Poniznost

VERBUM

...............................................................................

Jorge Mario Bergoglio

Papa Franjo

PONIZNOST

Put prema Bogu

Jorge Mario Bergolio / papa Franjo u ovoj nas knjizi uvodi u duboko razmišljanje o poniznosti kao jednoj od temeljnih krjeposti za istinsku izgradnju pojedinca i zajedništva među ljudima.

Nadahnuta spisima crkvenoga oca Doroteja iz Gaze, poznata po svojim duhovnim poukama monasima, ova knjiga svakoga potiče na duhovno preispitivanje te ukazuje na temeljni razlog razjedinjenosti u društvu, podjele koje proizlaze iz ogovaranja, međusobnoga ranjavanja, isključivanja, omalovažavanja itd.

Papa ističe da je važno u srcu formirati ispravan stav ispitivanja savjesti, odnosno preispitivanja sama sebe, koji otvara prostor i samooptuživanju. Da bi se to moglo učiniti, potrebno je napustiti sve predrasude, nesvjestan ili licemjeran stav predstavljanja takva čina kao nečega djetinjasta i kukavičkoga. Umjesto toga, potrebno je znati kako optuživanje sama sebe uključuje hrabrost da se odrekne uljepšavanja sebe pred drugima, kako bi se očitovala istina. Stoga Jorge Bergoglio, danas papa Franjo, ističe važnost čina poniznosti koji utječe na razumijevanje sama sebe, ali i drugih ljudi.

Knjiga je ovo koja proniče u tajnu razumijevanja čovjeka kao takva, ali i društva u cjelini, nudeći veliko duhovno blago iz pera čovjeka koji vlastitim životom svjedoči ono što naučava.

Jorge Mario Bergoglio Papa Franjo PONIZNOST – PUT PREMA BOGU

Biblioteka:

FIDES 62.

Urednik: mr. sc. Petar Balta

Prijevod: Mario Marcos Ostojić Tatjana Margeta Grubišić-Čabo

Za nakladnika: Miro Radalj

Jorge Mario Bergoglio

Papa Franjo

PONIZNOST Put prema Bogu

VERBUM Split, 2014.

Naslov izvornika: Cardenal Jorge Mario Bergoglio, SJ, Sobre la acusación de sí mismo © Editorial Claretiana, Buenos Aires, 2005 © Copyright za hrvatsko izdanje: Verbum, Split, 2014.

Izvršna urednica: Ljiljana Jurinović, prof.

Sva prava pridržana. Nijedan se dio ove knjige ne smije umnožavati, fotokopirati, reproducirati ni prenositi u bilo kakvu obliku (elektronički, mehanički i sl.) bez prethodne pisane suglasnosti nakladnika.

Lektura: Anđa Jakovljević, prof.

CIP - Katalogizacija u publikaciji SVEUČILIŠNA KNJIŽNICA U SPLITU UDK 179.9 BERGOGLIO, Jorge Mario Poniznost : put prema Bogu / Jorge Mario Bergoglio Papa Franjo ; <prijevod Mario Marcos Ostojić, Tatjana Margeta Grubišić-Čabo>. - Split : Verbum, 2014. - (Biblioteka Fides ; 62) Prijevod djela: Sobre la acusacion de si mismo.

ISBN 978-953-235-366-2 I. Poniznost 150703099

PREDGOVOR

PONIZNOST – PUT PREMA BOGU

Na početku hoda Nadbiskupijske skupštine zamolio sam da uđemo u duh molitve, da puno molimo za ovu skupštinu i da, u duhu pokore, prinesemo žrtvu Gospodinu, mrtvljenje koje bi pratilo molitvu tijekom toga razdoblja. Predložio sam da ta žrtva bude da ne govorimo loše jedni o drugima. Budući da sam svjestan da nam to nije lako, držim da je to dobar prinos.

