Page 1

Suvremena trgovina S T R U Č N I

Č A S O P I S

UDK 339, ISSN 1330-0180, CODEN SUTREE, VOL. 41, BROJ 3

Z A

T R G O V I N U

www.suvremena.hr

Tema broja:

Cirkularna ekonomija

• Odgovornost prema okolišu • e-trgovina u funkciji višekanalne prodaje • Brendovi - održavanje i rušenje tradicije

Izgubljene godine hrvatskoga gospodarstva


Pozivamo Vas na tradicionalnu, najveæu konferenciju za proizvoðaèe i trgovce

2016

PROCESI KONSOLIDACIJE HRVATSKOGA TRŽIŠTA PROGRAM 09,00 – 09,30

Registracija sudionika

09,30 – 10,00

Pozdravne riječi organizatora i pokrovitelja

10,00 – 11,00

• Trgovina u Hrvatskoj – danas i sutra – Josip Zaher, HGK • Dualni sustav obrazovanja za trgovce – Vitomir Tafra, Obrazovna grupa Zrinski • E-trgovina: projekt Abakadabra – Ante Todorić, AGROKOR

11,00 – 12,40

Panel: TRENDOVI U RAZVOJU TRGOVINE I PROIZVODNJE Međusobni odnosi, kako dalje? Novi formati na maloprodajnoj pozornici. Uvodničar: Christian Verschueren, generalni direktor EuroCommerca: TRENDOVI U RAZVOJU TRGOVINE - Aktivnosti EuroCommerca o ujednačavanju uvjeta za plasman roba na jedinstvenom tržištu EU i stanje u Hrvatskoj Panelisti: • Ljerka Puljić, AGROKOR; • Branko Roglić, ORBICO; • Ivan Katavić, KTC; • Darko Radišić, KRAŠ; • Ivo Markotić, BADEL 1862; • Predstavnik Ministarstva gospodarstva; • Predstavnik stranog trgovačkog lanca; • Predstavnik poslovnog bankarstva • Ema Culi, HGK – moderator

12,40 – 15,00

Kad: 12. listopada 2016. Gdje: Zagreb, dvorane KRAŠ Auditoriuma, Ravnice 48 Organizatori: Suvremena trgovina i HGK Suorganizatori: Zaklada Konrad Adenauer i AHK Pokrovitelji: Ministarstvo gospodarstva i HOK Organizacijski partner: KRAŠ Smart partner: IBM

Domjenak, prezentacije & B2B razgovori

12. 10. 2016. - rezervirajte svoje vrijeme i prijavite se odmah na:

http://www.suvremena.hr/30000.aspx


D A R P R I R E D B I

25

Poštovani izlagači i posjetitelji,

Pozivamo Vas da učestvujete na sajmovima koji će se održati od 21. do 25. rujna 2016. godine NAUTIC SHOW - Sajam nautike i opreme za sport, kamping i rekreaciju na Jadranskom sajmu u Budvi.

34 NAUTIC SHOW - Sport, Camping & Recreation Equipment Fair

O F E V E N T S

21 - 23. April

11 - 15. Maj / May

Fair 35 Sajam bezbjednosti, zaštite i spašavanja / Security, Protection and11Rescue - 15. Maj / May

22 C A L E N D A R

Međunarodna turistička berza i sajam turizma, opreme za hotelijerstvo i ugostiteljstvo - METUBES International Tourism Exchange and Tourism Fair, Equipment for Hotels and Catering - METUBES

Sajam ekologije / Ecology Fair

3 4 . N AU T I C S H OW SAJAM NAUTIKE I OPREME ZA SPORT, KAMPING I REKREACIJU

11 - 15. Maj / May

B u dva, 11 - 1 5. 05. 201 6.

42 Bazar robe široke potrošnje / 15BazaarMajof Consumables / May - 15. Septembar / September Jadranski sajam najavljuje

Fair 34. NAUTIC SHOW 42 Letnji sajam / SummerSajam 15nautike, Jun / June - 15. Septembar / September opreme za sport, kamping i rekreaciju

38

od 11. do 15. maja 2016. godine na Jadranskom sajmu u Budv

Sajam građevinarstva / Civil Engineering Fair

Izložba koja afirmacijom različitih segmenata nautičke industrije u kontinuitetu p 21- 25. Septembar / September razvoj nautičkog turizma, na pragu turističke sezone posjetiocima u poslovno stavlja ponudu prilagođenu potrebama i specifičnostima nautičkog i turističko resantnih male brodogradnje u regionu, preko brodskih i vanbrodsk Sajam vode,projekata vodovodi, sanitarne tehnologije / Water-Water Supply Systems-Sanitary Technologies plovila za sport i razonodu pa sve do zastupnika prestižnih svjetskih brendova 21 - 25. Septembar ali / September i jedrilica koji su nosioci novih tehnologija brodogradnje, i inovacija na polju nautičkog biznisa.

11 4

Sajam energetike Energy Fair Nezaobilazan dio/ manifestacije su oprema za plovila i sportove na vodi, transport i kamp oprema,čarter kompanije i finansijske usluge. Institucije, školske ustan 21 - 25. Septembar / September specijalizovani mediji i portali su učesnici i partneri Sajma sa kojima po tradicij imljive programske aktivnosti, u skladu sa Vašim promotivnim potrebama i vo industrije. U programskom dijelu omogućavamo učešće i izlagačima, kako bi n Sajam automobila / Automobile Show predstavili svoju ponudu i poslovne aktivnosti tokom manifestacije.

19

05 - 09. Oktobar / October

Unaprijedite prodajne rezultate, ostvarite direktan kontakt sa potencijalnim ku partnerima u dinamičnom poslovnom ambijentu, na samom početku nove n Sajam malih i srednjih preduzeća,smo poslovnih usluga i ženskog preduzetništva obali Jadrana. Za učesnike obezbijedili značajne popuste, dizajnirane d Small and Medium Enterprises Fair, Business Services and Women Entrepreneurship aktivnosti i omoguće još uspješniji rezultat.

18

27 - 29. Oktobar / October

Uz poziv da blagovremeno prijavite učešće i iskoristite povoljnosti koje nu uspješan sajamski nastup i ugodne trenutke na 34. Sajmu nautike u Budvi. S poštovanjem, A.D. JADRANSKI SAJAM, 85310 Budva, Trg slobode 5, Crna Gora Tel: +382 33 410 400 | Fax: +382 33 452 132 e-mail: sajam@jadranskisajam.co.me | jadranskisajam@t-com.me

www.adriafair.co.me

A


UDK 339 CODEN SUTREE ISSN 1330-0180

Glavni i odgovorni urednik: Srećko SERTIĆ Uredništvo: inž. Eduard ČAPKA, Ante GAVRANOVIĆ, Željko JELIĆ, prof.dr.sc. Ljubo JURČIĆ, prof.dr.sc. Nikola KNEGO, prof. Dubravka LIEBL, Ana MARUŠIĆ LISAC, dr.sc. Danko MATASOVIĆ, prof.dr.sc. Zvonimir PAVLEK, mr. Branko PAVLOVIĆ, dr.sc. Guste SANTINI, prof.dr.sc. Zdenko SEGETLIJA, Tihomir SERTIĆ, prof. Josip ŠINTIĆ

Suvremena t r gov ina S T R U Č N I

Č A S O P I S

Z A

Vol. 41 br. 3 str. 1-80 Zagreb, lipanj 2016.

Sadržaj Kako ostvariti (ne)dostižne ciljeve cirkularne ekonomije

gost urednik mr.sc. Branko Pavlović

Cirkularna ekonomija i što bi to ona trebala biti?

Izazovi mentaliteta cirkularne ekonomije Maloprodaja i cirkularna ekonomija

8

Igor Bobek

11

prof.dr.sc. Velimir Srića

12

prof.dr.sc. Zdenko Segetlija

14

C.I.O.S. grupa

20

Silvija Pejčić Bilić

23

Dino Juriša

26

Alan Šišinački

28

Budućnost bez pritiska na prirodu Otpad i cirkularna ekonomija Pametni koncepti grada i industrije Holcim je princip kružnog gospodarstva počeo koristiti prije 20 godina EuroCommerc: Snaga trgovine unutar EU

31

Izgubljene godine hrvatskoga gospodarstva

Ante Gavranović

35

BREXIT ili „Labuđi pjev“ nacionalnoj državi

dr.sc. Guste Santini

36

Antonio Bujan, MBA, PMP

39

prof.dr.sc. Nikola Knego

40

Damir Zec

46

mag.oec. Mario Šimunković

48

prof.dr.sc. Zvonimir Pavlek

50

E-trgovina u funkciji višekanalne prodaje Pametni podaci u pametnoj trgovini

Godišnja pretplata: 150,00 Kn, 70 €; 100 USD

Fondovi Europske unije, prilike i mogućnosti za rast gospodarstva

Uprava i Uredništvo: 10090 Zagreb, Nove Rašljice 2 tel./faks: 01 3499 034 mob.: 099 2136 540

Brendovi - održavanje i rušenje tradicije

Izdavač: SENIKO studio d.o.o. za trgovinu i usluge Za izdavača: Srećko SERTIĆ, direktor e-mail: info@suvremena.hr Web portal: www.suvremena.hr Tisak: Tiskara Zelina d.d.,Katarine Krizmanić 1, Sveti Ivan Zelina Uredništvo se ograđuje od osobnih stavova autora. Rukopisi, slike, crteži i CD-i vraćaju se, samo na posebni zahtjev autora. Na naslovnoj stranici: cirkularna ekonomija

32

Kentbank: Bankovne kartice za lakše poslovanje poslovnih subjekata

SAP Digital Boardroom Časopis izlazi dvomjesečno

6

Marko Brnčić

Cirkularna ekonomija – gospodarstvo bez otpada Savjet časopisa: Ivica CEROVEČKI, predsjednik Nadzornog odbora, KOTKA, Krapina • Dipl.inž. Vladimir FERDELJI, predsjednik, HUM-CROMA, Zagreb • Prof. Darko GRGURIĆ, ravnatelj, TRGOVAČKA ŠKOLA ZAGREB • Ivan KATAVIĆ, predsjednik Upravnog odbora, KTC, Križevci • Dipl.inž. Darko KNEZ • Dipl.inž. Zlatan LISICA, KRAŠ, Zagreb • Berislav PRIBANIĆ, direktor, PRIRODAN PROIZVOD, Samobor • Dipl.oec. Mijo ŠIMIĆ, direktor, TEKSTILPROMET, Zagreb • Prof.dr.sc. Ivica KATAVIĆ, dekan, Visoka škola NIKOLA ŠUBIĆ ZRINSKI, Zagreb • Zlatica ŠTULIĆ, predsjednica, SINDIKAT TRGOVINE HRVATSKE • Dipl. oec. Josip ZAHER, potpredsjednik za turizam, trgovinu i financije HGK, Zagreb

T R G O V I N U

Koncept učenja temeljenog na radu – dualni sustav obrazovanja u obrazovnom sustavu Republike Hrvatske

Vitomir Tafra

54

A.G.

57

Nikola Oršanić

58

Andrija Čolak

59

Željko Jelić

60

dipl.ing. Dragana Milosavljević

64

Snaga sajamske industrije - Novi trendovi i izazovi 12 godina iskustva u franšiznom poslovanju O franšizi Surf’n’Fries Kuharica za Odnose s javnošću u trgovini (2) Certifikacija jelovnika Korlat – vino s kamena

66

Lean menadžment i Industrija 4.0, pokretači prof.dr.sc. Nedeljko Štefanić ubrzanog razvoja hrvatskog gospodarstva i društva prof.dr.sc. Ivica Veža

68

GS1: Zajednička strategija nastupa

72

In memoriam: Eduard Čapka

73

Kotka: Odijelo koje se stapa s vlasnikom

74

Jadranski sajam: Održan 34. Nautic Show

78 www.suvremena.hr

5


tema broja

Kružna ekonomija čuva okoliš i osigurava nova „zelena“ radna mjesta gost urednik|mr. sc. Branko Pavlović

Kako ostvariti (ne)dostižne ciljeve cirkularne ekonomije

C

roatia Waste Expo, 4. konferencija o gospodarenju otpadom, održana u travnju ove godine, najveći je naglasak stavila na nužnost neraskidivog povezivanja ekonomije i ekologije. Načini kojima se RH planira približiti europskim ekonomskim i ekološkim standardima uključuju poticanje odvojenog sakupljanja otpada, uvođenje stimulativnih mjera, poticanje kompostiranja u domaćinstvima, poticanje izgradnje i opremanja lokalnih postrojenja za recikliranje, edukaciju i nastavak sanacija odlagališta otpada. Sve nave-

6

Suvremena trgovina 3(41)

dene mjere dio su kružnog gospodarstva što je Europska unija nametnula kao strateški važno, a koje podrazumijeva iskorištavanje otpada, te smanjenje zagađenja. Programom cirkularnog gospodarstva, kojeg je Europska unija usvojila prošle godine, postavljeni su vrlo ambiciozni ciljevi, u realizaciji potencijalnih 600.000 radnih mjesta na razini EU do 2030. godine, u recikliranju najmanje 65% komunalnog otpada, 75% ambalažnog otpada, te smanjenju odlaganja otpada na najviše 10%. Postavlja se pitanje hoćemo li uspjeti u realizaciji tih

(ne)dostižnih ciljeva? Postoje indicije i primjeri da hoćemo. Postojeći sustav gospodarenja otpadom predviđa od 600 do 800 radnih mjesta u centrima za gospodarenje otpadom, a unaprijeđeni sustav i dosljedna primjena Plana gospodarenja otpadom stvorio bi barem dest puta više. Politika prelaska na kružnu ekonomiju, koju zagovora Europska unija, a koje Ministartstvo zaštite okoliša i prirode implementira u nacionalne strateške dokumente koji se tiču otpada, ali i čuvanja okoliša u cje-


lini, ima za cilj da se vrijednost proizvoda, materijala i resursa što je dulje moguće zadržava u gospodarstvu, a stvaranje otpada svede na najmanju mjeru. Da bi se to ostvarilo potrebno je osvijetliti sa svih strana principe cirkularnog gospodarstva i provoditi sustavnu i neprekidnu edukaciju. Ideja koja stoji iza revolucionarnog koncepta ekonomije 21. stoljeća (ekonomije znanja) tj. koncepta kružnog gospodarstva vrlo je jednostavna, ali i vrlo ambiciozna, s linearnog, neodrživog modela „uzmi-napravi-konzumiraj-baci“ u kojem proizvod dostiže kraj svoga životnog ciklusa (mijenja se filozofija životnog vijeka proizvoda), prijeći na kružni model „UZMI-NAPRAVI-POPRAVI-OBNAVLJAJ-RECIKLIRAJ-PONO-

VO UPOTRIJEBI“ i tako produžujući životni vijek proizvoda svoriti nove niše, nove poslovne modele i poslove, nova radna mjesta, novi profit te pritom sačuvati okoliš. Europska unija se strateški opredijelila za cirkularni koncept, te predstavila ambiciozni zakonodavni paket koji sadrži mjere do 2030. poput povećanja stupnja recikliranja, ponovne upotrebe proizvoda, mjere za smanjenje rasipanja hrane, a predviđa se i izrada normi i standarda kvalitete za sekundarne sirovine, plana rada za ekološki dizajn, poticanje ZELENE javne nabave itd... Europske direktive o kružnoj ekonomiji zasad su u nas uglavnom na razini privlačnih MARKENTINŠKIH poruka. No, primjeri tvrtki poput HOLCIM-a, STP-a, CI-

OS-a, Tehnixa, Agrokora, Unije nove, Unije papira pokazuju da to može postati i prava razvojna opcija koja otvara nova radna mjesta, podiže konkurentnost i donosi zaradu. Za pravu implementaciju cirkularne ekonomije potrebni su dobro organizirani sustav odlaganja otpada, tržište sekundarnih sirovina, ekološka porezna reforma, fiskalni poticaji, redefiniranje rada komunalnih tvrtki, ... itd. Dakle, moguće je ostvariti te ciljeve, nisu oni tako nedostižni no nužno se kao sustav moramo REGENERIRATI /obnavljati/, SHARE /dijeliti/, OPTIMISE /optimirati/, LOOP /kružiti/, VIRTUALISE /virtualizirati/, EXCHANGE /mijenjati/, jednom riječu Resolve – provesti reinžinjering, kako sustava tako i nas.

Kad se tako gleda na sustav kružnog gospodarstva potrebno je znati slijedeće: • „Zašto nam je potrebno“ Kružno gospodarstvo promatra

se kao praktično rješenje za krizu resursa planeta. Rezerve ključnih resursa poput rijetkih metala i minerala smanjuju se, a troškovi exploatacije rastu. Sadašnji model linearnog gospodarstva rezultira sve većom količinom otpada. Čak 90% sirovina koje se upotrebljavaju u proizvodnji postaje otpad prije nego proizvod napusti tvornicu, a 80% proizvoda baca se u prvih šest mjeseci života. To u kombinaciji s rastom geopolitičke napetosti i rizikom opskrbe pridonosi nestabilnim cijenama robe. Kružna ekonomija mogla bi stabilizirati neka od tih pitanja odvajajući ekonomski rast od potrošnje resursa.

• „To je više od recikliranja“ Recikliranje nudi ograničene mo-

gućnosti s obzirom na to da su procesi recikliranja energetski intenzivni i općenito umanjuju vrijednost materijala. Kružna ekonomija ide dalje od recikliranja, jer se temelji na obnovljivom industrijskom sustavu okrenutom prema dizajniranju otpada. Reciklaža zahtjeva veći unos energije nego što to zahtjevaju popravak, ponovna upotreba, ponovna proizvodnja, a cilj nije samo dizajnirati proizvod za dulji vijek, nego i smanjiti potrošnju energije.

• „Donosi uštede i smanjuje štetne emisije“ Spriječavanjem

stvaranja otpada, ekološkim dizajnom, ponovnom upotrebom otpada i sličnim mjerama tvrtke u EU mogle bi ostvariti neto uštedu od cca 600 mlrd Eura, odnosno 8% godišnjeg prometa, a godišnje bi se emisije stakleničkih plinova ujedno smanjivale za 2-4%. Primjerice u sektoru ponovne upotrebe, ponovne proizvodnje i popravka, trošak ponovne proizvodnje mobilnih uređaja mogao bi biti upola niži kad bi ga bilo lakše rastaviti. Kad bi se prikupilo 95% mobilnih telefona (starije generacije) to bi moglo stvoriti uštedu veću od miljardu eura na troškovima materijala u proizvodnji. Prelaskom s recikliranja na tvorničko obnavljanje lakih gospodarskih vozila moglo bi se uštedjeti do 6,4 miljarde eura na godinu na unosu materijala što odgovara oko 15% predviđenih troškova za materijale te 140 miljuna eura na troškovima energije uz smanjenje emisije stakleničkih plinova od 6,3 miljuna eura.

• „Otvara nove poslove i radna mjesta“ Nekoliko je niša koje

imaju potencijale, gdje svakako ulazi područje odgoja i obrazovanja (ne samo obrazovanja) od općeg do specifičnog područja poslovnog obrazovanja. Ekodizajn i ekoinovacije biti će područja velikog potencijala, jer treba razviti nove proizvode koji će biti dugotrajniji i lakše popravljivi, a područje novih usluga kojima je osnova ICT pruža dosad neviđene mogućnosti. Što se tiče zapošljavanja računice govore da 10 tisuća tona otpada bacenjem na odlagalište stvara jedno radno mjesto, reciklažom se stvara 36, a po-

pravkom ili prenamjenom čak 296 radnih mjesta. Dakle, riječ je o konceptu koji osigurava do 2030. godine 600.000 radnih mjesta na razini EU.

• „Nije provedivo bez podrške države i širokog sudjelovanja javnosti“ Brzo iskorištavanje prilika i rješavanje izazova kruž-

nog gospodarstva ovisi o širokoj podršci društva. Poticanje kružnog gospodarstva zahtjeva sveobuhvatnu podršku politike na EU razini, nacionalnoj, regionalnoj i lokalnoj razini – koordinirani pristup u uvođenju, primjerice, ciljeva u prevenciji stvaranja otpada, poticanje ekodizajna, uvođenje ekoporeza, promoviranju proizvoda koji se lakše prerađuju i sl. Ključno je uključivanje nevladinih organizacija, poslovnih i potrošačkih organizacija, sindikata, akademske zajednice, istraživačko-razvojnih institucija i drugih dioničara.

Dakle, nije lako, ali nije ni nemoguće no NUŽNO je odmah i sada pristupiti ostvarivanju preduvjeta za prelazak na KRUŽNO GOSPODARSTVO. Ti preduvjeti se mogu definirati: • ekološka reforma poreznog sustava – preraspodjeliti porezno opterećenje s rada na materijale polutante i tako učiniti transparentnima ekološke i društvene troškove proizvodnje; • prodaja usluga (rješavanje problema) umjesto prodaje proizvoda (proizvođači pružaju usluge: npr. broj fotokopija, broj pređenih kilometara, umjesto da prodaju uređaje, npr. fotokopirku i na taj način imaju poticaj da uređaj bude dugotrajan te preuzimaju njegovo zbrinjavanje na kraju radnog vijeka; • razvoj novih finacijskih proizvoda; • višerazinsko upravljanje za pokretanje potencijala europskog novca od strane javne uprave; • zelena javna nabava – uvođenja načela cirkularne ekonomije u postupak javne nabave ključan je čimbenik za učinkovito korištenje fondova EU; • razvoj sustava upravljanja otpadom; • formiranje tržišta sekundarnih sirovina kao preduvjet za dugoročnu održivost projekta; • remodeliranje industrijskih sustava prema uzoru ekosustava; • inovacije u tehnologiji i drugim djelatnostima; • novi dizajn proizvoda i poslovnih procesa – nabava, proizvodnja... itd. – INTEGRALNO UPRAVLJANJE PODUZEĆEM • osmišljavanje, implementacija i razvoj novih poslovnih i tržišnih modela; • razvoj novih metoda upravljanja integriranim sustavima (modeli žive bilance); • promjena poslovne kulture, prioriteta, navike potrošača, organizacije društva; • edukacija – ODGOJ I OBRAZOVANJE

www.suvremena.hr

7


tema broja

Lučko

Cirkularna ekonomija i što bi to ona trebala biti? Danas živimo u potrošačkom društvu u kojem se živi svakako, ali nipošto razumno i racionalno. Dokazi su posvuda od auto industrije, farmacije, mode, zaključno s otpadom. 8

Suvremena trgovina 3(41)

Cirkularna je ekonomija u biti oksimoron. Ako danas sagledate metodologiju kojom se rješavaju problemi zamijeti ćete kako se nikada ne rješavaju uzroci, već se u pravilu često i gotovo isključivo saniraju posljedice. Primjera je bezbroj. Ako kanta za smeće smrdi, hoće li se išta riješiti njezinim pranjem? Ekonomski gledano hoće. Prodati će se skupi i neefektiv-

Ponton Šibenik

Piše|Marko Brnčić

ni kamioni za pranje kanti i nakon mukotrpnog posla nakon samo nekoliko sati kante će opet smrdjeti. Ekonomski gledano to je idealno! Otvaraju se nova radna mjesta, troše se proračunska sredstva, ljudi rade i taman kad su završili mogu ispočetka. Ekološki, nema baš puno smisla... Kako rješiti taj problem? Za početak krenuti od pravog uzroka, a to su mikroorganizmi koji su

glavni uzročnici nesnosnih mirisa. Ako plasirate posudu koja u sebi sadrži antimikrobni aditiv, riješili ste se uzroka neugodnih mirisa i kante ne smrde! Ekološki izvanredno, ekonomski totalni promašaj! Zatvorili ste radna mjesta, smanjili potrošnju i povećali efektivu. Upravo je ta efektiva često spominjani kamen spoticanja. Velike se korporacije svim silama bore što više sma-


njiti efektivu i povećati obrtanje kapitala na svim nivoima i na što više besmislenih proizvoda...

„Građani ne žele reciklirati“ Ovo je fundamentalna laž kojom se često ljudi na vodećim pozicijama štite od nasrtaja javnosti, opravdavajući pritom sve svoje neznanje i nesposobnost. Građani svakodnevno dokazuju suprotno ako im se pruži ikakva mogućnost da odvajaju otpad. Naravno uvijek postoji struja „uvik kontra“ no pod utjecajem okoline i ona ubrzo shvaća kako sve to ima smisla, ako zaista ima. Kada nema? Kada komunalci nisu u mogućnosti odvojeno sakupljeni otpad plasirati, pa ga potrpaju u isti kamion naočigled i zaprepaštenje svih onih koji su se do jučer trudili sve staviti na svoje mjesto. Nema malo gradova u Hrvatskoj koji se nisu okušali u odvojenom sakupljanju i u većini slučajeva zaključak je isti, kako je sustav neodrživ bez poticaja države. Ako malo sagledamo sve karike u lancu vrlo će se brzo doći do zaključaka kako nije problem u ljudima, kako nije problem ni u komunalcima već se isti

krije u lošoj komunalnoj infrastrukturi, popraćenoj lošom edukacijom i lošim zaleđem države koja se prema ovom problemu odnosi krajnje maćehinski. Da bi odvojeno sakupljanje prodisalo punim plućima prvo treba uvesti red u otkup prikupljenih sirovina. To se može organizirati na više nivoa, a jedan od glavnih je formiranje slobodne burze otpada, tako da oni koji su koristan otpad odvojeno prikupili imaju nekoga kome ga mogu ponuditi i još i licitirati za otkupnu cijenu.

Edukacija Osobno već preko 20 godina samoinicijativno organiziram radionice i predavanja po vrtićima i školama, jer smatram da će ti mladi ljudi vrlo skoro biti oni koji će zauzeti mjesta starom i uhljebljenom kadru kojem je jedina zadaća održati sebe i još pokojeg rođaka kraj sebe na poziciji na kojoj je, jer eto je. Ti mladi ljudi jako puno znaju, žele, hoće i mogu, samo ih treba usmjeriti na pravi put i potruditi im se pokazati kako sve što su naučili mogu primjenjivati i tako mijenjati svijet oko sebe na bolje. Da bi to i mogli treba im pošten i kvaliteta sustav.

Sputavanje, zaključavanje, onemogućavanje i kažnjavanje. To nije smjer kojim želimo ići. Kako ljudi reagiraju kada naiđu na zaključani kontejner? Ostave smeće pored njega, a ostali slijede njihov primjer. Posljedica: Divlji deponij sa zaključanim kontejnerima u sredini!? Otpadu je mjesto u kontejneru i on kad tad tamo i završi, na ovaj ili onaj način. Ako se ljudima pruži mogućnost da potpuno besplatno odvajaju sav koristan otpad na više lokacija koje su im lako dostupne onog nerazvrstanog otpada će biti i od 70% manje! Ako ga ima manje i odvozi, a i njegovo zbrinjavanje bi trebalo biti rjeđe i jeftinije, ne zaboravimo pritom sve benefite koje je moguće ostvariti iz 70% odvojeno prikupljenog korisnog otpada! E da bi se sve to moglo treba osmisliti sustav posuda koje će biti moguće smjestiti u samom centru, koje neće zauzimati previše prostora, koje biti takvog kapaciteta da ih neće biti moguće brzo pretrpati iz kojih neće smrdjeti i koje će na koncu dati i jednu novu vrijednost mjestu na kojem su postavljene. Zvuči kao

Zagreb

neki odlomak iz SF filma ili barem kao filozofija ne tako dalekog nekadašnjeg idealnog sistema čiji su predstavnici bili Marx i Engels.

Zašto MOLOK ljudi vole? „Keep it simple“ je jedna od niti vodilja ovog sustava. On je toliko jednostavan da se upravo toga pribojavaju svi zagovornici (cirkularne)ekonomije. Uz to što je jednostavan i 85% je efikasniji od svih dosadašnjih sustava u primjeni. Potpuno je neovisan o energentima (struji, vodi, solarnim panelima, hidraulici, prešama, vatrogasnim sustavima...) Za svoje pokretanje koristi besplatne i svugdje dostupne prirodne sile. Zbog svoje silosne konstrukcije i gravitacije preša otpad i oslobađa dodatnih 30% kapaciteta. Zbog temperature ispod zemlje hladi otpad, što dodatno usporava truljenje, pa otpad u njima bez većeg problema može stajati mjesecima. Činjenicu da je CO2 koji ne podržava gorenje teži od O2 koji podržava gorenje, koristi tako da gasi sav eventualni plamen i čuva sadržaj od plamena. Puni se odozgo, a prazni odozdo što osigurava uvijek čist pristup i visoku higijenu, bez negativnih konotacija vezanih uz današnje kante i kontejnere. MOLOK je i uniformiran, pa kao takav nije ruglo na kraju grada već novo mjesto okupljanja u centru, koje podiže, a ne umanjuje vrijednost okolnog zemljišta. Ne zahtijeva izmještanje podzemnih instalalacija već im se prilagođuje, ne zahtijeva pristupni put, oslobađa zemljište od nepotrebnih nastambi i osigurava prenamjenu dosadašnjeg prostora namijenjih smetlarnicima. Vodo je nepropustan, ne zahtjeva drenažu niti priključke na kanalizaciju i na mjestu jednog kontejnera od 1100 litara osiwww.suvremena.hr

9


tema broja gurava 6500l korisnog volumena, a da se pritom za njegovo ukapanje iskopala jednaka količina zemlje! Uz sve navedeno MOLOK se ugrađuje i na plutajuće pontone koji pak osim kopnenog pražnjenja u sezoni omogućavaju i pražnjenje s morske strane ne ometajući pritom turiste i ne radeći dodatnu gužvu u i onako pretrpanim gradovima. Ovaj MOLOK sustav na pontonu je ujedno i jedini koji od 2012.g. omogućava svim otočanima da svoj otpad odvojeno sakupljaju iako na otoku nemaju druge komunalne infrastrukture. Ovo je idealno rješenje i za dalmatinske gradove pod zaštitom jer osigurava veliku količinu prostora za nesmetano odlaganje bez kopanja, a i produžava priveznu liniju, te smanjuje onečišćenje u omiljenim uvalama sidrištima „na slobodnom vezu“. Za pražnjenje MOLOKa nije potrebna cijela delegacija u autobusima, već sam vozač koji uz pomoć krana MOLOK sam može podići iz bilo kojeg kuta bez da ga u tome sprečavaju parkirana vozila i u manje od 2min sakupiti 6,5m3 korisne sirovine?! E, sada sustav postaje održiv...

Rodos Grčka nicama lokalne samouprave, gradovima i komunalnim poduzećima da osiguravaju ovakve sustave svojim građanima već oni to rade sami!? Naravno sami investiraju u MOLOK spremnike jer ih koriste kao sefove za svoju korisnu sirovinu kojom Oni gospodare! Jasno miješani komunalni otpad i dalje ostavljaju komunalcima, no u bitno manjoj mjeri. Što rade s korisnim otpadom? Licitiraju i proda-

Makarska

Vremena je malo... Samo je pitanje trenutka kada će se netko od građana zapitati: „..a zašto mi ne bi imali nešto od toga, kada smo se već potrudili sve to tako lijepo odvojiti, sakupiti i odložiti?“ U Finskoj nije na jedi-

10

Suvremena trgovina 3(41)

ju reciklažerima jer nikome nije teško doći na neku lokaciju, ako ga tamo čeka tona ili čak dvije uredno zapakiranog, prešanog, suhog i kvalitetnog novinskog papira, stakla ili pak plastike. Dok vreća visi na kranu, izvaže se puna i prazna, a razlika se uplati na ži-

roračun stanara te se iz njega smanjuje pričuva i druge režije na koje je teže utjecati. E to j e samoodrživost i cirkularna ekonomija, koja se mnogima ne sviđa jer propagira efektivu koja je mnogima mrska.

Ipak je moguće. Naravno! Ako se svi nabrojeni parametri pravilno poslože organizacija prikupljanja reducira s tri puta tjedno na efektivno napunjeni MOLOK koji se po pozivu prazni samo onda kada je 100% pun i ako se rade tjedni itinereri s rasporedom podizanja, bez kampanjskog i stihijskog pražnjenja, moguće je i s kamionom bez zadovoljavajućih EURO normi postići nižu emisiju CO2, nego na najnovijim EURO6 kamionom koji opetovano tri puta tjedno runda jedno te istu rundu i podiže ispred svakih vrata, kantu bez obzira bila ona puna ili prazna. Naravno neefikasnost je još veća kod trenutnog hita kante od 60 ili 80 litara.

Što je potrebno za prazniti MOLOK? To je najčešće pitanje s kojim se susrećemo. Potreban

je samo kran. Kakva će biti nadogradnja je potpuno svejedno. Ove smo godine tržištu ponudili autonomnu samoutovarnu abrolpreskontejner nadogradnju s kranom koja je kompatibilna sa svim abrollkipper kamionima kakve dans koriste svi reciklažeri, a i komunalna poduzeća. Ono što je još ljepše je da u istu stane i do 15 MOLOK-ovih kontejnera, a ponudili smo je po cijeni od 200.000kn što je i 10 puta manje od namjenskog novog specijaliziranog vozila. Tako da je sada jedina prepreka u pražnjenju MOLOKa, volja pojedinca.

Koliko stoji MOLOK? Stoji manje od današnjih sustava u primjeni. Svojim kapacitetom mijenja 110 kanti od 60 litara ili pak 10 kontejnera od 660l. Ako pomnožite jediničnu cijenu svakog navedenog artikla dobiti ćete cijenu koja je viša od jednog MOLOKa! Danas su to shvatili mnogi gradovi koji su se sukcesivno odlučili zamijeniti postojeće sustave i to se danas aktivno provodi u 40-tak hrvatskih gradova. Građani su iznenađeni visokim stupnjem higijene, tišine i vrlo rijetkim odvozima, dobro su ih prihvatili i čak lobiraju da se postave što bliže njihovim kućama, što je s današnjih sustavima ne zamislivo! No budućnost nam ST je izgleda ipak svijetla!


Cirkularna ekonomija – gospodarstvo bez otpada piše|Igor Bobek

R

azmišljanja o učinkovitijem korištenju resursa i zaštiti okoliša potakla su razvoj različitih pojmova poput recikliranja, uštede materijala/sirovina te na posljetku cirkularne ekonomije. Pod pojmom cirkularna ekonomija podrazumijevamo gospodarstvo u kojem otpad gotovo i ne postoji, tj. sveden je na najmanju moguću razinu. No, objasnimo malo ovaj termin. Svaka proizvodnja, pa i samo korištenje proizvoda u konačnici dovode do proizvodnje određene količine otpada. Taj otpad se do sada, u tradicionalnom smislu linearne ekonomije (koja podrazumijeva princip uzmi, napravi, baci – eng. take, make, dispose) smatrao neupotrebljivim. Osvješćivanje građanstva o potrebi recikliranja proizvoda dovelo je do smanjenja količine otpada koji se baca i koji je na taj način prisutan u našem okolišu. Cirkularna ekonomija ima za cilj izbaciti i taj preostali otpad iz okoliša njegovim ponovnim korištenjem u proizvodnom procesu, bilo da se radi o istom proizvodu ili ne. Uzmimo na primjer tekstilnu industriju, tj. proizvodnju traperica. Sam materijal se, nakon nošenja može u potpunosti ponovo iskoristiti za proizvodnju novih traperica. Istina, sama sirovina dobivena iz starih traperica se u proizvodnom procesu mora kombinirati sa novom sirovinom kako bi se zadržala razina kvalitete i osiguralo trajanje materijala, no ponovo korištenje stare sirovine u ovom smislu ne samo da smanjuje potrebu za proizvodnjom nove sirovine, nego i ima pozitivan učinak na okoliš. Na ovaj način cirkularna ekonomija utječe na gospodarstvo pojedine države (kao i na globalnoj razini) čineći ga konkurentnijim i održivijim te doprinosi načelima društveno odgovornog poslovanja. Europska komisija posvetila je posebnu pažnju razvoju cirkularne ekonomije pri-

hvaćanjem Paketa mjera o cirkularnoj ekonomiji te donošenjem Akcijskog plana za cirkularnu ekonomiju. Predviđene mjere moraju npr. do 2030. potaknuti recikliranje najmanje 65% ukupnog komunalnog otpada, kao i drugih zadanih ciljeva. Ove mjere Europske komisije uspostavljaju konkretan i ambiciozan program koji obuhvaća cijeli životni ciklus proizvoda – od same proizvodnje te potrošnje pa do upravljanja otpadom te njegovim plasiranjem na tržište sirovina. Cirkularno se gospodarstvo temelji na jednostavnim načelima kao što su iskorištavanje obnovljivih izvora energije, smanjivanje količine otpada do razine da on kao takav gotovo više i ne postoji, smanjivanje i mogućnost eliminacije upotrebe kemikalija, što dovodi i do iskorištavanja resursa i kroz to ostvarivanje financijske i drugih vrsta vrijednosti te gospodarenja otpadom, koje ima važnu ulogu u otvaranju novih radnih mjesta.

Posljednjih se godina na tu temu sve više raspravlja te usmjerava pa je tako 2012. godine Europska komisija objavila dokument „Manifesto for a Resource Efficient Europe“ u kojem je stavljen naglasak na sustavne promjene u upotrebi i obnovi resursa u ekonomiji, dok je jedno od posljednjih istraživanja (2016. g.) objavila European Environment Agency (EEA) „More from less – material resource efficiency in Europe“, u kojem je prikazan detaljan pregled te iskustva zemalja diljem Europe. Zaključno, cirkularna ekonomija polako dobiva na važnosti i prepoznatljivosti, iako se o toj temi ozbiljnije raspravlje tek u zadnje vrijeme. Naime, sustav nema loših strana i njime nitko ne gubi, ali izazov koji je potrebno savladati je svijest svakoga od nas o potrebi odvajanja otpada. (Izneseni stavovi i mišljenja osobni su stavovi autora i ne odražavaju nužno stavove ST institucije u kojoj je autor zaposlen.) www.suvremena.hr

11


tema broja

Izazovi mentaliteta cirkularne ekonomije

piše|prof. dr. sc. Velimir Srića

P

oznata je šala o zlatnoj ribici. Seljaku koji je uhvati, ona obeća ostvariti tri želje, uz napomenu da će njegov susjed dobiti dvostruko. Prva je seljakova želja da mu kukuruz naraste dva metra visok. No njegovom susjedu narastao je četiri metra, s dvostruko većim klipovima. Nezadovoljan, poželi ogromnu kuću s gospodarskim objektima, no susjed dobije dvaput veću kuću. Razljućen do bijesa, obrati se ribici s trećom željom: Iskopaj mi jedno oko!

