Časopis JZ 11-2012

javno

ZDRAVSTVO NASTAVNI ZAVOD ZA JAVNO ZDRAVSTVO SPLITSKO-DALMATINSKE ŽUPANIJE

90 GODINA U SLUŽBI ZDRAVLJA

godina 6 ● broj 3 i 4 ● studeni 2012. / ISSN 1846-615X/UDK: 614.2

javno

ZDRAVSTVO RIJEČ UREDNIKA Poštovani čitatelji, pred Vama je dvobroj časopisa Javno zdravstvo posvećen Nastavnom zavodu za javno zdravstvo Splitskodalmatinske županije i svim njegovim nekadašnjim i sadašnjim djelatnicima u prigodi obilježavanja 90. obljetnice postojanja ove javnozdravstvene ustanove. Nastavni zavod za javno zdravstvo Splitsko-dalmatinske županije uspješno se održao i u kontinuitetu razvijao sukladno promjenama na području javnozdravstvene medicine te se nalazi u samom vrhu nositelja javnozdravstvene misli u Republici Hrvatskoj s ciljem očuvanja i unaprjeđenja zdravlja pojedinca i zajednice.

U ovom dvobroju časopisa prenosimo dio monografije Devedeset godina u službi zdravlja: 1922.-2012. Od Higijenskog zavoda u Splitu do Nastavnog zavoda za javno zdravstvo Splitsko-dalmatinske županije, koji se odnosi na sadašnji ustroj Zavoda, kao i zadaće koje se u njemu obavljaju sa svrhom poboljšanja zdravstvenog stanja i dobrobiti pučanstva naše Županije.

Generacije javnozdravstvenih djelatnika našeg Zavoda svojim predanim radom doprinijele su prepoznatljivosti našeg preventivnog javnozdravstvenog rada i značajnim rezultatima na području preventivne medicine, što nam je omogućilo da već punih devedeset godina djelujemo na ostvarenju temeljnog cilja javnog zdravstva: dostignuća najvećeg stupnja zdravlja kao osnovnog ljudskog prava.

Nastavni zavod će svojim radom i nadalje doprinositi zdravlju i dobrobiti svakog pojedinca i zajednice, poštujući tradiciju preventivne medicine i ostajući čuvarem zdravlja budućih naraštaja.

impressum:

Mr. sc. Jasna Ninčević, dr. med., spec. epidemiologije

Mr. Ivana Bočina, dr. med., spec. javnog zdravstva

Glavna i odgovorna za nakladnika: Mr. sc. Jasna Ninčević, dr. med., specijalist epidemiologije

Izvršni urednik:

Mr. Ivana Bočina, dr. med., specijalist javnog zdravstva

6. Milka Brzović, dr. med., specijalist epidemiologije 7. Branka Jurčević-Zidar, dr. med., specijalist epidemiologije 8. Mr. sc. Diana Nonković, dr. med., specijalist epidemiologije 9. Mr. sc. Nenad Periš, dipl. ing.

Uredništvo:

Tehnički urednik:

Ante Pribudić, dr. dent. med.

Tajnica časopisa:

Katja Matešan, prof.

Redakcijski savjet: 1. Prof. dr. sc. Nives ŠtambukGiljanović, dipl. ing.

2. Prim. doc. dr. sc. Mladen Smoljanović. dr. med., specijalist epidemiologije 3. Doc. dr. sc. Zorana Klišmanić, dr. med., specijalist epidemiologije 4. Prim. mr. sc. Vanja Kaliterna, dr. med., specijalist mikrobiologije s parasitologijom 5. Željka Karin, dr. med., univ. mag. med., specijalist školske medicine

1. Prim. doc. dr. sc. Katja Ćurin, dr. med., specijalist zdravstvene ekologije 2. Doc. dr. sc. Ingrid Tripković, dr. med., specijalist epidemiologije 3. Željko Ključević, dr. med., specijalist psihijatrije 4. Ina Utrobičić, dr. med., specijalist školske medicine 5. Dr. sc. Anamarija Jurčev-Savičević, dr. med., specijalist epidemiologije 6. Dr. sc. Sanja Čulin, dipl. ing.

7. Dr. sc. Ivana Marasović-Šušnjara, dr. med., specijalist javnog zdravstva 8. Dr. sc. Zvonimir Barišić, dr. med., specijalist mikrobiologije s parasitologijom 9. Josipa Glavaš, dr. med., specijalist školske medicine

Časopis Javno zdravstvo Nastavni zavod za javno zdravstvo Splitsko-dalmatinske županije Vukovarska 46 • 21000 Split Tel.: 021 401 111 • e-mail: promicanje.zdravlja@nzjz-split.hr Tisak: “DES“ - Split;

Naslovnica: Josip Botteri Dini, akademski slikar

NZJZ SDŽ polaže autorska prava na fotografije

sadržaj: 1.

Riječ urednika.......................................................................................................................................2 Mr. sc. Jasna Ninčević, dr. med. i mr. Ivana Bočina, dr. med.

2. Sadržaj...................................................................................................................................................3 3.

Služba za epidemiologiju zaraznih bolesti.........................................................................................4 Ustroj i uloga Službe za epidemiologiju zaraznih bolesti.................................................................4 Doc. dr. sc. Zorana Klišmanić, dr. med.

Vizija i perspektiva Službe za epidemiologiju zaraznih bolesti .......................................................6 Mr. sc. Diana Nonković, dr. med.

Odjel za nadzor nad cijepljenjem........................................................................................................8 Milka Brzović, dr. med.

4.

Služba za medicinsku mikrobiologiju s parasitologijom................................................................10 Sadašnje stanje Službe za medicinsku mikrobiologiju s parasitologijom i perspektiva.........................................................................................................10 Prim. mr. sc. Vanja Kaliterna, dr. med.

5.

Služba za javno zdravstvo..................................................................................................................15 Služba za javno zdravstvo danas.......................................................................................................15 Prim. mr. sc. Ankica Smoljanović, dr. med., mr. Ivana Bočina, dr. med. i Inga Vučica, dr. med., univ. mag. sanit. publ.

6.

Služba za zdravstvenu ekologiju.......................................................................................................20 Sadašnje stanje i vizija službe...........................................................................................................20 Mr. sc. Nenad Periš, dipl. ing.

Današnji ustroj Službe za zdravstvenu ekologiju............................................................................21 Odjel opće zdravstvene ekologije.....................................................................................................21 Meri Prodan-Bedalov, dr. med.

Odjel za kemijsko ispitivanje voda...................................................................................................22 Prof. dr. sc. Nives Štambuk-Giljanović, dipl. ing.

Odjel za kemijske analize hrane i predmeta opće uporabe............................................................23 Mr. sc. Jadranka Marušić, dipl. ing.

Odjel sanitarne mikrobiologije.........................................................................................................25 Antonija Mikrut, dr. med.

Odjel za ispitivanje zraka, tla i buke.................................................................................................26 Mr. sc. Nenad Periš, dipl. ing.

Odjel za toksikologiju........................................................................................................................27 Mr. sc. Jasmina Suton, dipl. ing. pharm.

7.

Služba za školsku i sveučilišnu medicinu .........................................................................................29 Sadašnji ustroj i vizija Službe za školsku i sveučilišnu medicinu....................................................29 Željka Karin, dr. med., univ. mag. med.

8.

Služba za zaštitu mentalnog zdravlja, prevenciju i izvanbolničko liječenje ovisnosti.................33 Služba za zaštitu mentalnog zdravlja, prevenciju i izvanbolničko liječenje ovisnosti.................33 Željko Ključević, dr. med.

9.

Služba za epidemiologiju kroničnih masovnih bolesti...................................................................36 Služba za epidemiologiju kroničnih masovnih bolesti ..................................................................36 Doc. dr. sc. Ingrid Tripković, dr. med.

10.

11.

Služba za zajedničke poslove............................................................................................................38 Služba za zajedničke poslove NZJZ SDŽ-a........................................................................................38 Mr. sc. Marijana Mlikotić, dipl. oecc.

Odjel za upravljanje kvalitetom i unutarnju reviziju.......................................................................39 Dr. sc. Sanja Čulin, dipl. ing.

Organigram NZJZ SDŽ-a....................................................................................................................41

12.

Kalendar zdravlja................................................................................................................................42

13.

Upute za autore..................................................................................................................................43

SLUŽBA ZA EPIDEMIOLOGIJU ZARAZNIH BOLESTI

4

Voditeljica Službe: mr. sc. Diana Novaković, dr. med., spec. epidemiologije

Ustroj i uloga Službe za epidemiologiju zaraznih bolesti Doc. dr. sc. Zorana Klišmanić, dr. med.,

spec. epidemiologije

Temeljem odluke Poglavarstva Splitskodalmatinske županije o izdvajanju higijenskoepidemioloških odjela iz domova zdravlja i njihovu pripajanju Zavodu za javno zdravstvo SDŽ-a te odluke Upravnog vijeća Zavoda za javno zdravstvo od 30. 6. 1995. higijensko-epidemiološki odjeli domova zdravlja s područja Splitsko-dalmatinske županije pripojeni su 1. 7. 1995. godine Zavodu za javno zdravstvo SDŽ-a.

Od 1996. godine Odjel za epidemiologiju reorganizira se u Službu za epidemiologiju zaraznih bolesti sa šest odjela i s deset ispostava.

Služba je tada kadrovski ojačala, te svaka ispostava dobiva specijalista epidemiologa kao voditelja epidemiološkog tima. Poboljšali su se uvjeti rada u gotovo svim ispostavama, u nekima preseljenjem u nove prostore, au nekima preuređenjem novih prostora. Od 1994. godine postupno započinje proces informatizacije službe.

Ustroj Službe za epidemiologiju zaraznih bolesti Unutarnji ustroj Službe čini šest odjela i to: 1. Odjel za nadzor nad zaraznim bolestima 2. Odjel za nadzor nad crijevnim zaraznim bolestima

JAVNO ZDRAVSTVO

3. Odjel za nadzor nad cijepljenjem

4. Odjel za nadzor nad transmisivnim bolestima

zoonozama

i

5. Odjel za nadzor nad spolno i krvlju prenosivim bolestima

6. Odjel za nadzor nad TBC-om i drugim respiratornim bolestima.

Ispostave

Služba za epidemiologiju zaraznih bolesti NZZJZ-a Splitsko-dalmatinske županije sa sjedištem u Splitu u svom djelokrugu rada pokriva područje gradova Splita, Solina, Kaštela i Visa. Na ostalom području SDŽ-a epidemiološku zdravstvenu zaštitu provode ispostave koje djeluju na području gradova u kojima im je sjedište.

Voditelj epidemiološkog tima u ispostavi je liječnik specijalist iz epidemiologije, a djelokrug rada istovjetan je onomu u Službi u Splitu, dok obim poslova ovisi o veličini područja na kojem djeluje.

Uspostavljena je uska stručna i operativna suradnja između Službe u Splitu i službe u ispostavama. Za razliku od ostalih ispostava, Ispostava u Makarskoj osim Odjela za epidemiologiju u svojoj organizaciji sadrži Odsjek za ispitivanje hrane i predmeta opće uporabe, Odsjek za ispitivanje voda i Odsjek za mikrobiologiju i parazitologiju.

Ispostave su: Ispostava Trogir Voditeljica Jagoda Ključević Matijaš, dr. med., specijalist epidemiolog Ispostava Omiš Voditelj Berislav Pelivan, dr. med., specijalist epidemiolog Ispostava Makarska-Vrgorac Voditeljica Jadranka Bebek Jurišić, dr. med., specijalist epidemiolog Ispostava Sinj Ana Kokot Živalj, dr. med., specijalist epidemiolog Ispostava Imotski Voditelj Joško Maras, dr. med., specijalist epidemiolog Ispostava Brač Voditelj Petar Korda, dr. med., specijalist epidemiolog Nađan Šerić, dr. med., specijalist epidemiolog Ispostava Hvar Voditeljica Linda Mihojević, dr. med., specijalist epidemiolog Djelatnosti Službe zaraznih bolesti

za

epidemiologiju

Odjel za nadzor nad zaraznim bolestima prikuplja, evidentira i analizira podatke o kretanju akutnih zaraznih bolesti na području splitskodalmatinske županije te na taj način trajno prati zdravstveno stanje stanovništva na tom području i promptno reagira na eventualne epidemijske incidente. Sustav nadzora nad zaraznim bolestima temelji se na obveznom pojedinačnom registriranju

oboljelih temeljem Zakona o zaštiti pučanstva od zaraznih bolesti i Pravilnika o načinu prijavljivanja zaraznih bolesti.

Voditeljica je Odjela do studenoga 2011. doc. dr. sc. Zorana Klišmanić, dr. med., spec. epidemiolog, a od tada mr. sc. Diana Nonković, dr. med., spec. epidemiolog.

Odjel za nadzor nad crijevnim zaraznim bolestima prati kretanje crijevnih zaraznih bolesti te intervenira i predlaže mjere u slučaju njihova epidemijskog javljanja. U suradnji s ostalim djelatnicima Službe obavlja redovite zdravstvene preglede zaposlenih na poslovima proizvodnje i prometa živežnih namirnica te drugih zaposlenih osoba u skladu sa zakonskim propisima. Organizira i provodi tečajeve za stjecanje osnovnog znanja o zdravstvenoj ispravnosti namirnica i osobnoj higijeni za zaposlenike koji rade u proizvodnji i prometu namirnica. Provodi implementaciju HACCP sustava u objektima u poslovanju s hranom prema Zakonu o hrani.

Voditelj Odjela je mr. sc. Ivo Petrić, dr. med., specijalist epidemiolog.

Prikuplja podatke o količinama utrošenih pesticida na području županije i dostavlja ih HZJZ-u.

Voditelj Odjela je Jakov Kuljiš, dr. med., specijalist epidemiolog.

5

Voditelj Odjela je mr. sc. Pero Rizvan, dr. med., specijalist epidemiolog.

Odjel za nadzor nad TBC-om i drugim respiratornim bolestima sudjeluje u provedbi mjera za suzbijanje i sprječavanje tuberkuloze u suradnji sa svim ostalim epidemiolozima Službe. Zajedničkim aktivnostima obuhvaćeno je praćenje prijava, epidemiološko ispitivanje pri pojavi bolesti, evidencija i registracija oboljelih s praćenjem ishoda njihova liječenja, prevencija obolijevanja provođenjem zdravstvenog nadzora nad kontaktima te sve ostale mjere predviđene Naputkom za suzbijanje i sprečavanje tuberkuloze.

Obrađuje i analizira epidemiološke podatke sa svog područja i šalje izvješća Službi za epidemiologiju zaraznih bolesti HZJZ-a. Provodi preventivne i protuepidemijske mjere te edukaciju osoba koje rukuju sustavima i nadziru sustave koji mogu biti povezani s pojavom legionarske bolesti te nadzire, predlaže i poduzima odgovarajuće mjere i kod drugih respiratornih infekcija.

Voditeljica Odjela je dr. sc. Anamarija Jurčev Savičević, dr. med., specijalist epidemiolog.

U Službi za epidemiologiju nalazi se Ambulanta za cijepljenje u kojoj se provodi cijepljenje prema epidemiološkim indikacijama. U ambulanti se daju informacije o zaštiti od malarije te upute o kemoprofilaksi, zatim preporuke za cijepljenje pomoraca i putnika u skladu s međunarodnim sanitarnim propisima te informacije o najčešćim bolestima i zdravstvenim poremećajima kojima putnici mogu biti izloženi prilikom putovanja u pojedine zemlje. Putnicima i pomorcima dijele se pisane upute kako se zaštititi od HIV-a/AIDS-a i drugih krvlju prenosivih bolesti, od bolesti probavnog sustava te od malarije.

JAVNO ZDRAVSTVO

Odjel za nadzor nad zoonozama i transmisivnim bolestima prati kretanje obolijevanja od zoonoza, vrši epidemiološko izviđanje i anketiranje te u suradnji s Veterinarskom službom poduzima odgovarajuće mjere pri pojavi oboljenja od zoonoza. Provodi se antirabična zaštita u skladu s pravilima struke i prema odgovarajućim zakonskim odredbama u suradnji s ostalim djelatnicima službe. U sklopu ovog odjela djeluje Odsjek za dezinfekciju, dezinsekciju i deratizaciju koji, kao nadležni Zavod za javno zdravstvo, izrađuje prijedloge godišnjih programa mjera i provedbene planove obvezatne preventivne dezinfekcije, dezinsekcije i deratizacije kao posebne mjere za područja općina, gradova ili županije. Provodi stručni nadzor nad provedenim mjerama obvezatne preventivne dezinsekcije i deratizacije na području gradova i općina te vrši evalaciju provedenih mjera i stručnu prosudbu u obliku pismenog izvješća. Pri pojavi epidemijskog incidenta predlaže i provodi potrebne mjere dezinfekcije, dezinsekcije i deratizacije.

Odjel za nadzor nad spolno i krvlju prenosivim bolestima prati kretanje obolijevanja od tih bolesti, vodi registar prijavljenih osoba od virusne žutice B, virusne žutice C i HIV-a/AIDS-a.

Radi ranog otkrivanja izvora zaraze i puteva prenošenja obavlja epidemiološko ispitivanje, uključujući anketiranje pri pojavi virusne žutice B i C, vrši zdravstvene preglede osoba koje su preboljele virusnu žuticu B i C, sifilis ili gonoreju.

Provodi cijepljenje osoba protiv hepatitisa B koje su u neposrednom kontaktu s akutno oboljelim ili vironošom hepatitisa B. Obavlja savjetovanje korisnika prije i poslije testiranja na HIV u Savjetovalištu za dobrovoljno, anonimno i besplatno testiranje na HIV te na prisutnost biljega HBV i HCV. Novootkrivene HIV pozitivne osobe upućuje na liječenje.

6

Centar (Savjetovalište) za savjetovanje i testiranje na HIV Centar za dobrovoljno savjetovanje i testiranje na HIV (CST) pri Zavodu osnovan je polovicom 2003. godine i djeluje zajedno s još devet takvih centara u Republici Hrvatskoj (RH). Otvaranje CST-a dio je projekta Ministarstva zdravstva i socijalne skrbi RH (MZSS) «Unapređenje borbe protiv HIV/ AIDS-a u RH». Nositelj programa je HZJZ u suradnji sa službama za epidemiologiju županijskih zavoda.

Cilj je CST-a poboljšati pristup dobrovoljnom, anonimnom i besplatnom HIV testiranju i savjetovanju, usvajanju pozitivnih stavova i stilova života (odgovorno spolno ponašanje, nekorištenje droga i sl.). Dalji cilj je pomoć oboljelima u pristupu medicinskoj zaštiti i psihosocijalnoj podršci te nastojati održati nisku razinu oboljelih. U Splitu Savjetovalište, osim u Zavodu, djeluje i u Udruzi «Help». U Savjetovalištu rade dva savjetnika od kojih je jedan i koordinator te po potrebi i drugi specijalisti epidemiologije te djelatnici na postupcima vađenja krvi. Laboratorijsku dijagnostiku rade djelatnici Službe za mikrobiologiju Zavoda.

Liječnici specijalisti Službe za epidemiologiju sudjeluju u stručnoj izobrazbi različitih profila zdravstvenih djelatnika (liječnika pripravnika, specijalizanata epidemiologije, školske medicine i drugih specijalnosti sukladno rješenjima Ministarstva zdravstva). Isto tako sudjeluju u dodiplomskoj nastavi za studente medicine i

dentalne medicine na Medicinskom fakultetu Sveučilišta u Splitu i stručnom Studiju sestrinstva.

Epidemiolozi aktivno sudjeluju u radu Hrvatskoga epidemiološkog društva Hrvatskoga liječničkog zbora učešćem na stručnim i znanstvenim sastancima i u Upravnom odboru HED-a. Djelatnici Službe, zajedno s upravom Zavoda, organizirali su u Splitu u svibnju 1999. godine Prvi hrvatski epidemiološki kongres. Organizirana su stručna predavanja koja su bodovana od Hrvatske liječničke komore. Objavljuju znanstvene i stručne članke te sudjeluju u stručnim i znanstvenim projektima.

Liječnici specijalisti, djelatnici Službe, posebnu pozornost posvećuju komunikaciji s javnošću preko sredstava javnog priopćavanja (novine, radio, TV), što je izuzetno značajno pri eventualnoj epidemijskoj pojavi bolesti. U cilju nadzora i promptne provedbe protuepidemijskih mjera pri sumnji na pojavu epidemije te drugih incidenata liječnici specijalisti Službe za epidemiologiju su u 24-satnoj pripravnosti tijekom čitave godine.

U Službi za epidemiologiju zaraznih bolesti zaposleno je pedeset osam djelatnika, od toga petnaest liječnika specijalista epidemiologije, jedan specijalist mikrobiologije, tri diplomirana inženjera prehrambene tehnologije, jedan diplomirani inženjer biologije, jedan diplomirani sanitarni inženjer, jedanaest sanitarnih i laboratorijskih inženjera i viših medicinskih sestara te dvadeset šest sanitarnih i laboratorijskih tehničara.

Vizija i perspektiva Službe za epidemiologiju zaraznih bolesti Mr. sc. Diana Nonković, dr. med.,

JAVNO ZDRAVSTVO

spec. epidemiologije Zadaća i djelokrug rada epidemiologije je praćenje, proučavanje, sprječavanje i suzbijanje bolesti u ljudi, odnosno razmatranje učestalosti i rasprostranjenosti bolesti, prirodnih zakonitosti njihova nastanka, održavanja ili iščezavanja iz ljudske populacije. Glavni cilj je planski utjecati na smanjivanje učestalosti bolesti do iskorijenjivanja mjerama sprječavanja/prevencije kako bi broj oboljelih bio što niži.

U Europi, pa tako i u Republici Hrvatskoj, cjelokupni nadzor nad zaraznim bolestima predstavlja značajan javnozdravstveni prioritet.

Unatoč tomu što je epidemiološka situacija

s pojavnošću zaraznih bolesti u nas relativno povoljna, neprovođenjem preventivnih i protuepidemijskih mjera ta se situacija može lako promijeniti nagore. U tom slučaju mogle bi se vratiti pojedine bolesti čiju pojavnost više ne bilježimo, dok one bolesti koje zasad konroliramo mogu epidemijski buknuti i ugroziti cjelokupno stanovništvo.

Poznato je kako su u prošlosti epidemije kuge, kolere, velikih boginja i španjolske gripe usmrtile veliki dio svjetskog stanovništva. Iako je danas, zahvaljujući napretku medicine, porastu općeg standarda, razine obrazovanosti i znanja

stanje neusporedivo bolje, još uvijek nije idealno.

Klimatske promjene povezane s porastom temperature i promjenama količine oborina, kao i stalno povećanje svjetske populacije, uzrokovale su promjene u ponašanju mikroorganizama te njihovih rezervoara i vektora/prijenosnika. Stoga se pred epidemiološku službu trajno postavljaju novi stručni izazovi. Opća globalizacija, osobito na području prometa i trgovine, dovela je do novih i intenzivnih komunikacija s najudaljenijim dijelovima svijeta. Na taj način prenose se i uzročnici zaraznih bolesti (npr. transmisija uzročnika bolesti uvoznom hranom ili tankerima koji prenose balastne vode iz tropskih krajeva), koji nisu karakteristični za naše podneblje. Takav intenzitet i brzina putovanja u današnje vrijeme mogu dovesti do unosa i najopasnijih bolesti poput hemoragijskih groznica (Lasa, Marburg, Ebola i sl.).