Ogovaranje šteti duhu crkvenoga jedinstva. Sveti je Augustin tu pojavu ovako opisivao: “Ljudi su bezobzirni suci, ocrnjivači, šaputala, mrmljala, pokušavaju otkriti što ne vide, čak nabaciti ono što se ne pomišlja” (Govor 47).

Ogovaranje nas vodi do usredotočivanja na nedostatke i mane drugih; na taj način vjerujemo da se osjećamo boljima. Molitva carinika u hramu oslikava ovu pojavu (Lk 18,11–12), a Isus nas je već bio upozorio na traženje truna u tuđemu oku dok se ne opaža brvno u vlastitomu.

Loše govoriti o drugome zlo je za čitavu Crkvu jer se ne ostaje na tome, na puku ko7

JORGE MARIO BERGOGLIO / PAPA FRANJO

mentaru, već se prelazi u agresiju (barem u srcu). Ogovarača sveti Augustin naziva “propalim čovjekom”. “Što su propali ljudi manje osjetljivi na svoje grijehe, to su znatiželjniji s obzirom na tuđe. Ne gledaju što se može popraviti, nego gdje mogu ujesti. I kako se nisu kadri opravdati, spremni su optuživati” (Govor 19). Kaže da je “u njima tek slabost zavisti koja je to nemoćnija što misli da je jača” (tumačenje Psalma 32,29). Protiv toga zlog duha (lošega govorenja o drugima) kršćanska tradicija, već od prvih pustinjskih otaca, predlaže praksu optuživanja sama sebe.

Prije puno godina napisao sam članak o temi optuživanja sama sebe. Iako je bio upućen mladim redovnicima, mislim da će nam svima dobro doći. Nudim ga kao svoj doprinos ovoj skupštini. Članak je bio nadahnut spisima Doroteja iz Gaze, koji se nalaze u dodatku na kraju ove knjige.

Neka nam Gospodin pomogne da ovu skupštinu nastavimo u duhu molitve i prinoseći žrtvu tako da ne govorimo loše jedni o drugima.

Buenos Aires, 16. srpnja 2005.

Blagdan Gospe Karmelske 8

OPTUŽIVANJE SAMA SEBE1

1

Objavljeno u Boletín de Espiritualidad Argentinske provincije Družbe Isusove, br. 87, svibanj/lipanj 1984.

PONIZNOST – PUT PREMA BOGU

1. Razmišljanje Doroteja iz Gaze potiče nas na razmatranje problema optuživanja sama sebe i njegova djelovanja na duhovni život, posebice načina na koji djeluje na jedinstvo srcâ u krilu zajednice.

Nerijetko nalazimo – u zajednicama, bilo mjesnim, bilo provincijalnim – klanove koji se bore da nametnu hegemoniju svojega mišljenja i svojih naklonosti. To se obično događa kada se otvaranje u ljubavi prema bližnjemu zamijeni s idejama pojedinaca. Ne brani se više cjelina obitelji, već njezin dio koji me se tiče. Čovjek se više ne priklanja jedinstvu koje oblikuje tijelo Kristovo, već sukobu koji razdvaja, komada, oslabljuje. I za odgajatelje i poglavare nije uvijek lako poučavati u svjetlu ove pripadnosti obiteljskomu duhu, osobito kada treba formirati nutarnje stavove koji mogu biti neznatni, ali imaju odjeka na ovu razinu institucionalnoga tijela.

11

JORGE MARIO BERGOGLIO / PAPA FRANJO

Jedan od čvrstih stavova koji se treba formirati u srcu mladih redovnika jest stav optuživanja sama sebe jer se u njegovu nedostatku nalaze temelji strančarenja i podjela.

U ovomu ćemo radu predstaviti različite tekstove Doroteja iz Gaze, a prije njih slijedi kratak komentar o posljedicama stava optuživanja sama sebe.

