Vinske zvijezde br. 6

ZA ISTINSKE LJUBITELJE VINA

Broj 6 | Godina II | Ožujak 2025.

MARIJA VUKELIĆ prof. glavna urednica

marija@marijavukelic.com

Prije točno godinu dana predstavili smo se vinskoj publici s tzv. pilot projektom. Bilo nas je troje, osmislili smo dodatak postojećem renomiranom ocjenjivanju Vinske zvijezde dižući visoko letvicu i preskačući svakim brojem sve više. Danas nas je 25. Krećemo i dalje od ocjenjivanja i dolazimo do časopisa: osmišljavamo, pišemo, fotografiramo, snimamo video, vodimo društvene mreže, razgovaramo s vinarima i vinogradarima, obilazimo vinograde, vinske sajmove i radionice, uživamo u vinu. Dajemo našim čitateljima kvalitetne i provjerene informacije iz prve ruke, na jednom mjestu, stručno i jasno napisane, prenesene da se s lakoćom čitaju, da se povezuju na sve moguće načine koje pruža moderna interaktivna platforma. Tu smo i dalje, približavamo vam vina i u tome svi skupa uživamo. S nama uživa i Grozdek, popularni animirani lik prvog hrvatskog vinskog stripa. Uživajmo i u ovom broju s 38 rubrika, s preporukom ljubavnih vina, onih koje uvijek volimo piti, ne samo za Valentinovo. Jer ljubav je stalno oko nas.

IMPRESSUM

Izdavač:

Zlatne riječi jdoo, Mirogojska 21, Zagreb

Glavna urednica: Marija Vukelić

Lektor:

Marko Kovačić

Grafička urednica: Mirjana Kapitan

Urednik fotografije: Julio Frangen

Suradnici:

Franka Božičković

Adriana Strmotić

Stiv Cinik

Davor Šišmanović

Franjo Rizlinški

10-21

24-33 34-37

60-61 86-87

4-5 Tko piše

6-8 Najave i događaji

9 Ako ste propustili, pročitajte

10-21 Ocjenjivanje vina

22 Vinska radionica / Austrija

23 (na) mladima svijet ostaje

24-33 Vinska sorta / Žlahtina

34-37 Ja vinar / Ivica Dobrinčić

40 Pjenušavi doručak Kvarner

41 Za one koji žele znati više

42-45 Razgovor o vinu / Franjo Francem

46 Vino i civilizacija

47 Pametni vinogradi

48-49 Priče iz Istre i okolice

50-51 Pozdrav iz Vojvodine

52 Pozdrav iz Makedonije

53 Pozdrav iz Španjolske

55 Pozdrav iz Slovenije

56-58 Zadarsko vinsko pero

59 Francuski i vino / En Primeur

60-61 Iz Osijeka s ljubavlju

62-63 Pjenušave priče

64-65 Prijedlog vinsko putovanje

66 Vino i business

67 Vinske kapljice iz svijeta

68-70 Vino na visokoj peti / Monika Neral

71 Vino i riječi

72 Preporuka / Wine bar Bellucci

73 Preporuka / Restoran Kornat

75 Oui, cheffe / Ana Grgić Tomić

76-77 Sir i vino vole se javno

78-79 Čokoladne mušice

80 Krunovi vinski zapisi

81 Piva zaljubljenih

82-83 Jaka alkoholna pića / Tekila

84-85 Masline i maslinarenje

86-87 Vino i hrana / krafne

86 Vinski strip / Grozdek

MANUELA PLOHL

vinska stručnjakinja

Po završetku sve tri razine vinske eduakcije WSET u Hrvatskoj, diplomantica je na Weinakademie Österreich u Austriji. Od 2020. godine WSET predavačica na Wine Academy Croatia. Vinska kolumnistica pri Zadarskom listu i osnivačica udruge Vinum. Nosi počasnu titulu Vinske dame u Ordo Equestris Vini Europae gdje je dugogodišnja članica.

BRUNO GABERŠEK

vinski sudac

Diplomirao tehnologiju vina na Biotehničkom fakultetu Sveučilišta u Ljubljani. Međunarodni degustator i vinski pisac. Radio za udrugu obiteljskih vinarija Slovenije, freelance savjetnik (na području vinskih etiketa i zakonodavstva), radio inspekcije za vinarstvo, marketing za nove vinske marke. Redovno predaje zakonodavstvo vinarstva za sommeliere. Strast su mu pjenušci i vina izvornih sorti vinove loze.

ANJA NOVOSELIĆ

ocjenjivačica maslinovih ulja

Dr.sc. prehrambene tehnologije i stručnjakinja u području maslinovih ulja. Voditeljica kontrole kvalitete u proizvodnji na OPG-u Chiavalon u Vodnjanu. Službena senzorska ocjenjivačica maslinovog ulja pri Ministarstvu poljoprivrede RH. Ocjenjivačica u Panelu za senzorno ispitivanje maslinovog ulja pri Institutu za poljoprivredu i turizam u Poreču.

MIQUEL HUDIN

vinski pisac

Vinski sudac i pisac, podrijetlom iz Kalifornije (i Hrvatske). Živi u Kataloniji, u Španjolskoj. Vinsku karijeru počeo u dolini Nape, napisao seriju knjiga o vinu Vinologue (2008.), a zatim pokrenuo internetsku stranicu Hudin.com (2010.). Dobio nagradu Wine & Innovation Award (2020). Fortnum & Mason Awards proglasile su ga najboljim vinskim piscem (2017.). Dobitnik nagrade Geoffrey Roberts (2016.).

EMIL PERDEC

sommelier

Emil Perdec, sommelier s bogatim iskustvom rada u kultnim istarskim restoranima Valsabbion i Zigante, sa suprugom Karin vodio je Wine bar Tinja u Puli. Karijeru u hotelskim kućama gradio je u Maistri gdje je postavio visoke somelijerske standarde, a danas obnaša dužnost direktora HiP-a u Plavoj laguni. Dugogodišnji je povjerenik HSK za Istru, a hobi mu je vinsko novinarstvo.

BETTY KOSTEr stručnjakinja za sireve Potječe iz 2. generacije sirara u Nizozemskoj. Napisala pet knjiga u proteklih 25 godina, a najpoznatiji su naslovi Passie voor Kaas, 500 favoriete kazen, Hollandse kaas (Strast za sirom, 500 omiljenih sireva, Nizozemski sirevi). Godine 1989. sa suprugom Martinom pokrenula je L'Amuse, butiknu prodavaonicu sireva u Haarlemu. Danas oni putuju svijetom podučavajući sparivanje sireva, ali rade i dalje u svojoj prodavaonici.

GORAN GAZDEK novinar

Novinar (Radio Daruvar, Glas Slavonije i Bjelovarski list gdje je bio i glavni urednik). Surađivao s brojnim dnevnim i tjednim listovima i revijama. Danas je slobodnjak, vlasnik i urednik portala Virovitica. net. Osnivač i jedan od urednika portala za kulturu piva (Pivnica.net) koji 18 godina svakodnevno donosi sadržaje o pivu. Direktor je Fra Ma Fu festivala – festivala reportaže i reportera.

MIRJANA MAKSIMOVIĆ vinska stručnjakinja

Predsjednica je udruge Žene i vino Srbija. Rođena u Somboru, gradu u kojem žene od davnina vino piju, ne i prave, čini se nekako Božjom voljom predodređena za posao kojim se bavi. Zaljubljenica u putovanja, turistima diljem svijeta predstavlja vina i kulturu Balkana pa nije čudno što je vinski turizam i tema njezine doktorske disertacije u nastajanju. O vinu piše, ocjenjuje ga, pije i uživa.

IVA-ANTONIA CIRIMOTIĆ

univ. mag. ing. agr. Diplomirala na Agronomskom fakultetu, a stručnost je usmjerila na vinogradarstvo i vinarstvo. Praktična iskustva stekla je u laboratoriju za ishranu bilja, laboratoriju za grožđe, mošt i vino i radeći kao student na Ministarstvu poljoprivrede. Motivirana za daljnji razvoj u struci, trenutno putuje svijetom i prikuplja dragocjena iskustva.

MARIN MIHALJEVIĆ ŽULJ

Izv. prof. dr. sc., predaje na Agronomskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, nositelj je tri modula iz područja jakih alkoholnih pića, glavni je destiler u obiteljskoj destileriji Lynx Craft Distillery. Od 2014. certificirani senzorni ocjenjivač vina i voćnih vina u RH. 2014. godine završava tečaj senzornog ocjenjivanja jakih alkoholnih pića u Austriji (World-Spirits Academy, Bad Kleinkirchheim). Napisao knjigu „Voćne rakije, likeri i travarice“, autor tridesetak znanstvenih i stručnih radova.

SANJA VLADOVIĆ

certificirana kušačica

čokolade IICCT Level 2

Marketinška stručnjakinja koja u slobodno vrijeme istražuje specialty čokolade i kakaovce kontroliranog podrijetla te organizira vođene degustacije, radionice i treninge o čokoladi i kakau za profesionalce i širu javnost. Sa suprugom Stivom Kahlinom vodi međunarodno nagrađivani brand TAMAN Artisan Chocolates.

IVANA SIMJANOVSKA

vinska stručnjakinja

Vinska autorica, izdavačica dva vinska vodiča o makedonskim vinima i autorica makedonskog Slow Wine Guidea, suosnivačica i predsjednica “Kalem-enja”, udruge vinskih savjetnika i edukatora. Promovira makedonska vina na vinskim događanjima diljem svijeta. Radi kao vinska vodilja za Macedonia Experience, piše o vinu na blogu www. ivanasimjanovska.com. Međunarodna ocjenjivačica na vinskim natjecanjima (Mundus Vini, BIWC, Citadelles du Vin, Grow du Monde i dr.)

IVANA ERHARDT DRAGANIĆ

novinarka

Komunikacijska savjetnica, vlasnica obrta Cat Komunikacije za odnose s javnošću i edukacije, s više od 20 godina iskustva rada u različitim medijima. Urednica kulture i novinarka u Osječkom domu, suradnica Elle magazina, osnivačica i glavna urednica portala osijek031.com; radila na RTL televiziji. Bila vlasnica prvog vinskog bara u Osijeku „Vinska mušica“ gdje je predstavljala vinarije, vodila vinske večeri.

KRUNO FILIPOVIĆ

vinski stručnjak

Znanje do kojeg uspije doći nastoji iskoristiti u promociji domaćih vina i vinara. Dio je WSET tima kao jedan od predavača i nositelj 3. razine. Iskustvo je stjecao u maloprodaji, veleprodaji, marketingu, edukaciji, kušanjima, ocjenjivanju i putovanjima po vinskim regijama. Trenutno vodi vlastitu tvrtku naziva Makija & Drača koja je posvećena promociji domaće vinske scene i edukaciji svih budućih vinoljubaca.

Vinart Grand Tasting

Datum: 28. 02 – 01. 03. 2025.

Lokacija: Zagreb, Lauba

Opis: Vodeći poslovni vinski sajam u Hrvatskoj na jednom mjestu okuplja najkvalitetnije vinare i profesionalce iz poslovnog svijeta.

Prowein 2025 – međunarodni sajam vina i žestokih pića

Datum: 16. – 18. 03. 2025.

Lokacija: Düsseldorf, Germany

Opis: Oko 6000 izlagača predstavlja preko 500 vinskih regija iz više od 60 zemalja svijeta na najvažnijem sajmu vina i alkoholnih pića na svijetu.

BregPremier – kušanje novih vina Bregovite Hrvatske

Datum: 24. 03. 2025.

Lokacija: Hotel Esplanade, Zagreb

Teranino Festival 2025

Datum: 07. 03. - 09. 03. 2025.

Lokacija: Bale, sportska dvorana

Opis: Događaj spaja autentični okus Teranina s kulinarskim užicima istarske tradicije I pažljivo osmišljenim glazbenim nastupima.

WineRi – wine & gastro festival

Datum: 21. – 23. 03. 2025.

Lokacija: Rijeka, Exportdrvo

Opis: Međunarodni eno - gastro festival WineRi, od milja nazvan “Oda mediteranskom načinu života” u Rijeku dovodi 100 izlagača vina, rakije i likera.

Opis: O Predstavljanje vina prošlogodišnje berbe kao i vina starijih godišta koja će ove godine prvi put izaći na tržište kako bi se stručna javnost i poslovni partneri upoznali s njihovim potencijalom. Svoja vina predstaviti će 40-tak vinarija iz vinske regije Središnja bregovita Hrvatska.

| ožujak 2025.

Vino Dalmacije

Datum: 28. - 29. 03. 2025.

Lokacija: Split, Hotel Le Méridien Lav

Opis: Vodeći regionalni vinski festival organiziran kao promenadno kušanje koji posjećuje veliki broj trgovaca vinom, ugostitelja, hotelijera kao i svih drugih štovatelja vina.

10. Salon vina Kragujevac

Datum: 28. – 29. 03. 2025.

Lokacija: Kragujevac, Srbija, Kongresni centar hotela “Kragujevac”

Opis: U organizaciji Vinskog viteškog reda Šumadije, festival okuplja najpoznatije vinarije iz Srbije i jugoistočne Europe, kao i profesionalne kupce i ljubitelje vina.



57th VinItaly

Datum: 06. - 09. 04. 2025.

Lokacija: Verona, Italija

Opis: Vodeći sajam vina i jakih alkoholnih pića namijenjen operaterima u vinskom poslovanju na međunarodnom tržištu.

Zagreb Underground

Datum: 11. – 12. 04. 2025.

Lokacija: Zagreb, Tunel Grič

Opis: Prvi vinski festival ispod zemlje na kojemu se kušaju vina uz « putovanje » kroz raznolik svijet gastronomije, enologije, glazbe, umjetnosti i nekonvencionalne zabave.

 Vinske zvijezde – Uskrsno izdanje

Datum: 10. 04. 2025.

Lokacija: https://issuu.com/vinskezvijezde

Opis: Uskrsno posebno izdanje priprema preporuku vina i jela za Uskrs.

KONFERENCIJA VINTELIGENCIJA u Osijeku

piše: PROMO

foto: GRAŠEVINA CROATICA / MV

Konferencija VINTELIGENCIJA 2025 održat će se u Osijeku 27. i 28. ožujka. Organizatori su tvrtka Vinteligencija d.o.o. i Graševina Croatica.

Konferencija je zamišljena kao predstavljanje novih istraživanja, trendova i neiskorištenih alata pojedine industrije. Plenarni predavač je prof. dr. Manfred Stoll (Full Professor and Head of the Department of General and Organic Viticulture (HGU)) koji će i otvoriti konferenciju u četvrtak s podacima istraživanja iz Geisenheima. Nakon njega će se Hrvatska znanstvena zajednica u najvećoj mjeri osvrnuti na probleme vezane uz vodu u vinogradima tj. njezin nedostatak, slijedi predstavljanje novih kvasaca, nastalih uslijed promjene klime. Za kraj predviđeno je predavanje prof. Perića o projektiranju tj. greškama u projektiranju vinarija.

U petak dan otvara Philippe Ortega koji će predstaviti svoju konzultantsku kuću koja se bavi poboljšanjem poslovanja vinarija. On će tijekom dana imati i predavanje o proizvodu Chestwineu, novom zaštićenom prirodnom spoju iz cvijeta kestena koji služi kao zamjena za sumpor. https:// www.treeflowerssolutions.pt/en/o-parque/ Zanimljiva je i tema o važnosti istraživanja tržišta: predstavljanje Vinpilota – jednog od rijetkih IT rješenja rađenih isključivo za vinsku industriju. S novitetima će nam se predstaviti i dobavljači ambalaže, oni najveći - Vetropack i Schiesser (AMORIM).

VIŠE

PETIT TASTING u Petom kupeu bio je sjajan početak manifestacije

Vinart Biz Edition

foto: JULIO FRANGEN

Početkom veljače u Petom kupeu održan je četvrti po redu Vinart Petit Tasting, kojim je počeo niz vinskih događanja pod krovnim imenom Vinart Biz Edition Tema ovogodišnjeg Petit Tastinga bila je kušanje vinskih ikona, podijeljeno u dva trosatna dijela, Icons 1 i Icons 2

Svaki dio činila je selekcija od 33 vrhunska vina po mišljenju 28 uvaženih stručnjaka za vino, pretežno vodećih sommeliera i vinskih novinara. Predlažući vina za Petit Tasting, vodili su se kriterijima opće kvalitete, aktualnosti pojedinog vina, važnosti pojedine sorte i autentičnosti izričaja. Osobitost i važnost ove priredbe jest da svaka vinarija predstavi samo jedno vino, što posjetiteljima omogućuje koncentrirano kušanje vina.

Petit Tasting bio je odlična uvertira u ostala događanja Vinart Biz Editiona, nakon koje je slijedilo 25 vinskih radionica u Esplanadi 20., 21., 22. i 26. veljače, zatim Silent Tasting 27. veljače te na samom kraju 10. jubilarni Vinart Grand Tasting –profesionalni dvodnevni sajam u Laubi 28. veljače i 1. ožujka.

Prvo ocjenjivanje 2025.

LJUBAV u čaši

piše: MARIJA VUKELIĆ

foto: JULIO FRANGEN

Kako smo ocjenjivali?

Ocjenjivanje je pozivno – vinari se pozivaju na sudjelovanje ili se sami prijave prateći objave na Facebook stranici. Ocjene nisu nikad sponzorirane, potpuno su neovisne. Ocjenjuje stručni žiri – enolozi, vinari, ugostitelji, sommelieri, vinski znalci, specijalizirani novinari. Ocjenjuje se metodom „OIV 100 bodova“, anonimno i naslijepo. Ne ocjenjuje se sorta ni regija; kod uzoraka se zna godina berbe, alkohol i kategorija prema ostatku šećera. Povjerenstvo zasjeda javno, u ugostiteljskim objektima, uz ocjene se kratko opisuju vina. Javno se objavljuju zlatna i srebrna priznanja. Vrijede cijene kakve su na dan ocjenjivanja.

Legenda:

bodovna granica za odličja:

• srebro *** od 85 do 89,9 bodova

• zlato **** od 90 do 94,9 bodova

• veliko zlato ***** od 95 do 98,9 bodova

• velika zvijezda od 99 do 100 bodova

Vino s najboljim omjerom cijene i kvalitete dobiva posebno priznanje.

Gdje smo

ocjenjivali?

Restoran Vinodol u svojoj bogatoj ponudi nudi izvorne specijalitete hrvatske kontinentalne i mediteranske kuhinje. Baza kulinarskog potpisa oduvijek su bila izvorna hrvatska jela, a Vinodolov stručni tim svakodnevno radi na unapređivanju jelovnika i pomicanju granica. Osim gastronomskog užitka, Vinodol nudi vrhunsku vinsku kartu i predivan ugođaj. Smješten u najužem centru Zagreba, restoran je nezaobilazna destinacija za sve one koji su željni kvalitetne kuhinje, izvrsne hrane i vrhunskih vina vina te profesionalne usluge ljubaznog osoblja.

12 | ožujak 2025.

Stručna komisija: Damir Tomić, Dare Špenko, Andrea Pančur, Marija Vukelić, Ana Marija Jagatić Korenika, Nikolina Koloper i Saša Zec

LJUBAV u čaši

U zagrebačkom restoranu Vinodol stručna komisija izabrala je naslijepo „ljubavna vina“ na svojem već tradicionalnom prvom ocjenjivanju u tekućoj godini. Vina su bila podijeljena u dvije kategorije, pjenušava i crna, odležana i zavodljiva - prava preporuka za proslavu Valentinova, Dana žena ili bilo kojeg običnog dana s voljenom osobom ili dragim društvom.

Šampion ocjenjivanje je Cuvée Jakob 2011 s 95 bodova – s osvojenih 5 zvjezdica!

piše: MARIJA VUKELIĆ

foto: JULIO FRANGEN

Uzagrebačkom restoranu Vinodol, u srijedu 12.2.2024., Vinske zvijezde proslavile su 11. rođendan uz prvo ovogodišnje (tradicionalno) ocjenjivanje vina prigodne tematike uz Valentinovo –Ljubavna vina! Što su ljubavna vina? Ima li definicije? Svakome je ljubavno vino ono koje najviše voli, a prema nekim svjetskim istraživanjima u opisu ljubavnih vina s afrodizijačkim svojstvima, najčešće se spominju dvije kategorije – moćna crna vina i pjenušava vina. Tako su nastale i kategorije za ovo ocjenjivanje koje je ujedno i preporuka za sve posebne trenutke s voljenim osobama. Prva su kategorija crna (ili crvena) vina – jaka, opojna, zavodljiva vina, većinom odležana, zavodljivih aroma, začinskih nota vanilije i karamele. Uz takva vina žene najviše vole biti zavođene (prema jednom talijanskom istraživanju). Pjenušava vina, posebice šampanjci, privlače muškarce. Mjehurići, arome brioša, maslaca, ugodna svježina, ali i tercijarne note odležanih pjenušavih vina, karakteristike su vina uz koja žele biti zavedeni muškarci. Vinari su bili pozvani na sudjelovanje s vinima ovih dviju kategorija. Na ocjenjivanje su pristigla 22 uzorka.

Apsolutni šampion ocjenjivanja je Cuvée Jakob 2011, s 95 bodova, kao i pobjednik kategorije crnih vina. Slijede ga Enigma Petrač 2019 s 93 boda, a treće mjesto dijele tri vina s 92 boda: Syrah 2018 Grabovac,

L’Amour Matković 2020 i Bela Voda Tikveš 2021. U kategoriji pjenušavih pobijedilo je slovensko vino vinarije Ščurek - Zero brut s 93 boda. Na drugom je mjestu Evita Premium Cattunar (92), a na trećem Terra Falconis Extra brut (91).

Kratki opisi odabranih vina za ovaj broj slijede na stranicama ispred vas.

U komisiji je bilo 5 članova: od najmlađih – Nikoline Koloper, apsolventice Vinarstva i vinogradarstva Agronomskog Fakulteta u Zagrebu i Andree Pančur, vinske blogerice s vinskom edukacijom (HSK1) do renomiranih ocjenjivača i certificiranih degustatora, Ana Marije Jagatić Korenika s Agronomskog Fakulteta u Zagrebu i Dare Špenka, slovenskoga sommeliera i vinskoga viteza. Predsjednik komisije bio je enolog Saša Zec, a vina je posluživao iskusni Vinodolov konobar i sommelier Damir Tomić.

Nakon ocjenjivanja restoran Vinodol ponudio je komisiji odličan ručak, s posebnom osmišljenim jelovnikom u kojemu su bili: za predjelo cikla s kremom od kestena uz gorušicu, čips od kokosa, gel od nara i prah pečene masline; za glavno jelo - teleći kotlet s koricom od svježeg sira i oraha uz kovrčavi paljeni kelj i kremu od cvjetače, a desert je bila pita od limuna.

PJENUŠAVA vina

Evita Premier

Blanc de Blancs

2017.

92

Vina Cattunar

BRTONIGLA Istra Hrvatska Istra i Kvarner

Opis:

VIŠE

Gastro preporuka:

zlaćane boje, postojan, bogat, odležan, zaokružen, orašastih nota

teleće pečenje, pačja pašteta

Alkohol: 12,00%

Cijena: 26,00€

93

Zero Ščurek brut

2021.

Ščurek vina

BRDA

Slovenija

Opis:

SAZNAJ VIŠE

Gastro preporuka:

Alkohol: 13,00%

Cijena: 27,00€

Terra Falconis

extra

91

Opis:

SAZNAJ VIŠE

Gastro preporuka:

brut 2021. i 2022. Mladina PLEŠIVICA

Bregovita Hrvatska

veliki pjenušac, usklađen, ugodne svježine i voćnosti, sočno, mirisa na brioche osvježavajućeg mirisa na jabuke, šampanjskih nota, trajno, lijepo, elegantno

škampi na žaru, rižoto s kozicama, kamenice u tempuri aperitiv, bruschetta s mozzarelom i pestom

Alkohol: 12,50%

Cijena: 25,50€

SAZNAJ

Lilith Brut nature rosé

2019.