Iz istih razloga povremeno bilježimo unos kolere i trbušnog tifusa, bolesti koje se inače kod nas ne pojavljuju. Stoga je nužno nastaviti razvijati zdravstveni nadzor putnika kao važan segment sprječavanja širenja zaraznih bolesti.

U posljednjem desetljeću zamijećeno je pojavljivanje većeg broja novih zaraznih bolesti, od kojih je većina životinjskog podrijetla (npr. epidemije i pandemije ptičje i svinjske gripe).

Neke od njih uspješno su se prilagodile čovjeku i time stekle sposobnost izazivanja bolesti u ljudi, što posljedično mijenja sliku pobola i smrtnosti stanovništva od zaraznih bolesti. Danas se epidemiološkim službama u Hrvatskoj obvezno prijavljuje 88 zaraznih bolesti, koje i nadalje predstavljaju javnozdravstveni prioritet sukladno Zakonu o zaštiti pučanstva od zaraznih bolesti. Zato se sve protuepidemijske mjere, posebne i specifične za svaku od ovih bolesti, moraju kontinuirano provoditi na svim razinama zdravstvene zaštite, pri čemu glavninu odgovornosti snosi epidemiološka služba, koja mora pravovremeno intervenirati.

Za našu epidemiološku službu važno je trajno provoditi zdravstveno informiranje, edukaciju i

7

Najvažniji dio Službe za epidemiologiju zaraznih bolesti su naši djelatnici, liječnici epidemiolozi, sanitarni inženjeri, sanitarni tehničari i medicinske sestre. Nastojimo ih poticati na što tješnju suradnju s Medicinskim fakultetom kako bi mogli sudjelovati u brojnim znanstvenoistraživačkim projektima i radu sa studentima. Pri tome nam je bitno ostvariti zadovoljstvo svih članova kolektiva uz međusobno slaganje i uvažavanje.

U budućnosti, Službi za epidemiologiju zaraznih bolesti otvaraju se mnoge nove perspektive.

Prvenstveno ćemo nastojati unaprijediti i osuvremeniti dosadašnje djelatnosti te nastojati potaknuti nove, posebice preventivne aktivnosti. Dodatnom stručnom edukacijom djelatnika nastojat ćemo svima omogućiti kvalitetniji stručni rad. Pred Službu se postavljaju strogi kriteriji, odgovornosti i potrebe za daljim stručnim i znanstvenim radom i napredovanjem.

Prenošenje stečenih i stjecanje novih znanja trebalo bi potaknuti boljim i jačim povezivanjem s drugim zavodima za javno zdravstvo u našoj zemlji i susjednim europskim državama.

Planiramo da Služba za epidemiologiju zaraznih bolesti u budućnosti i nadalje bude djelomice tržišno orijentirana s obzirom na očekivani manji priljev formalnih financijskih sredstava, odnosno moguće promjene u financiranju.

Naš zalog za budućnost jest da budemo vodeći u pružanju zdravstvenih usluga iz svog djelokruga uz kontinuirano poboljšavanje kvalitete rada kroz pristup orijentiran korisnicima usluga uz poštivanje etičkih i moralnih načela u svakodnevnom radu.

Sagledavajući dosadašnje, sigurno ćemo opravdati sve postignuto i nastaviti uspješan rad.

JAVNO ZDRAVSTVO

Dio svakodnevnog rada epidemiologa danas je i cjelovit program zaštite protiv spolno i krvlju prenosivih bolesti. Praćenje i procjena aktualnog stanja raširenosti spolno prenosivih bolesti u Splitsko-dalmatinskoj županiji dio je rada koji treba stalno unaprjeđivati, pri čemu bi jedan od prvih koraka predstavljalo uvođenje Registara hepatitisa B i C. Također su nam u žarištu djelovanja i bolesti tzv. „druge generacije“ i njihovi uzročnici (klamidije, virusi hepatitisa B i C, HIV-a, genitalnog herpesa te humani papiloma virusi), jer se nekad najučestalije spolne bolesti poput sifilisa i gonoreje danas tek sporadično pojavljuju.

savjetovanje, pa naša služba aktivno sudjeluje u obilježavanju važnijih javnozdravstvenih datuma kao što su Svjetski dan HIV-a/AIDS-a i Svjetski dan hepatitisa, a kontinuiranim stručnim radom u Savjetovalištu za besplatno i anonimno testiranje na HIV/AIDS tomu značajno pridonosimo.

Medijskim nastupima, sudjelovanjem u brojnim projektima i zasad ostvarenom suradnjom s nizom udruga civilnog društva nastojimo smanjiti predrasude i stigme prema oboljelima, posebno oboljelima od HIV-a/AIDS-a i hepatitisa B i C. U radu s mladima, putem predavanja i radionica, uvelike djelujemo na podizanje svijesti o važnosti odgovornog zdravstvenog i spolnog ponašanja, a samim tim i na smanjivanje rizičnih čimbenika zaraznih bolesti.

8

Odjel za nadzor za cijepljenjem Autor: Milka Brzović, dr. med.,

spec. epidemiologije

JAVNO ZDRAVSTVO

Odjel za nadzor nad cijepljenjem nadzire provedbu Programa obveznog cijepljenja na području Splitsko-dalmatinske županije.

Kontinuirano se prati i koordinaira dinamika obveznog cijepljenja prema 330 liječnika zaduženih za izvršenje Programa cijepljenja (epidemiolozi u Ispostavama Zavoda, spec. školske medicine pri Zavodu, pedijatri i obiteljski doktori u primarnoj zdravstvenoj zaštiti, epidemiolozi i pedijatri u KBC-u Split). Odjel je direktno odgovoran za područje Splita, Solina i Kaštela. Prikupljaju se, analiziraju i evaluiraju godišnja izvješća o provedenim imunizacijama, te se prosljeđuju HZJZ-u. Procijepljenost kod primovakcinacije i revakcinacija postigla je visoke obuhvate (iznad 95%), što potvrđuje i eliminacija ili značajno smanjenje pobola od bolesti protiv kojih se provodi cijepljenje. Prati se i analizira pojavnost nuspojava cijepljenja, te intervenira po potrebi.

Stručna mišljenja i naputci daju se liječnicima, roditeljima i pacijentima u osobnom kontaktu, telefonski, preko medija ili zavodske web stranice.

Izlaže se problematika cijepljenja na godišnjim stručnim epidemiološkim sastancima.

Od 1998. u NZJZ SDŽ-u kontinuirano se održavaju tečajevi trajne izobrazbe liječnika na temu „Program obveznog cijepljenja“. Na inicijativu ravnatelja Zavoda dr. med. Mladena Smoljanovića organizacija je povjerena voditeljici Odjela, dr. Milki Brzović i suradnicima. Zavod je upriličio simpozij za sve zdravstvene djelatnike koji planiraju, primjenjuju, izvješćuju i nadziru cijepljenja u SDŽ i šire. Do danas je održano sedam simpozija, na kojima su sudjelovali poznati stručnjaci iz HZJZ-a, našeg Zavoda – sllužbi za epidemiologiju i za školsku medicinu, KBC-a Split, Medicinskog fakulteta, Instituta za pomorsku medicinu, te pedijatri iz primarne zdravstvene zaštite i predstavnici Sanitarne inspekcije. Na simpozijima je isticana važnost i vrijednost cijepljenja kao specifične mjere u suzbijanju i sprječavanju zaraznih bolesti, izlagane su aktualnosti o cjepivima te se davala kontinuirana potpora svim liječničkim timovima na provedbi cijepljenja.

Odjel planira i distribuira cjepiva iz Programa (BCG, DTP, IPV, MRP, HiB, Hepatitis B, PPD) za kalendarsku godinu, a prema kvartalima.

Nadalje, Odjel zaprima, evidentira i distribuira sva druga cjepiva koja se koriste u Službi, prema epidemiološkim indikacijama (protiv gripe, bjesnoće, žute groznice, hepatitisa A i B, kolere, trbušnog tifusa, meningokokne bolesti, varičela, tetanusa, difterije). Mjesećno se prikupljaju, evidentiraju i analiziraju izvješća o potrošenom cjepivu, te se prosljeđuju HZJZ-u i centralnom distributeru u Imunološkom zavodu Zagreb.

Godine 1997. Zavod postaje glavni Županijski centar pohranu i distribuciju svih cjepiva.

Opremljen je odgovarajućom rashladnom komorom, iz donacije UNICEF-a, kapaciteta kok 30 m3 za čuvanje cjepiva, te potrebnom opremom za održavanje „hladnog lanca“ pri transportu cjepiva u ispostave Zavoda. Godišnje se u Službi za epidemiologiju zaraznih bolesti, u Odjelu za nadzor nad cijepljenjem zaprimi, evidentira i distribuira oko 140.000 doza cjepiva iz programa, oko 50.000 doza cjepiva protiv gripe i još desetak tisuća doza drugih cjepiva prema epidemiološkim indikacijama. Za lakšu, bržu i kvalitetniju distribuciju i pohranu cjepiva Zavod ja 2006. godine razvio vlastito informatičko programsko rješenje naziva „Distribucija“. Kao primjernom Zavodu, Službi i Odjelu za cijepljenje u Republici Hrvatskoj, upriličen je radni posjet predstavnika Svjetske zdravstvene organizacije tijekom 2005. godine.

U svrhu daljeg praćenja i unaprjeđenja zdravlja populacije od bolesti koje se mogu spriječiti cijepljenjem, nastojat ćemo i nadalje evaluirati i unaprjeđivati provedbu cijepljenja, te stručno i argumentirano informirati i educirati obveznike i cjelokupnu hrvatsku javnost.

Voditeljica Odjela je Milka Brzović, dr. med., specijalist epidemiologije.

9

Slika 1. Slu탑ba za epidemiologiju zaraznih bolesti 2012. godine

JAVNO ZDRAVSTVO

10

SLUŽBA ZA MEDICINSKU MIKROBIOLOGIJU S PARASITOLOGIJOM Voditeljica Službe: prim. mr. sc. Vanja Kaliterna, dr. med., spec. medicine mikrobiologije s parasitologijom

Sadašnje stanje Službe za medicinsku mikrobiologiju s parasitologijom i perspektiva Prim. mr. sc. Vanja Kaliterna, dr. med.,

spec. medicinske mikrobiologije s parasitologijom

Djelatnost i organizacija Službe za medicinsku

mikrobiologiju s parasitologijom tijekom devedeset godina rada mijenjala se sukladno potrebama stanovništva i zdravstvene zaštite.

Razvoj dijagnostičkih pretraga počeo je već 1922. godine osnivanjem Bakteriološke stanice u Splitu.

Prateći razvoj struke, kontinuiranim usavršavanjem nekoliko generacija djelatnika, do danas se proširio spektar pretraga, povećao se njihov broj te su se s vremenom razvile i uvele u svakodnevni rad nove metode (molekularne metode, imunoprecipitacijski i imunoenzimski testovi).

Služba za mikrobiologiju s parasitologijom u jednoj godini obradi ukupno približno 215.000 uzoraka (mjesečno oko 18.000 uzoraka, dnevno oko 900 uzoraka) i iz njih napravi više od 500.000 različitih pretraga; proizvede se ukupno oko 720.000 različitih podloga (mjesečno oko 60.000, dnevno oko 2.900) i autoklavira se ukupno 30.000 kg infektivnog otpada (mjesečno oko 2.500 kg, dnevno oko 120 kg).

JAVNO ZDRAVSTVO

U svakodnevnom radu primjenjujemo standardizirane metode prema EUCAST-u (European Committee for Antibiotic Sensitivity Testing). Uključeni smo u sustav vanjske kontrole kvalitete European Antimicrobial Resistance Surveillance Network, Odbor za praćenje bakterijske rezistencije Akademije medicinskih znanosti Hrvatske (AMZH) i WHO Global Foodborne Network External Quality Assurance System.

U svim odjelima Službe izrađuju se mjesečna i godišnja statistička izvješća koja nam omogućuju uvid u kretanje zaraznih bolesti na našem području.

Također se sustavno prikupljaju podatci o vrstama bakterija i njihovoj otpornosti na antibiotike.

Naši podatci su uključeni u godišnje izvješće “Rezistencija bakterija na antibiotike u RH”, koje svake godine izdaje AMZH. Usko surađujemo s referalnim centrima Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo i Klinike za zarazne bolesti „Fran Mihaljević“ u Zagrebu.

U Službi se kontinuirano provodi usavršavanje osoblja, a aktivno sudjelujemo i u edukaciji

specijalizanata mikrobiologije, epidemiologije i obiteljske medicine, liječnika pripravnika, medicinsko-laboratorijskih inženjera i zdravstvenih tehničara te učenika zdravstvene škole.

Dio naših rezultata prikazan je u znanstvenim i stručnim publikacijama objavljenima u Hrvatskoj i inozemstvu. Djelatnici Službe za medicinsku mikrobiologiju sudjelovali su kao autori ili koautori u pisanju dvadeset znanstvenih radova objavljenih u indeksiranim časopisima (dvanaest citiranih u bazi Current Contents) te više stručnih radova objavljenih u domaćim stručnim časopisima (HČJZ, Javno zdravstvo). Sudjelovali su kao autori ili koautori na pedeset kongresnih radova koji su objavljeni u zbornicima sažetaka međunarodnih i domaćih kongresa i stručnih skupova (od toga ih je četrnaest objavljeno u zbornicima skupova s međunarodnom recenzijom (indeksirani časopisi). Napisali su knjigu Priručnik za suradnju mikrobiološkog laboratorija i primarne zdravstvene zaštite te su autori triju poglavlja u knjizi Medicinska mikrobiologija. U Službi su izrađene četiri magistarske i dvije doktorske disertacije.

Naši su djelatnici sudjelovali kao pozvani predavači na više seminara u organizaciji HLZ-a i društva European Cervical Cancer Association.

Sudjeluju u nastavi Zdravstvene škole te Medicinskog fakulteta i Sveučilišnog studijskog centra za forenzične znanosti Sveučilišta u Splitu.

Godine 2011. započeli smo s pripremama za akreditaciju mikrobiološkog laboratorija prema normi HRN EN ISO 15189-2008. Kako bismo kontakt s infektivnim materijalom sveli na najmanju moguću mjeru, razdvojili smo prijamni šalter za uzimanje uzoraka od administrativnog dijela upisa pacijenata te smo postavili dizalo s odvojenim dijelovima za transport sterilnih hranilišta, uzoraka i infektivnog otpada.

Voditeljica Službe je prim. mr. sc. Vanja Kaliterna, dr. med., specijalist medicinske mikrobiologije s parasitologijom, a glavna tehničarka Službe je Mary Jagnjić, medicinsko-laboratorijski inženjer. U Službi rade ukupno četrdeset četiri djelatnika od

čega šest specijalista medicinske mikrobiologije s parasitologijom, dva diplomirana inženjera kemije, sedam medicinsko-laboratorijskih inženjera, dvadeset pet zdravstvenih tehničara i četiri spremačice.

Vjerujemo da ćemo i u budućem radu, prateći zahtjeve struke, nastaviti s dodatnom izobrazbom osoblja, razvijati nove sadržaje i tako održati kvalitetu dostojnu naše tradicije i ugleda.

Unutarnji ustroj Službe čini šest odjela i jedan odsjek.

Odjel za dijagnostiku infekcija mokraćnoga sustava i tuberkuloze Voditelj: dr. sc. Zvonimir Barišić, dr. med., specijalist medicinske mikrobiologije s parasitologijom Infekcije mokraćnog sustava ubrajaju se među najčešće infekcije ambulantnih bolesnika.

Urin predstavlja najčešći uzorak koji dolazi u mikrobiološki laboratorij. Godišnje se u Odjelu za dijagnostiku infekcija mokraćnoga sustava i tuberkuloze obavi gotovo 70.000 bakterioloških analiza urina. Tradicija bakteriološke analize urina u našem odjelu traje praktički od osnutka Zavoda, dakle punih devedeset godina. Splićani tako kažu: „Nosim urin na Higijenski“. Mikrobiološka obrada urina obavlja se na uređaju UroQuick, a oko 90% nalaza je gotovo sljedeći dan nakon donošenja urina u laboratorij. Vodeći uzročnici infekcija mokraćnog sustava na našem području su Escherichia coli, Enterococcus faecalis, Klebsiella pneumoniae, Proteus mirabilis i Streptococcus agalactiae.

Mikobakteriološka dijagnostika u našem odjelu traje također od osnutka Zavoda. U posljednje vrijeme obrađujemo pretežno izvanbolničke uzorke s područja Splitsko-dalmatinske županije, dok se obrada bolničkih uzoraka obavlja u Odjelu za kliničku mikrobiologiju KBC Split. Od 2005. godine naš odjel je preuzeo kompletnu mikobakteriološku dijagnostiku (bolničku i izvanbolničku) za područje Dubrovačko-neretvanske županije.

11

Odjel za molekularnu dijagnostiku i dijagnostiku infekcija spolnoga sustava Voditelj: prim. mr. sc. Vanja Kaliterna, dr. med., specijalist medicinske mikrobiologije s parasitologijom U Odjelu za molekularnu dijagnostiku i dijagnostiku infekcija spolnoga sustava godišnje se obradi oko 36.000 različitih uzoraka. Uzorci iz spolnoga sustava šalju se u mikrobiološki laboratorij da bi se odredili uzročnici različitih kliničkih sindroma: vulvovaginitis, uretritis, cervicitis u žena i uretritis, epididimitis, prostatitis u muškaraca.

U laboratoriju za dijagnostiku infekcija spolnoga sustava godišnje se obradi oko 25.000 uzoraka: obrisaka vanjskog spolovila, rodnice, vrata maternice, uretre, sperme ili eksprimata prostate. Iz svih uzoraka radi se preparat po Gramu (za procjenu količine leukocita u uzorku) i uzgoj na odgovarajućim podlogama u aerobnim ili anaerobnim uvjetima ovisno o vrsti uzorka. U ovom laboratoriju rade se i pretrage na Neisseria gonorrhoeae i na urogenitalne mikoplazme (Ureaplasma urealyticum i Mycoplasma hominis).

Najčešće izolirane bakterije su: Streptococcus agalactiae, Escherichia coli, Ureaplasma urealyticum.

Laboratorij za molekularnu dijagnostiku osnovan je 2003. godine. U njemu se godišnje zaprimi oko 11.000 uzoraka za pretrage na klamidiju i HPV. Obradi se oko 7.000 uzoraka na bakteriju Chlamydia trachomatis metodom amplifikacije nukleinskih kiselina RealTime PCR. Također se godišnje obradi oko 4.000 uzoraka na Human Papillomavirus (HPV). Koristimo se dvjema vrstama pretraga za HPV: Hybrid capture testom i novim RealTime HR HPV testom. Hybrid capture test metoda je hibridizacije nukleinskih kiselina kojom otkrivamo grupnu prisutnost DNK HPV-a (HR - 13 visokorizičnih ili LR - 5 niskorizičnih tipova HPV-a), bez mogućnosti razlikovanja pojedinačnih tipova. Novi RealTime HR HPV test kvalitativni je PCR test koji otkriva 14 visokorizičnih tipova HPV-a uz istovremeno razlikovanje tipova HPV-16 i HPV18 od ostalih tipova. Ta su dva tipa odgovorna za 70% karcinoma vrata maternice diljem svijeta.

JAVNO ZDRAVSTVO

Godišnje se obradi oko 2.500 bolesničkih uzoraka na TBC, među kojima su najčešći sputum, urin i aspirat bronha. Klasična bakteriološka dijagnostika tuberkuloze, koja se provodi kod nas, obuhvaća mikroskopiranje preparata sputuma obojenih metodom po Ziehl-Neelsenu, uzgoj mikobakterija na tekućoj podlozi BBL MGIT, uzgoj mikobakterija na podlozi po Löwenstein-Jensenu te test osjetljivosti mikobakterija na antituberkulotike, koji se obavlja u Referalnom centru Hrvatskog

zavoda za javno zdravstvo u Zagrebu. Odjel je uključen u mrežu mikobakterioloških laboratorija u Hrvatskoj, koji se nalaze u svim većim županijskim središtima i pod stalnim su nadzorom kvalitete Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo u Zagrebu, koji koordinira njihov rad. Također smo uključeni u projekt molekularne tipizacije M. tuberculosis, koja se za cijelu Hrvatsku provodi u Hrvatskom zavodu za javno zdravstvo.

12

Odjel ima jako dobru dugogodišnju suradnju s kolegama ginekolozima čije potrebe u dijagnostici infekcija spolnoga sustava uvažavamo te, prateći novosti u razvoju struke, usavršavamo dijagnostiku.

Odjel za dijagnostiku infekcija dišnoga sustava, kože i sluznica Voditelj: Vinko Zoranić, dr. med., specijalist medicinske mikrobiologije s parasitologijom Bolesti dišnoga sustava ubrajaju se među najčešće infekcije, a uzrokuje ih više od 500 različitih vrsta mikroorganizama. To su u 80– 90% slučajeva virusi. Velik broj tih infekcija ne iziskuje mikrobiološku dijagnostiku, a liječenje je simptomatsko. Unatoč tomu kod nas se, prema podatcima iz prethodnih godina, 70% peroralnih oblika antibiotika troši za liječenje akutnih respiratornih infekcija, što može dovesti do brojnih nuspojava i razvitka rezistencije na antibiotike. Postoje, međutim, kliničke slike kod kojih je nemoguće razdvojiti virusnu od bakterijske etiologije i tu je mikrobiološka dijagnostika ne samo opravdana već i nužna prije uvođenja etiološkoga (antimikrobnoga) liječenja, npr. kod streptokoknog faringitisa.

U laboratoriju za dijagnostiku infekcija dišnoga sustava obradi se oko 20.000 uzoraka godišnje.

Vidljiv je značajan porast broja uzoraka u zimskim mjesecima, ali bez povećanja relativnoga broja „pozitivnih nalaza“. Obrađuju se uzorci iz gornjih dišnih puteva: obrisci ždrijela (kultura ili brzi test na S. pyogenes), uzorci iz nazofarinksa i usne šupljine te uzorci za pretragu na Bordetella pertussis i brzi test na virus influence. Najčešća uputna dijagnoza je akutni faringitis. Među izolatima iz obriska ždrijela najčešći je Streptococcus pyogenes, a u manjem broju i ostali beta-hemolitički streptokoki.

JAVNO ZDRAVSTVO

Od uzoraka za bakteriološku dijagnostiku infekcija donjih dišnih puteva uglavnom se obrađuje iskašljaj, a rijetko se zaprime i ostali uzorci, kao npr. aspirat bronha, a najčešći izolati su: Pseudomonas aeruginosa, Streptococcus pneumoniae, Haemophilus influenzae, Moraxella catarrhalis.

Godišnje se na našem odjelu obradi oko 5.000 uzoraka s kože i sluznica: obrisci konjunktive, rane, vanjskoga zvukovoda, usne šupljine te različiti ostali uzorci, npr. aspirati, punktati, anaerobna obrada i slično.

