JUDO IN 03

SPORTSKI MAGAZIN

BROJ 03

2020

JUDO INclusion - Prilagođeni judo program

Interview > LUKA VILJUŠIĆ

Projekt je sufinancirala Europska unija iz Europskog socijalnog fonda.

Nabava priručnika sufinancirana je je sredstvima Europske unije iz Sadržaj časopisa isključiva odgovornost udruge POKRET – AKTIVAN I ZDRAV, UDRUGE Europskog socijalnog fonda.ZA POTICANJE TJELESNE AKTIVNOSTI POKRET - AKTIVAN I ZDRAV, UDRUGA ZA POTICANJE TJELESNE AKTIVNOSTI, Stjepana Gradića 17, 10000 Zagreb, +385 91 542 1074, http://malisportasi.net/

Za više informacija o EU fondovima molimo posjetite

Za višestranicu informacija Ministarstva o EU fondovima molimo posjetite webrazvoja stranicu i web regionalnoga Ministarstva regionalnoga razvoja i fondova Europske unije: www.strukturnifondovi.hr.

fondova Europske unije: www.strukturnifondovi.hr.

I MP R ES S U M POKRET – aktivan i zdrav udruga za promicanje tjelesne aktivnosti

PRIJEVOD NA ENGLESKI JEZIK Danica Juričić Spasović

Stjepana Gradića 17 10000 Zagreb Republika Hrvatska

UREDNICA Sandra Uršičić

mob: 091 542 1074 mali.sportasi@gmail.com malisportasi.net

AUTORICA TEKSTA: Sandra Uršičić FOTOGRAFI Tino Marić Mario Krvavac GRAFIČKI DIZAJN Restart, Hrvojka Dolić

2

Prilagođeni judo program > za djecu s TUR

Pravilno odabrana i koncipirana, te stručno provedena tjelesna aktivnost pozitivno utječe na cjelokupni tjelesni, mentalni i socijalni razvoj i sazrijevanje, kako djece opće populacije, tako i djece s teškoćama u razvoju (TUR). Kroz strukturirani proces prilagođenog judo treninga utječe se na uspješno integriranje i resocijalizaciju djece s TUR u društvo. Utječući na zdravlje, judo trening paralelno razvija disciplinu i komunikacijske vještine, te timski duh, potičući djecu s TUR i djecu opće populacije na međusobnu inkluziju i suradnju u zajedničkom vježbanju, prihvaćanje zadanih pravila, doživljaj potvrde, ali izgradnju i otpornost na neuspjehe i situacije u kojima je netko drugi u nečemu uspješniji ili drugačiji.

Prilagođeni judo program kroz trenažni proces sustavno kod djece s TUR podiže razinu samopoštovanja i samopouzdanja.

Kontinuiranim i ciljanim koncepcijskim sadržajem usmjerenim kineziološkim aktivnostima prilagođenog judo programa

kod djece s TUR utječe se na razvoj njihovih psiho motoričkih sposobnosti što direktno rezultira poboljšanjem kvalitete života (poboljšanje mišićnog tonusa, snage, pokretljivosti, motorike, orijentacije u prostoru, koordinaciju), ujedno smanjiti će se ili usporiti nastanak dodatnih zdravstvenih komplikacija (pretilost). Provedba inkluzije - zajednički treninzi osoba iz ciljnih skupina (TUR) s osobama iz redovnih sportskih programa, osim socijalizacije u društvu, čini program zabavnijim i povećava motivaciju za daljnjim sudjelovanjem. Koncepcija treninga prilagođava se i senzibilizira individualnim pristupima unutar grupe s ciljem uključenosti i napretka djece s TUR. Sudjelovanje u javnim prezentacijama po školama, obilježavanjima pojedinih događaja u kojima sudjeluje i opća populacija sportaša, podiže svijesti o važnosti i mogućnostima inkluzije djece s TUR. Rad s roditeljima i njihova povratna informacija bitno utjeće na donošenju svih bitnih odluka od značaja za uspješan razvoj djeteta. Kroz program provodi se konstantno jačanje kapaciteta trenera za rad s ciljnim skupinama.

