Issuu

javno

ZDRAVSTVO NASTAVNI ZAVOD ZA JAVNO ZDRAVSTVO SPLITSKO-DALMATINSKE ŽUPANIJE

godina 9 ● broj 1 i 2 ● ožujak / lipanj 2015. / ISSN 1846-615X/UDK: 614.2

javno

ZDRAVSTVO RIJEČ UREDNIKA Poštovani čitatelji, u novom broju našeg časopisa pripremili smo Vam niz zanimljivih i zdravstveno-informativnih članaka koji će Vas zasigurno potaknuti na proširivanje spoznaja o nizu činjenica relevantnih za zdravlje. U popularnim člancima obradili smo uvijek aktualnu problematiku vezanu uz prevenciju kroničnih nezaraznih bolesti, zatim pišemo o temi ovogodišnjeg Svjetskog dana zdravlja - zdravstvenoj ispravnosti hrane, kao i o simboličkom značenju vode, te predstavljamo javnozdravstveni projekt anonimnog e-savjetovališta “Pitaj? Ne skitaj!”. U stručnom dijelu časopisa možete saznati sve o značajkama voda na splitskom području te o problemima zbrinjavanja medicinskog otpada. Ovogodišnji Svjetski dan zdravlja posebno smo obilježili organizacijom javnozdravstvenih akcija diljem Županije, kao i održavanjem simpozija "Zdravstvena ispravnost hrane kao javnozdravstveni prioritet". U nazočnosti gospodina Zlatka Ževrnje, župana Splitsko-dalmatinske županije, Svjetski dan zdravlja obilježili smo i svečanim otvaranjem novih radnih prostora u zgradi „stare“ zdravstvene škole te početkom radova nadogradnje zgrade u kojoj će biti smještene Služba za epidemiologiju zaraznih bolesti te laboratoriji Službe za zdravstvenu ekologiju našeg Zavoda. Kroz izvješća o nizu stručnih skupova i simpozija održanih u proteklom razdoblju informiramo Vas o prevenciji raka vrata maternice, zatim o zdravstvenim pokazateljima u Splitsko-dalmatinskoj županiji, novostima s održanih gerontoloških tribina, kao i o promicanju Nacionalnih preventivnih programa u Splitu. Također predstavljamo sveučilišni udžbenik "Javno zdravstvo" namijenjen studentima medicine i zdravstvenih studija, koji sveobuhvatno pokriva kompleksno područje javnog zdravstva, te s ponosom ističemo kako je jedan od autora udžbenika doc. prim. dr. sc. Anamarija Jurčev Savičević, dr. med., djelatnica našeg Zavoda. Naši epidemiolozi sudjelovali su u Šibeniku na epidemiološkom kongresu te predstavili svoje radove, a s održanog kongresa donosimo Vam najvažnije smjernice. Svjetski dan nepušenja 2015. obilježili smo stručnim skupom o mogućnostima smanjivanja prevalencije pušenja te javnozdravstvenom akcijom na Marjanu tijekom koje smo uručili nagrade učenicima - pobjednicima natječaja „Snimi foto i osvoji nagradu!“. Nadamo se kako ćete i nadalje uživati u mnoštvu naših zdravstvenih novosti i savjeta u službi zdravlja!

impressum:

Mr. sc. Jasna Ninčević, dr. med., spec. epidemiologije Mr. Ivana Bočina, dr. med., spec. javnog zdravstva

Glavna i odgovorna za nakladnika:

7. Branka Jurčević-Zidar, dr. med., univ. mag. epi., specijalist epidemiologije 8. Mr. sc. Diana Nonković, dr. med., specijalist epidemiologije 9. Mr. sc. Nenad Periš, dipl. ing.

Mr. sc. Jasna Ninčević, dr. med., specijalist epidemiologije

Izvršni urednik:

Mr. Ivana Bočina, dr. med., specijalist javnog zdravstva

Tajnica časopisa:

Uredništvo:

1. Doc. prim. dr. sc. Katja Ćurin, dr. med., specijalist zdravstvene ekologije 2. Doc. dr. sc. Ingrid Tripković, dr. med., Redakcijski savjet: specijalist epidemiologije 1. Prof. dr. sc. Nives Štambuk-Giljanović, 3. Željko Ključević, dr. med., specijalist dipl. ing. psihijatrije 2. Prof. prim. dr. sc. Mladen Smoljanović, 4. Ina Utrobičić, dr. med., specijalist školske dr. med., specijalist epidemiologije medicine 3. Doc. dr. sc. Zorana Klišmanić, 5. Doc. prim. dr. sc. Anamarija Jurčevdr. med., specijalist epidemiologije Savičević, dr. med., specijalist 4. Prim. dr. sc. Vanja Kaliterna, epidemiologije dr. med., specijalist med. mikrobiologije s 6. Dr. sc. Sanja Čulin, dipl. ing. parasitologijom 7. Dr. sc. Ivana Marasović-Šušnjara, dr. med., 5. Željka Karin, dr. med., univ. mag.med., specijalist javnog zdravstva specijalist školske medicine 8. Prim. dr. sc. Zvonimir Barišić, dr. med., 6. Milka Brzović, dr. med., specijalist specijalist med. mikrobiologije s epidemiologije parasitologijom 9. Mr. sc. Josipa Glavaš, dr. med., specijalist školske medicine 10. Ante Pribudić, dr. dent. med., univ. mag. Časopis Javno zdravstvo Nastavni zavod za javno zdravstvo Splitsko-dalmatinske županije Vukovarska 46 • 21000 Split Tel.: 021 401 111 • e-mail: promicanje.zdravlja@nzjz-split.hr Tisak: “DES“ - Split Katja Matešan, prof.

NZJZ SDŽ polaže autorska prava na fotografije. Časopis je tiskan uz potporu Grada Splita.

sadržaj: 1.

Riječ urednika .........................................................................................................................................................2 Mr. sc. Jasna Ninčević, dr. med. i mr. Ivana Bočina, dr. med.

2. Sadržaj......................................................................................................................................................................3 3.

„Pitaj? Ne skitaj!“ ..........................................................................................................................................................................................4 Mirela Grbić, prof.

Prevencija kroničnih nezaraznih bolesti ...........................................................................................................................................6 Doc. prim. dr. sc. Katja Ćurin, dr. med. i Ivana Gjeldum, dr. med.

„Od farme do stola učinimo hranu zdravstveno ispravnom“ .................................................................................................8 Mr. Ivana Bočina, dr. med.

Simbolička značenja vode....................................................................................................................................11 Prof. dr. sc. Nives Štambuk-Giljanović, dipl. ing.

Značajke vode na splitskom području ................................................................................................................19 Prof. dr. sc. Nives Štambuk-Giljanović, dipl. ing.

Medicinski otpad .................................................................................................................................................25 Dr. sc. Anita Rakić, dipl. ing. i doc. prim. dr. sc. Katja Ćurin

Simpozij „Prevencija raka vrata maternice" ................................................................................................................................. 29 Prim. dr. sc. Vanja Kaliterna, dr. med.

10.

18. gerontološka tribina ........................................................................................................................................................................ 31 Inga Vučica, dr. med., univ. mag. sanit. publ.

11.

Simpozij „Zdravstveni pokazatelji u SDŽ“...........................................................................................................32 Dr. sc. Ivana Marasović Šušnjara, dr. med.

12.

Svjetski dan zdravlja 2015....................................................................................................................................33 Mr. Ivana Bočina, dr. med.

13.

19. gerontološka tribina .......................................................................................................................................35 Inga Vučica, dr. med., univ. mag. sanit. publ.

14.

Sveučilišni udžbenik “Javno zdravstvo”...............................................................................................................36 Doc. prim. dr. sc. Anamarija Jurčev Savičević, dr. med.

15.

Treći hrvatski epidemiološki kongres..................................................................................................................38 Mr. sc. Diana Nonković, dr. med.

16.

Skup „Javnozdravstvene intervencije – smanjenje prevalencije pušenja“......................................................39 Dr. sc. Ivana Marasović Šušnjara, dr. med.

17.

Akcija „Život štima i bez dima!”............................................................................................................................40 Katja Matešan, prof.

18.

Odazovite se na preventivne preglede!...............................................................................................................41 mr. Ivana Bočina, dr. med.

19.

Kalendar zdravlja ..................................................................................................................................................42

20.

Upute za autore.....................................................................................................................................................43

“Pitaj? Ne skitaj!“ 4

Javnozdravstveni projekt pod nazivom „Pitaj?

Mirela Grbić,

JAVNO ZDRAVSTVO

prof.

Ne skitaj!“ nastao je u suradnji Službe za zaštitu mentalnog zdravlja, prevenciju i izvanbolničko liječenje ovisnosti Nastavnog zavoda za javno zdravstvo Splitsko-dalmatinske županije koji je ujedno i nositelj projekta te učenika, nastavnika, i stručnih suradnika srednje Zdravstvene škole Split. Anonimno e-savjetovalište je savjetovalište vršnjačke pomoći. Mladi za djecu i mlade namijenili su ovu on-line intervenciju onima koji trebaju savjet na jednostavan način putem Interneta. Savjetovalište je jedna od ideja učenika 4. razreda Zdravstvene škole Split koji pohađaju program za medicinske sestre/tehničare s ciljem zaštite i unapređenja mentalnog zdravlja. Učenici su predložili suvremeni pristup u zaštiti mentalnog zdravlja za djecu i mlade, jer potrebe nisu uvijek u skladu s ponudom, osobito kad im je potreban savjet. U ovaj pilot projekt uključeni su i volonteri te mentori - profesionalci. KAKO JE NASTAO PROJEKTNI PRIJEDLOG/ IDEJA? U okviru praktične nastave provedene u Savjetovalištu za djecu i mlade (Fra Luje Maruna 2/1, Split) iz predmeta Mentalno zdravlje, učenici Zdravstvene škole Split upoznali su se s načinima rada Savjetovališta tijekom pet „fokus skupina“ u kojima je bilo 20 učenika. Učenici su se „fokusirali“ na mogućnosti promicanja zdravlja javnozdravstvenim pristupom. Zaključili su da postojeće Savjetovalište treba učiniti još dostupnijim te su predložili više suvremenih pristupa kroz projektne i druge aktivnosti. Učenici su predložili jedan od oblika promicanja mentalnog zdravlja putem on-line prevencije i intervencije: • Društvene mreže (FB stranica NE-ovisni ĐIR), koja prati projektne i druge aktivnosti suradnika i korisnika • Mrežne stranice suradničkih i partnerskih institucija (Agencija za odgoj i obrazovanjeSplit, javne i druge ustanove, udruge civilnog društva….) • Mladi savjetuju djecu i mlade, e-savjetovalište • Forum- razmjena iskustava ZAŠTO E-SAVJETOVALIŠTE? Velika većina mladih ima pristup Internetu i gotovo ga svakodnevno koriste, a i lakše se „otvaraju“ ako mogu ostati anonimni. Putem e-savjetovališta brzo i jednostavno mogu dobiti

odgovore na svoja pitanja. Ova vrsta on-line intervencije ujedno je i način prevencije rizičnih, nasilnih i/ili ovisničkih ponašanja, koja mladima pruža podršku i pomoć, koju češće i radije primaju od svojih vršnjaka. Destigmatizacija savjetodavnog rada, kao i predrasude koje su vezane za mentalno zdravlje djece i mladih treba i nadalje otklanjati. Iz fokus grupa korisnika Savjetovališta za djecu i mlade izdvajamo: “Programi u kojima mladi savjetuju mlade su važni za nas, jer onaj tko je nedavno bio u istoj situaciji zna kakav je to osjećaj, on pokazuje drugima da nisu sami, ako treba po „pravu pomoć“ osobno ga može uputiti stručnjaku.“ Ana, 4.c „Ja bih mlade upoznala još više s ustanovom ili s nekim događanjima vezanim za promicanje mentalnog zdravlja. U današnje vrijeme mladi određeno vrijeme provode na Internetu, tako da bi to bilo najbolje rješenje...E-savjetovalište.” Ivan, 4.b

REZULTATI/ PROJEKTNE AKTIVNOSTI Studenti FESB-a volonterski su programirali informatički program e-savjetovalište/ funkcioniranje, te predvidjeli ishode/pokazatelje statističkim programom. Za vizualni identitet, grafičku pripremu i tisak plakata zaslužni su učenici i nastavnici Srednje škole za dizajn grafiku i održivu gradnju Split kao i učenici OŠ Stjepana Ivičevića iz Makarske, te Srednja škola likovnih umjetnosti Split, koje su se uključile u projektne aktivnosti e-savjetovališta "Pitaj? Ne skitaj!". KAKO FUNKCIONIRA PROGRAM? Na mrežnim stranicama Službe za zaštitu mentalnog zdravlja, prevenciju i izvanbolničko liječenje ovisnosti NZJZ SDŽ-a nalazi se link/ banner gdje se ulazi u program e-savjetovališta. Odgojno-obrazovne i druge suradničke institucije mogu preuzeti link s navedene stranice te će na taj način mladi korisnici lakše pronaći put do e-savjetovališta. Mladi postavljaju pitanje koje je anonimno putem navedenog e-maila. Pitanje može biti otvorenog ili zatvorenog tipa, a na njega odgovara mladi savjetnik, koji ima svog mentora,

zaposlenika Službe. Korisnik ubrzo dobiva odgovor na traženo pitanje. (http://gogss.hr/Savjetovaliste/pitajneskitaj. html)

Literatura 1. Bašić, J. Teorije prevencije: prevencija poremećaja u ponašanju i rizičnih ponašanja djece i mladih. Zagreb: Školska knjiga; 2009. 2. Sakoman, S. Koncept zaštite mentalnog zdravlja; mjesto i uloga psihologije i psihologa.U: Božičević, V., Brlas, S., Gulin, M. (Ur.). Psihologija u zaštiti mentalnog zdravlja, Priručnik za psihološku djelatnost u zaštiti i promicanju mentalnog zdravlja. Virovitica: Zavod za javno zdravstvo „Sveti Rok“ Virovitičko-podravske županije, 2012 3. Nacionalna strategija i Akcijski plan suzbijanja zlouporabe droge u Republici Hrvatskoj, 2011-2014. 4. Nikolić, S., Marangunić M., i sur. Dječja i adolsecentna psihijatrija, Zagreb: 2004.

JAVNO ZDRAVSTVO

NEKI OD ISHODA/ POKAZATELJI PROJEKTA: • Promicanje e-savjetovališta za javnost, stručne djelatnike, suradnike i mlade. • Osmislili, grafički dizajnirali, tiskali i podijelili 500 plakata u suradnji s tri odgojno-obrazovne institucije, INFO-zonom udrugom civilnog društva za mlade u regiji na području Dalamacije. • Podijelili bannere s dvadest odgojno obrazovnih institucija na mrežnim stranicama škole. • Projekt „Pitaj? Ne skitaj!” mladi za djecu i mlade e-savjetovanje „pozvan da se predstavi“ sudionicima skupa u Tirani od 2-4. studenog 2014. kao postojeća intervencija u Hrvatskoj i primjer dobre prakse. • Projekt Službe za zaštitu mentalnog zdravlja, prevenciju i izvanbolničko liječenje ovisnosti NZJZ SDŽ-a je prepoznat kao projektna aktivnost mladih koja uključuje i FB NE ovisni ĐIR. Ideja je bila podijeliti s drugim sudionicima iskustvo iz Službe i tako doprinijeti razvoju online intervencija. • Organiziran je stručni skup na međužupanijskoj razini u Splitu u suorganizaciji s AZOO-podružnica Split na tu temu za 200 stručnih suradnika, predstavljen je na simpoziju iz područja suzbijanja droga, održano je

predavanje na ŽSV u Mjesecu borbe protiv alkoholizma i drugih ovisnosti na poziv. • Ostvarena je suradnja s medijima za lokalni tisak i portale koje vode, čitaju i osmišljavaju mladi, HRT 1 radio, te lokalna TV postaja Jadran. • Odgovoreno je na 25 pitanja e-savjetovališta te primljeno nekoliko novih prijava za uključenje u rad mladih savjetnika i mentora te je u tijeku njihova edukacija. • Na FB Ne-ovisni ĐIR više od tisuću korisnika vidjelo informaciju o e-savjetovalištu. • Vizualizacija misli u dijelu "Ne skitaj!", realizirana snimanjem video-uratka koji su snimili i montirali srednjoškolci i studenti. • Idejno razradili daljnje projektne i procesne aktivnosti tijekom 2015. od kojih je jedna i mogućnost korištenja menija e-savjetovališta na engleskom jeziku.