Degrassi vina

Opis:

SAZNAJ VIŠE

Gastro preporuka:

SAVUDRIJA

Istra

Hrvatska Istra i Kvarner

zagasita

brončana boja, miris na trešnje, svježe na okusu

kamenice, salata od hobotnice, carpaccio junetina

Alkohol: 12,00%

Cijena: 35,00€

Royal Hill extra brut

2020.

Royal Hill

ERDUT

Slavonija i Hrvatsko Podunavlje

Muškatna penina poluslatko

(NV)

Jeruzalem Ormož

Slovenija

SAZNAJ VIŠE

Gastro preporuka:

lagano, osvježavajuće vino srednjega tijela, fino perlanje

plata talijanskih sireva, riblji carpaccio

Alkohol: 11,00%

Cijena: 20,00€

Opis: Opis:

VIŠE

Gastro preporuka:

aromatičan, zavodljiv, mineralan, slatkast

voćna salata, torta od mrkve, desert s jagodama

Alkohol: 11,00%

Cijena: 9,80€

SAZNAJ

CRNA vina

Opis:

SAZNAJ VIŠE

Jakob

Cuvée 2011. Jakob vina

Gastro preporuka:

BRODSKI STUPNIK Slavonija

sve uravnoteženo i profinjeno, vino za visoku kuhinju, harmonično, elegantno, živo

porterhouse steak, dry age steak

Alkohol: 14,8%

Cijena: 37,50€

Bela Voda crno 2021.

Tikveš winery

TIKVEŠ Makedonija 95 92

Opis:

SAZNAJ VIŠE

Gastro preporuka:

miriše na višnju amarenu, likoriciju; ozbiljno vino, kompleksno, toplo, zaokruženo

jela s roštilja, divljač (gulaš od divlje svinje)

Alkohol: 15,5%

Cijena: 28,80€

92 91

l'Amour

2020.

Matković vina

POTOMJE

Pelješac

Srednja i južna Dalmacija

Opis:

VIŠE

Gastro preporuka:

zavodljivo i pikantno, note crnog papra, prekrasno, sočno vino

carpaccio tuna, steak s roštilja, teletina pod pekom

Alkohol: 14,5%

Cijena: 18,00€

Matković Di-Mare

2021.

Matković vina

POTOMJE

Pelješac

rednja i južna Dalmacija

Opis:

VIŠE

Gastro preporuka:

sve uravnoteženo i profinjeno, vino za visoku kuhinju, harmonično, elegantno, živo

porterhouse steak, dry age steak

Alkohol: 14,3%

Cijena: 40,00€

92

Syrah Riserva

2022. Grabovac

DONJI PROLOŽAC

Dalmatinska Zagora

91

Opis:

VIŠE

puno vino voćnih aroma (višnje, ribizl), uz note papra, bogati okus, trajno

pršut, janjeći kotleti, srneći gulaš

Alkohol: 14,5%

Cijena: 25,00€

Cabernet sauvignon

eko 2018.

Vina Besednjak

SLOVENSKA ISTRA Slovenija

Opis:

VIŠE

Gastro preporuka: Gastro preporuka:

zemljano (crni ribiz), voćno, svježe, malo herbalnih i animalnoh nota, suho

kompot od šljiva, kobasice od vepra, desert s tamnom čokoladom

Alkohol: 14%

Cijena: 27,00€

SAZNAJ

SAZNAJ

SAZNAJ

SAZNAJ

CRNA vina

Cabernet Sauvignon

2022.

90

90

Kopjar

PECE

Zagorje

Središnja bregovita Hrvatska

Opis:

SAZNAJ VIŠE

Gastro preporuka:

Tvoja krv i moja

2017.

G&J vina Zadar

Sjeverna Dalmacija 91

Opis:

Gastro preporuka: SAZNAJ VIŠE

ZADAR

Alkohol: 13,8% gulaš od divljači, pašta s tartufima, T Bone steak fino, maslačno, kremasto vino, voćna arome s herbalnim (smilje, trpko) s potencijalom odležavanja

Cijena: 35,00€

Rendez-vous Cuvée

2020. Vina Brzica

ERDUT

Slavonija i hrvatsko Podunavlje

zavodljiv, iskren, cvjetni, mekan; lijepe trajnosti, fine pikantnosti, potencijal za odležavanje pitko, lijepo, zaokruženo, zavodljivo, sočno vino

Opis:

SAZNAJ VIŠE

Gastro preporuka:

salama od boškarina, plata sireva, srneći but u umaku od šljiva i brusnica domaće kobasice, janjetina pod pekom, junetina u saftu

Alkohol: 13%

Cijena: 15,14€

Alkohol: 14%

Cijena: 18,00€

Plavac mali Ljubišće

Srednja i južna Dalmacija

Refošk eko 2018.

Vina Besednjak

SLOVENSKA ISTRA

Slovenija

lijepo, elegantno vino, odležano, skladno

SAZNAJ VIŠE

Gastro preporuka:

plava riba, teletina uz gratinirani krumpir

Alkohol: 13,5%

Cijena: 15,00€

Opis: Opis:

SAZNAJ VIŠE

Konavle

Srednja i hužna Dalmacija

Opis:

SAZNAJ VIŠE

Gastro preporuka:

nježno, pitko, jednostavnije, zaokruženo vino

crveno meso s roštillja, divljač s njokama

Alkohol: 13,2%

Cijena: 6,00€

Gastro preporuka:

voćno, miris na borovnice, ukuhano voće, visoka kiselost

ćevapi u lepinji, ovčetina, divljač

Alkohol: 16,5%

Cijena: 27,00€

Cabernet Sauvignon

Vina Brzica

Zagorje

lavonija i hrvatsko Podunavlje

Opis:

SAZNAJ VIŠE

Gastro preporuka:

svježe, zanosno, ljuti papar, začini, jednostavnije vino, tanjeg tijela

jelenja salama, odležano meso, srnetina u umaku od brusnica

Alkohol: 13%

Cijena: 18,00€

UPOZNAJ vina Austrije

piše: MARIJA VUKELIĆ

foto: JULIO FRANGEN

Uzagrebačkom se restoranu Trilogija fino i vino već petu godinu održavaju vinske tematske radionice i predstavljanje vinara. Nakon mnogih sortnih radionica i onih tematskih posvećenih Francuskoj, Italiji i Španjolskoj, došla je na red i Austrija.

Austriju mnogi smatraju jednom od najbolje čuvanih vinskih tajni u Europi. Za mnoge (još) nepoznata, ali za iskrene vinoljupce ova je mala vinska regija prava riznica zanimljivih vina, posebice za one koji žele proširiti vinske horizonte ukusnim bocama koje tako dobro prijaju uz hranu. Sa svojih oko 35.000 hektara pod vinogradima slovi kao mala vinska zemlja, ali s vrlo ukusnim vinima. Najvažnija opća činjenica o Austriji jest da se austrijska vina najviše fokusiraju na kakvoću. Za ljubitelje vina to znači da će pronaći odlična vina, od svakodnevnih do finih odležanih, po vrlo pristupačnim cijenama. Grüner Veltliner najvažnije je austrijsko vino i najpoznatiji austrijski izvozni proizvod – daje bijela vina svježeg okusa s notama zrele jabuke i karakteristično intrigantnom notom bijelog papra. U trgovinama se mogu pronaći boce od mlađih do odležanih varijanti. Uz grüner veltliner i riesling ima važno mjesto na austrijskoj vinskoj sceni. Ključne crne sorte Austrije su blaufränkisch, zweigelt i St Laurent.lavne su vinogradarske regije Austrije Niederösterreich (Donja Austrija) (28.145 ha), Burgenland (13.100 ha) i Steiermark (4.633 ha), s manjom regijom Wien (Beč) oko glavnog grada.

Donja Austrija je najveća, s 26.732 hektara zasađenih vinovom lozom. Glavna je sorta u Donjoj Austriji zeleni veltlinac (Grüner Veltliner), bijela sorta koja čini 49 posto površina vinograda. Slijedi crni zweigelt, križanac frankovke i lovrijenca, pa ostale bijele sorte rizling,

| ožujak 2025.

graševina (Welschriesling), Müller-Thurgau (rizvanac) i chardonnay.

Regija Burgenland (11.538 ha) znana nam je po gradišćanskim Hrvatima koji su se za osmanskih prodora potkraj XV. i tijekom XVI. stoljeća iseljavali iz Like, zapadne Bosne, Korduna, Banovine, Gorskog kotara i Slavonije. Ondje su poznata crna i predikatna vina. Od crnih najzastupljenije su sorte frankovka (Blaufränkisch) i zweigelt pa bijele zeleni veltlinac, graševina i chardonnay. U gradišćanskoj biodinamičkoj vinariji ističe se vinarija Gut Oggau na čijim su etiketama - ljudska lica.

Štajerska ima oko 5100 hektara vinograda gdje su većinom bijele sorte grožđa (82 %). Najviše je sauvignona bijeloga, slijede graševina, bijeli pinot, muškati i sorta Blauer Wildbacher s ružičastim bobicama koje daju - ružičasta vina.

Austrijska su vina iznimno pogodna za sljubljivanje s hranom: grüner veltliner posebno ima afinitet prema klasičnim austrijskim jelima (poput šnicla i krumpirove salate), kao i s plodovima mora, piletinom, jelima od tjestenine i blago začinjenim aromatičnim jelima, dok crna vina poput frankovke i zweigelta ima sočno crveno voće koje se dobro slaže s pizzom, tjesteninom i mesnatim jelima.

Popularnost austrijskih vina je sve veća pa se već drugu godinu zaredom u Zagrebu održava kušanje austrijskih vina pod nazivom „Austrian Wine Meets Croatia“. Organizira ga Trgovinski odjel Austrijskog veleposlanstva i Österreichische Traditionsweingüter (ÖTW), a namijenjen je poslovnim razgovorima i kušanju vrhunskih vina. Idealna prigoda bila je upravo nedavno, 27. veljače, kada su profesionalci iz vinskog svijeta kušali austrijska vina koja postavljaju nove standarde kvalitete na svjetskoj vinskoj sceni, a sve više se kušaju i u Hrvatskoj. Koja vi austrijska vina najviše volite?

(na) mladima SVIJET OSTAJE

piše: MARIJA VUKELIĆ

foto: JULIO FRANGEN

Mladi ocjenjivači, budući vinari - i mladi vinari, nasljednici obiteljskih vinarija najpozvaniji su da naše vinogradarstvo i vinarstvo vode u pravom smjeru, da dovedu Hrvatsku na razinu kvalitete vina i položaja vinske zemlje kakav priželjkujemo.

NIKOLINA KOLOPER iz Zagreba je apsolventica na smjeru vinarstva i vinogradarstva Agronomskog fakulteta u Zagrebu. Tema njezina diplomskog rada bit će vezana uz hibridne crne sorte u uvjetima vinogorja Zagreb. U budućnosti se vidi u vinskoj industriji, bilo da radi u vinariji ili se bavi savjetovanjem, voljela bi biti dio nečega što pridonosi razvoju vinske scene. Na ocjenjivanju joj se svidjelo:

„Bila je opuštena atmosfera, stvarno sam uživala. Kušali smo razna vina i ocjenjivali ih, što je bilo super iskustvo. Bilo mi je korisno jer sam mogla primijeniti teoriju u praksi, a ovakve stvari stvarno pomažu da bolje razumiješ cijeli proces i sve aspekte vinskog svijeta.”

ANDREA PANČUR, vinska je blogerica iz Poreča; živi u Samoboru. Završila je tečaj za sommeliera HSK 1, a strast prema vinima kombinira s kreativnim pristupom marketingu i „storytellingu“/ pripovijedanju. U vinski svijet ušla je s 18 godina radeći na Vinistri, gdje je desetak godina učila o vinu, zatim je pokrenula vlastiti blog Andreine priče „Ocjenjivanja su odlično iskustvo koje zahtijeva visoku koncentraciju, a istodobno pružaju priliku za učenje i usavršavanje, donose nove spoznaje i perspektive. Praksa je vrlo važna – što više kušamo i analiziramo, to bolje razumijemo vino. Posebna je čast ocjenjivati u društvu renomiranih ocjenjivača s bogatim iskustvom, od kojih se može mnogo naučiti.

ŽLAHTINA - šarmantna i ljupka mlada Primorka

„Ako ste kupili butelju vina, ponesite ju u vaš grad kako biste uživali s vama dragim osobama u kapljicama žlahtine.“ ... „Žlahtina će se nježno kotrljati u vaše grlo, lagano draškajući vaše nosnice svojim žlahtnim (plemenitim) i ugodnim mirisima i podrhtavati na vašem jeziku, izazivajući uzbuđenja i buditi sva vaša osjetila (i sjećanja) onako kako to samo žlahtina zna.“

(Mira Katunar, Vrbnička žlahtina, Plemenitost otoka Krka; Golden Marketing-Tehnička knjiga, 2010.)

ŽLAHTINA – nježna, ljupka, mila, oduvijek nam je bila!

piše: MARIJA VUKELIĆ

foto: JULIO FRANGEN

Žlahtina je izvorna vinska sorta bijeloga grožđa u vinodolskom i krčkom vinogorju. Do uvođenja primjene molekularno-genetičke determinacije sorata brojni su je ampelografi svrstavali među plemenke, na što ih je možda upućivalo njezino stoljećima isticano lijepo ime (žlahtno - plemenito). Ona je sorta jake bujnosti. Jednogodišnja joj je rozgva smeđe boje, duga (zbog dugih međukoljenaca-internodija) i debela. List žlahtine je velik, trodijelan ili peterodijelan, a cvijet hermafroditan (dvospolan), što omogućuje dobru oplodnju.

KAKAV JE GROZD?

Veliki grozdovi (iako neujednačene težine koja varira čak između 95 i 570, najčešće između 260 i 320 grama), s jednoliko razvijenim bobicama ugodna je okusa pa se koristi i kao zobatica. Ipak valja naglasiti da je dobar glas žlahtina stekla ne kao zobatica, već kakvoćom vina koje je najčešće slamnatožute boje, suho, karakteristične sortne arome i skladna okusa. Grozd prosječne težine najčešće sadržava oko stotinu bobica. Peteljka čini oko 3,5% težine grozda. Na težinu kožice bobice otpada između 5 i 7%, a na težinu sjemenki od 2 do 3%. Na temelju navedenih podataka o količinskom sadržaju tvrdih dijelova grozda lako zaključujemo da je žlahtina tipična vinska sorta s velikim korisnim učinkom (randmanom) kod moštenja. Zahvaljujući navedenim filometrijskim podacima za grozd, bobice i rozgvu te uobičajenoj dugoj rezidbi i visokom koeficijentu rodnosti (koji iznosi po jednom rodnom pupu od 0,9 do 1,2 grozda), te dobroj oplodnji, žlahtina bijela svrstava se među sorte visoke rodnosti. Kemijski sastav žlahtine bijele ispitivali su mnogi autori. Zanimljivi su podaci inženjera Marcela Stipetića koji je utvrdio još 1931. godine da je tada najviše šećera „nakupila“ žlahtina bijela u Dobrinju na otoku Krku (19% po Babo-u i sa 6,8 g/L ukupne kiselosti iskazane

kao vinska), a zatim redom, taj je sadržaj bio u Novom Vinodolskom između 18,2 i 20,0% (i sa 6 g/L uk. kis.), Driveniku u Vinodolu s 18,0% šećera (i 6,0 g/L uk. kis), Bribiru 18,1% (uz 4,8 g/L uk. kis.) i Vrbničkom polju 17,0% (i 7,8 g/L uk. kis). Najmanji sadržaj šećera te je godine sadržavala žlahtina ubrana u Grižanama i to 15,3% (uz 6,8 g/L uk. kis.).

Praćenjem sastava vina žlahtine bijele i na temelju elaborata o zaštiti kontroliranog zemljopisnog podrijetla iz 1980. godine može se zaključiti da je ono u pravilu srednje jakosti (sadržaj alkohola u tom se razdoblju kretao između 11,3 i 11,8 vol.%). U navedenom razdoblju proizvodila su se isključivo suha vina koja su sadržavala između 4,8 i 5,9 g/L ukupnih kiselina). Vina žlahtine skladna su okusa, ljupka su i pitka. Takva degustativna svojstva vina žlahtine iskazuju posebno u prvoj i drugoj godini, što znači da se ne preporučuje njihovo duže čuvanje.

KAKVO JE VINO?

Kakvo je vino žlahtina i koliko je danas ima? Od ukupnih 200 ha Vrbničkoga polja, više od polovice čine vinogradi, a žlahtine na njima ima više oko 95%. Posljednjih godina

Žlahtina ili

žlajtina dobila je ime po pridjevu „žlahten“, što znači plemenit. Sinonim joj je belina.

proširila se i na druge položaje, na otoke i priobalje (najviše u Novom Vinodolskom, u vinariji Pavlomir). Zanimljiv je podatak da se 80% vina žlahtine prodaje kroz butelje, a ne „u rinfuzi“, a proda se gotovo sve, od berbe do berbe. Mlada žlahtina je voćno i pitko vino i nije namijenjena čuvanju u boci. Harmonična je i ljupka. Svjetlije je žuto-zelenkaste boje, lagana okusa, niskih do umjerenih alkohola. Umjerene punoće, lijepe svježine i umjerenih kiselina. Upravo je ta svježina potaknula vinare da se okušaju u proizvodnji pjenušaca i u tome su vrlo uspješni. U posljednje vrijeme žlahtine se proizvode i u odležanim varijantama, u drvenim bačvama i amforama.

JESTE

LI ZNALI

Prvi pisani spomen o drvenoj bačvi vezan je upravo uz otok Krk i pokazuje kako su Iliri spremali vino u drvene bačve, a ne u zemljane posude kao Grci i Rimljani. Naime, 49. g. pr. Kr., upravo kod Krka, Cezarovi su ljudi probili blokadu jer su načinili splavi od drvenih bačava i pomoću njih izmakli protivniku. Pjesnik Lukan opisuje kako su prazne bačve povezane lancima u dvostrukom bojnom redu odoljele protivniku.

Prema najnovijih podacima agencije APPPRR (2024.), danas u Republici Hrvatskoj ima ukupno 138,92 ha posađenih žlahtinom, od čega najviše na otoku Krku (108, 93). Slijede vinogorja OpatijaRijeka-Vinodol s 19,26 te Zapadna Istra 5,28 ha. Sporadično je ima u Dalmaciji – na Braču (1,12 ha) i u vinogorju Benkovac-Stankovci (0,55) i zamislite - 2,35 ha u Srijemu! Najviše hektara pod trsjem žlahtine ima vinarija Antuna Katunara –Katunar Estate Winery, čak 20 ha na području Bašćanske kotline (položaj Sv. Lucija tj. Šupele). Vinarija Pavlomir iz Novog Vinodolskog ima 17 ha u Vinodolskoj dolini. Na Krku i druge vinarije proizvode vina od žlahtine, to su: PZ Vrbnik (utemeljena 1904. godine), Obrt za vinarstvo i rasadničarstvo – Šipun, Ugostiteljstvo i turizam Nad“, Gospoja, Kuća vina Ivan Katunar, PZ Dolčina u Bakru te Karleuša Vin de Garage iz Rijeke. Najveći dio vina žlahtine prodaje se kao suho mirno vino, a dio se priprema za pjenušce. Jedan od prvih pjenušaca bio je Valomet Poljoprivredne zadruge Vrbnik, koji se proizvodi od 2007. godine tradicionalnom metodom vrenja u boci, a ta boca najveći dio svojeg odležavanja provodi u podmorju na dubini od oko 30 m, na stalnoj temperaturi od 12°C.) Vrenjem u boci iz kvalitetnog vina žlahtina proizvodi se i pjenušac Nada Soubze , Gospoja Prestige Brut, kao i pjenušac Frajona, a pjenušac Porin proizvodi se tehnološkim postupkom vrenja u tankovima (metodom charmat), prvi put ponuđen tržištu 1997. godine). Vinarija Pavlomir radi odličan nagrađivani pjenušac od žlahtine naziva San Marino po otočiću kraj Novog, a Biser žlahtine nastaje metodom charmat u Kući vina Ivan Katunar.

ŠTO PRIJA UZ ŽLAHTINU?

Uz vrbničku žlahtinu valja pojesti nešto iz vrbničkoga kraja. Odlično ide uz krčki pršut i sir, a nezaobilazna je pratnja šurlicama, poznatoj ručno pripremljenoj tjestenini koja se stoljećima radi u vrbničkom kraju. Lijepo prati tipične krčke deserte: presnec i poviticu, kolače od ovčjeg sira i skute. Budući da joj je dom cijeli Kvarner, nezaobilazna je kombinacija s kvarnerskim škampom. Kako? Na milijun i jedan način pa i u neuobičajenoj salati s ananasom i jagodama …

KVARNERSKI ŠKAMP s jagodom i ananasom Skuhajte 6-8 škampi za 2 osobe. Šaku pinjola prepržite par minuta dok ne dobiju zlatnožutu boju i ostavite da se ohlade. U međuvremenu napravite preljev od 2 žlice vinskog octa, 3 žlice maslinovog ulja, 1 žličice meda, 1 žličice senfa i prstohvata soli. Jagode i ananas (cca 1 šalicu) narežite na kockice slične veličine. Škampima odstranite ljuske, ali ostavite nekoliko cijelih za ukras. Izmiješajte listove jedne manje glavice zelene salate s voćem i preljevom i stavite na tanjur. Dodajte repove škampi, a cijele škampe stavite na vrh. Po želji dodajte sol i papar. Pospite pinjolima i poslužite.

foto: PROF. EDI MALETIĆ, AGRONOMSKI

FAKULTET ZAGREB VINSKA

VINSKA SORTA ŽLAHTINA

Odakle nam dolazi žlahtina? Podrijetlo joj je nepoznato, smatra se izvornom sortom Kvarnera. Mnogo se istraživalo raznim genetskim postupcima i nije pronađena nigdje drugdje, ni pod drugim imenom. Jedinstvena je i zasebna. Prvi put se spominje u literaturi 19. stoljeća gdje se kaže da daje plemenito vino. Doista, ime joj potječe od slavenskog pridjeva žlahten, što znači plemenit. Sinonim joj je žlajtina. Često joj se uz ime dodaje pridjev koji opisuje grozd - žuta, mala, vela (žlahtina). A svi ćemo je se prisjetiti iz zlatnih devedesetih godina prošloga stoljeća kad je i najpoznatiji pridjev bio - zlatna. Tadašnja zlatna vrbnička žlahtina uvelike je utjecala na promjene na hrvatskoj vinskoj sceni. Žlahtina je tada ponudila nježno, šarmantno i pitko vino u okruženju jakih dalmatinskih, tada prilično tupih i alkoholnih vina. Tako je postala hrvatska vinska marka koja je odigrala važnu ulogu u prijelazu na modernu proizvodnju vina, a i dan-danas je tu, na vrhu i često prvi izbor na stolu, od marende preko ručka, do večere.

TERROIRI

Vrbničko polje, sa svojim specifičnim klimatskim uvjetima, dom je vrbničke žlahtine. Nekad se ondje uzgajalo povrće i pšenica, a onda je 40-tih godina prošloga stoljeća posađena žlahtina. Tu joj se svidjelo – i tu je ostala. Odgovara joj miješanje planinske i mediteranske klime, odgovaraju joj mirisi više od 1000 vrsta ljekovitog bilja koje raste na Krku, a vjetar ga raznosi i donosi u Vrbničko polje, odgovara joj blizina mora i okus soli. Polje ima oko 80 ha pod nasadima žlahtine.

