Page 1

PROGRESSIVE MAGAZIN • PRVI SPECIJALIZIRANI ČASOPIS ZA TRGOVINU MJEŠOVITOM ROBOM  GODINA XI  BROJ 135

ISSN 1331-7865

11 godina s vama  VAŽNA GRANA GOSPODARSTVA U osvrtu na 2013., u Udruženju trgovine HGK navode da je hrvatska trgovina već prije ulaska u EU dosegnula europske i svjetske standarde. Za daljnji napredak je važno poticati potrošače da kupuju što više hrvatskih proizvoda, ali i trgovce da ponude kvalitetne domaće proizvode jer kupovinom potičemo potrošnju koja je, uz investicije i izvoz, jedan od važnih čimbenika u pokretanju novoga gospodarskog ciklusa.

Pjenušci

MLADEN PAPAK

predsjednik Uprave, Iločki podrumi d.d.

www.progressive.com.hr www.facebook.com/progressive.hr


48 progressive |

12: 2013


ISSN 1331-7865

| 12:2013

progressive |

12:2013

49


| 12:2013

progressive |

12:2013

51


PROGRESSIVE M A G A Z I N

|

Uvodnik

12: 2013 CMG MEDIA SOLUTIONS d.o.o.

Ususret izazovima

Starotrnjanska 23, 10000 Zagreb crier@crier.hr www.progressive.com.hr ISSN 1331-7865

Na kraju smo još jedne za maloprodaju vrlo uzbudljive godine. U ozračju ekonom­ ske krize, potrošači su postali mudriji nego ikad. Sve su umreženiji preko društvenih platformi i očekuju personaliziranu mogućnost kupovine. Tragaju za integriranim višekanalnim shopping iskustvom. S druge, pak, strane, trgovci su stavljeni pred izazov – kako zadovoljiti kupce, biti fleksibilnima, ali se i neprestano razvijati. U fokus sve više ulazi tehnologija te smanjenje troškova poslovanja, ali cilj ostaje isti – povećanje prometa i što veća zarada.

UREDNICE Marija Sedlar, 01 4854 428 marija@crier.hr Marija Kosor, 01 4854 279 marija.k@crier.hr SURADNICI Nataša Antunović, Željka Bakmaz, Ana Bulaš, Andrija Frinčić, Ivona Bačelić Grgić, Jasmina Kajtezović, Dijana Klekar, Karla Kovač, Martina Lešnjak, Milica Rakuša Martulaš, Tomislav Stiplošek

Kako u godišnjem pregledu 'Tehnologija u retailu 2013.' navodi naš suradnik An­ drija Frinčić, popularnost eCommerce, broj novootvorenih web trgovina i promet koje ostvaruju, jasni su pokazatelji da smo svjedoci jedne nove revolucije – teh­ nološke! Razumijevanje promjena u navikama i ponašanju kupaca i svjesnost o njihovim online preferencijama, kao i interakcija s njima, bit će sve važnije stavke za uspješnu maloprodaju.

PRODAJA/MARKETING Danijela Lanović, 01 4854 278 danijela.l@crier.hr Valentina Godler Dobraš, 01 5391 546 valentina.g@crier.hr

Potrošači su, također, postali i racionalniji i osjetljiviji na cijene nego ikad prije. U godišnjoj analizi Hrvatske Gospodarske Komore istaknuto je da je hrvatska trgo­ vina već prije ulaska u EU dosegnula europske i svjetske standarde, i u ponudi proizvoda, i po izgradnji suvremene maloprodajne mreže. Gledajući u nadolazeće razdoblje, u HGK smatraju da je od velike važnosti potrošače poticati da kupnjom hrvatskih proizvoda pridonesu poticanju potrošnje koja je, uz investicije i izvoz, je­ dan od najvažnijih čimbenika u zatvaranju, ali i pokretanju novoga gospodarskog ciklusa.

VODITELJICA UREDA Irena Šahman, 01 4854 431 I NAKLADE irena@crier.hr GRAFIČKA UREDNICA Ivana Voloder ivana.v@crier.hr TISAK

Gospodarska 9, Sveta Nedelja

GROUP MANAGER John Whitbread john@crier.co.uk

Kretanja u hrvatskoj maloprodaji odvijaju se istim ritmom kao u ostalim zemljama EU-a. Čekaju nas mnogi izazovi: poboljšanje životnog standarda, inovacije, konku­ rentnost… ali i smanjenje nezaposlenosti, što je moguće ostvariti jedino uz anga­ žman gospodarstva, a posebno trgovine.

Pro­gres­si­ve ma­ga­zin iz­la­zi jed­nom mje­seč­no i bes­pla­tan je za cil­j­nu sku­pi­nu (tr­go­vi­ne, pro­iz­vođa­če, dis­tri­bu­te­re, uvoz­ ni­ke i iz­voz­ni­ke ro­be ši­ro­ke po­troš­nje) u Hr­vat­skoj. Iz­da­vač pri­drž­a­va pra­vo da odre­di cil­ja­nu sku­pi­nu či­ta­te­lja. Za član­ke, sli­ke i obli­ko­va­nja ob­jav­lje­na u ovom ča­so­pi­su sva su pra­va pri­drža­na. Ne­do­puš­te­na je ob­ja­va, pre­ra­da, re­pro­du­ci­ra­nje, um­no­ža­va­nje, imi­ti­ra­nje, stav­lja­nje na elek ­tro­nič­ke me­di­je i dru­gi na­či­ni pre­no­še­nja bez su­glas­nos­ti na­klad­ni­ka. Ru­ko­pi­ se, fo­to­gra­fi­je i os­ta­le pri­lo­ge ne vra­ća­mo.

U iščekivanju novih izazova i s nadom da će nam svima nadolazeća godina donijeti pozitivna iskustva, svim čitateljima Progressiva želimo sretnu, kreativnu i uspješnu Novu godinu! 

Marija Kosor

sadržaj

marija.k@crier.hr

OSVRT NA 2013. STABILIZACIJA POTROŠNJE U TRGOVINI NA MALO 10

POD POVEĆALOM ČAJ

20

FOKUS PREHRANA SIR

28

FINANCIJE I POREZI PROMJENE KOJE SU OBILJEŽILE 2013.

14

INTERVJU MJESECA MLADEN PAPAK, ILOČKI PODRUMI

22

TEMA BROJA PJENUŠCI

30

TEHNOLOGIJA TRANSAKCIJE SELE U VIRTUALNE TRGOVINE

16

FOKUS NEPREHRANA OMEKŠIVAČI

26

PROFIL MARIJANA JAVOROVIĆ, KANDIT

40


 VIJESTI

Iz zemlje Odobrena koncentracija Agrokora i Mercatora

Otvoren trgovački centar Golubica Mall U samom centru Vukovara, na adresi Jurja Strossmayera 16, Agrokor je otvorio trgovački centar Golubica Mall. Novi tr­ govački centar otvorili su Željko Sabo, gradonačelnik grada Vu­ kovara, Božo Galić, župan Vuko­ varsko-srijemske županije i Ivan Todorić, predsjednik Nadzor­ nog odbora Agrokora. Centar vrijedan 68 milijuna kuna, koji otvara sto novih radnih mjesta, izgrađen je u nepunih 18 mje­ seci. U projektiranju i izgradnji centra radile su domaće tvrtke.

Slovenska agencija za zaštitu tržišnog natjecanja pozitivno riješila prijavu Agrokora o koncentraciji, vezanu za povezivanje s Mercatorom. Slovenski regulator od Agrokora nije zahtijevao dodatne mjere jer ocjenjuje da koncentracija neće na slovenskom tržištu dovesti do bitnog smanjenja učinkovite sposobnosti konkurencije.

HUP zabrinut zbog krize Vodstvo HUP-a izrazilo je duboku zabrinutost ozbiljnošću situacije i trendovima koji ukazuju na daljnje pogoršanje svih ekonomskih para­ metara kao i na daljnje urušavanje hrvatskoga gospodarstva. Na alarmantnost situacije ukazu­ ju mnogobrojni objektivni podaci - od snižava­ nja kreditnog rejtinga koji je sve dalje od inve­ sticijskog, do novog rasta broja nezaposlenih.

SPAR u suradnji s hrvatskim mljekarima U ovom trenutku za proizvodnju čak 13 artikala Spar robnih maraka koristi se mlijeko hrvatskih mljekara i prerađivača mlijeka. "Spar će nastaviti suradnju i partnerstvo sa svojim dobavljačima, a hrvatski mljekari svakako će dobiti podršku za plasman kvalitetnih proizvoda koji će se pod Spar robnim markama plasirati na policama hrvatskih Spar i Intesrapr trgovina", priopćeno je iz Spara.

Konzum u potrazi za milijunašem Popularni Ivan Šarić zaštitno je lice nove kampanje Konzuma za veliku nagradnu igru "Moja milja kuna", u kojoj će najsretniji kupac odnijeti bogatu nagradu od čak milijun kuna na MasterCard® kartici. Jedinstvena nagradna igra u Konzum prodavaonicama trajat će do 31. prosinca. Izvlačenja glavne nagrade bit će održano 11. siječnja 2014. u Super Konzum prodavaonici u Dankovečkoj ulici u Zagrebu.

Atlantic Grupa preuzima distribuciju Unilevera Atlantic Grupa i Unilever potpisali su ugovor kojim Atlantic u Hrvatskoj i Sloveniji preuzima distribuciju jednog od najvećih svjetskih proizvođača robe širo­ ke potrošnje s prihodom koji prelazi 50 milijardi eura, u čijem se portfelju nalaze globalno poznate robne marke Knorr, Rama, Lipton, Bertolli, Hellmann's, Dove, Axe, Rexona, Cif, Domestos i mnoge druge. Ugovor je, promatrajući ukupnu godišnju vrijednost prodaje portfelja na ova dva tržišta, vrijedan ukupno 32 mili­ juna eura.

Martin Best novi direktor marketinga Carlsberga Croatia Martin Best novi je direktor marketinga Carlsberga Croatia i član menadžment tima kompanije s odgovornošću za hr­ vatsko i mađarsko tržište. Best dolazi iz grupacije Carlsberg u kojoj je od 2008. obnašao menadžerske funkcije u proda­ ji i marketingu na različitim tržištima. U sjedištu grupacije Carlsberg u Danskoj radio je na strateškom razvijanju i reali­ zaciji globalnih marketinških kampanja za premium brendo­ ve dok je za upravljanje i razvoj prodajnih kanala te odnose s ključnim kupcima bio zadužen tijekom dvogodišnjeg anga­ žmana u Baltika Breweries u Rusiji.

Priznanja džemu Dalmatia Ivana Gavrilović nova predsjednica Uprave Dione Prestižni američki časopis Bon Appétit uvr­ stio je džem od smokava Dalmatia, proizvod tvrtke Hermes International, na svoju ljestvi­ cu 25 Must Have Items for the Holidays (Dva­ deset i pet proizvoda koje morate nabaviti za blagdane). Džem od smokava hrvatske tvrtke Hermes International u SAD-u se pro­ daje pod nazivom Dalmatia, dok ga kupci u Hrvatskoj poznaju pod brendom Dida Boža. 6 progressive |

12: 2013

Nova predsjednica Uprave Dione je Ivana Gavrilović. Poziciju je preuzela od Roka Vodopije čiji je tim uveo Dionu u proces restrukturiranja. Ivana Gavrilović, dosadašnja članica Uprave ima bogato iskustvo u upravljanju unutar FMCG sektora te unutar Gavrilović Grupe koja je od 2003. vlasnik trgovačkog lanca Diona. Prije dolaska u Dionu, u Mesnoj industriji Gavri­ lović bila je odgovorna za razvoj proizvoda i širenje na tržište Europske unije. Svojim znanjem i iskustvom trebala bi pridonijeti daljnjoj stabiliza­ ciji i razvoju Dione.


| 12:2013 Kaufland: Kamen temeljac za Logistički centar Jastrebarsko Odlično posjećen 8. Kaufland je 29. studenoga Zagreb VINOcom svečano položio kamen te­ meljac kojim je obilježen po­ četak izgradnje novog Logi­ stičkog centra u Industrijskoj zoni Jalševac - Čabdin pored Grada Jastrebarskog. Tvrtka Kaufland Hrvatska poznata je po ulaganju u svoje dje­ latnike, ali i po ulaganju u nove projekte kao što je i ovaj čija je vrijednost veća od 75 milijuna eura, a pro­ teže se na površini zemljišta od 163.000 m2 gdje će se uz postojeću halu graditi još tri, ukupne površine 64.500 m2. No­ voizgrađeni logistički centar koristit će se za interne potrebe tvrtke Kaufland Hrvatska k.d. iz kojeg će se opskrbljivati poslovnice u Hrvatskoj.

U zagrebačkom hotelu Esplanade 29. i 30. studenoga održan je 8. po redu Međunarod­ ni festival vina i kulinarstva VINOcom. Svoje je proizvode predstavilo više od 270 doma­ ćih i inozemnih proizvođača kao i svi pozna­ tiji hrvatski, ali i vinari iz susjedstva. Odlično posjećen festival, koji je ove godine postigao rekord po broju izlagača, pohodili su trgovci iz Hrvatske, ali i ostalih zemalja EU-a.

20 godišnjica poslovanja tvrtke Stanić Održana konferencija Superprodavač 2013.

Tvrtka Stanić, vodeći distributer prehrambenih proizvoda plus i minus režima na hrvatskom tržištu, obilježila je 29. studenoga 20 godina uspješnog poslovanja eventom nazvanim 'Salamijada'. U ugodnom druženju u logističko distributivnom centru Stanić u Kerestincu 'zatvorili' su 2013. te najavili novitete za 2014. godinu, uz vrhunski gurmanski doživljaj te bo­ gat i zanimljiv program. Salamijadi je prisustvovao veliki broj poslovnih partnera i prijatelja kompanije, a u Staniću se nadaju da će događaj postati tradicionalan. Jedna od novosti u Staniću je preuzimanje distribucije sladoleda iz portfelja kompanije Unilever za područje Hrvatske. Unilever je jedan od vodećih svjetskih dobavljača prehram­ benih proizvoda te kozmetičkih proizvoda i proizvoda za domaćinstvo, a Peter Szabo, generalni menadžer Unilever Adrije poručio je: „Želimo podići razinu kvalitete distribucije sladoleda i iskoristiti sav potencijal naših vodećih brendova: Algide, Magnuma, Cornetta i Carte d'Ora na hrvatskom tržištu”. Stanić ima vrlo jake kapacitete u hladnoj, smrznutoj i HoReCa distribuciji na hrvatskom tržištu i u potpunosti je posvećen nadolazećoj poslovnoj suradnji.

Novi uspjesi vodećih ljudi Zagrebačke pivovare Dugogodišnja direktorica marketinga i članica Nadzornog odbo­ ra Zagrebačke pivovare Anita Boltužić Kučić imenovana je direk­ toricom svih Molson Coorsovih brendova na europskim tržišti­ ma, u osam europskih zemalja u kojima kompanija posluje. Na toj poziciji Boltužić Kučić bit će odgovorna za cjelokupan portfelj Molson Coorsovih brendova, uključujući Staropramen, Carling International, AB-InBevove licencne i distribucijske brendove te sve lokalne core lager brendove. Na mjesto direktora marketinga Zagrebačke pivovare imenovan je Darko Ivančević, dosadašnji Marketing Manager za core brendove Zagrebačke pivovare.

U zagrebačkom kongresnom centru Antuno­ vić krajem studenoga održana je dvodnevna konferencija Superprodavač, u organizaciji časopisa Poslovni savjetnik i pod medijskim pokroviteljstvom Progressiva. Konferencija je okupila oko 230 poslovnih ljudi iz cijele Hr­ vatske. Na četvrtom po redu Superprodava­ ču u fokus su stavljena provjerena i praktična znanja iskusnih stručnjaka iz prodaje. Na pre­ davanjima su se mogli čuti korisni savjeti o direktnoj prodaji, motivaciji prodajnog tima, poslovnom imidžu prodavača, online prodaji i sklapanju kupoprodajnih ugovora.

Super Konzum otkupljuje stari papir Vodeći nacionalni distributer Tisak i vodeći trgovački lanac Konzum odlučili su zajedno potaknuti građane na očuvanje okoliša te je Tisak otvorio 15 novih lokacija za otkup sta­ rog papira u Super Konzum prodavaonicama u Zagrebačkoj županiji. Usluga otkupa starog papira uvedena je tijekom ljeta i Tisak je do sada diljem Hrvatske otvorio 35 lokacija.

progressive |

12:2013

7


 VIJESTI

Iz regije i svijeta 51. dm trgovina u Srbiji U Novom Sadu u studenome otvo­ rena 51. filijala dm-a, na prodajnom prostoru od 330 m2. U objektu koji raspolaže s tri blagajne i ima širok asortiman, zaposlena su tri radnika i dva studenta.

Nestlé se širi u Turskoj Nestlé će proširiti kapacitete svoje tvornice u Karacabeyu u Bursi, kako bi na tome mjestu proizvodio Maggi juhe za sjevernoameričko i bliskoistoč­ no tržište, kao i za Saudijsku Arabiju. Kompanija je investirala 22 milijuna turskih lira u izgradnju dva dodatna proizvodna postrojenja u Karacabeyu, u kojima će biti zaposleno 100 radnika.

Domaća trgovina preuzela Maxi i Tempo Crnogorska kompanija Domaća tr­ govina preuzela je Maxi, Mini Maxi i Tempo objekte u Crnoj Gori. Poslov­ ni odnos sa dosadašnjim vlasnikom tih objekata, belgijskom kompani­ jom Delhaize, nastavit će se kroz franšiznu suradnju, što će omogu­ ćiti dostupnost robnih marki 365 i Premia.

Auchan se širi u Rusiji Nestlé je otvorio novu tvornicu u Ru­ siji i planira da do 2020. sve njegove tvornice rade s "nultim otpadom". Nestléova najnovija tvornica, u koju je investirano 60 milijuna eura, otvo­ rena je u Vjaznikiju. Kapacitet tvor­ nice je 30.000 tona Maggi proizvo­ da godišnje, a proizvodit će začine, umake i instant juhe i opsluživat će tržište Rusije i bivših sovjetskih republika.

Lidl investira u Finskoj Njemački diskonter Lidl planira in­ vestirati više od 100 milijuna eura u svoje poslovanje u Finskoj tijekom 2014. Tako će na najbolji mogući način iskoristiti rast koji u toj zemlji bilježi već nekoliko godina. Lidl je otvorio svoju prvu diskontnu trgo­ vinu u Finskoj 2002., a sada posluje kroz 141 objekt diljem zemlje.

8 progressive |

12: 2013

Otvoren prvi Casino Supermarché u Srbiji U moderno uređenom prodaj­ nom prostoru, tvrtka Sodibal otvorila je prvi market pod bren­ dom francuskog maloprodajnog lanca Casino Supermarché u Sr­ biji. Prvi objekt je otvoren u Be­ ogradu, na Topličinom vijencu. Asortiman trgovine čini više od 2500 artikala, s posebnim nagla­ skom na odabir preko 300 proi­ zvoda trgovačke robne marke Casino, kojima ovaj trgovac želi približiti 'duh Francuske' domaćim potrošačima. Ugovor o partnerstvu između tvrtki Sodibal i Casino grupe podrazumijeva otvaranje prodajnih objekata s oznakom Casino Supermarché, kao i distribuciju proizvoda pod brendom Casino na tržište Balkana.

Otvoren prvi Tempo u užoj zoni Beograda Novi Tempo otvoren je 26. studenoga u Bačvanskoj ulici u Beogradu i jedini je objekt toga tipa u užem gradskom poja­ su. Novi Tempo prostire se na 3400 m2 prodajnog prostora, ima više od 100 za­ poslenih i 16 blagajni. "Delhaieze je danas dostigao impozantnu cifru od 379 obje­ kata diljem Srbije. Nastavit ćemo una­ prjeđivati našu maloprodajnu mrežu i u sljedećoj godini otvaranjem novih i renoviranjem postojećih trgovina", najavio je Slodoban Rudan, direktor prodaje Delhaizea Srbija.