2. Na prvomu mjestu valja odbaciti svako nesvjesno referiranje na bilo kakav licemjeran stav koji bi optuživanje sama sebe predstavio kao nešto djetinjasto ili svojstveno kukavicama.

Dapače, optuživati sama sebe pretpostavlja neuobičajenu hrabrost da se otvaraju vrata nepoznatim stvarima i dopušta da drugi vide dalje od moje vanjštine. To je odricanje od maska kako bi se očitovala istina.

U temelju optuživanja sama sebe (koje je sredstvo) ukorijenjeno je temeljno opredjeljenje za anti-individualizam, za obiteljski i crkveni duh koji nas vodi do toga da se prihvatimo kao dobri sinovi i dobra braća kako bismo potom postali dobri očevi. Optuživanje sama sebe pretpostavlja stav koji je u svojemu temelju zajedničarski.

12

PONIZNOST – PUT PREMA BOGU

3. Napast individualizma, ona koja nas – svojim rastom – vodi do cjepkanja u životu zajednice, temelji se uvijek na nekoj istini (koja može biti stvarna, djelomična, prividna ili zabluda)2. To je obično razlog koji istodobno opravdava i umiruje. A tomu je razlogu korijen u duhu sumnjičenja i nepovjerenja.

Pretpostavke su poput futuribilija: uvijek su napast. U tome nema Boga jer on je Gospodin stvarnoga vremena, utvrdive prošlosti 2

Đavao ne uvodi u napast uvijek putem laži. U temelju napasti može postojati neka istina, ali doživljena u zlomu duhu. Takvo je učenje blaženoga Petra Fabera: “Još sam jednu želju osjetio na misi, želju da znam da sve dobro što bih mogao učiniti, pomisliti ili naložiti itd. bude posredstvom dobroga duha, a ne posredstvom zloga. Odatle sam došao do razmišljanja o tome kako naš Gospodin ne gleda dobro na reformiranje nekih crkvenih stvari na način kako to čine krivovjerci jer oni, iako, kao i đavli, u mnogim stvarima govore istinu, ne govore je u Duhu istine, koji je Duh Sveti” (Memorijal, br. 51; usp. bilj. 84 i 375 u španjolskome izdanju, Ediciones Diego de Torres, San Miguel, 1983). Na ovome se – većim dijelom – temelji struktura ideologije. Naizgled se ideologija čini poput ploda neke istine, nekoga mišljenja; međutim, u stvari je plod proizvoljnosti (zloga duha, slijedom terminologije blaženoga Petra Fabera). Iz toga proizlazi da ideologija uvijek treba biti prosuđivana, ne zbog svojega sadržaja, već zbog duha koji je podržava, koji upravo nije Duh istine.

13

JORGE MARIO BERGOGLIO / PAPA FRANJO

i raspoznatljive sadašnjosti. Što se tiče budućnosti, on je Gospodin obećanja koji od nas traži povjerenje i predanje.

Duh sumnjičavosti i nepovjerenja u biti pretendira na istinu koja bi potkrijepila moje uvjerenje protiv brata: bit će to uvijek defenzivna istina u odnosu na zajedničarsko sudjelovanje, istina koja bi opravdala izostanak sudjelovanja u zajedništvu.

U nauku Doroteja iz Gaze upravo je đavao taj koji sije sumnju u srca kako bi izazvao podjele. Fenomenologija je oprečna onoj utjelovljenja Riječi: đavao nastoji podijeliti (sumnjom) kako bi potom mogao pomutiti; za razliku od toga, Gospodin se uvijek predstavlja kao Bog i Čovjek – indivise et inconfuse [s dvije nepodijeljene i nepomiješane naravi, prim. ur.].

Sijući sumnje đavao nastoji uvjeravati obmanama (usp. Duhovne vježbe, 315, 332 itd.)3 ili poluistinama kako bi zaklonio srce u egoističnim uvjerenjima koja vode u svijet zatvoren za svaku objektivnost (usp. pravilo 13 Prvoga tjedna za raspoznavanje duhova, DV 326).