BAŠĆANSKA KOTLINA

Nalazi se na južnom dijelu otoka Krka, prema Baški, na kojemu je često hvaljen položaj Sv. Lucija tj. Šupele. Sveta Lucija ima odličan vinogradarski položaj, s jugoistočnom orijentacijom, nagibom do 30 % i maksimalnom elevacijom od 140 metara. Na njemu je loza zasađena u posebno gustom rasporedu rastera

foto: PROF. EDI MALETIĆ, AGRONOMSKI FAKULTET ZAGREB

160 x 80, što nije zasad za dobivanje kvantitete, već za maksimiziranje kvalitete. Taj položaj svim vinima, a posebno žlahtini, daje visoke šećere, ekstrakte i strukturu. Dodatan je faktor i povijest položaja koji je obrađivan u antici kao dio kompleksa Ville Rustice, na čijim razvalinama je izgrađena crkvica Sv. Lucije sa samostanom. Redovnici tog samostana nastavili su s uzgojem vinove loze, što su i ovjekovječili upotrijebivši je za dekoraciju Bašćanske ploče, ključnog glagoljskog dokumenta pronađenog u toj crkvici. Osim žlahtine, na položaju Sv. Lucija rastu i lokalne crne sorte, ali i omiljena nacionalna crna sorta – plavac mali – što je i najsjeverniji nasad te sorte. Link na video: https://srdjanhulak.com/zlahtina-svlucija/

VINODOLSKA DOLINA

Vinogradarstvo u Hrvatskom primorju seže još u doba starih Rimljana koji su ove prostore prepoznali kao plodnu oazu za proizvodnju vina. Među njima je i Vinodolska dolina, rimskog naziva „Vallis Vinearia“, poznata i 340. godine prije Krista, kad je spominje grčki geograf Skilaks. Došavši u ove krajeve, Hrvati su nastavili proizvoditi vino, ali tada je ono imalo drugačije funkcije od onih koju mu danas pridajemo. Osim što je služilo za okrepu, bilo je i sredstvo trampe pa bi ga mijenjali za druge važne živežne namirnice, robu i predmete. O važnosti vina govori i jedan od najvažnijih pisanih hrvatskih dokumenata s ovih prostora – Vinodolski zakonik iz 1288. godine. U zapisu se uređuje pudarija (straža) nad vinogradima, govori se o vinu, konobi i kašteladu (podrumar, ekonom, konobar). Gotovo u svim statutima srednjovjekovnih gradova primorske Hrvatske bilo je odredbi koje su i danas primjenjive, npr. o uživanju vina uz potrebnu trezvenost ili pak o zabrani prodaje vina pijancima. Iz vremena francuske okupacije iz 1814. sačuvan je izvještaj predsjednika općine kantona Vinodolskog i općine Novaljske o napornom životu vinogradara, koji su se borili s burom, posolicom i sušom, sadeći lozu na strmom krševitom tlu, a čuvajući plodnu vinodolsku dolinu za ratarske kulture. Nakon stoljeća uspješne proizvodnje, dolaze teške godine za vinogradarstvo Hrvatske, kada se potkraj 19. st. pojavila trsna uš (filoksera) i gotovo potpuno uništila vinograde. Vinodolska dolina koja je 1905. g. brojila 614 ha obrađenih vinograda, gotovo je bila uništena. Revitalizacija Vinodolske doline počinje 1994. g., dolaskom prognanika iz Vukovara na čelu s Andrijom Biroom i Miroslavom Palinkašem. Vinogradari i vinari po struci, znali su što je potrebno toj dolini. Bogatu vinogradarsku i vinarsku tradiciju Vinodolske doline prihvaća Miroslav Palinkaš, čija obiteljska tradicija proizvodnje grožđa i vina potječe iz Šarengrada (Srijemsko vinogorje), gdje i danas posjeduje 4 hektara graševine zajedno s bratom i ocem. Danas vinarija Pavlomir ima u posjedu 40 hektara zemlje od čega 31 hektar vinograda.

Za mene je žlahtina ...

„Lagana i pitka, osvježavajuća i aromatična, žlahtina je za mene simbol ljepote života na Kvarneru. Njezine nježne note citrusnog voća, zelene jabuke i cvjetnih tonova čine je savršenom za toplije dane i mediteransku kuhinju. Volim je zbog njezine autentičnosti i posebnosti koja u svakoj čaši odražava bogatu vinogradarsku tradiciju i povijest Kvarnera.“

Ines Matić Matešković, sommelierka

„Žlahtina je najpoznatija kao svježe mlado bijelo vino stvoreno za ispijanje po ljetnoj žegi koje će vas zbog svojih izraženijih svježina, nižih alkohola i voćnih aroma uvijek rado osvježiti. Ono što najviše volim kod žlahtine jest njena prpošnost i lakoća ispijanja. Moj favorit su žlahtine naglašene mineralnosti odležane sur lie, odnosno na finom talogu, koji vinu daje dodatnu kompleksnost, punoću, zaokruženost i teksturu. Obzirom da mjehurići izvrsno stoje žlahtini, osim kompleksnijih sur lie žlahtina preferiram i one pjenušavih stilova jer su savršene za nazdravljanje ili kao aperitiv, bilo da se radi o jednostavnijoj Charmat metodi ili složenijoj Champagne metodi.“

Marinela Mrkonja, sommelierka

„U Hrvatskoj kroz četiri vinske regije imamo velik broj autohtonih bijelih sorti ali i različitih stilova vina. S obzirom da dolazim s Kvarnera i njegujem lokalni izričaj, sorta koju želim istaknuti jest svakako žlahtina kao kraljica Kvarnera. Izuzetno plemenita i nježna sorta koja može biti idealan izbor vina u svakom godišnjem dobu kao i o dijelu dana u kojem je ispijamo. Lagana i lepršava može biti idealan par bijeloj ribi (tartar, carpaccio). Svakako bih preporučila da probate pjenušce od žlahtine i uživate u najljepšem pogledu.

Martina Škarica, sommelierka

„Žlahtina je autohtona kvarnerska sorta, a za mene je puno više od običnog vina, jer je simbol povijesti i tradicije moga kraja. Žlahtina daje lagano, svježe i pitko vino s prekrasnim aromama citrusnog voća i cvjetnih nota, a posebno ju volim, jer se savršeno uklapa s lokalnim jelima, naročito ribom i morskim plodovima. Upravo ta njezina svježina i lepršavost, čine ju idealnim vinom za svaku priliku, a meni je omiljeno ljetno vino kao odgovor na vruće dane i užurbanu svakodnevicu.

Tena Peričič, direktorica TZ Grada Novi Vinodolski

« Žlahtina je magnet za otok Krk. Tko je uspio u svoja sjećanja pohraniti okus hladne žlahtine uz krčku janjetinu pod pekom, s pogledom na neku od krčkih vizura, prizivanjem sjećanja, može si uvijek popraviti raspoloženje, a i aktivirati jak motiv za prijeći koliko god je potrebno kilometara za vratiti se na tu destinaciju. Karin Mimica, autorica i voditeljica brendova kvalitete u hrvatskom ugostiteljstvu -Gastronautica

„Zlato je plemeniti metal, a mio naslov našeg otoka Krka je Zlatni otok - k tome ga sunce ugodno obasjava kroz dulje razdoblje godine. Na takvom, od Boga danom tlu "cvjeta" žlahtina. Sunce je podgrijava, a burica miluje i kao takva, mažena i pažena uzvraća nam svoje zlatne kapi. Sama se krhko nameće da je uživamo u vrijeme kad je sunce u zenitu. To je uzajamna ljubav, volim te jer si naša, istodobno si pristojna i blaga, žlahtino draga! Časlav Matijević, kuhar i vinski znalac

„Žlahtina je iznimno zahvalna autohtona sorta s obzirom na njezin stilistički potencijal. Pruža vrhunske rezultate u svim kategorijama od pjenušaca, laganih svježih,odležalih i maceriranih do koncentriranih slatkih vina. Naročito su me iznenadile žlahtine od prosušenog grožđa u slatkoj varijanti, to su vina izuzetnog balansa u okusu, potencijala za duže odležavanje te su idealan partner lokalnim desertnim delicijama. Spomenuo bih još i varijantu odležalih, kompleksnih i strukturiranih žlahtina, intezivnije boje i bogatog aromatskog profila koje u ovoj kategoriji pokazuju svoj puni karakter. Klaudio Jurčić, sommelier

„Žlahtina me, naša plemenita predstavnica Kvarnera, asocira na otok Krk, na dugu tradiciju, na različite stilove i vrijedne vinare uz koje, iz godine u godinu, podižemo letvicu i pijemo bolje. Neka ova bajka o žlahtini traje dugo, neka bude prepoznata u cijelom svijetu i neka svi dođu kod nas degustirati čašu il dvije!“

Lucija Matijević, sommelierka

„Žlahtina nam je iznimno važna i cijeli brend Kvarnera kao gastro destinacije gradimo na našim izvornim sortama, kojih je ukupno 36. Znamo da je turizam doživljaj, to je ono što ostaje, traje i poziva natrag. Stoga je naša žlahtina, koju s ponosom nazivamo vinskom kraljicom Kvarnera, voćna, svježa i elegantna, idealna pratnja našim lokalnim namirnicama, prepoznatljivoj mediteranskoj kuhinji uz nezaobilaznu plavu ribu, škampe, samoniklo bilje i maslinovo ulje. Gastronomski kvanerski doživljaj koji sjajno najavljuje Kvarner kao Europsku regiju gastronomije 2026! “

Irena Peršić Živadinov, direktorica TZ Kvarnera

SAN MARINO brut, Pavlomir

Pjenušavo vino tradicionalne metode druge fermentacije u boci.. Kristalno bistro, slamnato žute boje sa zlatnim refleksom, sitnog i intenzivnog perlaža s razvijenim citrusnim mirisima korice naranče, grejpa i mandarine popraćene aromama zrelijeg ananasa, breskve te vinoznih nota brioša. Punijeg je tijela, zrelije svježine i svilenkaste teksture. Voćnost se reflektira u trajnom mineralnom završetku. Idealno prija uz kvarnerski škamp.

ŽLAHTINA PLEMENITA, Vin de Garage Karleuša

Žlahtina male garažne vinarije iz Rijeke nazvana je Plemenita jer dolazi od slavenskog pridjeva “plemenit”, a odležala je u drvenoj bačvicu od akacije od 225 lit. Bačva je bila lagano paljena jer je i sorta lagana – time je vino dobilo mali proljetno cvjetni dodir. Grožđe dolazi iz vinograda u Vrbničkom polju. Plemenita odležava 6 mjeseci u drvenoj bačvi, zatim se stabilizira u inoxu, potom bistri, filtrira i puni u boce pred samo ljeto. Preporuka sommeliera za sljubljivanje su škampi na žaru ili sirovi ako nema limuna po njima; bijela riba na lešo ili na žaru, riblji carpaccio s maslinovim uljem.“

ŽLAHTINA GRAND CRU Pavlomir

Dolazi iz vinograda starih 20 godina gdje se grožđe bere ručno i radi selekcija. Na oku je intenzivnije slamnate boje, otvorenog bogatog voćnog mirisa s notama citrusa poput naranče, mandarine i grejpa, popraćene aromama breskve, jabuke, cvijeta akacije te lagane herbalne crte. Na nepcu djeluje mekano s ekstraktom zrelih kiselina. Voćnost se preslikava u retrookusu s notom badema. Okus je trajan s ugodno gorkastim završetkom. Prija uz bijelu ribu. Višestruko nagrađivana, s nedavnim prestižnim zlatom za berbu 2023, na Concoursu Mondial de Bruxelles.

DUH 2022 , Gospoja PZ

Najnovija žlahtina iz palete Gospoje PZ dolazi od grožđa iz Vrbničkog polja. Grožđe je maceriralo oko 30 sati, fermentacija je počela u inoksu, a završila u barrique bačvi. Ondje je odrađeno miješanje na finom talogu „sur lie“, potom se vino stabiliziralo u inoksu dodatnih godinu dana. Svi su procesi vinifikacije pomno osmišljeni kako se nježnoj žlahtini ne bi narušila sortna aromatika. Od kraja 2024. vino je u boci i spremno čeka sezonu, uz dvije prijašnje etikete žlahtine Gospoje. Prijat će lijepo uz poput šurlice i janjetinu.

KUPI SADA

KUPI SADA

KUPI SADA

FESTIVUM, KATUNAR ESTATE WINERY

Žlahtina iz vinograda Šupele, starih 20 godina na položaju Sv. Lucija, na pijesku, bijelom kamenu i bijeloj zemlji. Vinifikacija se odvijala u inoksu i drvenoj bačvi. Vino je duboke jantarne boje, na nosu bogato i otvoreno, prepoznatljivog mirisa orašastih nota i sušenog voća grožđica, smokve. U okusu je višeslojno, s finim taninima. Bogato i zrelo, toplo i trajno vino. Festivum je lokalni izraz za misu, a vino prija uz malo kompleksnija jela.

Vrbnička žlahtina. Plemenitost otoka Krka / Nobility of the Island of Krk (2010) Još se samo u antikvarijatima može pronaći ova monografija o žlahtini. Autori monografije su ugledni hrvatski znanstvenici i stručnjaci - Nikola Mirošević, Petar Strčić, Slavko Zahija, Vladimir Jelaska, Marinko Vladić, Mira Katunar, Božica Brkan i Jole Bolić. Preko zanimljivoga povijesnog pregleda razvoja društvenih odnosa u Vrbniku i utjecaja na vinogradarstvo i vinarstvo, do prikaza ekoloških uvjeta i njihove podobnosti za uzgoj vinove loze na Vrbničkom polju, kao i opisa tehnologije proizvodnje grožđa i vina te njegove prisutnosti u krčkoj gastronomiji, ispričana je priča još davno ispisana glagoljičkim rukopisom vrbničkih težaka. Izdanje je dvojezično, uz hrvatski se tekst usporedno daje i engleski prijevod, s obiljem vrhunskih fotografija autorice Marije Hlače, koje zorno dočaravaju mnoga duhovna, kulturna i materijalna nasljeđa Vrbnika i otoka Krka – dokaze čovjekova rada na dostojanstvu života na tim prostorima. Oni se moraju čuvati i očuvati, ne samo kao vrbnička, krčka, već i kao nacionalna baština kojom se ponosimo.

Publikacija koja na jednom mjestu okuplja sve aktualne i praktične informacije s terena iz Vinske regije Kvarner.

VIŠE

VIŠE

sortama Kvarnera

razgovarala: MARIJA VUKELIĆ

foto: JULIO FRANGEN

Sad već davne 2014. u nekadašnjem zagrebačkom bistrou Pauza spojila sam u projektu finih zalogaja (Na slovo ž) – žlahtinu i žgance. Dodali smo mi u te žgance i malo autohtonog bilja – kadulje, kako bih dočarala mirise Krka i Kvarnera. I bilo je sjajno. Tada je Ivica Dobrinčić u svojoj maloj vrbničkoj vinariji Šipun imao samo dvije etikete: žlahtinu i sansigot, obje izvorne sorte Hrvatskog primorja. Za žlahtinu su znali svi, a za sansigot malo tko. Razgovarali smo o važnosti rasadničarstva, kojim se i danas bavi, te revitalizacijom nekih, gotovo nestalih sorti njegova kraja. Spomenusmo trojišćinu. Danas vinarija Šipun ima 9 etiketa. Razgovarala sam s Ivicom kišne 23. veljače u vinariji Šipun u Vrbniku nad morem, a poslije našeg razgovora nazočila i svečanom obilježavanju Dana hrvatske glagoljice / Dana hrvatskog jezika / kad je u prepunom vrbničkom Domu kulture predstavljeno vrijedno glagoljaško blago

– Molitvenik Gašpara Vnučića, original iz Knjižnice obitelji Vitezić, te dvije knjižice – pretisak i preslov s glagoljice na latinicu. Dan je bio siv, a ja sretna jer sam ponovno spojila svoje dvije strasti: jezik i vino.

Sjećanja iz djetinjstva

Od obitelji po ocu dobili smo nešto vinograda, nešto s materine strane. U Vrbniku je tada svaka kuća imala vino u konobi. U ona vremena nije bilo traktora, oni su kasnije došli. Imali smo mulca i ja sam ocu držao mulu da ide pravocrtno, a on je odotraga s plugom odoravao lozu da očisti korov. Tada smo imali vinograde u Vrbničkom polju, ali i na drugim lokacijama. U tom jednom (danas zapuštenom) vinogradu prvi put sam rezao trs. S ocem sam došao k djedu i ispričao mu da sam rezao trs. Njemu je to bilo jako važno pa se začudio: „Ti si rizal trs? Ča ste rizali?” Ja mu odgovorim: „Črne pari (crne sorte: brajdicu i debejan) smo rizali.”, a on će: „Ah, to zna i tovar rizat (lako je to)!” Bile su berbe i rezidbe, sjećam se da sam u ranom djetinjstvu ocu nosio vodu za prskanje loze. Kad su se pojavili prvi traktori, trčali smo

JA, VINAR

za njima, ukrcavali se u prikolice i u njima se vozili. Danas nema više ni mula ni osli ni tovara ni takvih traktora, danas su samo sofisticirani traktori. Ozbiljniji iskorak u vinarskom smislu učinila je moja generacija; u početku je radio moj otac dok je još imao energije, nastavljamo ja i moja djeca, Doroteo studira vinarstvo u Poreču, Andrija bi možda u Udinama studirao vinarstvo. Tradicija se nastavlja.

Kako se tada proizvodila žlahtina

U doba mog djetinjstva vino se „torkuralo“, fermentiralo je na dropu tri dana. Tada su neki mještani jednako fermentirali i bijelo i crno, fermentacija do kraja, otakanje, – to je bilo mlado vino. Danas je naša macerirana žlahtina HLAM 9 na tragu toga, ali danas ipak kontroliramo sve procese.

Kako klimatske promjene utječu na žlahtinu u Vrbničkom polju?

Ove godine je bilo teško. Mislim da smo ove godine čak malo zakasnili, da smo trebali brati 15.8. Vjerujem da ljudi ne mogu pojmiti da se ono što se nekad bralo krajem rujna i početkom listopada sada treba brati polovinom kolovoza. Prenaglo je dozrijevanje, bere se po strašnim vrućinama, pretoplo grožđe dolazi na preradu. Dobiješ mošt na 30°, koji bi se i mogao rashladiti, ali riskantno je: to su optimalne temperature pri kojima kvasci počnu raditi. Veći je rizik od oksidacije. Treba obratiti pažnju i na invazivne organizme i u vinogradu i u tehnološkom procesu. Koji će se virusi pojaviti, koji je vektor bolesti? Eska se nekad pojavljivala sporadično, a danas je ima u svakom vinogradu.

Rasadničarstvo je tvoja velika ljubav i izazov. Pronalazak, razmnožavanje, praćenje – koliko traje taj proces? Oko 15 godina. Trebalo bi naći još zemlje i još to više raširiti. I sansigot i trojišćina su se sad „etablirali“. Obje su sorte vrlo zanimljive. Jedna me žena s Iža tražila 50 cjepova sansigota i rekla da ga je nekad bilo i na Ižu. Posvuda se nailaze nove (stare) sorte. Samo je pitanje tko će koju prvi registrirati. I malvazije je bilo u Novom Vinodolskom i tu, na Krku. Sve te sorte možda su dolazile pod drugim imenima, imale su neke lokalne sinonime. Tako i gegić. Malo ljudi zna da je bilo i gegića na Krku, a bilo je. Ipak, sorta je danas opstala samo na Pagu. Isto kao što je žlahtina kod nas bila najzastupljenija pa kažu da je ima samo na Krku. To je daleko od istine, ima je i drugdje.

Prije nekoliko godina je vinskoj publici predstavljena tvoja nova etiketa žlahtine HLAM 9. u suradnji sa sommelierom Klaudijem Jurčićem.

Klaudio Jurčić i ja smo prijatelji. Imali smo česta kušanja vina prije Hlama 9 - vina nazvanog po položaju, najvišem vrhu u Vrbniku, u vinogradu posađenom 2009. Zadnjih desetak godina uz vino i kušanja, u našim se razgovorima rodila ideja da se napravi žlahtina s prirodnim kvascima, istovremenom maceracijom i fermentacijom tijekom četiri dana. Nakon toga tekuća frakcija ide na završetak fermentacije zasebno u inoks, sve se događa u inoksu. To je vino za koje se ne koriste nikakva enološka sredstva osim malo sumpora, ali doista minimalna doza. Dvije se godine Žlahtina Hlam 9 gravitacijski bistrila. Punjena je u bocu bez upotrebe filtera. Bilo je u boci 4-5 mjeseci i tek tada počeli smo ga prodavati, Etiketa je zanimljiva i priča nam priču: Hlam je položaj, partner vina je Klaudio Jurčić, 9 mu je sretan broj. Umjetnik

| ožujak 2025.

etikete je Bachter, prijatelj K. Jurčića, koji je pretočio položaj vinograda u sliku. Trenutno je u prodaji berba 2021., vino je u odličnoj formi, intenzivnih voćnih zrelih aroma i lijepe trajnosti. Sada se spremamo puniti 2022.

Trojišćina postoji u dvije ružičaste varijante vinarije Šipun: mirnoj i pjenušavoj. Kakva je njezina priča?

Jedinstvena rijetka sorta pronađena na otoku Susku. Njezino spašavanje svojevrsna je oda otočju Susak-Cres-Lošinj, posebno Susku, nazvanom „plovećim vinogradom“ zbog raznolikosti i brojnosti sorata koje su ondje postojale. Danas je već cijepovima iz našega rasadnika, posađena trojišćina na tri lokacije. Sorta ima opolo bobice. Hladnu je maceriramo da dobijemo tu lijepu roza boju i voćnost. Proizvedemo od 2000 do 2500 boca i gotovo sve prodamo ljeti. Zasad samo mi imamo trojišćinu u ponudi od vinarija, međutim posađeno je 3500 komada na Susku i na Lošinju 1500.

Sansigot ili sušćan također je sa Suska. Kako je došao do Šipuna?

Htio sam crnu sortu, a nisam htio saditi cabernet sauvignon. Kao trs najviše mi se dopao sansigot, a i kao grozd. Plemke za cijepove sansigota pronašao sam na Puntarskoj krasi i na otoku Susku. S gospodinom Žicom iz Punta, tada u poodmaklim osamdesetima, obišao sam njegove vinograde gdje je on označio sansigote, prepoznajući ih lupkanjem štapom po lozi. Na otoku Susku pomogao mi je vrbnički svećenik Mate Žic, 2002. 2003. kupio sam na Puntarskog krasi 75 kilograma grožđa i preradio ih napravivši mini vinifikaciju. Dobio sam vino koje smo kušali u Vrbniku, Marinko Vladić i Slavko Zahija iz zadruga i ja, i svidjelo nam se. Tada sam krenuo u sadnju i proizvodnju, a cijeli proces trajao je 15 godina. Danas je sansigot komercijalna sorta. Četiri vinarije je proizvode, što nam je i bio cilj, da se što više zasadi.

Kakav je sansigot u vinogradu?

U vinogradu je dosta zahvalan. Ima izrazito uspravan rast mladica, režemo ga na 6 pupova, na kordonac. Malo je osjetljiv na pepelnicu. Prinos je do 1,5 kile grožđa. Godine 2010. je bila prva berba, koja se i dalje dobro drži, vrlo zanimljiva sorta. Odležava u maloj drvenoj bačvi, od 225 l, 8 mjeseci do godinu dana, zatim se smiruje u inoksu, slijedi taloženje, pretok i boca. Sansigota danas imamo oko 4000 boca. Dugo je trebalo da ljudi prepoznaju sansigot - nakon što spasiš sortu, nacijepiš, posadiš, proizvedeš vino, mučiš se da dođeš do „trećeg poluvremena“ tj. do ljudi - da kušaju to vino, da vide da je to stara sorta koju ima smisla piti.

Novija crna etiketa Šipuna je Kapitul, cuvée triju bordoških sorti: cabernet Sauvignon (70%), merlot (25%) i petit verdot (5%)

Ideja dolazi iz Bordeauxa. Ondje sam bio 2009., vidio takve vinograde i preslikao u svoj. Nisam ništa novo izmišljao. Htio sam raditi strukturna vina: odležava dvije godine u drvu pa ide u inoks na smirivanje, pretoči se i odležava 2-3 godine u boci. Prva berba bila je 2015. Rodnost na trsu je pola kile, količinski ispadne samo 1800 litara. Prodajem ga za 45€ jer imam četiri manje puta grožđa od nekoga tko prodaje vino za 20€. Pitanje je isplativosti proizvodnje takvih vina, ali ustrajemo jer takva vina mogu trajati i preko 20 godina. U arhivi imamo berbe; 2015., 2016., spremit ćemo i 2017. i sve druge. Pa se vidimo za 50 godina!