Auchan završio sa rebrendiranjem Reala Auchan Rusija završio je sa svojim 16 mi­ lijuna eura vrijednim rebrendiranjem Real trgovina, kazao je generalni direktor Je­ an-Pierre Germain. Real posluje kroz 16 tr­ govina u Rusiji, a Auchan je investirao mi­ lijun eura po trgovini za rebrendiranje. Uz to, Auchan Rusija će investirati 33 milijade rubalja, uključujući i novac za rebrendira­ nje, u otvaranje 23 nove trgovine i pove­ ćanje prodajnog prostora za oko 30%. Trenutno Auchan Rusija posluje kroz 53 Auchan hi­ permarketa, 18 hipermarketa Auchan Citi, 4 Nasha Raduga radnje i 4 Auchan Sad trgovine.

Češka: Mondelez otvara novu tvornicu biskvita Mondelez International najavio je da će uložiti više od 100 milijuna dolara u naj­ suvremeniju tvornicu biskvita do sada, koja će se nalaziti u Opavi u Češkoj. Inve­ sticija obuhvaća izgradnju 200 novih lini­ ja za proizvodnju Oreo cookiesa i belVita breakfast biscuitsa. Od 2009., neto prihod Orea i belVite je u Europi porastao za 25%. Ova tvornica će osigurati dodatne kapacitete koji će omogućiti kompaniji da drži korak s očekivanom potražnjom u narednom periodu.


| 12:2013 Tesco dovršio prodaju poslovanja u SAD-u Tesco je dovršio prodaju svojih američkih podružnica Fresh & Easy investicijskoj tvrtki Yucaipa, izvijestio je Retail Week. Yucaipa očekuje da će ponovno pokreta­ nje Fresh & Easy biznisa zabilježiti pozitivne EBITDA brojke, te da će pokrenuti zaradu "desetaka milijuna dolara". "Nakon objave od 10. rujna 2013. godine da je Tesco suglasan prodati materijalni dio operativnog biznisa Fresh & Easy tvrtki YFE Holdings Inc, podružnici Yucaipa Com­ panies LLC, potvrđujemo dovršetak transakcije", priopćio je Tesco.

Philip Morris ulazi u poslovanje s e-cigaretama Philip Morris International Inc planira iduće godine ući u poslovanje s elek­ tronskim cigaretama, koje proizvođač cigareta Marlboro vidi kao "najveću priliku za rast". U razgovoru s ulagači­ ma u New Yorku, izvršni direktor Philip Morrisa Andre Calantzopoulos otkrio je da će tvrtka ući u posao s e-cigaretama u drugoj polovici 2014. i tako odgovoriti na brzo rastuću potražnju za manje štetnom alternativom cigaretama. Najveća svjetska duhanska tvrtka lansirat će novu liniju proi­ zvoda pod nazivom "Smanjenje rizika", najavio je Calantzopoulos.

150. Express trgovina Carrefoura u Španjolskoj Carrefour je otvorio 150. Express con­ venience trgovinu u Španjolskoj. Naj­ novija trgovina otvorena je u Madridu. Ovaj format Carrefour je u Španjolskoj predstavio 2010. godine. Mreža uklju­ čuje trgovine na BP benzinskim po­ stajama te franšizno poslovanje. Du­ goročno, Carrefour planira otvaranje dodatnih 60-70 trgovina. Kantar Worldpanel izvijestio je o 7,6-postotnom konstantnom tržišnom udjelu Carrefoura Španjolska. Ovaj se trgovac i dalje bori s teškim tržišnim uvje­ tima, a prodaja u 2012. godini, u odnosu na prethodnu godinu, pala je za 4,6%.

Lidl investira 100 milijuna eura u Finskoj Njemački diskonter Lidl planira investirati više od 100 milijuna eura u svoje poslova­ nje u Finskoj tijekom 2014. Tako će na naj­ bolji mogući način iskoristiti rast koji u toj zemlji bilježi već nekoliko godina. Nedav­ no je finski dnevni list Kauppalehti prenio informaciju o planiranoj investiciji, ali se u tekstu ne spominje nitko od službenih osoba iz Lidla kao izvor informacija. Ipak, priču je "pokrio" i IGD. Lidl je otvorio svoju prvu diskontnu trgovinu u Finskoj 2002. godi­ ne. Sada posluje kroz 141 objekt diljem zemlje, u regijama Forssa, Iisalmi, Jyvaskyla Kaarina.

progressive |

12:2013

9


 AKTUALNO

Osvrt 2013.

Stabilizacija potrošnje u trgovini na malo Hrvatska trgovina je već prije ulaska u EU u svom razvoju dosegnula europske i svjetske standarde, i u ponudi proizvoda, i po izgradnji suvremene maloprodajne mreže. Naime, trgovina je u Hrvatskoj jedna od najrazvijenijih i najkonkurentnijih grana gospodarstva. Karakteriziraju je internacionalizacija, koncentracija i konsolidacija. U 2012. godini 14 trgovaca držalo je 79,3 posto tržišta. Pripremile: Milica Rakuša Martulaš i Ivona Bačelić Grgić, Udruženje trgovine, HGK

T

rgovina je važna grana hrvatskog gos­ podarstva po svim makroekonomskim pokazateljima. U trgovini je, prema kri­ teriju udjela u ukupnom broju registriranih pravnih osoba prema podacima FINA-e, u 2012. godini poslovalo 28,1% gospodarskih subjekata te je zapošljavala 22,1% ukupnog broja zaposlenih. Udio distributivne trgovine u BDP-u kreće se oko 10%. S druge strane, tr­ govina je zrcalna slika svih makroekonomskih pokazatelja te je prva u doticaju s potrošači­ ma i bilježi sve promjene u njihovu ponaša­ nju. Osnovni pokazatelji kretanja u trgovini na malo i u 2013. godini kazuju da je došlo do stabilizacije potrošnje. Kad je riječ o kretanji­ ma u prometu u trgovini na malo, i u 2013. godini vidljiv je sezonski karakter djelatnosti. Tako se već tradicionalno bilježi rast prometa pod utjecajem uskrsnih blagdana, turističke sezone i, naravno, prosinca, najznačajnijeg mjeseca za trgovinu.

ULAZAK U EU Drugu polovicu 2013. godine obilježio je ula­ zak Republike Hrvatske u članstvo Europske unije. Riječ je o strateškom cilju Republike Hr­ vatske koji je ispunjen i pred nama su novi iza­ zovi koji će u konačnici utjecati i na rast sveu­ kupnog gospodarstva. Kad je riječ o trgovini, ulazak Hrvatske u EU nije donio bitne promje­ ne, osim slobodnijeg kretanja roba i usluga na tržištu Unije. Hrvatska je trgovina već ranije u svom razvoju dosegnula europske i svjetske standarde, i u ponudi proizvoda, i po izgradnji suvremene maloprodajne mreže. Naime, tr­ govina je u Hrvatskoj jedna od najrazvijenijih i najkonkurentnijih grana gospodarstva. Karak­ teriziraju je internacionalizacija, koncentracija 10 progressive |

12: 2013

i konsolidacija. U 2012. godini 14 trgovaca držalo je 79,3 posto tržišta. No valja naglasiti kako koncentracija nije nikakva hrvatska spe­ cifičnost jer u većini europskih država prvih 10 trgovca drži od 60 do 80 posto tržišta. Ni internacionalizacija trgovine nije hrvatska specifičnost. Taj je proces padom Berlinskog zida ubrzano tekao u tranzicijskim zemljama. U vezi s tim promjenama na tržištu, svjedoci smo sve veće konsolidacije koja rezultira pre­ uzimanjem i strateškim povezivanjem pojedi­ nih trgovaca. Vezano za strukturu tržišta po tipovima malo­ prodajnih formata, treba istaknuti da se pove­ ćava udio prodavaonica velikih formata. Isto tako, raste i broj diskontnih prodavaonica pod utjecajem aktualnih kretanja na tržištu dok se udio malih prodavaonica smanjuje. Ipak, u 2012. godini dolazi do prihvaćanja EU trendova koje obilježava otvaranje prodava­ onica manjih formata od strane velikih trgo­

vačkih lanaca.

NOVI POTROŠAČ Trgovina ima važnu ulogu jer predstavlja sponu između proizvodnje i potrošača. No potrošači su ti koji odabiru mjesto i vrijeme kupnje, i oni za svakog trgovca predstavljaju ključ uspjeha na tržištu. Posebno su važni lo­ jalni kupci jer oko 50% takvih kupaca troši veći dio svog budžeta u jednom trgovačkom lan­ cu, odnosno troše više nego svi ostali kupci. S druge strane, nedvojbeno je da je aktualna gospodarska situacija na tržištu dovela do određenih promjena u navikama potrošača te da se kupci ponašaju racionalnije. Potrošači su postali osjetljiviji na cijenu, odnosno ona postaje važna pri donošenju odluke o kupnji, te traže vrijednosti za svoj novac. Kriza je kup­ ce pretvorila u kritičnije, aktivnije i informira­ nije. Tako sve više građana prati i kupuje na akcijskim prodajama i na temelju letaka obila­


| 12:2013 zi i po više prodavaonica. Također, smanjuje se vrijednost pojedinačne kupnje i mijenja struktura potrošnje. Ukratko, novca ima manje pa on potrošaču vrijedi više. S druge strane, i trgovci su se pripremili - oni su prvi u doticaju s potrošačima te osjete svaku promjenu u njihovom ponašanju i u svojem prodajnom asortimanu nude proizvode koji ci­ jenom odgovaraju kvaliteti, nastojeći i na taj način povećati lojalnost svom trgovačkom lancu.

BUĐENJE U PROSINCU Vratimo se na aktualnu, prosinačku potrošnju. U nastojanju da se do­ stigne prosinačka potrošnja, koja se protekle dvije godine kretala na razini od oko 11 milijardi, unatoč prisutnim brojnim ograničavajućim faktorima poput nezaposlenosti, stagnacije plaća i relativno niskih očekivanja potrošača, dobro je popularizirati optimizam kao pretpo­ stavku daljnjeg razvoja domaćeg gospodarstva. Važno je poticati jav­ nost/potrošače da svojom kupnjom pridonesu da na blagdanskom stolu i pod borom bude što više hrvatskih proizvoda, ali i trgovce da u suradnji s proizvođačima u svojem asortimanu ponude kvalitetne do­ maće proizvode jer kupovinom potičemo potrošnju koja je, uz inve­ sticije i izvoz, jedan od važnih čimbenika u zatvaranju, ali i pokretanju novog gospodarskog ciklusa. Dakle, i blagdanska potrošnja može biti prigoda da podupremo hrvatsko gospodarstvo u skladu s trendovi­ ma diljem Europe gdje je sve prisutnija kupnja lokalnih proizvoda – u skladu s motom: 'I malo pomaže'.

Važno je poticati javnost/potrošače da svojom kupnjom pridonesu da na blagdanskom stolu i pod borom bude što više hrvatskih proizvoda, ali i trgovce da u suradnji s proizvođačima u svojem asortimanu ponude kvalitetne domaće proizvode jer kupovinom potičemo potrošnju koja je, uz investicije i izvoz, jedan od važnih čimbenika u zatvaranju, ali i pokretanju novog gospodarskog ciklusa. PROJEKCIJE 2014. Kada je riječ o nadolazećoj 2014. godini, treba istaknuti da projekcija trgovine na malo ovisi o kretanjima u gospodarstvu. Negativni utjeca­ ji iz makroekonomskog okruženja imaju negativni utjecaj na promet u trgovini na malo. Pozitivnija kretanja u trgovini očekuju se u 2014. godini, uz uvjet pozitivnijih kretanja u makroekonomskom okruženju. Hrvatska po pitanju prometa u trgovini nije izolirana i kretanja se od­ vijaju u skladu s onim u Europskoj uniji. Kao mogući koraci uspjeha na tržištu trgovine na razini Europske unije ističu se: poticanje rasta kroz inovacije i poboljšanje životnog standarda potrošača kroz maksimizi­ ranje učinaka digitalne i mobilne revolucije, jačanje otvorenosti tržišta i poboljšanje europske konkurentnosti te dodatno poticanje održivo­ sti tvrtki kroz razvoj fer odnosa s dobavljačima. Naravno, krajnji cilj gospodarstva Unije, tako i Hrvatske, ostaje povećanje zaposlenosti, odnosno smanjenje nezaposlenosti, a to je moguće ostvariti jedino uz uključenost gospodarstva, posebno trgovine. n

progressive |

12:2013

11


 AKTUALNO

Osvrt 2013.

Samo zajedništvo spašava malog trgovca Mali trgovci u ova se krizna vremena ne predaju: okupljaju se u udruge, osnivaju nova udruženja i zajedno se bore protiv konkurencije i sve manje kupovne moći građana. Kakva je bila 2013. te što očekuju u 2014. godini provjerili smo kod malih trgovaca iz Zadarske i Međimurske županije. Pripremila: Marija Sedlar

U

druga trgovaca Zadarske županije u 2013. godini djelovala je kao članica Saveza udruga malih trgovaca RH, a predsjednik Udruge Zoran Paleka ističe da je ta udruga ujedno bila i najaktivnija i najjača članica Saveza, i po prometima, i po stabilno­ sti Udruge. „UTZŽ je u ovoj godini zabilježila samo tri slučaja u kojima su članice zatvorile trgovine, tj. dali su ih u najam lokalnim lanci­ ma. Istovremeno, u Udrugu se učlanilo i neko­ liko novih članica, tako da trenutno brojimo 68 aktivnih članica s više od 100 prodajnih mjesta u trgovini uz ostale sadržaje poput ugostitelj­ skih objekata, pekarnica, prijevozničke djelat­ nosti, pa čak i jednu uljaru za preradu masli­ novog ulja.“ Zakon o fiskalizaciji nije značajno utjecao na poslovanje samih trgovaca, nego je uvelike smanjio udio prekupaca na tržnicama voća i povrća. Kako su udruge najveći dio nabave zadnjih nekoliko godina 'prebacile' na svoje stalne partnere, poput Velproa, Vindije, Me­ troa, Mercatora i Gavrilovića, to nije poljuljalo

12 progressive |

12: 2013

njihovo poslovanje već, naprotiv, donijelo i blagi rast u tom segmentu. „Kada je u pitanju ulazak Hrvatske u Europsku uniju, Zadar je tri do četiri sata vožnje udaljen od Slovenije, Italije ili Mađarske, direktan utjecaj EU nismo osjetili, što u neku ruku i nije najlošija stvar. Ono što je daleko nama trgovcima, daleko je i našoj konkurenciji, ali i našim kupcima, tako da mi još uvijek njegujemo tip 'trgovine iz su­ sjedstva', što naši kupci prepoznaju i cijene“, naglašava Paleka. Paleka niti za svoju Udrugu niti za Savez ne može dati optimistične prognoze za 2014. go­ dinu jer se kupovna moć građana neće preko noći popraviti, a u Zadarskoj županiji za rezul­ tate je presudna turistička sezona.

SUMT-TRGOVINA D.O.O. Od novosti u poslovanju, Paleka ističe osniva­ nje tvrtke Sumt-trgovina d.o.o., u cilju jačanja rada i Saveza i Zadarske udruge. „Na razini Sa­ veza smo osnovali tvrtku kojoj je glavni zada­ tak profesionalizirati rad cijelog Saveza, olak­

šati detektiranje problema članica i pomoć u rješavanju istih, recimo u smislu likvidnosti gdje smo napravili izuzetno dobar ugovor o Cash Poolingu s PBZ-om, pomoć oko sma­ njivanja troškova kroz dogovaranje boljih uvjeta po prihodovnoj i rashodovnoj strani. Osnivanje Sumt-trgovine nama, koji smo to radili volonterski, dat će više vremena da se posvetimo svojim trgovinama, a ujedno će nam informacije koje dobijemo od naših djelatnika olakšati donošenje pravodobnih i valjanih odluka. Sumt-trgovina s radom je počela prije nekoliko tjedana.“ Ukoliko bude godina topla i sunčana, uz malo raniji početak sezone i dobre igre repre­ zentacije u Brazilu, mali se trgovci ipak nadaju boljim rezultatima u poslovanju i jačanju svih članica Saveza udruga malih trgovaca RH, a predsjednik Udruga trgovaca Zadarske žu­ panije poziva sve nezavisne male i srednje trgovce u Hrvatskoj da se priključe postoje­ ćim udrugama i SUMT-RH ili da osnuju svoju udrugu - jer to je jedini put opstanka male trgovine, zaključuje Paleka.

NOVA UDRUGA U MEĐIMURJU Od travnja ove godine u Hrvatskoj djeluje nova udruga trgovaca naziva Sjever plus. Osnovalo ju je devet članova Upravnog i Nadzornog odbora Udruge trgovaca Međi­ murja nezadovoljnih radom predsjednika, tajnika i člana Upravnog odbora koji ih je za­ stupao u Savezu udruga malih trgovaca RH. Uz njih je još 20 članova napustilo Udrugu trgovaca Međimurja i u kratkom roku osno­ vana je nova Udruga trgovaca Sjever plus, koja trenutno broji 29 članova: 15 s područja Međimurske i 14 s područja Varaždinske žu­ panije, otkriva Čedomir Momčilović iz udru­ ge Sjever plus. „Svi članovi ukupno imaju 62


| 12:2013

Zoran Paleka, Udruga trgovaca Zadarske županije

prodajna mjesta. Što se prometa tiče, 29 čla­ nova nove udruge ostvaruje 80 % prometa UTM prema svim dobavljačima. Na temelju toga vrlo smo brzo i jednostavno sklopili ugovore o poslovnoj suradnji sa svim nama važnim dobavljačima, iako je bila sredina po­ slovne godine, a već sada pripremamo plan i program rada za 2014. godinu. Ovim putem zahvaljujem se u svoje i u ime članova UTSP svim dobavljačima na podršci koju su nam dali i razumijevanju koje su iskazali pri skla­ panju ugovora koji su u samo šest mjeseci donijeli odlične rezultate, i stoga sam uvjeren u nastavak još uspješnije suradnje nego što je bila ona kad smo bili članovi UTM. Sjever plus je otvorena udruga i spremna primiti u član­ stvo sve trgovce koji su za to zainteresirani, naravno, ako ispunjavaju uvjete iz pravilnika za prijem u članstvo.“

NA RAZINI PROŠLE GODINE Momčilović ističe da 2013. godina nije bila dobra za male trgovce iz više razloga, a svaki ugrožava opstanak malih trgovaca u Međi­ murskoj i Varaždinskoj županiji. „Promet nam je na razini prošle godine, što se s obzirom na konkurenciju može nazvati uspjehom, no gdje je to u odnosu na 2006., 2007. i 2008. godinu“, pita se naš sugovornik te nastavlja: „Uz promete, prije i iznad svega muče nas male marže zbog kojih nam ništa ne ostaje za razvoj i ulaganje u prodajne prostore, a

sve češće u pitanje dolazi i likvidnost, jer kada platimo sve zakonske obaveze, vrlo često smo u škripcu s plaćanjem računa dobavlja­ čima, a na taj način ćemo sve teže ostvarivati, odnosno zadržati povoljnije uvjete u nabavi robe. Najveći udarac zadali su nam duhanska industrija i teleoperateri, kod kojih imamo marže ispod pet posto dok smo prije dese­ tak godina na cigarete imali 12, pa i 14 posto, a na bonove 10 posto marže. To znači da smo na 10.000 kuna imali 1400 kuna na cigarete i 1000 kuna na bonove, a sad je to tek 250 do 400 kuna. Kada se to zbroji, mali trgovac go­ dišnje je ostao bez minimalno 10 do čak 50 tisuća kuna, i to je svakome od nas ogroman i nenadoknadiv gubitak. Osobno to smatram najvećim porazom malih trgovaca - nismo uspjeli pokazati jedinstvo i šaptom smo pali

Smatramo da u ovoj krizi moramo staviti glave skupa i ne dozvoliti da nas razjedinjava pojedina sitna korist koja dugoročno može ugroziti postojeće dobre odnose s najvažnijim dobavljačima. te nam je taj promet samo teret, jer ako se uzme u obzir kartično poslovanje, gledajući taj promet, mi smo u gubitku“, pojašnjava Momčilović osvrćući se i na konkurenciju: „O konkurenciji sve najbolje, iako nas tuku svim oružjima, od besramno niskih i često 'damping' cijena, reklama u tisku, na radiju i televiziji do prodaje na bonove, lojalty kartica i nagradnih igara. Smatram da mali trgovci koji su do sada opstali, uz takvu konkurenci­ ju i sveopću krizu, i dalje imaju svoje mjesto pod suncem jer imaju svoje kvalitete, znaju, hoće i rade po četrnaest sati dnevno te ih to održava na tržištu.“

Čedomir Momčilović, Udruga trgovaca Sjever plus

ZAJEDNO NAPRIJED! Za sada Međimurci ne vide prevelik utjecaj ulaska Hrvatske u EU, osim pada cijena nekih stranih proizvoda, čemu se baš i ne vesele jer će tako prodati manje domaće robe koje je u njihovim trgovinama više od 80%. „Pošto sam na samoj granici s Mađarskom, izgubio sam dio prometa jer su se na graničnom prijela­ zu zatvorila mnoga radna mjesta (špedicije, mjenjačnice, carina), a susjedi Mađari nas vrlo rijetko posjećuju, a još manje kupuju. Da nam vrate samo 10% onoga što smo mi kod njih potrošili devedesetih, gdje bi nam bio kraj! Po prognozama se ne nazire kraj krizi te je teš­ ko očekivati poboljšanje, bar što se prometa u maloprodaji, dakle i u maloj trgovini tiče. Što nam je dakle činiti? Mi u UTSP pripremamo plan i program rada koji se bazira na jačanju poslovnih odnosa i suradnje s najvažnijim dosadašnjim dobavljačima s ciljem koncen­ tracije prometa prema njima, kako bismo na obostrano zadovoljstvo i korist ispunili po­ stavljene ciljeve. Naime, smatramo da u ovoj krizi moramo staviti glave skupa i ne dozvoliti da nas razjedinjava pojedina sitna korist koja dugoročno može ugroziti postojeće dobre odnose s najvažnijim dobavljačima. Dobav­ ljači koji su nas do sada najviše podržavali i u nama prepoznali dobre poslovne partnere imat će i dalje našu lojalnost“, zaključuje Če­ domir Momčilović iz novoosnovane Udruge trgovaca Sjever plus. n

progressive |

12:2013

13


 FINANCIJE I POREZI

Retrospektiva

Porezne promjene obilježile 2013. Piše: Jasmina Kajtezović, ACCA, Manager, TPA Horwath d.o.o.

