na željeni fakultet kao i sam odabir istog velika stvar za jednu mladu osobu, pa jedna i od najvažnijih u tom trenutku. Ako ste uspjeli položiti državnu maturu i upisati se na fakultet iz snova budite ponosni na sebe. Također, mnogi studenti su iz svog rodnog grada došli u neki drugi grad i to je još jedna nova nimalo laka prilagodba koja može trajati dulje vremensko razdoblje. Proteklu, a i dio ranije akademske godine studenti su se trebali naviknuti i na online studiranje uzrokovano pandemijom. Oni koji ove godine upisuju drugu godinu fakulteta prvu su godinu svojeg studiranja iskusili s druge strane prijenosnog računala, a mnogima je zasigurno teško palo i privikavanje na studij u takvim uvjetima i stjecanje osjećaja da uopće studiraju. Virus nas je sve zatvorio u domove i manjak socijalizacije je mnogima teško pao. Zasigurno studenti nisu mogli ni zamisliti da će im prvi susret s kolegama i profesorima biti preko računala ni to da će Kolegij Rimsko pravo polagati s mobitela, a skoro svako predavanje slušati u pidžami. Online nastava ima i negativan utjecaj na mentalno zdravlje

Autorica Nika Vuletić

studenata. Zbog pretjerane pasivnosti do koje dovodi statičan način učenja i predavanja iza ekrana, stručnjakinja savjetuje uvođenje tjelesne aktivnosti kako biste „prodrmali“ živčani sustav i udahnuli svježeg zraka te druženje s kolegama i prijateljima. „Potrebno je socijalizirati se s ostalim kolegama kako bi studenti uvidjeli da njihovi problemi nisu uvijek skroz jedinstveni te da su mnoge studentske brige univerzalne. Uvid u tu spoznaju će dovesti do osjećaja olakšanja kod osobe, jer će shvatiti da nije iznimka i da nije u njoj problem. Tijekom studiranja potrebno je pred sebe postaviti ciljeve i plan koji je objektivno ostvariv kako biste stres smanjili koliko možete. Ciljevi trebaju biti realni kako ne bi došlo do pada samopouzdanja kada se oni ne uspiju ostvariti,“- ističe psihologinja. Jedan od savjeta stručnjakinje je da kada ste u „dobroj“ fazi napišete sebi poruke ohrabrenja, navedete svoje uspjehe, dobre osobine i slično te papiriće ubacite u posudicu koju ćete otvoriti po potrebi, odnosno kada vam je nužno nekakvo ohrabrenje. Psihologinja ističe nešto što je posebno bitno zbog neizvjesnosti uzrokovane pandemijom, a to je uvesti sebi neke rituale koji daju sigurnost čak i kada vam ništa ne ide od ruke ili po planu, a to su neke stvari koje vas umiruju i vraćaju na „tračnice“. To može biti navika da svaki dan u isto vrijeme liježete ili se budite, uvođenje treninga ili šetnje u svakodnevnu rutinu, kava, vrijeme za sebe, meditacija i slično, a treba se uhvatiti za te stvari kada vam se čini da vam ništa ne ide od ruke taj dan kako biste učinili nešto što vas smiruje i zadovoljava i kako biste se na kraju dana ipak osjećali ispunjeno. Sportaši najčešće imaju vlastite rituale koje ljudi katkad protumače kao praznovjerje, a to je zapravo način smirivanja i vraćanja mentalne snage. Nakon položenog ispita potrebno je i odmoriti se i nagraditi. Kada je čovjek uvijek na sto posto svojeg kapaciteta, prije ili kasnije može doći do sagorijevanja. Potrebno je poznavati sebe i znati kako dozirati svoju snagu i koncentraciju. Stoga je savjet da katkad u startu budemo umjereniji kako ne bi kasnije došlo do zasićenja. Kako bismo se što bolje mentalno pripremili za nadolazeću akademsku godinu, razgovarali smo i s Lidiom Černi, psihoterapeutkinjom i direktoricom Centra Pozitiva (Centar za pozitivne vrijednosti i osobnu izvrsnost - https:// www.centarpozitiva.com). Sigurno ste se mnogo puta susreli s „ispitnom anksioznošću“, odnosno tremom pred ispit. Psihoterapeutkinja navodi kako ne treba čekati dan pred ispit ili ispitni rok, već rad na tome treba krenuti upravo sada. „Ono što bi bilo dobro započeti raditi ne samo prije ispita, nego odmah, od sutra - ujutro posvetiti malo pažnje sebi, početi svjesno disati, dakle pratiti svoj udah i izdah 15 minuta svako jutro kad ustanemo iz kreveta što će nas već vrlo brzo dovesti do stanja potpune opuštenosti. Dakle, sjesti negdje gdje nam je udobno, zatvoriti oči, ne u krevetu, opustiti se tjelesno i početi pratiti svoj udah i izdah i ništa drugo. Znači biti koncentriran samo na praćenje svog prirodnog ritma disanja, udaha i izdaha, biti svjestan da dišete. Obično je disanje automatski naučen proces od rođenja kad udahnemo svoj prvi udah, o kojemu (disanju) ni ne razmišljamo u normalnim životnim okolnostima. Sama koncentracija na udah i izdah stvara nevjerojatne dobrobiti, koncentriramo se samo na ono na što želimo, a ne na ono što nam dolazi po navici (rastrošne misli) autopilota koji se vrti u glavi. Druga stvar koju ovo disanje podiže su alfa moždani valovi (u aktivnoj svjesnosti smo u beta moždanim valovima) što nas uvodi u prirodan ‘unutarnji prostor’, mir i spokoj. Treća stvar dobrobiti ovog jednostavnog disanja je podizanje razine serotonina (endorfina i dopamina) hormona zadovoljstva i sreće u mozgu. Uz to lagano učimo biti samo u onome što trenutno radimo, a ne po navici na sve i svašta oko sebe, dakle vježbamo biti u ovome danas i ovdje što i jest jedino vrijeme u kojem živimo. Već 30 godina znanost proučava ovaj fenomen svjesnog disanja i rezultati