PREVENCIJA KRONIČNIH NEZARAZNIH BOLESTI

KADA, KAKO I GDJE TREBA ZAPOČETI S PREVENCIJOM KRONIČNIH NEZARAZNIH BOLESTI? Doc. prim. dr. sc. Katja Ćurin, dr. med., spec. zdravstvene ekologije Ivana Gjeldum,

JAVNO ZDRAVSTVO

dr. med.

UVOD

Kronične nezarazne bolesti (KNB) javnozdravstveni su problem svih razvijenih zemalja suvremenog svijeta. Prema uzrocima smrtnosti kardiovaskularne bolesti su na prvom, a maligne na drugom mjestu. Kronične nezarazne bolesti (kardiovaskularne, cerebrovaskularne, dijabetes tipa 2, gastrointestinalne, maligne, bolesti lokomotornog sustava, metaboličke, imunološke, itd.) zauzimaju visoko mjesto i u pobolu pučanstva. Kod liječenja i prevencije određenih bolesti postoji primarna, sekundarna i tercijarna zdravstvena zaštita. Ciljevi Svjetske zdravstvene organizacije (SZO) „Zdravlje za

sve“ su da se jačanjem prevencije na primarnoj zdravstvenoj razini smanji obolijevanje i smrtnost od KNB-a. Sredstva uložena u preventivu na primarnoj razini znatno bi smanjila izdatke za liječenje i rehabilitaciju pacijenata oboljelih od KNB-a na sekundarnoj i tercijarnoj razini. Na pojavu i razvoj KNB-a utječu genetski i vanjski čimbenici. Znanstveno je utvrđeno da se na genetske čimbenike ne može direktno utjecati, ali zato vanjski čimbenici pružaju široke mogućnosti da se i zadati potencijal razvije u što blažem obliku i s odgodom. POVEZANOST IZMEĐU ZDRAVOG STILA ŽIVLJENJA I POJAVE KRONIČNIH NEZARAZNIH BOLESTI Mnogim znanstvenim studijama je utvrđeno da osobe koje se od najranije životne dobi

ispravno hrane i svakodnevno obavljaju fizičke aktivnosti primjerene dobi, spolu i zdravstvenom statusu rjeđe obolijevaju od KNB-a. Često pojedinci, a i cijele obitelji imaju materijalne mogućnosti da se ispravno hrane, ali ipak to ne rade, jer im nedostaju prave informacije od relevantnih ustanova i službi kojima vjeruju. Što se tiče definicije ispravne prehrane, dosta nam govori i podatak da je SZO mediteransku prehranu ocijenila zdravom prehranom, a kako smo mi dio mediteranskog područja, ne bi trebalo biti dvojbe kako se zdravo hraniti. Mediteransku prehranu prepoznaje se po izdašnom unosu svježeg sezonskog voća i povrća mediteranskog

podrijetla, korištenju ribe, posebno plave, bogate omega 3 masnim kiselinama, mahunarki i žitarica, malo crvenog mesa, umjerenih količina mlijeka i mliječnih proizvoda te maslinovog ulja visoke kakvoće kao vertikalom zdrave prehrane. U mediteranskoj prehrani dosta se koristi začinsko bilje (kapari, bosiljak, ružmarin, mravinac, mažuran, lovor i sl.) i na taj način se značajno smanjuje unos soli u hrani. Kod nas je prosječan unos soli oko 15g , a trebalo bi se unositi do 5g. Mediteranskom prehranom unose se u organizam sve potrebne prehrambene i energetske tvari te obilje vitamina i minerala sadržanih u raznobojnom voću i povrću. Postoji izreka "što više šarenila na tanjuru, to više zdravlja u tijelu". Mediteranska prehrana nije dostatna za potpunu zaštitu zdravlja, jer je treba kombinirati s redovitom tjelesnom aktivnošću.

KADA I GDJE TREBA POČETI S PRIMARNOM PREVENCIJOM KNB-A? Primarna prevencija je potrebna već u prenatalnoj dobi. Žena koja planira trudnoću treba se ispravno hraniti i imati zdrave životne navike, što uključuje dovoljno tjelesne aktivnosti, kao i apstinenciju od pušenja i pijenja alkohola. Potrebno je održavati poželjnu tjelesnu težinu prije trudnoće, tijekom trudnoće i nakon poroda. Trudnica s poželjnom tjelesnom težinom ne bi trebala svoju uobičajenu prehranu povećati više od 500 kcal, ali je treba obogatiti svježim voćem, povrćem, orašastim plodovima (orah, badem i lješnjak), visokovrijednim bjelančevinama (meso, riba, mlijeko, jaja), hranom bogatom folatima (biljni izvori: špinat, brokula, cvjetača, tikvice, peršin, leća, grašak; životinjski izvori: žumanjak, jetra, iznutrice mlijeko, riba) te folnom kiselinom prema preporuci liječnika. Kod trudnica s prekomjernom tjelesnom težinom često se rađaju djeca visoke porođajne težine s hipertrofijom i hiperplazijom masnih stanica, što je jedan od bitnih čimbenika razvoja pretilosti u mlađoj i odrasloj dobi. Prevencija pretilosti djeteta počinje prevencijom pretilosti majke. Dojenje se treba promovirati najmanje do 6. mjeseca djetetova života uz ostalo i zbog prevencije pretilosti.

EDUKACIJA O PREVENCIJI KNB-A Edukacija je proces usvajanja novih znanja i vještina, koje se korisno mogu primijeniti u svakodnevnom životu kod svih dobnih skupina. Evaluacija edukacije je kvantitativni pokazatelj smanjenja ili povećanja parametara na koje se ciljano htjelo utjecati. U edukaciji populacijskih skupina treba postojati određena hijerarhija s točno definiranim zaduženjima. Na smiju postojati preklapanja u djelovanju, jer se tako troši više sredstava, ali učinci nisu veći. Tisak i mediji javnog informiranja u edukaciji i sada, a osobito u budućnosti, imat će primarnu ulogu. Javnozdravstvena djelatnost treba određivati način i formu kako će se plasirati određene preventivnozdravstvene informacije u javnost. Potrebno je u danim terminima osigurati vrijeme za kraće, ali češće emisije o prevenciji kao što su npr. preventivni zdravstveni informator, preventivna zdravstvena radionica, tj. nešto poput pozitivnih reklama. Preko javnih medija jedna poruka istodobno se prenosi na tisuće pojedinaca, ali treba je ponavljati kako bi se je počelo slušati i slijediti. Osmišljavanje javnog tipa edukacije je zahtjevno i veoma odgovorno, ali za društvo neusporedivo isplativije i učinkovitije od uobičajenog načina edukacije. Suvremeno društvo je pred velikim izazovima na svim područjima, pa tako i u preventivnoj medicini. Napretkom tehnologije otvaraju se nove, učinkovitije mogućnosti usvajanja zdravih životnih navika. Racionalizaciji trošenja sredstava na području preventivne zdravstvene zaštite treba pristupiti hrabro, te je potrebno strogo planirati stručni kadar potreban za primarnu prevenciju koji bi bio učinkovit u okviru raspoloživih sredstava. ZAKLJUČAK Danas su KNB prioritetni javnozdravstveni problem i tome treba prilagoditi ustroj javnozdravstvenih ustanova. Potrebne su promjene radi ušteda i validnijih učinaka preventivnih mjera za KNB. Nužno je napraviti iskorak prema drugačijem učinkovitijem načinu prevencije.

Literatura 1. Bralić, I. i sur. Prevencija bolesti u dječjoj dobi. Medicinska naklada, Zagreb 2014. 2. Puntarić, I., Miškulin, M., Bošnir, J. Zdravstvena ekologija. Medicinska naklada, 2012. 3. Živković, R. Hranom do zdravlja. Medicinska naklada, Zagreb 2000.

JAVNO ZDRAVSTVO

Zdrav odnos prema tjelesnoj težini i prehrani potrebno je formirati u obitelji, jer obitelj je osnova za usvajanje svih oblika ponašanja, pa tako i načina prehrane. Promicanje zdravog stila života i prehrane treba se nastaviti u društvenim i privatnim predškolskim ustanovama, osnovnim i srednjim školama, đačkim i studentskim domovima te u svim restoranima za studentsku prehranu, restoranima za prehranu radno aktivne populacije te u društvenim i privatnim domovima za starije osobe. Poštivanjem svih karika lanca zdrave prehrane dugoročno se ostvaruju rezultati značajno smanjenog morbiditeta i mortaliteta od

KNB-a. Uštedom navedenih sredstava, dio se treba usmjeriti prema primarnoj prevenciji, a ostalo prema podizanju razine sekundarne i tercijarne prevencije. Slijedeći zadane postulate imat ćemo zdravu i produktivnu populaciju s višim životnim i zdravstvenim standardom.

OD FARME DO STOLA UČINIMO HRANU ZDRAVSTVENO ISPRAVNOM

Mr. Ivana Bočina, dr. med.,

JAVNO ZDRAVSTVO

spec. javnog zdravstva

Svake godine Svjetska zdravstvena organizacija (SZO) odabire jedan od prioritetnih područja globalnog zdravlja kao temu Svjetskog dana zdravlja, kojeg obilježavamo 07. travnja, na dan osnivanja SZO-a. Tema za 2015. godinu povezana je sa konzumacijom zdravstveno ispravne hrane (safe food) uz slogan „Od farme do tanjura učinimo hranu zdravstveno ispravnom“ (From farm to plate make food safe). Zdravstvena ispravnost hrane razlikuje se od pojma sigurne hrane. Naime, zdravstvena ispravnost hrane predstavlja posebno područje javnozdravstvenog djelovanja kojim se nastoji zaštititi konzumente od potencijalnih rizika otrovanja hranom, kao i od bolesti koje se prenose hranom, neovisno o tome jesu li akutne ili kronične. Zdravstveno neispravna hrana može uzrokovati čitav niz zdravstvenih problema od dijarealnih bolesti, virusnih bolesti (prvi slučajevi Ebola virusne bolesti bili su povezani s kontaminiranim mesom šumskih životinja), reproduktivnih i razvojnih problema, sve do nastanka raka. Stoga je zdravstvena ispravnost hrane preduvjet postojanja sigurne hrane. Područje zdravstvene ispravnosti hrane neprestano je izloženo novim prijetnjama. Promjene u proizvodnji hrane, distribuciji i potrošnji (npr. intenzifikacija poljoprivrede, globalizacija prometa hrane, masovno korištenje dostave hrane kao i konzumacija hrane koja se prodaje na ulici); promjene okoliša; nastanak novih bakterija i toksina; rezistencija na antibiotike i sl. – sve navedeno doprinosi povećanju rizika od kontaminacije hrane. Povećanje robne razmjene kao i transporta putnika također pridonose vjerojatnosti bržeg širenja kontaminacije. Svjetska zdravstvena organizacija pomaže i potiče sve zemlje u njihovim nastojanjima u prevenciji, otkrivanju i rješavanju epidemija uzrokovanih hranom sukladno Codex Alimentarius-u, koji predstavlja zbirku međunarodno priznatih standarda, smjernica i pravila postupanja s hranom. Prepoznavanje važnosti zdravstvene ispravnosti hrane je pitanje preklapanja i podjele odgovornosti, te su u ovogodišnjoj kampanji dobrodošli kao sudionici i predstavnici sektora izvan zdravstva (poput sektora zaduženih za poljoprivredu, trgovinu i prodaju, okoliš, itd.) uz potporu velikih međunarodnih i regionalnih agencija i organizacija aktivnih na području hrane, intervencija i edukacije.

JAVNOZDRAVSTVENI KONTEKST • Pristup dostatnim količinama zdravstveno ispravnih i nutritivno vrijednih namirnica ključan je u održavanju života i promicanju dobrog zdravlja. • Zdravstveno neispravna hrana sadržava štetne bakterije, viruse, parazite ili kemijske tvari koje mogu uzrokovati više od 200 bolesti, u opsegu od lakših bolesti poput dijareje do težih poput raka. • Od dijarealnih bolesti koje se prenose hranom ili vodom procjenjuje se kako godišnje umire 2 milijuna osoba u svijetu, pretežito djece. • Zdravstvena ispravnost hrane, njena nutritivna vrijednost i sigurnost hrane neraskidivo su povezani. Zdravstveno neispravna hrana stvara začarani krug bolesti i neishranjenosti, osobito djelujući na dojenčad, djecu, starije i bolesne. • Bolesti koje se prenose hranom ometaju socio-ekonomski razvoj opterećujući zdravstveni sustav, te oštećujući nacionalnu ekonomiju, turizam i trgovinu. • U današnje vrijeme od mjesta proizvodnje hrane do mjesta potrošnje, hrana prolazi mnoge nacionalne granice. Stoga suradnja između vlada, proizvođača i potrošača pomaže u osiguravanju zdravstvene ispravnosti hrane. Bolesti koje se prenose hranom po svojoj su prirodi infektivne ili toksične. Mogu biti uzrokovane bakterijama, virusima, parazitima ili kemijskim tvarima koje se unose u tijelo kontaminiranom hranom ili vodom. Patogeni bolesti koji se prenose hranom mogu uzrokovati ozbiljnu dijareju ili iscrpljujuće infekcije, uključujući meningitis. Kemijska kontaminacija može dovesti do akutnog trovanja ili dugotrajnih bolesti poput raka. Konačno, bolesti koje se prenose hranom mogu uzrokovati dugotrajnu onesposobljenost ili smrt. Primjeri zdravstveno neispravne hrane su npr. nekuhane namirnice životinjskog porijekla, voće i povrće kontaminirano fecesom, te školjke koje sadrže morske bio-toksine. Glavni uzročnici bolesti koje se prenose hranom su: • bakterije • virusi • paraziti • prioni • kemikalije (prirodne ili umjetno stvorene)

OPĆI CILJEVI Ciljevi su ovogodišnje kampanje: • poticati vlade diljem svijeta u nastojanjima unaprjeđenja osiguravanja zdravstveno ispravne hrane skretanjem pozornosti javnog mnijenja i naglašavajući važnost poduzimanja aktivnosti na tom području • poticati potrošače da budu sigurni kako je hrana na njihovom tanjuru zdravstveno ispravna (slijediti higijenske smjernice, provjeravati deklaracije, itd.)