Najnovija etiketa je (bit će) crnjak HLAM 4 koja još odležava.

Hlam 4 je kombinacija triju francuskih sorti i 30% sansigota. Manje je alkohola, lakše se pije, vino je nekako između kapitula i sansigota. U njemu su berbe Kapitula 2019., 2020. i 2021. i sansigot iz 2021.

Muškat je još jedna nova etiketa Šipuna.

Da, spojio sam bijeli muškat s 15% žutog muškata. Žuti ima bolju kiselost, a bijeli ima aromatiku. Ima ga vrlo malo. Polusladak je, 40 grama šećera. Ove godine ga nismo brali, pojele su nam ga ose, ptice… Ove godine ću ga još malo nadosaditi pa će biti više.

Odnedavno i pjenušava vina osvajaju publiku.

Da, mada sam prvi pjenušac klasične metode radio još 1999. godine. Budući da mi uvjeti ne dopuštaju da radim po tradicionalnoj metodi, odlučio sam se za metodu charmat, poput prosecca. Vino napunim ovdje i preradim u Italiji. Bilo mi je svojevrsno otkriće kad sam shvatio da je metoda za prosecco idealna za žlahtinu – žlahtina je vrlo podatna za takav pjenušac, a i trojišćina. Tako su nastale dvije etikete –bijeli Maličić i ružičasta Vila, fantazijska imena bazirana na vrbničkim pričama i povijesti, na etiketama su kratki stihovi na vrbničkoj čakavštini. Za pjenušce ima mnogo prostora da se odradi i više, ali treba ljudi i vremena. Naši se pjenušci popiju tijekom tekuće godine i svake godine obavlja se nova berba. U Hrvatskoj je u zadnje vrijeme silno porasla potražnja za pjenušcima pa i mi pratimo trendove – i dobro nam ide.

O prvoj zagrebačkoj prezentaciji vinarije iz 2014.pročitaj ovdje…

KVARNER – EUROPSKA REGIJA GASTRONOMIJE 2026

PRVA I JEDINA U HRVATSKOJ – REGIJA AUTOHTONE GASTRONOMIJE I VINA foto: TZ KVARNER

Kvarner, europska regija gastronomije 2026

Gastronomiju Kvarnera čine tri kuhinje: primorska, otočna i goranska, a moto naše regije

”Raznolikost je lijepa” zrcali se u bogatstvu regionalnih okusa, jela i namirnica. Zbog svoje izvrsnosti kvarnerski su restorani već godinama u svjetskim vodičima, a Kvarner je pristupanjem platformi European Region of Gastronomy postao prva i jedina hrvatska regija koja nosi titulu Europske regije gastronomije.

dr.sc. Irena Peršić Živadinov direktorica Turističke zajednice Kvarnera

Na Kvarneru možete uživati u sunčanim i zelenim otocima, priobalju i gorskim predjelima, a ta raznolikost prirodnih bogatstava zrcali se i u gastronomiji. Zbog ovih posebnosti i izvrsnosti ugostiteljske ponude zahvaljući kojoj su kvarnerski restorani već desecima godina ulistani u svjetske vodiče poput Michelina, Gault Millaua te Jeunes Restaurateurs-a Europe, kao i zbog obilja autohtonih namirnica, jela i sorti vinove loze, Kvarner je, jedini u Hrvatskoj, proglašen Europskom regijom gastronomije. Najbolji način da saznate zašto je Kvarner nositelj ove titule jest da okusite bogatstvo kvarnerskih okusa koje susrećemo u tri kvarnerske kuhinje - primorskoj, otočnoj i goranskoj. Zaštitni znak primorske kuhinje koja se proteže duž Opatijske i Crikveničko vinodolske rivijere te Rijeke sa zaleđem, je jedinstveni kvarnerski škamp koji se može uživati sirov, na žaru, u sočnoj buzari ili pak rižotu. Ekskluzivna vina primorskog kraja su jarbola i belica koje nalazimo samo ovdje, a dođete li u proljeće uživat ćete u okusu divljih šparoga. Primorsko ljeto najavljuju lovranske trešnje, a jesensko doba sažima se u okusima velikih lovranskih kestena - maruna. U zaleđu se jedu krepnija jela poput palente kumpirice s tvrdim ovčjim sirom, slani presnac sa sirom, šunkom

i špekom, dok zimsko doba karnevala obilježava posebna karnevalska hrana.

Krenete li put kvarnerskih otoka – Krka, Cresa, Lošinja i Raba, potražite fritaju od sušene hobotnice, krčki pršut, ovčju skutu s medom od kadulje, lokalne tjestenine - šurlice i makarune, sa šugom od janjetine, ovčji pršut te maslinova ulja sa zaštićenom oznakom izvornosti. Zasladiti se možete slatkim presnacem od mladoga sira, mirisnom rapskom tortom na bazi badema, lošinjskim krokantom, a svakako probajte autohtona otočna vina - žlahtinu, bijelu kraljicu Kvarnera te lokalne crvene sorte trojiščinu i sansigot. Ako su vam draže planine i livade, koje ljeti nude predah od vrućina, a zimi se okite snijegom, za vas je Gorski kotar. Goranska kuhinja nudi jela od divljači, šumskih gljiva i potočne pastrve, a štrudla s divljim borovnicama obavezan je desert ovog kraja. Obilje voća i ljekovitog bilja Gorani koriste za izradu likera, pekmeza i čajeva. Goransko zlato je posebna vrsta meda – medun - proizvod sa zaštićenom oznakom izvornosti, a osnovne namirnice snježnog, zimskog jelovnika Gorana su kiselo zelje i repa, koje se spravljaju na varivo, ili kao prilog mesnim jelima. Stoga, što drugo nego reći - dođite na naš Kvarner i okusite zašto baš Kvarner, jedini u Hrvatskoj, nosi titulu Europske regije gastronomije!

VIŠE

PJENUŠAVA ŽLAHTINA I KVARNERSKI ŠKAMP - nenadmašna kombinacija na Pjenušavom

doručku u vinogradu u PAVLOMIRU

piše: MARIJA VUKELIĆ foto: JULIO FRANGEN

Iu najopuštenijim hedonističkim trenutcima, zgodno je osjetilima dati (dodatni) izazov – kušati kombinacije hrane i vina koje nam otvaraju nove vidike. Tako je bilo prošle godine na 2. Kvarnerskom pjenušavom doručku u Novom Vinodolskom, kada se kvarnerski škamp sljubio sa žlahtinom, a ponovit će se ove godine, na trećem, 7.6.2025. na istom mjestu. Kvarnerski je škamp jedan od najboljih i najkvalitetnijih na svijetu, što se potvrdilo i na kušanju u vinariji Pavlomir. Friško izlovljene (još žive) škampe donio je Mladen Komadina, škampar i vlasnik konobe Pod Orajem iz Klenovice. Gosti su škamp kušali na dva načina, najprije sirov a onda pečen na roštilju. Zanimljivo je bilo osjetiti kako se okusi prožimaju tijekom kušanja sirovog škampa, škampa začinjenog s maslinovim uljem i na kraju škampa s prstohvatom poznatog hvarskog začina za ribu Fjori Fôra (plava etiketa). Maslinova ulja Oio

Vivo, bužu i žižoleru, posjetitelji su dodavali malo

| ožujak 2025.

pomalo na škampe, shvaćajući kako okusi postaju sve bogatiji uz ekstradjevičansko maslinovo ulje, kojemu su prepoznavali važne karakteristike: voćnost, gorčinu i pikantnost. Uz sirove škampe kušala su se dva pjenušca od žlahtine, a uz pečeni još dva, tako da su i kod pjenušavih vina gosti mogli osjetiti razlike metoda proizvodnje (charmat ili tradicionalna) i - karakteristike terroira s kojih su pjenušave žlahtine dolazile!

REZERVIRAJ NA

MALI VINSKI

LEKSIKON

FLÛTE (fr.) - Francuski naziv za visoku i vitku času za šampanjac.

FOLLE BLANCHE - Francuska bijela sorta koja se uzgaja u dolini Loire i daje stolna vina s mnogo kiselina. U području Cognaca koristi se za destilaciju.

pripremila: FB

FURMINT - Bijela sorta za koju se kaže da je autohtona u Moslavini. Najviše se uzgaja u Mađarskoj, a u pokrajini Tokaj glavna je sorta. Ondje se od posušenih bobica s plemenitom plijesni proizvode tokajci, glasovita mađarska desertna vina. U Hrvatskoj se ova sorta naziva moslavac, u Međimurju pušipel, a u Sloveniji šipon.

FIASCO, FIASCONE (tal.) - Tradicionalna toskanska trbušasta boca uglavnom volumena jedne litre i osam decilitara, opletena slamom. Potječe iz vremena kad su boce bile okrugle i veoma krhke pa ih je trebalo zaštititi. Nekoć vrlo popularna ambalaža za chianti, danas se rabi vrlo rijetko.

FILOKSERA (lat. Phylloxera vastatrix) – Trsna uš koja napada korijen vinove loze. U Europu je stigla slučajno iz Sjeverne Amerike, parobrodom. Najprije se pojavila na jugu Velike Britanije, 1863.. Ubrzo se proširila francuskim vinogradima na jugu doline Rhone i Languedoca. Nekoliko godina zatim, 1869., pojavila se i u Bordeauxu, te je u sljedećih petnaestak godina smanjila ukupnu francusku proizvodnju vina za gotovo 75%. Potkraj XIX. stoljeća i početkom XX. stoljeća val filoksere doslovce je poharao europske vinograde. U Hrvatskoj je najintenzivniji napad filoksere trajao od 1895. do 1905. godine, a najugroženija su bila područja Istre, Hrvatskoga primorja i Dalmacije. Nakon te katastrofe počelo je cijepljenje europskih sorata vinove loze na američke vrste, sorte i hibride vinove loze otporne na filokseru. U svijetu je vrlo malo područja u kojima se filoksera nikad nije pojavila. To su područja s pjeskovitim tlima na kojima se filoksera ne može održati. Najviše ih ima u Čileu.

Izvor: VINO A-Ž, naklada Zadro, 2004., gl. urednik Bernard Kozina

FRANJO FRANCEM, vinski stručnjak od kojega treba

učiti - od vinograda

do stola

razgovarala: MARIJA VUKELIĆ

foto: JULIO FRANGEN

Franjo Francem jedan je od najvećih vinskih stručnjaka u Hrvatskoj. Diplomirao je vinarstvo na zagrebačkoj Agronomiji, a postdiplomski studij završio na Ekonomskom fakultetu u Osijeku. Ocjenjivao je vina na mnogim poznatim vinskim priredbama (npr. Vinitaly u Veroni, Vinalies Internationales u Parizu), ali i na izložbama u Južnoj Africi, Brazilu, Portugalu i Njemačkoj. Bio je član skupštine Union internationale des Oenologues Paris, delegat u potkomisiji za mikrobiologiju vina pri UIO OIV, predsjednik Društva enologa Hrvatske i još je dopredsjednik Hrvatskog sommelier kluba… Na svojem bogatom enološkom putu potpisao je mnogo sjajnih vina, od đakovačkih graševina preko Mladininih slatkih vina iz prvih godina ovog tisućljeća te Korlata tijekom djelovanja u Badelu.

Potječete li iz vinogradarske obitelji?

U mojoj obitelji nikad nije bilo ni zemlje ni vinograda ni loze niti se itko bavio poljoprivredom. Ne znam kako je to počelo, valjda Slavonija i ja imamo neku posebnu vezu. Kad sam bio mali, postojao je taj veliki poljoprivredni kombinat u Đakovu, a moji roditelji iznajmljivali su sobe i jedne su godine kod nas kao podstanari bili diplomirani inženjeri agronomije iz Egipta koji su došli na stručnu praksu u kombinat. Sjećam se da me to fasciniralo. Pomislio sam: „Mora da i mi vrijedimo kad iz Egipta dolaze od nas učiti.

Iz Slavonije ste krenuli na školovanje u Zagreb, na Agronomski fakultet.

Tada se zvao Poljoprivredni fakultet. Na istom mjestu kao današnji. Poslije toga išao sam na ekonomski magisterij. Vratio sam se u đakovačku vinariju i ondje sam radio 15 godina. Diplomirao sam u studenom 1972. i počeo sam raditi 15.12. iste godine.

Kakvo je bilo Đakovačko vinogorje 70-ih godina? Funkcioniralo je bolje nego sad. Zaposlio sam se u kombinatu koji je imao stočarstvo, ratarstvo, sve poljoprivredno. Vinogradarstvo i vinarstvo bili su jedan mali segment. U početku sam bio tehnolog samo u vinogradu. Poslije vojske preuzeo sam i podrum i vinogradarstvo. Tamo sam bio 15 godina. Površina vinograda kretala se tada između 250 i 300 hektara. Bila je to ozbiljna firma, cijeli kombinat zauzimao je 18 000 hektara. Graševina je bila vodeća sorta. Bilo je chardonnaya, traminca, ružice, frankovke i merlota. Vina su se prodavala najviše u Zagrebu

i Beogradu. Zanimljiva je bila jezična razlika u to doba. Na primjer, imali smo cisternu graševine koja je išla u Zagreb, a iz te iste cisterne išla je u Beograd s drugom etiketom – pod imenom rizling.

Kolika i kakva je razlika u kvaliteti onda i sada? Drastične su razlike u tehnologiji. Kad sam ja počinjao, nije bilo kontrolirane fermentacije. Tek dolaskom nove tehnologije počeli smo otkrivati što to znači sorta, bilo koja. To je bio velik skok u kvaliteti vina općenito, svugdje, tih 80-ih

godina, kad smo počeli uvoditi kontroliranu fermentaciju. I danas kakvoća vina raste usporedo s razvojem tehnologije. Pogotovo kod „manjih“ proizvođača jer su i oni počeli uvoditi tu tehnologiju. A i došlo je do smjene generacija. Oni starog svjetonazora koji su se vodili krilaticom: „Onako kako je moj did pravio vino, tako je najbolje na svijetu, nema boljega.”, sada prepuštaju mjesto mladima koji su već zaboravili djeda i bave se novim znanjima i tehnikama i rezultati idu prema boljem.

Velik je vaš doprinos u edukaciji mladih naraštaja. Jedan sam od osnivača Hrvatskog sommelierskog kluba i od prvog dana do danas sam dopredsjednik kluba. Godinu dana kasnije bio sam osnivač Društva enologa Hrvatske. Tako sam nakon svojeg radnog vremena vozio između ta dva društva. U to vrijeme novac nije se sve vrtjelo oko novca kao danas. (Danas ne možeš ništa pokrenuti ako nema novca). Tada nije bilo tako. Bilo je više zajedništva, ljubavi prema toj

struci, bilo je možda više interesa koji se ne svodi samo na zaradu, nego „Idemo nešto učiniti za sebe i za zajednicu.“

Davno sam uveo edukaciju u poduzećima gdje sam radio. Još u Badelu pokrenuo sam edukaciju za zaposlenike unutar firme pa onda za kupce. Bilo je to ranih devedesetih. Mi smo redovito održavali degustacije i predstavljanja vina za kupce. U Agrokoru sam osnovao akademiju vina s isključivim ciljem edukacije svih: od ljubitelja vina do sommeliera, enologa, novinara i drugih. Osmislio sam nekoliko različitih programa prilagođenih svakoj skupini zainteresiranih. Održavali su se gotovo svaki dan i trajali su oko tri godine. Kroz te tri godine kroz programe je prošlo je oko 4500 polaznika. Tu su prolazili uglavnom zagrebački sommelieri. Bio sam član Međunarodne unije enologa sa sjedištem u Parizu. Ta je unija okupljala enologe iz dvadesetak država cijelog svijeta. Bavila se strukom; propisivanjem edukacije za zvanje enologa i usklađivanjem te edukacije u pojedinim zemljama, predlagala je enološke prakse, organizirala međunarodna ocjenjivanja vina i malo smo se družili.

Tko vam je bilo najvažniji savjetnik u proizvodnji vina ? U ta vremena velike kuće imale su obvezu kontrole proizvodnje. Država je nalagala da se proizvodnja kontrolira. Svako poduzeće moralo je sklopiti ugovor s nekom institucijom u državi, koja je kontrolirala proizvodnju. Tad je to nama bio Institut za vinogradarstvo i vinarstvo. Dolazili su nam tri-četiri puta godišnje u kontrolu, ali i na savjetovanje. Tada sam mnogo naučio od direktorice tog instituta,

pokojne doktorice Irene Reicher, koja je dolazila, kontrolirala me i savjetovala.

Zašto nam se smanjuje broj hektara pod vinogradima u Hrvatskoj?

Brojke govore: trend je pada nasada. Zašto? Nema tko raditi. Nedostatak je interesa. Što država daje više poticaja to je manja proizvodnja. I to ne samo u vinogradarstvu nego u cijeloj poljoprivredi. Mi smo u situaciji da ne možemo sami sebe prehraniti. Da se sutra, na primjer, zatvore granice, mi smo za petnaest dana gladni. A poticaja ima dovoljno. Dakle nije stvar u poticaju. Neke srednje ili male kuće svoje postojeće vinograde ne mogu obraditi. Veliki već odavno ne bi mogli pobrati svoje vinograde da nemaju strojnu berbu. Npr. Belje ima 600 hektara. Koliko bi ruku bilo potrebno da se to ručno pobere? Nemoguće. I manjima je bolje strojno brati. Usavršila se tehnologija. Vani više nitko ne bere ručno.

Koji vam je projekt bio posebno izazovan?

Sve ovisi o terroiru i o tome gdje je neka sorta posađena. To je ključno. Svaka sorta ima svoje osobine, ovisno o terroiru i drugim čimbenicima. Jedan od većih izazova bilo je podizanje Korlata gdje sam se, takoreći, izložio velikom riziku. Prvi zadatak bio je „osvojiti” površinu jer je to bilo državno zemljište. Dvije godine hodočastio sam po ministarstvu da bi dobio dozvolu. To je bio prvi nasad u Hrvatskoj koji je dobio dugoročni najam, na 50 godina. Korlat je posađen 2003. Bilo je to djevičansko tlo, na njemu nikad ničega nije bilo, pasle su ovce. Ondje je prvi put proveden postupak drobljenja kamena. Nije bilo lako. Kolege su dolazili vidjeti što se to radi i vrtjeli su glavom: „Što će tu nama jedan Slavonac pričati o kamenu. Nema on pojma.“ Ali vrijeme je sve pokazalo i rezultat je i danas vrlo postojan i važan: prva berba bila je 2007. a Korlat i dalje traje i čuva kvalitetu.

Zašto francuske sorte tako vole položaj Korlata?

Ima li neka sorta koja ondje neće uspjeti? ima dobar položaj, okrenut je moru. Proveli smo perfektnu pripremu tla i moralo je uspjeti. Bio je to velik izazov i velika pobjeda jer dotad nitko tako nije radio.

Što mislite o globalnom trendu vraćanja autohtonim sortama?

Trend je logičan samo je šteta što su naše sorte toliko dugo bile zanemarene. Tu bih pohvalio Agronomski fakultet koji je uspio sačuvati onoliko sorti koliko su mogli. Nešto sigurno

44 | ožujak 2025.

nisu. Da se krenulo ranije s tim procesom, vjerojatno bi se više toga spasilo. Mislim da je to dobar put. Mi kao mala zemlja moramo tražiti rješenja upravo u tom segmentu jer se moramo po nečemu razlikovati od drugih.

Potencijal graševine?

Jedna od najpotentnijih sorti. Nije dovoljno iskorištena jer smo mi, kao Slavonija, kao Hrvatska, premalo uložili u marketing vina općenito, a posebice graševine. Ako u jednoj državi četvrtinu nasada čini jedna sorta, onda bismo se morali svim silama usmjeriti na to. A mi ništa. Zašto su francuska vina tako na glasu? Ne zbog kvalitete, nisu oni ništa bolji po kvaliteti od nas, ali oni se marketingom bave 200 godina, a mi niti 20. Trebalo bi „gurati“ prezentaciju graševine i u drugim regijama. Turizam nam je glavna grana privrede. U priobalju imamo domaće sorte, a tu i tamo malo graševine. Tu trebamo predstaviti graševinu, pričati priču o njoj i nuditi je gostima.Treba još mnogo truda i vremena.

Svjetske regije koje su vas se dojmile? Teško je neku izdvojiti. Iznenadila me Kina gdje podižu nasade u dosta nepovoljnim uvjetima. Francuzi su im savjetnici, dižu nasade, vinarije, sve. Niču châteauxi – kao u priči. Naišao sam ondje na nešto što sam i ja radio u svojim počecima. Zbog niskih zimskih temperatura kompletni trs se zakapa i zatrpava sa zemljom. To nisam vidio 50 godina. Budući da žele razvijati vinogradarstvo ondje gdje je to teško, moraju se služiti tom tehnologijom. Posebice me zapanjilo kako su zatrpavali visoka stabla, a obično kad se zimi stablo mora zatrpati ide se s niskim stablima.

Cijene vina u nas i u inozemstvu?

Ne mislim da su hrvatska vina preskupa. Često uspoređujemo hrvatska vrhunska vina sa stranim vinima srednje kakvoće. Dapače, neka naša vrhunska vina jeftinija su od nekih stranih vina istog ranga. Samo, mi uspoređujemo kruške i jabuke!

Sve više se piše i govori o vinskim patvorinama?

Nema se tu što reći - riječ je o kriminalu. Zakon postoji, samo ga treba ga primjenjivati. Imamo lošu praksu u Hrvatskoj: imamo zakone, imamo kazne, ali nemamo djelovanje. Sve je propisano, ali gospoda iz vlade ne primjenjuju zakone. Imamo niz apsurda, iako je propisano sve, kao u cijeloj Europi. Vino mora na analizu pa se kvalificira, pa komisija pušta vino u promet. Proizvođač dobije rješenje i može staviti vino u prodaju. I onda? Iza

toga nema kontrole na tržištu. Čemu onda svi ti propisi za postavu vina na tržište? Tko bi to trebao raditi? Inspekcija. Zna se tko je odgovoran za sve to: Vlada Republike Hrvatske.

Što mislite o biodinamičkim vinima?

Treba ih podržavati. Lijepo je o njima čuti, ali kad govorimo o kvaliteti vina, znamo da vino mora biti zdravo, ispravno i kvalitetno, a većina tih vina to (nažalost) nije. Ne može proizvođač prodavati bolesna vina pod nekakvom pričom maceriranih vina ili biodinamike. Čast iznimkama!

Kako proizvesti dobro macerirano vino?

Ne znam je li 3% maceriranih vina užitno. Ako je tome tako, odmaknimo se od toga. Na koncu konca, sve je to stvar mode. Kažu: „Ajmo mi sada kako su naši stari.” Pustimo naše stare. Oni nisu mogli, a nisu ni znali drugačije niti su imali uvjete za drugačije i imali su vina kakva su imali.

Važnost ocjenjivanja vina?

Važna su lokalna ocjenjivanja prije svega. Potiče se međusobno natjecanje, čime se podiže kakvoća, i to je jedan od ciljeva za ujednačavanje vinske politike neke regije ili čak vinogorja. Uzmimo hipotetski Bregovitu Hrvatsku; npr. ondje Pero proizvodi jedno vino, Stipe drugo, Marko treće… Nema neke zajedničke politike. Kada dođe kupac, odakle god bio, trebao bi unaprijed znati što je važno u toj regiji i što može očekivati; koju tipologiju vina, koji sortiment i dr. Kod nas sve regije još lutaju, osim Istre koja je profilirala svoju malvaziju i teran. To je po meni dobar put za svaku regiju. Po meni, svaka od naših četiri regija treba profilirati svoje barem dvije sorte, jednu crnu i jednu bijelu, koje predstavljaju tu regiju, da kupac zna što ga čeka i koji je karakter te regije. To još nemamo.

Bijela je graševina, a koja crna sorta najbolje predstavlja Slavoniju?

