Suvremena trgovina 2-2023 i Logistika

Suvremena trgovina S T R U Č N I

Č A S O P I S

UDK 339, ISSN 1330-0180, CODEN SUTREE, VOL. 48, BROJ 2

Z A

T R G O V I N U

www.suvremena.hr

Tema broja:

Logistika

Je li Hrvatska posebna i je li euro bio ključan? l Intervju Petar Šimić: Na EU tržištu morate se specijalizirati l Benchmarking u logistici l Upravljanje pritužbama potrošača l Kako je započela i što nas očekuje u 2023. godini u trgovini na malo l Osnaživanje potrošača – ključni čimbenik u postizanju zelene tranzicije EU l Spacemanagement – agilni i fleksibilni formati prodavaonica l Domaći iznajmljivači i nelojalna konkurencija l Koja je uloga ESG-a l Razvoj privatne marke u periodu inflacije l Generacija Z

Jačanje otpornosti za nove izazove

FreshBase Jednim dodirom do učinkovitosti Pametnije vaganje uz sve prednosti zaslona osjetljivog na dodir FreshBase je nova linija METTLER TOLEDO vaga koja maloprodaju hrane vodi u svijet visokih performansi vaganja uz sve prednosti zaslona osjetljivog na dodir.

Uspjeh u prodaji sada je jednostavan! FreshBase linija ubrzava proces vaganja, kako na uslužnim pultevima, tako i na odjelu samoposluge.

Zahvaljujući efikasnom upravljanju podacima i fleksibilnosti povezivanja s postojećim IT sustavima, vaš posao je znatno olakšan. To vam omogućava daljnju optimizaciju profitabilnosti odjela svježe hrane. Činimo stvari malo jednostavnijima. Mi to zovemo “učinkovitost u trgovini“.

www.mt.com/FreshBase

0. 10. 2021.

Rok prijave: 14. 3. 2023.

UDK 339 CODEN SUTREE ISSN 1330-0180 Glavni i odgovorni urednik: Srećko SERTIĆ

Suvremena t r gov ina S T R U Č N I

Č A S O P I S

Z A

T R G O V I N U

Zamjenik glavnog urednika: mr.sc. Branko PAVLOVIĆ

Vol. 48 br. 2 str. 1-84 Zagreb, travanj 2023.

Uredništvo: dr.sc. Antun BENČIĆ, prof.dr.sc. Krešimir BUNTAK, prof. Gabrijela ČORKOVIĆ, izv.prof.dr.sc. Dario DUNKOVIĆ, izv.prof.dr.sc. Aleksandar ERCEG, Ante GAVRANOVIĆ, Željko JELIĆ, prof.dr.sc. Ljubo JURČIĆ, Ivana KOLAR, dr.sc. Matija KOVAČIĆ, dr.sc. Zvonimir PAVLEK, prof.dr.sc. Zdenko SEGETLIJA

Savjet časopisa: doc.dr.sc. Rajko BUJKOVIĆ, direktor, Jadranski sajam, Budva, Crna gora • Ivica CEROVEČKI, predsjednik Nadzornog odbora, KOTKA, Krapina • prof. Darko GRGURIĆ, ravnatelj, TRGOVAČKA ŠKOLA ZAGREB • prof.dr.sc. Jugoslav JOVIČIĆ, Univerzitet u Travniku, BiH • Ivan KATAVIĆ, vlasnik, KTC, Križevci • dipl.inž. Darko KNEZ, predsjednik Uprave BADEL 1862, Zagreb • dipl.inž.

Zlatan LISICA, član Nadzornog odbora, KRAŠ, Zagreb • mag. Franc PANGERL, predsjednik Upravnog odbora, CELJSKI SEJEM, Celje, Slovenija • dipl.oec.

Mijo ŠIMIĆ, predsjednik Nadzornog odbora, TEKSTILPROMET, Zagreb • Zlatica ŠTULIĆ, predsjednica, SINDIKAT TRGOVINE HRVATSKE • dipl.oec. Josip ZAHER, potpredsjednik za trgovinu i financijske institucije HGK, Zagreb • prof. dr.sc. Siniša ZARIĆ, Ekonomski fakultet Beograd, Srbija Časopis izlazi dvomjesečno

Sadržaj Tema broja: Logistika - Gost urednik: prof.dr.sc. Krešimir Buntak Jačanje otpornosti za nove izazove

Ante Gavranović

6

Relativno niske kamatne stope: je li Hrvatska posebna i je li euro bio ključan?

Velimir Šonje

12

Intervju Petar Šimić: Na EU tržištu morate se specijalizirati i u tome tražiti svoju prepoznatljivost

Srećko Sertić

16

Benchmarking u logistici

Jovana Nikolić, mag.oec.

20

Upravljanje pritužbama potrošača izv.prof.dr.sc. Dario Dunković dr.sc. Božica Dunković, Tea Marincel Kopinč, mag.oec.

24

Osnaživanje potrošača – ključni čimbenik u postizanju zelene tranzicije EU

Biljana Borzan

32

Ivona Bačelić Grgić, dipl.oec.

36

A.G.

40

Kako je započela i što nas očekuje u 2023. godini u trgovini na malo Recept s pet čimbenika Razvoj privatne marke u periodu inflacije Mala škola trgovine

Anita Jurjević

44

prof. Gabrijela Čorković

47

A. G.

48

Tanja Jurković

50

Sposobnosti primjene znanja i tehnologije Spacemanagement – agilni i fleksibilni formati prodavaonica

Godišnja pretplata: 150,00 Kn, 19,91 €; (tečaj: 7,53450)

Vrijeme je za... K VIZ

G.Č.

53

Sajmovi: Prilagođavanje poslije pandemije

A.G.

54

Uprava i Uredništvo: 10090 Zagreb, Nove Rašljice 2 tel./faks: 01 3499 034 mob.: 099 2136 540

Održana „Future GREEN Business“ konferencija na temu Zašto financirati klimatsku akciju i koja je uloga ESG-a?

U.R.

56

dr.sc. Ljiljana Kukec

58

Domaći iznajmljivači i nelojalna konkurencija

A.G.

60

Ključ uspjeha u turizmu – moderno obrazovanje kadrova kako bi gost imao pozitivan doživljaj posjeta destinaciji koji će dugo pamtiti

U.R.

64

Brkasto vrime (5 dio) – Z generacija traži velike promjene

mr.sc. Branko Pavlović

66

Uspješno komuniciranje u marketingu (2)

dr.sc. Zvonimir Pavlek

69

Izdavač: SENIKO studio d.o.o. za trgovinu i usluge Za izdavača: Srećko SERTIĆ, direktor e-mail: direktor@suvremena.hr Web portal: www.suvremena.hr Tisak: Tiskara Zelina d.d., Katarine Krizmanić 1, Sveti Ivan Zelina Uredništvo se ograđuje od osobnih stavova autora.

Na naslovnoj stranici: Logistika

Okupljanje najvećih svjetskih stručnjaka za franšizno poslovanje

Održan 24. međunarodni simpozij o kvaliteti pod nazivom „Kvaliteta – jučer, danas, sutra“

U.R.

74

Eurocommerce: Direktiva o dubinskoj analizi održivosti poduzeća

A.G.

76

Nove knjige: Trebamo pronaći modele kako privući iseljenike i strane studente u Hrvatsku

80

Nove knjige: Društvo otpada

82 www.suvremena.hr

5

u žarištu

Pogled u budućnost

Jačanje otpornosti za nove izazove Globalni sukobi, energetska nesigurnost, nestašica hrane, ubrzana inflacija i ozbiljni klimatski događaji potresli su svijet još uvijek uznemiren pandemijom COVID-19. Posljedično, čelnici država i tvrtki sada prepoznaju da naša društva i institucije moraju funkcionirati u okruženju definiranom stalnim prirodnim i umjetnim poremećajima.

Ti se poremećaji ne mogu tretirati izolirano, jedan za drugim, dok nastaju i odjekuju kroz naše krhke ekosustave i opterećene mreže. U svijetu nema dovoljno resursa za to.

M

nogi vladini i institucionalni djelatnici te čelnici tvrtki sada se slažu da je otpornost naš ključni izazov: moramo ojačati otpornost iznad kapaciteta preživljavanja kako bismo omogućili dugoročan, održiv i uključiv rast. S ovog stajališta, otpornost se shvaća kao sposobnost suočavanja s nedaćama, izdržavanja šokova te kontinuirane prilagodbe i ubrzavanja kako se s vremenom pojavljuju poremećaji i krize. Došlo je vrijeme da se djeluje u skladu s tim razumijeva6

Suvremena trgovina 2(48)

njem. Cijena nedjelovanja je previsoka. Program otpornosti prvi je ozbiljan program za koordinaciju dugoročnih rješenja kroz široku strukturu našeg poremećenog svijeta.

Otpornost postaje imperativ Izgradnja otpornosti za budućnost održivog uključivog rasta tako postaje imperativni uvjet za osiguranje održive, uključive budućnosti.

Na godišnjem sastanku Svjetskog ekonomskog foruma u Davosu u

svibnju 2022., vladini, poslovni i neprofitni čelnici odlučno su se okupili oko ove teme. Usred teških klimatskih događaja, pandemije koja još uvijek tinja i tragičnog rata u Europi, pokrenuli su (Konzorcij elastičnosti) Resilience Consortium.

Konzorcij je katalizator za koordinaciju napora javnog i privatnog sektora za izgradnju i jačanje otpornosti. Vodeće svjetske organizacije pridružile su se upravnom odboru konzorcija, koji podržava Svjetski ekonomski forum i McKinsey & Company.

Otpornost za održivi, uključivi rast, obuhvaća strateška područja otpornosti, uključujući klimu, hranu, opskrbne lance, tehnologiju, organizaciju, obrazovanje i zdravstvenu skrb. Svi su podložni stalnim promjenama i poremećajima.

Moramo njima upravljati kao nikada prije ako želimo održivo rasti i napredovati.

Resilience Consortium naglašava da se izgradnja otpornosti mora ostvariti zajednički i koordiniranim naporima javnog i privatnog sektora. Koordinacija se također mora proširiti na područja otpornosti. Ona su postala duboko međusobno povezana na načine koji nisu uvijek vidljivi dok kriza ne nastupi. Stoga valja istražiti međusobne veze i ranjivosti koje one mogu skrivati kako bismo osigurali da su napori u jednom području otpornosti usklađeni s ciljevima u ostalima i ubrzali napredak prema njima.

Konačno, mora prevladati dugoročno gledanje. Lideri moraju izbjegavati da budu preopterećeni trenutnim problemima. Moraju zaštititi resurse namijenjene dugoročnim ciljevima održivog rasta.

Konzorcij i njegovi članovi surađivali su s brojnim inicijativama Svjetskog gospodarskog foruma. Na temelju uvida iz ovog rada, sada smo kao mogućnost predstaviti prvi holistički plan otpornosti, koji utvrđuje potrebne radnje i predlaže dublju suradnju u područjima strateške otpornosti. U ranijim istraživanjima procijenjeno je da je cijena neuspjeha u izgradnji otpornosti između 1 i 5 posto godišnjeg globalnog bruto domaćeg proizvoda (BDP). Vodeće istraživanje pokazuje da će u nadolazećim desetljećima djelovanje ili nedjelovanje na tim područjima otpornosti utjecati na rast BDP-a za plus ili minus postotke koji se prevode u trilijune dolara. Program otpornosti osmišljen je da ubrza kolektivnu akciju u ključnim temama otpornosti. To je prvi ozbiljan program koji koor-

dinira dugoročna rješenja kroz široku strukturu našeg poremećenog svijeta.

Kako bi se pomoglo u usmjeravanju razmišljanja vodstva i omogućio stvarni napredak u usklađivanju s ovim ciljevima, moraju se prepoznati tri ključna koncepta: 1. Program otpornosti je složen, kontinuiran napor koji će se protezati kroz godine i desetljeća. S obzirom na razinu poremećaja i međusobnu povezanost pitanja, sadašnja vremena zahtijevaju integriranu agendu otpornosti koju ovaj dokument po prvi put predstavlja. Rat u Ukrajini otkrio je veze između ranjivosti opskrbnog lanca, energetske sigurnosti i pristupačne energetske tranzicije. Tehnologija mora postati pokretač rasta poslovanja, kao i pružanje novih odgovora za bolju zdravstvenu skrb i lakšu energetsku tranziciju. Međusektorske veze mogu se naizgled navoditi ad infinitum.

2. Dugoročna perspektiva je imperativ. S obzirom na trenutnu krizu, mnoge su vlade i tvrtke prirodno usredotočene na pronalaženje rješenja za neposredne probleme. Međutim, od jednakog ili čak najvećeg značaja je dugoročni fokus. Njegova je važnost očigledna u smislu klimatskih rizika, ali se proteže na globalni lanac opskrbe, geopoli-

tičko okruženje, tehnologiju, ljude i obrazovanje te zdravstvenu skrb. Osim klimatskih promjena, dugoročni rizici uključuju demografske trendove, tehnologiju koja se temelji na podacima, rastuću potrošnju energije i zdravstvene probleme u ponašanju.

3. Napredak će doći samo kroz međunarodnu javno-privatnu suradnju. Pojedinačne vlade i tvrtke ne mogu same riješiti svjetske probleme ili otvoriti individualni put ka održivom rastu.

Privatni i javni sektor nikada nisu trebali jedan drugoga više nego sada za definiranje dugoročnih parametara gospodarskog rasta. S obzirom na poremećeni svijet, uspjeh može doći samo iz međunarodne suradnje i angažmana u gospodarskom razvoju te osigurati održiv i uključiv rast.

Potrebni novi lideri Kako bi se spriječila šteta i iskoristile prilike, potrebni su otporni lideri. Samo čelnici koji razumiju njenu važnost moći će upravljati programom otpornosti.

Kako globalna poduzeća sve više doživljavaju utjecaj sve nestabilnije političke dinamike, geopolitički rizik se popeo na vrh dnevnog reda za izvršne direktore i kreatore politike. Usredotočite se na koheren-

www.suvremena.hr

7

u žarištu

tne vrijednosti i globalni etos. Institucije koje djeluju u osjetljivim regijama trebaju znati za što su i protiv čega su. To znači da treba produbiti razumijevanje ekonomskih i geopolitičkih ovisnosti. Otporan rast ovisi o usklađivanju interesa i standarda javnog i privatnog sektora u odnosu na neravnotežu koju stvaraju političko i gospodarsko natjecanje i stalna neizvjesnost. Vlade bi trebale raditi s dugoročnijim pogledom na strateško i geopolitičko usklađivanje, definirajući jasne parametre za globalnu trgovinu unutar koje tvrtke i industrije mogu djelovati. Kako bi podržali sektore od nacionalne strateške važnosti, kreatori politike mogu postaviti poticaje za poticanje ulaganja privatnog sektora u istraživanje i razvoj, proizvodnju i distribuciju. Politike i standardi o osjetljivim poslovnim područjima kao što su trgovina, intelektualno vlasništvo, istraživanje i razvoj, podaci te ciljevi zaštite okoliša, društva i upravljanja (ESG) mogu promijeniti dinamiku industrije i utjecati na konkurentnost na razini zemlje.

Otpornost na klimu, energiju i hranu Na Konferenciji UN-a o klimatskim promjenama u Glasgowu (COP26) 2021. godine, uspostavljanje ambicija neto nule uvelo je nova razmatranja o klimi za donositelje politika i poslovno okruženje. Već 2021. rastuća inflacija i rat u Europi po8

Suvremena trgovina 2(48)

krenuli su pitanja o tome kako postići energetsku tranziciju koja je sigurna, pristupačna i čista.

Troškovi energije mogu ostati visoki nekoliko godina, što je trend koji će utjecati na konkurentnost energetski intenzivnih sektora i još više otežati život ugroženom stanovništvu. Kao postotak globalne gospodarske proizvodnje, ulaganja u energiju od 2015. bila su više-manje statična na 2,2 do 2,6 posto (najviša točka u 2019.).

U kombinaciji s nedovoljno raznolikim opskrbnim lancima, kao i nedostatkom radne snage i sirovina neophodnih za energetsku tranziciju, statična ulaganja ugrožavaju dostupnost i sigurnost energije. Treba povećati energetsku neovisnost i održivost. Očekuje se da će potražnja za električnom energijom porasti za više od 250 posto do 2050. uz nultu emisiju.

Kako bi zadovoljile potražnju, organizacije moraju diverzificirati izvore energije i ubrzati korištenje obnovljivih izvora i čiste energije. Također moraju ulagati u elektrifikaciju mreže. To će zahtijevati od javnog i privatnog sektora da poboljšaju učinkovitost i pouzdanost mreže, uvođenjem digitalne tehnologije za povećanje fleksibilnosti mreže. Prijelaz energije također je, po definiciji, prijelaz materijala i minerala. To uključuje oslanjanje na određene oskudne minerale proizvedene u samo nekoliko zemalja. Potražnja za nekim

mineralima rijetkih zemalja već je veća od poznate ponude. Rješavanje takvih izazova zahtijeva ulaganja u istraživanje i razvoj kako bi se pronašli zamjenski minerali, ubrzalo recikliranje materijala i preispitali opskrbni lanci. Sada je vrijeme za velika ulaganja u obećavajuće nove tehnologije koje mogu transformirati energetski sustav.

Na primjer, do 2050. plavi bi vodik mogao biti odgovoran za 20 posto smanjenja emisija. Nedavno izvješće Swiss Re-a pokazalo je da se investicijski jaz smanjuje, ali polako. S trenutnim tempom ulaganja, neto nula bi se mogla postići tek do 2069. — gotovo 20 godina iza cilja.

Dekarbonizirajte kroz prirodu Postizanje ciljeva neto nulte emisije stakleničkih plinova zahtijeva masovno uklanjanje ugljika iz emisija.

Trenutačno je jedini isplativ način za uklanjanje CO2 u velikom obujmu kroz prirodni okoliš. Promicanje ovog procesa ima brojne dodatne prednosti, uključujući kontrolu poplava i otpornost hrane. Prirodna klimatska rješenja mogla bi osigurati do jedne trećine smanjenja emisija potrebnih za postizanje puta od 1,5%. Vlade mogu koristiti regulatorne okvire kako bi spriječile štetu okolišu, dok tvrtke mogu početi procjenjivati okolišni rizik kao dio svojih kriterija ulaganja.

Potrebno je vrednovati prirodna dobra: na primjer, pravedno odrediti cijene ugljika ili vode kako bi se utjecalo na korištenje, gdje dobrovoljna tržišta ugljikom mogu igrati ključnu ulogu. Vlade mogu iskoristiti dugoročni ekonomski potencijal ovih projekata. Ambiciozni projekt Afričke unije Veliki zeleni zid za borbu protiv degradacije zemljišta, dezertifikacije i suše predstavlja prihvatljiv model. Osim hvatanja velikih količina ugljika, cilj projekta je ponuditi plodnu zemlju i sigurnost hrane ugroženom stanovništvu.

Hrana, voda, energija i klimatske promjene temeljno su međusobno povezani izazovi. Neuspjeh u rješavanju jednadžbe otpornosti dovest će do rizika od klimatskih događaja većih razmjera i posljedičnog povećanja fizičke štete. U razdoblju 2021. – 2022. poplave u Pakistanu, tropske oluje u istočnoj Aziji i suše u Sjedinjenim Državama, Africi, Europi i Kini ograničile su dostupnost hrane i rezultirale višim cijenama hrane. Otpornost prehrambenog sustava, zajedno sa sigurnošću prehrane, neophodni su kako bi stanovništvo živjelo zdravo. Različiti dionici stoga će morati raditi zajedno na prijelazu na zeleni uzgoj kako bi zdravija hrana bila obilnija. Dostupnost energije i dekarbonizacija potrebni su kako bi se obuzdale klimatske promjene i omogućilo svim zemljama da proizvode hranu na održiv način. Zajedno, javni i privatni sektor moraju razmisliti o ovim međusobno povezanim pitanjima i osigurati da su napori usklađeni za stvaranje sigurnosti hrane i vode zajedno s dostupnošću energije.

Otpornost trgovine i opskrbnog lanca Čelnici i njihove organizacije moraju bolje razumjeti ovisnosti opskrbnog lanca i smanjiti geopolitičke, tehnološke i ranjivosti jednog izvora u svojim operacijama.

U isto vrijeme, napori za otpornost ne smiju žrtvovati dugotrajne odnose opskrbe i globalne međupovezanosti koje omogućuju prosperitet. Kako bi uočili rizike izvan horizonta, tvrtke i vlade trebale bi pojačati korištenje „ranog otkrivanja“ i planiranja scenarija.

šću međuovisnog svijeta, stvarajući regulatorne izazove i povećane troškove. Nijedna regija na svijetu nije ni blizu samodostatnosti; svi uvoze najmanje 25 posto jednog ili više važnih resursa ili proizvedenih dobara.

Ljudi, obrazovanje i organizacijska otpornost Organizacije sutrašnjice moraju postati znatno fleksibilnije kako bi se prilagodile gospodarskim promjenama. To će zahtijevati decentralizaciju u donošenju odluka i novi model vodstva. Gospodarstvu sutrašnjice trebat će nove vještine.

Društva i organizacije moraju stoga više ulagati u obrazovanje, posebno u rano obrazovanje, kako bi preokrenuli rastući jaz u talentima i smanjili društvene nejednakosti, dok usavršavaju i prekvalificiraju postojeću radnu snagu. Pritom treba imati na umu da se organizacijska dinamika brzo mijenja kako se krize i poremećaji ubrzavaju. Demografski trendovi i tehnološke inovacije, koji datiraju iz vremena prije pandemije COVID-19, postali su izraženiji.

Nedostatak radne snage i nedostatak vještina dodatno povećava neizvjesnost. Potrebna je brzina i agilnost, jer poremećaji zahtijevaju brze promjene u strateškom smjeru i raspodjeli resursa, dok su organizacije i njihovi procesi i strukture često previše rigidni da bi učinkovito odgovorili.

Gdje početi mijenjati jednadžbu?

Dobro mjesto za početak je vodstvo. Organizacijama javnog i privatnog sektora nedostaju potrebne sposobnosti vodstva. Istraživanja pokazuju da je u pandemiji COVID-19 i nakon nje značajan broj zaposlenika u mnogim sektorima planirao napustiti svoja radna mjesta zbog problema s menadžmentom i vodstvom. Međutim, mnogi napori u poboljšanju kvalitete vodstva ne uspijevaju, uglavnom zato što ne uspijevaju sustavno ugraditi stvaranje vodstva kroz organizaciju.

U međuvremenu, praznine u talentima izravno utječu na rast poduzeća i javno blagostanje. Tri četvrtine tvrtki izvješćuje o nedostatku talenata i poteškoćama pri zapošljavanju, pri čemu su nedostatci dosegnuli 16-godišnji maksimum.

McKinseyjevo istraživanje izračunalo je da će 375 milijuna radnika diljem svijeta trebati značajne nove vještine do 2030. U isto vrijeme, zaposlenici daju otkaz ili planiraju dati otkaz poslova u većem broju nego ikad prije.

Jaz između ponude i potražnje za talentima još je veći u zemljama s niskim i srednjim dohotkom, gdje je pandemija smanjila obrazovanje. Prema UNICEF-u, udio desetogodišnjaka koji ne razumiju jednostavan pisani tekst popeo se s 57 na 70 posto tijekom tog vremena, a samo je 40 posto mladih na putu da stekne vještinu čitanja i matematike na srednjoj razini.

Promjenjiva potražnja jedan je od poznatih uzroka poremećaja u opskrbi. Geopolitički čimbenici mogu potaknuti deglobalizirajući trend u trgovini, a odnosi s dobavljačima mogu postati sve više politizirani. Ipak, takvi će se pritisci također suočiti s utvrđenom realnowww.suvremena.hr

9

u žarištu Podržite raznolikost i inkluziju Raznolikost i uključenost sada su temeljni atributi uspješnih organizacija. Najrazličitije organizacije imaju znatno bolje rezultate od najmanje raznolikih. Uključiva i raznolika radna snaga i timovi vođenja potiču različite ideje i potiču sposobnost preispitivanja, mijenjanja i drukčijeg razmišljanja.

To su neprocjenjive sposobnosti koje pomažu organizacijama da se prilagode i izađu ojačane iz kriza.

Među radnom snagom treba njegovati okruženje psihološke sigurnosti. To omogućuje kreativnu raznolikost misli i suradnje, jer će ljudi u posao unijeti svoju autentičnost. Raznolika zastupljenost talenata je početak, ali organizacije moraju ići dalje.

Zaposlenici trebaju jednake mogućnosti, postignute pravednošću, transparentnošću i meritokracijom. Organizacije se danas trebaju pripremiti za vještine sutrašnjice. Uzimajući dugoročniji pogled na upravljanje talentima, trebali bi učinkovitije ulagati u zapošljavanje, razvoj i zadržavanje talenata. Pristup zapošljavanju, temeljen na vještinama, ključan je način da se, na primjer, iskoriste prethodno zanemareni bazeni talenata. Organizacije bi također trebale ulagati u usavršavanje i prekvalificiranje svoje postojeće radne snage, poteze koji omogućuju fleksibilnost oko zahtjeva za kapacitetom i kapitalom u nestabilnom okruženju. Novi profili poslova zahtijevat će dodatne „meta vještine“, kao što su kognitivne strategije za rukovanje novim informacijama koje se brzo mijenjaju. Uspješni programi izgradnje sposobnosti temelje se na jasnom razumijevanju koje točno vještine trebaju pojedinci kako bi ispunili organizacijske ciljeve.

Gospodarstva trebaju nove vještine. Temeljno obrazovanje treba proširiti kako bi se zatvorile praznine u vještinama i ostvario puni po10

Suvremena trgovina 2(48)

tencijal buduće radne snage. Kako se potrebe za radnom snagom razvijaju s tehnološkim promjenama, neke su zemlje i segmenti stanovništva u boljem položaju od drugih. Transformacija obrazovanja mora uključiti upravo lošije situirane zemlje u razvoju i stanovništvo s niskim prihodima unutar razvijenih zemalja kako bi se osigurala jednakost i puno sudjelovanje u globalnoj ekonomiji.

Kako bi pripremile buduću radnu snagu, zemlje trebaju obrazovne sustave koji će služiti najranijim fazama obrazovanja. Vlade koje su sudjelovale na UNESCO-ovoj Svjetskoj konferenciji o obrazovanju i skrbi u ranom djetinjstvu, naglasile su da je univerzalni pristup obrazovanju u ranom djetinjstvu ključni temelj za buduće učenje. Javni i privatni sektor bi svaki trebao unijeti svoje jedinstvene perspektive u suradnju na poboljšanju obrazovanja i planu vještina za budućnost.

Društva i poduzeća mogu najbolje uspjeti usvajanjem kulture cjeloživotnog učenja i podržavanjem djece i odraslih u formalnim i neformalnim obrazovnim mogućnostima. Javne i privatne organizacije koje se usredotočuju na izgradnju otpornog vodstva i talenta mogu stvoriti dobar krug poboljšanja: prilagodljivo organizacijsko okru-

ženje privući će potrebne talente i biti u boljem položaju za otpornost kako bi se postigao održivi rast.

Zaključak: poziv na akciju Svjetski ekonomski forum, s tvrtkom McKinsey & Company, predstavio je prvi integrirani pogled na program otpornosti. „Nadamo se da je bačeno svjetlo na ključna područja otpornosti na koja se transformacijski napori moraju usredotočiti, kao i na pokretače koji će to olakšati. Doista, ova agenda ukazuje na globalni pothvat javno-privatnog sektora u razmjerima koji nisu viđeni dugo vremena. Međutim, nedavni utjecaj kriza i poremećaja ne zahtijeva ništa manje.

Svijet mora sada djelovati prema ovom planu, gradeći na kolektivnom zamahu nedavnog tekućeg rada mnogih organizacija na popravljanju i poboljšanju društava i gospodarstava. Sada je doista vrijeme za akciju. Odluke i financijske obveze donesene danas odredit će budući tijek planeta, gospodarstava i društava. S programom otpornosti kreatori politika i poslovni čelnici zajedno mogu iskoristiti prilike i djelovati kako bi ostvarili održivi, uključivi i dugoročni globalni rast“.

Pripremio: Ante Gavranović

www.suvremena.hr

11

glas stručne javnosti

Relativno niske kamatne stope: je li Hrvatska posebna i je li euro bio ključan?

Velimir Šonje, Arhivanalitika

R

aširena je spoznaja da je u proteklih godinu dana, dok se odvijao brzi porast kamatnih stopa u SAD-u i EU, Hrvatska bilježila jedno od najmanjih povećanja kamatnih stopa među razvijenim zemljama. Najčešće spominjano objašnjenje je rast likvidnosti banaka zbog priključenja europodručju. Međutim, razmjeri relativno niskih kamatnih stopa, odnosno njihova sporog rasta u Hrvatskoj, nisu dovoljno prepoznati. Nije dovoljno poznato niti 12

Suvremena trgovina 2(48)

to da su uzroci relativno niskih kamatnih stopa puno složeniji od pukog rasta likvidnosti nakon što su obvezne rezerve ukinute ili (ona osnovna) svedene na 1% nakon ulaska u europodručje.

Relativni kamatni dol Najnovije razdoblje rasta kamatnih stopa možemo promatrati na dva načina. Prvo, možemo promatrati promjene kamatnih stopa od lipnja

2022. do veljače 2023. Lipanj 2022. je mjesec prije nego što je Europska središnja banka počela povećavati kamatne stope. Od srpnja 2022. povećala ih je za 3,5 postotna boda, što je najbrže povećanje kamatnih stopa ESB-a u povijesti (od 1.1.1999.). Veljača 2023. je zadnji podatak u bazi podataka ESBa (ECB Datawarehouse je izvor za sve kamatne stope koje ćemo spomenuti u ovom tekstu). Stoga, razdoblje promjene do veljače 2023. u odnosu na lipanj 2022. pokazu-

je rast kamatnih stopa u razdoblju kada je ESB povećavala svoje kamatne stope. Takvo promatranje imalo bi smisla ako bi monetarna politika bila jedini uzrok rasta tržišnih kamatnih stopa.

Međutim, kamatne stope su u mnogim zemljama i na mnogim tržištima (novca, obveznica, depozita i kredita) počele rasti prije prvog povećanja kamatnih stopa Europske središnje banke u srpnju prošle godine. Što zbog učinka anticipacije monetarnog zaoštravanja, a što zbog prestanka programa kvantitativnog popuštanja otkupa obveznica (PEPP, hitan pandemijski program otkupa završio je još u ožujku prošle godine), kamatne stope na stambene kredite u Njemačkoj više su nego udvostručene, od 1,3% u studenom 2021. do 2,8% u lipnju 2022., dakle prije nego što je ESB počeo povećavati kamatne stope. S druge strane, kamatne stope na stambene kredite u Hrvatskoj nastavile su padati početkom prošle godine. Tako se po prvi puta u povijesti dogodilo, a isto vrijedi i danas, da hrvatske banke u nekim tržišnim segmentima nude u prosjeku niže kamatne stope od njemačkih.

Za nas koji malo dulje živimo to je ravno čudu. No, vidjet ćemo, čuda

ne postoje: ova pojava ima svoja jasna ekonomska objašnjenja. Što je „kamatni prijenos“ Govorimo o pojavi koja se naziva kamatni prijenos ili, na engleskome, interest rate transmission ili interest rate passthrough. Često ćemo spominjati i koncept brzine kamatnoga prijenosa. Monetarna politika prvenstveno utječe na kamatne stope tržišta novca, no te promjene se različito prenose među državama i pojedinim segmentima tržišta.

Tromjesečni euribor – kamatna stopa tržišta novca – se od studenog 2021. do veljače 2023. povećao za 3,22 postotna boda. Ako se neka kamatna stopa na kredit ili depozit povećala za 1,61 postotni bod ili 50% od povećanja euribora, govorimo o parametru brzine kamatnoga prijenosa od 0,50 (=1,61/3,22). Vidimo da je Hrvatska nakon studenog 2021. imala najmanju brzinu kamatnog prijenosa kod stambenih kredita s rokom dospijeća dužim od 10 godina u europodručju. To je posljedica nastavka pada kamatnih stopa u prvoj polovici prošle godine u Hrvatskoj. Tada su kamatne sto-

pe drugdje već počele rasti i došlo je do divergencije. Ako se promatra kraće razdoblje nakon lipnja 2022., kamatni je prijenos u Hrvatskoj bio nešto brži (parametar blizu 0,3), ali je i dalje bio među pet najsporijih u europodručju uz Grčku, Nizozemsku, Portugal i Finsku.

U HUB Analizi 76 koju je Arhivanalitika izradila za Hrvatsku udrugu banaka analizirano je ukupno sedam, dakle još šest tržišnih segmenata. Možda ćete morati uvećati grafikone na ekranu kako biste jasnije vidjeli položaj promjena hrvatskih kamatnih stopa na njima (nalaze se lijevo), no uštedjet ćete trud ako zapamtite sljedeće rezultate: •

u segmentima depozita i kredita poduzećima te kratkoročnih depozita stanovništva u Hrvatskoj je zabilježen umjeren kamatni prijenos (parametar brzine između 0,4 i 0,5),

•

u segmentima kredita kućanstvima i dugoročnih depozita kućanstava kamatni prijenos je bio još sporiji.

Jesu li slike koje gledamo posljedica pristupanja Hrvatske europodručju? Jednim dijelom da. Ali, povećanje likvidnosti do kojeg je došlo www.suvremena.hr

13

glas stručne javnosti depozita svodi na faktor likvidnosti. Međutim, udjel depozita u izvorima financiranja ima izravniji utjecaj od samog udjela likvidnih sredstava u ukupnoj aktivi bankarskih sustava: depoziti izoliraju bankarske sustave od kolebanja tržišta novca, a samim time i od trenutačnih utjecaja (zaoštrene) monetarne politike. Inertnost ili, kako se ponekad naziva, ljepljivost depozita, što se svodi na nisku elastičnost depozita na promjene kamatnih stopa, može biti važan čimbenik sporog kamatnog prijenosa.

zbog otpuštanja ili smanjenja obveznih rezervi nije jedino objašnjenje.

U to ćemo se uvjeriti ako potražimo čimbenike koji najbolje objašnjavaju disperziju brzina kamatnog prijenosa među zemljama na pojedinim tržištima.

Serija slika u nastavku (podatak za Hrvatsku je uvećani crveni krug) pokazuje sljedeće: •

likvidnost mjerena udjelom casha u aktivi bankarskih sustava – pokazateljem prema kojemu je hrvatski bankarski sustav u vrhu europodručja – najbolje objašnjava razlike u brzini kamatnog prijenosa za prosječne kamatne stope na dugoročne kredite poduzećima i kratkoročne depozite kućanstvima (veća likvidnost znači sporiji kamatni prijenos),

•

udjel depozita u izvorima sredstava, po kojemu je Hrvatska među tri zemlje s najvišom vrijednošću pokazatelja u europodručju, najbolje objašnjava razlike u brzini kamatnog prijenosa za prosječne kamatne stope na kratkoročne kredite poduzećima, te kratkoročne i dugoročne depozite stanovniš-

14

Suvremena trgovina 2(48)

tva (veći udjel depozita naravno znači sporiji kamatni prijenos), •

brzinu kamatnog prijenosa na kamatne stope na kredite stanovništvu (stambene i potrošačke) najbolje objašnjavaju strukturni čimbenici: povrat na kapital (ROE) najbolje objašnjava prijenos na kamatne stope na stambene kredite (veći povrat na kapital očekivano znači u prosjeku brži prijenos), no objašnjavajuća moć ovog čimebnika je najmanja u usporedbi s drugim prikazanim tržišnim segmentima (i u Hrvatskoj je prijenos slabiji od prosjeka europodručja); troškovna efikasnost (cost-income omjer) najbolje objašnjava prijenos na kamatne stope na potrošačke kredite (veća troškovna efikasnost odnosno niži cost-income omjer znači sporiji prijenos).

Možemo zaključiti da je visoka likvidnost, koja je jednim dijelom povezana s uvođenjem eura važno, ali nije i jedino objašnjenje sporijeg kamatnog prijenosa u Hrvatskoj.

Udjel depozita u izvorima sredstava predstavlja najbolje objašnjenje u tri od sedam promatranih tržišnih segmenata. Naizgled se i udjel

Ljepljivost depozita je posebna tema koju ovdje ne stignemo obraditi, ali možemo naznačiti njene glavne konture. Pučka predaja kaže: ljudi (pa onda valjda i korporativni rizničari) su blesavi, jer drže velike iznose sredstava na depozitima uz i dalje nulte ili niske kamatne stope, dok se kamatne stope širom tržišta povećavaju i nude bolje prigode koje ovi kratkovidni ili ustrašeni propuštaju. Zvuči pametno i jednostavno, no priča je puno dublja (a i s velikom skepsom treba shvaćati svako objašnjenje koje polazi od toga da su ljudi blesavi).

Prvo, do rasta depozita može doći ako iz nekog razloga dođe do pada potražnje za gotovim novcem. Čak i mali rast kamatnih stopa na depozite može povećati oportunitetni trošak držanja gotovine i stvoriti motiv da se gotovinom upravlja racionalnije i povećaju prosječni iznosi na računima kod banaka.

Konverzija je bila dodatan razlog za rast depozitnog novca u drugoj polovici 2022. Dakle, na djelu su bili i procesi koji nisu neposredno vezani uz promjenu monetarne politike u europodručju.

Drugo, promjena monetarne politike u dijelu kvantitativnog stezanja odnosi se na prestanak velikih programa otkupa obveznica od strane ESB-a i smanjenje bilance Eurosustava po osnovi ranijeg povrata kredita bankama poznatijih pod nazivom TLTRO (targetted long-term refinancing operations).

Hrvatske banke nisu izravno sudjelovale ni u programima otkupa ni u TLTRO-u jer ih u vrijeme provedbe tih programa nije bilo u europodručju, pa ih neposredni učinci kvantitativnog stezanja danas zaobilaze. Indirektan utjecaj na likvidnost banaka-matica koje imaju sjedišta u europodručju nije toliko važan.

Prema tome, ljepljivost depozita ne može se svesti na priču o ljudskoj gluposti ili strahu, zbog čega se propuštaju prigode. Isto tako se ne može svesti na priču o vezi između tehnološkog napretka i pojave novih štednih produkata koji obećavaju veći prinos (Appleov depozit koji nudi više od 4% na godinu).

Treće, iako je sektor države prošlu godinu završio u suficitu i povukao značajna sredstva iz optjecaja na račune kod HNB-a, neto priljev EU sredstava osigurava kontinuiran rast likvidnosti kroz državni sektor koji sve više troši po toj osnovi.

Uskoro objavljujemo tekst Maria Gatare o ljepljivosti depozita i tehnološkom razvoju u SAD-u, no ne smijemo izgubiti iz vida da likvidnost bankovnog sustava i izdašnost depozitne osnovice, ti ključni čimbenici brzine kamatnoga prijenosa u europodručju, ne zavise samo o ponudi alternativnih prigoda za ulaganja nego, između ostaloga, zavise i o makroekonomskim politikama (fiskalnoj, monetarnoj i makrobonitetnoj). A one, barem u hrvatskome slučaju, objašnjavaju veliki dio stabilnosti i izdašnosti depozitne baze.

Četvrto, i kada bi postojale neke puno unosnije prigode za ulaganja od držanja novca na depozitima, u opisanim bi se makroekonomskim uvjetima novac i dalje zadržavao u optjecaju i usporavao kamatni prijenos. Na primjer, hrvatske dionice su proteklih mjeseci odbacile izvrstan prinos s obzirom na rizik, no netko ih je zbog straha cijelo to vrijeme prodavao i taj netko se, za razliku od onog tko je kupovao, vjerojatno na kraju odlučio zadržati likvidnost na računu zbog percepcije rizika.

U tom se okviru ulazak u europodručje pokazao kao važan, iako ne i jedini faktor sporog kamatnog prijenosa. Ipak, radilo se o dovoljno važnom objašnjenju koje je već u prvom tromjesečju nakon konver-

zije pokazalo koliko su bili u krivu oni koji su pozivali na odgodu uvođenja eura, upozoravali na pogrešan tajming i predviđali eksploziju kamatnih stopa (i inflacije) potkraj prošle i početkom ove godine.

Ustvari se dogodilo suprotno: inflacija je počela usporavati, kamatne stope nisu eksplodirale već se postupno prilagođavaju. I najvažnije, inflacija i kamatne stope nalaze se na puno nižim razinama u usporedbi s državama srednje i istočne Europe koje su zadržale vlastite valute na temelju iluzornog uvjerenja da im one daju veći manevarski prostor u monetarnoj i financijskoj politici. Zapravo vrijedi suprotno. Stoga više nema potrebe za usporedbama Hrvatske s Poljskom ili Mađarskom kada naš referentni okvir sada uključuje zemlje poput Njemačke, Austrije, Nizozemske, Portugala ili Slovenije.

Kao što vidimo, Hrvatska u monetarnom odnosno financijskom smislu u tom okviru usporedbi uopće ne stoji loše. Živimo za dan kada ćemo ovu rečenicu moći napisati i za životni standard i realni dohoST dak po stanovniku. www.suvremena.hr

15

tema broja: logistika Za Suvremenu trgovinu razgovaramo s Petrom Šimićem, Predsjednikom udruženja logistike i otpremništva, te glavnim direktorom PRIMACOŠPED-a o izazovima moderne logistike i o stanju te industrije u Hrvatskoj i izvan nje.

Na EU tržištu morate se specijalizirati i u tome tražiti svoju prepoznatljivost Sektor logistike doživjet će rapidan rast u idućih 5-­10 godina potaknut ogromnim investicijama u luku Rijeka i ulaskom u Schengen. Dovoljno je podsjetiti na podizanje kapaciteta luke Rijeka s 500.000 kontejnera na 1.1 mil u sljedećoj godini, uz plan daljnjeg širenja na više od 3 milijuna u idućih 8 godina.

Tvrtka Primacošped vrši usluge cestovnog, zračnog i pomorskog transporta kao i carinsko zastupanje. Krenimo od cestovnog prijevoza. Što je sve moguće kod Vas prevoziti i s kojim je to certifikatima potkrepljeno?

Primaco je na tržištu poznat kao jedan od vodećih pružatelja transporta u svim modalitetima, cestom, morem i zrakom, ali i kao najveći hrvatski carinski otpremnik sa 15 ureda na najvećim kamionskim i kontejnerskim terminalima 16

Suvremena trgovina 2(48)

kao i graničnim prijelazima. Godišnje podnesemo više od 40.000 deklaracija, organiziramo transport više od 15.000 cestovnih i više od 8.000 pomorskih pošiljaka, prebacimo više od 1,5 milijuna kilograma osjetljive robe preko Zračne luke Zagreb. Pokrivamo sve industrije i vrste roba, surađujemo s najvećim kompanijama kao što su Pfizer, Pliva, Podravka, DS Smith, Jamnica, Zagrebačka pivovara, Nestle, Ledo i BAT, ali smo jednako posvećeni i malim i srednjim poduzećima u kojima sami vlasnici ili njihova de-

sna ruka šalje nalog za transport pet paleta iz Njemačke do Zagreba. Rekao bih da smo u Hrvatskoj prepoznati kao pružatelj svih transportnih i logističkih rješenja.

Ipak, tržište EU na kojem se natječemo puno je zahtjevnije, iako smo jedan od najvećih u Hrvatskoj relativno smo maleni u EU, ali ne i nepoznati. Tržištu EU pristupamo na način da se definiramo kao specijalist za hladni lanac i high-value goods, a to je zaista segment u kojem čak i unutar EU imamo vidljivost i

respekt kako klijenata tako i konkurenata. Mislim da ne postoji direktor logistike veće ili srednje farmaceutske kompanije u Europi koji nije čuo za Primaco. Naša rješenja za transport u hladnom lancu, koja smo mnoga sami osmislili i razvili zajedno s partnerskom tvrtkom Smartivo tehnologije, nadaleko su poznata izvan granica RH. Kad god izlažemo na sajmovima van Hrvatske uvijek smo fokusirani na svoju kvalitetu, a ne kvantitetu koju objektivno u kontekstu EU nemamo, a tehnologija na naših vozilima izaziva zaustavljanje posjetitelja koji žele proučiti što mi to radimo. Imamo maketu jednog našeg vozila na koju smo instalirali većinu smart opreme koju stavljamo na vozila, poput senzora otvaranja vrata, temperature, kretanja oko vozila, identifikacija povezana s paljenjem, integracija podataka u sustave velikih klijenata, mobilna aplikacija preko koje se mogu pratiti pošiljke i slično. Osim farmaceutske, na jednak način primjenu ove tehnologije u transportu traži high-value goods roba, primjerice duhanska ili elektronička industrija, te prehrambena industrija.

Sve naše aktivnosti koje radimo potvrđene su najvišim standardima kvalitete. Bili smo prva kompanija u Hrvatskoj i Adria regiji sa GDP Pharma certifikatom, druga kompanija u Hrvatskoj sa TAPA High value goods certifikatom, bili smo među prvih pet AEO certificiranih kompanija koje dokazuju najveću razinu kvalitete u carinskom poslovanju. Imamo ISO 27001 za informacijsku sigurnost, 14001 za okoliš, 9001 za generalno upravljanje procesima, IFS Food Logistics za najvišu razinu kvalitete u transportu hrane.

ših vlastitih, a naši cestovni transportni pravci su cijela Europa, jer imamo više od 60 linija koje aktivno servisiramo. Naši pomorski pravci su također vrlo razgranati diljem svijeta, osim „ledene zemlje“ nema kontinenta prema kojem nemamo barem nekoliko linija za pune i djelomično pune kontejnere. Ponosni smo na direktnu suradnju sa svi najvećim brodarskim kompanijama, ne samo kao agent robe, već i kao njihov partner carinski otpremnik i inland cestovni prijevoznik u kreiranju end-toend multimodalnog transportnog rješenja. Cestovni transport je oko 50% našeg biznisa, dok drugih 50% dolazi iz pomorskog i zračnog transporta te carinskog otpremništva.

Recite nam nešto o investicijama koje predviđate u narednom periodu.

Stalno ulažemo u kvalitetu, ne samo procesa i tehnologije, nego i u prijevozna sredstva. U petogodišnjem prosjeku, Primaco ulaže godišnje oko 2 mil EUR u prijevozna sredstva. Ove godine smo već preuzeli 10 manjih kamiona zapremnine 8 i 15 paleta specijalizirane za distribuciju lijekova, a do kraja godine ćemo preuzeti novih 25 po-

luprikolica od kojih su 5 specijalizirane za high value duhansku industriju, 12 za prehrambenu i 8 za farmaceutsku industriju. U prošloj smo godini preuzeli 30 tegljača za prijevoz generalnog tereta svih vrsta roba. Vozni park stalno prilagođavamo potrebama naših dugoročnih klijenata, mi nismo klasični prijevoznik koji investira u vozila za tržište, već uvijek isključivo za planiranu namjenu. To je razlog zašto 40% svih cestovnih transporta obavljamo u suradnji s našim kooperantima koji paralelno s nama razvijaju i naš, ali i svoje biznise.

Snaga se u logistici ne može graditi u obliku piramide, već mora biti oblik mreže. Nema te flote koja može u svakom trenutku pokupiti teret na svakom mjestu za dostavu na sve lokacije. To se može postići samo suradnjom i izgradnjom logističke mreže u kojoj moraju sudjelovati partneri.

Radite li više u Hrvatskoj ili izvan nje? Nameće se pitanje je li lakše poslovati s hrvatskim ili EU tržištem izvan naših granica?

Tržište EU je puno konkurentnije i da biste bili stabilni i profitabilni morate se specijalizirati u nekim segmentima i u njima tražiti svoju

S kolikom flotom vozila raspolažete i na koliko redovnih ruta vršite dnevni transport?

Upravljamo sa 110 kompozicija cestovnih vozila, od kojih je 60-ak nawww.suvremena.hr

17

tema broja: logistika jim kolegama da sam uvijek prvi isticao da moramo podizati plaće ukoliko želimo zadržati kompanije u Hrvatskoj. Nekada sam čak bio i pogrešno protumačen, ali tvrtke bez radnika još uvijek ne postoje bez obzira na razvoj tehnologije.

Mi u Primacu uspjeli smo povećati produktivnost kroz utilizaciju tehnologija koje smo prethodno dugo razvijali i implementirali u naš sustav, ali tvrtke koje nisu na tome radile jako su pale u produktivnosti i imaju problem.

Mislim da ćemo kroz sljedećih nekoliko godina vidjeti više akvizicija u našem sektoru gdje će produktivnije kompanije preuzimati one koje drže neki dio tržišta, ali imaju problem s operativnom produktivnošću.

prepoznatljivost. Primaco ostvaruje 41% prihoda od kompanija izvan Hrvatske, pa se skoro može reći da smo pretežit izvoznik usluge.

Međutim, to su često multinacionalne kompanije koje imaju svoje operacije u Hrvatskoj, pa se isto tako moglo desiti da fakturiramo i njihovim domaćim predstavništvima. Mislim da generalno biznis međunarodnog transporta i logistike, koji je podjednako support i izvoznicima i uvoznicima, treba imati status izvoznika, jer transport od Hrvatske do Belgije može obaviti i Bugarski prijevoznik, a regionalno skladište neke multinacionalne kompanije za Adria regiju može biti i u Zagrebačkom i u Ljubljanskom i u Peštanskom prstenu.

Kako na vas djeluju oscilacije cijena goriva, rastu li i drugi inputi, te koji su još izazovi produktivnosti prisutni?

Cijena goriva je jako oscilirala posljednjih 3 godine, od 10 kn do 7,32 na početku korona pandemije, do gotovo 15 kn u najvišem trenutku.

18

Suvremena trgovina 2(48)

Sada je cijena 1,33 EUR, dakle 10 kn ponovno, ali moramo razumjeti da je Vlada RH vrlo zaslužna za ovu korektnu cijenu, jer se odrekla velikog dijela svojeg trošarinskog nameta. Hrvatski logističari i prijevoznici uživaju tako jednu od najpovoljnijih cijena goriva, što je sjajna stvar ne samo za nas nego i za naše klijente i u konačnici potrošače koji sve to plaćaju u finalnim cijenama proizvoda. Oscilacije u cijenama goriva uglavnom su pokrivene specijalnim klauzulama u ugovorima koje definiraju promjenu cijene naših usluga. Ono što je problem u logistici je porast ostalih inputa koji nisu indeksirani u ugovorima. Cijene teretnih vozila porasle su 40%, bez centa pretjerivanja. Cijena gradnje modernog skladišnog prostora, a time i najma, povećala se za 35%. Plaće vozača, skladištara, ali i uredskog osoblja kao što su transportni ili carinski specijalisti povećala se za 30% u zadnje tri godine. Ja se osobno izuzetno veselim vidjeti porast plaća u Hrvatskoj, možda je to neobično za jednog poslodavca, ali poznat sam među svo-

Koliko je teško doći do vlastitih kvalificiranih zaposlenika, a koliko ih je teško zadržati?

Sve djelatnosti u Hrvatskoj imaju velike izazove sa zapošljavanjem novih djelatnika, ali i zadržavanjem postojećih.

Može li se poboljšati status logističara i otpremnika u Hrvatskoj?

Kao predsjednik Udruženja logistike i otpremništva HGK vidim puno prilika za unaprjeđenje naše djelatnosti. Sektor logistike doživjet će rapidan rast u idućih 5­-10 godina potaknut ogromnim investicijama u luku Rijeka i ulaskom u Schengen.

Dovoljno je podsjetiti na podizanje kapaciteta luke Rijeka sa 500.000 kontejnera na 1.1 mil u sljedećoj godini, uz plan daljnjeg širenja na više od 3 milijuna u idućih 8 godina. Ulaganja u cestovnu i željezničku infrastrukturu to prate, ne možda brzinom kojom želimo, ali prate. Luke sjevernog Jadrana, a među njima i Rijeka, već su itekako vidljive na logističkim kartama svijeta, a po realizaciji pune investicije Rijeka bi trebala biti u top 10 najvećih luka u Europi. Ulazak u Schen-

gen otvara ogroman potencijal za razvoj skladišne i distributivne logistike, jer smo napokon ušli i u ono što ja zovem prometnom Europskom unijom. Naši regionalni skladišni i distributivni centri nisu više konkurentni samo u tenderima za nacionalnu mikrodistribuciju već mogu konkurirati i za regionalne hub-ove. Iz Zagrebačkog prstena sada se može servisirati Slovenija, Hrvatska i južni dijelovi Austrije i Mađarske, a ujedno je to dobra lokacija za biti hub za pravcu prema non-EU zemljama.

Sve ove prilike traže od nas da uredimo našu djelatnosti koja se provlači kroz razne zakone, da prepoznamo rizike, da reguliramo uvjete poslovanja i razinu kvalitete koju branša mora isporučivati, da bolje definiramo naše partnerske odnose s Carinskom upravom RH, Ministarstvom prometa i drugim bitnim institucijama. Moram priznati da imamo pozornost svih važnih čimbenika u državi te sam optimist. Logistika i otpremništvo mora biti prepoznata kao važna gospodarska grana u Hrvatskoj, kao što je to slučaj u Sloveniji, jer osim što nam je Bog dao lijepu obalu, dao nam je i nevjerojatno do-

bru logističku poziciju, a to je povijest prepoznala već odavno. Ne zovu se slučajno dijelovi luke Rijeka već stoljećima Praško pristanište, Bečko pristanište, Peštansko pristanište… To su sve tržišta koja luka Rijeka u ovom trenutku gotovo da ne opskrbljuje. Što uvoznici i izvoznici mogu napraviti za ubrzanje uvozne i izvozne logistike?

Sad je pravi trenutak za napraviti iskorak u ubrzanju carinskih procesa za svakog uvoznika i izvoznika. Carinska uprava pokrenula je nedavno veliku inicijativu za povećanje broja uvoznika i izvoznika koji koriste pojednostavljenja u carinskim postupcima i koji imaju AEO certifikat (ovlašteni gospodarski subjekt), s ciljem da se pouzdane tvrtke maknu sa sporih carinskih terminala i da se što više carinjenja odvija na skladištima (tzv. kućna carinjenja). Naime, u EU se više od 90% carinjenja odvija na skladištima, dok smo u Hrvatskoj na samo 40%. Računajte da u Hrvatskoj imamo 375.000 uvoza i izvoza i uzmite u obzir da se na carinskom terminalu gubi barem pola

dana što gospodarstvo košta barem 150 EURA. Lako ćete izračunati da je godišnji potencijal uštede na razini gospodarstva barem 30 milijuna EURA. I vlada kroz Carinsku Upravu i gospodarstvo sada prepoznaju svoj interes u ubrzanju ovih procesa i na tome intenzivno radimo kao Udruženje logistike i otpremništva. Što poduzimate po pitanju smanjenja negativnog utjecaja na okoliš (CO2, ESG) i kakvi su Vam planovi za budućnost?

Potpuno je jasno da je naša branša u fokusu kad se govori o smanjenju negativnog utjecaja na okoliš.

Mogu posvjedočiti da nema ozbiljnijeg natječaja velike multinacionalne kompanije koji ne traži da natjecatelji detaljno prezentiraju količinu i strukturu svojeg CO2 otiska, kao i plan smanjenja istoga. Neke tvrtke iz farmaceutske branše čak dodjeljuju svojim velikim dobavljačima poput nas da s nama rade na ESG poboljšanjima, jer oni u svojim izvještajima uključuju i svoje dobavljače te im je bitno da smo i mi što bolji. Primaco je tu ponovno korak ispred zbog tehnologije koju koristimo. Vlastito razvijena softverska i hardverska rješenja u suradnji s kolegama iz Smartiva planiraju naše rute tako da radimo što je moguće manje kilometara. Sustavi izvještavanja pomažu nam da kontroliramo i optimiziramo potrošnju goriva u ovisnosti o težini tereta, geografskoj zahtjevnosti terena i vanjskim vremenskim uvjetima.

Planiramo da sljedeća vozila koja ćemo kupovati u 2024. ili 2025. godini za lokalnu distribuciju budu električna, dok ćemo za dugačke linije i još nekoliko godina kupovati najbolje što nude tradicionalni pogoni, budući da za sada tome nema alternative. Struja je budućnost lokalne distribucije, ali za duge linije čekamo neku bolju tehnologiju. pripremio: Srećko Sertić www.suvremena.hr

19

tema broja: logistika

BENCHMARKING U LOGISTICI Jovana Nikolić, mag. oec.

Uvod U suvremenom, često izrazito turbulentnom, poslovnom okruženju, uspjeh svake organizacije ovisi o sposobnosti prilagođavanja novonastalim uvjetima. Bez obzira da li je cilj postizanje svjetske klase ili samo opstanak na tržištu, potrebno je primjenjivati različite tehnike i koncepte za unaprjeđenje poslovanja. Jedan od aktualnih i značajnih pristupa primjena je benchmarking koncepta. Benchmarking je sistematski pristup unaprjeđenju procesa i aktivnosti u organizaciji, koji se zasniva na uspoređivanju organizacije s liderima na tržištu i usporedbi procesa i podsustava unutar same organizacije. Suština benchmarkinga je pronalaženje procesa koji se smatraju najboljim i prenošenje te najbo20

Suvremena trgovina 2(48)

lje prakse u realne uvijete poslovanja organizacije. Benchmarking se sastoji u otkrivanju, razumjevaniju i unaprjeđivanju procesa i poslova sa ciljem postavljanja novih standarda rada, što dovodi do razlikovanja i izdvajanja organizacije od konkurencije. U osnovi, benchmarking predstavlja želju da se uči od najboljih i primjeni njihovo znanje i iskustvo. Šta je benchmarking logistike?

Benchmarking logistike je proces uspoređivanja performansi logističkih procesa, sustava ili praksi s industrijskim standardima ili najboljim praksama, da bi se identificirala područja za poboljšanje.

Benchmarking logistike može se

primijeniti na različite aspekte lanca opskrbe, kao što su transport, skladištenje, upravljanje zalihama i ispunjavanje narudžbi.