JAVNO ZDRAVSTVO

10 KLJUČNIH ČINJENICA U SVEZI ZDRAVSTVENE ISPRAVNOSTI HRANE • Više od 200 bolesti može se širiti preko hrane. Svake godine milijuni osoba u svijetu obolijevaju ili umiru zbog konzumiranja zdravstveno neispravne hrane. Samo dijarealne bolesti uzrokuju godišnje smrt 1.5 milijuna djece u svijetu, a većina tih bolesti može se pripisati konzumaciji kontaminirane hrane ili vode. Pravilna priprava hrane može prevenirati većinu bolesti koje se prenose hranom. • Kontaminirana hrana može uzrokovati dugotrajne zdravstvene probleme. Uobičajeni simptomi bolesti koje se prenose hranom su bol u trbuhu, povraćanje i dijareja (proljev). Kontaminacija hrane teškim metalima ili toksinima koji nastaju u prirodi može uzrokovati dugotrajne zdravstvene probleme uključujući rak i neurološka oboljenja. • Bolesti koje se prenose hranom više zahvaćaju vulnerabilne populacijske skupine. Infekcije uzrokovane kontaminiranom hranom imaju veći utjecaj na populacijske skupine slabijeg ili ranjivijeg zdravstvenog statusa što lako može uzrokovati teško obolijevanje ili smrt. Posljedice bolesti koje se prenose hranom za dojenčad, trudnice, bolesne i starije su ozbiljnije i mogu biti fatalne. • Postoje mnoge mogućnosti za kontaminaciju hrane. Današanja opskrba hranom je kompleksna i uključuje široki spektar različitih faza prije no što hrana stigne do potrošača, od proizvodnje na farmama, preko procesa klanja ili žetve, obrade namirnica, skladištenja, transporta i ditribucije. • Globalizacija čini zdravstvenu ispravnost hrane kompleksnijim, ali i temeljnim uvjetom. Globalizacija proizvodnje i trgovanja hranom

čini lanac prehrane duljim što komplicira istrage epidemija uzrokovanih hranom i odlaže mogućnost hitne intervencije. • Zdravstvena ispravnost hrane je multisektorsko i multidisciplinarno pitanje. Kako bi se unaprijedila zdravstvena ispravnost hrane nužan je zajednički rad različitih profesija kako bi se najbolje iskoristile suvremena dostignuća i tehnologija. Nužna je suradnja i stalna komunikacija različitih ministarstava i državnih agencija poput javnog zdravstva, poljoprivrede, prosvjete, trgovine itd. uz uključivanje civilnog društva i samih potrošača. • Zdravstvena neispravnost hrane utječe na ekonomiju i društvo u cjelini. Kontaminacija hrane ima učinke koji direktno utječu na javno zdravlje ali i na izvoz, turizam, održivost proizvođača hrane i ekonomski razvoj, ne samo u razvijenim, već i u zemljama u razvoju. • Neke opasne bakterije postaju rezistentne na lijekove. Rezistencija na antibiotike je rastuće globalno zdravstveno pitanje. Prekomjerna uporaba ili zloporaba antimikrobnih sredstava u poljoprivredi i stočarstvu, uz dodatanu uporabu antibiotika kod ljudi, predstavlja jedan od vodećih faktora razvijanja rezistencije na antibiotike. Također se animalne bakterije rezistentne na antibiotike mogu prenijeti na čovjeka preko hrane. • Svi imamo ulogu u očuvanju zdravstvene ispravnosti hrane. Zdravstvena ispravnost hrane je podijeljena odgovornost između vlade, industrije, proizvođača, znanosti i potrošača, u kojoj svatko ima svoju ulogu. Zdravstvena ispravnost hrane postiže se multisektorskim pristupom koji zahtijeva ekspertize različitih disciplina toksikologije, mikrobiologije, parazitologije, nutricionizma, zdravstvene ekonomije, medicine i veterine. Lokalna zajednica, ali i obrazovanje također imaju važnu uloge. • Potrošači moraju biti informirani o zdravstvenoj ispravnosti hrane. Potrošači moraju biti dobro informirani, moraju paziti na izbor hrane te prihvatiti adekvatne postupke u pripravi hrane. Moraju biti upoznati s najčešćim opasnostima u pripravi hrane i načinima na koji se rukuje s hranom kako bi se sačuvala njena zdravstvena ispravnost, koristeći informacije na deklaraciji.

JAVNO ZDRAVSTVO

Literatura 1. http://www.who.int/campaigns/world-health-day/2015/en/, pristup 06. 03. 2015. 2. http://www.who.int/features/factfiles/food_safety/en/, pristup 06. 03. 2015. 3. http://www.who.int/campaigns/world-health-day/2015/campaign-toolkit-en.pdf, pristup 06. 03. 2015. 4. http://www.who.int/features/factfiles/food_safety/facts/en/index9.html, pristup 06. 03. 2015.

Simbolička značenja vode Voda je prije svega izvor i moć života: bez nje je zemlja samo sušna pustinja, zemlja gladi i žeđi u kojoj su ljudi i životinje predani smrti. Postoji, međutim i voda smrti: takva je razorna poplava koja hara zemljom i guta sve živo. Voda je napokon, u žrtvenim pranjima, odraz nekog kućnog običaja; ona čisti ljude i stvari od ljaga nakupljenih u svakidašnjim susretima. Tako je voda, sad životvorna, sad strašna, ali uvijek očistiteljska, duboko umiješana u ljudski život. Simbolička značenja vode mogu se svesti na tri dominantne teme: izvor života, sredstvo očišćenja i središte obnavljanja. Te se tri teme susreću u najdrevnijim predajama tvoreći najrazličitije zamišljene, a istodobno i najsmislenije kombinacije. Vode, neizdiferencirana masa, predočuju beskonačnost mogućnosti i sadrže sve što je virtualno, bezoblično, klicu klica, sva obećanja razvitka, ali i sve prijetnje resorpcije. Uroniti u vode da bi se iz njih izišlo, znači vratiti se izvorima, napojiti se u golemom spremištu potencijala i crpsti otud novu snagu: prolazna faza regresije

i dezintegracije koja uvjetuje progresivnu fazu reintegracije i obnavljanja. Ljudi su se uvijek okupljali oko mjesta gdje ima vode. U svojim su se seobama zaustavljali na mjestima gdje su za sebe i svoju stoku imali dovoljno vode. Čovjek, kao i sve životinje, osim hrane treba i vodu za piće. Prve velike civilizacije uspješno se razvijaju u tijesnoj povezanosti s rijekama, velikim količinama vode i plodonosnim tlom koje stvaraju i natapaju vode velikih rijeka (Mezopotamija, Egipat, Indija). Ukratko, voda je uvijek i svugdje bila osnovni preduvjet za održanje života. Čovjek pojedinac i ljudske skupine odvajkada su bili suočeni s vodom kao nečim tajanstvenim, duboko bliskim i poznatim, ali istodobno nepoznatim i zastrašujućim. Prije više od jednog stoljeća, u pokušaju narodnog prosvjećivanja, A. Lombayer je napisao: Voda je najvažnija hrana, te je od prijeke potrebe za naše zdravlje. Bez vode se ne mogu tvari izmjenjivati, te kao što dugotrajna suša bilje tamani, tako ni ljudi, ni životinje ne mogu živjeti bez vode.

Prof. dr. sc. Nives ŠtambukGiljanović, dipl. ing.

JAVNO ZDRAVSTVO

AKVATIČKI SIMBOL, VODA KAO SIMBOL Čovjek je oduvijek znao cijeniti vodu. O tome svjedoče paleoantropologija, arheologija, povijest ratova i povijest religija. U životnoj je praksi čovjek lako uvidio da voda nije bilo kakva prirodna tvar, poput tolikih drugih. Uočio je kolika je važnost te bezbojne tekućine koja izvire iz zemlje, koja pada kao kiša, teče rijekama i potocima, miruje u jezerima i morima. Nije znao da je vodikov oksid, ali mu je bilo jasno da napaja i čisti sve živo. Zato je voda u starini, uz zemlju, vatru i zrak, dobila ne samo status jednoga od četiri počela

nesupstancijalnost, zbrku iz koje je izronio ovaj svijet. Na Admiralskim otocima mitska priča kaže kako u početku nije bilo ničega osim golemog mora. Tada se pojavila velika zmija koja reče: Neka izroni greben. I greben se pokaže iz vode i pretvori u kopno. Slično je u biblijskoj kozmogoniji. Biblija kombinira više simbola, uključivši pustinju, prazninu i mrak, bezdan i velike vode koje taj bezdan sadrži i nad kojima lebdi dah Božji. Samo Božji dah znači zbiljnost (Rudhart, 1988.). Ujedno, voda spontano otapa, erodira sve što već ima neki oblik, pa je ponekad i simbol

(elementa) nego je gotovo posvuda, u svih naroda i civilizacija, dobila duboka simboličkoreligijska značenja.U mnogim kulturama voda najčešće znači zemaljski, negativni ženski princip koji, paradoksalno, u suradnji sa ženskim principom odozgor (Mjesecom), omogućuje konstruktivnu razmjenu. Uz nebo, zemlju i oganj, voda je jedan od najčešćih simbola. Uvijek igra vrlo velike uloge u kozmogonijama, pri postanku svijeta i pri uspostavljanju kozmičkoga reda.

razaranja i smrti. Trvenja i proturječnost slika pokazuju da se čovjek nastoji približiti apsolutu u onostranosti, onome što je s one strane zamislivog, kako piše Dominique Barthelemy u Predgovoru Cocagnacovih Biblijskih simbola (Cocagnac, 2002.,5). A tu se otkriva da je i razornost vode radi unaprjeđivanja života i njegova popravljanja ( opći Potop, npr.)

KULTURALNA ULOGA SIMBOLA, POSEBNO SIMBOLA VODE Voda u mitskim i religijskim tradicijama prethodi i sudjeluje u stvaranju novog, ona je simbol stvaranja i života. U mitskim pričama voda dobiva različita značenja. Zbog svoje fluidnosti ona može značiti odsutnost oblika,

OBREDNA ČIŠĆENJA, KUPKE I KRŠTENJA Imamo li pred očima takvo ljudsko doživljavanje vode, lako razumjemo zašto je tako važna u raznim obrednim pranjima, svetom kupanju, krštenjima. Ako je božanstvo ili Bog potpuna suprotnost profanome svijetu, onda se čovjek može približiti Bogu, božanstvu, samo kad je čist. Zato se za njega mora neprestano čistiti. I u Bibliji Starog zavjeta mnoštvo je mjesta iz kojih je

Voda je ishodište i provodnik cijelog života: sok je voda, a u nekim tantričkim alegorijama voda predočuje pranu, životni dah. Budući da je dar neba, voda je na tjelesnom planu univerzalni simbol plodnosti i rodnosti. Voda s neba daje rižu, kažu južnovijetnamski gorštaci koji i inače preporoditeljskoj funkciji vode poklanjaju veliku pažnju; za njih je ona lijek i napitak besmrtnosti. b) Jednako općenito, voda je sredstvo obrednog čišćenja: od islama do Japana, preko obreda drevnih taoističkih fu Shulja (gospodara svete vode), ne zaboravljajući škropljenje blagoslovljenom vodom u kršćana, obredno pranje ima bitnu ulogu. U Indiji i na azijskom jugoistoku obredno pranje svetih kipova i vjernika (pogotovo u novoj godini) ujedno je očišćenje i preporod. Vodu njezina narav nosi čistoći, piše Wen Zi, a Lao Tzu uči da je voda amblem najviše kreposti (Dao De Jing, pogl. 8). Simbol je i taoističke mudrosti jer u nje nema opiranja; slobodna je i bez spona, pa teče slijedeći nagib tla. Voda je i mjera, jer se prejako vino, a to je vino spoznaje, mora s njom pomiješati. c) Za razliku od vatre, voda je yin. Odgovara sjeveru, studeni, zimskom solsticiju, bubrezima, crnoj boji i trigramu kan (ponorni). Međutim, voda je povezana i s gromom, koji je oganj. Premda se svođenje na vodu kineskih alkemičara može smatrati povratkom prapočetku i embrionalnom stanju, za tu se vodu kaže da je vatra i da se hermetička pranja moraju slagati s očišćenjem vatrom. U kineskoj unutrašnjoj alkemiji kupelj i pranje mogu biti i radnje ognjene naravi. Alkemijska živa, koja je voda, ponekad se označuje kao ognjena voda. Spomenimo još da je obredna voda tibetanskih inicijacija simbol zavjeta, simbol obveza koje je postulant preuzeo. U obliku simbola izriče se jedna vedska molitva Vodama, molitva koju treba slušati u odnosu na sve razine egzistencije, fizičke i duhovne, koje Vode mogu oživjeti. 2. U židovskim i kršćanskim predajama voda ponajprije simbolizira ishodište stvaranja. Hebrejski Men (M) simbolizira osjetljivu vodu; ona je majka i maternica. Kao izvor svega, objavljuje transcedentno, pa se stoga smatra hijerofanijom. Međutim, voda se, kao uostalom svi simboli, može promatrati na dva suprotna, ali nipošto nesvodiva, plana, a ta se podvojenost nalazi na svim razinama. Voda je izvor života i izvor smrti, ona stvara i razara.

JAVNO ZDRAVSTVO

vidljiva vjera da obredna pranja čovjeka čiste, da ga čine prikladnijim za pristup Bogu. Isto tako, u Rgvedi (2000 god. pr. Kr.) slave se vode koje donose život, snagu i čistoću, na duhovnoj i tjelesnoj razini. Vode, vi koje krijepite, donesite nam snagu veličinu, radost i viđenje! ….Vladarice divota, gospodarice naroda, o Vode! molim ih za lijek. …Vode, sve to donesite, ma kakav grijeh bio što ga počinih, ma kakva nepravda bila što nekom je nanesoh, i lažna prisega što je dadoh.(VEDV,137) Varijacije različitih kultura na ove temeljne teme pomoći će nam da na gotovo istovjetnoj osnovi lakše shvatimo i produbimo dimenzije i nijanse simbolike vode. 1. U Aziji su aspekti simbolizma vode veoma raznoliki. Voda je supstancijalan oblik objave, ishodište života i element tjelesnog i duhovnog preporoda, simbol rodnosti, čistoće, mudrosti, milosrđa i vrline. Budući da je tekuća, teži otapanju, ali jer je homogena, teži koheziji, koagulaciji. Takva, mogla bi odgovarati sattvi (spokoju) ali kako teče nadolje, put bezdana, njezina je težnja tamas (tromost); prostire se vodoravno, pa joj je težnja i rađas (nemir) a) Voda je materia prima, Prakriti: Sve bijaše voda, kažu indijski tekstovi; prostrane vode nisu imale obala…..kaže jedan taoistički tekst. Brahmanda, jaje svijeta, razvija se na površinama voda. Jednako, Dah, ili Duh Božji, u Postanku, lebdio je nad vodama. Voda je Wu Ji, kažu Kinezi, kaos, prvobitna nerazlučenost. Predstavljajući sveukupnost mogućnosti objave, vode se dijele na gornje vode koje odgovaraju bezobličnim mogućnostima i na donje vode koje odgovaraju oblikovnim mogućnostima, dvojnost koju Enoševa knjiga prevodi u pojmove spolnih suprotnosti, a ikonografija često predočuje dvostrukom spiralom. Donje su vode, kažu, zatočene u jednom hramu Lhasse, posvećenom kralju naga (zmija) bezoblične se mogućnosti u Indiji predočuju apsarama (od Ap, voda). Pojam prapočetnih voda, oceana početaka, gotovo je sveobuhvatan. Nalazimo ga sve do Polinezije, a većina austro-azijskih naroda smješta u vode kozmičke sile. Često se tome pridružuje mit o životinji roncu, kakav je indijski vepar koji na površinu donosi malo zemlje, na vidjelo iznesen zametak uobličene objave.