Frankovka jer je tradicionalna sorta u Slavoniji i daje odlične rezultate. Na frankovki treba još mnogo raditi jer je zahtjevna sorta, traži mnogo pažnje. Ako se na tome ustraje, ako joj se pristupi slojevito, rezultati su iznimni.

Zanimljivost za kraj …

Znate li da sam napravio prvi slavonski vinjak? Bilo je to davnih osamdesetih. Neki ga ljudi još imaju, a imam i ja nekoliko boca. Dobro se drži i danas!

pripremila: FB

KKRŠĆANSTVO i VINO

ad su se u 7. stoljeću doselili u ove krajeve, Hrvati nisu poznavali vinovu lozu, no prigrlili su zatečenu kulturu i nastavili obrađivati vinograde. U bizantskom agrarnom zakonu iz 7. stoljeća Slaveni se spominju kao dobri vinogradari koji podmiruju daće u vinu i ulju. Pokrštavanje Hrvata, s obzirom na važnost vina u kršćanskoj religiji, dodatni je poticaj za uzgoj vinove loze. Uz maslinovo ulje i stočarske proizvode vino postaje važan trgovački i izvozni proizvod. Ono je najvažniji proizvod srednjovjekovnih gradova primorske Hrvatske, osobito dalmatinskih gradova. Ekspanzija vinogradarstva u primorskoj Hrvatskoj u to je doba potpomognuta i zabranom uvoza vina. Vinogradi i maslinici bili su dragocjeni i posjedovali su ih obično pripadnici bogatijih društvenih slojeva. Loza se sadila u slobodnim nasadima ili uz stabla da se po njima penje. Zrelo grožđe u badnjevima gnječilo se nogama, nasipavalo u tijesak, a mošt ulijevao u posude za vrenje. Zatim se vino pretakalo i puštalo da odstoji te bi se posude začepile i vino spremalo u podrume.

Vinogradi se često spominju u darovnicama kojima se posjedi daruju crkvama i samostanima te u listinama i u zakonicima kojima se uređuje život u onodobnim zajednicama, što uključuje brojne odredbe o sadnji vinove loze, čuvanju nasada, proizvodnji, prodaji i potrošnji vina. Spomenimo darovnicu kneza Trpimira iz 852. g., onu kneza Mutimira iz 892. g., darovnicu kralja Petra Krešimira IV., Vinodolski zakonik iz 1288., „Istarski razvod“ - listine iz 1025. g., Hvarski statut iz 1331. i Korčulanski statut iz 1407. g. U Dubrovačkoj Republici proizvodnja vina uređivala se odredbama senata.

IZVORNE SORTE VINOVE LOZE i digitalizacija vinogradarstva

piše: IVANA RENDULIĆ JELUŠIĆ

foto: IRJ

Klimatske promjene i sve izraženiji ekstremni vremenski uvjeti otežavaju bavljenje vinogradarstvom u Hrvatskoj. U tom kontekstu, izvorne sorte, prilagođene lokalnim uvjetima i pedološkim specifičnostima, potvrđuju svoju vrijednost. Zbog otpornosti na sušu i na određene bolesti ključan su element održive vinske proizvodnje. Istodobno primjena preciznog vinogradarstva i digitalnih tehnologija omogućuje optimizaciju sadnje, upravljanje prinosima i podizanje kvalitete grožđa. Hrvatska raspolaže bogatom paletom izvornih sorti koje su stoljećima evoluirale u specifičnim ekološkim uvjetima. Zbog njihove prirodne prilagodljivosti postižu se stabilni prinosi i vrhunska kvaliteta vina unatoč sve učestalijim vremenskim ekstremima. U Slavoniji i Podunavlju graševina se ističe prilagodljivošću i konzistentnom kvalitetom dok frankovka pruža velik potencijal u proizvodnji elegantnih crnih vina. Istra i Kvarner poznati su po malvaziji istarskoj, otpornijoj na sušu, te teranu, sorti s izraženom kiselošću i otpornošću na temperaturne ekstreme. U Dalmaciji plavac mali dokazuje svoju izdržljivost na oskudnim tlima i visokim temperaturama dok pošip pokazuje izniman potencijal za odležavanje. Babić, grk i maraština dodatno potvrđuju otpornost dalmatinskih sorti na nepovoljne uvjete uz visoku enološku vrijednost. Sjeverna Hrvatska nije iznimka — škrlet, kraljevina i moslavac pokazuju da i kontinentalne regije mogu ponuditi konkurentne autohtone sorte prilagođene suvremenim vinogradarskim zahtjevima. Kako bi se maksimalno iskoristio potencijal izvornih sorti i vinogradarstvo prilagodilo novim uvjetima, sve više vinogradara primjenjuje digitalne tehnologije. Vineyard Angel, inovativna hrvatska platforma, koristi

se letjelicama (pop. dronovima) s multispektralnim kamerama, umjetnom inteligencijom i prediktivnim modelima za praćenje zdravstvenog stanja vinove loze i optimizaciju upravljanja nasadima.

Prije sadnje vinograda mapiranje letjelicama omogućuje detaljnu analizu terena — od sastava tla do mikroklimatskih faktora — što rezultira optimalnim rasporedom trsova i smanjenjem gubitaka. Takav pristup pruža vinogradarima precizne podatke za donošenje odluka, smanjuje potrebu za intervencijama i povećava učinkovitost proizvodnje. Postavljanjem meteoroloških senzora i sustava za praćenje vlažnosti tla pri sadnji vinograda omogućuje se precizno upravljanje navodnjavanjem i primjenom hranjivih tvari. Time se ne samo smanjuje potrošnja vode, nego se postiže ravnomjeran razvoj loze, čime se poboljšava kvaliteta grožđa i konačnog vina. Integracija izvornih sorti i naprednih digitalnih tehnologija osigurava dugoročnu održivost i konkurentnost hrvatskog vinogradarstva. Vineyard Angel omogućuje vinogradarima detaljnu analizu nasada u stvarnom vremenu, optimizira svaku fazu proizvodnje i omogućuje kontinuiranu prilagodbu klimatskim promjenama. Hrvatska vinska industrija, oslonjena na stoljetnu tradiciju i modernu tehnologiju, pozicionira se kao otpornija, inovativnija i spremnija za budućnost.

VINEYARD ANGEL

• inovativna programska platforma

• primjenjuje tehnologiju letjelica i moć umjetne inteligencije

• precizna analiza stanja vinove loze

• kvalitativno zoniranje vinograda

• brojenje i geolociranje nedostajućih trsova

• predikcija pojave bolesti

SAZNAJ VIŠE

POGLEDAJ VIDEO

U prvom dijelu, iz Istre smo kušali - Blanc de Noir, brut, vina Veralda, Kršin; Malvazija istarska, 2023., vina Bastian, Buje; Rose Teran, 2023., vina Geržinić, Ohnići; Templara, malvazija istarska, 2022., vina Rossi. Iz Dalmacije kušani su Debit, 2023., Ško vina, Oklaj; Maraština, 2023., vina Fiolić, Zadar; Pošip, 2023., Merga Victa, Smokvica; Svrdlovina, vina Bora, Islam Latinski.

U drugom dijelu, iz Istre smo kušali - Simfoniju, malvaziju istarsku, 2017., vina Dobravac, Rovinj; Teran, 2023., vina Fakin, Motovun; Superior, teran, 2020., vina Tomaz, Motovun i Muškat momjanski, 2024., vina Kozlović, Buje. Iz Dalmacije: Babić, 2021., vina Baraka, Šibenik; Tradicija, crljenak kaštelanski, 2020., vina Matela, Kaštel Sućurac; Dingač, 2020., vinarija Saints Hills, Pelješac i Prošek, vinarija Testament, Šibenik.

VINOGORJIMA Primorske Hrvatske

piše: EMIL PERDEC foto: EP | FREEPEK

Nova je godina relativno dobro počela, bez nekih velikih stresova. Nakon godišnjih odmora vratili smo se u kolotečinu, rukometaši su nas razveselili srebrnom medaljom, a vratio se i uvijek zanimljivi Donald Trump. Nama vinoljupcima ipak je zanimljivije da nam na tržište polako izlaze mlada vina, a s njima i brojna vinska događanja. Lanjska berba grožđa neće kod hrvatskih vinara ostati u posebnom sjećanju zbog svih problema koji su je pratili. No vinari su nestrpljivi i jedva čekaju da vjernoj publici predstave mlada vina, ali i ona druga koja su malo odležala. Godina je počela s najvećim vinskim festivalom istočno od Zagreba, odličnim WineOsom, uspješno održanom u siječnju. Slavonija i Istra & Kvarner su odradili svoja izdanja En Primeura, na kojima su predstavljene mlade graševine, malvazije i žlahtine. A u Zadru je 21. i 22. veljače održano sedmo izdanje „Zadar Wine Festivala“, najvećeg dalmatinskog festivala vina koji je okupio vinare, hotelijere, ugostitelje i druge ljubitelje vina. Kako ozbiljnom festivalu i priliči,

tijekom siječnja i veljače održane su razne stručne radionice na temu vina, piva i destilata. Osobita mi je čast bila sudjelovati na prvoj radionici u hotelu Kolovare 15. siječnja pod nazivom „Laganim korakom kroz vinogorja Primorske Hrvatske“. U toj krajnje zanimljivoj radionici pripala mi je čast predstaviti i selektirati vina Istre, a kolega Ivan Stiblik odradio je to za vina Dalmacije. Radionica je odrađena u suradnji tri velike institucije vinske scene: Hrvatskog sommelier kluba, udruge vinara Vinistra i udruženja Vino Dalmacije. Iz obje vinske regije odabrana su vina autohtonih sorti grožđa te smo uzeli po osam etiketa vina, četiri istarska i četiri dalmatinska, u svakom kušanju. Nazočna publika uživala je u širini autohtonog sortimenta Primorske Hrvatske koji smo im predstavili, a gotovo tri sata druženja prošla su vrlo brzo. Pokazalo se još jednom kakav velik potencijal autohtonih sorti grožđa ima Dalmacija te ga sad treba predstaviti ljubiteljima vina na pravi način, slijedeći primjer Istre koja je tim putem krenula prije tridesetak godina.

Svatko nešto naslijedi od predaka. Netko imanje, netko kuću, a netko ljubav prema vinogradarstvu i vinu. I kako to obično biva, materijalno je podložno propadanju, a ono drugo, što se ne može mjeriti novcem, postaje zvijezda vodilja, nešto što nas oblikuje kao ljude i određuje naš životni put.

LJUBAV u nasljeđe

piše: MIRJANA MAKSIMOVIĆ

foto: STUDIO VIVID

Slično se dogodilo i Miroslavu Kovačeviću, vlasniku fruškogorske vinarije Kovačević, koji je ljubav prema nektaru bogova naslijedio od djeda i oca. Svoj životni put odredio je sad već davne 2001. godine, kad je sagradio vinski podrum nešto veći od onog ispod djedove kuće. Njegov chardonnay, tada popularan i kao samostalna sorta, brzo je osvojio srca svih ljubitelja vina širom Srbije, a da ta ljubav i dalje traje, svjedoči činjenica da je danas teško naći vinsku kartu bez te etikete.

U želji da Irigu vrati pomalo zaboravljeni imidž fruškogorske prijestolnice vina, desetljeće i nekoliko godina kasnije kupio je čuveni Iriški podrum, osnovan 1930. godine. Nakon detaljne obnove, onamo se seli cjelokupna proizvodnja vinarije Kovačević i odmah počinje s dvije nove serije vrhunskih vina s oznakama S i R. U tom podrumu nastaju i prva vina iz amfore vinarije Kovačević, proizvedena tradicionalnom gruzijskom tehnologijom duge maceracije bijelih sorti. Potpuno usmjeren na kvalitetu, Mire Kovačević nikad nije previše mario za trendove. Njegova je ideja bila ponuditi tržištu najbolje od onoga što terroir tih prostora može ponuditi. Ipak, ne mareći previše za trendove, kako se pokazalo, sam ih je kreirao. Početkom 2019. godine pokrenuo je postupak certificiranja ekoloških vinograda. Trenutno je certificirano više od polovice vinograda, a cijeli postupak slijedi i za preostalih 120 hektara vinograda.

| ožujak 2025.

Kad za nekoliko godina svi vinogradi ove vinarije budu imali certifikat ekološke proizvodnje, bit će to vjerojatno najveći ekološki vinograd u jugoistočnoj Europi.

Iskrena vina

Ljubav prema prirodi i potreba da joj se dobro dobrim vrati srž su motiva tako velike i pomalo hrabre poslovne odluke. „Obilazeći najpoznatije vinske podrume u Europi i kušajući njihova vina, shvatio sam da, ako je vino zaista dobro, kao potrošač ne možete realno na temelju senzorskih karakteristika prepoznati je li vino proizvedeno organski ili ne“, objasnio je Mire Kovačević. Razotkrivši tako mit da ekološki proizvedena vina moraju imati neku manu koju potrošač mora tolerirati (i/ili zavoljeti) ako bira zdraviji način života, upustio se u ozbiljan pothvat proizvodnje vina od ekološki uzgojenog grožđa bez upotrebe odabranih kvasaca i s minimalnom količinom sumpora, koji se dodaje samo tijekom punjenja u boce. O uspješnosti cjelokupnog pothvata najbolje svjedoči činjenica da dva vrhunska izdanja vinarije Kovačević danas nose oznaku organskog porijekla. O planovima za budućnost kaže da je „osnovna ideja rast u vrhunskom segmentu gdje će sva vina imati oznaku da su organska, proizvedena na tradicionalan način i isključivo s divljim kvascima. Vina proizvedena na taj način smatram iskrenim vinima jer u potpunosti i istinito odražavaju potencijal određenog podneblja odnosno ono što se jednom riječju naziva teroar“.

I ako ste mislili da je to to, nema više, prevarili ste se. Kad čovjek osjeti potrebu da bude zahvalan zemlji, klimi i podneblju koji su mu pružili sve što mogu i tako mu omogućili da postane sve što jest, ne može jednostavno stati na tome. Dakle, darovi prirode dobiveni u ekološkim vinogradima ove vinarije iskorišteni su u cijelosti, iz koštica grožđa cijedi se

Hladno prešana ulja sjemenki grožđa

Zanimljivo je da se od jedne tone grožđa može dobiti 20 kg sjemenki iz kojih se mogu iscijediti svega 2 litre ulja. Budući da je koštica vrlo tvrda, da bi ulje bilo uistinu hladno prešano, može se proizvesti jedva pet litara na dan.

Budući da je proizvodnja mala, ovo se ulje može kupiti u malom broju vinoteka. No ako vas put nanese izravno u Kuću vina Kovačević u Irigu, samo ćete ondje imati priliku probati sortna ulja i sljubiti ih s nekim posebno odabranim specijalitetom ovog restorana.

A onda, ako tom doživljaju nazdravite jednim tradicionalnim „u zdravlje“, bit će to sasvim iskrena zdravica.

ulje dok se suhi ostatak koji ostane nakon hladnog tiještenja melje na vodeničnom kamenu i završno koristi kao dodatak ručno miješanim kruhovima Vinske kuće Kovačević.

Na kraju, nije nam preostalo ništa nego da jednostavno i lako iz svega navedenog izvučemo zaključak da ako je točno da u vinu ima istine, onda ona definitivno živi u bocama vinarije Kovačević.

STANUŠINA - uskrsla makedonska sorta, „makedonsko devojče“, makedonski pinot noir

piše: IVANA SIMJANOVSKA foto: IS

Stanušina, poznata i kao gradeš i crna stanušina, a od milja prozvana „makedonsko devojče“ makedonska je crna sorta još iz turskih vremena. Ime je dobila zbog prilagodljivosti, odlično uspijeva na siromašnoj zemlji na strminama, a odatle i „stranušina“ - nešto što raste na strminama. Prije pojave filoksere bila je to najzastupljenija sorta u Tikveškom vinogorju, odakle se vjeruje da potječe.

Genetski, ona je siroče, budući da su joj oba roditelja i dalje nepoznata. Inače je poprilično otporna, osobito kada su suše i kriptogamne bolesti u pitanju, ali čim je unesete u vinski podrum, pokazuje svoju delikatnost pa su potrebne vješte ruke vinara koje će od nje postići elegantno vino. Zrije krajem rujna ili početkom listopada. Vina dobivena od nje su svijetlo-crvene boje, sa slabim do srednjim tijelom, sa srednjim do visokim kiselinama, s aromama i okusom ribizla, maline, drena, trešnje i jagode. Zbog suptilnih aroma nije pogodna za odležavanje u bačvama: makedonski vinari vole od nje napraviti rosé vina, zatim i crvena, te poneki Blanc de Noirs (bijelo od crnoga), a odnedavna i odlična pjenušava vina.

Nasadi stanušine u Sjevernoj Makedoniji prostiru se na površini od 28 hektara, što je 1,47% od ukupnih nasada loze u zemlji. Najzastupljenija je u Tikvešom vinogorju, u mikrolokalitetima Begnište (srce dobre stanušine), Resava, Disan, Vataša, Kavadarci i Negotino. Prije dvadesetak godina Jordan Trajkov, osnivač vinarije Popova Kula iz Demir Kapije, vratio je opet u život ovu autohtonu makedonsku sortu i jedan je od najzaslužnijih za njezinu današnju vrijednost. Prepoznajući potencijal priče, neumorno je prepričavao tradiciju stanušine, investirao u nove nasade i zajedno s enolozima vinarije eksperimentirao u vinskom podrumu stvarajući od nje, pored crvenog vina, i rosé, bijelo, pa čak i barikiranu stanušinu. Orce

Dimitrievski sa svojom vinarijom Brušani u selu Begnište, koja, na žalost, danas ne postoji, bio je od onih koji su vjerovali u silu nježne sorte pa je i dandanas njegova stanušina jedan od najelegantnijih primjeraka crvenog vina te vrste.

U vinskom podrumu vinarije Eros, Saško Andov i njegov otac Duško, godinama eksperimentiraju, a u posljednje vrijeme najviše sa spontanom fermentacijom na njihovoj stanušini - Adam. Četvrti je mušketir iz ove priče o očuvanju stanušine Đorđi Naumčev, vinar iz grada Kavadarci, koji radi jedan od njezinih najboljih roséa

Obiteljske makedonske vinarije najviše su posvećene proizvodnji vina od stanušine: izdvajamo Rosé stanušine Paradzik, Klinčarov, Popovi, Zaharčev, Chateau Kamnik (trofej za najbolje rosé na Wine Vision za 2024), Chateau Sopot, pjenušave stanušine Kartala i Kuvina

Ulijeva nadu što poslije tolikih godina pretežno individualnih napora, stanušina napokon zauzima zasluženo mjesto. Dobila je svoj dan koji se obilježava 7. svibnja, a prošle godine održano je i prvo vinsko natjecanje vina stanušine. Za njezino očuvanje i ispitivanje potencijala danas su uključeni čimbenici fakultetskog miljea, a najviše s Poljoprivrednog Instituta iz Skoplja.

„Poduzeti su prvi koraci ka klonskoj selekciji. Izdvojeno je više biotipova koji se analiziraju i provodi se mikrovinifikacija da bi se utvrdilo koji će od njih u budućnosti ispuniti očekivanja vezana uz ovu vrstu. Druga je planirana etapa uzgoj male kolekcije onih biotipova koji će zadovoljiti kriterije. Pratit će se njihove tehnološke karakteristike, sve sa ciljem da se dobije klonski materijal i da se podigne matični nasad vrste stanušina od koje će se dalje proizvesti materijal za sadnju – izjavio je prof. dr. Duško Nedelkovski s Poljoprivrednog Instituta iz Skopja. VIŠE

KAKO SAM zavolio mjehuriće

piše: MIQUEL HUDIN

foto: MH

Nekoć sam pjenušava vina smatrao vrlo, vrlo odbojnima. Da, svježa su, to su vina za proslave i „vina za ljubavnike“, ali ja ih jednostavno nisam mogao podnijeti. Činila su mi se ili preslatka ili prekisela i nisam uživao u njihovoj glavnoj karakteristici –mjehurićima.

Sve se to promijenilo prije petnaestak godina i otad sam se naučio na mjehuriće. Zanimljivo je to da moj trenutak otkrivenja nije proizašao iz nekog skupog šampanjca. Bili se to pjenušci iz regije Penedès u Kataloniji. U ono doba vina iz Cave bila su glavna, ali unutar te glomazne proizvodnje (250 milijuna boca godišnje) djelić vinarija proizvodio je pjenušava vina koja su mi zapela za oko, kao što bi sigurno i svakom ljubitelju pjenušaca.

Lijepo se slažu s hranom i, premda su dosta svježa i svečana poput najboljih pjenušavih vina na svijetu, također su izdašna i imaju tijelo jer vina u ovom segmentu odležavaju mnogo dulje od 90% vina iz Cave. Jednostavno rečeno, bilo je mnogo toga što mi se svidjelo u tim vinima.

Stvari su se nažalost jako zakomplicirale otkako sam se „prosvijetlio“ i sad postoji više proizvođača pjenušaca u Penedèsu. Zamislite slučaj: svi počinju slovom ‘C’.

Previše je detalja u koje ne treba ulaziti, ali ključno je zapamtiti da one vinarije koje su bile u Cavi, a koje sam volio, sad proizvode pod imenom ‘Corpinnat’. Dva vina koja ilustriraju što je najbolje kod te tvrtke jesu Terrers iz Recareda i Imperial iz Gramone. Oba vina nekoliko godina odležavaju na talogu prije nego što su puštena u prodaju i unatoč tome što su to „bazna“ vina svojih podruma, upravo oduševe energijom, strukturom i elegancijom. Ako želite šampanjac na takvoj razini, najvjerojatnije će stajati dvostruko i definitivno neće biti od biodinamički uzgojenog grožđa kao što su ova dva. Obje vinarije proizvode i vina koja još duže odležavaju, kompleksnija su i, naravno, skuplja su. Primjer takvog vina jest

Enoteca 1999 Turó d’en Mota de Recaredo i stoji, ako ga igdje pronađete, oko 575€.

Najzanimljivije na mojem putovanju od pjenušavih vina jest to što sam kušajući pjenušce iz Penedèsa naučio mnogo više cijeniti šampanjac. Ironično, kako u njima sad uživam više nego ikad, ona u koja sam se zaljubio dosegnula su astronomske cijene kao npr. baš sva od Jacquesa Selossea.

Je li me ta nova ljubav prema pjenušcima nagnala da prigrlim i one iz moje rodne države Kalifornije? Zasad, recimo samo da na tome još radim i zahvalan sam što živim u Kataloniji.

RANFOL

piše:

BRUNO GABERŠEK

foto:

ALEŠ BENO / RAST BAZNIK, BAZNIK KATJA, S.P.

Vjerojatno je samo nekolicina čitatelja čula za sortu ranfol, je li tako? A ako vam otkrijem da se radi o sinonimu za sortu štajerska belina? Tu je sigurno broj vas koji ste rekli „a-ha“, veći. Pogotovo onima koji znaju ponešto o Plešivici, poprilično je jasnije. Ranfol je autohtona sorta s „domovnicom“ u Halozama. Sorta nipošto nije neki „mišićnjak“. Urod je velik ako se mu to omogući. Većina ranfola, a u Sloveniji je zasađen na 23,6 ha (podatak iz 2024.), slično kao na Plešivici, ide u cuvée vina jer je idealan – ima dosta visoku kiselost

i neutralnu aromatiku. Ali ima i onih „drskih“ vinara koji su odlučili odraditi sortu „na čisto“. To je, na primjer, ovaj odličan Ranfol Bolfenk 2023 iz podruma Joannes Protner nadomak Maribora. Većina vina (90%) bila je samo u inox spremniku, a 10% u barrique bačvi, treći put korištenoj. Nakon 6 mjeseci odležavanja na talogu slijedilo je filtriranje i punjenje. Vino krasi iznimno svježa pitkost s citrusnim aromama u zaokusu (tzv. „after-taste“). Sa samo 11,5 vol% uvelike prija kao aperitiv, ali i uz lakša predjela. Nadolazeće proljeće i ljeto su mu – prava sezona.