3

U radu se primjenjuju metodički principi i provođenje cjelovitog metodičko-pedagoško-psihološkog pristupa. Pažnja se daje na cjelovitost bića i razvojnu posebnost djeteta s TUR. Raznovrsnim sadržajima i izmjenama vrste aktivnosti osigurava se motiviranost djece za rad. Osnovna metodologija rada zasniva se na igri. Važno je stvaranje pozitivnog radnog ozračja u kojem su djeca aktivni sudionici procesa vježbanja, a ne pasivni promatrači.

U provođenju programa nužna je suradnja s roditeljima djece s TUR kroz detaljno informiranje roditelja o programu putem roditeljskih sastanaka i panoa za roditelje. Putem individualnih razgovora roditelji su informirani o napretku djeteta u

4

programu i eventualnim posebnim potrebama koje su uočene, te se dogovaraju strategije zajedničkog rješavanja problema ili djelovanja u korist optimalnog rasta i razvoja djeteta. U svrhu praćenja, valoriziranja i unapređivanja programa provodi se suradnja i sa lokalnim sportskim zajednicama, medijima i sl.

Koncepcija trenažnog procesa i njegovo provođenje u praksi uvelike utječu na razvoj psiho- motoričke sposobnosti mladih i djece.

Dva su temeljna zadatka koje trener kroz plan treniranja mora obuhvatiti da se djeci s TUR omogućilo zdravo i nesmetano bavljenje sportom, te poduzmu sve preventivne mjere u cilju sprječavanja moguće ozljede. Potrebno je odre-

diti redoslijed postupaka i aktivnosti u samom treningu, te željeni učinak, podrška rastu i razvoju psiho motoričkih sposobnosti kroz trening.

U osnovi, judo trening koji se provodi s djecom s TUR na isti način psiho - motorički djeluje kao i na djecu opće populacije, jer tijelo se pri podvrgavanju fizičkim naporima ponaša slično, te je ta predvidivost osnova planiranja trenažnog opterećenja. Kod djece s TUR judo trening se ne prilagođava grupi, već individualnim mogućnostima i sposobnostima pojedinca. Djeca s TUR uključena u program prilagođenog judo treninga u biološkom su periodu rasta i razvoja, što u programiranju treninga, odabiru vježbi i aktivnosti, načinu opterećenja i njegovom intenzitetu predstavlja nezaobilazni segment u programiranju

trenažnog procesa i ukupne brige o zdravom razvoju i prevenciji ozljeda.

Prilagođeni judo program za djecu s TUR zamišljen je kao upoznavanje djece s osnovnim elementima različitih tjelesnih aktivnosti, stvaranja radnih navika, te pružanja novog zabavnog sadržaja. Svrha je da djeca s TUR budu tjelesno aktivna i angažirana tijekom cijelog procesa vježbanja. Osnovno polazište u izradi programa je potreba poticanja tjelesnog, emotivnog i mentalnog razvoja djece s TUR, te inkluzije s djecom uključene u redovan judo program – trening.

Cilj je da se realizacijom ovog programa zadovolje prirodne potrebe djeteta za kretanjem, te da se povećaju stvaralačke sposobnosti i prilagodba i socijalizacija na suvremene uvjete života i rada

5

Adjusted Judo Programme > for Children with Developmental Issues

Correctly chosen and conceived, as well as professionally implemented physical activity has a beneficial effect on the overall physical, mental and social development and maturing, whether we are dealing with children who belong to general population, or those groups with developmental issues. Via a structured process of adjusted judo training we are having an impact on successful integration and re-socialization of children with developmental issues into society. Impacting health, judo training in parallel develops discipline and communication skills and team spirit, encouraging children with developmental issues and the children belonging to the general population to mutually include each other and cooperate in joint trainings, accept set rules, while they also experience self confirmation, but foster resilience to failure too, like situations in which somebody is more successful or different.

The adjusted judo programme, through a process of training, systematically increases the level of self respect and self confidence in children with developmental difficulties. Using a continuous and targeted concept aimed at activities of physical education adjusted for

6

the programme of children with developmental difficulties, we are impacting the development of their psychological and motor abilities, which has a direct influence in improving the quality of their life (improving muscle tone, strength, ability to move, orient themselves in space, and to coordinate), and, at the same time, lowering or slowing down the creation of additional health complications (obesity).