JAVNO ZDRAVSTVO

a) U Bibliji su zdenci u pustinji i vrela što se pokazuju nomadima mjesta radosti koliko i čuda. Uz izvore i zdence zbivaju se najznačajniji susreti; mjesta vode imaju, kao i sveta mjesta, jedinstvenu ulogu. Kraj njih se rađa ljubav i snuju vjenčanja. Pohod Hebrejaca i put svakog čovjeka za njegova zemaljskog hodočašća srasli su u izvanjskom i unutrašnjem doticaju s vodom, jer ona biva središte mira i svjetlosti. Palestina je zemlja bujica i izvora, a Jeruzalem oplakuju tihe vode Siloama. Rijeke su posrednici božanske oplodnje, a kiše i rosa donose plodnost i objavljuju blagonaklonost Boga. Nomad bi bez vode bio osuđen na smrt i spržen palestinskim suncem; stoga se voda koju susreće na svom putu može usporediti s manom; napojivši ga, ona ga i hrani. Voda je predmet molitvi i preklinjanja. Kad Bog začuje krik svoga sluge, tada pošalje pljuskove i učini da on naiđe na zdence i izvore. Gostoprimstvo iziskuje da se posjetiocu pruži svježa voda i da mu se operu noge, čime se jamči miran odmor. Cijeli Stari zavjet slavi dobročinstvo vode, a Novi zavjet primit će to u nasljeđe i znati iskoristiti. Jahve se uspoređuje s proljetnom kišom, s rosom koja cvijeću daje rast, sa svježim vodama koje teku s gora, s bujicom koja napaja. Pravednik je nalik na vrtove uz obalu rijeke, na cedrove što rastu pokraj voda; voda se, dakle, javlja kao znak blagoslova. Valja joj, međutim, priznati božansko podrijetlo. Po Jeremiji Izraelov je narod u svojoj nevjernosti prezreo Jahvea, zaboravio na obećanja i prestao ga smatrati izvorom života; htio je iskopati sebi kladence, ali ovi, ispucani, nisu mogli držati vodu. Kudeći ponašanje svoga naroda spram Boga, izvora žive vode, Jeremija se žali: I tako su zemlju u pustoš obratili. Kao što košuta žudi za izvorom vode, tako duša moja čezne, Bože za tobom. Duša se javlja kao suha i žedna zemlja koja traži vodu; čeka objavu Boga kao što isušena zemlja žudi da je natope kiše. b) Jahve zemlji daje vodu, ali ima još jedna tajanstvenija voda: ona proizlazi iz Mudrosti koja je za stvaranja upravljala uobličenjem voda. U srcu mudraca prebiva voda; on je nalik na bunar i vrelo, a riječi njegove imaju snagu bujice. Srce je bezumnikovo kao vrč razbijen, koji ne drži nikakve spoznaje. Ben Sira uspoređuje Thoru (Zakon) s mudrošću, jer Thora prosipa vodu mudrosti. Po crkvenim ocima Duh Sveti ulijeva dar mudrosti u žedna srca. Srednjovjekovni teolozi daju toj temi

identičan smisao. Tako po Hugu de Saint Victoru mudrost posjeduje svoje vode, a dušu peru vode mudrosti. Sasvim je prirodno da su istočnjaci u vodi gledali ponajprije znak i simbol blagoslova: ne omogućuje li upravo ona život? Proričući novo doba Izaija kaže….jer će u pustinji šiknuti voda i u stepi potoci, sažgana će zemlja postati jezero, a tlo žedno izvori. Vidovnjak Apokalipse govori jednako: jer će ih Janje…voditi na izvore žive vode. Voda postaje simbol duhovnog života i Duha što ih Bog podaruje a ljudi ga često odbijaju: Jer dva zla narod moj učini: ostavi mene, Izvor vode žive, te iskopa sebi kladence, kladence ispucane što vode držati ne mogu. Isus preuzima taj simbolizam u razgovoru sa Samarijankom: A tko pije od vode koju ću mu ja dati, sigurno neće nikad ožednjeti. Štoviše, voda koju ću mu dati postat će u njemu izvorom one vode što struji u život vječni. Voda je u Starom zavjetu prije svega simbol života, a u Novom zavjetu postaje simbolom Duha. U Novom zavjetu Isus se sa Samarijankom otkriva kao Gospodar žive vode. On je izvor: Ako je tko žedan, neka dođe k meni; i neka pije tko vjeruje u me. Iz njegovih grudi izvire voda kao iz Mojsijeve stijene; na križu će pod kopljem poteći krv Isusova i voda iz njegova probodenog boka. Živa voda istječe iz Oca, a prenosi se ili kroz ljudsku narav Kristovu ili po Duhu Svetom, koji je, prema tekstu jedne duhovne himne, fons vivus (vrelo žive vode), ignis caritas (vatra ljubavi), Altissimi donum Dei (dar Svevišnjeg). Sveti Atanazije objašnjava smisao tog učenja: Budući da je Otac bio izvor, Sin je nazvan rijekom pa je rečeno da pijemo Duha (Ad Serapionem). Voda sadrži smisao vječnosti, a onaj koji pije živu vodu sudjeluje u vječnom životu. Živa voda, voda života, javlja se kao kozmogonijski simbol. Budući da očišćuje, iscjeljuje i pomlađuje, uvodi u vječnost. Po Grguru Nisenskom u zdencima je voda stajačica. Ali zdenac Zaručnikov zdenac je živih voda. Dubok ja kao bunar, a pokretan kao rijeka. c) Prema Tertulijanu Sveti Duh među različitim elementima odabire vodu, jer se od početaka javlja kao savršena, plodonosna i jednostavna, sasvim prozirna tvar. Sama po sebi posjeduje moć očišćenja, pa se stoga smatra i svetom. Otud njezina uporaba u obrednim pranjima; svojim svojstvom briše svaki prekršaj i svaku ljagu. Otud značenje koje u judaizmu imaju vode čistoće. Jedino voda krštenja ispire grijehe i podjeljuje se samo jednom, jer se po njoj stupa u drugo stanje; u stanje novog čovjeka. Odbacivanje

ordalije. Bačeni se predmeti osuđuju, ali voda ne sudi. Voda je simbol dvojnosti onoga gore i onoga dolje: vode kiše vode mora. Prva je čista, druga prljava. Simbol je života: ako je čista, stvara i očišćuje.; ako je gorka, stvara prokletstvo. Rijeke mogu biti dobrohotne ili pružiti zaklon nemanima. Nemirne vode znače zlo i nered. Opaki su poput mora uzburkanog. Spasi me, Bože: vode mi dođoše do grla!U duboko blato zapadoh...( Psalam 69, 23) Mirne vode znače mir i red. U židovskom folkloru dioba koju Bog izvodi za stvaranja gornjih i donjih voda označuje razdiobu muških i ženskih voda, što simboliziraju sigurnost i nesigurnost, muško i žensko. Gorke vode oceana označuju čemer srca. Richard de Saint Victor kaže da čovjek mora proći kroz gorke vode kad postaje svjestan vlastite bijede, i da će se ta sveta gorčina prometnuti u radost. 3. I u islamskoj tradiciji vode simboliziraju brojne zbiljnosti. a) U Kuranu se blagoslovljena voda koja pada s neba smatra božanskim znacima. U Rajskim su Vrtovima rijeke živih voda i tekući izvori. Djela nevjernika voda su izmaglice žednome; ali to je tek tlapnja. Ili su kao tmine na morskoj pučini, koje prekrivaju val za valom. Ovozemaljski život uspoređuje se s vodom koju raznosi vjetar. Riječ je i o kiši koju Bog spušta s neba i kojom oživljuje zemlju nakon njezine obamrlosti...Alah je onaj koji je stvorio nebesa i zemlju i koji šalje vodu s neba pa je njome proizveo plodove, hranu vašu… U komentaru Ibn ul´Arabijevih Fosusa, Jậmi poistovjećuje vodu na kojoj je Božansko Prijestolje s Dahom Milostivog Boga. Govoreći o vječnoj teofaniji Rumi kaže da se more prekrilo pjenom, a pri svakoj pahuljici pjene nešto da se oblikovalo,nešto da se utjelovilo. Jili simbolizira univerzum ledom kojega je voda supstanca. Ovdje je voda materia prima. U izrazitije metafizičkom smislu Rumi simbolizira božanski temelj univerzuma oceanom kojega je voda božanska Bitnost. Ona ispunja svako stvaranje, a valovi su stvorenja. b) Voda je simbol čistoće i sredstvo je očišćenja. Muslimanska ritualna molitva – salat valjano se može obaviti tek pošto se orant doveo u stanje obredne čistoće pranjima kojih su modaliteti predmet podrobnih pravila.

JAVNO ZDRAVSTVO

starog čovjeka ili, radije, smrt jednoga povijesnog razdoblja, moguće je usporediti s potopom, jer i on simbolizira išćeznuće, brisanje: jedno doba nestaje, drugo nastaje. Budući da voda ima svojstvo očišćenja, izvršit će čak soteriološki utjecaj. Uranjanje preporađa, dovodi do ponovnog rođenja u smislu u kojem je ono i smrt i život. Voda briše povijest jer uvodi biće u novo stanje. Uranjanje se može usporediti s polaganjem Krista u grob: nakon silaska u zemljinu utrobu, on uskrsava. Voda je simbol obnavljanja: voda krštenja izrijekom vodi u novo rođenje. Hermasov Pastir govori o onima koji su sišli u mrtve vode i živi se iz njih uspeli. To je simbolizam žive vode, vrela pomlađivanja. Ignacije Teoforski (prema Kalistu) kaže: to u meni voda djeluje i govori. Podsjetit ćemo da je voda Kastalije u Delfima nadahnjivala Pitiju. Voda života milost je Božja. Podsjetit ćemo i da je voda pomiješana s krvlju potekla iz probodena boka Isusova. Kultovi se rado okupljaju oko izvora. Svako mjesto hodočašća ima neku vodu ili vrelo. Zbog specifičnih svojstava voda iscjeljuje. U tijeku stoljeća Crkva je u više navrata ustajala protiv kultova posvećenih vodi; pučka pobožnost uvijek je cijenila svetu i posvetnu vrijednost izvora. Ali poganska skretanja i povratak praznovjerja neprestano su prijetili: magija vreba sveto da bi ga izopačila u ljudsku uobrazilju. Ako vode stvaranju prethode, očigledno čekaju ponovno stvaranje. Novom čovjeku odgovara pojava drugog svijeta. Guigues II Kartuzijanac govorio je o susretu gornjih i donjih voda u sebi. d) U nekim slučajevima a spomenuli smo na početku bilješke voda može značiti smrt. U Bibliji velike vode najavljuju kušnje. Provala voda simbol je velikih nedaća. Tad će poletjet naperene strijele: Munje iz oblaka padat će na cilj Kao iz nategnuta luka; Iz bojne sprave izlijetat će zrna grada Srdžbom nabijena. Na njih će voda morska bješnjeti, I rijeke će ih potapati bez milosti. Duh Svemoći zapuhat će protiv njih, Izvijat će ih poput vihora….. Voda može pustošiti i progutati, a vihori uništiti lozu u cvatu. Voda dakle može sadržati i zlu silu. Tada kažnjava grešnike, ali ne pogađa pravedne koji se velikih voda ne moraju bojati. Vode smrti tiču se samo grešnika, a za pravedne se preobražavaju u vode života. Voda, kao i vatra, može poslužiti za

JAVNO ZDRAVSTVO

c) I napokon, voda simbolizira život: voda života koja se otkriva u tminama i koja obnavlja. Riba bačena u sastav dvaju mora, u Surati o Pećini, uskrsava pošto je bila uronjena u vodu. Taj simbolizam pripada inicijacijskoj temi: kupelj u Izvoru besmrtnosti. U mističkoj islamskoj predaji, posebno u Iranu, tema se neprestano vraća. U legendama o Aleksandru, ovaj polazi u potragu za Vrelom života u pratnji svoga kuhara Andrasa koji, perući jednog dana usoljenu ribu u izvoru, ugleda kako ona oživljuje pa tako nalazi besmrtnost. Vrelo se nalazi u Zemlji mraka (usporediti sa simbolizmom nesvjesnog). 4. U ostalim predajama voda također ima početnu ulogu koja se okuplja oko triju već određenih tema, ali s osobitim inzistiranjem na nastanku. S kozmogonijskog stanovišta voda prekriva dva antitetička simbolička kompleksa koja se ne smiju zamijeniti: silazna i nebeska voda, kiša, uransko je sjeme koje će oploditi zemlju; ona je dakle, muška i srodna vatri neba. S druge strane, prva voda, voda koja se rađa iz zemlje i praskozorja, ženska je; zemlja, kao simbol izvršene oplodnje, stoji ovdje u vezi s mjesecom; bremenita zemlja iz koje izlazi voda, da bi se, pošto se obavi oplodnja, zbilo klijanje.

I u jednom i u drugom slučaju u simbolu vode sadržan je i simbol krvi. Ali nije to ni ista krv, jer i ona obuhvaća dvostruki simbol: nebesku krv koja se povezuje sa suncem i vatrom, te menstrualnu krv koja se povezuje sa zemljom i mjesecom. U tim dvjema suprotnostima razabire se temeljna dvojnost svjetlo-tama. a) U Azteka se ljudska krv, potrebna za periodično obnavljanje sunca, naziva chalchiuatl, dragocjena krv odnosno zeleni nefrit (SOUM). U kozmogoniji Dogona voda, božansko sjeme, također zelene boje, oplođuje zemlju da bi se rodili Junaci blizanci (GRIE). Blizanci dolaze na svijet s ljudskim gornjim i zmijskim donjim dijelom tijela. Zelene su boje (GRIE). Ali simbol vode, oplodne životne snage, nadilazi vjerovanja Dogona i njihovih susjeda Bambara. Jer voda ili božansko sjeme svjetlost je i riječ, tvoračka riječ, a glavno joj je utjelovljenje spirala od crvenog bakra. Međutim, voda i riječ izvode čin i objavljuju se, dovodeći do stvaranja svijeta, tek u obliku vlažne riječi; njoj se suprostavlja ona polovica koja je ostala izvan ciklusa objavljenog života, a koju Dogoni i Bambare nazivaju suhom vodom i suhom riječi. Suha voda i suha riječ izražavaju misao, odnosno mogućnost i na ljudskom i na

pasivne čistoće. Sredstvo je i mjesto otkrivenja za pjesnike koji je opčine kako bi od nje dobili proročanstva. Prema Strabonu druidi su tvrdili da će na svršetku svijeta vladati samo voda i vatra (prvobitni elementi). U Germana od voda, koje u proljeće prvi put zažubore na površini vječnog leda, potječe sav život; oživljene zrakom s juga okupljaju se da oblikuju živo tijelo prvog diva Ymira od kojega potječu ostali divovi, ljudi, a unekoliko i sami bogovi. c) Voda plazma, ženska slatka voda, jezerska voda, stajačica i voda oceana, zapjenjena, oplodna, muška voda pomno su razlučene u Heziodovoj Teogoniji: zemlja rađa najprije, ne okusivši naslade. Ponta, neplodno more. Potom, sljubivši se sa svojim sinom Uranom, daje ocean s golemim ponorima: Zemlja je rodila jalovo more koje se bijesno nadimalo, Val, bez ljubavne čežnje. A potom iz zagrljaja s Nebom rodi Oceana vrtloga dubokih. Neplodna i plodonosna voda razlikuju se, po Heziodu, posredstvom ljubavi. Stajačica, zemljina plazma iz koje se rađa život, javlja se još u mnogim mitovima o stvaranju. Prema nekim turskim predajama iz srednje Azije, voda je majka konju. U babilonskoj kozmogoniji na početku svega, kad nije još bilo ni neba ni zemlje, širila se oduvijek samo jedna neodređena materija, prvobitne vode. Iz njihove mase izdvojila su se dva osnovna principa, Apsu i Tiamat…Apsu, muško božanstvo, predstavlja masu slatke vode na kojoj pluta zemlja…A Tiamat je more, bezdan slane vode iz koje izlaze svi stvorovi. Jednako je i greben mulja, koji izranja iz voda, najčešća slika stvaranja u egipatskoj mitologiji. Veliki lopoč iziđe iz prvobitnih voda, i takva bijaše sunčeva kolijevka prvog jutra. Žensko, senzualno i materinsko vrednovanje vode opjevali su nadasve pjesnici njemačkog romantizma. To je voda jezera, noćna, mjesečeva i mliječna voda u kojoj se budi libido: Voda, prvo čedo, rođeno iz zračnog stapanja, ne može zanijekati svoje razbludno porijeklo i na zemlji se pokazuje s nebeskom svemoći kao element ljubavi i sjedinjenja….Nisu s nepravom drevni mudraci u njoj tražili ishodište svega…a sva naša ugodna osjećanja tek su različiti načini protjecanja u nama te praiskonske vode koja je u nama. I sam je san tek pritjecanje toga nevidljivog, sveobuhvatnog mora, a buđenje je početak njegova otjecanja. 5. Od drevnih simbola vode kao izvora oplodnje zemlje i njezinih stanovnika vraćamo se analitičkim simbolima vode kao izvora