TVOJA KRV I MOJA - Vinska simfonija iz srca sjeverne Dalmacije

piše: MANUELA PLOHL

foto: GJ ARHIV | JULIO FRANGEN

Svijet vina često je poput pozornice, gdje svaki trs vinove loze ima ulogu u kompleksnoj drami života. Na toj pozornici, među vinarijama koje njeguju kvalitetu i kreativnost, izdvaja se jedan nesvakidašnji vinski duo koji čine Gino Matulić i Jadranka Svaguša. Njihov vinski brand, poznatiji kao G&J stvara emotivnu dramsku priču, čvrsto ukorijenjenu u terroir sjeverne Dalmacije.

Od Azurne obale do Bukovice i Ravnih kotara

Nježniji je dio ovog vinskog dua Jadranka Svaguša, dramska producentica pri Hrvatskom narodnom kazalištu u Zadru. Gino Matulić čovjek je sa

| ožujak 2025.

životnom pričom vrijednom vinskog romana, a proveo je velik dio života na jahtama duž Azurne obale. Tijekom tog razdoblja kušao je brojna velika vina svijeta i stekao golemo olfaktorno iskustvo. No u trenutku kada je kušao Château La Lagune iz 1982. godine, ukazalo mu se vino iz snova. Po povratku u rodnu Dalmaciju, zajedno s Jadrankom u glavi stvara viziju vina koje će odražavati kompleksnost i dubinu francuskih châteauxa, s dušom Dalmacije. Gino i Jadranka ne vide vino kao puki proizvod. Za njih je vino živo biće, dijete koje zahtijeva pažnju, ljubav i nježno vodstvo kroz svoj razvoj. Svaka njihova boca vina “Tvoja krv i moja” simbolizira trud i strast koji ulažu u svaki korak proizvodnje, od berbe grožđa do punjenja butelja. Vino G&J odrasta uz zvukove klasike i jazza, koje mu njegovi tvorci

puštaju. Ta simbioza čovjeka, glazbe i vina stvara jedinstvenu sintezu, gdje svaka nota i svaki ton utječu na karakter i kompleksnost vina.

Prva berba: Početak vinskog putovanja Njihova prva berba 2009. godine bila je događaj koji su oboje doživjeli s velikim strahopoštovanjem. Tada je Gino još bio u Francuskoj dok je Jadranka, zajedno s prvom enologinjom Nikolinom Palekom, predano radila na stvaranju prvog vina u skromnom, ali čarobnom ambijentu starog kamenog kaštela na otoku Molatu. Vino je odležalo 24 mjeseca u barrique bačvi, upijajući aromatične note francuskog i američkog hrasta. Nadahnuti ljubavlju prema bordoškim vinskim blendovima, odlučili su se za kombinaciju cabernet sauvignona i merlota. Kada se Gino vratio iz Francuske i kušao to prvo vino, bilo je to gotovo nadnaravno iskustvo u kojem postaješ svjestan da si nadomak ostvarenja svojih snova. Ta prva berba zapravo nikad nije izašla u javnost i nije komercijalizirana, no glas o njoj širio se usmenom predajom. Danas je „Tvoja krv i moja“

ZADARSKO

ZADARSKO VINSKO PERO

kultno vino među znalcima i mnogi žele u vinskim podrumima posjedovati baš svako godište tog vinskog nektara. Svake godine izbacuju jednu jedinu etiketu koja potpuno utjelovljuje njihovu filozofiju da je vino izraz ljubavi, truda i umjetnosti. Vina su proizvodili svih godina od tada, osim 2019. i 2020., zbog vrlo loših parametara koje je grožđe u vinogradima tada nudilo te nisu željeli riskirati. U maniri francuskih châteauxa i Premier vin etiketa, Gino i Jadranka također imaju prvo vino kuće, što ih izdvaja od brojnih hrvatskih vinara, budući da nude isključivo to prvo i jedino vino. Njihov cilj nije kvantiteta, već beskompromisna kvaliteta, gdje svaka boca prolazi rigoroznu selekciju i trogodišnje starenje prije nego što ugleda svjetlo dana. Vino izlazi na tržište tek četvrtu godinu po berbi. U njihovu svijetu ništa manje od savršenstva nije prihvatljivo, a to savršenstvo prisutno je u svakom gutljaju njihove vinske kreacije.

Vinska filozofija: Ljubav, trud i krv Naziv vina “Tvoja krv i moja”, nosi snažnu simboliku ljubavi, truda i posvećenosti. Inspiriran knjigom

Julienne Eden Bušić, naziv vina provocira i intrigira, ali istovremeno objašnjava sve ono što ovo vino predstavlja – spoj dviju duša koje zajedno stvaraju nešto veće od samih sebe. Autorsko pravo za naziv vina „Tvoja krv i moja“, Jadranki i Ginu dala je sama autorica knjige.

G&J, Tvoja krv i moja, berba 2016. Godište 2016. pokazalo se iznimno dobro u sjevernoj Dalmaciji jer su uvjeti u vinogradima bili vrlo dobri. Na prvu se osjete tragovi duhana, crnog ribizla, kupine, maline, stabljika rajčice, duhana, natruhe dima i elegantne vanilije, ali i s ponešto mesnih aroma. Nakon nekog vremena otvaraju se i herbalne mentolne arome, a topli alkoholi pomalo se ćute u mirisu te nude pretpostavku onoga što nas čeka u čaši. Tercijara je decentna i vidljiva je samo kroz malo nota šumskog tla i kave, a što više stoji u čaši i dolazi u dodir sa zrakom, vino se više otvara i donosi nove arome. Vino je svakako potrebno dekantirati prije konzumacije.

Kušam vino… na nepce nadiru kompleksne arome crno-crvenog bobičastog voća, kože i ponovo duhana. No u okusu se otvaraju i neke druge voćne arome koje na nosu nisam osjetila, poput ravnokotarske prepoznatljive arome maraške koja se osjeća u većini vina ovog kraja. Vino je punog tijela, kompleksno, dugog finiša i vrlo herbalnog zaokusa, a tanini su fini, svilenkasti i perzistentni, no nimalo nametljivi i nježno oblažu nepce.

Vidljivo je kako je tvorce ovog vina nadahnula bordoška priča i vino je napravljeno u maniri najfinijih bordoških vina cru classé, no ne bih previše ustrajavala na tim usporedbama, budući da ravnokotarski terroir nadire u svojoj najboljoj maniri iz čaše i odašilje signalno svjetlo svima koji traže perfekciju u vinima sjeverne Dalmacije. Vino ima potencijal za odležavanje; ako mu pružimo još 5-7 godina u boci, razvit će se vrlo lijepo u smislu tercijarnih aroma i pričat će potpuno drukčiju vinsku priču. Svježina vina govori u prilog elegantnom starenju, a topli alkoholi nude skelet vinu da se održi kroz starenje. U vinskoj kući G&J, vino je simfonija emocija, posvećenosti i umjetnosti, oblikovano s ljubavlju i pažnjom. Ta simfonija, puna strasti i senzibiliteta, odzvanja u svakoj boci “Tvoja krv i moja”, pričajući priču o ljubavi koja se rodila na Azurnoj obali, a sazrela u srcu Dalmacije. Gino i Jadranka dokazali su da je moguće stvarati vrhunska vina bez vlastitih vinograda i podruma, oslanjajući se isključivo na strast, predanost i poman odabir suradnika. Njihova vinska priča, protkana glazbom i umjetnošću, ostavlja dubok trag u svijetu vina, premašujući granice onoga što bi se moglo smatrati običnim enološkim podvigom.

VIŠE

EN PRIMEUR, što znači i kako se čita?

piše: MV

foto: JF

Početkom godine u Hrvatskoj su vrlo česta kušanja mladih vina, još nespremnih za tržište, na kojima vinski profesionalci prepoznaju potencijal i kvalitetu budućih (spremnih) vina. Takva se događanja popularno zovu „En primeur“ i, nažalost, vrlo rijetko su odraz onoga što u izvornom francuskom jeziku i francuskoj vinskoj kulturi – taj pojam doista znači. Što je En primeur koji bi se najtočnije francuskom i prilagođeno hrvatskom trebao čitati [an primer]? https://www.larousse.fr/dictionnaires/ francais/primeur/63932 Ima li veze s premijerom u kazalištu ili premijerom u vladi? Gledano jezičnoima, jer potječe od francuske riječi premier, première [premje; premjere] što znači – prvi, prva. Premijera je prva izvedba, a premijer prvi čovjek vlade, ima smisla, zar ne? La Primeur [la primer] na francuskom ipak znači nešto više: u jednini označava nešto što je potpuno novo (tout nouveau), a u množini les primeurs [les primer] je prvo voće i povrće, ubrano na početku sezone katkad i prije pune zriobe.

Što je onda naš [an primer]?

Vratimo se u 18. stoljeće u Bordeaux, kada su vinski trgovci odlazili u dvorce nekoliko mjeseci prije berbe kako bi procijenili i kupili urod na vinovoj lozi –trgovci su se uglavnom sami brinuli za odležavanje i/ ili punjenje vina u boce. Suvremeni [an primer] koji uključuje degustacije, uveden je tijekom 1970-ih godina. Institucionaliziran je početkom 1980-ih, pod istaknutim vodstvom baruna Philippea de Rothschilda koji je organizirao kušanje svoje berbe iz 1982. u travnju, dok je njegovo vino još sazrijevalo, o čemu su naširoko izvještavali mediji. Takva [an primer] prodaja omogućuje da se vino kupi i plati dvije ili više godine prije nego što budu stavljena na tržište, što vinarima osigurava dobrodošlu likvidnost, a kupcima zajamčenu količinu i kvalitetu vina. Ima li sličnosti s [an primer] događanjima u nas?

Želite li se priključiti online tečaju francuskih pojmova FRANCUSKI I VINO na hrvatskom, pišite na marija@marijavukelic.com ili pogledajte ovdje

ZA ONE KOJI ŽELE ZNAT VIŠE

piše: IVANA ERHARDT DRAGANIĆ, osječka vinska mušica foto: JULIO FRANGEN

Ljubav. Vina za ljubav. Ljubavna vina. Vino je ljubav. A ljubav počinje u vinogradu, svake godine. Iza nas je Vinceška, Vincekovo, Vincelovo, blagdan svetoga Vinka na koji se blagoslovi vinograd, da bude plodan i rodan. Mladim vinom zalijeva se trs s kojeg vise suhe slavonske mesne delicije – kobasice, slanine, kulen. Posvećuje se trs uz molitvu da vinograd plodno rodi. Vincekovo označava novi ciklus u vinogradu, koji počinje rezidbom. Rezidbom vinari kreiraju vino koje će se jednoga dana naći u našoj čaši. Rezidba još traje, negdje je završila. No način na koji se orezuje vinograd, planiranje je kvalitete budućeg vina... To njegovanje vina počinje već u vinogradu njegovanjem trsova, njegovanjem i brigom oko

uroda – grozdova. Puno je ljubavi utkano u taj težak posao vinogradarski da bi se pristupilo vinarskom. Jednom sam sudjelovala u rezidbi. Strogo se uputa držala. Nije to nimalo lak posao... I ne staje. Svaki kvartal, mjesec dan nosi nešto novo u vinogradu. U toj tvornici pod vedrim nebom. Mamina teta, naša Kleine Tante Terezija, od svih poslova u poljoprivredi, kojima se bavila mamina švapska obitelj, ona je najviše voljela radove u vinogradu. Najdraži posao bio joj je kidanje zaperaka, a potom sudjelovanje u berbi grožđa. Berbe su poseban događaj. Ako nikad niste u berbi sudjelovali, trebali biste jednom. Uživat ćete, sigurna sam. I u berbi je festival ljubavi prema grozdu i vinu. Kreacija se nastavlja u vinariji. Sve se brižno priprema. Zatim se njeguje vino. Vinski podrum za mene je poput svetišta. Nemojte se smijati sad. Ali jednostavno je tako. Tiha sam u okruženju tankova i bačava. Nema visokih tonova, nema lupanja po tankovima i

VINO ZA PUPAK! Što je to – vino za posebnu osobu u životu...

Vrhunski nektar treba mir, ljubav i njegu. I zato je svako vino – vino ljubavi“

kuckanja po bačvama da se provjeri koliko je vina u njima. To je jednostavan bonton posjeta vinskome podrumu. Jer vrhunski nektar treba mir, ljubav i njegu. I zato je svako vino – vino ljubavi. Koje god da izaberete. Vinom ćete slaviti ljubav u svakoj prigodi i svaka prigoda će biti slavljenje ljubavi prema vinu. Ima jedna anegdota vinarska o vinu ljubavi i strasti. Riječ je o predikatima. Posebice, ledenoj berbi ili izbornoj berbi prosušenih bobica. Da bi se do takvog vina došlo, postoje određeni kriteriji – stanje bobica, vrijeme berbe, vremenski uvjeti, način prerade i, što je najvažnije, borba očuvanja ostavljenih grozdova na trsovima da bi se sve to nabrojano ostvarilo... Dan kad sam otvarala Vinsku mušicu, vinski bar u Osijeku, s dragim vinarima istočne Hrvatske koji su sudjelovali u otvorenju, uz ostale drage goste, nosit ću uvijek u srcu, ali i s osmjehom kad se prisjetim njihove anegdote. Vinari i njihovi darovi.

Buteljica ledene berbe ponos je vinarije – vino koje pokazuje njihovu ljubav, posvećenost, mogućnosti, veličinu i kvalitetu. Na dar sam dobila nekoliko tih dragocjenih buteljica uz riječi: „Izaberi posebnu priliku, Ivana.“, zahvalila sam i rekla kako možemo nazdraviti s tim nektarom u čaši baš večeras kad ih dobro ohladim. A, ne! „To je vino za pupak!“, vele vinari gotovo uglas. I sad stojim tako, gledam ih zbunjeno „Ne razumijem“. I stiže objašnjenje: „To je vino za posebnu osobu u tvom životu i tebe, znaš. Razumiješ? Vino za pupak...“ I da sad ne ulazim u detalje. Vino ledene berbe ili izbor prosušenih bobica, vino je za ljubav. Medeno slatko, kremasto, gusto, ljepljivo, baš za radosti... Opisom kao ljubav... Uzdravlje! Uživajte u vinu i ljubavi. Kad gledate to vino u čaši, samo se sjetite koliki je put prešlo do vaše čaše i koliko je u njega utkano brige, nježnosti, posvećenosti i ljubavi. I podijelite ga s ljudima koje volite.

LJUBAV šampanjaca i svjetskih državnika

piše: MARIJA VUKELIĆ

foto: FREEPEK

Znate li da su neki kraljevi, carevi i predsjednici njegovali pravu ljubavnu vezu sa šampanjcima? Među njima najzanimljivije su veze Louisa Roederera s carem Aleksandrom II.; šampanjac Laurent-Perrier bio je omiljen kod Charlesa III.; posebna iskrica grijala je Winstona Churchilla i Pola Rogera, a Charles De Gaulle volio je Drappiera, u potpunoj diskreciji…

Francusko-rusko prijateljstvo cara Aleksandra II i Louisa Roederera Car Aleksandar II., na čelu Rusije od 1855. do 1881., bio je usko povezan s kućom šampanjca Louis Roederer. Šampanjac je u Rusiji popularan još od 18. stoljeća, za vrijeme vladavine carice Ivanovne, koja je i sama bila ljubiteljica mjehurića. Aleksandar II. samo je nastavio tu ljubav prema šampanjcu, a posebno prema kući Roederer, od koje je uvozio 60% godišnje proizvodnje. Povijest nam priča da car nije imao samo prijatelje, nego je bio i meta brojnih anarhističkih atentata. Zato je jednom zatražio prozirnu bocu kako bi se uvjerio da u nju nije uliven otrov, a boca je dodatno imala ravno dno kako se u nju ne bi mogao sakriti eksploziv. Taj mitski cuvée, nazvan Cristal de Roederer, i dan-danas se ističe netipičnim izgledom.

Laurent-Perrier omiljen kod Charlesa III. Charles III. nikad se nije ustručavao izraziti naklonost prema šampanjcu, posebno prema kući Laurent-Perrier, a uostalom, njihova veza ne datira od jučer. Godine 1979. tadašnji budući kralj Engleske posjetio je šampanjsko imanje i bio je očaran. Od 1998. Laurent-Perrier dobiva „Royal Warrant“ ili „kraljevski nalog“, vrlo uglednu oznaku priznanja od strane krune. Otkako je bivši princ od Walesa postao kralj, ta je kuća njegov prvi službeni dobavljač šampanjca, kao najstarija kuća šampanjca koja je dobila Royal Warrant za vrijeme njegove vladavine.

Laurent-Perrier može se stoga pohvaliti da je prvi šampanjac koji je na svoje boce postavio kraljevski grb.

Idila između Winstona Churchilla i Pol Rogera „Pozovite me tijekom berbe i gazit ću grožđe bosim nogama“, izjavio je Winston Churchill (bezuvjetni obožavatelj te kuće) Odetti Pol Roger. Državnik se sprijateljio s tom velikom damom tijekom večere 1944. u britanskom veleposlanstvu u Parizu. Churchill je bio kupac njihovih šampanjaca od 1908., kad je Pol Roger bio najpopularniji šampanjac u Velikoj Britaniji. Pri svakom Churchillovu dolasku u veleposlanstvo Velike Britanije, Odette Pol Roger bila je također pozvana. U znak zahvale ona je premijeru slala sanduk berbe iz 1928., omiljenog mu šampanjaca, za svaki njegov rođendan. Nakon Churchillove smrti 1965., engleska etiketa bila je okružena crnim rubom u znak žalosti. Deset godina poslije u njegovu čast stvoren je cuvée po njegovu liku, koja postoji samo u iznimnim godinama. Winston Churchill nije uspio održati obećanje da će doći u Épernay, ali će njegovo ime zauvijek ostati simbol izvrsnosti šampanjaca Pol Roger. Ime koje će ostati i trajati, i zato što se sjedište šampanjske kuće nalazi ni više ni manje nego na adresi Rue Winston Churchill 1, u Épernayu.

Charles De Gaulle i Drappier, u potpunoj diskreciji Poput ljubavnika, Charles De Gaulle i Drappier njegovali su diskreciju, čak i nakon što je ta kuća stvorila cuvée u generalovu čast. „Cuvée Charles de Gaulle ostaje diskretna posveta“, povjerio je Michel Drappier za Figaro 2020. „Bio je to mig. Ne želimo svesti šampanjac Drappier na Charlesa de Gaullea.“ Osnivač Pete Republike 1960-ih se opskrbljivao kod Drappiera, ali samo za svoj privatni podrum u mjestu Colombey-les-Deux-Églises, koje se nalazi 25 km od Urvillea, sjedišta te šampanjske kuće. U to vrijeme Drappier nije prelazio prag Elizejske palače, koja je preferirala Ruinart, Veuve Clicquot, Cristal Roederer ili Bollinger.

Šibenska privatna gimnazija & Centar izvrsnosti

"Sv Lovre"

" Toskana za vinske entuzijaste"

Studijski program Toskana, Italija

Toskana se s razlogom ubraja među najpopularnije destinacije Italije Ova talijanska regija nudi pregršt sadržaja, od bogate povijesti i kulture, do predivne prirode, ukusne hrane i odličnog vina. Toskanu svaki ljubitelji putovanja treba posjetiti barem jednom u životu

STUDENI 2025.

NEDJELJA

Početak programa

Sastajanje grupe u trajektnoj luci Split. Ukrcaj na trajekt. Put do Ancone.

PONEDJELJAK

Arezzo

Dolazak u Anconu.

Put do srednjovjekovnog gradića Arezzo

Obilazak grada uz stručno vodstvo, slobodno vrijeme.

“Educational tourists are those respondents who indicated that they took part in study tours to learn new skills or improve existing ones while on vacation”

Gibson, 1998

Posjet vinariji "Fattoria iI Muro" obiteljskoj vinariji i seoskom domaćinstvu starom više od 200 godina. SMJEŠTAJ u hotel 4*.

UTORAK

San Gimignano

Doručak

Put do gradića San Gimignano

Stručni program - La Vernaccia Di san Gimignano na temu: "Očuvanje tradicije i kulture u vinarstvu"

Obilazak grada uz stručno vodstvo, slobodno vrijeme.

Posjet vinariji "Volpaia" posjet jedinstvenom teritoriju u području poznatom po proizvodnji Chianti Classico vina.

Šibenska privatna gimnazija & Centar izvrsnosti "Sv Lovre"

slobodno vrijeme.

Posjet vinariji "Antinori nel Chianti

Classico" arhitektonsko remek djelo, dizajn

Marca Casamontia za Antinori obitelj

Vinarija obitelji Antinori je dobitnik nagrade

"World's Best Vineyards 2022".

PETAK

Siena

Doručak. Check-out.

Put do grad Siene

Obilazak grada uz stručno vodstvo, slobodno vrijeme.

Put do Ancone. Ukrcaj na trajekt.

SUBOTA

Kraj programa

Dolazak u trajektnu luku Split

Firenca

Doručak.

Put do grada Firence

Stručni program - Sviluppo Toscana SpA na temu: "Programi razvoja vinarstva kao segmenta regionalnog gospodarskog razvoja"

Stručni program - Toscana Promozione

Turistica na temu: "Programi razvoja vinarstva kao segmenti razvoja regionalnog turizma"

Slobodno vrijeme.

Posjet vinariji "Castello di Verazzano" . Podrumi Verrazzano vinarije datiraju iz 16. stoljeća, gdje se selekcija vina dan danas čuva iz 1924 godine Vina njihove proizvodnje odležavaju u bačvama od hrasta iz naše Slavonije.

Što ako?

piše: FRANJO RIZLINŠKI

Ovih dana svjedoci smo pravog bunta potrošača protiv visokih cijena. Također smo i svjedoci rasta cijena vina posljednjih godina, ponajviše u posljednje dvije godine. Nažalost, hrvatski vinari prednjačili su u poskupljenjima. O razlozima poskupljenja pisali smo u našem trećem broju, a kao jedan od važnijih razloga naveli smo i vremenske nepogode u vinogradima zadnje dvije godine.

Kako bi se zaustavio rast cijena, većina faktora koji su utjecali na povećanje moraju se promijeniti. Uzimajući u obzir da se cijena energenata stabilizirala, a time bi se trebala i inflacija, posebno cijene transporta, te da je izvršen pritisak na trgovce i njihovo maržiranje, jedan je dio preduvjeta zadovoljen. No što ako se ne promijeni onaj na koji ne možemo utjecati, a to je priroda. Protekle dvije berbe u Hrvatskoj bile su znatno manje od prosječnih. Projekcije su bile između 20 i 30% niže od prosjeka. Što će biti s cijenama na polici ako količine ubranog grožđa u hrvatskim vinogradima nastave padati? Nekoliko je scenarija koje u takvoj situaciji očekujemo: nekih više, a nekih manje pozitivnih za tržište. Realno je očekivati da bi još jedna sušna godina prožeta tučom, olujama i sličnim nepogodama ponovno

postigla efekt povećanja cijena. Vinari bi dotle razmišljali o tome kako smanjiti potražnju i rasporediti dovoljne količine vina kroz godinu, usput si još malo popravljajući profitabilnost. Neminovno će doći do povećanje uvoza jer hrvatski potrošač rastom svojih primanja već sada teško prati povećanje cijena domaćih vina. Od pozitivnih učinaka nadamo se sljedećem: a) ulazak vinara u sustav navodnjavanja – osim što im jamči sigurniji urod u sušnim godinama, omogućava vinarima i pravovremeni pristup idealne količine vode lozi i u dijelu kvalitete, a ne samo kvantitete grožđa b) podizanje novih vinograda – visoke cijene grožđa i vina pogoduju povećanju profitabilnosti vinara pa se nadamo da bi taj negativni efekt za tržište imao ipak pozitivni efekt u dijelu podizanja novih vinograda i pojave novih, mladih vinara c) diverzifikacija ponude kod trgovaca i distributera – dok je ponuda kroz segment HoReCa još donekle i razvijena, kod trgovačkih lanaca sedam najzastupljenijih hrvatskih vinara u 2023. godini ima udio veći od 50% za prodaju hrvatskih vina u kanalu trgovine. Nadajmo se da nećemo imat sedam sušnih (biblijskih) godina, nego ipak treću sreću...

