ŽLAHTINA – nježna, ljupka, mila, oduvijek nam je bila!

piše: MARIJA VUKELIĆ foto: JULIO FRANGEN

Žlahtina je izvorna vinska sorta bijeloga grožđa u vinodolskom i krčkom vinogorju. Do uvođenja primjene molekularno-genetičke determinacije sorata brojni su je ampelografi svrstavali među plemenke, na što ih je možda upućivalo njezino stoljećima isticano lijepo ime (žlahtno - plemenito). Ona je sorta jake bujnosti. Jednogodišnja joj je rozgva smeđe boje, duga (zbog dugih međukoljenaca-internodija) i debela. List žlahtine je velik, trodijelan ili peterodijelan, a cvijet hermafroditan (dvospolan), što omogućuje dobru oplodnju.

KAKAV JE GROZD?Veliki grozdovi (iako neujednačene težine koja varira čak između 95 i 570, najčešće između 260 i 320 grama), s jednoliko razvijenim bobicama ugodna je okusa pa se koristi i kao zobatica. Ipak valja naglasiti da je dobar glas žlahtina stekla ne kao zobatica, već kakvoćom vina koje je najčešće slamnatožute boje, suho, karakteristične sortne arome i skladna okusa. Grozd prosječne težine najčešće sadržava oko stotinu bobica. Peteljka čini oko 3,5% težine grozda. Na težinu kožice bobice otpada između 5 i 7%, a na težinu sjemenki od 2 do 3%. Na temelju navedenih podataka o količinskom sadržaju tvrdih dijelova grozda lako zaključujemo da je žlahtina tipična vinska sorta s velikim korisnim učinkom (randmanom) kod moštenja. Zahvaljujući navedenim filometrijskim podacima za grozd, bobice i rozgvu te uobičajenoj dugoj rezidbi i visokom koeficijentu rodnosti (koji iznosi po jednom rodnom pupu od 0,9 do 1,2 grozda), te dobroj oplodnji, žlahtina bijela svrstava se među sorte visoke rodnosti. Kemijski sastav žlahtine bijele ispitivali su mnogi autori. Zanimljivi su podaci inženjera Marcela Stipetića koji je utvrdio još 1931. godine da je tada najviše šećera „nakupila“ žlahtina bijela u Dobrinju na otoku Krku (19% po Babo-u i sa 6,8 g/L ukupne kiselosti iskazane kao vinska), a zatim redom, taj je sadržaj bio u Novom Vinodolskom između 18,2 i 20,0% (i sa 6 g/L uk. kis.), Driveniku u Vinodolu s 18,0% šećera (i 6,0 g/L uk. kis), Bribiru 18,1% (uz 4,8 g/L uk. kis.) i Vrbničkom polju 17,0% (i 7,8 g/L uk. kis). Najmanji sadržaj šećera te je godine sadržavala žlahtina ubrana u Grižanama i to 15,3% (uz 6,8 g/L uk. kis.).Praćenjem sastava vina žlahtine bijele i na temelju elaborata o zaštiti kontroliranog zemljopisnog podrijetla iz 1980. godine može se zaključiti da je ono u pravilu srednje jakosti (sadržaj alkohola u tom se razdoblju kretao između 11,3 i 11,8 vol.%). U navedenom razdoblju proizvodila su se isključivo suha vina koja su sadržavala između 4,8 i 5,9 g/L ukupnih kiselina). Vina žlahtine skladna su okusa, ljupka su i pitka. Takva degustativna svojstva vina žlahtine iskazuju posebno u prvoj i drugoj godini, što znači da se ne preporučuje njihovo duže čuvanje.

KAKVO JE VINO?Kakvo je vino žlahtina i koliko je danas ima? Od ukupnih 200 ha Vrbničkoga polja, više od polovice čine vinogradi, a žlahtine na njima ima više oko 95%. Posljednjih godina proširila se i na druge položaje, na otoke i priobalje (najviše u Novom Vinodolskom, u vinariji Pavlomir). Zanimljiv je podatak da se 80% vina žlahtine prodaje kroz butelje, a ne „u rinfuzi“, a proda se gotovo sve, od berbe do berbe. Mlada žlahtina je voćno i pitko vino i nije namijenjena čuvanju u boci. Harmonična je i ljupka. Svjetlije je žuto-zelenkaste boje, lagana okusa, niskih do umjerenih alkohola. Umjerene punoće, lijepe svježine i umjerenih kiselina. Upravo je ta svježina potaknula vinare da se okušaju u proizvodnji pjenušaca i u tome su vrlo uspješni. U posljednje vrijeme žlahtine se proizvode i u odležanim varijantama, u drvenim bačvama i amforama.