The implementation of inclusion – joint train ing with persons from target groups (children with developmental difficulties) and persons from regular sports programmes, makes the programme more fun, apartz from it enabling socialisation, and it increases the motivation for further participation as well. The concept of training is adjusted and made more sensitive through individual approach within the group, aiming at inclusion and the improvement of children with developmental difficulties. By participating in public presentations in schools, celebrating certain events in which the general population of athletes participate, increases the awareness of the importance of and the possibilities for including children with developmental difficulties. Working with parents as well as their feedback essentially impacts reaching all necessary decisions of importance for success-

ful development of the child. The programme implements constant improving of the capacities of trainers for their work with the target groups.

In our work, we are applying all methodological principles and implementing the holistic methodological-paedeogogical-psychological approach. The stress is given to the wholeness of the being and developmental peculiarities of the child with developmental difficulties. Using different content and by changing the types of activities, we are ensuring the motivation of children for the work. It is important to create a positive working environment in which children are active participants rather than passive observers.

In the implementation of the programme, it is necessary to cooperate with parents regarding the programme via meetings with parents, and creation of parental boards. Using individual conversations, parents are informed about the progress of their child

and possible special needs that have been detected, and strategies are agreed upon that will jointly solve the problem, or act towards optimal growth and development of the child. For the purpose of monitoring, valuation and improving the programme, we are implementing the cooperation with local sports communities, media, etc.

The concept of the training process and its implementation in practice have a great impact upon the development of psychological and motor abilities of children and youth. There are two fundamental tasks that the trainer must grasp within the training plan in order to enable children with developmental difficulties healthy and unhindered involvement in sport, and to undertake all preventive measures aiming at avoiding possible injuries. It is necessary to determine the sequence of procedures and activities in the training, as well as the desired effect, and

7

supporting the growth and development of psychological and motor abilities through training.

process and the overall care of healthy development and the prevention of injuries.

In principle, judo training which is being undertaken with children with developmental difficulties has the same effect in the psychological and motor sense on the children with developmental difficulties as on the children belonging to the general population, because the body under physical duress behaves in much the same manner, and this very predictability is the foundation for planning the training level.

In case of children with developmental difficulties, the training is not being adjusted to the group but also individual possibilities and capabilities of the person. Children with developmental difficulties involved in the programme of adjusted judo training are in the biological period of growth and development, whether in the sense of programming the training, selection of exercises and activities, different levels and their intensity, and all of this represents the unavoidable segment in programming the training

The adjusted judo programme for children with developmental difficulties was conceived as a way to acquaint the children with the fundamental elements of different physical activities, to create work habits and provide new fun content. The purpose is that children with developmental difficulties are physically active and engaged during the whole process of exercising. The basic principle in the creation of the programme was the requirement to promote physical, emotional and mental development of children with developmental difficulties, and their inclusion into the regular judo programme – training. The goal is that, by realising this programme, we meet the natural needs of the child to move, and increase their creative abilities, as well as adjust and socialise within the contemporary conditions of living and working.

8

JUDO INclusion - AKTIVAN I ZDRAV – RIJEKA RAZDOBLJE PROVEDBE PROJEKTA: od 27.09.2018. do 27.09.2020.

KRATKI OPIS PROJEKTA (OPERACIJE): „JUDO INclusion“ je projekt tjelesne aktivnosti koji uključuje djecu s mentalnim teškoćama, socijalnim smetnjama (autizam, ADHD i sl.), s osjetilnim ili senzorskim poremećajima sluha i vida, djecu s motoričkim poteškoćama te s Down sindromom.

Vježbanjem kroz judo omogućiti će im se što bolji učinak fizičkih aktivnosti (poboljšanje mišićnog tonusa, snage, pokretljivosti, motorike, orijentacije u prostoru, koordinaciju), poboljšanje samopouzdanja, pozitivnu percepciju, poboljšanje senzorskih sposobnosti, savladavanje judo vještina i tehnika, razvijanje samostalnosti i pomoći u grupi, druženje i veselje, te prihvaćanje u društvu i od strane zajednice.

Kao jedan od glavnih zadataka projekt predviđa edukaciju i opće populacije djece kako bi se naučili prihvatiti i poticati vršnjake s invaliditetom.

