Morske dubine
Jedrenje_korice.indd 7-9
15.5.2014. 7:44:25
Beskrajno morsko plavetnilo, snaga valova, dubina i u pjesmama opjevana ljepota mora oduvijek su privlačili ljude, ali i prijetili im da ga poštuju i da ga se plaše. S pogledom u daljinu, tražeći nove doživljaje, mnogi su svojim brodovima, poput poznatoga pomorca Magellana, oplovili zemaljsku kuglu. Nezasitna znatiželja povukla je ljude i dalje, da zarone pod površinu, u morsku dubinu, vječnu tišinu.
Oni s malo manje pjesničke duše i avanturističkoga duha kažu: „Ma stvari su jasne, triba iz mora vaditi samo ono ča se isti može.“ Istina, ima tu rakova i riba, školjke su fine, a i alge se jedu. More je pravo spremište svježe i zdrave hrane.
U staroj su Grčkoj ronioci, osim hrane, iz mora vadili morske spužve, koralje i dragocjeni teret potonulih brodova. Često su skupljali malene puževe. Osim što su ih jeli, od njih su pripremali purpurnu boju. Tom bojom bojila se samo odjeća kraljeva i plemića kako bi se istaknula njihova važnost.
Nije ostalo sve na hrani. Kretanja
Mezopotamijski su vojnici bili još
ronilaca pod vodom, koje se pritom
napredniji, kretali su se pod morem
ne može ni vidjeti ni čuti, razne
udišući zrak iz ovčjih mjehova.
vojske iskoristile su za ratovanje.
Brzo i neprimjetno prišuljali bi
Grk Scyllias iz Scione ronio je sa
se neprijateljskom brodu i – hopa,
šupljom trskom sve do brodova
borba je brzo bila gotova.
Perzijanaca, prerezao im sidrene konope i spriječio napad na svoj grad.
Osim kapetana Nema, koji u romanu „20.000 milja pod morem“ svojim avanturama čitateljima oduzima dah, Jacques-Yves Cousteau najpoznatiji je putnik podmorja na svijetu. Tom mršavom Francuzu zakrivljena nosa život se promijenio kad je prvi put zaronivši s naočalama za plivanje ugledao podvodni svijet. Roneći na dah, odlučio je na mah: „Život ću posvetiti moru“.
Opijen podmorskom ljepotom, ploveći na brodu Calypso, o svojim istraživanjima snimio je filmove gdje su se prvi put mogle vidjeti tajne mora: borba morskog psa i kita, podvodni svijet od prašuma Amazone do Antartike te potopljeni brodovi.
Taj Francuz kojeg pamte i po crvenoj kapi zarazio je mnoge mlade ljude da se zaljube u tajanstveni plavi svijet.
Jedni su postali vojni ronioci, drugi podmorski istraživači ili pak ronioci za popravak brodova, gradnju mostova, ribolov. Zbog načina kretanja, opreme koju nose pod morem, od milja ih zovu ih Ljudi ribe.
Ipak, najviše je onih koji rone iz zabave ili sporta. Uz novu opremu i obveznu ronilačku školu, u ronilačkom klubu tajne mora dostupne su svima.
I9ranje s vjetrom
Njezan put
lyre bogova
M.orske dubine £:'MJllijl'l)rimMt
n:ur:\tt.Spa$0'N,lUJ$TMCl/
Pročitajte i ostale slikovnice iz serijala Olimpijske priče...