JAVNO ZDRAVSTVO

božanskom planu. Sva je voda bila suha prije nego što se oblikovalo kozmičko jaje u čijoj se nutrini rodio princip vlage, osnova postanka svijeta…….Ali kad je vrhovni uranski bog Amma stvorio svoga dvojnika Nemma, boga mokre vode, vodiča i princip objavljenog života, zadržao je uza se, u gornjim nebesima, izvan granica koje je dao univerzumu, polovicu onih prvotnih boja koje su ostale suhe vode. Stoga se za neizraženu riječ, misao, kaže da je suha riječ; njezina je vrijednost potencijalna, ona ne može rađati. U ljudskom mikrokozmu ona je replika praiskonske misli, prve riječi koju je Ammiju ukrao Yurugu još prije pojave sadašnjih ljudi. Po D. Zahanu (ZAHD) ta prvobitna riječ, neizdeferencirana riječ, bez svijesti o sebi, odgovara nesvjesnom: to je riječ sna, ona riječ kojom ljudi ne gospodare. Budući da je prvu riječ ukrao šakal ili blijeda lisica utjelovljenje Yuruga, on posjeduje i ključ nesvjesnog, nevidljivog, pa prema tome budućnosti koja je tek sastavni vremenski dio nevidljivog. Stoga se najvažniji sustav proricanja u Dogona temelji na ispitivanju te životinje. Yurugu se dovodi u vezu i s ktoničkom vatrom te mjesecom, koji su općenito simboli nesvjesnog (PAUC,ZAHD,GAND). b) Temeljna podjela svih pojava u dvije kategorije, kojima ravnaju antagonistički simboli vode i vatre, vlage i suhoće, nalazi svoju značajnu predodžbu u pogrebnim obredima Azteka. Ali činjenice pokazuju analogiju te simboličke dvojnosti i s pojmom prvobitnog para zemlja nebo: svi i koji su umrli utopljeni ili udareni gromom, oboljeli od gube, podagre ili vodene bolesti, ukratko svi oni koje su bogovi vode i kiše tako označili povukavši ih sa svijeta, bili su pokopani. Svi su se ostali mrtvaci spaljivali. Povezanost vode i vatre nalazimo i u pogrebnim obredima Kelta. Lustralna voda, koju su druidi upotrebljavali za tjeranje uroka, bila je voda u kojoj se ugasio gorući ugarak sa žrtvenog ognjišta. Kad bi u kući bio mrtvac, pred vrata se stavljala posuda puna očisne vode, donesene iz neke kuće u kojoj mrtvaca nije bilo. Svi koji bi došli u kuću užalosti, na izlasku bi se poprskali vodom. U svim irskim tekstovima voda je element podređen druidima koji imaju moć da svežu i razvežu. Zli druidi kralja Cormaca svezali su tako vode Munstera da bi ljude žeđu pokorili, a razvezao ih je druid Mog Ruith. Utapljanje je bilo kazna za pjesnika okrivljenog zbog preljuba. Ali voda je zbog svoje očisne vrijednosti simbol

JAVNO ZDRAVSTVO

oplodnje duše: rijeka i more predočuju tok ljudske egzistencije i nestalnost želja i osjećaja. Kao i u povodu zemlje, u simbolici vode valja lučiti površinu od dubine. Plovidba ili lutanje junaka po površini znači da su izloženi pogibeljima života, što mit simbolizira nemanima koje izranjaju iz dubina. Podmorsko područje postaje simbol podsvijesti. Izopačenje predočuje i voda pomiješana sa zemljom (zemaljska želja) ili stajačica koja je izgubila svojstvo očišćenja: mulj, blato i bara (močvara). Zaleđena voda, led, izražava stagnaciju na najvišem stupnju, nedostatak duševne topline, odsutnost osjećaja koji oživljuje i stvara, a to je ljubav: zaleđena voda predočuje potpunu psihičku stagnaciju, mrtvu dušu. Voda je simbol nesvjesnih energija, bezobličnih sila duše, tajnovitih i nepoznatih motivacija. Često se u snovima sjedi na obali vode i peca. Voda, simbol duha koji je još nesvjestan, krije sadržaje duše koje ribič nastoji dovesti na površinu i koji bi ga imali nahraniti. Riba je psihička životinja… Gaston Bachelard je napisao istančane varijacije na temu bistrih voda, dubokih, usnulih, mrtvih, suzdržanih, krotkih i silovitih voda koje su različita lica tog simbola što se zrcali. Ne toliko zrcalo koliko drhtaj…ujedno i odmor i milovanje, potez tekućim gudalom na koncertu pjene (Paul Claudel). ZAKLJUČAK Narav simboličkog procesa u tome je da nešto, obično konkretno i partikularno, stoji za nešto drugo što je apstraktno i uopćeno, što onda postaje žarištem misli i emocija (Hessig,1987, 204). Eliade smatra da simboli otkrivaju neke dimenzije stvarnosti koje bi inače izmakle našem razumijevanju. Te dublje dimenzije razotkrivaju se ne samo refleksijom tumača simbola nego također unutarnjom logikom nečega što je vlastito samim simbolima. On to, zajedno s Rudofom Ottom zove sve to, to jest zbiljnost koja je različita od profanoga te ima svojstva koja su izvan naše kontrole. Za razliku od K. Junga, prema kojem su takve misli zasnovane na arhetipskim slikama značenja. M. Elliade vjeruje u zbiljnost stvarnosti koje simboli označuju. U moderno doba neki simboli gube na snazi i zahtjevaju novo snalaženje, moraju se hraniti da ponovno ojačaju za novo vrijeme. S napredovanjem tehničke civilizacije, mnoge religijske tradicije došle su na sam rub novih iskustava pri čemu su ugroženi njihovi simboli. Poglaviti simboli velikih tradicija budizma, taoizma, judaizma, kršćanstva,

islama imali su izniman uspjeh u agrikulturnom svijetu. Ima mišljenja da u novo informacijsko doba najveći izazov za organizirane religije predstavlja sve veća odsutnost takvih religijskih simbola koji bi izrazili značenje odnosa među ljudima i njihovih novih odnosa do kojih dolazi (ili ne dolazi) zbog uvođenja novih tehnologija. Što se velikog simbola vode tiče, ne bi trebalo zaboraviti da je sama činjenica uskrsnuća, koja u kršćanskom vjerovanju znači biti ili ne biti, prevrednovala i simbol vode te ga pretvorila u otkrivenje. Kako to Elliade kaže: Moglo bi se čak reći da je akvatički simbol čekao ispunjenje svoga dubokog smisla novim vrijednostima koje je donijelo kršćanstvo (Elliade 1970, 128).

Literatura 1. Cocagnac, Maurice.2002. Religijski simboli. Teološki pojmovnik.Zagreb 2. Elliade, Mircea.1970. Mir i zbilja.MH. Zagreb. 3. Heissig, James W. Symbolism in Elliade, M.1987.ed..inchief: The Encyclopedia of Religion,vol. 14. 4. Lobmayer, Antun.1898.Čovjek i njegovo zdravlje. Zagreb,1898. 5. Rudhart, Jean.1988. Water in Elliade, M. The Encyclopedia of Religion, vol.15,350-358

ZNAČAJKE VODA NA SPLITSKOM PODRUČJU Najveći dio područja u splitskomu zaleđu

pripada slijevu važnih krških izvora Jadra i Žrnovnice. To je područje Zagore, između mjestopisnih prepreka, sjeverno od Mućkoga polja, i prepreke u priobalnomu području. Jadrov izvor nalazi se oko 2,5 km sjeverozapadno od Solina, u Majdanu, na 34,6 m n. m. Žrnovničin izvor nalazi se oko 2,5 km iznad mjesta Žrnovnice, ispod Mosora, na 90 m n. m. Žrnovničin izvor je preljev vode iz rijeke Jadra. Srednji godišnji protok Jadrova izvora oko 9,5 m3/s. Najmanji trenutačni protok može biti do 2 m3/s, a najveći oko 100 m3/s. Srednji godišnji Žrnovničin protok je 1,5 m3/s. Najmanji protok može biti 10 l/s, a najveći

Prof. dr. sc. Nives ŠtambukGiljanović, dipl. ing.

JAVNO ZDRAVSTVO

Slika 1. Cetinski slijev i vode na splitskom području

protok procijenjen je na 20 m3/s. Gradovi Split, Solin, Kaštela i Trogir opskrbljuju se s izvora rijeke Jadra. Osim izvora Jadra, za vodoopskrbu sada služi i izvor rijeke Žrnovnice, koji je zahvaćen za Žrnovnicu i Sitno Gornje. Priprema se početi graditi veliki vodozahvat, na izvoru rijeke Žrnovnice, kao pričuvni izvor za grad Split (slika 1.). Duljina Jadrova toka, od izvora do ušća u Solinski zaljev, je 4,5 km, a duljina Žrnovničina vodotoka je oko 5,3 km. Za krško područje znakoviti su tzv. krški oblici, koje čine brojne pukotine, odvodi, podzemni protoci, šupljine, odnosno podzemni tokovi i vodonosnici. Takva su krška obilježja glavna poteškoća pri određivanju razvodnica, pa je gotovo nemoguće točno odrediti slijevna područja nekih izvora.

JAVNO ZDRAVSTVO

Granice sljevova Jadrova i Žrnovničina izvora rađene su na temelju vodozemljopisnih rasprava i mjestopisnih značajka područja, uzevši u obzir približne površine Jadrova i Žrnovničina slijeva. Pretpostavlja se da je površina Jadrova slijeva 260-300 km2, a Žrnovničina slijeva 50-70 km2. U kršu postoje dva tipa vodnoga toka. U gornjemu sloju razvijenoga krša, voda veoma nemirno teče, tzv. povlaštenim protocima. U nižim slojevima, gdje je više malih pukotina, voda razgranato teče. Propusnost gornjega sustava je mnogo veća, pa u tomu sustavu voda brže protječe, 50-80% vode u kršu. Za dugotrajnih suša i niskih vodostaja, koji traju oko 80% dana u godini, mogu se očekivati male brzine toka vode Jadra i Žrnovnice. Oborine na istraživanu slijevu svojstvene su sredozemnomu podneblju pa u kišno doba, od listopada do ožujka, padne oko 70% svih godišnjih oborina. Ljeti od konca lipnja do konca rujna, padne oko 10% svih godišnjih oborina. Budući da je tada otjecajni koeficijent manji od 0,2, krški se vodonosnik puni samo u kišno doba. Količina crpljene vode ljeti zavisi o zalihama iz prijašnjih razdoblja. To dodatno opterećuje moguće povećano zaslanjivanje vode, zbog precrpljivanja, tj. dotoka mora u vodonosnik. GEOMORFOLOŠKE ZNAČAJKE KRŠA SPLITSKE ZAGORE Okršivanje karbonatnih stijena Splitske zagore bilo je najveće u najmlađemu geološkom razdoblju, u kvartaru. To se odrazilo nestankom tokova, a u podzemlju snižavanjem razine podzemnih voda i akumulacijom podzemnih morfoloških oblika. U Zagori su još razmjerno svježi ostatci površinskih tokova - današnje suhe doline. Položaj suhih dolina i reljefa u Splitskoj zagori podudara se s naslagama (borama) i osnovnim ramještajima. Veći dio grebenâ, dolinâ i poljâ pruža se usporedno s naslagama i uzdužnim razmještanjima, ali je razvitak nekoliko većih dolina započeo poprječnim i kosim rasjedima (npr. izrazita dolina Gizdavac-Klis, uz cestu MućSplit). Za oblikovanje reljefa važan je i stijenski sastav područja. Položaj stijena u borama u širemu splitskom zaleđu nije znatno utjecao na njegov razvitak. Splitska zagora je izraziti krški reljef (iznimka su manje površine, sjeverno od Mućkoga polja i u dolini Vrbe). Na njemu ima mnogo speleoloških oblika, od kojih su neki dublji od 100 m. Krški oblici su najviše razvijeni u razmjerno mladim eocenskim vapnenačkim brečama i konglomeratima istočno od Mućkoga polja.

Danas gotovo sva oborinska voda koja padne na površinu propusnih stijena ubrzo ponire u podzemlje. U propusne stijene poniru i svi povremeni površinski tokovi s nepropusnih stijena (ponori u Mućkomu polju). Zbog toga u području više ili manje propusnih karbonatnih stijena nema izdašnijih vodnih objekata. U kopanim zdencima, zdencima-izvorima i izvorima na tomu području rabi se tzv. viseća voda, skupljena u zemlji crvenici ili u diluvijalnomu nanosu, nataloženu preko neporemećenih slojeva. Zbog maloga slijeva vodoopskrbni objekti ljeti uglavnom presuše, a trajnima se izdašnost smanji na manje od 0,1 l/s. Izvor kraj Planinarskoga doma na Mosoru primjer je izvora nastala na dodiru propusnih vapnenaca i nepropusnih dolomita. Slijev im je ograničen zbog bočne izlomljenosti naslaga, ali ipak dovoljan da izvori ne presuše. U krškomu se podzemlju u Zagori skupljaju sve oborinske vode. Erozivna podloga za te podzemne vode je najuži dodir propusnih stijena u Zagori s nepropusnim stijenama priobalja u slijevu izvora Jadra i Žrnovnice, odnosno more u slijevu bočatoga izvora Pantane. Krški oblici u priobalnomu području osobito vrulja u uskoj su svezi s promjenom razine mora, što se uzima u obzir pri vodogeološkoj obradbi slijeva Pantane. Prividna je kota izvora Pantane na oko 3 m, ali stvarna kota dna na - 11 m, a kota povremenoga bočatog izvora Slanca na oko 27 m. Zaslanjenost izvora na tim kotama upućuje na veću propusnost dubljih dijelova područja. Kota vrulja u Kaštelanskomu zaljevu je oko 30 m ispod današnje razine mora. Na području Splita u dodiru s morem jesu nepropusne naslage (eocenski fliš), pa more u kopno prodire nekoliko metara. Leće u ulošci ispucanih pješčenjaka i vapnenca u flišu mogu biti iznimka, ako se dodiruju s morem kao poluotok Marjan koji izgrađuju vapnenci. Dubina do podzemne vode u Zagori je velika. Ona je duboko u zemlji, u sušno doba, dublje od 100 m. Pripovršinskih voda pogodnih za vodoopskrbu nema. Na području Splitske zagore, u sušno doba podzemne vode iz propusnih stijena izviru samo u izvorima: Pantani, Jadru i Žrnovnici i na dva manja izvora u dolini Vrbe. Druge pojave su zanemarive. U nepropusnim flišnim stijenama u sušno doba glavnina izvora i zdenaca presuši, a za trajne je izdašnost iznimno veća od 1 l/s, pa se vodoopskrba može riješiti samo pokrajinskim vodovodima i na nekoliko mjesta i mjesnim vodovodima izdašnosti do nekoliko l/s. (Slika 2.) Rezultate istraživanja izvora, njihove izdašnosti, nadnevke opažanja i temperature na području bivše Splitske i Omiške općine donose tablice 1. i

2. Prema rezultatima kemijskih ispitivanja (kloridi, sulfati, ukupna tvrdoća, karbonatna tvrdoća) vode izvora su svrstane u kalcijsko-bikarbonatne

vodozahvata Doca i Gustirne, a utječe u zaljev Marinu, preko više trajnih i povremenih krških izvora. Dočev slijev ima površinu 23 km2, a

Slika 2. Vodni i geološki objekti na području bivše Splitske općine

i kišničke. Imaju malo klorida i sulfata, pa su malo mineralizirane.