Cilj benchmarkinga logistike je identificiranje područja u kojima se logističke operacije organizacije mogu poboljšati kako bi se postigla bolja efikasnost, isplativost i zadovoljstvo kupaca. Benchmarkingom logistike, organizacije mogu mjeriti svoje performanse u odnosu na industrijske standarde, identificirati najbolje prakse i primijeniti promjene koje mogu značajno poboljšati njihove logističke operacije.

Vrste benchmarkinga Postoje različite vrste benchmarkinga (Slika 1) koje organizacija može koristiti, kao što su in-

terni benchmarking, konkurentski benchmarking, benchmarkig procesa, funkcionalni i kolaborativni benchmarking.

• Interni benchmarking: Ova vrsta benchmarkinga uključuje usporedbu procesa ili operacija organizacije unutar različitih odjela ili poslovnih jedinica. Cilj je identificirati najbolje prakse i podijeliti ih širom organizacije. Koristan je kada organizacija ima više lokacija ili poslovnih jedinica koje imaju slične logističke operacije.

• Konkurentski benchmarking: U benchmarkingu konkurencije, organizacija uspoređuje svoje procese ili operacije s procesima ili operacijama svojih direktnih konkurenata. Cilj je identificirati područja u kojima organizacija zaostaje za svojom konkurencijom i razviti strategije za poboljšanje učinka. Ova vrsta benchmarkinga može pomoći organizaciji identificirati područja diferencijacije i konkurentske prednosti.

• Benchmarking procesa: Ova vrsta benchmarkinga uključuje usporedbu specifičnih logističkih procesa ili praksi s najboljim praksama u industriji. Benchmarking procesa može se primijeniti na različite aspekte logistike, kao što su transport, skladištenje, upravljanje zalihama i ispunjavanje narudžbi. Usporedbom specifičnih procesa ili praksi s najboljim praksama u industriji, kompanija može identificirati područja za poboljšanje i primijeniti promjene kako bi postigla bolje performanse.

Slika 1. Vrste benchmarkinga (Autor)

ja najboljih praksi koje mogu poboljšati efikasnost i efektivnost procesa ili operacije.

• Kolaborativni benchmarking: Ova vrsta benchmarking uključuje rad s drugim kompanijama u istoj industriji kako bi se podijelile najbolje prakse i poboljšale performanse logistike.

Zajednički benchmarking može biti posebno koristan za male ili srednje organizacije koje možda nemaju resurse za samostalno sprovođenje opsežnog benchmarkinga.

Benchmarking logistike može pomoći organizaciji da identificira područja u kojima može poboljšati svoje procese, smanjiti troškove i povećati zadovoljstvo kupaca. Uspoređujući svoje poslovanje s najboljim praksama u industriji, organizacija može identificirati nedostatke i razvoj strategije za njiho-

vo zatvaranje. Uspješan logistički benchmarking zahtjeva temeljno razumjevanije procesa i operacija organizacije, kao i spremnost za usvajanje novih pristupa i praksi.

Benchmarkingom logistike, kompanije mogu mjeriti svoje performanse u odnosu na industrijske standarde, identificirati najbolje prakse i primijeniti promjene koje mogu značajno poboljšati njihove logističke operacije. Benchmarking logistike oslanja se na prikupljanje relevantnih podataka o logističkim operacijama organizacije, uključujući troškove transporta, rokove isporuke, razine zaliha i zadovoljstvo kupaca. Ovi podaci omogućavaju organizacijama da usporede svoje performanse sa standardima u industriji, te identificiraju područja koje treba poboljšati. Osim toga, benchmarking se može koristiti za procjenu efikasnosti novih logističkih inicijativa i tehnologija.

• Funkcionalni benchmarking: Ova vrsta benchmarkinga uključuje usporedbu specifičnog procesa ili operacije unutar organizacije s najboljim praksama drugih kompanija u istoj industriji ili drugim industrijama. Cilj je identifikacija i implementaciwww.suvremena.hr

21

tema broja: logistika šanje i implementirali strategije za poboljšanje njihovog učinka.

7. Amazon – gigant e-trgovine, implementirao je benchmarking u svoje logističke operacije kako bi poboljšao efikasnost i smanjio troškove. Oni koriste benchmarking da usporede svoj učinak s industrijskim standardima i najboljom praksom i identificiraju mogućnosti za poboljšanje.

Sve u svemu, benchmarking logistike je vrijedan alat za poboljšanje efikasnosti i efektivnosti logističkih operacija. Identificiranjem područja koje treba poboljšati i primjenom najboljih praksi, organizacije mogu postići bolje performanse, smanjiti troškove i povećati zadovoljstvo kupaca.

Primjeri primjene benchmarkinga u logistici: 1. APQC (American Productivity and Quality Center) – Ova organizacija pruža benchmarking najbolje prakse i istraživanja upravljanja znanjem organizacijama širom svijeta. Oni nude niz usluga, uključujući procjene benchmarkinga, izvještaje o istraživanju i mogućnosti umrežavanja.

2. ASQ (American Society for Quality) – globalna je zajednica profesionalaca za kvalitetu koji osiguravaju resurse, obuku i certifikaciju za upravljanje kvalitetom.

Oni također nude usluge benchmarkinga i istraživanja kako bi pomogli organizacijama da poboljšaju svoje procese i učinak.

3. BPIR (Business Performance Improvement Resource) – je onli22

Suvremena trgovina 2(48)

ne platforma za benchmarking i najbolje prakse koja nudi niz resursa, uključujući istraživačke članke, studije slučaja i bazu podataka najboljih praksi organizacija širom svijeta.

4. CEB (Corporate Executive Board) je organizacija za najbolje prakse i benchmarking koja nudi istraživanja, podatke i uvide kako bi pomogla organizacijama da poboljšaju svoj učinak.

Oni nude niz usluga, uključujući procjene benchmarkinga, istraživanje najbolje prakse i događaje za umrežavanje rukovoditelja.

5. DHL – je globalna logistička kompanija koja je implementirala benchmarking u svoje poslovanje kako bi poboljšala efikasnost i smanjila troškove. Oni koriste benchmarking da usporede svoje performanse s industrijskim standardima i identificiraju područja za poboljšanje.

Potpuno ista priča je i kod FedEx-a.

6. UPS – je još jedna globalna logistička kompanija koja koristi benchmarking da poboljša svoje poslovanje. Oni uspoređuju svoj učinak s industrijskim standardima i najboljom praksom kako bi identificirali područja za pobolj-

Organizacije za benchmarking obično pružaju niz usluga koje pomažu organizacijama da poboljšaju svoj učinak, uključujući procjene benchmarkinga, istraživanje najboljih praksi i mogućnosti umrežavanja. Oni također nude bogato znanje i uvid u trendove u industriji i najbolje prakse. Radeći s organizacijama za benchmarkinga, kompanije mogu steći vrijedan uvid u svoje poslovanje, identificirati područja za poboljšanje i primijeniti strategije za poboljšanje svojih performansi.

Benchmarking je proces koji uključuje neprestano praćenje i analizu relevantnih performansi kako bi se utvrdila trenutna pozicija i potencijalna poboljšanja. S obzirom na dinamičnost logističke djelatnosti, komparativna analiza daje samo trenutni uvid u stanje, te je neophodno konstantno praćenje i uspoređivanje performansi kako bi se održala konkurentnost na tržištu. Razvoj konkretne metodologije koja uvažava specifičnosti kompanije, ključan je za primjenu najboljih rešenja, ali je važno imati u vidu da trenutni lideri na tržištu mogu brzo biti zamijenjeni, a primijenjena rešenja mogu biti zastarjela uslijed brzog tehnološkog napretka. Logistički menadžeri moraju biti fokusirani na budućnost i na predviđanje ponašanja konkurencije kako bi ostali ispred tržišnih trendova. Benchmarking može biti koristan za razvijene i zrele organizacije, ali može biti i štetan za one koje loše posluju i koje bi mogle pogrešno primijeniti identificiST rane performanse i rešenja.

Transformacija sajamske industrije - B2B poslovanje

Organizatori:

Pokrovitelji:

Zlatni sponzor: HRVATSKA OBRTNIČKA KOMORA CROATIAN CHAMBER OF TRADES AND CRAFTS

SAJMOVI

OPET OMOGUĆUJU DIREKTNE KONTAKTE Osijek 7. lipnja 2023. u 11 sati Ekonomski fakultet u Osijeku

Više o svemu na www.suvremena.hr

praksa i očekivanja

Upravljanje pritužbama potrošača izv. prof. dr. sc. Dario Dunković

Tea Marincel Kopinč, mag. oec.

dr. sc. Božica Dunković

U članku se navode razlozi nastanka potrošačke pritužbe i opisuje formaliziranje prigovora prema Zakonu o zaštiti potrošača. Obzirom na regulaciju koja nameće obveze trgovcima, cilj je obraditi neke marketinške strategije trgovaca kod upravljanja izraženim nezadovoljstvom potrošača.

Ohrabrenost potrošača za upućivanje pritužbi, kao i lakoća i dostupnost njihova podnošenja, ključan su dio potrošačke politike i zahtijevaju poseban tretman u poduzeću. Analizirajući podatke nedavnog ispitivanja javnog mnijenja u Hrvatskoj samo 56 posto potrošača zadovoljno je kako se rješavaju pritužbe, što je ispod prosjeka Unije (66 posto).

Uvod Uslijed nastanka pogreške u pružanju usluge ili nedostataka na proizvodu, odnos između trgovca i potrošača postaje neuravnotežen tako da potrošači upućivanjem pritužbe nastoje vratiti taj odnos u ravnotežu. Jedno od temeljnih prava potrošača je njihovo pravo da izraze i podnesu svoju pritužbu na lak i dostupan način. Potrošačka pritužba predstavlja poslovni rizik za trgovca i zato maloprodajni menadžment treba posebno voditi računa o načinu kako upravlja pritužbama. Maloprodavač je obvezan zaprimiti pritužbu, odgovoriti na nju i dokumentirati sve u određeno vrijeme. Kako bi se učinkovito provodilo zakonske obveze, važ24

Suvremena trgovina 2(48)

no je organizirati sustav upravljanja pritužbama. U pritužbama su naznake operativnih slabosti i vrijedne informacije o poboljšanju tržišnih mogućnosti.

Definiranje potrošačke pritužbe i razlozi nastanka Prvi razlog zašto se potrošač odlučuje podnijeti pritužbu je nastali osjećaj gubitka (npr. vrijednost proizvoda je ispod plaćene novčane vrijednosti). Upućivanje pritužbe je ponašanje potrošača kao odgovor na nezadovoljstvo. To je eksplicitni izraz nezadovoljstva koji najčešće nastaje nakon kupnje, jer su svojstva ili funkcionalnost ispod očekivanja, a mogu nastati i prije kupnje (npr. kašnjenje u ispunjenju

ugovora). U skladu s tim, potrošači mogu tražiti kao obeštećenje: • poboljšanu ili potpuno novu izvedbu, • djelomični ili potpuni povrat kupoprodajne cijene, • naknadu za posljedičnu štetu.

Upućivanje pritužbe daje organizaciji priliku da riješi problem i pretvori nezadovoljnog potrošača u zadovoljnog, ali samo ako reagira na njemu prihvatljiv način, što je legitiman i etički čin prema potrošaču. Odgovor na nezadovoljstvo može biti pritužba (akcija), ali može završiti i tako da se problem zaboravi i oprosti (neaktivnost). Prema rezultatima istraživanja javnog mnijenja mnogi po-

trošači u Uniji (24 posto) imali su razloge za pritužbe na proizvode koje su kupili i usluge koje su im pružene. Ako im nije udovoljeno, onda to na njih ostavlja negativan dojam koji šire dalje.

Pritužbe nastaju iz različitih razloga, mogu se odnositi na manje ili veće vrijednosti, mogu biti posljedica izravne ili neizravne štete, a mogu biti posljedica propusta trgovaca i samih potrošača. Na primjer, potrošač se može žaliti što mu isporuka naručenog namještaja kasni i zbog toga trpi štetu jer ne može useliti u stan na vrijeme, što mu stvara i dodatne troškove. Rezultate ispitivanja javnog mnijenja oko glavnih razloga upućivanja pritužbe europskih potrošača prikazuje Grafikon 1.

Koncept pritužbe je fenomen koji uključuje komunikaciju nečega negativnog o proizvodu ili usluzi, bilo prema poduzeću ili nekom trećem.

Nastaje kao posljedica potrošnje kada je potrošač suočen s iskustvom većeg nezadovoljstva koje nije u stanju psihološki prevladati niti brzo zaboraviti. Standardna teorija ponašanja potrošača prilikom pritužbe oslanja se na jednostavan model koji se može objasniti kao: Izlaz, Glas i Lojalnost.

Reakcija nezadovoljnog potrošača Izlaz i Glas su bihevioralni odgovori, a Lojalnost nije. Kao što je ilustrirano na Slici 1., Izlaz označava aktivan i destruktivan odgovor na nezadovoljstvo, iskazan kroz prekid odnosa s trgovcem ili markom. Glas je konstruktivan odgovor s očekivanjem promjene u praksi organizacije, a znači pritužbu prema prijateljima, trgovcima ili potrošačkim organizacijama. Treća vrsta odgovora potrošača je lojalnost. Potrošač može biti pasivan, zanemariti incident i ostati trgovcu lojalan unatoč nezadovoljstvu, nadajući se da će se stvari u budućnosti odvijati na pozitivan način.

Grafikon 1. Razlozi upućivanja pritužbe europskih potrošača (moguće više odgovora 0%

20%

40%

60%

80%

100%

Proizvod Kašnjenje ili nije isporučeno Dodatni troškovi Neprimjerena kompenzacija Uvjeti ugovora Sigurnost proizvoda Ostalo Izvor: (2019) Izvor: European EuropeanCommission Commission (2019)

Grafikon 1. Razlozi upućivanja pritužbe europskih potrošača (moguće više odgovora)

Koncept pritužbe je fenomen koji uključuje komunikaciju nečega negativnog o p bilo prema poduzeću ili nekom trećem. Nastaje kao posljedica potrošnje kada je iskustvom većeg nezadovoljstva koje nije u stanju psihološki prevladati nit Standardna teorija ponašanja potrošača prilikom pritužbe oslanja se na jednosta može objasniti kao: Izlaz, Glas i Lojalnost.

Reakcija nezadovoljnog potrošača

Izlaz i Glas su bihevioralni odgovori, a Lojalnost nije. Kao što je ilustrirano na Slic aktivan i destruktivan odgovor na nezadovoljstvo, iskazan kroz prekid odnosa s trg Glas je konstruktivan odgovor s očekivanjem promjene u praksi organizacije, a zn prijateljima, trgovcima ili potrošačkim organizacijama. Treća vrsta odgovora potr Potrošač može biti pasivan, zanemariti incident i ostati trgovcu lojalan unato nadajući se da će se stvari u budućnosti odvijati na pozitivan način.

Slika 1. Reakcija potrošača na nezadovoljstvo Slika 1. Reakcija potrošača na nezadovoljstvo

Izražavanje Izražavanje pritužbe pritužbe

nje od trgovca, ali nisu bili zadovoljni ishodima.

Pored nezadovoljstva, razlog za Pored nezadovoljstva, razlog za upućivanje pritužbe može biti traženje isprike, t upućivanje pritužbe može biti tra- Svaki potrošač smatra kako je izražavanje emocionalne ljutnjei ili upravo jednostavno želja za upozorenjem ženje isprike, traženje objašnjenja njegov problem važan i drugih uobičajenih razloga za izražavanje nadoknada štete, među izražavanje emocionalne ljutnje ili pritužbe zaslužujeopćenito objavu.jeKada potrošači koji izražavaju preko društvenih nadoknadu štete jednostavno želja pritužbe za upozorenjem osjete damreža su se ne lošetraže odnosili predrugih potrošača.

Jedan ma njima, spremni su pokrenuti zadovoljstvo.

To je zatood štouobisu vjerojatno već pokušali potraživati obeštećenje o čajenih razloga za izražavanje pri- negativne komentare preko drušzadovoljni ishodima. tužbe općenito je nadoknada šte- tvenih mreža koji dosežu do tisuće potrošač smatra kako jekoji upravo njegov i zaslužuje drugih na problem globalnojvažan razini, nadaju- objavu. K te,Svaki međutim, mnogi potrošači da su sepritužbe loše odnosili njima, spremni pokrenuti izražavaju preko prema društveći se da će su tako uzvratitinegativne naruša- komenta nihmreža mrežakoji ne traže nadoknadu ugleda trgovcu.

U mnogim dosežu do tisuće štedrugih vanjem na globalnoj razini, nadajući se da će tako uz te ugleda nego jedno drukčije zadovoljslučajevima potrošači, frustrirani trgovcu. U mnogim slučajevima potrošači, frustrirani lošim iskustvima, stvo.

To je zato što vjerojatno iskustvima, negaiskustva izraziti na su društvenoj mreži.lošim Ako su objave većodluče stvoriletaštetu ugledu trgo već pokušali potraživati obešteće- tivna iskustva izraziti na društve-

iskoristiti jer analiziranjem kritika na društvenim mrežama uz niske troškove d informacija dok se potrošači obično predstavljaju pseudonimima što im om 25 mrežu, p komunikaciju. Istraživanje otkriva da će potrošačwww.suvremena.hr odabrati društvenu kanal za izražavanje nezadovoljstva, jer u drugim kanalima nije riješio probl

praksa i očekivanja nog standarda i ljubaznog komuniciranja kako ne bi naštetio ugledu.

noj mreži. Ako su objave već stvorile štetu ugledu trgovca, on ih onda može iskoristiti jer analiziranjem kritika na društvenim mrežama uz niske troškove dolaze do objektivnih informacija dok se potrošači obično predstavljaju pseudonimima što im omogućuje slobodniju komunikaciju. Istraživanje otkriva da će potrošač odabrati društvenu mrežu, poput Facebooka, kao kanal za izražavanje nezadovoljstva, jer u drugim kanalima nije riješio problem ili nije postignut željeni ishod. Nakon toga slijedi prijenos prijateljima i obitelji, kao i mogućnost povezivanja s drugim potrošačima kako bi podijelili svoja negativna iskustva.

Kupci uvijek mogu pronaći neki razlog za nezadovoljstvo (npr. ne mogu pronaći parking ispred prodavaonice; proizvod zbog kojeg su došli je prodan; prodavač neće preuzeti neispravan proizvod pod jamstvom), međutim, menadžment treba prosuditi je li izraženo nezadovoljstvo uistinu prigovor što bi onda zahtijevalo zakonom propisan postupak. Nema sumnje da je riječ o prigovoru ako stoji: „Želim uložiti prigovor na...“ ili „Kupljeni proizvod je neispravan!“, međutim, ako poruka započinje s „Razočaran sam, uznemiren i ljut na...“, 26

Suvremena trgovina 2(48)

„Požalit ćete zbog...“, „Nesposobni ste jer...“ onda je očito riječ o izrazu nezadovoljstva koje nije povezano sa zaštitom prava potrošača i prema tome ne zahtijeva zakonom propisan postupak. Radniku koji radi na identificiranju pritužbi i njihovom odvajanju od ostalih zabrinjavajućih poruka potreban je trening.

Formaliziranje pritužbe Uobičajeno je da potrošači pokušavaju neformalno riješiti nastali problem ili nezadovoljstvo s prodavačem u prodavaonici. Obzirom da je ovo prvi i najčešći korak, u toj situaciji prodavač mora biti obučen i spreman odgovoriti. Ako razgovorom nije postignuto zadovoljavajuće rješenje, potrošač ima pravo formalizirati pritužbu u pisani prigovor. Podnošenje prigovora formalan je postupak uređen Zakonom u kojem potrošač pisanim putem objašnjava svoj problem s robom ili uslugom i upućuje ga trgovcu ili operateru kako bi zaštitio svoj interes. Kod rješavanja problema uvijek prevagne trošak na jednu stranu, bez obzira kakav bio ishod, tako da se od prodavača očekuje zaštita interesa trgovca (npr. vodi računa o financijskom učinku prigovora), te pridržavanje poslov-

Razlikuju se prigovor, reklamacija i potrošački spor, a treba znati i da povrat robe nije prigovor. Prigovor nije potrošački spor, jer spor pokreče potrošač za zaštitu svojih prava tek kada je iscrpio i formalne mogućnosti dogovora s trgovcem. Dok god se formalno rješava prigovor, nema spora. Razlikuje se reklamacija od prigovora, jer reklamaciju može podnijeti u drugom stupnju ako operater nije odgovorio u roku ili kada potrošač nije zadovoljan s rješenjem koje je operater ponudio (npr. reklamacija na račun za vodoopskrbu). Koristi se još i predstavka, koja označava zahtjev prema nadležnom tržišnom inspektoratu, koja je također u funkciji pokretanja drugostupanjskog postupka, jer se moraju iscrpiti mogućnosti dogovora s trgovcem.

Zakonske obveze trgovca Za pritužbu u Zakonu o zaštiti potrošača koriste se pojmovi prigovor i reklamacija. Glavne su zakonske obveze trgovca kod ispunjavanja prava potrošača na prigovor:  informirati o načinu podnošenja prigovora i 

odgovoriti na prigovor u roku.

Trgovac je obvezan potrošaču jasno, vidljivo i čitljivo istaknuti obavijest u svojim poslovnim prostorijama ili na web stranici o načinu podnošenja pisanog prigovora putem pošte i elektroničke pošte. Dužan je, bez odgađanja, u pisanom obliku potvrditi primitak prigovora. Nakon slanja potvrde o primitku, trgovac je obvezan pisanim putem odgovoriti u roku od 15 dana od dana zaprimanja prigovora sukladno načinu zaprimanja prigovora gdje se mora izjasniti prihvaća li prigovor. Trgovac je dužan voditi i čuvati evidenciju pisanih prigovora potrošača na trajnom mediju godinu dana od dana primitka pi-

sanog prigovora potrošača. Samo operateri javnih usluga (npr. vodovod, toplana) imaju obvezu na ispostavljenom računu istaknuti način podnošenja prigovora.

Ako trgovac ili operater ne odgovori u zakonskom roku od 15 dana, ili ako potrošač nije zadovoljan ishodom koji je postignut i želi dalje krenuti u zaštitu svojih prava, može pokrenuti drugostupanjski postupak koji, ovisno o situaciji, formalno podrazumijeva: a) podnošenje zahtjeva ili reklamacije povjerenstvu za reklamacije ili b) podnošenje predstavke inspektoratu, odnosno može pokrenuti potrošački spor preko mehanizama za izvansudsko rješavanje sporova (npr. preko online platforme) ili putem suda.

Mehanizam upravljanja pritužbama Upravljanje pritužbama je proces u kojem se pritužbe obrađuju i na njih odgovara kako bi se potrošaču nadoknadila pretrpljena šteta. Planiranje, organiziranje, izvršenje i kontrola osnovni su dijelovi procesa. Čitav proces uključuje: jasno propisane procedure, dosljednost kod rješavanja, jednu kontaktnu točku za potrošača, jednostavnost pristupa postupku, informiranje potrošača o tijeku pritužbe, razvidnost procesa i sustava pritužbe od strane zaposlenika, ovlaštenje zaposlenika za rješavanje pritužbi, povratni kontakt nakon rješenja, vođenje baze podataka za rješavanje problema i posljednje, korištenje mjera koje će se temeljiti na smanjenju uzroka, a ne obujma pritužbi.

Mehanizam upravljanja pritužbama (engl. customer complaint management system) računalni je sustav potpore navedenom procesu koji omogućava ekspeditivno rješavanje pritužbi. Također, bitna stavka u čitavom procesu je i dokumentiranje pogrešaka, čiji je krajnji cilj identificiranje potencijalnih po-

greški s ciljem sprječavanja njihova ponavljanja i smanjenje broja opetovanih prituži o istom propustu.

Pritužba kao vrijedan izvor informacija Menadžment je obvezan omogućiti podnošenje, zaprimiti i odgovoriti na potrošačku pritužbu. Radi mogućnosti koje nude internet i društvene mreže, upućivanje pritužbe može biti izravnije, praktičnije i učinkovitije. Pritužba preko društvene mreže može imati veći učinak na reputaciju trgovca nego što je to u konvencionalnom kanalu, jer pritužbe mogu doprijeti do mnogo šire publike. Isto tako, pritužbe na koje nije odgovoreno, koje su ignorirane i nisu obrađene, mogu negativno utjecati na zadovoljstvo i lojalnost kupaca, a onda i na prodaju.

Jedna menadžerica je tijekom intervjua iznijela anegdotu o pritužbama: „Bez pritužbi, organizacije ne bi imale priliku privući nezadovoljne kupce od konkurenata. Dakle, hvala vam kupci što se žalite.

Nastavite se žaliti! Vaše pritužbe su pokloni koje moramo pažljivo otvoriti kako bismo vidjeti što je unutra“. Ovime je željela opisati kako su za menadžment pritužbe izvor vrijednih informacija koje nisu dostupne drugdje jer:

Predrasude oko potrošačkih pritužbi Često menadžment prihvaća prvu predrasudu: „Naši kupci su zadovoljni, što dokazuje mali broj pritužbi“. Međutim, mali broj pritužbi nije pouzdan pokazatelj njihova zadovoljstva. Velik broj kupaca se ne žali formalno. Neki se žale na info-pultu ili prodavačima u prodavaonici, što se ne registrira. Samo dio kupaca koji su nezadovoljni nakon takvih kontakata ulažu formalnu pritužbu. Zaključak na temelju malog broja pritužbi ne opravdava da su kupci zadovoljni.

Druga predrasuda je cilj kako „pritužbe treba smanjiti“. Broj nezadovoljnih kupaca treba svesti na najmanju moguću mjeru, a postotak nezadovoljnih kupaca koji se žale treba maksimizirati. Prvi prioritet mora biti minimiziranje nezadovoljstva kupaca, a preduvjet je što sveobuhvatnije informiranje o vrsti i opsegu nezadovoljstva kupaca. Menadžment treba kupce koji mu se obraćaju, umjesto da prešućuju i gomilaju svoje nezadovoljstvo jer će u protivnom, čim se pruži prilika, prijeći kod konkurencije.

U skladu s tim, strategija treba biti usmjerena na povećanje reakcija, a ne smanjenje. Dugoročno smanjenje broja pritužbi može se postići samo kada se poveća udio kupaca koji reagira.

 pritužbe nude priliku za lakše zadržavanje i poboljšanje odnosa s kupcima. Rješenjem pritužbe maloprodavač se može bolje povezati s kupcem ostavljanjem dojma da mu je vrijedan.  Pritužbe otkrivaju što kupci ne žele, čime daju povratne informacije oko toga što treba promijeniti kako bi bili zadovoljni (npr. usklađenost cijena iz letka i na policama).  Pritužbe signaliziraju menadžmentu tko je lojalan, jer preko pritužbe kupci testiraju koliko je menadžment brižan kad se kupac suoči s problemom.  Pritužbe pokazuju interes za komunikacijom, jer je drugoj strani stalo do nastavka odnosa. Kada potrošač prešuti pritužbu, ona ostaje skrivena i nastavlja ga opterećivati, kao i trgovca, jer ne poduzima ništa da se stvari promijene.

www.suvremena.hr

27

profitabilnosti i konkurentnosti vraćanjem narušenog zadovoljstva kupcima i minimiziranje negat učinaka njihovog nezadovoljstva.

praksa i očekivanja Slika 2. Faze upravljanje pritužbama

Treća predrasuda glasi: „Pritužbe samo vode do većih troškova“. Poduzeća doživljavaju pritužbe potrošača kao prijetnje njihovom tržišnom uspjehu i smatraju ih faktorom povećanja troškova.

Nema dvojbe oko nastanka troškova pri obradi pritužbi i ispunjavanju zahtjeva potrošača (npr. zamjena proizvoda). Međutim, kritične informacije sadržane u pritužbama pružaju priliku menadžmentu za uklanjanjem pogrešaka, to jest poboljšanju i smanjenju troškova. Troškovi obrade pritužbe, stoga, predstavljaju ulaganje u buduće poslovanje.

Stimuliranje reakcije kod kupaca

Zaprimanje pritužbi

Obrada pritužbe

Reakcija

Slika 2. Faze upravljanje pritužbama

Proces upravljanja potrošačkim pritužbama sastoji se od četiri faze (Slika 2.) Faza stimuliranja rea zaprima pritužba na koji način se pitivanjeohrabrivanje osnove, mirenje uključuje kupacai prevenda informiraju menadžment o iuočenim problemima.

Zaprim cija, svedanas to obuhvaća menadžment na nju odgovara,kupaca. utječe Faza na iskustvo pritužbi može ići kroz više kanala ovisno o sklonostima obrade je najzahtje pritužbi (engl. complaint managekupca.

Kadaodgovor. kupac primijeti među zaduženjima, jer se analiziraju okolnosti i priprema Moraju se nedoutvrditi rokovi obr ment).podsjetnika Cilj je povećanje statak manjkavu uslusustav u skladuprofitabils tim rokovima kakoproizvoda bi se sve ilipratilo.

Pravila postupanja p nosti i konkurentnosti vraćanjem gu, tada je od vitalne važnosti anpotrošaču provode se u fazi reakcije.

narušenog zadovoljstva kupcima

gažirati se na rješavanju problema.

Upravljanje pritužbama

uključuje ohrabrivanje kupaca da informiraju menadžment o uočenim problemima. Zaprimanje pritužbi danas može ići kroz više kanala ovisno o sklonostima kupaca. Faza obrade je najzahtjevnija među zaduženjima, jer se analiziraju okolnosti i priprema odgovor. Moraju se utvrditi rokovi obrade i sustav podsjetnika u skladu s tim rokovima kako bi se sve pratilo. Pravila postupanja prema potrošaču provode se u fazi reakcije.

Trgovinski menadžment razvija vlastite sustave za rješavanje pritužbi, a investicije u njih mogu predstavljati značajna financijska sredstva. Planiranje, zaprimanje, preis-

Većina potrošača koji dobiju dojam da je trgovac pristupio njihovoj pritužbi ozbiljno i profesionalno, vjerojatno će ostati lojalan i pružiti trgovcu novu priliku. Način kako se

Odgovaranje na pritužbu nije lak zadatak za menadžment. Kada upućuju pritužbu, potrošači su nervozni i obično pokazuju to s više energije. Osjetljivo promatraju sve neverbalne signale koje im prodavač šalje jer je 93 posto komunikacije neverbalno. Neverbalni signali imaju veću težinu u komunikaciji, jer kada prodavač namršteno kaže: „Kako mogu pomoći?“, kupac će automatski dati veću težinu takvoj neverbalnoj komunikaciji, nego značenju. Uspostavljanje kongruencije značajan je dio poruke potrošaču, tako da je odgovaranje na pritužbu svojevrsna psihološka taktika. Davanje odgovora (rješenja) odmah po zaprimanju pritužbe, dok je kupac još pod jakim dojmom nezadovoljstva, nije iz taktičkih razloga dobar primjer upravljanja pritužbom. U trenutku najjačeg osjećaja nezadovoljstva kupac traži najviše, tako da za ponudu rješenja treba pričekati nekoliko dana.

Ako kupci odu ljuti ili razočarani, a ništa o tome nisu rekli, menadžment nije čuo što ne valja, tako da može izgubiti kupca, odnosno, olakšati konkurenciji privlačenje novog kupca. Većina se menadžera sada oslanja na komentare kupaca preko društvenih mreža i uzimaju ih kao relevantne iskaze zadovoljstva, povjerenja ili nepovjerenja.

Većina potrošača koji dobiju dojam da je trgovac pristupio njihovoj pritužbi ozbiljno i profesion i minimiziranje negativnih učinaka Kod kupca treba stvoriti predodžvjerojatno će ostati lojalan i pružiti trgovcu novu priliku. Način kako se zaprima pritužba i na njihovog nezadovoljstva. bu da će se pritužba riješiti što je način se na nju odgovara, utječe na iskustvo kupca. Kada kupac primijeti nedostatak proizvo prije moguće i da u poduzeću poProces upravljanja manjkavu uslugu, tada jepotrošačkim od vitalne važnosti angažirati se na rješavanju problema. Kod kupca t stoji mehanizam koji djelotvorno pritužbama sastoji se se odpritužba četiri faze stvoriti predodžbu da će riješiti što je prije moguće i da u poduzeću postoji mehan rješava pritužbe.

(Slika 2.) Faza rješava stimuliranja reakcije koji djelotvorno pritužbe.

Menadžment oko pritužbi može zauzeti negativan ili pozitivan stav.

Ako ponudi brzo i jednostavno rješenje problema onda šalje signal da ima pozitivan stav oko rješavanja pritužbe i da mu je to važno.

Menadžment mora ovlastiti radnike u prodaji, dodijeliti im odgovornosti i zadatke u vezi rukovanja pritužbama, jer oni su prvi s kojima potrošač dolazi u kontakt. Sve 28

Suvremena trgovina 2(48)

'ƌĂĨŝŬŽŶ Ϯ. Zadovoljstvo europskih potrošača s rješavanjem pritužbi

radnje vezane za rukovanje pritužbama treba planirati i kontrolirati.

EĞnjĂĚŽǀŽůũŶŝ͖ Prodavač koji odgovori nesretnom ϮϮй potrošaču: „Zaprimit ćemo pritužbu, ali vjerojatno ju nećemo prihvatiti. O tome ćete dobiti odgovor pisanim putem u roku 30 dana“ - nije Nisu baš obučen za komuniciranje s potronjĂĚŽǀŽůũŶŝ͖ šačima oko pritužbi. Kada je vrijeϭϮй me razmatranja opravdanosti pritužbe dulje (npr. 7 dana), potrošač sve više očekuje rješenje u svoju korist, jer vjeruje da je trgovcu teško donijeti odluku na vlastitu štetu. /njǀŽƌ͗ ƵƌŽƉĞĂŶ ŽŵŵŝƐƐŝŽŶ ;ϮϬϮϮͿ

sƌůŽ njĂĚŽǀŽůũŶŝ͖ Ϯϵй

ĂĚŽǀŽůũŶŝ͖ ϯϳй

Izvor: European Commission (2022)

Ukupno 22 posto potrošača na Grafikon 2. Zadovoljstvo europskih potrošača s rješavanjem pritužbi u povećanje zadov <ĂŬŽ uspješŶŝũĞ ƵƉƌĂǀůũĂƚŝ pritužbama͍ Negativan učinak pritužbe pretvoriti razini Unije imalo je u posljednjih njĂŚƚũĞǀĂ ƉŽƐĞďŶĞ ƐƉŽƐŽďŶŽƐƚŝ menadžmenta, a još uz to stvoriti i pozitivan učinak na profitab 12 mjeseci neki problem s proizvodom ili uslugom, a među bio binjiprimjer vrlo uspješnog načina rješavanja Čitav mehanizam vraćanjĂ ŽĚŶŽ Formiranje kompenzacije potro- Upritužbŝ. takvim prisnijim okolnostima jema 76 posto poduzelo je ravnotežu radnje u može dan dio pritužbi ne bi se&ŽƌŵŝƌĂŶũĞ formali- ŬŽŵƉĞŶ šaču, se kako bi se kao umanjilo njego- strategija opisati marketinška ŬŽŵƉĞŶnjĂĐŝũĞ͘ vezi toga, dok ostali nisu potrošaču imali vo- kako zirao, a prema menadžmentu bi iizmeđu tro vo nastalo nezadovoljstvo, zahtibi se umanjilo njegovo nastalo nezadovoljstvo zahtijeva ujednačenost lju ili su bili obeshrabreni. Većina jeva ujednačenost između troško- dalje dolazile vrijedne informacije. koje kompenzacija potražuje i koristi koje se njome mogu postići, vodeći računa o poštenom pr potrošača zadovoljna je s rješava- va koje kompenzacija potražuje i Dobri primjeri kompenzacije susreprema potrošaču. Neki će biti zadovoljni samo materijalnom kompenzacijom, dok će neke zado njem pritužbi upućenih maloprokoristi koje se njome mogu posti- ću se u praksi pružanja usluga tuiskrenost trgovca i stvaranje kako pritužbu shvatilo ozbiljno. Potrošač o davačima (Grafikon 2). Izoliranjem ći, vodeći računapredodžbe o poštenom pri-se njihovu rističkog smještaja, gdje se nezaƉŽnjŽƌŶŽƐƚ puno prema mu znači ako primijeti da se vrednuje njegova lojalnost prodavaonici statistike stavova hrvatskih potro- i stupu potrošaču. Neki će dovoljnom gostu ponude dodatni šača, može se zaključiti kako je Hrmenadžmentbiti često ne ƉƌĞƉŽnjŶĂũĞ ŝ ŶĞ ĚĂũĞ ƚŽŵƵ ĚŽǀŽůũĂŶ značaj. KŶĞ ůŽũĂůŶĞ ŬƵƉĐĞ͕ ŬŽũŝ ƐƵ zadovoljni samo materijalnom dani besplatnog boravka, ali u nevatska pozicionirana među zemlje kompenzacijom, dok ćemarketinški neke za- program ŐĚũĞ ďŝ ĚŽďŝůŝ ƉƌŝůŝŬƵ ƉŽǀƌĞŵĞŶŽ ĚĂǀĂƚ pritužbu͕ može se uključiti u poseban kom budućem terminu, kako bi se s najnižom razinom njihova zado- dovoljiti iskrenost trgovca i stva- vratio i ostvario dodatnu potrošmišljenja i prijedloge. h ƚĂŬǀŝŵ ƉƌŝƐŶŝũŝŵ ŽŬŽůŶŽƐƚŝŵĂ ũĞĚĂŶ ĚŝŽ pritužbi ƐĞ ŶĞ ďŝ ƐĞ ĨŽƌŵĂůŝnj voljstva oko rješavanja pritužbi. ranje predodžbe kako se njihovu nju. Za uspješnost čitavog koncepƉƌĞŵĂ menadžmentƵ ďŝ ŝ ĚĂůũĞ ĚŽůĂnjŝůĞ ǀƌŝũĞĚŶĞ ŝŶĨŽƌŵĂĐŝũĞ͘ Kako uspješnije upravljati prituž- pritužbu shvatilo ozbiljno. Potro- ta važno je da u njegovoj provedšač kompenzacije očekuje pozornost i puno primjeri susreću se umu praksi turističkog smještaja, g bi pružanja sudjelujuusluga zaposlenici koji znabama? Negativan učinak Dobri pritužbe znači ako primijeti da se vrednuju kako pristupiti gostu u tim slupretvoriti u povećanje zadovoljstva nezadovoljnom gostu ponude dodatni dani besplatnog boravka, ali u nekom budućem terminu njegova dodatnu lojalnostpotrošnju. prodavaonici čajevimačitavog i kolikokoncepta je važno važno održatije da u nje zahtjeva posebne sposobnosti bi se mevratio je i ostvario Za uspješnost nadžmenta, a još uz to stvoriti i – što menadžment često ne pre- zadovoljstvo kupca, unatoč nastaƉƌŽǀĞĚďŝ ƐƵĚũĞůƵũƵ njĂƉŽƐůĞŶŝĐŝ ŬŽji znaju kako pristupiti gostu u tim slučajevima i koliko je važno o pozitivan učinak na profitabilnost, poznaje i ne daje tomu dovoljan loj pritužbi. Ne treba iznenaditi da zadovoljstvo kupca, unatoč nastaloj pritužbi. Ne treba iznenaditi da je nekim kupcima dovoljno bio bi primjer vrlo uspješnog na- značaj. One lojalne kupce, koji su je nekim kupcima dovoljno samo reći "oprostite" i priznati pogrešku. pritužbu, može se uključiti reći „oprostite“ i priznati pogrešku. čina rješavanja pritužbi. Čitav me- uputili hanizam vraćanja odnosa u rav- u poseban marketinški program Za uspješno upravljanje pritužba Ă Ƶspješno upravljanje pritužbama važan je ůĂŬ ƉƌŝƐƚƵƉ ŝ ƉƌĂǀŽĚŽďŶŽ ŝŶĨŽƌŵŝƌĂŶũĞ potrošača o notežu može se opisati kao mar- gdje bi dobili priliku povremeno ma važan je lak pristup i pravodobŝ ŝƐŚŽĚƵ. To znači u svakome trenutku osigurati mu informaciju o statusu rješavanja njegove prit ketinška strategija kompenzacije. davati svoja mišljenja i prijedloge. no informiranje potrošača o tijeku

bilježiti sve njegove upite. sƌĞŵĞŶƐŬŝ ƌŽŬ ƐůĂŶũĂ ƉŽǀƌĂƚŶĞ informaciju potrošaču o statusu Ŷ i ishodu. To znači u svakome treformalne pritužbĞ͕ ĚŽŬ ƚƌĂũĞ ŶũĞnjŝŶŽ ƌĂnjŵĂƚƌĂŶũĞ, trebaosigurati biti što mu kraći͘ Ovo ne znači preura nutku informaciju o komunikaciju rješenja nego informaciju da sĞ ƐƚĞŬŶĞ ĚŽũĂŵ ŬĂŬŽ ƐĞ pritužba ƉƌĞĚĂŶŽ rješava statusu rješavanja njegove pritužbe i bilježiti sve njegove upite. menadžment može riješiti prigovor i u mnogo kraćem roku, važno je njŶĂƚŝ da ćeVrevremenski od menski rok slanja povratne inforkomunikaciji rješenja ići više u priloŐ ƚƌŐŽǀĐƵ͕ Ă posebno ako se radi o obeštećenju ũĞƌ maciju potrošaču o statusu nje-obeštećen vremenskim odmakom splašnjava potraživanje potrošača i time očekivana vrijednost

gove formalne pritužbe, dok traje njezino razmatranje, treba biti što kraći. Ovo ne znači preuranjenu komunikaciju rješenja nego informaciju da se stekne dojam kako se pritužba predano rješava. Iako menadžment može riješiti prigovor i u mnogo kraćem roku, važno je znati da će vremenski odmak u www.suvremena.hr

29

praksa i očekivanja Menadžment pritužbama treba nadasve osigurati:

 mehanizam zaprimanja pritužbi lako dostupnim za sve potrošače,  razmjenu informacija između poduzeća i potrošača za vrijeme

procesa rješavanja pritužbe, jer proces može biti stresan za potrošača,

 odgovarajuću naknadu štete za nastalo nezadovoljstvo potro-

šača, kao što je ponuda zamjenskog proizvoda, isporuku novog proizvoda, sniženje cijene, naknadu nastalih troškova i sl., a sve kako bi se zadržalo povjerenje.

komunikaciji rješenja ići više u prilog trgovcu, a posebno ako se radi o obeštećenju, jer duljim vremenskim odmakom splašnjava potraživanje potrošača i time očekivana vrijednost obeštećenja.

Proces rješavanja pritužbe može biti i slojevit, gdje se po fazama traži odobrenje za daljnje postupanje, o čemu se također mogu slati informacije. Potrošač kojemu unutar jamstvenog roka prestane raditi mobilni uređaj i dostavi ga trgovcu uz račun, ovaj je obvezan preuzeti. Može ga proslijediti u ovlašteni servis, koji analizira uzrok kvara i šalje povratnu informaciju trgovcu, koji onda treba informirati vlasnika. Nakon završenog popravka, servis opet informira trgovca o dostavi popravljenog uređaja.

Prema tome, i sāmo predano komuniciranje u funkciji je kompenzacije kojom će se trgovac iskupiti potrošaču za njegovo nastalo nezadovoljstvo.

Reakcije potrošača na ishod pritužbe Rezultat provedenog istraživanja pokazuje kako potrošači veoma različito reagiraju na nastanak pogreške ili nedostatka. Reakcija potrošača ovisi o dvije stvari, o tome kakav je postojeći odnos između potrošača i maloprodavača (npr. koliko već dugo traje) i o tome kakva je vrsta pogreške. Nameće se zaključak kako menadžment ne treba koristiti standardiziranu strategiju prema svima, nego različite 30

Suvremena trgovina 2(48)

selektivne strategije, ovisno o sklonostima potrošača.

Maloprodajni menadžment nastoji pronaći načine kako na profitabilan način, a nakon nastanka problema, vratiti odnos s potrošačem u ravnotežu. Jedno od rješenja je segmentiranje potrošača prema njihovim sklonostima i reakcijama kako bi se, onima kojima je najviše stalo do kvalitetne komunikacije, pružilo najviše u tome pogledu, dok onima, koji su skloni žurnom rješavanju problema ili što boljem obeštećenju pronađe način da im se udovolji. Pokazalo se kako korištenje posebnih marketinških strategija, ovisno o segmentima potrošača, osigurava veću profitabilnost nego standardna strategija kojom se pristupa prema svima jednako.

Centar za potrošače Uspostava centra za potrošače do kojeg se može doći besplatnim pozivom ili slanjem e-maila sve je češća praksa proizvođača i većih maloprodavača kako bi olakšali prihvat i ubrzali rješavanje pritužbi. Broj telefona ili e-mail adresa mogu biti istaknuti na pakiranju ili na računu. Uvođenjem informacijskog kutka u prodavaonici, potrošač na praktičan način može objasniti nezadovoljstvo i možda odmah neformalno riješiti problem.

Može ga se potaknuti i na proaktivnost, tako da kroz upitnik istakne problem. Na taj način menadžment može lakše predvidjeti problem i uvesti neke standardne postupke za njihovo rješavanje.

Zaključak Pravo potrošača na prigovor jedno je od temeljnih prava potrošača uređeno Zakonom o zaštiti potrošača. Propisani su rokovi i postupanje trgovca i operatera kada nezadovoljan potrošač želi uputiti prigovor na proizvod ili uslugu. Rješavanje pritužbi marketinška je strategija koja zahtjeva poseban stručan pristup menadžmenta i obuku radnika koji su u kontaktu s potrošačima. Iako nisu razmatrani financijski nego prije svega marketinški efekti, predložene su neke smjernice kako poboljšati upravljanje pritužbama u cilju djelovanja na zadovoljstvo potrošača. Iako većina hrvatskih potrošača (56 posto) pozitivno ocjenjuje način kako maloprodavači rješavaju pritužbe, još je uvijek velik udio nezadovoljan, što znači da menadžment treba uložiti dodatan napor u ovom području. Predlaže se uvesti marketinški program u koji bi se uključili kupci koji su u posljednje vrijeme uputili pritužbu, jer bi na taj način menadžment vjerojatno smanjio broj formaliziranih pritužbi, a povećao broj povratnih informacija od kupaca o problemima s kojim se susreću. Sudjelovanje se može stimulirati kuponima.

Treba imati na umu da je krilatica „kupac je uvijek u pravu“ primjenjiva u onim okolnostima u kojima je kupac zaista u pravu kada traži obeštećenje, međutim, kada nije u pravu, trgovac će gledati svoj interes.

Literatura: Dunković, D. (2016) Zaštita potrošača i poslovno upravljanje, Ekonomski fakultet Sveučilišta u Zagrebu.

European Commission (2019) Consumer Conditions Scoreboard 2019, preuzeto 19. siječnja 2023. s https://commission.europa.eu European Commission (2022) Consumer Conditions Survey: Consumers at home in the single market – 2021 edition, preuzeto 19. siječnja 2023. s https://commission.europa.eu Marincel Kopinč, T. (2017) Upravljanje pritužbama korisnika telekomunikacijskih usluga, diplomski rad. Ekonomski fakulST tet Zagreb.

TRGOVINA • POLJOPRIVREDA • UGOSTITELJSTVO • BENZINSKE POSTAJE • TURIZAM

UPRAVA - KRIŽEVCI

Sjedište tvrtke u Križevcima, ulica N.Tesle 18

Birajte mudro!

Tvrtka KTC posluje od 1992. godine.

Danas zapošljava 1500 djelatnika, a sjedište tvrtke je u Križevcima.

Primarna djelatnost je trgovina. Naša je vizija osigurati kupcima bogatu ponudu a gostima odličnu ugostiteljsku uslugu na jednom mjestu.

Većina naših trgovačkih centara u 26 hrvatskih gradova, osim supermarketa ima u svom sastavu benzinsku postaju, poljoljekarnu, restoran ili caffe bar.

Na makarskoj rivijeri posluje nekoliko hotela visoke kategorije.

1500

ZAPOSLENIH

30 GODINA

POSLOVANJA

26

GRADOVA

14 000 000

POTROŠAČA GODIŠNJE

226 000

ČLANOVA KLUBA VJERNOST

www.suvremena.hr

31

praksa i očekivanja

Zelena tranzicija Europske unije ambiciozan je plan

Osnaživanje potrošača – ključni čimbenik u postizanju zelene tranzicije EU Biljana Borzan, potpredsjednica Socijalista i demokrata u Europskom parlamentu

Zelena tranzicija Europske unije ambiciozan je plan koji uključuje mjere za postizanje klimatske neutralnosti do 2050. Ovaj plan podrazumijeva transformaciju našeg društva i gospodarstva na održiviji i čišći način. Međutim, put do postizanja ove ambiciozne vizije može biti dug i izazovan s mnogim preprekama koje treba prevladati. Jedan od ključnih izazova u ostvarivanju ove vizije je osnaživanje potrošača u zelenoj tranziciji EU. U ovom članku ćemo istražiti kako EU može osnažiti potrošače u zelenoj tranziciji, uključujući mjere poput zabrane ugrađenih kvarova i greenwashinga.

32

Suvremena trgovina 2(48)

Zašto je osnaživanje potrošača važno za zelenu tranziciju?

Potrošači su ključni dionici u postizanju održive budućnosti. Oni odlučuju o tome što kupuju, kako koriste proizvode i koliko često ih zamjenjuju. Stoga, osnaživanje potrošača može biti ključni čimbenik u postizanju zelene tranzicije.

Osnaživanje potrošača može se postići pružanjem informacija i obrazovanjem o utjecaju njihovih potrošačkih navika na okoliš. To bi moglo uključivati ​​razne oblike komunikacije kao što su obavijesti o utjecaju proizvoda na okoliš, oznake o ekološkoj održivosti, kao i kampanje za podizanje svijesti o ekološkim pitanjima.

Osim toga, osnaživanje potrošača uključuje i pružanje mogućnosti za izbor održivijih proizvoda, onih koji dulje traju i manje se kvare. To bi moglo uključivati ​​poticanje na korištenje obnovljivih izvora energije, poput solarnih ploča i vjetroturbina, kao i promicanje korištenja održivih transportnih opcija, poput bicikala i javnog prijevoza. Konačno, osnaživanje potrošača uključuje i uspostavu pravnih okvira koji podržavaju održivu potrošnju i proizvodnju.

Ugrađeni kvarovi Ugrađeni kvarovi u proizvodima koje kupujemo su problem s kojim se suočavamo zadnjih desetljeća. Ti kvarovi često se događaju odmah po istjecanju garancije, što dovodi do potrebe za popravcima ili zamjenama. To ne samo da stvara dodatne troškove za potrošače, već i stvara nepotrebni otpad, što ima ozbiljne posljedice po okoliš.

Već godinama radim na rješavanju ovog problema, kako bi se potrošače zaštitilo od ugrađenih kvarova. Zabrana takvih praksi je dio nove EU Direktive o osnaženju položaja potrošača u zelenoj tranziciji, za koji sam glavna autorica i pregovaračica.

Moje istraživanje pokazalo je kako čak 94 posto građana Hrvatske smatra kako su uređaji proizvedeni prije 20 godina trajali dulje nego uređaji proizvedeni danas.

Isto tako, istraživanja su pokazala kako se najviše uređaja pokvari između druge i treće godine upotrebe, odmah nakon isteka obaveznog jamstva.

Presretna sam, ovime privodim kraju borbu za zaštitu potrošača od ugrađenih kvarova koju sam započela još 2014.! Zakonom ćemo osigurati dulje trajanje uređaja, bolju mogućnost popravaka i servisa, te jeftinije i dostupnije rezervne dijelove. Nadalje, zabranjuje se ugrađivanje komponenti koje ograničavaju trajanje uređaja i prodaje dobra za koje je dokazano da ima ugrađeni kvar, poput kontrolera za Nintendo Switch.

Istraživanja također pokazuju kako 90 posto građana smatra kako su rezervni dijelovi preskupi, a 78 posto kako na uređajima treba biti oznaka mogu li se lako i povoljno popraviti u slučaju kvara. Ti i slični problemi također su predmet novog zakona, čiji je cilj smanjiti pretjerano bacanje potrošačkih dobara i trošenje resursa, odnosno omogućiti potrošačima da biraju održivije opcije pri kupnji.

U novi zakon uključila sam velik broj dobrih stvari za građane. Bit će protuzakonito reklamirati da uređaj, npr. veš-mašina, ima garantiran broj radnih sati ukoliko to nije tako. Nadalje, neće biti moguće prodavati uređaje koji se ne mogu popraviti, bez da se o toj činjenici informira kupca. Dokidamo još jednu iritantnu praksu - prodaju dobara koja traže zamjenu potrošnih dijelova ranije nego je nužno, npr. kad printer počne signalizirati da nema boje, iako je toner još relativno pun.

Kako će funkcionirati nova pravila?

Prije svega, proizvođači će biti obvezni osigurati da se njihovi proizvodi mogu popraviti, a da se pri tome ne unište ili oštete drugi dijelovi. Također će biti obvezni dati informacije o trajnosti proizvoda, poput očekivanog vijeka trajanja i mogućnosti popravka.

Nova regulativa također uključuje pravo na popravak. To znači da potrošači imaju pravo popraviti svoje proizvode kod neovlaštenih servisa bez da izgube pravo na jamstvo. Ovo je veliki korak prema većoj pravednosti za potrošače, jer su neovlašteni servisi često jeftiniji od ovlaštenih, što znači da će popravak biti pristupačniji za širi spektar potrošača. www.suvremena.hr

33

praksa i očekivanja Lažno zeleno reklamiranje – greenwashing

Sve ovo ne bi bilo moguće bez suradnje između Europske unije i proizvođača. U sklopu ove inicijative, Europska komisija potiče proizvođače da proizvode kvalitetne proizvode koji su izdržljiviji i jednostavniji za popravak. Također, Komisija će nadzirati provedbu regulative i osigurati da se poštuju sva prava potrošača.

Ukratko, nova zakonska regulativa koja zabranjuje ugrađene kvarove u proizvodima široke potrošnje veliki je korak prema održivijoj i pravednijoj budućnosti. Potrošači će biti bolje informirani i dobiti kvalitetnije proizvode koji će trajati duže, biti lakši za popravak i pristupačniji za sve. Ova inicijativa ima potencijal smanjiti količinu otpada koja završava na deponijima i u okolišu, te također smanjiti negativne utjecaje koje proizvodi imaju na okoliš.

Međutim, iako je ova inicijativa važan korak prema održivijoj budućnosti, postoje i neki izazovi s kojima se suočavamo. Jedan od tih izazova je kako osigurati da proizvođači ispunjavaju zahtjeve regulative. Komisija će morati pažljivo nadzirati provođenje regulative kako bi se osiguralo da se poštuju prava potrošača.

Drugi izazov je kako osigurati da su potrošači dovoljno informirani o svojim pravima na popravak.

Mnogi potrošači možda ne znaju da imaju pravo na popravak svojih 34

Suvremena trgovina 2(48)

proizvoda kod neovlaštenih servisa ili da proizvođači moraju osigurati da se njihovi proizvodi mogu popraviti. Stoga je potrebno provoditi edukacijske kampanje i informirati potrošače o novim pravima.

U konačnici, zabrana ugrađenih kvarova u proizvodima široke potrošnje je veliki korak prema održivijoj i pravednijoj budućnosti. Kvalitetniji proizvodi koji su izdržljiviji, lakši za popravak i pristupačniji svima, mogu imati pozitivan učinak na okoliš, ali i na džepove potrošača. Važno je osigurati provedbu regulative i informirati potrošače o njihovim pravima kako bi se osigurao njezin maksimalni učinak.

Greenwashing je pojava koja se sve više susreće na tržištu, a označava manipulaciju marketinškim porukama u cilju stvaranja lažne slike o ekološkoj prihvatljivosti proizvoda ili usluge. U takvim slučajevima tvrtke koriste marketinške trikove poput lažnih ekoloških certifikata, nejasnih oznaka ili lažnih tvrdnji kako bi prevarile potrošače i ostvarile veću prodaju. To ima ozbiljne posljedice za potrošače, ali i za okoliš i društvo u cjelini.

Jedna od ključnih mjera Europske unije je usvajanje novog zakonodavstva o održivom financiranju, koje se primjenjuje na sve financijske subjekte na tržištu. To uključuje banke, osiguravajuća društva, mirovinske fondove i investicijske tvrtke. Prema novom zakonodavstvu, financijski subjekti moraju provjeriti ekološke karakteristike proizvoda u koje ulažu i pružiti transparentne informacije o svojim ekološkim performansama. Ova mjera pomaže u sprječavanju zelenog pranja novca, ali i u osiguravanju da potrošači ne budu zavedeni lažnim marketinškim trikovima.

Druga ključna mjera Europske unije je usvajanje novih pravila o označavanju proizvoda, koja se odnose na informacije koje tvrtke pružaju o ekološkim karakteristikama proizvoda. Novi sustav označavanja uključuje oznaku o održivosti koja će se primjenjivati na sve proizvode koji su ekološki prihvatljivi.

Oznaka će biti jedinstvena za sve zemlje članice i jasno će pokazati koliko je proizvod ekološki prihvatljiv, kako bi se potrošačima omogućilo lakše donošenje informiranih odluka o kupnji.

U sklopu prije spomenute direktive o osnaženju potrošača u zelenoj tranziciji EU planira zabraniti neutemeljene i nedokazive ekološke reklamne tvrdnje poput „klimatski neutralno“ ili „dobro za okoliš“.

Moje istraživanje je pokazalo da gotovo svi građani primjećuju tu vrstu reklamiranja, ali 2/3 njih u iste ne vjeruje. Te oznake su sveprisutne, a istraživanje pokazuje kako ih je primijetilo 89 posto ispitanih građana Hrvatske. Njih 80 posto je reklo da nikad nije provjerilo istinitost takvih tvrdnji, a 70 posto je izjavilo da im ne vjeruje.

Proizvođači su prepoznali kako je ekološki otisak proizvoda sve važniji kupcima, pogotovo mlađima, i zato ističu zelene tvrdnje i etikete

bez ikakvog uporišta. Reklamne tvrdnje tog tipa u budućnosti će morati biti provjerene, dokazane i odobrene od strane neovisnih i stručnih tijela.