Aktivnosti specifičnog cilja ogledaju se kroz razvoj redovitih športskih programa i rekreativnih aktivnosti: > zajedničkim treninzima osoba iz ciljnih skupina s osobama iz redovnih sportskih programa, > jačanje kapaciteta trenera, sportskih instruktora i ostalih provoditelja projektnih aktivnosti za rad s ciljnim skupinama,

> putem aktivnosti interdisciplinarne suradnje podizati svijesti o važnosti i mogućnostima inkluzije osoba s invaliditetom i djece s teškoćama u razvoju u športske aktivnosti.

CILJEVI I OČEKIVANI REZULTATI PROJEKTA (OPERACIJE): CILJ projekta je uspješno integrirati djecu s teškoćama u razvoju i osobe s invaliditetom u provedbu „JUDO INclusion“ sportskih aktivnosti te ih uspješno resocijalizirati u društvo uz pomoć profesionalnog tima defektologa i kineziologa te podršku obitelji.

Programom se osim djece i mladih te njihovih obitelji naglasak stavlja i na razvoj udruge putem edukacije stručnjaka udruge i edukacije trenera juda za rad s djecom s teškoćama u razvoju.

Također, putem aktivnosti interdisciplinarne suradnje podiže se svijest o inkluzivnosti djece s teškoćama u razvoju.

OČEKIVANI REZULTATI su uključenost 40 sudionika sa invaliditetom i djece sa teškoćama u razvoju te 4 aktivnosti za podizanje svijesti / javne kampanje.

KONTAKT OSOBE Z A VIŠE INFORMACIJA: Ime i prezime: Vitomir Spasović Tel.: +385 91 542 1074 Email: mali.sportasi@gmail.com

9

> Interview

LUKA VILJUŠIĆ

1. KADA I ZAŠTO SI SE POČEO BAVITI JUDOM? Judom sam se počeo baviti sa sedam godina.

Počelo je tako što mi se prijatelj bavio judom i htio sam vidjeti kako to izgleda uživo, pa sam došao na trening, svidjelo mi se – i od onda sam počeo trenirati.

2. KOJI SI NAJVEĆI USPJEH DO SADA OSTVARIO? Bio sam na raznim natjecanjima; raznim državnim natjecanjima – i na nekima od

12

njih sam osvojio prva mjesta. Na primjer, sa šesnaest godina sam bio prvi...

No moj najjači uspjeh bio je prošle godine na juniorskom natjecanju gdje sam bio drugi.

3. NAKON KOLIKO DUGO TRENIRANJA SI POSTIGAO SVOJ PRVI USPJEH? 2015. godine sam postigao prvi veći uspjeh; to je bilo državno prvenstvo za dječake do četrnaest godina.

“Judom sam se počeo baviti sa sedam godina. Počelo je tako što mi se prijatelj bavio judom i htio sam vidjeti kako to izgleda uživo, pa sam došao na trening, svidjelo mi se – i od onda sam počeo trenirati.”

4. KAKVA TI JE ATMOSFERA NA TRENINZIMA? Mi se tu ponašamo kao jedna velika obitelj...

Svatko si međusobno pomaže, tu smo da bodrimo jedni druge... Trener nam je tu da nam pokaže i da nas uputi na pravi put.

5. KOJI TI JE NAJTEŽI DIO TRENINGA, A KOJI NAJTEŽI DIO NATJECANJA? Najteži dio treninga mi je onih zadnjih

nekoliko minuta kada moram dati sve od sebe, a kod natjecanja kad se malo produži borba; kada je već kraj borbe, kada ostanem bez snage i kondicije a želim pobijediti.

6. KOJA TI JE OMILJENA JUDO TEHNIKA? Moja omiljena tehnika je bočna tehnika uchimata. Pomoću nje rukama protivnika prvo uputite na jednu stranu, a kako je to bočno bacanje u ustvari protivnika bacate snažnim zamahom noge.

13

7. KOLIKO JE JUDO PO TVOME MIŠLJENJU PRIMJENJIV KAO VJEŠTINA SAMOOBRANE U SVAKODNEVNOM ŽIVOTU? Mislim da je dosta primjenjiv, da se može upotrijebiti kada vas netko napadne...

Kada u judu polažemo za novi pojas, učimo i moramo znati jedan poseban dio samoobrane, stoga mislim da je svakako iskoristiv u svakodnevnom životu.

14

8. JESI LI SE IKADA OZLIJEDIO KROZ JUDO? Oporavak je morao trajati mjesec dana, no nije bilo nikakvih daljih komplikacija.