U

novu godinu smo ušli sa sniženom stopom PDV-a na usluge u ugosti­ teljstvu i turizmu. Naime, proširenjem primjene povlaštene stope PDV-a od 10% i na usluge pripremanja hrane i obavljanje prehra­ ne u ugostiteljskim objektima te pripremanja i usluživanja bezalkoholnih pića i napitaka, vina i piva u tim objektima nastojalo se povećati konkurentnost hrvatskog turizma kroz sma­ njenje cijena, odnosno poticanje investicija i zapošljavanja u tom sektoru. Međutim, rijetki su ugostitelji odlučili sniziti cijene, a većina je razliku u smanjenju porezne stope sa 25% na 10% iskoristila za povećanje svojih prihoda. S obzirom da su cijene kave bile iste kao i prošle godine, skloniji smo vjerovati da su eventualna povećanja prihoda državnog proračuna od turizma i ugostiteljstva ipak rezultat bolje kontrole i naplate poreza koju je Ministar odlučio sprovesti uvođenjem po­ rezne discipline - fiskalizacije. Fiskalizacija je, a ujedno i s njom povezani „tehnički“ problemi, stupila na snagu u siječnju te je postepeno se uvodeći za pojedine kategorije poduzetni­ ka, uspostavljanjem fiskalnih blagajni putem kojih poreznici kontroliraju svaki račun koji izdaju trgovci, ugostitelji i obrtnici, obilježila gotovo pola 2013. godine. Međutim, unatoč velikom otporu i negodovanju poduzetnika, statistički pokazatelji ukazuju na značajno povećanje prijava prometa, odnosno priho­ da u državnom proračunu, temeljem čega se može zaključiti da se, za razliku od nekih susjednih zemlja, uvođenje fiskalizacije i po­ rezne discipline u Hrvatskoj pokazalo prilično učinkovitim. 14 progressive |

12: 2013

Godina 2013. bila je obilježena poreznim promjenama koje nisu bile uzrokovane samo pristupanjem EU, već i potrebama državnog proračuna. Krajem 2013. najavljene su i nove promjene za 2014. NOVI POTICAJI Kao, pak, poticaj poduzetnicima, početkom 2013. na snagu su stupile i odredbe Zakona o porezu na dobit koje omogućavaju smanjenje osnovice poreza na dobit za iznos reinvestira­ ne računovodstvene dobiti. Tako su porezni obveznici ulaganjem zadržane dobiti u po­ većanje temeljenog kapitala društva mogli smanjiti svoju poreznu obvezu za 2013. Iako, u ovom slučaju nije potpuno jasno zašto je baš uvjet reinvestiranje u temeljni kapital društva, umjesto primjerice u imovinu koja će generi­ rati dodatne prihode. Poduzetnici su pohvalili ovakav poticaj te su oni koji su imali što rein­ vestirati spremno prionuli u revizije povećanja temeljnog kapitala i upise pri Trgovačkom sudu, za što je rok bio šest mjeseci od roka za podnošenje Prijave poreza na dobit. Osim

Najznačajniji događaj u 2013. svakako je bio ulazak Hrvatske u EU. Poduzetnici će se tog događaja zasigurno sjećati po mnogobrojnim problemima s kojima su se suočili kada su "preko noći" morali početi primjenjivati nove porezne propise, sada u potpunosti usklađene s propisima EU.

olakšice za poduzetnike, država je fizičkim osobama omogućila otpis poreznih dugova.

ULAZAK U EU Ipak, najznačajniji događaj u 2013. svakako je bio ulazak Hrvatske u EU. Poduzetnici će se tog događaja zasigurno sjećati po mnogo­ brojnim problemima s kojima su se suočili kada su "preko noći" morali početi primjenji­ vati nove porezne propise, sada u potpunosti usklađene s propisima EU. Naime, s danom pristupanja Hrvatske u EU, 1. srpnja 2013., na snagu je stupio potpuni novi Zakon o PDV-u i pripadajući Pravilnik, koji su izglasani tek ne­ koliko dana prije samog ulaska, ostavivši tako poduzetnike da se snalaze u nedorečenim po­ reznim propisima koje često ni sama Porezna uprava nije znala protumačiti. Ulaskom u EU Hrvatska je postala dijelom je­ dinstvenog carinskog područja EU. Nastupila su i neka sasvim nova pravila u oporezivanju PDV-om. Pritom, najznačajnije promjene se odnose na način oporezivanja koji sada ovisi o tome kome se vrši usluga, odnosno isporuk dobra: primatelju koji nije u sustavu PDV-a ili poreznom obvezniku koji je registriran u PDV sustav. Ako se radi o isporukama koje se obav­ ljaju poreznim obveznicima, uz određene uv­ jete, dolazi do prijenosa porezne obveze, od­ nosno PDV zaračunava primatelj usluge. Ako se pak usluga vrši primatelju koji nije registri­ ran u PDV sustav, PDV će zaračunati pružatelj usluge. Kod isporuke dobara iz jedne države članice EU u drugu, u pravilu se primjenjuje isti princip oporezivanja, s tim da su propisani i određeni pragovi nabava odnosno isporuka


| 12:2013 koji, ako se premaše, zahtijevaju registraciju za svrhe PDV-a u zemlji isporuke, odnosno naba­ ve. Kako bi mogli primjenjivati ta nova pravila oporezivanja, porezni obveznici koji imaju transakcije s poslovnim partnerima iz EU mo­ rali su pribaviti PDV identifikacijski broj koji, osim u Hrvatskoj, mogu zatražiti i u drugim državama članicama EU. Osim toga, uvedene su i nove PDV prijave te promijenjeni rokovi za podnošenje istih. S obzirom da nema više cari­ na, transakcije sa zemljama članicama EU sada prati Porezna uprava putem novih dodatnih PDV prijava za stjecanje, odnosno isporuke dobara i usluga unutar EU. Također, ulaskom u EU, hrvatski poduzetnici mogu tražiti povrat PDV-a u drugim zemljama članicama, kao što i inozemni poduzetnici iz drugih država članica EU mogu zatražiti povrat PDV-a i u Hrvatskoj. U kontekstu oporezivanja PDV-om, najpozitiv­ nija strana ulaska u EU svakako je mogućnost obračunskog plaćanja PDV-a, čime se podu­ zetnicima smanjuje odljev novčanih sredstava. Osim novog PDV zakona, sada u potpunosti usklađenog s PDV Direktivom EU, ulaskom u EU na snagu su stupile i direktive u područ­ ju direktnog oporezivanja kojima se utvrđuje porezni tretman pri isplati dividendi i udjela u dobiti između matičnih društava i povezanih društava iz različitih država članica EU, porezni tretman spajanja, podjele, djelomične podje­ le, prijenosa imovine i zamjene dionica trgo­ vačkih društava iz različitih država članica EU, te porezni tretman isplata kamata i autorskih naknada između povezanih društava različitih država članica EU. Sukladno navedenim direk­ tivama, uz zadovoljenje određenih uvjeta, na isplate dividendi, kamata i autorskih naknada ne plaća se porez po odbitku.

POREZ NA DOHODAK Izuzev prethodno navedenih promjena svaka­ ko je potrebno spomenuti i izmjene Zakona o porezu na dohodak. Naime, početkom godi­ ne na snagu su stupile odredbe spomenutog zakona o neoporezivanju nepovratnih potpo­ ra što ih se isplaćuje iz fondova i programa Eu­ ropske unije za obrazovanje i stručno usavrša­ vanje, postavljen je zakonski okvir za uvođenje novoga jedinstvenog obrasca (JOPPD koji će se primjenjivati od 1. siječnja 2014.), te se nado­ punjuje članak 63. Zakona. Prema istom će se u postupku ispitivanja izvora imovine ispitivati izvor ukupne imovine fizičke osobe stečene od 1. siječnja 2005., a ako je već doneseno rješenje o utvrđenom godišnjem dohotku i porezu na dohodak za to porezno razdoblje, pokrenut će se obnova postupka bez vre­ menskog ograničenja i donijeti novo rješenje

s novoutvrđenim obvezama kako bi se kod dugotrajnijih i složenijih postupaka ispitivanja izvora imovine spriječilo da fizičke osobe koje nisu pravodobno prijavile sve oporezive izvo­ re imovine, izbjegnu plaćanje poreza zbog za­ stare. Osim toga, od početka 2013., dohodak od otuđenja više od triju nekretnina jednake vrste ili više od triju imovinskih prava jednake vrste u razdoblju od pet godina, ne smatra se više dohotkom od samostalne djelatnosti, nego dohotkom od imovine i imovinskih pra­ va koji je oporeziv stopom od 25%. Što se tiče Zakona o porezu na dohodak,

Od 1. siječnja 2014. povećat će se međustopa PDV-a sa 10% na 13% te će svi porezni obveznici koji ostvaruju drugi dohodak biti obvezni podnositi godišnje porezne prijave zbog čega će im isti biti oporezivani progresivnim poreznim stopama od 12%, 25% i 40%. svakako su najviše zanimanja izazvale zadnje izmjene Zakona o porezu na dohodak koji je stupio na snagu 19. listopada 2013., a s kojima se napokon "riješila" dilema ustavnosti opo­ rezivanja isplata dividendi i udjela u dobiti. Prema Zakonu od 1. ožujka 2012. o ustavnosti oporezivanja Ustavni sud je odlučivao nekoli­ ko mjeseci te je svojom odlukom i rješenjem od 18. rujna 2013. ukinuo odredbu Zakona temeljem koje se dividende i udjeli u dobiti oporezuju prilikom isplate neovisno kada su ostvareni dobitci iz kojih se isti isplaćuju. Pre­

ma tim zadnjim izmjenama Zakona o porezu na dohodak dividende i udjeli u dobiti opo­ rezuju se ovisno kada je donesena odluka o isplati istih sukladno posebnim propisima. Drugim riječima, ako je odluka o isplati dobit­ ka donesena prije 1. ožujka 2012., a isplaćen je nakon 1. ožujka, isplata neće podlijegati opo­ rezivanju (bez obzira kada je realizirana) dobiti iz koje se dobit isplaćuje, a ako je takva odlu­ ka donesena nakon 1. ožujka 2012., i sada se isplaćuje ili će tek biti isplaćena, takva isplata će podlijegati porezu od 12% (plus prirez).

ŠTO NAS ČEKA SLJEDEĆE GODINE Na kraju godine, kada se revidira državni pro­ račun i donosi novi za sljedeću godinu, vide se rezultati, između ostalog, i sprovedenih fiskalnih mjera te ovisno o proračunu za slje­ deću godinu, uobičajeno se najavljuju nove porezne reforme. Tako su kraj 2013. godine obilježile najave izmjena poreznih propisa i to svih vrsta poreza. Najznačajnije su te da će se od 1. siječnja 2014. povećati međustopa PDVa sa 10% na 13% te da će svi porezni obve­ znici koji ostvaruju drugi dohodak biti obve­ zni podnositi godišnje porezne prijave zbog čega će im isti biti oporezivani progresivnim poreznim stopama od 12%, 25% i 40%, koje su se do sada primjenjivale na oporezivanje pla­ će. S druge strane, da bi se donekle olakšalo građanima koji nisu u mogućnosti otplaćivati svoje kreditne obveze, država financijskim in­ stitucijama neće oporezivati rashod od otpisa nenaplaćenih potraživanja od tih građana. Ta­ kođer se stidljivo najavljuje i porez na imovinu. S obzirom na navedeno, možemo zaključiti da je i ove godine najdinamičnije bilo u područ­ ju porezne politike, a s obzirom na situaciju, stanje državne blagajne i najave promjena poreznih propisa, sigurni smo da će nam po­ rezni propisi biti najčitanije štivo i u sljedećoj godini. n

progressive |

12:2013

15


 TEHNOLOGIJA

Godišnji pregled

Tehnologija u retailu 2013. Piše: Andrija Frinčić, CEO, Implementacija snova d.o.o.

S

obzirom na veliku konkurenciju u malo­ prodaji, osnovni cilj tehnologije u malo­ prodaji je smanjiti troškove poslovanja i povećati promet kako bi se u konačnici dobit povećala. Da bi to bilo moguće, maloprodaji je bitnije nego ikad razumjeti tko je to njihov kupac i koje je njegovo očekivano ponašanje. Bolje razumijevanje kupca i njegovih potreba vodi do personalizirane ponude te do pove­ ćanja prometa. To je jedan od glavnih razloga zašto je Business Intelligence bio zvijezda svih konferencija posvećenih maloprodaji.

BUSINESS INTELLIGENCE Poslovno izvješćivanje, ili poslovna inteligen­ cija kako se kod nas prevodi, omogućava maloprodaji da sistematizira podatke iz razli­ čitih poslovnih sustava. Korištenjem različitih matematičkih modela nad sistematiziranim podacima sustav poslovnog izvješćivanja ge­

16 progressive |

12: 2013

Nakon što sam u prošlom broju zavirio u kristalnu kuglu i pokušao isčitati što nas to tehnološkog očekuje u Novoj, za ovaj broj ću sumirati godinu koja je za nama. Što se tiče tehnologije, bez obzira na lošu gospodarsku situaciju globalno, prošla godina bila je poprilično uzbudljiva… nerira različite poslovne izvještaje koji olakša­ vaju donositeljima odluka voditi poslovanje. U svojoj najkompleksnijoj varijanti ovakvi sustavi mogu biti postavljeni na način da omogućuju donošenje zaključaka u realnom vremenu i da kroz povezivanje sa sustavima blagajni ili online trgovina omogućavaju pri­ lagodbu ponude kupcu koji trenutno kupuje. Dvije su glavne prepreke kod uvođenja su­ stava poslovnog izvješćivanja. Da bi sustav generirao dovoljno kvalitetna izvješća, BI su­ stav potrebno je povezati sa svim različitim poslovnim sustavima u maloprodaji. Kako tipični maloprodajni lanac ima veliki broj ta­ kvih sustava, često od različitih vendora, po­ vezivanje u jednu skladnu cjelinu izuzetno je složen posao za kojeg na početku ne postoji garancija da će biti uspješno obavljen. Naime, svaki vendor ima svoju bazu podataka, u njoj čuva podatke koji trebaju njegovom sustavu i koji su prilagođeni funkciji koju taj sustav obavlja. Povezati takve podatke sa drugim sustavima koji opet imaju svoja pravila - izu­ zetno je teško ili čak nemoguće. Ova kom­ pleksnost za posljedicu ima i visoku cijenu implementacije ovakvog sustava što često bude jedna od glavnih prepreka za uvođe­ nje BI sustava. S druge pak strane, koristi od sustava su višestruke, optimizacija skladišnih potencijala, optimizacija procesa prodaje, personalizacija ponude, ciljani marketing i ci­ ljana komunikacija sa kupcem s jedne strane osiguravaju smanjenje troškova poslovanja, a s druge strane povećavaju pomet. Zato BI da, ali oprezno i sa kvalitetnim multidisciplinar­ nim projektnim timom.

Što se tiče implementacije rješenja poslovnog izvješćivanja u našim krajevima, neki od većih maloprodajnih lanaca prepoznali su potenci­ jal ovakvih sustava i krenuli u implementaciju.

ONLINE ILI MOBILE ILI SVE Fizička trgovina, ona izgrađena od cigle i ce­ menta, polako ali sigurno gubi na važnosti. Sve više transakcija seli se iz fizičkih trgovina u virtualne. Za razliku od fizičke trgovine u koju moramo otići, kupovinu u virtualnoj trgovini možemo obaviti bilo kad i bilo gdje. Dakle, više nema potrebe trošiti vrijeme na odlazak u trgovinu, već kupovinu možemo obaviti iz tramvaja na putu kući nakon napornog rad­ nog dana. Ovdje je naravno najveći problem dostava s obzirom da je ona najranije sljedeći radni dan, stoga nikako ne možemo na ovaj način kupovati stvari koje nam trebaju danas za ručak. Popularnost eCommerce, broj web trgovina koje se otvaraju, i promet koje ostvaruju, ja­ san je pokazatelj da smo svjedoci jedne nove revolucije. Eh, tako je to u svijetu, a kod nas bih bio slobodan reći da se osjeća svojevr­ sna stagnacija online ponude. Najdalje je u izgradnji virtualne trgovine i kupovine iz trosjeda otišao Konzum koji svojim kupcima omogućava kupovinu širokog spektra robe široke potrošnje bilo putem web aplikacije, bilo putem pametnog telefona. Postoje ta­ kođer neki pokušaji pokretanja web trgovine za kućanske aparate i bijelu tehniku, no sve skupa još uvijek boluje od dječjih bolesti. Kod izgradnje virtualne trgovine izuzetno je bitna organizacija kvalitetne podrške korisnicima


| 12:2013 te brzo i efikasno upravljanje narudžbama. Na obje ove prepreke lomi se većina lokalnih web trgovina. Jedna od svijetlih točaka hr­ vatske online scene u prošlih godinu dana je platforma za prodaju rukotvorina woohoo.hr. Osim woohoo.hr koji funkcionira, Trillenium je vrlo interesantan koncept virtualnog dućana koji je kao projekt gotov već neko vrijeme no još uvijek čekamo na prvi dućan na ovoj platformi.

