PRIRODA ku Milaši, na nadmorskoj visini od 430 m, nalazi se špilja Gospodska pećina ili Gostinjska špilja. Krajem 1776. istražio ju je i opisao prvi hrvatski speleolog Ivan Lovrić (Sinjanin). Do sada je istražena u dužini od oko 2 800 m. U špilji su pronađeni ostaci kamenog i kremenog oruđa iz neolitika, ulomci keramičkih posuda i kosti špiljskog medvjeda (Ursus spelaeus) iz pleistocena. Od podzemnih kopnenih životinja u špilji su česti špiljski kornjaši Antisphodrus caviola i Lovricia jalzici (ime roda posvećeno Ivanu Lovriću) i obični špiljski konjic Troglophilus cavicola, izraziti predator koji zbog nedostatka hrane u špiljama noću u potrazi za plijenom izlazi iz podzemlja. Podzemne vode naseljavaju rakušac Niphargus trullipes i jednakonožni rak Monolistra hercegoviniensis brevipes, endem Hrvatske, rasprostranjen u Lici i sjeverozapadnoj Dalmaciji. U hladnoj vodi Velikog vrila žive tri ribe uvrštene u Crvenu knjigu slatkovodnih riba Hrvatske – primorska pastrva (Salmo farioides) i cetinski vijun (Cobitis dalmatina), endem jadranskog slijeva i hrvatski endem, u kategoriji osjetljive vrste, i cetinska uklija (Telestes ukliva), endem jadranskog slijeva i hrvatski endem, u kategoriji kritično ugrožene svojte. U blizini izvora nalaze se ostaci starohrvatske crkve sv. Spasa iz 9. st. Crkva je važna predromanička građevina, s najstarijim zvonikom u Hrvata. Oko crkve nalazi se dosad najveća istražena nekropola, s više od tisuću grobova, u kojima su pronađeni vrijedni arheološki nalazi.
Spomenik prirode “Stara straža”
Vukovića vrilo
Crkva sv. Spas
MIHOVIL, glasnik Šibenske biskupije, Šibenik, broj 19 (6)
93