Naše kulturno okruženje najbolje opisuje ideja ograničenog dobra. Materijalni svijet oko sebe doživljavamo kao konačan i ograničen. Imovinu vidimo kao kolač koji se može podijeliti na određeni broj komadića. Tko god nešto ima, neprijatelj je jer posjeduje komadić kolača kojeg zato ja ne mogu imati. Mentalitet ograničenog dobra ima niz negativnih posljedica na naše ponašanje jer se temelji na stavu da glavni cilj djelovanja nije stvaranje nove vrijednosti nego preraspodjela postojećeg. Kad netko dođe na vlast, na čelo organizacije i poziciju moći, prvo će „uzeti onima koji imaju“ (odgovornost, moć, vlast, imovinu) i raspodijeliti to „svojima“. Umjesto da se orijentira na mobilizaciju ljudskih i materijalnih resursa prema stvaranju novih vrijednosti, takva se osoba iscrpljuje na konfliktnim aktivnostima preraspodjele. Mentalitet ograničenog dobra jedan je od glavnih uzroka zavisti („hrvatski jal“), negativne emocije, sukoba i loših međuljudskih odnosa u poslovnom okruženju i društvu. Ipak, valja biti iskren, ova psihološka pojava nije naša specifičnost, proučavaju ju i istražuju mnogi od najvećih autoriteta menadžerske znanosti. Jedan od njih, Steven Covey razlikuje mentalitet oskudice (Scarcity Mentality) i mentalitet obilja ( Abundance Mentality). Za njega je uspjeh tijesno povezan s željom da se rezultat, dobit i ugled dijele između svih sudionika nekog procesa. Pritom valja težiti partnerstvu kad god je moguće. Umjesto da se svađamo oko preraspodjele postojećeg kolača, idemo se organizirati da napravimo veći kolač. Suvremeni svijet postaje sve svjesniji činjenice da tradicionalni pogled na razvoj i rast ovisi o ideji beskonačnih resursa. Aktualno ponašanje svakog poduzeća da brine samo o sebi, profitu i rastu, dovodi do nerazumnog iscrpljivanja resursa i neracionalnog trošenja stvaranjem otpadaka, smeća i nepotrebnih stvari koje se ne mogu ponovno koristiti. Ponašanje nije tipično samo za proizvodna poduzeća nego i za državnu biro-

12

Suvremena trgovina 3(41)

kraciju, javne službe, pa čak i obrazovanje, znanost i umjetnost. Naime, umjesto održivosti, sklada, zajedništva, sinergije i ravnoteže, prevladavaju ideje trošenja, sukoba, individualnih interesa, sebičnosti i kratkoročnih koristi. Takav mentalitet koji rađa hrpe nisko-vrijednih proizvoda što se brzo bacaju i zamjenjuju novima, koji zanemaruje štednju i recikliranje otpada i koji nimalo ne mari za prirodni sklad i održivost stvaranja i života na Zemlji, vodi Svijet u slijepu ulicu. Zato se sve više govori o potrebi za novim mentalitetom održivosti i sklada koji počiva na ideji obnavljanja, a ne uništavanja, na težnji usklađivanja i suradnje, a ne bespoštedne konkurencije, na vrijednostima zajedništva i brige za opstanak cjeline, a ne na sebičnom interesu pojedinaca i skupina i želji da profitiraju na račun drugih. Napredak digitalne transformacije, biotehnologije, nanotehnologije i suvremenih materijala danas je u stanju pridonijeti stvaranju procesa koji štede resurse i razvijati pametne i čiste industrije. Posebno se istražuje sinergija modernih digitalnih tehnologija i njihovog korištenja u stvaranju cirkularne ekonomije. Korištenjem podataka, prenošenjem informacija, a ne ljudi i roba, povezivanjem resursa u tehnološke i društvene mreže, stvaraju se pretpostavke za sasvim nove poslovne modele. Prvi je primjer „Uber“, najveći transporter ljudi na svijetu koji digitalno povezuje sve koji traže i trebaju neku uslugu i time štedi resurse. Drugi je primjer „airbnb“, najveći ponuđač smještajnih kapaciteta na svijetu koji nema nijedne vlastite nekretnine, već omogućuje racionalnu upotrebu postojećih nekorištenih nekretnina, direktno povezujući davatelja i korisnika usluge uz maksimalnu sinergiju i minimalne troškove. Taj novi trend „uberizacije“ može se nazvati kombinacijom „zelenog“ (ekološki svjesnog) i „digitalnog“ (na informacijsku tehnologiju oslonjenog) rasta koji će stvarati održive proizvode i usluge i omogućiti daleko racionalniju uporabu energije i neobnovljivih resursa. Prema Zemlji se konačno moramo početi ponašati u skladu s idejom da ju nismo naslijedili od naših djedova, nego smo ju posudili od naših unuka. Promjena mentaliteta počinje shvaćanjem da je cjelina važnija od dijelova. Pogledajmo primjer. Zrakoplovnoj kompaniji pokvario se avion na aerodromu u Bostonu. Analiza je pokazala da se radi o kvaru kojeg radnik održavanja može popraviti u par sati. No mora doputovati iz New Yorka jer nema lo-

kalnog stručnjaka na raspolaganju. Za odluku što će se i kada uraditi bio je odgovoran šef održavanja. Njegovo razmišljanje išlo je ovim smjerom: Pošaljem li smjesta servisera do Bostona, popravit će zrakoplov do 15 sati, ali istog dana više nema leta natrag. To znači da će morati prespavati u hotelu i na dnevnicu potrošiti 150 dolara. No, pošaljem li ga sutradan rano ujutro, popravit će zrakoplov i podnevnim se letom vratiti, a ja ću uštedjeti na dnevnici i hotelskim troškovima. Ta odluka šefa održavanja kompaniju je stajala 90.000 dolara jer su za poslijepodnevne letove morali iznajmiti zrakoplov. Tako je, zbog uštede od 150 dolara, nastao šest stotina puta veći nepotrebni trošak. Šef održavanja vjerojatno je krajem godine nagrađen zbog brige o snižavanju „svojih“ troškova, a šteta je pripisana „višoj sili“. Znate li anegdotu o četvorici slijepaca koje su pitali kako izgleda slon. Prvi se zavukao pod trbuh velike životinje pa reče: Slon je kao ogromni balon. Drugi se uhvatio životinjina repa pa ga ispravi: Nije točno, slon je nalik na zmiju. Treći se pobuni, držeći u ruci kljovu: Slon je nalik zavinutom koplju. Na to će četvrti koji se naslonio na slonovu nogu: Griješite, slon je poput debla drveta. Ljudi su skloni ocjenjivati cjeline prema dijelovima koje vide ili kojima pripadaju. Radnici iz proizvodnje u upravnoj zgradi vide neproduktivne lijenčine koji preslaguju papire, sastanče, piju kavice i uživaju u neradu. Za ljude iz upravne zgrade koji misle da rade najvažnije poslove jer planiraju, dizajniraju, istražuju, organiziraju i upravljaju, problem su radnici u pogonu koji zabušavaju, ne realiziraju planove, rade pogreške i stvaraju probleme. Za direktora nabave najvažnija stvar su zalihe i puno skladište, da nikad ničega ne uzmanjka. Za direktora financija koji sve gleda kroz bilancu, zaliha je neproduktivno zamrznuti novac, pa bi idealno poduzeće trebalo biti praznih skladišta ili bez njih. U političkoj stranci, sportskom klubu ili porodici možemo naići na slične probleme. Pojedinačni političari su zvijezde, a stranačka infrastruktura je neefikasni trošak. Ili, s podrškom stranke i njenih institucija svatko može postati zvijezda. Sportaši se bore i pobjeđuju, a klupski birokrate samo putuju i šminkaju se po turnirima. Ili, oni sve organiziraju i pripreme, pa stvore uvjete u kojima bi svaka budala mogla proizvoditi medalje. Mama brine za porodicu, a tata samo ban-


či sa svojim društvom. Ili, on radi i donosi novac koji svi drugi nemilice troše. Jedna od zanimljivih ideja sistemskog mišljenja je koncept osposobljavanja sposobnih. Cjelina ima najviše koristi ako njeni najbolji dijelovi prosperiraju. Pogledajmo sljedeću priču koja je pred stotinjak godina punila naslovnice novina. Nakon velike suše, crnogorski je vladika Danilo putovao po svojoj maloj, ponosnoj zemlji, dijeleći rusku pomoć u žitu. Svakog bi domaćina pitao koliko vreća brašna ima u kući. Ako bi pokazao dvije, dobio bi dvije od Vladike. Onome koji bi imao deset, Vladika bi rekao: Evo deset na tvojih deset! Domaćinu koji bi zakukao da mu obitelj umire od gladi jer im je kuća prazna, Vladika bi odgovorio: Nijesi se snaš’o, zato ne dobivaš ništa! Nije čudo da su Vladiku i njegov način dijeljenja pomoći ismijavale novine širom Europe. Međutim, ideja nije loša! U socijalnom smislu, osposobljavanje sposobnih nije prihvatljivo, ali sistemski gledano, za razvoj cjeline uvijek su najvažniji njeni najuspješniji dijelovi. Zamislimo tri tvornice istog poduzeća. Prva je izrazito profitabilna, druga je prosječna, a treća stvara gubitke. Na kraju godine dobit prve prelijeva se u treću i sve zajedno ostvaruju prosječni rezultat. Nastavi li se sustav tako ponašati, pred njim je stagnacija i sigurna propast. Međutim, proda li poduzeće treću tvornicu i dobiveni novac uloži u nove kapacitete prve tvornice, moglo bi kao cjelina ostvarivati daleko bolje i održivije rezultate. Iako je koncept osposobljavanja sposobnih prirodan i logičan, u svakodnevnom životu najčešće ga pobjeđuje logika jednakih trbuha. Ako su nam već mozgovi različiti, želuci su svima isti pa imamo pravo na jednaku količinu hrane. Po tom se pristupu sposobni ne smiju previše isticati niti poticati. Najbolje je da smo svi podjednako jadni, bar se nitko neće zbog toga dodatno loše osjećati. Kao dječak bavio sam se šahom. Analizirajući partije svjetskih prvaka, iznenadio sam

se kad sam spoznao da su većina njih bili Židovi. Mučilo me pitanje jesu li oni uistinu inteligentniji od ostalih nacija ili se radi o slučajnosti. Jedan mi je prijatelj objasnio način funkcioniranja židovske zajednice. Ima li neko dijete natprosječni dar za, na primjer, glazbu, znanost, umjetnost ili šah, a roditelji nisu u stanju financirati njegovo školovanje, treninge i rad na sebi, cijela će se zajednica angažirati da podrži razvoj i napredak njegovog talenta, svjesna da je to korisno za cjelinu. Sve što se zbiva u bilo kojoj organizaciji, valja prvo promatrati sagledavanjem cjeline, njene vizije, misije, ciljeva, projekata i programa, a nakon toga se sustav organizira i zadaci podijele na one koji će ih realizirati. Misli li sistemski, uspješnog rukovoditelja ne smiju zanimati individualne pobjede nego zajednički uspjeh. Kao što kaže stara mudrost, ponekad moraš izgubiti neku bitku da bi dobio rat. Isto vrijedi za načela cirkularne ekonomije. Pobjeđujemo zajedno i tako dugoročno preživljavamo, umjesto da svatko pobjeđuje za sebe na račun drugih i našeg dugoročnog opstanka. Sistemski pristup dovodi do organizacijske sinergije ili efekta 2+2=5 odnosno sustav je više od zbira njegovih dijelova. Svatko od nas sebi je najvažniji. Naša uloga i mjesto u sustavu čine nam se bitnim, dok su svi ostali sporedni. No, optimum cjeline je redovito zbir suboptimuma dijelova. Za šefa koji razmišlja cirkularno i održivo, ključno pitanje svake aktivnosti, akcije, odluke i pothvata jest što oni dugoročno znače za poduzeće i njegovo okruženje. Uspjeh svih uvijek je važniji, ali često traži veće ili manje, individualne i skupne „žrtve“. No, želimo li pobijediti zajedno, moramo se uskladiti. Pogledajmo još jedan primjer. Hrvatska brodogradnja već desetljećima godišnje stvara oko milijardu dolara prihoda i oko 1,1 milijardu dolara troškova. Država je subvencijama i garancijama sustavno pokrivala taj gubitak iz proračuna. Do nedavno čitava je pro-

izvodnja išla u izvoz, što je značilo da Vlada subvencionira strane brodare koji kupuju naše brodove po 90% proizvodne cijene. Razlozi su iz ekonomske perspektive sumanuti, ali su s političke kristalno jasni. Škverovi ne bi lako podnijeli bankrot i gubitak tisuća radnih mjesta, kooperanti i lokalne zajednice bi se pobunili, ulica bi mogla nezadovoljstvo usmjeriti protiv aktualne vlasti. Primijenimo sistemski pristup na analizu problema. To znači da nas ne zanima brodogradnja sama po sebi nego njeno mjesto u hrvatskom gospodarstvu. Zamislimo da naša zemlja ima ozbiljnu strategiju razvoja turizma i želi sve staviti u funkciju te djelatnosti. Tada je zadatak svake privredne grane, od brodogradnje, znanosti, poljoprivrede, prometa do zdravstva i školstva, stvarati sinergiju koja će omogućiti turizmu uspjeh. Kako to realizirati? Vratimo se brodogradnji. Kako bi ona mogla pomoći turizmu? Zamislimo ljeto u Splitu, Dubrovniku, Rijeci, Opatiji, Puli, Poreču, Rovinju… Žele li turisti autom doći do centra grada, satima će stajati u kolonama ili kružiti, tražeći parkiralište. A naša bi brodogradilišta mogla svake godine sagraditi po jedan brod-parkiralište koji bi se smjestio u riječkoj, gruškoj, splitskoj ili pulskoj luci i na sebe primio 750 vozila. Usput bi na gornjim katovima nudio sadržaje potrebne turizmu: zdravstvenu polikliniku, trgovački centar, disko klub, dječji vrtić i sportska igrališta. Smanjila bi se neracionalna potrošnja benzina vozila koja kruže tražeći parking, a naša brodogradilišta služila bi optimumu cjeline i održivom razvoju hrvatskog turizma. Pokazani primjeri govore nam da su potencijali cirkularne ekonomije svuda oko nas, ali je za zaokret presudna promjena mentaliteta. Moramo promovirati nove vrijednosti da bismo dobili željeno ponašanje. Valja razmišljati sustavno, cirkularno i održivo, nesebično i sinergijski, u protivnom, osudit ćemo gospodarstvo i društvo na ulazak u slijepu ST ulicu neodrživog razvoja.

www.suvremena.hr

13


tema broja

Maloprodaja i cirkularna ekonomija piše|prof. dr. sc. Zdenko Segetlija

Sažetak U ovome se radu daje nekoliko napomena o postavci cirkularne ekonomije (gospodarstva kružnoga toka) s motrišta maloprodaje kao gospodarske djelatnosti i maloprodajne kompanije kao gospodarskog subjekta. Polazište je ovoga rada da su u tome smislu potrebna daljnja istraživanja. Dobivenim nalazima trebalo bi dopuniti postojeće spoznaje o važnosti maloprodaje za ukupno nacionalno gospodarstvo. To znači da bi se u analizi razvoja hrvatske maloprodaje trebalo uzeti u obzir i pozitivne i negativne učinke toga razvoja na razvoj ukupnoga gospodarstva, uzevši u obzir načela cirkularne ekonomije i sva motrišta održivosti. U svakom slučaju, daljnjim bi se istraživanjem trebali izvesti zaključci o mogućnostima i potrebama djelovanja maloprodajnih kompanija u skladu s društveno-odgovornim poslovanjem.

Ključne riječi: maloprodaja, cirkularna ekonomija, društvenoodgovorno poslovanje, održivi razvoj

1. Uvod U ovome se radu ukazuje na važnost cirkularne ekonomije i ulogu maloprodaje u njoj. Temeljem dostupnih izvora u ovome radu sagledat će se mjesto maloprodaje u cirkularnoj ekonomiji (gospodarstvu kružnoga toka) i njezina važnost u uspostavljanju boljeg funkcioniranja cirkularne ekonomije.

Svrha je ovoga rada tek poticaj za traženje rješenja mogućeg pozitivnog utjecaja maloprodaje na ukupni gospodarski razvoj Republike Hrvatske kao tranzicijske zemlje. U ovome radu riječ je o krupnoj maloprodaji, koja je integrirala i veletrgovinske funkcije i koja, npr. sa svojim artiklima s markom, ulazi i u područje proizvodnje.

2. Morišta cirkularne ekonomije Da bismo razumjeli cirkularnu ekonomiju, poći ćemo od pojma ekonomije tržišta, razmjene i distribucije1, koja se s ukupnogospodarskog motrišta može protumačiti kao jedan od gospodarskih sektora. Druga su dva sektora uku-

pnoga gospodarstva ekonomija proizvodnje i ekonomija potrošnje2. Indirektno se sada iz tog klasičnog poimanja ekonomije može izvesti zamisao cirkularne ekonomije u kojoj se teži jednoj općoj ponovnoj upotrebi resursa. U svakome slučaju, ideja cirkularne ekonomije sastoji se najprije u tome da se proizvodi, komponente i materijali drže duže u upotrebi i time ušteđuju potrebni resursi za novu proizvodnju, a s druge strane da se smanje količine otpadaka koji rezultiraju izravno iz proizvodnje, ali i iz starih proizvoda nakon njihova korištenja.3 Dakle, cirkularna ekonomija4 znači, u upravljanju proizvodnjom, jedan zatvoreni kružni tok materijala putem upravljanja kružnim tokom proizvodnih sredstava unutar postrojenja i povratnog dobivanja sirovina i energije sadržanih u proizvodima (integrirana zaštita okoline). U gospodarenju otpadom obuhvaća pojam cirkularne eko-

Vidjeti: Absatzwirtschaft, u : Wirtschaftslexikon.com. Opće je prihvaćen pojam jedinstvenog procesa društvene reprodukcije, koji se sastoji od proizvodnje, raspodjele, razmjene i potrošnje (Vidjeti: Baban, 1991., str. 24). Međutim, društvena reprodukcija se promatra ne samo s gledišta reprodukcije ekonomskih dobara, potrebnih za ljudski život, nego i s gledišta društvenih odnosa u kojima se odvija proces reprodukcije ekonomskih dobara (Vidjeti: Hrvatska enciklopedija, 2013.). 3 Läpple, 2007., str. 8. 4 Hüsli,. 2016. 1

2

14

Suvremena trgovina 3(41)


Izvor: Läpple, 2007., str. 13.

Izvor: (a) Philipp, 2015., str. 9.; (b) Dittrich/Kaup, 2016., str. 8.

Slika 1. Shema gospodarskog toka (linearna ekonomija).

Slika 2. Koncept cirkularne ekonomije.

nomije izbjegavanje otpadaka putem izravnoga materijalnog ponovnog iskorištavanja i iskorištvanja otpadaka kroz energetsko ili materijalno ponovno uvođenje otpadaka u proizvodnju.

3. Maloprodaja u cirkularnoj ekonomiji

Suprotna cirkularnoj ekonomiji je tzv. linearna ekonomija (ekonomija gospodarskoga toka). Razlika između cirkularne ekonomije i linearne ekonomije vidljiva je iz slika 1 i 2. Integrirana zaštita okoline suprotna je aditivnoj (dodatnoj), i postavlja se na izbjegavanju opterećenja okoline, a novi, integrirani postupci zaštite okoline trebaju se kombinirti s odgovarajućim menadžmentskim postavkama. Samo opterećenje okoline u onom omjeru u kojem se ono ne može izbjeći kroz integriranu zaštitu okoline, zahtijeva dodatne postupke tehnike zaštite okoline. Cirkularna se ekonomija može promatrati s motrišta poje-

dinačnoga gospodarskog subjekta i s ukupnogospodarskog motrišta. Kod investiranja nekoga gospodarskog subjekta u zaštitu okoline može najprije biti riječi o promjeni lokacije nekoga pogona. To bi značilo preseljenje u drugu regiju kojoj je regulativa zaštite okoline slabija 5. Dakako, ukupnogospodarsko motrište je važnije, jer se odnosi na pojedinu državu, odnosno skup država ili čak cijeli svijet. U razmatranju cirkularne ekonomije posebno je važno što se, osim njezine uloge u strategiji održivoga razvoja, može sagledavati i njezina uloga kao novoga pkretača razvoja. Prema studiji WRAP (Waste and Resources Action Programme) za Europsku se Uniju procjenjuje da bi se prijelazom na cirkularnu ekonomiju moglo do 2030. otvoriti novih 3 mil. radnih mjesta6.

Na cirkularnu ekonomiju gospodarskog subjekta iz bilo koje gospodarske djelatnosti upućuje već postavka o društveno odgovornom poslovanju. Naime, u svijetu se razvija svijest o društvenoj odgovornosti u poslovanju kompanija, s obzirom na rastuće ekonomske i šire društvene probleme, osobito one koji se tiču očuvanja okoliša. Ta je tema posebno zanimljiva i s motrišta procesa poslovnoga pregovaranja7 u kojem se nalaze trgovinske kompanije.

Inače, u svjetskome gospodarstvu bitno je naglo širenje potražnje za resursima, energijom i poljoprivrednim proizvodima, čime se, zapravo, pokazuju prave dimenzije problema cirkularne ekonomije i održivoga razvoja. U tome je smislu bitna sigurnost opskrbe maloprodavača8. S obzirom na njezin položaj u gospodarskom procesu, maloprodaja ima veliko značenje i u cirkularnoj ekonomiji, jer povezuje proizvodnju i potrošnju i ima odlučujući utjecaj na tokove roba i informacija. (Posebno, današnji veliki svjetski maloprodajni koncerni imaju odgovornost za održivi razvoj i očuvanje okoline

Vidjeti: Lange, Ch.: Umweltschutz und Unternehmensplanung: Die betriebliche Anpassung an den Einsatz umweltpolitischer Instrumente. Wiesbaden 1978., str. 166, prema: Pohl, 1998., str. 7. 6 Drei Millionen zusätzliche Arbeitsplätze durch Kreislaufwirtschaft, EUWID -Recycling und Entsorgung, Europäischer Wirtschaftsdienst GmbH. 2016 . 7 Vdjeti: Segetlija, 2012., str. 111- 113. 8 Vidjeti: Zentes/ Morschett/Schramm-Klein, 2011., str. 322 i 323. 5

www.suvremena.hr

15


tema broja zbog svoje ekonomske moći i zbog svojih trgovačkih marki s pomoću kojih ostvaruju velik utjecaj na potrošače i na proizvođače). Maloprodaja, odnosno maloprodajna kompanija, može višestruko utjecati na održivi razvoj9. Prije svega u upravljanju opskrbnim lancem (engl. Supply Chain Management) maloprodaja utječe na ponašanje svojih dobavljača u skladu s načelima održivoga razvoja i zaštite okoline, a u svome oblikovanju asortimana robe ona daje svoj doprinos u njegovu stvaranju u smislu svoje društvene odgovornosti. Nadalje, u trgovini se nastupa s marketinškim miksom

u sklopu kojeg se nude proizvodi s posebnim kvalitetama, koji su u skladu s održivim razvojem. Osobitu ulogu igra maloprodaja i u primanju nazad starih proizvoda koji se trebaju reciklirati. Konačno, maloprodaja treba na svojim lokacijama razvijati i postupke smanjivanja (štetnog) utjecaja na okolinu.

3.1. Važnost maloprodaje u opskrbnom lancu Kada maloprodaja dominira u opskrbnom lancu, riječ je o „maloprodajnom opskrbnom lancu“ (engl. Retail Supply Chain) u kojem do izra-

žaja dolazi ne samo upravljanje tzv. nizvodnim tokovima, nego i upravljanje uzvodnim tokovima. S tim u svezi razvija se onda informacijski sustav opskrbnoga lanca (engl. Supply Chain Information System - SIM). Kao menadžmentski instrument SIM pruža maloprodajnoj kompaniji mogućnost da s pomoću softverskih rješenja upravlja opskrbnim lancem u smislu održivoga razvoja. Tu su, npr. inicijative koje su vezane uz bolje iskorištenje energije, odnosno redukciju ispušnih plinova, npr. CO2. U različitim takvim koncepcijama bitno je sustavno nadziranje ekoloških performanci dobavljača i odabir onih koji

ispunjavaju određene zakonske ili strukovne pravilnike i standarde, za razliku od jednog obuhvatnog shvaćanja tzv. upravljanja zelenim opskrbnim lancem (engl. Green Supply Chain Management – GSCM), u kojem su obuhvaćene sve faze opskrbnoga lanca: dizajn proizvoda, odabir materijala i sirovina, proizvodni proces, distribucija finalnoga proizvoda potrošaču, te upravljanje završetkom života proizvoda (eng. end-of-life management) nakon završetka njegova korisnog vijeka10. Važnost promjena u okružju maloprodaje za razvoj njezine logistike, odnosno zelenoga opskrbnoga lanca, može se vidjeti iz tablice 1.

Tablica 1. Trendovi u okolini maloprodaje i njihova važnost za maloprodajnu logistiku Trend

Važnost za maloprodaju i maloprodajnu logistiku

Očekivani razvoj

Rastući promet u e-commerce-u

Stvaranje i izgradnja izravne dostave od stacionarnih ili nestacionarnih mjesta. Mijenjanje konkurencije kroz internetsku trgovinu. Izvršavanje narudžbi u velikoj mjeri u sklopu elektroničkog poslovanja. Porast volumena podataka i mogućnosti njihove obrade za logističko planiranje i upravljanje.

Udjeli elektroničke trgovine će u budućnosti i dalje rasti.

Razvoj privatnih transakcija putem mobilnog Interneta

Porast kupovine putem mobilnih aparata. Informiranje o kupovini preko mobilnih aparata. Proširena prezentacija proizvoda. Individualizirano oglašavanje.

Porast će udio privatnih poslovnih transakcija putem mobilnoga Interneta.

Rastući zahtjevi kupaca

Povišeni zahtjevi na vrijeme dostave i raspoloživost proizvoda. Potražnja za regionalizacijom i individualizacijom proizvoda i usluga dostave. Zahtjevi na transparentnost i sigurnost u opskrbnim lancima.

Dalje će rasti zahtjevi potošača s obzirom na raspoloživost robe i vrijeme dostave te na informacije s tim u svezi.

Demografske promjene

Starenje zaposlenika. Otežano pribavljanje osoblja. Promjene karakteristika kupaca u maloprodaji (npr. starost, kupovna snaga, mjesto stanovanja i sl.).

Demografske promjene će u budućnosti bitno otežati nalaženje podesnog osoblja.

Rastući pritisak na troškove

Rastuće nabavne cijene (npr. kroz rastuće cijene sirovina). Rastući troškovi energije i pogonskoga materijala. Rastuće najamnine i troškovi održavanja prodajnih površina. Opadajuće prodajne cijene zbog pritiska konkurencije.

Povećavat će se cijene energije i drugi eksterni troškovi, npr. carine.

Rastuće značenje održivosti u upravljanju poduzećem

Povećavajuća potražnja prema održivim proizvodima. Povećavajuća potražnja prema održivom gospodarenju poduzećem. Ograničavanje kroz norme i zakone (npr. ograničavanje dostave u gradska središta). Razvoj i uvođenje tehnologija s kojima se ušteđuju resursi.

Teme „zelena logistika“ i „održivost“ mijenjaju se djelovanjem poduzeća u logistici maloprodaje.

Izvor: Seeck/Bötel/Herrmannsdörfer, 2014., str. 361 i 362.

Vidjeti, npr.: Scholl/Herr, 2014. Vidjeti: Dujak/ Ham, 2008., str. 80 i nav, lit.

9

10

16

Suvremena trgovina 3(41)


3.2. Važnost maloprodaje u oblikovanju asortimana Održivo oblikovanje asortimana odnosi se na izbacivanje iz njega ekološki neprihvatljivih proizvoda ili proizvoda na temelju eksploatacije sirovina kojih nema dovoljno u prirodi, i uključivanje onih koji su ekološki prihvatljivi. Tako, npr. maloprodaja tekstilijama može utjecati na svoje dobavljače, da proizvode od ekološki prihvatljivih sirovina (npr. ekološki uzgojenog pamuka).

3.3. Važnost maloprodaje u ukupnom tržišnom nastupu i informiranje potrošača Mnoga maloprodajna poduzeća informiraju svoje potrošače o održivim proizvodima i mogućnostima održive potrošnje. Tu u obzir dolaze različiti proizvodi koji potrošačima omogućuju uštedu energije, vode, materijala, otpadaka i sl. Osim toga, mogu se organizirati i povrati starih proizvoda, odnosno objasniti njihovo eventualno daljnje iskorištavanje. U sve takve akcije trebaju se uključiti i različite državne institucije. Potrošači se, dakako, o ekološki prihvatljivim proizvodima mogu informirati i putem posebnog izlaganja, putem komunikacije na blagajnama i sl.

3.4. Važnost maloprodaje u recikliranju materijala i gospodarenju otpacima U suvremenim tržišnim gospodarstvima zakonodavac obvezuje maloprodavače na uzimanje nazad različite robe (npr. elektrotehničkih proizvoda, baterija, akumulatora i sl.). No, neke su maloprodajne kompanije i samostalno, bez zakonske prisile, uvele otkup starih elektrotehničkih proizvoda, a i nekih drugih proizvoda (npr. tekstilnih). Također, postoje različite mjere za izbjegavanje otpadaka prehrambenih proizvoda. Kod takvih proizvoda bitan je rok upotrebe, ali se može sugerirati i rok u kojem je najbolje upotrijebiti proizvod. Problem otpadaka posebno je izražen, npr. u trgovini novinama, časopisima, knjigama i tekstilijama, te u trgovini pošiljkama. S tim u svezi, npr. u Njemačkoj, razmišlja se o mogućim mjerama za smanjenje otpadaka11. Kod tiskovina je teško procijeniti moguću potražnju. Troškove povrata snosi distributer (grosist), kao i troškove ponovne prerade vraćene tiskovine. Naime, remitendu treba zbrinuti kao otpadak. Znači da je problem u tome kako izbjeći prekomjerno tiskanje i kako dalje ograničiiti suvišne rasprodaje. U struci tekstila promjenljiva moda stvara problem ne-

kurentnih zaliha. Rješenje ovih problema je, npr. u rasprodajama. Rasprodaje se zasnivaju na reduciranju cijena. Problem je i skladištenje takve robe. Kao rješenja mogu se navesti i tvorničke rasprodaje, oblikovanje outlet-centra, dostava preprodavaču koji onda u datom slučaju robu prodaje bez oznake marke i uz povoljne cijene. Drugi problemi otpadaka u struci tiskovina i tekstilija leže u materijalu za pakovanje. Kupljene knjige i tekstilije kupcima se često puta uručuju u besplatnim folijama za jednokratnu upotrebu. No, osobito je u trgovini pošiljkama potrebno i transportno pakovanje. Temeljem malih, individualiziranih jedinica pošiljki u takvoj se trgovini osobito javljaju specifični otpaci od pakovanja, veći nego u tzv. susretnoj maloprodaji. Navedene besplatne folije za jednokratnu upotrebu kao i materijal za transportna pakovanja u trgovini pošiljkama rijetko se ponovno koriste ili zbrinjavaju od strane potrošača. Kao rješenja za smanjenje udijela remitende kod novina i časopisa, predlaže se dobrovoljno utanačenje remitende. Osim toga, u obzir dolazi i traženje i drugoga i trećeg kruga korisnika čitatelja časopisa. U odnosu na robu u trgovini knjigama i tekstilijama, koja je ponuđena u folijama za jednokratnu upotrebu, moglo bi biti svrhovito izbjegavanje otpadaka na način da se ubuduće utanačenjem utvrdi jedno primjereno plaćanje naknade. U trgovini pošiljkama bi transportna višekratna pakovanja vodila do smanjenja potrošnje materijala za pakovanje. Promocija jednoga pilot-projekta za isprobavanje takvoga višekratnog logističkog sustava mogla bi poslužiti kao poticaj.

Mjere bi trebale djelovati javno i izravno na potrošače i na njihovo senzibiliziranje.

3.5. Važnost maloprodaje u energetskoj učinkovitosti i zaštiti okoline Mnogi europski maloprodavači uhvatili su priliku da povise energetsku učinkovitost na svojim lokacijama, a neki su svoje rashladne uređaje prilagodili prirodnim rashladnim sredstvima. Osim toga, postoje i različiti uređaji koji proračunavaju potrošnju energije određenih tehničkih proizvoda koji dolaze na tržište. Posebne su inicijative pojedinih vlada, koje maloprodajnim kompanijama nude suradnju u pojedinim područjima unutar kojih se može utjecati i na ekološku svijest potošača. S tim u svezi maloprodajne kompanije uvode i posebne oznake za ekološki prihvatljive proizvode.

3.6. Važnost maloprodaje u upravljanju površinama12 Cirkularna se ekonomija odnosi i na zgrade, odnosno prodajne površine, jer su i u njih ugrađeni predmeti iz prirode, odnosno jer se njihovom izgradnjom smanjuju površine na kojima bi se razvijao biljni i životinjski svijet. Cirkularna ekonomija površina predstavlja sustav planiranja, korištenja, napuštanja, čuvanja za daljnju upotrebu i nadoknađivanja površina. Faze moguće cirkularne ekonomije površina prikazane su na slici 3.

Vidjeti: Knappe/ Reinhardt/ Diebel, 2013., str. 72 – 81. Najviše prema: Klaus-Dieter Beißwenger, ur., 2007.

11

12

www.suvremena.hr

17


tema broja

Izvor: Prema: Läpple, 2007., str. 92.

Slika 4. Odnosi meðusobnog djelovanja aktera u cirkularnoj ekonomiji.

Izvor: Prilagođeno prema: Perspektive Flächenkreislaufwirtschaft, 2006., str. 14.

Slika 3. Faze i moguća cirkularna ekonomija površina.

U cirkularnoj ekonomiji posebno do izražaja dolazi usklađeno djelovanje različitih aktera, utjecajnih čimbenika. U upravljanju površinama ova su djelovanja posebno izražena. Prikazana su na slici 4. Prema postavkama cirkularne ekonomije, površina nije više slobodan prostor, već površina koja spada u neiskorištene, tj. sastavna površina „sirovine“ za novu upotrebu. Analize trajnosti, recikliranja, lanaca upotrebe i kružnoga toka trebaju postići ono značenje za zemljišta i površine, koje one, inače, imaju za skoro svaki industrijski prozvod. Prema tome, cirkularna ekonomija površina je mnogo više od recikliranja površina. Naime, dok reciklaža prodajnih površina znači građevinski novo korištenje neke lokacije, cirkularna ekonomija površina obuhvaća novo iskorištenje neiskorištenih površina naselja, koje se odnosi ne samo na klasične neiskorištene industrijske i trgovinske površine, nego i na planiranje neiskorištenih prostora, na građevinsko zemljište koje

18

Suvremena trgovina 3(41)

se može mobilizirati, na slobodna mjesta, na djelomična korištenja i na intenziviranje iskorištenja. Riječ je o upravljanju površinama na načelima održivoga razvoja. U razvijenim tržišnim gospodarstvima, npr. u Njemačkoj, pokazuju se upravo rastuće potrebe za novim površinama u maloprodaji. No, tendencija je koncentracije većih površina (ali manjeg broja prodavaonica) i većih gravitacijska područja tih prodavaonca. Usluge kod kojih je konkurencija manje izražena izmiještaju se iz središnjih dijelova gradova u okolinu. Može se spoznati jedna potreba malih površina za maloprodaju i usluge blizu mjesta stanovanja potrošača, ali i u središnjim dijelovima gradova. Među kriterije izbora lokacije, kako u središnjim dijelovima gradova tako i u okolini gradova, prostorni planeri uzimaju pristup automobilima. Stvaratelji prostornoga planiranja nastoje oblikovati kompaktni grad u njegovoj jezgri, a za seoska područja vrijedi načelo centralnih mjesta. Međutim,

realnost korištenja površina izgleda ipak drukčije: najveći je porast površina u rubnim dijelovima aglomeracija i u naseljima seoskih prostora koja nisu centralna. Stoga se u koncepcijama održivog upravljanja površinama prihvaćaju načela kao što su, npr.: a) prednost se daje postojećim površinama unutar gradova (aktiviranje neiskorištenih prostora, površina i zgrada); b) reduciranje izgradnje u periferijama gradova;

e) stabiliziranje gustoće naseljenosti; f) povišenje proizvodnonsti površina; g) dugoročno osiguranje učinkovitosti infrastukture; h) čuvanje i razvoj kvalitetno visokovrijednih površina u pojedinim dijelovima prostora.

4. Umjesto zaključka

c) koncentracija postojećih površina u gradovima s dovoljno preuzetih funkcija;

Nesumnjivo je tema cirkularne ekonomije i održivoga razvoja neizostavna u svakoj analizi dosadašnjeg razvoja, a još više u planovima budućeg razvoja.

d) utvrđivanje planiranja zajednica u korist razvoja koji je orjentiran prema potražnji stanovništva;

Maloprodaja, odnosno krupna maloprodajna kompanija, ima u održivom razvoju posebnu ulogu, s obzirom na njezinu


povezanost s drugim sudionicima gospodarstva i društva: proizvođačima, potrošačima, različitim uslužnim firmama, državom, jedinicama lokalne samouprave i sl. Osim toga, posebna je njezina uloga u prostornoj ekonomiji, odnosno u cirkularnoj ekonomiji prostora. Cirkuarna je ekonomija poseban izazov za gospodarski slabije razvijene zemlje, npr. tranzicijske, jer s pojačanim uvozom one ulaze u rizik primanja ekološki problematičnih materijala, onečišćenja zraka koje nije u funkciji gospodarskog razvoja, opterećenja okoliša i uništenja prirodnih resursa, jer se na teret prirode ostvaruje „ušteda“ u ulaganju i sl. Naime, s gospodarskim slabljenjem umanjuju se mogućnosti revitalizacije gradskih jezgri i cirkularne ekonomije površina, a zbog razvojnih potreba prirodi se oduzimaju površine na kojima se nalaze ili se mogu razvijati potrebni sadržaji zdrave prirodne sredine. Stoga bi bilo zanimljivo i potrebno istraživati ne samo prodajne površine koje su sada u funkciji, već i prodajne površine napuštenih trgovinskih centara, odnosno pojedinačno razmještenih prodavaonica, odnosno „trading down“ pojedinih gradskih jezgri. Posebno bi zanimljivo bilo istraživanje razvoja maloprodaje u Republici Hrvatskoj s

motrišta ne samo ukupnoga gospodarskog razvoja, nego i s motrišta održivog razvoja. Dakle, u obzir bi trebalo uzeti sve pozitivne i negativne učinke dosadašnjeg razvoja maloprodaje na ukupni (nezadovoljavajući) gospodarski razvoj Republike Hrvatske.

Literatura i izvori podataka 1.

Absatzwirtschaft, in:: Wirtschaftslexikon.com, Sigma AlphaGlobal Exchange Ltd., Beirut, dostupno na: http:// www.daswirtschaftslexikon.com/ d/ absatzwirtschaft/ absatzwirtschaft. htm (pristup 14.06.2016.).

2.

Baban, LJ. Ekonomija tržišta, Školska knjiga, Zagreb, 1991.

3.

Beißwenger, K. D. (ur.): Kreislaufwirtschaft in der städtischen/stadtregionalen Flächennutzung. Bundesministerium für Verkehr, Bau- und Stadtentwicklung, BMVBS, Berlin (Deutschland), 2007. dostupno na: http://www. bbsr.bund.de/BBSR/DE/ Ve r o e f f e nt l ic hu n g e n / BMV BS/ W P/20 07/20 07_ Heft51_DL .pdf ?_ _ blob=publicationFile&v=2 (pristup 14.06.2016.).

4.

5.

6.

Dittrich, D.; Kaup, F. (red,): Stoffkreisläufe in Hessen — Praxisbeispiele und Potenziale, Hessen Trade & invest GmbH, Wiesbaden, 2016., dospupno na: https://www.hessenumwelttech.de/mm/mm001/web_ htai_Stoffkr_Bro_0316.pdf (pristup 14.06.2016.)., str. 8. Drei Millionen zusätzliche Arbeitsplätze durch Kreislaufwirtschaft, EUWID -Recycling und Entsorgung, Europäischer Wirtschaftsdienst GmbH, Gernsbach, Deutschland, 2016., dostupno na: http://www.greentech-germany.com/dreimillionen-zusaetzlichearbeitsplaetze-durch-kreislaufwirtschaft-a1999310 (pristup 14.06.2016.). Dujak, D.; Ham, M.: Integracija načela zelenog marketinga u upravljanju opskrbnim lancem, Zbornik ra-

dova VIII. Međunarodnog znanstvenog skupa „Poslovna logistika u asuvremenom menadžmentu“ (Segetlija, Z. i Karić, M., red.), Ekonomski fakultet u Osijeku, Osijek, 2008., str. 67 – 94. 7.

Hrvatska enciklopedija, Leksikografski zavod Miroslav Krleža, Zagreb, 2013., dostupno na: http://www. enciklopedija.hr/natuknica.aspx?id=16314 (pristup 10.06.2016.).

8.

Hüsli, J.P.: Wirtscahftslexikon, Panama, dostupno na: http://www.wirtschaftslexikon.co/9-impressum.htm (pristup 14.06.2016.).

9.

Knappe, F.; Reinhardt, J.; Diebel. A.: Ideen für mögliche Maßnahmen zur Abfallvermeidung in BadenWürttemberg, LUBW Landesanstalt für Umwelt, Messungen und Naturschutz Baden-Württemberg, Karlsruhe., Ifeu - Institut für Energie- und Umweltforschung Heidelberg GmbH, Heidelberg, 2013., str. 72 – 81, dostupno na: https:// um.baden-wuerttemberg. de/de/umwelt-natur/abfallund-kreislaufwirtschaft/ kreisl (pristup 14.06.2016.).

10. Lange, Ch.: Umweltschutz und Unternehmensplanung: Die betriebliche Anpassung an den Einsatz umweltpolitischer Instrumente. Wiesbaden 1978., str. 166, prema: Pohl, I.: Die Bewertung von Umweltschutztechnologien aus Sicht der Investitonsrechnung, Institut für Wirtschaftsforschung Halle, Wissenschaftsgemeinschaft Gottfried Wilhelm Leibniz WGL, 1998., dospupno na: http://www.iwh-halle.de/d/ publik/disc/84.pdf (pristup 14.06.2016.). 11. Läpple, F.: Abfall- und kreislaufwirtschaftlicher Transformationsprozess in Deutschland und in China: Analyse – Vergleich – Übertragbarkeit, Dissertation, Fakultät für Wirtschaftsund Sozialwissenschaften der Ruprecht-Karls-Universität Heidelberg, 2007., str. 8, dostupno na: http:// archiv.ub.uniheidelberg.de/ volltextserver/9373/1/Dissertation_ Fang_ Laepple_

zur_ Veroeffentlichung.pdf (pristup 14.06.2016.). 12. Perspektive Flächenkreislaufwirtschaft, Kreislaufwirtschaft in der städtischen/stadtregionalen. Flächennutzung – Fläche im Kreis, Bundesamt für Bauwesen und Raumordnung (BBR), Bonn, Deutschland, 2006., dostupno na: https://w w w.irbnet.de/daten/rswb/07059011722.pdf (pristup 14.06.2016.). 13. Philipp, J.: Chanchen der Kreislaufwirtschaft, Symposium 10 Jahre Elektroaltgeräte Koordinierungsstelle 17. September 2015., dostupno na: http://www. eak-austria.at/presse/Symposium/Dokumente/Vortrag_Philipp.pdf (pristup 14.06.2016.)., str. 9. 14. Pohl, I.: Die Bewertung von Umweltschutztechnologien aus Sicht der Investitonsrechnung, Institut für Wirtschaftsforschung Halle, Wissenschaftsgemeinschaft Gottfried Wilhelm Leibniz WGL, 1998., dostupno na: http://www.iwh-halle.de/d/publik/disc/84.pdf (pristup 14.06.2016.). 15. Scholl, G.; Herr, J. (2014): Nachhaltigkeit und Ressourcenschutz in Handelsunternehmen. Kurzanalyse 11 im Projekt Ressourcenpolitik: Analyse der ressourcenpolitischen Debatte und Entwicklung von Politikoptionen (PolRess). Dostupno na: www.ressourcenpolitik. de (pristup 14.06.2016.). 16. Seeck, S.; Bötel, M.; Herrmannsdörfer, M.: Logistik im deutschen Groß- und – einzelhandel. Herausforderungen und Trends, 31. Deutscher Logistik Kongress, 22.- 24. Oktober, 2014., pp. 330 – 372, dostupno na: www.bvl.de/misc/filePush. php?id=27318...E1 (pristup 15. 04. 2016) 17. Segetlija, Z.: Poslovno pregovaranje, Ekonomski fakultet u Osijeku, Osijek, 2012. 18. Zentes, J.; Morschett, D.; Schramm-Klein, H.: Strategic Retail Management, 2 nd Edition, Gabler Verlag, Springer Fachmedien, WiesST baden, 2011. www.suvremena.hr

19


tema broja

C.I.O.S. sjedište Zagreb

Budućnost bez pritiska na prirodu

izvor|C.I.O.S. grupa

P

rovoditi ekološki i ekonomski prihvatljivo recikliranje, slijediti strategije, planove i najbolju praksu Europske unije nije nimalo lagan zadatak. EU direktive stimuliraju materijalnu i energetsku oporabu otpada i teže smanjenju količina otpada koji se odlaže na odlagalištima.