Računajući na ekološku svijest građana, proizvođači širokog raspona proizvoda sve više koriste takve prakse. Trenutno se u EU plasira više od 1200 takvih oznaka i tvrdnji, od kojih manje od 35 posto ima neki oblik certifikata ili provjere.

Svašta se reklamira i prodaje pod „zeleno“, jer nema nikakvih propisa koji to reguliraju. Sada možete prodavati namještaj i na pakiranju bez ikakve provjere tvrditi da u njegovoj proizvodnji nije stradalo niti jedno stablo u Amazoni. Ili možete sami svojoj tvrtki dodijeliti priznanje da je klimatski neutralna i to staviti na ambalažu ili web stranicu. Kada nema pravila cvate lov u mutnom i sadašnja situacija je idealna za varanje potrošača.

Kako bi se osiguralo da tvrtke ne koriste lažne oznake ili tvrde neistine o ekološkim karakteristikama svojih proizvoda, Europska unija uvodi kazne za takvo ponašanje.

Tvrtke koje se uhvate u greenwashingu, moći će biti financijski kažnjene, a kazne mogu biti značajne ako se utvrdi da je prevara bila namjerna.

Sve ove mjere imaju za cilj zaštititi potrošače od greenwashinga i potaknuti tvrtke da se zaista pobrinu za svoje ekološke performanse i povećaju svoju održivost. Međutim, i dalje postoje izazovi u borbi protiv greenwashinga, posebno s obzirom na raznolikost tržišta i proizvoda. Stoga je važno da potrošači budu svjesni rizika i traže provjerene informacije o proizvodima prije nego što ih kupe.

Potrošači također imaju ulogu u promicanju održivih praksi i odgovornog ponašanja tvrtki. Mogu to učiniti biranjem proizvoda koji su certificirani od strane nezavisnih tijela i tražiti informacije o ekološkim performansama proizvoda koje kupuju. Također, mogu dijeliti svoja iskustva i informacije s drugim potrošačima kako bi se podigla svijest o rizicima od greenwashinga.

Zaključno, potrošači su ključni igrači u zelenoj tranziciji EU, jer svojim izborima i ponašanjem utječu na potražnju za održivim proizvodima i uslugama. Kupnja ekološki prihvatljivih proizvoda, racionalna potrošnja energije, smanjenje otpada i potpora inovativnim rješenjima za održivi razvoj, sve su to potezi koje potrošači mogu poduzeti kako bi podržali zeleniju buST dućnost Unije. www.suvremena.hr

35

praksa i očekivanja

Aktualno u trgovini

Kako je započela i što nas očekuje u 2023. godini u trgovini na malo Ivona Bačelić Grgić, dipl. oec.

I

ntenzivno razdoblje pripreme ukupnog gospodarstva za proces uvođenja eura, napose trgovaca i bankara koji su u ovom procesu bili najizloženiji, iza nas je, od 1. siječnja 2023. euro je službena valuta plaćanja u Hrvatskoj, a i postali smo dio važnog schengenskog prostora. Ukidanjem graničnih kontrola olakšava se slobodno kretanje roba, usluga i ljudi, a za Hrvatsku kao turističku zemlju ulazak u Schengen znači izrazito puno.

36

Suvremena trgovina 2(48)

Rekordne stope inflacije ostvarene mahom u drugoj polovici 2022. godine, polako usporavaju u prvom tromjesečju 2023. godine. Prema preliminarnim podacima Državnog Zavoda za statistiku potrošačke cijene u Hrvatskoj, u ožujku, mjerene harmoniziranim indeksom potrošačkih cijena, u prosjeku su bile više za 10,5% u odnosu na ožujak 2022. Podaci pokazuju da se na godišnjoj razini bilježi pad inflacije već četvrti uzastopni mjesec. Ipak, procijenjena godišnja stopa rasta cije-

na hrane, pića i duhana iznosila je u ožujku 15,3%, što predstavlja veliki doprinos rastu cijena u potrošačkoj košarici. U razdoblju od siječnja do ožujka potrošačke cijene su u prosjeku bile više za 11,8% u odnosu na isto razdoblje 2022. Analitičari predviđaju daljnje usporavanje inflacije na godišnjoj razini, no ipak zadržavaju dozu opreza. Tako RBA analitičari ukazuju da bi se inflatorni pritisci u narednim mjesecima mogli pokazati i ustrajnijima nego što se to očekuje na tržištima.

U veljači 2023., u usporedbi s istim mjesecom prethodne godine, kalendarski prilagođeni promet od trgovine na malo realno je porastao za 0,4%, pokazuju to podaci Državnog Zavoda za statistiku. U prva dva mjeseca 2023. kalendarski prilagođeni promet od trgovine na malo realno je porastao za 0,8% u odnosu na isto razdoblje prethodne godine. Takva su kretanja u skladu s usporavanjem dinamike gospodarskoga rasta u uvjetima dugotrajno visoke inflacije odnosno realnog pada plaća i raspoloživog dohotka. Unatoč usporavanju analitičari očekuju kako će pozitivan doprinos ukupnom gospodarskom rastu doći upravo od osobne potrošnje.

Usporavanje rasta prometa u trgovini na malo možemo dovesti u korelaciju s indeksima pouzdanja, očekivanja i raspoloženja potrošača, koje mjere HNB i Ipsos. Tako u ožujku 2023. pouzdanje (-22,4%), očekivanje (-23,2%) i raspoloženje potrošača (-37,9%) bilježe (tradicionalno) negativan predznak, a to možemo povezati s ustrajnošću inflacije i visokih cijena u potrošačkoj košarici.

Izazov u gotovo svim uslužnim i radno intenzivnim djelatnostima, uključujući i djelatnost trgovine na malo, napose u sezoni, ostaje manjak radne snage, a djelomično rješenje je sveprisutniji uvoz radne snage. Što se tiče trgovine online kanalom, prema podacima Državnog Zavoda za statistiku, prema nominalnim indeksima prometa u trgovini na malo, u djelatnosti Trgovina na malo internetom i poštom bilježi se pad prometa u prva dva mjeseca 2023. za 3,8% u odnosu na isto razdoblje 2022. godine.

Tekuća 2023. godina donijela je i donosi neka nova zakonodavna rješenja, kao i novi paket mjera pomoći Vlade RH. Dvojno iskazivanje cijena Jedan od mehanizama zaštite potrošača u procesu zamjene hrvatske kune eurom je dvojno iskazivanje tj. istovremeno iskazivanje cijena u kuni i euru, što je obveza koja je u Hrvatskoj započela 5. rujna 2022. i ta će obveza trajati sve do kraja 2023. godine.

4. paket mjera Vlade RH Na sjednici Vlade RH, 16. ožujka 2023., usvojen je 4. paket mjera vrijedan 1,7 milijardi eura. Najveći dio mjera pomoći odnosi se na ublažavanje rasta cijena energije, za što je osigurano 1,181 milijardu eura, za zaštitu od inflacije predviđeno je 169 milijuna eura, a za posebne potpore i poticaje 347 milijuna eura. Cijena električne energije za kućanstva, javni i neprofitni sektor, obrtnike i poduzetnike, ostaje ista do kraja rujna, dok do kraja ožujka iduće godine ostaje ista cijena plina, a dotad se produžuje i primjena snižene stope PDV-a od 5% za isporuke prirodnog plina, za grijanje iz toplinskih stanica, te za isporuku ogrjevnog drva, peleta, briketa i sječke.

U sklopu 4. paketa mjera usvojena je Odluka o izmjenama odluke o izravnim mjerama kontrole cijena određenih prehrambenih proizvoda i to za: jestivo suncokretovo ulje po litri, UHT mlijeko s 2,8% mliječne masti po litri, bijeli kristalni šećer po kilogramu, brašno tip T-550 glatko po kilogramu, brašno tip T-400 oštro po kilogramu, svinj-

Tržište trgovine na malo mješovitom robom visoko je koncentrirano i, prema podacima Agencije za zaštitu tržišnog natjecanja, 10 trgovaca mješovitom robom ima udjel od 83,5%. Za istaknuti je uočen trend nastavka smanjenja asimetrije, odnosno razlike između lidera na tržištu. Po svemu sudeći, neslužbeno, preuzimanja i preslagivanje tržišta očekuju nas i u narednom razdoblju.

Očekuje nas prema najavama rekordna turistička sezona u 2023., bolja u odnosu na 2022. godinu u kojoj je Hrvatsku posjetilo 18,7 milijuna turista i uz to ostvarilo 106 milijuna noćenja. Dozi optimizma i dobrih očekivanja, uz opći povratak industrije putovanja, svakako doprinosi ulazak hrvatske u schengenski prostor. www.suvremena.hr

37

praksa i očekivanja kon o izmjeni i dopuni Zakona o trgovini stupa na snagu 1. srpnja 2023. godine.

Izmjene i dopune Zakona o zabrani nepoštene trgovačke prakse u lancu opskrbe hranom Tijekom godine očekuje se usvajanje i izmjena i dopuna Zakona o zabrani nepoštene trgovačke prakse u lancu opskrbe hranom, koji bi trebao donijeti novine koje se tiču nekih od nepoštenih trgovačkih praksi.

Web stranica Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja „Kretanje cijena“

sko mljeveno meso u pakiranju do 1 kilogram (pakirano u kontroliranoj atmosferi), carsko meso po kilogramu i svježe cijelo pile po kilogramu. Ovom odlukom određuje se najviša razina cijene određenih prehrambenih proizvoda radi sprječavanja negativnih učinaka promjena pojedinih cijena, a u cilju otklanjanja štetnih posljedica poremećaja na tržištu u pogledu opskrbe osnovnim životnim namirnicama stanovništva na području Republike Hrvatske. Odluka će prema najavama biti na snazi godinu dana.

Izmjene i dopune Zakona o trgovini – ograničavanje rada trgovine nedjeljom Usvojene su izmjene i dopune Zakona o trgovini, kojima se između ostalog ograničava pitanje rada trgovine nedjeljom. Tako u Zakonu stoji da trgovac može samostalno 16 nedjelja u godini odrediti kao radne. Zakon sadrži i određene izuzetke na koje se odredbe o pitanju rada trgovina nedjeljom ne odnose, a one su: trgovine unutar že38

Suvremena trgovina 2(48)

ljezničkih i autobusnih kolodvora, zračnih luka, luka otvorenih za javni promet, luka unutarnje plovidbe brodova, zrakoplova i trajekata za prijevoz osoba i vozila, benzinskih postaja, bolnica, hotela, prostora kulturnih i vjerskih ustanova te drugih subjekata u kulturi, muzeja, centara za posjetitelje odnosno interpretacijskih centara, nautičkih marina, kampova, obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava, proglašenih zaštićenih područja prirode. Isto tako, odredbe se ne primjenjuju na otkup primarnih poljoprivrednih proizvoda, prodaju vlastitih poljoprivrednih proizvoda na štandovima i klupama na tržnicama na malo i prodaju vlastitih poljoprivrednih proizvoda na štandovima i klupama na tržnicama na veliko, prigodnu prodaju na sajmovima i javnim manifestacijama, prodaju putem automata i prodaju na daljinu. Što se tiče distribucije tiska putem kioska kao posebnog oblika prodaje izvan prodavaonica, Zakon o trgovini dozvoljava da bude otvorena nedjeljom i blagdanom u vremenu od 7:00 sati do 13:00 sati. Za-

Na stranici Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja „Kretanje cijena“ (https://kretanje-cijena.hr/) od 17. veljače 2023. vrši se usporedba cijena u odnosu na 31. prosinac 2022. za osnovnih 78 kategorija proizvoda. Uz trgovačke lance Konzum plus, KTC i Tommy, koji dostavljaju maloprodajne cijene za objavu na web stranici „Kretanje cijena“, od 24. ožujka 2023., Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja upotpunilo je web stranicu s novim cijenama iz ostalih 7 velikih trgovačkih lanaca (Spar Hrvatska, NTL, Mlin i pekare, Plodine, Kaufland, Lidl, Studenac) za 365 artikala koji se prate na stranici.

Zaključno, u 2023. godinu ušli smo slavljenički s novom valutom i postali smo dio dugo očekivanog schengenskog prostora. No, izazova oko raspleta geopolitičke situacije i energetske krize u Europi ne nedostaje. Zasad uočeni trend blagog popuštanja inflatornog pritiska izaziva dozu optimizma kao bitnog temelja svih gospodarskih aktivnosti, uz dozu opreza i očekivanja neočekivanog, što su nas protekle tri godine više nego naučile da ne napišem namučile. Uza sve to i usprkos tome, život i gosST podarstvo idu dalje.

Posluj pametno, s TEB-om.

Vremena su i dalje nesigurna i malo što se može planirati, ali s TEB-om ste uvijek u toku. Mi pratimo situaciju i dajemo odgovore.

TEB-ov časopis “Financije, pravo i porezi” osigurava svakodnevne besplatne telefonske savjete kao i brojne pogodnosti!

Pretplati se odmah i ulovi darove! (detaljnije na www.teb.hr)

praksa i očekivanja

e-infrastruktura

Recept s pet čimbenika U posljednje vrijeme sve učestalije se susrećemo s pojmom DEI. Što on znači i zašto je važno spoznati njegovu ulogu u stvaranju suvremenih društvenih i gospodarskih kretanja? Puno se istraživanja usredotočuje na izazovnu stranu različitosti, jednakosti i uključenosti (DEI): manifestacije i temeljne uzroke nejednakosti. Međutim, manje je istraživanja na strani rješenja, na temu „Što je potrebno za napredak u DEI-ju?“

U

partnerstvu sa Svjetskim ekonomskim forumom, McKinsey je stvorio Global Parity Alliance i zajednički traže primjere tvrtki koje su postigle napredak upravo primjenom metode DEI. Zanimljiv je rezultat: otkriveno je da postoji recept, s pet čimbenika uspjeha kao ključnim sastojcima, za pokretanje uspješnih inicijativa DEI-a – ali da ne postoji recept za to koje inicijative najbolje funkcioniraju u cijelosti.

To je zato što je kontekst ključan.

Zapravo, prvi faktor uspjeha je stjecanje nijansiranog razumijevanja temeljnih uzroka. Često tvrtke ne pristupaju DEI-u na isti način na koji pristupaju drugim aspektima poslovne strategije. Često ne ulažu dovoljno vremena i truda da dublje razumiju problem koji pokušavaju riješiti. Umjesto toga, tvrtke će pokretati inicijative jer su vidjele, re40

Suvremena trgovina 2(48)

cimo, da je mentorski program uspio negdje drugdje, pa kažu: „Pokrenimo to ovdje“. U žurbi, često zbog dobrih namjera te žudnje i želje da pokažu zaposlenicima da „nešto rade“, tvrtke bi mogle preskočiti taj korak stvarnog razumijevanja točno onog problema koji pokušavaju riješiti. Inicijative koje su najuspješnije su one u kojima su tvrtke unaprijed provele vrijeme kako bi stvarno razumjele: „Koji je problem koji pokušavamo riješiti?“ i „Koji su glavni uzroci zašto je igla zapela?“ Drugi faktor uspjeha, „smislena definicija uspjeha“, ide ruku pod ruku s prvim. Najuspješnije inicijative razumiju i problem koji pokušavaju riješiti i kako će izgledati uspjeh nakon što ga riješe. Oni stvarno razumiju „Gdje smo danas?“ i „Zašto smo ovdje?“ i „Gdje pokušavamo ići?“ Ovo nije raket-

na znanost; ovo su ključevi za rješavanje većine poslovnih problema. No, opet, mnoge DEI inicijative ne počinju ovim osnovnim osnovama poslovanja.

Treći faktor uspjeha su „odgovorni i uloženi poslovni lideri“. Predanost i odgovornost višeg rukovodstva neophodni su za uspješnu DEI inicijativu. A ako inicijativa zahtijeva promjenu niza praksi u cijeloj tvrtki, trebat će vam širi skup predanih poslovnih vođa. Važan je uzor. Ovo je tema u kojoj mnogi ljudi mogu biti skeptični i moraju vidjeti da lideri osobno rade promjene u skladu s novim načinom rada koji predlaže inicijativa.

Nadalje, vođe moraju biti spremni posvetiti se sebi i resursima tvrtke tijekom vremena.

Mnogim uspješnim DEI inicijativama bilo je potrebno dosta vreme-

na da dođu do željenog rezultata.

Neki možda neće značajno pomaknuti iglu godinu ili više. Ali to vrijeme nije izgubljeno. Postavljate temelj za napad na složeni problem koji je možda mučio tvrtku desetljećima. A budući da su ti problemi obično prilično teški, najbolje je ne pokušavati se uhvatiti u koštac sa svime odjednom. Pristup DEI-u „neka cvjeta tisuću cvjetova“ je recept za neuspjeh. Četvrti faktor je „rješenje dizajnirano za kontekst“. Snažne inicijative traže rješenje koje odgovara svrsi.

Grade se na nijansiranom razumijevanju početnog mjesta, temeljnih uzroka i jasnog pogleda na uspjeh, a strateški su dizajnirani za rješavanje problema. Ponekad to može značiti pokretanje novog napora ili intervencije, ali često to znači promjenu niza stvari koje već postoje, kao što su politike, procesi ili programi učenja i razvoja.

Konačni faktor uspjeha je „rigorozno praćenje i korekcija kursa“.

Mnoge tvrtke to ne rade s DEI-jem.

Na primjer, ne definiraju specifične vodeće pokazatelje i konačne ishode za koje se nadaju da će ih inicijativa promijeniti i stoga nemaju podatke za raspravu o tome funkcionira li, kako bi se moglo poboljšati ili mogu li se rezultati ubrzati.

Jedno je moći navesti broj ljudi koji su sudjelovali u inicijativi, ali mnogo je smislenije moći pratiti poje-

dinosti kao što su „ljudi koji su sudjelovali u programu promaknuti su dvostruko češće od onih koji nisu“, ili „sudionici su ostali u tvrtki po 40 posto višoj stopi.“ I ovdje treba biti strpljiv. Doći će razdoblje u kojem ćete vidjeti veći napredak na vodećim pokazateljima nego na krajnjim ishodima koje pokušavate postići. Ali ako se toga držite i počnete uočavati stvarni ROI, postaje lakše dugoročno se posvetiti - a pravi DEI definitivno je dugoročni projekt.

A.G.

www.suvremena.hr

41

TAUMEDIA d.o.o. | 091 4812 680 | info@taumedia.hr

praksa i očekivanja

Razvoj privatne marke u periodu inflacije

Anita Jurjević Retail DNA www.retaildna.hr

Uvod Inflacija ima snažan utjecaj na ponašanje kupaca. Jedna od najznačajnijih promjena je sve veći interes za proizvodima privatne marke. Kupci postaju sve manje lojalni brendu i otvoreniji za prelazak na privatne marke. Kako kupci mijenjanju navike, tako se mijenjanju i strategije maloprodavača. Mnogi maloprodavači jačaju komunikaciju oko svojih privatnih marki, uključujući više prostora na policama prodavaonica, dodatna izlaganja na stalcima ili bočnim policama, više objava u katalozima, komunikacija na društvenim mrežama i sl.

Većina maloprodavača je razvoj privatne marke imala kao strateški cilj i prije nastupanja ove inflacije.

44

Suvremena trgovina 2(48)

Razlozi uvođenja privatnih marki

• niži troškovi istraživanja i razvoja proizvoda,

Tri su osnovna razloga zašto maloprodavači ulažu u privatne marke i zašto je to dobra ideja.

• nema troškova marketinga ili su oni niski,

Prvi: Financijski razlog – veće marže

• niži troškovi u smislu pakiranja i promocije – (slaba zastupljenost u promotivnim akcijama).

Artikli privatnih marki imaju nižu nabavnu cijenu od sličnih proizvoda nacionalnih brandova. Niža nabavna cijena se odražava u nižoj maloprodajnoj cijeni, a većoj trgovačkoj marži. Neki među razlozima kako im uspijeva postizati niže nabavne cijene su: • niže marže proizvođača, • jednostavniji procesi u opskrbnom lancu i pregovorima,

• uštede u troškovima radi ekonomije obujma,

Iz perspektive trgovačke marže, trgovci svakako imaju poticaj da povećaju prodaju privatnih marki.

Drugi: Diferencijacija od konkurencije Većina supermarketa, hipermarketa i manjih prodavaonica ima vrlo sličnu ponudu nacionalnih brendova što u konačnici dovodi do vrlo

sličnog asortimana. Teško da će u maloprodajnim lancima nedostajati poznatih brendova kao što su Vegeta, Cedevita, Domaćica i sl. Iako mogu postojati određene razlike u dubini i širini ponude ili veličini pakiranja – glavni put do prave diferencijacije dolazi upravo kroz privatne marke.

Privatne su marke postale osjetan razlog zašto kupac preferira jedan maloprodajni lanac više od drugoga. Maloprodavači vrlo pametno koriste privatnu marku kako bi naglasili svoje strateške prioritete i na taj način se razlikovali od konkurencije.

Treći: Raznolik izbor privlači više kupaca Kako bi ispunili želje što većeg broja kupaca, maloprodavači šire ponudu privatne marke uvodeći, primjerice, premium linije, zatim razne specijalizirane linije kao što su prirodna kozmetika, zeleni proizvodi.

U puno situacija trgovci su se pokazali spretnijima i inovativnijima od proizvođača i dobavljača u prodaji novih i trendi proizvoda koji ispunjavaju različite želje kupaca kao što su free from, plant based, organsko, proizvodi s recikliranom ambalažom itd.

Također, vrlo često trgovci kako bi privukli kupce, razvijaju linije privatnih marki različite kategorije – ekonomične, standardne i premi-

Izvor: preuzeto sa IGD Researc

Slika 1. Promjene koje utječu na razvoj privatne marke

um, a sve s ciljem kako bi se pokrile različite demografske i psihografske sklonosti kupaca.

U kojem smjeru ide razvoj privatnemarke?

Inflacija i promjene životnih navika uzrokuju razvoj privatnih marki u 2 glavna područja: Prvi: Više vrijednosti za novac Inflacija utječe na kupce tako da paze na cijene, odnosno, bitno im je načelo veća vrijednost za novac.

Iz tog razloga menadžment vodi računa da privatnu marku drži po niskim prodajnim cijenama, uvrsti u promocije i po mogućnosti da

prate cijene konkurencije. Budući da stopa inflacije nastavlja rasti, stvara se kriza i troškovi života snažno pogađaju kupovnu moć, pa naglasak na „vrijednosti za novac“ nikada nije bilo važniji. Kupci sve više uspoređuju cijene te posjećuju veći broj različitih kanala.

Ubrzano mijenjaju navike, tražeći prodavaonice gdje mogu uštedjeti. Tko uspije u tome – krizu će iskoristiti za rast. www.suvremena.hr

45

praksa i očekivanja Drugi: Veći izbor S druge strane, promjene životnih navika kupaca utječu na česte promjene asortimana. Za mnoge maloprodavače, u aspektu privatne marke, naglasak na zdravlje je poprimio novo značenje.

Pandemija je povećala interese kupaca u ovom području, pri čemu su mnogi usvojili nove prehrambene navike i zauzeli ozbiljniji pristup zdravlju. Maloprodavači su na to odgovorili drukčijom ponudom. Privatna marka je u ovom segmentu važna marketinška strategija kako bi si olakšali diferencijaciju.

Mnogi su postavili ambiciozne ciljeve održivosti za svoje privatne marke, poput smanjenja plastične ambalaže ili uklanjanja sastojaka poput palminog ulja. To je ključni način da daju zamah svojim strategijama i ponovno uvedu diferencijaciju u svoj asortiman.

Još jedan trend koji se nastavlja razvijati i koji su maloprodavači upotrijebili u segmentu privatne marke je – plant based trend. Očekuje se nastavak inovacija u ponudi ovih kategorija...

Preporuke: 1. Investirajte u ponudu proizvoda privatne marke.

2. Temeljito analizirajte asortiman i uzmite u obzir trendove.

3. Uzmite u obzir demografske i psihografske razlike – kućanstva s većim brojem članova su ozbiljno pogođena inflacijom. Budite inovativni kako biste ih privukli koristeći pristup koji se temelji na vrijednosti ili asortimanu.

4. Uzmite u obzir razlike na pojedinim tržištima – oni kojima je razvoj privatne marke centraliziran, a prisutni su u različitim zemljama, trebaju uzeti u obzir specifičnosti svog tržišta prilikom izbora asortimana.

46

Suvremena trgovina 2(48)

Što je s dobavljačima?

Proizvođačima i dobavljačima svakako nije lako nositi se s ovim okolnostima. Ako rast prodaje generira privatnu marku, to znači da ostali stagniraju ili opadaju. Niže se nalaze savjeti za dobavljače.

Prvo: Zaustavite kupce da kupuju proizvode privatnih marki Maloprodavači će nastaviti ulagati u privatne marke, jer je to isplativ način krojenja asortimana i isticanja od konkurencije. Kupci mogu biti emocionalno povezani s vašim brendom. Iskoristite to u svoju korist i spriječite kupce da se prebace na privatnu marku.

Drugo: Podržite maloprodavače Kao i kupci, i maloprodavači će nastojati smanjiti troškove gdje god mogu. Razmislite na koji način možete podržati maloprodavače u pružanju dodatne vrijed-

nosti kupcima s vašim brendom.

Jesu li to posebne promocije, akcije sa značajnijim uštedama, veća pakiranja ili nešto drugo…

Treće: Reagirajte na zahtjeve za zdravljem i održivosti Maloprodavači kojima su ovi trendovi bitni, sigurno će cijeniti ukoliko vaši brendovi u svojoj strategiji odražavaju te promjene. Lakše ćete se usuglasiti s ambicijama trgovaca, a time ćete si omogućiti lakši put do njihovih polica. Četvrto: Ne zaboravite najugroženije To su kućanstva s većim brojem članova. Ukoliko su obitelji vaša ciljna skupina, prilagodite svoj asortiman i aktivnosti kako biste pomogli ovoj demografskoj skupini u izazovnim vremenima. Razmotrite na koji način vaši brendovi mogu biti učinkoviti u privlačenju ovih kupaca i ispunjavanju njihovih potreba.

MALA ŠKOLA TRGOVINE BURZA DIONICA sterdamu kad je tvrtka Dutch East India Company odlučila prodavati dionice kako bi prikupila kapital za održavanje same tvrtke.

IPO / INITIAL PUBLIC OFFERING (eng.) = INICIJALNA JAVNA PONUDA (hrv.)

Inicijalna javna ponuda je prva ponuda tek izdanih dionica poduzeća javnosti. Time poduzeće ili tvrtka prelazi iz privatnog u javno vlasništvo, zbog čega se na engleskom jeziku ova prilika može opisati i kao going public.

PORTFOLIO (eng.) = PORTFELJ ili PORTFOLIO (hrv.)

STOCK (eng.) = DIONICA (hrv.)

Porijeklo engleske riječi stock možemo pronaći u srednjovjekovnoj Europi i primjeni predmeta tally stick (eng.), a kojeg možemo prevesti kao „raboš“. Raboš je bila pločica na kojoj su se urezivali podatci koje je trebalo upamtiti (dugovi i ostale transakcije), a to se postizalo dijeljenjem na dva dijela i kasnijim uspoređivanjem ureza na obje polovice. Dva dijela nisu bila jednake dužine: kraći dio je zadržavao prodavač te se taj dio nazivao foil (eng.), dok je duži dio zadržavao kupac te se taj dio nazivao stock (eng.). Vjerojatno odavde potječu i izrazi owning stock i stock holder (eng.).

STOCK EXCHANGE (eng.) = BURZA DIONICA (hrv.)

Prva moderna burza dionica je ustanovljena 1611. godine u Am-

Portfelj je skup dionica i drugih vrijednosnih papira koje posjeduje tvrtka ili pojedinac. Izraz dolazi iz talijanskog jezika, točnije, od riječi za omot ili torbu u kojoj se drže papiri: portafoglio.

MARKET VOLATILITY (eng.) = VOLATILNOST TRŽIŠTA (hrv.)

Volatilnost tržišta je učestalost i raspon kretanja cijena: što je češća i veća promjena u cijenama dionica, to je volatilnost tržišta veća.

DIVIDEND (eng.) = DIVIDENDA (hrv.)

Dividenda je iznos koji vlasnik dionice dobije od dobiti koju je trgovačko društvo ostvarilo, a isplaćuje se u pravilnim vremenskim periodima (kvartalno ili godišnje). Dividenda predstavlja oblik zahvale trgovačkog društva dioničaru za dosadašnje ulaganje te ga motivira na vjernost.

BEAR vs. BULL MARKET (eng.)

U engleskom jeziku kretanja na tržištu metaforički opisujemo nazivima životinja: bear (eng.) ili medvjed i bull (eng.) ili bik. Prema uvriježenom vjerovanju, ove životinje su dobile tu čast zbog načina na koji napadaju: medvjed napada udarcem šape prema dolje dok bik napada podizanjem rogova. Stoga je nepovoljno stanje na tržištu bear market, a povoljno stanje na tržištu bull market.

Etimološki gledano, izraz bear market ima korijene u SAD-u u 18. stoljeću kad su traperi trgovali krznom medvjeda, dok je krah burze 1929. godine najbolji primjer krajnosti ovakvog tržišta.

Pogledajte video:

DIVERSIFICATION (eng.) = DIVERSIFIKACIJA (hrv.)

Diversifikacija (ili diverzifikacija) je strategija kojom ulagači ulažu u različita područja tržišta kako bi smanjili rizik, tj. veliku izloženost bilo kojem dijelu portfelja. Ovu strategiju možemo opisati i poznatom poslovicom „Ne stavljaj sva jaja u jednu košaru“.

Pripremila: prof. Gabrijela Čorković www.suvremena.hr

47

praksa i očekivanja

Sposobnosti primjene znanja i tehnologije

U razradi pojedinih strategija premalo koristimo resurse koje kao mediteranska i srednjoeuropska zemlja imamo. Najočitije se to odražava na činjenici da unatoč ozbiljnim pomacima u razvoju i političkom okruženju (ulazak u EU, ulazak u Schengen, ulazak u NATO i Eurozonu) ne donose dovoljno priznanja u samoj državi. Štoviše, neka od tih dostignuća se zanemaruju ili potcjenjuju, neka čak smatraju nepotrebnim i nekorisnim. Zanimljivo se u tim okolnostima zapitati kako u cjelini gledamo na hrvatski identitet (suverenisti?!) i kakav nam je ukupan imidž.

48

Suvremena trgovina 2(48)

P

oznata je (marketinška) uzrečica da se „imidž mora zaraditi, a da se identitet može stvarati“. Ta uzrečica svih posljednjih godina opetovano nalazi plodno tlo na primjeru Republike Hrvatske i njenom odnosu prema svijetu, ali sve više i u samoj zemlji. Neki su parametri narušeni, neki ugroženi, a neke smo ispustili iz vida.

Pođimo od činjenice da se Hrvatska, nakon osamostaljivanja i međunarodnog priznanja, kao cjelovito društvo u svim segmentima – politici, kulturi, sportu ili gospodarstvu – tek morala (ponovno) dokazivati i, kroz to, pokazati i sebi i svijetu svoju pravu vrijednost i neiskrivljenu sliku. To, drugim riječima, znači kako Republika Hrvatska (još uvijek) traži svoj identitet, a kroz njega želi i pokušava stvoriti i svoj vlastiti imidž.

Uvijek se u takvoj situaciji postavljaju barem dva pitanja. Prvo je, svakako, okrenuto prošlosti i sadašnjosti: kakvu to sliku, predodžbu ili dojam imaju stranci o nama.

Time se, nažalost, mnogo ne bavimo. Drugo je okrenuto budućnosti i glasi: kakvu bismo mi to sliku o nama željeli ‘nametnuti’ svijetu i što bismo sve morali činiti da u tome barem djelomice uspijemo.

Prvi iskorak u potrazi za vlastitim identitetom jest korektna valorizacija stvarnih vrijednosti i postignuća u prošlosti. Po meni, to bi označavalo jednu zaista temeljitu inventuru i pozicioniranje Republike Hrvatske prema nekim objektiviziranim vrijednosnim mjerilima u odnosu na druge zemlje.

Drugi iskorak je, međutim, znatno zahtjevniji. Naša bi ukupna nastojanja morala biti okrenuta prema identifikaciji samosvojnosti i specifičnih vrijednosti koje zasigurno imamo, a koje sada treba i poticati. Trebalo se, naime, okrenuti prema stvaranju CRO-identiteta, koji će onda postupno prerastati u CRO-imidž.

U potrazi za vlastitim novim identitetom, a onda i imidžom, moramo se osloniti na određene resurse. Danas je, na primjer, potpuno jasno da je jedan od bitnih razloga zaostajanja u razvoju naše zemlje u pomanjkanju jasne vizije naše budućnosti, ali i sluha za promociju i otvaranje manevarskog prostora za kreativne snage odnosno temeljitije i osmišljenije korištenje intelektualnih i drugih potencijala. Pokazalo se opetovano – iako teoretski stavljamo čovjeka u žižu društvenih interesa – da se taj nesretni čovjek ipak izgubio u tom mnoštvu papirologije, odredbi, zakona i ograničenja. Njegove kreativne sposobnosti ostaju sputane. O presudnim elementima razvojne politike pretežno se odlučivalo (ostaje trajno stanje!!!) voluntaristički, često i na osnovu neznanja odnosno samovolje. S time se sučeljavamo gotovo svaki dan, osobito na lokalnoj, ali i nacionalnoj razini. Stručnost, argument i znanost vrlo rijetko dobivaju pravo građanstva. Te greške vjerojatno ne bismo smjeli ponavljati, jer upravo one utječu na budući identitet i imidž.

U tom kontekstu treba uzeti vrlo ozbiljno upozorenja kako su u nas (sposobni) kadrovi u ovom trenutku čak i važniji od financija, iako svi znamo da bez novog, svježeg kapitala ne možemo napraviti odlučujući iskorak u rješavanju čvorišta krize. Upravo ta korelacija sposob-

nih (a ne podobnih) kadrova i kapitala najbolje ocrtava sve naše (buduće) izazove. To se ponajbolje vidi kako koristimo bespovratna sredstva EU i ostvarujemo NPOO. Nedostaju nam primjereni projekti (koji se ipak stvaraju), ali još mnogo više nedostaju ljudi koji ih mogu kvalitetno i na vrijeme ostvariti.

Sva ozbiljnija znanstvena i druga istraživanja u nas upućuju na činjenicu da je rak-rana hrvatskoga gospodarstva vezana ponajprije uz nisku razinu ukupne djelotvornosti i loše organizacije, kako u upravi tako i u gospodarstvu. To vrijedi gotovo podjednako za najveći broj privrednih subjekata, ali i društvo u cjelini. Dakle, prvi iskorak bi trebao biti u pravcu da djelotvornost u cijelom društvu uzdignemo na višu razinu.

Danas je u tim okvirima vjerojatno i najvažnije dobiti realan odgovor na pitanje kako hrvatsko gospodarstvo uzdići u red konkurentnih ekonomija Europe i svijeta. Michael Porter, autor čuvene knjige „Competitive Advantage of Nations“ smatra da „konkurentska prednost nije funkcija datih faktora u gospodarstvu i društvu, već sposobnost da se stvori i primijeni znanje i tehnologija“. O tome se u nas ne vodi dovoljno računa niti je takva filozofija (dovoljno) prisutna u glavama kreatora naše ukupne, a napose gospodarske politike. A.G. www.suvremena.hr

49

praksa i očekivanja

SPACEMANAGEMENT

– agilni i fleksibilni formati prodavaonica Tanja Jurković Retail DNA www.retaildna.hr

Jeste li se ikada zapitali kako maloprodavači uspijevaju učinkovito organizirati tisuće artikala u prodavaonici?

Ako ste ikada ušli u supermarket po jedan artikl i izašli s punom vrećicom – niste jedini. Maloprodavači znaju kako navesti kupce na veću košaricu.Na primjer, nije slučajnost da su skuplji artikli obično na policama točno u razini očiju.

Također, nije slučajno zašto je kategorija voća i povrća pozicionirana odmah nakon ulaska u prodavaonicu. Ili, zašto je kategorija mliječnih proizvoda uvijek u stražnjem dijelu prodavaonice, pa će 50

Suvremena trgovina 2(48)

tako svaki kupac s osnovnim mliječnim proizvodima na svom popisu morati proći pored mnoštva manje potrebnih artikala – ali koji će naći put do njegove košarice.

Odgovor na to zašto su neke kategorije pozicionirane na točno određeni način tamo gdje jesu, daje nam tehnologija Spacemanagementa.

Spacemanagement ili upravljanje prostorom u maloprodaji proces je optimizacije korištenja fizičkog prostora unutar prodavaonice kako bi se povećala prodaja

i profitabilnost. Upravljati prostorom znači najučinkovitije koristiti podni prostor, police i dodatne pozicije kako bi se stvorilo privlačno i funkcionalno okruženje koje zadovoljava potrebe kupaca i potiče prodaju.

Upravljanje prostorom uključuje sljedeće: • određivanje optimalne lokacije za asortiman, • odlučivanje koliko prostora unutar prodavaonice dodijeliti svakoj kategoriji proizvoda, • raspoređivanje proizvoda na način koji potiče kupce na kupnju,

• praćenje podataka o prodaji i prilagodbu izgleda prodavaonice sukladno tome.

Učinkovito upravljanje prostorom ključno je za maloprodavače, jer može imati značajan utjecaj i na prihod i na zadovoljstvo kupaca.

Optimiziranjem korištenja prostora maloprodavači mogu poboljšati iskustvo kupnje za kupce, povećati prodaju i smanjiti troškove povezane s viškom zaliha.

Učinkovito upravljanje prostorom bitno je za maloprodavače iz nekoliko razloga: – Maksimiziranje prodaje i profita: Maloprodavači imaju ograničenu količinu fizičkog prostora i ključno je učinkovito koristiti taj prostor za izlaganje svojih proizvoda i privlačenje kupaca.

Optimiziranjem korištenja prostora maloprodavači mogu povećati prodaju i profit.

– Poboljšanje korisničkog iskustva: Kada je prodavaonica dobro organizirana i laka za snalaženje, veća je vjerojatnost da će kupci imati pozitivno iskustvo kupnje. Učinkovito upravljanje prostorom može pomoći maloprodavačima u stvaranju primamljivog i privlačnog okruženja koje potiče kupce da provode više vremena u prodavaonici i kupuju.

– Smanjenje troškova: Učinkovito upravljanje prostorom također može pomoći maloprodavačima da smanje troškove povezane s viškom zaliha. Praćenjem podataka o prodaji i prilagodbom izgleda prodavaonice po potrebi, maloprodavači mogu osigurati da imaju pravu količinu zaliha i smanjiti potrebu za sniženjima i rasprodajama.

– Konkurentnost: U današnjem maloprodajnom okruženju, gdje je online kupnja sve popularnija, maloprodavači moraju stvoriti jedinstveno i nezaboravno iskustvo u fizičkoj prodavaonici kako bi ostali konkurentni. Učinkovito upravljanje prostorom može

pomoći maloprodavačima da se razlikuju od svojih konkurenata i pružiti kupcima uvjerljiv razlog za dolazak i kupovinu u njihovim prodavaonicama.

Način na koji su proizvodi prikazani i raspoređeni može utjecati na to kako kupci percipiraju maloprodavača i njihovu volju da kupe proizvode. Istraživanja pokazuju da kupci više od 70% svojih odluka o kupnji donose u prodavaonici, stoga je bitno maksimalno iskoristiti raspoloživi prostor.

Koji su zanimljivi primjeri dobrog upravljanja prostorom u maloprodaji?

Zara: Zara je poznata po svojoj brzoj modi i sposobnosti brze proizvodnje i predstavljanja novih stilova na tržištu. Tvrtka ima jedinstveni raspored u prodavaonicama koji potiče kupce da istražuju i otkrivaju nove artikle. Zarine prodavaonice organizirane su po bojama i stilu s robom raspoređenom u male kolekcije, a ne po odjelima. Ovakav raspored olakšava kupcima spajanje komada odjeće u kompletan outfit.

Apple: Apple je majstor maloprodajnog dizajna, a prodavaonice su pažljivo dizajnirane kako bi stvorile primamljivo i impresivno iskustvo kupnje. Appleove prodavaowww.suvremena.hr

51

praksa i očekivanja nice imaju elegantne i moderne zaslone koji prikazuju najnovije proizvode i dodatke na način kojim je lako upravljati. Izgled je osmišljen kako bi potaknuo kupce da istražuju i isprobavaju različite proizvode, a prodavaonice često imaju namjenske prostore za radionice i događaje.

Sephora: Sephorine prodavaonice dizajnirane su tako da budu jednostavne za navigaciju i pružaju besprijekorno iskustvo kupnje. Raspored prodavaonice organiziran je prema kategoriji proizvoda s jasnim natpisima i dobro definiranim prolazima. Svaka kategorija ima svoje zasebno područje s odgovarajućom rasvjetom i dodatnim pozicijama za izlaganje proizvoda.

Sephora također nudi niz kozmetičkih usluga, uključujući šminkanje i savjetovanja o njezi kože. Te se usluge obično nalaze u stražnjem dijelu prodavaonice, stvarajući osjećaj ekskluzivnosti i potičući kupce da istraže cijelu prodavaonicu.

Također, Sephora koristi dodatne pozicije i displaye za izlaganje svojih najprodavanijih i najnovijih proizvoda. Ti su displayi strateški postavljeni po cijeloj prodavaonici kako bi privukli pogled kupca i potaknuli impulzivnu kupnju.

IKEA: IKEA-ine prodavaonice dizajnirane su tako da kod kupaca stvore osjećaj avanture i otkrića.

Izgled prodavaonice osmišljen je tako da kupce vodi na putovanje kroz različite prostore, pokazujući kako se različiti proizvodi mogu koristiti zajedno za stvaranje kohezivnog izgleda. Izgled prodavaonice također potiče kupce da istražuju i otkrivaju nove artikle, s jasnim natpisima i informacijama o proizvodima koji ih vode na putu.

Walmart: Walmartove prodavaonice osmišljene su tako da budu jednostavne za navigaciju i da pružaju besprijekorno iskustvo kupnje. Raspored prodavaonice organiziran je po odjelima s jasnim natpisima i širokim prolazima kako bi se kupcima olakšalo kretanje.

52

Suvremena trgovina 2(48)

Walmart koristi cross-merchandising kako bi potaknuo kupce na kupnju srodnih proizvoda. Na primjer, zajedno izlaže roštilje, drveni ugljen i vanjski namještaj, što kupcima olakšava kupnju svega što im je potrebno za roštilj u dvorištu.

Također, Walmart koristi strateški plasman proizvoda za povećanje prodaje. Na primjer, postavlja artikle visoke obrtajnosti i potražnje poput kruha i mlijeka u stražnji dio prodavaonice, navodeći kupce da prođu pored drugih proizvoda

na putu do ovih osnovnih artikala. Ovi primjeri pokazuju kako se učinkovito upravljanje prostorom može koristiti za stvaranje jedinstvenog i privlačnog iskustva kupnje, povećanja prodaje i izgradnju lojalnosti brendu.

Pažljivim planiranjem i optimiziranjem korištenja fizičkog prostora, maloprodavači mogu stvoriti okruženje koje zadovoljava potrebe i želje njihovih kupaca, pritom imajući u vidu ciljeve prometa i profita.

pratite li naš portal?

Vrijeme je za...

KVIZ

1) Koja je boja liste u nadimku aplikacije o kretanju cijena u maloprodaji? (rubrika Trgovina)

5) Koliko je kovanica Hrvatska kovnica novca morala proizvesti zbog uvođenja eura? (rubrika Financije)

a) bijela

a) 200 milijuna

b) ružičasta

b) 650 milijuna

c) zelena

c) 405 milijuna

2) Od kojeg datuma zračne luke u Hrvatskoj primjenjuju šengenska pravila te ujedno započinje ljetni red letenja? (rubrika Turizam)

6) Frondi, novi Krašev brend na tržištu, slatki je prutić u pet neodoljivih varijanti. Koji okus nije u ponudi? (rubrika O marketingu)

a) od 1. siječnja

a) kakao

b) od 26. ožujka

b) jagoda

c) od 23. travnja

c) limun

3) Koliko stručnjaka iz raznih industrija je dalo svoje viđenje o budućnosti Hrvatske u knjizi „Što se krije ispod vala?“ (rubrika Edukacija)

7) Koji iznos je u akciji u ožujku Podravka s građanima osigurala za uređenje školskih kuhinja i blagovaonica? (rubrika Info)

a) 15

a) 57.000€

b) 27

b) 74.000€

c) 43

c) 99.000€

4) Kako se zove konferencija koja će se održati u lipnju u Osijeku u organizaciji časopisa Suvremena trgovina i Hrvatske gospodarske komore?

Fokus konferencije će biti na potrazi za novim tržištima, novim potrošačima, ali i na novom odnosu prema izlagačima i posjetiteljima sajmova. (rubrika Konferencije)

8) Kad je hrvatski med u pitanju, tri vrste nose zaštićenu oznaku izvornosti i zemljopisnog podrijetla, a u Republici Hrvatskoj u 2023. je evidentirano gotovo pola milijuna pčelinjih zajednica. Koliko je evidentiranih pčelara? (rubrika Konferencije)

a) Konferencija o sajmovanju b) Global Exhibitions Day

a) 9.262 b) 18.371 c) 32.906

c) Anuga Pripremila: prof. Gabrijela Čorković

www.suvremena.hr

53

sajmovi

UFI Globalni barometar

Prilagođavanje poslije pandemije Ante Gavranović

UFI Globalni barometar prikazuje globalnu izložbenu industriju koja se prilagođava razdoblju nakon pandemije: 80% tvrtki očekuje normalne razine poslovanja od lipnja 2023. Očekuje se da će prihodi za 2023. u prosjeku dosegnuti 94% razine iz 2019. i, isključujući Kinu, porast u odnosu na 80% u 2022. Izazovi internog upravljanja i digitalizacija postaju dva najhitnija pitanja u industriji.

K

ompletno izvješće uključuje namjenske profile za 21 tržište i regiju, prikazujući različite brzine prilagodbe postpandemijskoj eri. Globalna udruga izložbene industrije, objavila je najnovije, 30. izdanje svog vodećeg istraživanja Global Exhibition Barometer, koje prati puls industrije.

Rezultati naglašavaju ubrzani tempo oporavka industrije u 2022. i pozitivne izglede za 2023. Iako postoje snažni dokazi da je COVID-19 u zaostatku na većini tržišta, gdje se potpuni oporavak očekuje 2023., ostaje nekoliko tržišta, uključujući Kinu, gdje se ovaj potpuni oporavak ne očekuje 2023. Globalno, razina poslovanja nastavlja se poboljšavati, s udjelom kompanija koje proglašavaju „normalnu aktivnost“ postupno raste s 30% u siječnju 2022. na 72% u prosincu 2022. i očekuje se da će dosegnuti 80% u lipnju 2023. – usklađujući se s razinama prije pandemije.

54

Suvremena trgovina 2(48)

Novi izazovi Najhitnija poslovna pitanja odražavaju kako se industrija sada usredotočuje na izazove i prilike nakon pandemije: „Unutarnji izazovi upravljanja“ (istaknulo 20% ispitanika), „Utjecaj digitalizacije“ (16%) i „Stanje gospodarstva na domaćem tržištu“ i „Globalna gospodarska kretanja“ (obje 15% odgovora) su najčešći.

Za usporedbu, „Utjecaj pandemije COVID-19 na poslovanje“ sada samo 5% kompanija označava kao jedno od najvažnijih pitanja (u usporedbi s 19% prije dvanaest mjeseci). „Možemo se prestati fokusirati na ‘postpandemijski oporavak’ – i krenuti dalje! 30. izdanje UFI barometra potvrđuje da faza oporavka završava na većini tržišta diljem svijeta.

Dok svako tržište pokazuje određene specifičnosti, globalno se pozornost usmjerila prema budućim izazovima. Unutarnje upravljanje -

prvenstveno zapošljavanje - i potreba za daljnjim razvojem digitalizacije su na prvom mjestu u cijelom svijetu,“ kaže Kai Hattendorf, generalni direktor u UFI-ju.

Veličina i opseg izdanja UFI-jeve dvogodišnje ankete o industriji završena je u siječnju 2023. i uključuje podatke iz 367 tvrtki u 56 zemalja i regija. Studija također uključuje izglede i analize za 21 fokusnu zemlju kao i pet dodatnih agregiranih regionalnih zona. Operacije najviše razine „normalne aktivnosti“ za prvu polovicu 2023. u prosjeku se očekuju u Brazilu (98%), Turskoj i SAD-u (95%), Ujedinjenom Kraljevstvu (90%), Italiji i Tajlandu (88%), te Španjolskoj i UAE (85%). U Kini samo 29% očekuje normalnu aktivnost, a 40% smanjenu.

Ova opća vrlo pozitivna perspektiva potaknuta je činjenicom da se izložbe sada mogu održavati posvuda u svijetu, osim u nekim mjestima u Kini. Organizatori izložbi koji sudjeluju u ovom izdanju Ba-

ćem tržištu“ pala je s glavnog pitanja u 2015. (44% odgovora) na 22% u 2021. i 29% u 2022., dok je „Utjecaj pandemije COVID-19 na posao“ pao s 29% u 2020. na 5% u 2022.  A „Unutarnji izazovi uprav-

ljanja“ porasli su s 14% u 2015. na 20% u 2022. Usporedno s tim, „Pitanja održivosti klime i drugih dionika“ udvostručila su se s 4% odgovora u 2015. na 8% u 2022., dok je „Konkurencija unutar izložbene industrije“ znatno pala, s 20% u 2015. na manje od 8% u 2022.

Budući formati izlaganja: fizički i digitalni događaji

rometra također su zamoljeni da ocijene pakete „hosted buyers“, pri čemu organizator poziva i ugošćuje odabrane posjetitelje u zamjenu za zajamčenu količinu poslovnih sastanaka s tvrtkama izlagačima.

Globalni rezultati pokazuju da polovica ispitanika primjenjuje ovaj koncept, a dok je svaki četvrti od njih zadovoljan programima, dvije trećine izjavljuje da ima mješovite rezultate. Rezultati se značajno razlikuju među određenim tržištima, pružajući uvid u prilike za programe za hostirane kupce.

Promet, operativni profit i javna financijska potpora globalno, u prosjeku i isključujući Kinu, prihodi za 2022. i 2023. predstavljaju 80% i 94% razina iz 2019. godine. Globalno, 4% ispitanika očekuje gubitak za 2023., u usporedbi s 11% za 2022. Najveći udio kompanija koje očekuju gubitak za 2023. deklariran je u Kini (18%), Njemačkoj (17%) i Italiji (11%).

Ključna poslovna pitanja Unutarnji izazovi upravljanja ključna su poslovna tema za sve regije i najodabranija je tema za većinu

tržišta. Unutar „Izazova internog upravljanja“ 67% ispitanika odabralo je pitanja „Ljudski potencijali“, 44% „Prilagodbe poslovnog modela“, a 31% „Financije“. Za Njemačku, Italiju, Ujedinjeno Kraljevstvo i SAD, međutim, „Globalni gospodarski razvoj“ postao je najhitnije pitanje. Analiza po segmentima industrije (organizator, samo mjesto održavanja i pružatelj usluga) ne pokazuje razlike s obzirom na tri najhitnija pitanja, a to su „Unutarnji izazovi upravljanja“, „Utjecaj digitalizacije“ i „Stanje gospodarstva na domaćem tržištu“ .

Povodom 30. izdanja istraživanja Barometra napravljen je poseban pregled trendova kako bi se pokazalo kako su se prioriteti industrije promijenili posljednjih godina. Analiza trenda oko glavnih poslovnih pitanja u razdoblju 2015.

– 2022. identificira nekoliko važnih pomaka: • „Utjecaj digitalizacije/Konkurencija s drugim medijima” sada je rangiran kao glavni problem, s 30% odgovora (u usporedbi s 14% u 2015. ).

• „Globalna gospodarska kretanja „Stanje gospodarstva na doma-

Osim 88% tvrtki koje su uvjerene da „COVID-19 potvrđuje vrijednost događaja licem u lice“: • 26% (u usporedbi s 44% i 63% prethodnih) vjeruje da će biti „Manje međunarodnih ‘fizičkih’ izložbi i, općenito, manje sudionika“ (pri čemu je 5% izjavilo „Da, sigurno“, 22% izjavilo je „Najvjerojatnije“ i 31% nije sigurno).

• 57% (u usporedbi s prijašnjih 73% i 80%) vjeruje da postoji „pritisak prema hibridnim događajima, više digitalnih elemenata na događajima“ (pri čemu je 10% izjavilo „Da, sigurno“, 47% izjavilo je „Najvjerojatnije“ i 25% ostaju nesigurni).

• 5% (u usporedbi s 11% i 14% prethodnih) slaže se da „Virtualni događaji zamjenjuju fizičke događaje“, dok 11% nije sigurno, a 84% navodi „Uopće nisam siguran“ ili „Definitivno ne“.

Trideseto istraživanje Globalnog barometra, zaključeno u siječnju 2023., pruža uvide iz 367 kompanija, u 56 zemalja i regija.

Provedeno je u suradnji s 21 udrugom članicom UFI-ja Sljedeće istraživanje UFI Global Exhibition Barometer bit će provedeno u lipST nju 2023. www.suvremena.hr

55

konferencija

Održana „Future GREEN Business“ konferencija na temu

Zašto financirati klimatsku akciju i koja je uloga ESG-a?

M

eđunarodni institut za klimatske aktivnosti (IICA) uspješno je održao prvu MEĐUNARODNU „Future GREEN Business“ konferenciju na temu „Zašto financirati klimatsku akciju i koja je uloga ESG-a?“ 6. travnja 2023.godine uz partnerstvo s Europskom Komisijom ured u RH i Corpstage iz Singapura te pod pokroviteljstvom Vlade RH - Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja i Američke gospodarske komore u RH (AmCham Hrvatska). Konferencija je okupila stručnjake iz financijskog i POSLOVNOG sektora, akademike i kreatore politika klimatskih promjena i ESG-a kako bi raspravljali o gorućem pitanju klimatskih promjena i važnosti što bržeg integriranja okolišnih, društvenih i upravljačkih kriterija (ESG) u financijskom i poslovnom sektoru.

Konferencija je bila izrazito uspješna jer su glavni govori, panel rasprava i prezentacije bili informativni i poticajni za razmišljanje, pružajući sudionicima dublje razumi56

Suvremena trgovina 2(48)

jevanje utjecaja klimatskih promjena na gospodarstvo i ulogu održivih financija i održivog poslovanja u rješavanju ovog problema. Govornici su podijelili svoja iskustva, znanja i najbolje prakse za promicanje održivog i odgovornog poslovanja i financiranja.

Konferenciju je otvorila uvodnim govorom predsjednica Međunarodnog instituta za klimatske aktivnosti (IICA), Marija Pujo Tadić, naglasivši važnost klimatske akcije i što bržeg integriranja ESG-a u financijskom i poslovnom sektoru kao i potrebu za edukacijom što većeg broja djelatnika iz poslovnog i financijskog sektora kako bi mogli razgovarati na istoj razini i dijeliti prakse održivog ulaganja i poslovanja. Uvodni govor održali su predstavnici pokrovitelja, Luka Balen, direktor Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost, a ujedno i izaslanik Ministra gospodarstva i održivog razvoja, kao i Zvonimira Frka-Petešić, predstojnika ureda predsjednika Vlade koji je održao pozdravni govor u ime Vlade RH, a

svi govornici zajedno su pružili dragocjene uvide o utjecaju klimatskih promjena na gospodarstvo i društvo, kao i važnost ESG-a u poslovnom i financijskom sektoru.

Keynote speaker, Javier Manzanares Allen, istaknuta je osoba u svijetu održivih financija te je održao sjajan govor i prezentaciju na konferenciji i pružio dragocjene uvide o hitnoj potrebi za ulaganjem u održive projekte i ulozi ESG čimbenika u pokretanju pozitivnih promjena. Njegov je govor istaknuo važnost usklađivanja financijskih ciljeva s ekološkom i društvenom odgovornošću kako bi se stvorila bolja budućnost za sve.

Konferencija je sadržavala i interaktivnu panel raspravu koja je omogućila svima da dobiju informacije „iz prve ruke“ o tome što nas očekuje uskoro u području regulative ali i njezine provedbe u području klimatskih politika i ESG-a, kako bi i poslovni i financijski sektori spremnije dočekali nadolazeće promjene. Panelisti, Ante Žigman, predsjednik upravnog vijeća HAN-

FA-e, Marija Hrebac, direktorica Hrvatske agencije za osiguranje depozita (HAOD), Tamara Perko, direktorica Hrvatske udruge banaka (HUB), Mirko Budiša, zamjenik direktora Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost (FZOEU) te predsjednica IICA-e, Marija Pujo Tadić, pružili su dragocjene uvide u izazove i prilike koje donosi održivo financiranje. Rasprave su pokrile širok raspon pitanja, uključujući ulogu ESG-a u donošenju odluka o ulaganjima, utjecaj klimatskih promjena na financijske institucije i važnost angažmana dionika u pokretanju održivih praksi.

Konferencija je ujedno poslužila i za proglašenje pobjednika predselekcijskog izbora koji su ostvarili pravo sudjelovanja na ESG WORLD SUMMIT & GRIT AWARDS 14.6-16.6.2023. u Bangkoku (https://event.corpstage.com/), a ujedno ostvaruju i pravo apliciranja za osvajanje međunarodno priznate nagrade u području ESG-a.

Cilj partnerstva IICA-e i CorpStage-a bio je identificirati i prepoznati izvanredne inicijative održivosti na području Republike Hrvatske te je stoga osnivačica CorpStagea, dr. Nisha Koli, proglasila A1 i Zagrebačku banku kao pobjednike predselekcijskog izbora, a ujedno i kao kompanije koje imaju ambiciozne ESG ciljeve i inicijative kao i inovativan pristup održivom financiranju. Osim toga, posebnu nagradu dobila je i ORBICO Grupa kao kompanija koja je educirala najvi-

še svojih zaposlenika u području ESG-a. Dajući prioritet ESG obrazovanju, ORBICO Grupa ne samo da doprinosi održivijoj budućnosti, već i osnažuje svoje zaposlenike da donose informirane odluke i pokreću pozitivne promjene unutar industrije.

