József Szilágyi
Tukuljski Racovi
Racovi na početku i sad
Koreni Racova pokažedu vrlo šarenu sliku; a sve je to zato, jer racke familije su došle iz više krajeva od 1620-i godina do početka 1700-i godina. U kolovinu Pešte i Budima kadgot došli su Racovi iz Bosne, Hercegovine, Crne Gore, Slavonije, Srema, ali u prvim redu iz Dalmacije, iz primorja. Ova moja knjiga – osma u redu – oće pokazat otkud, iz koji primorski krajeva su došle prve racke familije u Tukulju. Nekadašnji andzebeški racki pop, Joso Kudo, koji se rodijov u Tukulji 1885. godine, pisav knjige od svoje familije i od prošlosti Racova. U jednoj knjigi spomenov imena prvi tukuljski racki familija. Među tim imenam možmo nać i taka koja su i dan danas poznata u Tukulji: Radnić, Milković, Marić, Rozgić i još druga.
Ja sam otpočev tražit da đe nađem taka imena na Balkanu, pa našav sam nji u kolovini Splita, Trogira, Vrlike, Šibenika, Sinja i u krajevima kraj rike Cetina. Kadgot je bilo tamo mlogo taki čeljadi koji su imali taka imena kaka mož naći kod Racova u Tukulji, ili u drugim rackim selam oko Pešte i Budima. Tako moram spomenut Sitno u današnjoj Horvatskoj, đe su kadgot stojali Radnići, onda selo Mitlo, selo Vojnić Sinjski, kolovinu Vrlike i grad Drniš đe su živili Milkovići, pa onda nekadašnje selo Zmina đe su živili Rozgići, Marići, Šarići. U tim krajevima sam našav još i druga racka imena: Šarac, Tokić, Benković, Kudo(zović), Banović, Burilović, Bilić, Antunović, Šešić. U to vrime kad su u Tukulju stigle prve racke familije, u tim primorskim i dalmatskim brdovitim krajevima živili su Vlasi, koji su bili jedan čobanski narod, i koji nisu imali svoju državu. Živili su među Srbljanima i Horvatima, i baš zbog toga bilo je među njima i pravoslavni i katolički. Oni nisu imali još ni svoje ime: drugi zvali su nji Vlasima, Morlacima, Bunjevcima, pa i Racovima kad su već živili u Madžarskoj. Ti prvi Racovi su stigli u sela kraj Dunava već u vrime Turaka, tako su se selili u Tukulju, Erčin, Andzebeg, Turbal, Perkatu, Budim i tako dalje. Oni nisu bili samo čobani nego i vojaci Turaka. I to treba spomenut da su Racovi imali take običaje, koji nigđe nije bilo u Madžarskoj: blagoslov roditelja kad su se vincali mladi, svatovske pjesme, ili drugi običaji. Tukuljski Racovi su kadgot često dali djecam stara racka imena ko Miloš, Vaso, Mitar, Jovan, Jovanka, Persida, Pelagija.
Skoro četirsto godina prošlo od to doba kako su se doselile prve racke familije u Tukulju, pa je mlogo racki običaja već nestalo. Posli drugog velikog boja život je postav drugčiji, najviše čeljadi već nisu se bavili sa zemljom, nego su išli učit se ili radit u Peštu, pa staro racstvo pomalo počelo se raspadat. Ali i to treba spomenut da u 1960-i, ’70-i i ’80-i godina, kad život čeljadi je bijov malo lakši, i imali su više slobodnog vrimena, pojavile su se nove stvari: kulturni život je postav žestokiji, pa tukuljski narodni svirači, pjevači i igrači postali su poznati u cjeloj Madžarskoj. U to doba velike svadbe su držali Tukuljci, ponekad sa 400 gostiju; pukovi na Brašanče ili Veliku Subatu su osobito veliki bili, išlo je oko 1500 čeljadi. Prije pedeset godina još skoro tri hiljade čeljadi je bilo koji su govorili racki, nažalost danas nema već ni trideset, racki jezik će pomalo nestati. Racke riči možmo još čuti na rackim misama svake subate, i na ukopima, kad pjevaju racki crkveni pjevači. Ima zato još mlogo svirača u Tukulji, ima i više banda: Kolo, Ledina, Prekovac; osim muškog pjevačkog društva stariji Racova treba spomenut i pjevačko društvo Komšije, a tukuljski igrači idedu na mlogo mista da pokažedu naše igre. Tukuljski Racovi najčešće se družidu sa erčinskim Racovima, a ponekad se sastanedu i sa andzebeškim Racovima i sa Racovima iz kolovine Kaloče.