No ozljede se mogu dogoditi i za vrijeme treninga, ne samo natjecanja, no sve ovisi o intenzititetu treninga. Najviše se ozljeda zadobije kad tek dođeš na prvi trening, ili nakon dulje ljetne pauze... Kada se moraš prvi put ili ponovno uhodati... No ja već duže ozbiljnije treniram, pa ne radim takve duže stanke.

Mi se tu ponašamo kao jedna velika obitelj... Svatko si međusobno pomaže, tu smo da bodrimo jedni druge... Trener nam je tu da nam pokaže i da nas uputi na pravi put.

9. KOJE SI ŽIVOTNE LEKCIJE IZVUKAO IZ JUDOA? Najviše poštovanje, zato jer uvijek kada uđem na tatami se poklonim i uvijek poslije borbe dajem protivniku ruku – pošto ja njega poštujem – ja njega ustvari vidim kao partnera koji mi je pomogao da naučim neku novu tehniku.

10. JE LI JUDO UTJECAO NA TVOJE SAMOPOUZDANJE KROZ SVE GODINE TRENIRANJA? Da. Kada sam tek počeo bio sam manji i malo deblji... No nakon nekog vremena

sam samo postajao sve jači i jači, što mi je dalo samopouzdanje i volju za daljim treniranjem.

11. VIDIŠ LI JUDO U SVOJOJ DALJOJ BUDUĆNOSTI – I AKO DA, NA KOJI NAČIN? Defintivno vidim judo u svojoj budućnosti.

Međutim, puno toga mi ovisi o natjecanjima koja sad slijede, ali vjerujem u sebe i da ću ostvariti nove uspjehe.

Najradije bih se želio u daljoj budućnosti baviti judom kao natjecatelj, no ako ne uspijem onda sam mislio nastaviti kao trener. Skroz sam se pronašao tu – u judu.

15

Pretilost kod djece KADA DIJETE OSJETI PRIPADNOST I ZABAVU U SPORTU, VEĆA JE ŠANSA DA ĆE ZAVOLJETI TAJ SPORT, OSTATI U NJEMU I BRZO DONIJETI PRVE REZULTATE – KAKO SPORTSKE, TAKO I PSIHOFIZIČKE.

16

Veliki današnji zdravstveni problem, a posebno sve veći u Hrvatskoj, je pretilost – i to sve šira pretilost među djecom. Postoji više razloga za pretilost, poput razvoja tehnologije. Zbog tehnologije i digitalnih igrica, djeca ne osjećaju dovoljno veliku potrebu da idu što češće van i druže se sprijateljima, kada ionako sve to mogu preko ekrana. S druge strane, roditelji im često s time popuštaju, budući da i njima više paše da dijete bude mirno i na sigurnom. U Hrvatskoj, broj pretile djece raste najviše na selima, gdje djeca, opet zbog napretka u tehnologije, nisu više jednako fizički zaposlena kao prije te se time manje kreću. Naravno, glavni razlog pretilosti je ne bavljenje sportom ili bilo kakvom fizičkom aktivnošću.

Pretila djeca najčešće izbjegavaju navike koje bi bile dobre za njih, poput bavljenja sportom i zdravu prehranu. Zbog svoje težine, teže se kreću te time ne postižu jednako dobre rezultate kao drugi, a zbog svoga izgleda često se srame da se uopće uključe u tako nešto. Pretiloj djeci samopouzdanje je često jako nisko, druga djeca ih zadirkuju, što onda dovodi do depresije i velike ne motiviranosti.

Ono što je važno da odmah usvoje je to da svoju pretilost itekako mogu riješiti kroz sport, pogotovo dok su još djeca, jer tada je taj proces najbrži i najlakši. Kako bi ih se dodatno motiviralo, preporuča se uključiti ih u sportove gdje je njihova pretilost ponekad i prednost; sportovi poput bacanja kugle, kladiva, diska, hrvanje i judo. Kada dijete osjeti pripadnost i zabavu u sportu, veća je šansa da će zavoljeti taj sport, ostati u njemu i brzo donijeti prve rezultate – kako sportske, tako i psihofizičke.