Konferenciji su prisustvovali predsjednici uprava kompanija, visoki dužnosnici u vladinim tijelima i institucijama, državnoj i javnoj upravi, predsjednici poslovnih Komora te akademici i stručnjaci, uključujući financijske analitičare, stručnjake za održivost te ESG praktičare. Sudionici su aktivno sudjelovali u raspravama čineći konferenciju istinski obogaćujućim iskustvom.

Konferencija je također pružila izvrsnu platformu za umrežavanje i razmjenu znanja s istomišljenicima iz različitih sektora, potičući razmjenu ideja i potencijalnu suradnju. „Oduševljeni smo uspjehom naše konferencije i zahvalni svim partnerima, pokroviteljima, govornicima, sudionicima i sponzorima koji su pridonijeli njezinom uspjehu“, izjavila je predsjednica IICA-e, Marija Pujo Tadić. „Događaj je istaknuo potrebu za održivim financijskim rješenjima i ulogu ESG-a u rješavanju klimatskih promjena te se nadamo da su sudionici napustili konferenciju s obnovljenim osjećajem svrhe i predanosti održivim financijama. Uspjeh konferencije „Zašto financirati klimatsku akciju i koja je uloga ESG-a?“ nadah-

nuo nas je da nastavimo s našim naporima u stvaranju bolje i održivije budućnosti za sve te se veselimo organiziranju više ovakvih događaja u budućnosti i suradnji s našim partnerima kako bi promicali održive prakse.“ Uspjeh konferencije „Zašto financirati klimatsku akciju i koja je uloga ESG-a?“ bio je u velikoj mjeri i rezultat velikodušne podrške naših sponzora. Stoga zahvaljujemo Fondu za zaštitu okoliša, Hrvatskoj poštanskoj banci, Coca-Coli HBC, Agroproteinka, Fortenova grupa, Erste banka i Končar grupa. Njihova predanost održivosti i odgovornom poslovanju bila je ključna u ostvarenju konferencije te pružanju inkluzivnog i informativnog okruženja za sve sudionike.

Konferencija „Future GREEN Business“ bila je veliki korak na putu prema održivoj budućnosti, osigurala je međunarodnu platformu za poslovni i financijski sektor da se okupi kako bi razgovarali o ključnim pitanjima klimatskih promjena i ESG-a te zacrtali put prema održivijem i pravednijem gospodarstvu, a Međunarodni institut za klimatske aktivnosti (IICA) ostaje predan svojoj svrsi da bude poveznica između poslovnog i financijskog sektora s kreatorima politika klimatskih promjena i ESG-a nudeći svojim članovima dobru pripremu i rješenja u području brže implementacije ESG-a čime ZAJEDNO doprinosimo boljoj budućnosti.

Uredništvo www.suvremena.hr

57

franšize

Pregled događanja s IFA godišnjeg kongresi u Las Vegasu

Okupljanje najvećih svjetskih stručnjaka za franšizno poslovanje dr. sc. Ljiljana Kukec, franšizni konzultant Predsjednica Hrvatske udruge za franšizno poslovanje

I

nternational Franchise Association (IFA) održala je svoj 63. godišnji kongres od 26. veljače do 1. ožujka 2023. godine u Las Vegasu, SAD. Na događaju se okupilo više od 4.100 dionika franšizne industrije iz 40-ak zemalja svijeta, kako bi se upoznali s trendovima, iskustvima i najboljim praksama, ali i kako bi se povezali s kolegama iz globalne zajednice. Kongres je ocijenjen kao događaj godine za franšiznu industriju, prema časopisu Entrepreneur. Ove godine četiri su hrvatske franšize firme bile sudionici ovog kongresa. Muzej Iluzija, Surf’n’fries, Fast review i Body Creator, od kojih prve tri već osvajaju američko tržište.

Događaj se usredotočio na razne teme, ali s naglaskom na edukaciju o franšizama i izgradnju franšizne zajednice, sa strategijama za razvoj primatelja franšize i jedinstvenim mogućnostima za umrežavanje. Sudionici su bili redom dionici ovog načina poslovanja od: davatelja franšiza, primatelja franšiza, dobavljača, franšiznih konzultanata, odvjetnika, stručnjaka za intelektualno vlasništvo i dr.

Predsjednik i izvršni direktor IFAe, Matt Haller, tom prilikom je izjavio: „Ovo je jedino mjesto na koje svi iz franšiznog sektora poslovanja dolaze radi profesionalnog razvoja i umrežavanja, kako bi se osiguralo da franšizni dionici održe vi58

Suvremena trgovina 2(48)

soke standarde poslovanja uz zajedničku viziju da zaštite, unaprijede i promoviraju franšizni poslovni model“.

Na repertoaru su bili poznati govornici uključujući NFL legendu

i primatelja multi unit franšiza Drewa Breesa, izvršnog direktora McDonald’sa; Chrisa Kempczinskog, izvršnog direktora Dine Brandsa; Johna Peyona, izvršnog direktora Googla i mnogi drugi. Sudio-

Franchising: Building a Stronger Future Together“. Ovaj panel usredotočio se na važnost ravnopravnosti spolova u franšizingu i na izazove s kojima se suočavaju žene koje žele uspjeti u ovom sektoru poslovanja. Među govornicama na ovom panelu bile su Susan Steron, potpredsjednica tvrtke UBreakiFix; Mary Kennedy Thompson, predsjednica tvrtke Mr. Rooter Plumbing i mnoge druge uspješne žene u franšizingu.

Matt Haller

nici su također mogli čuli od vodstva IFA-e i stotine drugih stručnjaka o prilikama i izazovima s kojima se suočavaju u svojim svakodnevnim aktivnostima.

Jedna od najzanimljivijih sesija bila je panel pod nazivom „Women in

Tijekom konvencije, IFA je također bila domaćin sastanka World Franchise Council, koji je održan dan ranije, 25. veljače. World Franchise Council je globalna organizacija koja okuplja predstavnike nacionalnih franšiznih asocijacija iz 42 zemlje svijeta, uključujući i Hrvatsku koju je zastupala dr. sc. Ljiljana Kukec. Cilj joj je promicanje ra-

zvoja franšizinga u svijetu i obrana njegovih etičkih i moralnih načela. Na sastanku se raspravljalo o ključnim pitanjima koja utječu na ovu industriju poput zakonodavstva, zaštite intelektualnog vlasništva, digitalne transformacije, ali i o trendovima i razvoju franšizinga u budućnosti.

Ovaj kongres bila je izvrsna prilika za davatelje franšize, primatelje franšize i franšizne stručnjake iz cijelog svijeta da se povežu, podijele znanja i iskustva, te steknu nove ideje i uvide o razvoju ovog važnog sektora poslovanja. Uz sjajne govornike, panele i sesije, sudionici su imali priliku sudjelovati i u mnogim društvenim događajima, poput večera, dodjeljivanja nagrada i koncerta, što je omogućilo neformalno druženje i razmjenu ideja ST s kolegama iz cijelog svijeta. www.suvremena.hr

59

turizam

Domaći iznajmljivači i nelojalna konkurencija Ante Gavranović

Turizam je danas u Republici Hrvatskoj najznačajnija gospodarska djelatnost koja kroz proteklih nekoliko godina bilježi udio u BDP-u od oko 20%. Činjenica koja zabrinjava je da jedan nisko akumulativni sektor nosi čak petinu BDP-a, a ujedno je to i sektor na koji se država, unatoč izrazito niskoj akumulativnosti, gotovo i najviše oslanja.

P

rivatni, obiteljski iznajmljivači koji nude smještaj za turiste zauzimaju velik dio našeg ukupnog turističkog kolača. Točnije, u obiteljskim objektima je 51,6 posto svih naših turističkih smještajnih kapaciteta (kre60

Suvremena trgovina 2(48)

veta). Vrijeme je da se ozbiljno zapitamo koliko smo, zapravo, uspješni u turizmu, imajući na umu činjenicu da je Hrvatska u Europi zemlja s najvećim sezonskim oscilacijama u mjesecima dolaska gostiju.

Nerealno porezno opterećenje Ono što je posebno nepovoljno i što „bode oči“ jest činjenica da turizam ima u Hrvatskoj povlašteni porezni tretman pod egidom naci-

onalnog interesa, što je nepravedno prema svim ostalim poduzetnicima. Pritom valja upozoriti na opasnu praksu hrvatske politike koja koristi moć za usmjeravanje kretanja, bira sektore od strateške važnosti, bez ikakve odgovornost i eventualnih posljedica ako je pogriješila. Recimo, apartman negdje na moru ili (sve više) u unutrašnjosti trebao bi moći kupiti tko hoće domaći ili stranac. Ali, ako se bavi iznajmljivanjem, trebao bi imati i isti porezni tretman kao ostali poduzetnici. Zapravo, riječ je o tome da porezni sustav mora biti pravedan, jednostavan, ali i svrsishodan i razmjeran. I jednak za sve. U najmanju ruku neutralan, pa da nekome bude svejedno hoće li uložiti u apartman ili proizvodnju. Paradoksalno je da je iznajmljivanje apartmana (kao djelatnost) najmanje oporezovani vid ekonomske aktivnosti u zemlji i stoga ne čudi da se ovom djelatnosti bavi više od 100 tisuća građana.

Ozbiljna opasnost krije se i u činjenici da domaći ljudi sve više nekretnina prodaju strancima. Strani državljani kupili su prošle godine 9514 nekretnina u Hrvatskoj, što je porast od visokih 50 posto u odnosu na 2020. godinu, doznaje Jutarnji list u Poreznoj upravi. Najveći međugodišnji rast kupnji domaćih nekretnina među strancima, prema istome izvoru, ostvarili su državljani Njemačke, Austrije i Slovenije. Državljani Njemačke su 2021. kupili u Hrvatskoj 2637 nekretnina, što je porast od 1089 kupoprodaja ili čak 70 posto u odnosu na 2020. godinu, Austrijanci su ostvarili 1109 kupnji (472 nekretnine više ili rast od 74 posto u odnosu na 2020.), dok su Slovenci lani postali vlasnici 2309 nekretnina u našoj zemlji ostvarivši rast kupovine u odnosu na prethodnu godinu za 32 posto ili 550 nekretnina više. Ukratko, na tržištu nekretnina više od petine prometa ostvaruju strani kupci. Stranci imaju sve važniju ulogu na tržištu te su u de-

set godina kupili 60 tisuća stanova ili apartmana. I dok je 2010. udio stranaca među kupcima bio 14 posto, prošle je godine svaki četvrti kupac apartmana ili stanova bio stranac. Stranci su lani tako kupili četiri od deset prodanih nekretnina u Istarskoj županiji, tri od deset u Primorskoj-goranskoj, svaku četvrtu u Zadarskoj županiji, svaku petu od Dubrovnika do šibenskog područja i 16 posto u Splitsko-dalmatinskoj županiji, gdje je udio stranaca među kupcima na Jadranu bio najniži. „U podacima nije iskazana ukupna kupoprodaja nekretnina u 2020. i 2021., nego se isključivo radi o kupoprodaji nekretnina za koje je Porezna uprava provela postupak utvrđivanja porezne osnovice. Uz to, još uvijek traje ažuriranje podataka o kupoprodajama nekretnina te su dostavljeni podaci podložni promjenama“ - napominju u Poreznoj upravi te daju naslutiti da bi u konačnici rast broja kupoprodaja nekretnina koje su sklopili stranci s prodavateljima u Hrvatskoj mogao biti i veći.

U svakom slučaju, registrirani rast potražnje stranaca za domaćim nekretninama potvrđuje nedavno iznesene navode poduzetnika i stručnjaka za tržište nekretnina koji su ustvrdili da je upravo pojačani interes stranaca za doma-

ćim nekretninama jedan od uzroka dosad nezabilježenog rasta cijena novih stanova u posljednjem tromjesečju prošle godine. U 2022. nastavljen je gotovo nezaustavljiv trend prodaje strancima. Strani državljani kupuju sve više kuća i stanova Hrvatskoj. Samo prošle godine vlasništvo nad nekretninom u našoj zemlji steklo je njih 13.200, 35% više nego godinu prije. Čak 95% kupljenih nekretnina u jadranskim je županijama, javlja HRT. U ukupnom volumenu transakcija stambenim nekretninama u Hrvatskoj oni čine čak 31 posto, a u takozvanim obalnim županijama čine udio od gotovo nevjerojatnih 68 posto. Pritom, ako izuzmemo veće gradove uz more, udio stjecanja stranaca u većini mjesta uz obalu prelazi i 80 posto transakcija. Posebno su velika očekivanja u priobalju s obzirom na to da je Hrvatska ušla u eurozonu i Schengen. Usprkos svemu, nekretnine se u ovim nestabilnim vremenima, zbog inflacije i nesigurnosti ulaganja u nekim drugim sferama, i dalje čine kao vrlo dobra investicija.

Dodatne tenzije lokalnog stanovništva Nije, međutim, problem samo u vlasništvu stranaca. Veliki dio njih ponaša se poput malih agencija i

www.suvremena.hr

61

turizam primjer svog mjesta Skrbčića na Krku gdje su se ljudi povezali i pokrenuli da učine svoje mjesto boljim mjestom za život i odmor.

samostalno iznajmljuju svoje apartmane, a da je država i lokalna zajednica ozbiljno zakinuta, jer se najčešće te radnje ne prijavljuju pa izostaju i minimalni prihodi. S druge strane, zbog izrazite sezonalnosti i „zagušivanja normalnoga života“ u dva-tri ljetna mjeseca ozbiljno trpe stanovnici tih mjesta koji nemaju veze ili koristi od turizma, što stvara dodatne tenzije i određenu fobiju domaćeg stanovništva prema turizmu uopće.

U sklopu Mjeseca edukacije za privatne iznajmljivače i turističke djelatnike u organizaciji TZ Grada Crikvenice, u Crikvenici je gostovao savjetnik za razvoj turizma baziranog na lokalnoj zajednici Nedo Pinezić s predavanjem „Kako zaštititi obiteljski smještaj od rastuće nelojalne konkurencije“.

Stranci kupuju sve više nekretnina „Intrigantna tema“, rekao je u uvodu Pinezić objašnjavajući da je „dobar onaj turizam koji donosi dobro lokalnoj zajednici. Turizam čuva kulturu, posebnost, arhitekturu, tradiciju, gastronomiju i što je najvažnije, čuvaju se ljudi, da ne odlaze“. Pinezić je konstatirao: „sad nam je dobro, ali što se iza brda valja…“.

A to što se „iza brda valja“ najprije će stići u poznate turističke destinacije.

62

Suvremena trgovina 2(48)

Činjenica je da je Hrvatska ulaskom u eurozonu i Schengen postala „mali dio najbogatije regije na svijetu“, s 450 milijuna prosječno imućnih ljudi. I novaca ima. I zato nije nikakvo čudo da je u Hrvatskoj svaki treći kupac nekretnine stranac, a na Jadranu čak svaki drugi. „Dogodilo se da imamo tri puta više kapaciteta u nekomercijalnom smještaju. Što smo dobili? Nelojalnu konkurenciju, skuplji komunalni sustav koji mora zadovoljiti prenapete kapacitete, a plaćamo ga mi koji živimo ovdje. Ne bi smjeli mi biti ti koji ispaštamo zbog omjera komercijalnog i nekomercijalnog smještaja u odnosu 1:3“ - naglašava priznati turistički stručnjak.

Zaboravili na „priču o turizmu“ Kako zaštiti ljude koji tu žive, sljedeće je pitanje. Ako nema hrvatskih domaćina, ako nema ljudi iz ovog kraja, to više nije hrvatski turizam. A što se događa? Tri scenarija. Prvi: ljudi ne mogu konkurirati i prodaju kuće. Drugi: dok ide uz mirovinu neka ide, a mladi su vani i jednog dana prodaju nekretninu.

Treći scenarij: dugoročni najam. Što je rezultat? Mjesta duhova. Što možemo napraviti? Svi očekujemo nešto od vlasti, no najprije moramo vidjeti kako se mi možemo organizirati kao lokalna zajednica, poručio je Pinezić navodeći

Davno sam u svojoj knjizi „Mediji, turizam, javnost“ napisao da je „turizam vječno nedovršena priča“ koja traži svoje slušatelje, jer je upravo priča – uza sve pogodnosti – jedan od najvažnijih alata u promociji. Pinezić se u drugom dijelu predavanja osvrnuo konkretno na Crikvenicu. „Imamo sat vremena duže sunca no Opatija. Da li pričamo o tome? Za nas je normalno razviti jedra i boriti se s burom, ali za kontinentalca su ribarske i pomorske vještine nešto mistično. Da li pričamo o tome? Da li gost zna da su došli u mjesto najboljih ribara na Sjevernom Jadranu?

Imamo li slike mora i brodova na zidovima kuće? Da li gostima znamo ispričati kako su se naši nonići borili na moru s olujnom burom?

Te priče ih zanimaju. Pitat će vas je li to nevrijeme bilo ovdje, gdje se mi kupamo po bonaci. Ako želimo učiniti nešto, moramo se odmaknuti od ljeta, upozorio je Pinezić. I čuvajte nekretnine“.

Pinezić je prepričao tajnu uspjeha iznajmljivača koji ima rezerviran smještaj po dvije-tri sezone unaprijed. Domaćin dočeka gosta i pita: imate li sat vremena za mene da vam pokažem moje mjesto? I upozna ga i preporuči vlasniku lokalnog kafića, mesara i ribara i na kraju na plažu gdje nema gužve. I taj ‘Hans’ kojeg je domaćin vodio sat vremena po svom mjestu ostane oduševljen, jer sve to što je dobio u sat vremena, ne bi otkrio u tjedan dana. I to je način na koji domaći čovjek može odoljeti konkurenciji.

Nekad je bila vrlo popularna pjesma „Svako misto ima svoga Leru“.

Istina je da i svako misto ima svoju „štoriju“. Zaboravljamo da je usmena predaja najučinkovitija promidžba. Ako ne budemo domaćini na vlastitim prostorima svakako guST bimo tu prednost.

dm active beauty kartica? Uvijek pri ruci u 'Moj Moj dm' aplikaciji!

Preuzmite 'Moj dm' aplikaciju i uživajte u još jednostavnijoj kupnji!

500 BODOVA ZA PREUZIMANJE I REGISTRACIJU*

Moj dm App

PREU PR EUZ Z MI MIT T E S A DA

*Preuzmite aplikaciju, prijavite se ili izradite radite ′Moj dm′ račun i kupon s 500 bodova će biti vidlji l v. Aktivirajte lji kupon i prilikom prve iduće kupnje u dm online shopu ili dm prodavaoonici te skeniranjem QR koda iz aplika likacije navedenih 500 bodova će biti pridodano pridodano. Korištenje kupona m moguće je isklju kl čivo ako klju imate povezane vezane račune ′Moj dm′ i dm active beauty.

Moj dm App dm.hr www.suvremena.hr

63

turizam

Ključ uspjeha u turizmu – moderno obrazovanje kadrova kako bi gost imao pozitivan doživljaj posjeta destinaciji koji će dugo pamtiti

U

nosna lica učenika dokazuju da su poslovi u turizmu itekako privlačni ako se obrazovanju mladih za poslove u turizmu i ugostiteljstvu pristupi na suvremeni način.

Tri dana vrhunskog programa Dana turizma s enogastronomskim radionicama, prezentacijama, panel raspravama i sajmom lokalnih proizvoda sjeverozapadne Hrvatske dokazuje kako je budućnost hrvatskog turizma u dobrim rukama, uz preduvjet da se mladima omogući suvremena edukacija, aktivna podrška i sloboda da pokažu svoja znanja i vještine. Radosna i po-

Dane turizma i ugostiteljstva u Zagorju otvorila je Draženka Jurec, ravnateljica Srednje škole Zabok, a uzvanicima su se obratili Anna Mladenovics, ravnateljica Instituta Liszt – Mađarskog kulturnog centra; Vlatka Mlakar, izaslanica župana Krapinsko-zagorske županije Željka Kolara, pročelnica Upravnog odjela za javnu nabavu i EU fondove Krapinsko-zagorske županije; Slavko Štefičar, ravnatelj Uprave za održivi razvoj i konkurentnost turističke destinacije Ministarstva turizma Republike Hrvatske i Siniša Hajdaš

spješno su održani 3.

Dani turizma i ugostiteljstva u Zagorju, koji su ovoga puta gostovali u Zagrebu, u organizaciji Regionalnog centra kompetentnosti Zabok u okviru projekta ReCeZa. Projekt sufinancira Europska unija iz Europskog socijalnog fonda.

64

Suvremena trgovina 2(48)

Dončić, predsjednik saborskog Odbora za unutarnju politiku i nacionalnu sigurnost Hrvatskog sabora, a zanimljivo je istaknuti kako je Hajdaš Dončić bio nekadašnji učenik Srednje škole Zabok. Nakon svečanog otvorenja projekt ReCeZa predstavila je Veronika Kolman, voditeljica Regionalnog centra kompetentnosti u turizmu i ugostiteljstvu Zabok.

Draženka Jurec, ravnateljica Srednje škole Zabok, istaknula je važnost suradnje s drugim institucijama i studijskih putovanja s ciljem usvajanja najboljih iskustava: „U okviru projekta radimo na novim strukovnim kurikulima, na novim zanimanjima vezanim uz sektor turizma i ugostiteljstva koji bi treba-

li doprinijeti da imamo vrhunski kadar, Kako bismo to postigli, potrebna su nam međunarodna iskustva, zato smo imali studijska putovanja i suradnju sa turističkim i ugostiteljskim školama, obrtničkim komorama i s nama susjednim zemljama“. „Puno pohvale učenicima, proizvodi koje sam vidio i zadnji puta me svaki puta oduševe. To je poruka koju treba shvatiti – samo nastavite tako dalje, u turizmu ima mjesta za vas i ne trebate se bojati za svoju budućnost“, rekao je Slavko Štefičar, ravnatelj Uprave za održivi razvoj i konkurentnost turističke destinacije Ministarstva turizma Republike Hrvatske. „Regionalni centar kompetentnosti Zabok daje, prije svega, mogućnost stanovnicima Krapinsko-za-

gorske županije, ali i regije da im se omogući suvremeno obrazovanje 21. stoljeća sa svim potrebnim hardverskim i softverskim alatima.

Zgrada, hotel, kabineti predstavljaju hardver, a ono što je važnije od toga je da mora postojati i softver - a to ste vi. Vaš trud, vaša ljubaznost i vaša motivacija da usmjeravate učenike da ostanu ljudi koji su ključ uspjeha u turizmu“, naglasio je Siniša Hajdaš Dončić, predsjednik saborskog Odbora za unutarnju politiku i nacionalnu sigurnost Hrvatskog sabora.

Otvorenjem već ove jeseni, Regionalni centar kompetentnosti CUT ponudit će nove metode učenja, cjeloživotno obrazovanje i modernizirati pristup u osposobljavanju osoba za suvremeno tržište rada u turizmu i ugostiteljstvu u novim prostorima škole i akademisa koji će tržišno poslovati i u kojem će raditi učenici škole. „Ono što nas razlikuje od drugih škola je to što u sklopu infrastrukture škole gradimo i akademis – smještajni objekt hotelskog tipa u kojem će biti moguće smjestiti 40 osoba u dvokrevetnim sobama s tri i četiri zvjezdice. Ono što je zanimljivo, a što se rijetko gdje može vidjeti, jest da će naši učenici kuhati i posluživati goste, kao i uređivati sobe te iščekivati goste na recepciji. Akademis će služiti kao poligon za vježbe, čime stvaramo inovativan način obrazovanja gdje će učenici svoje učenje temeljiti na radu“, istaknula je Veronika Kolman, voditeljica Regionalnog centra kompetentnosti u turizmu i ugostiteljstvu Zabok.

Trodnevna manifestacija započela je u utorak, 18. travnja stručnim enogastronomskim radionicama za nastavnike, mentore i učenike nakon čega je u četvrtak, 20. travnja svečano otvoren sajam te su uslijedila predavanja, okrugli stolovi i paneli. Zoltán Mészáros, glavni savjetnik Veszprém-Balaton 2023 EcoC održao je predavanje na temu Važnost međuregionalne i međuna-

rodne suradnje u turizmu i edukaciji, nakon čega je započeo okrugli stol na temu Edukacija – ključ uspjeha u turizmu i obrazovanja. O ovoj vrlo važnoj temi diskutirali su na okruglom stolu: Veljko Ostojić, direktor Hrvatske udruge turizma; Mislav Balković, osnivač i dekan visokog učilišta Algebra; Dora Smolčić Jurdana, predstojnica Zavoda za turizam Fakulteta za menadžment u turizmu i ugostiteljstvu Opatija; Stanka Karažija, direktorica Olivia Green Camping Tisno i Draženka Jurec, ravnateljica Srednje škole Zabok. Panelisti okruglog stola zaključili su da programi obrazovanja moraju biti sinkronizirani s potrebama struke s naglaskom na cjeloživotnom učenju. Bitno je kod mladih izgraditi pozitivan mindset prema poslu i turizmu, jer se na taj način vještine lakše uče.

Nakon stručnog i praktičnog dijela Dani turizma i ugostiteljstva u Zagorju zaokruženi su zabavnim progamom pod nazivom Škola je COOL koji je predstavio vještine učenika, a posjetitelji su mogli uživati na Europskom trgu u degustaciji bezalkoholnih koktela, prezentaciji izrade tradicionalnih zagorskih specijaliteta, glazbenom programu kao i prodajnoj izložbi OPGova i drugih ponuđača proizvoda turizma i ugostiteljstva sjeverozapadne Hrvatske.

Stručne gastronomske i vinske radionice za nastavnike i učenike, susret agencija i turističkih ponuđača sjeverozapadne Hrvatske, okrugli stolovi, predavanja i paneli na kojima su se diskutirale vrlo važne teme samo su dio kvalitetnog programa ovogodišnjeg sajma Dani turizma i ugostiteljstva u Zagorju.

Dani turizma i ugostiteljstva u Zagorju održavaju se u sklopu projekta ReCeZa – Regionalni centar Zabok ukupne vrijednosti 66.693.287,89 kn. Ukupan iznos projekta financiran je iz Europskog socijalnog fonda, u okviru Operativnog programa učinkoviti ljudski ST potencijali 2014. – 2020. www.suvremena.hr

65

digitalna ekonomija

Brkasto vrime (5 dio)

Z generacija traži velike promjene

mr. sc. Branko Pavlović

R

azmažena kuknjava na kakvu smo navikli, u traženju i propuštanju PRILIKA, sve više stiže i sve više kuca naša vrata. Tako sve više čujemo „ja sam milenijalac“, ali skeptičan sam prema vremenu i prostoru u kojem živim i odmah postavljam pitanje: Zašto ne bi bio?

I u pravu je, jer njegova generacija je odrasla u ekonomskom sustavu koji ju je višekratno iznevjerio.

Prije nego što su navršili četrdesetu preživjeli su dvije recesije, a sada im najavljuju novu, a višedesetljetna kriza koja je počela 2007/8. mnoge od njih drži daleko od „stroja za izgradnju bogatstava“ u kojem su uživali njihovi roditelji.

66

Suvremena trgovina 2(48)

Zadnjih desetak godina, mala ali utjecajna skupina ekonomista počela je tvrditi da se neoliberalizam pretvara u prilično mračnu, modernu verziju ekonomske represije predindustrijskog srednjeg vijeka. Prema njihovom mišljenju – TEHNOFEUDALIZAM (Yanis Varoufakis) – zapravo je distopijski nastavak kasnog kapitalizma, a milenijalci (Y) i GENERACIJA Z koja je stigla nakon njih prisiljeni su nositi najveći teret transformacije.

Središte ekonomske moći kao da se preselio s Wall Streeta, kojim su desetljećima upravljali gramzljivci iz „baby boom generacije“ u Silicijsku dolinu, a najprivlačnije dionice preselile su se iz financijskog i en-

ergetskog sektora u sektor novih tehnologija. Burzama je zavladao akronim – „FANAG“ (Facebook, Amazon, Netflix, Apple, Google).

Stoga se postavljaju opravdana pitanja i traže odgovori, što ako je ekonomska i kulturna dominacija tehnologije izopačila svijet kapitalizma kakvog poznajemo - kapitalizam slobodnog tržišta (neoliberalizam) i ekonomiju uputila umjesto očekivanom velikom napretku u slijepi hodnik bez izlaska. I upravo to je temeljna dilema Nicka Lichtenberga (časopis Fortune, veljača/ožujak 2023.) kada konstatira da ozračje kasnog kapitalizma priziva Karla Marxa, ili ako se želimo osjećati suvre-

menije Slavoja Žižeka (pripadnika baby boom generacije), otkrivajući osjećaj da proživljavamo dane korumpiranog ekonomskog razdoblja koje se urušava pod teretom vlastitih proturječja i možda ustupa mjesto novom sustavu (vidi J. list članak V. Vresnik: Milenijalci traže veliku promjenu, str 40 i 41 od 11.03.2023. U brojnim anketama iz kasnih 2010-ih mladi Amerikanci pozitivno su gledali na socijalizam, a imali su mnogo manje povoljno mišljenje o kapitalizmu nego generacija njihovih roditelja.).

Pa, tko je ta Z generacija čija leđa tako snažno pritišće ovo olujno vrijeme i kako se ona nosi sa svim preprekama. Ona je za sada snježna pahulja, ali brzo će se pretvoriti u lavinu. I ako je nazivaju najkrhkijom generacijom do sada, pripadnike generacije Z ne treba podcjenjivati jer imaju potencijal odrasti u ljude potpuno drukčije od svojih roditelja, a to i svojim ponašanjem i djelovanjem i potvrđuju. Zbog ekonomskih, društvenih i političkih promjena, odnosno, bolje reći trauma koju su preživjeli ili još preživljavaju, tijekom svog kratkog života nove vrijednosti, ponašanje i drukčiji životni stil jednostavno su postali dio njihova DNK-a. I ako se za Z generaciju može reći da je empatična, pragmatična i cinična još je „nedovršen proizvod“, ili kako se navodi u mnogim opisima generacije - zbog toga što su pripadnici te generacije rođeni s tehnologijom, njihove socijalne vještine još nisu potpuno razvijene. Imaju izazov s prepoznavanjem dezinformacija i strahuju od pogrešaka (kao i prijašnje generacije) te sve više na društvenim platformama kreiraju svoj mikrosvijet u kojem mogu kontrolirati narativ. Iako se opisuju poput „oni su strastveni individualci koje nije briga što drugi misle“, mogu ih prepoznati svi koji su ikad bili mladi istraživači da ta generacija neće, poput svih drugih, u nekom trenutku početi nalikovati na svoje roditelje. No, pri-

je nego što se odredi na koji način i kako će to generacija Z promijeniti svijet, odnosno po čemu jest i po čemu će biti drukčija, nužno je ustanoviti tko je ona uopće.

Oni su prvi pravi digitalni urođenici i možda vjeruju klasičnim medijima, ali više od 60% vijesti (pokazuju istraživanja) koje konzumiraju kreiraju influenceri i kreatori sadržaja. Osim što cijene različite poglede na stvari, imaju izazov s određivanjem prave vrijednosti sadržaja, razlikovanjem istine od teorije zavjere, poluistina i potpunih dezinformacija. Osim toga što su prva internetska djeca, digitalni urođenici, od ostalih generacija razlikuje ih njihov emotivni sklop ili bolje reći ono što osjećaju.

I ako su stariji među njima (x i y generacija) osjetili i živjeli s recesijom 2007/8., Z generaciju najviše je traumatizirala pandemija COVIDA 19 i nesretni rat u Ukrajini. I dok se sve više govori o sve većem broju mladih s mentalnim problemima, oni pokušavaju zdravlje uzeti u svoje ruke. I budući da imaju manje povjerenja u klasičnu medicinu od prethodnih generacija, svoje mentalno i fizičko zdravlje stavljaju u ruke alternativnih medicinara, ali i tehnologije, pa se za savjet obraćaju influenceru. To, dakako, ne znači da izjednačavaju prave medicinske stručnjake s influencerima, nego

da od svih uključenih u zdravstveni sustav traže drukčiji - više holistički pristup, jer jednostavno imaju drukčija očekivanja. Podsjetimo se samo svih rasprava i politika cijepljenja u nedavnoj pandemiji.

Na sličan način promatraju vlade i državna – službena tijela kojima sve manje vjeruju, ali i biznisu. Do generacije Z tvrtke su bile izostavljene iz te vrste „moranja“. Nisu se trebale petljati u društvena pitanja.

Starije generacije „ne kupuju“ korporacijski aktivizam, smatrajući ga suvišnim i licemjernim. Mlađi, s druge strane, licemjere nanjuše na kilometar, ali istodobno očekuju od tvrtki da se bave nečim drugim od prodaje svojih proizvoda i usluga. Primarno da budu DOP prihvatljive.

Interesantno, pripadnici Z generacije u većem su stresu zbog novca, odnosno svoje financijske budućnosti. No, pod utjecajem društvenih platformi troše više nego itko na luksuzne proizvode / kozmetika, odjeća, obuća/, a oprezi su i pomalo skeptični kad je riječ o njihovoj financijskoj budućnosti i konkretnijim ulaganjima. I upravo zbog globalnih nedaća koji ih prate i koje proživljavaju, mnogo su ranije shvatili bit: VALJA RADITI DA BI SE ŽIVJELO, a ne obrnuto, pa se postavlja opravdano pitanje je li došao kraj glorifikaciji rada?

www.suvremena.hr

67

digitalna ekonomija

Istraživači ovog vremena i Z generacije u njemu smatraju da je došao početak glorifikacije onog rada koji stvara vrijednost tvrtkama i da takav rad treba platiti. Naime, tijekom svojih istraživanja revizija poslovanja, dobivaju uvid u odnose poslodavaca i mladih generacija te potvrđuju da postoji nedostatak ponude radne snage, što mlade – Z generaciju – stavlja u komfornu zonu. Tvrtke ističu da Z generacija na razgovorima za posao ima određenu visinu plaće ispod koje ne žele raditi, a često zahtijevaju i druge uvijete rada, primjerice radno vrijeme, ili broj dana godišnjeg odmora. Zahtjevi Z generacije koji su povezani s uvjetima rada obrnuto su proporcionalni njihovoj motivaciji. Što su njihovi uvjeti izraženiji, to je motivacija za rad niža. Često se događa da tvrtke ispune sve zahtjeve Z generacije, a nakon toga zaposlenici jednostav-

no ne stvore nikakvu dodanu vrijednost na radu za tvrtku. Oni dođu na posao, a nakon mjesec dana donose odluku da više ne žele raditi. Fluktuacija radne snage koja se tek zaposli izuzetno je visoka, što se odražava na poslovne procese tvrtke, odnosno na njihovu profitabilnost. No, to što su pripadnici Z generacije manje motivirani nije stvar trenda, već je uvjetovana specifičnim životnim okolnostima kojima su svakodnevno podvrgnuti, te što na svojim leđima nose to olujno breme „brkastog vrimena“.

To što češće mijenjaju poslove ne znači da su neodgovorni, već da odbacivanjem starog sustava traže nove puteve i nova rješenja za ostvarivanje prosperiteta.

Generacija Z svojim glasnim ulaskom u poslovni svijet, dakle, guši postojeći poredak (neki istraživači bi rekli kapitalizam kakav poznajemo i zato sve više istraživača govo-

ri o kapitalizmu za sve dionike kao o novom poretku), a da toga nije ni svjesna. Narušava neke od osnovnih koncepata kapitalističkog sustava poput bezglava ganjanja karijere i dostupnosti tvrtkama i izvan radnog vremena. Njezini pripadnici ne čekaju da prođe koja godina staža da zatraže povišicu i nije im tvrtka na prvom mjestu (kao baby boom generaciji), niti naglasak stavljaju na novčanu i materijalnu dobit. S druge strane, i dalje im je stalo do poštenog transakcijskog odnosa poslodavac - zaposlenik, sposobni su posao odraditi brže i fleksibilnije te su strastveni u vezi sa svojim karijernim interesima, samo se oni malo (puno) više isprepliću s onim privatnim. Čak i pristup životu generaciji Z je drukčiji pa se postavlja pitanje, opet počevši s milenijalcima, je li slijed škola-posao-obitelj-djecastarački dom sve što život nudi. Slijedom toga, istraživači poručuju da svi u lancu reprodukcije napokon trebaju shvaćati da je ključ u balansu i da zaposlenici neće biti produktivniji ni kreativniji ako su pod velikim pritiskom i rade u lošim uvjetima, a toga je i te kako svjesna Z generacija.

Tako ova nova generacija čini sve da to promjeni i stvori pravednije okruženje. Nekako, kako je i Marx zapisao, generacija Z želi društvo koje omogućuje da danas radim jedno, a sutra drugo, ujutro lovim, popodne pecam, navečer uzgajam stoku, kritiziram poslije večere baš kao što želim, a da nikad ne postanem lovac, ribar, pastir ili kritičar -poručuju istraživači Z generacije.

No, s obzirom da socijalističke ideje kakve poznajemo koje nisu baš uspjele, a i kapitalizam je s novim naraštajima na klimavim nogama, preostaje nam vidjeti hoće li GENERACIJA Z biti ta u čijim će se glavama stvoriti novi, zasad još nedokučivi, globalni poredak. No, ako želimo da ne odemo u slijepu ulicu, dajmo generaciji Z povjerenje i zaplovimo ST ovim olujnim morem.

68

Suvremena trgovina 2(48)

Uspješno komuniciranje u marketingu (2)

Uloga komuniciranja u stvaranju brenda dr. sc. Zvonimir Pavlek, prof.v.š.

U ovom tekstu ćete saznati: 1. Doživljaj na temelju svih pet čula 2. Zašto emocionalni link s potrošačima podiže vrijednost brenda 3. Zašto je doživljajni aspekt brenda važan u ukupnom komuniciranju s potrošačima Sažetak Komunikacije su jako važan dio marketing miksa u stvaranju brenda. Doživljaj brenda je fenomen utemeljen na pet čula iz kojih se stvaraju osjećaji. Marka (brend) nije samo zbroj funkcionalnih osobina već i čovjekov osjećaj prema njoj u zapažanju i uporabi, iz čega se onda stječu iskustvo, percepcija i preferencije, na osnovi kojih se stvaraju odluke o kupnji. U taj kompleks pripada i eksperimentalni pristupi prema kojemu se stimulira doživljaji, jer potrošač uzima funkcionalne benefite kao dane, odnosno oni se podrazumijevaju, a doživljaj se odnosi na to kako se brend može inkorporirati u stil života.

Ključne riječi: emocionalno, senzorski, doživljaj, vrijednost, branding.

1. Značajke emocionalnog brandinga Čuveni marketinški eksperti Al Ries i Jack Trout navode da je marketing stvaranje brenda u glavi potrošača. Brend je cjenjeniji i vrjedniji

kad je, osim svijesti o njemu, izraženija diferencijacija, posebnost, relevantnost, lojalnost, ali nadasve emocionalna povezanost koja čak može utjecati i na kulturu grupe, segmenta ili naroda. Zbog toga emocionalni branding dobiva zamah, jer se u središte pozornosti stavlja odnos ljudi prema brendu, kako ga oni osjećaju, doživljavaju, što on znači za njih kao pojedince i u društvenim relacijama, kao dio kulture i kako on djeluje kao poveznica u odnosima među ljudima u zajednicama. Kognitivni elementi mogu biti racionalni, ali distinkcija koja daje veću vrijednost brendu proistječe iz emocionalne razine.

Emocionalni branding je usmjeren na to kako u komunikaciji brend angažira potrošače na razini osjetila i emocija. Nije važna samo osobina proizvoda već se zapitajte – kako

se ja osjećam kod kupnje i uporabe brenda X? Nije dovoljno samo ponuditi dobar servis, nego s potrošačima treba uspostaviti dobar odnos, interakciju, da oni mogu reagirati, izraziti osjećaje, stajališta, želje, te ih pokazati i drugima. Iz toga i nastaju fenomeni – brend kao prijatelj i kao ideja.

Pitajte se – ako ste vjerni Franckovoj kavi ili Podravkinoj juhi – zašto?

Zašto tvrdite da je „vaše“ pivo najbolje, a ima iste funkcionalne osobine kao i neka druga? Zašto je Levis nepromijenjene kvalitete, a gubi preferencije? Zato u oglašavanju nije dovoljno isticati samo osobine proizvoda, distinktivne prednosti, kvalitetu već treba involvirati i potrošača, stvoriti s njim dijalog, dati mu šansu da on doživi i da postane jednak partner u tržišnoj igri („win-win“). www.suvremena.hr

69

marketing i pr 2. Senzorski branding Potrošači analiziraju racionalno, a odlučuju emocionalno: to volim, to preferiram, s time se osjećam ugodno... Inpute ljudi primaju putem osjetila: vid, sluh, miris, dodir, a konačno, to je i pokretanje akcija, stvaranje doživljaja, osjećaja kao što su simpatija, ljubav, privlačnost i dr. Potrošač očekuje da tako doživi i brend, da ga potiče, pokreće, pa i zabavlja, da bude izazvan. Iz tog pristupa je i nastao senzorski branding.

Pod senzorskim brandingom smatra se stvaranje doživljaja brenda koji je utemeljen na pet čula iz kojih se stvaraju osjećaji, doživljaji i iskustvo. Svrha senzorskog brandinga je integracija osjetila u marketing miks – proizvoda, dizajna, komunikacija kojima se stvara doživljaj brenda. Razmislite – zašto je kod Gillette držač razvijen tako da se dobije pravi „grif“? Zašto pamtite neke „jinglove“ u oglasnim porukama? Zašto Coca-Colu možete prepoznati opipom i u mraku? Kad prolazite ulicom i javlja vam se miris iz pekarnice… Netko će se tom prilikom podsjetiti i na napuštenu bakinu krušnu peć, toplinu doma, iščekivanja svježeg kruha. Zašto djeca sve stavljaju u usta? Vjerojatno je njihov organ okusa još uvijek u prednosti. Kakav imate osjećaj kad nešto namirišite u frižideru? Doslovno – njušite li priliku?

2.1. Vizualni efekt Boje i oblici mogu trenutačno aktivirati centar u mozgu, memoriju i djelovati na stvaranje percepcije, te djeluju na privlačnost i prepoznatljivost. Informacije vida brzo

70

Suvremena trgovina 2(48)

se prenose i obrađuju, pa je čovjek u stanju brzo reagirati, a reakcije su mnogo brže od svjesnog razmišljanja. U zaštitu brenda se pored imena unosi i odnos boja, te distinktivni oblici. Bojama se izazivaju osjećaji topline, hladnoće, strasti, boje djeluju na raspoloženje, izazivaju.

Tipične vizualne marke su: • Coca-Cola i Absolut votka čiji oblik boce je simbol i identitet • Prepoznatljive su boje Kodaka, Vegete, Milke • Žive boje Benettona imaju svrhu stvaranje osjećaja aktualnosti za mlade („cool“) i socijalnu ravnopravnost rasa • Toblerone imaju trokutast oblik koji se odmah uočava.

Boje i oblici igraju važnu ulogu i u personalizaciji, pa govorimo da je nešto moderno, staromodno, ugodno, lijepo. Zelena djeluje smirujuće, podsjeća na prirodu, bijela na čistoću, crna… Te postavke su ipak relativne i ovise o zemlji, navikama, kulturi. Primjerice, bijela u Aziji je žalost kao kod nas crna.

Nije uvijek jedna shema dominantna, kao što ni estetika u marketingu nema svrhe sama po sebi.

Plava boja može biti kemija, ali se udomaćila kod Vegete i prihvaćana je u prehrani, a za stvaranje identiteta je važnije da brend nosi suprotnu boju od većine konkurenata nego da se upotrijebi prava boja kao simbol.

Znak prepoznatljivosti je logo koji djeluje trenutačno na pozitivne ili negativne („svastika“) asocijacije, što je važno kao simbol prepoznavanja, okupljanja, vjerovanja, identiteta, ne samo marke već i ljudi koji je usvajaju.

Snažni simboli su Mercedesova zvijezda, Nikeova kvačica, Vegetin kuhar, jabuka Applea, Coca-Cola, Podravkin pijetao. Mercedes i Nike su jednostavni, zato su pamtljivi i može ih se lako vizualno dočarati, nacrtati. Podravkini pijetao, srce i kuhar imaju druge osobine: pijetao je simbol zaštite, borbenosti, ponosa, nagovještaja; srce je simbol topline, intime, srdačnosti; kuhar djeluje simpatično, izaziva…

Dizajn postaje sve dominantnije sredstvo u komuniciranju, pogotovo na prodajnom mjestu i u virtualnom svijetu. U marketingu, brandingu, dizajn odražava životni stil i karakter marke, poziva na akciju.

Kod prehrambenih proizvoda slika izaziva želju – apel na apetit. Slika juhe mora odavati toplinu, povrće svježinu (zeleni grašak), šalica kave izaziva slikom.

Suvremeni dizajn stvara direktni i poticajni odnos između ljudi i brenda. I grupe traže doživljaj, u grupama se slijedi ideja, ali su doživljaji također povezani s dizajnom.

Kako?

Oblikovanje odražava emocionalni odnos grupa, njihove želje koje se pretvaraju u potrebe za društvenim statusom koji može biti izražen kao jednakost ( jeans) ili diferencijacija (satovi, žestoka pića). Absolut votka ide u artizam, avangardu, Smirnoff u glamur, avanturisti neće nositi ni Gucci ni Armani, poslovni ljudi će se prikloniti Bossu.

Kozmetika kao što su Melem, Rosal pa i Nivea, izgubila bi svoj krug potrošača da ide u ekskluzivnije dizajne, u zlato, a ona koja je nekoliko puta skuplja, mora imati i adekvatan dizajn koji odaje aspiraciju luksuza. Distinktivnim se dizajnom može započeti stvaranje dis-

tinktivnog brenda. Moderan dizajn je svjedok prijelaza od industrijskog oblikovanja, od modela koji se usredotočuju na proizvod, prema modelima koji se usredotočuju na potrošača, njegova doživljavanja i iskustva.

Gdje nastaje inspiracija za dizajn?

Umjetnička mašta nema zadanih dimenzija – zato se i zove mašta i dozvoljeno je sve…

U realnom svijetu inspiracija dolazi iz doživljaja životnih situacija koje izazivaju osjećaje radosti, oduševljenja, rješenja životnih problema, koje donose optimizam, satisfakciju. Inspiracija se nalazi i u prirodi koja je prekrasno izvorište asocijacija. Pogledajte vjerske blagdane – uvijek imaju svoja glavna izvorišta baš u prirodi. Godišnja doba su izvorišta koja nose karakteristike kojima se inspiriraju moda, izlozi trgovina, ponuda jela, slike raspoloženja. Okolica je bogata bojama, oblicima, pokretima koji su prilika za otkrivanje i oblikovanje u proizvode i distinktivne marke/brenda.

Boje izražavaju osobnost, karakter.

Jednostavne boje (plava, zelena, crvena, žuta i sl.) su mnogo jasnije, pa se njima označava osoba koja je dinamična, jednostavna, mlađa, a može biti i glasna i agresivna. Sofisticiranije boje su nijanse ili mješavine jednostavnih (svijetlo ljubičasta, kestenasta, višnja, mrko ze1 2

lena i sl.), prelijevaju se, odražavaju profinjeniju osobu pa ih koriste brendovi koji na to pretendiraju, a naročito u visokoj modi ili kozmetici.

2.2. Zvuk u komunikaciji Zvukom se stvara raspoloženje, atmosfera koja može izazvati pozitivne i negativne reakcije. Zvuk se čuje, ali slušanje je dar kojim se stječe razumijevanje ljudi, stvaraju se odnosi lojalnosti, poštivanja. U neposrednoj prodaji uspjeh je uvjetovan vještinom slušanja, a nakon toga govora. Slušanje je selekcija gonga – što je važno, relevantno, bilo da se radi o koristi ili o treniranoj vještini prodavača, svećenika (koji slušaju svoje vjernike, naročito na ispovijedima), psihologa, ljudi željnih da pomognu nekoj sredini.

Gubitak sluha je lošiji događaj za životne situacije od gubitka vida, a o tome svjedoči legendarna Hellen Keller koja je ostala bez i jednog i drugog. U svom pismu 1910. navodi: „Problem gluhih je dublji i složeniji, ako ne i važniji nego kod slijepih. Gluhoća je mnogo veća nesreća. To znači gubitak mnogo vitalnijeg podražaja – zvuk jezika, što dovodi u red uskomešane misli i drži nas u intelektualnom društvu…“1 Glazba djeluje na naše raspoloženje – veselo, tužno, sjetno, potiče naše osjećaje i emocije. Glazba stvara raspoloženja i asocijacije na

brend. Slogane u oglašavanju bolje pamtimo uz glazbu. Odlučivanja, posebice u području kupnje, u većini slučajeva proizlaze iz emocionalne razine. To znači da zvuk, a naročito glazba, pronalaze put od racionalnog, analitičkog načina razmišljanja, prema emocionalnom, osjećajnom sklopu.

Zvuk u moždanom sustavu ostaje dugo i pretvara se u preferencije, simbole, vjerovanje. Glazba dijeli generacije, postaje dio identiteta, porijekla. Većina ljudi nosi glazbu „svojih dana“ ( jazz, Beatlesi, rock, šlageri, tehno, rap…), etniteta, porijekla. Doživljena glazba i zvuk ostaju kao nedostižni originali. D. Horon navodi i znanstvena istraživanja, testiranja raspoloženja koja uzrokuje glazba, što je važno za izbor glazbene kulise u komunikacijama:2 • Lagani tempo: tuga, dosada, odbojnost • Brzi tempo: aktivnost, iznenađenje, sreća, zadovoljstvo, strah, srdžba • Visoki ton: iznenađenje, strah, srdžba, snaga • Niski ton: ugodnost, tuga, dosada • Mala snaga zvuka: odbojnost, dosada, srdžba, strah • Jaka snaga: sreća, iznenađenje, aktivnost, zadovoljstvo.

Glazba je najbrži put za stvaranje željenog raspoloženja koje je pozitivno za marku.

Prema Ackerman, D.: A Natural History of the Sensens, Vintage Books, New York, 1990.

Horon, D.: Sound, Music and Emotions, Journal of Consumer Research, 1985., br. 12 www.suvremena.hr

71

marketing i pr U osobnom komuniciranju, gdje se neposredno prenosi emocionalnost, zvuk, ton glasa ima vrlo visoku ulogu. Prema autorima Neuromarketinga, 3 riječi čine 7% dojma, a ton, način izgovora, 38%. Ljudski glas karakteriziraju visina, ton, tempo, ritam, naglašavanje, stanke. Kad je glas prijateljski, kao i dubina glasa, onda se auditorij dobro osjeća. Stanke su važne da bi se moglo razmišljati, a glavne točke se moraju naglašavati. Kad glas varira, to odaje energiju govornika i djeluje na osjećaje slušatelja.

Zvuk djeluje na emotivno stanje, raspoloženje i zato je neobično važan za životnu egzistenciju ljudi i one koji kreiraju identitet marke.

Aktivnim se slušanjem zvuk filtrira i zato kreatori brenda moraju obratiti pozornost na ton koji involvira i ostaje u mozgu kao znak prepoznavanja, te djeluje na sklonost, želju za slušanjem, odbija ili ostavlja ravnodušnim.

2.3. Dodir Boca Coca-Cole je oblikovana 1915. godine nakon što je tadašnji predsjednik kompanije A. Candler izrekao čuvenu rečenicu koja je ušla u anale marketinga: „Mi trebamo bocu koja će se prepoznati odmah, čak i dodirom u mraku.“ O dodiru govori i kao o metafori, simbolu, apstrakciji, nematerijalnim vrijednostima. Tako npr. Toshiba u svojoj viziji navodi: „Uvijek ćemo biti u dodiru sa sutrašnjicom.“ U oglasnoj poruci Dolcele stoji: „…slatki dodir fantazije…“ Prema istraživanju „Brand sense study“ osjećaj na osnovi dodira smatraju potrošači jako važnim u sljedećim kategorijama: sportska odjeća 82,2%; sapuni 61,5%; automobili 49,1%; telefon 43,9%; sladoled 15,1%; sokovi i napitci 15,1% itd.4 Unutar napitaka je i Coca-Cola, a za pretpostaviti je da bi odgo-

vori koji bi se odnosili samo na taj brend bili u znatno većem postotku. Kupci u prodavaonicama pokazuju sklonost diranju robe pa čak i u slučajevima kad za to nema racionalnog opravdanja. Kupac se osjeća vrlo neugodno kad na policama stoji natpis „Ne dirati robu“. Nitko ne voli kupovati „mačka u vreći“, već svatko želi opravdati odluku i uvjeriti se da je probao proizvod.

Dodirom se stvara posesivni osjećaj prema predmetu kojeg se namjerava kupiti, što potencira i izaziva želju. Kupce u tome treba poticati – neka probaju, dodiruju, treba im dati i primjerke koje mogu razmotati, makar ih i ne kupili. Štoviše, treba ohrabrivati taj gotovo dječji osjećaj, jer kad se nekom sviđaju cipele, torbica, odijelo, osmjeh se širi na licu pa neka izlaze s kupljenim cipelama na nogama, s torbicom na ramenu ili u odijelu.

2.4. Okus Proizvodi iz područja prehrane nisu namijenjeni samo za primarne potrebe – za prehranu radi proživljavanja i egzistencije, već su duboko određeni u ljudskoj sudbini – individualno i socijalno. Preferencije i navike u prehrani stječu se u čovjekovom životu vrlo rano, tj. još u doba djetinjstva. Prema nekim namirnicama stječe se čežnja, a prema nekim averzija. Zato se ni usiljenim dijetama ne postiže svrha čovjekovog optimalnog raspoloženja i osjećanja. Čovjek je i društveno biće. Apetit nastupa tek na prostrtom stolu, a pogotovo kad je jelo lijepo servirano. Jelo mladom bračnom paru prija tek kad oni sjednu za stol i kad se ugodno osjećaju, a kad se jelo proba, onda se dobar okus izražava izrazom: „Mmmm!“ Malo dijete najprije stavlja sve u usta. To je refleks koji potječe još iz majčine utrobe i traje dosta dugo,

pa ga roditelji od toga nastoje odvikavati. Kod djece je okus snažna intuicija koja se pretvara u refleks koji se izražava odbijanjem.

Zanemarivanje okusa dovodi do odbijanja jela i kod odraslih, pa su zato i propadali pokušaji lansiranja funkcionalne hrane za različite dijetalne namjene. Ljudski organizam to teško prima i nema onog zadovoljstva koje se stvara u prehrani. Primjerice, slogan francuske marke sireva President glasi: „Jelo je početak dobrog raspoloženja.“ Jelo ima visoki rang u emocionalnom životu, socijalnim relacijama i doživljaju. Ono postaje središnja točka na proslavama u kući, na prijemima, pa je to čak i na konferencijama doživljaj o kojem se prepričava – što se sve jelo i kako je bilo ukusno... Kulinarstvo postaje i dio identiteta pojedine zemlje. Kad se ljudi vraćaju iz Francuske, pričaju o tome što su sve jeli, koja su vina kušali. Vinske staze i kod nas u svojim ambijentima potiču doživljaj, druženje, užitak.

2.5. Miris Miris je važna osobina koja karakterizira proizvod, izaziva osjećaj ugode, ali i obrnuto. Izazivanje ugodnog osjećaja može aplicirati u proizvodu, ali i u ambijentu, okruženju... Uz vid, miris je apel koji najbrže potiče emocije. Prolaz pokraj kafića s ugodnim mirisom izaziva da se navrati. Miris agresivnih parfema djeluje neugodno, izaziva asocijaciju jeftinog, pomanjkanja ukusa, a profinjeni mirisi odaju osobu koja cijeni sebe i okruženje.

Miris ostaje dugo u memoriji, kako tvrdi M. Lindstrom: „Rezultati testa pokazuju da u 40% slučajeva miris potiče dobro raspoloženje ako smo izloženi ugodnim mirisima – osobito onda kad se miris pretoči u sretno u našoj memoriji.“ 5

Renvoisé P., Morin Ch.: Neuromarketing, San Francisco, 2011., Roger Dooley, Brainfluence, Jonh Wiley&Sohn, N. Yersey. 2012.

4 Lindstrom M.: Brand Sense, M.E.P., Zagreb, 2009.

5 Lindstrom M., op.cit.

3

72

Suvremena trgovina 2(48)

Iz toga proizlazi da je miris važan za stvaranje odnosa prema brendu u duljem periodu. To znači da ne valja propustiti priliku da se definira miris kojim bi trebao odisati brend. Ljudi su skloni izražavati se o nečem kao – „To je moj miris“, „To je za mene“. Time se stvara privlačnost brenda, a kreira se i njegova osobnost.

2.6. Integralno djelovanje čula Putem osjetila se brend doživljava, stvara se emocionalna povezanost, izazivaju se asocijacije iz kojih se razvija osjećaj. Ta emocionalna veza, osjećaj, daje brendu vrijednosti po kojima se on razlikuje od proizvoda slične ili iste fizičke kvalitete, strukture. Zato treba koristiti mogućnosti koje daju osjetila kako bi se stvorila takva povezanost i pozitivan odnos potrošača s brendom. Informacije koje se stvaraju u našoj svijesti i podsvijesti temelj su doživljaja, a percepcije o brendu sakupljaju se putem osjetila. U tom smislu, kad se govori o emocionalnom, a u užem smislu o senzorskom brandingu, treba uzeti u obzir integralno djelovanje čula, koristiti njihove moćnosti, povezanost, sinergiju i konzistenciju.

Uloga senzorskog brandinga izgradnja je identiteta marke u sustavnoj integraciji čulnih doživljaja u proizvodu i komunikacijama, jer se time potiče pozitivan odnos s potrošačima.