Šimun Kudo i njegova supruga, Paula Banović (cca 1900)
Mihály Szántó i njegova supruga, Marija Barić te njihova obitelj (cca 1900)
Andžabeški rođaci tukuljskih Racova: Danijel Kovács i njegova supruga Margita Ilkić, početkom 20. stoljeća
Rac muškarac
Antonija Kudo, supruga Antuna Szeltnera
Rac muškarci iz Tukulje nekoć
Ilija Gergić
Vojnici u Prvom svjetskom ratu. Na slici: Grgur Tomin (gornji red, krajnje lijevo) i Šimun Radnić (srednji red, krajnje lijevo)
Braća Dragović
Grgur Marljin
Rac muškarci na poljima
Matilda Szilágyi, supruga Grgura Kudoa, s najmlađim, deseti djetetom, Katalinom Kudo
Andžabeški rođaci tukuljskih
Racova: Julijana Kovács i njezini rođaci
Ivan Gabelics i njegova supruga Antonia Szilágyi
Pavao Szilágyi i njegova supruga Katarina Bednanić
Pavao Szilágyi
Stara fotografija racke obitelji iz Tukulje
Obitelj Križanović u starim vremenima
Šimun Radnić i njegova supruga Katarina Kudo
Šimun Mareljin
Stjepan Farkaš i njegova supruga Lucija Kuran s djecom.
Frane Marljin (krajnje desno) i prijatelji
Tukuljska osnovnoškolska djeca u kostimu
Lajoš Šarac i njegova supruga Ana Szentivánszki
i
i
Pavao Milković (gornji red, krajnje desno) i prijatelji, među njima Petar Radnić, Grgur Bruszt i Josip Nyilas
Antun Cseperkáló, Ivan Marić
Stipan Vukov
Matija Kokics, Antun Radnić
Josip Agić
Žene: Laura Tomin, supruga Mateja Pesutha, i Magdalena Pesuth, supruga Alberta Ballera
Katarina Agić, supruga Josipa Bednanića, s djetetom Anom Bednanić
Grupna fotografija u dvorištu gostionice Kirchner
Vanjski polukrug: Grgur Dragović, Marko Magyarics, Pavao Bednanić, Pavao Marljin, Grgur Marljin
Unutarnji polukrug: Grgur Joszkin, Josip Agić, Marko Dragović, Ivan Dragović, Antun Radnić, Ladislav Žuržuc
Imre Kudo i njegova supruga Katarina Marljin
Gábor Rozgić
Antun Radnić, bivši sudac
Stipan Dragović i Ilija Versics
Katarina Pandúr, Marija Agić i Elizabeta Dragović
Andrija Gergić, Ivan Dragović i Antun Radnić
Šimun Dragović, Šimun Radnić i Ivan Gergić
Marija Marljin, supruga Ivana Poljaka, zajedno s Agnezom Gergényi i Julijanom Gergényi
Antun Radnić, Petar Takács i Marko Dragović
Andrija Dragović i njegova supruga Marija Cseperkáló
Supruga Šimuna Kudoa i njezin tast Jeronim Vukov s unucima
Ana Milković i Grgur Milković
Terezija Milković, Katarina Istvánov, Ana Bednanić i Katarina Gnyálin
Marko Vászin
Šimun Radnić
Racki betlehemari
Martin Bagyó, Lajoš Szeltner, Stipan Vukov i Jeronim Vukov na svinjokolji
Svadbeno kuhanje u Tukulji
Margita Milković, supruga Ivana Šarca; Terezija Milković, supruga Petra Milkovića; Marija Milković, supruga Jeronima Vukova; i Jeronim Vukov
Juraj Schneider i njegova supruga Katarina Gabelics, s djecom Katarinom, Ivanom i Jurom
Johanna (Jovanka) Milković, supruga Ivana Joszkina, i njezina unuka Jolana Joszkin
Magdalena Marić, supruga Marka Rozgića Josip Milković i Stipan Vukov
Andrija Gergić i njegova supruga Magdalena Rozgić, zajedno s članovima obitelji
Svadbena povorka u Tukulji
Na slici, između ostalih: Andrija Dragović i Matija Čvarić
A lakodalmas menetben többek között: Vukov Miklós és neje, Tomin Paula; Tomin Jánosné Sárácz Paula; Révai Frigyes és felesége, Burlovics Mária, valamint Fellegi Istvánné Madlyéna Teréz