Odjel za dijagnostiku infekcija probavnoga sustava Voditelj: Merica Carev, dr. med., specijalist medicinske mikrobiologije s parasžitologijom

Probavne infekcije vrlo su česte u populaciji i lako se šire. Također, mogu i ozbiljno narušiti zdravlje pacijenata. Stoga je pravodobna i potpuna dijagnoza od iznimnog kliničkog i epidemiološkog značenja.

Razvoj dijagnostičkih pretraga za infekcije probavnog sustava počeo je već s osnutkom Zavoda. Kontinuiranim usavršavanjem nekoliko generacija stručnjaka i osoblja, sukladno kliničkim i epidemiološkim zahtjevima, proširio se spektar pretraga, povisio se njihov broj te složenost dijagnostičkih postupaka. Na našem se odjelu godišnje zaprimi 43.000 uzoraka (od toga oko 35.000 sistematskih preventivnih pregleda za radnike koji rade sa živežnim namirnicama) i izvrši približno 90.000 raznovrsnih bakterioloških i viroloških pretraga na zahtjev pedijatara i obiteljskih liječnika te za potrebe epidemiološkog nadzora.

Naš bakteriološki pregled uključuje izolaciju, serotipizaciju patogena i izradu antibiograma. Uz pretrage na klasične crijevne patogene Salmonella spp., Shigella spp., Yersinia spp., Vibrio spp. razvili smo i pretrage za novije probavne patogene: Campylobacter spp., EPEC, EHEC, Helicobacter pylori, Clostridium difficile, Aeromonas spp., Plesiomonas spp., Enterobacter sakazakii, Citobacter youngae i Edwardsiella tarda. Virološke pretrage obuhvaćaju dokaz antigena uzročnika Adenovirus, Rotavirus, Norovirus i Astrovirus metodom imunoprecipitacije i izravnim imunoenzimskim testovima. Najčešće izolirani patogeni su: Salmonella Enteritidis, Salmonella Typhimurium, Campylobacter jejuni, Helicobacter pylori, Norovirus i Rotavirus.

Usko surađujemo sa Službom za epidemiologiju i Službom za zdravstvenu ekologiju u nadzoru kliconoštva i dijagnostici prilikom epidemija te smo započeli i s primjenom molekularnih dijagnostičkih metoda (PCR, PFGE) pri usporedbi epidemijskih humanih izolata i izolata iz hrane i vode.

Odjel za mikološku i parazitološku dijagnostiku Voditelj: Katarina Šiško Kraljević, dr. med., specijalist medicinske mikrobiologije s parasitologijom Odjel za dijagnostiku mikoza i parazitoza objedinjuje laboratorije za mikologiju i parazitologiju.

Upravo je dijagnostika malarije, tada raširene parazitoze, bila temeljna dijagnostička djelatnost Instituta za proučavanje i suzbijanje malarije osnovanog 1922. u Trogiru. Spajanjem navedenog

instituta s Bakteriološkom stanicom u Splitu nastao je Higijenski zavod te se osnovao Laboratorij za parazitologiju koji je dijagnosticiranjem malarije i drugih parazitoza imao važnu ulogu u suzbijanju i iskorjenjivanju tih bolesti.

Danas se u laboratoriju za dijagnostiku parazitoza godišnje obradi oko 30.000 uzoraka.

Od toga je najveći broj (oko 25.000) sistematskih preventivnih pregleda za radnike koji rade sa živežnim namirnicama. Zaprimimo više od 5.000 bolesničkih uzoraka godišnje i napravimo brojne parazitološke pretrage ovisno o vrsti uzorka i dijagnozi. Mikroskopki pregledi nativnih preparata i koncentrata (FEAS) uzoraka stolica te perianalnih otisaka temeljne su i najbrojnije pretrage za otkrivanje crijevnih parazitoza, a po potrebi se nadopunjuju drugim testovima primjerice koprokulturom na parazite kojom se otkriva Strongyloides stercoralis. Od 2006. godine umjesto provokacija na amebe uvedeni su imunoenzimski testovi za detekciju antigena patogene amebe Entamoeba histolytica, koji omogućuju razlikovanje cistonoštva morfološki identične apatogene vrste Entamoeba dispar i izbjegavanje nepotrebnog davanja lijekova. Nadalje, uveli smo i brzi trojni imunokromatografski test za otkrivanje antigena: Entamoeba histolytica/dispar, Giardia lamblia i Cryptosporidium parvum. Uvođenjem komercijalnih podloga unaprijedila se izolacija urogenitalne protozoe Trichomonas vaginalis. Kako je priobalno područje endemsko za lišmanije, u suradnji s institutom Istituto Superiore di Sanita iz Rima, Katedrom za medicinsku mikrobiologiju Medicinskog fakulteta u Splitu i Službom za zdravstvenu ekologiju NZJZ-a, započeli smo uvođenje molekularne dijagnostike i parazitoze.

Godišnje se obradi oko 2.700 uzoraka. Najčešće su to uzorci kože, vlasišta i noktiju, slijede obrisci usne šupljine, spolnoga sustava, vanjskoga

13

Odjel za serološku dijagnostiku, pripremu hranjivih podloga, kontrolu i zbrinjavanje infektivnog materijala Voditelj: mr. sc. Elmica Borzić, dr. med., specijalist medicinske mikrobiologije s parasitologijom Već 1922. godine, kad je u Splitu osnovana Bakteriološka stanica, osim direktne izolacije nekih uzročnika zaraznih bolesti radila se i serološka dijagnostika. Za neke je uzročnike u to vrijeme serologija bila jedina mogućnost za postavljanje etiološke dijagnoze. Koliki je bio značaj ove dijagnostičke metode govori činjenica da su se prvi specijalisti te nove grane medicine zvali specijalistima bakteriologije i serologije.

Metodama koje su se tada koristile (flokulacija, aglutinacija, RVK) dijagnosticirale su se tada proširene zarazne bolesti kao što je lues, tifus abdominalis, rikecioze itd. Kasnije, s pojavom antibiotika i uvođenjem cijepljenja, neke su bolesti iskorijenjene pa se težište dijagnostike prebacilo na bolesti „modernog doba“. Tako je, vrlo brzo nakon što je započela pandemija HIV-a 1982. godine, naš laboratorij prvi u regiji nabavio poluautomatski procesor za dijagnosticiranje te opake bolesti.

Serološka dijagnostika omogućuje jednostavnije, brže i jeftinije postavljanje dijagnoze zaraznih bolesti. Zahvaljujući tehnološkom napretku i stručnom osposobljavanju s vremenom se proširio spektar seroloških pretraga. Metode koje se koriste u svakodnevnom radu su hemaglutinacija, lateks aglutinacija, imunofluorescencija, imunoenzimske reakcije i druge. Serološka dijagnostika radi se na automatskim procesorima kojima upravljaju stručnjaci educirani za ovaj složeni rad.

Danas se na Odjelu za serološku dijagnostiku godišnje napravi oko 6.000 pretraga, a mogu se dijagnosticirati sljedeći uzročnici zaraznih bolesti: hepatitis B, hepatitis C, HIV, Epstein-Barrov virus, Citomegalovirus, Herpes virus, Rubela virus, toksoplazma, ehinokok, sifilis.

Najviše zahtjeva za serološke pretrage dolazi iz primarne zdravstvene zaštite, od udruga za suzbijanje bolesti ovisnosti i od naše Službe za epidemiologiju s kojom usko surađujemo u prevenciji i suzbijanju nekih zaraznih bolesti.

JAVNO ZDRAVSTVO

Laboratorij za mikologiju spada u mlađe laboratorije naše službe, osnovan je 1976. U njemu se radi izolacija i identifikacija dermatofita i drugih gljivičnih vrsta koje uzrokuju površinske i kožne mikoze te izolacija gljiva iz drugih kliničkih uzoraka. Nadalje, u ovom se laboratoriju strugotine kože pretražuju na artopode, kao što su grinje Sarcoptes scabiei i Demodex foliculorum. Fotografija mikroskopskog preparata demodikoze napravljena u našem odjelu bila je jedan od izabranih izložaka Izložbe mikrofotografija održane u Muzeju grada Splita u sklopu Festivala znanosti 2011. godine. U Odjelu se održava i zbirka gljivičnih sojeva koju je osnovala prim. dr. Zrinska Sikirić.

zvukovoda te ostali uzorci. Gljive se izoliraju iz oko 30% uzoraka, najbrojnija je Candida albicans, slijede Candida glabrata, Microsporuma canis, Trichophyton rubrum, Candida krusei i Candida parapsilosis. Sve češća izolacija non-albicans Candida nameće potrebu uvođenja testiranja osjetljivosti izolata na antifungalne lijekove.

14

Odsjek za pripremu hranjivih podloga, kontrolu i zbrinjavanje infektivnog materijala Voditelj: Anita Rakić, diplomirani inženjer kemije U sklopu rada ovog odsjeka pripremaju se mikrobiološke podloge, svi farmakološki pripravci, kemijski reagensi i otopine za potrebe različitih odjela Zavoda te se obavlja kontrola i zbrinjavanje infektivnoga otpada Službe za medicinsku mikrobiologiju i Odjela sanitarne mikrobiologije Službe za zdravstvenu ekologiju.

Rad Odsjeka obuhvaća pripremu različitih mikrobioloških podloga koje se koriste u Službi za medicinsku mikrobiologiju za dijagnostiku infekcija mokraćnog sustava, tuberkuloze, spolnog sustava, kože i sluznica, dišnog sustava, probavnog sustava, parazitarnih i mikoloških infekcija. Pripremaju se također mikrobiološke podloge koje se koriste u

Službi za zdravstvenu ekologiju za ocjenjivanje zdravstvene ispravnosti namirnica i predmeta opće uporabe, za praćenje, proučavanje i ocjenjivanje zdravstvene ispravnosti pitke vode, kakvoće otpadnih, površinskih i voda za rekreaciju, kakvoće morske vode i praćenje stanja vodoopskrbe u Splitsko-dalmatinskoj županiji.

U našim prostorijama obavlja se za potrebe različitih odjela Zavoda sterilizacija svih instrumenata, materijala i pribora, a provodi se sterilizacijskim postupcima sa suhim, vrućim zrakom (suhi sterilizator) i vrućom vodenom parom pod tlakom (autoklav).

U Odsjeku se također obavlja kontrola i zbrinjavanje infektivnog materijala. Obeskličavanje infektivnog otpada vrši se termičkom obradom pomoću sterilizacije vlažnom toplinom. Vodi se točna evidencija o težini dnevno obrađenoga infektivnog materijala.

JAVNO ZDRAVSTVO

Slika 2. Služba za medicinsku mikrobiologiju s parasitologijom 2012. godine

SLUŽBA ZA JAVNO ZDRAVSTVO Služba za javno zdravstvo danas

15

Prim. mr. sc. Ankica Smoljanović, dr. med., spec. socijalne medicine, mr. Ivana Bočina, dr. med., spec. javnog zdravstva Inga Vučica, dr. med., univ. mag. sanit. publ., spec. javnog zdravstva

Služba

za javno zdravstvo NZJZ-a Splitskodalmatinske županije prema članku 101. Zakona o zdravstvenoj zaštiti (NN, 150/08.) na području te županije kao jedinice područne (regionalne) samouprave obavlja javnozdravstvenu djelatnost.

Svrhovitost Službe za javno zdravstvo Javnozdravstvenom mjerodavnosti zastupati smanjenja nejednakosti u zdravlju i kvaliteti života, odnosno produljenja životnog vijeka zdravstvenosocijalnim mjerama jednakomjerno dostupne zdravstvene djelatnosti za zadovoljavanje zdravstvenih potreba stanovnika svih jedinica lokalne samouprave Splitsko-dalmatinske županije.

Za ostvarivanje svrhovitosti Službe za javno zdravstvo, kroz ispunjavanje njezinih zadaća, iskustva pokazuju potrebu mijenjanja aktualne zdravstveno-socijalne politike nedostatnog podržavanja zakonski joj postavljenih javnozdravstvenih kompetencija. Sve dok se to ne dogodi, Služba za javno zdravstvo niti u obimu ni u strukturama zadaća neće biti u mogućnosti ostvarivati u cijelosti aktualnu ni očekivanu funkciju i njezine rezultate u budućnosti.

Zakonske odrednice poslova i zadaća Službe za javno zdravstvo

Prema tome, aktivnosti zdravstvene statistike i javnozdravstvene statistike o umrlima Godišnjeg provedbenog plana statističkih aktivnosti Republike Hrvatske, Službi za javno zdravstvo NZJZ SDŽ-a predstavljaju temelj za sve njezine javnozdravstvene elaborate iz područja zdravlja stanovništva kao i zdravstva Splitsko-dalmatinske županije.

Organizacijske jedinice javno zdravstvo

u

Službi

za

U skladu sa sadašnjim interesima Nastavnog zavoda za javno zdravstvo Splitsko-dalmatinske županije, temeljem Pravilnika o unutarnjem ustrojstvu i sistematizaciji radnih mjesta u Nastavnom zavodu za javno zdravstvo Splitskodalmatinske županije (studeni, 2010.), postavljen je unutarnji ustroj rada Službe za javno zdravstvo organiziranjem triju odjela: - Odjela za ocjenu zdravstvenog stanja stanovništva, organizaciju, rad zdravstva i medicinsku demografiju - Odjela za promicanje zdravlja i prevenciju bolesti - Odjela/Centra za gerontologiju.

JAVNO ZDRAVSTVO

Obvezatnost davanja, prikupljanja odnosno prijenosa podataka zdravstvene statistike i javnozdravstvene statistike o umrlima u obliku agregiranih izvješća te individualnih podataka u elektroničkom odnosno papirnatom obliku, koji se kontroliraju i obrađuju na razini županije u zadanim rokovima, zasnovana je na Zakonu o zdravstvenoj zaštiti (NN, 150/08., 71/10.), Planu i programu mjera zdravstvene zaštite iz obveznog zdravstvenog osiguranja (NN, 126/06.), Pravilniku o provedbi Zakona o evidencijama u području zdravstva za primarnu i specijalističko-konzilijarnu zdravstvenu zaštitu (NN, 4/95.), Pravilniku o provedbi Zakona o evidencijama u području zdravstva za područje stacionarne zdravstvene zaštite i praćenje bolesti ovisnosti (NN, 44/00.), Uputama za ispunjavanje individualnih zdravstveno-statističkih izvješća, Zakonu o pravima hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata i članova njihovih obitelji (NN, 174/04.), Planu i programu mjera specifične

zdravstvene zaštite radnika (NN, 122/07.), Zakonu o službenoj statistici (NN, 103/03 i 75/09.), Programu statističkih aktivnosti Republike Hrvatske 2008.2012. (NN, 65/08.), Pravilniku o obrascima za dostavljanje statističkih podataka tijelima koja obavljaju poslove državne statistike (NN, 3/00.), Zakonu o državnim maticama (NN, 96/93.), Pravilniku o načinu pregleda umrlih te o utvrđivanju vremena i uzroka smrti (NN, 121/99., 133/99., 112/00.), Pravilniku o obrascu potvrde o smrti (NN, 112/93.), Zakonu o osobnom identifikacijskom broju (NN, 60/08.), Pravilniku o provedbi Zakona o evidencijama u oblasti zdravstva na području zdravstvene zaštite gerijatrijskih bolesnika (NN, 82/02., 105/03., 58/05, 4/06., 85/06., 126/06., 65/08.), Programu mjera zdravstvene zaštite starijih ljudi (NN, 30/02.), Godišnjem provedbenom planu statističkih aktivnosti Republike Hrvatske te Strategiji razvitka službene statistike Republike Hrvatske 2004.-2012.

16

Odjel za ocjenu zdravstvenog stanja, organizaciju, rad zdravstva i medicinsku demografiju Zadaćama Odjela za ocjenu zdravstvenog stanja, organizaciju, rad zdravstva i medicinsku demografiju omogućuje se ostvarenje sljedećih javnozdravstvenih funkcija na području Splitskodalmatinske županije:

i predlaganje preventivnih/interventnih mjera, osobito za posebno osjetljive skupine stanovništva · Razvijati nove načine razmjene podataka, nove baze podataka i aplikacije za unos i njihovu obradu te izradu pokazatelja za redovite i ciljane javnozdravstvene analize.

· Praćenje demografskog stanja i kretanja u Splitsko-dalmatinskoj županiji

Odjel za promicanje zdravlja

· Praćenje vitalnih (rođeni, umrli) i društvenih (sklopljeni/rastavljeni brakovi) događaja i njihova kretanja (prirodnog; mehaničkog/migracija) u Splitsko-dalmatinskoj županiji

Promicanje

· Ocjena zdravlja/zdravstvenog stanja, zdravstvenih potreba i zdravstvenih prioriteta stanovništva Županije

i prevenciju bolesti zdravlja

i

prevencija

bolesti

suvremeni su koncepti zdravlja, čije se aktivnosti međusobno isprepleću i nadopunjuju.

Promicanje zdravlja predstavlja pokret koji omogućuje

ljudima

aktivno

sudjelovanje

u

· Sudjelovanje u postavljanju, nadzoru provedbe i evaluaciji posebnih javnozdravstvenih programa ranog otkrivanja masovnih kroničnih degenerativnih bolesti

unaprjeđenju svog zdravlja. Cilj je promicanja

· Sudjelovanje u postavljanju, nadzoru provedbe i evaluaciji javnozdravstvenih programa za poboljšanje kvalitete zdravlja oboljelih od kroničnih degenerativnih bolesti

zdravlja ističe pozitivne potencijale i sposobnosti i

· Praćenje i ocjena provedbe programa osnovnih mjera zdravstvene zaštite posebno osjetljivih skupina (najmlađi, stariji, trudnice) i odabranih javnozdravstvenih prioriteta

kojima se bolest sprječava, odnosno onemogućava.

· Izrada pokazatelja o radu primarne, specijalističko-konzilijarne i stacionarne zdravstvene djelatnosti te evaluacija rada zdravstvenih službi

pravodobno prepoznavanje bolesti i provođenje

· Stručno-metodološka pomoć i suradnja sa svim zdravstvenim djelatnostima na poslovima zdravstvene statistike u svrhu poboljšanja kvalitete zdravstvenih podataka · Pretraživanje svih baza po određenoj problemskoj kategoriji, odnosno prioritetnom zdravstveno-socijalnom problemu te stavljanje u međusobne odnose svih atributa određenih entiteta, prema potrebama pojedinog istraživanja

JAVNO ZDRAVSTVO

na osnovi kojih će se imati argumenti za određivanje

· Sudjelovanja u planiranju, predlaganju i provođenju aktivnosti u uspostavi, razvoju i upravljanju zdravstvenim informacijskim sustavom · Izrada redovitih i povremenih publikacija iz područja javnozdravstvenih djelatnosti · Provođenje istraživanja za specifične potrebe tražitelja (vlasnika NZJZ-a, lokalne uprave)

zdravlja omogućiti pojedincima i zajednicama povećanu kontrolu nad čimbenicima koji uvjetuju zdravlje (determinantama zdravlja). Ovaj koncept pojedinca i zajednice.

Prevencija bolesti danas označava sve postupke Prevencijom bolesti te unaprjeđenjem i očuvanjem zdravlja bavi se posebna znanstvena medicinska disciplina - preventivna medicina, čiji je cilj liječenja kojim se sprječavaju smrt, invaliditet, oštećenja i smanjivanje kvalitete života.

Suvremeni

javnozdravstveni

koncept

prevencije bolesti temelji se na primarnoj prevenciji. Primarna prevencija je usmjerena na zdrave osobe, a podrazumijeva uklanjanje rizika/ uzroka bolesti i unaprjeđenje općeg zdravstvenog stanja kako bi se spriječio nastanak bolesti.

Provedba uspješne primarne prevencije zahtijeva razvijanje javnozdravstvenih programa na lokalnoj i/ili nacionalnoj razini.

Zajednički cilj prevencije bolesti i promicanja zdravlja je očuvanje i unaprjeđenje zdravlja, što je vezano uz pozitivne ljudske i životne vrijednosti.

Unatoč činjenici da se rezultati preventivnih aktivnosti - promicanja zdravlja i prevencije bolesti

- često podcjenjuju, jer se dobro zdravlje smatra „urođenim svojstvom“ i što se njihovi rezultati vide tek nakon duljeg vremenskog razdoblja, uspješnost provedenih preventivnih mjera odlikuje se očuvanim godinama života, očuvanom kvalitetom života i radnom sposobnosti pojedinca te smanjivanjem ukupnih troškova zdravstvene zaštite.

Današnji Odjel za promicanje zdravlja i prevenciju bolesti Službe za javno zdravstvo NZJZ SDŽ-a osnovan je tek 2011. godine (u organizacijskoj strukturi nekadašnjeg Higijenskog zavoda postajalo je Odelenje za zdravstvenu propagandu koje je s vremenom ugašeno), a sastoji se od dvaju odsjeka: · Odsjeka za promicanje zdravlja i prevenciju bolesti i · Odsjeka za odnose s javnošću.

Osnovne zadaće Odjela su: · provođenje javnozdravstvenih akcija/ kampanja i aktivnosti koje utječu na širenje zdravstvenih poruka u zajednici i na mobilizaciju ljudi na provođenju određenih zdravstvenih zadataka; · koordinacija rada tijekom provedbe javnozdravstvenih programa i akcija unutar i izvan NZJZ SDŽ-a (društveni sektor, mediji, udruge, građani); · predlaganje, poticanje i sudjelovanje u organizaciji i provedbi programa promicanja zdravlja; · provođenje zdravstvenog odgoja, prosvjećivanja i informiranja te promicanje zdravog stila života (nepušenje, pravilna prehrana, redovita tjelesna aktivnost itd.); · sudjelovanje u izradi prikladnih stručnih, edukacijskih i promotivnih materijala (posteri, letci, slogani za kampanje itd.); · osiguravanje intersektorske suradnje te suradnje sa stručnjacima svih razina zdravstvene zaštite;

· sudjelovanje u uređivanju časopisa Javno zdravstvo; · sudjelovanje u uređivanju mrežnih stranica NZJZ SDŽ-a.

Opsežan broj navedenih poslova i zadaća koje se obavljaju unutar Odjela nailazi na pozitivan

17

Naime, pokazalo se kako dosad provedene javnozdravstvene kampanje uz populističke, lako pamtljive slogane (npr. Biram zdravlje, Nemojte pušiti, Smajlića gušiti!, Biti fit je hit!, Daj 5 za zdravlje i sl.), dijeljenje besplatnog originalnog promotivnoinformativnog materijala te održavanje javnih predavanja i tribina s aktualnim javnozdravstvenim temama nailaze na izniman interes građana i brojnih institucija na području Županije, kao i medija s kojima se ostvaruje kontinuirana suradnja. Tako su novinski članci o provedenim javnozdravstvenim aktivnostima, radio i televizijske emisije postale posve uobičajena pojava, što je i cilj našeg rada jer na taj način zdravstvene informacije i poruke stižu do većeg broja krajnjih korisnika. Širenje javnozdravstvenih poruka kojima se promiče zdravlje i zdravi stilovi života, kao i zdravstvena edukacija, odgoj i informiranje omogućeno je i izdavanjem časopisa Javno zdravstvo u kojem profesionalno i odgovorno pišu brojni stručnjaci unutar NZJZ SDŽ-a i izvan njega. Također, na mrežnoj stranici NZJZ SDŽ-a, prepoznatljivih domena www.higijenski.hr i www. nzjz-split.hr, zainteresirani mogu vrlo brzo saznati osnovne podatke o radu NZJZ SDŽ-a, održavanju stručnih/javnih skupova, predavanja i tribina, kao i sve novosti vezane uz javnozdravstvenu tematiku.