Kad se uzme u obzir sinergija i izazivanje jednog senzora na percepciju drugoga, treba ići prema optimalnoj strukturi koja vodi jačem djelovanju. Kod paste za zube to je okus koji može izazvati osjećaj svježine (pepermint) ili ugode (jagoda), boje koje se slažu s tim okusima. Kod juhe se kombiniraju izgled, okus, tekstura i miris koji

ukupno izazivaju pozitivno djelovanje koje asocira na topli dom, povoljno djeluje na druga čula. Autori Neuromarketinga navode: „Ljudi nisu stvorenja sazdana od logike već od – emocija.“6 3. Stvaranje doživljaja U klasičnom se pristupu marketingu spominju očekivane koristi kao nositelji vrijednosti marke, a u eksperimentalnom, doživljajnom pristupu „…da potrošači očekuju od proizvoda, komunikacija i marketing kampanja da duboko dirnu i potaknu njihova čula, srce i da im stimuliraju mozak“.7 Doživljaj se može interpretirati i kao interakcija marke i potrošača. Ako je rezultat pozitivan, to je priznavanje vrijednosti.

Protagonist ideje eksperimentalnog marketinga B. Schmitt smatra da potrošač uzima funkcionalne osobine i koristi proizvoda, imidž i kvalitetu – kao nešto što je razumljivo, dano. „On želi da proizvod, komunikacija, pobuđuje njegova osjetila, dira u srce i stimulira misli koje se mogu inkorporirati u njegov životni stil i pružaju doživljaj.“ 8 To znači da brend spaja poduzeća sa životnim stilom, pa je mjerenje emocionalne razine važno za vrijednost brenda.

Sve inpute u sebe ljudi primaju putem osjetila: vid, sluh, miris, dodir, a konačno, to je i pokretanje – akcija, stvaranje doživljaja, osjećaja kao što su simpatija, ljubav, privlačnost i dr. Potrošač očekuje da tako doživi i brend, da ga potiče, pokreće, pa i zabavlja, da bude izazvan.

Graditelji brenda, a i čitavog sklopa komunikacijskog spleta, trebali bi na to računati, ugrađivati u oblikovanje proizvoda i komunikacija.

Doživljaj, iskustvo u stvaranju brenda potrebno je smjestiti u pro-

cese, modele, podrediti ih kriterijima i postupcima stvaranja brenda, inače dolazi do promašaja i raskoraka s ciljevima, identitetom ili strategijom poduzeća.

Holistički pristup počinje vizijom, a to je ideja koja se slijedi, ideologija, vjerovanje. U što vjeruje Bronson kod Virginija AA, Madonna, Harley Davidson, tko ih slijedi? Njihova vjerovanja su neovisnost, sloboda, to je buntovnik, ruše norme, konformizam… U tome se nalazi i esencija brenda. Drugo – koja je njihova misija, identitet, iza čega oni stoje? Treće – kako se brend iskazuje, kako komunicira, u kojem obliku i sadržaju se pojavljuje, ostaje li u tome aktualan? Konačno, kako se povezuje s publikom, odnosno, koja je to emocionalna veza, kako je publika doživljava, osjeća? Tako se može postaviti čitav proces brandinga, pa se razvija brend koji počinje od vizije, identiteta, a komunikacijama se stvara doživljaj koji utječe na iskustvo i stvaranje percepcije.

Time se brend individualizira, potrošač može stajalište prema njemu iskazati putem doživljaja, odnosa, personifikacije, poistovjećeST nja, lojalnosti, uključenosti.

Renvoisé P., Morin Ch., op. cit.

Lenderman M.: Experience The Message, Carol & Graf, New York, 2005.

8 Schmitt B.: Experimental marketing, The Free Press, New York, 1999.

6 7

www.suvremena.hr

73

kvaliteta

Održan 24. međunarodni simpozij o kvaliteti pod nazivom

„KVALITETA – JUČER, DANAS, SUTRA“

24.

međunarodni simpozij o kvaliteti u organizaciji Hrvatskog društva menadžera kvalitete (HDMK) održan je u tradicionalnom terminu (oko prvog dana proljeća) od 22. do 24.3.2023. godine, u Opatiji, u hotelu Admiral. Suorganizatori simpozija bili su: 1) MSEECQI – Middle and South East European Countries Quality Initiative; 2) Department of Production Engineering and Safety, Faculty of Management Czestochowa, University of Technology, Czestochowa, Poljska; 3) Sveučilište Sjever, Varaždin – Koprivnica, Hrvatska; 4) University of Žilina, Žilina, Slovačka i 5) Sveučilište u Rijeci, Rijeka, Hrvatska.

Pokrovitelji simpozija bili su: MSEECQI – Middle and South East European Countries Quality Initiative (Inicijativa za kvalitetu zemalja srednje i jugoistočne Europe), Ministarstvo pravosuđa i uprave, Hrvatska gospodarska komora, Hrvatska akreditacijska agencija, Državni zavod za mjeriteljstvo, Hrvatski poslovni savjet za održivi razvoj, Sveučilište u Rijeci, Primorsko-goranska županija, Ekonomski fakultet u Zagrebu (Poslijediplomski specijalistički studij Upravljanje kvalitetom), Zaklada Hrvatske nagrade za kvalitetu. Medijski pokrovitelji bili su: Poslovni savjetnik, Suvremena.hr, Kvalitet & izvrsnost, Beograd; Portal Kvalitet, Beograd; PoslovniFM, znanstveni časopis Production Engineering Archives, Poljska. Donatori i sponzori bili su: Sveučilište Sjever Varaždin – Koprivnica, Zračna luka Split, Zračna luka Zagreb d.o.o., BDO Savjetovanje d.o.o., Hrvatska gospodarska komora, Zagreb, FINA – financijska 74

Suvremena trgovina 2(48)

agencija, Oskar – Centar za razvoj i kvalitetu, Zagreb, Primorsko-goranska županija i Oskar Edukos, Zagreb.

U okviru prvog dana simpozija 22.3.2023. održan je Panel na temu: „Kvaliteta u javnoj upravi“, koji je moderirao izv. prof. dr. sc.

Miroslav Drljača. Panelisti su bili: Tomislav Mičetić – Ministarstvo pravosuđa i uprave, koji je vodio projekt Uvođenja sustava kvalitete u javnu upravu Republike Hrvatske, dr. sc. Ivana Čandrlić-Dankoš – Hrvatska agencija za poljoprivredu i hranu i mr. sc. Ana-Marija Putrić – Osječko-baranjska županija. Održan je sastanak Upravnog odbora MSEECQI koju čini šesnaest institucija i organizacija iz jedanaest zemalja.

Na sastanku je predsjednik Inicijative izv. prof. dr. sc. Miroslav Drljača podnio Izvještaji o učinjenom u protekle četiri godine, od kojih su najznačajnije aktivnosti bile donošenje deklaracija o prihvaćanju „Manifesta kvalitete za 21. stoljeće“ koji je izdala IAQ – International Academy for Quality (Međunarodna akademija za kvalitetu), implementacija novog EFQM modela u modele nacionalnih nagrada za kvalitetu zemalja iz kojih dolaze članice MSEECQI, sudjelovanje u organizaciji brojnih konferencija i simpozija o kvaliteti i prijem novih članova. Zahvaljujući angažmanu MSEECQI, Manifest je usvojen od većine članica MSEECQI, a tekst manifesta preveden je na jezike članica: Hrvatski, Mađarski, Poljski, Rumunjski, Ruski, Slovački, Srpski.

Deklaracije o prihvaćanju Manifesta s prijevodom Manifesta na navedene jezike članica MSEECQI na-

Nagrađena studentica Sveučilišta Sjever Brankica Korpar, u društvu predsjednika HDMK izv. prof. dr. sc.

Miroslava Drljače

laze se i na stranicama IAQ, što značajno doprinosi globalnoj vidljivosti organizacija članica MSEECQI. Izv. prof. dr. sc. Miroslav Drljača, jedan od inicijatora i osnivača MSEECQI i prvi predsjednik od 2014. godine, zahvalio se članicama Inicijative na suradnji. Nakon provedenih izbora, izabrana je nova predsjednica MSEECQI na četiri godine, dr. inž.

Renata Stasiak-Betlejevska – Department of Production Engineering and Safety, Faculty of Management Czestochowa, University of Technology, Czestochowa, Poljska.

U članstvo MSEECQI primljena je nova članica, Sveučilište St. Kliment Ohridski Bitola, Sjeverna Makedonija. Na kraju prvog dana simpozija organizator je za goste pripremio koktel dobrodošlice.

Drugog dana simpozija 23.3.2023. godine sudionicima se prigodnim govorom obratio predsjednik Organizacijskog i Znanstveno uređivačkog i recenzijskog odbora sim-

ni u Opatiji bili su iz šest zemalja: Bosne i Hercegovine, Finske, Mađarske, Poljske, Srbije i Hrvatske.

Panel pod naslovom „Strategija razvoja normi ISO 9000ff“. Panelisti su bili Juhani Anttila – član IAQ i član ISO TC176 komiteta, iz Finske, prof. dr. sc. Krešimir Buntak sa Sveučilišta Sjever i Nataša Jug, konzultantica iz Qualitasa iz Zagreba.

pozija i Predsjednik HDMK izv. prof. dr. sc. Miroslav Drljača. Nakon toga, po četvrti put je dodijeljena Nagrada dr. sc. Josip Čiček, za najbolji studentski rad iz područja sustava upravljanja. Dodijeljene su dvije ravnopravne prve nagrada, a dobili su ih studentice Brankica Korpar, redovna studentica Sveučilišta Sjever, a mentor pri izradi nagrađenog rada bio je prof. dr. sc. Krešimir Buntak te Barbara Jarni, redovna studentica Veleučilišta u Rijeci. Mentorica nagrađenog rada bila je doc. dr. sc. Sanja Zambelli. Drugu nagradu dobila je Paula Čaklec, izvanredna studentica Sveučilišta Sjever. Mentor nagrađenog rada bio je prof. dr. sc.

Krešimir Buntak.

Nakon uručivanja nagrada skupu su se prigodnim riječima obratili brojni pokrovitelji, gosti i uzvanici iz Hrvatske i inozemstva, sudionici simpozija. Pročitano je i pismo potpore koje je simpoziju uputio predsjednik Republike Hrvatske Zoran Milanović. Ceremoniju otvaranja simpozija uveličao je nastup mladih glazbenika i opernih umjetnika studenata Umjetničke škole Matka Brajše Rašana, Područni odjel Lovran i Muzičke akademije Sveučilišta Jurja Dobrile u

Puli, pod mentorstvom ravnateljice Umjetničke škole dr. art. Melita Lasek Satterwhite.

Nakon toga održana su izlaganja dijela prispjelih recenziranih radova koji će biti objavljeni u Zborniku radova. Ukupno je zaprimljeno 40 znanstvenih i stručnih rada, autora iz 15 zemalja svijeta, s četiri kontinenta: Bosne i Hercegovine, Češke Republike, Finske, Kube, Libanona, Mađarske, Meksika, Poljske, Rumunjske, Rusije, Slovačke, Srbije, Švicarske, Tajlanda i Hrvatske. Među autorima radova i sudionicima bili su studenti i profesori s brojnih sveučilišta i veleučilišta. U najvećem broju bili su prisutni studenti Sveučilišta Sjever, Fakulteta za menadžment u turizmu i ugostiteljstvu Opatija, te Veleučilišta u Rijeci. Nakon plenarnih izlaganja održan je drugi Panel pod nazivom „Klimatske promjene“, a panelisti su bili vrhunski stručnjaci dr. sc. Tanja Likso iz Državnog hidrometeorološkog zavoda Hrvatske i dr. sc. Krešo Pandžić – predstavnik Hrvatske u međuvladinom panelu o klimatskim promjenama.

Izlaganja na simpoziju kao i paneli, bili su simultano prevođeni s hrvatskog na engleski i obrnuto. Sudionici simpozija prisutni u dvora-

U popodnevnim satima za sudionike simpozija organiziran je turistički razgled grada Opatije uz stručno vođenja. Turističkom razgledavanju grada Opatije pridružili su se i strani studenti koji preko razmjene u okviru programa Erasmus studiraju na Fakultetu za menadžment u turizmu i ugostiteljstvu, Opatija, a koji su bili iz 13 zemalja svijeta. U večernjim satima organizirana je zajednička večera za sudionike simpozija uz živu glazbu u hotelu Admiral.

Trećeg dana simpozija 24.3.2023. nastavljen je rad u plenarnom dijelu, te u sekciji simpozija izlaganjem znanstvenih i stručnih radova. U okviru sekcije svoje nagrađene radove prezentirale su i nagrađene studentice. U plenarnoj dvorani održan je i treći Panel pod naslovom „Strategija razvoja normi ISO 9000ff“. Panelisti su bili Juhani Anttila – član IAQ – Međunarodne akademije za kvalitetu i član ISO TC176 komiteta, iz Finske, prof. dr. sc. Krešimir Buntak sa Sveučilišta Sjever i Nataša Jug, konzultantica iz Qualitasa iz Zagreba.

Paneli, kao i plenarna te izlaganja u sekciji, bili su izuzetno posjećeni. Na simpoziju je sudjelovalo više od 150 sudionika koji su u sva tri dana aktivno sudjelovali u programu, osobito u raspravama nakon panela te nakon izlaganja pojedinih znanstvenih i stručnih radova.

Po završetku izlaganja, sudionicima simpozija obratio se izv. prof. dr. sc. Miroslav Drljača, zahvalivši se autorima, recenzentima, članovima organizacijskog odbora, Uredu Predsjednika Republike Hrvatske, pokroviteljima, medijskim pokroviteljima, donatorima i sponzorima te gostima sudionicima i najavio idući, 25. međunarodni simpozij o kvaliteti, negdje u Hrvatskoj, 2024. godine, oko prvog dana proST ljeća. www.suvremena.hr

75

eurocommerce

Direktiva o dubinskoj analizi održivosti poduzeća Zajednička izjava industrije o Zakonu o podacima: Zaštitne mjere potrebne su kako bi se osiguralo da se čuvaju temeljna prava vlasnika podataka. Kao predstavnici europskih tvrtki, potpisnici ove zajedničke izjave žele izraziti svoju duboku zabrinutost u vezi s Poglavljem V. Zakona o podacima EU o tome kako organizirati obvezno dijeljenje podataka Business-to-Government (B2G).

E

uropska komisija objavila je tri prijedloga zakona o proizvodima bez krčenja šuma, temeljitoj pažnji korporativne održivosti i, nedavno, o zabrani proizvoda proizvedenih prisilnim radom. Za trgovce na malo i veliko i mnoge druge sektore radnje dubinske analize nisu novost. Tvrtke u našem sektoru odavno su predane biti dio rješenja i uključene su u postavljanje mjerljivih i transparentnih radnji kao što su: • Poštivanje ljudskih prava putem dobrovoljnih internih mjera dubinske analize i dobrovoljnih inicijativa te odgovornih poslovnih ugovora s dobavljačima.

• Obveze neutralnosti ugljika.

Osim toga, nacionalno zakonodavstvo poput Zakona o modernom ropstvu Ujedinjenog Kraljevstva iz 2015., francuskog Zakona o korporativnoj dužnosti budnosti iz 2017. ili njemačkog Zakona o lancu opskrbe iz 2021. donijelo je nove zakonske obveze za poduzeća i istaknulo potrebu za zakonodavstvom EU-a u ovom području, kako bi se izbjegle razlike nacionalnih regulativa i posljedična pravna nesigurnost i rascjepkanost Jedinstvenog tržišta.

Zahtjev za dubinskim analizama

• Zaštita okoliša kroz sektorske ili robne sheme.

Nacrt Direktive o temeljitoj pažnji o održivosti poduzeća uvodi zahtjeve dubinske analize i nove dužnosti direktora da uspostave i nadgledaju provedbu dubinske analize te da je integriraju u korporativnu strategiju i donošenje odluka.

• Suradnja među multinacionalnim kompanijama u borbi protiv ljudskih prava i izazova okoliša.

Trgovci na malo i veliko podupiru ciljeve prijedloga te praktične i realne zakone EU-a o dubinskoj procjeni koji stvaraju jednake uv-

• Razvijanje i sudjelovanje u programima poduzeća usmjerenim na poboljšanja u pogledu osnovnih načela u njihovoj robi ili regijama ili oboje.

76 Suvremena trgovina 1(48)

jete za sve u EU-u i pomažu u racionalizaciji povezanih zahtjeva za izvješćivanjem. Naglasili smo da zakonodavstvo treba priznati da je due diligence dinamičan proces te da stoga treba izabrati edukativni i suradnički, a ne kazneni pristup, potičući učenje i razmjenu iskustava. Važno je da bi trebao odražavati stvarnost svakodnevnih operativnih izazova poduzeća i u potpunosti uzeti u obzir međunarodne standarde koje već koriste.

Institucije EU-a stoga bi trebale nastojati uskladiti što je više moguće i razviti jasne definicije kako bi se izbjegle razlike u provedbi u državama članicama i osigurale jednake uvjete, uključujući bolju ravnotežu između provedbe/ nadzora i olakšavanja tvrtkama da uče iz bilo kakvih pogrešaka.

Traže se jasna pravila Potrebna su nam pravila EU-a kako bi usvojili pristup temeljen na riziku, omogućili određivanje prioriteta i bili u skladu s postojećim zakonodavstvom EU-a ili nacionalnim zakonodavstvom.

Europska komisija

Tri zasebna dijela nacrta zakona također moraju biti međusobno usklađena i izbjegavati preklapanja i proturječne obveze. Trebali bi izbjegavati udvostručavanje već uspostavljenih procesa i trebali bi biti u skladu s međunarodnim standardima i praksom kao što su Vodeća načela UN-a o poslovanju i ljudskim pravima i Smjernice OECD-a za multinacionalna poduzeća.

Poduzećima je potrebna pravna sigurnost, što zahtijeva jasne definicije, posebno za odredbe koje utječu na veleprodaju u sektorima s velikim utjecajem. Zakonodavci također moraju osigurati da se interesi malih i srednjih poduzeća u potpunosti odražavaju i podržavaju bez obzira na to spadaju li u područje primjene Direktive ili ne.

Koordinirani pristup informacijama Industrijski savez (potpisnici zahtjeva su: Margrethe Vestager, izvršna potpredsjednica Europske

komisije za ‘Europu prikladnu za digitalno doba’; Frans Timmermans, izvršni potpredsjednik Europske komisije za ‘Europski zeleni dogovor’; Thierry Breton, europski povjerenik za unutarnje tržište; Stella Kyriakides, europski povjerenik za zdravlje i sigurnost hrane; Didier Reynders, europski povjerenik za pravosuđe; Virginijus Sinkevičius, europski povjerenik za okoliš, ocean i ribarstvo; Janusz Wojciechowski, europski povjerenik za poljoprivredu) poziva na digitalna rješenja za informacije o proizvodima koja rade za sve. Udruge, koje predstavljaju veliki broj gospodarskih subjekata okrenutih potrošačima, žele ponoviti svoj zahtjev Europskoj komisiji za koordinirani pristup informacijama o proizvodu digitalnim sredstvima; koji bi funkcionirao za sve, potrošače i gospodarske subjekte, uključujući mala i srednja poduzeća.

Kao što je priznala Europska komisija, koordinirani pristup informacijama važna je poluga digitalne transformacije i ključni je pokretač za postizanje ciljeva Gre-

en Deala te može pomoći u poboljšanju dostupnosti informacija o proizvodima u EU. 1. Digitalna rješenja za označavanje i informacije o proizvodima na razini EU-a doista mogu pomoći u smanjenju ambalažnog otpada, ponuditi mogućnost pružanja detaljnijih i prilagođenih informacija potrošačima te smanjiti troškove proizvodnje i potaknuti inovacije. Svako digitalno rješenje također bi se trebalo baviti time kako implementirati digitalno označavanje posebno za mikro i mala poduzeća koja proizvode male ili personalizirane/pojedinačne serije. Stoga potičemo Europsku komisiju da zajedno s dionicima istraži koherentan i sustavan put naprijed kako bi se omogućila rješenja za digitalno označavanje u zakonodavstvu EU-a u svim sektorima proizvoda. Svjesni smo da nisu svi potrošači iskusni korisnici digitalnih alata ili možda nemaju pristup tim alatima u određenim situacijama, stoga se slažemo da bitne osnovwww.suvremena.hr 77

eurocommerce

ne informacije uvijek trebaju ostati na pakiranju.

2. Međutim, kako potrošači postaju sve vještiji u korištenju digitalnih alata, vidimo prilike za dobrovoljnu raspravu u sektoru o dematerijalizaciji drugih relevantnih obveznih informacija. Informacije o digitalnim proizvodima mogu stvoriti izazove na terenu i za potrošače i za poslovne subjekte, o čemu treba razgovarati sa svim uključenim stranama.

Ključno je zadržati uloge i odgovornosti svih dotičnih poslovnih subjekata – od proizvodnje do prodajnog mjesta – kako bi se osigurala odgovarajuća i dobro funkcionalna digitalna rješenja za označavanje.

3. U cijelom opskrbnom i vrijednosnom lancu mora postojati jasnoća u pogledu odgovornosti svakog poslovnog subjekta kako bi se osigurala pravna sigurnost i izbjeglo dupliciranje.

Također će biti ključno spriječiti nepotrebno širenje digitalnih oznaka za različite vrste informacija u različitim pravnim tekstovima. Trenutačno se revidira niz zakona i inicijativa EU-a (kao što su Direktiva o sigurnosti igračaka, Novi zakonodavni okvir, Uredba o informacijama o hrani za potrošače, Uredba o tekstilu itd.). Te revizije otvaraju nove mogućnosti za uvođenje digitalnog informiranja 78

Suvremena trgovina 2(48)

4. Kao takav, integrirani sustav poput putovnice za digitalni proizvod mogao bi se istražiti za druge relevantne obvezne informacije pod uvjetom da je razvijen na usklađen način i omogućuje integraciju različitih informacija u jednog nositelja podataka. Zakonodavstvo mora biti otporno na budućnost i ne bi trebalo isključivati tehničku prirodu digitalnih sredstava (npr. QR kod, vodeni žig, bar kod). Mora se izbjeći fragmentacija tržišta zbog postojećih ili, u nedostatku prijedloga na razini EU, budućih različitih nacionalnih pristupa kako se ne bi dodatno opteretila prekogranična trgovina. Postoje nacionalni primjeri u kojima su određene obvezne informacije integrirane u isti nositelj podataka zajedno s obveznom komunikacijom.

nalnog) zakonodavstva. - Osigurati da sve zakonodavne inicijative koje se tiču označavanja daju dosljedan, nekonfliktan i kompatibilan okvir u pogledu digitalnog označavanja i da budu primjerene budućnosti za korištenje digitalnih sredstava raznim inicijativama Komisije uključujući Komunikaciju o „Oblikovanju europske digitalne budućnosti“, „Novi potrošački program EU-a“, „Novu industrijsku strategiju za globalno konkurentnu, zelenu i digitalnu Europu“, „Strategiju od farme do stola“ i „ Inicijativa za održivi proizvod”. Prijedlog Uredbe o ambalaži i ambalažnom otpadu: uvodna izjava 48. i članak 11.2. 3 UREDBA (EU) 2021/2117) propisuje obvezu od 8. prosinca 2023. priopćavanje popisa sastojaka vina i aromatiziranih proizvoda od vina i deklaracije nutritivne vrijednosti te dopušta, pod određenim uvjetima, pružanje informacija putem interneta. - Istraživati i baviti se izazovima i prilikama za potrošače i gospodarske subjekte pravno koherentnog pristupa u svim sektorima za pružanje određenih informacija o proizvodu putem digitalnih sredstava; - Bitno je zadržati uloge uloge i odgovornosti svih dotičnih poslovnih subjekata – od proizvodnje do mjesta prodaje; - Istražite inovativna rješenja koja su jednostavna, laka, isplativa i praktična za implementaciju za sve gospodarske subjekte.

5. Potičemo upućene direkcije Komisije da usvoje koordiniran i europski pristup pri razmatranju digitalnih rješenja za informacije o proizvodima. Stoga pozivamo Komisiju da: - Osigura opći koordinirani pristup digitalnom označavanju kako bi se izbjegla fragmentacija jedinstvenog tržišta koja može proizaći iz sektorskog (i nacio-

6. U EuroCommerce-u izražavaju nadu da će malo i veleprodaja podržati ovaj prijedlog kako bi se osigurala veća dosljednost u zakonodavstvu EU-a i poboljšala dostupnost informacija o proizvodu potrošačima. Potpisnici ovog pisma očekuju odgovor i stoje vam na raspolaganju za raspravu o gore navedenim ST točkama s vama.

potrošača, baš kao i nedavno objavljeni prijedlog Uredbe o ambalaži i ambalažnom otpadu i Uredbe (EU 2021/2117).

IZNIMNO JE BITNO ZNATI ODABRATI ODIJELO

KONFEKCIJA KRAPINA

u kojem ćete se ugodno osjećati radeći u svome uredu, a potom bez problema odjuriti na iznenadni sastanak, kongres ili poslovni ručak – sigurni da ste prikladno odjeveni.

ZAGREB NAMA, Ilica NAMA, Kvaternikov trg KRAPINA KOTKA, prodavaonica br. 1, Krambergerova 2 RIJEKA TEKSTILPROMET, Koblerov trg 1 DUBROVNIK TEKSTILPROMET, Nikole Tesle 2 OSIJEK TEKSTILPROMET, Svilajska 31a ZADAR SMOKVICA, Fashion Square, Trg sv. Stošije 3

www.suvremena.hr

79

nove knjige

Trebamo pronaći modele kako privući iseljenike i strane studente u Hrvatsku

U

Hrvatskoj gospodarskoj komori predstavljen je Zbornik radova 2. Međunarodne znanstveno-stručne konferencije Migracije i identitet: Kultura, ekonomija, država, u kojem je više od 240 znanstvenika, sveučilišnih profesora, doktoranda i drugih stručnjaka u svojim radovima istražilo suvremene migracijske procese. „Naša misija u Hrvatskoj gospodarskoj komori je povezati poslovnu i akademsku zajednicu, da kroz svoj rad, pa i ovaj zbornik, budemo u funkciji jačanja konkurentnosti gospodarstva, ali i kao potpora javnoj politici kako bi mogla donositi pravodobne odluke. Cilj nam je kroz naše djelovanje raditi na vraćanju iseljenika, što je iznimno važno za naše gospodarstvo koje se suočava s deficitom radne snage“, kazao je u uvodnom obraćanju savjetnik predsjednika HGK Petar Mišević, te je istaknuo da je Ministarstvo znanosti i obrazovanja, sveučilišta i gospodarstvenici trebaju zajedničkim naporima 80

Suvremena trgovina 2(48)

pronaći model privlačenja iseljenika i stranih studenata. „Na hrvatskim sveučilištima, javnim i privatnim, još uvijek nemamo dovoljan broj stranih studenata, posebno onih hrvatskog podrijetla kojima bi dali priliku da studiraju u Hrvatskoj i mogućnost da se na taj način povežu s poslovnom zajednicom, koja bi mogla financirati i stipendirati njihov studij. Na taj način dobili bismo priliku da i poslovna zajednica osigura određen broj stručnjaka koji bi nakon studija ostali živjeti i raditi u Hrvatskoj“, kazao je Mišević navodeći kao dobre primjere Mađarsku i Češku koje imaju visok postotak stranih studenata.

Marina Perić Kaselj s Instituta za migracije i narodnosti predstavljajući Zbornik kazala je da je to skup radova stručnjaka iz područja migracija iz nekoliko zemalja i kontinenata i iz više od sto različitih znanstvenih, sveučilišnih, državnih institucija raspravljaju, koji ra-

Marina Perić Kaselj

spravljaju o različitim aspektima migracija; povijesnim, kulturološkim, gospodarskim i drugim, a s kojima se suočava hrvatsko društvo.

Zbornik su predstavili akademik Ferdo Bašić, Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti, Andreja Rudančić, Sveučilište Libertas, Aleksandar Vukić, Institut za migracije i narodnosti, Danijel Knežević, Visoko učilište Algebra, Ana Perić

Lewis, Institut za migracije i narodnosti i Kristian Lewis, Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje.

Kao veliki problem našeg društva Rudančić je navela odljev visokoobrazovane te je poručila da treba pronaći način kako to zaustaviti. „To nam je veliki zadatak i činjenica s kojom se moramo suočiti. Kao turistička zemlja, ako želimo postati visoko kvalitetna destinacija, moramo imati visoko obrazovnu snagu. Moramo raditi na tome da se ljudi vraćaju“, kazala je Rudančić. „Drugi nam je izazov nestanak manjina, a one su bogatstvo svakog društva i pokazatelj njegova razvoja. Trebamo naći i način kako njih zadržati“, dodala je.

Ferdo Bašić osvrnuo se na nedovoljnu iskorištenost poljoprivrednih potencijala i ruralnih područja. „Tla Hrvatske mogu hranom vrhunske kakvoće opskrbljivati višestruko veći broj Hrvata od onih koji danas žive u Hrvatskoj, sve turiste uz naš Jadran, i namjernike. Naša je obveza učiniti sve da se to nemjerljivo bogatstvo nađe u rukama znalaca koji s tlom znaju gospodariti i u ulozi motiva povratka naših iseljenika na prostore koji su

oduvijek poželjni za život“, kazao je Bašić.

Druga međunarodna znanstveno-stručna konferencija „Migracije i identitet: kultura, ekonomija, država“ održana je u hibridnom obliku, putem interneta i uživo, 19. i 20. svibnja 2021. godine na Sveučilištu Libertas, Edward Bernays Visokoj školi za komunikacijski menadžment i Hrvatskoj matici iseljenika u Zagrebu te 21. svibnja 2021. godine putem interneta na Ekonomskom fakultetu u Osijeku.

Radovi prezentirani na konferenciji koji su prihvaćeni za objavljivanje nalaze se u zborniku radova istoimenog naziva koji je podijeljen u tri sveska. Izdavači zbornika su Institut za migracije i narodnosti te HAZU – razred za prirodne znanosti.

Prvi je svezak zbornika znanstvena knjiga pod nazivom Demografski i kulturni aspekti migracija u kojoj se nalazi 21 rad. Drugi svezak zbornika znanstvena je knjiga pod nazivom Sigurnosni i gospodarski aspekti migracija u kojoj se nalaze 24 rada. Treći je svezak zbornika znanstveno-stručna knjiga pod nazivom Povijesni i sigur-

nosni aspekti migracija u kojoj se nalaze 44 rada.

Institut za migracije i narodnosti permanentno surađuje s HGK dugi niz godina kako u izdavačkoj djelatnosti, organizaciji okruglih stolova i konferencija putem kojih raspravljamo o aktualnim društvenim pitanjima, a suradnja je prošle godine i okrunjena potpisanim sporazumom o suradnji. Ključna pitanja demografije, migracijske politike i tržišta radne snage ove godine IMIN, HGK i Sveučilište Sjever obrađuje unutar projekta financijski potpomognutom i od strane Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan RH, a odnosi se na mjere useljavanja, integracije i zapošljavanja hrvatskih potomaka iz ST Južne Amerike. www.suvremena.hr

81

nove knjige

dr. sc. Ivan Perkov: Društvo otpada

O

va je knjiga nastala kao rezultat višegodišnjeg intenzivnog rada na promišljanju i istraživanju društvenih aspekata odnosa čovjeka i njegovog životnog prostora i to posebno u suvremenim urbanim sredinama. Činjenica koji taj odnos izvrsno reflektira jest upravo otpad i odnos društva prema njemu. Prepoznata je činjenica da su otpad i sustavi za gospodarenje njime sve važniji faktor svakodnevnog života velikog broja ljudi, a da ova tema pritom nije dovoljno prisutna u domaćim znanstvenim i stručnim publikacijama, posebno onima iz društveno-humanističkog aspekta.

Knjiga Društvo otpada teorijski i empirijski izučava sustav zbrinjavanja otpada na primjeru grada Zagreba iz sociološke i bioetičke perspektive. Cilj je knjige ustanoviti ključne društvene odnose koji utječu na poimanje otpada i postupanje s njime, a njezina je svrha ponuditi sociološki utemeljen odgovor na pitanja o društvenim odnosima među ključnim skupinama aktera važnima za sustav zbrinjavanja otpada i unutar tih skupina. Govori i o usklađenosti normativnog i vrijednosnog okvira sa stvarnim stanjem sustava zbrinjavanja otpada u Zagrebu, te usklađenosti normativnog okvira s principima EKOLOŠKE, EKONOMSKE i SOCIJALNE održivosti. Osim toga knjiga traži odgovor na pitanje koje je optimalno, dugoročno održivo i pravedno rješenje za postupanje s otpadom u gradu Zagrebu i Republici Hrvatskoj.

Sociologija kao znanost koja društvene odnose i društveno djelovanje proučava na razini mnogo široj od razine proučavanja svih drugih znanosti i integrativna bioetika koja uz kritičku analizu društvenih fenomena teži i k razumijevanju etičkih dimenzija odnosa čovjeka i njegove okoline, kalibriranju moralnog kompasa prema svakoj životnoj temi, dvije su znanstvene discipline koje su tematikom otpada dosad nisu previše bavile, a svakako su na to pozvane.

I upravo ova knjiga dr. sc. I. Perkova napisana je s ciljem da upozori na važnost društvenog i bioetičkog promišljanja o otpadu.

Knjiga se sastoji od tri dijela: teorijskog okvira, višerazinske analize normativnih dokumenata i prezentacije, te analize rezultata provedenog empirijskog istraživanja. U teorijskom dijelu problematiziraju se sociološki i bioetički koncepti i teze o otpadu, primarno iz područja sociologije rizika, urbane sociologije, socijalne ekologije i integrativne bioetike. Normativni se okvir analizira metodom kvalitativne analize sadržaja, a odabrani su ključni strateški, planski i 82

Suvremena trgovina 2(48)

zakonski dokumenti o otpadu na europskom nacionalnoj i razini grada Zagreba. Analizom je autor utvrdio da se lokalni i nacionalni normativni dokumenti deduciraju iz europskog normativnog okvira, ali i da nisu sasvim konzistentni ta da nisu u potpunosti usklađeni s najnovijim europskim principima postupanja s otpadom. Empirijsko istraživanje provedeno je kvalitativnom metodom polustrukturiranog intervjua s ključnim akterima za sustav gospodarenjem otpadom u Zagrebu. Autor navodi da postoji latentni društveni sukob između skupina i ključnih aktera, ali i unutar njih. Najznačajniji je sukob između političkih i civilnih aktera, a najpozitivniji je odnos civilnih i medijskih. Stavovi sudionika o sustavu zbrinjavanja otpada u Zagrebu su hetrogeni, ali se svi slažu da sustav treba unaprijediti te da je potrebno provoditi sustavnu edukaciju javnosti o ovim temama na svim odgojnim i obrazovnim razinama. Dugoročno održivo rješenje moguće je ostvariti samo uz uvažavanje stručnih mišljenja, uspostavljanje dijaloga između ključnih aktera, postizanjem širokog društvenog konsenzusa o važnosti održive oporabe otpada.

Stoga je ova knjiga dr. sc. Ivana Perkova ne samo dobro došla, već nas motivira na predani rad u traženju rješenja održive oporabe otpada. mr.sc. Branko Pavlović

www.suvremena.hr

83

MODERNI NOGOMET ILI STARA ŠKOLA? Bitno je zabiti gol. Kad je u pitanju banka, nema dileme.

PBZ digitalno bankarstvo: brzo i sigurno!

.

Ovaj oglas informativnog je karaktera i nije obvezujući za PBZ.

UDK

339,

ISSN

Suvremena t r gov ina S T R U Č N I

1330 - 0180 ,C

ODEN

SUTR EE, V OL

Č A S O P I S

Z A

T R G O V I N U

. 48

www. suvre mena .hr

Urednici: izv. prof. dr. sc. Predrag Brlek prof. dr. sc. Krešimir Buntak

Održiva mobilnost i logistika u pametnim gradovima

DODATAK BROJU 2-2023

Izdavači: Seniko studio d.o.o.

SVEUČILIŠTE SJEVER Urednici: izv. prof. dr. sc. Predrag Brlek prof. dr. sc. Krešimir Buntak Autori tekstova: izv. prof. dr. sc. Predrag Brlek prof. dr. sc. Krešimir Buntak Bruno Cesaerc, mag. ing. traff.

Ivan Cvitković, mag. ing. traff.

Nives Domjan Kačarević, mag. ing. traff. izv. prof. dr. sc. Miroslav Drljača dr. sc. Matija Kovačić, mag. ing. traff. prof. dr. sc. Ljudevit Krpan dr. sc. Fitim Kurti, mag. oec. doc. dr. sc. Ivana Martinčević dr. sc. Maja Mutavdžija, mag. ing. traff. doc. dr. sc. Saša Petar Ivana Rod, mag. ing. traff. doc. dr. sc. Vesna Sesar Grafičko oblikovanje: Nikola Biškup, mag. ing. traff.

Seniko studio d.o.o.

Tisak: Tiskara Zelina d.o.o.

Dodatak časopisu Suvremena trgovina broj 2-2023.

UDK 339 CODEN SUTREE ISSN 1330-0180 4

Suvremena trgovina 2(48) – dodatak Logistika

Sadržaj Odjel za logistiku i održivu mobilnost .................................................................................................................... 7 Kako razviti otporan lanac opskrbe? ..................................................................................................................... 12 Lanci opskrbe u kontekstu pandemije Covid-19 .................................................................................................. 14 Tri trenda svjetskih lanaca opskrbe i logistike .................................................................................................... 16 Ekonomija na zahtjev i njen utjecaj na urbanu logistiku ................................................................................... 18 Plan održive urbane logistike .................................................................................................................................. 20 Logistika razminiranja .............................................................................................................................................. 22 Važnost medicinske logistike za funkcioniranje društva .................................................................................. 26 Logističke aktivnosti na Mjesecu – projekt Gateway ........................................................................................ 28 Gdje su sve dronovi aktivni u logističkom poslovanju ...................................................................................... 30 Kako IoT transformira logističke aktivnosti u selima i malim gradovima ................................................... 32 Digitalizacija logističkih procesa ............................................................................................................................ 34 Zašto je mikrologistika posao budućnosti? .......................................................................................................... 36 Kako nastaviti poslovanje u vrijeme krize? .......................................................................................................... 38 Važnost razvitka elektromobilnosti za povećanje održive mobilnosti ........................................................... 42 Održivi promet može produžiti učinak covid-19 na onečišćenje zraka ......................................................... 44 Mobilnost u turističkoj sezoni tokom pandemije COVID-19 virusa .............................................................. 46 Utjecaj COVID-19 na smanjenje prometa i zagađenje zraka u Europi .......................................................... 48 Ideje za zeleni prijevoz koje bi svi gradovi trebali implementirati ................................................................. 50 Primjena ITS sustava u prometu – park & ride ................................................................................................... 52 POP-UP BIKE LANES ili Kako je Hrvatska (opet) propustila priliku! ....................................................... 54 Prometni čvor Rijeka ................................................................................................................................................. 56 Strategije za smanjenje uporabe automobila ......................................................................................................... 58 Uloga europske komisije u čistom gradskom prijevozu .................................................................................... 60 Zone posebnog uređenja prometa ........................................................................................................................... 62 Mapiranje sigurnih staza .......................................................................................................................................... 64 VISION ZERO – (Nijedan) Gubitak života nije prihvatljiv ............................................................................. 66 Održiva sigurnost u prometu .................................................................................................................................... 67 Shared space – gdje ulice nemaju pravila ............................................................................................................. 68 Želimo ograničenje 30 km/h! .................................................................................................................................. 70 Povezanost turizma i mobilnosti ............................................................................................................................. 72

www.suvremena.hr

5

sadržaj Aplikacija WHIM ....................................................................................................................................................... 74 Mobilnost kao usluga (MaaS) .................................................................................................................................. 75 Rijeka City Card ......................................................................................................................................................... 76 Dijeljena mobilnost .................................................................................................................................................... 78 Hrvatska će razvijati pametna sela ......................................................................................................................... 82 Korištenje IoT i Digital Twins u upravljanju gradovima ................................................................................... 84 Jedinstvena pametna četvrt – projekt Tampere Deck ........................................................................................ 86 Kako bi trebao izgledati Pariz 2050. prema Vincentu Callebautu? ................................................................ 88 Kružni gradovi ............................................................................................................................................................ 90 Pametni gradovi i blockchain tehnologija ............................................................................................................. 92 Što je 15-minutni grad? ............................................................................................................................................. 94 Urban lab Aspern – testno polje gradova budućnosti ........................................................................................ 95 Vodeći gradovi potpisuju Europsku deklaraciju o kružnim gradovima ........................................................ 96 Gospodarstvo, mobilnost i logistika ....................................................................................................................... 98

6

Suvremena trgovina 2(48) – dodatak Logistika

ODJEL ZA LOGISTIKU I ODRŽIVU MOBILNOST

www.suvremena.hr

7

odjel za logistiku i održivu mobilnost sjeučilišta sjever Odjel za logistiku i održivu mobilnost baziran je na dva stručna prijediplomska (Logistika i mobilnost) i jednom sveučilišnom diplomskom (Održiva mobilnost i logistički menadžment) studiju s oko 300 budućih prvostupnika i 90 magistara održive mobilnosti i logistike. U planu je uvođenje i poslijediplomskog studija. Odjel zapošljava dvadesetak nastavnika, znanstvenika i stručnjaka s više od 30 vanjskih suradnika, stručnjaka zaposlenih u području održive mobilnosti i logistike. Osim podučavanja, svi zaposlenici odjela uključeni su u projektne aktivnosti.

Logistika i mobilnost Studij je interdisciplinarno koncipiran u širokom područjutehničkih i društvenih znanosti znanja koja izučavaju i primjenjuju zakonitosti planiranja, organiziranja, upravljanja, kontroliranja i mobilnosti tokova materijala, osoba, energije i informacija u sustavima. Obrazovanjeobuhvaća opće ekonomske, stručne logističke istručno tehničke kolegije po čemu je jedinstven uRepublici Hrvatskoj. Obvezni kolegiji predstavljajutemeljno obrazovanje, a izborni kolegiji čine učinkovituprilagodbu potrebama gospodarstva i poveznicus osobnim interesima studenata.Studij proučava logistiku i mobilnost kao koordinaciju kretanja ljudi, sirovina i proizvoda u or-

ganizacijskom, informacijskomi prometnom smislu.

Završetkom prijediplomskog studija Logistika i mobilnost, studenti stječu kompetencije za upravljanjesloženim logističkim i prometnim procesima. Prvostupnici se osposobljavaju za djelovanje u hrvatskom, regionalnom i međunarodnom okruženju. Poslovi na kojima se inženjeri logistike i mobilnosti mogu zaposliti su: menadžmentlogistike, dispozicija skladišta i dispozicija transporta,menadžment špedicije, logistika unutar poduzećai slična zaduženja u tvrtkama.

Prvostupnik/prvostupnica logistike i mobilnosti može nastaviti školovanje na diplomskim studijima srodnih područja, a jedan od njih je svakako sveučilišni diplomski studij Održive mobilnosti i logistike, koji se održava u Sveučilišnom centru Koprivnica Sveučilišta Sjever.

Trajanje: 6 semestara Broj ECTS bodova: 180 Akademski naziv: stručni prvostupnik/stručna prvostupnica (baccalaureus/baccalaurea), inženjer/inženjerka logistike i mobilnosti Skraćeni akademski naziv: bacc. ing. logist.

Način izvedbe: redoviti studij

Izvor: (https://www.unin.hr/category/omil/page/29/) 8

Suvremena trgovina 2(48) – dodatak Logistika

Održiva mobilnost i logistički menadžment Dvogodišnjim sveučilišnim diplomskim studijskim programom Održiva mobilnost i logistički menadžment osposobljavaju se nove generacije prometnih inženjera i voditelja logističkih sustava kroz dva studijska smjera: Održivi prometni sustavi i Logistički menadžment. Razvijenim programima provodi se edukacija za moderno održivo promišljanje razvoja prometnog sustava na svim razinama (od planske i projektne do provedbene) s jedne strane i kvalitetno vođenje logističkih sustava u djelatnosti (logistika) koja bilježi najveći rast u ukupnom svjetskom gospodarstvu. Sadržaj studija temelji se na načelima kojima se nastoji udovoljiti permanentnim zahtjevima tržišta za kadrovima koji su sposobni voditi održivi cjelokupni razvojni proces te cjelokupni prometni i logistički proces od točke ishodišta do točke odredišta, koristeći pritom suvremene tehnološke, tehničke, ekonomske, menadžerske i ekološke spoznaje.

Ovaj potpuno novorazvijeni diplomski sveučilišni studijski program otvoren je za horizontalno i ver-

tikalno povezivanje i osigurava mobilnost studenata u nacionalnim i međunarodnim okvirima. Studijskim programom Održiva mobilnost i logistički menadžment povećava se vertikalna mobilnost studenata s obzirom na to da se upis studija omogućuje studentima završenih studija tehničkog i društvenog smjera.

Magistar/magistra održive mobilnosti i logistike može nastaviti školovanje na doktorskim studijima srodnih područja ovisno o uvjetima definiranim natječajem visokoškolskih institucija u zemlji i inozemstvu.

Trajanje: 4 semestra ECTS: 120 Akademski naziv: magistar/magistra inženjer/inženjerka održive mobilnosti i logistike Skraćeni akademski naziv: mag. Ing. Traff.

Način izvedbe: redoviti studij, izvanredni studij

Izvor: (https://www.unin.hr/2019/06/logistika-je-zanimanje-buducnosti/) www.suvremena.hr

9

Logistika

logistika

Kako razviti otporan lanac opskrbe?

Jedna greška u liniji lanca opskrbe može poremetiti sve kasnije događaje u njemu. Evo kako razviti i održavati otporan lanac opskrbe te ga ujedno i optimizirati.

1. DIGITALIZIRATI OPSKRBNI LANAC. Digitalizacija opskrbnog lanca kretanje je prema potpuno integriranom slijedu rješenja za planiranje i proizvodnju. Cilj je stvoriti vidljivi tok opskrbe na svakoj dodirnoj točki lanca vrijednosti. Krajnji rezultat je reaktivnija i transparentnija opskrbna mreža koja se lako može prilagoditi mnoštvu nepoznatih varijabli u cijeloj industriji, poput nestašica zaliha ili prekomjernih zaliha, izmjena narudžbi i dostupnosti re-

sursa. U logistici se stalno nešto mijenja i procjenjuje. Zbog toga je ponekad teško donositi poslovne odluke. Digitalizacija i objedinjavanje informacija unutar opskrbnog lanca olakšavaju donošenje poslovnih odluka. Učinkovita odluka smanjuje mogućnost neočekivanih događaja koji remete funkcioniranje opskrbnog lanca.

2. INTEGRIRATI SUSTAVE PRVE, SREDNJE I ZADNJE MILJE. Ako je ometen tok robe do skladišta ili od skladišta do distribucijskog centra, to može poremetiti daljnje poslovanje u lancu opskrbe. Stvaranje integriranih sustava olakšava brzo praćenje i upravljanje odstupanjima.

Ovakva integracija se može postići već navedenom digitalizacijom.

Struktura lanca upravljanja opskrbom Izvor: SlidePlayer; Opskrbni lanac (https://slideplayer.com/slide/15007672/) 12

Suvremena trgovina 2(48) – dodatak Logistika

opskrbni lanac 3. OMOGUĆITI VIDLJIVOST U STVARNOM VREMENU. Vidljivost opskrbnog lanca omogućava transparentnost i pristup podacima koji se odnose na svaku transakciju i potražnju koja ih pokreće u cijelom opskrbnom lancu. Transakcije su u povijesti bile dostupne samo unutar specifičnog dijela lanca. Vidljivost u stvarnom vremenu omogućava pristup podacima i potražnji na svim razinama opskrbnog lanca. Podaci su vidljivi u stvarnom vremenu od faze sirovine, preko obrade i proizvodnje pa sve do krajnje isporuke. Potpun uvid u popis zaliha i praćenje robe sprječavaju isporučitelje i dobavljače da prihvaćaju narudžbe koje nemaju ili ugovore o razini usluge koje ne mogu ispuniti. Također olakšavaju pronalaženje svih problema kada se pojave i brzo pronalaženje alternativa za naručivanje na vrijeme.

4. AUTOMATIZIRATI. Automatizacija lanca opskrbe odnosi se na sistematizaciju dijela ili cijelog toka lanca. U osnovi to znači korištenje tehnologije za centralno upravljanje složenom mrežom radnih dijelova lanca opskrbe. Automatizirani lanci opskrbe imaju manje slabih karika.

Jednom kada su sve operacije digitalne, moguće je primijeniti softver za automatizaciju. Automatizacija ubrzava i optimizira ručne procese.

5. UPRAVLJATI POVRATNIM TOKOVIMA. Malo je opskrbnih lanaca opremljeno da učinkovito upravljaju povratnim tokovima na razini koju zahtjeva internet trgovina. Za optimizaciju je važno ulagati u tehnologiju koja upravlja povratnim tokovima robe. Važno je razumjeti ukupan učinak povratnih proizvoda. Financij-

ski, povrat predstavlja neuspjelu prodaju. No, ne smije se zanemariti važan utjecaj povrata na odnose s kupcima. Ako kupac nije zadovoljan proizvodom, on je nezadovoljan i samim poduzećem. Poduzeća koja se učinkovito nose s povratima i rade s kupcima na rješavanju problema povrata zapravo mogu poboljšati lojalnost kupca.

6. FOKUSIRATI SE NA SIGURNOST. U vrijeme pandemija posebno je važno voditi računa o sigurnosti i zdravlju zaposlenika. Preporuča se organizirati posao tako da radnici rade u više smjena i da je uvijek jedna smjena rezerva ako se neka druga smjena zarazi COVID-19 virusom. Uz to, bilo bi dobro osigurati vozačima alate za beskontaktnu dostavu kako bi izbjegli mogućnost zaraze.

7. PRILAGODLJIVOST. Prilagodljivi lanci opskrbe znače da poduzeća mogu lako prilagoditi razinu proizvodnje, nabavu sirovina i transportne kapacitete kako bi maksimizirati dobit. Kada je potražnja velika, poduzeće povećava proizvodnju, a kada je niska može se je smanjiti. Važno je uvesti prilagodljivost u planove te u proizvode i usluge. Poduzeća s raznolikom ponudom usluga, isporukom na vrijeme i personalizacijom proizvoda vrlo su konkurentna.

8. OKRETNOST. Okretan lanac opskrbe sustav je distribucije proizvoda koji se bavi brzim obavljanjem poslova, uštedom troškova, prilagođavanjem zahtjevima tržišta, održavanjem fleksibilnosti i održavanjem visoke produktivnosti. Okretne lance opskrbe nije lako prekinuti.

Angažiranjem većeg broja dobavljača i prijevoznika stvara se okretnost poslovanja te se tako smanjuje ovisnost o suradnji s jednim pružateljem usluga.

9. LOKALIZIRATI OPSKRBNI LANAC. Važno je izgraditi skladišta na više lokacija kako se isporuka ne bi zaustavila ako se desi greška na jednoj lokaciji. Lokalizacija je također jedan od načina kako smanjiti emisiju štetnih plinova jer na taj način roba ima daleko kraću udaljenost za transport.

www.suvremena.hr

13

logistika

Lanci opskrbe u kontekstu pandemije Covid – 19 Pandemija bolesti (COVID-19) u 2019./2020. godini, više od ijedne pandemije u novijoj povijesti, utjecala je na svjetsku ekonomiju. Bolest se pojavila krajem prosinca 2019. u gradu Wuhan u kineskoj provinciji Hubei. U siječnju 2020. godine razvio se u epidemiju Narodne Republike Kine i proširio se širom svijeta. Kako bi spriječila širenje širom svijeta, Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) proglasila je međunarodnu izvanrednu situaciju 30. siječnja 2020., ali već 11. ožujka 2020. je službeno proglasila pandemiju.

Lanac opskrbe (LO) predstavlja protok robe, usluga i informacija od dobavljača sirovina, proizvođača, distributera, trgovaca do krajnjih kupaca. Postoji glavni problem u tome kako krajnji kupac dolazi do proizvoda kad LO nije u mogućnosti osigurati potpuni protok. U novonastalim okolnostima svi oblici LO prolaze neke promjene i prilagodbe.

U namjeri da se zaustavi širenje bolesti gotovo sve zemlje svijeta donose sve strože mjere sigurnosti.

Pored ostalog, donijete su i brojne mjere i ograničenja koja su imala negativan utjecaj na LO s tendencijom da ih prekinu. To su slijedeća ograničenja: smanjenje potražnje, smanjenje broja radnika u proizvodnim i drugim poduzećima, problemi u nabavi sirovina, zabrana proizvodnje, promjena programa proizvodnje radi namjenske proizvodnje, problemi u distribuciji, nedostatak skladišnog prostora i povećanje troškova skladištenja, zatvaranje državnih granica, stroža sanitarna kontrola na granicama, zabrana prometa kamionima i zrakoplovima, samoizolacija vozača kamiona, smanjenje broj vozača radi bolesti, zatvaranje maloprodaje potom ograničenje broja kupaca u maloprodaji, kupnja većih količina proizvoda široke potrošnje radi stvaranja kućnih zaliha, skraćivanje radnog vremena i brojne druge.

Izvor: Atloa; Covid-19 an unwelcome introduction to supply chain security (https://atloa.org/covid-19-an-unwelcome-introduction-to-supply-chain-security/) 14

Suvremena trgovina 2(48) – dodatak Logistika

opskrbni lanac

Izvor: Cushman & Wakefield; Covid-19 and the belgian logistics market (https://www.cushmanwakefield.com/en/belgium/insights/covid19-and-the-belgian-logistics-market)

Pored borbe za zdravlje ljudi, sve zemlje poduzimaju mjere za ublažavanje negativnih ekonomskih posljedica. U tom kontekstu poduzete su brojne mjere za smanjenje poremećaja robnih tokova i LO, kao i pružanje usluga.

Za sve zemlje jedna od najvažnijih mjera za funkcioniranje gospodarstva bila je, unatoč potrebnim ograničenjima, osigurati odvijanje LO. Iz tog razloga, zbog navedenih ograničenja, međunarodna zajednica odmah je reagirala različitim prilagodbama LO, kao što su: novi lanci distribucije (web prodaja, dostava, proizvodnja za poznatog kupca), mjere za zaštitu radnika, smanjenje proizvodnje, postupna liberalizacija graničnih procedura, dogovorene procedure, zamjenska skladišta, smanjenje isporuka, međunarodni sporazumi, kamionski konvoji koji uz pratnju prolaze kroz teritorije zemalja, novi vozači, veće plaće radnicima u LO, smanjenje troš-

kova goriva, prilagođavanje radnog vremena, mjere za zaštitu kupaca, osiguranje zaliha, informiranje kupaca, bolja organizacija, smanjenje učestalosti transporta, daljnja liberalizacija.

Osiguravanjem odvijanja LO u novonastalim uvjetima bilo je moguće osigurati raspodjelu potrebne medicinske opreme i materijala, energije, hrane i ostalih životnih potrepština. To je spriječilo nedostatak osnovnih potrepština, rast cijena, porast kriminala i stvorilo preduvjete za usmjerenost na rješavanje zdravstvenog dijela problema, kao i pretpostavke za brži i lakši oporavak gospodarstva nakon pandemije. Sve to učinjeno je na međunarodnoj razini, jer LO ne smiju biti potpuno prekinuti. Sve to osigurale su vlade različitih zemlja, ali i stručni ljudi osposobljeni za upravljanje procesima i rješavanje problema u svim fazama logistike i LO.

www.suvremena.hr

15

logistika

Tri trenda svjetskih lanaca opskrbe i logistike Jedna od najtežih i najizazovnijih godina u modernoj povijesti bila je 2020. godina. Razlog je, svima poznata, pandemija COVID-19 virusom. Promjene u načinu na koji se radi i živi bile su temelj zbog kojeg su neka područja napravila korak naprijed, dok su druga područja napravila korak unatrag.

dica zelene logistike nije samo očuvaniji okoliš, već i lojalnost kupaca te time i brži rast poduzeća koja ju primjenjuju. Prema časopisu Harvard Business Review, poduzeća koja su usredotočena na održivost i zelenu logistiku rastu gotovo šest puta brže od onih koji nisu.

Područje koje je napravilo ogroman korak unaprijed upravo je – logistika. Javlja se veliki broj trendova u ovom području. U ovom članku razradit će se najveća tri trenda svjetskih lanaca opskrbe i logistike.

Svijest o tome da promet značajno doprinosi emisiji štetnih plinova sve je veća. Ubrzo će se opskrbni lanci organizirati prema obnovljivima izvorima energije te vozilima na električni i solarni pogon.

Cilj je, naravno, smanjenje ukupne emisije štetnih plinova.

Zelena logistika Održivost, kao trend, postoji već neko vrijeme. Pokrenuta spomenutim promjenama prošle godine, razvija se i počinje obuhvaćati cijelo društvo. Poslje-

Uz to, linearni opskrbni lanac počinje se mijenjati u kružni opskrbni lanac. Kružni opskrbni lanac stvara dugoročnu korist u smanjenju troškova i otpada. Stroži propisi vezani uz recikliranje i zbri-

Izvor: Bringg; Green Logistics (https://www.bringg.com/blog/logistics/green-logistics/) 16

Suvremena trgovina 2(48) – dodatak Logistika

opskrbni lanac njavanje otpada pokretač su usvajanja kružnog opskrbnog lanca.

Prijevoz rashlađene robe Rastuća svjetska populacija, povećana potrošnja i utjecaj pandemije počinju mijenjati oblik potražnje.

Prijevoznici se moraju pripremiti da udovolje globalnoj potražnji za rashlađenom robom kao što su hrana, piće i farmaceutski proizvodi. Istraživanja ukazuju na to da će prijevoz robe u hladnjaku doživjeti brzi rast u sljedećih nekoliko godina.

Tehnologija i 5G

kraja ovog desetljeća, 5G će promijeniti poslovanje kakvo poznajemo. 5G mreža oslobodit će pun potencijal u online praćenju robe. Roba će se moći opremiti s jeftinim senzorima koji ju prate od proizvodnje, kroz otpremu, do skladišta. Time se stvara pouzdan zapis o toku proizvoda. Jedna od najzanimljivijih mogućnosti 5G mreže je prijevoz bez vozača što bi moglo imati ogroman utjecaj na logističku industriju.