Stipan Žuržuc, kao i Antun Radnić i njegova supruga Terezija Milković
Franjo Metka i njegova supruga Matilda Istvánov
Franjo Dragović i njegova supruga Marija Marić
Matija Agić i njegova supruga Elizabeta Eisenbacher
Katarina Teichter, supruga Stipana Bednanića; Matilda Šarac, supruga Matije Dragovića; Marija Pálházi, supruga Franje Pandúra; Magdalena Agić, supruga Josipa Farkasa; Ana Istvánov, supruga Stipana Žuržuca; i Paula Radnić, supruga Ivana Puškása
Lucija Radnić, supruga Josipa Marljina, i Grgur Dragović
Svadbena grupna fotografija Petra Gergića i Katarine Malaczkó iz 1925. godine
Josip Marljin i njegova supruga Lucija Radnić
Ivan Marić i njegova supruga Antonia Gabelić
Pavao Milković i njegova supruga Agneza Radnić Jolana Gabelić, supruga Bele Krémóa, kao mladenka sa svojim rođacima
Grgur Marljin i njegova supruga Marija Tari
Fotografija snimljena na vjenčanju Šimuna Kudoa i Katarine Bednanić
Stipan Gergić, Matija Gergić, Marija Farkas, supruga Ivana Gergića, i njezin muž Ivan Gergić
povorka Josipa Malaczkóa i Katarine Kirchner, a poslužuje Mihovil Plausin
Proslava bračnih jubileja u tukuljskoj crkvi 1996. godine
Svadbena
Andrija Dragović i njegova supruga Gabrijela Fehérvári
Članovi obitelji Halász i Tadić u svadbenoj povorci plešući kolo 2018. godine
Stipan Cseperkáló i njegova supruga Ana Nagy, nakon mise zlatnog pira 2015. godine
Andrija Kővári na proslavi svog 80. rođendana 2018. godine
Magdalena Burlović, supruga Antuna Šarca, na proslavi svog 97. rođendana 2019. godine; zajedno sa svojom kćeri Katarinom Šarac, suprugom Josipa Szilágyija; svojim zetom Josipom Szilágyijem; svojim sinom Antunom Šarcem; svojom kćeri Magdalenom Šarac, suprugom Krumna Petkova Simeonova; te praunukom Zorkom Szilágyi
80.rođendan Šandora Tomina 2019. godine. Na slikama se, između ostalih, vide: Agneza Pesuth, supruga Gabora Csicsicsa; Andrija Sovány; Josip Istvánov; Ivan Joszkin; Ladislav Halász; Ana Tadić, supruga Franje Gyürea; i Antun Antunović
Marko Vászin, njegova supruga Marija Šarac, te njihovi unuci Marko Vászin i Milica Vászin na obiteljskoj proslavi
Posjetnica župnika Stipana Pasztoreka, koji je službovao u Tukulji između 1892. i 1926. godine
Članska iskaznica oltarnog društva izdana na ime Margite Kudo
Stranica iz rackog molitvenika iz 1909. godine
Crkveni, vjerski život
Prizor s nekadašnje tijelovske procesije
Grupna fotografija tukuljskih ministranata iz 1965. godine
Cvjetni šator na Tijelovo nekoć
Tijelovski šator koji su izradili Bela Nagy i njegova obitelj 2019. godine
Tijelovska procesija – 2019. U prednjem planu: Stipan Vukov, Matej Vukov i Grgur Szilágyi
Tijelovska procesija – 2019. U prednjem planu: Marija Bagyó, supruga Antuna Rozgića; Marija Agić, supruga Ladislava Baritsa; i Magdalena Istvánov, supruga Ivana Horvátha
Adam Vukov i članovi njegove obitelji tijekom tijelovske procesije
Tijelovska procesija – 2019. Na fotografiji: članovi Pjevačkog kruga „Komšije” i Rackog crkvenog zbora
Tijelovska procesija – 2019. Cvjetni šator ispred kuće Ivana Jokana i njegove obitelji.