C.I.O.S. GRUPA Jasan cilj – odgovornost prema okolišu Razvijati zeleniju budućnost, budućnost bez puno odlagališta, budućnost u kojoj će se resursi crpiti iz otpada a ne zemlje, u kojoj će se koristiti otpad za energiju umjesto da se ona crpi iz prirode, jednom riječju, budućnost bez pritisaka na prirodu, moto je C.I.O.S. grupe, vodeće

20

Suvremena trgovina 3(41)

grupacije u regiji za sakupljanje i recikliranje raznih vrsta otpada čiji je cilj pridonijeti razvoju sustava gospodarenja otpadom u RH. Upravo zahvaljujući radu C.I.O.S. grupe, kao što je, naprimjer, reciklaža nevjerojatnih 97% mase otpadnih vozila, ostvaren je jedan od preduvjeta iz područja zaštite okoliša za ulazak Hrvatske u Europsku uniju. Od svog osnivanja, C.I.O.S. grupa postala je vodeći lider u regiji za sakupljanje i recikliranje otpada. Članice grupe djeluju u Hrvatskoj, Sloveniji, Srbiji te Bosni i Hercegovini. Jedinstvenim razvijenim integralnim sustavom prikupljanja i recikliranja u skladu s EU direktivama i nacionalnom regulativom, grupa godišnje obrađuje preko milijun tona otpada na više od 80 lokacija u regiji u kojima je zaposleno više od 1.500 djelatnika, od čega 1.000 u Hrvatskoj.

CE-ZA-R Centar za reciklažu, Zagreb


Od samog početka razvoja poslovanja, vlasnici grupe ulažu u suvremena postrojenja i tehnologije te je unazad 10 godina, društvo C.I.O.S. uložilo više od 330 milijuna kuna u suvremene reciklažne centre s najboljim dostupnim tehnologijama, a s ciljem povećanja efikasnosti materijalne oporabe odnosno dobivanja što većih količina sekundarnih sirovina iz otpada, uz zadovoljavanje najviših standarda zaštite okoliša. Razvoj i poslovanje grupe temelje se i usmjereno je na usklađenost s cirkularnom ekonomijom, naslonjeno na strategije i planove EU te njihove najbolje prakse. Počevši od sakupljanja i obrade otpada s pretežito metalnom komponentom, a uvidjevši koliko korisnih sirovina iz drugih otpadnih materijala propada, grupa strateški širi poslovanje i na reciklažu drugih kategorija otpada s ciljem što veće iskorištenosti svih sirovina iz otpada, a čijom se oporabom automatski pridonosi smanjenju količine istog na odlagalištima te čišćem i zdravijem okolišu. Ponašati se odgovorno prema okolišu i otpadu, ne samo zbog zakonske obaveze, nego i nas samih te budućih generacija, cilj je Grupe.

Jedinstvena razgranata mreža i ekološki proces proizvodnje Vodeća članica C.I.O.S. grupe, CE-ZA-R Centar za reciklažu d.o.o., lider je u segmentu obrade metalnog otpada i iznimno aktivan sudionik sustava gospodarenja posebnim kategorijama otpada u Hrvatskoj. Centralno smješten u Zagrebu, s razgranatom mrežom reciklažnih centara diljem RH, jedini je ovlašteni koncesionar za obradu velikih kućanskih uređaja u Hrvatskoj te za otpadna vozila s odgovarajućim suvremenim tehnologijama.

CE-ZA-R vozni park

Otkup metala iz industrije Jedinstvena mreža reciklažnih centara te izvrsnost u logističkoj podršci čine C.I.O.S. grupu važnim kvalitetnim i stabilnim partnerom u poslovima gospodarenja otpadom za najveće industrijske tvrtke u Hrvatskoj u čijim proizvodnim procesima i poslovnim aktivnostima nastaju otpadni metalni ostaci i drugi otpadni materijali. C.I.O.S. grupa pruža kompletnu uslugu preuzimanja nastaloga otpada i optimiranja logistike odvoza, u čemu je suveren tržišni lider. Otpad se na mjestu nastanka prikuplja u kontejnere i ekološki sigurno prevozi u reciklažne centre zaštićenim prijevoznim sredstvima da bi se spriječilo onečišćenje okoliša tijekom transporta rasipanjem tereta.

CEZAR posjeduje suvremene tehnologije za reciklažu tih kategorija otpada kao što su schredder (postrojenje za drobljenje koje usitnjava metalni otpad) i jedinstveno postrojenje u ovom dijelu Europe za recikliranje velikih rashladnih uređaja koje omogućava obradu rashladnih uređaja i izdvajanja CFC spojeva (freona) u potpuno kontroliranim uvjetima čime je potpuno onemogućena emisija CFC spojeva u atmosferu. Zanimljiv je podatak da se svaka druga tona čelika u svijetu ne proizvodi iz željezne rude, već se proizvodi iz sekundarnog željeza što je izvozni proizvod C.I.O.S. grupe, a što je korisno okolišu jer smanjuje korištenje prirodnih resursa.Slične djelatnosti je i društvo Metis d.d. iz Kukuljanova koje pokriva Istru i Kvarner a, koje je osim metalnog otpada proširio poslovanje i na nemetale te pruža niz usluga u dijelu gospodarenja otpadom. Značajan iskorak u oporabi i recikliranju otpadnih frakcija nastavljen je u članici Grupe, tvrtki DEPOS, lociranoj u Sisku, gdje je inženjerski tim C.I.O.S. grupe osmislio jedinstvenu i tehnološki inovativnu liniju za mehaničku obradu otpadnih frakcija koja se smatra vrhuncem tehnološkog dostignuća u djelatnosti recikliranja otpada u Hrvatskoj i u široj regiji; ovakva postrojenja rijetkost su i na području Europske unije. Za ovu liniju, imena DEPOS, inženjerski tim sektora za razvoj i istraživanje C.I.O.S. grupe dobio je i nagradu za inovativnost.U tehnološkom procesu ovog postrojenja , iz otpadne frakcije izdvajaju se metali, aluminij, polimeri te goriva frakcija otpada koja se dalje koristi

Depos Sisak

C.I.O.S. akcija čišćenja Sljemena www.suvremena.hr

21


tema broja

Otpad nije smeće! Od strateškog i nacionalnog interesa je probuditi savjest i ne dozvoliti da se posebne kategorije otpada odlažu uz komunalni ili glomazni otpad te u prirodu. Zakonska je obaveza jedinica lokalne samouprave odnosno komunalnih društava da se posebne kategorije otpada izdvoje iz komunalnog otpada a ujedno je za građane najjednostavnije da besplatni odvoz velikih kućanskih uređaja naruče pozivom na besplatni telefon 0800 0204 ili prijave online na www.recikliranje.hr. Za neke posebne kategorije otpada za predaju na recikliranje se dobije i novac, npr. za auto-olupine. I na kraju, ono najvažnije, čini se dobro za zaštitu okoliša. kao alternativno gorivo umjesto fosilnih goriva. Na ovaj način C.I.O.S. grupa je osigurala ponovnu oporabu i uporabu više od 97 % prosječne mase otpadnih vozila, što je i obveza Republike Hrvatske preuzeta iz EU direktiva, a pomoću C.I.O.S. grupe i ovog postrojenja ta obveza RH je ispunjena. C.I.O.S. grupa zaokružuje sustav gospodarenja otpadom kroz društva specijalizirana za sakupljanje i odvoz komunalnog otpada, Eko-flor plus d.o.o. i jedinog postrojenja za mehaničku i biološku obradu otpada u RH, tehničkog kapaciteta 95.000 tona/god, društva C.I.O.S. MBO d.o.o. Eko-flor plus sa sjedištem u Oroslavlju, pruža niz usluga gospodarenja industrijskim (proizvodnim) i ambalažnim otpadom a, u sklopu svoje kompostane u Kloštar Ivaniću površine oko 3000m2 vrši aerobno kompostiranje. Eko-flor skuplja komunalni, selektivni i glomazni otpad iz kućanstava i tvrtki u oko 60 gradova i općina sjeverne i središnje Hrvatske, kao i Slavonije i Dalmacije te surađuje s više od 60.000 fizičkih i 3.500 pravnih osoba u cijeloj Hrvatskoj. Prikupljeni otpad sortira, obrađuje, kompaktira, a zatim prosljeđuje na daljnju oporabu u trenutačno

jedino postrojenje za mehaničko-biološku obradu u Hrvatskoj koje je potpuno u funkciji i posjeduje sve dozvole, društvo C.I.O.S. MBO u Varaždinu. U postrojenju MBO se, u svrhu maksimalne materijalne oporabe, obrađuje komunalni otpad, otpad preostao nakon primarnog izdvajanja, a postrojenje je u mogućnosti obraditi i opasni industrijski otpad. Korištenjem kapaciteta obrade MBO postrojenje u Varaždinu značajno smanjuje količinu

komunalnog otpada koji se u Hrvatskoj, usprkos regulativi, u velikoj mjeri još uvijek odlaže na odlagališta bez prethodne obrade. Rezultat MBO obrade su izdvojeni magnetni metali, aluminij, kompostu sličan materijal (sitna frakcija) i inertna frakcija za odlaganje. Posebnost ovog postrojenja je mogućnost proizvodnje SRFa, alternativnog visokokvalitetnog goriva iz otpada. Sve korisne materijale C.I.O.S. MBO nudi na tržištu. C.I.O.S. grupa je tako trenutačno jedina u Hrvatskoj razvila integralni sustav sakupljanja i recikliranja otpada u skladu s EU direktivama i nacionalnom regulativom, čime na svojoj razini doprinosi izbjegavanju mogućih sankcija koje RH može imati radi kašnjenja u realizaciji ciljeva koji se odnose na aktualno pitanje smanjenja količine odloženog biorazgradivog otpada.Primjenom modernih tehnologija, sve što je korisno, u C.I.O.S. grupi, pretvara se u novu sirovinu ili reciklabilne materijale.

C.I.O.S. MBO Varaždin

Zajednički cilj - zaštita okoliša

Eko Flor Plus Oroslavlje

22

Suvremena trgovina 3(41)

C.I.O.S. grupa nastavlja pratiti sve aktualne svjetske trendove u segmentu recikliranja i zaštite okoliša uz istovremeno razvijanje vlastitog razvojnog ciklusa kroz razvoj tehnologija i uvođenje vlastitih inovativnih rješenja. S ciljem pridonošenja razvoja sustava gospodarenja otpadom u RH, Grupa se aktivno zalaže za podizanje razine svijesti o štetnosti odlaganja otpada u okoliš, vlastitoj ulozi u očuvanju životne okoline i zaštite okoliša za buduće generacije kroz razne eko aktivnosti, edukacije i akcije čišćenja priST rode i podmorja.


Otpad i cirkularna ekonomija piše|Silvija Pejčić Bilić

O

tpadom gospodarimo zbog brige za zdravlje svih nas i kvalitetu naših života, zbog važnosti ravnoteže svih elemenata okoliša i prirode, zbog utjecaja na financijsku stabilnost i vrijednost naše imovine i zbog svega drugoga što utječe na živu i neživu prirodu. Definicija otpada se može promatrati kroz tri osnovna elementa: 1. tehnički – proizvod koji više nije potreban/željen ali može biti koristan za nekog drugog 2. pravni – svaki predmet ili stvar koju posjednik želi, namjerava ili mora odbaciti 3. ekonomski – proizvod za koji se mora platiti obrada ili se otpad naplaćuje Potrebno je jasno prepoznati sve proizvođače/posjednike otpada, vrste i količine otpada te trenutne metode obrade a resursi potrebni za gospodarenje otpadom su: • financijski - investicije • tehnički - oprema, tehnička znanja i podrška • trening osoblja - znanja i vještine • javne informacije i komunikacije s industrijom. Cirkularna ekonomija odnosi se na industrijsko gospodarstvo koje je svjesno obnovljivo, koje nastoji iskorištavati obnovljive izvore energije (OIE), smanjuje i nastoji eliminirati upotrebu kemikalija i stvaranje otpada. Važan

segment u cirkularnoj ekonomiji je i gospodarenje otpadom a proizvodne procese treba dizajnirati na način da otpad iz jednog procesa postane sirovina za isti taj ili drugi proizvodni proces. U cirkularnoj ekonomiji proizvodi i materijali imaju visoku vrijednost, za razliku od tradicionalnih, lineranih ekonomskih modela osnovanih na obrascu „uzmi – napravi – iskoristi – odbaci“. U praksi, cirkularna ekonomija podrazumijeva reduciranje otpada na minimum, kao i ponovnu uporabu, obnavljanje, popravak i recikliranje postojećih proizvoda i materijala. Ono što se uobičajeno smatralo otpadom postaje vrijedan resurs. Pomak prema cirkularnoj ekonomiji stvara benefite među kojima su smanjenje pritisaka na okoliš, povećanje sigurnosti u oprskrbi sirovinama, povećanje konkurentnosti, inovativnosti i rast poslovnih mogućnosti. Ipak, u cirkularnoj ekonomiji suočavamo se s izazovima među kojima su financijski izazovi, vještine, potrošačko ponašanje i poslovni modeli.

Kratak osvrt na regulativu U gospodarenju otpadom regulativa je osnova za očuvanje i sigurnost okoliša, tržišnu stabilnost u postupanju s otpadom, povećanje priho-

da, socijalne i ostale politike te primjenu međunarodnih obaveza. Reguliraju se vrste otpada, aktivnosti i procedure vezane za otpad, alati za izbjegavanje stvaranja otpada a propisi direktno utječu na proizvođače otpada i operatere u gospodarenju otpadom. Proizvodnja i gospodarenje otpadom je uključeno u internacionalne agende i subjekt je multilateralnih sporazuma vezanih za okoliš (npr. Baselska konvencija). Obavezni elementi propisa u gospodarenju otpadom su: • definicije - osnovne definicije odnose se na otpad, opasne karakteristike, postupanje s otpadom (npr. termička obrada, recikliranje...) te građevine za gospodarenje otpadom (npr. skladišta, odlagališta, pogone za obradu otpada...) • odgovornosti proizvođača/ posjednika otpada, operatera u gospodarenju otpadom, jedinice lokalne samouprave te državne agencije i institucije koje primjenjuju kontrolu u gosodarenju otpadom

• kontrola i nadzor – propisane su granične vrijednosti emisija/ispuštanja u okoliš, kontrola transporta otpada, standardi u gradnji/konstrukcijama, ograničenja vezana za lokaciju pogona/objekta za gospodarenje otpadom, standardi postupaka i procedura, ciljevi za smanjenje opterećenja okoliša otpadom i ostalo. Trenutno je u Republici Hrvatskoj na snazi Zakon o održivom gospodarenju otpadom (NN 94/13) te 36 podzakonskih propisa o otpadu i međunarodni ugovor Konvencija o nadzoru prekograničnog prometa opasnog otpada i njegovu odlaganju (Basel, 1992.). EU propisi o otpadu su grupirani u 5 podgrupa a sveukupno je trenutno na snazi 45 dokumenata (propisi s izmjenama i dopunama). Zakonom o održivom gospodarenju otpadom u pravni poredak Republike Hrvatske prenose se direktive Europske unije kao npr. Direktiva 2008/98/EZ Europskoga parlamenta i Vijeća o otpadu i ukidanju određenih direktiva (SL L 312, 22. www.suvremena.hr

23


tema broja 11. 2008.), Direktiva 2010/75/ EZ Europskoga parlamenta i Vijeća o industrijskim emisijama (integrirano sprječavanje i kontrola onečišćenja) (SL L 334, 17. 12. 2010.), Direktiva Vijeća 1999/31/EZ o odlaganju otpada (SL L 182, 16. 7. 1999.), Direktiva 2006/66/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 6. rujna 2006. o baterijama i akumulatorima i otpadnim baterijama i akumulatorima kojom se ukida Direktiva 91/157/EEZ (SL L 266, 26. 9. 2006.), Direktiva 2004/12/EZ Europskoga parlamenta i Vijeća od 11. veljače 2004. koja izmjenjuje i dopunjuje Direktivu 94/62/EZ o ambalaži i ambalažnom otpadu (SL L 047 18/02/2004.) i još neke direktive. U kratkom osvrtu na regulativu treba naglasiti da su novčane kazne propisane Zakonom o održivom gospodarenju otpadom (NN 94/13, čl. 167-173) za prekršaje u području gospodarenja otpadom: • pravne osobe od 100.000 do 700.000 kn • odgovorne osobe u pravnoj od 25.000 do 100.000 kn

živa proizvodnja i potrošnja bave sa zadovoljavanjem temeljnih ljudskih potreba i unapređivanjem kakvoće života na način da se minimizira korištenje prirodnih dobara, stvaranje toksičnih tvari, emisije u zrak, vodu i tlo, te sprječava ili smanjuje proizvodnja otpada na mjestu nastajanja tijekom cijeloga životnog ciklusa proizvoda kako se ne bi ugrozile potrebe budućih generacija. Također, Strategijom se definira da bi potrošači svojim pravilnim odabirom proizvoda te umjerenošću pri njihovoj potrošnji (te pravilnim zbrinjavanjem otpada koji od proizvoda ostaje), ali i racionalnom i umjerenom potrošnjom osnovnih resursa (voda, plin, el. energija) morali pridonijeti promjeni postojećih obrazaca neodržive potrošnje. Koncept gospodarenja otpadom danas prepoznaje da je odgoj i obrazovanje ključni element upravljanja otpadom odnosno da je u redu prvenstva u gospodarenju otpada početak znanje koje se stječe kroz odgoj i obrazovanje (Slika 1).

Slika 1. Red prvenstva u gospodarenju otpadom, izovr: Strategija gospodarenja otpadom Republike Hrvatske (NN 130/05).

Austrija i Nizozemska su uzor u gospodarenju otpadom u EU. U Austriji se odlaže manje od 1% neobrađenog komunalnog otpada. Austrijanci su već niz godina vrlo disciplinirani kada je riječ o razvrstavanju otpada, a razlog tome je sustav odgojno-obrazovnog procesa i stalno informiranje javnosti. Koncept „zero waste“ u stvarnom životu ne postoji nigdje u svijetu. Danas upravljanje otpadom je multidimenzionalni zadatak, a njegova primarna

funkcija je uništenje otpada te materijali ne cirkuliraju na način kako bi mogli. No, treba naglasiti da postoji paradoks vezan za otpad vezan za „zero landfil scenario“ – visoki stupanj recikliranja ide zajedno s visokim stupnjem termičke obrade što se može vidjeti na slici 2 gdje su prikazani omjeri recikliranog, kompostiranog, odloženog i termički obrađenog komunalnog otpada u EU28. Republika Hrvatska odlaže oko 80% otpada bez pret-

• fizičke osobe (obrtnici) od 50.000 do 250.000 kn • fizičke osobe od 3.000 do 10.000 kn Ukupno je propisano 100 prekršajnih odredbi.

Otpad kao priortet održivog razvitka Otpad je prioritet održivog razvitka a prikladno gospodarenje otpadom ima cijenu, utječe na socijalni napredak zbog onečišćavajućih karakteristika otpada, utječe na javno zdravlje, značajan je onečiščavač vode, tla i biote te može biti prijetnja planiranog i budućeg razvoja.

Legenda: svjetlo plavo – recikliranje, svjetlo žuto – kompostiranje, plavo – odlaganje, žuto – termička obrada, crvena linija – proizvedeni komunalni otpad po glavi stanovnika (kg)

Strategija održivog razvitka (NN 30/09) navodi da se odr-

Slika 2. Omjeri recikliranog, kompostiranog, odloženog i termički obrađenog komunalnog otpada u EU28.

24

Suvremena trgovina 3(41)

Izvor: Eurostat (2013).


hodne obrade, ostatak reciklira i manjim dijelom kompostira, pri čemu pripada u grupu najmanje razvijenih zemalja u EU28 po pitanju gospodarenja otpadom.

energetse oporabe na otpadima koji se ne mogu reciklirati, koristiti tržišne instrumente u gospodarenju otpadom i primjenjivati propise u gospodarenju otpadom.

Alati za prevenciju nastajanja otpada kao dio održivog gospodarenja otpadom su ekonomski instrumenti, sustavi upravljanja okolišem (ISO 14001:2015, ISO 14004:2004, ISO 14006:2011, ISO 140641:2006), procjena životnog ciklusa proizvoda, revizija poslovanja, procjena utjecaja na okoliš, procjena tehnologija, eko-oznake i dizajn/re-dizajn proizvoda.

Na Svjetskom kongresu ISWA-e (International Solid Waste Association) koji je održan u rujnu 2015 u Antverpenu, Belgija, mogli smo čuti ISWA-ine ključne poruke o upravljanu resursima i cirkularnoj ekonomiji:

EU ciljevi vezano za otpad i cirkularnu ekonomiju Iako se gospodarenje otpadom u EU značajno poboljšava u zadnjim desetljećima, gotovo trećina komunalnog otpada i dalje se odlaže a manje od polovice se reciklira ili kompostira, te su velike razlike u gospodarenju otpadom između članica. Poboljšanje gospodarenja otpadom može povećati pozitivne efekta na okoliša, klimu, ljudsko zdravlje i ekonomiju. Pomaci u politici EU prema cirkularnoj ekonomiji su i prijedlozi četiri propisa Europske Komisije koji predstavljaju nove ciljeve gospodarenja otpadom po pitanju ponovnog korištenja proizvoda/materijala, recikliranja i odlaganja otpada. Prijedlozi također pojačavaju odredbe za prevenciju nastajanja otpada, proširuju odgovornost proizvođača, daju jasnije definicije, pojašnjavaju obavezne izvještaje i metode procjena za postizanje ciljeva. Glavni ciljevi EU su smanjenje nastajanja otpada (osobito otpada od hrane), povećanje recikliranja i ponovnog korištenja, primjena

• održivo gospodarenje otpada ima ključnu ulogu • održivo gospodarenje otpadom omogućuje više dobara a manje utjecaja na okoliša • prvi je korak spriječavanje nastanka otpada • koristiti tehnička rješenja za zatvaranje kruga/ciklusa • cirkularna ekonomija se oslanja na energiju jednako kao i na materijale • vrijeme je za inovativnost i istraživanje • dobro funkcioniranje tržišta je ključno za održivo upravljanje resursima • potrebni su revidirani, dosljedni i dugoročni okviri politike, prava i fiskalnih pitanja

vanju nastanka otpada, dizajnirani su za recikliranje, ponovno korištenje i oporabu. Kada se sirovina koju sadrže materijali i proizvodi ne može više koristiti, kada se energija koju sadrže iskoristi umjesto goriva ostatak se može sigurno zbrinuti (deponirati). Kako bi cirkularna ekonomija učinkovito funkcionirala trebaju se omogućiti politički i tržišni uvjeti u svim sektorima. Pristup političkih i poslovnih subjekata se treba mijenjati u smislu povećanja korisnosti resursa i smanjenje troškova pri čemu utjecaji na okoliš postaju veći i jasniji. Pomaci u politici i različiti poslovni modeli se testiraju kako bi se prepoznale poslovne mogućnosti i mogućnosti zapošljavanja u cirkularnoj ekonomiji te uočile prednosti i poboljšanja u usporedbi s lineranom ekonomijom. Ključni upravljački programi u cirkularnoj ekonomiji su: • zakonodavstvo – smanjenje klimatskih promjena, smanjenje količina otpada za odlaganje, povećanje udjela recikliranja, smanjenje emisija u okoliš, jasnoća odgovornosti proizvođača • „zeleno oporezivanje“ – upravljanje porezima na

odlaganje i spaljivanje otpada, upravljanje porezima na goriva, upravljanje fondovima za istraživanje i razvoj • upravljanje cijenama – promjenjivost cijena, upravljanje cijenama primarnih resursa, smanjenje cijene sekundarnih sirovina • poslovni upravljački programi – povećanje BDP-a, rast zapošljavanja, povećanje profita, širenje tržišnih udjela, osiguranje sirovina za budućnost, izgradnja snažnih poveznica s klijentima Umjesto zaključka može se naglasiti da će u budućnosti vezano za otpad biti uvjerljiviji i detaljniji standardi i jači javni pritisci, veći fokus na prevenciji otpada, daljnja primjena životnog ciklusa proizvoda i upravljanja otpadom odnosno cirkularna ekonomija će se sve više primjenjivati, povećati će se potreba za komunikacijama i javnim edukacijama vezano za otpad te će gospodarenje otapdom imati sve veći značaj u gospodarskim i socijalnim segmentima života svakog od nas. Budućnost je cirkularna ekonomija, recikliranje, mala rješenja za kompleksne probleme, ST održivost i ekologija.

• potreban je timski rad svih čimbenika

Koncept cirkularne ekonomije Koncept cirkularne ekonomije razvija se uz pomoć spoznaje da je linearna ekonomija neodrživa i potreban je alternativni pristup koji drugačije vrednuje sirovine i materijale. Glavni cilj cirkularne ekonomije je maksimalno cijeniti vrijednost resursa te ih koristiti i održavati što je duže moguće. U cirkulanoj ekonomiji materijali i proizvodi su dizajnirani s planiranjem sprječa-

Prekogranični promet otpadom – postupanje s otpadom – konzultacije i edukacije u zaštiti okoliša

www.suvremena.hr

25


tema broja

Pametni koncepti grada i industrije piše|Dino Juriša

N

eodrživost crpljenja resursa u linearnoj ekonomiji, istovremeno sa stalnom akumulacijom onečišćujućih tvari u atmosferi, potaknula je pitanje opstanka ne samo takvog ekonomskog modela, nego i opstojnosti života, barem u prihvatljivom obliku. Porast proizvodnih sposobnosti i dostupnosti tehnologije, smanjenje proizvodne cijene i rast životnog standarda samo su neki od čimbenika koji su doveli do nekontroliranog utjecaja na održivost ekonomskog i ekološkog sustava. Iako se kroz proteklo desetljeće intenzivno donose mjere koje bi trebale umanjiti neodrživost odnosa proizvodnje i potrošnje, te negativan utjecaj na okoliš, rezultati nisu uspjeli dosegnuti ugovorene vrijednosti. Velike nade danas polažemo u potencijale koji proizlaze iz umreženosti, odnosno interakcije umreženih uređaja, sustava i čovjeka. Poznato nam je da današnje tehnologije mogu ostvariti i do 20% uštede resursa, ali još nam je uvijek otvoreno pitanje kako ih s tim ciljem iskoristiti. Odgovore pokušavamo dati kroz pametne koncepte: pametan grad i industrija 4.0. Oba se koncepta temelje na umreživosti uređaja i sustava, njihovoj interakciji koja treba omogućiti optimizaciju procesa i dovesti do maksimalne efikasnosti, te na njihovom pojedi-

26

Suvremena trgovina 3(41)

načnom potencijalu umjetne inteligencije. Pojedinačni uređaji, bez obzira na svoju tehnološku razinu, zasebno više nisu sposobni ostvariti rezultate efikasnosti koji bi zadovoljili naše potrebe u smislu održivosti proizvodnje, potrošnje i života. U nužnosti smo razmatrati čak ne samo maksimalne efikasnosti sustava, nego i te sustave integrirati na jedinstvenu platformu koja bi omogućavala optimizaciju cjelokupnog djelovanja na još višoj razini, na razini jedne proizvodne kompanije ili grada. Radne karakteristike uređaja, sustava i proizvodnih pogona dosegle su razine koje za postizanje maksimalne efikasnosti zahtijevaju optimizaciju parametara neostvarivu ljudskim upravljanjem. Neophodna je informatička interakcija uređaja i centralno inteligentno upravljanje. Naravno, s još uvijek nezamjenjivim ljudskim nadzorom i komunikacijskim sučeljem. Od svoje pojave do danas, Internet nam je na raspolaganje stavio dobro razvijenu, moćnu infrastrukturu. U početku, omogućio nam je slanje i primanje podataka. Dakle, prilično jednostavan informatički protok, bez međusobnog djelovanja sudionika. Pričekali smo i dočekali razvojni doseg i prihvatljive cijene komunikacijske i informatičke tehnologije koji su omogućili primjenu za umreže-

nje i interakciju uređaja, sustava i čovjeka. Time je nastupila intenzivna digitalizacija, četvrta industrijska revolucija i umrežavanje svih uređaja. IoT, Internet of Things, ili Internet stvari, evidentno nam otvara golem, zasada još i nepregledan, prostor mogućnosti. Iako smatramo da u njemu leži ključ rješenja održivosti i povećanja kvalitete života, još uvijek otvara više pitanja no što možemo naći odgovora. Sigurno je, međutim, da predstavlja neophodan odgovor na čitav niz ekonomskih, energetskih, ekoloških i životnih pitanja, i samim time rješenje održivosti. Danas je već više od 50% svjetskog stanovništva naseljeno u gradovima, a trend urbanizacije i dalje intenzivno raste. Jasno je da to stavlja dodatno i neodrživo opterećenje urbanih sustava i resursa. I prije pojave koncepta pametnog grada ili pametne proizvodnje, postoje mnogobrojni primjeri inteligentnih rješenja. Međutim, ta su rje-

šenja bila ograničena na pojedinačne sustave, ili čak i manje strukturne jedinice. Međusobno nije postojala interakcija, i, bez obzira što je svaki sustav ili jedinica za sebe povećala svoju efikasnost, bez međusobne usklađenosti nije postignut željeni rezultat. Postoje razna već implementirana rješenja u zasebnim funkcionalnim područjima grada, u mobilnosti, energiji, zgradama, komunikacijama, uslugama, sigurnosti, industriji, među građanima. Koncept pametnog grada, međutim, stavlja građane u centar, a sve nabrojane funkcionalne sustave povezuje na jedinstvenoj informatičko-komunikacijskoj platformi u interaktivnu mrežu. Prvenstveni cilj je povećanje kvalitete života građana, a što je posljedica efikasnijeg korištenja gradskih resursa, povećanje konkuretnosti, otvaranje novih poslovnih modela i usluga. Primjera radi, promatrate li automobil, vidjet ćete koliko je razvijao svoju inteli-


genciju, kako je imao sve više i više pametnih rješenja. Međutim, tek kada smo ga umrežili s ostalim sudionicima prometa, povećali smo efikasnost mobilnosti. Isto je s uređajima za transformaciju energije u toplinu. Svaki je uređaj za sebe dobivao sve složeniju i inteligentniju upravljačku elektroniku, ali tek kada su dobili mogućnost umreženja, uređaji su mogli postati dio inteligentnog upravljanja energijom. Još uvijek primjećujemo da je to zamka u pristupu planiranja razvoja grada ili proizvodnje u smjeru pametnog koncepta: ne sagledati platformu na kojoj je moguće dalje graditi rješenja, nego pristupati pojedinačnim rješenjima. IoT međusobno umrežuje uređaje, što im omogućuje međusobno slanje signala koji utječu na njihov rad, povećavajući efikasnost, a i komfor njihova korištenja. Jedan je zanimljiv primjer Smart Home, pametan dom, koji možemo smatrati budućnošću stanovanja. Smart Home predstavlja platformu na kojoj su integrirani svi uređaji i sustavi unutar doma. Na široj razini, to je načelo funkcioniranja pametnog

grada. S jedne strane nalaze se uređaji i sustavi koji su osposobljeni za umreženje, s druge strane sistemski integrator i rješenja. Ono što je između, u središtu, jest mozak povezanog svijeta – IoT platforma. Na njoj se događa pohrana i obrada podataka, što je ključ inteligentnog korištenja podataka. Jer, prikupljanje podataka danas ne predstavlja problem. Pitanje je što ćete s njima. Kako ih prenositi, pohraniti, obraditi i usmjeravati. Pametan grad može imati oko 2.5 milijuna terabajta podataka u protoku, što predstavlja težak zadatak za informatički sustav.

Tvrtke danas intenzivno rade na nekoj od razina Interneta stvari. Bosch je jedina tvrtka na svijetu koja djeluje na svim trima razinama interneta stvari. Nudi ključne tehnologije kojima se omogućuje povezivost, kao što su senzori i softver, a na temelju toga razvija i nove usluge. Prednost ove tvrtke je tradicija inovativnosti, što je ključan faktor za uspjeh na području pametnih koncepata, s obzirom da oni zahtijevaju individualnu prilagodbu problemima grada, stalnu modifikaciju postojećih rješenja, i pronalaženje novih. Također, Bosch je pokrenuo vlastiti oblak sa softverskom podlogom, što je

velika prednost korisnicima na području Europe: oblak je smješten u Europi. Još je jedna prednost pametnih koncepata vrlo privlačna. Osim rješavanja dosad spomenutih problema, otvaraju područja novih usluga i novih poslovnih modela. Time otvaraju i drugi ekonomski pristup, mogućnosti novih oblika poslovanja. Tranzicija ekonomije, energetike, ekologije i načina života u pametnu sferu je neupitna, to je jedini mogući korak prema održivoj budućnosti. Potrebno je samo taj korak izvesti – pametno i na vrijeme.

www.suvremena.hr

27


tema broja

Holcim je princip kružnog gospodarstva počeo koristiti prije 20 godina piše|Alan Šišinački

Uvaljani beton

Propusni beton

Adria cement

Majstor cement - zeleni

U protekle dvije godine Holcim je ponudio 5 novih proizvoda

L

afargeHolcim Grupa, kojoj pripada i Holcim u Hrvatskoj, objavila je u svibnju ove godine strategiju održivog razvoja, nazvanu Plan 2030. Ključni naglasak strategije su inovacije proizvoda i usluga, a neki od ciljeva Plana 2030 usklađeni sa principima kružnog gospodarstva su: •

1/3 prihoda ostvarit će kroz održiva rješenja

neto specifične emisije CO2 smanjit će za 40% po toni cementa (u odnosu na 1990.)

godišnje će koristiti 80 milijuna tona resursa nastalih iz otpada

na kraju životnog vijeka proizvoda ponudit će uslugu preuzimanja

korištenje recikliranog agregata povećat će za 4 puta.

Te dobrovoljno preuzete obaveze usklađene su sa 13 od ukupno 15 ciljeva održivog razvoja koje su Ujedinjeni narodi objavili u rujnu 2015. godine. U sljedećoj fazi te se obaveze prenose na svaku zemlju unutar Grupe kroz akcijski plan, tako i na Holcim u Hrvatskoj. Tako je bilo i prije 20 godina kad je Holcim u Hrvatskoj, na temelju svjetskih iskustava Holcim Grupe, započeo prve aktivnosti po principu kružnog gospodarstva u Hrvatskoj. Važno je spomenuti da su u tom istom razdoblju bili i suosnivači Hrvatskog poslovnog savjeta za održivi razvoj. Zapravo, održivi razvoj je koncept koji, između ostalog, uključuje i kružno gospodarstvo.

28

Suvremena trgovina 3(41)

Prikaz ciljeva Plan 2030

Agrocal u drvenoj kutiji s porukom


Red prvenstva u postupanju s otpadom Kod aktivnosti kao što je korištenje zamjenskih goriva važno je reći da to predstavlja samo jedan mali dio Holcimovog poslovanja. Fokus Holcima su proizvodnja cementa, agregata i betona odnosno razvoj inovativnih rješenja u građevinskoj industriji koji postižu kroz ulaganja u tim stručnjaka koji čine Centar za inovacije i projekte. S obzirom da je proizvodnja cementa energetski vrlo intenzivna, prema konceptu održivog razvoja kojem teže, nužno je dio resursa usmjeriti prema smanjenju korištenja fosilnih goriva i prirodnih resursa. Pri tome poštuju red prvenstva u procesu gospodarenja otpadom prema kojem svatko od nas najprije treba spriječiti nastanak otpada. Npr. u vreće za cement nisu dodali zaštitni plastični sloj upravo jer žele smanjiti nastanak otpada. Čak i korak dalje, stručnjaci njihovog Centra za inovacije i projekte trenutno rade na inovaciji koja će zbrinuti i taj dio otpada.

Spriječeno odlaganje 1.000.000 tona Prema redu prvenstva u procesu gospodarenja otpadom sljedeća je faza recikliranje. Jedan od primjera koji pokazuje način na koji Holcim može doprinijeti povećanju recikliranog materijala je suradnja koju su Holcim i TE Plomin započeli 2001. godine. Nusprodukti iz termoelektrane, lebdeći pepeo i gips, koriste se u Holcimovoj tvornici cementa kao mineralni dodaci u procesu proizvodnje, poštujući pritom standarde za smanjenje utjecaja na okoliš kao i za osiguranje kvalitete proizvoda. Oba su sastojka predviđena za korištenje u proizvodnji cementa prema EU normi te utječu na karakteristike cementa kojeg proizvode: gips služi za produženje stanja obradivosti, a lebdeći pepeo poboljšava svojstva betona na nekoliko načina od bolje obradivosti svježeg betona do povećanja trajnosti betona u agresivnim uvjetima. Na taj način do sad su spriječili odlaganje više od 1 milijuna tona tih materijala!

Dodatno na opisano, gips kao nusproizvod iz termoelektrane ima još jednu dimenziju kružnog gospodarstva. Naime, TE Plomin u svojem procesu koristi Holcimov proizvod Inducal, koji u procesu odsumporavanja dimnih plinova termoelektrane prelazi u gips i u tom se obliku vraća Holcimu za proces proizvodnje cementa. Osim što se ti nusproizvodi ne deponiraju, već dalje koriste u krugu proizvodnje, dodatna velika prednost je što njihovim korištenjem možemo znatno smanjiti emisije CO2 i potrošnju prirodnih resursa. Tako je Holcimov Centar za inovacije i projekte osmislio recepturu za Majstor cement zeleni, tijekom čije proizvodnje nastaje 25% manje emisija CO2 u odnosu na drugi cement za istu vrstu primjene. Nažalost, bez obzira što Hrvatska ima strategiju niskougljičnog razvoja, takvi proizvodi još nisu traženi!

Udio zamjene fosilnih goriva 2015. (Holcim Hrvatska)

Udio zamjene fosilnih goriva 2015. (LafargeHolcim tvornica u Austriji)

Zamjenskim gorivima smanjuju upotrebu ugljena Dio otpada, koji za sad nije moguće reciklirati, koriste u procesu proizvodnje cementa kao zamjenu za fosilna goriva. To znači da tek na kraju procesa gospodarenja otpadom dolazi uloga tvornice cementa, koja je samo jedan dio cjelokupnog procesa gospodarenja otpadom. Dodatno, u procesu proizvodnje cementa otpad se oporabljuje i energetski i materijalno, odnosno koristi se energetska vrijednost, a cjelokupni nesagorivi dio otpada se ugrađuje u poluproizvod klinker. Na taj način nakon termičke obrade otpada nema nikakvog ostatka, tj. ne nastaje novi otpad. Zamjenska goriva Holcim u Hrvatskoj koristi od 1999. godine i do sad su uspjeli dostići energetsku zamjenu fosilnih goriva od samo 16% godišnje. Za usporedbu, tvornice cementa u Austriji i Švicarskoj koriste 90% do čak 100% energije iz otpada. Dakle, iako imaju neusporedivo veće stope recikliranja, očigledno znaju kako i zašto iskoristiti ostatak otpada koji nije moguće reciklirati, čime smanjuju eksploataciju i uvoz fosilnih goriva. Iz njihove perspektive, Holcim stoga predlaže, da umjesto paušalnih izjava o poskupljenju usluge gospodarenja otpadom, svi koji sudjeluju u procesu pogledaju kako se to radi u razvijenim europskim zemljama kao što su npr. Austrija ili Švicarska, da bi u Hrvatskoj proizvodili čim manje otpada, čim

Od tih 97% u Austriji, najveći udio ima gorivi otpad ili SRF:

više reciklirali i na najprihvatljiviji način zbrinjavali ostatak otpada. Pri tome je važno reći da je LafargeHolcim Grupa za primjenu zamjenskih goriva i sirovina osmislila sustav i interne direktive koje svaka tvornica mora poštovati. Tako npr. oporabljuju samo otpad koji udovoljava propisanim parametrima, precizno kontroliraju i nadziru sastav otpada kojeg zaprimaju kao i emisije u zrak koje nastaju u procesu proizvodnje. Stroga pravila kontrole kvalitete LafargeHolcim Grupe i moderna laboratorijska oprema omogućuju im sigurnu kvalitetu proizvoda kao i sigurnost u razinu emisija koje nastaju tijekom proizvodnje cementa. Dakle, ključni fokus Holcim uvijek zadržava na kontroli emisija te kontroli cementa. U ovom članku mogu se vidjeti emisije di-

Izvor: Holcimov izvještaj o održivosti 2013. – 2015.

Razine emisija dioksina i furana iz dimnjaka peći u tvornici cementa www.suvremena.hr

29


tema broja oksina i furana, a u izvještaju o održivosti, kojeg će Holcim objaviti u srpnju, uključene su sve tvari za koje prate razinu emisija.

Inovativni proizvodi i usluge jedini mogući put Na tržištu sa značajnim padom potražnje Holcim je vidio da jedinu šansu za povećanje prihoda imaju s inovativnim proizvodima i uslugama sa dodanom vrijednosti za kupce. Zato su dio sredstava koje su uštedjeli, 2014. godine uložili i osnovali Centar za inovacije i projekte. Njihov ključni zadatak je stvaranje dodane vrijednosti Holcimovim kupcima, kroz individualna rješenja i paletu različitih usluga: stručni savjet i usluga optimizacije, suradnja s investitorima i arhitektima na testiranju novih proizvoda i usluga, a jedno od područja djelovanja su i proizvodi sa manjim utjecajem na okoliš. Naime, u procesu proizvodnje kemijskom se reakcijom iz sirovine (kamena vapnenca) oslobađa najveći dio CO2, dok je jedan dio CO2 uzrokovan velikom količinom potrebne energije za proces pečenja. Posljedica toga je značajna emisija CO2. Stoga Holcim od 1990. godine ulaže u smanjenje emisija CO2 po toni proizvoda. Tako je npr. Centar za inovacije i projekte 2014. godine u Hrvatskoj predstavio Holcim Majstor cement – zeleni: tijekom proizvodnje ove vrste cementa nastaje 25% manje CO2 u odnosu na Holcim Majstor cement koji se koristi za jednaku primjenu.