Svako logističko poduzeće oslanja se na informacije kako bi funkcioniralo. 5G mreža omogućiti će razmjenjivanje puno veće količine podataka i informacija. Logistička poduzeća napokon će imati mogućnost izgraditi visokoučinkovite distribucijske mreže.

Tehnologija omogućuje transformacije. 5G mreža bilježi veliki razvoj u posljednjih godinu dana. Do

Izvor: Airtel; An Encyclopedia of 5G technology: What, Why and How? (https://www.airtel.in/blog/postpaid/an-encyclopedia-of-5g-technology-what-why-and-how/)

www.suvremena.hr

17

logistika

Ekonomija na zahtjev i njen utjecaj na urbanu logistiku Svatko tko je ikada koristio svoj pametni telefon kako bi naručio taxi prijevoz, hranu iz restorana ili čak kupnju namirnica s dostavom, pridonio je ekonomiji na zahtjev.

Ukratko, ekonomija na zahtjev odnosi se na sve gospodarske djelatnosti koje su tehnološki omogućene tako da potrošačima nude pristup proizvodu ili usluzi nedugo nakon što to zatraže. Činjenica da se aktivnosti koje omogućuju pristup proizvodu ili usluzi pokreću kada korisnik to želi ili treba je ono što konceptu daje ime. Koncept je temeljen na trenutnom zadovoljenju, odnosno zadovoljstvu koje korisnik doživljava kad može odmah zatražiti proizvod ili uslugu, platiti je, pa čak i pratiti status svoje narudžbe do njenog ispunjenja.

Ekonomija na zahtjev probija se sve većom digitalizacijom, a dodatno je pojačana pandemijom COVID-19. Ova vrsta ekonomije trenutno bilježi dramatičan rast. E-trgovina, koja također znatno raste, najveći je pokretač ekonomije na zahtjev.

Internetske kupnje sada su moguće za gotovo bilo koji proizvod ili uslugu, nudeći kupcima brze i prikladne mogućnosti za ispunjavanje njihovih potreba i želja s gotovo bilo kojeg mjesta. Potrošači i dobavljači povezani su putem digitalnih platformi, po-

put web stranice ili aplikacije, koje igraju presudnu ulogu u današnjem digitaliziranom gospodarstvu.

Te platforme općenito olakšavaju i omogućuju čitav postupak: od prikazivanja na tržištu, do postavljanja narudžbi, plaćanja, komunikacije, praćenja paketa, pa čak i prikupljanja povratnih informacija.

Ponašanje potrošača neprestano se mijenja i preusmjerava prema brzim, jednostavnim i učinkovitim iskustvima. Taj trend ponašanja globalno raste od pojave Interneta krajem 1990-ih.

Pogodnosti koje generira ekonomija na zahtjev uključuju neograničen pristup kupaca širokom spektru proizvoda i usluga, što smanjuje njihovu potrebu za putovanjem i vrijeme uloženo u kupnju. Za prodavače je obraćanje potencijalnim kupcima lakše putem digitalnih sredstava, a odsutnost fizičke trgovine može smanjiti troškove povezane s najamninom.

Tržište rada postaje veće i fleksibilnije, što omogućava radnicima da pronađu fleksibilan posao. Međutim, gospodarstvo na zahtjev također predstavlja značajne izazove, uključujući povećanje i neodrživu potrošnju, razinu otpada te nesigurne radne uvjete. U mnogim slučajevima radnici su ugovoreni i nisu u potpunosti zaposleni, pa im nedostaje socijalna zaštita i beneficije.

Izazovi urbane logistike tijekom rasta ekonomije na zahtjev Izvor: Ulaads; The On-Demand economy and its impact on Urban Logistics (https://ulaads.eu/the-on-demand-economy-and-its-impact-on-urban-logistics/) 18

Suvremena trgovina 2(48) – dodatak Logistika

urbana logistika Različite pogodnosti koje pružaju platforme (dostupnost, jednostavnost, privatnost), plus praktičnost i brzina kućnih dostava, doprinose stalnom rastu ekonomije na zahtjev. Pomak u ponašanju potrošača prema trenutnom pristupu „svemu“ zasigurno je pridonio ovom rastu, a takav je pomak određen općom percepcijom „nedostatka vremena“. Studije pokazuju da je, zapravo, rast koji bilježi ekonomija na zahtjev uglavnom posljedica sve većeg apetita potrošača za većom pogodnošću, brzinom i jednostavnošću. Povrh toga, porast potrošača povezanih pametnim telefonima te tehnološka rješenja za jednostavna i sigurna mrežna plaćanja, kao i usluge lokacije i praćenja, također su inovacije koje oblikuju našu svakodnevicu te doprinose ogromnom rastu ekonomije na zahtjev.

Kao rezultat, rast ekonomije na zahtjev utječe na mnoge sektore među kojima je i logistika. Prema Izvješću o istraživanju tržišta logistike na zahtjev, očekuje se da će se prihod od tržišta logistike na zahtjev povećati s 9,1 milijarde USD u 2019. na 75,0 milijardi USD do 2030. godine.

Ovaj veliki pomak u potrošnji, gdje potrošač sada može u bilo kojem trenutku kupiti bilo što jednim dodirom, zahtijeva postojeće usluge da se izmijene i prilagode. Zapravo, većina novih uspješnih uslu-

ga na zahtjev probila se putem ispravnog upotrebljavanja gore spomenutih tehnoloških inovacija uz korištenje postojeće infrastrukture.

Preciznije, urbana logistika, koja u sebi sadrži logistiku posljednjih milja, nesumnjivo bilježi porast relevantnosti uz trend ekonomije na zahtjev. Ovaj rast potaknut je potrošačima koji se navikavaju na isporuke „upravo ovdje, odmah sada“. Potrošačev trenutni pristup proizvodima omogućen je ispravnim funkcioniranjem urbanog logističkog sustava.

Međutim, povezani su i negativni utjecaji: povećanje broja i raspršenost dostavnih mjesta rezultira rastom broja teretnih putovanja te u konačnici dovodi do zagušenja prometa i povećanja emisija CO2 u urbanim središtima.

Bez sumnje, urbana i prigradska područja doživljavaju stalno rastuću potražnju za novim i održivim logističkim rješenjima kako bi integrirali zahtjeve ekonomije na zahtjev, osiguravajući čiste gradove za svoje stanovnike. Projekt ULaaDS okuplja sve dionike logistike kako bi s lokalnim vlastima razgovarali o rastućim izazovima, zajednički procjenjujući i zajedno kreirajući nova rješenja za održivu budućnost kao što su: dijeljenje vozila, centri za konsolidaciju i mikro čvorišta, korištenje teretnih bicikala, pa čak i kontejnerska mikro skladišta.

Uslužne industrije koje pokreću ekonomiju na zahtjev Izvor: Viame; Service industries that drive the on demand economy (https://viame.ae/service-industries-that-drive-the-on-demand-economy/) www.suvremena.hr

19

logistika

Plan održive urbane logistike Plan održive urbane logistike strateški je plan osmišljen da zadovolji potrebe za mobilnošću tereta u gradovima i njihovoj okolini, kako bi se postigla bolja kvaliteta okoliša i života. To je koristan alat koji podržava lokalne donositelje odluka i dionike, u upravljanju gradskim logističkim mjerama i unapređivanju procesa distribucije tereta prema ekonomskoj, socijalnoj i ekološkoj održivosti. Usmjeren je na osiguranje najveće moguće razlike između pozitivnih i negativnih vanjskih učinaka (zagađenja i buke, potrošnje energije, rizika od nesreća, degradacije grada, zagušenja itd.). Jedan je od glavnih dijelova Plana održive urbane mobilnosti (SUMP) koji je posvećen integraciji urbane logističke usluge u ukupnoj strategiji mobilnosti.

Danas više od 73% europskog stanovništva živi u urbanim područjima, dok se očekuje da se taj porast poveća na 85% do 2050. Ova pojava urbanizacije rezultirala je sve većom potražnjom gradskog prijevoza. Iz tog razloga, urbani promet i s njim povezana razina zagušenja prvi su i glavni motivi koji potiču lokalne vlasti na djelovanje i kontroliranje procesa urbane mobilnosti. Prometno zagušenje u svakom je slučaju glavni čimbenik među negativnim utjecajima koje korisnici izravno „percipiraju“, pogotovo u slučaju prijevoza robe, troškova proizvodnje i cjelokupnog proizvodnog lanca.

Na primjer, u Europi je gradski teretni prijevoz odgovoran za 25% emisije CO2 u gradskom prijevozu i 30-50% ostalih onečišćujućih tvari u prometu.

Teretni bicikli kao jedan od načina rješavanja logističkih potreba u središtima gradova (foto. P. Brlek) 20

Suvremena trgovina 2(48) – dodatak Logistika

urbana logistika

Osam koraka plana održive urbane logistike (označeno zvjezdicama) unutar plana održive urbane mobilnosti Izvor: Sustainable urban logistics planning, Topic Guide, European Comission, 2019.

Jedno od pitanja koje se mora riješiti u ovom pokušaju ažuriranja i razvoja je učinkovita distribucija robe u gradu. Složenost organiziranja gradske distribucije tereta upravlja velikim nizom aktivnosti proizašlih iz odnosa različitih sudionika s različitim i često sukobljenim potrebama i ciljevima te brojnim negativnim posljedicama za okoliš i društvenim učincima, poput zagušenja zraka i zagađenje bukom i povećanje opasnosti od sigurnosti.

Gradski teretni prijevoz predstavlja osnovnu komponentu u životu grada. Osim rješavanja problema „posljednjeg kilometra“, gradski teretni prijevoz uključuje i niz dodatnih procesa: rukovanje i skladištenje robe, upravljanje zalihama, otpadom i povratom. Iako se mnogi od ovih procesa ili njihovih dijelova izvode izvan urbanih područja, oni i dalje imaju utjecaj na gradsko poslovanje.

Gradske vlasti mogu razmotriti planiranje održive urbane logistike kao dio procesa razvoja plana

održive urbane mobilnosti ili mogu odlučiti izraditi namjenski plan za održivu gradsku logistiku, koji, međutim, mora biti u skladu s načelima politike i ciljevima već razvijenog plana održive urbane mobilnosti. Unutar plana održive urbane mobilnosti, koji se sastoji od 12 koraka, plan održive urbane logistike razvija se u prvih 8 koraka.

Planiranje gradske logistike zahtijeva dodatna razmatranja od planiranja mobilnosti putnika. U urbanističkom logističkom planiranju treba se pozabaviti industrijskim (poslovnim i logističkim) zahtjevima dionika i potrebna je njihova mobilizacija u procesu planiranja, jer bi njihova obrazloženja (koja se temelje uglavnom na profitabilnosti i učinkovitosti) također trebala biti uzeta u obzir tijekom donošenja odluka. Također, parametri koji definiraju buduću viziju, ciljeve i prioritete plana za održivi gradski teretni prijevoz različiti su od parametara koji se koriste za planove mobilnosti putnika. www.suvremena.hr

21

logistika

Logistika razminiranja U Republici Hrvatskoj nakon Domovinskog rata na područjima ratnih djelovanja, zaostalo je mnogo eksplozivnih sredstava. Sve su one stalni izvor opasnosti za život i zdravlje ljudi koji žive u njihovoj blizini koji ima velik utjecaj na mogućnost korištenja prirodnih resursa na tim područjima i ograničava mobilnost, rad i ekonomski rast tih područja nakon ružnih ratnih godina. Kako bi se riješio taj primarni problem i smanjila ugroza te područja vratila u funkciju u RH su već 1995. godine pokrenuti radovi razminiranja unutar sektora Civilne zaštite. Nedugo nakon toga doneseni su zakonski i podzakonski akti koji su omogućili uspostavu Hrvatskog centra za razminiranje i otvaranje pristupa privatnom sektoru u rješavanju tog problema. U početku su se prema prioritetima razminirala područja oko naselja kao što su Vukovar, Osijek, Šibenik, Zadar i ostala naselja koja su bila poprišta sukoba i infrastrukturnih objekata poput prometnica, dalekovoda, brana, plinovoda, nasipa i slično. S vremenom se prešlo na poljoprivredna područja i šume i u konačnosti na ostala područja koja su manjeg prioriteta, i gdje je fluktuacija ljudi manja i opasnost

za veći broj ljudi smanjena poput područja Južnog Velebita, Dinare, Male Kapele, Baranje, Papuka i Psunja. Trenutno se nalazimo u završnim godinama razminiranja i vjerojatno je da će do kraja desetljeća cijelo područje Republike Hrvatske biti čisto od minsko eksplozivnih sredstava (protupješačkih i protuoklopnih mina) i raznog streljiva (bombe, minobacačke mine, rakete, granate, trombloni i sl.) koje je korišteno i nije se aktiviralo pa predstavlja realnu opasnost i ugrozu za ljude i životinje zbog svog eksplozivnog punjenja.

Cijeli taj posao predstavljao je i predstavlja značajan logistički zadatak i bez dobre logistike nije ga moguće izvesti. Cilj i zadatak logistike je omogućiti ostvarenje nekog posla planiranjem, organizacijom i dopremom potrebnih resursa (potrebnih informacija i uspostavljenih kanala komunikacije, kompetentnih i obučenih ljudi sa potrebnim vještinama i znanjima, potrebnih materijalnih sredstava za izvođenje radova od strojeva, opreme i sl. i potrebne energije i energenata poput struje i goriva) za izvođenje tih radova na pravo mjesto u pravoj količini i kvaliteti i u pravo vrijeme uz pošti-

Izvor: LZMK; Razminiranje (https://tehnika.lzmk.hr/razminiranje/) 22

Suvremena trgovina 2(48) – dodatak Logistika

urbana logistika vanje potrebne razine sigurnosti i uz zadovoljavajuću efikasnost i efektivnost kako bi se radovi mogli odvijati na ekonomski, ekološki i socijalni održiv način. S obzirom na specifičnost razminiranja i stalnu ugrozu za ljude na radilištu i one koji žive i borave u blizini odvijanja poslova, životinje, infrastrukturu i okoliš, ovaj logistički zadatak je na još višoj razini.

Kako bi se iz temelja razvio dotada nepostojeći i nepoznati sustav razminiranja u novostvorenoj državi, prvenstveno je bilo potrebno uspostaviti pravni okvir i izraditi plan koji će biti usklađen sa domaćim i međunarodnim propisima i ugovorima, poput Otavske konvencije o zabrani protupješačkih mina. Planom su definirani resursi za izvedbu ovih radova kojim se krenulo u njihovu nabavu, pripremu i obuku. Obuka za rad s eksplozivnim sredstvima tražila je poseban stručni kadar instruktora i nastavnika (koji je uzet iz vojnog i policijskog sektora sa bogatim iskustvom iz netom završenog rata) te prikladne poligone, laboratorije, učionice i sredstva za obuku. Početna ekipa koja se je formirala prvo u sklopu Civilne zaštite, a zatim unutar AKD Mungos da bi se ubrzo počele otvarati privatne tvrtke kojima je ovo bio područje interesa i rada. Novoosnovani Hrvatski centar za razminiranje imao je zadatak napraviti izviđanje cjelokupnog terena i izradu karata minski sumnjivih površina koje su definirale površinu i zahtjevnost posla te izradu prioriteta, pošto je bilo očito da će taj posao potrajati, i izradu plana odrade i financiranja koji je trebalo usuglasiti sa Vladom RH i međunarodnim kreditorima i donatorima. Iz napravljenih strateških planova nastalih na tim okvirima, radili su se godišnji planovi razminiranja na razini države iz kojih su se radili godišnji planovi nabave usluga razminiranja i raspisivali javni natječaji za izvođenje pojedinih poslova (površina za razminiranje) na koje su se javljale akreditirane tvrtke. One su u svojim organizacijama morale uspostaviti cijeli svoj logistički sustav nabave kojim su se javljale na pojedine projekte. Kako bi bile sposobne i u mogućnosti izaći na natječaj i participirati u natjecanju za posao, trebale su osigurati određene preduvjete poput pravne, financijske, tehničke i kadrovske sposobnosti koje je pojedini posao zahtije-

vao. To je značilo da su tvrtke trebale biti akreditirane od MUP-a za rad na poslovima razminiranja što je pretpostavljalo postojanje zaposleno zahtijevane vrste i broja stručne i licencirane radne snage, uspostavljene i verificirane Standardne operativne postupke, posjedovanje propisane verificirane zaštitne opreme i sredstva za rad (npr. detektore metala) i opreme (poput strojeva za razminiranje i pasa za pronalaženje mina) koji imaju aktualan godišnji certifikat o kvaliteti ovlaštenog centra za akreditaciju tih sredstava i opreme te osigurana skladišta za skladištenje eksploziva (preko Ugovor o najmu) i osiguranu potporu akreditiranih tvrtki za izvođenje uništavanja pronađenih sredstava (vlastita akreditacija ili Ugovor sa akreditiranim tvrtkama). Osim toga trebalo je dokazati financijsku sposobnost i dostaviti garancije za ozbiljnost ponude, a kada se posao na natječaju dobije i za dobro izvršenje posla. Sva ta logistička priprema potrebna je da se uopće može krenuti u postupak nabave posla i da se izvođač dokaže sposobnim da posao odradi na zakonski propisan, siguran i održiv način. Samo izvođenje poslova zahtijevalo je drugu vrstu logistike, operativnu. Poslovi su se odrađivali na različitim lokacijama u različitim vremenskim uvjetima i u različitim rokovima.

S obzirom na lokaciju trebalo je imati u vidu različita naseljena područja i osiguravanje sigurnosti ljudi prilikom izvođenja radova u njihovoj blizini, zatim prilikom radova uz i na različitim infrastrukturnim objektima organizirati ograničenja prometa i pristupa i raditi sa posebnom pažnjom da se ti objekti (npr. dalekovodi, ceste, nasipi, plinovodi, željeznice, naftovodi, luke i sl.) ne oštete prilikom izvođenja radova. Prilikom radova u blizini prometnica trebalo je isplanirati, organizirati i izvesti posebnu regulaciju prometnica kako se ne bi prekinuo promet u potpunosti, a istovremeno da se poslovi mogu odvijati (npr. uz autoceste i ostale prometnice višeg ranga te uz prometnice nižeg ranga za koje nema alternativnih pravaca za zaobilaženje prilikom izvođenja radova, zatim uz željeznicu i riječne tokove uskladiti radove sa voznim redom). Na sva ta mjesta rada trebalo je dostaviti i potrebne resurse kako bi se radovi mogli izvoditi.

Prvenstveno, tu je trebalo dovesti ljude, koji dola-

www.suvremena.hr

23

logistika ze iz svih krajeva Lijepe naše, te im osigurati adekvatne uvjete smještaja i hrane, što je ponekada bilo vrlo zahtjevno kada se je radilo u geografski udaljenim, izoliranim područjima vrlo niske naseljenosti bez potrebnih smještajnih kapaciteta. U tim slučajevima je putovanje sa najbližeg smještaja na posao i nazad znalo trajati i po nekoliko sati dnevno. Tu su se logistički vrlo zahtjevnim pokazali geografski i zemljišni uvjeti kao što su razni planinski lanci poput Velebita, Dinare, Male Kapele, Papuka i Psunja te močvarna područja u Baranji i uz riječne tokove svih rijeka koje su dijelile zaraćene strane (Drava, Dunav, Sava, Una, Vuka, Bosut, Cetina, Kupa, Mrežnica i bezbroj manje poznatih rječica i potoka) koji su bili prirodna prepreka za pristup teškim strojevima i vozilima za prijevoz tereta i ljudi. Izuzetan logistički napor je bio potreban da se teškim strojevima za razminiranje omogući da se popnu na planine ili uđu u močvarna područja ili forsiraju rijeke na nepristupačnim mjestima, a razni nerijetki kvarovi i oštećenja na strojevima od eksplozija i uvjeta rada ,koji bi ih onesposobili za rad i kretanje tražili su odličan opskrbni lanac i JIT logistiku rezervnih dijelova na ekstre-

mna mjesta te još veću dovitljivost i napor raznih servisera i prijevoznika koji su potrebni prilikom rješavanja ovakvih izazova i po suncu i po kiši i vjetru i zimi i noću. Naročito su bili zahtjevni u kombinaciji sa vremenskim uvjetima u određeno godišnje doba na određenoj lokaciji poput snijega u gorju, planinama i nizinama, bura u Dalmaciji, poplave u raznim područjima uz razne vodene tokove i močvarnim i poplavnim područjima, zatim najezde komaraca tijekom ljetnih mjeseci u blizini vodenih površina koji su značajno otežavali radove i potrebnu razinu koncentracije djelatnika prilikom radova s obzirom na stalnu opasnost od nekontrolirane eksplozije prilikom izvođenja radova na trasi. U svim tim uvjetima potrebno je osigurati stalni sustav veza i komunikaciju između sudionika te stalnu sanitetsku potporu za slučaj nesreće što je ponekad zahtijevalo i osiguranu potporu helikopterima Ministarstva obrane na vrletima Velebita, kako bi se potencijalnim unesrećenima pružila čim bolja prilika za preživljavanje. Osim toga značajnu logističku podršku tražilo je i uništavanje pronađenih sredstava od skladištenja potrebnih eksploziva za uništavanje pronađenih sredstava, pre-

Izvor: Točka na i (https://tockanai.hr/biznis/aktualno/dvoje-pirotehnicara-poginulo-priikomrazminiravanja-blizu-perusica-66005/) 24

Suvremena trgovina 2(48) – dodatak Logistika

urbana logistika

Izvor: Civilna zaštita; Razminiranje (https://civilna-zastita.gov.hr/razminiranje/89)

ko prijevoza tih količina eksploziva do mjesta uništavanja sve do osiguranja potpore i ograničavanja pristupa i kretanja na potrebnoj sigurnoj udaljenosti prilikom izvođenja uništavanja kako bi se izbjeglo stradavanje ljudi koji žive i borave u blizini. Česte detonacije prilikom uništavanja pronađenih sredstava plašile su godinama ljude i vraćale ih u vremena ratnih strahota. U svakom slučaju, radovi razminiranja u Republici Hrvatskoj privode se kraju, međutim uz sve ove pripremne i popratne logističke napore da se osiguraju uvjeti kako bi se poslovi mogli izvoditi na siguran način nije se spriječilo stradavanje djelatnika, kako prilikom izvođenja poslova od eksplozija ili rada strojeva, tako i prilikom odlaska i povratka, na stotinama kilometara udaljen posao, stradavanjem u prometnim nezgodama. Ipak, kako se i ovih dana dešava stradavanje civila i turista na minski sumnjivim površinama koje još nisu očišćene, vidljivo je da je svaka pronađena i uništena mina bila nagrada za ovaj logistički zahtjevan posao. U međuvremenu je organizacijom i kontrola izvođenja poslova prešla u sektor Civilne zaštite unutar MUP-a RH i oni će taj posao do kraja desetljeća privesti kraju. Istrošeni strojevi i oprema će se kroz povratne logističke sustave reciklirati ili odložiti na prihvatljive nači-

ne, dok će se dio novijih upotrijebiti na nekim zagađenim područjima diljem svijeta (npr. Ukrajine, Afganistana, Libije, Kolumbije, Iraka ili Sirije) uz potrebno investicijsko održavanje i neke nadogradnje i poboljšanja u tvrtkama koje su se razvile kako popratni sektor za proizvodnju specijalizirane opreme i strojeva za poslove razminiranja (Dok-ing, Šestan&Bush, Croshield, Gra-po Minotehnika…) i kojima je područje RH bio svojevrsni laboratorij za istraživanje i razvoj novih rješenja u ovoj rastućoj grani. Skladišta, radione i poslovne zgrade tvrtki koje se bave ovim poslom prenamijenit će se za nove poslove ovih tvrtki ili će se prodati nekim drugim tvrtkama za druge namjene. Ostat će na kraju otvoreno pitanje zbrinjavanja usko specijaliziranih djelatnika sa poslova razminiranja, njihove preobuke i uključenja u neke druge civilne poslove. Neki stariji djelatnici će karijeru završiti u zasluženoj mirovini nakon životnog vijeka provedenog na minskom polju u terenskom životu punom izazova i nesigurnosti. Drugi, naročito mlađi koji se kraće vrijeme bave ovim poslom trebat će naći nove izazove i branše. S obzirom na njihovo bogato operativno logističko iskustvo, vjerojatno će lako pronaći svoje mjesto i u manje zahtjevnim „civilnim“ poslovima. www.suvremena.hr

25

logistika

Važnost medicinske logistike za funkcioniranje društva Pandemija SARS CoV – 2 virusa pokazala je i naučila je zdravstveni sustav ali i društveni sustav u cjelini kako pravovremeno osiguranje svih potrebnih

medicinskih uređaja i pripravaka, poput respiratora, odnosno dovoljnog broja testova kojim se identificira je li osoba pozitivna na virus ili ne, postaje im-

Izvor: Delta Global Solutions; Pharmaceutical logistics (https://www.deltaglobalsolutions.com/blog/pharmaceutical-logistics) 26

Suvremena trgovina 2(48) – dodatak Logistika

medicinska logistika perativ. Tim više, temeljni zahtjev društva povezan uz osiguranje normalnog funkcioniranja tj. zadovoljavajuće kvalitete života, s obzirom na uvjete, odnosi se upravo na zdravstveni sustav koji se susreće s izazovom osiguranja dovoljnog broja bolničkih kreveta kao i nastavak pružanja svih ostalih zdravstvenih usluga poput operativnih zahvata, dijagnostičkih pregleda, preventivnih pregleda, itd. Kako bi se svi nabrojeni zahtjevi zadovoljili, neophodno je osigurati dovoljan broj zdravstvenog osoblja kao i alocirati se potrebne resurse u različite bolničke organizacije. S tim izazovom se susreću danas tzv. COVID bolnice u kojima često nedostaje resursa zbog velike potražnje za istima u drugim bolničkim organizacijama. Medicinska logistika ima temeljnu zadaću upravo osigurati normalno funkcioniranje bolničkog sustava, odnosno zadovoljenje potreba bolničkog sustava za resursima koji su povezani uz normalno funkcioniranje i pružanje zdravstvene usluge.

No, medicinska logistika ne odnosi se samo na osiguranje svih resursa potrebnih za normalno funkcioniranje bolničkog sustava već, ako se sagledava kroz širi aspekt, može uključivati i promišljanje optimalnog smještaja centara za hitni prijem bolesnika u urbanom području. Temeljni izazov koji je povezan uz izbor lokacije odnosi se na vrijeme koje je potrebno da hitna medicinska pomoć dođe do svih dijelova grada u što je kraćem vremenu. Isto se od-

nosi i na izazov povezan uz broj takvih centara u urbanom području i pitanje treba li centralizirati hitnu medicinsku pomoć tako da se u jednom centru nalazi baza za cijelo urbano područje ili treba sagraditi veći broj manjih centara kojima će trebati manje vremena za dolazak do unesrećenog?

U svijetu, postoji niz primjera gdje medicinska logistika ima presudnu važnost za normalno funkcioniranje i odvijanje zdravstvenog procesa. Neki od primjera dobre prakse su transport defibrilatora do mjesta na kojem se nalazi osoba koja je pretrpjela infarkt miokarda (IM) i to tako da se defibrilator transportira dronom temeljem GPS pozicije pozivatelja. U tom slučaju, pozivatelj, odnosno osoba koja se nalazi pokraj unesrećenog treba pratiti upute koje joj daje osoba koja se nalazi u pozivnom centru, a koje su vezane uz upotrebu defibrilatora. Ovakav način u znatnoj mjeri povećava vjerojatnost preživljavanja IM-a.

S druge strane, dobar primjer medicinske logistike je i transport zaliha krvi ili medicinskih pripravaka između dvije bolničke organizacije također primjenom drona. U tom slučaju se roba smješta u tovarni prostor drona koji se šalje prema bolničkog organizaciji koja je naručila tj. koja potražuje neki medicinski pripravak.

No, medicinska logistika odnosi se i na osiguranje ispravnosti svih medicinskih uređaja koji se koriste u svakodnevnoj praksi u bolničkim organizacijama, upravljanje zalihama svih medicinskih pripravaka, transport bolesnika između dvije ili više bolničkih organizacija, prijevoz unesrećenog od mjesta na kojem se nalazi do bolničke organizacije, planiranje budućih potreba bolničkih organizacija vezanih uz pripravke, itd.

Nesumnjivo, medicinska logistika i njezina uloga u funkcioniranju bolničke organizacije ali i zdravstvenog sustava u cjelini nezamjenjiva je. www.suvremena.hr

27

logistika

Logističke aktivnosti na Mjesecu – projekt Gateway NASA-in program Artemis sletjet će astronaute na Mjesec i otkriti nova znanja o Mjesecu, Zemlji i našem podrijetlu u Sunčevom sustavu. Na Mjesecu će NASA i njezini partneri steći iskustvo potrebno za uspostavljanje povijesne ljudske misije na Mars.

Gateway je kritični dio NASA-inih planova dubokog istraživanja svemira, zajedno s raketom Space Launch System (SLS), svemirskom letjelicom Orion i ljudskim sustavom za slijetanje. Dok se astronauti pripremaju za misije na Mjesečevu površinu, trebat će im isporuke kritičnog tereta i zaliha, poput materijala za prikupljanje uzoraka i drugih predmeta. U ožujku 2020. NASA je dodijelila SpaceX-u, kao prvom američkom komercijalnom dobavljaču, unutar Gateway Logistics Services, ugovor kojim dobivaju pravo na isporuku tereta i ostalih potrepština na mjesečevu postaju. Za svaku posadu Artemisove misije na Gateway očekuje se jedna isporuka logističkih usluga. Na svemirskom brodu, NASA će steći i prilagoditi eksperimente kako

bi se pripremila za ljudske misije na Mars u narednim godinama.

Gateway će biti postaja koja kruži oko Mjeseca i koja pruža vitalnu potporu održivom, dugoročnom povratku čovjeka na Mjesečevu površinu, kao i polazište za istraživanje dubokog svemira. To je kritična komponenta NASA-inog programa Artemis.

Gateway je odredište za astronautske ekspedicije i znanstvena istraživanja, kao i luka za prijevoz u svemir, gdje se odvijaju aktivnosti poput pristajanja na lunarnoj površini ili pristajanja svemirskih letjelica koje odlaze na odredišta izvan Mjeseca.

Kennedyjev ured za svemirsku logistiku središnja je točka svih aktivnosti Gatewaya provedenih u svemirskoj luci, dok je Deep Space Logistics (DSL) ured Gateway Project-a odgovoran za vođenje komercijalnog lanca opskrbe u dubokom svemiru, nabavom usluga za prijevoz tereta, opreme i potrošnog materijala kako bi se omogućilo istraživanje Mjeseca i Marsa.

Izvor: Spacequip; Exolaunch is Ready to Launch on SpaceX’s Transporter-4 Mission Surpassing the Milestone of 200 Satellites in Flight Heritage (https://www.spacequip.eu/2022/04/01/exolaunch-is-ready-to-launch-on-spacexstransporter-4-mission-surpassing-the-milestone-of-200-satellites-in-flight-heritage/) 28

Suvremena trgovina 2(48) – dodatak Logistika

svemirska logistika

Izvor: Space; NASA Selects First Science Instruments to Send to Gateway (https://www.nasa.gov/feature/nasa-selects-first-science-instruments-to-send-to-gateway)

Izvor: NASA; At 59, Kennedy Diversifies, Flourishes as Multi-User Spaceport (https://www.nasa.gov/feature/at-59-kennedy-diversifies-flourishes-as-multi-user-spaceport/) www.suvremena.hr

29

logistika

Gdje su sve dronovi aktivni u logističkom poslovanju Bespilotne letjelice (poznate pod nazivom dronovi) letjelice su ili zrakoplovi bez ljudske posade, koje se može nadzirati na daljinu ili letjeti samostalno uporabom unaprijed programiranog plana leta ili pomoću složenih autonomnih dinamičkih susta-

va. Takve bespilotne letjelice sve se češće koriste u području održive mobilnosti te u logističkom poslovanju. Koriste se i u vojne svrhe, za izviđanje i/ ili napad na ciljeve kao i za brojne civilne zadaće, kao što su vatrogasni zadatci, policijsko praćenje

Izvor: Techbullion; Growing demand for faster transport of products to fuel the growth in global drone logistics and transportation market (https://techbullion.com/growing-demand-for-faster-transport-of-products-to-fuelthe-growth-in-global-drone-logistics-and-transportation-market/) 30

Suvremena trgovina 2(48) – dodatak Logistika

tehnologija i logistika

Izvor: DHL; Drones (https://www.dhl.com/global-en/home/insights-and-innovation/thought-leadership/trend-reports/drones-logistics.html)

ili istraživanje terena. Veličina bespilotne letjelice može biti u rasponu od samo nekoliko milimetara (mikro UAV) do veličine zrakoplova s 40 m raspona (Global Hawk).

Logističko poslovanje velikih korporacija, ali i malih poduzeća sve se više bazira na prometu dronova. Amazon želi koristiti dronove za dostavu paketa, Intel radi na kvadrikopterima koji vas slijede, Ford i DJI razvijaju dronove koji će moći uzletiti iz kamiona, a Parrot radi na dronovima koji će letjeti poput zrakoplova. Uskoro bi dronovi mogli transportirati i ljude. Za razvoj održive mobilnosti zanimljivi su dronovi u koje putnici sjednu, kliknu na odredište na ekranu i odlete u željenom pravcu, a stanu, po dimenzijama, na standardno parkirno mjesto.

Na slici je dron kineskog proizvođača dronova Ehang, Model 184, koji je prvi samoleteći helikopterski dron. Ehang 184 teži 200 kilograma i dolazi opremljen s 8 rotora, a njegov proizvođač tvrdi da može podići jednu osobu 500 metara u zrak te s njome odletjeti na bilo koju lokaciju koju prepoznaje Google Maps pritom izbjegavajući prepreke, sve dok se do te lokacije može doći unutar 23 minute koliko dronu trenutno maksimalno traje baterija na jednom punjenju. Proizvodač dodaje da se u slučaju problema pri letu ljudski piloti mogu uklju-

čiti i pomoći unesrećenom putniku. Naravno, takvi centri prvo moraju biti izgrađeni da bi se uporaba u takvom prometu komercijalizirala.

Logističke tvrtke u Kini, ali i širom svijeta započele su s dostavom proizvoda bespilotnim letjelicama – dronovima, za sada unutar gradova. Bespilotne letjelice s transportnim kutijama težine do pet kilograma s ekspresnom pošiljkom kreću se između dviju stanica. Dronovi pokrivaju prostor od 8 kilometara između dviju stanica. Projekt dostave dronovima vode zajednički pothvat DHL-Sinotrans i kineski proizvođač dronova EHang, što je prvi slučaj da međunarodna poštanska tvrtka radi na liniji za dostavu dronovima. „Dinamizam brzorastućeg kineskog tržišta čini idealno mjestu za liniju dostave bespilotnim letjelicama.“, rekao je Jack O'Neill, zamjenik direktora DHL Expressa u Kini. U praksi, dron pokupi omotnice s klijentovim dokumentima dva puta dnevno, i češće ako je potrebno, te ih dostavlja u servisni centar DHL-a. Dron to obavi za 8 minuta, dok je automobilu potrebno 40.

Studenti smjera održive mobilnosti i logistike na Sveučilištu Sjever upoznaju se sa mogućnostima dronova u ranoj fazi obrazovanja, tako da do diplome mogu imati potpuni uvid u mogućnosti jednog dijela opreme koje će koristiti u logističkom poslovanju svojih poduzeća. www.suvremena.hr

31

logistika

Kako IoT transformira logističke aktivnosti u selima i malim gradovima Internet stvari (IoT) važan je element logističkog razvoja, čiji se rast neprestano ubrzava, posebno kada govorimo o naseljenim područjima. IoT uređaji pokreću velik dio ekonomije koja se temelji na podacima i transformiraju odnos između fizičkog i digitalnog svijeta. Kao rezultat toga, milijarde informacija slijevaju u IoT „ekosustav“, koji se sastoji od hardvera, mreža, senzora, daljinskih upravljača, platformi i sigurnosnih protokola.

Business Insider Intelligence predviđa da će do 2026. godine biti instalirano više od 64 milijarde IoT uređaja širom svijeta, a tvrtke i potrošači potrošit će gotovo 15 milijardi dolara na IoT uređaje, rješenja i prateće sustave do 2026. Očekuje se da će godišnja investicija u logističkom poslovanju u IoT sustavima premašiti 2021. godine milijardu američkih dolara.

Izvor: Frontier, How to choose the best rural internet service option for you? (https://frontier.com/resources/best-rural-internet-options) 32

Suvremena trgovina 2(48) – dodatak Logistika

tehnologija i logistika

Izvor: DHL; How cold chain logistics is helping to make food and pharma more sustainable (https://lot.dhl.com/how-the-cold-chain-is-building-a-more-sustainable-future-for-food-and-pharma/)

Munjevito brze 5G mreže promijenit će način na koji telekomunikacije oblikuju poslovanje, a također će ponuditi nove i transformativne mogućnosti u IoT prostoru. Novi će standard dodatno povećati privlačnost staničnih rješenja u područjima gdje su dostupna. I zato je gotovo polovica IoT dobavljača rekla da planira uvesti podršku za 5G mreže u svoja rješenja u sljedeće dvije godine.

Da bi se postigao taj cilj, članice Europske unije bit će obvezne izdvajati najmanje pet posto sredstava iz Europskog fonda za regionalni razvoj od 2021. godine za razvoj pametnih sela i malih gradova, dok se sredstva unutar regionalne i kohezijske politike neće moći trošiti na fosilna goriva. Razvoj pametnih sela i malih gradova podrazumijeva automatizaciju i robotizaciju poljoprivrede, prelazak na kružnu ekonomiju, digitalizaciju, usavrša-

vanje logističkog poslovanja i korištenje obnovljivih izvora energije.

Sredstva u novom višegodišnjem financijskom okviru trebaju se iskoristiti za postizanje pametnije, zelenije i povezanije Europe te Europe koja uključuje i približava se građanima.

Kako bi se ostvarili svi ciljevi, uključujući smanjivanje razlika među državama članicama, od kojih su vidljivi primjeri bolja povezanost, bolji pristup zdravstvenim uslugama, čišći okoliš i slično, EU će uložiti značajna sredstva u tehnološki razvoj koji predstavlja okvir logističkog razvoja.

Studenti Odjela održive mobilnosti logistike usvajaju znanja o IoT i njegovoj primjeni u logistici, te utjecaju na održivost mobilnost, što će omogućiti njihovu lakše zapošljavanje u narednomrazdoblju. www.suvremena.hr

33

logistika

Digitalizacija logističkih procesa Razvoj Industrije 4.0 kao posljedicu ima i pojavu novih tehnologija koje u znatnoj mjeri mogu povećati učinkovitost i djelotvornost logističkih procesa. Budući da je cilj svake organizacije smanjivanje troškova odvijanja logističkih procesa, jedno od rješenja je digitalizacija, odnosno automatizacija.

Digitalizacija logističkih procesa podrazumijeva, između ostaloga, implementaciju senzora kao i supstituciju tj. stvaranje komplementarnog sustava čovjek – stroj u kojem je stroj u službi povećanja učinkovitosti čovjeka. Digitalizacija se posebno pokazala uspješnom u velikim skladišnim sustavima kroz koju su velike organizacije koje posluju na međunarodnoj razini kroz digitalizaciju i automatizaciju svojih logističkih procesa u znatnoj mjeri ubrzale komisioniranje, odnosno zaprimanje i otpremu paketa.

Međutim, osim digitalizacije i automatizacije skladišnih procesa, uvođenje senzora i informacijskih sustava u praćenje rada voznog parka. Na temelju prikupljenih informacija o performansama vozila unutar voznog parka kao i o prosječnoj potrošnji, opterećenosti rada motora, prosječnom vremenu koje je potrebno za utovar, istovar itd. Nadalje, velika većina organizacija koje se bave dostavom postavljanjem senzora, odnosno praćenjem paketa pomoću bar kodova, odnosno pomoću RFID tehnologije omogućuje kupcima paketa koji se transportira i korisnicima usluge transporta, praćenje paketa u realnom vremenu što može utjecati i na zadovoljstvo kupca i korisnika uslugom.

Budući da logistički proces ne podrazumijeva samo proces transporta, distribucije i skladištenja, potrebno je naglasiti kako je digitalizacija logistič-

Izvor: EIU; Digitalisation surges in Europe during the pandemic (https://www.eiu.com/n/digitalisation-surges-in-europe-during-the-pandemic/) 34

Suvremena trgovina 2(48) – dodatak Logistika

tehnologija i logistika

Izvor: Vista Projects; Industry 4.0 – An Intro to the Fourth Industrial Revolution (https://www.vistaprojects.com/blog/industry-4-0-fourth-industrial-revolution/)

kog procesa determinirana kontekstom procesa tj. temeljnom djelatnosti organizacije. Dakle, logistički proces kao takav podrazumijeva svaki potporni proces kojim se osigurava normalno odvijanje temeljnog procesa. U ovisnosti o temeljnoj djelatnosti ovisi i potreba za osiguranjem potrebnih resursa. U praksi to znači da organizacije čija je temeljna djelatnost proizvodnja automobila na drugačijoj način digitalizira svoje logističke procese u odnosu na organizacije koje se bave pružanjem usluga.

Bez obzira o temeljnoj djelatnosti organizacije, digitalizacija podrazumijeva supstituiranje birokracije u procesu kao i što podrazumijeva upotrebu naprednih tehnologija temeljenih na Industriji 4.0, a koje podrazumijevaju upotrebu umjetne inteligencije za predviđanja i optimizaciju logističkog procesa, Internet stvari (IoT) za povezivanje i međusobnu komunikaciju između automatiziranih sustava što može rezultirati bržem obavljanju pojedinih aktivnosti. www.suvremena.hr

35

logistika

Zašto je mikrologistika posao budućnosti?

Situacija koju je izazvao virus Covid-19, sad već zloglasna korona, može se jednostavno objasniti do danas neviđenim promjenama na način života i poslovanja u iznimno kratkom roku. Promjene za koje su nekada trebale generacije, u pola su godine promijenile čovječanstvo. Imali smo normalan, svakodnevni i opće prihvaćeni tijek događaja (uz manje poremećaje) a onda je uslijedio rez – i ništa više nije isto. A još je važnije da još mnogo toga neće više biti isto. I zato nije loše već sada, u jeku krize, početi razmatrati na koji će se sve način naš život i primjena logistike u njemu promijeniti.

Iskustva iz prijašnjih kriza nam mogu biti od pomoći stoga je dobro pogledati što je u ovih oko mje-

sec dana već postalo uobičajenom praksom iz čega ćemo pokušati detektirati što bi moglo ostati trajnom posljedicom. Pri čemu treba imati na umu što je o Covid-19 objavio Imperial College u Londonu: „Niti jedna javna zdravstvena intervencija s tako razarajućim učincima na društvo dosad nije tako dugo opstojala. Nejasno je kako će stanovništvo i društvo reagirati“.

Izgledno je da će, kao i u krizi 2008. godine, dio radnih mjesta, koja će nestati, nikad više neće biti vraćena, a pronaći će se novi poslovi i zanimanja.

Radno mjesto je ključna spojna točka ova dva procesa u razvoju. I s velikom dozom sigurnosti možemo procijeniti da će doći do ozbiljne promjene u

Izvor: Micrologistics (https://micrologistics.net/) 36

Suvremena trgovina 2(48) – dodatak Logistika

izazovi u poslovanju strukturiranju poslovnog procesa pri čemu primarno mislimo na sva ona zanimanja i profesije koje nisu fiksno vezane za proizvodni proces. Ova zanimanja su i u Hrvatskoj doživjela pravi obrat i većina ih radi od kuće. Takav proces teče i u drugim članicama EU, SAD-u (ondje je prije krize četvrtina tih zanimanja već radila od kuće).

krize s virusom. Ako i dođe do povratka „na staro“, to nikad više neće biti pravi povratak na staro. Primjerice, globalni divovi s Wall Streeta poput Goldman Sachs Group Inc. i Citigroup Inc. uspostavljaju sustav u kojem su zaposlenici podijeljeni u timove pa jedni rade kod kuće, a drugi u uredu i zatim se rotiraju.

Sadašnja situacija donosi prijelomnu promjenu: pokazuje se da je rad od kuće moguć i isplativ. Moody’s je napravio analizu poslovnih sektora koji trpe štete od krize i došao do sljedećih podataka (za SAD): najteže su pogođeni promet i ugostiteljstvo, dok IT, telekomi, mediji i jasno farmaceutika gotovo da ne trpe. Riječ je sektorima u kojima se velik dio posla može obaviti od kuće i sasvim je sigurno da će se u sljedećem razdoblju obavljati od kuće. The Wall Street Journal navodi: „Ured više nije ključno mjesto gdje svoj posao obavljaju radnici koji ne sudjeluju izravno u proizvodnji. Stotine tisuća zaposlenika koji su sada raseljeni iz ureda uskoro će zamijetiti da produktivnost, inovativnost i kreativnost nisu vezani uz ured te su i dalje jednako snažni, ako ne i snažniji“.

Dobar dio poslova širit će se u područje koje do sada nije bilo zanimljivo poduzetnicima – širit se u mikrologistiku. To je područje u kojem će se profilirati logističari za male i srednje e-biznise, najčešće u suradnji sa već uspostavljenim korporacijama, kao što je to, npr. tvrtka Mail Boxes Etc. (MBE), koja je bivša članica američke UPS grupe.

Ured je na putu da postane zastarjeli oblik organiziranja i provođenja posla. Kad se cijela slika pogleda u svjetlu procesa razvijanja 5G mreže koja kreira Internet stvari (Internet of Things) koji će omogućavati nesmetanu komunikaciju s bilo koje točke, tada postaje jasnim da će rad kod kuće postati novo normalno. Kad se tome doda smanjenje troška zakupa uredskog prostora, plaćanja režija, osiguravanja niza pogodnosti na radnom mjestu postaje više nego izgledno da ured kakav danas poznajemo kao posljedica Covida-19 nestaje.

Ako tome dodamo i očekivanja od ubrzanog uključivanja umjetne inteligencije u pojedine poslovne procese, tranzicija će usput uništavati dobar dio „starih“ poslova koje će preuzimati umjetna inteligencija: besposadni automobili, kamioni, roboti koji dostavljaju hranu i drugu robu na kućni prag ...

Sasvim je razumljivo da će prijelaz na rad od kuće biti obrnuto proporcionalan trajanju

Iako se time ulazi na teren na koji ciljaju Abrakadabra i eKupi te Hrvatska pošta, prema podacima nekoliko istraživanja svi online trgovci u Hrvatskoj bilježe rast, a bilježi se i rast broja online trgovaca. Prosječna potrošnja po transakciji 7,6 posto je veća no lani, a broj korisnika interneta koji ne kupuju online pao je s 12 na devet posto. Statista je procijenila da je e-prodaja u Hrvatskoj lani porasla devet posto na 2,7 milijardi kuna. Trenutno stanje ukazalo je na nedostatak kvalitetne logistike koja bi bila usmjerena na sve veći broj manjih e-trgovina.

U Maleziji, na primjer, MBE raste tako što zaposlenici naručuju da im se online roba dostavi u njihove poslovnice što otvara prostor za suradnju sa svim dostavljačima od HP-a, DPD-a, DHL-a, Overseasa, FedEX-a, UPS-a, Locodelsa i drugih. U tome se vidi i rješenje za dostavu robe građanima i tvrtkama ovdje, jer neki e-trgovci ne isporučuju u Hrvatsku dok MBE može međunarodno posredovati. No, plan mu je nuditi usluge i izvoznicima, posebno onima koji šalju uzorke u inozemstvo. Kako na Siciliji tamošnji OPG-ovi na taj način šalju maslinovo ulje, čak i rajčice, dobro je znati da u Izraelu pak veliki broj e-trgovaca naručuje robu preko Amazona, eBaya i Alibabe i onda ih preprodaje pod svojim brendom zahvaljujući mikrologistici.

Na kraju je potrebno dodati da je ovo tip poslovanja u kojem će pojava operativnih dronova za dostavu povećati promet u mikrologistici.

O tome i problematici posljednje milje u sljedećem nastavku.

www.suvremena.hr

37

logistika

Kako nastaviti poslovanje u vrijeme krize?

Pandemija SARS CoV-2 virusa naučila je društvo i gospodarstvo mnogočemu, a prvenstveno tome da neke organizacije nisu dovoljno dobro pripremljene za brzu promjenu načina funkcioniranja.

Drugim riječima, lockdown je pokazao kako su organizacije iznimno osjetljive na prekid tradicionalnog načina poslovanja budući da velik dio njih nema razvijen plan osiguranja kontinuiteta poslovanja. Šok koji je trajao nekoliko tjedana rezultirao je promjenom dosadašnje paradigme poslovanja i poslovanje se, više-manje, preselilo online.

Međutim, zastoj koji je trajao tih nekoliko tjedana rezultirao je stvaranjem gubitaka što je ugrozilo egzistenciju mnogih organizacija. S obzirom na to, postavlja se pitanje kako osigurati tj. nastaviti poslovanje u uvjetima krize?

U prvom redu, svaka organizacija čije se poslovanje temelji na sustavu upravljanja kvalitetom treba analizirati rizike koji bi mogli ugroziti njezin kontinuitet poslovanja, odnosno koji bi mogli rezultirati pojavom troškova zbog ne kvalitete. Za sve identificirane rizike, organizacija treba definirati mjere

za njihovo smanjenje, odnosno smanjenje posljedica rizika. Što to znači kad se govori o osiguranju kontinuiteta poslovanja?

Rizici kao takvi jedan su od osnovnih uzroka zbog kojih može doći do prekida poslovanja. Pandemija SARS CoV-2 virusa svakako je jedan od rizika. No, organizacije nisu mogle predvidjeti da će se pandemija dogoditi. Međutim, proboj virusa u RH mogao se očekivati i organizacije su trebale prepoznati to kao jedan od rizika budući da se virus pojavio u Kini i naglo se počeo širiti među populacijom iz čega se moglo iščitati koliko je zapravo visok rizik da virus ugrozi kontinuitet poslovanja. Osim toga, organizacije su trebale naučiti na tuđim greškama tj. greškama organizacija koje su već bile zahvaćene virusom i razviti postupke temeljem kojih će smanjiti mogućnost da proboj virusa ugrozi poslovanje.

Nadalje, jedna od mjera koja organizacijama stoji na raspolaganju je definiranje planova oporavka u slučajevima kada ih zahvati kriza unatoč tome što su definirale postupke koji će se aktivirati ako dođe

Izvor: Monday; Crisis management plan (https://monday.com/blog/project-management/crisis-management-plan/) 38

Suvremena trgovina 2(48) – dodatak Logistika

izazovi u poslovanju

Izvor: Brandmentions; Crisis management plan (https://brandmentions.com/blog/crisis-management-plan/)

do pojave krize. Planovi oporavka unutar sebe sadržavaju mjesta kao i aktivnosti za koje će se alocirati resursi kako bi organizacija mogla nastaviti pružati usluge, odnosno proizvoditi proizvode, a što je jedan od temeljnih zahtjeva zainteresiranih strana.

Osiguranje kontinuiteta poslovanja od posebne je važnosti za bolničke organizacije budući da prodor virusa u bolnički sustav može značiti rad s manjim brojem liječnika i medicinskih sestara, odnosno tehničara. Manji broj dostupnog osoblja kao posljedicu može imati smanjenu mogućnost da sustav pruži adekvatnu skrb i njegu korisnicima usluge – pacijentima. To posljedično može rezultirati i problemima za društvo u cjelini budući da se, zbog prodora virusa u bolnički sustav, ne može nastaviti kontinuitet u pružanju do sada uobičajenih usluga korisnicima.

Jedinstveni recept za osiguranje kontinuiteta poslovanja ne postoji. Međutim, organizacije trebaju pratiti i analizirati promjene u organizacijskim okolinama i na temelju identificiranih promjena definirati adekvatne mjere koje će biti usmjerene prema sma-

njenju rizika od narušavanja kontinuiteta poslovanja, a samim time i smanjenja identificiranih rizika.

Svakako treba napomenuti kako organizacijama na raspolaganju stoji i mogućnost implementacije, odnosno certifikacije sustava upravljanja kontinuitetom poslovanja po normi ISO 22301:2019.

Izvor: Crownford; Why would you want ISO certifiacation? (https://www.crownford.co.uk/what-iso-certification-whywould-you-want-iso-certification) www.suvremena.hr

39

Održiva mobilnost

održiva mobilnost

Važnost razvitka elektromobilnosti za povećanje održive mobilnosti Promet je odgovoran za veliku količinu emisije stakleničkih plinova, te je od velike važnosti probuditi svijest u barem jednom dijelu (cestovnom prometu) o promoviranju čišćih i energetski učinkovitijih vozila. Kako se svakodnevno čovjek trudi očuvati prirodu, razvijaju se ekološki prihvatljiva prijevozna sredstva koja će zadovoljiti potrebe svojih korisnika, a također će doprinijeti održivom razvoju. Pritom je bitno istaknuti da ovdje ne radi samo o promjeni osobnih automobila s konvencionalnog pogona na električni pogon, jer bi na taj način zagušenja u gradovima ostala ista, dok bi se dijelom smanjila zagađenja i buka. Potrebno je stoga razmišljati o izmjenama u cijelom prometnom sustavu, koje su počele primjenom električnih tračničkih sustava u javnom prijevozu, preko električnih autobusa za gradski prijevoz, do električnih bicikala, pa i električnih romobila, kojih je danas sve više na našim gradskim prometnicama.

Svakim danom, raste broj električnih vozila širom svijeta pa tako dolazimo do podataka da je početkom 2019. godine zabilježen porast od 64% što izno-

si oko 5,6 milijuna električnih vozila širom svijeta.

Za sada, Kina i Sjedinjene Američke Države vodeće su države po proizvodnji električnih automobila. U Europi, električni automobili najviše su zastupljeni u Norveškoj, Francuskoj te Velikoj Britaniji.

Na ulicama svjetskih gradova broj električnih autobusa je prošao 400.000, od čega je najveći postotak i to čak 99% u Kini, gdje se nalaze i najveći proizvođači električnih autobusa. Gradski autobusi idealni su za prelazak na električnu energiju budući da pomažu u rješavanju zagađenja zraka u gradovima i emisija ugljikovog dioksida u prometu. Oni su također popularniji među putnicima nego dizelski autobusi jer su čisti, tihi, s manje vibracija i bez mirisa.

Osim razvitka automobila i autobusa na električni pogon, veliki proizvođači krenuli su i u proizvodnju teretnih vozila. Zasad ovdje prednjače Volvo i Tesla, no većim dijelom rezultat je ograničen na manja gradska dostavna vozila i na testne faze velikih teretnih vozila.

Električni autobusi u Koprivnici (foto. P. Brlek) 42

Suvremena trgovina 2(48) – dodatak Logistika

izazovi u mobilnosti

Punionica u koprivničkom kampusu (foto. P. Brlek)

Paralelno s razvojem sustava običnih javnih bicikala u svijetu, kojih je već preko xy, razvijaju se i sustavi električnih javnih bicikala, a očekuje se da će njihova prodaja 2023. godine iznositi više od 40 milijuna primjeraka. Osim toga, u porastu je i prodaja i proizvodnja individualnih električnih bicikala, kao i električnih romobila, bilo javnih bilo osobnih.

Kao jedna od najvećih prednosti električnih vozila spominje se mogućnost punjenja vozila na poslu ili kod kuće, posebno ako se uzme u obzir punjenje noću po jeftinijoj tarifi. No, potrebno je naglasiti da se s povećanjem električnih vozila traže mogućnosti punjenja obnovljivim izvorima energije, zbog velikog pritiska na električnu mrežu. Osim toga, gotovo su bešumna, što je važno radi smanjenja zagađenja bukom. Kako emitiraju štetne stakleničke plinove, to rezultira manjom količinom zagađenja i boljom brigom za okoliš.

S druge strane, kao nedostaci se ističu kratko trajanje baterije, a time i sužen domet vožnje. Iz tog

je razloga bitna razvijenost mreže punionica te vrsta punionice, odnosno brzina punjenja. Na kraju, javlja se pitanje skladištenja starih baterija i njihovog štetnog utjecaja na okoliš.

Primjer dobre prakse razvoja elektromobilnosti u Republici Hrvatskoj je Grad Koprivnica, kao primjer prvog javnog prijevoza nulte emisije. U sustavu su dva električna mini autobusa, koji mogu prevesti 12 putnika uz autonomiju od 90 do 130 kilometara. Osim toga, u sklopu sustava javnih bicikala u opticaju je, osim 60 običnih bicikala, i 10 e-bicikala, koji funkcioniraju unutar sedam terminala za ostavljanje bicikala. Kao što je napomenuto, važna je i infrastruktura punionica, pa je u Koprivnici postavljeno 9 stanica za punjenje, dok je nedavno u sklopu Interreg projekta „Low-carb“ postavljen još jedan terminal za javne bicikle te dvije punionice i to u koprivničkom Kampusu, gdje se nalazi i Sveučilište Sjever, koji je proglašen „prostorom nulte emisije“, odnosno prostorom na kojem smiju prometovati samo vozila nulte emisije plinova. www.suvremena.hr

43

održiva mobilnost

Održivi promet može produžiti učinak covid-19 na onečišćenje zraka Prema podacima europske agencije za okoliš, zagađenje zraka i toplinski valovi pogoršani klimatskim promjenama doprinose oko 13% svih smrtnih slučajeva u europi. Zagađenje zraka najveći je ekološki zdravstveni rizik u europi, koji svake godine pridonosi više od 400.000 preranih smrti. Dugotrajna izloženost zagađivačima može uzrokovati dijabetes, plućne bolesti i rak, a rana istraživanja povezana sa pandemijom covid-19 ukazuju na to da zagađenje zraka može biti povezano s višom stopom smrtnosti među pacijentima s covid-19.

Europska razina zagađenja naglo je pala uslijed blokada nametnutih tijekom pandemije, no očekuje se da će pad biti privremen i većina zemalja eu na putu je da propusti svoje ciljeve za smanjenje onečišćenja zraka u sljedećem desetljeću. S obzirom da je već moguće vidjeti da zagađenje ponovo raste u zemljama gdje su se stanovnici vratili na posao, prebacivanje prijevoza i transporta na održive pogonske oblike, biti će presudan korak prema dugoročnom smanjenju emisija.

