RODITELJSKI STRES

from Časopis Osmijeh br.30 / veljača 2022.

ŠTO JE ROTAVIRUS

Piše: Maja Vukoja, dr. med., specijalist psihijatar

Roditeljski stres šteti vašoj dobrobiti i može utjecati na tijek razvoja vašeg djeteta. Kako stres utječe na roditeljstvo i što možemo učiniti po tom pitanju?

Udanašnje vrijeme često čujemo za pojam ‘burn out’ ili sindrom sagorijevanja. On može biti vezan uz razna životna područja, a obično smo ga vezivali uz probleme povezane sa poslovnim okruženjem.

No, da li ste čuli za sagorijevanje u roditeljstvu?

Biti roditelj nije nimalo lak zadatak. Neki bi se složili da je roditeljstvo najteža uloga u životu, čak i u idealnim uvjetima, kada imate ljubav i podršku partnera, kada su djeca zdrava i kada ste financijski neopterećeni. Unatoč svemu navedenom, podizati i odgajati ljudsko biće može biti vrlo iscrpljujuće. Stoga, kao što postoji sindrom sagorijevanja na poslu, o kojem se već svakodnevno piše i govori, postoji i sindrom nedovoljno poznat javnosti, a to je sindrom sagorijevanja u roditeljstvu.

Sagorijevanje je samo po sebi često stigmatizirano i o njemu se ne govori dovoljno, jer se roditelji teško otvaraju po pitanju ove problematike. Boje se kako će okolina pomisliti da su nesposobni, da ne vole svoju djecu dovoljno ili sami sebi teško priznaju da im je roditeljstvo toliko teško da uzrokuju anksiozne i depresivne tegobe, a za iste rijetko potraže stručnu pomoć. Sve veća razina roditeljskog stresa utjeće na razvoj djeteta i njegovo poimanje svijeta oko sebe, ali i same percepcije vlastitog bića. Prema psiholozima, roditeljski stres je stanje u kojem osjećate da se jednostavno ne možete nositi s ulogom roditelja. Zahtjevi koji se pred vas postavljaju su previsoki i mislite kako nemate resurse da ih ispunite (Deater-Deckard 1998; Holly et al 2019). Kako prepoznati da se događa baš vama?

Sagorijevanje u roditeljstvu je stanje jake fizičke, psihičke i emocionalne iscrpljenosti. Današnji način života u kojem mnogi roditelji, a tu se moramo posebno osvrnuti na majke, u nedostatku vremena i energije za sve svakodnevne obaveze razvijaju neka netipična ponašanja ili osjećaje. Javljaju se: nemogućnost koncentracije, smetnje spavanja, napetost, nervoza, bezvoljnost, umor, iscrpljenost, tjelesne tegobe, osjećaj lišenosti osobne slobode, svađe s partnerom uz subjektivni osjećaj da niste dovoljno dobar roditelj.

Burn out može izazvati osjećaj ekstremnog umora, odnosno potpuno preopterećenog i iscrpljenog roditelja. Nije neuobičajeno da roditelji u ovom stanju opisuju kako se osjećaju ‘istrošeno’ i dosežu točku da ‘ne mogu više podnijeti’. Ako ovo stanje potraje, može dovesti do suicidalnog ili agresivnog ponašanja.

Sindrom sagorijevanja u roditeljstvu predmet je istraživanja već nekoliko desetljeća. Prema nekim istraživanjima, jedan od uzroka sagorijevanja u roditeljstvu je dojam da je uloženi trud roditelja puno veći od samih rezultata. Burnout može ostaviti dojam kod roditelja da ne obavljaju svoju roditeljsku dužnost dobro ili da više nisu dobri roditelji kao što su bili. Ne osjećaju se produktivno, niti doživljavaju osjećaj postignuća u svojoj ulozi roditelja, što im može oduzeti samopouzdanje i cjelokupni osjećaj užitka i zadovoljstva roditeljstva. Ovaj fenomen je češći kod majki nego kod očeva, iako ga, naravno, i očevi mogu razviti. Roditeljstvo je uvijek zahtjevno i praktički podrazumijeva stres i

niz izazova, ali kada negativni aspekti roditeljstva nadjačaju one pozitivne, povećava se rizik od sagorijevanja u roditeljstvu.

Izgaranje roditelja osobito je u porastu za vrijeme COVID-19 pandemije, rada od kuće i čestih izolacija djece. Roditelji su pred strašnim pritiskom, jer imaju osjećaj kako ništa ne stižu, ništa ne rade potpuno i kako se, uslijed prenatrpanog rasporeda, ne stignu u potpunosti posvetiti djeci. Rezultat ovakvog razmišljanja dovodi do preispitivanja vlastitih roditeljskih sposobnosti i ponekad uviđanja da „nisi dobar roditelj“. Upravo je ova misao početna teza roditeljskog sagorjevanja iz koje sve kreće na gore.