JE LI BEZALKOHOLNO (ili dealkoholizirano) vino uopće vino?

pripremila: ADRIANA STRMOTIĆ

Pitanje je sad, no ono što više nije upitno njegova je sve veća popularnost. Tako danas i u Hrvatskoj možemo kušati dealkoholizirana vina, iako samo uvozna.

Vino je po definiciji alkoholno piće, no danas se stručnjaci slažu kako jasno možemo razlikovati bezalkoholno piće poput soka od grožđa i bezalkoholno, odnosno dealkoholizirano vino čiji se proces vinifikacije ne razlikuje od proizvodnje klasičnog vina. Nakon fermentacije i dozrijevanja primjenjuju se sad već razvijene metode dealkoholizacije vina kao što su vakuumska destilacija, reverzna osmoza ili „spinning cone“.

S pravom se poznavatelji vina pitaju je li to uopće vino jer u procesu dealkoholizacije vino, osim alkohola, gubi i organoleptička svojstva zbog potrebnog zagrijavanja u samom procesu. Neki su vinari taj problem rješavali dodavanjem šećera i voćnih aroma. Ipak, uložen je velik napor u razvijanje same metode pa danas govorimo o proizvodnji dealkoholiziranih vina sa svim njegovim blagodatima za zdravlje, sačuvanim vitaminima, polifenolima i antioksidansima. Čini mi se to odlična vijest za sve one koji bi inače odustali od kulture ispijanja vina zbog zdravstvenih problema, trudnoće ili jednostavno zdravog načina života. A kad navedenoj skupini nadodamo sve one koji iz vjerskih razloga ne piju alkoholna pića, jasan je tržišni potencijal.

U Washingtonu je održan festival bezalkoholnih pića za odrasle, u Barceloni možete u poznatom Disfutaru sljubiti sljedove s klasičnim vinima koje vam na licu mjesta dealkoholiziraju uz pomoć Girovapa, stroja za nove tehnike destilacije, ekstrakcije, bistrenja i redukcije na nižim temperaturama. Iako je to vino poprilično šokirano samom metodom dealkoholizacije i nije odmah spremno za konzumaciju, prosječni korisnici, prema tvrdnjama osoblja restorana, ne primjećuju razliku između dealkoholiziranog vina i nekog laganijeg klasičnog vina.

U Engleskoj je pak Crkva donijela odredbu kako se dealkoholizirana vina ne mogu služiti na misama jer to ipak nije krv Kristova.

Ako se odlučite za kušanje bezalkoholnog vina makar iz znatiželje i želje za novim vinskim iskustvom, nemojte pretjerivati jer, iako su bezalkoholna, neka vina sadrže mali postotak alkohola, do 0,5%.

MONIKA NERAL - svojim diplomama inspiracija je ženama u vinskom svijetu

Monika Neral jedna je od naših najuspješnijih mladih sommelierki, rodom Riječanka, živjela je i studirala u Italiji, zavoljela vino, i sve dublje proniče u njegove tajne. U zagrebačkoj Esplanadi, pred En Primeur istarske malvazije, razgovarala sam s njom uz čašu šampanjca.

piše: MARIJA VUKELIĆ

foto: JULIO FRANGEN

Kako si zakoračila u vinski svijet?

Vino je u meni oduvijek. Moj pradjed izrađivao je vinske bačve, familiju su zvali „bačvari“. Oba djeda imala su vinovu lozu i proizvodili svoje vino. Kad sam imala pet godina, preselili smo se u Italiju i ostali smo ondje sedamnaest godina, što je utjecalo na moju

znatiželju o vinskoj kulturi. Završila sam Fakultet stranih jezika i književnosti u Trstu. Ondje sam živjela dvije godine, ali sam s Erasmusom putovala u Pariz i Libanon. Tijekom boravka u Libanonu upisala sam drugu razinu WSET-a. Treću sam upisala u Zagrebu kad sam se vratila u Hrvatsku. Nakon što sam počela raditi u jednom hotelu u Opatiji, shvatila sam koliko malo znam o vinu i koliko me zanima. Poslije sam išla na ASI zlatnu diplomu u Opatiji i trenutno sam studentica WSET diplome u jednom programu koji obuhvaća Austriju, Njemačku i Italiju.

Prvo vino si kušala s djedom?

Da, vjerojatno. Mošt smo s guštom pili. I danas ga pijemo. S vinom sam počela rano, ali u Italiji se i ne može drugačije. Kad smo ondje izlazili, sa šesnaest, sedamnaest godina, pili smo Aperol Spritz ili vino. Vino je uvijek bilo na stolu - malo drugačije nego u Hrvatskoj, ali prema tomu se polako okrećemo i mi, nadam se.

Zadnjih si godina jedina žena finalistica na nacionalnim sommelierskim natjecanjima? Kakav je osjećaj tijekom natjecanja?

Stres je ogroman, ali mislim da mi žene trebamo prebroditi taj strah, kompleks inferiornosti. Zapravo smo i više talentirane za vinski svijet, ne samo zbog

njuha. Dokazano je da imamo bolju memoriju od muškaraca. Bile bismo puno bolje na natjecanjima samo da se oslobodimo tih strahova. Na mojem zadnjem prvenstvu u 2023., od 27 kandidata bile su dvije žene. Jako nas je malo, i to ne samo u Hrvatskoj, nego i u svjetskim prvenstvima u polufinalu uvijek bude jedna ili dvije žene. Prema statistikama na Master of Wine (na što ću vjerojatno krenuti sljedeće godine), od 430 ljudi s tom titulom skoro je pola žena, mislim da je 40-60 omjer postotka. Ipak, krećemo se u dobrom smjeru.

ASI zlatnu diplomu stekla si u Hrvatskoj i u Italiji? Međunarodna ASI zlatna diploma bio je velik korak, uspjeh i motivacija za mene ali i početna točka daljnje edukacije. Znala sam da sam prva žena u Hrvatskoj, no kad sam doznala da sam i u Italiji jedina (zbog svojeg duplog državljanstva), tek sam tada shvatila da u rukama imam vrlo važan certifikat koji sam trebala iskoristiti u tom trenutku za svoju budućnost. Lijepo je kad si prva osoba koja je postigla nešto u državi, ali najviše me veseli pomisao da će možda moj uspjeh biti inspiracija za druge.

Koja ti je sommelierka uzor?

Ima jedna žena u kojoj se baš prepoznajem, Francuskinja, zove se Pascaline Lepeltier. Na prošlom svjetskom prvenstvu bila je četvrta sommelierka na svijetu. Slučajno sam čula za nju kad sam radila u

restoranu u Švicarskoj. Njen stric došao je u restoran, počeli smo razgovarati o vinu i pitao me: „Hoćeš li ići gledati svjetsko natjecanje? Moja nećakinja se natječe!“ Tako sam saznala za Pascaline Lepeltier i počela čitati o njoj.

Koliko su važna putovanja za učenje o vinu?

Puno sam putovala i prije nego što sam ušla u vinski svijet. Sa školom, fakultetom, a i samostalno idem na izlete od 18. godine. Nedostaje mi još samo Afrika kao kontinent. Po Europi dosta putujem, pogotovo s ovim poslom. Freelancer sam i sad imam još veće mogućnosti s diplomom. Sva vrata su otvorena kad si na toj razini.

Kolika je važnost edukacije?

Iznimno, ne bih nikako mogla radila ovaj posao da ne idem konstantno dalje s edukacijom. Baš sam razgovarala s Kristijanom Harječem o tome da smo mi „luđaci“. Nije baš uobičajeno da netko s dvadeset sedam godina tako „grize“. S jedne strane je to jako lijepo, s druge je jako stresno.

Svjetska vinska zemlja s kojim si se mučila učeći?

Možda Južna Afrika. Nedavno sam čula da je i drugima problem, a mislila sam da je samo meni. Sa svojim wardovima, distriktima… Možda je ona nešto predaleko od našeg mentaliteta. I klima je drugačija i daleka.

Koliko poznaješ hrvatska vinogorja?

Dosta. Nisam ekspert za kontinentalni dio. Kušam, poznajem vina, ali nisam previše posjećivala kontinentalnu Hrvatsku. Istru, naravno dobro poznajem, tamo najviše radim. Dalmaciju isto, to mi je čak u krvi.

Najdraža sorta?

Ono što najradije pijem kad sam slobodna je bijeli bordeaux, ne slatka verzija nego suha. I to mi je najdraža sorta - sauvignon blanc, ali pogotovo u tom blendu sa sortom muscadelle. Najdraža crna sorta mi je cabernet sauvignon, pogotovo blend s merlotomcrveni i bijeli bordeaux. Ako spominjemo manje sorte onda je to definitivno nešto iz Italije. Tu me fasciniraju nuove scoperte, sorte koje su se obnovile i ponovo postale popularne, npr. grignolino (crvena sorta) i timorasso (bijela sorta).

Trend izvornih sorti u Hrvatskoj

Hrvatska je poznata po njima, mi smo na svjetskom vrhu po izvornim sortama, tu negdje poslije Italije. Imamo ih više od 130 i mislim da su izvorne sorte budućnost. Ne bih voljela da međunarodne sorte preuzmu velik broj vinograda jer nema smisla. I vinskim turistima poznati smo po našim sortama, oni žele piti autohtono i mi to možemo ponuditi. Najdraži mi je sansigot, nedavno sam kušala godište 2010. od vinarije Šipun. Od bijelih jako volim maraštinu, bogdanušu, pošip, naše sorte s juga i otoka.

Žlahtina ...

Volim ju jer je iz mog kraja. U zadnje vrijeme rade se fantastična vina od žlahtine. Nismo baš na razini svjetskih sorti, ali se lijepo razvija. Uskoro ćemo izabrat čašu za žlahtinu (od tvrtke Italesse), kao što već imamo čašu za malvaziju istarsku. I to će biti korak naprijed. Naši vinari stvarno se jako trude oko žlahtine – puno rade, ponizno, gledaju druge regije i uči se od njih.

Važnost stranih jezika u vinskom svijetu? Iznimno. Meni se sad i talijansko tržište otvorilo jer mi je talijanski materinski jezik. Znamo svi kako Talijani razmišljaju, koliko su slabo otvoreni drugim jezicima. Definitivno ne bih ondje radila ovoliko koliko radim da ne govorim talijanski. Francuski mi je jako pomogao u literaturi.

Vinski film ili knjiga koji su te se dojmili

S knjigom se vraćam opet na Pascaline Lepeltierknjigu Mille Vignes. Da sam barem imala tu knjigu kad sam tek počinjala učiti o vino, pa da mi je netko sve tako lijepo objasnio. Predivna knjiga koju sam doslovno progutala. Najdraži film mi je Somm koji prati nekoliko sommeliera dok uče za Master’s degree za sommeliera. Film prikazuje sve pripreme, teorijske pripreme, kušanja, pa tremu pred ispit… Adrenalin te uhvati dok gledaš film.

Mladi u svijetu vina danas

Mladi trebaju više učiti. Evo, gledamo sad i ove djevojke koje nas poslužuju, nadam se da će i one proći neku edukaciju. Mi koji smo izašli iz ugostiteljstva moramo naučiti generacije koje dolaze poslije nas da budu savršene. Ali teško je. Kod nas još ni ne postoji razumijevanje za sommeliere, njihovo znanje i vrijednost, koliko profita donosi vino i dr. Ne mogu konobar i sommelier biti jednako plaćeni. Mi pokušavamo promijeniti taj mentalitet našim edukacijama.

Žene u vinskom svijetu

Zašto bi samo muški bili u vinskom svijetu? Opet kažem da smo mi žene veći talenti za vino, i ne bih voljela da se ikome trebamo dokazivati, ali bilo bi lijepo da taj brojčani odnos među spolovima naraste na 50-50. Kad radim edukacije u hotelima, vidim da ima žena u servisu, ima konobarica, sommelierki, ali primjećujem da su manje zainteresirane. Valjda se alkohol još veže za muško lice. Trebamo biti otvorenije u razmišljanju i odnosi će se sigurno promijeniti!

Traminac

Slatki miris ruže glatko klizi, nasred srca raste loza traminca.

Sutra ću se otrijezniti od ljubavi od mirisa i dodira, od tebe u sebi.

Dok se izvija

loza rađa grozdove koje nećeš kušati. Slatki miris ruže hrani bogove i muze.

Nasred srca raste loza Pegaz u meni raširio krila.

Zrinka Merčep

BELLUCCIcoffee and wine bar, Zagreb

piše: PROMO

foto: JULIO FRANGEN

Bellucci wine bar svoja je vrata otvorio 2017. Nakon dugogodišnjeg bavljenja kavom vlasnik

Marijo Karlica odlučuje se za neka nova područja ugostiteljstva. Glavni je cilj bio stvoriti ugodno okruženje i dati gostima prigodu da se upoznaju s vinima na nepretenciozan način. I njegov opis bara kaže: „Jednostavnim kombinacijama stapamo ukusne zalogaje i pitke gutljaje.“

Wine bar nudi pedesetak etiketa vina, od kojih se većina može kušati i na čaše. Vinsku kartu slažu isključivo se vodeći filozofijom dopadljivosti našim posjetiteljima. Hrvatska, Italija, Makedonija, Francuska, Srbija i Slovenija zemlje su iz kojih dolaze vina koja svakodnevno poslužuju gostima koji se uglavnom odlučuju za nešto lakša vina, voćnijih nota i smirenih

| ožujak 2025.

kiselina. U zadnje se vrijeme najčešće piju kombinacije raznih sorata – popularni cuvéei.

Ipak, ne treba zanemariti kavu!

Kad se Marijo Karlica 2000-ih počeo baviti prodajom kave, ubrzo je postao edukator. Podučavao je druge kako pripremiti kavu i kako kava dolazi do nas – od plantaže do šalice. Poznaje kave „u dušu“, reklo bi se! Danas nudi specialty kavu Hug & Punch jer u njoj nalazi neke drukčije note i čišće okuse. Ako ste ljubitelj kave, od Marija možete mnogo naučiti i o tom, mnogima omiljenom, toplom napitku. VIŠE

RESTORAN KORNAT, elegantno gastronomsko

iskustvo na nekoliko

koraka

piše: PROMO

foto: JULIO FRANGEN

Rod Morskih orgulja

estoran Kornat smješten je uz slikovitu zadarsku rivu i već 21 godinu Zadranima i njihovim gostima nudi elegantno gastronomsko iskustvo na samo nekoliko koraka od slavnih Morskih orgulja. Poznat po svježim plodovima mora i mediteranskim okusima, jelovnik Kornata oduševljava jelima poput ribe s roštilja, škampa i lignji. Bezvremenski interijer u stilu je art decoa jer restoran na istom mjestu postoji od 1936., kad je izgrađena zgrada u kojoj se nalazi. Kuhinja i jelovnik temeljeni su na dalmatinskoj i mediteranskoj tradiciji sa svježim proizvodima iz zadarskog područja i Dalmacije, što stvara savršeno ozračje za uživanje u vrhunskoj kuhinji uz zadivljujući pogled na luku. „Od prvog dana kad smo otvorili „Kornat”, otvorili smo vrata našeg doma. Tako želimo da se naši gosti osjećaju – dobrodošli u naš dom. Sve naše drage goste dočekujemo i ispraćamo s najboljim što možemo ponuditi: našom ljubavlju prema hrani, radošću življenja, emocijama, zadovoljstvom, karakterom, ljubaznošću, šarmom i našim ponajboljim vinima. Uz pogled na sve brodove koji ulaze i izlaze iz luke, pogled na spektakl zalaska sunca, na more, na bonace, tramontane i buru – zaustavite užurbani svakodnevni ritam, vratite se mirisima i okusima koji nam bude emocije .” - poručuje nam voditeljica restorana Sandra Petričić.

Kornat je obavezna je destinacija za sve koji žele doživjeti izvrsnost zadarske kuhinje uz vrhunska vina, ponajviše iz regije, ali i iz ostatka Hrvatske. Katkada se u Kornatu organiziraju vinske večeri s gostom vinarom pa je tako nedavno gostovao Moreno Degrassi, uz čija su vina sljubljena zanimljiva jela i – 5 različitih vrsta papra tvrtke Premium začini. Zadivljeni gosti uživali su svim čulima u svim sljedovima. Uz Ferné blanc de blancs brut nature 2019 spojen je tatarski od bijele jadranske ribe na crostinu od vučenog tijesta uz Timut papar (Nepal); bijeli Terre Bianche cuvée blanche 2023 pratio je Gropi i dagnje na buzaru uz mješavinu pet bobica papra; Ferné Chardonnay riserva 2019 prijao je odlično uz Cappelette punjene morskom carbonarom u umaku od kozica uz bijeli papar Malabar (Indija); uz Contarini Petit Verdot 2015 poslužena je patka u kalupu u umaku od šumskih gljiva uz bijeli papar Penje (Kamerun), a uz desert - krušku u vinu i tri papra (Kamerun, Sechuan, India), poslužen je Contarini Cabernet Franc 2016. „Kod nas se ne jede samo – kod nas se uživa u svakom zalogaju i svakom trenutku“ – poručuju iz restorana.

ANA GRGIĆ TOMIĆ

Prvi put u kuhinji

„Prvi put našla sam se u profesionalnoj kuhinji sa 16 godina. Upravo tada počeo je moj profesionalni put i kulinarska karijera.“

Prvo jelo kojim si bila zadovoljna

„Prvo jelo kojim sam bila poprilično zadovoljna bio je rižoto sa šparogama i rikolom, koji je uvršten u Guida Gallo, prestižni vodič koji slavi najbolja rižota diljem svijeta, prvi put 2013. godine. “

Jelo s kojim si se mučila da ga dovedeš do savršenstva „Gotovo svako jelo koje pripremam više puta preispitujem i dorađujem tako da je lista predugačka. “

Uzor u kuhinji

„Vrlo zanimljivo pitanje, međutim vjerovali ili ne, nemam uzore u kuhinji, ali cijenim rad kolega u svojoj profesiji. Inspirira me priroda te ono što sama mogu osjetilima doživjeti i pretočiti u kreativno djelo na tanjuru.“

Omiljeni restoran

„Teško je izdvojiti jedan. “

Definicija tvojeg kuhanja u 3 riječi : „Kvaliteta, jednostavnost, vizualizacija.“

Najdraži kutak u kuhinji

„U mojem slučaju to je apsolutno svaki kutak kuhinje ! “

Za doručak jedeš i piješ

„Jaja na benediktinski odličan su izbor za zdrav i ukusan doručak, uz to često biram i cijeđeni sok od naranče, ili kavu. “

Ne voliš jesti

„Puževe i žabe, bez ikakvog razmišljanja!“

Kvalitete vrhunskog kuhara/chefa su: „Organiziranost, stabilnost, preciznost.“

Osjećaj kada dobiješ neku nagradu za svoje kuhanje

„Motivirajući osjećaj za buduće uspjehe! Moj tim je u svakom slučaju dio mog uspjeha i ja uvijek volim reći da je to naš zajednički uspjeh.“

Restoran u kojem radiš – i jelo koje preporučuješ

„Le Bistro i Zinfandel’s su dva prestižna restorana hotela Esplanade u kojima radim dugi niz godina. Topla preporuka za Le Bistro je hladno topla salata od buče i hlapa, dok u Zinfandel’su posebno izdvajam plavog raka kao favorit jelo. “

Omiljeno proljetno jelo

„Veliki sam ljubitelj šparoga, dok je Sauvignon moja najdraža sorta bijelog grožđa’’.

Domaća kuhinja, jelo tvoje bake koje voliš i radiš danas

„Bakin recept bi bila domaća pita, a svi znamo da je najbolji spoj uz domaću pitu običan jogurt’’.

Koje vino ti prija uz čvarke „Rizling ili frankovka“

Koje vino ti prija uz štrukle?

„Uz štrukle volim gutljaje kvalitetnog pjenušca ili lagano bijelo vino! “

Omiljeni aperitiv

„Više sam osoba koja preferira koktele. “

Omiljeni digestiv

„Rum vrhunske kvalitete. “

Betty Koster potječe iz 2. generacije sirara u Nizozemskoj, od koje je naučila sve o nizozemskom siru. Samostalno je učila o stranim sirevima. Napisala je pet knjiga u proteklih 25 godina, a najpoznatiji su naslovi Passie voor Kaas, 500 favoriete kazen, Hollandse kaas (Strast za sirom, 500 omiljenih sireva, Nizozemski sirevi). Godine 1989. sa suprugom Martinom pokrenula je L’Amuse, butiknu prodavaonicu sireva u Haarlemu. Danas, 35 godina poslije, oni putuju svijetom podučavajući sparivanje sireva, ali i dalje rade u svojoj prodavaonici. Njihove kćeri, Thassia i Juliette, već su nestrpljive u želji da preuzmu posao.

VALENTINOVO uz sir i vino

piše: BETTY KOSTER

foto: BK

Unajtamnijem razdoblju godine čeznemo za duljim danima, suncem i izlascima. Srećom, netko se dosjetio sredinom ovog mjeseca osmisliti romantičan dan: Valentinovo. Nazvan je po kršćanskom svecu svetom Valentinu koji je djelovao iz strasti i suosjećanja, a danas se slavi kao dan za zaljubljene. Zašto ne slaviti uz sir i vino, otvoreni kamin i svijeće posvuda?

Našla sam savršeno vino za tu priliku: La Belle Rosé Brut Vina Belje iz Baranje. Vino je losos-ružičaste boje, laganog moussea, voćnog okusa koji podsjeća na marelice i jagode, s notama karamele.

Koje sireve spojiti s njim? Kušala sama ih nekoliko.

Ako biramo kravlji sir, Chaource iz okolice regije Champagne bio bi odličan izbor. Sir ima rascvjetanu koru, ispod male kremaste linije, a zatim kredasto srce. Kredasta pasta aktivira svaki okusni pupoljak u vašim ustima, dobivate mnogo više okusa nego s kremastim teksturama. Chaource ima ugodnu gorkastu notu, gljivastu i voćnu.

Kozji sir pojačava okus karamele i ima okus džema od jagoda. Srednje jaki kozji sir, kao što je Mothais sur feuille iz Francuske dozrijeva na listovima kestena, tako da list upija vlagu iz sira. Istodobno daje suptilan okus kredaste strukture, voćnih i orašastih nijansi.

Iznenadili su me aromatičniji sirevi poput sireva s opranom korom. Moglo bi se pomisliti da će ovi sirevi nadjačati elegantno vino, ali prevladavaju voćni okusi. Sjetite se jagoda! Svakako odaberite blažu verziju, kao

što je Vacherin Mont d’Or. Taj sir ima u sebi komadiće borove kore natopljene sirupom, koji se koristi za održavanje forme sira tijekom sazrijevanja i naglašava njegove šumske note. Vrlo je sezonski, završava u ožujku. Usput, to je i sir kojim ćete najlakše dobiti savršen fondue! (Pronađite recept s pomoću ovog QR koda.)

Polutvrdi i tvrdi sirevi nude različite doživljaje, ovisno o tome koliko su kremasti. Kremastiji sirevi pojačavaju pjenu, poput mlađe Goude ili austrijskog Alpskog cvijeta. Suši sirevi, poput švicarskog Sbrinza, više otkrivaju okuse vina, ističući note karamele. Parmezan se uvijek divno slaže s mjehurićima, naglašavajući pjenušavost sa svakim gutljajem.

Jedini sir koji je teško spojiti je plavi sir. No pronašla sam jedan koji paše: Kornblomst iz Danske, od mlijeka krava pasmine jersey. Bogato je, kremasto, voćno i nalik maslacu. Dolazi iz mljekare Thise na sjeverozapadu Danske gdje je sedmero tamošnjih mladih idealista odlučilo promijeniti dansko mljekarstvo. Istraživali su različite pasmine krava našavši upravo jersey za - sireve. Sir je mješavina od mlijeka krava 90% jersey i 10% holstein, što malo smanjuje udio masti. Vrlo neuobočajeno i zanimljivo uz rosé! Kušajte!