Kružno gospodarstvo doprinosi smanjenju klimatskih promjena „Želja mi je da postanemo društvo temeljeno na zelenim tehnologijama. Industrija odnosno ono što je od nje preostalo, treba modernizirati postrojenja, smanjiti potrošnju energije i povećati energetsku učinko-

vitost. Cijelo se društvo mora okrenuti zelenom razvoju“, poručili su iz Ministarstva zaštite okoliša 2.3.2016. na predstavljanju podloge za Strategiju niskougljičnog razvoja Republike Hrvatske. Međutim, što ako takva postrojenja već postoje? Što ako postoje proizvodi koji uzrokuju manje ispuštanje CO2? Kad će javna uprava preuzeti odgovornost za kupnju takvih proizvoda? S obzirom da je Hrvatska 2015. godine usvojila Nacionalni akcijski plan za zelenu javnu nabavu te predstavila nacrt Strategije niskougljičnog razvoja bilo bi korisno u nadolazećim natječajima u segmentu građenja prepoznati doprinos ovakvih proizvoda u borbi protiv klimatskih promjena. Srednjoročno u Hrvatskoj moramo raditi na stvaranju svijesti o važnosti smanjenja CO2 ne samo od strane proizvođača (LafargeHolcim Grupa od 1990. godine ulaže u smanjenje emisija CO2 po toni proizvoda), već i kroz doprinos kupaca. Za početak, tu prvenstveno mislimo na javni sektor koji kroz proces javne nabave treba primjerom pokazati za što se zalaže. Jednostavno nije održivo da Hrvatska donosi Strategiju niskougljičnog razvoja, a da istovremeno Nacionalni akcijski plan za zelenu javnu nabavu bude dobrovoljan dok sustav javne nabave prepoznaje isključivo najnižu cijenu. U tim dokumentima izraženi su ciljevi koji ne mogu biti dobrovoljni. Ako je zakonodavac donio mjere sprječavanja klimatskih promjena koje vrijede za proizvođače, onda je potrebno javnom sektoru kao potrošaču ukazati na obavezan smjer i doprinos kojeg oni imaju u smanjenju klimatskih promjena.

Hrvatski savjet za zelenu gradnju kao inkubator promjena Graditeljstvo može imati značajan doprinos u borbi protiv klimatskih promjena. Da bi se to ostvarilo Holcim smatra da je potrebna suradnja i multidisciplinarni odgovor koji

Izvor: Holcimov izvještaj o održivosti 2013. – 2015.

Graf prikazuje različit otisak emisija CO2 ovisno o vrsti cementa koja se koristi se proteže povrh ambicioznih ciljeva pojedinačnog poslovanja. Zato je Holcim u Hrvatskoj jedan od suosnivača Hrvatskog savjeta za zelenu gradnju (HSZG), udruženja koje ima ulogu poticanja promjene i novih načina razmišljanja. Jedna od akcija HSZG-a prošle godine potaknuta je pregovorima COP 21 u Parizu, a tom su prilikom i hrvatska poduzeća zapisala svoja dobrovoljna obećanja vezana uz klimatske promjene. Holcim u Hrvatskoj (kao dio LafargeHolcim Grupe koja posluje u 90 zemalja svijeta), zapisao je tako da podržava usvajanje ciljeva koji reflektiraju ograničenje globalnog zatopljenja za manje od 2°C. Iz Holcimove perspektive za ostvarenje tog cilja potrebna su četiri uvjeta: 1. Postavljanje dugoročnog, stabilnog i pouzdanog okruženja koje potiče ulaganja i planove za daljnje smanjenje emisija. 2. Nacionalni doprinosi trebaju voditi prema usporedivim i koordiniranim aktivnostima jer je važno osigurati pravednu tržišnu utakmicu za sve. 3. Za ugljik je potrebno odrediti cijenu. 4. Pouzdan sustav praćenja, izvještavanja i provjere kako bi se pratilo postignuće nacionalnih doprinosa. Primjerice, LafargeHolcim je od 1990. godine smanjio neto emisije CO2 po toni cementa za 25% i trenutno je globalni proizvođač cementa sa najmanjom emisijom CO2 po toni proizvoda. Osim smanjenja emisija iz njihovog proizvodnog procesa, kroz Hrvatski savjet za zelenu gradnju Holcim bi želio potaknuti na sveobuhvatni razvoj i rješenja koja smanjuju emisije iz građevina i infrastrukture tijekom njihovog životnog vijeka.

Otvorenost prema lokalnoj zajednici U cjelokupnom poslovanju Holcimu je izuzetno važna otvorenost prema lokalnoj zajednici. Kontinuirano primjerom i transparentnim informacijama dokazuju da 90 godina pošteno i odgovorno posluju i da u protekle

30

Suvremena trgovina 3(41)


24 godine poštuju ista pravila koja za LafargeHolcim vrijede npr. u Švicarskoj, Francuskoj ili Austriji. Oni koji su poznavali tvornicu prije i sami mogu vidjeti razliku. Osim toga, u Koromačnu Dan otvorenih vrata organiziraju već 21 godinu, a tom prilikom pozivaju sve stanovnike lokalne zajednice da dođu vidjeti što i kako rade. U proteklih 13 godina dva puta godišnje organiziraju i sastanak sa lokalnom zajednicom kojeg su nazvali Građanski sat, gdje detaljno razgovaraju o različitim temama, zajednica se upoznaje sa novostima u poslovanju i predlaže mjere za unaprijeđenje kvalitete života. Zapisnik sa sastanka objavljuju na oglasnim pločama u lokalnoj zajednici i ST na Holcimovoj internet stranici.

Snaga trgovine unutar EU

S

vako četvrto poduzeće unutar Europske unije odnosi se na trgovački sektor. Sama ta činjenica označava trgovinu kao jednog od najvažnijih nuditeja poslova i radnih mjesta. Tome valja dodati da je konkurencija u ovoj djelatnosti izuzetno naglašena,

cijene i marže su niske a zahtjevi za inovacijama u opskbnom lancu stalno sve zaoštreniji. Studija EuroCommerce-a „Retail & Wholesale: ključna područja europskoga gospodarstva“ pružila je neke podatke koji potvrđuju uvodnu napomenu.

POKAZETELJI I STRUKTURNI PROFIL Broj tvrtki

5,4 m

Promet u eurima

8,73 tn *

Broj zaposlenih

28,8 m *

TVRTKE PREMA VELIČINI (U 000) Mikro (<10 zaposlenih)

5063

93,4%

Male

294

5,5%

Srednje

37

0,7%

Velike

7

0,1%

5401

100,0%

Ukupno Izvor: Eurostat 2013 (* 2014) (** 2015)

SEKTORSKA ANALIZA MALOPRODAJE Broj tvrtki

3,59 m

Promet u EUR

2.765 tn *

Broj zaposlenih

18,5 m *

Produktivnost po zaposlenom

25.000 EUR / zaposlenik

Personalni troškovi

20.400 EUR /zaposlenik

Izvor: Eurostat 2013 (* 2014) (** 2015) SEKTORSKA ANALIZA VELEPRODAJE Broj tvrtki

1.8 m

Promet u EUR

5.967 tn *

Broj zaposlenih

10,3 m *

Produktivnost po zaposlenom

47.700 EUR / zaposlenik

Personalni troškovi

38.200 EUR / zaoslenik

Izvor: Eurostat 2013 (* 2014) (** 2015)

www.suvremena.hr

31


Gospodarska pozornica

Izgubljene godine hrvatskoga gospodarstva piše|Ante Gavranović

Hrvatska stagnira – do kada? Jedina smo tranzicijska zemlja koja stagnira dok drugi grabe naprijed. DBP nam je 2013. bio ispod razine koju smo ostvarili daleke 1980. godine. Analiza pokazuje da hrvatsko gospodarstvo u cjelini u posljednja dva desetljeća nije ostvarilo gotovo nikakav tehnološki napredak. Hrvatska je propustila priliku za prilagođavanje i sprječavanje deindustrijalizacije zemlje u uvjetima globalizacije i liberalizacije tijekom 90-ih i nakon 2000., a sada se na sličan način ne prilagođava izazovima digitalne revolucije koja iz dana u dan dovodi do novog preslagivanja tržišnih pozicija na europskom i globalnom tržištu 32

Suvremena trgovina 3(41)

N

ajnovija analiza međunarodne istraživačke organizacije Conference Board, specijalizirane za praćenje dugoročnoga ekonomskog rasta, ukazala je na porazne pokazatelje za Hrvatsku. Jedina smo tranzicijska zemlja koja stagnira dok drugi grabe naprijed. DBP nam je 2013. bio ispod razine koju smo ostvarili daleke 1980. godine. Analitičari s pravom ukazuju da se boljom strukturnom politikom i primjerenijom poreznom politikom možda i moglo donekle ublažiti ovo zaostajanje. Pokazalo se, međutim, da se kvalifikacijska struktura u nas sporo mijenja, zaposlenost stagnira ili opada, a glavni izvor rasta bile su, uz nova zaduženja, klasične investicije u građevinarstvo. Analiza pokazuje da hrvatsko gospodarstvo u cjelini u po-


sljednja dva desetljeća nije ostvarilo gotovo nikakav tehnološki napredak. Punih šest godina industrijska proizvodnja u Hrvatskoj je padala. Istina, u posljednje vrijeme bilježimo oporavak industrijske proizvodnje, ali je to premalo da bi se uspostavila kakva-takva potrebna ravnoteža u vanjskotrgovinskoj bilanci. Pokazalo se da sva (jalova) nastojanja da se nepovoljno stanje promijeni nisu postigli željeni učinak. Iz krize i recesije ušli smo u stanje depresije cijeloga društva u kojoj samo ozbiljan rast gospodarstva i duh zajedništva mogu izmijeniti odnose. U svom viđenju dugoročne strategije ozbiljni ekonomski stručnjaci veliku važnost pridaju novoj industrijskoj i regionalnoj politici. Pritom naglašavaju kako bi cilj trebalo tražiti u novom zapošljavanju i aktiviranju postojećih proizvodnih resursa. Osnovni cilj je povećanje proizvodnosti rada i učinkovitosti te njezine međunarodne konkurentnosti i proširene internacionalnosti. Međutim, na oba područja bilježimo nepovoljne rezultate.

Preuski kanali robne razmjene Već odavno upozoravamo na specifičnost kretanja robnog izvoza. Hrvatska je u svom pohodu na svjetska tržišta usmjerena na (ipak) preuski krug zemalja. Samo četiri zemlje – Italija, Slovenija, Njemačka i Austrija – čine dvije trećine ukupnog hrvatskoga robnog izvoza u Europsku uniju. Prevedemo li to u konkretne brojke, u spomenute zemlje se izvozi 43 posto ukupnoga našega robnog izvoza. Pitanje je da li je takva orijentacija ispravna i ne bi li Hrvatska morala tražiti svoje izvozne kanale i u drugim zemljama EU odnosno na drugim tržištima. Zanimljiva je pritom činjenica da u relativnim odnosima imamo slabiju vanjskotrgovinsku bilancu sa zemljama poput Češke, Mađarske ili Poljske nego sa spomenutim zemljama. Jalova uzrečica kojom ‘pokrivamo’ sve te naše objektivne neuspjehe u gospodarskim odnosima s inozemstvom svodi se gotovo isključivo na pojam nekonkurentnosti naših proizvoda. Formula neuspjeha i svojevrsnog sloma domaće prerađivačke industrije je, međutim, ponešto drugačija. Ona se svodi na neorganiziranost, pomanjkanje jasnih ciljeva gospodarske politike, pomanjkanje podrške

izvoznicima, pogrešne premise da se više ništa ne isplati proizvoditi, sve snažnijeg uvoznog lobija. Dodajmo tome i trajno pogrešnu politiku stabilnog tečaja, netransparentnost sanacijskih mjera, nekonzistentnost makroekonomske politike, ali i potpuno zapostavljanje mjera mikroekonomije, koja kao da je nestala iz naših razmišljanja i djelovanja. Nekonkurentnost je u takvom nepovoljnom okruženju samo sintetički izraz pogrešnoga modela ekonomske politike. Konkurentnost ekonomije stoga uvelike ovisi o općem ambijentu uvjeta poslovanja koje u svakoj zemlji pojedinačno kreira država kroz zakonsku regulativu, norme i funkcioniranje institucija, ali na koje djeluju i monetarna i fiskalna politika s direktnim ili indirektnim učincima na kretanje deviznog tečaja, kamatnjaka, inflacije, dostupnosti kredita, poreznog tereta i niz drugih ekonomskih varijabla.

Paradoksi hrvatske privrede Treba spomenuti još jedan paradoks. Hrvatska danas nema niti jedno ozbiljno vanjskotrgovinsko poduzeće koje bi se osmišljeno bavilo izvozom. Kako bez takvih mehanizama povezivati malo i srednje poduzetništvo i okupljati ono najbolje što imamo na tom području i kako tim dokazano kreativnim ljudima omogućiti plasman njihovih kvalitetnih proizvoda na inozemnim tržištima? Nepovoljno stanje potvrđuje i činjenica da više od 300 od 1000 najvećih tvrtki u prošloj godini nije izvezlo robe i usluga ni za jednu kunu, a da je stotinjak tvrtki izvezlo za manje od milijuna kuna (140.000 eura), pa dolazimo do dramatičnog podatka da gotovo 50 posto najvećih tvrtki u nas posluje isključivo na domaćem tržištu i nije uključeno u procese borbe za nova tržišta i internacionalizacije. Otuda, konačno, i niska granica opće konkurentnosti. Dodajmo tome da je u proteklom razdoblju vrlo malo hrvatskih tvrtki uvelo neku inovaciju u nove proizvode ili usluge svojeg poslovanja.

Izgubljene poluge razvoja Mali uvid u strukturu hrvatske industrije pokazuje da smo izgubili snažne poluge industrijskog razvoja, pa time i sma-

njili ulogu industrije u stvaranju BDP-a. Konkretno, u prerađivačkoj industriji Hrvatska je izgubila od 1990. godine na ovamo više radnih mjesta no što ih danas uopće ima u tom dijelu proizvodnje (561.000 prema današnjih 195.000). Hrvatska je propustila priliku za prilagođavanje i sprječavanje deindustrijalizacije zemlje u uvjetima globalizacije i liberalizacije tijekom 90-ih i nakon 2000., a sada se na sličan način ne prilagođava izazovima digitalne revolucije koja iz dana u dan dovodi do novog preslagivanja tržišnih pozicija na europskom i globalnom tržištu – naglašeno je na 11. Konvenciji hrvatskih izvoznika. Dodajmo tome da rast koji je Hrvatska ostvarila u prošloj godini nije bio rezultat promišljenih ekonomskih politika i strateškog djelovanja nego prvenstveno posljedica povoljnih okolnosti u globalnom okruženju. Određeni doprinos rastu BDP-a proizašao je iz potrošnje kućanstva i investicija privatnog sektora. Dijelom je bio rezultat spleta pozitivnih okolnosti: dominantno zbog niže svjetske cijene nafte, energenata i drugih dobara te okruženja deflacijskih pritisaka koji su smanjili izdatke za uvoz što je osiguralo rast BDP-a od 0,7 do 0,8% BDP-a. Osim zbog smanjenih izdataka za energiju, povećana potrošnja domaćinstava posljedica je rasta broja turista i priliva sredstava od 100 000 većinom mladih koji su se iselili u inozemstvo, a pomažu obitelji u Hrvatskoj. Procjena je da se radi o doprinosu rastu od 0,4 do 0,5% BDP-a Republike Hrvatske. Da nije tragično bilo bi komično.

Nema pravog dijaloga Iz HUP-a i Hrvatske gospodarske komore s pravom upozoravaju da je u tijeku i dalje nastavak procesa deindustrijalizacije hrvatskoga gospodarstva . Istodobno sve analize pokazuju da bez snažne industrije nema napretka ni na drugim područjima, posebno kad je riječ o izvozu, i da je nova društvena preraspodjela moguća samo kroz novostvorenu vrijednost. Jedan od razloga ukupno lošem stanju gospodarstvenici vide u pomanjkanju stalnog, konstruktivnog i argumentiranoga dijaloga između predstavnika izvršne i zakonodavne sfere, gospodarstva i kvalificiranih organizacija civilnoga društva. Stječe se dojam da Vlada www.suvremena.hr

33


gospodarstvo prema radu, odgovornosti, efikasnosti i vrijednostima u društvu, tako i promjena u obrazovnom sustavu u pravcu koji razvija poduzetnički duh, kreativnost, inovativnost, vlastiti identitet, kao i stjecanje znanja prilagođenih zahtjevima tržišta i suvremenim trendovima u hrvatskoj i svjetskoj ekonomiji. Danas to prije svega znači afirmirati informatičku pismenost svih a posebice mladih, već od predškolskog uzrasta.

Zapostavljeni učinci digitalne ekonomije bitna pitanja s toga područja rješava i odlučuje o njima iza zatvorenih vrata. To vrlo upečatljivo potvrđuje i najnoviji primjer ponašanja vlasti u odnosu na realni sektor kad se preko telefonske sjednice Vlade odlučivalo o brisanju nekih poduzeća iz sfere strateškog interesa države. Mišljenja, prijedlozi i poticaji za premošćivanje problema i poboljšanje prijedloga dokumenata, posebice kad je riječ o razvojnim strategijama i propisima od širega značenja, jednostavno se ne prihvaćaju ili se istinski kreatori gospodarske politike o njih potpuno oglušuju. Ukratko, kroz zakonodavna rješenja ne pronalazimo ravnotežu između budućeg gospodarskog rasta, društvene odgovornosti za razvoj i prema trenutku primjerene socijalne politike. Poruka je jasna: u bitnim strateškim pitanjima razvoja cijeloga društva, a posebno njegovoga gospodarskoga dijela, potreban je snažan društveni konsenzus, jer je riječ o dugoročnim opredjeljenjima, koja su trajnija i jača od dnevnih političkih ili politikantskih interesa stranaka i pojedinaca.

Veza prerađivačke industrije i izvoza Zanimljive rasprave vode se učestalije nego ranije na temu uloge i mjesta industrije u hrvatskom gospodarstvu. Razloga za to je više, ali svakako pretežu dva. Jednom je riječ o ozbiljnom padu industrijske proizvodnje. Činjenica je da razina industrijske proizvodnje još, ni nakon više od 20 godina, nije dostigla onu iz 1989. godine. Shodno tome, stagnacija i pad izvoza protežu se godinama. Drugi

34

Suvremena trgovina 3(41)

je vezan uz činjenicu da dolaze na naplatu računi objektivno pogrešno postavljene i godinama provođene gospodarske politike. Hrvatski robni izvoz čine proizvodi prerađivačke industrije. Statistički izraženo, to je otprilike 95 posto ukupnoga robnoga izvoza. Proces deindustrijalizacije najviše se odrazio upravo na području prerađivačke industrije. Relativno velik broj ‘velikih’ omogućavao je ranije složenije kooperantske poslove za mala i srednja poduzeća. Pokazalo se da nestankom tih ‘velikih’ i taj dio gospodarstva značajno opada, jer se bez oslonca na velike tvrtke ili sustave teško mogu razvijati i opstajati ona manja poduzeća. Nositelji ekonomskih politika trebaju biti svjesni da konkurentnost izvoza i nacionalne proizvodnje ne ovise samo o tehnološkoj opremljenosti, uspješnosti zaposlenika i menadžmenta poduzeća, odnosno prilikama na domaćem i stranim tržištima. Tim više što je tehnološka opremljenost hrvatskih poduzeća bolja od prosjeka EU što govori da se hrvatski poduzetnici istinski trude da su spremni na povećana ulaganja a time i rizike u odnosu na poduzetnike iz EU – ali im je produktivnost ipak niža.

Potencijali poduzetništva veći od sadašjega stanja Hrvatska ima potencijala biti zemlja poduzetništva, inovacija i digitalnog gospodarstva – što je nužno kako bi smanjila svoj jaz ekonomskog zaostajanja u europskim i svjetskim relacijama, ali za to je potrebna vizija sa snagom provedbe promjena – kako u odnosu

Neophodne su investicije za prilagodbe globalnom procesu digitalne revolucije i razvoja digitalne ekonomije. Digitalna ekonomija predstavlja mnoštvo ekonomskih aktivnosti (industrije, javnog sektora, države ili nekog drugog subjekta) koje se zasnivaju na efikasnim računalnim, informacijskim i komunikacijskim tehnologijama. Digitalna ekonomija izuzetno brzo raste u svijetu i predstavlja jedinstven, najvažniji pokretač inovacija, konkurentnosti i razvoja u svijetu u ovom trenutku. Potencijal digitalne ekonomije u EU je slabo iskorišten, tek 2% tvrtki ga u potpunosti koriste dok je preko 41% tvrtki još uvijek u potpunosti ne-digitalno. Analize pokazuju da digitalna ekonomija pored izuzetno velikog doprinosa mijenjanju i rastu industrije, donosi gotovo isto velike ako ne i veće prednosti društvu u cjelini kao i pojedincima u tom društvu. Nažalost ostale aktivnosti ne prate brzinu koju zahtjeva digitalna ekonomija (npr. pravna regulativa, interakcija između dionika sustava, edukacija, upravljačke strukture koje razumiju digitalnu ekonomiju i tehnološke podloge...). Kao što su se sve tehnološke inovacije nezaustavljivo širile svijetom, neminovna je i „digitalizacija“ hrvatskog gospodarstva sa svim svojim pozitivnim i negativnim efektima. Stoga je neophodno, uz posebno aktivnu ulogu Vlade Hrvatske, da se ubrzano i ciljano, na nivou cijelog hrvatskog društva, podržano od svih dionika, organiziraju mjere za pravovremeno maksimiziranje pozitivnih efekata a minimiziranje negativnih efekata kako na gospodarstvo tako i na društvo u cjelini – jedan je od zaključaka već spomenute Konvencije hrvatST skih izvoznika.


kent-corner

Bankovne kartice za lakše poslovanje poslovnih subjekata Kako bi što jednostavnije pratili troškove, lakše planirali potrošnju te smanjili potrebe za korištenjem gotovine, KentBank d.d. je poslovnim subjektima ponudila Maestro Business Debit karticu i MasterCard Business karticu.

M

aestro Business Debit kartica omogućava plaćanje roba i usluga na ovlaštenim prodajnim mjestima s oznakom Cirrus/Maestro/MasterCard, kako u zemlji tako i inozemstvu. Osim toga, uz Maestro Business Debit karticu KentBanke možete ostvariti polog gotovine na bankomatima s depozitnom funkcijom banke. Nadalje, kartica omogućuje i identifikaci-

ju na samouslužnim uređajima te druge usluge. Klijentima koji, pak, imaju našu MasterCard Business karticu odobravamo kreditni limit na osnovu procjene kreditne sposobnosti. Riječ je o odobrenom limitu potrošnje za plaćanje roba i usluga te podizanje gotovine za sve korisnike kartica pojedinog klijenta. Valja istaknuti kako MasterCard Business kartica KentBanke može biti Charge (kartica

U dobrim ste rukama.

s odgodom plaćanja) ili Revolving (ukupan iznos troškova podmirujete jednom mjesečno u ugovorenom postotku). Obje navedene kartice međunarodno su prihvaćene te služe kao podrška tijekom poslovnih transakcija. Uz standardne pogodnosti plaćanja roba i usluga bez naknade na prodajnim mjestima te podizanja gotovine na bankomatima i isplatnim mjestima drugih banaka, možete kao korisnici Business KentCard ostvariti pogodnosti i tijekom kupnje putem ST Interneta.


gospodarstvo

BREXIT ili „Labuđi pjev“ nacionalnoj državi „Svjetske političke strukture potpuno su zastarjele. Nisu se mijenjale barem stotinu godina i u žalosnom su neskladu s tehnološkim napretkom. Ključno pitanje našeg vremena jest koncepcijski spor između nastojanja da se resursi iskorištavaju najoptijalnije u svjetskim razmjerima i nezavisnost nacionalnih država.“ Maisonrouge, jedan od vodećih menadžera IBM-a osamdesetih godina prošlog stoljeća.

S

ve se uzburkalo. Velika Britanija je na referendum rekla EU – zbogom! Birokracija EU je na rezultate referenduma reagirala burno. Gotovo da se čulo: tamo neki britanci su rekli najboljoj asocijaciji na svijetu – ne! Zagovornici EU, u svojoj zabrinutosti, predskazali su, malo je reći, katastrofu. Analizirajmo što se zapravo dogodilo? Velika Britanija je krajem XVIII. stoljeća postala centar svijeta. Preuzela je vodeću ulogu od Nizozemske. Cijelo XIX. stoljeće označeno je dominacijom britanskog carstva u kojem „sunce nikad ne zalazi niti izlazi“. Ipak nije trebalo dugo čekati – na kraju stoljeća ju je „prešla“ bivša kolonija – SAD. Njemački rajh osnovan 1871. već 1913. postaje druga gospodarska sila odmah iza SAD-a. Tako se protekcionizam u praksi dokazao kao učinkovit put razvoja nacionalnog gospdarstva. Dvadeseto stoljeće je za Veliku Britaniju bilo naročito neugodno. Njezino gospodarstvo

36

Suvremena trgovina 3(41)

je zaostajalo u „konvoju“ najrazvijenijih zemalja. Oba svijetska rata bila su dodatni katalizator urušavanja britanskog imperija. Veliki J.M.Keynes želeći spasiti prvenstveno britanski kapitalizam, „iskoračio“ je iz liberalne doktrine svojom „vidljivom rukom“. Zlatno doba kapitalizma zahvaljujući Keynesu trajalo je do početka sedamdesetih godina kada je Nixon vezao dolar, umjesto za zalato, za naftu. Na scenu dolazi Milton Friedman i neoliberalizam, temeljen na austrijskoj školi, koji „mrvi“ nacionalnu državu i kreira tržišnu državu, Marx bi rekao – novo nastaje u krilu starog, o čemu sam pisao u časopisu „Ekonomija/Economics“. Subjektivno britanci, posebno englezi, nisu prihvatili činjenicu da je Velika Britanija samo jedna od razvijenih zemalja. U EU britansko gospodarstvo tek slijedi njemačko, francusko i talijansko. Kada su bili vodeća svijetska sila britanci su rado donosili odluke u ime svojih kolonija i

piše|dr. Guste Santini

drugih „slobodnih“ zemalja. Međutim, danas kada se odluke donose izvan Velike Britanije njezini, uglavnom stariji, građani to ne odobravaju. Bolje je reći englezi jer su Škoti i Irci glasovali za ostanak u EU. Tako uvjerenje kako Velika Britanija može bolje sama rezultiralo je izlaskom iz EU. Istini za volju, valja reći da je Velika Britanija imala poseban status u EU. Europa je prihvatila britanski diktat dajući Velikoj Britaniji poseban status. Referendum bi mogao inicirati novi referendum u Škotskoj koja je glasala za ostanak u Velikoj Britaniji upravo zato jer se bojala da će u slučaju osamostaljenja ponvno morati proči proces pridruživanja. Sada je ništa ne sprječava da se izdvoji iz Ujedinjenog kraljevstva što će stare članice EU podržati. Irska je problem koji će tek eskalirati. Nadajmo se da im se neće ponoviti povijest. EU je zgranuta što se lijepo vidi po oštrini kako su reagirali vodeći birokrate iz Bruxellesa. Pri tome, svakako valja spomenuti, sama EU je dijete hladnog rata i „američkog kišobrana“. Sve to pomalo blijedi. Nova su vremena. Desne stranke, zagovornice nacionalne države, iskoristit će rezultate referenduma, opet „labuđi pjev“, kako bi se EU umjesto jedinstvene države usmjerila u pravcu „zbira po mnogo čemu različitih“ nacionalnih država. Ukoliko, što je vjerojatno, Francuska podrži koncept EU malo je vjerojatno


da će „skretanje u nacionalne vode“ uspjeti. Na kraju će EU postati SDE – Sjedinjene Države Europe. Izlakom Britanije iz EU privremeno se mijenja priča glede Atlanskog trgovinskog saveza. Prijateljstvo na relaciji SAD – VB neće pojačat pregovaračku moć SAD-a, ali bi to moglo rezultirati pojačanom upornošću najrazvijenijih zemalja EU na uvažavanju njezinih načela od strane SAD-a. Na kraju će sporazoum na relaciji NAFTA (North American Free Trade Agreement) – EU biti potpisan zahvaljujući Kini. Na stranicama www.rifin.com pisao sam o neoliberalizmu, čiji su najznačajniji zagovornici bili Regan i Thatcher, koji je transformirao nacionalnu u tržišnu državu. Globalno gospodarstvo ne trpi nacionalne granice što su, krivo, britanski pobornici izlaska iz EU pripisivali Bruxellesu kao temeljno određenje briselske politike. Brzo će se englezi uvjeriti u svoju krivu prosudbu kada identificirju da vlada Njezinog veličanstva i dalje promovira kapital na štetu rada i socijalne sigurnosti njezinih građana. Upravo zato sam tekst naslovio – „labuđi pjev“ misleći na nacionalnu državu za koju pobornici izlaska iz EU misle da još uvijek postoji. Gospodo, priča o nacionalnoj državi je završena priča – na sceni imamo tržišnu državu. Usprkos velikim izjavama globalni neoliberalni kapitalizam će nastaviti svojim globalnim putem. Ovim ne želim reći da neće biti problema i poremećaja kako na razini pojedinih država tako i EU u cjelini. Oni čak mogu biti značajni, ali nikako tektonskih posljedica koje imamo prilike slušati ovih dana. Posebno se neće restaurirati nacionalna država iz sredine XX. stoljeća. Naprosto, kada se slegne prašina, započet će proces izlaska iz EU što može trajati dugo, vrlo dugo ako će se pitati Britance. Na kraju ćemo imati još jedan ugovor EU kao što je to slučaj sa Švicarskom i Norveškom. Proces integracije je neumitan proces kojem se nijedna država nije u stanju suprostaviti. U Britaniji se ne slavi! Referendum o izlasku VB iz EU pokazao je pravo lice politike i političara. Najprije se ucjenjuje EU kako će je VB napustiti ako se ne prihvate njezini zahtjevi, potom, kad se zahtjevi prihvate, zagovaraju ostanak VB u EU. Oni koji su za izlazak VB iz EU to su samo iz pragmatičnih razloga kako bi se njihov glas na domaćoj političkoj sceni čuo i kako bi zagovornici

izlaska VB iz EU postali – pozicija nakon sljedećih izbora. Pri tome, kao što smo vidjeli, nema skrupula. Ako treba lagati tada se laže. Usput rečeno, ako se tako što događa u VB, kolijevci demokracije, možemo samo zamisliti što se sve događalo i što će se događati u Lijepoj našoj.

se traže modeli koegzistencije umjesto negiranja činjenica. U tom bi smislu valjalo redefinirati programe lijevo orijentiranih stranaka, a sindikati moraju naći novi smisao i novi sadržaj koji će, po prirodi stvari, promjeniti arhaičnu sindikalnu formu koja nikom ne služi, a svima šteti.

Dio britanskih političara se zaigrao. Stariji, nacionalno svijesniji su prihvatili argumenatciju zagovornika izlaska iz EU. Prihvatili su argumentaciju koja nije bila istinita. Zgroženi i zabrinuti građani, za svoju i budućnost svoje djece, pokrenuli su peticiju o novom referendumu koji može dobro doći današnjoj i sutrašnjoj vlasti da učini sve kako se ne bi proveo referendum ili, ako baš mora, što sporije1. Otvoreno ignoriranje referenduma će teško ići. Ono prikriveno, čime se političari često služe, dio je višestoljetne političke prakse. Stare članice EU su se sastale i pozvale VB da pokrene postupak izlaska iz EU. Stare su članice o tome donijele odluku – toliko o ravnopravnosti svih članica u EU. Usput rečeno stare člancie su redom razvijene zemlje EU pa se njihova „žurba“ osim izraza „prevarene žene“ može tumačiti kao upozorenje drugim članicama što ih čeka ukoliko imaju kakvih namjera o napuštanju EU ili/i interesima njihovih „igrača“ kao što je to, recimo, financijsko tržište u Luksemburgu. Ipak, najuglednija među njima, Angela Merkel, mudro zbori kako ne treba žuriti sa provedbom referenduma. Pametna Angela Merkel je svijesna da je najbolja investicija biti „milosrdan i ponizan“ kada je kolijevka imperijalističke politike napravila tako krucijalnu grešku.

EU želi što prije riješiti posljedice referenduma o islasku UK iz EU. Time želi pokazati svim članicama da se prestanu „igrati“ s ucjenama kako će iz ovog ili onog razloga izaći iz EU. Naprosto EU želi reći gospodo tko ne želi dijeliti naše vrijednosti – put prema izlasku je slobodan. Premijer Cameron je otišao u Bruxelles kako bi ispitao moguće „kompromise“ s ciljem usporavanja izlaska iz EU. EU ga je dočekala, politički rečeno, hladno kako bi mu dala na znanje da je priča završena. Drugim riječima, EU je poručila urbi et orbi proces integracije ide dalje.

Valja konstatirati kako je vodećim poltičarima, posebno starim članicama, potpuno jasno da je nacionalnim državama „odzvonilo“ jer u uvjetima neoliberalne globalizacije može postojati samo tržišna država kao izvršitelj naloga kapital odnosa. Ovo iznosim samo zato što svjedočimo prilično populitičkim interpretacijama o možebitnim posljedicama izlaska VB iz EU. Da je tome tako vidljivo je kako su neke manje razvijene zemlje, koje imaju daleko snažniju argumentaciju za izlazak iz EU, najavile referendum o izlasku iz EU. Ja im poručujem – gospodo, nema ništa od vaših namjera; sve je to „labuđi pjev“. Neoliberalna globalizacija nije nastala slučajno već je ona nužnost postojećih odnosa rada i kapitala. Tome se treba prilagoditi na način da

Kao što smo rekli još se ništa dramatično nije dogodilo. Ekcesi na financijskim tržištima bili su tek refleksna reakcija onih koji su vjerovali da će UK ostati u EU. Njih možemo nazvati amaterima. Profesionalci su se pripremili za oba slučaja, bilo da referendum propadne ili uspjije. City se je „prilagođavao“ cijelo vrijeme temeljem anketa kako bi donijeli primjerene odluke. Ono što će City zabrinjavati jest rezolutna reakcija EU na rezultate referenduma. Tako bi City mogao postati dodatno ograničenje britanskim političarima u pregovorima o izlasku iz EU. Sasvim sigurno, dio investitora će „napustiti“ City što bi moglo imati ozbiljne posljedice po najznačajniju gospodarsku aktivnost UK – financijsku industriju. Nije nikakva tajna da će luksemburško tržište obveznica time dobiti na snazi, kao što nije nikakva tajna da će Frankfurt preuzeti već srednjeročno dio poslova Citya. To je glede priča financijske industrije. Ma kako gospodarstvo (uključivo i financije) bilo globalno, nacionalne vlade uvijek i svuda snažno podržavaju nacionalne igrače kako bi „kupile njihovu naklonost“. Mudra Angela Merkel pustila je EU birokrate da pod svjetskim svijetlima reflektora vode igru „pokazivanja mišića“ UK-u. Ma koliko izgledalo da je usijanje doseglo vrhunac, to je priča za javnost. Na strani EU birokracija želi pokazati kako je čimbenik sa sadržajem, a na strani UK svako omekšavanje od strane EU će se tumačiti kao pobjeda diplomacije UK. Stvari će kontrolirati SAD svojim „posredovanjem“. Ipak bilo kako

Valja identificrati kako potpsinici Peticije kojom se traži novi referendum nije ništa drugo do podrška postojećoj političkoj garnituri čime, ako je uopće bude, pobjeda zagovornika izlaska iz EU postaje pirova pobjeda.

1

www.suvremena.hr

37


gospodarstvo bilo UK će platiti cijenu nepromišljene politike. Uvijek je tako bilo i uvijek će tako biti. UK više nije ta koja odlučuje (isporučuje račun), već zemlja koja treba podršku (plaća primljene račune). Odnosi u EU će se mijenjati. Do sada je UK bilo čimbenik „racionalizacije“ ubrzane konvergencije koje i kako su predlagale razvijene zemlje na čelu sa Njemačkom. Sada valja motriti tko će preuzeti „štafetnu palicu“ od UK. Dio poruka koje su upućenu britancima je implicitna poruka razvijenih zemalja onoj članici koja poželi preuzeti „štafetnu palicu“. Iz navedenog slijede dva moguća scenarija. Prvi scenarij se sastoji u oštroj retorici razvijenih zemalja i, istovremeno, promeni politike u pravcu veće senzibilnosti prema problemima manje razvijenih zemalja, s jedne strane, i s druge strane, usporavanju transformacije iz postojećeg sustava u federativni sustav koji sam nazvao SDE. To bi bilo dobro za staru umornu Europu. Drugi scenarij je daleko brutalniji. Moguće je zamisliti da se izlazak UK iz EU identificira čvršćim povezivanjem manje razvijenih članica uz VB, a kako „oporbe“ više nema, smatrat će zagovornici federativnog ure-

đenja da nema razloga zašto se postojeće stanje ne bi identificiralo kao katalizator koji omogućuje ubrzanje procesa konvergencije. Upravo tako tumačim izjavu gospodina Jeana-Claudea Junckera kako bi preostalih osam zemalja koje nisu uvele euro to morale ubrzano učiniti. Snažna je to politička poruka manje zadovoljnim zemljama članicama. Junckerova izjava može se tumačiti kao zadovoljstvo EU što ju je VB napustila, pa nema razloga čekati sa procesom ubrzane društvene integracije. Kako EU funkcionira na načelu slobodnog protoka rada, kapitala, roba i usluga to je jasno da bi uvođenje jedinstvene valute dodatno marginalizirao značaj manje razvijenih zemalja. Izjava gospodina Junckera može se shvatiti, također, kao želja razvijenih zemalja da „neposlušne“ manje razvijene zemlje „stimuliraju“ kako bi slijedile put VB. Izjava može također značiti da će se zaustaviti proces integracije preostralih europskih zemalja koje nisu članice. Naprosto uvođenje jedinstvene valute znači napuštanje autonomne ekonomske politike članica koje nisu uvele euro što bi značilo, kako naš narod kaže – što bude bit će. Jasno, ukoliko Lijepa naša ne želi promjenu

postojeće ekonomske politike uvođenje eura nije najgore što nas može snaći. Zaključno valja reći. Mišljenja po kojima je izlazak VB točka infleksije, povrat nacionalnoj državi, je, po mome mišljenju, potpuno krivo. Upravo suprotno za očekivati je dinamiziranje procesa razvoja tržišne države. UK je svojom nepromišljenom odlukom ubrzala proces razvoja tržišne države. Odlaskom VB iz EU procesi integracije će se ubrzati. Nije nezamislivo da će se ti procesi odvijati, ako je suditi po Junckerovim izjavama, na prilično grub način. Želim vjerovati da je izjava gospodina Junckera bila retorika jednog trenutka i da će pobijediti razum. Nasilje uvijek i svuda rezultira rastućim otporom što nikome ne treba. Razlike u mnogim aspektima su toliko velike da nije nezamislivo da nerazumna politika razvijenog sjevera rezultira destrukcijama u EU. Ne treba zaboraviti na bipolarnost sjevera i juga koja je ukazala na mnoge „crne rupe“ koje postoje u EU. EU se do sada pokazala kao dobar projekt u dobrim vremenima i loš projekt u lošim vremenima. Vrijeme je za reinženjering EU. Pri tome ne mislim na vraćanje ideji nacionane države. To je naprosto gotova priča. ST Narod bi rekao: „labuđi pjev“.

Imate li svoju biblioteku "Financijskih kuharica?" komplet

11 vodiča

38

Posjetite nas na www.rifin.com

Suvremena trgovina 3(41)


sap

Digitalizirajte iskustvo na sastancima Uprave

SAP Digital Boardroom Jeste li spremni za revoluciju? S prijelazom na aplikacije u cloudu, organizacijama je potrebna mogućnost analitičkog izvještavanja u takvom okruženju. Želja za brzim i učinkovitim izvještavanjem raste s porastom konkurencije te je nužna za uspjeh i očuvanje kompanije. SAP je isporučio rješenje sa sposobnostima poslovne inteligencije koje drastično poboljšavaju kvalitetu i brzinu izvještavanja te zajedničke suradnje u stvarnom vremenu. Rješenje koje će na kraju izgraditi povjerenje između članova Uprave, zaposlenih i investitora. SAP Digital Boardroom je sljedeća generacija digitalnog rješenja koje će vašim sastancima Uprave pružiti novi doživljaj povezujući ljude, uređaje i različita mjesta u stvarnom vremenu. Izgrađen na SAP Cloud for Analytics, SAP Digital Boardroom integriran je sa SAP S/4HANA poslovnim podacima te ostalim aplikacijama i izvorima podataka kako bi osigurao jedinstven izvor istine za nadgledanje,

simulaciju i provedbu promjena u digitalnoj ekonomiji. Mogućnost planiranja, predviđanja i analize podataka u cloudu promijenit će dosadašnji način analiziranja.

nostavno korisničko sučelje kod ad hoc upita. Pristup točnim informacijama te analiza alternativa i njihovih utjecaja unaprjeđuje odlučivanje.

Danas se članovi Uprave i ostali ključni donositelji odluka susreću s odvojenim rješenjima i sustavima za izvještavanje koji daju uvid u izolirane podatke. SAP Digital Boardroom usklađuje pogled na poslovanje poduzeća na nekoliko uređaja te pretvara statične podatke u interaktivne rasprave temeljene na činjenicama u stvarnom vremenu. SAP Digital Boardroom razumije prošlost i predviđa budućnost.

Pojednostavljenje procesa smanjuje vrijeme pripreme sastanaka i daje fokus na stručno znanje, a korištenje najmodernijih touch-screen ekrana pruža bogatu vizualizaciju prezentiranih podataka.

SAP Digital Boardroom utemeljen je na tri stupa koji pružaju dodatnu vrijednost kupcima. Potpuna transparentnost pruža rukovoditeljima cjelokupan pogled na stanje kompanije i ključne brojke u pojedinim odjelima. Standardizirano izvještavanje o financijama, poslovnim aktivnostima, marketingu i prodaji temeljeno je na jedinstvenim podacima u stvarnom vremenu i bez dupliciranja podataka. Trenutni uvid u podatke temeljni se na snažnim analitičkim funkcijama koje koriste jed-

Pojednostavljenje rada redefinira postojeće sastanke Uprave, a poslovna inteligencija u stvarnom vremenu, ad hock izvještavanje i what-if analize daju snažan oslonac donošenju odluka danas za nužne promjene u budućnosti. Usudite se biti korak ispred, ubrzajte transformaciju kompanije u digitalnu ekonomiju – nabavite SAP Digital Boardroom i doživite 360 stupnjeva virtualne stvarnosti. Ako ste se u tome prepoznali, ovaj vrhunski proizvod će se demonstrirati uživo na SAP CFO Day-u koji će se održati 13.09.2016. Očekujemo vas!

