ŠTO JE ROTAVIRUS

ŠTO JE ROTAVIRUS? Piše: Prim. dr. Alemka Jaklin Kekez, spec. pedijatar gastroenterolog,

Rota virus je najčešći uzročnik akutnog infektivnog proljeva kod djece do pete godine života. Pored navedenog odgovoran je za većinu teških oblika akutnog proljeva, praćenih značajnom dehidracijom i potrebom za bolničkim liječenjem. Infekcije se najčešće pojavljuju u kolektivima kao što su jaslice ili vrtići, ali i na bolničkim odjelima, jer je zaraznost kod ove vrste virusa vrlo velika.

Prema nekim procjenama čak 95% djece do pete godine života barem jednom oboli od rotavirusne infekcije. Samo u Europskoj uniji to znači 3,6 milijuna oboljelih godišnje, od čega više od 80.000 pacijenata zahtijeva bolničku skrb. Stoga ovaj virus nije zanemariv i treba ga shvatiti ozbiljno! Koji su simptomi Rotavirusa?

Glavni simptomi bolesti su tempratura, mučnina, bolovi u trbuhu, povraćanje i proljev koji ovisno o intenzitetu mogu dovesti do dehidracije. To je ozbiljna komplikacija osobito kod djece u ranoj dobi. Naravno da sva djeca ne moraju imati sve, niti iste, simptome, a isto tako se razlikuje i težina simptoma kod pojedinog djeteta. Neka djeca mogu virus preboljeti s blažom kliničkom slikom, primjerice dojena djeca koju štite majčina protutijela. Trajanje bolesti je varijabilno od nekoliko dana, pa čak i do 2 tjedna, a inkubacija traje od 12 sati do 4 dana.

Kako se prenosi Rotavirus i koliko je zarazan?

Virus se vrlo lagano prenosi i jako je zarazan. Razlog tome je što je za infekciju potrebna tek mala količina virusa.

Način prijenosa rotavirusa je višestruk, a prenosi se putem prljavih ruku (nakon doticaja sa stolicom ili zaraženim predmetima) ili usta, a uz to i kapljčino (zrakom). Na neopranim rukama virus može preživjeti nekoliko sati, a na kontaminiranim predmetima te u hrani čak i duže. Nakon što virus uđe u organizam, razmnožava se u tankom crijevu. Njegovo razmnožavanje inicira simptome virusa te uzrokuje njegove simptome i tegobe. Virus se iz organizma izlučuje stolicom. Stoga

je iznimno važno paziti na higijenu ruku i odjeće, ali i svih površina i igračaka koje okružuju dijete kako bi se spriječilo širenje infekcije.

Ipak, zbog visoke zaraznosti i

mogućnosti kapljičnog prijenosa čak ni visoka higijenska razina ne može sasvim iskorijeniti virus, pa se infekcija javlja i u razvijenim zemljama. Nakon bolesti imunost je kratkotrajna i nekompletna, stoga se dijete može ponovno razboljeti, no bolest je tada obično blaža. Najčešća širenje virusa i razboljevanje događa se tijekom zimskih mjeseci.

Je li rotavirus opasan?

Rota infekcija može biti vrlo opasna te dovesti čak i do životne ugroženosti djeteta. Naime, što je dijete mlađe to dijete lakše dehidrira. Učestalo povraćanje i proljev mogu dovesti i do narušavanja elektrolitske ravnoteže te zajedno s dehidracijom i do šoka. Zato je važno na vrijeme potražiti liječničku pomoć.

Kako se liječi Rotavirus?

Bolest prolazi sama, odnosno nema ciljanog liječenja uzročnika. Najvažnija mjera tijekom bolesti jest održati dobro stanje djeteta i spriječiti značajnu dehidraciju. Posebno oprezni moramo biti kod dojenčadi i male djece budući da su puno labilnije elektrolitske i hidracijske ravnoteže.

Danas se zna kako su korisni i probiotici, osobito Lactoabicilus rhamnosus- LGG, Sacharomyces boulardi i Lactobacillus reuteri. Navedeni probiotici, uz nadoknadu tekućine, mogu donekle skratiti trajanje proljeva. Danas postoje i tvari, primjerice hydrasec, koje štede tekućinu organizmu te se isto mogu dati kao pomoć, ali po preporuci liječika.

Kako prepoznati dehidraciju? Kako ju spriječiti?

Glavni simptomi dehidracije su slabije vlažne sluznice, primjerice sluznica usne šupljine i obložen jezik, dok je kod dojenčadi osnovni simptom utonula velika fontanela. Također, kod loše hidracije djeca manje mokre, budući da organizam štedi tekućinu. Jedan od značjinih znakova je i klonulost djeteta kod kojeg je u organizmu manjak tekućine.

Ako je dijete blaže dehidrirano tekućina se uvijek nastoji nadoknaditi na usta, uporno i često ponavljano. Za rehidraciju su najbolje oralne rehidracijske otopine koje, osim tekućine sadrže i glukozu i elektrolite te tako bolje održavaju ravnotežu elektrolita i vode u organizmu. Također, uz navedeno, nužno je nuditi i druge tekućine, kao što su voda, čaj, juha i slično, jer one isto hidriraju i okrepljuju organizam.

Ako je dijete značajno dehidrirano ili povraća, odnosno ne može se dobro nadoknaditi tekućina na usta, nužna je rehidracija infuzijom u venu. Međutim, čim se stvore uvjeti da se hidracija može nastaviti na usta, infuzija se prekida te se nadalje primjenjuje hidracija na usta.

Treba li prilagoditi prehranu?

Nekada su se preporučale stroge dijete, što je napušteno, jer nije pokazalo opravdanja. Stroga dijeta je dodatno iscrpljivala organizam, a njenim provođenjem se nije zaustavljao proljev. Prema današnjim preporukama stručnih društava, prehranu ne treba bitno mijenjati, a potrebno je svakako izbjegavati hranu bogatu koncetriranim šećerima kao što je voće poput kruške, šljive, marelice, ali izbjegavati i sokove. Dakle izbjegavati sve ono što očekujemo da bi osmotskim navlačenjem vode u crijevo pogoršavalo proljev. Djecu na prsima poticati se da što češće doje, jer dojenje pruža imunološke faktore te doprinosi boljoj hidraciji i unosu energije.

Kako spriječiti zarazu i na što paziti?

Kao i kod svakog akutnog infektivnog proljeva u prevenciji su važne higijenske mjere, pranje ruku te dezinfekcija površine i igračaka. Međutim, najučinkovitija mjera prevencije je cijepljenje djece koje je dostupno već duži niz godina. Radi se o cjepivu koje se daje oralnim putem, u dvije doze u prvim mjesecima života. Cijepivo se mora provesti zaključno do šest mjeseca života. Cjepivo trenutno nije u redovnom kalendaru cijepljenja, ali se preporuča svakako cijepiti najugroženije skupine djece, primjerice djecu koja imaju srčane greške, kroničnu bolest bubrega ili jetre te nedonoščad, jer se smatraju rizičnijima za teže infekcije.