Nužnost u radu Odjela je i ostvarivanje uspješne intersektorske suradnje, što su prepoznale brojne institucije koje su dosad sudjelovale u provedbi javnozdravstvenih kampanja i aktivnosti poput Splitsko-dalmatinske županije, Grada Splita, Kliničkog bolničkog centra Split, Ministarstva unutarnjih poslova, Županijskog državnog odvjetništva, predškolskih i školskih ustanova te fakulteta, niza udruga i mnogih drugih.

Preventivna medicina, a osobito promicanje zdravlja značajan je dio prakse suvremene medicine, koji će se razvijati sukladno očekivanim promjenama zdravstvenih prioriteta i potreba.

Svako ulaganje u takav vid javnozdravstvene djelatnosti predstavlja pravo ulaganje u zdravlje, jer se isključivo tako može utjecati na modifikaciju zdravstvenog ponašanja pojedinca i razvijanje javnozdravstvene politike zajednice.

Odjel za promicanje zdravlja i prevenciju bolesti potrebno je nastaviti razvijati i širiti u skladu s novim trendovima i zahtjevima u javnom zdravstvu, pri čemu je bitno ostvariti multidisciplinarnost timova, raznolikost pristupa i primjenu novih javnozdravstvenih alata, a sve u cilju suočavanja s novim javnozdravstvenim izazovima koje budućnost postavlja pred nas.

JAVNO ZDRAVSTVO

· nadziranje provedbe javnozdravstvenih programa te evaluacija provedenih programa;

odjek upravo među onima kojima su i namjenjeni.

18

Odjel/Centar za gerontologiju Porast udjela stanovništva u dobi 65 i više godina u ukupnom stanovništvu jedno je od glavnih obilježja suvremenog demografskog kretanja u razvijenim zemljama, a zbog niskog nataliteta i prirodnog smanjenja stanovništva s više umrlih nego rođenih te produženog životnog vijeka očekuje se dalji porast starog stanovništva.

Javnozdravstvena istraživanja upozorila su na to kako se zdravstvene potrebe dinamički mijenjaju s demografskom tendencijom povećanja populacije starijih osoba. Budući da je zaštita zdravlja starijih osoba glavni pokazatelj napretka, ali i propusta u zaštiti zdravlja cjelokupnog pučanstva, uvidjela se potreba za sustavnim praćenjem, utvrđivanjem, proučavanjem i planiranjem zdravstvenih potreba i funkcionalne onesposobljenosti starijih osoba.

Osnovni poslovi i zadaće Gerontološkog tima na županijskoj razini (regionalnih) zavoda za javno zdravstvo sukladno “Planu i programu mjera zdravstvene zaštite iz obveznog zdravstvenog osiguranja” (NN 156/08) jesu sljedeći: · praćenje, proučavanje, nadzor, koordinacija, evaluacija i izvješćivanje te planska projekcija gerontološko-javnozdravstvenih pokazatelja; · utvrđivanje, evidencija, praćenje i evaluacija zdravstvenih potreba starijih osiguranika od 65 godina – praćenje morbiditeta i mortaliteta u primarnoj, sekundarnoj i tercijarnoj zdravstvenogerijatrijskoj zaštiti vođenjem javnozdravstvene gerontološke datoteke; · zdravstveno-gerontološka primjena primarne prevencije;

edukacija

i

JAVNO ZDRAVSTVO

· izrada prijedloga Programa mjera i postupaka u zaštiti zdravlja starijih osoba s prijedlogom provedbe ciljnih prioritetnih i preventivnih gerontološko-javnozdravstvenih mjera u cilju poboljšanja kvalitete zdravstvene zaštite i očuvanja funkcionalne sposobnosti starijih osoba; · koordiniranje djelatnosti i sudjelovanje u organizaciji i provedbi gerontološkojavnozdravstvenih akcija (edukacija i preventivne aktivnosti u lokalnoj zajednici skrbi za starije) te suradnja s ostalim sudionicima promidžbe aktivnog zdravog starenja sukladno europskim gerontološkim normama; · trajna gerontološka javnozdravstvena edukacija i informiranje javnosti; · organiziranje gerontoloških tribina u cilju koordinacije aktivnosti svih provoditelja gerontološke i gerijatrijske zdravstvene skrbi i

potpore stalnoj edukaciji zdravstvenih djelatnika koji provode zdravstvenu zaštitu starijih osoba.

Naime, znanstvene spoznaje o starenju i starosti neprestano se i ubrzano povećavaju i mijenjaju te zbog toga edukacija iz gerontologije i gerijatrije dobiva posebno značenje. Edukacijsko značenje gerontoloških tribina je u povezanosti stalnog obrazovanja svih stručnjaka koji rade u zaštiti zdravlja starijih osoba s razvojem i unaprjeđivanjem te zaštite i zadovoljenja zdravstvenih potreba starijih ljudi; · izrada prijedloga Programa preventivnih zdravstvenih mjera sekundarne i tercijarne prevencije; · izrada odabranih zdravstvenih mjera i postupaka za primjenu preventivnog individualnog savjetovanja i zdravih i bolesnih starijih osiguranika; · gerontološko-javnozdravstveno poduča­ vanje o samoodgovornosti, suodgovornosti i samopomoći te uzajamnoj pomoći; · izrada prijedloga Nacionalnog programa zaštite zdravlja starijih osoba i izbor prioriteta za predlaganje gerontološko-javnozdravstvenih intervencijskih mjera i programa promicanja aktivnog zdravog starenja uz definiranje pokazatelja javnozdravstvene datoteke za starije za praćenje na nacionalnoj i županijskim razinama; · izvješćivanje i evaluacija rada.

Djelatnici u Službi za javno zdravstvo U Službi za javno zdravstvo radi 7 djelatnika: od čega 1 specijalist socijalne medicine i organizacije zdravstvene zaštite, 1 specijalist epidemiologije, 2 specijalista javnog zdravstva, 1 viši referent, 1 medicinska sestra i 1 referent.

Od nedavno umirovljene s punim radnim stažem dugogodišnje djelatnice gđa Janja Škiljo, statističar s radom u Službi od 1. ožujka 1979. do 17. kolovoza 2011. godine i gđa Antonija Milanko, VŠS statističar s radom u Službi od 12. siječnja 1996. do 27. svibnja 2011. godine, dale su izniman doprinos razvoju ove službe odnosima povjerenja i poštovanja te predanim i marljivim izvršavanjem svakodnevnih poslova i zadaća.

Financiranje Službe za javno zdravstvo Prema Pravilniku o Dopuni Pravilnika o standardima i normativima prava na zdravstvenu zaštitu iz obveznog zdravstvenog osiguranja (NN, 142/06., 11/07., 80/07., 134/07., 34/08., 133/08., 2/09. i 7/09.) u djelatnosti javnog zdravstva za područje Splitsko-dalmatinske županije utvrđena su tri standardna tima u sastavu jednog liječnika

specijalista javnog zdravstva/epidemiologije/ socijalne medicine i jedne medicinske sestre/ medicinski tehničar/zdravstveni radnik SSS (HZZO; Klasa: 025-04/09-01/83; Urbroj: 338-01-01-09-1; Zagreb, 30. ožujka 2009.).

latnosti primarne zdravstvene zaštite, aktualizira se neophodno usklađivanje novih oblika zadataka i poslova s raspoređivanjem djelatnika adekvatnog standardnog broja zdravstvenih i nezdravstvenih stručnih smjerova na definirana radna mjesta.

Tako se nakon više desetljeća nefinanciranja timova socijalne medicine/javnog zdravstva mijenjalo zakonsko reguliranje financiranja ove javnozdravstvene djelatnosti u pozitivnom smislu, te od 2010. godine HZZO ugovorno financira u potpunosti dva javnozdravstvena tima ove službe, dok Županija i Grad Split, od ukupno 55 jedinica područne/lokalne samouprave, djelomično financiraju neke javnozdravstvene aktivnosti.

Očekujemo da će i druge jedinice lokalne samouprave (gradovi i općine) SDŽ-a prepoznati važnost kontinuiranog javnozdravstvenog rada ove službe te iskazati društveno-politički interes i zauzeti se za financijsku stabilnost njezine djelatnosti.

Unatoč dobro utemeljenoj strategiji postavljenoj tijekom prve polovice 20. stoljeća, kao i novoosnovanoj nacionalnoj mreži javnozdravstvenih ustanova na područnoj regionalnoj razini ranih 1990-ih, socijalno-medicinska djelatnost Službe za javno zdravstvo postupno gubi jasnu strategiju razvoja. U društvu se ne prepoznaje punina njezina djelovanja i svrhe niti postoji jasna logistika Službe prilagođena razvoju društva i njegovih zdravstvenih prioriteta. Ti trendovi rezultat su s jedne strane promjene fokusa interesa s preventivne prema kurativnoj medicini, ali i suvremenih tendencija koje potrebe zdravstvene zaštite podvrgavaju tržišnoj ekonomiji neoliberalnog kapitalizma. Svi ti procesi bitno se udaljavaju od temeljne Štamparove paradigme koja je, kao što je izneseno u povijesnom dijelu ovog poglavlja, iznjedrila rezultate kojima se i danas ponosimo. U tom smislu osjeća se potreba produktivnijeg konzultiranja struke te uvažavanja mišljenja liječnika specijalista javnog zdravstva kao bitnih čimbenika u donošenju stavova o oblikovanju zdravstvene politike na području Hrvatske.

S obzirom na promjene opsega i strukture poslova i zadataka i s tim u svezi rokova njihovih izvršavanja, posebice izmjena u smislu rutinskog elektroničkog zaprimanja, kontrola, obrada podataka i izrade pokazatelja iz djelatnosti specijalističko-konzilijarne zdravstvene zaštite KBC Split i izvan KBC Split, dnevne bolnice KBC Split, djelatnosti bolničke zaštite KBC Split te informatiziranih dje-

JAVNO ZDRAVSTVO

Slika 3. Služba za javno zdravstvo 2012. godine

19

20

SLUŽBA ZA ZDRAVSTVENU EKOLOGIJU Voditelj Službe: mr. sc. Nenad Periš, dipl. ing

Sadašnje stanje i vizija Službe Mr. sc. Nenad Periš, dipl. ing.

JAVNO ZDRAVSTVO

Služba za zdravstvenu ekologiju osnovana je

1999. godine. Prvi voditelj Službe bio je mr. sc. Ivan Mijaković, dr. med., specijalist zdravstvene ekologije.

Tijekom vremena na čelu Službe bilo je više voditelja i to: prim. doc. dr. sc. Mladen Smoljanović, dr. med., specijalist epidemiologije, Petar Korda, dr. med., specijalist epidemiologije i mr. sc. Jasna Ninčević, dr. med., specijalist epidemiologije. Od 2010. godine na čelo Službe imenovan je mr. sc. Nenad Periš, dipl. ing. Usvajanjem nove sistematizacije radnih mjesta 2010. godine u NZZJZ-u Splitskodalmatinske županije uspostavljen je sadašnji ustroj Službe. Ovaj ustroj rezultat je dogovora svih zaposlenika Službe i predstavlja temelj za prihvaćanje novih stručnih izazova koje nameće budućnost zdravstvene ekologije. Uspostava novog ustroja Službe ostvarena je potvrdom ranije osnovanih odjela te ponovnim osnivanjem Odjela za toksikologiju, koji je bio ukinut 2008. Također su, zbog razvoja službe i prilagodbe novim zahtjevima usko specifičnih analiza, na odjelima osnovani i novi odsjeci. Danas Službu čine 62 djelatnika od čega je njih 27 s visokom stručnom spremom, šest ih je s višom stručnom spremom, 29 sa srednjom stručnom spremom i 3 s niskom stručnom spremom. Raspoređeni su u šest odjela i to: · Odjel opće zdravstvene ekologije · Odjel za kemijsko ispitivanje voda · Odjel za kemijske analize hrane i predmeta opće uporabe · Odjel sanitarne mikrobiologije · Odjel za ispitivanje zraka, tla i buke · Odjel za toksikologiju.

Služba se pod novom sistematizacijskom shemom počela snažno razvijati. Novi zahtjevi za dobivanje službenih ovlasnica te želja za povećanjem stručnosti, kako u laboratorijskim analizama tako i u postupcima uzorkovanja, doveli su do akreditiranja velikog broja metoda. Služba je 2009. godine, pod brojem 1166., dobila potvrdnicu Hrvatske akreditacijske agencije prema propisu 17025 za 6 metoda. Danas Služba posjeduje akreditaciju za ukupno 59 metoda te je nastavila postupak akreditiranja predajom zahtjeva za akreditiranje još 29 metoda. Služba također ima ovlasnice za uzorkovanje i analize uzoraka

službenih kontrola izdane od Ministarstva zdravlja i Ministarstva zaštite okoliša i prirode RH. Naročitu pažnju Služba pridaje zaštiti okoliša te analizi hrane na području Splitsko–dalmatinske županije. Zbog toga tijesno surađuje sa županijskim odjelima zaduženima za okoliš i zdravlje te s inspekcijskim službama. Također, djelatnici Službe redovito se odazivaju na hitne zahtjeve Službe 112 u različitim akcidentnim situacijama.

Tijekom godine na odjelima Službe za zdravstvenu ekologije obradi se više od 70.000 analiza različitih uzoraka. Podatci se objavljuju u različitim stručnim izvještajima te na našoj mrežnoj stranici. Nadalje, dio tih podataka objavljen je i u više od 40 znanstvenih članaka te u trima knjigama koje su prihvaćene kao nastavni udžbenici Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Splitu. U Službi se kontinuirano provodi stručno usavršavanje osoblja. Također, djelatnici ove službe ugovoreni su nastavnici u dodiplomskoj i poslijediplomskoj nastavi na više fakulteta Sveučilišta u Splitu (Kemijskom fakultetu, Medicinskom fakultetu i Sveučilišnom studijskom centru za forenzične znanosti) i Sveučilišta u Zagrebu (Prirodoslovnomatematičnom fakultetu i Medicinskom fakultetu).

Djelatnici ove službe također su autori više stručnih radova objavljenih u domaćim stručnim časopisima.

Vizije razvoja Službe za zdravstvenu ekologiju usmjerene su na unaprjeđenje i proširenje akreditiranih metoda za sve vrste medija koje ova služba prati. Zahtjevi struke, odnosno nove okolnosti koje nastaju zbog ulaska Republike Hrvatske u EU, usmjeravaju naročito našu pozornost na nove zahtjeve prekograničnog prometa ljudi i roba (hrane i predmeta opće uporabe) i prekograničnog onečišćenja okoliša (vode, mora, tla, otpada i zraka). Ulazak Republike Hrvatske u EU postavit će nove izazove i zadatke pred ovu službu. Naša vizija je ostati vodećim laboratorijima za praćenje stanja čimbenika okoliša, hrane i predmeta opće uporabe na ovom području te zajedno s ostalim zavodima nastaviti dosadašnju suradnju. Naši djelatnici s opremom koju posjedujemo i svakim danom obnavljamo daju nam jamstvo da ćemo svoje želje i ostvariti.

Današnji ustroj Službe za zdravstvenu ekologiju

21

Odjel opće zdravstvene ekologije Meri Prodan-Bedalov, dr. med.,

spec. zdravstvene ekologije Početkom 2000. godine u Službi za zdravstvenu ekologiju osniva se Odjel opće zdravstvene ekologije u kojem rade liječnici specijalisti zdravstvene ekologije i medicine rada, više medicinske sestre, sanitarni inženjeri i sanitarni tehničari. Unutar Odjela uspostavljaju se četiri nova odsjeka: -

Odsjek za ekologiju rada

-

Odsjek za unaprjeđenje prehrane

-

Odsjek za opću i komunalnu higijenu

-

Odsjek za uzorkovanje.

U Odsjek za uzorkovanje ušli su prvi put svi djelatnici/uzorkivači koji su do tada bili raspoređeni po različitim odjelima Službe. Glavni zadatak ovog odsjeka bio je osposobljavanje djelatnika za uzimanje raznovrsnih uzoraka iz okoliša i poboljšanje učinkovitosti rada. Intenzivno se radilo na educiranju djelatnika preko organiziranih tečajeva za uzorkovanje, nabavljena su nova vozila i oprema za uzorkovanje uz pripadajuće radne prostorije.

Prvih nekoliko godina u radu Odjela djeluje i Odsjek za ekologiju rada koji vodi Gordana Tenžera-Taslak, dr. med., specijalist medicine rada.

Djelatnici ovog odsjeka provodili su sistematske preglede radnika na mjestima s posebnim uvjetima rada i davali ocjenu radne sposobnosti za ta radna mjesta. Također su aktivno sudjelovali u zdravstvenom prosvjećivanju zaposlenika i savjetovanju poslodavaca vezano uz zaštitu na radu.

Djelatnici Odsjeka za opću i komunalnu higijenu vrše nadzor nad sanitarno-higijenskim stanjem vrtića i škola, osobito onih koji nisu priključeni na javnu vodovodnu mrežu, te predlažu mjere za poboljšanje kakvoće vode. U proteklom razdoblju sudjelovali su u radu Stručnog povjerenstva vode

Za rad Odjela opće zdravstvene ekologije veže se izrazita nastavna aktivnost djelatnika koji su sudjelovali kao predavači u Zdravstvenoj školi iz predmeta Higijena i socijalna medicina te na Medicinskom fakultetu Sveučilišta u Splitu (doc. prim. dr. sc. Katja Ćurin, dr. med., specijalist zdravstvene ekologije, Meri Prodan-Bedalov, dr. med., specijalist zdravstvene ekologije). Djelatnici su također sudjelovali kao predavači u tečajevima iz toksikologije za osobe koje rade s kemikalijama, tečajevima za liječnike pripravnike iz javnog zdravstva, tečajevima za djelatnike koji rade na poslovima uzorkovanja, tečajevima iz higijenskog minimuma te na mnogim drugim seminarima i tribinama. Objavili su također veći broj znanstvenih i stručnih radova iz područja zdravstvene ekologije i medicine rada.

Posljednjih godina rad Odjela usmjeren je prema aktivnostima dobivanja akreditacije uzorkovanja po normi ISO 17025, što je dodjeljuje Hrvatska akreditacijska agencija. Ističemo da smo među prvima u Hrvatskoj akreditirali postupke uzorkovanja vode za piće, bazenske vode i mora te postupke uzorkovanja radnih površina metodom otisnih pločica i brisova. Poslovi vezani za akreditaciju zahtijevali su dodatnu izobrazbu svih naših djelatnika, nove prostorije za djelatnike i opremu za uzorkovanje, uključujući i nabavku transportnih hladnjaka u vozilima.

Uz dalje širenje akreditacijskih metoda, budućnost Odjela vezana je za evaluaciju analitičkih izvješća (vode za piće, bazenske vode, vode za hemodijalizu, hrane, mikrobiološke čistoće objekata i dr.) naših, a moguće i drugih laboratorija koji nemaju specijaliste zdravstvene ekologije i epidemiologije te procjenu utjecaja potencijalno štetnih čimbenika iz okoliša na zdravlje ljudi.

U Odjelu opće zdravstvene ekologije radi ukupno 11 djelatnika, od čega 2 specijalista zdravstvene ekologije, 3 diplomirana sanitarna inženjera, 2 sanitarna inženjera, 1 magistar kemije, 1 inženjer kemije i 2 kemijska tehničara.

JAVNO ZDRAVSTVO

Glavna djelatnost Odsjeka za unaprjeđenje prehrane temelji se na praćenju i ocjeni kvalitete prehrane te utjecaja prehrane na zdravlje i stanje uhranjenosti svih populacijskih skupina, a osobito djece, mladih i starijih osoba. Djelatnici ovog odsjeka u proteklom su razdoblju aktivno sudjelovali u provedbi smjernica “Hrvatske prehrambene politike” te održali niz predavanja i tribina vezanih za unaprjeđenje prehrane i utjecaja prehrane na zdravlje.

za piće Ministarstva zdravstva RH te nadzirali stanje vodoopskrbnih objekata na području splitskodalmatinske županije, organizirali i provodili Program praćenja kakvoće mora na morskim plažama te vršili ispitivanje vodonepropusnosti septičkih jama.

22

Odjel za kemijsko ispitivanje voda Prof. dr. sc. Nives Štambuk-Giljanović, dipl. ing.

Odjel za kemijsko ispitivanje vodâ posebna je jedinica Službe za zdravstvenu ekologiju Nastavnoga zavoda za javno zdravstvo Splitskodalmatinske županije. Razvijao se i prilagođivao razdobljima i zahtjevima kroz koje je prolazio od svoga utemeljenja. Današnji odjel nastao je od Kemijskoga laboratorija, koji je utemeljen 1933. godine u ondanjemu Higijenskomu zavodu. U Laboratoriju se nadzirala kakvoća vodovodne vode, voda iz nakapnicâ i zdenacâ. Voditelji Laboratorija bili su: Božo Birimiša, dipl. ing., Vinko Mladineo, dipl. ing., Danilo Majić, dipl. ing., mr. ph.

Boris Lozovina, od 1953. do 1971., dr. sc. Vladislav Smolčić, dipl. ing., od 1973. do 1982., kad je prof. dr. sc. Nives Štambuk-Giljanović, dipl. ing., postala voditeljica Laboratorija za ispitivanje vodâ i vodila ga do 2012. godine.

Proširena kemijska ispitivanja riječnih vodotokova započeta su 1961. i ostvarivana do 2012. godine za Opće vodoprivredno poduzeće Split, odnosno Hrvatske vode Zagreb.

Od 1973. do 1976. godine provodila su se ispitivanja za Projekt Jadran 3 (UNDP) iz zaštite čovjekova okoliša.

U sastavu Laboratorija za vode bio je i Laboratorij za zrak, od 1965. do 1995. godine, a mikrobiološki se dio analize vode za piće počeo obavljati u Odjelu za sanitarnu mikrobiologiju od 1991. godine, kada je utemeljen.

Za Domovinskoga rata, od 1991. do 1995. godine, odjelni su zaposlenici nadzirali kakvoću vode koju su pili članovi vojnih postrojba. Na Odjelu su se pripravljale otopine za provjeru rezidualnoga klora u vodi za piće.

JAVNO ZDRAVSTVO

U sastavu Kemijskoga laboratorija postojao je Odsjek za sanitarnu hidrotehniku, u kojemu su pripremani nacrti za gradnju manjih vodovoda: 1. ispod sela Mokronoga (tomislavgradska općina), u polju, nalazi se zdenac koji je 1937. godine sagradio nekadanji Higijenski zavod u Splitu;

Higijenski zavod u Splitu.

Odjel za kemijsko ispitivanje voda ima šest odsjeka:

1. Odsjek za kemijsko ispitivanje vode za piće, površinske, podzemne i vode za odmor 2. Odsjek za otpadne vode 3. Odsjek za spektrofotometriju (AAS) 4. Odsjek za IR spektrofotometriju 5. Odsjek za kromatografiju 6. Odsjek za ionsku kromatografiju.