su fenomenalni. Ja u svojoj terapiji ovo disanje dajem kao dodatnu metodu i jako sam zadovoljna dosadašnjim rezultatima (već 20 godina). Nema prečice u smirivanju osobito ako smo tjeskobni i u strahu, zato ovo disanje može lijepo smiriti u svim životnim stresnim situacijama. Stoga, pred sam ispit potrebno je disati desetak minuta i trema će proći.“ Svaki čovjek je individua pa tako i svaki student. Netko bolje radi pod pritiskom, a drugi pak vole imati vremena na pretek i stvari pod kontrolom. Jednako tako, neke studente pad ispita demotivira, a nekima je upravo to ono što pali iskru i volju za uspjehom kako bi dokazali sebi, a i drugima, da oni to mogu. Psihoterapeutkinja je imala vrlo zanimljiv odgovor na pitanje o neuspjehu, negirajući isti, a odgovor nas može potaknuti na razmišljanje.„Neuspjeh je zanimljivi fenomen o kojemu se puno raspravlja. Moram jasno naglasiti da u svakom uspjehu leži puno neuspjelih dionica. Neuspjeh zapravo ne postoji, postoji samo niz testova koji mi pokazuju da nisam prošla određenu dionicu ‘puta’, uostalom kao i svaki test koji kao student moram proći kako bi išao u viši razred. Bez testova je nemoguće provjeriti svoj uspjeh. Ako sam fokusirana na uspjeh i radim na tome svakodnevno, neću doživljavati neuspjeh. A ako i dođe test, pa padnem neku dionicu svog puta ka uspjehu, to mi je sjajna škola kako se moram bolje potruditi da drugi puta ne padnem na tom ‘životnom ili poslovnom’ testu. Voljela bih da ovo potpuno razumijete – da je uspjeh popločen brojnim neuspjelim dionicama, ali da je krajnji cilj onoga što želim postići to na što se trebam fokusirati, a ne na trenutni neuspjeh. Fokus treba biti uvijek na ono što želim postići, a ne na ono što nisam postigla.“ Stručnjakinja je rekla da se mnogi studenti javljaju upravo zbog problema nesigurnosti pred ispit, a i nesigurnosti i manjka samopouzdanja općenito. Navodi kako su osjećaj krivnje i nedostatak samopouzdanja glavni krivci za probleme u životu, kao i probleme u ljubavnim i poslovnim odnosima. Zanimalo nas je i je li ovo vrijeme pandemije povećalo pojavu anksioznosti među ljudima. Njeno iskustvo govori kako je najranjivija skupina upravo mlada populacija. „ Sva istraživanja, a i moje osobno iskustvo kao praktičnog psihoterapeuta, govori da je pandemija podigla razinu ljudske tjeskobe, strahova, neizvjesnosti. Među mladima najviše. Mladi su danas pod većim stresom nego ikad ranije jer im se pred očima raspada svijet na kakav su navikli. Poglavito to osjete baš đaci i studenti. Zbog izolacije i korone, školske su obveze veće i traumatičnije kao i sama organizacija nastave, što stvara dodatni stres, a odnosi su im sve fragilniji zbog nemogućnosti prave i prirodne socijalizacije na koju su navikli. Potres je isto ostavio velikog traga na psihi i emocijama mladih ljudi. To se vidi po sve većem interesu za psihoterapijom i lijekovima.“ Na samom kraju ovog ugodnog i vrlo poučnog razgovora pitali smo psihoterapeutkinju kako prepoznati kada je trenutak za potražiti stručnu pomoć i gdje je ta granica nakon koje više ne možemo pomoći sami sebi. Njena preporuka je sljedeća: „Onog trenutka kad osjete već od jutra tjeskobu, strah od nečeg što možda ne mogu sami dijagnosticirati, da ih hvata panika bez ikakvog poznatog razloga, ako ne mogu spavati, jutrom se bude depresivni, nervozni ili napeti, osjećaju se nesigurno i rastreseno. To su sve simptomi koje ne bismo smjeli zanemarivati jer se mogu pogoršati i dovesti do još većih problema i hospitalizacije. Većina ljudi danas osjeća neku vrstu svakodnevne nelagode, stresa ili gore navedenih simptoma. Zato je dobro početi voditi brigu o svojim emocionalnim stanjima i odmah potražiti pomoć. No, nažalost većina nikad ne potraži pomoć pa se to pretvori u neki poremećaj (anksiozno-depresivni, bipolarni, kompulzivni i mnoge druge). Moram također naglasiti da živimo u kulturi koja još velikim dijelom vjeruje u onu ‘da je psihoterapija za luđake’ pa se ne traži adekvatna pomoć.