3

Ignacije Lojolski, Duhovne vježbe, u daljnjemu tekstu DV (prim. ur.).

14

PONIZNOST – PUT PREMA BOGU

4. Sumnja, koju je đavao posijao, oblikuje iskrivljeno mjerilo u srcu koje defazira (iskrivljuje) svu realnost. Nije lako razuvjeriti redovnika koji je napastovan posjedovanjem iskrivljenoga mjerila. Više se ne radi o ovoj ili onoj ideji, nego o cijeloj jednoj hermeneutici: sve što se događa interpretira se iskrivljeno, zahvaljujući prianjanju uz to iskrivljeno mjerilo.

U drugim prigodama već sam se u ovomu Boletín de Espiritualidad osvrnuo na ono “naniješe mi nepravdu” nezadovoljnih redovnica za koje je sveta Terezija govorila da je izvor mnogih zala u redovničkomu životu (usp. Put k savršenosti, 13. pogl.).

Redovnik koji je u tomu napastovan s vremenom postaje kolekcionar nepravda: živi popisujući sve nepravde koje su mu počinili ili za koje vjeruje da su mu drugi počinili. To ga nerijetko vodi do određene duhovnosti žrtve urote.

U sociologiji teorija zavjere, s hermeneutičkoga gledišta, spada u najslabije teorije. Nije lako održiva i ne odolijeva ozbiljnoj kritici.

Radi se o primarnomu zavođenju koje favorizira ovaj tip duša koje u osnovi čeznu za manihejskim shemama dobro – zlo (a sebe obično 15

JORGE MARIO BERGOGLIO / PAPA FRANJO

smještaju na stranu dobra). Manjak doticaja sa stvarnom objektivizacijom čini da se zatvaraju iza zida defenzivne ideologije. Doktrinu zamjenjuju ideologijom, strpljivo hodočašćenje sinova Božjih viktimizmom urote koju drugi (zli, moćni, nadređeni, članovi zajednice) pletu protiv njih. Na kraju bivaju zapleteni u riječi koje ih utamničuju, slijedom onoga da su riječi koje se rađaju iz uma zid, a one koje se rađaju iz srca most (Špidlík)4.

Mogli bismo reći da ovi ljudi imaju bolesnu inteligenciju. A brkajući inteligenciju s intelektualnom vrijednošću zaboravljamo da je ona ranjena izvornim grijehom. Koliko ima ljudi – kako tvrdi Danielou5 – koji, ponosni na svoju intelektualnu vrijednost, zaboravljaju da imaju duboko ranjenu, bolesnu i destruktivnu inteligenciju (jer iskrivljena inteligencija iskrivljuje inteligencije koje ju okružuju). Ali ne zaboravimo da je inteligencija bolesna i održava 4

5

Tomáš Špidlík (1919.–2010.), češki isusovac, teolog i kardinal, autor brojnih djela o istočnoj duhovnosti (prim. ur.).

Jean Danielou (1905.–1974.) bio je jedan od velikih francuskih teologa koji su doprinijeli Drugomu vatikanskom saboru. Kardinalom ga je imenovao Pavao VI. (prim. ur.).

16

PONIZNOST – PUT PREMA BOGU

SADRŽAJ

Predgovor. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 5 OPTUŽIVANJE SAMA SEBE . . . . . . . . . . . 9 Dorotej iz Gaze O OPTUŽIVANJU SAMA SEBE . . . . . . . . 25 Pouka br. 7 . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 27 Drugi tekstovi . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 41 Izreke . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 49

51

PREPORUČUJEMO

Korupcija je korov našega vremena. Napada politiku, gospodarstvo, društvo. Prijeti i Crkvi. O ovomu moralnom raku koji je zahvatio mnoga društva, pa tako i hrvatsko, nekadašnji kardinal iz Buenos Airesa, a današnji Papa, nudi oštroumno promišljanje koje ide do korijena ove pojave i osvjetljava je autentičnom porukom evanđelja. Jasne riječi ohrabrenja za istinsko življenje kršćanstva te preobražaj srca i društva zaključuje rječitim: “Grješnik da, korumpiran ne!”