JAVNO ZDRAVSTVO

VODOZAHVAT RIMSKOGA BUNARA U GUSTIRNI – VODOPISNE ZNAČAJKE Rimski bunar je zahvaćen za vodoopskrbu mjesta Gustirne i njezina okolnoga područja. Zahvat je daleko od mora oko 2.000 m. Područje Rimskoga bunara sastoji se pretežno od propusnih karbonatnih stijena, krede i eocena. Karbonatne su stijene većinom od vapnenaca, a manje od vapnenačkih dolomita i dolomitnih breča (jake klastične stijene, nastale srašćivanjem stjenovitoga krša). Vapnenci su mjestimično tanko uslojeni ili pločasti. Kredne i eocenske stijene bile su pod utjecajem jakoga Zemljina djelovanja, zbog čega su nastale Zemljine bore, slomljena i ljuskava građa i naslage. Sve to upućuje na veliku propusnost stijenâ. Zato na istraživanu području nema većih površinskih tokova. Oborinska voda veoma brzo protječe u podzemlje, tvoreći krški vodonosnik, koji teče prema Jadranskomu moru. Tu se radi o vodonosniku, iz kojega voda dotječe do

Gustirnin 30 km2. Mjerenja vodâ, da bi se pouzdano odredila površina i međa sljevova, nisu izvršena. Ni vodozemni odnosi susjednih krških podzemnih vodonosnika nisu dovoljno istraženi. Naime, mislilo se da se iz krške vodoudubine Rimskoga bunara, koja potječe iz rimskoga doba, voda izlijeva na površinu krškoga vodonosnika. Ali, u njoj se samo zadržava voda, koja se skuplja s maloga mjesnog slijeva, površinskim i podpovršinskim dotokom. Taj dotok uvjetuju razmjerno debele naslage crvenice, koje tvore posvemašnju vodozemnu prepreku, sprječavajući oborinsku vodu do dubokoga krškog vodonosnika. Radi se o vodi samo s veoma maloga područja, s nekoliko hektara. To dokazuje razina podzemne vode. Najniža je razina bila 3,43 m n. m. (4. kolovoza 1969.), a najviša je izmjerena, u okomitu oknu, 23,92 m n. m. (27. listopada 1974.). Razina vode, u udubini Rimskoga bunara, je približno na 77 m n. m., a to je oko 53 m više od najviše izmjerene razine podzemne vode u krškomu vodonosniku. Na području gustirnskoga slijeva, na nadmorskoj visini od 420 m n. m., nalazi se

kišomjer Blizna a na 20 m n. m. kišomjer Marina. Od godine 1995.-1999. bilo je prosječno 1.160 mm oborina. Srednja godišnja temperatura na tomu području je 13oC, a godišnji otjecajni koeficijent gologa krša je prosječno 0,55. Odvodnja u sušno doba, prosječne vodne godine, zahvaća oko 60 l/s slatke vode. REZULTATI ISTRAŽIVANJA Rezultati istraživanja su izraženi odnosom između prosječnih koncentracija kemijskih pokazatelja sastava istraživanih vodâ i koncentracija tih pokazatelja u izrazitim krškim vodama. Na temelju višegodišnjih istraživanja vodâ u Dalmaciji, nađeno je da izrazite krške vode imaju sljedeći standardni prosječni sastav: - isparni ostatak 215 mg/1, - ukupnu tvrdoću 205 mg CaCO3 /1 (11,5o nj), - alkalitet 180 mg CaCO3/1, - kloride 12 mg/1, - sulfate 15 mg/1. Rezultati su prikazani spomenutim odnosom, da bi se značajke istraživanih vodâ mogle najlakše uočiti odnosno da bi se uočila odstupanja od uobičajenoga sastava. Kao sanitarno-kemijski pokazatelji uzeti su: zasićenje kisikom, BPK5, utrošak permanganata, ukupni N, ukupni P, NVB coli/100 ml. Odnos pokazatelja kakvoće i odgovarajućih vrijednosti MDK naziva se, prema Rodzilleru, koeficijent prekoračenja MDK. Koncentracija C80 obuhvaća 80% rezultata, a izračunava se prema jednadžbi: C80=C+tσ, gdje je: C80 - koncentracija pojedinačnih pokazatelja na razini vjerojatnosti P = 80%, C – prosječna koncentracija mg/l, σ - standardna devijacija (-), t - standardna vrijednost Studentova t-testa za P=0,2 (80%) Za usporedbu s MDK uzete su koncentracije C80 a ne srednje koncentracije (C ) jer koncentracije MDK pokazuju najveće dopuštene koncentracije, koje ne smiju biti nadiđene a ne prosječne. Pri proučavanju nekih značajka vodâ, npr. za

JAVNO ZDRAVSTVO

Mjesta uzorkovanja

određivanje nasanka, radi dokazivanja miješanja istraživane vode s drugom vodom (npr. s morem), radi utvrđivanja izvora vode i za različite druge svrhe, koriste se različiti koeficijenti. Voda optimalnoga sastava, bez agresivnoga svojstva, ima razmjerno malo otopljenoga CO2, nema agresivni CO2, a odnos zbroja sulfata i klorida, prema alkalitetu odnosno hidrogenkarbonatnomu ionu, manji je od 1:5. U vodi, koja ima više sulfata i klorida, taj će odnos biti poremećen a voda će više ili manje očitovati agresivna svojstva. Neka je voda s alkalitetom manjim od 50 mg CaCO3/1, mnogo agresivnija od tvrde vode, jer je taj odnos veoma nepovoljan i jer je gotovo sav otopljeni CO2 agresivan. Kao mjera za ocjenu korozivnosti vodâ, izračunava se koeficijent (prema Larsonu i Skoldu)

(KT=karbonatna tvrdoća, alkalitet) Odnos nekarbonatne (NKT) i karbonatne tvrdoće (KT) označava se kao koeficijent K2:

Prema vrijednosti koeficijenta K1, vode su podijeljene u tri skupine, i to: - nekorozivne vode, gdje je K1 manji od 0,2, - malo korozivne vode, gdje je K1 od 0,2-0,65, - korozivne i veoma korozivne vode, gdje je K1 veći od 0,65. U vodi u kojoj je nekarbonatna tvrdoća mala, razlika između koeficijenata K1-K2, upućuje da voda ima veliku nekarbonatnu tvrdoću, što je najčešće posljedica utjecaja mora. Iz te se razlike može lako izračunati sadržaj natrija u vodi. Koeficijent K2, u prirodnoj vodi, ne može biti veći od koeficijenta K1. U tablici 3. prikazan je odnos kemijskih pokazatelja kakvoće vodâ splitskoga područja i tih pokazatelja u izrazitim krškim vodama.

isparni ostatak (-)

tvrdoća (-)

alkalitet (-)

kloridi (-)

sulfati (-)

K1 (-)

51 Izvor-Jadro

1,14

1,09

1,07

1,60

0,96

1,00

52 Ušće-Jadro

15,90

3,12

1,07

115,00

1,26

43,2

53 Izvor-Žrnovnica

1,09

1,03

1,42

0,94

1,04

54 Gustirna

1,74

1,32

1,18

7,50

1,57

5,40

Tablica 3. Odnos između kemijskih pokazatelja kakvoće u vodama splitskoga područja i tih pokazatelja u izrazitim krškim vodama

Iz tablice vidi se da su vrijednosti odnosa pokazatelja kakvoće vodâ Jadrova i Žrnovničina izvora oko jedinice, pa te vode svrstavamo u izrazite krške. Podzemna voda Gustirna ima više klorida, sulfata i tvrđa je od izvora Jadra i Žrnovnice, što je posljedica utjecaja mora. Zbog toga se ona Mjesta uzorkovanja

Voda na Žrnovničinu izvoru više je bakterijski zagađena nego voda na Jadrovu izvoru, a ima više dušika i fosfora. Voda u Gustirni je slabo zasićena kisikom, jer je duboka 90 m, a ima i više otopljenoga CO2 od površinske vode.

kisik (-)

BPK5 (-)

KMnO4 (-)

ukupni N (-)

ukupni P (-)

NVB coli (-)

51 Izvor-Jadro

0,95

0,90

0,80

0,70

0,19

2,60

52 Ušće-Jadro

0,90

1,85

2,20

1,10

3,60

5,00

53 Izvor-Žrnovnica

0,88

1,00

0,85

1,00

2,04

5,30

54 Gustirna

1,46

0,65

0,95

0,70

0,06

8,00

U tablici 4. prikazan je odnos sanitarno - kemijskih pokazatelja kakvoće vodâ splitskoga područja i najviših dopuštenih koncentracija tih pokazatelja za vode prve vrste. razlikuje od prosječnoga kemijskoga sastava krških voda. U vodi se Jadrova ušća kloridi, tvrdoća i isparni ostatak znatno razlikuju od sastava drugih vodâ u Dalmaciji, jer se voda na Jadrovu ušću miješa s morem i ima sve značajke zaslanjene vode. Iz tablice vidi se da je voda rijeke Jadra na izvoru dosta bakterijski zagađena. Na Jadrovu ušću, voda je znatno lošija, jer svi pokazatelji znatno prelaze MDK.

ZAKLJUČAK Izvorske se vode na splitskomu području svrstavaju u izrazite krške pukotinske vode. To su kalcijsko-hidrogenkarbonatne vode. Imaju razmjerno mali isparni ostatak, malo su mineralizirane (180-300 mg/l) imaju malu ukupnu i karbonatnu tvrdoću (meke ili umjereno tvrde vode), malo otopljenoga ugljikova dioksida, malo klorida i sulfata. Podzemna voda Gustirna svrstava se u kalcijsko-hidrogenkarbonatno-kloridne vode, jer je pod utjecajem mora. Povremeno ima malo klorida, sulfata, natrija i magnezija. Veoma je korozivna.

JAVNO ZDRAVSTVO

Tablica 1. Rezultati ispitivanja izvora na području bivše Splitske općine

JAVNO ZDRAVSTVO

Literatura 1. Fritz, F.: Hidrogeološka studija općine Split. Fond stručnih dokumenata, Geološki zavod, Zagreb, 1979. 2. Mijatović, B.: Kompleksna hidrogeološka istraživanja Gustirne kod Trogira. Mogućnost iskorištavanja podzemnih voda za vodosnabdevanje. Zavod za geološka i geofizička istraživanja. Beograd, 1969. 3. Aljtovski, M. E.: Hidrogeološki priručnik, Beograd, Građevinska knjiga, 1973, 190-197. 4. Celegin, A.: Hidrografija jedinstvenog krškog područja. Zbornik društva inženjera i tehničara Split. Savez inženjera i tehničara Jugoslavije, Split, 1958., 79-84. 5. Riđanović, J.: Geografski glasnik 1974./75., br. 36/37. 6. Standard methods for the examination of water and wastewater 19th ed, American Public Health Association, New York 1995. 7. Butler, G., Isen, A. G.: Corrosion and its prevention in waters. Reinhold Public Co., New York, 1966., 18-30. 8. Larson, T. E., Scold, R. W.: Laboratory studies relating mineral quality of water to corrosion of steel and cast iron. Corrosion 16, 1958., 285. 9. Štambuk-Giljanović, N.: Vode Dalmacije (drugo dopunjeno i prošireno izdanje) Nastavni Zavod za javno zdravstvo Split, Split 2006. 10. Štambuk-Giljanović, N.: Vode Cetine i njezina poriječja, Zavod za javno zdravstvo Split, Split, 2002.

MEDICINSKI OTPAD 25

Čovjek ostvarujući svoje higijenske, prehrambene, te radne potrebe i navike proizvodi komunalni otpad. Porastom broja stanovnika i životnog standarda, te razvojem tehnologija i uporabom nepovratne ambalaže, količina otpada se svakim danom povećava. Stoga, europski trendovi u gospodarenju otpadom potiču što čišću proizvodnju sa što manje otpada i nusprodukata koji se stvaraju kao i smanjivanje opasnih svojstava otpada. Osim komunalnog otpada u čijem stvaranju svi sudjelujemo, postoji i cijeli niz ljudskih aktivnosti pri kojima se stvara opasni otpad koji ugrožava ljudsko zdravlje i onečišćuje okoliš. Tijekom medicinskih aktivnosti (imunizacija, dijagnostika, terapija, laboratorijska istraživanja) nastaje otpad. Taj otpad nastaje pri zaštiti zdravlja ljudi i životinja, te je produkt nužne i korisne opće društvene aktivnosti u čijoj proizvodnji sudjeluju svi korisnici zdravstvene zaštite. Zastupljenost opasnog medicinskog otpada i komunalnog otpada iz zdravstvenih ustanova prikazana je na Slici 1.

Dr. sc. Anita Rakić, dipl. ing. kemije

Doc. prim. dr. sc. Katja Ćurin, dr. med., spec. zdravstvene ekologije Slika 1. Odnos opasnog medicinskog otpada i komunalnog otpada u ukupnom otpadu iz zdravstvenih ustanova tijekom 2010. godine.

Služba za zdravstvenu ekologiju NZJZ SDŽ

Nastali otpad tijekom pružanja zdravstvenih usluga2 može se po svom svojstvu podijeliti na: - opasni medicinski otpad - neopasni medicinski otpad (komunalni). U opasni medicinski otpad ubrajamo: infektivni, patološki, citotoksični, kemijski, farmaceutski i radioaktivni otpad, teške metale, te oštre predmete i boce pod pritiskom (Tablica 1.).