Međutim, nisu samo zaposleni roditelji podložni razvijanju ovog negativnog stanja. Majke koje su odlučile ne raditi, već se posvetiti djeci, su također podložne burnout-u, možda i u većoj mjeri nego zaposlene majke. Briga o djeci i kućanstvu također se može promatrati kao „posao s punim radnim vremenom“ i ukoliko smatramo da nismo uspješni u toj zadaći, također razvijamo čimbenike rizika koji mogu, ako se ne kontroliraju, dovesti do izgaranja. Najveća razlika između navedene dvije skupine roditelja jest što zaposleni roditelj može dati otkaz na poslu, maknuti se iz situacije koja mu uzrokuje pretjerani stres i naći sebi manje stresnu i ispunjeniju ulogu, dok je majkama koje ne rade ova situacija puno teža.

Danas kad je tehnologija sve razvijenija, djeca su u konstantnom kontaktu sa svojim roditeljima, čak i kad su na nastavi. Ta pristupačnost i dostupnost, uz pozitivne, ima i negativne posljedice, gdje roditelj stječe dojam da je stalno prisutan i da nema vremena za sebe i svoj život. Također, mediji nam konstantno nameću ideal savršenog roditeljstva, koji je nerealan i u stvarnom životu nedostižan.

Čimbenici rizika od sagorijevanja u roditeljstvu: - bolest djeteta - perfekcionizam roditelja - manjak podrške i pomoći od partnera i okoline - nedostatak slobodnog vremena - financijski problemi

Slično kao i izgaranje na poslu, roditeljsko izgaranje može utjecati na vaše fizičko i mentalno zdravlje, a može imati i negativne učinke na odnose s vašim partnerom, prijateljima i obitelji, te vašom djecom. Izgaranje se manifestira kao emocionalno (osjećaj kao da se ne možete nositi), kognitivno (nemogućnost pravilnog razmišljanja) i fizičko (umor).

Kada izgaranja, roditelji počinju osjećati potpuni stres i iscrpljenost, zbog boravka u blizini svoje djece. Uobičajeno je da roditelji razmatraju mogućnosti odlaska iz obiteljskog života i napuštanje obitelji. Međutim, kao roditelj, ne možete tek tako ustati i otići, imate odgovornosti, ljude koji se oslanjaju na vas, pa to postaje začarani krug.

Ako primjetite da se ovakve misli često ponavljaju i da se teško nosite sa stresom, zatražite stručnu pomoć.

Kako smanjiti rizik od sagorijevanja u roditeljstvu?

Važno je da roditelj uvažava i svoje potrebe, a ne samo potrebe djeteta ili partnera, te da odvoji vrijeme za sebe. Ne smijemo zaboraviti niti kvalitetne partnerske odnose u kojima nam je partner prijatelj, te širu podržavajuću obiteljsku zajednicu koja nam daje podršku.

Prijatelji s kojima možemo podijeliti svoja iskustva, kako dobra, tako i ona loša, su jednako tako od velikog značaja. Važno je da znamo da nismo sami u svojim problemima. Može li se sindrom sagorijevanja spriječiti?

Prevencija je uvijek najbolje rješenje pa tako i po pitanju roditeljstva.

1. Potražite pomoć!

Kada vidite da nešto ne možete sami učiniti, potražite pomoć partnera, prijatelja ili nekog drugog člana obitelji. Ako vidite da ne možete stići nešto završiti, ako primjećujete da se osjećate loše sa samim sobom, zamolite ih da vam pomognu. Ne morate sve sami! Spoznaja ove činjenice će značajno umanjiti stres i odgovornost koju osjećate, a redukcija stresa je od ključne važnosti kad je u pitanju roditeljstvo.

2. Znajte da niste jedini!

Istraživanja pokazuju da je sagorijevanje u roditeljstvu mnogo češće nego što mislite. Osjećaj grižnje savjesti i krivnje, koju roditelji osjećaju, sprječava ih da svoje misli i brige podijele sa ostalima ili da potraže stručnu pomoć. Nemojte kriviti sebe za sve poteškoće ili nerealizirane planove!

3. Imajte razumijevanja za sebe!

Pošto je perfekcionizam jedan od glavnih uzroka sindroma sagorijevanja u roditeljstvu, probajte imati razumijevanja za sebe. Niste i ne morate biti savršeni u svakom trenutku!

4. Postavite granice i pravila!

Roditelju mogu znatno smanjiti rizik od sagorijevanja u roditeljstvu na način da postave jasne granice i pravila ponašanja. To ne mora značiti da ste strog roditelj, to znači da ste čovjek. Kada su u pitanju starija djeca, trebate im objasniti kako se osjećate i dati im do znanja da i vama kao roditelju treba malo mira i odmora.