Ključni načini na koji održivi prijevoz može produžiti učinak covid-19 na smanjenje onečišćenja zraka su da se gradovi prenamijene za ljude, a ne za

automobile, te da javni prijevoz bude održiviji upotrebom its-a i elektromobilnosti.

Mnogi su gradovi tijekom pandemije počeli širiti prostore za biciklizam ili hodanje, i to prvo kao privremene površine, da bi ih postepeno pretvorili u trajne, gdje je to bilo moguće. Europski su gradovi i nacionalne vlade izdvojili više od 800 milijuna eura za aktivnu mobilnost i najavili preko 1.200 km biciklističke infrastrukture od početka faze oporavka od koronavirusa. U tome prednjače brisel i pariz. U mnogo loših strana ove 2020. Godine, ova koja ljudima daje prednost pred automobilima, svakako daje nadu u bolje sutra.

Iako je u doba pandemije, javni prijevoz bio smanjen ili čak prekinut, bitno je da se u post-pandemijsko vrijeme vrati na predpandemijske brojke, a da bi se to ostvarilo, potrebno je provoditi sve mjere za smanjivanje infekcije u javnom prijevozu. A to su nošenje maski, ulazak na stražnja vrata, ali i its rješenja koja olakšavaju prilagođavanje ruta i voznih redova kako bi se izbjegle gužve na određenim linijama. Rješenja za planiranje i raspoređivanje kako bi se spriječila prenatrpanost uključuju dodavanje novih linija ili vozila na popularne rute

No2 emisije u Parizu u ožujku 2019. i ožujku 2020. (foto. European Space Agency) 44

Suvremena trgovina 2(48) – dodatak Logistika

izazovi u mobilnosti

Električni bus u Leipzigu (foto. P. Brlek)

u popularno doba dana i suradnju s lokalnim vlastima kako bi se pružile usluge raspoređenih vremena početka i završetka u školi i na poslu, umjesto zadržavanja gužve u vršnim vremenima.

Javni prijevoz je osnovna usluga za mnoge ljude koji se na njega oslanjaju kako bi pristupili potrebnim uslugama kao što su zdravstvena zaštita i škole, kao i za obavljanje osnovnih poslova. Iz tog razloga javni prijevoz mora i dalje biti okosnica gradskog prijevoza. Jedan od uvjeta za smanjenje zagađenja je i prelazak na električni pogon. Električni autobusi proizvode znatno niže emisije stakleničkih plinova od dizelskih, dizel-hibridnih i autobusa na prirodni plin. Zamjena svih tranzitnih autobusa na dizelski pogon električnim autobusima mogla bi

eliminirati više od 2 milijuna tona emisija stakleničkih plinova svake godine.

Oko 99% ukupnog broja električnih autobusa na svijetu nalazi se u kini, no promjene dolaze i u ostatak svijeta. U europi obvezujuća pravila eu postavljaju minimalne nacionalne ciljeve nabave za nove čiste autobuse i kamione za 2025. I 2030. Ipak, postoje problemi i to najviše u početku. Početni troškovi kupnje električnog autobusa veći su, a pružatelji usluga prijevoza također moraju imati uspostavljenu potrebnu infrastrukturu za punjenje.

Sada je vrijeme za oblikovanje ugodnijih gradova, u kojima možemo udisati čisti zrak i slobodno se kretati. www.suvremena.hr

45

održiva mobilnost

Mobilnost u turističkoj sezoni tokom pandemije COVID-19 virusa Zbog velikih dnevnih migracija stanovništva između Istre i Italije Vlada Republike Hrvatske donijela je 13. ožujka 2020. godine odluku o zatvaranju vrtića, osnovnih i srednjih škola te fakulteta 16. ožujka s ciljem sprečavanja širenja bolesti COVID-19.

Dana 25. ožujka, više od trećine svjetskog stanovništva, koje UN procjenjuje na 7,8 milijardi ljudi, pozvano da ostane kod kuće. Većina tih zemalja i teritorija, njih oko 40 gdje živi najmanje 2,3 milijarde stanovnika, odredila je obveznu zabranu kretanja. Pandemija novog korona virusa COVID-19 je uzrokovala niz društveno-gospodarstvenih posljedica kao što su nestašice raznih vrsta robe, djelomično zbog paničnog kupovanja, ali i poremećaja u tvornicama i logistici.

Početkom pandemije COVID-19 virusa Apple karte su počeli prikupljati detaljnu statistiku o kretanju ljudi korištenjem podataka o lokaciji s mobilnih uređaja. Prvi podaci objavljeni su 29. ožujka 2020. godine, a nakon toga 29. kolovoza 2020. go-

dine nakon čega je napravljena analiza prikupljenih podataka.

Nastavno na prikazane rezultate koji se generiraju računajući broju zahtjeva za Apple Karte za smjerovima u određenim zemljama i gradovima dolazi se do zaključka da se trend mobilnosti vožnje i pješačenja povećao tokom turističke sezone u prosjeku čak 194% sredinom kolovoza u odnosu na početak godine što potvrđuje sve prethodno prikupljene i analizirane podatke prema Apple kartama.

Mobilnost je suočena sa velikim izazovom promicanja i poticanja održivih mogućnosti mobilnosti umjesto korištenja privatnih automobila. Vlasti sada više usredotočene na zdravstvena i ekonomska pitanja, privremeno ostavljajući po strani izazove s mobilnošću. Daljnja pitanja koja treba istražiti jesu kako će ovo utjecati na percepciju korisnika o različitim prijevoznim uslugama i koje nove strategije operateri javnog i privatnog prijevoza moraju slijediti.

Izvor: University of Oxford; What is the real point of lockdowns? (https://www.ox.ac.uk/news/science-blog/what-real-point-lockdowns) 46

Suvremena trgovina 2(48) – dodatak Logistika

izazovi u mobilnosti

Trendovi mobilnosti vožnje i pješačenja od sredine siječnja do sredine kolovoza 2020. godine prema Apple kartama (Izrada: I. Cvitković, prema apple.com)

Izvor: IDB; Imagining a Post-COVID Tourism Recovery (https://blogs.iadb.org/caribbean-dev-trends/en/imagining-a-post-covid-tourism-recovery/) www.suvremena.hr

47

održiva mobilnost

Utjecaj COVID – 19 na smanjenje prometa i zagađenje zraka u Europi Restriktivne mjere koje su poduzele vlade zemalja Europe dovele su do naglog smanjenja zračnog i cestovnog prometa. Podaci pokazuju da bi smanjenje količine prometa moglo biti povezano s poboljšanom kvalitetom zraka.

Da bi umanjile brzo širenje COVID-19 virusa, mnoge su zemlje primijenile ograničenja poput zatvaranja škola, tvornica i ureda, kao i otkazivanja javnih događaja. U mnogim zemljama ove vladine mjere uključuju ograničenja putovanja i preporuke građanima da ostanu kod kuće što je više moguće. Kao posljedica toga, došlo je do masovnog smanjenja zračnog i cestovnog prometa. Trenutno se mogu primijetiti značajne promjene u zračnom i cestovnom prometu za razliku od „normalne“ situacije prije krize. Broj europskih dnevnih letova u ožujku i travnju smanjen je za približno 90% u odnosu na prošlu godinu. Za vizualizaciju ozbiljnosti utjecaja prometa i utjecaja vladinih mjera na svijet, analizirali su se podaci o utjecaju količine prometa na zagađenje zraka.

Podaci Europske agencije za okoliš (EEA) potvrđuju velika smanjenja koncentracija onečišćujućih tvari u zraku – posebno koncentracije dušičnog dioksida (NO2) – uglavnom zbog smanjenog prometa i drugih aktivnosti, posebno u većim gradovima.

Podaci se mjere satno, na terenu, na oko 3000 stanica za praćenje širom europskih zemalja.

Podaci posljednjih mjeseci pokazuju kako se u mnogim talijanskim gradovima smanjila koncentracija dušičnog dioksida (NO2) koji uglavnom nastaje radi cestovnog prometa. Na primjer:

•

U Milanu je prosječne koncentracije NO2 od 13. ožujka do 13. travnja 2020. godine bila je 47% niža nego u isto vrijeme 2019. godine.

•

U Parizu je prosječne koncentracije NO2 od 13. ožujka do 13. travnja 2020. godine bila je 54% niža nego u isto vrijeme 2019. godine.

•

U Rimu je prosječne koncentracije NO2 od 13. ožujka do 13. travnja 2020. godine bila je 49% niža nego u isto vrijeme 2019. godine.

•

U Madridu je prosječne koncentracije NO2 od 13. ožujka do 13. travnja 2020. godine bila je 48% niža nego u isto vrijeme 2019. godine.

Izloženost onečišćenom zraku može dovesti do štetnih zdravstvenih učinaka, uključujući respiratorne i kardiovaskularne bolesti. Brojne zdravstvene in-

48

Suvremena trgovina 2(48) – dodatak Logistika

izazovi u mobilnosti stitucije upozorile su da oni građani s određenim zdravstvenim problemima, poput respiratornih bolesti, mogu imati povećanu ranjivost na COVID-19.

No trenutno nije jasno može li trajno izlaganje zagađenju zraka pogoršati stanje osoba zaraženih vi-

uštedama u zdravstvu. Ako se možemo boriti protiv klimatskih promjena jednako agresivno kao što se borimo protiv COVID-19, ali na održiv način, možemo spriječiti ogromna zdravstvena opterećenja prouzrokovana klimatskim promjenama.

Izvor: Polisnetwork; Covid-19 urban mobility (https://www.polisnetwork.eu/covid-19-urban-mobility/)

rusom. Za odgovor na takva pitanja potrebna su dodatna epidemiološka istraživanja.

Prateći trendove o kvaliteti zraka možda ćemo moći smanjiti čovjekov negativan utjecaj na okoliš stvaranjem svijesti o učincima pojedinih mjera na kvalitetu zraka u budućnosti. Rad na poboljšanju kvalitete zraka i ublažavanju klimatskih promjena vodi ka pozitivnim učincima na zdravlje i značajnim

Europska unija želi građanima osigurati sigurnu, pristupačnu i ekološki prihvatljivu energiju. U tu svrhu EU podržava istraživanje i prenosi dobre primjere iz prakse kao što je uvođenje planova za mobilnost u gradovima koji potiču promjenu vrste prijevoza, tj. smanjenje uporabe osobnih automobila te povećanu uporabu javnog prijevoza, kao i vožnju bicikla bez motornoga pogona te hodanje. www.suvremena.hr

49

održiva mobilnost

Ideje za zeleni prijevoz koje bi svi gradovi trebali implementirati Da bi stvorili održivo okruženje za život, gradovi moraju početi usvajati zelene i pametne politike prometa i infrastrukture. Različita rješenja za gradsku mobilnost i zelena infrastruktura poboljšat će životni stil ljudi i smanjiti negativan utjecaj prometa na okoliš. Mnogi su gradovi širom svijeta već počeli provoditi takve ideje, a ovdje će biti navedeno 9 ideja.

1. Potaknite upotrebu uređaja za osobnu mobilnost Uređaji za osobnu mobilnost odnose se na bilo koji uređaj koji omogućuje individualni prijevoz. To uključuje električne skutere, bicikle, monocikle i hoverboarde. Ovi načini prijevoza s mikromobilnošću stekli su popularnost ne samo zbog svoje učinkovitosti i jednostavnosti upotrebe, već i zbog pozitivnog utjecaja na okoliš. Nažalost, neki od njih, posebno električni skuteri, i dalje su zabranjeni u većini zemalja. Ako ih više gradova širom svijeta može legalizirati i poticati, gradovi bi mogli smanjiti emisiju ugljika, zagušenja i bolesti povezane s dišnim sustavima.

2. Koristite hibridna vozila na solarni pogon i pedale Podržite putovanja koja ne štete okolišu, koristeći hibridno vozilo sa solarnim pogonom i pedalama.

To je križanac automobila i bicikla. Ima dovoljno mjesta za nekoliko ljudi i nešto prtljage poput automobila, ali radi na solarnu energiju ili na pedale.

Iako vrlo mali broj proizvođača trenutno razvija ovu vrstu vozila, to bi bila savršena prometna alternativa za gradove i predgrađa. To nije dobro samo za okoliš, već i za nečiju tjelesnu aktivnost.

3. Promovirati električni javni prijevoz Vlasti javnog prijevoza trebale bi poduzeti inicijativu za razvoj, testiranje i primjenu električnih oblika prijevoza kako bi se smanjile emisije ugljika u gradu. Na primjer, Movia, agencija za javni prijevoz u Kopenhagenu, već nekoliko godina testira novu tehnologiju i zelena rješenja za autobuse. To uključuje hibridne autobuse, lagane autobuse, ekološku vožnju, korištenje različitih biogoriva i još mnogo toga. Rezultati ispitivanja dijele se s privatnim operaterima kako bi se stvorila ekološka rješenja prijevoza po razumnim cijenama.

Izvor: Karsan; First batch of the born electric bus e-ata dispatched to europe! (https://www.karsan.com/dk/presse/aktuelle-nyheder/first-batch-of-the-born-electric-bus-e-ata-dispatched-to-europe-dk) 50

Suvremena trgovina 2(48) – dodatak Logistika

planiranje urbane mobilnosti 4. Osigurajte prostor za biciklističke autoceste Biciklističke autoceste su visokokvalitetne biciklističke rute izgrađene za vožnju na velike udaljenosti. Mogu se sastojati od biciklističkih staza koje su odvojene od cesta. Primjerice, danske općine i regija glavnog grada surađivali su na izgradnji mreže biciklističkih staza nazvanih Biciklističke autoceste po regiji glavnog grada. Cilj ove inicijative je pružiti bolju infrastrukturu za putnike na biciklima i potaknuti ljude na putovanje biciklima. Osim smanjenja emisija, očekuje se da će Biciklističke autoceste donijeti 19% društveno-ekonomskog povrata, smanjiti broj dana bolovanja na 34.000 godišnje i smanjiti vožnje automobilom u špici za 1,4 milijuna.

5. Podržite dijeljenje automobila (carpooling) Dijeljenje automobila nije novi koncept – on nudi prednosti gradu, okolišu i ljudima. S više ljudi koji dijele vožnju na istoj ruti, smanjuju se gužve u prometu, smanjuju se emisije automobila, pomaže se vozačima da uštede na troškovima i štedi se vrijeme na cesti. Zapravo, država SAD-a Arizona integrirala je carpooling u svoj zakon stvarajući trake isključivo za carpooling. Štoviše, aplikacije za dijeljenje vožnje, poput Ubera i Lyfta, čine vožnju automobilom jednostavnijom i sigurnijom u gradovima.

6. Osigurajte namjenske autobusne trake Autobusni brzi tranziti (bus rapid transits – BRT) već se dugo koriste u Južnoj Americi i Europi, iako tek nedavno stječu popularnost u Sjevernoj Americi i Aziji. Ovaj autobusni sustav pruža namjensku autobusnu traku, omogućavajući autobusima da zaobilaze automobile i gužve na cesti. Istraživanje BRT-a dugog 14 kilometara u Guangzhouu u Kini pokazalo je da smanjuje ugljični dioksid za 86 000 tona godišnje. Ako više gradova u SAD-u i Aziji može razviti BRT sustave, to bi ublažilo prometne gužve u većim gradovima, potaknulo veći broj ljudi na javni prijevoz i smanjilo emisiju ugljičnog dioksida.

7. Poboljšati učinkovitost prijevoza tereta Upotreba tehnologije učinit će sustave prijevoza tereta učinkovitima i manje štetnima za okoliš. Primjerice, poticanje upotrebe sustava upravljanja voznim parkom za kamione može učiniti teretnu in-

Izvor: Nodalis; Bus Rapid Transit - a new structuring mass transit line in Abidjan (https://nodalis.fr/en/ bus-rapid-transit-structuring-mass-transit-line-abidjan/)

dustriju održivijom. Koristeći podatke, tvrtke i vozači mogu poboljšati svoju učinkovitost goriva, što rezultira smanjenim troškovima i emisijom ugljika. Naravno, kombinacijom ovoga s električnim kamionima, teretna industrija može dodatno smanjiti emisije iz kamiona.

8. Koristite zelenu izgradnju ceste Pri razvoju zelene prometne infrastrukture, također je važno uzeti u obzir materijale koji će se koristiti za ove projekte. Zelena gradnja koristi reciklirane ili održive materijale te strategije dizajna prometne infrastrukture koje ograničavaju utjecaj ceste na okoliš i pomažu u maksimiziranju vijeka trajanja autoceste. Na primjer, tvrtka u Kaliforniji testira pločnik izrađen od recikliranog plastičnog otpada. Kao rezultat, ove ceste mogu smanjiti vrijeme za izgradnju cesta, eliminirati plastični otpad i proizvesti manje emisija zbog svoje niske toplinske energije.

9. Izgradite zelene putove Zeleni putovi uglavnom se nalaze uz rijeke i potoke. Osim što djeluju kao prikladan i učinkovit put, oni također pomažu u poboljšanju kvalitete vode, smanjenju poplava i zaštiti prirodnih staništa. Štoviše, zelene staze mogu poboljšati prostore za rekreaciju, potaknuti tjelesnu aktivnost i poboljšati ukupnu kvalitetu života ljudi.

Sveukupno, nadogradnja i stvaranje prometa održivim poboljšat će promet, okoliš i donijeti korist gradskim društvenim i ekonomskim aktivnostima.

Provedba gore navedenih ideja mogla bi pomoći u poboljšanju kvalitete života u većini gradova. www.suvremena.hr

51

održiva mobilnost

Primjena ITS sustava u prometu – park & ride Pametni gradovi predstavljaju jedan od koncepata u kojem je glavni cilj što većom brzinom djelovati na svakodnevne potrebe građana, a pretpostavka njihovog razvitka polazi od stvaranja pametne infrastrukture i održivog korištenja resursa vodeći brigu o zaštiti okoliša. Temelj ovakvog sustava je digitalna i komunikacijska tehnologija koja u svakom trenutku unaprjeđuje učinkovitost gradskih usluga, smanjuje troškove i potrošnju energije te pozitivno utječe na životni standard stanovnika. Prometna opterećenja, problemi s infrastrukturom, neučinkoviti transport putnika i robe, nesigurnost u prometu samo su neki od urbanih izazo-

va koje treba podići na jednu višu razinu kako bi se omogućio daljnji napredak i rast. Sustavi koji se bave takvim izazovima kako bi se ostvarilo učinkovitije odvijanje prometa nazivaju se Inteligentni transportni sustavi (ITS).

Hiperurbanizacija, kao jedan od najvećih problema bliske budućnosti, priprema prometne stručnjake na dugoročno razmišljanje o prometu u gradovima. Takav način rapidnog razvoja utječe i utjecati će na život ljudi, zagušenost i prometna opterećenja, ali i smisao korištenja osobnih automobila koja smanjuju pokretljivost prijevoza. Jedna od strategija za održivu mobilnost u gradovima odno-

Izvor: Welt; Kosten Hamburg Park and ride Plaetze bald Geld (https://www.welt.de/regionales/hamburg/article106257900/Kosten-Hamburgs-Park-and-Ride-Plaetze-bald-Geld.html) 52

Suvremena trgovina 2(48) – dodatak Logistika

planiranje urbane mobilnosti

Izvor: MOBISOFT; Park and Ride System: Is It Defining Better Future for Urban Commuters? (https://mobisoftinfotech.com/resources/blog/park-and-ride-services/)

si se na park & ride terminale koji potiču korištenje javnog prijevoza kao učinkovitog načina svakodnevnih putovanja.

Kako bi se smanjila uporaba automobila, prva država koja je uvela porez na zagušenja je Švedska, pa se tako u Stockholmu smanjio broj protoka automobila u užu gradsku jezgru korištenjem parkirališnih mjesta na rubnim dijelovima samoga grada.

Smisao takvih terminala je da vozači nastoje izbjeći stresne vožnje u unutrašnjosti grada, traženje sve manjeg broja parkirnih mjesta, ali i nepotrebno zagađenje starih jezgri kako bi se očuvala kulturna baština. Ideja je da se koristi osobni automobil za vožnju od kuće do terminala (park) koji mora biti dostupan većem broju ljudi, a gdje se vozilo parkira, nakon čega se prelazi na jedan od ponuđenih oblika javnog prijevoza (ride). Sustav se promovira putem integriranih karata za relativno nisku cijenu koja pokriva cijenu parkinga osobnog automobila, ali i cijenu karte javnog prijevoza. Takva parkirališta najčešće se nalaze blizu autobusnih ili željezničkih stanica, no ne mora se nužno raditi o javnom prijevozu jer se kao alternativa nudi i mogućnost korištenja bicikla. Da bi takav sustav mogao funkcionirati, potrebno je sagledati niz čimbenika koji pridonose razvoju, a od kojih su najvažniji inteligentni sustavi i različiti oblici automatizacije kako bi se paralelno mogli zadovoljiti ekonomski

aspekti, zadovoljenje ponude i potražnje te lokacija i prostorni potencijali grada.

Izvor: My Parking Sign; Park and Ride Sign (https://www.myparkingsign.com/parking-sign/ park-and-ride-sign/sku-k-4323) www.suvremena.hr

53

održiva mobilnost

POP-UP BIKE LANES ili Kako je Hrvatska (opet) propustila priliku!

Za vrijeme pandemije COVID-19, u Svijetu je više od milijardu eura potrošeno na infrastrukturu povezanu s biciklizmom, a iz(g)rađeno je (ili je u planu) oko 2.000 km novih biciklističkih staza. Prema podacima Europske biciklističke federacije (https:// www.ecf.com/), u vrijeme pandemije za mjere promocije biciklizma najviše je uložila Finska, i to 7,76 eura po stanovniku, a slijede ih Italija sa 5,04 i Francuska sa 4,91 eura po stanovniku.

Postoje tradicionalno biciklističke zemlje (Nizozemska, Danska…) i one koje to nisu. Tijekom pandemije COVID-19 i ove su druge poradile na „biciklističkom imageu“, te su zbog napučenosti ili potpune obustave javnog prijevoza, počele uvoditi tzv. „pop-up“ biciklističke staze ili neke druge mjere.

Tako su u 18 zemalja Europske unije provedene neke mjere vezane uz održivu mobilnost, a pritom prednjači Francuska u kojoj su čak u 198 gradova provedene neke od mjera.

Na taj su način dijelovi urbane cestovne mreže pretvoreni u privremene biciklističke staze, proširivani su nogostupi ili pak su se dijelovi gradova proglašavali „zonama bez automobila“. Gradovi koji su prednjačili u takvom načinu razmišljanja i djelovanja bili su: Pariz sa 30 km staza, London sa 25 km, Berlin sa 24 km, Barcelona sa 20 km. Osim toga, u nekim je gradovima u strogom centru smanjena brzina vožnje na 20 km/h (Bruxelles, Lyon…), dok je u Luxemburgu na najvećem dijelu središta grada određena „zona bez automobila“.

Pop up bike lines u Berlinu @PeterBroytman (creative common licence) 54

Suvremena trgovina 2(48) – dodatak Logistika

planiranje urbane mobilnosti

Izvor: USE; Temporary bicycle infrastructure pops up in Berlin (https://use.metropolis.org/case-studies/pop-up-bike-lanes)

No, neki gradovi nisu ostali na „privremenim“ rješenjima. Tako je pariška gradonačelnica Anne Hidalgo, najavila da će se većina privremenih s vremenom pretvoriti u stalne biciklističke staze, dok je londonski gradonačelnik Sadiq Khan, najavio da će cijeli središnji London uskoro postati „najveća zona bez automobila na svijetu“, kojom će se moći kretati isključivo javni prijevoz, biciklisti i pješaci.

Iz ovih razloga na čudi činjenica da je u većini tih zemalja porasla prodaja bicikala za više od 50%, a ako danas odete kupiti bicikl, vjerojatno će te ga čekati duže nego auto. Mnogi su gradovi i države pandemiju Covid-19 iskoristili za poticanje održive mobilnosti i povećanje kvalitete života. Na žalost, Republika Hrvatska opet nije iskoristila priliku koja se pružila. www.suvremena.hr

55

održiva mobilnost

Prometni čvor Rijeka Republika Hrvatska je po svojoj prirodno – zemljopisnoj složenosti te višesmjernosti prometnih kontakata jedinstveno specifičan dio europskog prostora. U tom kontekstu posebnu ulogu u prometnom sustavu RH, sa razine svjetskih kretanja, ima Prometni čvor Rijeka.

Svi čimbenici globalnog, regionalnog pa i lokalnog povezivanja obrađuju se na diplomskom sveučilišnom studiju Održiva mobilnost i logistika na Sveučilištu Sjever u okviru niza povezanih kolegija. Stečena znanja predstavljaju osnovni preduvjet mogućeg sagledavanja značaja i utjecaja prometnog sustava na život i gospodarstvo uvažavajući temeljne paradigme održivog razvoja.

S obzirom na navedeno u nastavku će se dati generalni pregled europskih prometnih koridora (tematika koja se posebno obrađuje u okviru kolegija Održiva regionalna i urbana mobilnost te Prostor-

no-prometno planiranje) te potom ocjenu i ulogu Prometnog čvora Rijeka u okviru europskih i svjetskih prometnih tokova.

Europska unija predstavlja jedinstveno razvojno tržište te je značajan gospodarski čimbenik. Pritom razvijeni prometni sustav postaje (pred)uvjet za uspješan gospodarski razvitak. EU se odredila da je jedna od mjera za dostizanje ciljeva razvoja potaknuti gradnju osnovne prometne mreže koju je istaknula kroz prepoznatu mrežu primarnih i sveobuhvatnih europskih prometnih koridora (TEN-T koridori). Ukupno je nominirano 9 temeljnih TEN-T koridora od kojih Mediteranski koridor prolazi područjem Republike Hrvatske (identičan nekadašnjem Vb. Paneuropskom koridoru). Važno je naglasiti da si je Europska komisija zadala vrlo ambiciozan plan da se svi temeljni TEN-T koridori imaju realizirati do 2030. godine i to uz sufinan-

Kontejnerski terminal na Zagrebačkoj obali u Rijeci 2015. i 2020 Izvor: Luka Rijeka 56

Suvremena trgovina 2(48) – dodatak Logistika

planiranje urbane mobilnosti na, od Raše do Omišlja na otoku Krku, nalazi na sjecištu dva vrlo važna prometna pravca (Mediteranski TEN-T koridor te Jadransko-jonski koridor). Glavno obilježje Prometnog čvora Rijeka je dobra prostorno prometna lociranost te bliskost svih prometnih grana, čime je naglašena mogućnost intermodalnog prometnog pristupa.

ciranje bespovratnim sredstvima EU. Upravo se o načinima i modelima bespovratnog (su)financiranja sredstvima EU raspravlja na kolegiju Regionalni i urbani razvoj.

Ključan element razvoja Mediteranskog koridora u RH je, uz dogradnju terminala na Zagrebačkoj obali u luci Rijeka, i njegovo koncesioniranje te funkcionalno opremanje. Pritom se radi o objektu koji omogućava pristan najvećih brodova (duljine operativne obale od 400 m s mogućnošću daljnjeg produljenja te dubine uz operativnu obalu preko 20 m).

Koncesioniranje ovog terminala značajno bi povećalo prometni kapacitet u luci Rijeka (za dodatnih 1 mil. TEU) te iziskuje pravovremenu modernizaciju željezničkih kapaciteta (dogradnja kolodvora Rijeka, izgradnja drugog kolosijeka kroz Grad Rijeku te modernizacija postojeće a potom i gradnja nove pruge od Rijeke do Zagreba). Sustav strateškog prometnog planiranja te analiza TEN-T koridora posebno se obrađuje na kolegiju Održiva regionalna i urbana mobilnost.

Uvažavajući navedeni prometni potencijal važno je istaknuti kako Prometni čvor Rijeka primarno obuhvaća lučko terminalni, cestovni i željeznički dio. Važnost prometnog čvora Rijeka ističe se postojanjem luke Rijeka koja se sa svojih pet baze-

Prometno zagušenje gradskih ulica uzrokovano preklapanjem gradskog i tranzitnog prometa rješava se izgradnjom pristupnih prometnica visoke razine uslužnosti do lučkih bazena. No unatoč potrebi gradnje krupne prometne infrastrukture osnovnu koncepciju rješenja prometnog problema u gradu Rijeci treba bazirati na destimulaciji ulaza osobnih vozila u gradsku jezgru. Načelo je ponuditi adekvatnu alternativu osobnom vozilu dobrim i kvalitetnim te jeftinim javnim gradskim prijevozom te uvođenju takozvanog „park and ride“ sustava. Dodatno u javni prijevoz bi se trebalo uključiti gradsku željeznicu, uređenjem i dogradnjom željezničke mreže. U okviru kolegija Održiva regionalna i urbana mobilnost se primarno analiziraju modeli implementacije održivih prometnih rješenja u urbane i regionalne prometne sustave.

Analiziran je značaja i uloge luke Rijeka i Republike Hrvatske u okviru europskih prometnih koridora te nominirani generalni prijedlozi za dostizanje održivog prometnog sustava uz zadovoljenje potreba za tranzitnim i lokalnim prometom. Pritom su istaknuta znanja i kompetencije koje studenti diplomskog sveučilišnog studija Održiva regionalna i urbana mobilnost dobivaju kako bi i spram ovog dijela prometnog planiranja mogli meritorno donositi odluke. Razvidno je kako se samo sustavnim i cjelovitim, na znanju temeljenim, rješenjima mogu razviti i valorizirati prometni sustavi, a što se kroz navedeni studijski program svakako može postići. www.suvremena.hr

57

održiva mobilnost

Strategije za smanjenje uporabe automobila Suočeni s činjenicom da je cestovni prijevoz najveći uzrok onečišćenja okoliša i emisije stakleničkih plinova, gradovi Europske Unije teže održivoj mobilnosti. S financijskog aspekta, prometno zagušenje svake godine bilježi porast, pa se tako dostiže trošak od 270 milijardi eura. Europska Komisija odlučila je kroz niz strategija i odgovarajućih mjera osigurati financijska sredstva za sve one gradove koji će težiti održivom prijevozu te na taj način pokušati smanjiti zagađenje okoliša i osigurati kvalitetan život građana urbanih sredina. Međutim, glavni problem je nepostojanje jasnih pokazatelja da je većina gradova promjenila svoj pristup, pa se radi samo o nekolicini u kojima se kvaliteta zraka blago poboljšala. Uprava takvih gradova uvela je znatne strategije za smanjenje uporabe automobila, a u nastavku su opisane one koju su postigle najviše efekta.

Naknada za uporabu cesta, kao jedna od prvih strategija, rasprostranjena je u cijelom svijetu. U razvijenim zemljama radi se o plaćanju godišnje naknade koja ulazi u fond za njihovo održavanje kako bi se s vremenom mogli ostvariti određeni projekti, financirati novi programi ili smanjiti drugi porezi.

U slabije razvijenim zemljama, ali i u Europskoj Uniji, radi se o uporabi vinjeta za vozače koji nisu iz matične zemlje, ali ovom naknadom omogućuju drugoj zemlji održavanje njihovih cesta. Druga strategija odnosi se ograničenje maksimalnog broja vozila na cestama te je kao takva, metoda zastupljena samo u Singapuru, trećoj državi na svijetu po naseljenosti koja broji 8.000 stanovnika po četvornome kilometru. Najveći problem ove države je prenapučenost koja opterećuje sve segmente, počevši od zdravstva, obrazovanja, energetske učinkovitosti, ali i transporta. S obzirom na cjelokupnu situaciju, stanovnici koji žele posjedovati registrirani osobni automobil moraju sudjelovati na otvorenoj licitaciji koja se provodi dva puta mjesečno.

Onaj tko je spreman najviše platiti dobije certifikat koji vrijedi 10 godina, a pomoću kojeg može registrirati vozilo i na taj način sudjelovati u prometu.

58

Suvremena trgovina 2(48) – dodatak Logistika

Izvor: AA; Top 10 best ULEZ-compliant cars (https:// www.theaa.com/cars/advice/best-used-cars/ best-ulez-compliant-cars)

Sljedeća strategija odnosi se na cijene goriva o kojima ne treba puno raspravljati. Radi se o naknadi za litru potrošenog goriva koja se koristi u iste svrhe kao i prethodno navedene strategije. Kao jedna od najutjecajnih strategija je naplata i ograničenje vremena parkiranja koja najviše utječe na odabir moda putovanja. S obzirom na to da su cijene parkiranja u nekim gradovima dostigle vrhunac, mnogi se odlučuju na javni prijevoz, pješačenje ili biciklizam kao najjeftiniju opciju prijevoza u najopetrećenijim dijelovima grada. Uz tu strategiju veže se uvođenje zona sa smanjenim emisijama stakleničkih plinova u svrhu poticanja nemotoriziranog prometa i zabrane pristupa osobnim vozilima u stare gradske jezgre urbanih sredina, pogotovo vozilima koji imaju nižu EURO normu te se smatraju najvećim zagađivačima. Na sličan način uređen je i Kampus u Koprivnici, gdje je smješteno Sveučilište Sjever. Unutar Kampusa, dozvoljen je ulazak elektro vozilima, biciklistima i pješacima, što je zasad jedinstveni slučaj u Republici Hrvatskoj.

održiva mobilnost

Uloga europske komisije u čistom gradskom prijevozu Europska komisija radi na poboljšanju kvalitete života građana i jačanju gospodarstva promicanjem održive mobilnosti te povećane uporabe čistih i energetskih učinkovitih vozila. Posljednjih godina pojavili su se novi izazovi kao što su klimatske promjene, energetska politika, zakoni o kvaliteti zraka i poteškoće u rješavanju prometnih zagušenja.

Većina europskih građana (preko 70%) živi u urbanom okruženju. Oni svakodnevno dijele istu prometnu infrastrukturu. Urbana mobilnost čini 40% svih emisija CO2 cestovnog prometa. Trenutni je cilj povećati mobilnost, a istovremeno smanjiti zagušenja, nesreće i onečišćenje u europskim gradovima.

Učinkovit i djelotvoran gradski prijevoz može značajno pridonijeti postizanju postavljenog cilja na razini Europske Unije. Uspješno ispunjenje cilja ovisi o mjerama koje poduzimaju nacionalne, regionalne i lokalne vlasti. Kao nastavak Bijele knjige o pro-

metu „Mape puta ka jedinstvenom europskom prometnom prostoru“ iz 2011. godine, Europska komisija 2013. godine iznijela je Paket urbane mobilnosti koji se bavi inicijativama 31, 32 i 33 Bijele knjige.

Inicijativa 31 pozvala je na uspostavu postupaka i mehanizama financijske potpore na europskoj razini za pripremu planova urbane mobilnosti. Inicijativa 32 predviđala je razvoj sustava naplate i ograničenja pristupa prometnicama za gradske korisnike.

Inicijativa 33 pokrivala je izradu smjernica najbolje prakse za bolje praćenje i upravljanje gradskim teretnim tokovima.

Paketom gradske mobilnosti, Komisija pojačava mjere potpore u području gradskog prijevoza putem razmjene iskustava, prikazivanjem najboljih praksi, poticanjem suradnje, pružanjem financijske podrške, fokusiranjem istraživanja na pružanje rješenja za izazove urbane mobilnosti te uključiva-

Izvor: CCAM; EC Call to input on a common European mobility data space (https://www.ccam.eu/ ec-call-to-input-on-a-common-european-mobility-data-space/) 60

Suvremena trgovina 2(48) – dodatak Logistika

planiranje urbane mobilnosti

Namjenska autobusna traka Izvor: UITP; Transforming cities with bus rapid transit (BRT) systems (https://www.uitp.org/publications/ transforming-cities-with-bus-rapid-transit-brt-systems/)

njem država članica i jačanjem međunarodne suradnje. Središnji element Paketa urbane mobilnosti je Komunikacija „Zajedno do konkurentne i resursno učinkovite urbane mobilnosti“ u kojem se naglašavaju zajedničko pružanje održive urbane mobilnosti, planovi održive urbane mobilnosti, koordiniranje intervencija javnog i privatnog sektora te jačanje potpore Europske Unije.

Tijekom posljednjih godina Europska komisija pokrenula je niz inicijativa u području urbane mobilnosti, uključujući istraživanja, primijenjena istraživanja i demonstracije aktivnosti. Informacije o mnogima od ovih projekata mogu se naći na ELTIS-u, europskom web portalu o gradskom prijevozu i mobilnosti. Inicijativa CIVITAS pomaže gradovima širom Europe u provedbi i testiranju inovativnih i integriranih strategija koje se bave energetskim, prometnim i ekološkim ciljevima. Do sada je CIVITAS podržan u 59 gradova, među kojima je i Koprivnica.

Poseban naglasak stavlja se na javni gradski prijevoz. Javni prijevoz dobar je način za smanjenje zagušenja i emisija štetnih plinova u urbanim po-

dručjima, posebno kada se koriste vozila pogonjena na čista goriva. Europska komisija snažno potiče upotrebu multimodalnog javnog prijevoza koji može koristiti svaka osoba. Na primjer, putnik može parkirati automobil izvan gradskog središta na autobusnoj stanici te busom stići do gradskog središta, a zatim pješice ili javnim biciklom do željenog odredišta unutar gradskog središta. Europska komisija doprinosi gradskom javnom prijevozu na nekoliko načina: •

povezuje se s ključnim dionicima radi razmjene znanja i podrške,

•

promovira razmjenu najboljih praksi (npr. putem portala ELTIS),

•

provodi studije o određenim temama, poput studije provedene 2011. godine o pametnim kartama,

•

štiti sigurnost putnika te prava i obveze javnih prijevoznika te na kraju,

•

osigurava financiranje za potporu razvoju biciklističke infrastrukture i program istraživanja Horizon 2020 u okviru inicijative CIVITAS. www.suvremena.hr

61

održiva mobilnost

Zone posebnog uređenja prometa Pješačka zona Pješačka zona je uređena prometna površina koja je prvenstveno namijenjena za kretanje pješaka i u kojoj nije dozvoljeno kretanje motornih vozila osim onih s posebnom dozvolom.

kao i završetak iste. Mjera je predstavljena 1980. u Njemačkoj, a često se opisuje kao „živa ulica“ u kojoj apsolutnu prednost imaju pješaci, a motorna vozila tek mogu s velikim oprezom proći kroz nju.

Zona 30 Zona 30 odnosi se na gradsku zonu u kojoj je ograničena brzina vožnje na 30 km/h. Takvo ograničenje je postavljeno zbog rezultata studija koje pokazuju da pješaci imaju 90% šanse preživljavanja prometne nesreće ako se vozilo kretalo 30 km/h ili manje.

Kod brzine od 45 km/h šanse za preživljavanje padaju na 50%. Vjerojatnost pogibelji pješaka povećava se 8 puta kod brzine vozila od 50 km/h u odnosu na 30 km/h.

Pješačka zona u Koprivnici (foto P. Brlek)

Zona smirenog prometa

U veljači 2020. Održana je Globalna ministarska konferencija o sigurnosti prometa kojoj je domaćin Svjetska zdravstvena organizacija. Stockholmska deklaracija je zaključni dokument te konferencije na kojoj su se okupili ministri i prometni stručnjaci iz 130 zemalja svijeta.

Zona smirenog prometa je područje u naselju obilježeno propisanim prometnim znakom, u kojem se vozila ne smiju kretati brzinom većom od brzine hoda pješaka i u kojem je dječja igra svugdje dopuštena. Obilježava se propisanim prometnim znakom

Između 18 zaključaka, ističe se potreba za uvođenjem ograničenja brzine na 30 km/h u svim gradskim zonama gdje se miješa promet motornih vozila s ranjivim sudionicima prometa – pješacima i biciklistima. Cilj Deklaracije je smanjiti broj žrtava prometa za 50% do 2030. godine na putu prema „Viziji 0“ – 0 žrtava i teških ozljeda u prometu do 2050. godine te podržati održivu mobilnost.

Zona smirenog prometa u Krakowu (foto P. Brlek)

Zona 30 u Varaždinu (foto P. Brlek)

62

Suvremena trgovina 2(48) – dodatak Logistika

planiranje urbane mobilnosti

Zona 30 u Zurichu (foto P. Brlek)

Prema zaključku Deklaracije broj 11 zone 30 se ne uvode samo tamo gdje postoje jaki dokazi da veća brzina od te nije opasna. Što znači da su takve zone potrebne u svim urbanim sredinama gdje ljudi žive, rade, kupuju ili se djeca igraju. Za efikasno smanjenje brzine na 30 km/h nije dovoljno postaviti znak nego bi bile potrebne fizičke mjere poput sužavanja kolnika, povišenih pješačkih prijelaza ili križanja kao i pojačanje represivnih mjera.

Europska komisija pozdravila je Stockholmsku deklaraciju kao niz mjera koje će osigurati smanjenje broja žrtava, ali i imati blagotvoran učinak na kvalitetu zraka i klimatske promjene.

Neki gradovi pokazuju još veću spremnost za promjene poput Londona koji bi 2021. trebao uvesti zonu 24 u poslovnom središtu kako bi smanjili broj automobila za 25% do 2030. godine odnosno 50% do 2044. godine. U poslovno središte svakodnevno na posao dolazi oko 300.000 ljudi, a gradski oci ističu da je odlično povezano metroom, autobu-

snim linijama i biciklističkim stazama. U mnogim europskim gradovima trenutno traju rasprave oko uvođenja ograničenja brzine na 30 km/h na svim gradskim ulicama. U Dublinu je to već provedeno.

U Španjolskoj i Nizozemskoj parlamenti su izglasali da najveća dopuštena brzina u naseljenim područjima bude 30 km/h.

Ograničenje brzine na gradskim ulicama nije jednostrana mjera već su potrebne i druge mjere poput razvoja javnog prijevoza, prilagodbe infrastrukture kao i podizanje svijesti građana te edukacija.

Nadajmo se da ćemo do 2030. i na hrvatskim ulicama vidjeti više zona 30, zona smirenog prometa i pješačkih zona.

Sadržaj je preuzet sa www.zakoci.eu, web stranice koja prati projekt Take a brake! (zakOČI). Cilj projekta je okupiti sve sudionike u prometu, donositelje odluka, stručnjake, studente, policiju, roditelje, odgojitelje, širu zajednicu i – djecu, kako bi zajedno promišljali i razvijali sigurna prometna rješenja. www.suvremena.hr

63

održiva mobilnost

Mapiranje sigurnih staza Uz početak školske godine, uvijek ispočetka postaje aktualna sigurnost djece u prometu. Najčešće se šalju poruke vozačima da povećaju oprez u prometu, odnosno poštuju prometne znakove i propise i pridržavaju se sigurnosnih pravila. Premalo se radi na edukaciji roditelja i djece o ponašanju u prometu.

Istraživanja pokazuju da sve više roditelja vozi djecu u vrtić, osnovnu, pa čak i srednju školu. Time se osim velikih zagušenja ispred tih objekata u vršnim satima, nanosi šteta i samoj djeci. Kako bi se potaknulo pješačenje i samostalan dolazak učenika u školu, te dovođenje djece od strane odraslih pješke u vrtić, važno je, uz promociju samih zdravstvenih prednosti pješačenja, osigurati i povećanje sigurnosti djece u prometu te podići razinu njihove neovisnosti u prometu.

U Velikoj Britaniji i SAD-u postotak djece koja hodaju u školu se kreće oko 30-40%, a u Njemačkoj oko 50%. U Švicarskoj je taj postotak oko 75%, dok

je u Republici Hrvatskoj, prema nekim istraživanjima između 20-30%. Švicarska se može istaknuti kao zemlja primjer u uspostavi i mapiranju sigurnih trasa za sigurno putovanje djece do škola. Roditelji u Švicarskoj su stava da hodanje u školu potiče veću neovisnost djece u svakodnevnom životu. Primjerice, u Zürichu policija na gradskim internet stranicama objavljuje i kontinuirano osvježava podacima kartu sigurnih trasa do škola. Roditelji ili djeca upisom u tražilicu koja se nalazi u gornjem lijevom kutu internet stranice određuju točku polazišta te krajnjeg odredišta, nakon čega im se na karti grada prikazuje najsigurnija trasa, odnosno put do škole, koji nužno nije i najkraći mogući put od kuće do škole.

Po uzoru na Zürich, student sveučilišnog diplomskog studija Održiva mobilnost i logistika, smjer Održivi prometni sustavi na Sveučilištu Sjever, Goran Kaniški, izradio je mapu sigurnih puteva do

Izvor: Roda, Rodina osobna iskaznica (https://www.roda.hr/udruga/o-rodi/o-udruzi-roda/) 64

Suvremena trgovina 2(48) – dodatak Logistika

sigurnost

Prometna karta Općine Gornji Kneginec sa označenim tazinama sigurnosti ulica za kretanje pješaka (izradio G. Kaniški)

škole u Gornjem Knegincu, te ih prikazao kroz diplomski rad „MAPIRANJE SIGURNIH TRASA DO ŠKOLSKIH/PREDŠKOLSKIH OBJEKATA U SVRHU POVEĆANJA SIGURNOSTI DJECE U PROMETU“. Ovaj je rad temeljen na iskustvima dobre prakse izvedenim iz projekta koji se provodi na Sveučilištu Sjever u suradnji sa Udrugom Roda te švicarskim partnerima pod nazivom „ZakOČI! – Take a Brake“.

Osim iscrpne analize postojećeg stanja prometa te anketiranja roditelja školske i vrtićke djece, posebnom metodologijom i vrednovanjem sigurnosti prilaznih ulica školi, u diplomskom radu je predložena i mapa sigurnih ruta do škole, kako bi djeca što ranije i što češće mogla sama ići u školu i iz škole, te bi se time smanjilo opterećenje prilaznih ulica u vršnim satima i povećala sigurnost djece. Nadamo se da će se teorijska zapažanja kolege Kaniškog uskoro primijeniti i u praksi. www.suvremena.hr

65

održiva mobilnost

VISION ZERO – (Nijedan) Gubitak života nije prihvatljiv Skoro polovica prometnih nesreća u Europi događa se na dvotračnim izvangradskim cestama, no problemi na tim dionicama često ostaju zanemarivani. U mnogim zemljama te ceste čine velik dio primarne i sekundarne cestovne prometne mreže. Generalno gledano te su ceste manjih geometrijskih standarda i nisu toliko održavane kao autoceste i brze ceste. U pravilu stoga imaju viši stupanj prometnih nesreća nego ceste više razine uslužnosti.

Obično je to povezano s nedozvoljenim brzinama, opasnim pretjecanjima, vozačevom nepažnjom ili pak neprilagođenom i pretrpanom okolinom.

Stajalište da su za prometnu nesreću gotovo uvijek krivi vozači i kao takvi su jedini krivci, čak i u slučaju da su ozlijeđeni ili poginuli u istoj toj nesreći, možda je najveća prepreka stvaranju okruženja sigurnije ceste. Krivnja se obično pripisuje vozaču, a ne okolini ceste ili opasnosti na cesti. No, činjenica je da nitko nikada ne ulazi u promet s premisom da će učiniti pogrešku i uzrokovati prometnu nesreću.

Pokrenut u Švedskoj još 1994., na nivou EU prihvaćen je princip „Vision Zero“ koji se temelji na jednostavnoj činjenici da smo ljudi i griješimo, a sustav cesta nas mora održavati u pokretu i zaštititi nas na svakom koraku. „Održiva sigurnost“ bazira se na pet principa od kojih se dva baziraju se na „samoobjašnjavajućoj cesti“ (selfexplaining road) i „opraštajućoj okolini ceste“ ( forgiving roadside).

Koncept „samoobjašnjavajuće ceste“ temelji se na ideji da ceste s određenim dizajniranim elementima ili opremom podižu očekivanja sudionika u prometu, a time izazivaju povećanje brzine ili neželjene manevre. Stoga treba dizajnirati „savršenu“ cestu koja će sama po sebi smanjivati brzinu i upućivati na znakove opasnosti. Kako ni „savršena“ cesta ne može spriječiti sve prometne nesreće, okolina ceste mora biti dizajnirana tako da se izbjegnu ozbiljne posljedice u slučaju izlijetanja vozila s ceste. Obično sudari s objektima uz cestu (stupovi66

Suvremena trgovina 2(48) – dodatak Logistika

Izvor: (https://gmtma.org/what-is-vision-zero/)

ma, drvećem, ogradom…) imaju najteže posljedice, stoga tako dizajnirana cesta mora biti oslobođena opasnih objekata. Naravno, to nije moguće u svim situacijama, pogotovo jer se većina intervencija i sanacija mora izvoditi na već izgrađenim prometnicama. U takvim slučajevima, ako nema drugih mogućnosti, ti objekti trebali bi se ukloniti ili zaštititi zaštitnim ogradama. „Opraštajuća okolina ceste“ definira se kao put koji je dizajniran i izgrađen na način da blokira i ometa razvoj mogućih vozačevih pogrešaka i izbjegava ili ublažava negativne pogreške u vožnji, omogućujući vozaču da vrati kontrolu, nastavi vožnju ili zaustavi vozilo na siguran način.

Ukratko, „samoobjašnjavajuće ceste“ pokušavaju predvidjeti vozačeve pogreške, dok „opraštajuća okolina ceste“ minimizira posljedice.

Kako bi se zadovoljio glavni prometni cilj, a to je sigurna i učinkovita vožnja sudionika u prometu, potrebna je zadovoljavajuća integracija cestovnog dizajna, kontrole prometa i sudionika u prometu, odnosno njihovo jedinstveno djelovanje. Dizajneri i planeri cestovnih prometnica moraju prepoznati kakav će utjecaj njihove odluke imati na potrebe za kontrolom prometa s kojima se susreću prometni projektanti, ali i na posljedični utjecaj na sigurno i učinkovito putovanje korisnika. Sigurne su ceste one koje su „samo-objašnjenjem“ korisnicima prikazale kako se ponašati isključivo zbog izgleda i kontrole na cesti.

sigurnost

Održiva sigurnost u prometu Vizija održive sigurnosti optimalan je pristup za poboljšanje sigurnosti na cestama, porijeklom iz Nizozemske. Sustav održivog sigurnog cestovnog prometa sprječava smrtne slučajeve na cestama, ozbiljne i trajne ozljede sudionika u prometu sustavnim smanjenjem temeljnih rizika cijelog prometnog sustava. Ljudski čimbenici su primarni fokus: polazeći od potreba, kompetencija, ograničenja i ranjivosti ljudi, prometni sustav može se realno prilagoditi kako bi se postigla maksimalna sigurnost.

U ovome sustavu postavljeno je pet kriterija koji moraju zadovoljiti „održivu sigurnost“. To su: (1) FUNKCIONALNOST cesta (2) (BIO) MEHANIKA: ograničavanje razlika u brzini, smjeru, masi i veličini i pružanje odgovarajuće zaštite sudionicima u prometu (3) PSIHOLOGIJA: usklađivanje dizajna okruženja cestovne infrastrukture s kompetencijama sudionika u prometu (4) Učinkovito raspoređivanje ODGOVORNOSTI (5) UČENJE I INOVACIJE u prometnom sustavu.

U održivo sigurnom sustavu cestovnog prometa ... ... cesta i vozilo štite vas i one oko vas od velikih prometnih opasnosti.

U održivo sigurnom sustavu cestovnog prometa ... ... svako dijete može sigurno hodati ili voziti bicikl u školu, zahvaljujući pravilnom planiranju susjedstva, sigurnom uređenju ceste, sigurnim brzinama, i dovoljnoj fizičkoj zaštiti.

U održivo sigurnom sustavu cestovnog prometa ... ... prometni stručnjaci rade zajedno i provjeravaju se kako bi postigli maksimalno siguran rezultat.

U održivo sigurnom sustavu cestovnog prometa ... ... stariji sudionik u prometu razumije kako je predviđeno da prometni sustav funkcionira i na taj način može sigurno sudjelovati u prometnim situacijama.

U održivo sigurnom sustavu cestovnog prometa ... ... vlada prihvaća konačnu odgovornost za prometni sustav bez nesreća.

U održivo sigurnom sustavu cestovnog prometa ... ... istražuju se svi smrtni slučajevi kako bi se utvrdilo zašto stvari još uvijek idu po zlu.

Izvor: City of Ljubljana; EMW 2021: Safe and Healthy with Sustainable Mobility (https://www.ljubljana.si/en/news/ emw-2021-safe-and-healthy-with-sustainable-mobility/) www.suvremena.hr

67

održiva mobilnost

Shared space – gdje ulice nemaju pravila Od svojih početaka promet u gradovima odvijao se bez signalizacije, a signalizacija na kakvu smo danas navikli zapravo se razvila tek u posljednjim desetljećima. Većim dijelom 20. stoljeća smatralo se da se povećanje sigurnost u prometu postiže razdvajanjem vozila od ostalih sudionika prometa. Tako je kaldrma postala beton ili asfalt, postavljena je prometna signalizacija, izgrađene su pješačke staze i označeni pješački prijelazi kao dio kolničke površine namijenjen za prelaženje pješaka preko kolnika. Raskrižja su se smatrala previše složena pa su regulirana svjetlosnom prometnom signalizacijom.

Sigurno je da je ovaj inženjerski pristup uređivanja i standardizacije ulica ima nekoliko prednosti.

Otkad je sigurnost prometa postala ozbiljna žariš-

na točka u prometnom inženjerstvu, ceste su postale mnogo sigurnije. Čak i uzimajući u obzir da se količina prijeđenih kilometara stalno povećava iz godine u godinu, broj prometnih nesreća u razvijenim zemljama se smanjuje.

Vjerojatno nijedan grad na svijetu, niti jedna ulica, je nezamisliva bez prometnih znakova kojima se sudionici u prometu upozoravaju na opasnost koja im prijeti na određenoj cesti ili dijelu te ceste, stavljaju do znanja ograničenja, zabrane i obveze kojih se sudionici u prometu moraju držati i daju potrebne obavijesti za siguran i nesmetan tok prometa. Međutim, vlasti pojedinih malih europskih gradova odlučile su provesti istraživanje i uklonili su sve prometne znakove s cesta.

Izvor: Livingstreets; Ciht launches review of the issue of shared space (https://www.livingstreets.org.uk/news-and-blog/ press-media/ciht-launches-review-of-the-issue-of-shared-space-our-comment) 68

Suvremena trgovina 2(48) – dodatak Logistika

sigurnost

Izvor: Peachtree; Definig shared space (https://www.sharepeachtree.com/shared-spaces)

U takvo istraživanje uključen je grad Drachten iz Nizozemske, njemački grad Bomte i drugi. U Drachtenu se godinu dana ranije dogodilo oko osam nesreća, a nakon uklanjanja prometnih znakova njihov je broj bio nula. Važno je napomenuti da se za godinu dana u Bomteu događalo i do 50 prometnih nesreća, ali nakon što su uklonjeni prometni znakovi, svi problemi su bili riješeni. U gradu postoji samo jedan ulični znak, koji obavještava pješake i bicikliste, koji moraju dijeliti cestu s vozačima.

Regulacija prometa je tako svedena na međusobno pregovaranje i poštivanje svih korisnika. Premda zvuči kao okvir za stvaranje potpunog prometnog kaosa, model se pokazao uspješnim. Bez semafora vozači su usporili brzinu i postali obazriviji prema ostalim sudionicima gradskog prometa. Pješaci se osjećaju sigurnije te se život polako vratio u centre pojedinih malih europskih gradova što se vidi na ekonomskim pokazateljima.

Da bi se pristupilo primjeni načela dijeljenog prostora, ulice moraju biti ciljano planirane i opremljene za usporavanje prometa. To zahtijeva primjenu različitih projektnih rješenja, od postavljanja različite teksture na podlozi, uzdignute plohe na pješačkim prijelazima, korištenja različitih boja, podloga i dr., čime se ostvaruje preduvjet da ulica propisuje pravila bolje nego bilo koja prometna signalizacija. Pored toga potrebna je i intenzivna obrazovna kampanja kako bi se svi sudionici upoznali s novim pravilima, no i prometna kultura treba biti na određenom stupnju razvitka. Uz sve negativne utjecaje koje ima današnji promet, javlja se sve snažnija inicijativa za promjene u smislu poboljšanja. Nastala je globalna potreba za provođenjem novih ideja i sustava kojima bi se u budućnosti promijenio negativan utjecaj prometa. Ovaj novi pogled poznat je kao održivi prometni sustav. Ta nova paradigma održivog prometa definira održivi prometni sustav kao sustav koji daje pozitivan doprinos zaštiti okoliša, socijalnoj i ekonomskoj održivosti zajednice. www.suvremena.hr

69

održiva mobilnost

Želimo ograničenje 30 km/h!

U ponedjeljak, 17. svibnja 2021., započeo je šesti UN-ov globalni tjedan sigurnosti na cestama (https:// www.unroadsafetyweek.org). S time je započelo i novo Desetljeće akcije za sigurnost na cestama. Nadovezujući se na Stockholmsku deklaraciju iz 2020. godine, kampanja „Ulice za život“ usredotočuje se na zagovaranje maksimalne brzine od 30 km/h na urbanim ulicama u kojima se miješaju motorizirani promet i ranjivi sudionici u prometu, osim ako postoje jasni dokazi zašto to nije potrebno.

Cestovne nesreće vodeći su uzrok smrti djece, adolescenata i mladih u dobi od 5 do 29 godina, a male brzine u gradskim ulicama mogu spasiti živote.

Kampanja „Ulice za život“ želi kroz izmjene zakona, dizajn infrastrukture, provedbu i podizanje svijesti javnosti, dovesti do ograničenja brzine od 30 km/h u ulicama gdje ljudi hodaju, žive i igraju se.

Takve su ulice sigurne, zdrave, zelene i pogodne za život. One nude potencijal za borbu protiv ovisnosti o automobilima, dovode do povećanja sigurnosti u cestovnom prometu i smanjuju klimatske utjecaje.

Na kraju, za one koji misle da je učinak smanjenja brzine na sigurnost prometa, mit, evo nekoliko činjenica koje to opovrgavaju. U kanadskom Torontu sudari na cestama smanjili su se za 28% nakon smanjenja ograničenja brzine s 40 na 30 km/h, što je dovelo do smanjenja ozbiljnih ozljeda i poginulih za dvije trećine. Studija rađena u Londonu, pokazala je da su niže granice brzine (u ovom slučaju zone od 20 milja na sat) povezane sa smanjenjem broja žrtava na cesti za 42%, dok je u Bristolu uvođenje ograničenja od 20 milja na sat povezano sa smanjenjem smrtnih ozljeda za 63%.