U modernom marketingu i modernim oblicima komunikacije između kupca i trgovine sve je važniji sadržaj. Dakle, digitalni marketing se ne temelji na forsiranju čistih i jasnih marketinških poruka, već se one suptilno pakiraju u paket s korisnim i kupcu interesantnim sadržajem. JEDAN, DVA, SVI Nakon virtualnih trgovina, red je da se dota­ knemo i komunikacijskih kanala s kupcem. Dok u svijetu maloprodajni lanci za komu­ nikaciju s klijentom koriste izuzetno kvali­ tetno sve komunikacijske kanale, mi polako

kaskamo. Marketinške kampanje na klasič­ nim medijima (televizija, radio, tisak) polako zamjenjuju složene kampanje na digitalnim kanalima. Brendovi se fokusiraju na komuni­ kaciju s kupcima putem društvenih mreža, digital signage ekrana u trgovinama te pu­ tem mobilnih aplikacija. Svako malo na tržištu se pojavi vrlo korisna mobilna aplikacija koja kupcima rješava neke probleme i postaje nji­ hov svakodnevni pratitelj dok uspješno rekla­ mira brend i proizvod koji stoje iza nje. Isto tako, u modernom marketingu i moder­ nim oblicima komunikacije između kupca i trgovine sve je važniji sadržaj. Dakle, digitalni marketing se ne temelji na forsiranju čistih i jasnih marketinških poruka već se one suptil­ no pakiraju u paket s korisnim i kupcu inte­ resantnim sadržajem. Sadržaj nikada nije bio bitniji. Naravno, da bi komunikacija s kupcem bila plodonosna, kupca moramo poznavati, za što nam treba kvalitetan sustav poslovnog izvještavanja. Kako se u većini domaćih lana­ ca ovakvi sustavi tek implementiraju, dolazi­ mo do vječitog problema - što je prije, jaje ili kokoš. Ono što bih u prošloj godini izdvojio kao izu­ zetno kreativnu i po meni uspješnu kampa­ nju, jest Janina akcija "Voda s porukom" gdje se kroz humanitarnu akciju te aktivnosti na društvenim mrežama (sitni poklon utjecaj­ nim ljudima na digitalnim kanalima) uspješno promovira brend i njegovo društveno korisno poslovanje. Nadam se da ćemo u budućno­ sti svjedočiti većem broju ovakvih kampanja koje sadržaj stavljaju na prvo mjesto.

I ZA KRAJ Rečenica po rečenica i polako se primičemo kraju još jednog članka, a da veliki dio stvari nismo ni dotakli. Pametni satovi koji su se na tržištu pojavili tijekom prošle godine otvaraju novi set mogućnosti za trgovačke lance, isto tako popularizacija autentifikacije korisnika putem otiska prsta na mobilnom telefonu mogla bi popularizirati i autorizaciju plaća­ nja korištenjem istog. Veliki online trgovački lanci testiraju tehnologiju malih letjelica koje bi robu isporučivale unutar 30 minuta na kućna vrata. Sve ovo nam govori da je pred nama još jedna poprilično uzbudljiva godina. Stoga,idemo zatvoriti sve što treba zatvoriti pa onda uz šunku i francusku salatu sretno u 2014. godinu. E pa, sretna vam bila Nova! n

progressive |

12:2013

17


 ČAJEVI

Ipsos Puls

Lifestyle piće s tendencijom rasta U zadnjih nekoliko godina sve se više u medijima piše o zdravstvenim dobrobitima raznih vrsta čaja kako na tijelo tako i na duh. Pa tako čaj ubrzava metabolizam, jača imunološki sustav, snažan je antioksidant, razbuđuje, umiruje… Pripremila: Karla Kovač, Research Executive cijene da se sama priprema čaja oduvijek smatrala umjetnošću te čak postoje škole u kojima uče vještine pripreme.

SVE VIŠE KOMBINACIJA

D

olazi nam zima, a s njom i dosadni, tamni dani s pokojom prehladom, trenuci u kojima većina Hrvata poseže za šalicom čaja. Kultura ispijanja čaja u Hrvatskoj nije razvijena kao u ne­ kim drugim kulturama i čaj je mnogima samo dodatak u liječenju, nešto što se mora kad boli grlo i kad nas svlada prehlada. Moguće je da ste se našli u situaciji kad popodnevnu kavu zamijenite šalicom čaja, a prijatelji vas pitaju jeste li dobro i hvata vas li vas prehlada. Za razliku od nas, u nekim drugi kulturama čaj je vrlo cijenjen i sva­ kodnevno prisutan u životima ljudi. Svima nam je poznata engleska navika ispijanja čaja u poslijepodnevnim satima, a Japanci ga toliko

Vodeći brend u kategoriji čajeva je Franck, njega koristi oko 2/3 populacije Hrvatske u dobi od 15 do 64 godine. Drugi brend u kategoriji je Podravka, koju koristi 37% populacije dok treći brend u kategoriji, Cedevitu, koristi 28% populacije. 18 progressive |

12: 2013

Prema legendi, čaj je otkrio kineski car kojem je na nekom proputo­ vanju slučajno upao listić čaja s obližnjega grma u prokuhanu vodu koju je car redovno konzumirao te mu se okus i miris dobivene teku­ ćine svidio. Čaj se polako s istoka proširio po svijetu i danas gotovo nema kulture koja ga ne konzumira. Negdje se pije bez ikakvih doda­ taka, neki dodaju mlijeko, šećer, neki začine poput cimeta i đumbira dok se kod nas najčešće konzumira sa dodatkom šećera ili meda te limuna. U zadnjih nekoliko godina sve se više u medijima piše o zdravstvenim dobrobitima raznih vrsta čaja kako na tijelo tako i na duh. Pa tako čaj ubrzava metabolizam, jača imunološki sustav, snažan je antioksidant, razbuđuje, umiruje… Shodno tome, na policama trgovina sve je više pojedinih vrsta čajeva, ali i raznih kombinacija prilagođenih raznim tegobama sadašnjice. Istovremeno se otvaraju i specijalizirane trgo­ vine za prodaju čaja.

BLAGI TREND RASTA U okviru BRANDpuls istraživanja kontinuirano se prate marketinš­ ki pokazatelji uspjeha za kategoriju čajeva i brendove unutar nje, a podaci se analiziraju u pogledu demografije, lifestylea potrošača, te njihovih kupovnih navika. Marketinški pokazatelji su važni za uspješno vođenje brenda kroz sliku stanja brenda i ra­


| 12:2013

progressive |

12:2013

19


nog uočavanja mogućih problema i prilika. Podaci korišteni u analizi koja slijedi prikupljeni su u 2013. godini. Čak 80% populacije Hrvatske u dobi od 15 do 64 godine pije čajeve, a zamjetan je blagi trend rasta korištenja kategorije od 2008. godine od kada se kategorija prati u okviru BRANDpulsa. Sama kategorija sezonskog je karaktera pa se čaj u Hrvatskoj češće pije zimi. Među korisnicima nešto je više žena nego muškaraca, a kod ostalih sociodemografskih parametara nema značajnih razlika između korisnika kategorije i prosjeka populacije. U susjednoj Bosni i Hercegovini situacija je vrlo slična. Čajeve također pije oko 80% populacije u dobi od 15 do 64. Među korisnicima je ta­ kođer nešto više žena nego muškaraca, a čajevima je više od prosjeka populacije sklona dobna skupina od 60-64 godine.

PREFERIRANI OKUS - VOĆNI Iako primjećujemo rast korištenja kategorije, kultura ispijanja čaja u Hrvatskoj nije dovoljno razvijena kao što je to npr. kultura ispijanja kave. Samo 11% populacije u dobi od 15-64 svakodnevno konzumira čaj dok kavu svakodnevno konzumira oko 60% populacije. Hrvatski potrošači još nisu prepoznali sve benefite svakodnevnog ispijanja čaja pa tako oko polovice korisnika čaj konzumira isključivo zimi ili samo kad su bolesni. Iako vole često mijenjati okuse čaja, preferirani okus među konzumentima je voćni. Kod potrošača čajeva zamijećena je nešto niža razina važnosti bren­ da prilikom odabira proizvoda. Tek oko 1/3 potrošača čajeva izjasnilo se da im je jako važan brend prilikom odabira iz čega se može zaklju­ čiti da pri konzumaciji lakše prelaze sa jednog brenda na drugi.

Vodeći brand u kategoriji čajeva je Franck, njega koristi oko 2/3 po­ pulacije Hrvatske u dobi od 15 do 64 godine. Piramida brenda koju ima Franck je ujedno i najbolja koju je moguće postići unutar pro­ matrane kategorije. Drugi brend u kategoriji je Podravka, koju koristi 37% populacije dok treći brend u kategoriji, Cedevitu, koristi 28% po­ pulacije. S obzirom da kategoriju koristi oko 80% populacije, razine svih indikatora piramide su relativno visoke posebno za prvi brend u kategoriji - Franck. Situacija u Bosni i Hercegovini je malo drugačija. Franck je također vodeći brend u kategoriji, ali s nešto nižom razlikom u korištenju nego u Hrvatskoj u odnosu na Cedevitu i Vispak koji ga slijede.

POZICIJA BRENDOVA Kombinacijom najvažnijih marketinških pokazatelja, uzetih sa potro­ šačke razine, (od poznavanja brenda, korištenja, uzimanja u obzir pri­ likom kupnje, lojalnosti i sl.) dobivena je jedinstvena mjera koja omo­ 20 progressive |

12: 2013

Svjetski trendovi pokazuju da s porastom svijesti o zdravlju raste i potražnja za čajem. Potrošači orijentirani zdravlju voljni su platiti više za premium proizvode što posebno pogoduje proizvođačima koji su sposobni brzo se prilagoditi potrebama potrošača. gućuje usporedbu brendova na tržištu - BRANDscore. BRANDscore uspoređuje brendove unutar kategorije ledenih čajeva i pokazatelj je snage na tržištu. Promatranje cjelokupnog uspjeha brenda na tržištu je osobito vrijedno u situacijama kada brendovi na određenom mar­


| 12:2013

Hrvatski potrošači još nisu prepoznali sve benefite svakodnevnog ispijanja čaja pa tako oko polovice korisnika čaj konzumira isključivo zimi ili samo kad su bolesni. Iako vole često mijenjati okuse čaja, preferirani okus među konzumentima je voćni. ketinškom pokazatelju postižu vrlo slične vrijednosti, te se tek uzima­ njem u obzir svih pokazatelja može dobiti prava slika stanja snage na tržištu. Prema BRANDscoreu, Franck je vodeći brend u kategoriji čajeva u Hrvatskoj. Svoju poziciju može zahvaliti viskim vrijednostima koje je postigao na svim brend indikatorima. Podravka je i uzimajući u obzir sveobuhvatnu snagu drugi brend u kategoriji, a kao i kod razine kori­ štenja slijedi ga Cedevita. SVJETSKI TRENDOVI Svjetski trendovi pokazuju da s porastom svijesti o zdravlju raste i potražnja za čajem koji se kod nekih skupina potrošača nameće kao lifestyle piće. Potrošači orijentirani zdravlju voljni su platiti više za pre­ mium proizvode što posebno pogoduje proizvođačima koji su spo­ sobni brzo se prilagoditi potrebama potrošača. Iako u Hrvatskoj ovu kategoriju konzumira 80% populacije, prema podacima je vidljivo da

Hrvati još nisu prihvatili trend svakodnevnog ispijanja čaja i nisu pri­ hvatili čaj kao zdravu alternativu ostalim pićima pa tako prostora za proširivanje baze potrošača zasigurno ima. n

progressive |

12:2013

21


 INTERVJU MJESECA

Mladen Papak, predsjednik Uprave, Iločki podrumi d.d.

Pripadamo vrhu vinarstva Hrvatske Iločki podrumi d.d. poslovnu tradiciju naslanjaju na na bogatu povijest još od rimskog doba. Glavna im je djelatnost proizvodnja grožđa i vina, a usmjereni su i na proizvodnju loznih cijepova. Razvili su i djelatnost turizma i ugostiteljstva. Osim Starog podruma, tvrtka raspolaže sa 9,5 mil. litara podrumskih kapaciteta sa suvremenom opremom za preradu i vođenje kontrolirane fermentacije, te za različite vrste pakiranja vina. Proizvodnja je 4-5 mil. litara godišnje. Osim trženja vina kroz veleprodaju, imaju i vlastitu mrežu maloprodaje. O poslovanju ove tvrtke, nagradama i planovima govori direktor Iločkih podruma Mladen Papak. Razgovarala: Marija Kosor Iločki podrumi danas sudjeluju sa 7,5% ukupnog trženja vina Hrvatske. S koliko hektara raspolažete? Iz ovog je postotka vidljivo da smo značajna vinarija na hr­ vatskom tržištu. Značajni smo i po nekim drugim karakteristi­ kama, prije svega zbog referenci koje iločko vinogorje ima u ovom trenutku. Mi danas imamo 350 hektara vlastitih vinogra­ da i otkupljujemo grožđe sa 600-700 hektara koji su u vlasniš­ tvu naših kooperanata. U ovom trenutku grožđe sa oko 1000 hektara isključivo iz iločkog kraja završava u Iločkim podrumi­ ma. Godišnje preradimo između 6 i 8 milijuna kilograma grož­ đa, ovisno o godini, i proizvodimo od 4-5 milijuna litara vina. Držim da, osim po dobrim i kvalitetnim referencama, tako i po količanama, spadamo u sam vrh vinarstva i vinogradarstva Hrvatske.

22 progressive |

12: 2013

Ostvarili ste i dugoročnu suradnju s više od 350 kooperanata. Jeste li zadovoljni suradnjom? Koji su najveći izazovi? Suradnja s kooperantima je dio tradicije koja traje više od 50 go­ dina. Koncept proizvodnje kod nas je takav da iz vlastitih površina proizvedemo oko 40%, a otkupimo oko 60% grožđa. Taj koncept prihvatili su i naši kooperanti vinogradari, temeljem čega su se i vodili kroz podizanje novih nasada u zadnjih 10-12 godina. Sad­ nju su podupirali ili sufinancirali Vlada i Ministarstvo poljoprivrede. Nalazimo se u teškim vremenima i svi smo pod bremenom krize, pa se to reflektira i na naše kooperante. Prije svega aludiram na cijenu vina na koju se stalno vrši pritisak da se smanji, a onda se temeljem toga vrši pritisak i na otkupnu cijenu grožđa. Mi ne mo­ žemo otkupljivati grožđe po visokim cijenama, a prodavati vino po niskim, jer to naprosto ne ide. U svakom slučaju, mislim da je


| 12:2013 suradnja dosta kvalitetna: s kooperantima se godišnje sastajemo 3-4 puta, ovisno o potrebama. U početku smo ih educirali na koji način da vrše rezidbu, kako da obrađuju i gnoje i uvodili ih u neke druge agrotehničke mjere koje treba primjenjivati u vinogradar­ stvu. Danas se najčešće susrećemo prije berbe kada dogovaramo uvjete i početak berbe. Imamo 350 kooperanata koji su nam vjerni i s kojima svakako želimo ostvariti dugoročnu suradnju.

Postigli smo odličnu kvalitetu vina što je rezultat ulaganja u tehnologiju u vinogradarstvu i podrumarstvu, kao posljedica edukacije i znanja naših enologa i kao posljedica iznimno velikog truda, entuzijazma i ljubavi prema ovome poslu. Sve to je bilo potrebno kako bismo postigli ovo što imamo danas – odlična, kvalitetna vina. Koliko zaposlenika broje Iločki podrumi i planirate li u dogledno vrijeme nova zapošljavanja? Direktor sam sedam godina i u tom razdoblju zaposlili smo go­ tovo 100 ljudi. Preuzeo sam firmu sa otprilike 160 ljudi, a danas je ukupno 260 zaposlenih. Do toga je došlo zahvaljujući prije svega investicijama u Iločkim podrumima. A planovi i projekti počeli su i prije mog dolaska, dokad sam bio glavni enolog u firmi. Planiramo i ubuduće zapošljavati ljude. Imamo i svoju vlastitu maloprodaju u kojoj zapošljavamo gotovo 100 ljudi. Naše maloprodaje raširene su po cijeloj Hrvatskoj i, osim vinogradarstva i vinarstva koje je naša osnovna djelatnost, imamo i proizvodnju loznog sadnog materijala ili proizvodnju loznih cijepova, i to u najvišoj kategoriji prema uvjeti­ ma, pravilima i zakonima koji vrijede u Europskoj uniji. To su cijepovi certificirane kategorije, sa tzv. plavom etiketom, što je također dio tradicije koju mi i danas baštinimo u Iloku. Imamo i turizam i ugo­ stiteljstvo kao djelatnost koju smo razvili u posljednjih 5-6 godina. U Starom podrumu imamo prekrasan restoran za 100-tinjak osoba, suvenirnicu sa prodajom vina, prostor za degustaciju vina, a imamo i 18 dvokrevetnih soba u kategoriji tri zvjezdice. To su novouređene sobe i gosti su izuzetno zadovoljni. Organiziramo i obilaske Starog podruma koji datira iz 15. stoljeća i gostima pričamo o povijesti i tradiciji kako vinarstva i vinogradarstva, tako i općenito o povijesti i tradiciji u Iloku. Poznato je da je iz starog vinskog podruma podno dvorca Odescalchi za krunidbu kraljice Elizabete II. naručen i poslan na engleski dvor poznati iločki traminac. Možete li nam navesti još neke zanimljivosti vezane za Iločke podrume? Uz činjenicu da je na engleski kraljevski dvor 1952. godine otišlo 11.000 butelja traminca iz Iločkih podruma koji je služen prilikom krunidbe kraljice Elizabete II., što nam je i danas jedan odličan support u marketinškom smislu, ima još niz drugih zanimljivih i važnih stvari… Nakon oslobađanja od turske okupacije 1699. go­ dine u Ilok je iz Rima došla obitelj Odescalchi, koja je ovdje bila do 1945. godine. Ubrzo nakon dolaska ta je obitelj brzo uvidjela dobre