Pišite nam: vinskezvijezde@gmail.com

PJENUŠAC i čokolada

piše: SANJA VLADOVIĆ

foto: SV

Pjenušavo vino i čokolada čine se kao idealan izbor za romantično Valentinovo, no mi smo se uvjerili da to može biti vrlo izazovno sparivanje. Pjenušcem se često otvara večera, ali može biti i fantastičan spoj s desertom. Uobičajeni su savjeti da je za uspješno sparivanje pjenušaca s desertima najbolje odabrati vino koje je slađe od deserta i sličnog okusa. No sparivanje s čokoladom može biti ponešto zahtjevnije, pogotovo ako sparujemo čokoladu i brut pjenušac, kao što je Evita Premier Blanc de Blancs vinara Cattunar iz 2017. godine, koji smo ovog Valentinova sparivali s TAMAN Artisan čokoladama u sklopu ocjenjivanja Ljubavna vina, projekta Vinske zvijezde.

Odlučili smo potražiti idealnu čokoladu za sparivanje s tim vinom u dva smjera, prvo se fokusirajući na sparivanje okusa, a zatim istražiti kako se brut pjenušac sparuje s tamnijim čokoladama.

Počeli smo s TAMAN cremino trufflesima znajući da će se osvježavajuće kiseline i mjehurići vina dobro nositi s bogatim masnoćama kremaste paste badema i bijele čokolade u središtu bombona. Što se tiče sparivanja okusa, pokušali smo odabrati bombon koji će nadopuniti delikatne okuse vina, a da ih ne nadjača.

U pjenušcu smo pronašli arome citrusa, brioša i vrhnja pa smo odlučili ove delikatne arome spariti s TAMAN cremino trufflesom s limunom, vanilijom i kokosom. Voćne osvježavajuće arome vina i čokolade međusobno su se razigrale dok je cremino fino naglasio orašaste note u vinu. Osvježavajuće kiseline vina osigurale su čisti i svježi finiš ovog para. Jednako dobar dojam ostavilo je sparivanje s TAMAN mliječnom čokoladom (35%) s limunom, limunskom travom i kokosom.

Nakon uspješnog početka, ohrabrili smo se zaputiti u malo zahtjevnija sparivanja s tamnim čokoladama. Najprije smo ga kušali uz TAMAN tamnu mliječnu čokoladu (45%) s pečenim sjemenkama bundeve i cvijetom soli. Ta tamna mliječna čokolada s čak 45% kakao dijelova i 20% mlijeka dodatno je naglasila okuse vrhnja u pjenušcu, a cvijet soli njegovu mineralnost, no u samom zaokusu već su se počeli

nazirati tanini i osjećaj gorčine.

Drugi izbor bila je tamna čokolada (74%) TAMAN Filipini, Davao – Mana, zbog prirodne slatkoće ove selekcije kakaovca, ali i nježnih voćnih kiselina koje čokolada donosi pri kraju. Kada smo čokoladu kušali nakon vina, gorčina je prevladala i potpuno prekrila sve ostale okuse i arome u čokoladi, a prenaglasila kiseline u vinu. No kada smo (nakon malo duže stanke i „ispiranja“ nepca) kušali najprije čokoladu, a zatim vino, došlo je do poprilično finog i skladnog spoja voćnih kiselina iz zaokusa čokolade s voćnošću vina, kakao je ublažio i izbalansirao kiseline i mineralnost vina, dok su mjehurići vina fino klizili i odnosili zaostale tragove kakaovog maslaca iz čokolade.

Tijekom večeri imali smo još nekoliko sparivanja, no čim je čokolada bila s malo većim udjelom kakaa, odmah je prevlada gorčina koju je dodatno naglašavala kiselina iz vina.

Zaključak za kraj? Sparivanje pjenušaca i čokolade zaista je interesantno i nikako banalno. Za manje avanturistične kušače preporučujemo pjenušce više slatkoće koje je mnogo jednostavnije spariti sa slatkoćom čokolade pa se pri sljubljivanju mogu posvetiti prvenstveno okusima. One odvažnije pozivamo da se svakako upuste u avanturu sparivanja i s tamnijim čokoladama. Kako smo vidjeli, ponekad i sam raspored kušanja može uvelike utjecati na konačni rezultat. Iako će sigurno biti i manje uspješnih sparivanja. Ona koje budu uspješna nagradit će vas iznimnim kušačkim iskustvom.

Za nas je ovo zasigurno bilo interesantno Valentinovo, ne samo romantično, već i nadasve uzbudljivo. TAMAN po našoj mjeri ;) VIŠE

PCIJENE VINA – tema koja odbija nestati

piše:

KRUNO FILIPOVIĆ / Slobodna Dalmacija

ostoje proizvodi za čije cijene kupci imaju više razumijevanja i oni za čije ga ponekad uopće nemaju. Iz nekog razloga svima je jasno i posve prihvatljivo da će jedan BMW koštati više od jedne Škode ili Dacie. Ali ma koliko se netko trudio stvoriti uistinu veliko vino koje će ljude oduševiti i koje će se dugo pamtiti, vrlo je teško naići na razumijevanje da takvo vino mora imati i odgovarajuću cijenu.

Moje je iskustvo da koliko god nekad želim da ljudi od mene traže više detalja o vinima i da moje neprestano kopanje podataka nekome i posluži, najčešće me upravo pitaju zašto je neko vino skupo. Vrijedi li to tog novca? Je li opravdano? Kakvo je ono?

Koje je najskuplje koje sam probao i je li me ono potpuno oborilo s nogu?

Ponekad mi je i smiješna ta briga jer obično se radi o vinima koja ti ljudi nikad ne bi kupili. Ni da koštaju pola svojeg iznosa, ne bi ih kupili jer bi i dalje za njih bila preskupa. Ipak, uvijek se nađu osobno pogođeni tom visokom cijenom kao da im se netko njome narugao. Osim toga, nije rečeno da je naše tržište ostalo bez pristupačnih, a slobodno možemo reći i jeftinih vina. Često ostanem zatečen time kakva se vina danas nude po vrlo niskim cijenama.

Dakle, izbor postoji, prestižna ih i ne zanimaju, ali… Kao da im ne daju mira. Konkretno, dva su pitanja koja mi najčešće postavljaju u vezi s tim skupim vinima je

li njihova proizvodnja zaista toliko skupa i zahtjevna da moraju imati toliko visoku cijenu i može li se na nepcu, u otpijenom gutljaju osjetiti nekakav božanski okus i doživljaj po kojem odmah znate da pijete nešto vrlo skupo. Mnogi će se naljutiti ako ih malo bocnem i kažem da je to zapravo potpuno u skladu s marksističkom tradicijom. Tražiti u proizvodu neku intrinzičnu vrijednost koja je onda pretočena u ono što bismo smatrali realnom cijenom ili cijenu gledati kao odraz uporabne vrijednosti proizvoda, potječe upravo iz te tradicije. Međutim, cijena je danas nešto posve drugo. Ne opravdavam i ne svrstavam se, ali je tako. Danas postoje cijene koje su ciljano visoke zato da ne bi svi mogli kupiti neki proizvod. U pitanju uopće nije cijena proizvodnje nego puko kreiranje ekskluzivnosti. Jasno je iz toga da proces proizvodnje nije razlog cijeni pa čak ni okus tog vina. Ono je sigurno vrlo kvalitetno, u protivnom bi vrlo brzo propala cijela priča, no je li onoliko puta bolje koliko je skuplje od drugih vina? Ne mora biti. Obično takva vina dolaze i u malim serijama pa je teško očekivati da će cijena vremenom pasti i da ćete doći do svojeg primjerka.

Osim ekskluzivnosti, postoji i nešto što je uživanje u kupnji. Tko si može priuštiti, taj si i želi priuštiti. Nije ni krenuo s namjerom da što bolje prođe ili da uštedi novac. Naravno da bi mogao i daleko bolje proći, ali to nije njegov cilj.

PROČITAJ VIŠE

CRVENA BOJA, nježni tonovi u okusu i aromi, valentinovske etikete ...

piše: GORAN GAZDEK

foto: JULIO FRANGEN

Uz blagdan Valentinova prva je asocijacija čokolada, kao znak naklonjenosti dragoj osobi. No i pivo može biti odličan izbor pa tržište nudi raskošnu paletu različitih stolova prigodnih za valentinsko darivanje, a neka od njih i nose ime nebeskog zaštitnika zaljubljenih. Pri tome taj dar neće obradovati samo muškarce, dapače – pivo može biti lijep poklon i za dame. Takva piva kuhaju se sezonski, u ograničenim količinama. Prigodno se ukrašavaju valentinskim etiketama, ako nema Valentina u imenu, poseže se za nekom zgodnom asocijacijom na ljubav. Piva su obično crvene boje, one koja asocira na ljubav, ili imaju nježne tonove u okusu i aromi. U Pragu je, primjerice, jedna minipivovara skuhala lager crvene boje, finog slatkastog okusa i arome meda, a čak je i pjena bila crvena.

Što piti na Dan zaljubljenih? Pivski somelijeri predlažu gusta piva punog okusa, koja se odlično slažu s poklonjenom bombonijerom, s kojom tvore sjajnu romantičnu kombinaciju. Piva koja se sjajno sljubljuju s čokoladom i desertima jesu Imperial stout, Slatki stout ili Kremasti stout jer ih odlikuju punoća, gustoća i aromatičnost, koja često vuče na kavu ili čokoladu.

Svjetlija su varijanta desertnih piva porteri koji se od stouta razlikuju po tome što se proizvode od dimljenog slada.

Istražujući pivsko-čokoladne okuse, poduzetnica Marina Obradović, vlasnica marke „Priče jedne kuhače“ i autorica istoimene zbirke recepata osmislila je pivsku tortu s pivom Stout 4.2. iz linije daruvarskog 5th Elementa, crafta koji predstavlja Zemlju. Izrazito je crne boje te u potpunosti naglašava dubinu zemlje iz koje ječam preuzima aromu. Karakterizira ga intenzivna aroma kave i crne čokolade koju nakon ispijanja upotpunjuju gorčina hmelja i aroma cikorije. Povećani sadržaj alkohola tog Foreign extra stouta dobro je balansiran sa sladnim aromama i daje mu krepkost. Evo što je Marina rekla o torti: „Kad probate prvi zalogaj, okusi su zbunjujući, ali omamljujući i jednostavno ne možete odoljeti a da ne nastavite jesti. Prvi okus asocira na puno karamele i nije vam jasno kako pivo može dati tako jaku i aromatičnu notu biskvitu. Ali može jer radi se o jakom pivu sa snažnim aromama i spoj svih okusa napravio je čudo“.

Međutim, mnogim ženama će možda više prijati voćna piva, među kojima ima puno onih koja se također dobro slažu s čokoladom.

TEKILA (Tequila) i MESKAL (Mezcal)

Tekila je nacionalno piće Meksika, odakle potječu prvi podaci o njegovoj proizvodnji. Smatra se da je preteča tekile bilo piće niske alkoholne jakosti dobiveno od „aguamiel“ ili medne vode, slatkog biljnog soka agave podvrgnutog alkoholnoj fermentaciji. To blago alkoholno osvježavajuće piće danas Meksikanci nazivaju „pulque“. Poslije je razvojem tehnike destilacije dobiveno jako alkoholno piće od 40 do 46 %vol. alkohola koje nazivaju tekila, prema gradu Tequila u zapadnoj meksičkoj državi Jalisco. Danas je industrija tekile jedna od najrazvijenijih u Meksiku, a tekila je najpopularniji proizvod te zemlje poznat diljem svijeta.

piše: MARIN MIHALJEVIĆ ŽULJ

foto: JULIO FRANGEN

Sirovina za proizvodnju tekile jest agava, biljka iz porodice ljiljana. Agava je slična kaktusu i raste u obliku grma s debelim zelenim lišćem. Raste i sazrijeva 10 – 12 godina. Nakon cvatnje razvija se veliki plod u srcu agave - „pina“, a može težiti i do 50 kg. „Pina“ izgledom podsjeća na plod ananasa i osnovna je sirovina za proizvodnju tekile. „Pine“ se specijalnim oruđem oštrih plosnatih vrhova čiste od listova, režu na četvrtine i termički obrađuju u pećima tijekom 24 sata na 95 °C. Nakon hlađenja iz samljevenih se plodova dobiva slatki sok (medna voda) koji sadrži oko 10 % šećera. Medna voda prolazi proces alkoholne fermentacije nakon kojeg se dobiva pulque s 4 do

8 %vol. Destilacijom na jednostavnim bakrenim kotlovima dobiva se destilat koji se formira na 40 do 46 %vol. Na tržište se plasira kao bezbojan („silver“ ili „blanco“) ili kratko dozrijeva u hrastovim bačvama pa nosi naziv „reposado“. Ako dozrijeva do 3 godine, nosi naziv „añejo“.

U Meksiku se tekila i meskal konzumiraju uglavnom bez ikakvih dodataka. Ima nekoliko zanimljivih načina konzumacije. Jedan je bandera (zastava), nazvan prema meksičkoj zastavi. Taj način uključuje tri čašice u nizu. Jedna je napunjena sokom limete (zeleno), druga tekilom (bijelo) i treća (crveno) sangritom (slatko-kiselo-ljuti napitak napravljen od

Što je tekila, a što meskal? Tekila

je tip meskala koji pripada jakim alkoholnim pićima dobivenim isključivo destilacijom fermentiranog

soka biljke plave agave (Agave tequilana var. azul), dok meskal može biti proizveden od drugih vrsta agave, kao što su Agave salmania, A. angustifolia i A. potatorum.

narančinog soka, ljutog čilija i soka rajčice). Zanimljiva je i konzumacija tekile po sistemu „lizni-ispij-zagrizi“. Na prstovet soli iscijedi se malo limunovog soka, što se poliže, zatim se popije tekila te se zagrize kriška limuna. Time se ublaži žestina tekile i uravnoteže okusi. Kao i kod tekile, okus Meskala varirat će s obzirom na to gdje je agava uzgojena, kao i na duljinu dozrijevanja. Postoji mnogo više varijacija u okusu meskala u usporedbi s tekilom zbog činjenice da se tekila proizvodi samo od plave agave, a da se meskal može izraditi od više različitih vrsta agave. Uz sveobuhvatan okus dima, meskal može imati i cvjetne, voćne i zemljane note.

Primjeri raznih vrsta slastica:

1. Voćna salata na bazi dvije do tri vrste voća (npr. banana, jabuka, kruška i/ili ananas) prelivena emulzijom od limunovog soka, meda i EDMU intenzivnih voćnih aroma.

2. Sladoled od orašastih plodova, naribana korica limete s dodanih nekoliko kapi EDMU srednjeg intenziteta voćnosti, gorčine i pikantnosti.

3. Čokoladni deserti na bazi tamne čokolade uz dodatak EDMU intenzivne gorčine i pikantnosti.

SLJUBLJIVANJE maslinovog ulja s hranom

piše: ANJA NOVOSELIĆ

foto: AN

Originalan poklon za Valentinovo Veljača je mnogima drag mjesec jer je u znaku ljubavi. Tada se pomno biraju pokloni za Valentinovo kako bi se na originalan način iznenadile voljene nam osobe. Poznato je da ljubav ide kroz želudac, pa ponekad ljubavnici posegnu za kuhačom i pregačom jer žele partneru pripremiti ukusnu večeru uz romantiku, vino, svijeće i cvijeće. Od davnina se maslinovo ulje smatra afrodizijakom, što se i do danas održalo s obzirom na sve pozitivne zdravstvene učinke maslinovog ulja na ljudsko zdravlje. Stoga, pokušajte uvrstiti EDMU u svoje svakodnevne jelovnike a mi vam donosimo

| ožujak 2025.

ideje o tome kako obogatiti ukusan obrok s dodatkom maslinovog ulja.

Dodatak jelima

Miris i okus pojedinih EDMU, dodanih na tanjur, uvelike utječu na finalnu senzaciju svakog zalogaja. Percepcija hrane s dodatkom EDMU ovisi o kombinaciji namirnica i tekstura na tanjuru. EDMU koristite kao medij za termičku obradu tijekom kuhanja i pečenja. EDMU može biti i dodani sastojak u kombinaciji s drugim medijima, kao baza pri izradi emulzija, namaza ili aromatiziranih ulja. EDMU se najčešće koristi kao začin

Sljubljivanje maslinovog ulja s raznim jelima, slanim delicijama, slasticama i malim zalogajima – prava je umjetnost pa i znanost. Pomno birani sastojci, uložen trud i spravljanje obroka s mnogo ljubavi trebaju još samo pravi začin - EDMU. Takav način dodatka EDMU u razna jela novi je segment u kulinarstvu te nova filozofija funkcioniranja hrane odnosno svih sastojaka na tanjuru.

svježih salata u kombinaciji s drugim začinima, kao što su sol i ocat ili limunov sok. Na isti način se EDMU u svježem obliku može dodati na gotovo, servirano jelo na tanjuru s nekoliko kapljica koje će obogatiti svaki novi zalogaj. Na taj se način EDMU koristi u svježem stanju što je jedan od boljih izbora. Ovisno o jelima, dodaje se specifično EDMU, pri čemu treba pratiti pravila sljubljivanja. Jedno od pravila kaže da se sljubljuje slično sa sličnim, odnosno da će slični okusi i mirisi u EDMU i hrani raditi u sinergiji i pojačati te iste mirise i okuse.

Prijedlozi sljubljivanja

Hladno predjelo na bazi svježih rajčica i svježeg začinskog bilja uz dodatak EDMU sorte buža, koja je specifična zbog jakih mirisnih nota, a blagog je okusa. Toplo predjelo na bazi tartufa i domaće tjestenine u kombinaciji s EDMU sorte rozinjola, intenzivnijih okusa, gorčine i pikantnosti. Kad je riječ o ribljem glavnom jelu uvijek je dobra opcija EDMU s blagim okusnim intenzitetima. S druge strane, uz mesno glavno jelo izvrstan je dodatak EDMU sorte istarska bjelica, koja je posebna zbog intenzivnih okusnih svojstava.

I VINO, zašto ne?

piše: MARIJA VUKELIĆ

foto: JULIO FRANGEN

Odakle dolaze krafne?

Dolaze nam za fašnik, gdje se miris svježe pečenih krafni širi po cijelom gradu, a na svim portalima iskaču raznorazni recepti. Ali odakle doista dolazi krafna? Etnolozi kažu da je krafnu proslavila bečka dvorska kuharica

Cecilija Krampf. Njezin se recept brzo proširio po carstvu i širenjem se mijenjao. Tada su krafne bile nepravilnog oblika i pržile su se u otopljenom maslacu. Zbog skupoće maslaca ljudi su ih brzo počeli pržiti u kombinaciji maslaca i svinjske masti, a zatim u suncokretovu ulju. Prema istraživanjima povjesničara prvi recept za slasticu po imenu krapfen objavljen je 1485. u njemačkoj kuharici Kuchenmeisterei tiskanoj na Gutenbergovu stroju. Taj izvorni recept sastojao se od dvaju krugova dizanog tijesta za kruh, između kojih je bilo malo ukuhanog slatkog voća, a sve zajedno prženo je u svinjskoj masti. Riječ je o vjerojatno jednoj od prvih zabilježenih verziji slatkog prženog dizanog tijesta jer ono punjeno mesom, gljivama, ribom ili sirom bilo je uobičajeni element srednjovjekovne kuhinje. Njemačka je kuharica dospjela u Poljsku i ondje je prevedena na poljski jezik. U međuvremenu, krafnama se gubi pisani trag, sve do 16. stoljeća kad se europska stoljetna opsesija šećerom, nastala na početku kolonizacije Amerika, pretvara u industriju šećera s prvim rafinerijama šećera u Engleskoj. Jeftini šećer izaziva eksploziju slastičarstva i novi hit: marmelade i pekmeze. Prve marmelade pojavljuju se u Njemačkoj, a sjeverna Europa i Rusija entuzijastično razvijaju sve sofisticirane slastice. Mnogo kasnije netko je, opet u Njemačkoj, izumio metalnu špricu kojom se u već pržene krafne mogla umetati marmelada i tako je ta divna slastica do 19. stoljeća bila spremna za veliki proboj.

zvala krafnom, barem 15 posto krafne mora biti ispunjeno marmeladom, i to marmeladom od marelice, a u tijestu mora biti šest svježih žumanjaka po kilogramu brašna. Za prekršitelje, jer prodavanje slastica pod nazivom krapfen koje ne odgovaraju tim standardima smatra se prekršajem, tu su inspektori iz bečkog MA 59 Inspektorata.

U zagrebačkim slastičarnicama ima ih posvuda (i svakakvih) , ali tradicija i vrhunska kvaliteta pokazuje nam put prema

Zvonimirovoj. Ondje, ako je gužva, svi mirno čekaju u redu, jer znaju da su krafne savršene – baš kao nekada. A kako i ne bi bile, u jednoj od najstarijih slastičarnica u graduslastičarnici Jakšić.

Koje vino prija uz krafnu?

Budući da povijest kreće iz Austrije, dobar primjer sljubljivanja krafni i vina našli smo u popularnom časopisu Falstaff od prije nekoliko godina. Na samom početku teksta, međutim, spominju se pivo i liker, kao idealni pratitelji krafni, ali ima i vina. Kojih? Budući da su krafne najčešće s nadjevom od pekmeza od marelice, od rahlog su dizanog tijesta, nježna smeđa ljuska je pečenog masnog okusa, šećer u prahu i slatki džem vrlo su zahtjevni sastojci – pa uparivanje uopće nije jednostavno.

Rizling ?

Od početka 19. stoljeća krafne su bile njemački specijalitet poznat kao berlineri. Tada su se krafne pekle u krušnim pećima. Do kraja 19. stoljeća berlineri su dobili novo ime bismarcken, po kancelaru Ottu von Bismarcku. Imigranti iz centralne Europe krafne su odnijeli u Ameriku i Kanadu, gdje ih u nekim krajevima i danas zovu bismarcks umjesto uobičajenije jelly donuts. Poljski Židovi prvi su počeli pržiti krafne u ulju umjesto u masti. Zvali su ih pončiki i uveli u praznične jelovnike za Hanuku. U Izraelu, krafne su nazvane sufganijot po prastarom nazivu za jednu vrstu uštipaka, francuski su im srodnik beignets, a talijanski bomboloni.

Ipak, krafne su se zaista proslavile tek u carskom Beču. Do kraja 19. stoljeća šećer je u bogatim gradovima već bio masovna namirnica, pekari i slastičari su prvi usavršili tradicionalni recept i postavili standarde današnjih krafni. Ostatak posla odradila je austrijska birokracija postavivši pravila: da bi se krafna

Nakon brojnih kušanja naslijepo, redakcija Falstaffa sa sigurnošću preporučuje lagani rizling s delikatnim ostatkom šećera i živahnom kiselošću, nazvavši ga velikom ljubavi karnevalskih krafni. Preporuka je rizling iz Mozela, s finim aromama koštunjičavog voća koje se divno slažu s pekmezom i hrskavim kiselinama koje ushićeno suzbijaju masno tijesto.

Mjehurići?

Suprotnosti se privlače, kiselost kao privlačan pandan može potjecati i od ugljičnog dioksida - pjenušac od grüner veltlinera ili rizlinga pretvara uživanje u krafnama u sambu nepca! Usput, šampanjac uvijek pali, onda je nepce can-can. Postaje polka s pratnjom od piva, ali funkcionira: na primjer uz belgijsko voćno pivo s breskvom. Može i klasično bock pivo, npr. uskrsno.

Otmjeno sparivanje?

Naravno, pravo kušanje i idealno sparivanje često vrlo tradicionalno opisuje baka u svom Herrgottswinkerlu, što sugerira klasike poput kave ili čaja. Za više zaokreta na nepcu, možete birati između viskija (irske kave!) i ruma. Ipak, u Austriji je omiljeni liker od jaja za praćenje krafne – jer stara ljubav nikad ne gasne!

ZA ISTINSKE LJUBITELJE VINA

USKRSNO IZDANJE

Digitalno izdanje 10. travnja 2025.