Na kraju, WHO je zaključila da porast prosječne brzine od 1 km/h rezultira 3% većim rizikom od sudara i 4 do 5% porastom smrtnih slučajeva. #streetsforlife #love30

U gradovima gdje se provodi strategija Vision Zero, ulice malih brzina su ključne za postizanje zadanog cilja – uklanjanje poginulih i ozbiljnih ozljeda od sudara na cesti. Helsinki u cijeloj 2020. nije zabilježio smrtne slučajeve prvi put otkako se od 1960. godine vodi evidencija, dok u Oslu nije bilo smrtnih slučajeva pješaka ili biciklista. Diljem Norveške nije bilo stradale djece mlađe od 16 godina!

Osim toga, ulice malih brzina potiču aktivnu, nemotoriziranu mobilnost, što je dobro za klimu i smanjenje zagađenja zraka, ali i zagušenja prometnica. U Edinburghu u ulicama u blizini škola gdje je smanjena brzina povećao se udio djece osnovnoškolskog uzrasta koji hodaju u školu s 58% na 74%, dok se dolazak biciklom u školu povećao s 3% na 22%.

Izvor: US Separtment Of State, World Health Organization (https://www.state.gov/world-health-organization/)

Streets for Life (unroadsafetyweek.org) 70

Suvremena trgovina 2(48) – dodatak Logistika

sigurnost

Izvor: Securoute prevention; Toolkit for the UNGRSW 2021 Street for life (https://securouteafrica.org/2021/04/04/toolkit-for-the-ungrsw-2021-street-for-life/)

www.suvremena.hr

71

održiva mobilnost

Povezanost turizma i mobilnosti Mobilnost i turizam međusobno su povezani na više razina: prijevoz nam omogućuje dolazak do željene turističke destinacije, ali i omogućuje turističku mobilnost u destinaciji boravka. Osim toga, u nekim je slučajevima i turistička atrakcija zbog koje se putovanje i poduzima. Povezanost turističkog i prometnog djelovanja proizlaze iz njihovog preklapanja u prostoru.

Utjecaj turizma na promet manifestira se potrebom za porastom kapaciteta prometnih sustava, pojačanim razvojem i modernizacijom prometne infrastrukture, porastom broja putnika i tereta, te uvođenjem novih organizacijskih oblika prometa. Pružanje održivih prijevoznih mogućnosti turistima u turističkoj destinaciji podrazumijeva prometnu dostupnost turističkih atrakcija i drugih sadržaja potrebnih turistima, čime se ostvaruju preduvjeti za njihovo posjećivanje i za zadovoljstvo turističkim boravkom u destinaciji.

Globalno, turizam predstavlja treću najznačajniju ekonomsku aktivnost pri čemu generira oko 5%

BDP-a i stvara oko 8% radnih mjesta, što ga čini značajnim potencijalom za daljnji rast i zapošljavanje. U Republici Hrvatskoj, turizam predstavlja najvitalniju gospodarsku granu sa značajnim potencijalom za rast i razvoj relevantnih aktivnosti domaćeg gospodarstva jer generira 10,4% izravnog udjela u BDP-u, s ukupnim učinkom od 14,3%. Vremenski i sadržajno usklađeno investiranje u prometni i turistički kapacitet daje veće financijske učinke od onih koji bi se ostvarili zasebnim ulaganjem u jednu i drugu djelatnost.

S druge strane, procjenjuje se da turizam na globalnoj razini doprinosi ukupnim svjetskim emisijama stakleničkih plinova s oko 5% od čega oko 40% pripada avionskom prometu, 30% automobilskom prometu i 20% turističkom smještaju.

Tradicionalno, turizam i prijevoz razmatrani su odvojeno, a mobilnost je bila preduvjet, a ne sastavni dio turističke aktivnosti. U današnje vrijeme, smatra se da za razvoj i funkcioniranje prometne infrastrukture mora postojati dobro osmišljena pro-

Sustav javnih bicikala u Omišlju (foto. P. Brlek) 72

Suvremena trgovina 2(48) – dodatak Logistika

usluge

Sustav dijeljenja električnih automobila u Zagrebu (foto. P. Brlek)

metna politika, koja zadovoljava trenutnu i buduću prijevoznu potražnju uz primjenu održivih tehnologija prijevoza.

6. Obuka ugostiteljskih djelatnika koji će svojim gostima pružiti prvenstveno održiva rješenja za putovanja;

Kroz projekt CIVITAS DESTINATIONS, osim pilot projekata u turističkim destinacijama, predloženo je deset smjernica za turizam i mobilnost koje pružaju orijentaciju za poboljšanje upravljanja turizmom, putovanjem korisnika i smanjenjem emisije CO2 za dionike u turizmu i prometu, a sve na putu prema pametnoj i održivoj mobilnosti. Deset smjernica su:

7. Sinergijsko kombiniranje različitih načina prijevoza npr. na kartici javnog prijevoza nudi se popust za dijeljenje bicikala, na kartici za dijeljenje bicikala popust za iznajmljivanje električnih automobila;

1. Bliska međusektorska suradnja turizma i mobilnosti 2. Promicanje rješenja mobilnosti kao korist za poboljšanje turističkog proizvoda; 3. Osmisliti turistička iskustva kombinirajući načine održive mobilnosti, npr. biciklizam/hodočašće, hodanje/arhitektura; 4. Omogućiti elektroničke i tiskane informacije o mogućnostima održive mobilnosti; 5. Potaknuti operatere javnog prijevoza na poboljšanje i promicanje svojih ruralnih usluga na turističkom tržištu;

8. Prikupljanje i razmjena podataka između turističkih i prometnih subjekata; 9. Uključivanje nadogradnje održivih načina mobilnosti i infrastrukture u strateško planiranje turističke destinacije; 10. Nadogradnja turističkih poduzeća za promicanje zelenih rješenja, uključujući rješenja za održivu mobilnost.

Odluke o mobilnosti i prijevozu potrebno je integrirati u planiranje razvoja turizma, ali i u prostorno planiranje. Kako bi bila učinkovita, ova integrirana politika zahtijeva upotrebu odgovarajućih alata za upravljanje i praćenje, odabir održivih mjera i pokazatelje učinka ili zadovoljstva upućene operaterima i turističkoj potražnji. www.suvremena.hr

73

održiva mobilnost

Aplikacija WHIM Sampo Hietanen predstavio je koncept MaaS-a u pravom smislu riječi na konferenciji u znanstvenom centru Heureka, 2014. godine. Njegova osnovna ideja temeljila se na promatranju mobilnosti kroz potrebe korisnika koji bi kupovinu automobila trebali zamijeniti kupovinom usluga i kombiniranjem različitih načina prijevoza kako bi se optimizirao protok prometa. Za funkcioniranje ovakvog koncepta, prebacivanje s jednog prijevoznog sredstva na drugo mora biti što lakše i ugodnije za korisnike, a cjelokupan prijevoz mora stajati iza jedne usluge, aplikacije, gdje zakoni i propisi moraju biti usklađeni s korisničkim i aplikacijskim sučeljima, tehnologijom i opcijama naplate.

Whim je prvi puta predstavljen 2015. godine, nakon čega se aplikacija kao takva, proširila i u ostale gradove, npr. Antwerpen , Birmingham i Beč te je također započeta suradnja s prijevoznicima u dva glavna azijska grada, Tokiju i Singapuru. Uz pretplatu na Whim i njegovu mobilnu aplikaciju, korisnik može kupiti kartu za javni prijevoz, naručiti taksi i unajmiti automobil ili javni bicikl. Whim ima različite modele određivanja cijena – plaćanje u hodu, pretplata na ponuđene modove s fiksnom cijenom ili kombinacija prethodno navedenih.

U Finskoj je Whim dostupan u gradskom području Helsinkija gdje ga koristi oko 100.000 stanovnika kojima su predložena četiri različita cjenovna plana. Whim to Go je najjeftinija pretplata koja nema mjesečne naknade, nego zahtjeva „plaćanje u

Izvor: Ground Communications; Finnish Mobility-as-aService application Whim receives Good Design Award (https://news.cision.com/ground-communications/r/ finnish-mobility-as-a-service-application-whim-receivesgood-design-award,c2924817) 74

Suvremena trgovina 2(48) – dodatak Logistika

Izvor: Circularx; WHIM mobility as a service (https://www. circularx.eu/en/cases/59/whim-mobility-as-a-service)

hodu“. Cijene usluga su iste kao i prilikom naručivanja usluga izravno od operatera, a uloga aplikacije realizira se u kombinaciji različitih načina prijevoza, na jednom mjestu. Whim Urban 30 je mjesečna pretplata čija cijena iznosi 59,70 eura mjesečno, uključujući neograničene vožnje javnim gradskim prijevozom kao i neograničeno iznajmljivanje javnih bicikala. Uz to, vožnje taksijem kraće od 5 kilometara imaju fiksnu cijenu i iznose samo 10 eura, dok najam automobila iznosi 49 eura po danu. Whim Weekend drugi je najbolji model pretplate koji iznosi 249 eura mjesečno. Uključuje iste usluge kao Whim Urban 30, ali uz to i besplatan najam automobila tijekom vikenda.

Whim Unlimited je najbolja opcija koja iznosi 499 eura mjesečno, ali ima dvije dodatne velike prednosti. Vožnja taksijem kraća od 5 kilometara potpuno je besplatna i neograničena kao i iznajmljivanje automobila. Aplikacija je praktična za upotrebu i nudi mogućnost spremanja svih prethodnih putovanja na jedno mjesto. Treba imati na umu i njezinu fleksibilnost, pa se tako iz mjeseca u mjesec mogu nasumično izmjenjivati ponuđeni cjenovni planovi, ovisno o potrebama korisnika što je vrlo praktično za turiste ili osobe koje ne putuju često.

Pretplatom se također dobivaju dodatne pogodnosti, tako da će aplikacija biti pravi izbor svima onima koji imaju na umu korištenje različitih metoda javnog prijevoza.

usluge

Mobilnost kao usluga (MaaS) Operatori javnog prijevoza posljednjih nekoliko godina ulažu znatne napore kako bi osigurali jedinstvenu kartu za javni prijevoz na način da se svim putnicima omogući korištenje usluga različitih prijevoznika u istome gradu ili regiji. Međutim, praćenje trendova i korištenje novih vrsta prijevoza, promjene u načinu života mlađih generacija, trend urbanizacije, promjena očekivanja korisnika, gradske inovacije, brzi rast tehnologije – sve navedeno utječe i oblikuje budućnost mobilnost. Kreatori prometne politike godinama pokušavaju učiniti javni prijevoz atraktivnijim kako bi se omogućio postepeni prelazak s privatnih automobila na alternativnije načine prijevoza što se uglavnom može ostvariti kroz nove tehnologije moderne mobilnost koja mora pružiti visoku razinu fleksibilnosti i pristupačnosti. S obzirom na tradicionalne sustave mobilnosti korisnici imaju vrlo malo izravnih mogućnosti utjecaja na vrstu / razinu usluge javnog prijevoza, osim ako su u mogućnosti platiti više i koristiti alternativno prijevozno sredstvo. S druge strane, operatori su zakonski dužni pružati usluge za koju su registrirani, bez obzira da li ju netko u određenom vremenskom periodu koristi ili ne. Isto tako, usluge se inicijalno uvode na temelju ograničenih količina povijesnih podataka o potrebama / preferencijama korisnika koji se prikupljaju i tako stvaraju prosjek svih podataka o mrežama ruta i dostupnim podacima o kartama. U praksi je ovaj pristup „dovoljno dobar“ jer ekonomska i regulator-

Izvor: City Innovation Forum https://cityinnovatorsforum. com/mobility-as-a-service/

Izvor: SKETGO; The biggest transport revolution of the 21st century (https://skedgo.com/ what-is-mobility-as-a-service-maas/)

na stvarnost nalaže da je operator ograničen u pogledu veličine vozila kojim upravlja, karakteristika ruta i reda vožnje tijekom uobičajenog dana. Također je ključno da operatori ili pružatelji usluga moraju imati licencu i moraju biti jasno prepoznatljivi te su strogo regulirani.

Uvođenjem novog trenda „Mobilnosti kao usluge“ (eng. Mobility as a Service, MaaS) situacija će vidljivo biti drugačija, stoga će prva ključna promjena biti ta da korisnici prijevoza i pružatelji usluga u jednom određenom trenutku komuniciraju o svojim mogućnostima / potrebama putem digitalne platforme usluge. Druga ključna promjena je pojava cijelog novog paketa zajedničkih usluga što znači da će korisnici biti slobodniji u pogledu svojih očekivanja, pa će višestrukim operatorima prijevoznih usluga navesti točnije značajke prijevozničke usluge: vrijeme dolaska, ishodište i odredište, stupanj fleksibilnosti, razina potrebne udobnosti, cijenu koju je spreman platiti i sl.

Nudeći širok spektar usluga, pružatelji će moći prihvatiti ili odbiti korisnika, ovisno o ispunjenju njihovih očekivanja, dok će regulatori lako nadgledati dostupnost usluga i prema tome prilagoditi tržišnu strategiju i političke odluke. To bi trebalo rezultirati uslugama koje u osnovi vode korisnici i koji se prilagođavaju stvarnim uvjetima na tržištu u bilo kojem trenutku i na bilo kojem mjestu, na opću dobrobit svih uključenih dionika. www.suvremena.hr

75

održiva mobilnost

Rijeka City Card Sve više gradova u Svijetu, svojim stanovnicima i turistima na razne načine omogućava veću mobilnost u gradskom i prigradskom prijevozu uz istovremeni pristup u muzeje i druga mjesta od interesa i to s popustima. Sve to je moguće na razne načine, a jedan od najraširenijih je pomoću tzv. „gradskih kartica“. Primjeri dobre prakse pokazuju da korištenje ovakvih kartica pomaže u povećanju broja turista koji koriste održive modove mobilnosti za svoja slobodna putovanja, omogućujući im da kupe jednu kartu za vrijeme boravka, za sve svoje prijevoze u javnom prijevozu (gradski i ruralni). Osim toga, korištenje kartice pomaže i putnicima/stanovnicima određenog grada lakše planiranje svojih putovanja.

Jedna od najpoznatijih svjetskih kartica je „London City Pass“. Kartica pomoću koje je moguće neograničeno putovati svim sredstvima londonskog javnog prijevoza (podzemna željeznica, bus, laka željeznica, prigradski vlak…) te uz to vidjeti besplatno i više od 80 londonskih znamenitosti uključujući i one najznačajnije, kao što su Tower of London, Windsor Castle, ali i muzej transporta ili imati turu biciklima po gradu.

Grad Rijeka proglašen je u 2020. godini najboljim hrvatskim velikim gradom. Cijeli je niz aktivnosti koje su uvjetovale dobivanje ove prestižne titule. Jedna od njih je razvoj te puštanje u operativ-

Izvor: Riportal (https://riportal.net.hr/rijeka/ri-tv-nakorzu-predstavljena-ricikleta-sustav-javnih-elektricnihbicikli-u-rijeci/154271/)

nu uporabu Rijeka City Card-a (https://www.rijekacitycard.hr). Radi se o jedinstvenoj kartici kojom omogućava brže i jednostavnije korištenje usluga gradskih komunalnih poduzeća i gradskih ustanova u vlasništvu i suvlasništvu Grada Rijeke.

Jedna od dostupnih digitalnih usluga je i nedavno uvedena mogućnost on-line kupovine mjesečnih autobusnih karata. Ne samo da se na ovaj način u bitnome povećava kvaliteta pružanja usluge već se u pandemijsko vrijeme smanjuje mogućnost zaraze uzrokovano nepotrebnim čekanjem u redovima.

Ova usluga je posebno važna iz razloga što se u pravilu mjesečne karte kupuju početkom mjeseca.

Dakle u tom periodu i gužve na šalterima su najveće kao i nezadovoljstvo korisnika zbog dugotrajnog čekanja u redovima.

Ovakve, naizgled jednostavne, usluge u bitnome doprinose atraktivnosti javnog prijevoza putnika te su dodatni čimbenik kojim se mogu motivirati građani da aktivnije koriste javni prijevoz.

Dodatne funkcionalnosti koje Rijeka City Card pruža su prepaid mjesečne ili godišnje karte kupljenje za javni prijevoz putnika te pretplatne parkirne karte. Moguće je uplatiti iznos do 1.000 kn kojim se onda mogu kupovati jednokratne vozne karte u autobusu odnosno plaćati parking na parkiralištima u Gradu Rijeci.

Rijeka City Card Izvor: https://www.mojarijeka.hr/kupovina-mjesecnihkarata-autotroleja-putem-novog-web-shopa/ 76

Suvremena trgovina 2(48) – dodatak Logistika

Također, pomoću kartice, moguće je koristiti i riječki sustav javnih bicikala, RICIKLETA, a u planu su i mnoge druge funkcionalnosti.

www.suvremena.hr

77

održiva mobilnost

Dijeljena mobilnost Za razliku od masovnog javnog prijevoza putnika, kao okosnice održive mobilnosti u gradovima, tijekom godina počela se razvijati i tzv. dijeljena mobilnost (eng. shared mobility). Ovaj je prijevozni sustav zapravo hibrid između uporabe privatnih vozila i masovnog ili javnog prijevoza. Kroz dijeljenu mobilnost korisnici dijele vozilo istovremeno ili kao grupa (eng. ride-sharing) ili osobno (eng. carsharing ili bike sharing).

U 16 europskih gradova provedena je analiza dijeljene mobilnosti, odnosno sustava javne upotrebe, a koje čine javni bicikli (stacionarni i slobodno protočni bez stanica), e-romobili, mopedi i carsharing (stacionarni i slobodno protočni bez stanica) sustavi. Ovu iscrpnu statističku analizu izradila je tvrtka fluctuo (https://fluctuo.com/), koja sakuplja podatke o dijeljenoj mobilnosti.

U tih 16 gradova, postoji 221 ovakva usluga, a najviše ih, po 20 imaju Berlin, Barcelona i Bordeaux.

Tijekom prva tri mjeseca 2021. u tim je gradovima bilo upotrebljavano 235.000 dijeljenih vozila, napravljeno je 13 milijuna putovanja, što čini oko 5 dijeljenih putovanja svake sekunde.

Ako se pogledaju samo sustavi javnih bicikala, Pariz ima uvjerljivo najviše dnevnih putovanja javnim biciklima, a slijede ga Barcelona i Madrid. Kod električnih romobila, primat drži Bordeaux, dok su Stockholm i Milano odmah iza njega. Najviše dnevnih putovanja mopedima odvija se u Rotterdamu, pa Madridu i Rimu, dok najviše vožnji dijeljenim automobilima ima u Beču, pa zatim Milanu i Hamburgu.

Promatrajući samo jedan od tih gradova, npr. Pariz, on ima sve promatrane usluge te 17 operatora

Izvor: Automoblog; Best car sharing services (https://www.automoblog.net/best-car-sharing-services/) 78

Suvremena trgovina 2(48) – dodatak Logistika

usluge

Izvor: Mreža; Matija Krznar, Urban Mobility: Spin City prvi je car sharing na našim prostorima (https://mreza.bug.hr/ matija-krznar-urban-mobility-spin-city-prvi-je-car-sharing-na-nasim-prostorima/)

koji upravljaju njima sa sveukupno 45.000 dijeljenih vozila. Pariški sustav javnih bicikala Velib (https:// www.velib-metropole.fr/) je najveći i najzaposleniji sustav javnih bicikala u EU sa 18.500 stacionarnih javnih bicikala. Postoje još dva operatera koji iznajmljuju 3.400 slobodno protočnih bicikala. Sve zajedno, to čini više od 40 bicikala na 10.000 stanovnika. E-romobilima, također, upravljaju tri različita operatora (Pariz je ograničio broj operatera i broj e-romobila), a njih je trenutno oko 14.000, dok je javnih mopeda oko 3.100. Operatera u carsharing sustavu ima najviše, i to 9 s ukupnom flotom od oko 6.000 vozila.

S druge strane, Milano, koji također ima 17 operatera, ima „samo“ 17.800 dijeljenih vozila, i to, 9.600 javnih bicikala, 3.400 e-romobila (5 operatora), 3.600 mopeda te 1.900 dijeljenih automobi-

la. Milano ima ograničen maksimalan broj bicikala i e-romobila po operatoru, dok za dijeljene automobile i mopede ima postavljene minimalne granice, što ga svakako čini jednim od najkonkurentnijih i najraznolikijih gradova što se tiče dijeljene mobilnosti. Što se tiče Republike Hrvatske, dijeljena mobilnost je ovdje još u povojima, pa tako na cijelom teritoriju RH možemo pričati o dvadesetak gradova koji imaju javne bicikle, dva do tri grada koji imaju eromobile (Zadar, Osijek, najavljen Varaždin) te tri grada koji imaju car-sharing sustav (Zagreb, Dubrovnik i od nedavno Osijek), no podaci o veličini flote i korištenju istih nisu dostupni. Jedan od rijetkih sustava javnih bicikala, koji se još uvijek ne naplaćuje nalazi se u Koprivnici.

www.suvremena.hr

79

Pametni gradovi

pametni gradovi

Hrvatska će razvijati pametna sela Dobra je vijest za Hrvatsku da će članice Europske unije biti obvezne izdvajati najmanje pet posto sredstava iz Europskog fonda za regionalni razvoj od 2021. godine namijenjenih razvoju pametnih sela. Stajalište, prema kojemu se najmanje pet posto sredstava iz ERDF-a od 2021. godine mora usmjeriti na razvoj pametnih sela, odnosno oko 2,4 milijarde eura na razini EU-a, može biti prekretnica na hrvatski stav o selu.

U situaciji kada je mladima u hrvatskoj život na selu nešto besperspektivno i zaostalo, sama informacija da EU želi ulagati u proizvodnju hrane, zaštitu okoliša i pošumljavanje može biti razlog da preispitaju svoje stavove i okrenu se sve profitabilnijim zelenim poslovima.

Prijedlog Uredbe o Europskom fondu za regionalni razvoj (ERDF) i Kohezijskom fondu zastupni-

Izvor: (https://thepointsguy.co.uk/guide/most-beautiful-villages-visit-croatia/) 82

Suvremena trgovina 2(48) – dodatak Logistika

pametni gradovi

Izvor: Interreg Europe; Smart villages strategy (https://www.interregeurope.eu/good-practices/smart-villages-strategy)

ci su podržali uvjerljivom većinom uz komentar „zajedno se zalažemo za pametna sela i borimo s problemima depopulacije i nestanka ruralnih područja, zajedno pokušavamo pronaći odgovore na demografske izazove, i zajedno želimo izgraditi Europu jednakih mogućnosti i životnog standarda svih građana“. Razvoj pametnih sela podrazumijeva automatizaciju i robotizaciju poljoprivrede, prelazak na kružnu ekonomiju, digitalizaciju i korištenje obnovljivih izvora energije. Zato se sredstva u novom višegodišnjem financijskom okviru trebaju iskoristiti za postizanje pametnije, zelenije i povezanije Europe te Europe koja uključuje i približava se građanima.

Ljudi zaboravljaju da su voda i hrana osnovne ljudske potrebe i misle da je sve riješeno ako ih mogu kupiti u trgovinama. EU smatra da će jedan od glavnih zadataka pametnih sela biti proizvodnja hrane, kako bi se ispunile sve potrebe sve većeg broja ljudi na Zemlji, je jedno od najvažnijih pitanja koja postavljaju futurolozi „što i kako ćemo jesti za deset, pa i za 20 godina?

Stručnjaci koji se bave budućnošću prehrane predviđaju kako ćemo promijeniti način konzumiranja hrane te koje su to nove namirnice koje će se po-

javiti u našoj prehrani. Umjesto današnjih modernih ponuda koje se nalaze na jelovnicima restorana, ali i u kućama, budućnost uključuje dublje razumijevanje prehrane i zdravlja. Koncept pametnih gradova, odnosno u ovom slučaju sela obuhvaća primjenu modernih tehnologija kako bi se povećala kvaliteta života.

Smart tehnologija najavljuje da će uskoro 3D printeri moći isprintati sendvič ili ručak umjesto skuhati ga ili ispeći. Na tržištu su već sada dostupni 3D printeri za hranu, i to za kućnu uporabu. Znanstvenici i futurolozi inzistiraju na prihvaćanju novih namirnica i načina jedenja. Zbog sve veće prenapučenosti Zemlje i ograničenih resursa jednostavno istraživanja u prehrambenoj industriji i brzi napredak tehnologije pružaju nove perspektive o tome što će se nalaziti na našem tanjuru u budućnosti.

Na tim će tržištima svoje mjesto naći i hrana proizvedena u Hrvatskoj, budući da će širokopojasni 5G Internet, zahvaljujući kojem će biti lakša primjena tehnologija poput Internet of Things, Big Data itd. omogućiti lakšu proizvodnju hrane, uz manju primjenu kemikalija i veće proizvodne mogućnosti. Smart tehnologije koje će stvarati pametna sela budućnost su Hrvatske. www.suvremena.hr

83

pametni gradovi

Korištenje IoT i Digital Twins u upravljanju gradovima

Izvor: KnowHow; Your data, your choice (https://knowhow.distrelec.com/internet-of-things/ rise-of-the-internet-of-things-jobs/)

Gradovi se sve više suočavaju s izazovima kako da postanu održiviji, na što je poseban utjecaj imala i pandemija COVID-19. Pandemija je promijenila način na koji živimo te ubrzala razvoj gradova te postizanje vizije održivih i pametnih gradova. U tu svrhu, javne i privatne organizacije potiču inovacije, kao i nova rješenja za upravljanje urbanim okruženjem.

Microsoft, zajedno sa svojim partnerskim ekosustavom, nastavlja biti duboko angažiran s gradovima i zajednicama širom svijeta pružajući mogućnosti i rješenja te unapređujući umjetnu inteligenciju vođenu etičkim načelima. Microsoft je prepoznat kao vodeća svjetska IoT platforma aplikacija za pametne gradove, a neke od ključnih usluga koje nudi su Azure IoT, AI i Digital Twins. Kako bi gradovi bili ekonomski, ekološki i socijalno održivi, moraju koristiti digitalne tehnologije za transformiranje i međusobno povezivati ključna područja – od cesta do automobila, zgrada do energetskih mreža, građana do vlade i gradova do gradova. Microsoftov fokus na pružanju novih tehnoloških inovacija u IoT-u, 84

Suvremena trgovina 2(48) – dodatak Logistika

pametni gradovi AI-u i Digital Twins-u omogućuje povezivanje integriranih rješenja od planiranja do rada u urbanim sredinama i njihovoj infrastrukturi.

Što je Digital Twin?

Microsoft je najavio ažuriranje platforme Azure Digital Twins koje omogućuje modeliranje i stvaranje digitalnih prikaza povezanih okruženja poput zgrada, tvornica, farmi, energetskih mreža, željeznica, stadiona i gradova, koje se zatim može kreirati u stvarnom okruženju integrirano s IoT i ostalim izvorima podataka. Azure Digital Twins dolazi s otvorenim jezikom za modeliranje, Digital Twins Definition Language (DTDL), koji pruža fleksibilnost, jednostavnost upotrebe i integraciju u ostatak Azure platforme, gdje se može koristiti i primjerice Azure Maps koji pruža nekoliko geoprostornih usluga, uključujući pristup prometu u stvarnom vremenu, javnom prijevozu i vremenskim podacima.

Modeliranje ovih složenih interakcija otključava nove mogućnosti, stvara novu učinkovitost i poboljšava javni i privatni prostor.

Izvor: Initiative Weforum; Digital Twin City (https:// initiatives.weforum.org/digital-twin-city/home)

Izvor: Challenge Advisory; How digital twin will be utilized to create smart cities (https://www.challenge.org/insights/digital-twins-and-smart-cities/) www.suvremena.hr

85

pametni gradovi

Jedinstvena pametna četvrt – projekt Tampere Deck Nova i jedinstvena četvrt Tampere Deck gradi se u srcu Tamperea, pored glavne finske željezničke pruge. Za tvrtke će to biti operativno okruženje za sve njihove buduće potrebe, s glavnim protokom kupaca modernog prometnog čvorišta.

Tampere je jedna od gradskih regija s najbržim rastom u Finskoj. Grad Tampere ulaže u budućnost, a četvrt Tampere Deck najistaknutiji je od trenutnih projekata. Okrug kombinira zabavne aktivnosti, usluge, poslove i stanovanje na način koji je uistinu ambiciozan i jedinstven čak i na svjetskim razmjerima. Tijekom posljednjih deset godina na tom

su području već izgrađeni hoteli i poslovni parkovi. Razdoblje izgradnje proteže se na 2035. godinu, uključujući više stambenih područja, ureda, parka i turističkog centra. Nova znamenitost okruga je prva europska arena u centru grada, UROS LIVE Arena, otvorena za poslovanje u prosincu 2021. godine. Četvrt Deck lako je dostupna iz gradskog područja Helsinkija ili iz bilo kojeg drugog područja u Finskoj, a čak je i putovanje na velike udaljenosti dostupno. To lokaciju čini konkurentnom, a u budućnosti će projekt finske željeznice dodatno poboljšati veze, odnosno povezanost ove četvrti s ostatkom okolnih područja.

Tempere Deck (izvor: businesstampere.com) 86

Suvremena trgovina 2(48) – dodatak Logistika

pametni gradovi

Izvor: Finnpark; Asemakeskuksesta uusi maamerkki ja portti tampereelle (https://finnpark.fi/kaupunkikehitys-toimitilat/kiinteistot-toimitilat/tampereen-asemakeskus/)

Atraktivnost Tamperea dobro je poznata . Stanovništvo raste svake godine, kao i broj globalnih tvrtki koje su osnovale svoja sjedišta u Tampereu. Regija je posebno poznata po stručnosti u području ICT-a, inteligentnih strojeva, kružnog gospodarstva i kreativnog poslovanja.

Izvor: AAMULEHTI; Tällainen on tulevaisuuden fiksu kaupunki, jossa on paljon viheralueita ja vähän autoja – Katso kahdeksan kohdan ennustus (https://www. aamulehti.fi/tampere/art-2000007567952.html)

Četvrt Deck važan je projekt te kao takav i simbol promjene Tamperea iz teške industrije u pametnu industriju. Novim okrugom, centar grada Tampere dobiva razumnu količinu novih stanovnika, do 6000 stanovnika orijentiranih na urbano područje.

www.suvremena.hr

87

pametni gradovi

Kako bi trebao izgledati Pariz 2050. prema Vincentu Callebautu?

Prema Vincentu Callebautu, Pariz 2050. godine postao bi raj pametne arhitekture ugrađene u biljke.

Ova je arhitektura dio rješenja za rješavanje stambenog pitanja i problema gustoće u Parizu razvojem više visokih zgrada s pozitivnom izlaznom energijom (BEPOS).

klimatski energetski plan za smanjenje 75% emisija stakleničkih plinova u sljedećih 35 godina, arhitektonska je tvrtka surađivala s inženjerima u Setec Bâtimentu kako bi osmislila osam prototipova tornjeva koji bi mogli vratiti zelenilo u grad i osigurati izvore obnovljive energije.

Rješenje se sastoji od osam višenamjenskih građevina nastanjenih na raznim mjestima u Parizu. Ovim se planom nastoje riješiti glavni problemi održivosti koji utječu na svaku četvrt, a istovremeno pružaju ključne funkcije gradu. Kako bi ispunila Pariški

Svaki od sustava tornjeva uklapa se u svoj postojeći kontekst s oblicima koji su prirodno stvoreni.

Prirodni procesi (pasivno grijanje i hlađenje, oksigenacija, zadržavanje kišnice) koriste se gdje god je to moguće za stvaranje samoodrživih jedinica.

Izvor: Archdaily; Vincent Callebaut 2050 parisian vision of a smart city (https://www.archdaily.com/585254/ vincent-callebaut-s-2050-parisian-vision-of-a-smart-city) 88

Suvremena trgovina 2(48) – dodatak Logistika

pametni gradovi

Izvor: fab city makers; City of the future: Vincent Callebaut imagine Paris in 2050 (http://www.fabcitymakers.com/en/2019/01/25/city-of-the-future-vincent-callebaut-imagine-paris-in-2050/)

Uz to, umetanje zelenih površina, zajedničkih i spuštenih vrtova, donosi pročišćavajuće učinke ruralnog života u grad i potiče stanovnike da se uključe u njegovanje održivog načina života.

Izvor: Archdaily; Vincent Callebaut 2050 parisian vision of a smart city (https://www.archdaily.com/585254/ vincent-callebaut-s-2050-parisian-vision-of-a-smart-city)

Uz pasivne i prirodne strategije uštede energije, Pariz također koristi inovativne tehnike. „Kože tornjeva“, na primjer, reagiraju na sunčevu svjetlost na načine koji pozitivno utječu na toplinsko opterećenje. „Koža Mangrove Towersa“ sastoji se od pojedinačnih stanica koje tvore fotoosjetljivu elektrokemijsku ljusku, koristeći sunčevu svjetlost koja je pogađa kako bi proizvela električnu energiju za zgradu. Slično tome, „Fotosintetski tornjevi“ koriste izolacijsku bio-fasadu koja stvara vlastito uporabljivo biogorivo.

Svi programi tornjeva koriste se kombinirano, kombinirajući stambene, poslovne i komercijalne funkcije, koje su interno podijeljene. Time se pokušava riješiti potreba za opsežnim prijevozom, što je dobro rješenje za borbu protiv učinka otoka topline.

Pametni grad pojačava ideju da se gradovi mogu širiti, a istovremeno zadržati svoj karakter i pridonijeti zelenijoj budućnosti. www.suvremena.hr

89

pametni gradovi

Kružni gradovi Gradovi čine samo tri posto površine Zemlje, ali čine 80 posto svjetskog BDP-a i donose do 70 posto globalnog otpada i većinu emisije stakleničkih plinova. Prirodno, gradovi sadrže veliku količinu imovine i proizvoda unutar svojih urbanih granica.

U njima se nalazi velik broj stambenih i poslovnih zgrada, koje se sastoje od uredskih i životnih prostora s mnoštvom predmeta u sebi kao što su namještaj, uredski materijal itd. Nadalje, gradovi su povezani infrastrukturom poput cesta, mostova, vodovodnih i energetskih mreža te stanovnici gradova konzumiraju veliku raznolikost proizvoda kao što su tekstil, automobili, kućanski predmeti i uređaji. Uz to, stanovnici grada uživaju razne vještine i znanja koja su nematerijalna imovina.

zatim bacaju. To je izravni linearni pristup. Međutim, s obzirom na ogromnu količinu imovine i proizvoda koji se troše, ovo nije održiv pristup za gradove jer se neprestano gomilaju stvari u otpad dok se istodobno uzrokuju negativni utjecaji na okoliš.

Povijesno gledano, ljudi su usvojili jednostavan pristup u potrošnji ovih gradskih dobara i proizvoda. U osnovi proizvode konzumiraju određeno vrijeme, a

Slično tome, kućanski i osobni predmeti mogu se ponovno koristiti prodajom kao rabljene stvari ili doniranjem potrebitim stanovnicima grada, sred-

Alternativa linearnim gradovima su tzv. kružni gradovi. Jednostavno rečeno, kroz kružni pristup možemo ili produžiti upotrebu i životni vijek ili čak stvoriti novi život za proizvode. Životni vijek kućanskih predmeta i uređaja može se produžiti obnavljanjem ako se pokvare, za razliku od toga da se odmah odlažu. Gradska infrastruktura kao što su ceste, mostovi i podzemna infrastruktura mogu se obnoviti i održavati kako bi im se produžio vijek trajanja.

Izvor: ICLEI; Circular City Actions Framework (https:// circulars.iclei.org/action-framework/) 90

Suvremena trgovina 2(48) – dodatak Logistika

pametni gradovi

Izvor: Urban Agenda for EU (https://twitter.com/ EUUrbanAgenda/status/969520854597070848)

stvom društvene cirkularnosti. Automobili i drugi prijevozni predmeti kao što su kamioni, skuteri, bicikli i motocikli mogu se dijeliti, što dovodi do poboljšane upotrebe, jer predmeti za osobnu mobilnost uglavnom ne rade u velikoj većini svog života. Dijeljenje se odnosi ne samo na mobilnost, već i na velik broj gradske imovine i proizvoda bilo da se radi o kućanskim predmetima ili uređajima.

Recikliranje ima ogroman potencijal za kružne gradove. Očiti primjer su kućanstva koja razdvajaju otpad u različite kategorije, a zatim ga recikliraju.

No, postoji nekoliko drugih vrlo zanimljivih primjera koji se pojavljuju globalno. Ceste se mogu graditi od reciklirane plastike. Danas, na kraju njihovog života, zgrade se ruše i odlažu se kao otpad, no javlja se mogućnost otkupa zgrada, rastavljanje na sastavne dijelove te ponovna upotreba u različitim zgradama s različitim dizajnom.

Sličan koncept zapravo se može primijeniti na gotovo bilo koju gradsku imovinu ili proizvod. Na pri-

mjer, proizvod tvrtke može se reciklirati takav kakav jest ili rastaviti na sastavne dijelove, a zatim ga druga tvrtka može koristiti kao sirovinu. To stvara ogroman potencijal među poduzećima da recikliraju i ponovno koriste svoje proizvode ili sastavne dijelove, koji se obično nazivaju industrijskom simbiozom. Digitalizacija je još jedna radnja koja se može primijeniti na određene opipljive proizvode, zaobilazeći potrebu za uporabom fizičkih proizvoda. Predmeti poput knjiga i glazbe danas su u velikoj mjeri digitalno dostupni i prodaju se ili reproduciraju za potrošnju, produžujući im životni vijek u usporedbi s njihovim fizičkim formatima i omogućujući im duži rok trajanja.

Kružni gradovi ne samo da potiču gospodarski rast već i stvaraju pozitivan socijalni i ekološki utjecaj.

Kružnost pruža ogromne mogućnosti za inovacije gradovima i potiče poduzetništvo za stvaranje novih industrija, kao i socijalno i ekološko poduzetništvo.

www.suvremena.hr

91

pametni gradovi

Pametni gradovi i blockchain tehnologija Analiza osobnih podataka građana ima brojne prednosti, poput pružanja personaliziranih usluga, ubrzavanja inovacija i ekonomskog rasta, predviđanja budućih kretanja na tržištu i optimizacije procesa odlučivanja organizacije. Sve to je moguće korištenjem Blockchain tehnologije.

Blockchain je tehnologija koja omogućava građanima prikupljanje, pohranjivanje i kontrolu pristupa njihovim osobnim podacima. Blockchain tehnologija primjenjiva je i u ostalim područjima, primjerice zdravstvu. Primjena blockchaina u pametnom zdravstvu ima nekoliko prednosti. Na primjer, medicinski podaci se mogu pohraniti u blockchain na siguran, nepromjenjiv način. Pacijenti mogu kontrolirati upotrebu svojih medicinskih podataka i fleksibilno upravljati pristupom njihovim podacima.

Blockchain tehnologija ne samo da promovira realizaciju pouzdanog, pouzdanog i učinkovitog decentraliziranog elektroenergetskog mrežnog sustava, nego i povećava stabilnost i sigurnost podataka pametnih mrežnih sustava. Distribuirana priroda

Blockchain tehnologije može poboljšati robusnost pametnog prijevoza i poboljšati upravljanje komunikacijom u vozilu i razmjenu informacija. Uz pomoć Blockchaina, može se uspostaviti decentraliziran, pouzdan i siguran pametni transportni sustav.

Nadalje, Blockchain se može koristiti i za razmjenu poslovnih informacija između subjekata u lancima opskrbe. Na temelju zajedničkih poslovnih podataka, subjekti mogu optimizirati svoj postupak donošenja odluka.

Blockchain tehnologija povećava komponentu sigurnosti u pametnim gradovima te svoju primjenu pronalazi u svim dijelovima pametnog grada. Korištenjem blockchain tehnologije, ljudi mogu zaštititi svoje podatke, ali i koristiti ih onda kada je to potrebno za donošenje određenih odluka.

Koncept pametnog grada koncept je gradova budućnosti. Baš kao što organizacije moraju pratiti promjene iz okoline i prilagođavati se novim zahtjevima, tako moraju i urbana područja. Sve je više stanovnika u urbanim područjima te se na upravlja-

Izvor: CyberBahn; Blockchain Development (https://www.cyberbahnit.com/blockchain/) 92

Suvremena trgovina 2(48) – dodatak Logistika

pametni gradovi

Izvor: Devops; What’s Big Data Analytics, It’s Workings, Benefits, and Challenges (https://www.devops.ae/whats-big-data-analytics-its-workings-benefits-and-challenges/)

nje urbanim područjem postavljaju novi zahtjevi.

Stoga, za bolje vođenje i upravljanje gradom, kao i zadovoljavanje svih postavljenih zahtjeva, sve se više koriste nove tehnologije.

Pametni gradovi sastoje se od niza komponenti i tehnologija od kojih je jedna IoT. Međutim, IoT kao takav može biti sadržan u drugim komponentama grada kao što je to promet, logistika, građevina itd.

Građani mogu koristiti podatke o prometu da odrede vrijeme dolaska na odredište. Podaci vezani uz promet mogu se koristiti za različite razine prometnog planiranja u gradu. IoT može pronaći svoju primjenu i u kućanstvu. Kuće mogu imati senzore koji će pratiti stanje u kući pomoću prikupljenih podataka. Na taj način mogu se mjeriti zagađenja i ostale varijable koje se prethodno definiraju.

Svi pametni gradovi obuhvaćaju veliku količinu podataka, jer korištenjem senzora prikupljena je velika količina podataka, no potrebno je znati kako manipulirati tim podacima. Big Data odnosi se na sve podatke te integraciju svih tehnologija koje se koriste u suvremenom svijetu. One mogu obuhvaćati mobilnu tehnologiju, senzore, društvene mreže i ostalu dostupnu tehnologiju. Kao što sam na-

ziv govori, Big Data odnosi se na mnoštvo podataka koje kroz takvu tehnologiju korisnici dobivaju.

Korištenje Big Data tehnologije ključno je za vlade prilikom uspostavljanja i provođenja zadovoljavajuće politike. Analizom takvih podataka moguće je smanjiti nezaposlenost te utjecati na druge potrebe koje se među stanovništvom pojave. Upotreba Big Data može pomoći u donošenju odluka povezanih s razinom opskrbe električnom energijom, koje su u skladu sa zahtjevima korisnika. Također podaci se mogu koristiti za predviđanje potrebe za napajanjem u budućnosti. Kroz dobivanje podataka iz područja prometa moguće je poboljšati prometne sustave kroz minimiziranje zagušenja prometa i pružanjem alternativnih ruta. Analiziranjem povijesti nesretnih slučajeva moguće je i smanjiti broj nesreća ili pomoći u optimiziranju kretanja.

Big Data kompatibilna je tehnologija s IoT, jer pomoću IoT prikupljaju se podaci koji kasnije imaju široku primjenu u funkcioniranju i upravljanju Smart Cityjima. Korištenje ovakvog oblika tehnologije pomaže u prepoznavanju potreba stanovništva te povećanju sveukupne kvalitete života.

www.suvremena.hr

93

pametni gradovi

Što je 15-minutni grad?

Ideja o 15-minutnom gradu prvi put se pojavila 1570ih godina kada je Milano poharala kuga. U razdoblju od 8 godina, bolest je nazadovala, ali grad je bio u financijskim problemima i odnio je gotovo petinu stanovništva. 2020-te godine, utjecajem koronavirusa Giuseppe Sala, milanski gradonačelnik, najavio je novi projekt koji će ponuditi usluge i kvalitetu života u roku od 15 minuta pješice od kuće.

od kuće i fleksibilnost, većina putovanja na posao traje oko jedan sat te da se ona uglavnom odvijaju koristeći se automobilima, što često stvara velike gužve i zastoje. Ideja o 15-minutnom gradu usredotočena je na osiguranje svih potrebnih sadržaja u okruženju stanovništva, što tada omogućuje stanovnicima više vremena za provođenje željenih aktivnosti, odnosno više slobodnog vremena.

Ideja o 15-minutnom gradu se temelji na istraživanju i konceptu „la ville du quart d'heure“ kojeg je razvio profesor Carlos Moreno na pariškoj Sorbonni, a riječ je o konceptu u kojem su sve dnevne urbane potrebe na 15 minuta pješice ili biciklom.

Na ovaj način, vrijeme stanovnika se može reorganizirati u svrhu poboljšanja životnih uvjeta i okoliša. Jedan od gradova koji naglašava ovaj koncept je Pariz. Pariz je godinama uzoran grad kada je riječ o urbanoj mobilnosti te politikama mobilnosti, gdje su provedene brojne inicijative u korist pješačenja i javnog prijevoza. Gradonačelnik Pariza donio je odluku o ostvarenju tzv. „15-minutnog Pariza“. Cilj ove odluke jest pretvoriti Pariz u grad u kojemu nikome ne treba više od 15 minuta da stigne na posao ili odvede djecu u školu. Na ovaj način Pariz se želi učiniti zdravijim gradom. Unatoč današnjoj tehnologiji koja omogućava ljudima rad

Kako tada ostvariti ideju o 15-minutnom Parizu?

Davanjem prednosti biciklističkim stazama i javnom prijevozu. Zbog toga, ideja 15-minutnog grada usredotočena je na kreiranje grada namijenjenog ljudima, a ne automobilima.

94

Suvremena trgovina 2(48) – dodatak Logistika

Izvor: Behance (https://www.behance.net/ gallery/100718739/15-Minutes-City)

pametni gradovi

Urban lab Aspern – testno polje gradova budućnosti

„Smart city Wien“ cilj je bečkog stanovništva koji treba biti ostvaren do 2030. godine na način da se pokuša realizirati poboljšanje kvalitete života građana, optimalno korištenje raspoloživih resursa te digitalizacija svih inovacija u segmentima globalizacije i urbanizacije, pri čemu koordinatori projekta smatraju da je glavno polazište napretka kvalitetna i funkcionalna infrastruktura. Također, grad Beč vođen je misijom smanjenja prijevoza automobilima na manje od 15%, generiranje energije iz obnovljivih izvora za 50% te ukupno povećanje zelenih površina. Navedeni ciljevi postavljeni su okvirnom strategijom razvoja grada koja polazi od inovativnosti i daje prioritete po pitanju energije i mobilnosti koji vode do čistog okoliša i smanjenja emisije CO2.

da se ta brojka proširi i do 20.000 stanovnika koji moraju naučiti funkcionirati na klimatski prihvatljiv način. Istraživanja koja se provode u gradu nisu ograničena na pojedina područja, nego promatraju sustav kao cjelinu kako bi se postigao sklad između stanovništva i grada. Oko 50% područja grada odvojeno je za zelene površine, parkove i središnje jezero, dok ostatak čine visokokvalitetne stambene četvrti, poslovne zgrade ili studentski smještaji s različitim oblicima vrtova, bazena i komunalnih prostora. Navedeni inteligentno planirani i dizajnirani javni prostori doprinose ravnoteži između poslovnog i privatnog života u zelenom okruženju, a usred živahnog grada sa svim elementima urbanog života. Dizajniran kao grad za kratke udaljenosti u kojem se prednost daje biciklizmu, pješačenju i javnom prijevozu, samo 20% motoriziranog prometa predviđeni je način mobilnosti stanovništva.

Visokokvalitetna arhitektura gradnje, pametna građevinska logistika, ekološko prihvatljivo poslovanje temelj su istraživanja energetske učinkovitosti na ovom testnom polju s ciljem optimalne potrošnje energije i smanjenja emisije CO2. Visoka kvaliteta života koju nudi grad temelji se na jasnoj viziji, kvalitetnom planiranju i upravljačkoj strukturi koja dugoročno razmišlja i brine o stanovništvu i okolišu, a to je najvažniji temelj dobre koordinacije cjelokupnog procesa urbanizacije.

Prema studijama njemačke konzultantske tvrtke Roland Berger, grad Beč zauzeo je svoje mjesto pri samom vrhu ljestvice najpametnijih gradova svijeta i to nekoliko godina zaredom, pri čemu svoj uspjeh duguje pilot-projektima koji se provode na području grada. Jedan od takvih projekata odnosi se na rast i razvoj jezerskog naselja Aspern koji se na nalazi u bečkom okrugu Donaustadt na sjeveroistoku grada.

Urban lab ili testno polje, kako ga mnogi nazivaju, ispunjava sve potencijale grada budućnosti za čiji su napredak zaslužna samoodrživa rješenja. Trenutno u gradu živi oko 6.000 stanovnika, no kako projekt mora biti završen do 2030. godine, u planu je

Izvor: Stadt Wien; Prädikat wertvoll – aspern die seestadt wiens (https://smartcity.wien.gv.at/seestadt-aspern/)

Izvor: Aspern mobil LAB (https://www.mobillab.wien/en/)

www.suvremena.hr

95

pametni gradovi

Vodeći gradovi potpisuju Europsku deklaraciju o kružnim gradovima Gradovi i regije obvezuju se da će djelovati kao veleposlanici i zagovarati kružno gospodarstvo koje vodi resursno učinkovitom, niskougljičnom i društveno odgovornom društvu.

Gotovo 30 većih gradova, uključujući Gent, Prag, Kopenhagen, Tampere, Helsinki, Oslo, Budimpeštu i Malmö potpisali su Deklaraciju o europskim kružnim gradovima, prepoznajući potrebu za ubrzavanjem tranzicije s linearne na kružnu ekonomiju u Europi. Gradovi i regije koji potpisuju deklaraciju obvezani su djelovati kao veleposlanici i zagovarati kružno gospodarstvo koje vodi resursno učinkovitom, niskougljičnom i društveno odgovornom društvu, u kojem je potrošnja resursa odvojena od gospodarskog rasta.

Deklaraciju je izradila široka skupina europskih organizacija koje su se obvezale omogućiti prijelaz na kružno gospodarstvo na lokalnoj razini, uključujući ICLEI, Cirkularnu Flandriju, CSCP, ECERA, Europsku investicijsku banku (EIB), Zakladu Ellen McArthur, Eurocities, LWARB, Program za okoliš UN-a i Institut WCYCLE. Gradovi i regije kolijevke su inovacija i društveno-ekonomske transformacije s ogromnim potencijalom da dovedu do prijelaza na kružno gospodarstvo. Lokalne i regionalne vlasti upravljaju s nekoliko sektora u urbanim područjima, poput mobilnosti i gospodarenja otpadom, te su u konačnici odgovorne za kontrolu korištenja zemljišta i urbanog planiranja. Kao takvi, idealno su smješteni za poticanje kružne ekonomije vodeći ka održivijoj, otpornijoj budućnosti.

Deklaracija je pokrenuta na 9. Europskoj konferenciji o održivim gradovima čiji je domaćin bio njemački grad Mannheim. Cilj deklaracije je odražavanje širih europskih napora na preispitivanju načina na koji su organizirane ekonomije i društva.

Također nudi nekoliko pogodnosti gradovima i regijama koji su spremni preuzeti tu ulogu. Potpisnici će imati prilike za suradnju sa stručnjacima i po96

Suvremena trgovina 2(48) – dodatak Logistika

Izvor: European Union; Major Cities sign the European Circular Cities Declaration, inviting peers to join them (https://circulareconomy.europa.eu/platform/en/newsand-events/all-news/major-cities-sign-european-circularcities-declaration-inviting-peers-join-them)

stat će dijelom jedinstvene skupine gradova koji će pomoći u podizanju svijesti o dugoročnim političkim, društvenim, okolišnim i financijskim prednostima kružne ekonomije i pridonijeti razvoju podržavajućeg političkog okvira.

Vodeći pametni gradovi u Europi Iako su se diljem Europe gradovi počeli prilagođavati konceptu Pametnog grada te uveli brojna pametna rješenja u upravljanje gradom, evo koji od njih se smatraju vodećim pametnim gradovima u Europi trenutno.

Kopenhagen Prema izvješću „Ten Tech Hubs“ (2016.), od strane savjetodavne tvrtke Science / Business u Bruxellesu, Kopenhagen je na čelu popisa pametnih gradova u Europskoj uniji. Prisutnost poslovnih klastera povezanih s obnovljivim izvorima energije i velika ulaganja u istraživanje i razvoj omogućit će gradu da bude ugljično neutralan do 2025.

2014. godine Kopenhagen je u Barceloni nagrađen međunarodnom nagradom za pametne gradove u svijetu za Copenhagen Connecting i svojim planom za prikupljanje i upotrebu podataka za stvaranje zelenijeg, pametnijeg grada. Marianna Lubanski, direktorica za promociju ulaganja u Copenhagen Ca-

pametni gradovi

Pariz Pariz (Francuska) je treći na mjestu „IESE Cities in Motion Index“ (2020). Ovo je najistaknutiji grad EU i drugi s najvećom međunarodnom projekcijom u mobilnosti i urbanističkom planiranju. Jedna od metoda o kojima se najviše govori o pretvaranju grada u pametniji grad je uvođenje 15-minutnih četvrti. Poznatije kao 15-minutni ili čak 20-minutni grad, ove se strategije usredotočuju na poboljšanje života stanovnika čineći grad pristupačnijim svima, a upravo su razvijene u Parizu.

Izvor: Intelligent Transport; Stockholm takes top prize at Global Smart City awards (https://www. intelligenttransport.com/transport-news/92590/ stockholm-takes-top-prize-at-global-smart-city-awards/

pacity, iz gradske organizacije za gospodarski razvoj, rekla je da nagrada pokazuje sposobnost Kopenhagena da bude „sjajan živi laboratorij za testiranje i demonstraciju“ rješenja pametnih gradova.

Helsinki Grad Helsinki (Finska) rangiran je na drugom mjestu najboljeg pametnog grada na svijetu na ljestvici „IMD Smart City Indeks“ (2020), s tim da je prvi europski pametni grad uvršten na popis. Grad se ističe mobilnošću koja se temelji na javnom prijevozu, snažnom zdravstvenom sustavu, živahnim mogućnostima za slobodno vrijeme i snažnom sudjelovanju građana u procesima donošenja odluka. „Cilj Helsinkija je biti najfunkcionalniji grad na svijetu. Naš uspjeh u ovom novom poretku pokazuje da idemo odlučno u dobrom smjeru. Rezultati također pokazuju kako je važnost upotrebe tehnologije u gradovima porasla tijekom epidemije koronavirusa, na način koji će vjerojatno ostati trajan.

U Helsinkiju se kontinuirano trudimo suočiti s izazovima ove situacije, poput sprječavanja nejednakosti i marginalizacije“, kaže gradonačelnik Helsinkija Jan Vapaavuori.

Solun Studija CIA Landlord o mladima otkrila je da je Solun (Grčka) europski grad broj jedan u kojem mladi žele živjeti. Njegove mogućnosti za posao, vrijeme, njegova povijesna baština (vidljiva u bilo kojoj točki urbanog područja) i jasna predanost grada kulturi, značajni su razlozi za ovaj rezultat. Strategija za „Inteligentni Solun“ prijedlog je za razvoj ICT-a i inovacija u određenim četvrtima grada Soluna u Grčkoj. U ovoj strategiji, najvažnija su područja inovacija i poduzetništva unutar Soluna, a to su: lučko područje Soluna, Središnja poslovna četvrt i trgovačko središte grada, kampus Sveučilišta Aristotel u Solunu, tehnološki okrug u istočnom Solunu i područje zračne luke. U svakom okrugu predlaže se širok raspon digitalnih aplikacija i e-usluga za poboljšanje inovacija i poduzetništva.

Stockholm Prema Arcadisovom ‘Indeksu održivih gradova’ (2018.) Stockholm je najodrživiji grad Europske unije. Urbani sustavi grijanja kroz gradsko grijanje, mobilnost koja ne ovisi o korištenju privatnih automobila i prisutnost održive energije samo su neke od njegovih vrijednosti. Stockholm također ima dugu povijest da je lider u informacijskoj i komunikacijskoj tehnologiji s mnogim istaknutim tvrtkama, startupovima kao i etabliranim multinacionalnim organizacijama.

www.suvremena.hr

97

mediji

Gospodarstvo, mobilnost i logistika Studij logistike i mobilnosti je interdisciplinarno koncipiran u širokom području tehničkih i društvenih znanosti koja izučavaju i primjenjuju zakonitosti planiranja, organiziranja, upravljanja, kontroliranja i mobilnosti tokova materijala, osoba, energije i informacija u poslovnim i drugim složenim sustavima, a time zadovoljava potrebe društva da se slobodno kreće, pristupa, komunicira, trguje i uspostavlja odnose bez žrtvovanja drugih važnih ljudskih ili ekoloških zahtjeva. Studij proučava logistiku i mobilnost kao koordinaciju kretanja ljudi, dobara i robe u poslovno-organizacijskom, informacijskom i prometnom smislu.

Završetkom prijediplomskog studija Logistika i mobilnost, studenti stječu kompetencije za definiranje, dizajniranje, razvoj i upravljanje složenim logističkim i prometnim procesima. Prvostupnik/prvostupnica logistike i mobilnosti može nastaviti školovanje na diplomskim studijima srodnih područja, a jedan od njih je svakako sveučilišni diplomski studij Održive mobilnosti i logistike, koji se održava u Sveučilišnom centru Koprivnica Sveučilišta Sjever.

Odjel logistike i održive mobilnosti u suradnji s Prvom školskom televizijom pokrenuo je emisiju „Gospodarstvo, mobilnost i logistika“ u kojoj se jednom mjesečno interdisciplinarno prikazuje povezanost odrzive mobilnosti, i gospodarstva. U nastavku su linkovi na dosad snimljene emisije.

98

Suvremena trgovina 2(48) – dodatak Logistika

SVEUČILIŠTE SJEVER Odjel logistike i održive mobilnosti Trg dr. Žarka Dolinara 1 48000 Koprivnica Web: unin.hr Facebook: https://www.facebook.com/search/top?q=logistika%20i%20odr%C5%BEiva%20mobilnost

SPONZORI: Sjever.hr Aktualno.hr Prva školska televizij