Grupna fotografija tukuljskih, andžabeških i erčinskih Racka ispred erčinske crkve na proslavi blagdana
Racki crkveni zbor iz Tukulje pod vodstvom Terezije Neidek, supruge Bele Nagya, u Erčinu
Blagoslov blagoslovina (jabuka, češnjak, sol) u Tukulji na blagdan svetog Antuna Pustinjaka 2019. godine
Članovi tukuljskog tamburaškog orkestra i Rackog muškog zbora
nekoć: Mihovil Milković, Ivan Marljin, Stipan Kirchner, Antun Bosnjak, Antun Čvarić, Šandor Bosnjak i Ivan Tomin
Fotografija s nekadašnje berbe
južnoslavenskog narodnosnog ansambla 1997. godine u Novim Karlovcima, Srbija
Nastup Tukuljskog
Nastup Tukuljskog ansambla Prekovac u Andžabegu 2005. godine na proslavi blagdana svetog Mihovila
Fotografija snimljena na 50. obljetnici Tukuljskog južnoslavenskog narodnosnog ansambla 2017. godine
Tukuljski racki muški zbor na 50. obljetnici Tukuljskog južnoslavenskog narodnosnog ansambla
Fotografije s nastupa Tukuljskog pjevačkog kruga „Komšije"
Mladi plesači Tukuljskog južnoslavenskog narodnosnog ansambla
Grupna fotografija bivših članova Tukuljskog južnoslavenskog narodnosnog ansambla
Fotografije s nastupa aktivnih članova Tukuljskog južnoslavenskog narodnosnog ansambla
Tukuljske folklorne plesačice u Mohaču 2018. godine
Nastup Tukuljskog ansambla Kolo u Srbiji 2019. godine
Fotografije snimljene na nastupu tradicijske skupine Tukuljskog južnoslavenskog narodnosnog ansambla 2018. godine
Orkestar Ledina u Kirchner Pubu u Tukulji i u Dušnoku
Tukuljski plesači u budimpeštanskoj tabanskoj srpskoj folklornoj skupini: Margareta Ašchin i Tijana Šarac (obje skroz desno)
The traditional
Betlehemari na rackom jeziku 2018. godine: Petar Monostory, Toma Boda, Petar Karaba, Stipan Bednanić i Matej Kőszeri
Rac Christmas cake, the csurek (2018) [made by Márta Bednanics, wife of Karabán], and the traditional Rac Christmas ceiling ornament [(božićno kolo / kriskindla), made by János Révai]
Glazbeno uskrsno polijevanje s Orkestrom Ledina i članovima Tukuljskog južnoslavenskog narodnosnog ansambla
Pjevajući uskrsni poljevači: Petar Agić i Ivan Révai
Zajednički program na Uskrsni ponedjeljak s Orkestrom Ledina i članovima Tukuljskog južnoslavenskog narodnosnog ansambla
Fotografije s Tamburaškog kampa održanog u Tukulji 2015. godine
Zajednički
Posjet Tukuljaca Andžabeškom festivalu cvata vinove loze. Na slici, između ostalih: Ildiko Rézbányai, supruga Ivana Jokana; Anamarija Agić; Marta Szentivánszky, supruga Mihovila Agića; i Nikoletta Bednanić-Agić
Grupna fotografija članova Tukuljskog pjevačkog kruga „Komšije”, Erčinske plesne skupine „Zorica” i Andžabeške plesne skupine „Igraj kolo” u Andžabegu 2017. godine
Erčinska plesna skupina „Zorica” i zbor „Jorgovani” u gradu Krku u Hrvatskoj 2019. godine
U prednjem planu: članovi Tukuljskog pjevačkog kruga „Komšije” na erčinskom rackom karnevalu 2017. godine
Tradicionalna svinjokolja u Tukulji pod vodstvom Andrije Dragovića (skroz desno)
Utrka zaprega u Tukulji. Na slici: Andrea Csepelszigeti i Adrienn Csepelszigeti
Fotografije s rackih balova iz Tukulje
Fotografije snimljene na povorci berbe
Fotografije snimljene na povorci berbe
Oproštajni bal i plesna kuća s Orkestrom Ledina u Kirchner Pubu
Fotografije s zajedničkih programa Racka, Švaba i Mađara na otoku Urbanica u Tukulji