17

Bavljenje sportom sa sobom donosi, osim svjetskih rezultata, brojne druge prednosti poput aktivnog i zdravog načina života, privlačnog izgleda, brzih refleksa, visokog samopouzdanja te općenito kontinuirani psihofizički razvoj. No, u današnje vrijeme sport se preko medija prezentira na iskrivljeni način; veći je naglasak na svjetskom uspjehu, umjesto na fizičkoj aktivnosti. Drugim riječima, ako se sportaš s natjecanja ne vrati sa zlatnom medaljom kao da nikakav drugi rezultat koji je postigao, kao ni sav trud koji je uložio u treninge, za publiku ne vrijedi divljenja i poštovanja. Zbog toga, sportaši često moraju opravdavati svoj ‘’lošiji’’ rezultat drugim događajima koje nisu mogli u trenutku kontrolirati, poput primjerice lošeg vremena na terenu ili stare sportske povrede. Uz to, češće ćemo vidjeti slike poznatih sportaša kako reklamiraju neki proizvod, umjesto uz motivirajuće tekstove ili snimke gde je glavni naglasak stavljen na – sport. Također, publici se češće prezentiraju privatni životi njihovih najdražih sportaša nego proces njihovog puta prema svjetskom uspjehu. Ljudi se više djele među navijače nego na sportaše – ili barem redovno fizički aktivne osobe. Sport je postao priča o slavi, u kojoj se priča isključivo samo o prvacima, a gdje njihovi navijači slave njihove pobjede s čašama u rukama – umjesto da i oni budu motivirani da počnu biti fizički aktivni.

Sve to stvara krivu sliku u javnosti, a posebno negativni pritisak stvara među djecom.

Za sport je važna volja, motivacija i cilj te se važno u sport uključiti u ranoj dobi, još u djetinjstvu. U sportu nikada nije najvažnije pobijediti niti biti prvak, ali s medijima i reklamama koje donose prenose krivu poruku među djecom koja su još u osjetljivom procesu razvijanja kao osobe; time krivo dožive bit sporta te se ili brzo obeshrabre ili brzo odustanu, misleći da ako nisu najbolji da sport nije za njih. U sportu je najbitnija fizička aktivnost i da sportaš, mlad ili star, ima

18

SPORT JE zabavu i uživanje u tome. Visoki rezultati su uvijek dobro došli, ali svaki sportski uspjeh je jednako vrijedan kao i onaj koji je zaslužio zlatnu medalju. Ako se sportu ne pristupi na pravilan način, među djecom će postojati sve više agresije i tučnjave, kao i depresije i povlačenja u sebe.

Stoga, osim što je važno staviti naglasak na pravi dio sporta, a to je njegov duh, važno je taj isti naglasak objasniti djeci. No, osim medija,

POPUT PLIVADONA tu nailazimo na još jedan problem: djeca se s predmetom tjelesne aktivnosti susreću tek u petom razredu osnovne škole, što je ustvari prekasno. Djeca tek u petom razredu osnovne dobiju prvog profesora kineziologije, koji ih kroz školske sate upoznaje s osnovnim elementima nekih od glavnih sportova. Osim što je to kasno doba da se dijete iskreno zainteresira, to je i kasno doba da se dijete upiše u željeni sportski klub. Klubovi će uvijek dati prednost upisa mlađoj djeci, jer je s njima

lakše raditi i veća je šansa da će kao klub ostvariti visoki uspjeh.

Na temu sporta i njegovog predstavljanja trebaju se unjeti velike promjene što prije.

Sport je sveprisutan te jako utjecajan – to bi se trebalo predstaviti kao nešto pozitivno i realno, s posebnim trudom na mladu djecu prije njihovog petog razreda. Takav pristup ne bi bio samo dobar za pojedinca, već i za cijeli narod.

19

Vrhunskim sportom bave se oni koji to žele i mogu, koji imaju predispozicije i talent za pojedini sport. Stječe se dojam da se prate samo “izvrsni” te da, kad govorimo o sportu, raspravljamo samo o njima, dok zapostavljamo golemu skupinu mladih, odraslih, djece s teškoćama u razvoju, pa i osoba starije dobi, koji se bave i uživaju u sportu i koji su temelj svakog sportskog kluba.

Sport danas treba imati veću društvenu vrijednost. Upravo kroz projekt “JUDO INclusion” želi se pokazati da od osvajanja svjetskih medalja veću važnost imaju bavljenje sportom široke populacije te stvaranje zdrave i korisne zajednice.