i kvalitetne reference za uzgoj vinove loze i nastavili su tu djelatnost razvijati pa su donosili nove tehnologije iz zapadne Europe. Oni su bili među prvima u Europi koji su počeli tržiti vino u bocama, uveli su hladnu stabilizaciju u Starom podrumu koja je u to vrijeme bila nešto potpuno novo… donosili su nove sorte vinove loze iz zapad­ ne Europe pa je u to vrijeme donesen i traminac iz južnoj Tirola, iz mjesta Tramin, koji je kod nas pronašao i bolje uvjete te daje i bolje rezultate nego u svojoj pradomovini. Dakle, oni su učinili mnogo toga, prije svega u tehnološkom smislu, kad govorimo o proizvod­ nji grožđa i vina. Naravno, i mi to danas uživamo i baštinimo i ob­ veza svih nas koji radimo u Iločkim podrumima je da tu tradiciju njegujemo, ali i razvijamo za generacije koje dolaze. Vina iz Iloka predstavljaju standard prema kojem se ocjenjuju i kategoriziraju ostala vina kontinentalne Hrvatske. Kakva je perspektiva hrvatskog vinarstva u kontekstu širenja tržišta i ulaska RH u EU? U ovom kontekstu ću se samo nakratko vratiti u bližu povijest, a to je Domovinski rat. Preživjeli smo rat nakon kojeg smo zatekli deva­ stirane vinograde i zapuštenu tehnologiju u podrumarstvu. Nužna je bila investicija u opremu kako u vinogradarstvu tako i u podru­ marstvu. Naravno da to nismo mogli učiniti isti čas jer nismo imali sredstava, iako smo mi i tada, 1997. godine bili na tržištu i svi su znali za Iločke podrume. Ali ipak smo se morali teško probijati. Morali smo najprije sanirati posljedice ratnih šteta, a od nikoga nismo do­ bili niti jednu kunu. Sve smo napravili s puno strpljenja, zadužujući se, ulažući i krvavo radeći. Negdje 2006./2007. godine osjetili smo prve rezultate. Procijenili smo da je naše vino dosegnulo razinu koju smo imali prije Domovinskog rata. Odgovorno tvrdim da je danas to vino i nadmašilo razinu koju je nekad imalo, što je sasvim nor­ malno. Postigli smo odličnu kvalitetu vina što je rezultat ulaganja u tehnologiju u vinogradarstvu i podrumarstvu, kao posljedica edu­ kacije i znanja naših enologa i kao posljedica iznimno velikog truda, entuzijazma i ljubavi prema ovome poslu. Sve to je bilo potrebno kako bismo postigli ovo što imamo danas – odlična, kvalitetna vina. Mislim da smo danas u samom vrhu Hrvatske po pitanju kvalitete vina. A da je tome tako potvrđuje i činjenica da smo u posljednjih sedam godina osvajali zlatne medalje i titule šampiona na naju­ glednijim svjetskim sajmovima, gdje su prisutne sve najuglednije svjetske vinske zemlje. Priznanja koja smo dobili potvrđuju da smo postigli najvišu razinu kvalitete potrebnu za konkurentnost na trži­ štu kako Hrvatske, tako i Europe i svijeta. U posljednjih par godina dočekao sam mnogo delegacija novinara i enologa, i od njih smo tako i usmenim putem dobili mnoga priznanja za kvalitetu. S koliko maloprodajnih objekata raspolažete? Koliki je omjer prodaje kroz vlastiti u odnosu na veleprodajne kanale? Mi danas imamo 50-ak maloprodajnih objekata po cijeloj Hrvatskoj. Većina ih je ipak u Zagrebu, ali smo prisutni na moru, po Slavoniji itd. Oko 1/3 našeg vina prodajemo kroz vlastitu maloprodaju, a oko 2/3 kroz veleprodaju. Danas nam je Jamnica glavni distributer kad govorimo o veleprodaji, jer smo u sustavu i nabave i prodaje Agro­ kora, dok maloprodaju radimo i vodimo sami. Naravno, uz to i mar­ keting radimo sami. Maloprodaja nam je angažirala mnogo ljudi jer je vrlo zahtjevna. U ljude koji rade u dućanima, logistiku itd. uložili smo značajna sredstva, pogotovo u posljednjih godinu i pol dana, iako je imamo još od 1999. godine. Sad smo je preuredili i dotjerali

progressive |

12:2013

23


 INTERVJU MJESECA

Mladen Papak, predsjednik Uprave, Iločki podrumi d.d. komplicirana godina, pogotovo jesen. Imali smo lijepo ljeto, na­ ročito mjesec kolovoz koji je jako bitan za dozrijevanje grožđa i uopće za kvalitetu. Međutim, odmah početkom berbe počeli su kišni dani što nam je značajno zakompliciralo život. No velikim an­ gažmanom, trudom i radom sve smo uspjeli obrati na vrijeme i dobiti solidnu kvalitetu koja će zadovoljiti naše potrošače. Ostavili ste određenu količinu i za predikatna vina? Uvijek kad se steknu uvjeti, nakon redovite berbe ostavljamo određene površine vinograda za predikate. Mi danas u prodaji imamo svih pet kategorija predikatnih vina. Pogotovo to naglaša­ vam za traminac, a imamo nešto i u graševini. Dakle, imamo kasnu berbu, izbornu berbu, izbornu berbu bobica, izbornu berbu pro­ sušenih bobica i ledenu berbu. Osim što takva vina obično ubiru velika priznanja i zlatne medalje, i osim što je to ponos vinarije i govori o referencama vinogorja, takve berbe su i u marketinškom smislu jako bitne. A mi smo područje koje je već šest godina zare­ dom imalo uvjete za ledenu berbu i to je nešto čime se posebno ponosimo.

Danas imamo 50-ak maloprodajnih objekata po cijeloj Hrvatskoj. Oko 1/3 našeg vina prodajemo kroz vlastitu maloprodaju, a oko 2/3 kroz veleprodaju. Danas nam je Jamnica glavni distributer kad govorimo o veleprodaji, jer smo u sustavu i nabave i prodaje Agrokora, dok maloprodaju radimo i vodimo sami. te u nju investirali mnogo sredstava, tako da su naši maloprodajni objekti zaista ugledni i posluju na najvišoj razini. Kakva je situacija vezana za naplatu? Uz silne probleme vezane za pozicioniranje, prodaju i pad potroš­ nje, ni mi nismo izuzeti od recesije i krize koja je zahvatila Hrvatsku. Naplata je veliki problem. Teško je tu bilo koga prozivati jer svi smo u istom košu, svi smo tu jednaki i nikome nije lako. No ja sam op­ timist i vjerujem da će se u narednih nekoliko godina situacija ra­ zriješiti i da ćemo početi funkcionirati kao normalno društvo, prije svega u gospodarskom smislu. Berba grožđa je završena. Jeste li zadovoljni ovogodišnjom proizvodnjom? Zadovoljni jesmo, ali moram reći da je ovo bila vrlo zahtjevna i

24 progressive |

12: 2013

Jeste li se uspjeli probiti na atraktivna svjetska tržišta? Kakvi su planovi po tom pitanju? To je naša težnja i naš cilj, ali to je proces koji traje. Nakon sanacije u poratnom vremenu i intenzivnog rada na kvaliteti, vrijeme je i za dodatna ulaganja u marketing kako bismo osigurali što učin­ kovitiji izlazak na tržište poput europskog, na kojem vlada jaka konkurencija. Kad samo pogledate trgovačke lance, vidite da u ponudi imaju more vina različitih etiketa, podneblja, iz različitih zemalja i kontinenata... Predstoji nam veliki rad na što boljem po­ zicioniranju. Mi, naravno, imamo osobe zadužene za rad na osva­ janju europskih tržišta i svugdje smo pomalo prisutni. No teško je očekivati da u kratkom vremenu na europsko tržište uđemo s ogromnim količinama. To je proces koji će sigurno trajati nekoliko godina. Recimo, i u Japanu smo prisutni s nekim našim vinima, ali to su relativno male količine. Međutim, sad se ponavlja narudžba za Japan, i indikativno je da je taj stil, taj tip vina prihvaćen. To nam ulijeva nadu. No, da bismo postigli neke ozbiljne količine, potreb­ ne su nam godine i puno rada, truda i ulaganja. Možemo li Hrvatsku brendirati kao vinsku regiju? Apsolutno, jer imamo odlične reference. Mi u Hrvatskoj imamo kontinent koji je danas odlično razvio ovu djelatnost. Generalno, Hrvatska ima odlična vina. Imamo Dalmaciju, dakle otoke, gdje imamo autohtonih sorata kojima se možemo ponositi i koje treba razvijati, i to naravno daje nadu. Uz puno rada i truda i ulaganja u kontinuiranu kvalitetu, i naravno uz ulaganje u marketing, Hrvat­ sku trebamo brendirati kao vinsku zemlju. Europa uopće ne zna da mi danas u Hrvatskoj imamo ovoliko vinograda i da imamo ovako dobra vina. Brendiranje Hrvatske kao vinske regije nije la­ gan proces, jer mi smo poznati u Europi po tome što imamo lijepo more, ali kad turisti dođu na odmor, mi im moramo ponuditi naša najbolja vina. Na žalost, zasad to nije tako. I onda turisti odlaze sa spoznajom da Hrvatska ima lijepu obalu, krasno more i otoke, ali vina im ostaju - upitnik. Moramo im nuditi naša najbolja vina jer je to najbolji marketing. Turisti će o njima pričati kad se vrate u svoje zemlje, od čega će koristi imati i ugostitelji i proizvođači vina. Mi se kao zemlja još uvijek razvijamo i stasamo, ali se nadam da to stasa­ nje neće predugo trajati. Moramo se uozbiljiti i stvari postaviti na najvišu moguću razinu, te kontinuirano raditi na kvaliteti! n


| 12:2013

Sretan Božić i uspješnu poslovnu 2014. svojim vjernim čitateljima, klijentima i suradnicima želi Progressive

progressive |

12:2013

25


 U FOKUSU NEPREHRANA

Omekšivači rublja

Pad vrijednosne prodaje Vodeći proizvođači (s glavnim pripadajućim robnim markama) prema vrijednosnom udjelu u kategoriji u zadnjih godinu dana su Saponia (Ornel), Henkel (Silan), Procter&Gamble (Lenor) te Unilever (Coccolino). Trgovačke robne marke čine 6% vrijednosnog udjela u kategoriji. Analizirala: Ana Bulaš, voditeljica klijenata, Nielsen

S

vi se ponekad u jesenskim danima zaželi­ mo daška mediterana ili mirisa proljetnog cvijeća usred zime. Naravno, nismo u mogućnosti kupiti kartu za daleke osunča­ ne destinacije i uživati u rascvjetaloj prirodi, ali najbliže tom osjećaju mogu nas odvesti omekšivači za rublje. Dovoljno je samo otvo­ riti poklopac pakiranja omekšivača i on će nas odvesti u koje god godišnje doba pože­ limo: na cvjetnu livadu, obalu mora ili u ze­ lenu šumu. Izbor omekšivača na policama trgovina raste iz dana u dan i proizvođači čine sve da kod potrošača ne dođe do zasićenja: gotovo ih pri svakoj kupnji na polici iznenade s nekim novim privlačnim mirisom. U analizu agencije Nielsen uključene su sve vrste omekšivača, odnosno oplemenji­ vača rublja, koncentrirani i nekoncentrirani, za obično i osjetljivo rublje te omekšivači svih veličina pakiranja i mirisa. U zadnjih godinu dana (studeni'12 – listopad'13) na hrvatskom maloprodajnom tržištu (bez uključenih Cash&Carry trgovina, diskonta i velepro­ daje) omekšivači su ostvarili prodaju od 13,6 milijuna litara u vrijednosti od 171,4 milijuna kuna. Usprkos stagnaciji količin­

26 progressive |

12: 2013

ske prodaje (-0,2%), kategorija bilježi pad vrijednosne prodaje (-5,1%) zbog pada prodaje manjih pakiranja skupljih po litri (prvenstveno 1 l).

NAJPRODAVANIJI OD 2 L Najprodavaniji omekšivači su oni u pakiranju od 2 l (39% količinske prodaje kategorije) te 1 l (36%) dok pakiranja od 3 l čine 11% količinske prodaje kategorije. Pritom su multi-pakiranja uključena u svaki segment prema veličini jednog proizvoda; npr. tri proizvoda u paketu od 1 l ulaze u segment od 1 l i slično. Vodeći proizvođači (s glavnim pripadajućim robnim markama) prema vrijednosnom udjelu u kategoriji u zadnjih godinu dana su Saponia (Ornel), Henkel (Silan), Procter&Gamble (Lenor) te Unilever (Coccolino). Trgovačke robne marke čine 6% vrijednosnog udjela u kategoriji. Najvažniji kanal za prodaju omekšivača su super­ marketi koji ostvaruju više od 1/3 količinske pro­ daje kategorije (36%) dok hipermarketi (>2500m2) čine 24% prodaje. Slijede velike trgovine mješo­ vitom robom (101-300m2) sa 15%, drogerije sa 10%, srednje trgovine mješovitom robom (41100m2) sa 10% dok male trgovine mješovitom robom ostvaruju preostalih 4% ukupne prodaje kategorije. n


| 12:2013

progressive |

12:2013

27


 U FOKUSU PREHRANA

Sir

Najpopularniji polutvrdi i bijeli sirevi Vodeći proizvođači (s glavnim pripadajućim robnim markama) prema količinskom udjelu u kategoriji u zadnjih godinu dana su Lactalis (Sirela, President, Dukat, Dukatela), Vindija ('z bregov, Vindija, Vivis), Belje (ABC, Belje, Buco), Zdenka (Zdenka) te Meggle (Meggle). Trgovačke robne marke čine 28% količinskog udjela u kategoriji te i dalje bilježe rast prodaje u odnosu na isto razdoblje prošle godine (+19%). Analizirala: Ana Bulaš, voditeljica klijenata, Nielsen

S

ir, namirnica bogata kalcijem i fosforom, popularan je još od razdoblja starih Grka koji su ga smatrali 'darom bogova'. Po­ pularan je i kod nas: Hrvatska je zemlja bogata sjajnim autohtonim sirevima, a na stolovima gastro uživatelja najčešće se sljubljuje s vinom. U tom je smislu jako popularan paški sir, ali mnogi ljubitelji kvalitetne hrane rade razli­ čite kombinacije i sa istarskim pekorinom, tarskim sirom, ličkim škripavcem, krč­ kim, bračkim, dubrovačkim, brob­ ničkim sirom… Gastro stručnjaci preporučuju da se obrok završi kriškom sira jer efikasno uklanja bak­ terije i štiti zubnu caklinu. S obzirom da obuhvaća dosta različitih segmenata, sirevi su prilično složena kategorija pa ćemo odmah na početku defi­ nirati koji segmenti jesu, odnosno nisu uključeni. U analizu su uključeni tvrdi, polutvrdi, bijeli, mekani i topljeni sirevi te zamjenski sirevi poput tofu namaza, dimljenog seitana i ostalih

28 progressive |

12: 2013

zamjena za druge vrste sireva. U segment tvr­ dih sireva ulaze parmezan, peccorino, grana padano i slično dok u segment polutvrdih sireva ulaze gouda, trapist, ementaler itd. Bijeli sirevi uključuju sireve poput mozzarelle, ricotte, mascarponea itd., topljeni sirevi uklju­ čuju sendvič sireve, toast sireve, listiće, troku­ tiće itd., dok mekani sirevi uključuju sireve s plijesni poput brie, gorgonzole, roqueforta i slično. Ostale mliječne kategorije poput vrhnja, jo­ gurta, mlijeka, maslaca i margarina nisu uklju­ čene u ovu analizu.

PRODAJA OD 24.526 TONA U zadnjih godinu dana (studeni'12 – listopad'13) na hr­ vatskom maloprodajnom tržištu (bez uključenih Cash&Carry trgovina, diskonata, veleprodaje i tržnica) sirevi su ostvarili prodaju od 24.526 tona u vrijednosti od 1.302,8 milijuna kuna. Kategorija bilježi rast i ko­ ličinske (2,0%) i vrijednosne prodaje (2,6%) u odnosu na isto razdoblje


| 12:2013

U zadnjih godinu dana (studeni'12 – listopad'13) na hrvatskom maloprodajnom tržištu (bez uključenih Cash&Carry trgovina, diskonata, veleprodaje i tržnica) sirevi su ostvarili prodaju od 24.526 tona u vrijednosti od 1.302,8 milijuna kuna.

prošle godine. Rast kategorije dolazi od svih tipova sireva, pri čemu jedino topljeni sirevi bilježe pad prodaje. Najveći dio kategorije čine polutvrdi sirevi (45% količinske i 47% vrijednosne prodaje) i bijeli sirevi (44% količinske i 34% vrijednosne prodaje). Tvrdi sirevi čine 5% količinske prodaje i 11% vrijednosne prodaje dok topljeni sirevi ostvaruju 6% količinske i 7% vrijednosne prodaje kategorije. Mekani sirevi su najmanji segment (1% količinske i 2% vrijednosne prodaje).

VODEĆI PROIZVOĐAČI Vodeći proizvođači (s glavnim pripadajućim robnim markama) prema količinskom udjelu u kategoriji u zadnjih godinu dana su Lactalis (Sirela,

President, Dukat, Dukatela), Vindija ('z bregov, Vindija, Vivis), Belje (ABC, Belje, Buco), Zdenka (Zdenka) te Meggle (Meggle). Trgovačke robne marke čine 28% količinskog udjela u kategoriji te i dalje bilježe rast pro­ daje u odnosu na isto razdoblje prošle godine (+19%). Najvažniji kanal za prodaju kategorije si­ reva su supermarketi (>301-2500m2) koji ostvaruju 40% količinske proda­ je kategorije. Slijede hipermarketi (>2500m2) sa 24% prodaje, velike trgovine mješovitom robom (101300m2) sa 20%, srednje trgovine mješovitom robom (41-100m2) sa 11% prodaje dok male trgovine mje­ šovitom robom ostvaruju preostalih 5% ukupne prodaje kategorije. n

progressive |

12:2013

29


 TEMA BROJA

Pjenušci

Čarobni mjehurići za posebne trenutke Piše: Tomislav Stiplošek, predsjednik Udruge za kulturu stola G.E.T.

P

očetak proizvodnje pjenušaca mnogi vežu za benediktinca Dom Pierrea Péri­ gnona (1638.-1715.). Postoje mnogi zapi­ si o tome kako su ljudi za pjenušce znali mno­ go prije. Tako je primjerice, Vergilije (70.-19. god. prije Krista) napisao ove poznate stihove: "Et ille impiger hausit, spumante pateram et pleno se produit auro; post alii proceres" (Aen, I, 7,38-40) što bi prevedeno na hrvatski značilo: "I on se pojavi sa zlatnim kaležom i ne odugo­ vlačeći ni trenutka iskapi kalež pun pjenušca; za njim ispiše i ostali plemenitaši". Iz ovih sti­ hova vidimo da je pjenušac bio poznat od davnina. Je li ga netko stvorio s namjerom ili, što je vjero­ jatnije, otkrio slučajno, danas je sasvim svejedno.