ŠTO PRIJA UZ ŽLAHTINU?Uz vrbničku žlahtinu valja pojesti nešto iz vrbničkoga kraja. Odlično ide uz krčki pršut i sir, a nezaobilazna je pratnja šurlicama, poznatoj ručno pripremljenoj tjestenini koja se stoljećima radi u vrbničkom kraju. Lijepo prati tipične krčke deserte: presnec i poviticu, kolače od ovčjeg sira i skute. Budući da joj je dom cijeli Kvarner, nezaobilazna je kombinacija s kvarnerskim škampom. Kako? Na milijun i jedan način pa i u neuobičajenoj salati s ananasom i jagodama …

KVARNERSKI ŠKAMP s jagodom i ananasom Skuhajte 6-8 škampi za 2 osobe. Šaku pinjola prepržite par minuta dok ne dobiju zlatnožutu boju i ostavite da se ohlade. U međuvremenu napravite preljev od 2 žlice vinskog octa, 3 žlice maslinovog ulja, 1 žličice meda, 1 žličice senfa i prstohvata soli. Jagode i ananas (cca 1 šalicu) narežite na kockice slične veličine. Škampima odstranite ljuske, ali ostavite nekoliko cijelih za ukras. Izmiješajte listove jedne manje glavice zelene salate s voćem i preljevom i stavite na tanjur. Dodajte repove škampi, a cijele škampe stavite na vrh. Po želji dodajte sol i papar. Pospite pinjolima i poslužite.

Jeste li znaliPrvi pisani spomen o drvenoj bačvi vezan je upravo uz otok Krk i pokazuje kako su Iliri spremali vino u drvene bačve, a ne u zemljane posude kao Grci i Rimljani. Naime, 49. g. pr. Kr., upravo kod Krka, Cezarovi su ljudi probili blokadu jer su načinili splavi od drvenih bačava i pomoću njih izmakli protivniku. Pjesnik Lukan opisuje kako su prazne bačve povezane lancima u dvostrukom bojnom redu odoljele protivniku.

Prema najnovijih podacima agencije APPPRR (2024.), danas u Republici Hrvatskoj ima ukupno 138,92 ha posađenih žlahtinom, od čega najviše na otoku Krku (108, 93). Slijede vinogorja OpatijaRijeka-Vinodol s 19,26 te Zapadna Istra 5,28 ha. Sporadično je ima u Dalmaciji – na Braču (1,12 ha) i u vinogorju Benkovac-Stankovci (0,55) i zamislite - 2,35 ha u Srijemu! Najviše hektara pod trsjem žlahtine ima vinarija Antuna Katunara –Katunar Estate Winery, čak 20 ha na području Bašćanske kotline (položaj Sv. Lucija tj. Šupele). Vinarija Pavlomir iz Novog Vinodolskog ima 17 ha u Vinodolskoj dolini. Na Krku i druge vinarije proizvode vina od žlahtine, to su: PZ Vrbnik (utemeljena 1904. godine), Obrt za vinarstvo i rasadničarstvo – Šipun, Ugostiteljstvo i turizam Nad“, Gospoja, Kuća vina Ivan Katunar, PZ Dolčina u Bakru te Karleuša Vin de Garage iz Rijeke. Najveći dio vina žlahtine prodaje se kao suho mirno vino, a dio se priprema za pjenušce. Jedan od prvih pjenušaca bio je Valomet Poljoprivredne zadruge Vrbnik, koji se proizvodi od 2007. godine tradicionalnom metodom vrenja u boci, a ta boca najveći dio svojeg odležavanja provodi u podmorju na dubini od oko 30 m, na stalnoj temperaturi od 12°C.) Vrenjem u boci iz kvalitetnog vina žlahtina proizvodi se i pjenušac Nada Soubze , Gospoja Prestige Brut, kao i pjenušac Frajona, a pjenušac Porin proizvodi se tehnološkim postupkom vrenja u tankovima (metodom charmat), prvi put ponuđen tržištu 1997. godine). Vinarija Pavlomir radi odličan nagrađivani pjenušac od žlahtine naziva San Marino po otočiću kraj Novog, a Biser žlahtine nastaje metodom charmat u Kući vina Ivan Katunar.