Antonio Bujan, MBA, PMP Senior Presales Consultant SAP d.o.o.

www.suvremena.hr

39


e-trgovina

E-trgovina u funkciji višekanalne prodaje piše|prof. dr. sc. Nikola Knego

1. Neke napomene Razvoj prodajnih tehnologija omogućava trgovcima da nude i stvore pretpostavke da njihovi kupci mogu birati načine kupovine proizvoda. Kod potpune fizičke trgovine kupac je mogao ostvariti kupnju samo ako je fizički došao do mjesta prodaje proizvoda. Kroz povijest su se koristila različita prijevozna sredstva kojima su se savladavale prostorne udaljenosti između mjesta proizvodnje i mjesta potrošnje. Tehnološki napredak, na različitim područjima ljudskog življenja i djelovanja, stvarao je pretpostavke za razvoj različitih prodajnih formata. Dovoljno se prisjetiti da je razvoj željezničkog i poštanskog prometa potaknuo i utjecao na razvoj prodajem putem kataloga. Radilo se o tiskanim katalozima koji su, ne tako rijetko, bili formata enciklopedijskog sveska i kojih su kupci, u visokorazvijenom tržišnom svijetu, na godišnjoj razini, mogli prikupiti u broju skromnije kućne biblioteke. Stvar je išla toliko daleko da se, s obzirom na njihovu težinu stidljivo postavljalo i problematiziralo stanje statike objekta, ako bi se pošlo od pretpostavke da su svi kupci njihovi kolekcionari. Usput, u težinu papira su se uvjerili svi oni koji su nosili nekolicinu obimnijih knjiga u bilo kakvoj torbi. Danas je, vele dobri poznavatelji suvremenih rješenja koja u svojoj osnovi imaju vrhunsku elektroničku tehnologiju, moguće ukupnu pisanu povijest svijeta, uključujući i crteže u pećinama, zapise u kamenu, glini, papirusu i svega ostaloga na čemu je čovjek ostavljao svoj pisani trag skladištiti u kocki od jednog kubičnog centimetra. Kolike su to uštede prostora, objekata, a svaka rasprava o ugroženosti statike objekta uslijed opterećenosti težinom ljudskih pisanih uradaka u različitim formatima i namjenama postaje suvišna.

40

Suvremena trgovina 3(41)

Razvoj oba vida prometa (poštanskog i željezničkog) je utjecao na pojeftinjenje kako troškova prijevoza tako i troškova naručivanja proizvoda. To su bili ključni poticaji za razvoj prodaje preko kataloga. Katalozi koji su bili u papirnatomtiskanom obliku s razvojem elektronike pojavljuju se u elektroničkom obliku. Industrija debelog stakla je omogućila razvoj nekih od velikih maloprodajnih formata koji su u arhitektonskom smislu imali velike površine zastakljenih fasada. Izraziti primjer toga su prodajni formati kakvi su robne kuće. Razvoj elektronike i mikro elektronike je uveo u prodajnu funkciju radio i TV uređaje, tablete, laptope, računala, PC i mobilne telefone. Sve navedeno je u funkciji razvoja e-trgovine odnosno njezine pod varijante mobilne trgovine koja ne

bi bila moguća bez razvoja mobilnih uređaja koji dimenzijama postaju sve manji i lako nosivi odnosno prenosivi, a funkcijama i mogućnostima sve potpunije i bogatije opremljeni. Spomenuto omogućava kupcu da pristupa trgovcu u pokretu, da naručuje robe i usluge i da ih plaća gotovo sa svakog mjesta čime e-trgovina i njezine izvedenice relativiziraju značaj lokacije kao jednog od triju mitova nužnih za uspješno trgovanje, a potenciraju dostupnost trgovcu putem elektroničkih komunikacijskih mreža.

2. Različiti prodajni kanali Razvoj mikro elektronike je stvorio pretpostavke za razvoj različitih prodajnih kanala. Na Slici 1 su navedeni neki od

različiti formati fizičkih prodavaonica web stranica telefon

T

K

naručivanje putem pošte

R

U

interaktivna TV

G

P

katalozi

O

A

radio uređaj

V

C

računalo i PC

A

tablet, laptop

C

mobilni telefon usporedba prodajnih mjesta Napomena: Izradio autor.

Slika 1. Multikanalne mogućnosti kupčeva izbora načina kupnje


dominantnih tehničkih uređaja koji su značajno doprinijeli promjenama u odvijanju procesa kupovine od strane kupca, a što trgovci ne smiju ignorirati i trebaju ih anticipirati kako u njihovom sadašnjem tako i budućem poslovanju. U protivnom, mogu biti „zaobiđeni” i izgubiti tržišnu poziciju u odnosu na one trgovce koji prate tehnološki razvoj i potrebe kupaca te im se kontinuirano prilagođavaju. Sve navedeno s izuzetcima različitih formata fizičkih prodavaonica, naručivanje klasičnom poštanskom narudžbom i usporedbe prodajnih mjesta na klasičan (tradicionalan) način njihovim fizičkim obilaskom od strane kupca (neracionalni utrošci komponenti kakve su vrijeme i novac, a čega kronično nedostaje u suvremenom življenju) za podlogu ima elektroničku tehnologiju. Spomenuto se moglo anticipirati. Tako autori Lovreta i Stojković (2012) prepoznaju i navode nekolicinu promjena koje su se dogodile ili se događaju u suvremenoj trgovini razvijenih zemalja. Posebno bi mogli istaknuti promjenu temeljenu na tehnološkoj podlozi koju su sistematizirali kao promjenu od nesofisticirane do tehnološki intenzivne trgovine. Mogli bi se lako složiti da je tehnološka komponenta snažno ugrađena u podlogu gotovo svake od navedeni promjena. Primjeri toga su promjene kakve su: od fragmentirane do integrirane trgovine, od lokalne do globalne trgovine, od tradicionalne trgovačke mreže do inovativnih formata trgovine (implicira i e-trgovinu) i od trgovine određene lokacijom do prostorno neograničene trgovine. Ovo potonje implicira e i m-trgovinu. Što omogućava prostorno neograničenu trgovinu, odnosno globalnu trgovinu? Omogućava razvoj različitih oblika prometne infrastrukture globalnog obilježja te različitih suvremenih prijevoznih sredstava sve čvrsto povezano s razvojem informacijsko-komunikacijske tehnologije globalnog značaja pri čemu cijeli svijet postaje jedno globalno selo. Navodimo i primjer Deloitte (2012) koji u promjene u suvremenoj trgovini razvijenih zemalja svrstava korištenje raznovrsnih kanala distribucije i razvoj mobilne telefonije. Obje promjene su u funkciji višekanalne prodaje s tom razlikom što je kod prve istaknute promjene to eksplicitno navedeno, a druga promjena takvu mogućnost implicira. Mislimo na ulogu koju mobilna telefonija ima u razvoju elektroničke (e), odnosno mobilne (m) trgovine. Kod druge dvije navedene pro-

Tablica 1. Promjene u suvremenoj trgovini razvijenih zemalja Promjene u suvremenoj trgovini razvijenih zemalja Lovreta, S. i Stojković, D. (2012:4) • od fragmentirane do integrirane trgovine; • od lokalne do globalne trgovine; • od tradicionalne trgovačke mreže do inovativnih formata trgovine; • od trgovine određene lokacijom do prostorno neograničene trgovine; • od klasične kupoprodajne trgovine do trgovine s privatnom trgovačkom markom; • od nesofisticirane do tehnološki intenzivne trgovine; • od nezavisne i usitnjene do sustavno vođene trgovine i • od ranjive i slabe trgovine do trgovine sa snažnim i dominantnim položajem u kanalu marketinga

Deloitte (2012: 8-9) • poslovanje dalje od kuće; • korištenje raznovrsnih kanala distribucije; • razvoj mobilne telefonije; • od podataka do personalizirane prodaje

eksplicitno ili implicitno prepoznavanje utjecaja razvoja tehnologije koja u svojoj podlozi ima značajno zastupljenu elektroničku tehnologiju na promjene u suvremenoj trgovini razvijenih zemalja

Napomena: izradio autor na osnovu sljedećih izvora: a) Lovreta, S., Stojković, D. (2012) Dometi trgovinske revolucije u Srednjoj i Jugoistočnoj Europi, (u: Promjene u trgovini na malo u Republici Hrvatskoj, Ekonomski fakultet – Zagreb, (urednici: Knego, N., Renko, S., Knežević, B.) str. 3-15. i b) Deloitte (2012) Global Powers of Retailing 2012., str. 1-38, http:// www.deloitte.com/assets/Dcom-Global/Local%20Assets/Documents/Consumer%20Business/ dtt_CBT_GPRetailing2012.pdf (pristupljeno 15.11.2015.)

mjene u suvremenoj trgovini razvijenih zemalja (poslovanje dalje od kuće i od podataka do personalizirane prodaje) nije moguće ignorirati i zanemariti utjecaj razvoja suvremene informacijsko-komunikacijske tehnologije, prometne infrastrukture i različitih vrsta prijevoznih sredstava. Tablica 1 sadrži promjene u suvremenoj trgovini razvijenih zemalja prema navedenim izvorima.

2.1. Višekanalne prodaje Dva su ključna cilja koja trgovci prakticiranjem višekanalne strategije mogu ostvariti. Namjerno ne koristim pojam višekanalna maloprodajna strategija jer se može raditi i o višekanalnoj veleprodajnoj strategiji. Ciljevi su isti. Jedan se odnosi na prihod, a drugi na kupca. Višekanalne mogućnosti prodaje odnosno mogućnosti da kupac pristupa trgovcu i kupuje na različite načine su u funkciji maksimiziranja trgovčeva prihoda. Više mogućnosti pristupa trgovcu ili različitih prodajnih kanala stvaraju pretpostavku da se veći broj kupaca odluči kupovati kod trgovca koji im nudi način kupovine kojega oni preferiraju. U protivnom kupovat će

kod onoga trgovca koji zadovoljava njihove preferencije u načinu kupovanja. Trgovac koji ne nudi mogućnost kupovine kakvu preferira kupac propušta ostvariti prihod u iznosu koji bi rezultirao takvom kupovinom. Šira lepeza mogućih načina kupovanja ili veća različitost prodajnih kanala stvara pretpostavku da veći broj kupaca kupuje kod trgovca koji to nudi. Sve u skladu s kupčevim preferencijama prodajnih kanala. Nije zanemarivo da različiti prodajni kanali doprinose građenju povjerenja i lojalnosti kupaca. Oni su u funkciji mogućeg izbora jednog od ponuđenih kanala što za kupca mogu biti pogodnosti koje generira preferirani prodajni kanal. Naglasak je na mogućnosti izbora prodajnog kanala od strane kupca. Izbora ili ima ili nema. Varijante su: uzmi ili ostavi, odnosno kupi ili ne kupi. Ako kupac preferira mogućnost izbora prodajnog kanala i to ne bilo kojega nego onoga kojega priželjkuje, a trgovac ga ne nudi kao mogućnost upitno je da li će takva nakana kupnje biti realizirana. Sve navedeno se odnosi na trgovce u segmentu G NKD bez razlike da li se radi o onima iz skupine G45, G46 ili G47. To bi se moglo i ekstenzivnije tumačiti na način da isto vrijedi za sve maloprodavače. www.suvremena.hr

41


e-trgovina

2.2. Gdje je mjesto e-trgovine u višekanalnoj prodaji? Slika 2 sadrži prikaz sheme klasifikacija između poduzeća i potrošača. Na mjesto potrošača bi bilo praktičnije staviti kupca. Bez kupca nema prodaje. Potrošači često nisu kupci. Primjer toga su djeca. Roditelji kupuju, a djeca troše. Ta nepodudarnost između potrošača i kupca postoji uvijek kada potrošač nije podudaran s kupcem. Primjer toga su dijelovi trgovačkog asortimana koji se kupuje dnevno ili tjedno i podmiruje potrebe obitelji. U prosječnoj obitelji od 2,8 članova ne ide u dnevnu ili tjednu kupovinu svih njih 2,8. Ide jedan i kupuje za njihove ukupne potrebe. Taj je kupac, ali i potrošač. Ostali su potrošači, ali nisu kupci. U navedenoj shemi odnosa na relaciji poduzeće – potrošač i potrošač – poduzeće dati su izraziti primjeri nekih poduzeća koja se mogu razvrstati u jednu od četiri klasifikacije odnosa između poduzeća i potrošača u e-trgovini. Moguć je i složeniji prikaz modela e-trgovine prema sudionicima u transakciji ako u shemu odnosa uvrstimo vladu (engl. government) odnosno državnu upravu u najširem smislu riječi. To bi bila, na primjeru Republike Hrvatske, sva državna tijela Republike Hrvatske te jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave. Takva proširena shema odnosa sudionika u trgovinskim transakcijama je prikazana na Tablici 2.

Do:

B2C

C2C

Potrošač

(Dell.com; Amazon.com)

(QXL.com; Ebay.com; Bizarre.com)

Poduzeće

B2B

C2B

(Dell.com; CommerceOne.com; VerticalNet.com)

(LetsBuyit.com; PriceLine.com)

Poduzeće

Potrošač

Od:

Izvor: Chaffey, D. (2002) E-business and E-commerce Management, London str. 56.

Slika 2. Shema klasifikacija između poduzeća i potrošača u e-trgovini Tablica 2. Modeli e-trgovine prema sudionicima u poslovnoj transakciji Sudionici

Poduzeće

Potrošač

Poduzeće

B2B

B2C

B2G

Potrošač

C2B

C2C

C2G

Vlada

G2B

G2C

G2G

trgovački asortiman

specijalizirani

Kriteriji klasificiranja modela e-maloprodaje

Tijekom vremena nastajali su, razvijali se i nestajali različiti prodajni formati. Prednosti u njihovoj poslovnoj efikasno-

42

Suvremena trgovina 3(41)

univerzalni

tržišna prisutnost

lokalna

Modeli e-maloprodaje se mogu klasificirati prema kriterijima trgovačkog asortimana, tržišne prisutnosti i visini ostvarenog prihoda. Vidjeti Sliku 3. Na slikama 4 i 5 prikazan je model B2C e-trgovine u užem i u širem smislu. Model u užem smislu se odnosi na sve organizacije iz segmenta G NKD, G47 (ranije: G52). To su poduzeća trgovine na malo. Model B2C e-trgovine u širem smislu se odnosi na sve organizacije kojima je moguće poslati e-narudžbu i spremni su kupcu (pojedincu) naručeno isporučiti. To je drugim riječima kazano maloprodaja u njezinoj ukupnosti koja nadilazi i preljeva se preko okvira trgovine namalo (G47). Primjeri toga su: ugostiteljski objekti, putničke agencije, kemijske čistionice i slično. Podmiruju potrebe pojedinca, odnosno obitelji, a nisu trgovina na malo.

Vlada

regionalna

globalna

stvareni prihod

nizak

srednji

Napomena: izradio autor.

Slika 3. Kriteriji za klasificiranje modela e-maloprodaje

Do

Kupac

v ba

lja

či

Organizacije iz segmenta G NKD G47 (ranije: G52)

Obrada narudžbe Narudžba

Napomena: izradio autor.

Slika 4. B2C model e-trgovine u užem smislu

Web stranica

visok


Do

Kupac

ba

a vlj

zličitom poslovnom efikasnosti jednog oblika prodaje u odnosu na drugi oblik. U našem primjeru potencijalni kanibal je online prodaja.

Sve organizacije kojima je moguće poslati e-narudžbu i spremni su kupcu (pojedincu) naručeno isporučiti

či

Poslovno efikasniji prodajni kanal dovodi u pitanje i problematizira tržišni opstanak poslovno slabijeg prodajnog kanala. Moguća je usporedba pokazatelja produktivnosti, ekonomičnosti i rentabilnosti različitih prodajnih kanala.

Obrada narudžbe Narudžba

Web stranica

Napomena: izradio autor.

Slika 5. B2C model e-trgovine u širem smislu

sti u odnosu na neke prethodno postojeće prodajne formate i prilagođenost novim okolnostima (društvenim, ekonomskim, tehnološkim) novim su prodajnim formatima osiguravale tržišnu prednost. Iskustvo u kreiranju, uvođenju i razvoju novih prodajnih formata potvrđuje: a) da se skraćuje potrebno vrijeme za kreiranje i uvođenje novog prodajnog formata i b) životni ciklus novog prodajnog formata postaje sve kraći. Što to znači za menadžment maloprodajnih trgovačkih poduzeća? To znači potrebu da se brzo misli i odlučuje te da se anticipiraju dolazeće promjene izazvane društvenim, ekonomskim i tehnološkim činiteljima. Postoji niz teorija kojima se obrazlažu promjene u životnom ciklusu prodajnog formata. Može se konstatirati da se skraćuju pripreme za uvođenje novog prodajnog formata, da novi prodajni fort u izvornom obliku traje sve kraće i da njegovo uvođenje ne znači nestanak odnosno brisanje sa tržišne scene postojećih prodajnih formata ili nekih od njih. Uvođenje novog prodajnog formata najčešće za posljedicu ima smanjivanje udjela relativnog značaja prethodnih prodajnih formata čija tržišna pozicija ima silaznu putanju. Da bi novi prodajni formati osvajali tržište moraju biti poslovno efikasniji od prethodnih i moraju biti usklađeni sa suvremenim društvenim, ekonomskim i tehnološkim trendovima. Primjer toga su svi prodajni formati temeljeni na samoizboru i samoposluživanju (superete, supermarketi, hipermarketi, super prodavaonice). Mogu se spomenuti i trgovački centri koji su anticipirali ekonomske, socijalne i tehnološke promjene i osim prodajne funkcije preuzeli funkciju susreta,

druženja (kafići, restorani, zabavni sadržaji) i zabave kroz sadržaje za sve uzraste stanovništva. Omogućili su kupcu olakšan automobilski pristup uz dostatnu ponudu parkirališnih mjesta. Sve navedeno se odnosi na prodajne formate u fizičkom obliku. Razvojem e-trgovine razvijaju se i njihovi pandani u elektroničkom obliku. Primjeri toga su e-prodavaonice različitog značaja (lokalni, nacionalni, regionalni, globalni) i veličina uključujući i e- trgovinske centre. Na Slici 6 je dat prikaz mogućeg kanibalizma u odnosima online i offline prodaje. Kanibalizam proizlazi iz bliskog susreta (komponente: prostor i vrijeme) različitih prodajnih formata sa značajno ra-

Komponente prostor i vrijeme znače da se u isto vrijeme na istom tržištu ili njegovom konkretnom segmentu nalaze i pokušavaju zadovoljiti kupčevu potrebu različiti tipovi prodajnih formata. Jednako kao i u životu pojedinca. Da bi pojedinac došao u iskušenje opasnosti i upao ili bio zahvaćen u ralje stvorenja sa Slike 6 mora se postići podudarnost vremena i prostora na kojem će se i u kojem će se zateći. Na tržištima (primjer slabo nastanjena područja, mala mjesta i slično) ne postoje ekonomske pretpostavke za efikasno poslovanje niza prodajnih formata. Deficitarnost izbora prodajnog formata od strane kupca i sreća kupca što uopće može, kako-tako, zadovoljiti potrebu eliminiraju tržišno natjecanje na konkretnom tržišnom lokalitetu. Može li se tu govoriti o tržišnom kanibalizmu ili o ekonomskoj zakonitosti nemogućnosti stvaranja pretpostavke za efikasno poslovanje različitih prodajnih formata? Različiti prodajni formati, su u širem smislu, u funkciji razvoja višekanalne

Online prodaja

Offline prodaja

Kanibalizam porast online prodaje uz smanjivanje offline prodaje

Napomena: izradio autor.

Slika 6. Kanibalizam u odnosima online i offline prodaje www.suvremena.hr

43


e-trgovina prodaje neovisno od činjenice da se temelje na istoj polaznoj prodajnoj tehnologiji (primjer: samoizbor i samoposluživanje) i da se nalaze u fizičkoj, tradicionalnoj dimenziji trgovine. Njihove veličine su prilagođene potrebama tržišta (kupaca i mjesta) i nude kupcima različito iskustvo i doživljaj. Praksa potvrđuje da trgovci odgovaraju na izazove višedimenzionalnih različitosti (veličina i snaga mjesta-lokacije, koncentracija kupaca, raspoloživa kupovna moć i drugo) kreacijom i lociranjem prodajnih formata različitih veličina. Elektronička maloprodaja ili B2C (engl. Business-to-Consumer) odnosno electronic retailing, također poznata kao e-tailing ili online retailing je prodaja robe ili usluga online ili elektroničkim putem. Taj segment e-trgovine po obimu posla nije najvažniji i najzastupljeniji. Ispred njega je e-veleprodaja ili B2B, ali je segment B2C , kako navodi Quaddus (2010) veoma vidljiv, privlači mnogo pažnje popularnih medija, a za osnovu medijske pažnje ima uspjeh poznatih prodavača. Primjer toga su: amazon.com i dell.com. Pojavom i razvojem Interneta stvorena je prilika i izazov za pojavu novih potpuno

elektronički usmjerenih maloprodavača i distributera. Postojeći tradicionalni (klasični ili fizički maloprodavači i distributeri) su se suočili s izazovom. Razvijati postojeće ili uz postojeće implementirati suvremenu elektroničku tehnologiju u prodajni proces. Prihvaćajući ovo drugo otvorili su mogućnost razvijanja novog prodajnog kanala omogućavajući kupcima da im i na taj način pristupaju i kupuju.

Izvori: 3. Umjesto zaključka

1.

Poznato je da socijalne, ekonomske i tehnološke promjene utječu na čovjekovo življenje i djelovanje. One istovremeno utječu na drugačije i racionalnije odvijanje poslovnih procesa. Navedeno je, u ovom tekstu, nekoliko primjera prodajnih formata i ključnih činitelja od utjecaja na njihovu pojavu i razvoj.

Chaffey, D. (2002) E-business and Ecommerce Management, London.

2.

Deloitte (2012) Global Powers of Retailing 2012, str. 1-38, http://www.deloitte.com/assets/Dcom-Global/Local%20 Assets/Documents/Consumer%20Business/dtt_CBT_GPRetailing2012.pdf (pristupljeno 15.11.2015.)

3.

Lovreta, S., Stojković, D. (2012) Dometi trgovinske revolucije u Srednjoj i Jugoistočnoj Europi, ( u: Promjene u trgovini na malo u Republici Hrvatskoj, Ekonomski fakultet – Zagreb, (urednici: Knego, N., Renko, S., Knežević, B.) str. 3-15.

4.

Xu, J., Quaddus, M. (2010) E-business in the 21st century – realities, challenges and outlook, World Scientific, New ST Yersey.

Raznovrsnost prodajnih formata doprinosi višekanalnosti prodaje koju preferiraju suvremeni kupci. Kupac je zainteresiran da trgovcu može pristupati na različite načine, odnosno da može kupovati koristeći prodajni kanal usklađen s njegovim preferencijama.

Prvi Kongres europskih menadžera U

Budvi je 6. i 7. lipnja održan Prvi Kongres europskih menadžera i po prvi puta su se na jednom mestu našle sve europske menadžerske asocijacije. Organizator Kongresa bila je Asocijacija menadžera Crne Gore, uz organizacijsku podršku Europske konfederacije menadžera (CEC); Europske menadžment asocijacije (EMA); Hrvatskog udruženja menadžera i poduzetnika (CROMA); Srpske asocijacije menadžera (SAM) i Grčke asocijacije menadžera (HMA). Preko 300 učesnika iz 20 zemalja je u dva dana razmjenjivalo iskustva, sklapalo nova poznanstva i pronalazilo nove načine suradnje. Centralni događaj Kongresa bila je konferencija „Liderstvo u izazovnim vremenima“. Na konferenciji je govorio Brian Mayne, kreator modela „Mape ciljeva“ i jedan od lidera nauke pozitivnog razmišljanja dok je proči-

44

Suvremena trgovina 3(41)

Mogućnosti višekanalnosti prodaje je jedno od ključnih obilježja promjena u suvremenoj trgovini razvijenih zemalja. E-trgovina je ne samo alternativa klasičnoj, tradicionalnoj ili fizičkoj trgovini elektroničkim specijaliziranim trgovcima nego i izazov u formi još jednog novog prodajnog kanala za klasične, tradicionalne trgovce. To je izazov koji se ne smije ignorirati.

piše|Zvezdan Horvat

tana poruka Stephena Younga, autora knjige „Moralni kapitalizam“, koji je nažalost bio sprečen učestvovati. Ostali panelisti iz Švedske, Njemačke, Grčke, Francuske, Belgije, Švicarske, Italije, svih zemalja regije... uspješno su rasvjetlili različite aspekte rada lidera i liderstva uopće. Održane su i sjednice Izvršnog komiteta CEC-a, Generalne skupštine EMA-e i skupštine Asocijacije menadžera jugoistočne Europe. Predloženo je pokretanje debate unutar Ekonomsko-socijalnog odbora Europske komisije koja će rezultirati izradom „Europskog kodeksa korporativnog upravljanja“. Ova inicijativa će u ime prvog Kongresa biti prezentovana Europskoj komisiji od strane CEC-a. Predložena je insitucionalizacija Asocijacije menadžera Jugoistočne Europe nakon su-

glasnosti nacionalnih asocijacija. Dogovoreno je da se naredni Kongresi europskih menadžera održavaju svake godine u drugoj europskoj državi. Sledeći kongres odrST žat će se u Hrvatskoj.


Ekonomski fakultet Sveučilišta u Zagrebu Katedra za trgovinu

i

ORGANIZIRAJU MEĐUNARODNI ZNANSTVENI SKUP

PERSPEKTIVE TRGOVINE 2016: Sigurnost, privatnost i lojalnost 23. i 24. 11. 2016. kongresna dvorana Ekonomskog fakulteta Zagreb

Ciljevi međunarodnog znanstvenog skupa

(1) Istražiti globalna i regionalna kretanja u različitim područjima sigurnosti, privatnosti i lojalnosti u trgovini na veliko i malo. (2) Temeljem razmjene iskustava i saznanja sa znanstvenicima i stručnjacima iz zemlje i inozemstva, obrazložiti izazove u sigurnosti, privatnosti i vjernosti u sve turbulentnijim tržišnim uvjetima. Rezultati znanstvene rasprave doprinijet će boljem razumijevanju promjena koje rezultiraju iz pojave globalnog terorizma, rapidnog razvoja informacijske tehnologije, te izloženosti kupaca enormno velikom broju dostupnih informacija o proizvodima i uslugama.

Izdvojene teme: • • • • • • •

Sigurnost u doba internacionalizacije maloprodaje Uloga kvalitete u sigurnosti lanaca opskrbe hranom Izazovi globalnog terorizma u međunarodnim lancima opskrbe Sigurnost i privatnost u virtualnom prostoru Modeli, politike i praksa zaštite privatnosti potrošača Čimbenici lojalnosti potrošača u tradicionalnoj i elektroničkoj maloprodaji Povezanost sigurnosti i privatnosti s lojalnošću potrošača

Važni datumi, poziv autorima za dostavu radova i upute za autore dostupni su na:

www.efzg.hr/trgovina2016


e-trgovina

Pametni podaci u pametnoj trgovini Suvremeni tehnološki alati za prikupljanje, obradu i analizu velikih količina podataka o kupcima pomoći će trgovcima u povećanju prodaje i u boljem zadovoljavanju potreba njihovih korisnika

D

anašnji kupci kupuju na sasvim nove načine. U samo jednom trenutku, jednostavnim dodirom prsta mogu gotovo neograničeno birati između trgovina i proizvoda, pa je doživljaj kupovine ono što trgovca prvenstveno razlikuje od konkurencije. Rješenja IBM Commerce potiču veću angažiranost kupaca i pomažu trgovcima u boljem razumijevanju ljudi koji ulaze u njihove trgovine. Veza s kupcem ostvaruje se na osobnoj razini. Trgovci su danas preplavljeni podacima - skupljaju sve moguće podatke, od osobnih informacija doslovno svakog kupca koji je ušao u dućan, po*poslovni direktor, IBM Hrvatska

46

Suvremena trgovina 3(41)

dataka o tome što najviše kupuju, do informacija o tome što njihovi (posebno oni stalni) kupci misle o proizvodima koje su kupili. Međutim, postavlja se pitanje: što trgovci rade sa svim tim podacima i što još mogu učiniti s podacima?

Plima informacija Pretvaranje plime informacija u korisne uvide koji će dovesti do inovacija kojima će se poboljšati svakodnevno poslovanje može biti posao koji nadmašuje ljudske i infrastrukturne kapacitete prosječne trgovačke tvrtke. Točno je, uvi-

jek taj posao možete „outsourceati“ – dati nekom drugom da ga radi za vas. No, to znači da se odričete možda najvažnije funkcionalnosti obrade podataka – trenutnog pristupa do informacija koje mogu znatno utjecati kako na svakodnevno poslovanje, tako i na ukupni godišnji financijski rezultat vaše tvrtke. U proteklih deset godina softver za analizu ponašanja korisnika razvio se od alata za proizvodnju izvještaja u odjelu za marketing, u nužnu na podacima utemeljenu metriku koja utječe na izvršne odluke. Pri odabiru smjera poslovanja cijela organizacija

piše|Damir Zec*

sada se oslanja na analitiku od koje svi u tvrtki imaju korist. Ipak, još ima problema. Količina podataka o korisnicima raste astronomskom brzinom - udvostručava se svake dvije godine. Kupac se u digitalnoj trgovini brzo može suočiti i s raznim poteškoćama i to u samo nekoliko koraka. Također, kupac danas do digitalne trgovine dolazi putem raznih uređaja - transakciju može započeti s prijenosnog računala koje koristi na poslu, a nastaviti je može na pametnom mobitelu dok se vozi autobusom i dovršiti je na tabletu od kuće, s kauča, dok gleda televiziju.


Sveobuhvatan uvid Drugi pravac je, po našem mišljenju, puno bolji. Trgovačka tvrtka koja želi opstati u današnjem svijetu u kojem se posao uglavnom svodi na što brže prikupljanje što boljih podataka o kupcima, može u vlastitu informacijsku infrastrukturu – ili u cloudu - instalirati neko solidno rješenje za obradu podataka o korisnicima. Primjeri takvih rješenja su IBM Cognos Business Intelligence ili IBM PureData Systems. Riječ je o informatičkim platformama koje pružaju sveobuhvatan uvid u korisnike. Ne samo što ćete pomoću tih alata brzo ustanoviti koji kupci su najbolji kupci, već i koji su načini i kanali (društvene mreže, mobiteli, trgovina, oglasi) prodaje najbolji za pristupanje tim kupcima. Štoviše, s tim alatima možete fino dizajnirati i precizno individualizirati svaku marketinšku kampanju i usmjeriti je baš na one kupce

za koje ustanovite da su ljudi koji će kod vas najvjerojatnije ponovno doći i nešto kupiti.

Lift Insight - Podići razinu uvida Znati što ste prodali danas, jedna je stvar. Sasvim druga stvar je znati zašto ste prodali baš to što ste prodali. Uvid daje drukčiju perspektivu kako na samog kupca tako i na trgovca i voditelja razvoja proizvoda. Prepoznavanjem kupčevih sklonosti možete poboljšati donošenje odluka povezanih s prodajom određene robe.

Social Media Insight Uvidi koji se mogu steći na društvenim mrežama Podaci koje kupci generiraju na društvenim medijima stvaraju podlogu za robusnu

analizu maloprodajnih aktivnosti. Softverska rješenja za tu svrhu pomažu u boljem određivanju cijene proizvoda, u kreiranju kvalitetnijih marketinških kampanja i u odabiru asortimana u trgovini. Tako stečene informacije pomoći će vam u boljem upravljanju zalihama i povećanju opsega prodaje.

Rješenje Predictive customer intelligence

Demand Insight Uvid u potražnju

Na temelju tako stečenih uvida mogu se kreirati iznimno optimizirane i personalizirane ponude i druge akcije, koje se mogu provesti kroz bilo koji sustav za anagažiranje kupaca. Kombinacija dobrog upravljanja odlukama, donošenje procjena u stvarnom vremenu i integracija svih mogućih kanala prodaje dovodi do konzistentnog, stalnog i relevantnog angažmana kupaca.

Rješnje Demand Insight kombinira podatke koje dobiva s društvenih mreža, portala koji prenose novosti i, primjerice, vremensku prognozu, s drugim vanjskim izvorima podataka i na taj način stvaraju informaciju koja govori o stanju potražnje za vašim proizvodima. Rješenje ima ugrađenu funkcionalnost koja vam pomaže u boljem shvaćanju sila koje definiraju potražnju.

Uvidi na temelju kojih se može djelovati mogu se dobiti iz svih mogućih izvora podataka o prodaji. Rješenje IBM Predictive Customer Intelligence omogućuje izradu profila kupaca na temelju njihova ponašanja - kako svakog kupca pojedinačno tako i cijelih segmenata kupaca.

Direktor za podatke Evo što o svemu tome kažu istraživanja: 62 posto maloprodajnih tvrtki u svijetu koriste se informacijama (a među njima su i podaci koji se opisuju izrazom Big Data) o svojim kupcima kako bi stekli i stvorili nešto što će im donijeti prednost pred konkurencijom. Uz to, trgovci su pragmatičan narod – gledaju prvo one podatke koji su najvažniji za svakodnevno poslovanje. Na temelju tih informacija onda kreiraju infrastrukturu koju će koristiti za obradu i analizu podataka koji će ih, naposljetku, dovesti do poslovnog uspjeha. Posljednji, ali i ne manje važan korak je oformiti u tvrtki funkciju prvog čovjeka za obradu podataka – CDO-a (Chief Data Officer), „direktora za podatke.“ Već 34 posto maloprodajnih tvrtki u svijetu je to učinilo, tvrdi se u studiji koju je objavio IBM-ov Institut ta poslovnu vrijednost (IBM Institute for ST Business Value report). www.suvremena.hr

47


eu fondovi

Fondovi Europske unije, prilike i mogućnosti za rast gospodarstva (Dio II: Mogućnosti financiranja iz EU fondova)

F

inanciranje projektnih ideja iz EU fondova je prilika, odnosno mogućnost koju iskorištava sve veći broj malih i srednjih poduzetnika. Kroz pozive za dodjelu bespovratnih sredstava iz EU fondova potiče se razvoj malih i srednjih poduzeća zbog toga što ona mnogo teže realiziraju financiranje projekata od velikih poduzeća, a istovremeno na razini EU i Hrvatske imaju najveći udio u ukupnom broju zaposlenika. Usprkos lakoj dostupnosti podataka i natječajne dokumentacije za otvorene pozive i natječaje, kao i one u najavi, poduzetnici se teško odlučuju na apliciranje za sredstva iz EU fondova. Tome svjedoči i činjenica da je dosad provedeno 133 projekata za malo i srednje poduzetništvo, a 35 ih je u provedbi. Razlog tome leži u nedovoljnom poznavanju EU fondova, pravila i procedura, no uz stručnu pomoć profesionalnih stručnjaka sa respektabilnim referencama možete mnogo jednostavnije realizirati svoje ideje.

48

Suvremena trgovina 3(41)

piše|Mario Šimunković, mag. oec.

Pregled otvorenih natječaja za male i srednje poduzetnike Najbolje mjesto za pregled otvorenih natječaja i natječaja u najavi je Internet stranica www.strukturnifondovi.hr na kojoj je dostupan pregled natječaja iz Europskih fondova, a moguće je pretraživanje po područjima i kategorijama prijavitelja. U ovoj godini su za male i srednje poduzetnike dostupna četiri natječaja za dodjelu bespovratnih sredstava, odnosno otvorena poziva na dostavu projektnih prijedloga koja se financiraju iz Europskog fonda za regionalni razvoj u okviru Operativnog programa Konkurentnost i kohezija. Za svaki pojedinačni poziv potrebno je detaljno proučiti natječajnu dokumentaciju i obratiti pozornost na dodatne kriterije prihvatljivosti prijavitelja, pravnih ili fizičkih osoba poput npr. prihvatljivosti vremenskog razdoblja postojanja poduzeća/obrta, raspodjele dobiti ili (ne)osnivanja poduzeća/obrta spajanjem.

Radi se o sljedećim pozivima: Trajni otvoreni poziv na dostavu projektnih prijedloga za dodjelu bespovratnih sredstava za „Povećanje razvoja novih proizvoda i usluga koji proizlaze iz aktivnosti istraživanja i razvoja“ Otvoren je od 4. svibnja 2016. do 31. prosinca 2019. godine za područja: istraživanje, tehnološki razvoj i inovacije, a prihvatljivi prijavitelji su: mali i srednji poduzetnici, mikro poduzetnici i veliki poduzetnici. Cilj ovog Poziva je dodjeljivanje državne potpore za aktivnosti istraživanja i razvoja poslovnog sektora s ciljem razvoja novih proizvoda, usluga, tehnologija i poboljšanja poslovnih procesa te povećanje njihove suradnje sa znanstveno istraživačkim institucijama. Potpore će se dodjeljivati poduzetnicima koji provode projekte istraživanja i razvoja u skladu s identificiranim prioritetnim tematskim područjima i međusektorskim temama Strategije pametne specijalizacije Republike Hrvatske.

Ovaj poziv je trajni otvoreni Poziv na dostavu projektnih prijedloga od dana objave poziva do iskorištenja sredstava a najkasnije do 31. prosinca 2019. Ukupna vrijednost poziva je 748.000.000,00 kuna. Najniža vrijednost potpore, odnosno najniži iznos bespovratnih sredstava koji se može dodijeliti po projektu po pojedinom korisniku u okviru ovog Poziva iznosi 190.000,00 kuna. Najviša vrijednost potpore, odnosno najviši iznos bespovratnih sredstava koji se može dodijeliti po projektu po pojedinom korisniku u okviru ovog Poziva iznosi 56.000.000,00 kuna.

Kompetentnost i razvoj MSP Otvoren je od 17. svibnja 2016. do 31. prosinca 2016. godine za područje: malo i srednje poduzetništvo i obrtništvo, a prihvatljivi prijavitelji su: mali i srednji poduzetnici i obrtnici. Poziv ima za cilj ojačati konkurentnost MSP-a stvaranjem i proširenjem kapaciteta za razvoj procesa, roba i


usluga, održavanjem i povećanjem zaposlenosti, dodane vrijednosti, prodaje na inozemnim tržištima i usvajanjem novih rješenja i tehnologija. Bespovratna sredstva dodjeljivati će se putem trajno otvorenog Poziva na dostavu projektnih prijava s rokom prijave od 20. lipnja 2016. do 31. prosinca 2016. godine, ili do iskorištenja raspoloživih sredstava u ukupnoj vrijednosti. Ukupna vrijednost poziva je 867.000.000,00 kuna. Najniža vrijednost potpore, odnosno najniži iznos bespovratnih sredstava koji se može dodijeliti pojedinom projektu iznosi 300.000 kuna, a ukupna državna potpora ne može prijeći prag od 30.000.000 kuna.

Inovacije novoosnovanih MSP Otvoren od 9. svibnja 2016. do 31. prosinca 2016. godine za područje: malo i srednje poduzetništvo i obrtništvo, a prihvatljivi prijavitelji su: mali i srednji poduzetnici i obrtnici. Cilj poziva je razvoj potpomognutih novoosnovanih poduzeća i uspješan prijenos inovativnih ideja novoosnovanih poduzetnika u tržišno uspješne poslovne poduhvate i stvaranje novih inovativno orijentiranih poduzeća s potencijalom rasta i izvoza, s naglaskom na komercijalizaciju proizvoda i usluga. Također, svrha ovog Poziva je izravno podržavati inovativna novoosnovana poduzeća koja su u svojoj poslovnoj aktivnosti usmjerena na napredne i inovativne proizvode i usluge visoke dodane vrijednosti. Bespovratna sredstva dodjeljivat će se putem trajno otvorenog Poziva na dostavu projektnih prijava s krajnjim rokom dostave projektnih prijava 31. prosinca 2016. godi-

ne, tj. do iskorištenja raspoloživih sredstava. Ukupna vrijednost poziva je 22.800.000,00 kuna. Najniži iznos bespovratnih sredstava koji se po ovom pozivu može dodijeliti pojedinom poduzetniku iznosi 150.000,00 kuna, dok najviši iznos bespovratnih sredstava koji se može dodijeliti pojedinom poduzetniku iznosi 1.500.000,00 kuna. Maksimalan intenzitet potpore koja se može dodijeliti iznosi 90%.

Podrška razvoju MSP u turizmu povećanjem kvalitete i dodatne ponude hotela Otvoren je od 14. listopada 2015. do 31. prosinca 2016. godine za područje: malo i srednje poduzetništvo i turizam, a prihvatljivi prijavitelji su: mali i srednji poduzetnici i obrtnici. Poziv je namijenjen MSP-ima kako bi se potakunaule investicije u početna ulaganja povezana s izgradnjom novih, proširenjem kapaciteta i/ili povećanjem kvalitete postojećih hotela koji će po završetku investicije ispuniti minimalne uvjete i uvjete za kategoriju 3, 4 ili 5 zvjezdica jedne od sljedećih vrsta ugostiteljskih objekata iz skupine hoteli: hotel, aparthotel, turističko naselje, hotel baština ili difuzni hotel, uključujući diversifikaciju ponude hotela na usluge koje hotel prethodno nije nudio, a s ciljem produljenja turističke sezone i podizanja konkurentnosti MSP-a u turizmu. Bespovratna sredstva dodjeljivat će se putem trajno otvorenog Poziva na dostavu projektnih prijava odnosno do iskorištenja raspoloživih sredstava, a najkasnije do 31. prosinca 2016.

Izvor: http://www.strukturnifondovi.hr/karte-projekata Opis fotografije: Na dan 1. lipnja 2016. godine u provedbi je bilo 35 projekata za područje malo i srednje poduzetništvo. Pregled projekata koji se provode prema županijama je sljedeći: Zagrebačka županija – 7; Grad Zagreb – 6; Splitsko-dalmatinska županija – 5; Bjelovarskobilogorska županija – 4; Istarska županija – 3; Primorsko-goranska županija – 3; Brodsko-posavska županija – 2; Varaždinska županija – 2; Krapinsko-zagorska županija – 1; Dubrovačko-neretvanska županija – 1; Osječko-baranjska županija – 1

Ukupna vrijednost poziva je 304.000.000,00 kuna. Najniža vrijednost potpore, odnosno najniži iznos bespovratnih sredstava koji se može dodijeliti pojedinom projektu iznosi 1.000.000 kuna. Ukupna državna potpora ne može prijeći prag od 10.000.000 kuna.