Velika većina ljudi, govoreći o pjenušavim vinima, upotrebljava riječ šampanjac, ali to vrijedi samo za pjenušava vina proizvedena u francuskoj regiji Champagne. Sve ostalo su pjenušci pa ćemo tako i mi govoriti o pjenušcima i to, naravno, hrvatskim. 'OTAC' PJENUŠCA Međutim, možemo reći da je Dom Pierre Pérignon otac usavršavanja pjenušca. On je našao način kako očuvati nastali ugljični di­ oksid što i jest ključno kod pjenušca. Narav­ no, radi se o staklenoj boci dovoljno jakoj da izdrži pritisak i jednako toliko bitan - čep. Za napredak u proizvodnji staklenih boca može se zahvaliti Englezu Sir Kinelmu Digbyu koji je 1623. u pećima za staklo umjesto drva počeo koristiti ugljen dobivajući tako veću tempera­ turu i jače staklo. Pluteni čep porijeklom je iz Španjolske i nastaje otprilike kada i staklo. Tako je slijepi fratar iz Francuske dobio sve predu­ vjete da napravi odličan pjenušac. Otprilike za to vrijeme vežemo (zapisima potvrđeno) prvo spominjanje Bakarske vodice, što i ne čudi, jer su u to vrijeme oko Bakra bili prisutni francuski vojnici. Moglo bi se još mnogo pričati o povijesti pje­ nušca, ali za to bi nam trebalo više prostora nego što je predviđeno za ovaj tekst. TEHNOLOGIJA PROIZVODNJE Danas su poznata dva načina proizvodnje pjenušca. Prva je takozvana klasična metoda, pri kojoj je drugo vrenje obavljeno u boci. To je Dom Pérignonova metoda. Vrlo je skupa jer zahtijeva mnogo prostora i ljudskog rada. Svaka se boca mora, tijekom nekoliko mjeseci, svaki dan protresti, zaokrenuti za koji stupanj i lagano naginjati kako bi se na kraju talog od kvasca skupio na grliću boce. Gubici od pu­ canja boca (u kojima nastaje sve jači unutarnji pritisak ugljičnog dioksida) katkad su veliki, a

30 progressive |

12: 2013

također se puno vina gubi i pri degoržaciji, odnosno pri postupku odčepljivanja boca i izlijevanja taloga, te dosipavanja tzv. ekspedi­ cijskog likera, koji će konačno oblikovati okus pjenušca. Postoji i tankovska metoda. Pri njoj je drugo vrenje obavljeno u čeličnim tankovima, a na­ ziva se još i metoda Charmat po svojem pro­ nalazaču. Osnovna vrijednost te metode je u industrijalizaciji postupka, što znači i pojefti­ njenje pjenušca i njegova dostupnost širem krugu potrošača. KATEGORIZACIJA Sada kad smo to naučili, valja znati da u pje­ nušava vina spadaju: gazirana vina, biseri i pje­ nušci. Šampanjci također spadaju u pjenušce. Mi ćemo se, naravno, u ovom tekstu držati pjenušaca. Bitno je napomenuti da se pjenuš­ ci kategoriziraju po količini neprovrelog šeće­ ra i na to valja kod odabira posebno obratiti pažnju tako da je preporuka - kupnja pjenušca sukladno vlastitom ukusu. Naravno, što je više neprovrelog šećera, to je pjenušac slađi. A to otprilike izgleda ovako: • Ultra Brut, Brut Nature ili Brut integral, non dosé ili zero dosage: od 0 do 3 g/l neprovre­ log šećera • Extra Brut: od 0 do 6 g/l neprovrelog šećera • Brut: od 0 bis 15 g/l neprovrelog šećera • Extra Sec, također i Extra Dry: od 12 do 20 g/l neprovrelog šećera • Sec: od 17 do 35 g/l neprovrelog šećera • Demi Sec: od 35 do 50 g/l neprovrelog šećera


| 12:2013 • Doux: od 50 g/l neprovrelog šećera (rijetko kod pjenušaca) Pjenušci se prodaju u bocama različitih veličina pa za one koji žele znati nešto više o tome donosimo i taj popis. U odnosu na butelju ¼ ½ 1 2 4 6 8 12 16 20 24 35 36 40

Volumen (litara) 0,2 0,375 0,75 1,5 3 4,5 6 9 12 15 18 26,25 27 30

Naziv Piccolo Demi / Filette Imperial ili bouteille (butelja) Magnum Jeroboam (dvostruki magnum) Rehoboam Metuzalem Salmanazar Baltazar Nebukadnezar Salomon Souverain ili Sovereign Primat Melchisedec

HRVATSKI PJENUŠCI Sada ćemo se malo baviti hrvatskim pjenušcima. U doba Jugoslavije najpoznatija imena bila su već spomenuta Bakarska vodica i Fruško­ gorski biser. To je bilo ono što si je narod mogao bez problema pri­ uštiti. Kvaliteta je bila upravo takva da su ta pjenušava vina služila za nazdravljanje prilikom dočeka nove godine i pritom često ostajala

nepopijena. Razvojem vinske scene devedesetih godina počinje i interes šire pu­ blike za pjenušcima pa normalnim slijedom i naši proizvođači kreću tim putem. Naravno da tu prednjače vinari s Plešivice koji su vrlo blizu Bizeljskom gdje Slovenci rade ozbiljne pjenušce i tu svakako valja ista­ knuti obitelj Istenič. Tako da danas na Plešivici imamo odlične pjenušce obitelji Tomac, ali i Šember čiji Rose, po mom skromnom mišljenju, spada u sam vrh. Na­ ravno da je kod proizvodnje pjenušaca izuzetno bitan teroar. Naime,

progressive |

12:2013

31


 TEMA BROJA

Pjenušci RECENZIJE

grožđe mora imati određenu kiselinu koja će pjenušcu dati svje­ žinu. Primjerice, to na Plešivici ima sorta plavec žuti pa se mali dio te sorte nalazi u skoro svakom njihovom pjenušcu. Vjerujem da je budućnost plešivičkih vinara upravo u pjenušcima jer tu mogu postići odličnu kvalitetu, a pjenušac je lakše prodati nego mirno vino. Trenutno se u hrvatskoj pjenušci proizvode u cijeloj zemlji. Pri­ mjerice, obitelj Grabovac radi dobre pjenušce u Imotskom gdje im klima baš i nije sklona, ili sasvim solidan pjenušac Don Mateo kojeg Mate Matuško proizvodi na Pelješcu. Naravno da je to do­ bro - jer odlično je što imamo veliki izbor, ali kod konzumiranja valja uzeti u obzir odakle dolazi pjenušac i ne bi se u pjenušcu s Pelješca trebalo tražiti okuse Plešivice. Posebno mjesto, kada je riječ o pjenušcima, u našoj zemlji ima dr. Đordano Peršurić. On sa svojom obitelji proizvodi samo pje­

Trapan, Che non Che 2011, Brut Nature Cijena: 140 kn Alkohol: 12.0% Sorta: Teran Bruno Trapan ne zahtijeva posebno predstavljanje. U njegovo ime danas go­ vore vina iako je i on uvijek u blizini. Vatromet u čaši. Extra gusto i živo perlanje, bojom između lubenice i crvene naranče koja se javlja i na nosu s dodatkom fermentirane crvene jabuke i nešto tamnijih zemljanih tonova. Debeli prsten pjenice uz obilno gomilanje pjenice na vrhu. U ustima je vrlo lepršavo sa dosta kremaste pjenice i solidnim tijelom. Živo, i vrlo, vrlo suho. 100 % Teran, ogoljen do kosti u inkarnaciji gdje se otkriva esencija sorte. Najaperitivnije vino u nizu koje čisti nepce i priprema ga za sve moguće bakanalije koje će tek uslijediti. Cmrečnjak, Bijelo 2011, Brut Cijena: oko 75 kn Alkohol: 12.3% Sorta: Pušipel Bazno vino za ovaj prvi pokušaj podizanja Pušipela na novu razinu provelo je 10 mjeseci u drvenim bačvama od 500 l nakon čega je odležalo još oko 3 mje­ seca na odumrlim kvascima. Rezultat je gotovo neutralna slamnato-žuta boja sa stidljivim i raspršenim sitnim perlanjem. Diskretne cvjetne arome kamilice umotane su u ogrtač nenapadne herbalne svježine i nešto mirisa žutog voća. Poput mirnih vina ove sorte, na nepcu se pojavljuju okusi sušenog bilja koji su pronešeni sve do blagog završetka. Vesela i lagana strana Pušipela prezentira­ na kroz nepretenciozni, ali izravan i pristupačan uradak. Grabovac, Brut Cijena: oko 105 kn Alkohol: 13.0% Sorta: Chardonnay, Pinot sivi, Sauvignon. Ovaj pjenušac južnog vinogorja mi je osobno najdraži dio opusa Grabovčevih. Upravo se na ovom primjeru može prepoznati utjecaj terroira i mikrolokacije, ali i rokova berbe budući da je pravovremeni pohod u vinograde od presud­ nog značaja za pjenušava vina. Vizualno osvježavajuće gusto i sitno trakasto perlanje pravi je razigrani igrokaz na tamnije zlatno-žutoj kulisi. Zreli i uglađeni mirisi odležavanja na kvascima uz baznu voćnu svježinu obilno su upotpunje­ ni aromama kave i vlažne zemlje. Umjereno nježna maslačasta pjenica lagano naliježe na nepce i klizi prema gorkastom završetku. 13% alkohola vješto je prikriveno strukturom i karakterom vina. U stilu baznih NV šampanjaca dostu­ pnih na našem tržištu, ali za trećinu cijene. Tomac, Classic, Brut Nature Cijena: oko 140 kn Alkohol: 12.5% Sorta: Chardonnay i udomaćene plešivičke sorte Već duži niz godina Tomac je referentni i ponajbolji proizvođač pjenušavih vina u Hrvatskoj. Dugo odležavanje na kvascima, inače snažnijoj podlozi dalo je dodatnu dimenziju i opravdalo uvjetno rečeno ekstremnija očekivanja, pro­ izašla iz uživanja u stilistici određenog dijela etiketa Tomčevog mirnog opusa. Duboka, zlatno žuta boja prošarana je krupnijim perlanjem s obilnim gomi­ lanjem pjenice na površini tekućine. Bogati nos se proteže od sortnih oraša­ stih aroma, preko vanilizirane kremoznosti kao rezultata odležavanja baznog vina u drvetu do kiselkasto-mliječnih mirisa odležavanja na kvascima nakon sekundarne fermentacije u boci. Ekstra pjenica i zreli okusi zajedno s dugim završetkom čine nerazdvojnu cjelinu. Beskompromisni predstavnik punijeg, la­ gano osksidativnog stila pjenušavih vina namijenjen prije svega avanturistima ili izvježbanom nepcu.

32 progressive |

12: 2013

Napomena: Recenzije napisao recenzent udruge G.E.T. Davor Barać


| 12:2013

Pjenušce možete piti uvijek iako su najbolji kao aperitivno vino jer otvaraju apetit, ali možete ih slobodno piti uz neke sireve, ili nježne kozice, a svi vjerojatno znate za legendarni doručak - pjenušac i jagode. Kad jednom doista uđete u svijet pjenušaca, željet ćete uvijek biti u njemu. nušce. Ovaj istarski zaljubljenik u mjehuriće ima u svojoj ponudi čak devet različitih etiketa i svojim je istraživanjima uvelike unaprijedio proizvodnju pjenušca u Hrvatskoj i nesebično pomogao nemalom broju mladih vinara. Pjenušce proizvode i Slavonci, imamo i nešto mjehurića na Krku, rade ih i u Svetom Ivanu Zelini, Hrvatskom Zagorju i Međimurju… Valja sva­ kako izdvojiti moslavačkog vinara Miklaužića, te odlične pjenušce koji se rade na Plešivici. Imaju, naravno, i najbolje uvjete. Pritom mislim na prirodne, a ne financijske. MARKETINŠKI POTENCIJALI Mi kao turistička zemlja i trebamo proizvoditi mnogo dobrih pjenuša­ ca jer to je idealno piće za vruće ljetne dane. Naravno da treba educirati osoblje kako pravilno prezentirati i poslužiti pjenušac te treba naravno gosta upoznati s našim pjenušcima. Vjerujem da neće biti razočarani. Pjenušci su vina koja zahtijevaju možda najviše marketinške vještine i tu smo još malo tanki. Jedan svijetli primjer kako bi se to trebalo raditi je onaj kada se prilikom proslave ulaska Hrvatske u EU diplomatskim gostima poslužio Tomčev pjenušac - potez koji treba pozdraviti. U pro­ mociji naših vina moraju sudjelovati svi, jer - kakvu poruku šaljemo ako nam državni vrh javno pije vina iz, recimo, Francuske? Već spomenuti Dom Pierre Perignon davno je to shvatio pa je svoje pjenušce poklanjao kraljevima i carevima; jer ako to piju carevi, tada žele svi i ne pitaju za cijenu. Tako je to i danas, samo su u fokusu publi­ ke glumci, sportaši i slični, ali osnova je ista kao što je i osnovna proi­ zvodnja pjenušaca ista već stoljećima. Danas tu imamo i društvene mreže koje itekako utječu na kupce. To je kod nas najbolje iskoristio vinar Bruno Trapan, vinski kralj društvenih mreža, kada je na tržište izbacio pjenušac odličnog naziva Che non Che, što asocira na poznatog buntovnika. Uspjeh je bio zajamčen. Mnogi su ga obožavali i prije nego što su ga kušali. I da, stvarno je dobar. Pjenušce možete piti uvijek iako su najbolji kao aperitivno vino jer otvaraju apetit, ali možete ih slobodno piti uz neke sireve, ili recimo nježne kozice, a svi vjerojatno znate za legendarni doručak - pjenu­ šac i jagode. Kad jednom doista uđete u svijet pjenušaca, željet ćete uvijek biti u njemu. Ima nešto čarobno u tim mjehurićima i nemojte ih piti samo za Novu godinu; oni zaslužuju da im se često vraćate. Za mene, pjenušci su kao lijepi elegantni kabriolet - ima boljih auto­ mobila, ali vjetar u kosi ne može za­ mijeniti ništa. Tako je i s pjenušcima - ima boljih vina, ali osjećaj čarob­ nih mjehurića ne može zamijeniti ništa. n

Stranica nedostupna zbog poštivanja zakonske zabrane oglašavanja duhanskih proizvoda i alkoholnih pića.

progressive |

12:2013

33


 LOGISTIKA

Ljudski potencijali

Poštujte kompetentnost zaposlenika Piše: Martina Lešnjak, voditeljica općih poslova, Lagermax AED Croatia d.o.o.

U

z sve veće pritiske na tržištu, indi­ vidualizirana usluga, fleksibilnost i pravovremena dostava odavno su prestali biti nešto čime se logističar može istaknuti. Taj se stupanj kvalitete podrazu­ mijeva i zahtijeva u svakom trenutku, nego se i podrazumijeva. U nastojanju da svojim klijentima ponudimo logistička rješenja usmjerena budućnosti, oslanjamo se na dugogodišnje iskustvo kako bismo ponudili optimalna rješenja i tako osigurali najefika­ snije obavljanje logističkih procesa. Klijenti na taj način ne moraju voditi brigu o sa­ mostalnom vođenju skladišta, troškovima ureda i zaposlenika - skladištara i logističara, njihove izobrazbe te o skupim softverskim rješenjima za praćenje skladišta. Zahvaljujući brzim logističkim procesima te informatizi­ ranom skladišnom poslovanju omogućava

34 progressive |

12: 2013

Svaka tvrtka razvija vlastitu strategiju te taktike za postizanje strateških ciljeva. U slučaju logističkog poslovanja postoji nekoliko najvažnijih bez kojih je budućnost poslovanja gotovo nezamisliva. To su prije svega orijentiranost prema klijentima i orijentiranost prema zaposlenicima… se kontrola zavisnih troškova i na taj način olakšava poslovanje klijentu koji se može posvetiti plasiranju svog proizvoda na tržište i unaprjeđenju kvalitete poslovanja. Misija je - uvijek zadovoljni klijenti u dugotrajnoj par­ tnerskoj suradnji.

STRATEGIJE Svaka tvrtka razvija vlastitu strategiju te tak­ tike za postizanje strateških ciljeva. U slučaju logističkog poslovanja postoji nekoliko naj­ važnijih bez kojih je budućnost poslovanja gotovo nezamisliva. To su prije svega ori­ jentiranost prema klijentima i orijentiranost prema zaposlenicima, a nakon toga slijede ekonomičnost, kvaliteta upravljanja, dijalog i komunikacija, povezanost s dobavljačima i sustav upravljanja kvalitetom i zaštita okoliša. No, kako bi se tvrtka zaista mogla orijentirati

prema klijentima, mora se prije svega ori­ jentirati prema svojim zaposlenicima. Dav­ no je prepoznato da su zaposlenici, njihova znanja, sposobnosti i zalaganje koje ulažu u posao najvažniji čimbenik uspješnih organi­ zacija, stoga je jasno da se ulaganje u ljudski potencijal pokazalo kao najisplativija investi­ cija za uspješnu organizaciju.

RAZVOJ KADRA Postoji cijeli niz procesa koji se provode kako bi se izvukao maksimum od raspoloživog kadra. Počevši od zapošljavanja i selekci­ je preko profesionalnog razvoja, poticanja uspješnosti te praćenja razvoja djelatnika te, ukoliko se uoči potencijal, razvoja me­ nadžerskog kadra. Kod samog zapošljavanja posebna važnost pridaje se analizi radnog mjesta te svih preduvjeta koje budući djelat­ nik mora zadovoljiti kako bi selekcija prošla što uspješnije. Svaka novozaposlena osoba mora se što bezbolnije i u što kraćem roku integrirati u poduzeće. Bez obzira radi li se o pripravniku ili osobi s dugogodišnjim isku­ stvom na istim poslovima, od presudne je važnosti da novozaposleni djelatnik u ovom trenutku ima maksimalnu podršku svojih ko­ lega i nadređenih, kao i osobu koja će biti zadužena za njegovo uvođenje u posao te praćenje njegovog napretka. Ovo je iznimno važno kod sve češćih outsourcing projekata u kojima se vrlo preuzima veći broj djelatni­ ka zajedno s poslom klijenta koji je sada pre­ uzeo logističar. U tom trenutku najvažnije je da se djelatnici osjećaju sigurnima i kao dio


| 12:2013

Davno je prepoznato da su zaposlenici, njihova znanja, sposobnosti i zalaganje koje ulažu u posao najvažniji čimbenik uspješnih organizacija, stoga je jasno da se ulaganje u ljudski potencijal pokazalo kao najisplativija investicija za uspješnu organizaciju. novog sustava, a kako bi se to postiglo, od samog početka su ciljano uključeni svi, od višeg i nižeg menadžmenta do novih kolega.

MOTIVACIJA Od samog dolaska novog djelatnika prati se profesionalni razvoj zaposlenika, uočava postoji li potreba za doškolovanjem, daljnjim školovanjem ili isti pokazuje potencijal za neko drugo radno mjesto pri čemu se razmatra mogućnost da se djelatnik premjesti na radno mjesto gdje će više doći do izražaja njegov potencijal. Radilo se o in­ ternim ili vanjskim edukacijama, one se provode konstantno i važan su dio profesionalnog razvoja djelatnika. Praćenje djelatnika, njegove uspješnosti i radnih postignuća usko je vezano uz jedan drugi segment, a to je motivacija. Samo zadovoljan djelatnik bit će i maksimalno produktivan. Sustav motivacije djelat­ nika ključan je za svaku tvrtku. On mora biti jasno razrađen i tran­ sparentan te se provoditi sustavno. Bez obzira na zaista loše stanje na tržištu rada i činjenicu da je trenutno potražnja za kadrom puno

manja od ponude, dobar kadar uvijek je tražen, te ukoliko ne postoji sustav motivacije i nagrađivanja uspješnosti djelatnika, postoji velika mogućnost ne samo da kvalitetni kadar neće biti zadovoljan već i da ode. Ovdje treba svakako napomenuti da, iako je plaća bitan motivacijski faktor, vrlo često nije jedini koji je presudan. Pokazalo se da se uvjeti rada i međuljudski odnosi često pokažu presudnima. U trenutku kada tvrtka posjeduje kvalitetan, motiviran, produktivan i zadovoljan kadar bitno je da se ne zaboravi i u vlastitim kadrovima težiti otkrivanju menadžerskog potencijala. Praćenjem rada, uspješnosti svakog pojedinog zaposlenika na naj­ bolji se način prati uspješnost i ostvarivanje zacrtanih ciljeva tvrtke, koji u velikoj mjeri ovise o dobroj i dijalogu orijentiranoj komunika­ ciji različitih područja tvrtke, odjela i njihovih zaposlenika, klijenata i partnera.