Svjetska zdravstvena organizacija objavila je prije dvije godine da će 2020. godine depresija biti jedna od pet vodećih bolesti u svijetu, a još nismo ni znali da će se pojaviti pandemija. Svakim danom smo svjedoci sve više tegoba sa psihičkim i emocionalnim problemima mladih ljudi, populacije najpotencijalnijih godina života od 25 do 40 godine. Uz karakteristiku da je naslijeđe jedan od uzroka bolesti, najčešći današnji način života rapidne svakodnevne trke, konstantnog stresa gdje smo se počeli loše snalaziti, težiti ka nemogućem, pa nije ni čudo da naš naš um ne može sve ‘provariti’. Prilagodba je jedan od ključeva uspjeha i mira u nama, uz discipliniran rad na sebi (spomenula sam disanje i bilo kakva relaksacija i odmor, posvećenost sebi). Uz psihičke bolesti i druge fizičke bolesti danas, to već znamo, potiče psihosomatika, loše emocionalno i psihičko stanje čovjeka. U mojoj je ordinaciji sve više upravo takvih mladih ljudi koji su poslovno sagorjeli (burning out) pod konstantnim stresom, koji žive na autopilotu i vrlo brzo dođu do kraja svoje psiho-emocionalne izdržljivosti. Trebamo se zaustaviti i posvetiti malo pažnje sebi, poglavito ujutro i započeti dan mirnije. Trebamo znati da su svi naši potencijali u nama, a ne u izvanjskom svijetu kako nas se do sad učilo.“ (Lidia Černi; direktorica Centra pozitiva, psihoterapeut, NLP life

coach, hipnoterapeut, info@centarpozitiva.com) Želimo Vam puno uspjeha u studiranju ove akademske godine i ne zaboravite da je mentalno zdravlje najvažnije!

U nastavku donosimo podatke i kontakte centara u kojima možete potražiti pomoć. Na našem Fakultetu djeluje Savjetovalište za studente Pravnog fakulteta svih smjerova, te ukoliko želite porazgovarati s nekim stručnim ili vam je potrebna stručna podrška i pomoć dostupni su na e-mail adresi savjetovaliste@pravo.hr. Neke savjete možete pronaći i na webu savjetovališta:

https://www.hzjz.hr/sluzba-promicanje-zdravlja/pet-jednostavnih-aktivnosti-za-ocuvanje-mentalnog-zdravlja-u-doba-koronavirusa/ https://www.hzjz.hr/aktualnosti/ preporuke-za-ocuvanje-mentalnogzdravlja-u-vrijeme-pandemije-covid19-letak/ https://zdravlje.gov.hr/UserDocsImages//2020%20CORONAVIRUS// HZJZ%20Preporuke%20za%20 o%C4%8Duvanje%20mentalnog%20 zdravlja.pdf http://psiholoska-komora.hr/static/ documents/HPK-Koronavirus_i_ mentalno_zdravlje.pdf

Ako biste radije željeli ostati anonimni, postoji i mobilna aplikacija na hrvatskom jeziku, Naomi koja je namijenjena brizi za mentalno zdravlje. Aplikacija je dostupna 24/7 na iOS ili Android uređajima te nudi interaktivne, edukativne i zabavne tehnike, a ako je potrebno spaja vas sa certificiranim psihoterapeutima ili edukantima psihoterapije. Nakon otvaranja osobnog profila, aplikacija potiče da redovito bilježite svoje mentalno stanje i pratite vlastiti napredak. https://naomi.health/

Psihološka savjetovanja također nudi i:

Nastavni zavod za javno zdravstvo dr. Andrija Štampar; Odjel - Centar za zaštitu mentalnog zdravlja djece i mladih.

https://www.stampar.hr/hr/savjetovaliste-za-mlade

Psihološki centar TESA, Internet savjetovanje – psiho.pomoc@tesa.hr

Hrvatski crveni križ

https://dck-vz.hr/projekti-i-aktivnosti/besplatno-psiholosko-savjetova-

nje/ 099/2121-222 n