U Odjelu se prati, proučava i ocjenjuje zdravstvena ispravnost vode za piće, površinska i podzemna voda, voda iz zdenacâ i nakapnicâ, kakvoća bazenske vode i razina onečišćenja otpadne vode.

Krškom području Splitsko-dalmatinske županije svojstveno je obilje oborina, ali ona ipak ne obiluje vodom jer voda pukotinama otječe i ponire u podzemlje.

Krška polja čine slijevna područja, u kojima se voda skuplja, podzemno se pročišćuje i na nekim mjestima, kao izvor, izobilno izvire. Većina su izvorâ bili mjesta za vodozahvate na priobalnome području. Jadro opskrbljuje Split, Solin, Kaštela i Trogir, izvor Kosinac Rudu, Sinj i Trilj, izvor Opačac Imotski, a izvor na Cetini vrlički kraj. Spomenutim je većim izvorima vodoopskrba izvorskom vodom završena. Rijeka Cetina zahvaćena je kraj Gata i Zadvarja za vodoopskrbu Makarskoga primorja, Omiša i srednjodalmatinskih otoka. Promatrajući uski županijski primorski pojas, od 5 do 10 km, vidi se da je vodoopskrba toga područja gotovo završena. To je najbolji način da bi potrošač imao dovoljno zdravstveno ispravne vode.

2. u Donjemu Brišniku (tomislavgradska općina) nalazi se izvor čiji je zahvat sagradio nekadanji Higijenski zavod u Splitu 1938. godine;

Međutim, još uvijek su nakapnice, zdenci i manji mjesni izvori u mnogim županijskim mjestima jedini način vodoopskrbe. Nezaobilazna je poteškoća vodoopskrbe iz mjesnih izvora, sa zdravstvenoga stajališta, uspostaviti određeni nadzor jer takvih javnih mjesnih izvora, a da se obiteljski i ne spominju, ima mnogo.

3. u Čukliću (livanjska općina) nalazi se mali vodovod, a sagradio ga je 1956. godine nekadanji

Na području Splitsko-dalmatinske županije ima sedam vodoopskrbnih sustava:

1. Split-Solin-Kaštela-Trogir 2. Omiš-Brač-Hvar-Vis-Šolta 3. pokrajinski vodovod Makarskoga primorja 4. Sinj-solinska zagora 5. Vrlika 6. imotsko područje i 7. vrgoračko područje.

Procjena kakvoće vode u županiji pokazuje da je ona razmjerno sačuvana sa svojim prirodnim značajkama, prema fizikalnim i kemijskim pokazateljima kakvoće, koji su niži od dopuštenih međunarodnih propisa za pitku vodu. Treba zaštititi postojeće i možebitne izvore. Pritom se treba pobrinuti da se ne bi zapuštali postojeći izvori dok se traže novi.

U Odjelu se razvijaju načini ocjenjivanja kakvoće površinske i podzemne vode: 1. indeksi kakvoće vode, 2. aritmetički modificirani indeks, 3. formula za izračunavanje isparnoga ostatka, 4. metoda za izračunavanje natrija, 5. informacijski sustavi natrija, tvrdoće, sulfata, kojima se procjenjuje utjecaj na ljudsko zdravlje, 6. postupci ispiranja kamenih ulomaka od posolice (tzv. kamene kuge), 7. podjela vode u Dalmaciji prema koeficijentima korozivnosti, omjeru: kalcij/magnezij, sulfat/klorid, ukupnim koliformnim bakterijama.

U Odjelu se pripremaju radovi za časopise i zbornike. Objavljene su knjige Vode Dalmacije (prvo i drugo dopunjeno i prošireno izdanje, 1994. i 2006.), Vode Cetine i njezina porječja (2002.)

i Vode Neretve i njezina porječja (1998.), koje su nastavni tekstovi na Medicinskome fakultetu Sveučilišta u Splitu. Odjelni zaposlenici sudjeluju u dodiplomskoj, poslijediplomskoj i u nastavi na sveučilišnome doktorskom studiju. Na Odjelu se pripremaju magistarski i diplomski radovi.

Odjelni zaposlenici sudjeluju u izradi znanstvenih radova i u raspravama o utjecaju na okoliš. Oni pripremaju stručne izratke o izvorskoj, površinskoj, podzemnoj, o gradskoj i industrijskoj otpadnoj vodi. Sudjeluju na znanstvenim skupovima. Popis radova nalazi se na međumrežnoj stranici: http// bib.irb.hr/lista-radova?autor=097050 (Hrvatska znanstvena bibliografija). Odjel je prijavljen Hrvatskoj akreditacijskoj agenciji od 2009. godine, pod brojem 1166., prema propisu 17025.

23

U Odjelu se primjenjuju informatičke metode, pripremaju programski sustavi koji omogućuju veliku brzinu protoka podataka, koji proizlaze iz njihove obradbe i statistike. Podatci se pohranjuju u relacijske baze podataka, koje sadrže logičke skupine podataka, omogućujući brzu promjenu korisničkih zahtjeva, koji traže višegodišnje podatke, na suvremenim magnetskim sredstvima.

Uspostavljaju se relacijske baze podataka, koje pomažu pri zapisivanju i praćenju zdravstvenoekoloških podataka. Tako se mogu lako dobiti podatci o ekološkim poteškoćama i o uspostavi odnosâ zdravstvenih poteškoća ispitivanih stanovnika, da bi se moglo pripremiti predusretne postupke i zaštititi stanovnike.

Odjel postaje mjesto znanstvenoga boravka sveučilištaraca iz Europske zajednice. Godine 2007., 2010. i 2011. u Odjelu za kemijsko ispitivanje vodâ bili su poslijediplomci iz Instituta za istraživanje vodâ i tla iz Praga i Českih Budějovica.

U Odjelu za kemijsko ispitivanje voda radi ukupno 15 djelatnika, od čega 7 diplomiranih inženjera, 2 laboratorijska tehničara, 2 kemijska tehničara, 2 sanitarna tehničara, 1 biokemijski tehničar i 1 peračica laboratorijskog posuđa.

Odjel za kemijske analize hrane i predmeta opće uporabe mr. sc. Jadranka Marušić, U tadašnjem Higijenskom zavodu osnovano je 1933. godine Kemijsko odjeljenje čija je zadaća bila „provođenje kemijskih analiza bunarskih i inih voda, te pregled namirnica, lijekova i droga kao i analiza sudskog značaja“.

Odjeljenje je postupno reorganizirano te su 1953. izdvojena dva odjela:

· Odjel za ispitivanje živežnih namirnica i predmeta opće uporabe, ispitivanje i unapređenje prehrane stanovništva · Odjel za ispitivanje voda.

Voditelji Odjela za ispitivanje živežnih namirnica bili su: Božo Birimiša, dipl. ing, dr. sc. Vladislav Smolčić, dipl. ing., Marija Marinković Roje, dipl.

JAVNO ZDRAVSTVO

dipl. ing.

24

ing. od 1953. do 1968., Jelena Serventi, mr. ph., od 1968. do 1986., mr. sc. Jadranka Marušić, dipl. ing., od 1986. do 2012. godine.

Značajnu aktivnost Odjel je ostvario u drugoj polovici 80-ih godina prošlog stoljeća kad je znatno ojačao kadrovski i opremom. Tih se godina broj uzoraka koje je Odjel godišnje pregledavao popeo do nevjerojatnih 5.000. Uveden je velik broj novih pretraga zahvaljujući sofisticiranoj opremi, koja je u međuvremenu nabavljena.

U proljeće 1991. godine Odjel seli u novoizgrađeni objekt. To je početak novog napredovanja koje nije zaustavio ni rat.

JAVNO ZDRAVSTVO

Tijekom Domovinskog rata Odjel djeluje kao dio toksikološkog tima pri Štabu saniteta za Dalmaciju koji ima zadatak da uzorkuje i ispituje toksične tvari i bojne otrove u vodi, hrani, tlu i zraku.

Brzim, detaljnim i stručnim analizama moralo se u vrlo kratkom vremenu i s velikom sigurnošću dati odgovor o zdravstvenoj ispravnosti hrane i predmeta opće uporabe. Za uspješno obavljene zadatke Odjel je dobio priznanja.

Djelatnici Odjela sudjeluju u brojnim znanstvenim i stručnim skupovima i projektima, a djelokrug rada sve se više širi. Razvijaju se sve instrumentalne analitičke tehnike od plinske i tekućinske kromatografije, atomske apsorpcijske spektrometrije, IR i UV/VIOS spektrofotometrije do neizostavnih klasičnih neinstrumentalnih tehnika rada.

Nova reorganizacija provedena je 1995. godine kad se kao samostalni odjel izdvojio Odjel za sanitarnu mikrobiologiju.

Odjel za kemijsku analizu hrane i predmeta opće uporabe sastoji se od četiriju odsjeka: · Odsjeka za kvalitetu hrane · Odsjeka za atomsku apsorpcijsku spektrofotometriju · Odsjeka za tekućinsku kromatografiju · Odsjeka za plinsku kromatografiju.

U Odjelu se provodi: · kontrola i ocjenjivanje zdravstvene ispravnosti hrane u proizvodnji i prometu · kontrola sukladnosti kakvoće hrane prema specifičnim odredbama u proizvodnji i prometu · kontrola, praćenje i ocjenjivanje hranjive vrijednosti organizirane prehrane pojedinih skupina (djeca, starije osobe…) · kontrola i ocjenjivanje zdravstvene ispravnosti materijala i predmeta koji dolaze u neposredan dodir s hranom u proizvodnji i prometu · kontrola i ocjenjivanje zdravstvene ispravnosti predmeta široke potrošnje u proizvodnji i prometu

· kontrola i ocjenjivanje zdravstvene ispravnosti i sigurnosti igračaka u proizvodnji i prometu · savjetodavne usluge subjektima u poslovanju s hranom/predmetima opće uporabe.

Ispitivanja zdravstvene ispravnosti hrane provode se: · na ostatke pesticida · na prisutnost PCB-a · na prisutnost mikotoksina · na količinu metala i metaloida · na benzo(a)piren · na prisutnost i količine prehrambenih aditiva · na prisutnost i količine i drugih štetnih tvari.

Ispitivanje kvalitete hrane provodi se utvrđivanjem sukladnosti pojedine hrane prema specifičnim odredbama za svaku pojedinu grupu hrane (pravilnici o kakvoći, međunarodni standardi...).

Hranjiva vrijednost hrane utvrđuje se: · ispitivanjem energetske vrijednosti obroka hrane · ispitivanjem sadržaja hranjivih tvari.

Zdravstvena ispravnost materijala i predmeta koji dolaze u neposredan dodir s hranom utvrđuje se: · ispitivanjem sastava materijala · određivanjem globalne i specifičnih migracija štetnih tvari u modelne otopine.

Zdravstvena ispravnost predmeta široke potrošnje utvrđuje se: · ispitivanjem kozmetičkih proizvoda i sredstava za održavanje čistoće · ispitivanjem ambalaže i uređaja za proizvodnju kozmetike · ispitivanjem duhana i duhanskih proizvoda · ispitivanjem određenih predmeta koji pri uporabi dolaze u neposredan dodir s kožom i sluznicom.

Zdravstvena ispravnost i sigurnost igračaka utvrđuje se: · ispitivanjem sigurnosti igračaka te materijala od kojeg su igračke izrađene.

Odjel pruža i savjetodavne usluge: · za izradu jelovnika za subjekte u poslovanju s hranom · za izradu deklaracija.

Djelatnici Odjela objavljuju znanstvene i stručne radove u časopisima i zbornicima. Objavljena je knjiga Toksikologija hrane (2011.) koja je prihvaćena kao stručna literatura na Medicinskom fakultetu Sveučilišta u Splitu. Djelatnici Odjela sudjeluju u dodiplomskoj i poslijediplomskoj nastavi. Na Odjelu se pripremaju diplomski, specijalistički,

magistarski i doktorski radovi. Stručnjaci Odjela sudjeluju u znanstvenim projektima u zemlji i inozemstvu te na brojnim stručnim i znanstvenim skupovima, a članovi su znanstvnih odbora HAH-a.

Odjel je samostalno organizirao i bio domaćin dvaju velikih stručnih skupova i to: · XVI. stručnog sastanka prehrambeno sanitarnih kemičara i farmaceuta – Supetar, 1987. godine · XXVII. stručnog skupa s međunarodnim sudjelovanjem „Zdravstvena ekologija u praksi“ – Trogir, 2000. godine.

Dana 11.-12. 6. 2008. godine ocjenjivanje Odjela provela je Hrvatska akreditacijska agencija.

Potvrđena je osposobljenost laboratorija prema zahtjevima norme HRN EN ISO/IEC 17025:2007 za kemijska ispitivanja hrane te je do sada Odjel akreditiran za ukupno dvadeset jednu metodu.

Pored toga uspješan rad Odjela redovito se potvrđuje sudjelovanjem u brojnim međulaboratorijskim ispitivanjima koja organiziraju europski referentni laboratoriji.

25

U Odjelu za kemijsko ispitivanje namirnica i predmeta opće uporabe radi ukupno 11 djelatnika od čega 5 diplomiranih inženjera, 2 laboratorijska tehničara, 2 kemijska tehničara, 1 sanitarni tehničar i 1 peračica laboratorijskog posuđa.

Odjel sanitarne mikrobiologije Antonija Mikrut, dr. med.,

spec. med. mikrobiologije s parasitologijom Odjel sanitarne mikrobiologije osnovan je 1995. godine unutar Službe za zdravstvenu ekologiju.

Voditeljem Odjela imenovan je dr. sc. Siniša Pavić, dr. vet. med., a Odjel se sastojao od dvaju odsjeka: 1. Odsjeka za sanitarnu mikrobiologiju voda u kojem su se obavljali poslovi mikrobiološke analize: · svih vrsta vode za piće · površinskih voda · otpadnih voda · voda za kupanje i rekreaciju · morske vode 2. Odsjeka za sanitarnu mikrobiologiju hrane u kojem su se obavljali poslovi mikrobiološke analize: · hrane · predmeta opće uporabe · brisova površina postrojenja, opreme, uređaja, pribora i ruku osoba koje dolaze u dodir s hranom i predmetima opće uporabe.

Unutar Odjela osnovan je 1996. godine Odsjek za kontrolu sterilnosti i sterilizaciju u kojem su se obavljali poslovi:

· uzorkovanja i mikrobiološke analize voda za potrebe hemodijalize · izolacije i kultivacije roda Legionella iz voda i tla, a po potrebi i humanih uzoraka · kontrola sterilizacije i sterilnosti.

JAVNO ZDRAVSTVO

· mikrobiološke analize zraka u operacijskim i sterilnim dvoranama

Odjelu sanitarne mikrobiologije 1997. godine pripojen je Odsjek za pripremu hranjivih podloga, koji je do tada pripadao Službi za mikrobiologiju.

Odsjek za biologiju i Odsjek za predmete opće uporabe osnovani su 2001. godine, a 2005. godine započela je molekularna dijagnostika patogena u hrani i vodi te praćenje koncentracije alergene peludi u zraku.

U sklopu Odjela odsjeci su bili smješteni u odvojenim radnim prostorima i opremljeni kao klasični mikrobiološki laboratoriji. Odsjek za kontrolu sterilnosti i sterilizacije bio je zbog specifičnosti analiza odvojen od ostalih laboratorija tzv. sanitarnom barijerom, dok je Odsjek za izradu hranjivih podloga bio izdvojen i smješten u podrumskim prostorijama.

Stupanjem na snagu Pravilnika o unutarnjem ustrojstvu i sistematizaciji radnih mjesta 2009. godine Odsjek za kontrolu sterilnosti i sterilizaciju preimenovan je u Laboratorij za mikrobiologiju posebnih uzoraka i pripojen Odjelu opće zdravstvene ekologije. Osnovan je Laboratorij zraka, mora i voda i također pripojen Odjelu opće zdravstvene ekologije. Pravilnikom o unutarnjem ustrojstvu i sistematizaciji radnih mjesta od 2010. godine definirano je današnje ustrojstvo Odjela sanitarne mikrobiologije, koji se sastoji od šest odsjeka: 1. Odsjek za posebne analize 2. Odsjek za ispitivanje sterilnosti i kontrolu sterilizacije 3. Odsjek za mikrobiološku analizu voda 4. Odsjek za ispitivanje mora i biologiju okoliša 5. Odsjek za mikrobiološku analizu hrane i predmeta opće uporabe

26

6. Odsjek za mikrobiološku analizu POU Oni su u sklopu Odjela sanitarne mikrobiologije 2010. godine akreditirani prema normi ISO 17205.

Odsjek za posebne analize 2011. godine akreditirao je metodu za detekciju, identifikaciju i brojenje Legionella spp. u vodi, te tako postao prvi akreditirani laboratorij u Republici Hrvatskoj za navedenu metodu.

Na Odjelu sanitarne mikrobiologije provodi se: - mikrobiološka analiza vode za potrebe hemodijalize i LAL test - detekcija, identifikacija i kvantifikacija Legionella spp. iz toplovodnih sustava relevantnih objekata - mikrobiološka analiza zraka - mikrobiološka analiza voda za piće (vodovodne vode, cisterne, bunari) - mikrobiološka analiza gotovog proizvoda (prirodne izvorske, mineralne i stolne vode) - mikrobiološka analiza neprerađenih voda (rijeke, jezera, bušotine) - mikrobiološka analiza voda za kupanje i rekreaciju (bazeni sa slatkom i slanom vodom, jezera) - mikrobiološka analiza otpadnih voda - mikrobiološka analiza leda - mikrobiološka analiza morske vode - molekularna dijagnostika patogenih mikroorganizama - peludna analiza meda - praćenje koncentracije alergene peludi u zraku - saprobiološka analiza površinskih voda - kontrola sterilnosti i efikasnosti sterilizacije (sterilizatora) biološkim indikatorima

- kontrola i ocjenjivanje mikrobiološke ispravnosti hrane u proizvodnji i prometu - kontrola i ocjenjivanje mikrobiološke ispravnosti materijala i predmeta koji dolaze u neposredan dodir s hranom u proizvodnji i prometu - kontrola i ocjenjivanje mikrobiološke ispravnosti predmeta široke potrošnje u proizvodnji i prometu - kontrola i ocjenjivanje mikrobiološke čistoće u objektima za proizvodnju i promet hrane i predmeta opće uporabe - kontrola i ocjenjivanje mikrobiološke ispravnosti hrane u slučaju epidemija izazvanih konzumiranjem hrane - savjetodavne usluge subjektima u poslovanju s hranom i predmetima opće uporabe.

Mikrobiološka ispitivanja provode se u skladu sa zahtjevima naručitelja, a najčešće: · prema ugovorima s naručiteljima, · po pojedinačnim zahtjevima za mikrobiološku analizu, · po inspekcijskim zahtjevima.

Sve mikrobiološke analize provode se u skladu s važećim propisima Republike Hrvatske, a sve analize prema važećim normama (HRN EN).

Iz svega navedenoga očit je značajan napredak Odjela sanitarne mikrobiologije, kojem posebno pridonosi timski rad.

U Odjelu za sanitarnu mikrobiologije prema sistematizaciji radnih mjesta radi ukupno 17 djelatnika, od čega 2 specijalista medicinske mikrobiologije s parasitologijom, 1 doktor veterinarske medicine, 2 diplomirana inženjera, 2 profesora, 1 inženjer, 1 laboratorijski inženjer, 1 viša ekonomska tehničarka, 5 laboratorijskih tehničara i 1 sanitarna-laboratorijska tehničarka.

Odjel za ispitivanje zraka, tla i buke Mr. sc. Nenad Periš,

JAVNO ZDRAVSTVO

dipl. ing.

Odjel za ispitivanje zraka, tla i buke zasebna je organizacijska jedinica u Službi za zdravstvenu ekologiju Nastavnoga zavoda za javno zdravstvo Splitsko-dalmatinske županije. Proizašao je od Kemijskoga laboratorija utemeljenog 1933. godine te njegova sljednika Odjela za vode i zrak.

S dolaskom u Zavod mr. sc. Tatjane Tomić, dipl. ing., 1974. godine počinje sustavno praćenje kakvoće zraka, odnosno ispitivanje zraka na radnim mjestima (mikroklima). Mr. sc. Tatjana Tomić, dipl. ing., uvela je prve metode za mjerenja i postavila prvu mrežu mjernih postaja za kontrolu kakvoće zraka na području Dalmacije. Godine

1995. osnovan je novi Odjel za ispitivanje zraka i buke čiji je voditelj bila mr. sc. Tomić do odlaska u mirovinu 2006. godine. Odjel se tih godina intenzivno razvijao i prilagođavao zahtjevima vremena. Uz voditeljicu zaposlenici tog odjela bili su mr. sc. Nenad Periš i Grozdana Tavra, sanitarnolaboratorijski tehničar. Godine 1996. naime počela su se vršiti i ispitivanja emisija onečišćujućih tvari u zrak što je zajedno s mjerenjima kakvoće zraka činilo sveobuhvatan prilaz mjerenjima u zraku. Te su godine mr. sc. Tomić i mr. sc. Periš uveli prvu metodu za mjerenje praškastih tvari u zraku iz stacionarnih izvora. Od 2006. godine voditelj

Odjela postaje mr. sc. Nenad Periš, dipl. ing., koji je voditelj i danas. U tom je razdoblju Odjel u skladu s novim zakonskim zahtjevima započeo izrađivati dokumentaciju za potrebe akreditacije metoda za ispitivanje zraka. Odjel je 2008. godine i dobio prvu potvrdnicu o akreditaciji za metodu: Određivanje masene koncentracije dušikovih oksida u vanjskom zraku metodom kemiluminiscencije HRN EN 14211: 2006.

Godine 2011. Odjel se akreditirao u području mjerenja buke i zvučne izolacije za metode: Mjerenje i ocjenjivanje buke okoliša HRN ISO 1996-1:2004., Terenska mjerenja zračne zvučne izolacije između prostorija HRN EN ISO 1404:1999, HRN EN ISO 717-1:1998, HRN EN ISO 7171:1998/A1:2008, Terenska mjerenja udarne zvučne izolacije međukatnih konstrukcija HRN EN ISO 1407:1999, HRN EN ISO 717-1:1998, HRN EN ISO 7171:1998/A1:2008. Iste godine Odjel se akreditirao i za mjerenja u području emisija - otpadni plin i to: Određivanje dimnog broja HRN DIN 51402-1:2010, Uzorkovanje masene koncentracije dušikovih oksida - Značajke rada automatskih mjernih metoda HRN ISO 10849:2008, Uzorkovanje za automatsko određivanje koncentracije plinova HRN ISO 10396:2008, Određivanje ugljikova monoksida, ugljikova dioksida i kisika ISO 12039:2001, Određivanje masene koncentracije sumporova dioksida – Značajke rada automatskih mjernih metoda HRN ISO 7935: 1997. Odjel je prijavljen Hrvatskoj akreditacijskoj agenciji od 2009. godine pod brojem 1166., prema propisu 17025.

Odjel za ispitivanje zraka, tla i buke ima tri odsjeka: 1. Odsjek za kontrolu emisija u zrak

2.