Josip Agić
Ladislav Marljin i Stipan Bednanić
Stipan Bednanić i njegova supruga Marta Deák
Članovi Orkestra Ledina i Tukuljskog južnoslavenskog narodnosnog ansambla
Marko Kutaini, Zoran Bednanić i Zorka Szilágyi
Novi oblici očuvanja tradicije
Fotografije s predstavljanja publikacije „Podrijetlo i narodni običaji erčinskih, andžabeških i tukuljskih Racka” – Andžabeg, 2014
Istraživanje podrijetla Tukuljaca u selu Mandino Selo u Bosni i Hercegovini 2016. godine. Na slici: Ivan Szilágyi, Stipan Cseperkáló, Stipan Istvánov, Josip Szilágyi, Josip Agić, Josip Major, Antun Pesuth, Andrija Marljin i Josip Németh
Martin Henzelmann, lingvist sa Sveučilišta u Hamburgu u Njemačkoj, tijekom istraživanja rackog dijalekta u Tukulji 2017. godine. Na slici: sugovornica Magdalena Burlović, supruga Antuna Šarca
Martin Henzelmann, lingvist sa Sveučilišta u Hamburgu u Njemačkoj, tijekom istraživanja rackog dijalekta u Tukulji 2017. godine. Na slikama: njegove sugovornice Paula Dragović, supruga Antuna Vászina, i Ana Gergić, supruga Stipana Horvátha
Materijalne
Racki ženski prsluci iz Tukulje čuvani u Etnografskom muzeju u Budimpešti
Tukuljski narodni nošnji čuvani u Etnografskom muzeju u Budimpešti.
Isprava iz 1857. godine Janoša Šarca, nekadašnjeg tukuljskog župnika, s popisom sljedećih imena: Petar Barišin, Mihovil Radnić, Mihovil Šarac, Ivan Jokan, Stipan Marljin, Grgur Dragović, Luka Ašin, Pavao Radnić, Ivan Kremó, Miksa Jerko, Mihovil Agić, Marko Savić, Matija Gnjalin i Juraj Žurić.
Detalj karte Tukulje iz 1923. godine s prikazom kripte-kapele na Starom groblju u Glavnoj ulici, koju je podigla veleposjednička obitelj Marljin
Dionica izdana na ime Fabijana Istvánova iz Tukulje 1895. godine
i pogrebni običaji
Grobljanski
Fotografija iz 1964. godine s kućnog ispraćaja Marije Bagyó, supruge Ilije Gergića
Nadgrobni spomenik Marku Ašinu
Nadgrobni spomenik
obitelji Radnić u Vrlici, Hrvatska
Obiteljska grobnica Radnić u Tukulji
Nadgrobni natpis Ilije Milkovića u Vrlici, Hrvatska
Nadgrobni spomenik Gabre (Gabora) Milkovića u Tukulji
Cvjetnonedjeljne blagoslovljene grančice vrbe, crvena jaja namijenjena kao dar djeci i novac kod rackog groba
Nadgrobni spomenik ukrašen cvjetnonedjeljnom vrbom
Smrtovnica Imre Kude iz 1951. godine
Smrtovnica Petra Cseperkála iz 2016. godine s obiteljskim nadimkom „Makso” koji potječe od osobnog imena
Racki crkveni zbor i racki muški zbor iz Tukulje na sprovodu Josipa Milkovića 2016. godine
Balassa Iván (főszerk.): A magyarországi délszlávok néprajza (Tanulmányok), Magyar Néprajzi Társaság – Tankönyvkiadó, Budapest, 1975-1977-1979.
Bara, Mario: Ekohistorijski pristup migracijama Bunjevaca, Godišnjak za znanstvena istraživanja, 2012., 11-31. old.
Berkity György: Népismertetés, Tudománytár VI., Buda, 1839., 314-331. old.
Blagonić, Sandi: Prilog etnohistoriji (sub)etničkih skupina Vlaha i Bezaka u Istri, Problemi sjevernog Jadrana 9, 2008., 101-131. old.
Botica, Ivan: Prilog istraživanju najstarijega spomena vlaškoga imena u hrvatskoj historiografiji, Zavod za hrvatsku povijest 37., Zagreb, 2005.
Božić-Bužančić, Danica: Prilog poznavanju stanovništva i antroponima Mućko-lećevičke Zagore, Polugodišnjak za proučavanje čakavske riječi XVI No. 2, Split, 1988.