Izazovi u odnosu na aktualnu političku situaciju U jeku aktualne političke situacije postavila su se dva važna pitanja vezana uz korištenje EU fondova u slučaju mogućih prijevremenih izbora: hoćemo li i koliko sredstava iz EU fondova izgubiti i što je sa natječajima koji su u tijeku? Na prvo pitanje odgovor leži u efikasnosti povlačenja sredstava namijenjenih za 2014. godinu. Naime prema pravi-

lu N+3 sva sredstva za pojedinu godinu se moraju potrošiti u toku godine ili u roku od 3 iduće godine, odnosno sredstva namijenjena za 2014. godinu moraju biti potrošena do kraja 2017. godine. Iako se rok od 18 mjeseci čini dovoljan, dosadašnje iskustvo i poništeni natječaji iz prošlog proračunskog razdoblja EU (2007. ‒ 2013.) su pokazali da se u kratkom vremenu približavanja roka iskorištavanja planiranih sredstava, sredstva prenamijene i ne ispune svoj prvotni cilj. Možda će iskustvo upravo iz tog razdoblja biti vrijedno da se sredstva ipak iskoriste na vrijeme ukoliko će biti političke volje. Odgovor na drugo pitanje je da će se otvoreni natječaji i dalje provoditi, doduše možda nešto drugačijom dinamikom, ali oko provedbe natječajnih procedura ne očekuju ST se značajniji problemi. www.suvremena.hr

49


marketing

Brendovi - održavanje i rušenje tradicije piše|prof. dr. sc. Zvonimir Pavlek

Sažetak Tradicija u jezičnom (traditio) i u filozofskom smislu znači prijenos, predaja i održavanje pravila ponašanja, običaja, legendi s osloncem na povijesne događaje, svjedočanstava kao izraza cjelokupnih ideja jedne zajednice. Nalazi se u svim oblicima ljudskih aktivnosti i tako postaje stup na kojem se razvija naš život, društvo, gospodarstvo, civilizacija i kultura, duhovni i materijalni svijet. Ako se razvija i ne zamrzava, može prema ekonomskim spoznajama ući i u pore napretka kao krivulja iskustva. Ta svjedočanstva postaju dio identiteta krajeva, naroda i sredine u kojoj su nastala. U ovom se radu prezentira odnos tradicije prema marki/brendu u područjima gdje se ona poštuje i kako se modernom tržištu provode otkloni.

Ključne riječi: tradicija, marka/brend, autentičnost, vjerovanje, promjene

Identitet i autentičnost Ako zanemarimo marku, koja u klasičnom smislu označava razlikovnost, u području odnosa s ljudima rađaju se brendovi kao nešto što prožima naš svakidašnji život, nešto što nosi simbole koje doživljavamo na svoj način, s kojima se osjećamo dobro ili ravnodušno, od kojih ne-

50

Suvremena trgovina 3(41)

što očekujemo, u koje vjerujemo, s kojima se ponekad poistovjećujemo i slijedimo ih. Kod stvaranja brenda počinje se oblikovanjem identiteta, a to je nešto iza čega brend stoji, to je njegovo obećanje, a ono kako ga publika percipira, to je slika marke ili imidž. Daljni cilj je stvoriti lojalne potrošače koji daju vrijednost brendu i poduzeću. Kad govorimo o tradiciji, stvar je olakšana,

ne moramo graditi identitet iz početka. Kad se prenosi lojalnost, kad je nešto tako inspirativno da ljudi prihvaćaju na dulji rok – nastaje tradicija. Kad to dobijemo u marki proizvoda, zemlje, gradova, ustanova, ljudi ikona, onda imamo u rukama jaki brend koji privlači, ljudi mu postaju lojalni, a oni koji sudjeluju u njegovom stvaranju, s njim se poistovjećuju, postaju dio identiteta, postaju Podravkaši, Plivaši, timovi Coca-Cole, Starbucksa, Kindera, Francka, Konzuma, dm-a… Zamislite si – dođete u Pariz, a oni srušili Eifelov toranj, crkvu Notre Dame, umjesto njihovih restorana samo McDonad’s, prodali Mona Lisu, impresioniste, proglasili zakon „0,0%“… Vraćate se kući i iz Francuske nosite razočarenje – prodali su identitet, tradiciju. Može se napraviti analogija iz duhovnog života, jer i brend je vjerovanje, religije počivaju na vjerovanju, a tradicija je u tome poluga. Religijski običaji su prisutni u sekularnom društvu i u sakralnom svijetu. Kršćani imaju Uskrs, Božić, Hindusi Diwali, Židovi Atonement, Muslimani Ramadan… ali i ateisti slave u nas Valentinovo, šalju božićne če-

stitke, poštuju rituale… To je tradicija, civilizacija i kultura. Vjerovanje, autentičnost, lojalnost u religiji odražavaju njenu snagu i kad se to ostvaruje u brendu onda se stvara jaki identitet. Brend postaje centralno mjesto djelovanja poduzeća (potrošači ne komuniciraju s bezimenim proizvodom, već brendom!). Što vam znači kad vidite kako se poduzeća hvale da su osnovana 1750., ili 1850., 1950. itd.? Ništa, ali kad je uz to vezana priča koje se prenosi, nastaje vjerovanje i dodana vrijednost. Tradicija je prenošenje priča. Svaka autentičnost ima svoju priču koja se pamti, kojoj ljudi vjeruju. Jaki brendovi i kompanije su stvorile svoju priču, legendu. Podravka ima svoju priču o postanku iz pekmezare, o Zalti Bartl kao autorici Vegete, priče o pijevcu i srcu. U lansiranju Macintosha Apple je predstavio film o spasiteljici koja 1984. (asocijacija na Orwella) ruši velikog diktatora (asocijacija na IBM), što je S. Jobu donijelo naziv Spasitelj. Schultz, CEO Starbucksa dobio je u Italiji inspiraciju za kapučino kojeg će ponuditi na nove načine kao doživljaj, dok lik Starbucksa potječe iz priče o Mobi Dicku. Tko je bio u Tokiju nije mogao zaobići spomenik psu Hachiko


koji je svaki dan vjerno čekao svog gazdu na stanici Shibuya. Kad je gazda umro, Hachiko je čekao i dalje i to sljedećih desetak godina na istom mjestu u isto vrijeme. Priča je snažno oružje u komunikaciji. Kotler je prilikom boravka na pozornici HNK u Zagrebu 2006. „priznao“ da je slavu Starbucksa prenijela priča o doživljajima, a ne klasični mediji. Uvjerljivija i autentična priča, djeluje snažnije od izvještaja i podastiranja činjenica jer uspostavlja emocionalnu vezu s auditorijem. To je humaniji način kojim se prenose informacije. Mnogi lideri u povijesti, politici, poduzećima znaju mobilizirati ljude pričama. Apostoli su govorili priče iz kojih su nastala moralna upozorenja, a i zapisivali ih. Priče žive dugo i pamte se, pa je njihova povezanost s brendom snažno oružje za vjerovanje i lojalnost, a brend je metaforična priča koja se razvija cijelo vrijeme. To je povezano s vrlo dubokim ljudskim poštovanjem mitologije. Ljudi su oduvijek tražili smisao u nečem više razine. Svi želimo misliti da smo dio nečega što je veće nego mi sami…

Inventura Tradicija je jedno od uporišta za izgradnju snažnog brenda, ali može biti jako opasna za samozadovoljnog gazdu i njego-

ve poslušnike ako zaspu... Evo i zgodne analogije. Pred dvadesetak godina u jednom tradicionalnom hotelu u Bavarskoj sam na doručku promatrao Japance kako snimaju sa svih pozicija starinske prozore kakove vjerojatno do tada nisu vidjeli. Pa zato su oni prvi u fotoaparatima, jer im to treba! Tako su nekad „pokrali“ zaspalu Leicu, još uvijek snimaju po cijelom svijetu i stalno idu naprijed... U toj supermodernoj zemlji neobično cijene i tradicionalne vrijednosti, a to je važan dio njihovog identiteta, što bi trebalo ponukati one koji promišljaju o poštovanju tradicije koja će onda privlačiti i druge. Nekada smo tako razmišljali i u Podravki, pa ću odati jednu „malu tajnu“ Vegete. Kad sam vodio marketinške aktivnosti u Podravki usvojili smo načelo inoviranja i osvježavanja tradicionalnih recepata i to smo službeno, kao dio misije, nazvali „Fresh Twist“. Iz toga je i nastala „Vegeta Twist“... Radi usporedbe starih i novih pojava, napravio sam si u glavi inventuru tradicionalnih i novih marki. U globalnom svijetu su se u prvoj seriji pojavile one rođene početkom prošlog stoljeća kao što su npr. Coca-Cola, Kodak, Heinz, Gillette, Levi Strauss. Nakon toga, tamo do 50-ih, dolaze Disney, IBM, Mercedes, Sony, Nescafe, Mars i dr., a u „zlatnim godinama“ bujanja marki, nakon 50-ih Barbie,

Marlboro, Lego, Hewlett-Packard i dr. U 60-im pojavljuju se Apple, Benetton, IKEA, Intel, Kinder, a u „globalnim“ godinama Nike, Microsoft. Izabrao sam one koji nisu spavali, koji su bili uvijek aktualni, a kad bi čak i nešto malo zadrijemali (Levis, Coca-Cola, Apple), privremeno su došli u teškoće, ili je to iskoristila konkurencija kao svoju šansu za uspješno pozicioniranje (Pepsi, pa novi brendovi u ležernom odijevanju, te jeftiniji imitatori ili inovativniji u PS-ima...).

Kako su se mijenjali globalni brendovi? 1983. je harvardski profesor Levitt nagovijestio globalizaciju kao novi svjetski poredak, te jačanje onih koji mogu svoje proizvode standardizirati za čitav svijet, jer se potrošači okreću globalnim vrijednostima. Homogenizacija želja potrošača rezultat je sve veće turističke migracije, međunarodne komunikacije i miješanja radnog stanovništva. Nakon prvog vala euforije javljaju se kritike i korekcije iz kojih je nastala uzrečica: „Misli globalno, a djeluj lokalno“. Mnogi su u toj euforiji zalutali nudeći svoje standarde drugima, pa su stekli i negativne poene. Tipičan primjer mijenjanja preferencija nastaje nakon pada Berlinskog zida, što je u početku značilo novi poticaj globalizaciji, pa su se euforično otvarali restorani McDonald’s, uvodila zapadna roba bez kriterija, a održali su se ipak oni koji su shvaćali te promjene mnogo dublje. Jurnjava za zapadnom robom u zemljama oslobođenim od ranije stege, počela je jenjavati nakon prvih pet godina i počinju se javljati druga vrednovanja i tendencije. To je prije svega individualizam vis-avis nekadašnjeg kolektiviz-

ma, povratak obitelji i nacionalnim vrijednostima. Jačaju preferencije nacionalnih proizvoda, a pogotovo na području prehrane. Općenito nastaju nove, drastičnije promjene u ponašanju onih koji su nekad zagovarali jedinstvene standarde. Donedavno izrazito globalne kompanije i marke kao što su Coca-Cola, Marlboro, McDonald’s, odustaju od krutih stajališta o bezuvjetnoj primjeni centralno razvijenih standarda i prihvaćaju lokalne preferencije. Coca-Cola je do pred nekoliko godina proizvodila TV spotove centralno za čitav svijet. To donosi velike prednosti u troškovima proizvodnje i internacionalnoj prepoznatljivosti marke. Tako se u proizvodnju spotova moglo uložiti i do milijun dolara (za usporedbu toliko kod nas stoji skuplji igrani film), ali se to isplati ako se spot distribuira širom svijeta. Kompanija je počela respektirati i to da nekadašnji uzor amerikanizma polako jenjava. U Rusiji je agencija Publicis 1997. za Coca-Colu lansirala niz spotova s domaćim likovima i pejzažom, a svojevremeno kod nas seriju očekivanja svjetskog nogometnog prvenstva u Francuskoj. Slično je i u drugim zemljama. McDonald’s također odustaje od svojih čvrstih standarda. Nekad je bilo nezamislivo u njegovim restoranima servirati alkoholna pića, ali danas u Njemačkoj može se uz burgere naći i pivo, u Francuskoj vino, a koktele u Hong Kongu. U Beču restorani imaju i „McCafes“. U Indiji se ne može zamisliti govedina u jelovniku, pa zato „Maharaja Mac“ sadržava janjetinu. U McDonald’su su naučili da moraju utkati u svoje proizvode lokalnu kulturu i prema lokalnom tržištu adaptirati sve – od pakiranja do mirisa. Nije baš sve tako jednostavno kao što je to zagovarao Levitt. www.suvremena.hr

51


marketing Svijet je ipak vrlo složen. Zato se globalne kompanije i brendovi ne odriču adaptacija, poštovanja lokalnih običaja, kulturoloških naslijeđa i trendova, navika u prehrani, običaja u komuniciranju i dr.

Otkloni od tradicionalizma Brendovi su često kao religija. Ljudi vjeruju da je moda i kozmetika „Made in France“ – ono pravo, da je francusko vino najbolje, pa su onda i brendovi iz te zemlje u pojedinim kategorijama prestižni i skupi. No, događa se nešto u što ni sami globalisti pred 20-ak godina, ili oni koji vjeruju u vezanost proizvoda uz porijeklo zemlje s referencom (vino, žestoka pića, kozmetika, moda, tehnika i dr.), nisu mogli dokučiti. Sve se više krše klasični kodovi kategorija i to vrlo uspješno, traže se neke posebnosti kako bi se otkrila „rupa“ koju nisu pokrili tradicionalni brendovi. Nitko ne bi pomislio da će iz Hong Konga proizaći globalni brend za svijet mode, a ipak je svoje mjesto pod suncem našla Episode. Vjeruje se u talijanski dizajn cipela, ali je globalni brend na tom području postala američka – Nine West, koja je poznata po brzini lansiranja aktualnih i udobnih modela. The Body Shop, globalni brend za kozmetiku, svoju je specifičnost pored velikih divova pronašao u tradicionalnim prirodnim sirovinama, akcijama zaštite okoliša, u jakim PR aktivnostima i komunikaciji s potrošačima bez klasičnih medija. Kako im je to uspijevalo? Organizirali su specifične akcije, kao što je to npr. spas brazilskih šuma, a iz kojih i kompanija dobiva najviše prirodnih sirovina. Bori se protiv testiranju na životinjama radi osjetljivosti na alergije, jer to i ne bi trebalo ako je sve pri-

52

Suvremena trgovina 3(41)

rodno. Votka Absolut nije ni iz Rusije, ni Poljske niti Finske, već iz Švedske, zemlje koja nema referencu za tu vrstu pića. Uspjeh se pripisuje specifičnoj komunikaciji, a pozornost privlači sa svojom kolekcijom plakata. Pronašla je nišu u nadolazećoj generaciji, a u tendenciji pada potrošnje alkohola, prodaja votke Absolut raste. Harley Davidson ne prodaje osobine svojih motora. To rade Japanci i u tome su nenadmašivi. HD prodaje doživljaj, slobodu, bijeg iz gradske vreve, okupljanje. Priča o Niku je vrlo recentna i zanimljiva. Agencija Wieden + Kennedy razvija specifične oglase za pojedine zemlje prilogođene njihovim stilovima i konceptima života. Priznaju da u robusnoj povijesti USA tipični muškarac razmišlja o uspjehu, „poštenom poduhvatu“, pravednom cilju, vezan uz optimizam i – „ja to mogu“. U Indiji je drugačije jer su ljudi vezani uz svoje uloge u društvu, pokornost, a transcedentalnost je životna filozofija. U UK je važno „pristojno“ i „prikladnao“. Primjerice u UK se u oglašavanju pojavljuje poznati nogometaš W. Roony, koji sanja da je izgubio loptu i postane skitnica, ali onda sprinta i uspije... Tipični engleski smisao za humor. Svi se ti brendovi odlikuju posebnošću, nisu išli za klasičnom paradigmom – „što traži tržište“, već su poveli potrošače za sobom, rušili ustaljene kodove u svojoj kategoriji i malo zaplivali protiv struje, što dokazuju Absolut, HD i The Body Shop, kao i Swatch, koji nije skupi švicarski sat, a iz Švicarske je, koji ne prodaje „bolje“ vrijeme od drugih, već dizajn, radoznalost, želju za sakupljanjem. Novi se pojavljuju ne kao frontalni borci protiv jakih, već s drugačijim osobinama i konkurentnim prednostima. Oni nisu bolji već su –

drugačiji. To se može zaključiti i iz usporedbe: Harley Davidson je doživljaj, a Japanci ističu performanse motora; L’Oreal ide klasično za poljepšanjem, a The Body Shop ističe prirodnost; Dr. Oetker je strog, funkcionalan, a Dolcela je ženstvena, kreativna, maštovita; Boss je svjetski igrač u muškoj modi, Croata nastaje na priči iz našeg miljea.. Iz navedenih slučajeva se može zaključiti da tradicionalisti idu logično, a novi emocionalno. Tu je jedina šansa Hrvatske da stvara i lansira nove marke i time gradi svoj identitet.

A gdje smo mi sada? Brendovi su važan dio identiteta jedna zemlje, nacije. Kako smo samo ponosni kad u inozemstvu nađemo „svoju“ Vegetu! A gdje smo, može se vidjeti u jednom ranijem izvještaju GfK: Građani o markama, Zagreb, 11.04. 2005. Stariji ispitanici u „blic prisjećanju“ najviše navode sljedeće domaće marke: Kraš, Podravka, Dukat, Franck, Vindija, Gavrilović, Končar, Konzum, Varteks, Pliva, Grandi (Getro), K+ (Konzum), Ledo, Zvijezda. Značajnije internacionalne marke su: Nike, Gorenje, Sony, Samsung, Adidas, Levis, Benetton, Coca-Cola, Nokia, Philips, Nivea, Siemens, T-com, Puma... Mladi preferiraju internacionalne marke 66%, domaće 7%, jednako domaće i internacionalne 13%. To je pogled u budućnost i posljedica „zimskog sna“, što znači da su domaći u opasnosti koja dolazi iz pasivnog odnosa prema globalnom svijetu. Pokušao sam, po prisjećanju, napraviti inventuru zapaženijih hrvatskih brendova poznatih prije 90-ih: Adria, Albert, Badel, Bagat, Bajadera, Bebiron, Belupo kozmetika,

Belje, Bobi, Bobis, Bronhi, Cedevita, Cezar, Čipi Čips, Čokolino, David, Digitron, Dona, DTR, Dukat, Efke, Eva, Faks, Fant, Favorit, Franck, Gavrilović, Gethaldus, Jugoplastika, Jugovinil, Kalodont, Kandit, Koestlin, Kraš, Labud, Ledo, Jadro, Jamnica, Karlovačko, Kviki, Kisko, Klara, Končar (kućanski aparati), Kordun, Lero, Ledo, Maraska, Mirna, Na-Ma, Neptun, Neva, NIK, Oriolik, OLT, Ožujsko, Panonija pils, PIK Vrbovec, Pipi, Plavi radion, Pliva, Podravka, 5o5, Puris, Ris, RIO, RIZ, Rosal, Saponija, Standard, Studenac, Torpedo, Trenk, TOZ, Varteks, Veda, Vegeta, Vindija, VIS, Zdenka, Zirodent, Zvečevo, Zvijezda. Neki od tih su erodirali ili nestali, pa i oni koji su nekad bili institucije. Većina koji su ostali, uspješni su samo u Hrvatskoj, u regiji ih je uspješnijih samo desetak. Zbog suživanja tržišta, loše privatizacije, ulaska globalnih konkurenata nestalo je 16, erodiralo desetak, a dvoje gotovo slomljenih je probuđeno (ako se malo potrudite, lako ćete otkriti imena). Pojavile su se nove koje su dobile na značenju: Croata kravata, Bistra, Dolcela, Domaćica, Di Caprio, Dorina, Fini-Mini, Frutisima, Grandi, Jana, Juicy, Lino, K+, Margo, Studena, Vegeta Twist, Vindon, Talianetta, a što je premalo za regionalne ili internacionalne ambicije. To je posljedica nesnalaženja u novim okolnostima smanjenog tržišta i narasle međunarodne konkurencije. Jaki su ostali naročito u prehrani. Podravka juha je jaka emocionalna veza („naša Podravka“), ima neprikosnoveno prvo mjesto, najširi asortimana, više cijene. Nekada mi je jedan naš uvoznik rekao da će Galina Bianca niskim cijenama uništiti Podravku, ali se prevario, jer je njezin emocionalni link kod nas vrlo jak. Ve-


geta je neprikosnovena, imitati ili Me-Too nemaju većeg značenja u Hrvatskoj, osim što se pojavljuje indirektna konkurencija u začinima ili specificiranim dodacima jelima. Zbog nezaštićenosti Vegeta na internacionalnom planu doživljava generičnost, što upozorava na pad emocionalnog linka. Dolcela je u Hrvatskoj zauzela vodeće mjesto u udjelu na tržištu od nekad neprikosnovenog Oetkera i uspjela je strategijom suprotnog pozicioniranja od konkurenta s kojim se borila za mjesto na tržištu. Kave su se diferencirle na jaku etabliranu marku Franck, te ostale one koje su jeftinije i do 30%. Niti frontalni napad Elite-a nije uspio, usprkos velikih ulaganja u oglašavanje i jaku potporu u distribuciji. Elite je u početku išao s istom razinom cijene, kasnije ju je snizio za 10%, što za potrošača nije dovoljno signifi-

kantno. Mislili su da se može uspjeti frontalnim napadom na Franck, ali su se prevarili radi jakog emocionalnog linka s tom markom. Promjena stajališta potrošača nastupila bi tek kad bi snizili cijenu za 30%, ali se onda ruši imidž kvalitete. U čokoladi je Kraš tradicionalni brend visokog ranga, ali prodoru na hrvatsko tržište uspjela je Milka koja se usmjerila na mlađu (najznačajniju) publiku, postigla učinak velikog plakata (billboard effect). Nestlé više cijene odrasli koji su u potrošnji čokolade hedonisti, ali u Hrvatskoj ne predstavljaju većinu potrošača. Ferrero je sa Kinder proizvodima vrlo usmjeren na djecu i tu je osvojio prostor u kojem ima superiorne vrijednosti za svoje potrošače. PIK Vrbovec je zauzeo mjesto koje je nekad imao pomalo zaspali Gavrilović.

Dukat i Vindija su slijedili suvremene trendove u kojima se balansira način prehrane, raznovrsnost i stil života, a koncepciju brenda su kompletirali jakom distribucijom. Tradicionalna Zdenka je po svom naslijeđu izvrsno pozicionirana prema modernim brendovima sireva i mogla bi više uspjeti da koristiti epitete prisjećanja, sjete, domaćeg, intimnog, prirode, tradicije, što drugi kod nas nemaju tako izraženo.

odnos u održavanju ili stvaranju uspješnog brenda, a to znači kreativnost, inovativnost. To je upozorenje da potrošača treba staviti u središte zanimanja poduzeća, a ne vlastite karijere i puzanje po ljestvicama okomite hijerarhije. Potrošača kao mjerilo valja prizvati u sobe uprave, rušiti hijerarhijske organizacije, uvesti procesne! Oni koji su to napravili, ti su danas i uspjeli.

Korištena literatura

Zaključak

1.

N. Ind: Beyond branding, Kogan Page, 2006.

Tradicija je važano uporište za identitet na koji se oslanja u procesu brendinga. Osim unuiverzalnih vrijednosti globalne marke vode računa i o lokanim tradicijskim stajalištima. Međutim i tradicija pada u vodu ako se živi na lovorikama! Za promjenu stanja potreban je aktivni

2.

Z. Pavlek: Branding, MEP, Zagreb, 2008.

3.

J. Pieper: Tradition, St. Aug. Press, Phonix, 2010.

4.

K. Oldmedadow: Traditionalism, S. Perennis, Sydney, 2011.

5.

A. Lee: Global Brands, Rutledge, Abigdon,2015.

6.

WARZ News, 2015/16.

ST

Svježe

samo za vas

Fresh Corner. Doživljaj vrijedan zaustavljanja. www.suvremena.hr 53


edukacija

Koncept učenja temeljenog na radu – dualni sustav obrazovanja u obrazovnom sustavu Republike Hrvatske piše|Vitomir Tafra

Analiza problema Rezultati istraživanja projekta ZAPOSLIMO HRVATSKU! ‒ Strateške smjernice za rast zaposlenosti koji je provela Hrvatska gospodarska komora u 2015. godini s naglaskom na skretanje javne pozornosti upravo na tvrdokorni, dugotrajni i prema društvenim posljedicama, najdalekosežniji problem hrvatskog društva uopće nezaposlenost. Među najznačajnijim područjima reformi koja neposredno utječu na tržište rada i zaposlenost izdvojeno je: a) problem kratkog radnog vijeka (najnižeg u EU) povezanog sa kasnim ulaskom i ranim izlaskom iz zaposlenosti b) problem otežanog samozapošljavnja i zapošljavanja na “malim”, privremenim i povremenim poslovima c) problem rigidnog radnog zakonodavstva i nefleksibilnog tržišta rada d) probleme u vezi s neusklađenošću obrazovnog sustava i tržišta rada tenisku razinu povezanosti razvojnoistraživačkih djelatnosti i gospodarstva e) problem visokih poreznih i parafiskalnih poreznih opterećenja rada f ) problem učinkovitog usmjeravanja aktivnih mjera politike zapošljavanja g) problem nepripremljenosti i neučinkovitosti lokalnih uprava na stvaranju uvjeta za zaposlenost na lokalnim tržištima rada Uz visoku nezaposlenost, tržište rada za mlade obilježava i vrlo niska aktivnost. Stope aktivnosti za stanovništvo u dobi između 15 i 24 godine kreću se oko 30%.

54

Suvremena trgovina 3(41)

Naime, jedan od učinaka krize jest i taj da mladi dulje ostaju u sustavu obrazovanja ili se čak vraćaju s tržišta rada u sustav obrazovanja, te je i neaktivnost mladih na tržištu rada veća. Stoga se često za realniji prikaz situacije na tržištu rada mladih upotrebljavaju i neki drugi pokazatelji, prije svega omjer nezaposlenosti i NEET stope. U 2014. omjer nezaposlenosti mladih u dobi između 15 i 24 godine za Hrvatsku iznosio je 15,3% i bio je drugi najviši u EU, nakon Španjolske (19%), dok je NEET stopa za tu dobnu skupinu iznosila 19,3% i bila treća najviša, nakon Bugarske i Italije. Neusklađenost znanja, vještina i kompetencija odnosi se na razlike između potreba gospodarstva i osobina ponude rada koje se uglavnom odlikuju kao ishodi obrazovnog sustava. Takva neusklađenost nastaje i kao rezultat brzih tehnoloških promjena zbog čega postojeća znanja i vještine radnika zastarijevaju, a zbog nedostatka cjeloživotnog učenja, obrazovanja na radnome mjestu ili slabosti mjera aktivne politike tržišta rada ne dolazi do njihovoga kontinuiranog prilagođavanja novim okolnostima. Hrvatska ima vrlo nizak postotak osoba uključenih u obrazovne programe nakon završetka redovnog školovanja, a čini se da ni ishodi redovnog školovanja nisu usklađeni s potrebama tržišta rada. Kao što vidimo, hrvatski obrazovni sustav danas u velikoj mjeri nije usklađen sa sadašnjim i budućim potrebama hrvatskog gospodarstva, a posebice je taj problem vidljiv u srednjem strukovnom obrazovanju. Strukovno obrazovanje je vrlo važna sastavnica sustava odgoja i obrazovanja u koju je uključena većina učenika na srednjoškolskoj razini. Uz prirodnu i usku povezanost s tržištem rada, karakterizira ga i funkcija društvene uključenosti.

Uključenost koncepta dualnog obrazovanja u ključnim strateškim dokumentima Probleme u hrvatskom obrazovnom sustavu prepoznala je i Strategija obrazovanja, znanosti i tehnologije koju je donio Hrvatski sabor na sjednici 17. listopada 2014. godine. U strategiji se navodi da većina programa strukovnog obrazovanja tijekom posljednjih dvaju desetljeća nije doživjela znatnije promjene te trenutno važeći programi ne odražavaju razvoj tehnologija i trendova u struci i nisu nužno odraz potreba tržišta rada i gospodarstva. Posebna važnost pridružena je stjecanju znanja i vještina temeljenih na radu (work-based learning), osobito na razinama srednjoškolskoga strukovnog i visokoškolskog obrazovanja te u programima obrazovanja, osposobljavanja i usavršavanja odraslih. Iskustva iz industrijski razvijenih zemalja pokazuju da veća uključenost u radne procese tijekom obrazovanja podiže razinu zapošljivosti polaznika i povećava brzinu prilagodbe poslovima na radnom mjestu. U okviru Cjelovite kurikularne reforme, u tijeku je izrada Nacionalnog kurikuluma za strukovno obrazovanje, a jedno od glavnih načela kojima se radna grupa vodi je postupno uvođenje modela učenja na radnome mjestu u svim oblicima i vrstama strukovnog obrazovanja, u različitom omjeru ovisno o strukovnoj kvalifikaciji, čime bi se utjecalo na povećanje relevantnosti strukovnog obrazovanja i olakšanje prelaska iz obrazovanja na tržište rada. Strateški dokumenti koji su relevantni za ovo područje su Europa 2020, Europski


sustav kreditnih bodova za strukovno obrazovanje i osposobljavanje (ECVET), Nacionalna klasifikacija zanimanja, Odluka o uspostavi obrazovnih sektora u strukovnom obrazovanju, Plan implementacije Garancije za mlade, Pravilnik o načinima, postupcima i elementima vrednovanja učenika u osnovnoj i srednjoj školi, Pravilnik o načinu organiziranja i izvođenju nastave u strukovnim školama, Strateški plan Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta RH za razdoblje 2014. - 2016., Zakon o državnoj potpori za obrazovanje i izobrazbu, Zakon o Hrvatskom kvalifikacijskom okviru, Zakon o obrazovanju odraslih, Zakon o obrtu, Zakon o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi te Zakon o strukovnom obrazovanju.

Što je glavni cilj? Glavni cilj razvoja koncepta dualnog obrazovanja je pridonijeti usklađivanju potreba tržišta rada s obrazovnim sustavom za strukovna zanimanja i poboljšati zapošljivost mladih u strukovnim zanimanjima. Ključnu ulogu ima stjecanje vještina temeljenih na radu učenika strukovnih škola i studenata stručnih studija u odnosu na potrebe tržišta rada.

Kako to postići? To se postiže osposobljavanjem učenika strukovnih škola i studenata stručnih studija za ulazak na tržište rada. Zato u Hrvatski obrazovni sustav nužno je potrebno uskladiti sa sadašnjim i budućim potrebama hrvatskog gospodarstva, kako u području sadržaja postojećih kurikuluma tako i u pitanju obima obavljanja praktične nastave u konkretnim gospodarskim tvrtkama radi stjecanja konkretnih kompetencija sukladno potrebama hrvatskog gospodarstva. Od ukupno oko 180 tisuća današnjih srednjoškolaca, čak njih 70,7 posto nalazi se u četverogodišnjim i trogodišnjim strukovnim školama, a od ukupno 279 strukovnih kurikuluma, odnosno programa u tim školama, njih 95 su četverogodišnji, uključujući i petogodišnji u sektoru zdravstva. Oko 10% strukovnih kurikuluma je doneseno prije nekoliko godina, a većina njih stara je gotovo 20 godina ili je tek djelomično modificirana u razdoblju od

2004. do 2008. godine. Što se tiče omjera nastave i stručne prakse, većina četverogodišnjih zanimanja ima omjer 90% (nastava) prema 10% (praksa), a praksa se uglavnom izvodi u ljetnim mjesecima. Zemlje koje u strukovnom obrazovanju imaju kvalitetne modele obrazovanja usklađene s potrebama tržišta, poput Njemačke, Austrije i Švicarske, u strukovnom obrazovanju imaju dvojni sustav, koji predstavlja kombinaciju učenja na radnome mjestu i u školi (po principu jedan tjedan u školi, dva tjedna naukovanja). Djeca su istodobno i učenici i zaposlenici poduzeća, a za svoj rad dobivaju naknade koje se povećavaju svakom godinom izobrazbe. Naknada prosječno iznosi oko trećinu početne plaće obučenog stručnog osoblja. Učenje u tvrtki ne odnosi se samo na praksu nego se tvrtka pretvara u pravu obrazovnu instituciju u kojoj se odvija većinski dio nastave ovog sustava. To je ujedno i razlog zbog čega u zemljama u kojima se provodi neki od oblika učenja, odnosno učenja u dualnom obrazovanju. Upravo gospodarske komore i ministarstva gospodarstva tih zemalja imaju ključnu ulogu u poticanju učenja temeljenog na radu. Ključna razlika između sustava obrazovanja koji zagovaramo i klasičnog strukovnog obrazovanje je da tvrtke preuzimaju djelomičnu ulogu obrazovnih institucija te u svojim prostorima i sa svojim zaposlenicima (mentorima) obrazuju učenike za poslove, znanja i vještine koje će učenici moći primijeniti prvog dana svog zaposlenja. Osiguravanje pristupa stjecanju praktičnih vještina kroz uvođenje koncepta učenja temeljenog na radu poslužiti će kao potpora usklađivanju strukovnog obrazovanja i osposobljavanja sa stvarnim potrebama tržišta rada i pridonijeti zapošljavanju ovih skupina. Budući da se kroz taj sustav do 80% nastave odvija u tvrtkama, poslodavac utječe na to za koja specifična znanja i vještine treba osposobiti učenika i studenta (usklađivanje nastavnih programa sa tržištem rada), a s druge strane poduzeće upisuje onoliko učenika i studenata koliko smatra da će joj narednom razdoblju biti potrebno radnika sa kojom kvalifikacijom te iz kojeg područja (usklađivanje upisnih kvota sa potrebama gospodarstva). Učenje temeljeno na radu također je najadekvatnije rješenje i kod tog problema

za jer su mladi već za vrijeme školovanja uključeni u tržište rada, a nakon završetka školovanja već imaju 3-4 godine radnog iskustva što im omogućava puno jednostavnije uključivanje na tržište rada čak ukoliko tvrtka u kojoj su završili školovanje ne pokaže potrebu za njihovim zadržavanjem. Osim toga za očekivati je da bi najviše interesa za uvođenje koncepta učenja temeljenog na radu pokazale upravo najranjivije skupine (mladi koji imaju ograničenu ili su bez ikakve obiteljske potpore, koji su suočeni sa zdravstvenim problemima ili invaliditetom ili pak pripadaju romskoj nacionalnoj manjini) jer im uvođenje koncepta učenja temeljenog na radu omogućava nastavak školovanja bez ili uz minimalnu roditeljsku potporu budući da svi koji su uključeni u njega imaju pravo na naknadu-plaću za svoje školovanje odnosno rad (obrazovanje na radnom mjestu) u tvrtki. Budući da je osiguravanje kvalificirane radne snage za gospodarstvo jedan od ključnih izazova u Hrvatskoj (i ne samo u Hrvatskoj) očekuje se da sustav srednjeg strukovnog obrazovanja odigra veliku ulogu u davanju doprinosa ekonomskom razvoju i napretku. Međutim, srednje strukovno obrazovanje nije samo funkcionalna mjera za promoviranje ekonomskih ciljeva. Ono bi također trebalo imati potencijal za poboljšanje prelaska iz škole u svijet rada i ponuditi prvenstveno mladima perspektivu za planiranje karijere, a samim tim i pronalaženja vlastite uloge u društvu. Stoga su promjene i ulaganja u srednje strukovno obrazovanje ključni uvjeti za pripremu društva za budućnost. Hrvatska je počela sa reformom sustava srednjeg strukovnog obrazovanja kao djela cjelokupne kurikularne reforme i Strategije obrazovanja. www.suvremena.hr

55


edukacija Jedan od ciljeva trebao bi biti prelazak dijela sustava srednjeg strukovnog obrazovanja koje se odvija uglavnom u školi na uvođenje koncepta učenja temeljenog na radu gdje se nastava odvija na dva mjesta: uglavnom u tvrtki, a manji dio u školi. Nemoguće je doslovno preslikati različite modele tog načina obrazovanja iz zemalja koje ga već dugo godina provode (Austrija, Njemačka, Švicarska) u Hrvatsku, no ti modeli se mogu koristiti kao primjeri dobre prakse. Jasno je da ne postoji lak i brz način da se sustav srednjeg strukovnog obrazovanja prenese u druge zemlje. Prenošenje sustava srednjeg strukovnog obrazovanja iz jedne zemlje u drugu nije samo puko kopiranje izvornog sustava, već je više proces odabira i prilagođavanja od strane potencijalne zemlje primaoca te uvođenje koncepta učenja temeljenog na radu zavisi od postojanja čitavog niza kulturoloških-tradicijskih, političkih i ekonomskih uvjeta u Hrvatskoj. Obećavajuće je zbog toga što postoji znatan potencijal za unapređenje trenutnog sustava srednjeg strukovnog obrazovanja. Ubrzana reforma sustava srednjeg strukovnog obrazovanja pomogla bi poboljšanju njegove djelotvornosti i usklađenosti sa društvenim i ekonomskim potrebama ali i poboljšanje zapošljivosti, pogotovo mladih i socijalno ugroženih skupina. U cilju rješavanja problema potrebno je, kroz mogući nacionalni projekt, okupiti eksperte iz obrazovnog i gospodarskog sektora u cilju identifikacije i dogovora oko kompetencija neophodnih za prevladavanje budućih izazova. Pritom treba voditi računa o kvaliteti. Potrebno je prikupiti i analizirati postojeće pristupe i prakse uvedene za školski dio sustava srednjeg strukovnog obrazovanja i prenijeti ih u objedinjen okvir kvalitete te uvesti minimalne standarde kvalitete za licenciranje tvrtke koja će aktivno sudjelovati u programima srednjeg strukovnog obrazovanja. Za provedbu ovakvog koncepta potrebno je ispitati interes malih i srednjih poduzeća za primanje učenika strukovnih škola i studenata stručnih studija za učenje na radnom mjestu. Istovremeno je potrebno ispitati interese škola s odgovarajućim programima za edukaciju tih učenika i studenata u dijelu opće obrazovnih i stručno teorijskih sadržaja. Nadalje, treba definirati kriterije koje poduzeća trebaju zadovoljiti kako bi mogla prima-

56

Suvremena trgovina 3(41)

ti učenike na učenje na radnom mjestu, a mogu se izraditi u suradnji s HGK, HOK i HUP-om. Kako bi se efikasno prišlo uvođenju realizacije praktične nastave u poduzećima potrebno je izraditi program edukacije i obuke mentora te utvrditi kriterije za odabir mentora u poduzeću. Mentorski proces koje mentori u MSP-ovim trebaju primjenjivati, ishode učenja koji će se provjeravati na ispitu, način polaganje ispita i dodjela potvrde i kompetencije mentora u svrhu izrade edukacijskog programa za mentore, su pitanja koje zahtijevaju suptilnu razradu. Sljedeći korak bila bi izrada kurikuluma, nastavnog plana i programa za svako strukovno zanimanje. Temeljni preduvjeti za ispunjenje ciljeva su: •

Izmjena zakonskog okvira: potrebno je izvršiti određene promjene zakonodavnog okvira,

Izrada cjelovitog nacionalnog sustava licenciranja tvrtki za praksu u konceptu učenja temeljenog na radu.

Cilj je smanjiti nedostatak vještina prilagodbom sustava početnog i trajnog strukovnog obrazovanja i osposobljavanja posebnim sektorskim potrebama na tržištu rada i potražnji za novim vještinama u vezi s jednim ili više profila zanimanja. Općenito, aktivne pomoći u poboljšanju zapošljivosti i životnih vještina pojedinaca te na taj način pridonijeti konkurentnosti nacionalnog gospodarstva. To je moguće ostvariti putem: •

modernizacije VET-a prilagodbom potrebama za vještinama i integracijom učenja uz rad te iskorištavanjem njegovog potencijala za poticanje gospodarskog razvoja i inovacija, posebno na lokalnoj i regionalnoj razini;

povećavanjem konkurentnosti predmetnih sektora;

jačanjem razmjene znanja i prakse ustanova za strukovno obrazovanje i osposobljavanje i tržišta rada u koje je ugrađeno učenje utemeljeno na radu;

olakšavanja mobilnosti radne snage, uzajamnog povjerenja i većeg priznavanja kvalifikacija na europskoj razini na predmetnim sektorima.

Mogućnosti financiranja procesa razvoja dualnog obrazovanja Mogućnost financiranja projekta preko natječaja moguća je preko Erasmus+ programa (KA2, Udruženja sektorskih vještina ) i preko Europskog socijalnog fonda (Izravna dodjela sredstava u okviru Prioritetne osi 3 “Obrazovanje i cjeloživotno učenje”), ali samo uz pretpostavku da se ispune uvjeti prihvatljivosti prijavitelja, partnera, roka trajanja i ustalih specifičnih uvjeta navedenih u prijavnoj dokumentaciji poziva).

Umjesto zaključka Sustavnim razvojem sektorskih vještina smanjiti će se nedostatak vještina te prilagodbom sustava strukovnog obrazovanja i osposobljavanja posebnim sektorskim potrebama na tržištu rada i potražnji za novim vještinama u vezi s jednim ili više profila zanimanja. Općenito, potrebno je poboljšati zapošljivost i razvoj životnih vještina pojedinaca koje će se pridonijeti konkurentnosti gospodarstva. To možemo postići: usmjeravanjem na cjeloviti pristup koji bi obuhvatio srednjoškolsko i visokoškolsko dualno obrazovanje obzirom da se iz navedenog dokumenta jasno uočava temeljni problem, a to je nepostojanje dualnog sustava obrazovanja u Republici Hrvatskoj, a)

stvaranjem formalnog (zakonskog) okvira za implementaciju sustava dualnog obrazovanja sa svrhom poticanja dionika na aktivno uključivanje

b) definiranjem uvjeta za postizanje veće zapošljivosti educiranih kadrova i usklađivanje s potrebama ST tržišta rada.


Snaga sajamske industrije

NOVI TRENDOVI I IZAZOVI Sajmovi i dalje ostvaruju tri temeljne funkcije: 1. Poslovna funkcija 2. Makroekonomska funkcija 3. Socijalna funkcija Istaknute su i činjenice da se najveći broj sajamskih centara nalazi u Europi, čak 496 velikih prodajnih mjesta što čini 48% ukupnog sajamskog udjela te da se godišnje organizira otprilike 31.000 sajamskih projekata sa ukupno 4,4 milijuna izlagača i više od 260.000.000 posjetitelja.