Odsjek i tla

za

kontrolu

kakvoće

zraka

3. Odsjek za mjerenje buke, mikroklime i zaštite na radu.

U Odjelu se prati, proučava i ocjenjuje kvaliteta zraka, onečišćujućih tvari u zrak, buke zvučne izolacije i sedimenta. Nadalje, izrađuju se stručni elaborati za zaštitu zraka i buke.

27

Postavljene su lokalne mreže mjernih postaja za praćenje kvalitete zraka na područjima Splitsko–dalmatinske i Šibensko–kninske županije. Kontinuirano se vrši nadzor i mjerenja na uspostavljenim mrežama na području južne Hrvatske. Nadalje, s pravnim subjektima ugovaraju se i provode mjerenja kakvoće zraka na uspostavljenim posebnim mrežama za praćenje kakvoće zraka. Vrše se mjerenja buke i zvučne izolacije u skladu sa zahtjevima akreditiranih metoda. Mjerenja se provode u raznim privatnim i poslovnim objektima. Djelatnik Odjela Bernard Andrić, dipl. ing. strojarstva, kao stručnjak zaštite na radu koordinira s vanjskim ugovornim ustanovama poslove zaštite na radu.

Odjelni zaposlenici sudjeluju u nastavi na dodiplomskom studiju fakultetā Sveučilišta u Splitu. Na Odjelu se pripremaju diplomski radovi.

Odjelni zaposlenici sudjeluju u izradi znanstvenih radova i raspravama o utjecaju na okoliš. Sudjeluju na stručnim i znanstvenim skupovima. Aktivni su članovi Hrvatskog društva za zaštitu zraka. U Odjelu se pripremaju rukopisi za časopise i zbornike. Mr. sc. Nenad Periš, dipl. ing., član je Povjerenstva za ocjenu studija o utjecaju na okoliš proizvodnih projekata. Također je ugovorni ocjenitelj u postupcima akreditacije Hrvatske akreditacijske agencije za područje kakvoće zraka i mjerenja emisija u zrak.

U Odjelu za ispitivanje zraka, mikroklime i buke radi ukupno 7 djelatnika, od čega 3 diplomirana inženjera, 1 diplomirani sanitarni inženjer, 1 inženjer, 1 kemijski tehničar i 1 peračica laboratorijskog posuđa.

Odjel za toksikologiju dipl. ing. pharm.

Promjenom sistematizacije u tadašnjem Zavodu za javno zdravstvo, dana 24. 12. 1999. godine osnovan je Odjel za toksikologiju u Službi zdravstvene ekologije. Odjel organizacijski čine dva odsjeka:

- Odsjek za određivanje alkohola u krvi i urinu - Odsjek za određivanje sredstava ovisnosti.

Djelatnost Odjela obuhvaća sanitarnu kemijsku toksikologiju (vodu, namirnice i predmete opće

JAVNO ZDRAVSTVO

Mr. sc. Jasmina Suton,

28

Djelatnost sanitarne kemijske toksikologije odnosi se na izvide različitih incidenata (npr. nesreće uzrokovane transportom opasnih kemikalija, različiti ekoincidenti zbog nestručnog i nesavjesnog rukovanja kemikalijama i sl.).

Djelatnost kliničke kemijske toksikologije obuhvaća analize biološkog materijala (krv i urin) na prisutnost sredstava ovisnosti imunokemijskom analizom i alkohola s plinskom kromatografijom tzv. head space tehnikom.

Nastavna djelatnost odvija se u suradnji s Hrvatskim zavodom za toksikologiju. Tečajevi iz toksikologije odvijaju se na dvije razine: -

za odgovorne osobe i

-

za osobe koje neposredno rade s otrovima.

Ministarstvo zdravstva i Ministarstvo unutarnjih poslova ovlastilo je u Nastavnom zavodu za javno zdravstvo Splitsko-dalmatinske županije Odjel za toksikologiju u listopadu 2000. godine za određivanje prisutnosti sredstava ovisnosti i alkohola u biološkom materijalu.

JAVNO ZDRAVSTVO

Odjel surađuje:

uporabe), kliničku kemijsku toksikologiju (biološki materijal - urin i krv) te nastavnu djelatnost.

- s primarnom zdravstvenom zaštitom - s ordinacijama medicine rada (pomorci i pregledi pri zapošljavanju) - sa Službom za zaštitu mentalnog zdravlja, prevenciju i izvanbolničko liječenje ovisnosti NZJZ SDŽ-a - s komunama i udrugama za borbu protiv ovisnosti - s MUP-om i sa županijskim sudovima.

S ulaskom Republike Hrvatske u Europsku Uniju korištene instrumentalne metode s kojima se radi na Odjelu za toksikologiju postale bi referentne.

Na taj bi način NZZJZ određivao alkohol u krvi kod sudionika u prometnim nesrećama za Splitskodalmatinsku županiju. Također bi određivao sredstva ovisnosti u uzorcima koji se sada određuju testnim „trakicama“. Voditelj Odjela za toksikologiju je mr. sc. Jasmina Suton, dipl. ing. pharm., specijalist toksikologije.

Slika 4. Služba za zdravstvenu ekologiju 2012. godine

SLUŽBA ZA ŠKOLSKU I SVEUČILIŠNU MEDICINU

Voditeljica Službe: Željka Karin, dr. med., univ. mag. med., spec. školske medicine

29

Sadašnji ustroj i vizija Službe za školsku i sveučilišnu medicinu Željka Karin, dr. med., univ. mag. med.,

spec. školske medicine

Od

osnutka Službe za školsku medicinu pri ZZJZ-u Splitsko-dalmatinske županije 1998. godine dužnost voditeljice Službe obnašala je Željka Mijaković, dr. med., specijalist školske medicine, do odlaska u mirovinu 2008. godine. U tom je razdoblju Služba bila podijeljena na dva odjela, Odjel za školsku medicinu grada Splita i Odjel za školsku medicinu Splitsko-dalmatinske županije.

te posebne ustanove kao što je Centar za autizam, Centar za odgoj i obrazovanje “Slava Raškaj” i Centar za odgoj i obrazovanje “Juraj Bonači”. To znači da danas skrbe o 61.447 učenika. Od toga broja 39.889 učenika pohađa osnovnu školu, gdje se iz godine u godinu uočava pad broja djece, 21.558 učenika pohađa srednju školu, dok je redovitih studenata 16.721.

S odlaskom dr. Željke Mijaković u mirovinu voditeljstvo Službe preuzima Ina Utrobičić, dr. med., specijalist školske medicine, koja je na čelu Službe bila do 2010. godine. Od 2010. voditeljica Službe je Željka Karin, dr. med., specijalist školske medicine.

Provodeći preventivne i specifične mjere zdravstvene zaštite školske djece, mladeži i redovitih studenata, timovi školske medicine provode sistematske preglede djece prije upisa u prvi razred osnovne škole, u petom i osmom razredu osnovne škole, u prvom razredu srednje škole te pregled studenata na prvoj godini studija.

Usvajanjem nove sistematizacije radnih mjesta 2010. godine u NZZJZ-u Splitsko-dalmatinske županije napravljen je novi ustroj Službe u suradnji s djelatnicima Službe, vodeći računa o populaciji o kojoj specijalistički timovi skrbe, normativu od 4.000 djece po specijalističkom timu, veličini i rasprostranjenosti terena te broju i lokaciji ambulanta.

U Službi za školsku i sveučilišnu medicinu osnovana su tri odjela: Odjel za školsku medicinu grada Splita s deset specijalističkih timova raspoređenih na području grada Splita, Odjel za školsku medicinu Splitsko-dalmatinske županije s deset specijalističkih timova koji obuhvaćaju područje Dalmatinske zagore, priobalje i otoke te Odjel za sveučilišnu medicinu s dva specijalistička tima koja skrbe o studentskoj populaciji.

Timovi Službe za školsku i sveučilišnu medicinu nadležni su za sve osnovne i srednje škole Splitskodalmatinske županije, fakultete Sveučilišta u Splitu

Liječnici školske medicine provode kontrolne preglede nakon preventivnih pregleda učenika prema medicinskoj indikaciji, probirne preglede kada u rizičnoj populaciji prividno zdravih pronalaze pojedince u kojih se sumnja na neku bolest ili poremećaj, te su nadležni za provođenje cijepljenja učenika prema Programu obaveznog cijepljenja koji izrađuje Služba za epidemiologiju HZJZ-a, a potvrđuje Ministarstvo zdravlja RH. Važan dio rada Službe školske medicine koji se odvija svakodnevno svakako je savjetovališni rad s ciljem pomoći u rješavanju poteškoća djece i mladih kao što su: prilagodba na školu, školski neuspjeh, poremećaji ponašanja, nasilje među vršnjacima, reproduktivno zdravlje i planiranje obitelji, zlouporaba psihoaktivnih droga i drugih sredstava ovisnosti, kao i ostali problemi mentalnog zdravlja.

JAVNO ZDRAVSTVO

U odjelima rade dvadeset dva specijalista školske medicine i dvadeset četiri medicinske sestre, od kojih jedanaest viših medicinskih sestara (VMS) i jedanaest srednjih medicinskih sestara (SMS) sa specijalistima školske medicine čine dvadeset dva tima školske medicine, dok je jedna VMS glavna sestra Službe, jedna VMS sestra provodi audiometrijski probir (screening) i profesor logoped koji radi s djecom s govorno-jezičnim poteškoćama.

Provode namjenske preglede prije cijepljenja u svrhu utvrđivanja kontraindikacija, preglede za profesionalnu orijentaciju u osmom razredu osnovne škole, preglede za prilagođeni program tjelesne i zdravstvene kulture, preglede u svrhu utvrđivanja sposobnosti za bavljenje određenom sportskom aktivnosti u školskim sportskim klubovima i prije natjecanja, preglede za smještaj u đački ili studentski dom, prilikom promjene škole ili uvjeta života, prije upisa na fakultet, prije odlaska na organizirani odmor ili preglede na zahtjev roditelja, djeteta ili ustanove.

30

U sklopu preventivnih mjera zdravstvene zaštite provodi se zdravstveni odgoj u individualnom radu, radu u malim skupinama, priređivanjem radionica, tribina, predavanja te je namijenjen učenicima, studentima, profesorima i roditeljima.

Higijensko-epidemiološka zaštita provodi se nadzorom nad higijensko-sanitarnim uvjetima u školi, đačkim i studentskim domovima, objektima društvene prehrane učenika i studenata, kontrolnim pregledima prilikom pojave zarazne bolesti u školi i protuepidemijskim mjerama.

Provodeći specifične mjere zdravstvene zaštite u sklopu rada Povjerenstva za djecu s psihofizičkim poteškoćama, školski liječnik sa stručnim suradnicima škole donosi mišljenje o primjerenom obliku školovanja, prati učenike s poteškoćama u učenju, odgojnim teškoćama i smetnjama u ponašanju, prati i nadzire učenike s kroničnim bolestima te učenike sa smetnjama u razvoju.

U svom radu liječnici školske medicine surađuju s Uredom za prosvjetu grada Splita i županijskim Uredom za prosvjetu, gdje se nastoje iznaći što bolja rješenja za školovanje djece s poteškoćama.

Specijalisti školske medicine u Službi za školsku i sveučilišnu medicinu aktivno sudjeluju na brojnim stručnim skupovima koji se bave problematikom školske djece i mladih. Do sada su održali 28 kongresnih priopćenja, a u stručnim časopisima objavili 41 stručni članak.

U 2007. godini, kao članovi Hrvatskog društva za školsku i sveučilišnu medicinu HLZ-a, specijalisti školske medicine Splitsko-dalmatinske županije osnivaju Podružnicu Split te organiziraju mjesečne stručne sastanke na kojima sudjeluju brojni stručnjaci raznih specijalnosti koji se bave problematikom zdravlja i razvoja djece i mladih. Na čelo splitske podružnice izabrana je Željka Karin, dr. med., specijalist školske medicine, koja je od 2011. godine i predsjednica Hrvatskog društva za školsku i sveučilišnu medicinu.

JAVNO ZDRAVSTVO

Liječnici školske medicine od samih početaka rada Službe kontinuirano provode nastavnu djelatnost držeći seminare i vježbe za studente Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Splitu te mentorstvo za liječnike pripravnike i specijalizante.

Prateći i proučavajući rast i razvoj školske djece i mladih, uočavajući njihove potrebe, radeći na očuvanju i unaprjeđenju zdravlja djece i mladih, možemo uočiti da se mijenjao morbiditet i potrebe populacije o kojoj skrbimo.

U svojim početcima Služba školske medicine uglavnom se bavila rješavanjem poteškoća organske etiologije (zaraznim bolestima, TBC-

om, uvjetima života, uhranjenošću i sl.), dok su se tijekom vremena, s razvojem i modernizacijom društva, promijenile potrebe i poteškoće populacije te na prvo mjesto dolaze kronične nezarazne bolesti, smetnje iz područja duševnog zdravlja, emocionalne poteškoće, psihosocijalni problemi, ovisnosti, nesreće, pretilost i druge bolesti modernog društva.

Uočavajući porast potreba populacije u našoj skrbi tijekom svakodnevnog rada, a osobito u redovitom ambulantnom savjetovališnom radu za roditelje, nastavnike i učenike škola za koje su liječnici školske medicine nadležni, posvećujući posebnu pozornost brojnim rizicima koji utječu na psihofizičko zdravlje djece, pri Službi za školsku i sveučilišnu medicinu NZJZ-a Splitsko-dalmatinske županije ustanovljena su tri savjetovališta: Savjetovalište za djecu s teškoćama u učenju i ponašanju, Savjetovalište za reproduktivno zdravlje mladih i Savjetovalište za poremećaj prehrane i tjelesno zdravstvenu kulturu.

Svojim radom u savjetovalištima specijalisti školske medicine prevencijom, ranom dijagnostikom, tretmanom, savjetovanjem i praćenjem djece i mladih s poteškoćama pridonose unaprjeđenju općeg psihofizičkog zdravlja djece, mladih i njihovih obitelji te smanjuju mogućnost nastanka kroničnih nezaraznih bolesti i poremećaja koji su sve prisutniji u javnozdravstvenoj problematici.

Uz individualni rad s korisnicima, stručnjaci Savjetovališta pružaju usluge savjetovanja i konzultacija i telefonski.

U sklopu rada Savjetovališta visokokvalificirani stručnjaci multidisciplinarnim pristupom osim individualnoga i grupnog rada s korisnicima provode i druge sadržaje u sklopu svog preventivnoga javnozdravstvenog djelovanja kao što je edukacija školskih djelatnika, roditelja i drugih zainteresiranih grupa te druge javnozdravstvene djelatnosti u svrhu zaštite i unaprjeđenja zdravlja djece i mladih.

Savjetovalište za djecu s teškoćama u učenju i ponašanju otpočelo je s radom 2000. godine te danas okuplja tim od pet specijalista školske medicine, prof. logopeda i višu medicinsku sestru.

U Savjetovalištu su uočene brojne poteškoće vezane za mentalno zdravlje djece i adolescenata što najčešće rezultira školskim neuspjehom, emocionalnim poteškoćama, problemima u ponašanju i socijalizaciji te povećava rizik za društveno neprihvatljivo ponašanje, od nasilničkoga do delinkventnog i ovisničkog ponašanja.

Najčešće se korisnici javljaju u Savjetovalište zbog poteškoća učenja, emocionalnih smetnji, smetnji čitanja, pisanja i govora, poremećaja ponašanja i smetnji iz kruga ADHD-a, a gotovo svako treće dijete ima udružene smetnje. Nakon dolaska korisnika specijalist školske medicine napravi anamnestičko-dijagnostičku obradu, korisnika zadržava u savjetodavnom radu ili upućuje na dalju obradu kod stručnih suradnika Savjetovališta, po potrebi kod specijalista drugih profila, istovremeno savjetujući roditelje o daljim odgojnim postupcima. Ako je to potrebno, kontaktira stručnu službu škole koju dijete pohađa, te preporuča adekvatan nastavak školovanja i stručni rehabilitacijski postupak u školi, što djeci olakšava uspješan nastavak školovanja.

Višegodišnjim praćenjem školske i predškolske djece uočili smo da su djeca sve lošije pripremljena za prihvaćanje bilo kakvih obveza pa tako i školskih, te od 2009. godine djelatnici Savjetovališta uz potporu Grada Splita provode projekt Laki školski koraci u svrhu pomoći roditeljima prvoškolaca u pripremi djece za školu i prilagodbi na školu.

Projekt se provodi održavanjem odabranih predavanja za sve roditelje prvoškolaca grada Splita s raspravom i mogućnošću naknadne pomoći u Savjetovalištu (ciljani pregledi, obrada i konzultacije za učenike s poteškoćama).

Ako djeca imaju smetnje čitanja, pisanja, računanja ili govora upućena su u sklopu Savjetovališta na dijagnostički, terapeutski ili savjetodavni tretman kod prof. logopeda. Na vrijeme neprepoznate smetnje čitanja, pisanja i računanja dovode do školskog neuspjeha, poteškoća u učenju, ponašanju i socijalnoj adaptaciji. Nerijetko mogu dovesti do prekida školovanja, porasta devijantnih i rizičnih ponašanja, a često su uzrok niskom samopoštovanju i negativnoj identifikaciji.

Stoga je vrlo važna rana dijagnostika i tretman koji se u Savjetovališu pruža djeci Splitsko-dalmatinske županije, osobito kod djece čije poteškoće nisu na vrijeme prepoznate.

31

Deficit sluha utječe na kognitivni, emocionalni i socijalni razvoj djeteta, a neprepoznata oštećenja mogu dovesti do trajnih oštećenja koja djeluju na psihofizički razvoj djeteta, stoga je rano otkrivanje deficita pri polasku u školu od iznimne važnosti.

Kontinuiranom provedbom probira i ponovljenog probira sluha, savjetovanjem i edukacijom roditelja i nastavnika kroz rad Savjetovališta možemo utjecati na smanjenje oštećenja sluha i poticanje kognitivnoga, emocionalnog i socijalnog razvoja djeteta.

Savjetovalište za reproduktivno zdravlje mladih, koje okuplja tim od pet specijalista školske medicine, otpočelo je s radom 2002. godine nakon što je u sklopu UNICEF-ova projekta Savjetovališta otvorenih vrata uočeno da je mladima potrebno omogućiti savjetovanje i pružanje adekvatne pomoći od stručnih osoba u savjetovalištu u koje se mogu javiti besplatno, slobodno i anonimno, bez oklijevanja i straha od stigmatizacije okoline.

Nedostatak znanja, sklonost rizičnom ponašanju i nezrelost spolnog sustava uvjetovali su da je najviše spolno zaraženih osoba među mladima od 15 do 24 godine, a spolno rizično ponašanje najčešće je povezano i s drugim oblicima rizičnog ponašanja kao što je konzumacija alkohola, pušenje duhana, marihuane, lošiji uspjeh u školi i školski izostanci, niže samopuzdanje i nedovoljna komunikacija u obitelji.

Od ukupnog broja mladih koji su došli u naše savjetovalište najveći broj njih bio je između 16 i 18 godina, što nas može upućivati na vrlo ranu dob stupanja u spolne odnose kad su adolescenti u vrlo osjetljivom životnom razdoblju često podložnom oštećenjima ne samo reproduktivnoga već i emocionalnog zdravlja.

Najčešći razlozi dolaska adolescenata su savjetovanje o kontracepciji, fiziologiji i poremećaju menstruacijskog ciklusa, savjetovanje vezano za HPV cijepljenje kao i za postojeće ginekološke

JAVNO ZDRAVSTVO

U vrijeme rasta kroničnih nezaraznih bolesti, kad se suočavamo s porastom mentalnih poteškoća u djece i adolescenata, uočavaju se sve veće potrebe za zaštitom duševnog zdravlja u najranijoj dobi, osobito u školske djece i adolescenata koji ne mogu udovoljiti sve većim zahtjevima roditelja, okoline i društva, što utječe na psihofizičko zdravlje djece i njihovih obitelji.

Tijekom posljednjih godina došlo je do napretka u razumijevanju djeteta i adolescenta te je postalo jasno da mnogi poremećaji u djetinjstvu, osobito ponašanja, depresije i tjeskobe ostaju i u odrasloj dobi.

U sklopu rada Savjetovališta provodi se i probir sluha djece prvoškolaca na području grada Splita, a provodi ga educirana viša medicinska sestra. Probir sluha provodi se da bismo u rizičnoj populaciji prividno zdravih prvoškolaca pronašli pojedince kod kojih se sumnja na poremećaj sluha, a po tome smo jedinstveni u Hrvatskoj s obzirom na dob djece obuhvaćene probirom.

Nakon anamnestičkog intervjua te provedenoga i po potrebi ponovljenoga probira sluha provodi se savjetovanje djece i roditelja, a djeca sa smetnjama upućuju se nadležnom školskom liječniku koji po potrebi upućuje djecu na dalju specijalističku obradu.

32

smetnje uz koje su najčešće prisutne i emocionalne smetnje. Nakon anamnestičko-dijagnostičke obrade stručnjaci Savjetovališta uključuju korisnika u savjetodavni rad ili ga upućuju na dalju dijagnostičku ili specijalističku obradu, najčešće ginekološku.

Individualnim i grupnim radom s korisnicima te javnozdravstvenim aktivnostima među mladima djelatnici Savjetovališta za reproduktivno zdravlje mladih nastoje pomoći mladima da postanu odgovorniji, zreliji i kompetentniji u zaštiti reproduktivnog zdravlja koje će imati pozitivne učinke na njihovo zdravlje kao i na zdravstveno stanje populacije u cjelini i poboljšanje loše demografske slike u Hrvatskoj.

Savjetovalište za poremećaj prehrane i tjelesno zdravstvenu kulturu otpočelo je s radom 2007. godine. U Savjetovalištu radi pet liječnica specijalistkinja školske medicine, koje uz individualno savjetovanje djece i roditelja provode grupni rad s djecom, roditeljima i nastavnicima te preventivne javnozdravstvene aktivnosti u osnovnim i srednjim školama Splitsko-dalmatinske županije i na fakultetima Sveučilišta u Splitu. Uz zdravstveno-odgojne aktivnosti, prate stanje uhranjenosti djece i mladih u Splitsko-dalmatinskoj županiji i nastoje djelovati na uvođenje zdravih školskih obroka za učenike osnovnih škola.

Liječnici Savjetovališta pri prvom posjetu korisnika uz opsežan anamnestički intervju obave i kompletan fizikalni pregled uz obvezno mjerenje TT/TV, ITM, opsega struka i, po potrebi, upućuju korisnika na dalju laboratorijsku, specijalističku ili bolničku obradu, savjetuju djecu i roditelje o pravilnoj prehrani i tjelesnim aktivnostima te vođenju dnevnika prehrane i tjelesnih aktivnosti.

S ciljem zaštite i unaprjeđenja zdravlja djece i mladih u sklopu Savjetovališta provode se brojne zdravstveno edukacijske aktivnosti u koje su uključeni djeca, roditelji i nastavnici i u kojima se ističe važnost tjelesne aktivnosti na pravilan rast i razvoj.

Pretilost postaje globalni javnozdravstveni problem, uvjetovana ne samo genetskom predispozicijom već češće lošim prehrambenim navikama i slabim tjelesnim aktivnostima, stoga usvajanje zdravih prehrambenih navika, bavljenje sportom i poticanje zdravih stilova života pomaže održavanju tjelesnog i duševnog zdravlja naše djece i mladih.