Çoban, Erdal: Egy balkáni eredetű népcsoport a koppányi szandzsákban: a vlahok –Az 1570. évi török összeírások alapján,AETAS 23. évf. 2008. 4. szám, 173-190. old.
Černelić, Milana: A Budapest környéki, Duna menti bunyevácok lakodalmi áldása nyomában; Ethnographia. 105. 1994. 2., 459-476. old.
Černelić, Milana: Na tragovima izvorištu osebujnoga postupka pri blagoslovu mladenaca u podunavskih Bunjevaca iz okolice Budimpešte, Odsjek za etnologiju i kulturnu antropologiju, Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Studia ethnologica Croatica, Zagreb, 1993., 63-79. old.
Černelić, Milana: Specifičan način darivanja nevjeste u bunjevačkim svadbenim običajima; Etnološka tribina: Godišnjak Hrvatskog etnološkog društva 36 No. 29, Zagreb, 2006., 113-131. old.
Čoralić, Lovorka – Prijatelj Pavičić, Ivana: Prilog poznavanju djelovanja graditeljske obitelji Scotti (crkva sv Grgura u Lepenicama u trogirskoj zagori), Croatica Christiana periodica 26 No. 49, Split, 2002.
Danica ili kalendar za u Ugarskoj ziveće Bunjevce, Šokce, Hrvate, Bošnjake, Race i Dalmatince, Bunjevački i Šokački odbor, Budapest, 1925., 34-35. old.
Danica ili kalendar za u Ugarskoj ziveće Bunjevce, Šokce, Hrvate, Bošnjake, Race, i Dalmatince, Bunjevački i Šokacki odbor, Budapest, 1926., 44. old.
Deisinger Mária által 1952-ben és 1953-ban a Néprajzi Múzeum részére – az ercsi, érdi és tököli adatgyűjtéséről – készített jelentések (EA3023, EA3026, EA3028, EA3029, EA3031, EA4019, EA4023, EA26021, EA26821)
Dujmov Milán: Szerbek történeteAdonyban, Szerb Nemzetiségi Önkormányzat,Adony, 2013.
Erdeljanović, Jovan: O poreklu Bunjevaca, Beograd, 1930.
Fürst-Bjeliš, Borna: Toponimija i percepcija u prostoru Triplex Confiniuma: Morlakija, Radovi – Zavod za hrvatsku povijest, Vol. 32-33., Zagreb, 1999-2000., 349-354. old.
Gelencsér József – Lukács László: Szép napunk támadt – A népszokások Fejér megyében, Az István Király Múzeum Közleményei, Székesfehérvár, 1991., 577-621. old.
Heka László: A szegedi dalmaták (bunyevácok) története, Bába Kiadó, Szeged, 2009.
Jaksić, Ivan: Iz popisa stanovništva Ugarske početkom XVIII. veka II., Vojvođanski Muzej, Novi Sad, 1966.
Jembrih, Alojz: Kratka azbukvica iz 1696. godine; http://izj.unsa.ba/files/1988-17-4/2-AlojzJembrih199-213.PDF
Juran, Kristijan: Doseljavanje Morlaka u opustjela sela šibenske Zagore u 16. stoljeću, Povijesni prilozi 46., Odjel za povijest Sveučilište u Zadru, Zadar, 2014.
Juran, Kristijan: Morlaci u Šibeniku između Ciparskoga i Kandijskog rata (1570. – 1645.), Povijesni prilozi 49., Odjel za povijest Sveučilište u Zadru, Zadar, 2015.
Káldy-Nagy Gyula: A budai szandzsák 1546-1590. évi összeírásai, demográfiai és gazdaságtörténeti adatok, Pest megyei Levéltár, Budapest, 1985.
Kiss Mária: A Buda környéki szerbek és horvátok néprajzi kutatásának történetéből, Etnografija južnih slavena u Mađarskoj 1982., Tankönyvkiadó, Budapest, 1982., 43-51. old.
Kiss Mária: Délszláv szokások a Duna mentén, Akadémiai Kiadó, Budapest, 1988.
Konjević, Veselin: Herak Vraneš – Rodonačelnik plemena Vraneši, MATICA, br. 64, zima 2015., 313348.old.
Dr. Kubassek János: Érdi Krónika, II. Bővített kiadás, Érd Város Önkormányzata, Érd, 2004.