M

eđunarodna unija sajmova – UFI odlučila je da se 8. lipnja obilježava GLOBAL EXHIBITION DAY kako bi se ukazalo na značenje sajmovanja i njegovu važnu ulogu u suvremenim gospodarskim kretanjima. Inicijativi da se obilježi GED priključio se i Zagrebački velesajam, koji je organizirao zanimljiv skup pod mottom: SNAGA SAJAMSKE INDIUSTRIJE – DANAS I SUTRA. Bilo je to prigoda da se na jednom mjestu progovori o potrebi reafirmacije sajmova, ukaže na najvažnije elemente djelovanja sajmova i potakne, potakne širu suradnju zainteresiranih i osuvremeni sajamske prostore.

Neosporivo je da sajmovi imaju značajan marketinški učinak. Istraživanja potvrđuju da 85% izlagača smatra B2B sajmove važnim ili vrlo važnim elementom svoje marketinške aktivnosti. Novi trendovi i tehnološka podrška digitalnih medija zahtijevaju drugačiji pristup organizaciji sajmova: veću specijalizaciju, kraće trajanje, različite komplementarne sadržaje kojima se dopunjuje sajamski program i sve višu razinu sajamske infrastrukture.

sjednik Hrvatske obrtničke komore. Svojim konkretnim primjerima iz prakse, značaj sajmova za razvoj i internacionalizaciju poslovanja svojih tvrtki potvrdili su: Bernarda Cecelja, direktorica tvrtke BERNARDA d.o.o. iz Čakovca; Željko Vrbanus, vlasnik i direktor Metalne galanterije Vrbanus iz Siska; Matilda Bulić, članica Uprave Školske knjige iz Zagreba; mr.sc. Hrvoje Pezo, predsjednik Hrvatske komore dentalne medicine; Vinko M. Ćuro, predsjednik Međunarodnog ekonomskog foruma Perspektive iz Sarajeva te Renata Godek, direktorica Marketinga u Končaru koja je ujedno i moderirala ovaj Panel. Neven Marković, tajnik Saveza inovatora Zagreba, uključio se putem linka, iz Pittsburga, gdje predvodi delegaciju hrvatskih inovatorana sajmu INPEX. Zaključci Međunarodnog poslovnog skupa potvrdili su da su sajmovi, organizirani po visokim UFI standardima, jedan od najsnažnijih marketinških alata, tzv. multiplikatori gospodarskih aktivnosti s izravnim i mjerljivim utjecajem na rast poslovanja te

Poticaji razvoju gospodarstva Na prvom panelu Međunarodnog poslovnog skupa koji je nosio naziv: „SAJMOVI - Platforma poslovne i društvene komunikacije“ sudjelovali su: Josip Zaher, potpredsjednik Hrvatske gospodarske komore; Davor Majetić, glavni direktor Hrvatske udruge poslodavaca; dr.sc. Dina Tomšić, voditeljica Podružnice Zagrebački velesajam; dr Rajko Bujković, izvršni direktor Jadranskog sajma iz Crne Gore (Budva); dr.prof. Aleksandar Andrejević, rektor, Educons Univerzitet iz Srbije i dugogodišnji generalni direktor Novosadskog sajma; dr.sc. Siniša Zarić, prof. Ekonomskog fakulteta Univerziteta u Beogradu i dugogodišnji generalni direktor Beogradskog sajma. Uvodničar i moderator 1. panela bio je Ante Gavranović. Između ostalog, istaknuto je da je „Face to face“ komunikacija danas jednako važna, ako ne i važnija od digitalne. Organizacija sajmova pozitivno djeluje na turizam svakog grada, pa tako i grada Zagreba prvenstveno u popunjenosti hotela i ugostiteljskih objekata. Prema provedenom istraživanju Infratest Burke iz Münchena, indirektni ekonomski multiplikatori sajamske aktivnosti su izuzetno visoki pa tako na 1 kunu prihoda Zagrebačkog velesajma, Grad Zagreb ostvaruje 11,7 kuna prihoda.

Uz sajmove se više vežu konferencije, prezentacije, okrugli stolovi, posjeti postrojenjima i objektima, a sve kako bi se dala veća važnost, pružilo više mogućnosti i privuklo što više izlagača i posjetitelja. Sajmovi budućnosti stavljaju pred organizatore nove izazove. Osobni kontakt će intenzivirati komunikaciju i dijalog s posjetiteljima. Jača predstavljanje robnih marki i brendova, a imidž postaje sve važniji element nastupa.

Sajmovi otvaraju nova tržišta Drugi panel na temu: „GOSPODARSTVO TREBA SAJMOVE“ bio je koncipiran na način da se predstave dobri primjeri iz prakse. Uvod u Panel imao je Darko Knežević, potpred-

sa snagom definiranja trendova u tematskim djelatnostima. Takve statuse potvrđuje i značajno povećanje intenziteta aktivnosti Zagrebačkog velesajma u prvoj polovini ove godine. U okviru manifestacije Global Exhibitions Day, održan je i „Dan otvorenih vrata Zagrebačkog velesajma“ na kojem su prezentirani sajmovi u drugoj polovici 2016. godine. Zagrebački velesajam je još jednom istaknuo svoju misiju da je 'Srce' poslovne i društvene komunikacije Grada Zagreba i Republike Hrvatske. Organizacijom ovog Međunarodnog poslovnog skupa i prezentiranjem sajmova, ujedno je dostojno obilježio Dan sajamske industrije i potvrdio status vodeće sajamske kuće u Hrvatskoj i u okruženju.

(A.G.)

www.suvremena.hr

57


franšiza

12 godina iskustva u franšiznom poslovanju piše|Nikola Oršanić

Franšiza

koju sam, nakon posjeta svim tim tvrtkama, odlučio kupiti. U idućih par godina, kroz Master franšizu za hrvatsko tržište osnovali smo mrežu od 5 podfranšizera te je taj koncept vrlo uspješno funkcionirao u idućim godinama. Nakon više od 10 godina poslovanja osjetio sam da je vrijeme za promjene te sam 2015. godine odlučio prodati franšizu i promijeniti područje poslovanja kupnjom uslužne konzultantske franšize koju ću ukratko predstaviti:

„Franšiza predstavlja model poslovanja u kojem neko poduzeće prodaje pravo korištenja svog trgovačkog imena (brand) i načina poslovanja drugom poduzeću koje mu zauzvrat plaća franšiznu prostojbu i tantijeme (royalty), odnosno postotak od ostvarene mjesečne prodaje proizvoda i usluga“

O

va školska definicija franšiznog poslovanja, iako potpuno točna, ni blizu ne govori što franšiza stvarno je. Franšiza, kao poslovni model seže u daleku prošlost, prema nekim autorima čak u doba Rimskog carstva. U srednjem vijeku u Engleskoj lokalni vladari davali su prava za održavanje sajmo-

58

Suvremena trgovina 3(41)

va, lova i slično na svojim posjedima pa sve do kraljeva koji su davali franšize za otvaranje pivnica – jedna po selu. Smatra se da je prva komercijalna franšiza nastala tijekom 50-ih godina 19. stoljeća kada je Singer razvio mrežu prodavača kojima je ustupao pravo prodaje svojih proizvoda na određenom području. Zemlje s najjače razvijenim franšiznim poslovanjem su SAD, Kanada i Brazil u Americi, Indonezija, Malezija i Singapur u Aziji, JAR na afričkom kontinentu te Velika Britanija, Njemačka i Francuska u Europi. U Hrvatskoj se procjenjuje da trenutno posluje između 150 i 180 franšiznih koncepata od kojih je samo oko 12% izvornih hrvatskih franšiza što je jako malo u odnosu na zemlje šire regije i Europe. Moj prvi susret s franšizama bio je 2004. godine na Sajmu franšiza u Zagrebu gdje sam, osim osnovnih informacija što je u biti franšiza, pregledao široku ponudu i odlučio se detaljnije proučiti 3 franšize. Načelno, postoje 2 osnovne vrste franšiza: distribucije proizvoda te poslovnog formata (usluga) a potencijalan kupac treba se u početku odlučiti što od toga preferira. Od 3 odabrane franšize dvije su bile uslužne, a jedna distribucije proizvoda

Expense Reduction Analysts, osnovana u Velikoj Britaniji 1992. godine, jedna je od najvećih konzultanskih kuća u svijetu specijalizirana za upravljanje troškovima. Trenutno na pet kontinenata diljem svijeta posluje skoro 700 konzultanata koji pružaju stručne usluge u svim troškovnim kategorijama i sektorima industrije pomažući tvrtkama pronaći dodatni profit u neizravnim troškovima. Kroz model poslovanja „Ako ne ostvarimo uštedu, ne naplaćujemo naknadu“ u potpunosti preuzimamo kompletan financijski rizik na sebe, a istovremeno takav pristup klijentima daje do znanja koliko smo stručni i kompetentni u smanjivanju troškova. Moja iskustva pokazuju da je ulazak u svijet poduzetništva putem franšize ne samo poprilično siguran, već i u mnogo primjera ne zahtijeva prethodno znanje u području franšize koju kupujemo. Isto tako, uvijek je otvorena mogućnost kompletne promjene sektora poslovanja u vrlo kratkom roku. Kvalitetna podrška davatelja franšize u smislu know-how-a, razvoja branda i modernizacije poslovanja, treninga i edukacije izrazito je bitna za uspješnost franšize na lokalnom području koja je, u prosjeku znatno viša od tvrtki koje samostalno pokreću poslovanje.


O franšizi Surf’n’Fries

S

urf ’n’Fries je rastuća hrvatska franšiza koja je krenula 2009. godine s vrlo malim dućanom od 27 m2 u Rijeci. Do danas je Surf ’n’Fries otvorio svoja vrata u preko 16 zemalja s više od 40 prodajnih mjesta. Ono što je bio ključ za rast Surf ’n’fries branda bio je franšizni sustav. Zanimljivo je što kod samog osnivanja Surf ’n’Fries-a nije bilo planirano graditi franšizni lanac. Medutim, svega nekoliko mjeseci nakon što je prvi dućan u Rijeci otvoren, posao je eksplodirao s prosječnih 1000 transakcija dnevno. Vrlo brzo počeli su stizati upiti od raznih interesenata koji su željeli otvoriti Surf ’n’Fries

u svoje gradu. U tom razdoblju smo shvatili da moramo nešto smisliti, jer ukoliko ne budemo imali pravi odgovor na upite tržišta, vrlo brzo će se stvoriti kopije Surf-a u drugim gradovima. Tada nam je pala na pamet franšiza, odnosno, da potencijalne konkurente pretvorimo u naše partnere. Užurbano smo počeli skupljati informacije o franšiziranju i u roku od par mjeseci postavili naš franšizni sustav. Već krajem 2009. godine imali smo prvu franšizu otvorenu u Zagrebu. Nakon toga broj objekata samo je nastavio rasti. Vrlo brzo pojavili

su se i prvi intercijalni objekti u BiH i Sloveniji pa je tako Surf ’n’Fries postao i internacionalni brand. Obzirom da se kao brand najviše oslanjamo na inovaciju u svom poslovanju, core value branda je zasigurno ambalaža u kojoj se poslužuje hrana. Tvrtka je izmislila i patentirala ultimativni “to-go” koncept ambalaže. Cijela ideja je da se u jednoj ruci može držati cijeli obrok, konkretno npr. piletina, 2 umaka, pomfrit i piće, a druga ruka je i dalje slobodna za konzumiranje. Ambalaža je inače bila prepoznata i na nekim natjecanjima, gdje je završila u finalu PRO CARTON natjecanja u Beču 2010. godine, kasnije je i objavljena u knjizi “Structure Packaging” od ArtPower kao jedno od najboljih rješenja kartonske ambalaže. Inovacije su slijedile u formatu objekata gdje je 2011. godine predstavljen prvi mobilni Surf ’n’Fries koji je namjenjen za rad na plažama. Time je brand ušao u novi segment tržišta, odnosno u microfranchising – franšizni koncept s ulogom do 10.000 Eura. Surf ’n’Fries-Mobile je postigao ogroman uspjeh, jer je rastao vrlo brzo i franšizerima s dobrim lokacijama vraćao investiciju čak unutar 45 dana. U međuvremenu se Surf ’n’Fries nastavio razvijati i po drugim zemljama poput Austrije, Mađarske, Rumunjske itd.

piše|Andrija Čolak

relativno malen brand iz Hrvatske može napasti nezdravu prehranu. Taj iskorak je prepoznat i u svijetu pa je tako Surf ’n’Fries 2015. godine dobio nagradu NextGen od International Franchise Association za najperspektivniju mladu franšizu na svijetu, a nagrada je bila svečano urucena u Las Vegasu. Bez obzira na ulaganje u nove tehnologije Surf ’n’Fries se uspio otvoriti čak i u dalekom Vijetnamu, gdje danas ima tri prodajna mjesta, te se priprema za daljnje širenje na Jugo-istočno Azijsko tržište. Nadalje, otvorile su se franšize i u Irskoj i Njemačkoj. Možda jedno od najegzotičnijih tržišta svakako je nedavno otvoreno u Iranu gdje je u Teheranu Surf ’n’Fries otvorio vrata sa pilot objektom. Što se budućih planova tiče trenutno se radi na otvaranju tržišta SAD-a. To je vrlo velik izazov, ali interes postoji i radi se na konkretnim planovima kako lansirati, a potom i osvojiti tržište Sjedinjenih američkih ST država.

Sljedeći veći korak za Surf ’n’Fries bio je opet zasnovan na tehnologiji, odnosno na pečenju svih proizvoda bez kapi ulja. Prvi je u svijetu predstavio koncept koji sadrži isključivo tehnologiju pečenja na zrak time se išlo dokazati da www.suvremena.hr

59


pr

Kuharica za

Odnose s javnošću u trgovini (2) piše|Željko Jelić

Kako započeti Kad smo završili nultu fazu – saznanje da su nam odnosi s javnošću potrebni (i kakvi) i da ih želimo uvesti (ili unaprijediti) moramo pripremiti podloge. Pišući podloge zapravo pišemo brief. Brief su osnovni ulazni podaci, koje mi moramo pripremiti u organizaciji – bilo kao bazu za vlastiti rad, bilo kao podatke koje želimo dati agenciji da temeljem njega napravi plan komunikacije koji će odgovarati našim potrebama. Brief je dobro definiran u Rječniku OSJ pojmova Hrvatske udruge za odnose s javnošću (HUOJ), a koja govori da je to „dokument u kojemu su navedeni zahtjevi i ciljevi klijenta u vezi određenog projekta. Brief postavlja jasna očekivanja između klijenta i agencije te je sastavni dio konačnih ugovornih obveza. Uz to, predstavlja i referencu prema kojoj se može objektivno mjeriti rad i učinak agencije.“ O kvaliteti briefa ovisi i kvaliteta projekta koji ćemo dobiti kao prijedlog. On mora biti iscrpan i u njemu su izneseni točni podaci. Mnogi se boje, pri izradi briefa, da su podaci koje upisuju zapravo povjerljivi i da im tu nije mjesto. Ako već u ovoj fazi nemate povjerenja u savjetnika, agenciju, onda je bolje da ni ne započinjete s njim. Brief pišite kao da ga pišete sebi, jer sa svakom činjenicom, podatkom, pitanjem, ključnim elementima ili željom otvarate novu mogućnost za kvalitetni projekt.

60

Suvremena trgovina 3(41)

BRIEF Što je i od čega se sastoji? Ključne informacije koje iznosite u njemu su svi podaci o tvrtki, relevantnim ljudima u tvrtki, podacima o proizvodima ili usluzi, konkurenciji (još ako imate analizu konkurencije…!), što ste do sada radili (nabrojeno i analiza – ako imate) i sve ono što smatrate da bi savjetniku dobro došlo a što može utjecati na komunikaciju. Sada dolazi najvažnije – cilj komunikacije u kojem iznosite točno ono što želite postići. Ciljevi mogu biti kratkoročni i dugoročni, jednokratni i stalni, glavni i sporedni…, sve ih navedite, neki će se moći dohvatiti, neki neće, neki će zahtijevati poseban program, neki će se u fazi analize i razrade odbaciti, možda će se iskristalizirati neki novi. Ovaj dio mora biti jasan i precizan.

Sljedeće su ključne poruke koje želimo reći o svojoj usluzi, svojem proizvodu. Zatim dodajte pretpostavljene ciljne javnosti (gledano kroz vaše oči). Možda savjetnik predloži neke druge. Sada je na redu dio koji se odnosi na financije. Budžet. Ako imate definiran budžet – izvrsno - iznesite ga. Koliko para toliko muzike! Budžet se može definirati i kao „Koliko bi to koštalo?“. Rokovi su sljedeći dio koji morate definirati. Do kada to treba biti gotovo? Ako vam se čini da je još nešto bitno, slobodno to napišite. Savjete za dobar brief najbolje je napisati kao dobar recept u kuharici. Sve nas izluđuje kad u receptu naiđemo na nepreciznu uputu tipa „dodaje malo…“, „uzmite nekoliko…“, stavite u odgovarajući pleh…“. Kad agencija ili agencije prezentiraju svoje prijedloge, odlučite se za jedan


KUHARICA Predjelo – Fini recept za dobar brief Potrebni sastojci: 1.

Točan opis zadatka (ono zbog čega se izrađuje komunikacijska strategija u organizaciji ili se angažira vanjski konzultant/agencija ili samom sebi)

2. Ključne informacije o organizaciji (i/ili proizvodu) (prošlost organizacije, sadašnja situacija, rezultati, planovi i realizacija poslovnih planova, menadžment organizacije - profil, struktura, background;…) 3.

Cilj zadatka; očekivani rezultati (zašto nam je potrebna ova komunikacija, što od nje očekujemo. Ciljevi mogu biti povećanje tržišnog udjela kompanije, pozicioniranje ili repozicioniranje kompanije, građenje korporativnog ugleda, javna rasprava o nekoj problematici…, a ovako općenito navedene moguće je preciznije definirati, odnosno staviti ih u vremensku ili količinsku korelaciju – npr. do kraja godine ostvariti povećanje posjeta trgovini za 15 posto.) – O ciljevima će biti više riječi u trećem nastavku Kuharice za odnose s javnošću.

4.

Povijest zadatka/problema; prethodne aktivnosti OSJ (na svim razinama, uključujući sponzorstva, donacije…, čime je organizacija bila zadovoljna, a čime ne)

5.

Ključna poruka/e (koje su ključne poruke koje želimo odaslati – mi smo kvalitetni, mi smo povoljni, mi imamo širok izbor, mi smo ekskluzivni, mi smo jeftini, kod nas nema redova… – naše razmišljanje)

6. Konkurencija (komunikacijske aktivnosti, poslovni rezultati, planovi, menadžment, background) 7.

Ciljane javnosti – primarne i sekundarne (struktura) (kupci, potrošači, mediji, dioničari, investitori, lokalna zajednica, državne institucije, poslovni partneri, konkurencija, sindikati…)

8. Pretpostavljeni alati (metode) (press konferencija, event, kampanja, tiskani materijali, trening, priručnik, brošura… – ne znači da će na kraju i biti tako!) 9.

Raspoloživi materijali (press clipping, tekstovi, fotografije, grafikoni, povijest, arhiva…)

10. Budžet („koliko bi to koštalo?“, „imam toliko na raspolaganju“, „ne više od…“) 11. Koji je rok za postizanje ciljeva (datum, sezona, period…) 12. Ostale predviđene aktivnosti (oglašavanje, sponzorstva, donacije…) Jako važno navesti što ostali odjeli (naročito marketing) pripremaju Kad sve to napišete, potrebno je: - pročitati još jedanput - dajte da pročita još netko od vaših suradnika - ako je sve u redu – stisnite send Ako suradnik/agencija zatraži neka dodatna objašnjenja ili podatke – odmah mu udovoljite!

prijedlog. Možda ne bi bilo loše razmisliti o dugoročnijoj suradnji s tom agencijom. (To traži novi brief za takvu suradnju, temeljen na viziji i misiji trgovačke organizacije).

Istraživanje i analiza situacije Što se događa u ovom trenutku – temeljem istraživanja i analize?

Da bi se došlo do kvalitetnih rješenja cijele komunikacijske kampanje potrebno je istražiti i analizirati mnogo faktora, staviti ih u određeni slijed i međuzavisnost i iz toga izvući zaključke temeljem kojih će se ući u sljedeću fazu planiranja strategije. Prva faza četverofaznog procesa upravljanja odnosa s javnošću (prema Ann Gregory) je analiza situacije koja se temelji na istraživanju i analiziranju okoline organizacije, odnosno na definiranju problema (mogućnosti) organizacije. Ova faza uključuje mjerenje znanja, stavova

i ponašanja svih onih kojih se tiču postupci i politika organizacije. Ima mnogo načina da se izvede dobra analiza. Bolje je napraviti više različitih analiza, jer ste tada sigurni da ste zahvatili većinu relevantnih podataka. Dio istraživanja može se napraviti iz postojećih podataka iz organizacije (ovisi o znanju i umješnosti onog koji radi analizu). To su prije svega analiza press clippinga, akcijskih kataloga i podataka o redovnoj i akcijskoj prodaji, isplativost prigodnih akcija vezanih uz sport, kulturu, razgovori s radnicima. Mogu se naručiti ili nawww.suvremena.hr

61


pr

KUHARICA Temeljac – sastojci za dobru analizu Upotrijebiti kvalitetne sastojke (oslobođene interno uljepšane slike) da bi rezultat bio jestiv! 1.

Analiza dostupnih podataka same organizacije (analiza press clippinga, akcijskih kataloga i podataka o redovnoj i akcijskoj prodaji, isplativost prigodnih akcija vezanih uz sport, kulturu, razgovori s radnicima, prikupiti kataloge, prospekte, godišnja izvješća, analiza interneta, knjiga žalbi, telefonske kontakt linije (0800), analiza pošte i e-pošte …)

2. Analiza temeljena na naručenim formalnim (upitnici, terensko ispitivanje, telefonske ankete, fokus grupe, internetske grupe…) ili neformalnim istraživanjima (razgovori s zaposlenicima, kupcima, bivšim zaposlenicima, dobavljačima) 3.

Analiza po nekom od provjerenih modela PEST analiza – analiza okruženja Political (političko), Economic (ekonomsko), Social (socijalno), Technological (tehnološko) Najčešće je korištena analiza vanjskog okruženja, koji čimbenici u okruženju utječu na organizaciju, koji su od njih najvažniji, koji će biti dominantan u sljedećem razdoblju. Važno kod PEST analize je mogućnost uočavanja problema da bi se moglo s njima upravljati, ili da bi se mogli predvidjeti. Uočavaju se problemi s kojima se može upravljati i oni s kojima se ne može upravljati (možda se na njih može utjecati). EPISTLE analiza – proširena PEST analiza Economic (ekonomsko), Political (političko), Information (informacijsko), Social (socijalno), Technological (tehnološko), Legal (pravno), Environment (okoliš) Analizira okruženje s većim brojem pogleda na čimbenike koji okružuju organizaciju. SWOT analiza – analiza snaga i slabosti Strengths (snage), Weaknesses (slabosti), Opportunities (prilike), Threats (prijetnje) Analizira unutrašnje karakteristike organizacije; prilike, prijetnje (karakteristike okoline), daje usporedni prikaz koji govori o organizaciji. Pokazuje trenutačno stanje, posebno je pogodno kad imamo puno općenitih podataka. U odnosima s javnošću naročitu pažnju kod SWOT analize treba obratiti na sudionike (zapravo javnost). Zato se i radi istraživanje sudionika da se otkriju sve „tajne“ pojedinih sudionika prema organizaciji. Treba ih identificirati, odrediti koje se preklapaju i za svaku voditi odgovarajuću brigu (jasni ciljevi). Analiza 4 POGLEDA – opisna analiza iz koje se jako kvalitetno iščitavaju mnogi pogledi na organizaciju. Pogled unazad (kako i zašto je nastala organizacija? što je razlog njezinim problemima u komunikaciji?) Pogled uokolo (kakvo je javno mnijenje naspram organizacije, osjećaji zaposlenih o uvjetima rada, vodstvu, što su za organizaciju spremni poduzeti ...), Pogled unutra (svaka organizacija ima svoju osobnost – centralizirano upravljanje/zatvorena – tajnovita ili demokratsko suodlučivanje/otvorena, formalizirana komunikacija v.s. neformalna), Pogled unaprijed (je li misija organizacije dosežna, može li joj PR doprinijeti, hoće li postojati u sljedećih 10 godina? koje snage utječu na njezin (ne)uspjeh?). Ne zaboravite analizu trendova na tržištu i mode. Lagano pripremati, povremeno miješati, zaključke servirati čitko i lijepo aranžirane.

praviti nova istraživanja (primjerice ciljne javnosti) o nekom problemu, istražiti stavove o „mojoj“ trgovini, (Je li vam privlačno akcijsko kupovanje?), stavove o konkurenciji „Zašto preferirate lanac trgovina

62

Suvremena trgovina 3(41)

A, ispred lanca B?“. I na koncu napraviti jedno ili više analiza o organizaciji i njenoj okolini i iz njih izvući zaključke. Za takva istraživanja postoje gotovi modeli (koje stručnjaci dobro poznaju). Neki od

modela su PEST analiza, EPISTLE analiza, SWOT analiza, analiza 4 POGLEDA. Umješnost za sve ove analize je u popunjavanju podataka, njihovom umrežavaST nju i izvođenju zaključaka.


BUSINESS LOGISTICS in Modern Management

October 13, 2016 | Osijek (Croatia) JOSIP JURAJ STROSSMAYER UNIVERSITY IN OSIJEK

ORGANIZED AND HOSTED BY: ZNANJEM DO IZVRSNOSTI FACULTY OF ECONOMICS IN OSIJEK

SUPPL CHAINS SUPPLY

INFORMAT A ION AT TECHNOLOGY VALUE CHAINS 16 T H INTERNATIONAL SCIENTIFIC CONFERENCE

OCTOBER 13, 2016 - OSIJEK, CROATIA

RET RETAILING GREEN SUPPLY L LY

TRANSPORTA TAT TA AT ION

CALL T R E N D S FOR PAPERS E C U C AT IONAL CHALLENGES Venue 16th international scientific conference Business Logistics in Modern Management 2016 organized by Faculty of Economics in Osijek, Josip Juraj Strossmayer University of Osijek will be held on October 13, 2016 at Faculty of Economics in Osijek, Croatia. Scientific conference will proceed in paper presentations and round-table discussion. Accepted papers from this year's conference topics will be published in our periodical publication Proceedings of International scientific Conference Business Logistics in Modern Management with ISSN number.

WWW.BLMM-CONFERENCE.COM


ugostiteljstvo

Certifikacija jelovnika piše|Dragana Milosavljević, dipl. ing.

U

današnje vrijeme hrana je dostupnija više no ikad u povijesti čovječanstva. U svim svojim oblicima – svježa, ohlađena, smrznuta, pasterizirana, sterilizirana, polutermički obrađena, polupripremljena, spremna za konzumaciju, spremna za daljnju preradu u prehrambenoj industriji, restoranima, hotelima, trgovačkim lancima, svim vidovima korisnika. Prehrambeni lanac se produžio do nekada nezamislivih dužina. Od uzgoja do krajnjeg potrošača hrana prolazi kroz ruke različitih vlasnika i posrednika, iskušava prijevoz u svim dostupnim prijevoznim varijantama od zrakoplova preko brodova, vlakova i kamiona, s jedne na drugu stranu planeta. U isto vrijeme više no ikad raste broj ljudi koji vode brigu o hrani koju konzumiraju, učincima hrane na njihovo zdravlje i učincima na okoliš. Svjedoci smo katastrofalnih klimatskih promjena, suša, poplava, koje izravno utječu na kvalitetu i dostupnost hrane koju jedemo. Nekada ljudi nisu morali razmišljati o tome što jedu i kako ono što jedu utječe na njihovo zdravlje i na svijet oko nas – danas moramo! Mi smo dio zemlje i ona je dio nas. Svijest čovjeka, želja za znanjem, novim spoznajama i užicima podupire i znanosti o prehrani – nutricionizam. Nutricionizam je multidisciplinarna znanost koja proučava prehranu i način utjecaja na zdravlje. Odnos čovjeka i hrane je uvijek bio puno više od zadovoljenja energetskih i nutritivnih potreba, ono uključuje sociološki, psihološki, fiziološki i biokemijski aspekt, iz tog razloga nutricionizam obuhvaća načela kemije i biokemije, medicine, sociologije, psihologije, biotehnologije i genetike. Sve relacije i odnose prati naravno i ekonomski aspekt. Svaki subjekt u lancu prehrane, od polja do stola, nastoji biti što konkurentniji na tržištu i nastoji da kupac odabere upra-

64

Suvremena trgovina 3(41)

vo njegovu ponudu. U toj jakoj tržišnoj utakmici, ali i potrebi kupca da zna što konzumira, svoje mjesto našla je i certifikacija. Certifikacijom jasno označavamo naše proizvode i usluge, jer samo označeno je sigurno. Certifikacija jelovnika ili menija unutar ugostiteljske ponude važna je za potrošača, ugostiteljski objekt i društvo u cjelini. Potrošač zahvaljujući certifikaciji može brže i kvalitetnije doći do ponude koju želi (eko, gluten free, vege, korištenje lokalnih i regionalnih namirnica, korištenje jaja iz slobodnog uzgoja, korištenje sastojaka iz programa Fair Trade, Rainforest Alliance, UTZ Certified, MSC/ ASC, autohtonih proizvoda). Certificirani ugostiteljski objekt siguran je u svoju ponudu, može poboljšati svoju poziciju na tržištu i osigurati bolju komunikaciju s dobavljačima i potrošačima. Certifikacija uobičajeno podupire pravilniji, kvalitetniji, društveno i okolišno odgovorniji pristup koji može pomoći u upravljanju jednim od ključnih rizičnih čimbenika za razvoj kroničnih nezaraznih bolesti (kardiovaskularne bolesti, zloćudne novotvorine, šećernu bolest i kronične respiratorne bolesti) uzrokovanih nepravilnom prehranom.

Između niza inicijativa i certifikacijskih shema koje certificiraju jelovnike/restorane, najuočljiviji je trend certifikacije jelovnika sa ekološkim namirnicama. Ekološka proizvodnja je sveobuhvatni sustav upravljanja poljoprivrednim gospodarstvima i proizvodnjom hrane koji ujedinjuje najbolju praksu zaštite okoliša, visoku razinu biološke raznolikosti, očuvanje prirodnih resursa, primjenu visokih standarda za dobrobit životinja i proizvodne metode koje su prikladne s obzirom na to da neki potrošači prednost daju proizvodima dobivenim uz primjenu prirodnih tvari i procesa. Zakonska regulativa Europske unije kao i nacionalna definira zahtjeve i kriterije poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda sve do stadija prodaje, ali ne uključuje daljnju obradu tj. pripremu i posluživanje jela od ekoloških namirnica u restoranima, bistroima, zalogajnicama. Na taj način lanac dodane vrijednosti koju imaju eko certificirani poljoprivredni i prehrambeni proizvodi se prekida. Zakidaju se i ugostitelji koji nemaju mogućnost prikladnog označavanja svoje ponude i potrošači koji nemaju prikladna saznanja o jelima koja konzumiraju. Certifikacija uvijek obuhvaća i aspekt legalnosti i


sigurnosti hrane, te korisnici moraju biti legalni, registrirani ugostiteljski objekti za posluživanje hrane i pića, samostalni ili u sklopu drugih objekta nude jela pripremljena od ekoloških namirnica i ekološka pića. Kako bi bili u mogućnosti ponuditi eko ponudu, objekti moraju nabavljati namirnice iz ekološke proizvodnje sa potrebnim certifikatom sukladno europskoj regulativi (Uredba EK 834/2007 i 889/2008). Kako bi se omogućila dostupnost certifikacije što većem broju objekata standardi omogućavaju više razina certifikacije, eko jelo, eko meni, eko restoran… ovisno o broju zadovoljenih uvjeta. Svi objekti se trebaju pridržavati općih načela: ➣ Ekološki proizvodi moraju se kupovati od certificiranih dobavljača ➣ Ekološki proizvodi moraju biti označeni/identificirani ➣ Ekološki proizvodi skladište se odvojeno od neekoloških ➣ Sljedivost i količine moraju se evidentirati

kalorije nisu dovoljne da osiguraju pravilno funkcioniranje organizma. Osim namirnica i jelovnika, poželjno je da se objekt pridržava i podržava opće ekološka načela:

ćoj mogućoj mjeri čuvaju cjelovitost i nutritivnu kvalitetu sastojaka. Poželjno je:

➣ Učinkovito upravljanje potrošnjom energije ➣ Korištenje obnovljivih izvora energije

➣ Korištenje nezasićenih ulja

➣ Koristiti žitarice punog zrna ➣ Osigurati vegetarijanske opcije i povrće u jelima ➣ Imati veći izbor jela od peradi i morskih plodova nego crvenog mesa ➣ Minimalno korištenje prženja u dubokog ulju ➣ Pripremati umake i preljeve u objektu ➣ Minimalno korištenje soli

➣ Korištenje materijala koji se mogu reciklirati.

➣ Cilj je pojačati nutritivni učinak kroz dobro izbalansiranu ponudu i optimalnu kombinaciju sastojaka.

Odabir namirnica

Posluživanje

Fokus treba biti na odabir sezonskih i lokalnih eko namirnica koje imaju najbolje nutritivne karakteristike. Upravo kratko vrijeme od berbe do konzumacije bez dugih perioda skladištenja omogućava da se iskoristi najbolje iz namirnice. Pri tome ne treba zaboraviti i smanjenje utjecaja na okoliš, eliminiranjem troška energije i goriva za dugotrajno skladištenje i distribuciju, te pridržavanjem ekoloških načela uzgoja bez nepotrebne i prekomjerne upotrebe sredstava za zaštitu bilja, lijekova i sl. i prosperitet cijele lokane zajednice koja sudjeluje u proizvodnji namirnica.

➣ Osigurati dostupnost manjih porcija

➣ Racionalno korištenje vode

Kupovina od lokalnih proizvođača omogućuje i jasnu identifikaciju porijekla koja se komunicira s potrošačem. Potrošač želi znati odakle potječe hrana koju konzumira.

➣ Objekt mora imati sustav upravljanja/ sigurnosti hrane.

Priprema jela

Kvaliteta hrane koju jedemo je u konačnici bitnija od količine hrane, jer same

Pri pripremi jela trebaju se koristiti kulinarske tehnike i metode koje u najve-

➣ Osigurati identifikaciju zdravijih opcija ➣ Jasno označiti alergene ➣ Osigurati nutritivne podatke ➣ Komunicirati podrijetlo namirnica. Kako bi omogućili uspješnu certifikaciju od ključnog značaja su zaposlenici. Prikladnom edukacijom i razinom svijesti uprave i samih zaposlenika cijeli proces certifikacije je moguće realizirati brzo i uspješno. Certifikacija jelovnika je posebno važna u turističkim ponudama raznih destinacija, bilo da se radi o ponudama koje uključuju izbor lokalnih namirnica i autohtonih proizvoda, bilo da se radi o zdravstvenom turizmu koji uključuje jelovnike namijenjene specifičnim stanjima i bolestima. Certificirana hrana omogućava zdraviji izbor. Za zadovoljnijeg i zdravijeg gosta.

www.suvremena.hr

65


badel 1862

Korlat – vino s kamena

J

ako sunce te škrto, vjetrovima šibano tlo benkovačko-stankovačkog vinogorja daju osebujne karakteristike benkovačkim vinima. Na toj vjetrometini civilizacija, gotovo na raskrižju epoha, nalazimo Benkovac, mjesto gdje se nalazi Vinarija Benkovac Badel-a 1862. Izgradnja kamenih vinograda Korlat jedan je od najvećih poduhvata u novijoj povijesti hrvatskog vinogradarstva. Rezultat je spektakularan. Terroir Korlata u vrućini, kamenu i divljoj vegetaciji daje neka od najboljih hrvat-

skih vina. U to se vrijeme uprava Badela 1862 odlučila upustiti u jednu od najuzbudljivijih avantura u novijoj povijesti hrvatskog vinogradarstva. Usred benkovačkog kamenjara, gdje su živjeli samo poskoci, Badel je odlučio zasaditi više od stotinu hektara vinograda. Idejni otac tog veličanstvenog pothvata bio je profesor Nikola Mirošević, doajen hrvatske ampelografije. Poslije tisuća i tisuća radnih sati za bagere i rovokopače koji su lomili kamenu podlogu da bi se mogla zasaditi loza, konačni je rezultat doista senzacionalan.

piše|Ante Gavranović

Sve je počelo s Mlečanima Povijest upućuje da je sve počelo za vrijeme Mlečana. Bolesti koje su napale vinograde u Italiji i Francuskoj potakle su sadnju vinove loze u benkovačkom kraju, u ono doba pod vlašću Venecije, jer je prije toga sadnja vinove loze bila u načelu zabranjena u čitavoj Dalmatinskoj zagori. Ostaci rimskih naseobina Asseria (Podgrađe), zadužbina kneza Branimira iz IX. st. (Šopot), benkovački Kaštel knezova Benkovića, po kojima je Benkovac dobio ime, govore o bogatoj povijesti ovog kraja. Tu je i Benkovačka vinarija „obučena“ u bršljan koji prekriva krov zgrade i dio pročelja, što je dvostruka korist: slika je doista lijepa i nesvakidašnja, a gusti bršljan k tome i osigurava hladovinu u velikome podrumu, što je za vino „dušu dalo“.

U zadnjih pet godina, sva vina s oznakom Korlat osvojila su niz međunarodnih priznanja. Korlati na hrvatskom tržištu predstavljaju sjajnu vrijednost za novac, jer je vrlo malo vrhunskih dalmatinskih vina, čije cijene ne prelaze sto kuna.

66

Suvremena trgovina 3(41)

Tu, blizu, smjestilo se selo Korlat, koje je dobilo ime po nekadašnjem gradu hrvatskih kneževa Korlatovića. I upra-

vo kraj njega, podignut je vinograd Korlat, okružen makijom i kamenom, licem okrenut moru, s jedne mu strane Ravni kotari, a s druge Bukovica. Iznad njega sunce, a on raste iz kamena. Lozi to očito godi, buja, razvija se i raste i… daje odlična vina. U prvoj godini desetak odličja na međunarodnim ocjenjivanjima! I to ne bilo kojim već na Decanteru, Vinitaly, Parizu, Bruxsellesu. Probati ova vina, tu, gdje im raste loza, poseban je doživljaj. Ovo je kraj „bukare“, drvene „čaše“ izrađene od drveta, najbolje je smričino, iz kojih se pije vino. Ovo je kraj benkovačkog prsnaca, tijesta pečenog na ognjištu, punjenog mladim kravljim sirom pomiješan s „puinom“ (kiselim mlijekom), jajima i skorupom. Ovo je kraj jela ispod peke, od pulestra do janjetine (polestar je mladi pijevac), ovo je kraj „patke na zeca“, kad se patka priprema kao divljač (jer ovdje je zec najveća jestiva divljač), ovo je kraj „lešade“ (kuhanog mesa).


Upisani na svjetskoj enološkoj karti Ovo je kraj gdje vino treba obavezno uliti u bukaru, lagano je prinijeti ustima, zagristi u benkovački prsnac i otvaraju vam se sve tajne ovog kraja, sunce, bura, kamen… A vi polako i sigurno postajete ovisnik o korlatskim vinima i ovom kraju. Vinima koja će na svjetskoj enološkoj karti upisati Benkovac i Korlat velikim slovima. Korlat je, svakako, najljepši veliki vinograd u Hrvaskoj, a vina s Korlata iz berbe u berbu dobivaju izvrsne ocjene, što se mora zahvaliti i jedinstvenoj mikroklimi na Korlatovim pločama. Kompleks Korlat sastoji se od niza velikih vinogradarskih ploča, koje se najbolje vide s nadmorske visine od nekih tri stotine metara, iznad vinograda zasađenog syrahom. S krajnje desne strane nalaze se ploče mourverdrea i cabernet franca, koji bi za koju godinu možda mogli dati izvrsni Cuvee Korlat. Zatim slijedi ploča cabernet sauvignona, pa ploča syraha, na sivoj zemlji s miješanim geološkim porijeklom, pa krajnje lijevo, ploča merlota. Dio merlotova vinograda ušao je u eko proizvodnju, što među ostalim znači

Glavni enolog Jure Vekić i sjajna berba 2012. koju je Korlat nedavno pustio u prodaju

da je uporaba herbicida strogo zabranjena. Na Korlatu se trenutno proizvode cabernet sauvignon, merlot, syrah, odnedavno i rose, pa slatki merlot Boutique, kao i nekoliko žestokih pića. U zadnjih pet godina, sva vina s oznakom Korlat osvojila su niz međunarodnih priznanja. „Sva naša vina imaju priodne kiseline više od šest grama. To je tajna Korlatove svježine, ravnoteže i elegancije“, ponosno komentiraju vrsni stručnjaci koji se brinu da ova vina nose najbolje atribute i pred-

Pogled na Korlat je zaista spektakularan pogled na srednjodalmatinski terroir

stavljaju užitak i najvećim poznavateljima vina. Usporedbe radi, većina svjetskih merlota i syraha jedva prestiže pet grama ukupnih kiselina.