KATEGORIJE OPASNOG MEDICINSKOG OTPADA

OPIS mikrobiološke podloge, izlučevine, materijali i oprema u kontaktu s oboljelim pacijentima

Patološki

krv, druge tjelesne tekućine, dijelovi tijela, fetusi

Citotoksični

citostatici, citotoksične kemikalije

Kemijski

dezinficijensi, laboratorijski reagensi i otapala

Farmaceutski

različiti lijekovi

Radioaktivni otpad

tekućine koje se koriste u radioterapiji, urin i izlučevine bolesnika liječenih radio nuklidima

Teški metali

tlakomjeri, termometri, baterije

Oštri predmeti

igle, skalpeli, noževi

Boce pod tlakom

plinske boce, metalni spremnici

JAVNO ZDRAVSTVO

Infektivni

JAVNO ZDRAVSTVO

Neopasni medicinski otpad nastaje u zdravstvenim ustanovama (kuhinjama, uredima, restoranima itd.), a po svojim svojstvima sličan je komunalnom i ne predstavlja opasnost za zdravlje i okoliš. Medicinski otpad je definiran sukladno Uredbi o kategorijama vrstama i klasifikaciji otpada s katalogom otpada i listom opasnog otpada (NN 50/05 i 39/09). Prema navedenoj Uredbi4: „Infektivni otpad je definiran kao opasan medicinski otpad (engl. Hazardous medical waste) koji sadržava patogene mikroorganizme koji zbog svojeg tipa i/ili koncentracije mogu izazvati bolest ljudi i životinja, kulture i pribor iz mikrobiološkog laboratorija, opreme, materijal i pribor koji je bio u kontaktu s krvlju i ostalim izlučevinama pacijenata uključivo kirurške zahvate i obdukcije, otpad iz odjela za izolaciju infektivnih pacijenata, otpad od dijalize, infuzije i sličnih zahvata, uključujući korištene oštre predmete, rukavice i drugi pribor za jednokratnu uporabu te inokulirani zarazni otpad koji je bio u dodiru s pokusnim životinjama i sličan potencijalno infektivan otpad.“ Zdravstvene su ustanove (zavodi za javno zdravstvo, domovi zdravlja, bolnice, poliklinike, privatne liječničke i stomatološke ordinacije, domovi za umirovljenike) veliki proizvođači opasnog otpada koji zbog visokog stupnja opasnosti od razvoja infekcija predstavlja jednu od najopasnijih skupina među opasnim otpadom5. Neodgovarajući način rukovanja s opasnim medicinskim otpadom i njegovim zbrinjavanjem može imati ozbiljne javnozdravstvene posljedice i znatan utjecaj na okoliš. Proizvedeni medicinski otpad je spremnik potencijalno opasnih mikroorganizama kojima se mogu zaraziti bolesnici, zdravstveno osoblje kao i opća populacija. Potencijalne zdravstvene opasnosti od kontakta s infektivnim otpadom su zaraze hepatitisom B i C, HIV-om, gastroenterološkim, respiratornim i kožnim infekcijama6. Osim toga postoji i opasnost od širenja vrlo rezistentnih sojeva mikroorganizama preko medicinskog otpada iz zdravstvenih ustanova u prirodu. Isto tako, otpad iz zdravstvene njege, patronaže ili sličnih djelatnosti, može uzrokovati ozljede od ubodnih rana uzrokovanih oštrim predmetima, trovanja farmaceutskim proizvodima (antibioticima i citotoksičnim lijekovima) ili teškim metalima (živa ili dioksin). Vrlo je malo raspoloživih podataka o zdravstvenim posljedicama izloženosti medicinskom otpadu. Bolje poznavanje opasnosti i posljedica izloženosti štetnom djelovanju medicinskog otpada može pomoći u poboljšanju načina njegova zbrinjavanja, te planiranja i

poduzimanja odgovarajućih mjera zaštite zdravlja ljudi. Klasični epidemiološki pristup ovom problemu otežan je zbog metodoloških razlika jer istodobno zahtjeva i procjenu izloženosti štetnim utjecajima kao i posljedicama izloženosti. Dakle, nadzor nad infekcijama kao i vođenje dokumentacije važni su čimbenici za otkrivanje neodgovarajuće higijenske prakse ili onečišćenja okoliša uzrokovanog medicinskim otpadom. ZAKONSKA REGULATIVA U HRVATSKOJ I NJEGOVA PROVEDBA Republika Hrvatska od 1. srpnja 2013. punopravna je članica Europske unije (EU), te se time obvezala u potpunosti uskladiti i provoditi pravnu stečevinu EU iz područja zaštite okoliša. EU svoje funkcioniranje regulira nizom zakona i propisa, pa tako veliki broj pravnih akata opisuje i utvrđuje stanje u gospodarenju otpadom od nastanka do konačnog skladištenja7. Usklađivanje zakonske regulative Hrvatske s regulativom EU, vezane uz problem zbrinjavanja medicinskog otpada, skup je i dugotrajan proces, ali i nužno provediv. Tako su u EU definirane temeljne odredbe o otpadu pomoću Okvirne direktive o otpadu (2008/98/EZ) koja je proizašla iz Okvirne direktive o otpadu (2006/12/EZ) i Direktive o opasnom otpadu (91/689/EZ)8. Svrha Okvirne direktive o otpadu je prvenstveno donesena u cilju: - zaštite okoliša i ljudskog zdravlja sprječavanjem nastanka ili smanjivanjem količine otpada - smanjivanja negativnog utjecaja od nastanka otpada i gospodarenja otpadom - smanjivanja ukupnih utjecaja na korištenje prirodnih resursa i na taj način unaprjeđenje učinkovitosti. Gospodarenje otpadom je veliki problem i prioritet zaštite okoliša u našoj zemlji te zahtijeva veliki napor za potpunim usklađivanjem s pravnim redom u zemljama EU i provedbom istih. Važno je definiranje nacionalne politike o gospodarenju medicinskim otpadom, te zakonskih propisa iz toga područja kao i obrazovanje zdravstvenog osoblja i integracija javnosti u problem za uspješnu provedbu programa zbrinjavanja medicinskog otpada. Prioriteti gospodarenja otpadom u Republici Hrvatskoj usmjereni su u cilju zaštite podzemnih voda na krškom području od eventualnih prodora procjednih voda, sprječavanja ispuštanja otpada u more, jezera i potoke, te izgradnju Centara za gospodarenje opasnim otpadom s mrežom sabirališta. Najvažnija područja u postupanju s otpadom obuhvaćena zakonskom regulativom mogu se

svrstati u sljedeće skupine: - općenito o otpadu - klasifikacija otpada - odlaganje otpada - termička obrada otpada (incineracija) - biološka obrada otpada (kompostiranje) - ambalažni otpad - odvojeno sakupljanje i recikliranje otpada Neki od dokumenata hrvatskog zakonodavstva iz područja gospodarenja medicinskim otpadom su sljedeći:

otpadom12 definirane su vrste otpada koje nastaju pri pružanju zdravstvene zaštite, te su definirani postupci s medicinskim otpadom. To podrazumijeva njegovo razvrstavanje na mjestu nastanka, načine sakupljanja, vođenje očevidnika i prijavljivanje, pred-obrađivanje i obrađivanje, prijevoz te skladištenje.

• STRATEŠKO-PLANSKI DOKUMENTI Strategija održivog razvitka Republike Hrvatske (NN 30/09) Strategija gospodarenja otpadom Republike Hrvatske (NN 130/05) Plan gospodarenja otpadom u Republici Hrvatskoj za razdoblje 2007. do 2015. godine (NN 85/07, 126/10, 31/11) • OPĆI PROPISI ZA PODRUČJE OTPADA Zakon o održivom gospodarenju otpadom (NN 94/13) Uredba o kategorijama, vrstama i klasifikaciji otpada s katalogom otpada i listom opasnog otpada (NN 50/05, 39/09) Pravilnik o gospodarenju otpadom (NN23/14, 51/14) Pravilnik o načinima i uvjetima termičke obrade otpada (NN 45/07 ) • PROPISI ZA POSEBNE KATEGORIJE OTPADA Pravilnik o gospodarenju medicinskim otpadom (NN 72/07) Pravilnik o uvjetima i načinu obavljanja mjera za sprečavanje i suzbijanje bolničkih infekcija (NN 85/12) Naputak o postupanju s otpadom koji nastaje pri pružanju zdravstvene zaštite (NN 50/00) Zakon o zaštiti pučanstva od zaraznih bolesti (NN 79/09).

Pravilnikom se osigurava gospodarenje medicinskim otpadom u skladu s Direktivom EU o otpadu, a sve u cilju zaštite ljudskog zdravlja i okoliša od štetnih utjecaja. Primjenom navedene zakonske regulative postignuto je dosta, ali još uvijek ima poteškoća u svakodnevnom radu. Aktivnosti koje potpomažu napretku u postupcima s opasnim medicinskim otpadom13 su: - kontinuirana edukacija među zdravstvenim osobljem svih profila u zdravstvenim ustanovama - razvijanje sveobuhvatnog sustava rukovanja i konačnog zbrinjavanja otpada uz utvrđivanje odgovornosti te osiguravanje sredstava za njegovo provođenje - podizanje razine svijesti u javnosti o opasnostima povezanim s medicinskim otpadom i načinima sigurnog i ispravnog zbrinjavanja - potrebno je u svakodnevnom životu i na radnom mjestu kontinuirano razvijati svijest o ekologiji i kakav planet ostavljamo našoj djeci.

JAVNO ZDRAVSTVO

Navedenim zakonima i podzakonskim propisima određena je pravna osnova prema kojoj Agencija za zaštitu okoliša (AZO) razvija informacijski sustav gospodarenja otpadom i provodi suradnju sa sličnim agencijama EU. Stvoren je ROO (registar onečišćavanja okoliša) koji sadrži podatke prikupljene temeljem Pravilnika o registru onečišćavanja okoliša (NN 35/08). U svrhu kvalitetnijeg i sveobuhvatnog prikupljanja i obrade podataka o gospodarenju otpadom AZO izdala je Priručnik za vođenje podataka o otpadu 2011. godine10. Zakonom o održivom gospodarenju otpadom11 i Pravilnikom o gospodarenju medicinskim

Slika 2. Spremnici za odlaganje infektivnog otpada.

Slika 3. Sačuvajmo planet Zemlju. ZAKLJUČAK Briga o zdravlju ljudi, kao i problem zbrinjavanja medicinskog otpada problem je cijeloga društva pa se na toj razini treba i rješavati.

Isto tako, zbrinjavanje medicinskog otpada sastavni je dio brige o zdravlju, a njegovo narušavanje zbog neodgovarajućeg zbrinjavanja otpada ruši ugled cjelokupnog zdravstvenog sustava.

Literatura

JAVNO ZDRAVSTVO

1. http://www.ekologija.ba/index.php?w=c&id=240 2. Naputak o postupanju s otpadom koji nastaje pri pružanju zdravstvene zaštite (NN 50/00) 3. http://www.besplatniseminarskiradovi.com/Ekologija/GospodarenjeMedicinskimOtpadom.htm 4. Uredba o kategorijama vrstama i klasifikaciji otpada s katalogom otpada i listom opasnog otpada (NN 50/05 i 39/09) 5. Pruss A, Giroult E, Rushbrook P, ur. Safe management of wastes from healthcare activities. Geneva: World Health Organization; 1999. 6. http://www.cdc.gov/ncidod/hip/BLOOD/hivpersonnel.htm 7. www.eu.int/scadplus/leg/en/s15002.htm 8. http://www.azo.hr/Publikacije10 9. Turčić V, Zbrinjavanje medicinskog otpada, Nacionalna i sveučilišna knjižnica, Zagreb, 2003; 37-39. 10. http://www.azo.hr 11. Zakon o održivom gospodarenju otpadom (NN 94/13) 12. Pravilnik o gospodarenju medicinskim otpadom (NN 72/07) 13. Marinković N, Vitale K, Janev Holcer N, Džakula A, Zbrinjavanje medicinskog otpada – zakonodavstvo i njegova provedba, Arh Hig Rada Toksikol 2006; 57: 339-345.

Stručni simpozij „PREVENCIJA RAKA VRATA MATERNICE“ Dana 13. veljače 2015. godine u knjižnici NZJZ

SDŽ-a održan je stručni simpozij „Prevencija raka vrata maternice“. Rak vrata maternice treći je najčešći zloćudni tumor ženske populacije u svijetu s 528.000 novooboljelih i drugi po smrtnosti s 266.000 umrlih žena godišnje (GLOBOCAN, 2012.). Na zemlje u razvoju otpada 86% oboljelih i 88% umrlih od ove bolesti. U trećini država u svijetu rak vrata maternice najčešća je maligna bolest u ženskoj populaciji, odnosno u 90% država jedna od tri najčešće maligne bolesti u žena mlađih od 45 godina. Od genitalne infekcije HPV-om (Human Papillomavirus) do nastanka maligne bolesti potrebno je više od 10 godina, što ovaj karcinom svrstava u skupinu bolesti koje se mogu rano otkriti i uspješno izliječiti. Uvođenje sistematskih pregleda žena uz obvezno uzimanje PAPA testa dovelo je u drugoj polovici prošlog stoljeća do naglog smanjena broja oboljelih. Prema podatcima Registra za rak za 2012. godinu, u Hrvatskoj je incidencija raka vrata maternice bila 14,4/100.000 žena, a mortalitet od ove bolesti je bio 4,8/100.000 žena, što znači da je u 2012. godini bilo novooboljelih 320 a umrlih 106 žena. Prof. dr. Harald zur Hausen je dobio 2008 godine Nobelovu nagradu za medicinu za otkriće: “Human papilloma viruses causing cervical cancer”

Prof. prim. dr. sc. Deni Karelović, dr. med, specijalist ginekologije i opstetricije, predstojnik Klinike za ženske bolesti i porode KBC-a Split govorio je o „Promjenama izazvanim HPV infekcijom i njihovom liječenju“ te naglasio kako: 1. Premaligne bolesti vrata maternice (cervikalne intraepitelne neoplazije - CIN) i karcinom vrata maternice tretiraju se kao spolno prenosive bolesti. Infekcija HPV-om je neophodan, ali nedovoljan uzrok razvoja karcinoma. 2. Razdoblje inkubacije, tj. vrijeme od infekcije do nastanka promjena iznosi od 3 tjedna do 6 mjeseci. 3. Antivirusni lijek licenciran za liječenje HPV infekcije trenutno ne postoji. 4. Liječenje se dijeli prema vrsti na: ablacijske zahvate (krioterapija tekućim dušikom, laserska terapija, ekscizija), imunomodulatore (imikvimod, interferon), sredstva koja djeluju fizički ili kemijski (podofilin, podofilotoksin, trikloroctena kiselina i 5-fluorouracil), antimikrobne lijekove (cidofovir i BCG) koji se u novije vrijeme ispituju.

Prim. dr. sc. Vanja Kaliterna, dr. med.,

spec. med. mikrobiologije s parasitologijom Služba za medicinsku mikrobiologiju i parasitologiju NZJZ SDŽ

JAVNO ZDRAVSTVO

Na simpoziju je prim. dr. sc. Vanja Kaliterna, dr. med., spec. med. mikrobiologije s parasitologijom, voditeljica Odjela za molekularnu dijagnostiku i dijagnostiku infekcija spolnoga sustava u NZJZ SDŽ-u, izlagala na temu "HPV infekcija: dijagnostika virusa i proširenost infekcije u našoj populaciji" uz sljedeće zaključke: 1. Infekcija HPV-om nosi rizik razvoja karcinoma vrata maternice.

2. Karcinom vrata maternice ima dobro definiranu premalignu fazu (oko 10-ak godina) kad se bolest može rano i lako otkriti i uspješno liječiti. 3. U prevenciji raka vrata maternice važno je organizirano provođenje mjera sekundarne prevencije (dijagnostički testovi probira na rak vrata maternice). 4. Prema smjernicama za dijagnostiku i liječenje HDGO (Cervikalne intraepitelne neoplazije, Algoritmi dijagnostičkih postupaka, 2012.) preporuča se svim ženama generativne dobi raditi PAPA test, te u određenim slučajevima molekularni HPV test (primarni probir kod žena ≥ 30 god. života, trijaža kod granične citologije, trijaža nakon konizacije). 5. U NZJZ SDŽ-u dijagnostika HPV-a provodi se molekularnim testom kojim se može (osim rezultata za HPV: pozitivan ili negativan) istovremeno otkriti žene koje imaju tipove HPV16 i HPV-18, a to su one žene koje su pod najvećim rizikom od razvoja karcinoma i trebaju drugačiju daljnju obradu. Poznato je da tipovi HPV-16 i HPV-18 uzrokuju preko 70% karcinoma vrata maternice. 6. Prema objavljenim radovima, od ukupnog broja napravljenih testova na HPV u Splitskodalmatinskoj županiji pozitivnih je oko 35%. Najučestaliji tip je HPV-16 (što iznosi oko 10% od ukupnog broja testiranih, odnosno oko 30% od ukupnog broja pozitivnih na HPV).