Ostale javnozdravstvene aktivnosti, koje se provode u sklopu rada svih savjetovališta, sudjelovanje je na brojnim sastancima, okruglim stolovima, tribinama i skupovima koji se bave djecom i mladima.

JAVNO ZDRAVSTVO

Analizirajući rezultate rada u Savjetovalištu, vidljivo je da je u 90% slučajeva razlog dolaska u Savjetovalište povećana tjelesna težina u djece, a

10% dolazaka bilo je vezano za smanjenu tjelesnu težinu, uključujući problem anoreksije i bulimije.

Korisnici usluga većinom su učenici osnovne škole.

Slika 5. Služba za školsku i sveučilišnu medicinu 2012. godine

SLUŽBA ZA ZAŠTITU MENTALNOG ZDRAVLJA, PREVENCIJU I IZVANBOLNIČKO LIJEČENJE OVISNOSTI

33

Voditelj Službe: Željko Ključević, dr. med., spec. psihijatrije

Služba za zaštitu mentalnog zdravlja, prevenciju i izvanbolničko liječenje ovisnosti

Željko Ključević, dr. med.,

spec. psihijatrije

Služba za zaštitu mentalnog zdravlja, prevenciju

JAVNO ZDRAVSTVO

i izvanbolničko liječenje ovisnosti započela je s radom 2. rujna 1996. kao Zavod za bolesti ovisnosti Splitsko-dalmatinske županije. Njezin dosadašnji rad obilježila su tri razdoblja: od 1996. do 2004., od 2004. do 2008. te od 2008. godine nadalje.

Razdoblje od 1996. do 2004. godine Zlouporaba droga u svom suvremenom obliku prisutna je u Republici Hrvatskoj od 60-ih godina prošlog stoljeća. Devedesetih godina poprimila je zabrinjavajuće razmjere u mnogim gradovima poradi rata i tranzicije što je tražilo žuran odgovor struke. Nacionalna strategija suzbijanja zlouporabe opojnih droga u Republici Hrvatskoj prihvaćena je 1996. godine, pri čemu je uvaženo stajalište da je droga opći društveni problem u čijem rješavanju prvenstveno mora sudjelovati država i njene institucije, a ne nevladin sustav. Izvanbolničkom programu liječenja ovisnika, kao jednom od oblika liječenja ovisnika, u Hrvatskoj se pridao najveći značaj zbog njegove dostupnosti, troškova liječenja i prihvatljivosti za najveći broj mladih i uglavnom ne previše dissocijalno promijenjenih ovisnika. U početku ovaj se program provodio preko mreže centara za prevenciju i izvanbolničko liječenje ovisnosti. Prema koncepciji rada, u tim se ustanovama integrirao terapijski, epidemiološki i koordinacijsko-preventivni rad. U njima su osobe s problemima u svezi s drogama mogle ostvariti svoju primarnu, specifično zdravstvenu i psihosocijalnu zaštitu. Jedan od tih centara započeo je s radom u Splitsko-dalmatinskoj županiji, a kako je situacija bila najozbiljnija u Splitu, specifična jedinica bila je osnovana upravo u tom gradu. U njemu se započelo s implementacijom supstitucijskog tretmana liječenja još 1992. godine. U kratkom razdoblju, do otvaranja Zavoda za bolesti ovisnosti 1996. godine, u Centru je bilo obuhvaćeno gotovo 700 teških heroinskih ovisnika. Samo osnivanje Zavoda za bolesti ovisnosti podržali su tadašnji pročelnik županijskog Ureda za rad, zdravstvo i socijalnu skrb mr. sc. Joško Kalilić, dr. med. i tadašnji župan splitsko-dalmatinski Kruno Peronja. Županija splitsko-dalmatinska kao osnivač i vlasnik tijekom proteklog razdoblja svesrdno je podupirala rad

Zavoda. U Zavodu su djelovali multidisciplinarni timovi uključujući psihijatre, obiteljske liječnike, psihologe, medicinske sestre, socijalne radnike, defektologe i sociologe.

Razdoblje od 2004. do 2008. godine Prema Zakonu o zdravstvenoj zaštiti (NN 121/2003) i Zakonu o izmjenama i dopunama Zakona o suzbijanju zlouporabe opojnih droga (NN 163/2003) sustav za prevenciju ovisnosti i izvanbolničko liječenje ovisnika postao je dio sustava javnog zdravstva Republike Hrvatske.

Samim tim Zavod za bolesti ovisnosti Splitskodalmatinske županije postao je sastavni dio Županijskog zavoda za javno zdravstvo od 1. 3.

2004. godine. U svojoj organizaciji i sadržajima rada objedinio je aktivnosti zdravstva, socijalne zaštite i prosvjete s ciljem provođenja stalnog nadzora, edukacije, psihoterapije, obiteljske terapije, prevencije HIV infekcije i hepatitisa te pomoći u rješavanju drugih životnih problema ovisnika i njihovih obitelji, kao i pružanju pomoći povremenim konzumentima droga i njihovim obiteljima.

Razdoblje od 2008. godine do danas Prema Zakonu o zdravstvenoj zaštiti iz 2008. godine definirana je djelatnost zaštite mentalnog zdravlja, prevencije i izvanbolničkog liječenja ovisnosti temeljem koje se ova služba bavi i ostalim segmentima mentalnog zdravlja. Sadašnji ustroj Službe temeljem Pravilnika o unutarnjem ustroju i sistematizaciji radnih mjesta u Nastavnom zavodu za javno zdravstvo Splitsko-dalmatinske županije od 13. 11. 2010. godine je sljedeći: 1. Odjel za zaštitu mentalnog zdravlja 2. Odjel za zaštitu zdravlja djece i mladih 3. Odjel za izvanbolničko liječenje.

Danas Služba provodi programe univerzalne i indicirane prevencije, program izvanbolničkog liječenja i odvikavanja od ovisnosti, prikupljanje, praćenje i obradu podataka s područja zaštite mentalnog zdravlja, analiziranje epidemiološkog stanja rizičnih populacija, surađuje sa zdravstvenim, prosvjetnim, socijalnim, pravosudnim i drugim institucijama i djelatnicima te nevladinim

JAVNO ZDRAVSTVO

34

udrugama koje se bave problematikom iz područja mentalnog zdravlja i bolesti ovisnosti.

Voditelj Službe je Željko Ključević, dr. med., specijalist psihijatrije. U Službi radi ukupno 16 djelatnika od čega 2 specijalista psihijatrije, 2 specijalista školske medicine, 1 specijalist epidemiologije, 1 specijalist javnog zdravstva, 1 liječnik, 1 profesor psihologije, 2 defektologa, 2 profesora sociologije, 1 socijalni radnik, 1 viša medicinska sestra i 2 medicinske sestre.

Tijekom proteklog razdoblja obavljen je opsežan posao liječenja, savjetovanja i prevencije ovisnosti. Od početnih 822 evidentirana korisnika, koji su prebačeni iz Jedinice za mentalno zdravlje Doma zdravlja Split, u kartoteci je sada oko 4.000 evidentiranih ovisnika, eksperimentatora i konzumenata psihoaktivnih tvari. Prvi popis osoba liječenih zbog zlouporabe psihoaktivnih droga u Splitsko-dalmatinskoj županiji nastao je 1998. godine.

U provođenju univerzalne prevencije održane su brojne incijative, tribine i seminari s ciljem informiranja i senzibiliziranja javnosti i stručnih suradnika za probleme ovisnosti, ali i zaštite mentalnog zdravlja u cijelosti. Služba kontinuirano aktivno sudjeluje u organizaciji savjetovanja i rasprava o temi unaprjeđenja i poboljšanja prevencije, terapije i drugih aktivnosti na razini grada i Županije. U programe univerzalne prevencije Služba nastoji uključiti i vojne postrojbe održavajući predavanja za novake – ročnike HV-a. U povodu obilježavanja značajnih datuma, kao što su Mjesec borbe protiv alkoholizma i drugih ovisnosti i Međunarodni dan mentalnog zdravlja, djelatnici Službe sudjeluju u izradi preventivnih plakata i propagandnih materijala za predškolske i školske ustanove. Služba također ima razvijenu suradnju s voditeljima PPP-a i ŠPP-a pri izradi projekta i programa u svezi s aktivnostima zaštite mentalnog zdravlja, kojima je cilj educirati stručne suradnike i roditelje da prepoznaju kod djece i mladih znakove rizičnih ponašanja koji bi za posljedicu mogli imati razne oblike ovisnosti, pod nazivom Zaštita duševnog zdravlja započinje u najranijem djetinjstvu.

Savjetovanje školske djece, mladih i njihovih roditelja provodi se i u Savjetovalištu koje tako postaje još jedno važno mjesto prevencije, tretmana i dijagnostike gdje aktivno surađujemo i djelujemo. Rad u Savjetovalištu ima za cilj zaštititi i unaprijediti mentalno zdravlje te prevenirati ovisnost. Rad obuhvaća individualno i obiteljsko savjetovanje, toksikološku analizu urina, specijalističke, dijagnostičke i terapijske postupke po potrebi te suradnju s drugim suradnim ustanovama i strukama.

U svakodnevnom radu surađujemo s liječnicima obiteljske medicine, MUP-om,

pravosuđem, penalnim sustavom, Općinskim državnim odvjetništvom, centrima za socijalnu skrb te ostalim strukama vezanim za problematiku ovisnosti i zaštite mentalnog zdravlja u cjelini.

Stručni suradnici Službe provode programe sekundarne prevencije, koji su namijenjeni adolescentima konzumentima i eksperimentatorima droga, a čiji korisnici dolaze samoinicijativno ili po nalogu ODO-a, CZSS-a ili Općinskog suda.

Priključenjem Službe NZJZ-u Splitskodalmatinske županije stručni suradnici su se, kao vanjski suradnici, uključili u rad Katedre za socijalnu medicinu Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Splitu, kako bi pridonijeli znanstvenom istraživanju pojave zlouporabe sredstava ovisnosti.

Provodimo program cijepljenja rizičnih skupina pacijenata protiv hepatitisa B kako bismo, u sklopu programa prevencije HB, HC i AIDS-a, pridonijeli sprječavanju posljedica zlouporabe psihoaktivnih tvari. Provodimo i program pripreme za liječenje hepatitisa C pegiliranim interferonom.

U programu izvanbolničkog liječenja provodi se supstitucijska terapija ovisnosti o opijatima metadonom ili buprenorfinom, uz testiranje urina na psihoaktivne tvari testnim trakama.

Početkom 2009. godine u suradnji s Domom za ovisnike zajednice Susret u Cisti Velikoj započet je program odvikavanja ovisnika farmakoterapijskim pripravcima u maksimalnom trajanju od šest mjeseci.

Od ove godine sudjelujemo u realizaciji terapijskog programa za ovisnike s psihijatrijskim komorbiditetom, a koji se provodi u prostorijama udruge Zajednica papa Ivan XXIII. u Splitskodalmatinskoj županiji.

Tijekom svoga rada Služba je primala i prima pozive za pomoć iz svih dijelova Županije, što znači da je već godinama prepoznata kao važna institucija za pomoć u rješavanju tih problema.

Slijedom toga djeluje i preko savjetovališta u Makarskoj, Imotskom, Sinju, Vrgorcu, Hvaru i Komiži. Ono što je Služba utvrdila, a primarno je u postizanju rezultata, jest kontinuitet kvalitetnog rada koji je preduvjet učinkovite prevencije kao osnove u mehanizmu za sprječavanje ovisnosti, ali i zaštite mentalnog zdravlja u cjelini. U srži tretmana je interakcijski i psihosocijalni razvoj pojedinca, koji je pored osnovne problematike često kompliciran antisocijalnim tendencijama i komorbiditetom te disfunkcionalnošću obitelji uz poremećaj komunikacije i interpersonalnih relacija.

Pojedinačnim djelovanjem postiže se globalni učinak što uz djelotvornu prevenciju daje podlogu za zdravo društvo.

Ciljevi Službe Mentalno zdravlje u užem smislu: 1. promocija mentalnog zdravlja za sve 2. promocija rane intervencije i liječenja 3. pristup poremećajima kroz preventivne aktivnosti 4. unaprjeđenje kvalitete života osoba s mentalnim poremećajima kroz socijalnu inkluziju, zaštitu njihovih prava i dostojanstva 5. usklađivanje s drugim strategijama i programima koji se odnose na zaštitu mentalnog zdravlja 6. razvoj informiranja, istraživanja i sustava znanja na području mentalnog zdravlja Zloporaba alkohola: 1. sprječavanje i smanjenje zloporabe alkohola i alkoholom izazvanih poremećaja 2. smanjenje obolijevanja, smrtnosti i opterećenja bolestima povezanima s pijenjem alkohola 3. smanjenje rizične konzumacije alkohola u općoj populaciji 4. osiguranje dostupnog i djelotvornog liječenja za osobe s rizičnim i štetnim konzumiranjem alkohola i onih koji su o alkoholu ovisni 5. smanjenje pojavnosti duševnih poremećaja, raspada obitelji i nasilja povezanih s alkoholom 6. osiguranje veće zaštite od pritiska na djecu i mlade kroz promicanje kulture nepijenja Zloporaba droga: 1. smanjenje potražnje droga 2. unaprjeđenje provođenja univerzalne, selektivne i indicirane prevencije za sve, a pogotovo za djecu i mlade

3. smanjenje zdravstvenih i društvenih posljedica zloporabe droga Kockanje i druge ovisnosti: 1. smanjenje rizične pojavnosti kockanja i drugih ovisnosti (internet itd.) u općoj populaciji 2. osiguranje dostupnog i djelotvornog liječenja za osobe s rizičnim ponašanjem i onih koji su ovisni 3. osiguranje veće zaštite od pritiska na djecu i mlade kroz promicanje kulture neovisničkog ponašanja Vizija Službe Mentalno zdravlje, kao dio općeg zdravlja, predstavlja važno područje za pojedinca, obitelj i društvo u cjelini. Mentalni poremećaji predstavljaju jedan od prioritetnih javnozdavstvenih problema i u svijetu i u Republici Hrvatskoj, ali i u Splitskodalmatinskoj županiji. Stoga je vizija razvoja i rada ove službe, integriranim i uravnoteženim pristupom problematici zaštite mentalnog zdravlja u cjelini za sve, pružiti odgovarajuću zaštitu života i zdravlja prvenstveno djece, mladeži, obitelji i pojedinca, a s tim u vezi i zadržati stanje raširenosti zlouporabe droga, alkohola, kockanja i drugih rizičnih ponašanja u okvirima društveno prihvatljivog rizika, kako se ne bi narušile temeljne vrijednosti društva i ugrozila sigurnost stanovništva.

Za ostvarenje ove vizije treba ojačati Službu dostatno educiranim kadrovima te osigurati dostatnost prostornih kapaciteta i opreme kako bi mogla provoditi različite programe i pristupe koji su usmjereni zaštiti mentalnog zdravlja svih u Splitsko-dalmatinskoj županiji, sprječavanju zlouporabe droga, alkohola, kockanja i ostalih rizičnih ponašanja, pogotovo među djecom i mladima.

35

JAVNO ZDRAVSTVO

Slika 6. Služba za zaštitu mentalnog zdravlja, prevenciju i izvanbolničko liječenje ovisnosti 2012. godine

36

SLUŽBA ZA EPIDEMIOLOGIJU KRONIČNIH MASOVNIH BOLESTI

Voditeljica Službe: doc. dr. sc. Ingrid Tripković, dr. med., spec. epidemiologije

Služba za epidemiologiju kroničnih masovnih bolesti doc. dr. sc. Ingrid Tripković, dr. med.,

spec. epidemiologije

Kronične

nezarazne bolesti vodeći su uzrok smrtnosti i bolničkog liječenja i u Republici Hrvatskoj i u Splitsko-dalmatinskoj županiji.

Prepoznavši kronične bolesti kao vodeći javnozdravstveni problem u Nastavnom zavodu za javno zdravstvo Splitsko-dalmatinske županije 2007. godine osnovana je Služba za epidemiologiju kroničnih masovnih bolesti.

Glavne zadaće novoosnovane Službe su praćenje i proučavanje kroničnih masovnih bolesti sa svrhom utvrđivanja rizičnih čimbenika i predlaganja mjera prevencije. Unutarnji ustroj Službe čine tri odjela: Odjel za epidemiologiju i prvenciju zloćudnih novotvorina, Odjel za epidemiologiju i prevenciju bolesti srca i krvnih žila te Odjel za epidemiologiju i prevenciju ozljeda.

Odjel za epidemiologiju i prevenciju zloćudnih novotvorina provodi nacionalne programe ranog otkrivanja raka dojke i raka debelog crijeva. Ciljevi Nacionalnog programa ranog otkrivanja raka dojke su: smanjenje smrtnosti od raka dojke za 25% pet godina nakon početka provođenja programa, otkrivanje raka dojke u početnom (lokaliziranom) stadiju i poboljšanje kvalitete življenja bolesnica s rakom dojke.

JAVNO ZDRAVSTVO

Provedba Nacionalnog programa ranog otkrivanja raka dojke u Splitsko-dalmatinskoj županiji počela je 30. 10. 2006. godine. Svim ženama u dobi od 50 do 69 godina, ovisno o mjestu prebivanja, šalju se pozivi s dogovorenim pregledom u jednoj od dvanaest mamografskih jedinica uključenih u Nacionalni program. U Splitu mamografski se pregledi obavljaju u KBC-u Split, i to na dvije lokacije (Firule i Križine) te u mamografskim jedinicama Doma zdravlja Splitsko– dalmatinske županije koje se nalaze u Imotskom, Vrgorcu, Makarskoj, Sinju, Trogiru, Kaštel Starom, Solinu i Hvaru.

Nacionalni program ranog otkrivanja raka debelog crijeva u Splitsko-dalmatinskoj županiji počeo je predstavljanjem u medijima (dnevni tisak, radio i lokana televizija) tijekom prosinca 2007. godine. Ciljevi Programa ranog otkrivanja raka debelog crijeva su: smanjenje smrtnosti od raka debelog crijeva za najmanje 15% pet godina nakon provedbe programa, otkrivanje raka u ranijem stadiju bolesti i poboljšanje mogućnosti

izliječenja, kvalitete života i preživljenja oboljelih.

Ciljna skupina su muškarci i žene u dobi od 50 do 74 godine s uobičajenim rizikom za razvoj raka debelog crijeva. Pozivi za probir raka debelog crijeva stižu na kućne adrese. Uz pozivno pismo ispitanici dobivaju tri testa na okultno krvarenje u stolici i upute o provedbi testa, odgovarajući anketni upitnik i edukativnu brošuru o ranom otkrivanju raka debelog crijeva. Osobama s pozitivnim testom na okultno krvarenje dogovara se pregled i dostavlja poziv s kupovnicom za kolonoskopiju i uputama za pripremu za kolonoskopiju na kućnu adresu.

Odjel sustavno prikuplja i podatke za Hrvatski registar za rak. Prikupljaju se onko obrasci, PHD nalazi i izvanbolničke prijave malignih neoplazmi.

BSO-ONKO TIP dostavlja se kao papirnati obrazac. U Službi se radi kontrola, obrada i upis u bazu podataka. Za potrebe nacionalnih programa obrađuju se preslike svih onko obrazaca s dijagnozom raka dojke i raka debelog crijeva.

Obrađeni obrasci nakon kontrole šalju se u Hrvatski zavod za javno zdravstvo.

Patohistološki i citološki nalazi dostavljaju se kao papirnati obrazac, a za potrebe nacionalnih programa obrađuju se preslike svih obrazaca s dijagnozom raka dojke i raka debelog crijeva.

Obrađeni obrasci nakon kontrole šalju se u Hrvatski zavod za javno zdravstvo.

Prijava maligne neoplazme (izvanbolnička) dostavlja se kao papirnati obrazac iz ordinacija opće/obiteljske medicine. U službi se radi kontrola, obrada i upis u bazu podataka. Obrađeni obrasci nakon kontrole šalju se u Hrvatski zavod za javno zdravstvo.

Bolesti srca i krvnih žila vodeći su uzrok smrti u Hrvatskoj, a na drugom su mjestu po broju hospitalizacija i po morbiditetu registriranom u općoj medicini. Stoga su sve aktivnosti Odjela za epidemiologiju i prevenciju bolesti srca i krvnih žila usmjerene na utvrđivanje i suzbijanje rizičnih čimbenika za nastanak ovih bolesti te na promotivne aktivnosti i zdravstveni odgoj u vidu informiranja, savjetovanja i edukacija o zdravim životnim navikama. Sukladno tomu u listopadu 2010. godine u sklopu Službe za epidemiologiju kroničnih masovnih bolesti osnovano je

Savjetovalište kako bismo ukazali našim građanima da rizik obolijevanja od ovih bolesti ovisi i o našem naslijeđu, ali i o načinu života.

Svi zainteresirani građani u Savjetovalištu mogu saznati svoj kardiovaskularni rizik, izmjeriti arterijski tlak, tjelesnu težinu, visinu, odrediti indeks tjelesne mase, izmjeriti postotak masnog tkiva i mišićne mase, a također odrediti vrijednosti glukoze, kolesterola i triglicerida u krvi. S osnutkom Odjela za epidemiologiju i prevenciju bolesti srca i krvnih žila započelo se i s prikupljanjem podataka o bolesnicima s dijagnozom akutnog koronarnog sidroma, koji su hospitalizirani na Klinici za unutarnje bolesti KBC-a Split. Svakodnevno se evidentiraju novooboljeli bolesnici i ispunjava se anketa koja se sastoji od dva dijela. Prvi dio obuhvaća opće podatke o pacijentu, obiteljsku i osobnu anamnezu te čimbenike rizika za kardiovaskularne bolesti. Potom slijede podatci o kvaliteti i brzini pružanja zdravstvene skrbi, o nalazima pri prijmu, stanju pacijenta i radnoj dijagnozi. U drugom dijelu obuhvaćeni su svi dijagnostički i terapijski postupci kojima je pacijent bio podvrgnut za hospitalizacije te preporučena terapija u daljem tijeku liječenja.

Uz Registar akutnog koronarnog sindroma Odjel je preuzeo i vođenje Hrvatskoga registra bolesnika sa zatajivanjem srca za Splitskodalmatinsku županiju, koji već postoji pri Hrvatskome kardiološkom društvu kao on-line registar.

U Službi se radi i na praćenju i prevenciji ozljeda. Ozljede, s obzirom na visok udio u ukupnoj smrtnosti i pobolu, predstavljaju jedan od vodećih javnozdravstvenih problema. Budući da ozljede nisu neizbježive, nego se u velikoj mjeri mogu spriječiti, rad na epidemiološkim analizama ozljeda, istraživanju rizičnih čimbenika i izradi i primjeni preventivnih mjera nametnuo se kao jedan od prioritetnih poslova Službe.

37

U Službi se radi na praćenju i prevenciji oralnih bolesti, koje zbog svoje učestalosti predstavljaju značajan javnozdravstveni problem. Radom u malim grupama i radionicama promiče se svjesnost o važnosti oralne higijene za oralno i opće zdravlje.

Služba redovito obilježava i Svjetski dan srca. Tom manifestacijom upozoravamo na važnost zdravog načina života, odnosno na to da promjenom načina života možemo smanjiti većinu rizičnih čimbenika za bolesti srca i krvnih žila.