Vinarija Benkovac izgrađena je 1957. godine

Najveće iznenađenje je vino iz cisterne u kojoj su pomiješani mourverdre i cabernet franc. Ono je svježe, voćno, plemenito, aromatski kompleksno i već sad gotovo spremno za buteljiranje. Poslije nekoliko mjeseci u ne odveć agresivnom hrastu, to bi vino moglo biti izvanredno. U Badelu još nisu odlučili hoće li ga buteljirati pod novim bren-

dom Korlat Cuvee, ili će ovo sjajno vino koristiti kao sastojak u mješavini za sadašnja tri suha Korlata. Pogled na Korlat pogled je na zaista spektakularni srednjedalmatinski terroir. Nekoliko sati u korlatskim vinogradima omogućuje da se pomiriše, osjeti i zaista doživi vrućinu, kamenjar i grožđe jednog od najljepših dijelova Hrvatske. To čitavom području svakako daje poseban okvir i dodatnu draž, osobito uz spoznaju da u ovom kamenjaru nastaju neka od najboljih hrvatskih vina. www.suvremena.hr

67


konferencije

Lean menadžment i Industrija 4.0, pokretači ubrzanog razvoja hrvatskog gospodarstva i društva pišu|prof. dr. sc. Nedeljko Štefanić1, prof. dr. sc. Ivica Veža2

1. Lean spring summit u Šibeniku, 1. − 2. lipnja 2016. Nakon prvog uspješnog Lean Spring Summita održanog 2015. te održane konferencije GALP 2015. došlo je do porasta primjene Lean menadžmenta u Hrvatskoj te je u Šibeniku je 1. i 2. lipnja 2016. održan drugi po redu Lean Spring Summit u Hotelu Ivan u Solarisu. Glavna tema 2. Lean Spring Summita bila je Lean menadžment i Industrija 4.0, pokretači razvoja hrvatskoga gospodarstva i društva. Konferenciju su otvorili Željko Pravdić, pomoćnik ministra gospodarstva, Goran Pauk, župan Šibensko-kninske županije i Željko Burić, gradonačelnik grada Šibenika, dok je uvodnu riječ održao Nedeljko Štefanić, organizator konferencije. Jedan od ciljeva 2. Lean Spring Summita bio je potaknuti širi

krug privatnih i javnih poduzeća, javnih ustanova te državnih institucija da započnu s primjenom Lean razmišljanja te principa i alata Lean menadžmenta. Na taj način želi se povećati konkurentnost hrvatskoga gospodarstva kroz veću produktivnost, kvalitetu, uklanjanje nepotrebnih troškova te značajno povećanje potencijala zaposlenika (motivacija, kreativnost, inovativnost, osnovna znanja, ICT znanja). Na konferenciji je sudjelovalo preko 25 poznatih poduzeća iz Hrvatske ali i regije poput Končar energetskih transformatora, Raiffeisen banke, Centra za vozila Hrvatske, HEP Toplinarstva, OTP banke, KBC-a Zagreb, Rimac Automobila, Splitske banke, Croatia osiguranja, Županijskih cesta zagrebačke županije, Fakulteta strojarstva i brodogradnje, Fakulteta elektrotehnike, strojarstva i brodogradnje iz Splita, Teh-Cutaa, Assa Abloy-Metalind-a,

Zlatnog ključ-a, Elektrocentra Petek, MIPEK-a ali i Ministarstva gospodarstva, Zagrebačke županija, Grada Ivanić – Grada, Grada Šibenika, Šibensko-kninske županije i Regionalne razvojne agencije Zagrebačke županije. Na konferenciji su domaći i strani stručnjaciiz područja Lean menadžmenta predstavili postignute rezultate i iskustava svojih poduzeća i ustanova koja su postigli u zadnjih nekoliko godina kroz uspješnu primjenu Lean principa i alata kako u proizvodnim tako i u uslužnim djelatnostima. Prof.dr. Constantin Maysa Hochschule iz Anbacha održao je vrlo interesantnu i dojmljivu KATA radionicu na kojoj su sudionici LSS 2016. usvojili nova znanja i vještine rješavanja praktičnih problema i način postavljanja i realizacije poslovnih ciljeva uz pomoć Lean menadžmenToyota Kata. Dok je prvi dan konferencije bio stručan, posvećen rezultatima i iskustvima

prof. dr. sc. Nedeljko Štefanić, Sveučilište u Zagrebu, Fakultet strojarstva i brodogradnje, nstefan@fsb.hr prof. dr. sc. Ivica Veža, Sveučilište u Splitu, Fakultet strojarstva, elektrotehnike i brodogradnje, iveza@fesb.hr

1 2

68

Suvremena trgovina 3(41)

te radionicama, drugi dan je bio posvećen znanstvenom i istraživačkom radu na području primjene Lean-a i Industrije 4.0. Na konferenciji je potpisana Deklaracija o spremnosti na ubrzanu primjenu Europske vizije Industrije 4.0 i pametnog poslovanja. Glavna poruka Lean spring summita je glasila: Samo zajedničkom suradnjom i djelovanjem gospodarstva, znanosti i Vlade RH hrvatsko društvo uspjet će uvesti Industriju 4.0 u sve svoje sastavnice: gospodarstvo, javnu upravu i javni sektor.

2. Lean menadžment u proizvodnji i uslugama Ulaskom na zahtjevno europsko tržište poduzeća, ali i javne institucije prisiljene su


promijeniti način poslovanja tako da smanje troškove, povećaju kvalitetu proizvoda i usluga, povećaju produktivnost, uklone gubitke u svojim aktivnostima, te se nastave kontinuirano usavršavati. Iako se Lean menadžment prvo počeo primjenjivati u automobilskoj industriji, zbog svoje univerzalnosti svoju primjenu nalazi i u metaloprerađivačkoj i elektroindustriji, industriji lijekova, prehrambenoj industriji, građevinarstvu, arhitekturi, bankama, školstvu, zdravstvu, ali i državnim institucijama (ministarstva, županije, agencije). Sve više poduzeća primjenjuje principe Lean menadžmenta u svom poslovanju: Končar energetski transformatori, Metalind, Eko Međimurje, Končar EVA, Novi Feromont d.o.o., Oprema uređaji, Hrvatski telekom, Županijske ceste Zagrebačke županije, Raieffeisen banka i drugi. Lean razmišljanje se bazira na pet univerzalnih principa: 1. Sagledati vrijednost koja se isporučuje kupcu po principu VOC-a (“Voice of customer” – sa gledišta kupca) 2. Identificirati proces dodavanja vrijednosti od ugovaranja posla pa sve do isporuke gotovog proizvoda ili usluge 3. Postići kontinuirano odvijanje posla tako da se eliminiraju sve vrste zastoja, čekanja i kašnjenja

4. Osigurati primjenu sustava povlačenja (“customer pull value”) od strane kupca 5. Težiti ka izvrsnosti kroz proces kontinuiranog unapređenja. Upravo prvi od temeljnih principa Lean menadžmenta, identifikacija vrijednosti za kupca, poveo je širenje Lean filozofije i izvan okvira proizvodnje. Kupac, zajedno sa svojim potrebama, nalazi se u fokusu i današnjeg poimanja Lean menadžmenta, s jednom razlikom: Lean je prerastao u filozofiju koja obuhvaća cijeli lanac proizvodnje ili pružanja usluge, od narudžbe pa do isporuke proizvoda ili usluge krajnjem kupcu, uz kontinuiran rad na usavršavanju samog procesa isporuke. Ovakva dinamična filozofija Lean menadžmenta prilagođena je i postala je primjenjiva u svim djelatnostima, a Lean dobiva obilježje univerzalnosti. Univerzalni Lean primjenjiv je doslovno svugdje: u proizvodnim poduzećima, zdravstvenim ustanovama, školstvu, vojnoj službi, javnoj upravi, uslužnim djelatnostima, velikim i malim poduzećima, gdje značajnim uštedama potiže iznimne rezultate, primjerice:

LEAN ZDRAVSTVO – Američke bolnice •

Primjenom alata 5S i vizualnih kontrola oslobođeno 40% prostora

Standardizacijom rada smanjene greške u izvlačenju++ uzoraka za 80%

Poboljšavaju se učinkovitost i kvaliteta obavljanja posla

laboratoriju prosječno vrijeme po aktivnosti smanjeno za više od 50%

Vizualni izgled poslovnih prostora je prihvatljiviji

vrijeme zapošljavanja i obuke novih zaposlenika pomoću VSM alata smanjeno je za 50%

Zaposlenici postaju produktivniji, motiviraniji, kreativni i skloni predlaganju unapređenja

Leadership i menadžment poduzeća potiče sve više Lean kulturu u poduzeću te unaprjeđuje strategiju poduzeća.

LEAN JAVNA UPRAVA – Washington D.C. •

Sektor za poljoprivredu – skraćeno vrijeme izdavanja certifikata o sigurnosti hrane za 60%

Godišnja ušteda od 50 000 dolara na ispisu dokumenata

Koraci koji ne dodaju vrijednost aktivnostima smanjeni za 20%

Vrijeme procesa Sektora tehnoloških usluga smanjeno za više od 50%

LEAN VISOKO OBRAZOVANJE – University of Central Oklahoma •

Godišnja ušteda od 14 000 dolara na utrošku papira

Vrijeme procesa kupnje smanjeno za 70%

Povećano zadovoljstvo studenata radom Sveučilišta

Bolja povezanost fakulteta i Sveučilišta.

Primjenom principa Lean menadžmenta te uvođenjem Lean razmišljanja svako poduzeće, u vrlo kratkom vremenskom periodu, postiže sljedeće efekte:

Slika 1. Principi Lean menadžmenta

Uklanjaju se osam organizacijskih i osam energetskih gubitaka iz procesa

Unaprjeđuje se proces dodavanja vrijednosti

3. Industrija 4.0 i digitalizacija proizvodnih i uslužnih procesa Industrija 4.0 predstavlja strateški pristup povezivanja sustava baziranih na internet tehnologiji s ciljem uspostave komunikacije između strojeva, ljudi, proizvoda i poslovnih sustava. Pojam Industrije 4.0 predstavljen je prvi puta 2011. godine na svjetskoj izložbi industrijske tehnologije “Hannover Messe” a u sklopu njemačke industrijske strategije za razdoblje do 2020. Glavni ciljevi su stvoriti pametne tvornice te digitalizirati poslovne i proizvodne procese kako bi se povećala sveukupna kvaliteta, smanjili troškovi proizvodnje i poslovanja te povećali fleksibilnost i učinkovitost proizvodnje. Zbog svojih univerzalnih principa Industrija 4.0 može se uspješno primijeniti i izvan proizvodnje i to u zdravstvu, upravi, obrazovnom sustavu. Na taj način smanjili bi se troškovi pružanja usluga, skratilo vrijeme trajanja uslužnog ciklusa te povećala učinkovitost energetskih sustava.U sljedećih pet godina Europa planira uložiti preko 500 milijuna eura u razvoj Industrije 4.0 i digitalizaciju poslovanja. www.suvremena.hr

69


konferencije

Slika 3. Ekonomski rast njemačke industrije u periodu 2013. – 2025. uzrokovati će prosječan godišnji rast BDP od 1,7% (BITKOM, 2014)

Slika 2. Prikaz elementata Industrije 4.0

Industrija 4.0 i digitalizacija poslovanja velika su prilika za hrvatsku industriju i društvo u cjelini kako bi se ubrzano započelo sa zamjenom postojećih sustava Industrije 2.0 i Industrije 3.0 kibernetskomehaničkim sustavima Industrije 4.0. Poduzeća u Hrvatskoj bi trebala u svoje strategije ugraditi prelazak na Industriju 4.0 te pozicioniranje na novom tržištu Europske unije i svijeta za razdoblje do 2020. godine. Promjene koje dolaze prilika su za hrvatsko gospodarstvo i društvo u cjelini koje se ne smiju nikako propustiti jer će posljedice biti nesagledive a ogledat će se u zaostajanju društva, propadanju poduzeća i industrijskih grana, siromaštvu… Prve tri industrijske revolucije rezultat su uvođenja strojeva, električne energije i informacijske tehnologije. Sada, uvođenje Interneta ‘stvari i usluga’ u proizvodnju pokreće četvrtu industrijsku revoluciju: Industrija 4.0. Ovaj novi tip industrije utemeljen je na modelu Pametne tvornice. U Hrvatskoj su u zadnje dvije godine započeti procesi snimanja potencijala hrvatske industrije i javnog sektora

70

Suvremena trgovina 3(41)

za prelazak na Industriju 4.0 kroz nekoliko povezanih aktivnosti i projekata. Prva aktivnost je provedba znanstvenog projekta izrade Hrvatskog modela Inovativnog pametnog poduzeća koji se odvija na Fakultetu elektrotehnike, strojarstva i brodogranje Sveučilišta u Splitu a u kojem sudjeluju i znanstvenici sa Fakulteta strojarstva i računarstva Sveučilišta u Mostaru te Ekonomskog fakulteta u Splitu. U prvoj godini projekta napravljena je analiza postojećeg stanja hrvatskih industrijskih poduzeća. U provedenom istraživanju sudjelovalo je 161 poduzeće ćiji je menadžement odgovarao na pitanja strukturiranog web upitnika. Dobiveni rezultati pokazali su da je industrijska zrelost hrvatskih proizvodnih poduzeća na razini 2,15 što je u skladu sa rezultatima koji su napravljeni na razini cijele Europe od strane konzultantske kuće Roland Berger. Posebnu pažnju pri analizi provedenih istraživanja treba posvetiti činjenici da čak 75% anketiranih poduzeća ne koristi alate Lean menadžmenta što se inače smatra jednim od uvjeta za uvođenje Industrije 4.0. U sklopu projekta uspostav-

Slika 4. Utjecaj Industrije 4.0 na Njemačku proizvodnju rezultirati će porastom zaposlenosti od 6% u idućih deset godina. (Federal Statistical Office of Germany, 2015)

Slika 5. Indeks spremnosti zemalja Europske unije za Industriju 4.0 (Izvor: Roland Berger Strategy Consultants, 2014)


Slika 6. Konferencija u slikama

ljena je na Fakultetu elektrotehnike, strojarstva i brodogranje „Tvornica koja uči“ na kojoj će se tijekom iduće dvije godine testirati model hrvatskog inovativnog pametnog poduzeća.

4. Aktivnosti na području Lean menadžmenta i Industrije 4.0 do 2020 Najvažnija aktivnost na području digitalizacije proizvodnih i uslužnih procesa je napisati hrvatsku strategiju o uvođenju Industrije 4.0 u gospodarske subjekte Republike Hrvatske. Na 2. Lean spring summitu je predloženo da sudionici summita zajedno sa predstavnicima Ministarstva gospodarstva do studenog 2016. napišu strategiju Industrije 4.0 čiji naziv bi bio DigitaliST zacijski impuls 2020.

Prof. dr. sc. Nedeljko Štefanić: „Lean menadžment i Industrija 4.0 velika su prilika za hrvatsko gospodarstvo i društvo u cjelini te se nikako ne smije propustiti“ Prof. dr. sc. Ivica Veža: „Sve napredne industrijske države svijeta postavile su svoje platforme Industrije 4.0 te bi u cilju povećanja konkurentnosti naših industrijskih poduzeća to trebalo napraviti i u Hrvatskoj“ Rezultati dobiveni istraživanjem na projektu INSENT pokazali su da je industrijska zrelost hrvatskih proizvodnih poduzeća na razini 2,15. Izvatci iz Deklaracija o ubrzanom tehnološkom, industrijskom i društvenom razvoju Republike Hrvatske do 2020. 1. Konferencije LSS i GALP (Lean spring summit i Green and Lean Production) okupljaju proizvodna i uslužna poduzeća, znanstvenu zajednicu te javni sektor i upravu sa ciljem postizanja strateške i operativne izvrsnosti. 2. Poduzeća i ustanove primjenjuju i primjenjivat će najbolje svjetske menadžerske koncepte, metodologije i pristupe poput Lean menadžmenta, Six Sigme, Industrije 4.0, Interneta stvari, Kibernetsko-fizičkog sustava povezivajući ih sa suvremenim tehnološkim rješenjima. 3. U središtu svih aktivnosti je zaposlenik-radnik kojem se žele osigurati najbolji uvjeti rada, usvajanje najboljih vještina i znanja te mogućnost trajnog napredovanja na svim razinama djelovanja. Glavni cilj je dostići razinu: Republika Hrvatska, zemlja uspješnih ljudi. 4. Do 2018. godine želi se nadoknaditi tehnološko zaostajanje industrijskih poduzeća, a do 2020. u industriju i gospodarstvo u potpunosti uvesti Industriju 4.0 i Pametne tvornice i ustanove. 5. Praćenje industrijskog i gospodarskog napretka osigurati će se kroz kvartalno praćenje pet najvažnijih ciljeva iz Europske strategije 2020.

www.suvremena.hr

71


GS1

4. konferencija GS1 organizacija sub-regije

Zajednička strategija nastupa Temeljni cilj GS1, organizacije s više od 40 godina iskustva, leži u tome da aktivno pomaže poslovnim subjektima u prevladavanju globalnih i lokalnih prepreka u poslovanju.

U

druženje GS1 Croatia bilo je domaćin i organizator 4. konferencije nacionalnih GS1 organizacija s područja sub-regije u Dubrovniku (14. – 17.06.2016.) Sudjelovali su: GS1 Bosnia/Herzegovina, GS1 Monte Negro, GS1 Macedonia, GS1 Serbja, GS1 Slovenia i, GS1 Croatia. Ovo je već četvrti susret GS1 organizacija sub-regije, a raspravljalo se o bitnim pitanjima vezanim uz unapređenje djelovanja i aktivnije pomoći tvrtkama. Fokus konferencije bio je u međusobnoj, zajedničkoj i bliskoj suradnji te razmjeni iskustava svih šest GS1 nacionalnih organizacija kako bi udruženja što kvalitetnije pomagale svoje članice prema najboljoj svjetskoj praksi. Praksa je pokazala da tvrtke s ovih prostora sve više sudjeluju na globalnom tržištu, pa se neprekidno suočavaju s novim izazovima koje donosi globalizacija. Temeljni cilj GS1, organizacije s više od 40 godina iskustva, leži u tome da aktivno pomaže poslovnim subjektima u prevladavanju globalnih i lokalnih prepreka u poslovanju. Izdvajamo samo neke od tema koje su obrađene na forumu: •

Usluge i aplikacije bazirane na evidenciji izdanih kodova dodjeljenim proizvodima

Suradnja sa tijelima državne uprave

Elektronički katalog – pretpostavka za prikupljanje i automatsku razmjenu kvalitetnih matičnih podataka o proizvodima i poslovnim subjektima

72

Suvremena trgovina 3(41)

Aktivacija novih sektora kao što su zdravstvo i prehrambeni sektor

Sljedivost unutar opskrbnog lanca.

Kao rezultat vrlo uspješne konferencije očekuje se još dinamičnija i čvršća suradnja između nacionalnih GS1 udruženja s jasnom, zajednički usvojenom strategijom nastupa na regionalnom tržištu i univerzalnog odgovora prema tvrtkama – članicama udruženja (kojih je u ukupno u sub-regiji gotovo sedamnaest tisuća). To se odnosi i na državne institucije koje postupno prihvaćaju neutralnost GS1 sustava sa svim prednostima koje on nudi, a iskazane su u bitno povećanoj efikasnosti i transparentnosti poslovanja. Posebno je važno naglasiti ulogu GS1 u ekonomskoj krizi koja još potresa nacionalna gospodarstva, a što se odražava kroz smanjenje troškova poslovanja za sve sudionike vrijednosnog lanca, tim više što omogućuje jednostavniju provedbu izvjesnih obaveznih propisa kako nacionalnih zakonodavstava tako i regulatornih institucija EU.

Što je GS1 GS1 je neprofitna, poslovno neutralna međunarodna organizacija usmjerena na razvoj i unapređenje globalnih standarda, tehnologija i poslovnih rješenja kojima je cilj unapređenje učinkovitosti i preglednosti lanaca opskrbe i potražnje, globalno, u svim sektorima. Spajanjem EAN International-a i UCC-a 2004., organizacija je zaista postala globalna s glavnim uredima u Bruxellesu (Belgija) i Lawrenceville-u (SAD). Okuplja 112 nacionalnih organizacija u 160 država. U Hrvatskoj djeluje preko 20 godina GS1 Croatia (prije: EAN CROATIA). Raznoliki portfelj proizvoda i usluga, rješenja i tehnologija obuhvaća GS1 sustav standarda za automatsku identifikaciju proizvoda, usluga i lokacija, elektroničku razmjenu podataka i upravljanje poslovnim procesima i najrašireniji je

sustav standarda korišten u svjetskom lancu opskrbe i potražnje: primjena globalnih standarda osigurava transparentan, učinkovit i pouzdan opskrbni lanac, koji stvara dodanu vrijednost svakom od uključenih sudionika – proizvođača, distributera, trgovaca (velikih, srednjih i malih, ali i multinacionalnih kompanija) jednostavnijim upravljanjem poslovnih procesa, smanjenjem troškova i – većim zadovoljstvom potrošača: proizvodi su im dostupni gdje ih žele, u dovoljnim količinama, onda kad ih trebaju. Sustav GS1 obuhvaća crtične kodove, GS1EDI i XML alate za elektroničko poslovanje, kao i tehnologije i rješenja sljedeće generacije kao što su EPCglobal baziran na RFID tehnologiji, standarde za upravljanje poslovnim procesima GDSN, kao i MobileCom, te GS1 standard za sljedivost, a posebno je uspješan globalni projekt primjene GS1 sustava u zdravstvu (GS1 Healthcare). GS1 nudi široku paletu usluga od administriranja i nadzora ispravne primjene sustava uključujući edukaciju, certifikaciju, tehničku potporu, te stručne savjete za učinkovitu primjenu međunarodnog GS1 sustava standarda do obrade, čuvanja i nadzora baza podataka. Tehnologija nove generacije kao što je to MobileCom iz sfere B2B dinamično razvija rješenja za B2C (Busines-to-Consumer). U više od četrdeset godina postojanja GS1 sustav standarda primjenjuje se u preko 20 industrija, od sektora robe široke potrošnje, hrane i pića do zdravstva, transporta, logistike i obrane, u preko milion tvrtki svih veličina u svijetu, od malih obiteljskih do multinacionalnih kompanija, u kojima se svakodnevno obavi preko pet milijardi poslovnih transakcija! U Hrvatskoj, temeljem Ugovora o licenci i potpisanog Kodeksa poslovnog ponašanja sa međunarodnom GS1 organizacijom, djeluje GS1 Croatia – Hrvatsko udruženje za automatsku identifikaciju, elektroničku razmjenu podataka i upravljanje poslovnim procesima, neprofitna ST udruga tvrtki-korisnika.


in memoriam

Eduard Čapka 1922. - 2016.

S

velikom tugom rastajemo se s jednim od osnivača, dugogodišnjim suradnikom i članom Uredništva Suvremene trgovine. Napustio nas je u 95. godini života, a sve do posljednjeg daha bio je uvijek u mislima s nama. Rođen 5. ožujka 1922. Edo Čapka imao je zanimljiv razvojni put. Započeo je svoju karijeru u Zagrebačkom paromlinu, da bi – studirajući uz rad na Ekonomskom fakultetu u Zagrebu – ubrzo prešao u Ministarstvo komunalnih poslova NRH. Poslije odsluženja vojnog roka nastavlja na poslovima u Komitetu za lokalnu industriju i zanatstvo NRH – sve do kolovoza 1952. Nakratko prelazi u tvrtku Prehrana export -import, da bi svoju karijeru nastavio u Privrednoj komori Zagreb, gdje je dao ogroman doprinos ustrojstvu i razvoju trgovine u okviru ukupnoga privrednoga sustava. Edo Čapka bio je dugogodišnji šef službe za trgovinu u Privrednoj komori za grad Zagreb. Gotovo je nemjerljiv njegov osobni doprinos za razvoj i afirmaciju trgovine. U spomenutoj funkciji trajno se zalagao za modernizaciju trgovačkih poduzeća, ne samo u Zagrebu nego i svih okolnih područja (Samobor, Sisak, Karlo-

vac Krapina, Zelina i dr.). Osobno je radio brojne investicijske programe za niz trgovačkih organizacija za izgradnju novih prodavaonica, supermarketa, robnih lanaca sličnih objekata te povezivanje s priznatim organizacijama.

vio je to i u SUVREMENOJ TRGOVINI. Njegovi napisi očekivali su se s velikim nestrpljenjem u redovima naših pretplatnika, jer je uvijek pogađao u bit problema i pokušavao ukazivati na moguća rješenja. U tome je i bila njegova veličina!

Za vrijeme rada u Privrednoj komori, zajedno s kolegom Tihomirom Sertićem, bio je suosnivač časopisa Supermarket (današnja Suvremena trgovina) koji je najprije izlazio kao mjesečnik, a danas još uvijek izlazi kao dvomjesečnik posvećen isključivo modernizaciji i suvremenom poslovanju u oblasti robnog prometa.

Edo Čapka bio je cijenjeni porotnik na Okružnom privrednom sudu u Zagrebu, a povremeno i sudski vještak. Aktivno je surađivao u Društvu ekonomista, Republičkom i Gradskom odboru Sindikata trgovinskih radnika te Saveznom centru za unapređivanje trgovine.

Svojim aktualnim napisima o problemima trgovine Edo Čapka je dao veliki osobni doprinos razvoju suvremenih oblika prodaje. Vrstan analitičar, poznavatelj ukupne problematike, uvijek u žiži suvremenih gospodarskih kretanja, ukazivao je na ozbiljne promjene i značenje trgovine u stvaranju DBP-a. Ukazivao je na pogrešnu percepciju političkih i širih društvenih krugova prema trgovini koja je u to vrijeme bila dominantna društvena percepcija. Zapažen je bio njegov rad oko praktične nastave sa studentima Ekonmskoga fakulteta, a kao vanjski suradnik surađivao je s „Progresom“ u izradi mnogobrojnih studija, elaborata, priručnika te predložaka za interne akte za poduzeća te na izradi investicijskih planova. Surađivao je sa svim relevantnim časopisima koji su tretirali područje gospodarstva, napose trgovine. Zapaženi su njegovi napisi u Lokalnoj privredi, Ekonomskom pregledu, Novoj Trgovini, Turizmu, Računovodstvu i financijama, Savremenoj praksi, Trgovinskom glasniku, Privrednom vjesniku i Informatoru. Godinama je bio aktivan suradnik časopisa SUPERMARKET, a nasta-

Edo Čapka bio je čovjek širokih interesa. Moramo spomenuti i jedan njegov hobi, koji ga je zaokupljao sve do posljednjih dana života. Posjedovao je najveću privatnu zbirku gramofonskih ploča, CD-a i DVD-a na kojima su bile snimljene najkvalitetnije skladbe ozbiljne (klasične) glazbe, zabavne glazbe i narodne glazbe s istaknutim svjetskim i domaćim izvođačima. Kompletnu zbirku Edo Čapka poklonio je Sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu u kojoj će se voditi kao zasebna zbirka pod nazivom Fonoteka Čapka. I tu je dokazao svoju veličinu i rodoljubni duh: uvijek je želio stvarati nešto po čemu će ga se ljudi sjećati i kad više ne bude s nama. Za nas je ime Ede Čapke uvijek bilo sinonim profesionalnosti, etike i odgovornosti. Takav je bio na svim funkcijama koje je obavljao; takav je bio i kao dio naše izdavačke porodice. Takvoga ćemo ga i pamtiti. Zaželimo mu laku hrvatsku zemlju i miran počinak u njoj. Zaželimo da pronađe svoj vječni mir i da bdije, mirno i staloženo kakvim ga pamtimo, nad nama koji nastavljamo njegovo djelo. Hvala mu i vječna slava!

www.suvremena.hr

73


odijevanje

GOSPODARSTVENICI GOVORE

Odijelo koje se stapa s vlasnikom

Vrsni njemački krojač i modelist za šivanje po mjeri Josef Moser u krapinskoj Kotki od 8. – 13. svibnja, obučavao je tim Kotkinih krojača i modelista.

Š

ivanje po mjeri predstavlja najviši oblik izrade muških odijela koji se može postići u toj djelatnosti, pa ovi pomaci u proizvodnji nisu promakli ni menadžmentu naše najpoznatije i najkvalitetnije tvrtke muških odijela, Kotke iz Krapine. Zadnjih su godina, stoga mnogo uložili u razvoj i školovanje svojih stručnjaka, kako bi zadovoljili sve za-

74

Suvremena trgovina 3(41)

htjeve kupaca, a gospodina Josefa Mosera zamolili su da im pomogne u tom zahtjevnom procesu proizvodnje. Muška su odijela pravi simbol poslovnosti, bogatstva i moći, a uz lijep izgled kupcima je važno i da se u njima dobro osjećaju. Najbolje odijelo mora pristajati figuri, a šivanje po mjeri podrazumijeva eleganciju kroja, finoću u odabiru materijala, boje i uzorka, te briljantnost izrade. Iza Jozefa Mosera četrdesetogodišnja je uspješna karijera. Počeo je raditi 1967. kao zanatlija i postepeno napredovao u šnajderskom zanatu. Prekretnica u njegovom životu bila je 1982. kada je promijenio tvrtku i postao savjetnik za kupce u projektu šivanje po mjeri, gdje radi punih 20 godina. Potom 12 godina radi za njemačku tvrtku Loden Fray, jednu od najpoznatijih po šivanju po mjeri.

Ovaj pristup omogućava kupcu biranje odijela prema svojim željama. Sam odabire kvalitetu i boju tkanine, podstave, neke od detalja… Zadnjih se godina udvostručila mogućnost izmjene prilagođenih detalja, pa se tako još više pažnje može posvetiti kupcu i njegovim potrebama. O količini tih promjena ovisi i cijena tako izrađenog odijela. Primjerice, u Njemačkoj cijene takvih odijela ovisno o količini uloženog, zapravo ručnog rada, variraju od 800 - 2.000 eura, a najskuplji primjerci i mnogo više. Što je proizvod skuplji ima više individualnosti. Namjera je ovim posebnostima, u kojima kupci sami sudjeluju, motivirati ih na kupnju odjela šivanih upravo za njih i u tom smislu unikatnih. Ovako šivana odijela ističu njihovu figuru, ne može se dogoditi da su hlače ili sakoi preširoki ili preuski… predugi ili prekratki, a po želji ku-


Projekt „KOTKA po mjeri“

KLUB TOP-ODIJELA

P

reminum segment u plasmanu konfekcije je u značajnom porastu i šivanje po mjeri svakako predstavlja novi izazov za domaće proizvođače. Pokazalo se, naime, da 3D scanner ipak ne odražava pravu sliku tijela i u praksi je dokazan veliki broj grješaka. Prednost dobiva HANDMADE!!! Posebno kad je riječ o zahtjevnoj klijenteli i VIP-osobama. Da bi što potpunije odgovorili zahtjevima u tom pogledu KOTKA intenzivno kontaktira i surađuje s jednim od vodećih europskih i svjetskih modelista Josefom Moserom. Boravak istaknutog stručnjaka u KOTKI iskorišten je za upoznavanje sa specifičnostima konfekcije po mjeri. On sam ističe kako je trebalo povezati stvarne mogućnosti, osigurati sinergiju cijeloga sustava i integrirati to u novu uslugu.

paca mogu se zapravo prikriti i neki nedostaci kako bi vizualno izgledali skladnije i ljepše. Zadatak je napraviti dobru figuru… i još bolju… Posljednjih je godina takav način proizvodnje u Njemačkoj u porastu. U tvrtki Brion koja je proizvodila muška odijela na taj način, snimljen je i film u kojem su odjenuli poznate glumce. Primjerice, vrijedno je istači i primjer jedne njemačke tvrtke koja je svoju djelatnost počela s proizvodnjom tkanina, a danas se specijalizirala za šivanje po mjeri i ulaze u trend upravo ovakvom proizvodnjom.

Uspješno usvojene nova znanja Bio je ovo vrlo uspješan tjedan – ocjenjuje svoj rad sa Kotkinim timom, gospodin Moser. Položen je kamen temeljac za rad u Kotki po ovom sistemu šivanja po mje-

Tjedan obuke KOTKINIH majstora protekao je u stvarno radnoj atmosferi upravo u nastojanjima da se sve te elemente posloži u zanimljiv i održiv projekt. Jasno, put do priznatog statusa u konfekciji po mjeri nije jednostavan i traje dugo. KOTKA time ostvaruje svoj cilj: stvaranje kluba TOP-odijela, namijenjenih poslovnim ljudima, sportašima, političarima i estradnim umjetnicima kao ciljnoj skupini. Da bi se nastavila krojačka tradicija, KOTKA svojim cijenjenim klijentima nudi – kao novu uslugu – izradu odijela i modne konfekcije po mjeri. Bilo da ste u potrazi za većom paletom boja, uzoraka, ili tkanine, ili ako imate specifičan model na umu, cijenite određene opcije i detalje koje niste pronašli u većini ponuđenih odjevnih predmeta, u „KOTKA po mje-

ri. Mnogo je toga novog usvojeno, no najvažnije je što se ova proizvodnja razvija postepeno, sigurnim koracima. Gospodin Moser prisjetio se dana kada je kao glavni asistent, sam radio svaku operaciju. Bilo je to vrlo korisno iskustvo za njega, kada je i shvatio, da Šef smjene mora znati odgovor na svaki problem koji se pojavi u proizvodnji. Važno je zadržati kvalitetu proizvodnje. Zadovoljan je provedenim tjednom u Kotki, gdje je svoja znanja i iskustva prenosio na mlade Kotkine stručnjake, Anitu, Mirka i Maria. Mnogo su mjera uzeli, u Kotku su navraćali njeni brojni kupci, među kojima je bilo i mnogo poznatih osoba iz društveno političkog i gospodarskog života, kojima se u zadnje tri godine već izrađuju odijela na ovaj način, primjenom ove tehnologije šivanja po mjeri. – Ovo mi je svakako jedno novo iskustvo - istaknula je Kotkina modelistica Anita Pavić. Tehnike uzimanje mjere malo

KONFEKCIJA KRAPINA

ri“ programu možete kreirati odjeću koja odgovara na sve vaše potrebe. „KOTKA po mjeri“ je program koji ima za cilj zadovoljiti želje najzahtjevnijih klijenta, nudi ekskluzivnu uslugu posvećenu jedinstvenim proizvodima s pažnjom na detalje, kako bi klijentela imala priliku ostvariti svoj vlastiti stil i modni izričaj. Projekt „KOTKA po mjeri“ njeguje krojačku tradiciju, nudeći klijentima mogućnost da se sašije „po mjeri“ odijelo, sako i hlače. Nakon odabira jedne od visoko kvalitetnih tkanina koje su posebno odabrane od strane tima stručnjaka, nakon osobne mjerenja i potrebne krojačke procedure, odjevni predmet se izrađuje i dobivate unikatan KOTKA proizvod. Najvažnije da dobivate INDIVIDUALNOST koja se zamjećuje u svakoj prigodi.

su drugačije od naših, no svatko ima svoj način rada. Važno je dobro procijeniti figuru čovjeka kojem uzimate mjeru – doznajemo od Anite koja nam otkriva da su dnevno uzimali 20 do 30 mjera i zapravo mnogo toga naučili od ovog vrsnog i vrlo iskusnog krojača i modelara. Gospodin Moser vrlo je precizan, točan i smiren i bilo je užitak učiti od njega. Ovakva edukacija omogućava brzo razumijevanje i lako savladavanje znanja i ocjenjujem je iznimno pozitivnom za moj daljnji napredak – zaključuje Anita Pavić. Inače stručnjaci Kotke u mogućnosti su svojim kupcima iz visokokvalitetnih tkanina po njihovom izboru, izraditi odijelo po mjeri. Rok izrade takvog odijela je od 10 do 14 dana od uzimanja mjera uz preporučeno jednu probu. Kupci mogu sami izabrati tkanine od najpoznatijih proizvođača kao što su: Loro Piana, Ermenegildo Zegna, Zignone, ViST tale Barberis… www.suvremena.hr

75


KOTK

KONFEKCIJA KRAPINA

Drugo ime za vrhuns

• Svakodnevna briga za uredan i profinjen izgled suvremen

• Visoka udobnost nošenja, odlično pristajanje, prirodni kv osnovna su obilježja KOTKA odijela • Prepoznatljivost je posebna odlika

KOTKA stoga poručuje: Budi poseban, bu


KA

sko muško odijelo

nog muškarca uključuje pažljiv odabir kvalitetnog odijela

valitetni materijali, postojanost te jednostavno održavanje

udi svoj, budi zapažen, budi MOJ!

ZAGREB D.T.R., Ilica 25 MODIANA, City Center one West, Jankomir 33 MODIANA, Vukovarska 269b NAMA, Ilica d.d. u stečaju NAMA Kvatrić d.d. u stečaju, Kvaternikov trg TEKSTILPROMET, Dubrava 45 TEKSTILPROMET, Frane Petrića 7 TEKSTILPROMET, Meštrovićev trg 1J VELIKA GORICA MODIANA, Slavka Kolara 2 KRAPINA KOTKA, prodavaonica br. 1, Krambergerova 2 PULA RT - STIL, Flanatička 3 VESNA – STIL d.o.o., Sergejevaca 35 SOLIN MODIANA, Matoševa 10 ÐAKOVO MODIANA, Vladimira Nazora 6 RIJEKA TEKSTILPROMET, Koblerov trg 1 DUBROVNIK TEKSTILPROMET, Nikole Tesle 2 OSIJEK TEKSTILPROMET, Porta Nova, Svilajska 31a TEKSTIKPROMET, Trg slobode 3 ZADAR SMOKVICA, Fashion Square, trg sv. Stošije 3 MODIANA, Ul. Bleiburških žrtava 17 SPLIT Butique Mister Mot, Domovinskog rata 39 ŠIBENIK M – club, Trg kralja Držislava 4


sajmovi

Održan 34. sajam nautike i opreme za sport, kamping i rekreaciju -

3 4 . N AU T I C S H OW SAJAM NAUTIKE I OPREME ZA SPORT, KAMPING I REKREACIJU

B udva, 1 1 - 1 5. 05. 201 6 .

Jadranski sajam najavljuje

34. NAUTIC SHOW Sajam nautike, opreme za sport, kamping i rekreaciju od 11. do 15. maja 2016. godine na Jadranskom sajmu u Budvi.

Izložba koja afirmacijom različitih segmenata nautičke industrije u kontinuitetu podstiče i po razvoj nautičkog turizma, na pragu turističke sezone posjetiocima u poslovnom ambijent stavlja ponudu prilagođenu potrebama i specifičnostima nautičkog i turističkog tržišta – resantnih projekata male brodogradnje u regionu, preko brodskih i vanbrodskih motora, plovila za sport i razonodu pa sve do zastupnika prestižnih svjetskih brendova motornih b i jedrilica koji su nosioci novih tehnologija brodogradnje, ali i inovacija na polju ostalih seg nautičkog biznisa.

Nautic Show

Nezaobilazan dio manifestacije su oprema za plovila i sportove na vodi, transport i remont, ri i kamp oprema,čarter kompanije i finansijske usluge. Institucije, školske ustanove, udruž specijalizovani mediji i portali su učesnici i partneri Sajma sa kojima po tradiciji pripremam imljive programske aktivnosti, u skladu sa Vašim promotivnim potrebama i vodećim tren industrije. U programskom dijelu omogućavamo učešće i izlagačima, kako bi na zaokruže predstavili svoju ponudu i poslovne aktivnosti tokom manifestacije.

Unaprijedite prodajne rezultate, ostvarite direktan kontakt sa potencijalnim kupcima i po partnerima u dinamičnom poslovnom ambijentu, na samom početku nove nautičke sez obali Jadrana. Za učesnike smo obezbijedili značajne popuste, dizajnirane da podrže p aktivnosti i omoguće još uspješniji rezultat.

Uz poziv da blagovremeno prijavite učešće i iskoristite povoljnosti koje nudimo, želim uspješan sajamski nastup i ugodne trenutke na 34. Sajmu nautike u Budvi.

Na Sajmu tehnike u Beogradu

S poštovanjem,

Aleksandar R Projekt me

Rajko Bujković

Srđa Popović

oc.dr. Rajko Bujković rekao je da je ovogodišnji Sajam nautike okupio niz izlagača koji su se predstavili s više od 60 brendova, te naglasio raznovrsnost i pristupačnost ponude.

„Prateći privredne tokove Jadranski sajam AD je razvijao svoju djelatnost u zemlji i inozemstvu, ali ono što je uvijek ostalo kao 'okvir prepoznatIjivosti' u njegovom razvoju su vjerni izlagači i grad Budva. Danas prisustvujemo još jednoj značajnoj manifestaciji u organizaciji Jadranskog sajma, Sajmu nautike i opreme za sport, kamping i rekreaciju.“

D

„Jadranski Sajam je već 34 godine prisutan na tržištu kada je u pitanju nautička oprema, koju i promovira i unapređuje prodaju kako plovila, nautičke opreme, tako i sveg ostalog što je vezano za nautički turizam“, rekao je Bujković. „Za svoj nastanak i razvoj Budva u velikoj mjeri treba zahvaliti pomorstvu i trgovini. Tradiciju zasnovanu na razvoju ove dvije privredne grane, uz turizam koji je stigao na naše prostore nešto kasnije, na najbolji mogući način baštini i dalje razvija Jadranski sajam AD.“ Predsjednik općine Budva dr. Srđa Popović istaknuo je:

78

Suvremena trgovina 3(41)

Obzirom na činjenicu da je Crna Gora pomorska zemlja, zemlja čuvenih moreplovaca, pomorskih kapetana, Popović je kazao da onda i ne čudi što, zahvaljujući ovakvim manifestacijama, teži očuvanju koraka sa svijetom kada je u pitanju i nautički turizam - jedan od najznačajnijih segmenata turizma kao privredne grane, koju naš grad i naša država razvijaju na valjan način.

AD Jadranski sajam, Trg slobode 5, 85310 Budva / Tel: +382 410 423, Fax: +382 33 452 132 fair@jadranskisajam.co.me

w w w. a d r i a f a i r. c o. m e

B

oraveći u radnoj posjeti Sajmu tehnike u Beogradu, direktor Jadranskog sajma, doc.dr. Rajko Bujković, susreo se s izvršnim potpredsjednikom Regionalne privredne komore Valjevo Petrom Nikolićem i predsjednicom Hrvatske gospodarske komore - Županijske komore Pula Jasnom Jaklin Majetić, na štandu Hrvatske gospodarske komore. Priliku su iskoristili da razmijene informacije koje mogu biti u funkciji unapređenja suradnje kada je u pitanju prezentacija privrede regije kroz međunarodne sajamske platforme koje nudi Jadranski sajam u Budvi. Također je razmatrana suradnja u okviru predstojećih sajamskih manifestacija, prije svega Sajma građevine, energetike, vode, vodovodi i sanitarne tehnologije, te malih i srednjih poduzeća.


Profile for Suvremena trgovina - online

Suvremena 3 2016  

Stručni časopis za trgovinu, trgovina, financije, gospodarstvo, turizam, marketing, carina, sajmovi, Magros, trgovina u urbanim sredinama, l...

Suvremena 3 2016  

Stručni časopis za trgovinu, trgovina, financije, gospodarstvo, turizam, marketing, carina, sajmovi, Magros, trgovina u urbanim sredinama, l...

Advertisement

Recommendations could not be loaded

Recommendations could not be loaded

Recommendations could not be loaded

Recommendations could not be loaded