PODRŠKA TVRTKE Dakle, orijentiranost prema zaposlenicima znači i podupiranje dje­ latnika pri ispunjavanju njihovih zadataka jasno određenim ciljevima u definiranim područjima kao i relevantnim informacijama. To znači da tvrtka cijeni kompetentnost zaposlenika te im omogućuje daljnji razvoj i podršku. Samo takvi zaposlenici bit će orijentirani prema kli­ jentima, tvrtka će postići ekonomičnost, odnosno dobit koja će osi­ guravati egzistenciju i dinamičan daljnji razvoj tvrtke. Tek u trenutku kada tvrtka u svoj sustav privuče kvalitetan kadar te ga tamo zadrži, i isti je zadovoljan te ima povjerenja u cijeli sustav, a uključen je u proces odlučivanja, tvrtka će razviti predispozicije da bude svojom uslugom konkurentna na tržištu. n

progressive |

12:2013

35


 PROGRESSIVE KOŠARICA

HIPERMARKETI Broj

PROIZVOD

MERCATOR

PROSJEČNA CIJENA PROIZVODA

5,99

5,99

5,96

9,99

9,99

9,99

9,99

KOLIČINA

INTERSPAR

KAUFLAND

KONZUM

1 kg

5,89

n

1l

9,99

PREHRANA

  

1

Brašno glatko T-550, Čakovečki mlinovi

2

Suncokretovo ulje, Zvijezda

3

Vegeta, Podravka

500 g

24,89

24,89

24,99

24,89

24,92

4

Nescafe classic

100 g

31,49

25,99

33,99

28,99

30,12

5

Trajno mlijeko 2,8% m.m., Meggle

1l

6,69

6,79

6,99

6,79

6,82

6

Jogurt 2,8% mm, Vindija

500 g

7,49

7,29

7,79

n

7,52

7

Maslac President, Lactalis

200 g

19,99

21,99

19,99

19,99

20,49

8

Majoneza staklenka, Zvijezda

630 g

25,99

24,99

24,99

24,99

25,24

9

Piko parizer, PIK Vrbovec

400 g

18,99

18,99

19,99

18,99

19,24

10

Gouda polutvrdi sir, Zdenka

400 g

n

28,99

29,99

33,49

30,82

11

Pašteta jetrena , Gavrilović

100 g

5,99

5,99

6,29

5,99

6,06

12

Vitalis jastučići s čokoladom Dr. Oetker

425 g

25,99

25,99

25,99

25,99

25,99

13

Barilla Fusilli

500 g

8,99

n

8,99

8,99

8,99

14

Pepe pile na podlošku Perutnina Ptuj, Prirodno fit

1 kg

22,99

22,99

19,99

22,99

22,24

15

Lignja patagonica očišćena, Ledo

400 g

32,99

32,99

32,99

24,99

30,99

16

Povrće za francusku salatu, Podravka

450 g

10,99

10,99

n

11,99

11,32

NEPREHRANA 1

Fa gel za tuširanje romantic moments

250 ml

13,99

15,99

12,99

14,99

14,49

2

Šampon head&shoulders ocean energy

400 ml

33,99

26,99

29,99

33,99

31,24

3

Zubna pasta Plidenta extra white

75 ml

13,99

13,39

13,99

13,99

13,84

4

Super Jon sredstvo univerzalno

650 ml

n

17,49

17,99

18,99

18,16

5

Toaletni papir Violeta lavanda 10/1 troslojni

10/1

22,99

22,99

22,99

22,99

22,99

6

Persil Green Power gel

1,46 l

39,99

47,99

37,49

49,99

43,87

384,3

413,7

414,39

429,99

UKUPNO BROJ PROIZVODA KOJI NEDOSTAJU

2

2

1

1

NOMINALNA VRIJEDNOST KOŠARICE

433,28

428,65

425,71

437,51

akcije/sniženja/promocije/trajno niska cijena

n - nema

METODOLOGIJA Progressive magazin na mjesečnoj bazi prati cijene proizvoda iz kategorija hrana i piće, kućne potrep­ štine te ljepota i njega u supermarketima i hiper­ marketima diljem Hrvatske. U studenome su tajni kupci kupovali u četiri hipermarketa u Zagrebu (abecednim redom): Interspar, Kaufland, Konzum i Mercator. Cijene označene crvenom bojom predstavljaju ak­ cije, sniženja i promocije dok oznaka n znači da na polici nije pronađen određeni proizvod.

36 progressive |

12: 2013

Nominalna vrijednost košarice dobiva se zbrojem svih proizvoda u košarici tako da se proizvodima koji nedostaju dodijeli prosječna cijena košarice. Prosječna cijena pojedinog proizvoda u košarici predstavlja prosjek cijena svih trgovina u kojima su prisutni spomenuti proizvodi. Napominjemo da je cilj objavljivanja košarice pra­ ćenje i pregled cijena proizvoda (brendova) u razli­ čitim trgovačkim lancima.

Progressive košarica omogućava fokus na grupu proizvoda svim profesionalcima FMCG sektora, od menadžmenta i voditelja poslovnica do dobavljača i distributera, radi lakšeg praćenja pojedinih proi­ zvoda u različitim trgovačkim formatima. Progressive magazin, kao specijalizirani časopis u FMCG sektoru, samostalno sastavlja popis proizvo­ da u košarici kao i trgovina u kojima proizvode ku­ puju tajni kupci.


Hendal

| 12:2013

Konzum vodi 'prema svim pokazateljima' Konzum ima najveći udio posjetitelja (61% ispitanika posjetilo Konzum u zadnja 3 mjeseca), udio lojalnih posjetitelja (34% ispitanika najčešće kupuje u Konzumu) te udio posjetitelja koji ga preporučuje bliskim osobama (45% ispitanika preporučuje Konzum drugima). Pripremila: Nataša Antunović, Project Manager, Hendal

P

rema istraživanju koje je agencija Hendal tijekom studenoga provela na nacionalno reprezentativnom uzorku osoba starijih od 15 godina, 96% odraslih osoba u zadnja 3 mjeseca kupovalo je u tr­ govačkim lancima. Možemo zaključiti kako je posjećivanje trgovačkih lanaca i kupovina osnovnih namirnica nezaobilazna aktivnost među svim dobnim skupinama. Kao i u svakom valu do sada, Konzum zauzi­ ma vodeću poziciju među svim trgovačkim lancima prema svim pokazateljima. Konzum ima najveći udio posjetitelja (61% ispitanika posjetilo Konzum u zadnja 3 mjeseca), udio lojalnih posjetitelja (34% ispitanika najčešće kupuje u Konzumu) te udio posjetitelja koji ga preporučuje bliskim osobama (45% ispi­

tanika preporučuje Konzum drugima). Kon­ zum osim toga ima i najveći udio lojalnih posjetitelja među svim svojim posjetiteljima (56%).

DRUGI - LIDL I KAUFLAND Drugu poziciju u ovom valu istraživanja dijele trgovački lanci Lidl i Kaufland. Lidl je posjetilo 39%, preporučilo bi ga 34%, a lo­ jalno mu je, odnosno kupuje najčešće tamo 13% ispitanika. Kaufland je posjetilo 36% ispitanika, preporučilo bi ga 34%, a lojalno mu je 16% ispitanika. Premda su po svim pokazateljima ova dva trgovačka lanca izjednačena, Kaufland ima nešto veći udio lojalnih kupaca među svim svojim kupcima u odnosu na Lidl.

Iza ova vodeća tri trgovačka lanca slijede Plodine (32% ispitanika posjetilo u zadnja 3 mjeseca), Billa (posjetilo ju je 23%), Interspar (16% posjeta) i Mercator (15% posjeta) te na­ kon toga ostali manji trgovački lanci. Ovakav poredak vodećih 7 trgovačkih lanaca dobi­ va se za sve pokazatelje važnosti i udjela na tržištu. Kada je riječ o imidžu, Lidl se kontinuirano iz mjeseca u mjesec percipira kao lanac s povoljnim cijenama. Konzum, Mercator i Interspar percipiraju se kao lanci koji pru­ žaju dodatne sadržaje. Billa se nešto više od ostalih u ovom mjesecu percipirala kao mjesto kupovine s ljubaznim djelatnicima i zadovoljavajućim vremenom čekanja na blagajni. n

progressive |

12:2013

37


 LJUDSKI RESURSI

Stimulacije

Kako nagraditi angažman zaposlenika? Piše: Dijana Klekar, direktorica društva Tecumviva d.o.o.

G

lobalna recesija sve više uzima da­ nak. Plaće su smanjene ili zamrznu­ te, različite povlastice su ukinute, najavljuju se nova otpuštanja… Dok stres i nesigurnost na tržištu rada rastu, sve je teže postići i zadržati potrebnu razinu angažma­ na zaposlenika. U ovakvim okolnostima, ispravno ponašanje menadžera i zaposleni­ ka postaje ključno za uspješno savladavanje teških ekonomskih uvjeta. Do danas je provedeno niz istraživanja i evo što zaposlenici trebaju za bolji angažman na poslu: - organizacijsku kulturu koja prepoznaje nji­ hov angažman - menadžera sa razvijenim voditeljskim vještinama - brigu o razvoju njihove karijere - mogućnost da pridonose organizacij­ skom uspjehu - vjerovanje u misiju i strategiju kompanije - bliskiji odnos sa izvršnim menadžmentom - mogućnost preuzimanja odgovornosti za svoj posao - resurse koji će im omogućiti da bolje rade svoj posao - otvorenu i učinkovitu komunikaciju suradnju i dijalog s kolegama i nadređenima

PRIZNANJE Najjači pokretač angažmana zaposlenika je priznanje. Zaposlenici koji rade u kompaniji s organizacijskom kulturom koja prepoznaje njihov angažman sedam puta će biti lojalniji

38 progressive |

12: 2013

Rimski filozof Lucius Annaeus Seneca uči nas da se dar ne sastoji od onoga što je učinjeno ili dano, već da smisao u namjeri davatelja. Svako priznanje, pa makar to bila samo lijepa riječ pohvale, ako se daje iskreno i iz srca, neprocjenjivo je. i 11 puta predaniji i angažiraniji na poslu od zaposlenika kompanije koja tu kulturu ne njeguje. Angažman zaposlenika porast će za 20% ako menadžer prepozna i nagradi njihov angažman jednom tjedno, a za 35% ako to čini dnevno. Vrijedi se potruditi jer u kompanijama s an­ gažiranim zaposlenicima: - 2,5 puta brže raste prihod

Istina je da se ne živi od tapšanja po ramenu, no život je mnogo ljepši ukoliko svakodnevno dobivamo riječi podrške i pohvale od ljudi koje volimo i cijenimo, od ljudi s kojima radimo i za koje radimo. - 7 puta više zaposlenici dobivaju redov­ nu povratnu informaciju o svom radnom učinku i brže mogu utjecati na svoje radne rezultate - 10 puta se zaposlenici osjećaju zadovoljni­ je jer im je priznat njihov rad - 4 puta rjeđe misle o odlasku iz kompanije - 8 puta više osjećaju brigu nadređenog menadžera o njihovom razvoju - 10 puta više osjećaju brigu izvršnog menadžmenta - 4 puta su zadovoljniji svojim poslom.

MODELI NAGRAĐIVANJA Rimski filozof Lucius Annaeus Seneca rekao je da se dar ne sastoji od onoga što je uči­ njeno ili dano, već u namjeri davatelja. Svako priznanje, pa makar to bila samo riječ pohva­ le, ako se daje iskreno i iz srca, neprocjenjivo je. Evo nekoliko prijedloga kako možemo po­ hvaliti i nagraditi zaposlenika: - Uputite mu poziv, mail ili poruku, ili ih jed­ nostavno pozovite u svoj ured i pohvalite njegov rad, odmah - pohvalite ga javno, na sastanku, ispred ostalih kolega - pozovite ga na zajedničku kavu ili ručak - proslavite uspjeh zajedno (organizirajte malu proslavu i proslavite dovršetak uspješ­ no završenog projekta) - ne zaboravite čestitati rođendan ili rođenje djeteta - objavljujte pohvale, javno na oglasnoj plo­ či posebno napravljenoj za ovakve objave i postavljenoj na mjestu gdje je mogu vidjeti svi zaposlenici - ako imate intranet, periodički objavljujte kratke zahvale - osmislite program kojim ćete omogućiti zaposlenicima da pohvale svoje kolege - osmislite program sa manjim ili većim materijalnim nagradama kojima se možete posebno zahvaliti onim zaposlenicima koji su to svojim radom i angažmanom zaslužili. Htjeli mi to priznati ili ne, pohvala šefa, po­ sebno ako ga cijenimo i poštujemo i pohva­ la kolega najjača su motivacija. n


Dnevnik kupca

| 12:2013

Neslavno završen shopping

N

akon napornog radnog tjedna razveselila sam se vikendu. U subotu ujutro krenula sam u ritualni posjet shopping centru u susjedstvu. Kao i uvijek, sve to započnem s jutarnjom kavicom, a nakon toga slijedi obilazak prodavaonica. Razgledavajući blještave izloge pogled mi je privukao izlog s cipelama. Kao i većina žena, imam pun ormar cipela, ali još jedan par nije naodmet. Ušavši u poslovnicu ljubazno sam pozdravila, a dvije djelatnice koje su stajale uz blagajnu nisu se dale smesti u svom privatnim razgovoru. Razgledavši ponudu, uočila sam cipele iz izloga zbog kojih sam i ušla. Prišla sam prodavačicama i zamolila svoj broj cipela kako bih ih isprobala. Djelatnica je nevoljko pročitala kod i krenula u skladište doviknuvši kolegici: "Zapamti gdje smo stale u razgovoru". Osjećala sam se kao da smetam, ali su me cipele toliko oduševile da sam odlučila zanemariti neljubaznost djelatnica. Izašavši iz skladišta, djelatnica je kutiju s cipelama odložila na pult i nastavila razgovor. Uzela sam cipele i otišla ih isprobati. Fascinirana izgledom i udobnošću ci-

pela sjela sam na stolicu za isprobavanje da još jednom razmislim. Treba li mi još jedan par u ormaru? Pronašla sam kao i uvijek dovoljno razloga i modnih kombinacija uz koje mi te cipele stvarno trebaju. Odluka je pala! Kupujem. Na putu do blagajne primijetila sam da moje nove cipele nisu dobro zalijepljene. Prišavši blagajni ponovno sam prekinula djelatnice u razgovoru i rekla da sam se odlučila za kupnju samo molim drugi par jer sam na ovima uočila grešku. Djelatnica je nevoljko pogledala i prokomentirala: "Što vam to baš smeta?" Zbunjena i zaprepaštena pitanjem, kimnula sam glavom. Djelatnica je na to rekla da si to mogu i sama zalijepiti, jer nije tako velika greška na cipeli. Objasnivši da ne želim i ne znam lijepiti cipele te želim drugi par, otresito je rekla: "Ne može, i ove moram nekom prodati". Na to se u meni probudio bijes. Da, možda ćeš ih i nekome prodati, ali ne meni. Iz protesta sam bez pozdrava izjurila iz prodavaonice. Bila sam spremna prijeći preko neljubaznosti djelatnice zbog svog zadovoljstva kupovine, ali ne i preko nepoštivanja kupca koji je svoj

zarađeni novac odlučio potrošiti u ovoj prodavaonici kako bi i ona imala svoju plaću, i za taj novac očekuje i kvalitetan proizvod i vrhunsku uslugu. Ja od toga dvoje nisam dobila niti jedno. Tako je neslavno, bez novih cipela, završio moj ovotjedni shopping.

 SAVJET STRUČNJAKA

Razočaran kupac širit će priču o lošem iskustvu

N

Piše: Željka Bakmaz, voditeljica projekata, Heraklea d.o.o.

eka istraživanja kažu da prosječna žena u svom ormaru skriva 19 pari cipela. Svoj prvi par cipela žene u prosjeku kupe sa 14 godina i kupuju otprilike sedam pari godišnje do kraja života. Ako uzmemo da je prosječna cijena cipela oko 250 kuna i pretpostavimo da će kupac bar dva para godišnje kupiti u istoj prodavaoni­ ci, to je gubitak od 500 kuna godišnje. OK, nije to tako strašan gubitak za prodavaonicu cipela. Do­ dajmo sam još malo šire varijable. Taj će kupac na­ kon ovog razočaranja svoje iskustvo ispričati prvo svojim ukućanima, a onda će se čuti s ponekim prijateljem ili poznanikom pa će i njima to ispričati. U ponedjeljak će to prepričati i kolegama na po­ slu, barem njih troje do četvero… Koliko je sada to

već potencijalnih kuna koje su izgubljene? Istraživanja su pokazala da će osoba koja doživi neko loše kupovno iskustvo podijeliti svoje neza­ dovoljstvo sa od 9 do 20 ljudi, a pritom će još malo "ušminkati" priču kako bi bila interesantnija i time to iskustvo još jače izdramatizirati. Dodajmo još i to da su ove informacije bile dobivene u doba kada još nisu bile aktualne društvene mreže. Zamislimo tek kako se vrtoglavo ta brojka ljudi povećava uko­ liko taj kupac negativno iskustvo podijeli sa svojih 200-tinjak prijatelja na Facebooku pa još i oni dodat­ no komentiraju u sličnom negativnom kontekstu. Možda je stvarno krajnje vrijeme da se zamislimo nad time koliko je važno pružati dobru, rekla bih čak i vrhunsku kvalitetu usluge. Slažete li se? n

progressive |

12:2013

39


 PROFIL

Marijana Javorović, komercijalna direktorica, Kandit

Spoj mlade energije i iskustva Atmosfera na poslu je dinamična, pozitivna, pritisak je često velik i svaki nas uspjeh raduje. Projekt izgradnje i preseljenja nove tvornice velik je izazov sam po sebi tako da uz svakodnevnu problematiku dio vremena svi posvećujemo koordinaciji odjela koji moraju osigurati sve pretpostavke da se preseljenje obavi nesmetano. Česta su i putovanja, obilasci naših izvoznih tržišta i domaćih kupaca, kontinuirana komunikacija između komercijalnih odjela i proizvodnje i stalno praćenje postignutih ciljeva i prilagođavanje novonastalim situacijama na tržištima, a znamo da ih danas ne nedostaje. Razgovarala: Marija Sedlar

M

arijana Javorović, komercijal­ na direktorica u konditorskoj tvrtki Kandit d.o.o., cjelokupno je školovanje završila u Osijeku gdje je nakon srednje ekonomske škole di­ plomirala marketing na Ekonomskom fakultetu. Tijekom rada u marketingu osječke tvrtke Saponia magistrirala je na poslijediplomskom studiju u Osijeku, u to vrijeme prvom takvom iz područja marketinga. „Nakon završetka fakulteta počela sam raditi u Saponiji, budući da sam po­ sljednjih godina studija bila stipendist te tvrtke“, prisjeća se Marijana. „Saponia je i u to vrijeme bila tržišno orijentirana tvrtka, sa snažnim odjelom marketinga te usmjerena na kontinuirano obrazo­ vanje i usavršavanje djelatnika. Dobiti njihovu stipendiju bio je znak ukazanog povjerenja te obaveze da dam sve od sebe kako bih to povjerenje opravda­ la. Sljedećih trinaest godina stekla sam 40 progressive |

12: 2013

izuzetno iskustvo u odjelu marketinga, i kasnije prodaje, gdje sam prošla gotovo sve instance i područja rada suvreme­ nog marketinga i prodaje i to, usudila bih se reći, u izrazito izazovnom periodu za Saponiju.“

DOLAZAK U KANDIT Marijana je u Saponiji sudjelovala i vo­ dila brojne projekte koji su ovu tvrtku doveli do današnje pozicije lidera u ne­ kim kategorijama tržišta. Sredinom 2011. godine prelazi u Kandit, osječku tvor­ nicu bombona i čokolada koju kupuje novi vlasnik, ujedno i vlasnik Saponije. „U tom trenutku bila sam organizator trade marketinga i prelazim na funkciju direktora marketinga. Ovaj prelazak bio mi je najveći profesionalni izazov, no ujedno i velika prilika da implementiram sve stečeno znanje u tvrtki koja je tada bila u vrlo nezavidnom položaju na trži­ štu. Kanditu je trebala nova vizija i znanje

kako se izgraditi do snažnog proizvođa­ ča u konditorskoj industriji. Sada, nakon više od dvije godine, iskreno vjerujem da smo na pravom putu. Početkom godine postala sam komercijalni direktor te ko­ ordiniram odjele marketinga, razvoja i prodaje, što je za proizvodnu tvrtku na današnjem konditorskom tržištu pra­ vi izazov. Ovaj posao zahtijeva mnogo komunikacije unutar tvrtke i izvan nje, brzo reagiranje i pronalaženje rješenja. Budući da posljednje dvije godine izgra­ đujemo Kandit u tvrtku kakvu je vidimo u budućnosti, imala sam priliku sudjelo­ vati u odabiru i kreiranju timova u svim našim odjelima pa je zadovoljstvo raditi s ljudima za koje smatrate da će se naj­ bolje prilagoditi trenutnoj situaciji“, ističe Marijana. PRESUDNA MOTIVACIJA Danas su u Kanditu gotovo svi odjeli spoj mlade energije i iskustva, otkriva


| 12:2013 komercijalna direktorica te dodaje: „Naše iskustvo pokazalo je da je često presud­ na upravo motivacija i energija koja će pronaći rješenje čak i kada se problem čini nerješivim. Zadovoljna sam jer u našem timu prevladava entuzijazam i pozitivna energija usmjerena na postiza­ nje rezultata i ostvarivanje zadanih cilje­ va. Mi smo u dvije i pol godine uspjeli na tržište plasirati više od devedeset novih artikala i time osigurati Kanditu konkurentnost koja mu je neophodna za opstanak i rast na tržištu. Osim toga, kontinuirano rastemo i u projektu smo izgradnje i preseljenja u novu tvornicu. Imamo razloga vjerovati da smo se do­ bro presložili s organizacijskog i ljudskog aspekta! Atmosfera na poslu je dinamič­ na, pozitivna, pritisak je često velik i sva­ ki nas uspjeh raduje. Projekt izgradnje i preseljenja nove tvornice velik je izazov sam po sebi tako da uz svakodnevnu problematiku dio vremena svi posveću­ jemo koordinaciji odjela koji moraju osi­ gurati sve pretpostavke da se preseljenje obavi nesmetano. Česta su i putovanja, obilasci naših izvoznih tržišta i domaćih kupaca, kontinuirana komunikacija iz­ među komercijalnih odjela i proizvodnje i stalno praćenje postignutih ciljeva i prilagođavanje novonastalim situacija­ ma na tržištima, a znamo da ih danas ne nedostaje.“

PREPOZNATLJIVI PROIZVODI Asortiman Kandita prisutan je u nekoliko konditorskih kategorija od kojih su naj­ važnije čokolade, prutići, bomboni, čo­ kolade za kuhanje i bombonijere. U krat­

Naš najveći projekt bio je razvoj potpuno nove recepture čokolade i stvaranje nove, suvremene ponude Kandit čokolada. Tu su i nove Bonko karamele, Kandi prutići, proizvodi za kulinarstvo Kandit Dessert Chef, brojne aktivnosti u ponudi Rum pločica i Choco banana. Naš je strateški cilj osnažiti brendove i zaslužiti povjerenje potrošača.