Služba surađuje sa Splitskim dijabetičkim društvom u edukaciji novooboljelih od šećerne bolesti. Edukacija se provodi radioničkim oblikom rada u malim grupama.

Voditeljica Službe je doc. dr. sc. Ingrid Tripković, specijalist epidemiologije, a u Službi danas djeluje ukupno dvanaest zaposlenika i to tri specijalista epidemiologa, specijalist opće medicine, doktor dentalne medicine, sociolog, dvije specijalizantice epidemiologije, tri zdravstvena tehničara i jedna medicinska sestra.

JAVNO ZDRAVSTVO

Slika 7. Služba za epidemiologiju kroničnih masovnih bolesti 2012. godine

SLUŽBA ZA ZAJEDNIČKE POSLOVE Voditeljica Službe: mr. sc. Marijana Mlikotić, dipl. oecc.

38

Služba za zajedničke poslove NZJZ SDŽ-a mr. sc. Marijana Mlikotić, dipl. oecc.

Služba

za zajedničke poslove NZJZ SDŽ-a organizirana je u svrhu obavljanja svih popratnih djelatnosti Zavoda kojem je glavni cilj javnozdravstveno djelovanje, a većina njegovih djelatnika zdravstvenog odnosno medicinskog usmjerenja. Djelatnici Službe za zajedničke poslove, iako većinom nezdravstveni djelatnici doprinose svojim radom funkcioniranju Zavoda kao cjeline.

Pravilnikom o unutarnjem ustrojstvu sistematizaciji radnih mjesta u NZJZ SDŽ iz

i

2010. godine u djelokrugu Službe za zajedničke poslove obavljaju se sljedeće zadaće: - opći, pravni i kadrovski poslovi - knjigovodstveno- financijski poslovi - informatička podrška - administrativni poslovi - poslovi vezani uz akreditaciju - poslovi nabave, skladištenja i distribucije potrošnog materijala - poslovi prijevoza osoba i materijala - poslovi održavanja i čišćenja prostorija, servisiranje aparata i opreme, uređenje okoliša.

Služba se sastoji od pet Odjela: 1. Odjel za gospodarske poslov (voditelj Boro Delipetar, dipl. oecc.)

2. Odjel za pravne, kadrovske i opće poslove (voditeljica Mirjam Ćaleta, dipl. iur.)

JAVNO ZDRAVSTVO

3. Odjel za informacijsku tehnologiju (voditelj Zoran Primorac, dipl. inž.)

4. Odjel za plan i analizu (voditeljica mr. sc.

Marijana Mlikotić, dipl. oecc) 5. Odjel za znanstveno-istraživači rad 6. Odjel za upravljanje kvalitetom i unutarnju reviziju (voditeljica dr. sc. Sanja Čulin, dipl. ing.)

Odjel za gospodarske poslove obavlja knjigovodstveno-financijske poslove, a čine ga

dva Odsjeka: Odsjek za računovodstvo i Odsjek za nabavu.

Odjel za pravne, kadrovske i opće poslove provodi djelatnosti vezane uz izradu općih pravnih akata, njihovo usuglašavanje s izmjenama i dopunama zakonskih propisa; praćenje pravne regulative; zastupanje Zavoda pred sudskim i drugim državnim organima; poslove u vezi zasnivanja i prestanka radnog odnosa, itd.

Djelatnost koja se odnosi na kadrovske poslove podrazumijeva evidenciju o kvalifikacijskoj strukturi kadrova Zavoda te o poslovima vezanim uz stručna usavršavanja, specijalizacije, pripravnički staž i sl. Unutar Odjela nalazi se i Odsjek za pravne poslove.

Odjel za informacijsku tehnologiju (IT odjel) planira, razvija i održava informatički sustav NZJZ SDŽ-a, od servisiranja računala, printera, servera, pasivne i aktivne mrežne opreme do izrade i održavanja aplikativnog softwarea, internet i intranet stranica, održavanja, optimiziranja i sigurnosnog pohranjivanja baza podataka, te anti-virus zaštite. Djelatnici ovog Odjela aktivno i trajno sudjeluju u nadgradnji i usavršavanju informacijskog sustava Nastavnog zavoda prema zahtjevima djelatnika Zavoda i odlukama samog Odjela. Također sudjeluju u administrativnom dijelu poslova Službe za medicinsku mikrobiologiju i parazitologiju (fakturiranje prema HZZO-a), a Službi za javno zdravstvo pružaju cjelovitu informatičku podršku. Nadalje, Odjel je odgovoran i za obavljanje statističke obrade podataka u odnosu na moguće zahtjeve, kao i za integriranja softwarea izrađenog izvan Zavoda u informatički sustav Zavoda.

Unutar Odjela za plan i analizu obavljaju se plansko-analitički poslovi, financijsko-planski poslovi, izrada financijskih planova i izvještaja.

Gospodarski poslovi odnose se na fakturiranje usluga, vođenje evidencije stalnih sredstava i inventara; knjigovodstveno-financijske poslovi; blagajničke poslove; obračune i isplate plaća i naknada; itd.

Voditeljica Službe za zajedničke poslove je mr. sc. Marijana Mlikotić, dipl. oecc., a u Službi radi ukupno 81 djelatnik.

39

Odjel za upravljanje kvalitetom i unutarnju reviziju dr. sc. Sanja Čulin, dipl. ing.

Nastavni zavod za javno zdravstvo Splitsko-dalmatinske županije, kao ustanova multidisciplinarne djelatnosti, prepoznao je potrebu za uvođenjem sustava kvalitete, njenom primjenom, provođenjem i upravljanjem. Sustav kvalitete obuhvaća akreditaciju laboratorija prema normama ISO /IEC 17025 - Opći zahtjevi za osposobljenost ispitnih i umjernih laboratorija, ISO 15189 - Medicinski laboratoriji - Posebni zahtjevi za kvalitetu i osposobljenost te certifikaciju prema normi ISO 9001 - Sustav upravljanja kvalitetom – zahtjevi.

Pripreme za akreditaciju ispitnih laboratorija u Službi za zdravstvenu ekologiju započele su 2006. godine kad je imenovan menadžer kvalitete, Sanja Čulin, koja je izdvojena iz dotadašnjeg rada u laboratoriju i upoznata s načinom rada Službe i Zavoda u cjelini. Radi potrebe upoznavanja sa sustavima kvalitete završila je sva potrebna doškolovanja iz tog područja. Kako se radilo o potpuno novim poslovima i zadatcima, 2008. godine osnovan je Odjel za upravljanje kvalitetom.

Voditeljica je Odjela dr. sc. Sanja Čulin, dipl. ing., i premda unutar Službe za zajedničke poslove, za svoj rad izravno je odgovorna ravnatelju Nastavnog zavoda. Osnovna je djelatnost Odjela uvođenje i uspostava sustava upravljanja kvalitetom, njeno praćenje, provjera i poboljšavanje, s odgovarajućom primjenom prema važećim normama u djelatnosti pojedinih službi Zavoda.

Europska je Unija devedesetih godina prošlog stoljeća uspostavila sustav akreditiranja za ispitivanja kojima se dokazuje točnost, pouzdanost

Služba za zdravstvenu ekologiju nastavlja s daljim proširenjem akreditacije u područjima ispitivanja hrane, predmeta opće uporabe, vode, mora, zraka, tla, otpada. Akreditirani laboratoriji su 11. travnja 2012. ovlašteni od Ministarstva poljoprivrede za provedbu službenih kontrola mikrobioloških i kemijskih ispitivanja hrane i vode (109 metoda).

Za medicinske laboratorije Nastavnog zavoda koji provode dijagnostičke analize za sada se još zakonski ne uvjetuje akreditacija, no u svrhu podizanja kvalitete usluga i potvrde dobrog rada započelo se s pripremama za akreditaciju.

Pripreme se odnose na izradu dokumentacije, validaciju ili umjeravanje instrumenata, izradu standardnih operacijskih postupaka, sudjelovanje u međulaboratorijskim ispitivanjima i dr.

JAVNO ZDRAVSTVO

Akreditacija laboratorija je postupak kojim mjerodavno akreditacijsko tijelo formalno priznaje da je ustanova sposobna, stručna i tehnički osposobljena za obavljanje određenih ispitivanja.

Provjeru osposobljenosti laboratorija provodi Hrvatska akreditacijska agencija (HAA). Akreditacija se dobiva na razdoblje od pet godina, pri čemu se svake godine provodi nadzor nad akreditiranim metodama. S obzirom na rastuću globalizaciju i liberalizaciju tržišta raste važnost sigurnosti proizvoda i usluga, a time i povjerenje u rezultate ispitivanja koji daju akreditirani laboratoriji.

i usporedivost rezultata pa se na temelju takvih podataka mogu donositi ispravne odluke o sukladnosti nekog proizvoda odgovarajućim zakonskim propisima. Premda je akreditacija dobrovoljna, često je propisana u zakonskim ili podzakonskim aktima ili je uvjet za dobivanje određenog ovlaštenja od ministarstava. Prvu akreditaciju Služba je dobila u veljači 2009. godine, kad je akreditirano šest metoda ispitivanja u Odjelu za ispitivanje hrane i predmeta opće uporabe i Odjelu za ispitivanje zraka, tla i buke. Napornim radom i zalaganjem svih djelatnika Službe tijekom 2010. broj akreditiranih metoda se povećao na dvadeset jednu, pri čemu su bili uključeni i ostali odjeli u Službi (Odjel za kemijsko ispitivanje voda, Odjel sanitarne mikrobiologije, Odjel opće zdravstvene ekologije). Daljim razvojem i usmjerenosti cijele Službe, a time i Zavoda na veliki projekt uključivanja naše ustanove u europske tokove, 2011. godine je akreditirano pedeset devet metoda za područje ispitivanja hrane, voda, mora, vanjskog zraka, emisije onečišćujućih tvari u zrak iz stacionarnih izvora, akustička ispitivanja i uzorkovanje vode, mora i mikrobiološke čistoće objekata. Ispitni izvještaji koji se izdaju na osnovi tih ispitivanja međunarodno su priznati i ravnopravni drugim europskim laboratorijima koji posjeduju akreditaciju prema navedenoj normi.

40

JAVNO ZDRAVSTVO

Slika 8. Služba za zajedničke poslove 2012. godine

Odjel za nadzor nad zoonozama i transmisivnim bolestima

Odjel za nadzor nad crijevnim zaraznim bolestima

Odjel za nadzor nad cijepljenjem

Odjel za nadzor nad zaraznim bolestima

Služba za epidemiologiju zaraznih bolesti

Odjel za nadzor nad TBC i dr. resp. bolestima

Odjel za nadzor nad spolno i krvlju prenosivim bolestima

JAVNO ZDRAVSTVO

Odjel za plan, analizu i unutarnju financijsku kontrolu

Odjel za informacijsku tehnologiju

Odjel za gospodarske poslove

Odjel za pravne, kadrovske i opće poslove

Služba za zajedničke poslove

Brač

Makarska

Imotski

Sinj

Hvar

Omiš

Trogir

Odjelispostava

Odjel za školsku i sveučilišnu medicinu

Odjel za školsku medicinu grada Splita

Odjel za školsku medicinu Splitskodalmatinske županije

Služba za školsku i sveučilišnu medicinu

Odjel za serološku dijagn,pripravu hranjivih podloga i zbrinjavanje otpadnog materijala

Odjel za mikološku i parazitološku dijagnostiku

Odjel za digan. infekc. probav. sustava

Odjel za dijagn.infekcija dišnog sustava i infekc.kože i sluznica

Odjel za molekularnu dijagn.i dijagn.infekcija spolnoga sustava

Odjel za dijagnostiku infekcija mokraćnog sustava i tuberkuloze

Služba za mikrobiologiju

Ravnatelj

Odjel – Centar za gerontologiju

Odjel za promicanje zdravlja i prevenciju bolesti

Odjel za ocjenu zdravstvenog stanja stanovništva, organizaciju i rad zdravstva i medicinsku demografiju

Služba za javno zdravstvo

Odjel za epidemiologiju i prevenciju ozljeda

Odjel za epidemiologiju i prevenciju bolesti srca i krvnih žila sa savjetovalištem

Odjel za epidemiologiju i prevenciju zlućudnih novotvorina

Služba za epidemiologiju kroničnih masovnih bolesti

NASTAVNI ZAVOD ZA JAVNO ZDRAVSTVO SPLITSKO -DALMATINSKE ŽUPANIJE

Odjel za zaštitu zdravlja djece i mladih

Odjel za izvabolničko liječenje ovisnosti

Odjel za zaštitu mentalnog zdravlja

Služba za zaštitu mentalnog zdravlja, prevenciju i izvabolničko liječenje ovisnosti

Odjel opće zdravstvene ekologije

Odjel za toksikologiju

Odjel za ispitivanje zraka,tla i buke

Odjel sanitarne mikrobiologije

Odjel za isp. hrane i predm.opće uporabe

Odjel za kemijske analize voda

Služba za zdravstvenu ekologiju

41

KALENDAR ZDRAVLJA Rujan 2012. - Ožujak 2013.

Rujan 08. 09.

10. 09.

12. 09.

15. 09.

16. 09.

21. 09.

22. 09.

24.-30.

29. 09.

Svjetski dan prve pomoći Svjetski dan prevencije samoubojstva Svjetski dan oralnog zdravlja Svjetski dan limfoma Međunarodni dan zaštite ozonskog omotača Svjetski dan Alzheimerove bolesti Svjetski dan bez automobila 09. Međunarodni tjedan gluhih osoba Svjetski dan srca

Listopad 01. 10.

10. 10.

11. 10.

16.10.

20. 10.

29. 10.

Međunarodni dan starijih ljudi Svjetski dan mentalnog zdravlja Svjetski dan vida Svjetski dan hrane Svjetski dan osteoporoze Svjetski dan moždanog udara

Studeni 14. 11.

18. 11.

Svjetski dan šećerne bolesti Svjetski dan kronične opstruktivne bolesti pluća (KOPB) Svjetski dan sjećanja na žrtve prometnih nesreća

19. 11.

25. 11.

Prosinac 01. 12.

03. 12.

Svjetski dan prevencije zlostavljanja djece Međunarodni dan borbe protiv nasilja nad ženama Svjetski dan AIDS-a Međunarodni dan osoba s invaliditetom

Siječanj 27. 01. -02. 02. Europski tjedan prevencije

raka vrata maternice Veljača 04. 02.

11. 02.

12. 02.

15. 02.

26. 02.

28. 02.

Svjetski dan prevencije raka Svjetski dan bolesnika Svjetski dan spolnog i reproduktivnog zdravlja Nacionalni dan djeteta oboljelog od maligne bolesti Hrvatski dan liječnika Međunarodni dan rijetkih bolesti

Ožujak 21. 03.

22. 03.

24. 03.

26. 03.

Nacionalni dan invalida rada Svjetski dan voda Svjetski dan borbe protiv tuberkuloze Svjetski dan epilepsije

ČASOPIS "JAVNO ZDRAVSTVO" Časopis "Javno zdravstvo" je stručno-popularni zdravstveni časopis koji svojim sadržajem pokriva široko područje javnog zdravstva, epidemiologije zaraznih bolesti, epidemiologije kroničnih nezaraznih bolesti, zdravstvene ekologije, medicinske mikrobiologije, socijalne medicine, školske medicine, mentalnog zdravlja i prevencije bolesti ovisnosti, te ostala srodna područja međusobno povezana u sustav javnog zdravstva. Namijenjen je svima zainteresiranima za očuvanje i unaprjeđenje zdravlja, pojedincima i zajednici, odgovornima za zdravlje i organizaciju sustava zdravstva na svim razinama društva, zdravstvenim i društvenim institucijama, kao i svim zdravstvenim stručnjacima, poglavito liječnicima i specijalistima na svim razinama zdravstvene zaštite. Časopis je rezultat sustavnog rada Nastavnog zavoda za javno zdravstvo Splitsko-dalmatinske županije na području promicanja zdravlja i preventivne medicine, kao i povećanog angažmana u brizi za zdravlje pojedinca i zajednice.

Teme časopisa u svezi promicanja zdravlja i zdravog stila života, zdravstvenog prosvjećivanja i odgoja, odnosno zdravstvene kulture općenito, biti će prikazane na zanimljiv i pristupačan način od autora, visokostručnih kadrova različitih profila.

Stručno-znanstveni dio časopisa svojom će kvalitetom i osiguravanjem stimulativnog okruženja poslužiti liječnicima i drugim zdravstvenim djelatnicima za daljnji stručni razvoj i usavršavanje. Časopis objavljuje uvodnike, stručne i znanstvene članke, prikaze slučaja, pisma uredništvu, osvrte, novosti i druge priloge vezane uz široko područje javno zdravstvene djelatnosti. Časopis "Javno zdravstvo" izdaje Nastavni zavod za javno zdravstvo Splitsko-dalmatinske županije u Splitu. Časopis izlazi četiri puta godišnje u tiskanom obliku, a također se objavljuje u elektroničkom obliku na web stranici NZJZ SDŽ.

Autori zadržavaju autorska prava na članke objavljene u časopisu Javno zdravstvo, a svojim pristankom na objavljivanje daju časopisu pravo prvog objavljivanja u tiskanom i/ili elektroničkom obliku. Članci i/ili dijelovi članaka objavljeni u časopisu smiju se dalje koristiti isključivo uz pristanak autora te navođenje izvora. Članci objavljeni u časopisu Javno zdravstvo izražavaju mišljenje autora koje se ne mora podudarati sa stavom uredništva.

Upute za autore Članak napisati u programu Word na hrvatskom jeziku.

Koristiti font Times New Roman, veličina slova 12, dvostruki prored, prvu riječ odlomka uvući, iza interpunkcijskih znakova (točka, zarez, …) ostaviti samo jedno mjesto. Koristiti lijevo poravnanje teksta. Članak može biti ilustriran slikama i/ili tablicama (ukupno do 10 slika i/ili tablica). Članke dostaviti u uredništvo u elektroničkom obliku na prijenosnom mediju (CD) ili na e-mail tehničkog urednika: ante.pribudic@st.t-com.hr Uobičajene su slijedeće sastavnice stručno-znanstvenog članka: naslovna stranica, sažetak na hrvatskom jeziku, sažetak na engleskom jeziku, uvod, materijal i metode, rezultati, rasprava i zaključak. Svaki dio stručnoznanstvenog članka treba započeti na novoj stranici.

Naslovna stranica Naslovna stranica treba sadržavati naslov članka, ime i prezime te titulu prvog autora, ustanovu, kontakt adresu i telefon, te e-mail. Također treba sadržavati puno ime i prezime te titule svih koautora, kao i ustanova u kojima rade.

Autor treba navesti vrstu članka (izvorni znanstveni članak, znanstveno priopćenje, stručni članak, pregledni članak, prikaz slučaja, osvrt, …).

Sažetak Sažetak za znanstvene i stručne članke (do 250 riječi) treba biti napisan na hrvatskom i engleskom jeziku.

Uz engleski sažetak potrebno je navesti i naslov članka na engleskom jeziku.

Ispod sažetka valja navesti dvije do pet ključnih riječi.

Tablice Tablice se izrađuju u programima Word ili Excel na kraju članka, na zasebnim stranicama, a ne u tekstu.

Svaka tablica mora imati redni broj koji ju povezuje s tekstom.

Naslovi tablica ispisuju se na posebnoj stranici.

Slike

Literatura Literatura se označava arapskim brojevima, na posebnom papiru, redoslijedom kako se pojavila i citirala u radu, a navodi se prema preporukama Međunarodnog odbora urednika medicinskih časopisa (International Commitee of Medical Journal Editors – Vancouver Group;

43

Članak u časopisu (navedite sve autore ako ih je šest ili manje; ako ih je sedam ili više, navedite prva tri i dodajte: i sur.): Štambuk-Giljanović N. The quality of water in the Busko Blato reservoir. Environ Monit Assess. 2001;71:279-96.

Bez autora Anonimno. Current world literature. Sexually transmitted diseases and urinary tract infections [Bibliography]. Curr Opin Infect Dis 2006; 19:72-124.

Suplement časopisa Carev M, Tandara D, Rizvan P, Barišić Z, Šiško Kraljević K, Borzić E. An outbreak of gastroenteritis due to Aeromonas hydrophila. Clin Microbiol Infect 2005; 11 (suppl. 2):420.

Knjige i monografije, autor(i) pojedinci Witten, I. H.; Frank, E. Data mining: practical machine learning tools and techniques with java implementations.

San Francisco, CA, USA: Morgan Kaufmann, 1999: 525.

Urednik Murray PR, Baron EJ, Jorgensen JH, Pfaller MA, Yolken RH, ur. Manual of clinical microbiology. Washington DC: American Society for Microbiology; 2003. p.636-53.

Poglavlje u knjizi Aksoy DY, Tanriover MD, Unal S. Antimicrobial resistance: Preventable or inevitable? Problem of the era from two perspectives. U: Gould IM, van der Meer JWM, ur. Antibiotic policies: Fighting resistance. New York: Springer Science, 2007: 113-134.

Zbornik radova Borzić E, Barišić Z, Babić-Erceg A, Zoranić V, Kaliterna V, Carev M. Ispitivanje imunološkog statusa na CMV i T. gondii u zdravih trudnica. U: Program i knjiga sažetaka 6. hrvatskog kongresa kliničke mikrobiologije i infektologije, Zagreb. Zagreb: Hrvatsko društvo za medicinsku mikrobiologiju i parasitologiju Hrvatskog liječničkog zbora, 2002: 146-147.

Disertacija ili magisterij Cullingham KJG. A rapid method for detecting single nucleotide polimorphisms using antimicrobial resistance in Neisseria gonorrrhoeae as a model. Winnipeg: Faculty of Medicine, University of Manitoba, Winnipeg, Manitoba, Canada, 2004. Disertacija.

Popratno pismo Uz članak poslan uredništvu treba priložiti popratno pismo. U popratnom pismu prvi autor potvrđuje da su rukopis vidjeli i odobrili svi autori, te da isti tekst već nije objavljen ili prihvaćen za tisak u drugom časopisu ili knjizi.

JAVNO ZDRAVSTVO

Slike dostaviti posebno, nikako uključene u Word dokumente. Slikama se smatraju fotografije, rendgenske snimke, grafikoni, sheme, prikazi i sl.

Svaka slika mora imati redni broj prema redoslijedu u tekstu te opis (naslov). Fotografije i rendgenske snimke dostaviti u formatu *.jpeg, *eps ili *.tif.

Reproduciranje i/ili preuzimanje slika nije dopušteno, osim u slučaju pristanka autora. Za reprodukciju slika i tablica iz drugih časopisa ili knjiga treba imati dopuštenje izdavača i autora. Naslovi slika ispisuju se na posebnoj stranici.

www.ICMJE.org.). Kratice naslova časopisa navode se prema Medline/PubMed. Literatura se citira na slijedeći način:

javno ZDRAVSTVO Časopis Javno zdravstvo Nastavni zavod za javno zdravstvo Splitsko-dalmatinske županije (dostupno na www.nzjz-split.hr i www.higijenski.hr) Vukovarska 46, 21000 Split, Tel.: 021 401 111 e-mail: promicanje.zdravlja@nzjz-split.hr