Kužić, Krešimir: Prilog biografiji nekih kačićevih vitezova te podrijetlu stanovništva njihova kraja, Radovi – Zavoda povij. znan. HAZU Zadru, sv. 47/2005., 191–224. old.
Lončarević, Juraj: Hrvatsko stanovništvo Baranje i Bačke u prošlosti, Crkva i svijetu (časopis) Katolički bogoslovni fakultet Sveučilišta u Splitu, Split, 1980., 353. old.
Lončarić, Mijo: Kajkaviana & Alia, Institut za Hrvatski Jezik i Jezikoslovlje, Zagreb, 2005., 388-392. old.
Lončarić, Mijo; Ines Virč: Neke posebnosti hrvatskih govora u Mađarskoj. / Studia Slavica Academiae Scientiarum Hungaricae. 54 (2009); 111-122. old.
Mándics Mihály: A magyarországi bunyevác-horvátok története, Kecskemét, 1989.
Mandić, Živko: Antroponimija i toponimija bunjevačkih Hrvata u Madžarskoj, Hrvatski znanstveni zavod, Pečuh, 2005.
Mandić, Živko: Iz antroponimije i toponimije dalmatinskih Hrvata na sjeveru Madžarske, Izvorni znanstveni članak, Folia Onomastica Croatica 15, 2006.
Miklós Gergely – Barna Zsolt: Ercsi évszázadai, Ercsi Város Önkormányzata, Ercsi, 2010.
Milošević, Ante: O problematici stećaka iz dalmatinske perspektive, Godišnjak, 2013., 42:89-102.; http://www.anubih.ba/godisnjak/god42/40.23.pdf
Mužić, Ivan: Vlasi u starijoj hrvatskoj historiografiji, Muzej hrvatskih arheoloških spomenika, Split, 2010.
Nagy Lajos: Rácok Budán és Pesten (1686-1703) [In.: Tanulmányok Budapest múltjából XIII., szerkesztette: a „Budapest története” szerkesztőbizottsága, elnök: Pesta László, Akadémiai Kiadó, Budapest, 1959.]
Pesty Frigyes kéziratos helynévtárából: Pest-Pilis-Solt vármegye és kiegészítések /Pesty Frigyes; [közread. Bognár András; jegyz. Horváth Lajos], Pest m. Műv. Közp. és Kvt., Szentendre, 1984.
Pilić, Šime: Gdje je bilo i nestalo selo Filipović, Godišnjak Titius, god. 2, br. 2 (2009.), 87-118. old.
Sarosácz György: Magyarország délszláv nemzetiségei, Népi kultúra – Népi társadalom; Magyar Tudományos Akadémia Néprajzi Kutatócsoportjának Évkönyve VII., Főszerk.: Ortutay Gyula, Paládi-Kovács Attila; Akadémiai Kiadó, Budapest, 1973.
Sekulić, Ante: Bački Hrvati, Narodni život i običaji, Jugoslavenska Akademija Znanosti i Umjetnosti, Zagreb, 1991.
Stepanović, Predrag: Govori Srba i Hrvata u Madarskoj: Štokavsko narečje, Dečje novine, Beograd –Novi Sad – Gornji Milanovac, 1994., (XIV. Govori Hrvata u okolini Budimpešte)
Šarić, Marko: Dositejevo viđenje Dalmacije i fenomen morlakizma: Prilog historijskoj imagologiji, Povijesni prilozi 46., 2014. 223-256. old.
Šekularac, Božidar: Dokumentarni i narativni podaci o Vlasima u Crnoj Gori, Časopis Matica, ljeto/ jesen 2011., 253-268. old.
Szilárdfy Zoltán: Ikonográfia és Kultusztörténet. Képes tanulmányok. Balassi Kiadó, Budapest, 2003.
Unyi Bernárdin, O.F.M.: Sokácok-bunyevácok és a bosnyák ferencesek története, Gyöngyösi Ferences Könyvek, felelős kiadó: P. Dám Ince, O.F.M., Magyar Barát, Budapest, 1947.
Urosevics Daniló: A magyarországi délszlávok története, Magyarországi Délszlávok Demokratikus Szövetsége, Budapest, 1969.
Žigmanov, Tomislav: Skotistička filozofija među Hrvatima u Ugarskom Podunavlju; Scopus, 9-10, Zagreb, 1998.