Zadovoljna sam jer u našem timu prevladava entuzijazam i pozitivna energija usmjerena na postizanje rezultata i ostvarivanje zadanih ciljeva. Mi smo u dvije i pol godine uspjeli na tržište plasirati više od devedeset novih artikala i time osigurati Kanditu konkurentnost koja mu je neophodna za opstanak i rast na tržištu. kom vremenu, od integracije u poslovni sustav Mepas grupe do danas, Kandit je stvorio ponudu novih, prepoznatljivih proizvoda kvalitativno i vizualno uskla­ đenih s trendovima tržišta, naglašava Marijana. „Naš do sada najveći projekt bio je razvoj potpuno nove recepture čokolade i stvaranje nove, suvremene ponude Kandit čokolada. Ne smijem izo­ staviti i druge projekte kao što je izlazak na tržište s novim Bonko karamelama, Kandi prutićima, nova ponuda proizvo­ da za kulinarstvo Kandit Dessert Chef, brojne aktivnosti u ponudi Rum pločica i Choco banana koje su osigurale rast tr­ žišnog udjela. Naš je strateški cilj osnažiti brendove i zaslužiti povjerenje potroša­ ča. Gradnja nove tvornice i instaliranje moderne proizvodne opreme omogućit će nam daljnje iskorake u smislu tehno­ logije i pakiranja.“ Prelaskom u Kandit Marijana je mislila da je najveći izazov sudjelovati u krei­ ranju vizije i strategije izrastanja tvrtke u snažnog konditora u regiji. Ipak, naji­ zazovnijim se pokazao rad s ljudima koji

nisu imali prilike sudjelovati u projektima razvoja novog asortimana. „Znači, treba­ lo je najprije izgraditi sustav koji će nam omogućiti brzo prepoznavanje pro­ blema i kreiranje i realiziranje rješenja. Kandit, primjerice, nije imao samostalan odjel razvoja koji je posvećen isključivo generiranju novih ideja i snimanju tržišta zajedno s odjelom marketinga. U tom smislu najveći mi je izazov bio sudjelo­ vanje u kreiranju odjela i njihovo pove­ zivanje u timski rad te razvijanje jedne zdrave, brze i tržišne logike razmišljanja.“

NOVI POČETAK Marijana, kao i svi u Kanditu, očekuje preseljenje u novu tvornicu i s tim 'novi' početak Kandit priče. „Imamo jasne planove u kojem smjeru idemo s novi­ tetima, kakva kompanija želimo postati i svim smo snagama usmjereni prema tome“, poručuje Marijana Javorović. Za kraj, otkriva da sve slobodno vrijeme naj­ radije provodi sa svojom obitelji, a idea­ lan joj je odmor 'bijeg' od svakodnevice na nekoliko dana u društvu najdražih. n

progressive |

12:2013

41


 PROMOCIJE

| KAMPANJE | LANSIRANJA

Dolcela Cupcakes

Zagrizi za pobjedu i osvoji nagradu!

Paletu Dolcela mješavina za kolače upotpunili smo sa dva nova proi­ zvoda - Dolcela Cupcakes. Radi se o privlačnim kolačićima koji su bogato dekorirani kremom i ukrasnim mr­ vicama. Idealni su za sve prigode, a posebno za rođendane i sva druga slavlja. Pripremaju se vrlo brzo i jed­ nostavno, a jedno pakiranje dovolj­ no je za 12 cupcakesa. Potrošači mogu probati slijedeće okuse: Dolcela Cupcakes s kremom okusa čokolade 293 g nalaze se u atraktivnoj kutijici zelene boje. Dekorirani su sa kremom okusa čoko­ lade i šarenim ukrasima. Pakiranje sadrži: mješavinu za kolač, kremu za ukrašavanje okusa čokolade, šarene ukrase i kalupe za pečenje u narančastoj boji. Dolcela Cupcakes s kremom okusa vanilije 256 g nalaze se u atraktivnoj kutijici plave boje. Dekorirani su sa kremom okusa vanilije i crno - bijelim ukrasima. Pakiranje sadrži: mješavinu za kolač okusa čokolade, kremu za ukrašavanje okusa vanilije, crno - bijele ukrase i kalupe za pečenje u narančastoj boji. Na kutijici oba proizvoda nalaze se recepti sa dodatnim idejama za pripremu proizvoda. Logističke informacije: Komercijalno pakiranje: Cupcakes s kre­ mom okusa čokolade 293 g; Cupcakes s kremom okusa vanilije 256 g. Komada u kartonu 7. Kartona na paleti 75. Proizvođač: Podravka d.d., Ante Starčevića 32, 48 000 Koprivnica Besplatni telefon: 0800 08 08 Web site: www.podravka.com

Zagrizi za pobjedu i osvoji na­ gradu! – poručuju Medvjedi u novoj Podravkinoj kampanji. Kampanja se provodi od pro­ sinca ove godine do ožujka 2014., a marketinška podrška se odnosi na Podravka Zimsku paštetu i Zimsku trajnu kobasi­ cu. Zimska pašteta je nova pašteta s okusom češnjaka, dok je Podravka Zimska kobasica postojeći proizvod u novom „zim­ skom“ ruhu. Dizajn oba proizvoda koristi poznate Medveščak vizuale (boja, „Medo”, navijački poklič,...) i slogan „Zagrizi za po­ bjedu”. Kampanja obuhvaća TV spot i nagradnu igru u periodu 28.11.24.12.2013., image kampanju u periodu 04.-26.01.2014. te proda­ ju uz prim u periodu 23.01.-22.02.2014. U nagradnu igru je uključen asortiman svih vrsta Podravka trajnih kobasica i pašteta, a za sudjelovanje je dovoljno kupiti po jedan komad bilo koje Podravka trajne kobasice i paštete te poslati SMS poruku na broj 60 252. Nagradni fond obuhvaća ukupno 100 nagrada: putovanje u Moskvu na utakmicu za dvije osobe, 10 Medveščak dresova i 89 paketa mesnih proizvoda. Prodaja uz prim obuhvaća aktivnosti na 80 prodajnih mjesta, a kao prim potrošačima će se dijeliti kemijska olovka, majica, šilt kapa, privjesak za ključeve – s oznakama Podravke i Medveš­ čaka. Marketinška podrška: TV, Internet, aktivnosti na prodajnim mjestima – prodaja uz prim. Proizvođač: Danica d.o.o., Đelekovečka cesta 21, 48 000 Koprivnica Besplatni potrošački telefon: 0800 08 08 Web site: www.podravka.com

Nove Podravka paštete – Šunka i Zimska! Ljubitelje intenzivnog mesnog okusa oduševit će nova Šunka pašteta izra­ đena od kvalitetnog svinjskog mesa s dodatkom dimljene šunke koja joj daje zaokružen i pun okus. Karirani elemen­ ti korišteni u dizajnu i zaobljeni oblik limenke prate inovacije ostalih okusa pašteta. Pod nazivom Zimska pašteta krije se zapravo potpuno novi okus za potrošače na tržištu Hrvatske - pašteta sa češnjakom. To je in-out artikl za zimski period a uvodimo ga kao zamjenu za ljetnu „Medite­ rana paštetu”. U dizajnu su korišteni karirani elementi kao poveznica sa ostalim paštetama uz svima poznate Medveščak vizuale (boja, „Medo”, navijački poklič,...) i slogan „zagrizi za pobjedu”. Ovi inovativni, originalni okusi zasigurno će osvježiti ponudu Vaše trgovine i oduševiti potrošače. Marketinška podrška: Marketinška podrška se odnosi na zimsku paštetu i kobasicu, a obu­ hvaća TV kampanju i nagradnu igru u suradnji sa Medveščakom pod nazivom „Zagrizi za pobjedu i osvoji nagradu“ u periodu 28.11.24.12.2013., image kampanju u periodu 04.-26.01.2014., te prodaju uz prim u periodu 23.01.-22.02. 2013. Logističke informacije: Limenka, neto mase 95g, kom/kartonu 22, kom/paleti 3.168. Proizvođač: Danica d.o.o., Đelekovečka cesta 21, 48 000 Koprivnica Besplatni telefon: 0800 08 08 Web site: www.podravka.com

42 progressive |

12: 2013

Zvijezda majoneza Limun Limeta Zvijezda je još jednom pomaknula standarde u proizvodnji majoneze i izboru svojih vrhunskih okusa pridružila Premi­ um majonezu s okusom limuna i limete, koja će potaknuti maštu svih ljubitelja bogatih okusa i dodati novu svježinu omiljenim jelima i sendvičima. Osvje­ žavajuće note agruma u savršenom spoju s dobro poznatim okusom delikatesne majoneze na jedinstven će način opleme­ niti najukusnija tradicionalna jela, poput pečenke s krumpirom, pohane piletine ili odreska od tune, ali i postati nezaobilazan dio modernih recepata. Marketinška podrška: promocije na prodajnim mjestima, PR kampanja. Logističke informacije: neto težina 90 g, broj komada u kutiji: 25, broj kutija na paleti: 140, rok trajnosti 150 dana. Proizvođač i distributer: Zvijezda d.d., M.Čavića 1, 10 000 Zagreb Telefon i fax: 01 2382 520 Web site: www.zvijezda.hr


| 12:2013 Premium sirevi Paladin! Paladin sirevi su sinonim za kvalitetne i delika­ tesne sireve s dugom tradicijom i vrhunskim, nagrađivanim sustavom kvalitete. Različite vrste Paladin punomasnih sireva s plemeni­ tom plijesni, su savršen dodatak za svaki blag­ danski stol. Paladin Plavi sir je tradicionalna bavarska „gorgonzola“ karakterističnog mra­ mornog izgleda. Odlikuje ga ravnomjerno raspoređena plava plijesan i glatka tekstura. Paladin kremasti sir Regina BLu odlikuje nježna tekstura, postojanost prilikom rezanja te ravnomjerno raspoređena plava plijesan, koja mu daje blagu pikantnost. Reginu Blu je još poznata kao i kraljica plavih sireva. Mont Salvat je vrhunski plavi sir, posebno popularan zbog svo­ je kremaste, a opet čvrste i postojane teksture. Paladin CreMonté je izrazito kremasta i posebna vrsta plavog sira, kojeg prekriva kakteri­ stična bijela kora. Paladin CreNoble je kremasti sir s bijelom plijesni, obavijen čvrstom korom. Marketinška podrška: akcijska prodaja, promocije, na prodajnim mjestima. Proizvođač: BAYERISCHE MILCHINDUSTRIE Eg, Njemačka Uvoznik i distributer: Logistika Violeta d.o.o, Obrež Zelinski 55, 10 380 Sv. Ivan Zelina, Hrvatska Telefon i fax: 01 2065 760; 01 2065 831 Web site: www.violeta.com

Novi Violeta premium toaletni papir -20 rola! Violeta je svojim kup­ cima pripremila osvje­ ženje u liniji premium toaletnih papira. Novost je toaletni pa­ pir u „ Jumbo“ pakira­ nju od 20 rola. Svaka rola je izarađena od 100% celuloze s 3-sloj­ nim namotajima. Papir odlikuje izrazita mekoća, nježnost i punašnost osvježavajućeg mirisa. Aromatiziran je voćnim mirisom netom ubrane zrele breskve, koji će zasigurno osvježiti svaku ku­ paonicu. Marketinška podrška: na prodajnim mjestima. Logističke informacije: pakiranje 20/1, 3sloja, 100% celuloza. Proizvođač: Logistika Violeta d.o.o. Uvoznik i distributer: Logistika Violeta d.o.o, Obrež Zelinski 55, 10 380 Sv. Ivan Zelina, Hrvatska Telefon i fax: 01 2065 760; 01 2065 831 Web site: www.violeta.com

newsletter.progressive.com.hr

progressive |

12:2013

43


 PROMOCIJE

| KAMPANJE | LANSIRANJA

Limited edition voćni namazi Voćni namaz jabuka s cimetom 340 g Brojni potrošači koji su uoči prošlogodišnjih blagda­ na uživali u Podravkinom novitetu Voćnom namazu jabuka s cimetom ponovo će moći osjetiti specifi­ čan miris i okus jabuke pomiješan s egzotičnim za­ činom cimetom. Ovaj sezonski proizvod ponovno je došao na police, a zbog visokog udjela voća od čak 60 posto i laganog okusa osvojit će i nove ljubi­ telje delicija. Voćni namaz Jabuka s cimetom 340 g koji na tržište dolazi u blagdanskom ruhu blago je želirani proizvod, mekane teksture, a jabuke su prisutne u obliku kocki­ ca i pasirane. Komadići voća obogaćeni omiljenim začinom lagano se tope u ustima stvarajući posebnu ugodu. Osim kao namaz na kruhu ili samostalan desert, Voćni namaz Jabuka s cimetom pogodan je za obo­ gaćivanje već pripremljenih laganih voćnih kolača i biskvita. Voćni namaz šljiva s klinčićem 340 g Poznatom vrhunskom pekmezu od šljiva koji nosi oznaku izvorno hr­ vatsko, Podravka je odlučila dodati još jedan proizvod pripremljen od ovog voća. To je Voćni namaz šljiva s klinčićem koji donosi novi, blag­ danski okus. Kod pripreme namaza šljivama je dodan klinčić i aroma šljivovice, koji mu daju specifičan aromatičan okus. Namaz ima lako ma­ zivu strukturu u kojoj se osjećaju komadići šljiva. Sadrži 40 posto voća na 100 g proizvoda i laganog je okusa. Izrazito je ukusan kao namaz na kruhu ili pecivu, a može se koristiti za pripremu kolača i palačinki. Marketinška podrška: Dodatno izlaganje na Podravkinim blagdan­ skim kućicama Logističke informacije: Komercijalno pakiranje: Voćni namaz jabuka s cimetom 340 g; Voćni namaz šljiva s klinčićem 340 g. Komada u kartonu 8. Kartona na paleti 135. Proizvođač: Podravka d.d., Ante Starčevića 32, 48 000 Koprivnica Besplatni telefon: 0800 08 08 Web site: www.podravka.com

Violeta vlažne maramice za njegu lica Violeta linija beauty vlažnih maramica je razvijena i temeljena na istraživanju stvar­ nih potreba i navika žena u njezi kože lica. Obuhvaća tri vrste maramica - vlažne ma­ ramice za skidanje šminke, maramice za učinkovit tretman protiv akni te novost na hrvatskom tržištu vlažne maramice s pee­ ling efektom. Violeta Make up maramice su dermatološki testirane, ne sadrže alkohol ni boje. Optimalna kombinacija aktivnih sastojaka učinkovito i nježno uklanja šmin­ ku, bez nadraživanja kože. Obogaćene su vitaminom E i Pantenolom koji istovreme­ no obnavljaju i vlaže kožu te postižu pri­ rodnu ravnotežu i mekoću kože lica. Viole­ ta Make up maramice dolaze u tri različita pakiranja:pakiranje od 60 maramica, s plastičnim poklopcem koji štiti od isušenja; standardno pakiranje od 25 maramica; pakiranje od 10 maramica, praktično za torbicu. Violeta beauty kategorija je oboga­ ćena za još jedan novitet, a to su vlažne maramice za peeling lica. Maramica ima 2 različite strane - jednu glatku s ekstraktom aloa vere koji smiruje kožu dok je druga strana namijenjena za peeling lica i ima osvježavajući miris zelenog krastavca.

44 progressive |

12: 2013

Papirni ručnici Teta Violeta, s mirisom Cheescake lemon Novost u šarenoj i veseloj obitelji Tete Violete su blago mirisni Teta Violeta Cheescake lemon ručnici! Novi ručnici dolaze u atraktivnom, pomalo roman­ tičnom pakiranju koje će zasigurno pronaći mjesto u svakoj kuhinji i učiniti je posebnom. Uz blagi miris, odlikuje ih velika moć upijanja, XXL veličina role te veseli, dekorativni detalji u boji. Posebna aroma Cheesca­ ke lemon je prava mirisna senzacija koja je upotpunjena slasnim i osvježavajućim receptom za neodoljivi Cheescake, što je uz posebno atraktivnu cijenu dodatan poklon za naše potrošače. Marketinška podrška: na prodajnim mjestima. Logističke informacije: pakiranje 2/1, XXL veličina role. Proizvođač: Logistika Violeta d.o.o. Uvoznik i distributer: Logistika Violeta d.o.o, Obrež Zelinski 55, 10 380 Sv. Ivan Zelina, Hrvatska Telefon i fax: 01 2065 760; 01 2065 831 Web site: www.violeta.com

Persil Lavander Freshness Persil predstavlja novu Lavander Freshness liniju koja, uz savršenu čistoću bez mrlja, kombinira pri­ vlačni miris lavande s očaravajućim osjećajem svježine. Persil Expert for­ mula, uključuje šest enzima koji dje­ luju čak i na niskim temperaturama, puput 20ºC – ostavljajući odjeću savršeno čistom istovremeno šte­ deći energiju, što je dobro i za vaš novčanik i za okoliš. Uživajte u pranju rublja uz savršenu Persil čistoću i neodoljivu svježinu lavande! Marketinška podrška: TV podrška, stalci, katalozi kupaca, PR. Proizvođač: Henkel Central Eastern Europe GmbH, Beč, Austrija Distributer: Henkel Croatia d.o.o., Budmanijeva 1, 10 000 Zagreb Telefon i fax: +385 1 600 82 22

Novi Pur duo power Rješavanje problema prljavog posuđa nakon obi­ teljskog obroka nikome nije omiljen posao. Pur lansira novu Duo Power formulu koja nije samo snažno djelotvorna protiv masnoća, već je isto tako izuzetno snažna u borbi protiv skorenog škroba. Novi Pur Duo Power pruža savršenu čisto­ ću i sjaj posuđu sa manje napora nego ikada prije jer namakanje sasušenih ostataka hrane i razbi­ janje tvrdokornih skorenih mrlja poput sasušene tjestenine ili zapečenih krumpira više nije potrebno. Pri ukla­ njanju najtvrdokornijih mrlja skorenog škroba ništa nije bolje od novog Pura Duo Power! Marketinška podrška: TV podrška, stalci, on-line kampanja, katalozi kupaca, PR. Proizvođač: Henkel Central Eastern Europe GmbH, Beč, Austrija Distributer: Henkel Croatia d.o.o., Budmanijeva 1, 10 000 Zagreb Telefon i fax: +385 1 600 82 22


| 12:2013

Stranica nedostupna zbog poštivanja zakonske zabrane oglašavanja duhanskih proizvoda i alkoholnih pića.

progressive |

12:2013

45


46 progressive |

12: 2013

Progressive No135  

Progressive is the first and most popular B2B edition - trusted and strongest partner in the FMCG industry in Croatia. With 10 years experie...