51 str. Meki uvez.

www.verbum.hr

PREPORUČUJEMO

Prvo hrvatsko izdanje govora i homilija pape Franje na hrvatskome jeziku. Papa u svojim poticajnim obraćanjima i katehezama poziva čitatelja da upozna izbliza Božju svemoć, strpljivost i milosrđe te objašnjava kako Božja ljubav može preobraziti svačiji život. Također tumači kako radosno živjeti kršćanstvo u svakodnevici, usprkos križevima i poteškoćama, posebno ističući kako nikada ne trebamo gubiti nadu u Boga koji nas ljubi i koji nas nikada ne napušta.

140 str. Meki uvez.

www.verbum.hr

PREPORUČUJEMO

Ova knjiga kao nijedna do sada omogućava čitatelju da upozna papu Franju izbliza – njegov život, njegove težnje i njegova promišljanja o najvažnijim duhovnim i općeljudskim temama. U srdačnu nizu razgovora s novinarima izranja blaga i jednostavna osobnost novoga pape koju otkriva otvoreno progovarajući o svojim pogrješkama i slabostima, duhovnomu životu i molitvenomu iskustvu, filmovima i knjigama koje su mu drage, glazbi koju sluša, slikarima čija djela cijeni…

199 str. Tvrdi uvez.

www.verbum.hr

PREPORUČUJEMO

Cjelovita biografija iz pera Andree Torniellija, jednoga od najuglednijih svjetskih vatikanista, pruža ključ za razumijevanje čovjeka čiji je izbor za papu za mnoge bio iznenađenje. To je priča o poniznu pastiru, kardinalu koji se vozi autobusom, razgovara s običnim ljudima, živi jednostavno…

191 str. Tvrdi uvez.

www.verbum.hr

Nakladnik: VERBUM d.o.o.

TrumbiÄ&#x2021;eva obala 12, 21000 Split Tel.: 021/340-260, fax: 021/340-270 E-mail: naklada@verbum.hr www.verbum.hr Priprema za tisak: ACME Tisak: Denona d.o.o.

Tiskano u travnju 2014.

Jorge Mario Bergoglio / papa Franjo rođen je u Buenos Airesu 1936. Zaređen je za svećenika 1969. u Družbi Isusovoj, a 25. lipnja 1992. zaređen je za biskupa. Nadbiskupom Buenos Airesa postao je 1998. Papa Ivan Pavao II. imenovao ga je kardinalom 21. veljače 2001. Sudjelovao je na konklavi na kojoj je Benedikt XVI. izabran za papu.

Za papu je izabran 13. ožujka 2013. te je uzeo ime Franjo.

U izdanju Verbuma do sada je objavljena njegova knjiga Korupcija – zlo našega vremena te prvi svezak Papinih obraćanja i kateheza Ne dajte da vam ukradu nadu!, kao i knjiga razgovora s kardinalom Bergogliom Papa Franjo – O životu i vjeri te biografija iz pera Andree Torniellija Papa Franjo. Cjelovita biografija – život, ideje i poruke.

»Onaj tko optužuje sama sebe ostavlja prostor Božjemu milosrđu; on je poput carinika koji se ne usuđuje podignuti pogled (usp. Lk 18,13).

Tko zna optuživati sama sebe, osoba je koja će se uvijek znati dobro približiti drugima, kao dobri Samarijanac, te će – u tomu približavanju – sam Krist ostvariti pristup bratu.«

ISBN 978-953-235-366-2

VERBUM 49 kn

9 789532 353662

www.verbum.hr

VERBUM