JAVNO ZDRAVSTVO

5. Kondilomi su benigne, anogenitalne, proliferativne tvorbe uzrokovane HPV-om. Postoji niz različitih postupaka kojima se kondilomi više ili manje uspješno otklanjaju, u 30 do 70% slučajeva vraćaju se tijekom 6 mjeseci od liječenja. Izbor načina liječenja ovisi o morfologiji, broju i distribuciji kondiloma. Krioterapija tekućim dušikom najčešće je prvi izbor liječenja i primjenjuje se u tjednim intervalima. Može se primijeniti i za vrijeme trudnoće. 6. Pravodobnim probirom (Papa test, detekcija HPV infekcije), daljnjom dijagnostikom pozitivnih žena (kolposkopija, biopsija) i liječenjem (LLETZ ili konizacija) može se uspješno spriječiti nastanak raka vrata maternice.

Prim. dr. sc. Joško Zekan, dr. med, specijalist ginekologije i opstetricije, predsjednik Povjerenstva za koordinaciju provedbe Nacionalnog programa ranog otkrivanja raka vrata maternice Ministarstva zdravlja RH-a iznosio je smjernice „Nacionalnog programa ranog otkrivanja raka vrata maternice“ uz sljedeće zaključke: 1. Nacionalni programi probira raka vrata maternice u pojedinim europskim državama razlikuju se po intervalu, metodama i ukupnom trajanju, ali svi programi ukazuju na veliko javnozdravstveno značenje ranog otkrivanja ove bolesti. 2. Gotovo 90% invazivnih karcinoma vrata maternice u svijetu nastaje u zemljama koje nemaju nacionalni program probira. 3. Dvije su osnovne vrste programa probira: oportunistički (pasivni) i organizirani (aktivni) probir, koji može biti na nacionalnoj ili regionalnoj razini. U zemljama s nacionalnim probirom, rak vrata maternice ima nisku incidenciju (manje od 10/100.000 žena). 4. U organiziranom programu ranog otkrivanja raka vrata maternice jasno su definirani svi postupci i njihovi provoditelji, vrsta testa i ciljna populacija na koju se probir odnosi. Koncepcijski okvir za aktivnu sekundarnu prevenciju raka

vrata maternice uključuje redovito pozivanje svih asimptomatskih žena u dobi od 25 do 64 godine na probir u dogovorenom intervalu (3 godine). 5. Test u probiru je konvencionalni PAPA test koji se provodi prema zadanim smjernicama ginekoloških i citoloških društava. Citološkom analizom obriska vrata maternice možemo, uz sva ograničenja, polučiti smanjenje incidencije invazivne bolesti u rasponu od 50% do 70% u najboljem slučaju. 6. U slučajevima patološkog citološkog nalaza bolesnice se upućuju bez odlaganja na kolposkopski pregled, ciljanu biopsiju i histopatološku potvrdu. Željka Karin, dr. med., univ. mag. med., specijalist školske i sveučilišne medicine, voditeljica Službe za školsku i sveučilišnu medicinu NZJZ SDŽ-a tijekom iznošenja teme „HPV cijepljenje“ utvrdila je: 1. U prevenciji raka vrata maternice i drugih bolesti uzrokovanih HPV infekcijom potrebno je provoditi i primarnu i sekundarnu prevenciju. 2. Metode primarne prevencije: edukacija i HPV cijepljenje mogu uspješno prevenirati HPV infekciju. 3. Najdjelotvornije mjere u sprječavanju HPV infekcije su pravovaljana informiranost, odgoj u obitelji, spolni odgoj u školi, poticanje na odgovorno spolno ponašanje i redoviti preventivni ginekološki pregledi. 4. Dosadašnja učinkovitost cijepljenja četverovalentnim cjepivom djevojčica i mladih u dobi od 9-26 godina očitovala se smanjenjem incidencije: genitalnih bradavica, infekcije s tipovima HPV-16 i HPV-18 i promjena visokog stupnja - HSIL (high grade squamous intraepithelial lesion) u mladih žena koje su cijepljene. 5. U Hrvatskoj se neobvezno preporučuje cijepljenje protiv HPV infekcije djevojčica osmog razreda osnovne škole, te djevojaka u dobi od 15 do 18 godina koje nisu spolno aktivne. 6. Spolno aktivne djevojke/žene koje su cijepljene protiv HPV-a (cjepivo uključuje tipove 16, 18, 6, 11) i dalje se moraju odgovorno spolno ponašati i redovito podvrgavati testovima probira na rak vrata maternice zbog moguće infekcije ostalim visokorizičnim tipovima HPV-a (PAPA test, te u indiciranim slučajevima HPV testiranje i kolposkopija). Te se preporuke kod cijepljene populacije ne razlikuju od obvezatnih za cjelokupnu populaciju. Nakon navedenih izlaganja uslijedila je stručna i korisna rasprava, na dobrobit svih sudionika održanog simpozija.

18. gerontološka tribina Geni i starenje telomera, struktura na krajevima kromosoma, utvrđeno je da se starenjem telomere skraćuju, te da pojedinci koji žive duže imaju i dulje telomere. Zdravi stogodišnjaci imaju dulje telometre od bolesnijih vršnjaka. U novije vrijeme, uz genom, znanstvenici su počeli istraživati i jedan drugi niz staničnih mehanizama – epigenom. Epigenetske promjene predstavljaju promjene na DNK-a i proteinima koji su u interakciji s DNK-a, koje mijenjaju aktivnost gena i pod utjecajem su vanjskih čimbenika (prehrana, stres, otrovne tvari i sl.) te se nasljeđuju. Dakle genom je dinamična struktura koja reagira na stimulanse iz okoliša putem epigenetskih modifikacija koje mijenjaju ekspresiju gena. Najnovija istraživanja s matičnim stanicama postigla su velike uspjehe obnavljanjem oštećenih tkiva pomoću matičnih stanica koje imaju sposobnost diferencijacije u različita tkiva. Otkriveno je i kako imunosupresor rapamicin i supstanca rezveratrol (grožđe, vino, orašasti plodovi) na animalnim modelima djeluju pozitivno na popravljanje zdravlja i produženje života. Dakle, u određivanju procesa starenja sudjeluju mnogi biokemijski procesi, te bi mutacije na ključnim "putovima" mogle produžiti život, kao i neki lijekovi koji oponašaju njihove učinke. Starenje jest u genima, ali realna duljina čovjeka ne ovisi samo o njegovom genomu, nego i o uvjetima i načinu života svakog pojedinca tijekom cijelog njegovog života.

Inga Vučica, dr. med., univ. mag. sanit. publ.,

specijalist javnog zdravstva Služba za javno zdravstvo NZJZ SDŽ

Otkriće SPARTAN gena, 2014. Đikić I., Terzić J., Lesse D., Ramadan K. Mutirani SPRTN uzrokuje: Progeriju (bolest ubrzanog starenja) Hepatocelularni karcinom

JAVNO ZDRAVSTVO

U organizaciji Odjela/Centra za gerontologiju Službe za javno zdravstvo NZJZ SDŽ-a dana 25. veljače 2015. godine u knjižnici NZJZ SDŽ-a održana je 18. gerontološka tribina na temu "Geni i starenje ". O procesu starenja kao jednom od kompleksnijih i intrigantnijih bioloških fenomena govorio je prof. dr. sc. Janoš Terzić, dr. med., pročelnik Katedre za imunologiju i medicinsku genetiku Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Splitu. Starenje zaokuplja čovjeka otkad je postao svjestan tijeka vremena i neumitnosti propadanja tijela. Unatoč golemom zanimanju za otkrivanjem temeljnih uzroka starenja i pokušajima utjecanja na starenje, mnoge pojedinosti u svezi starenja još su uvijek nepoznanica. Znanstvena otkrića posljednjih nekoliko godina uvelike su razjasnila mehanizme starenja, pa usporedo s tim rastu i saznanja o tome kako se boriti protiv takvih procesa. Dosad su iznesene mnoge teorije starenja, od kojih neke tvrde da je starenje genetički predodređen proces, dok druge shvaćaju starenje kao propadanje organizma zbog nakupljanja oštećenja u stanici. Teorija oksidativnog stresa najšire je prihvaćena teorija (metabolizom se stvaraju radikali kisika koji oštećuju stanicu). Faktori za koje se smatra da mogu utjecati na taj proces u zaštiti od radikala kisika su antioksidansi, međutim još uvijek su upitni njihovi učinci na trajanje životnog vijeka. Brzina metabolizma i kalorijska restrikcija (do 30% od normalnog kalorijskog unosa) također imaju bitnu ulogu u procesu starenja. Na animalnim modelima (kvasac, crvići, ribice, vinska mušica, miševi) utvrđen je njihov utjecaj na produljenje života. Istraživanje inzulinskih signalnih putova (potpuno isključenje inzulin/IGF-1 puta) je također pokazalo značajan utjecaj na dugovječnost na mnogim animalnim modelima, ali je dokazalo kako su i kod čovjeka promjene utvrđene na inzulin/IGF-1 putu povezane sa starenjem. Starenje jest u genima, ali za starenje zasigurno nije odgovoran samo jedan gen. Nadalje, razni endogeni i egzogeni stresori utječu na oštećivanje DNK-a koje se vremenom akumulira, dok su istovremeno uključeni i mehanizmi popravka. Ako se prati duljina

Zdravstveni pokazatelji u Splitsko-dalmatinskoj županiji

Dr. sc. Ivana Marasović Šušnjara, dr. med.,

specijalist javnog zdravstva Služba za javno zdravstvo NZJZ SDŽ

U organizaciji Službe za javno zdravstvo Nastavnog zavoda za javno zdravstvo Splitskodalmatinske županije u Splitu je 24. veljače 2015. održan stručni skup „Zdravstveni pokazatelji u Splitsko-dalmatinskoj županiji“. Zdravstveni pokazatelji prikazuju aktualno zdravstveno stanje populacije i prateće trendove te omogućuju ocjenu funkcioniranja i učinkovitosti zdravstvenog sustava. Osnova su za procese zdravstvenog planiranja na nacionalnoj, a i lokalnim razinama. Dr. sc. Ivana Marasović Šušnjara, dr. med., spec. javnog zdravstva, je nakon svog dijela izlaganja o demografskim obilježjima i zdravstvenim pokazateljima stanovništva SDŽ-a zaključila kako su javnozdravstvene potrebe stanovništva Županije određene aktualnim vodećim demografsko-javnozdravstvenim specifičnostima: neravnomjernom gustoćom naseljenosti, nepovoljnim demografskim promjenama (vrlo niskim prirodnim prirastom i vrlo starim stanovništvom), dugotrajnim bolestima-stanjima (bolesti srčano-žilnog sustava, novotvorine, ozljeđivanja, invaliditet i nesposobnosti osobito u svezi s prometom, poremećaji ponašanja i psihosocijalni problemi). Prim. mr. sc. Ankica Smoljanović, dr. med., spec. soc. med., je iscrpno prikazala organizaciju i rad/korištenje djelatnosti zdravstva u SDŽ-u te u zaključku istakla vidno nekorištenje mjera zdravstvene zaštite djelatnosti dentalne medicine (polivalentne) te djelatnosti primarne zdravstvene zaštite žena, a koje se potvrđuje nepovoljnim SASTAV STANOVNIŠTVA SDŽ

JAVNO ZDRAVSTVO

SASTAV STANOVNIŠTVA SDŽ

definiranim zdravstvenim pokazateljima u SDŽ-u. Specijalističko-konzilijarna zdravstvena zaštita ugovorena s HZZO-om gotovo u cijelosti je organizirana u KBC-u Split, što skreće pozornost na različitu joj dostupnost stanovnicima SDŽ-a. Smanjenje broja i udjela hospitalizacija stanovnika SDŽ-a u KBC-u Split argumentira sve razvijeniji rad dnevnih bolnica u ukupnom radu KBC-a Split. Zatim je o demografskim obilježjima stanovništva u dobi 65 i više godina SDŽ-a govorila Inga Vučica, dr. med., univ. mag. sanit. publ., spec. javnog zdravstva. Svi demografski pokazatelji starosti stanovništva pokazuju da stanovništvo Županije sve više stari i po tome se bitno ne razlikuje od ostatka Hrvatske koja je u skupini od deset europskih zemalja s najvećim udjelom starijih od 65 godina i više u ukupnom stanovništvu. Narednih godina očekuje se još veće povećanje stanovnika starije dobi po stopi većoj od 3% godišnje jer u tu dob ulaze osobe "baby boom" generacije rođene 1949. i kasnijih godina sve do sedamdesetih godina prošlog stoljeća. O zdravstvenim pokazateljima stanovnika u dobi 65 i više godina SDŽ-a govorio je prof. prim. dr. sc. Mladen Smoljanović, dr. med., spec. epidemiologije. Ukupna slika zdravlja stanovnika starije dobi 65 i više godina u SDŽ-u umnogome je povoljnija od većine županija u Hrvatskoj, međutim u odnosu na europske zemlje, poglavito stare članice EU prije 2004. godine, kao i europske mediteranske zemlje, očekivana je značajno povoljnija slika njihovog zdravlja.

Svjetski dan zdravlja 2015. Nastavni zavod za javno zdravstvo Splitsko-dalmatinske županije i ove je godine obilježio Svjetski dan zdravlja organizacijom javnozdravstvenih akcija održanih u zgradi Zavoda, na splitskoj Rivi i u ispostavama Zavoda

te obilježio početak nadogradnje zgrade u kojoj je sada smještena Služba za epidemiologiju zaraznih bolesti te laboratoriji Službe za zdravstvenu ekologiju NZJZ SDŽ-a. Mr. Ivana Bočina, dr. med.,

spec. javnog zdravstva Služba za javno zdravstvo NZJZ SDŽ

(Hvar, Imotski, Makarska, Sinj, Supetar i Trogir), kao i održavanjem simpozija "Zdravstvena ispravnost hrane kao javnozdravstveni prioritet" dan kasnije. U zgradi Zavoda naši su djelatnici građanima besplatno mjerili krvni tlak, provjeravali šećer u krvi, određivali indeks tjelesne mase te dijelili promidžbeno-edukativne materijale, kao i zdravstvene savjete u cilju promicanja zdravog stila života. U prigodni posjet Zavodu došao je i župan Splitsko-dalmatinske županije gospodin Zlatko Ževrnja, koji je u pratnji ravnateljice mr.sc. Jasne Ninčević, dr. med., svečano otvorio nove radne prostore u zgradi „stare“ zdravstvene škole

U skladu s obilježavanjem ovog Dana, udruga HEPATOS prvi put je predstavila javnosti mobilni InfoHep Centar s Fibro-Scan uređajem. Istodobno su na splitskoj Rivi našim brojnim sugrađanima djelatnici NZJZ SDŽ-a također besplatno mjerili krvni tlak kao i razinu šećera u krvi, određivali indeks tjelesne mase, te davali zdravstvene smjernice kao i dijelili informativno-promidžbene materijale.

JAVNO ZDRAVSTVO

Članovi Hrvatskog Crvenog križa – Gradsko društvo Split pridružili su se našim djelatnicima na Rivi i svojim sudjelovanjem uvelike dali potporu našoj akciji. Akciju su podržale i sve zdravstvene ustanove Splitsko-dalmatinske županije, te su joj nazočili i ravnatelji zdravstvenih ustanova SDŽ-a. Župan, gospodin Zlatko Ževrnja, također

JAVNO ZDRAVSTVO

je nazočio akciji na Rivi te je uz veliku medijsku potporu i uz druženje s brojnim sugrađanima podržao našu hvalevrijednu akciju, ukazujući na važnost prevencije u cilju unaprjeđenja zdravlja i kvalitete života stanovnika naše Županije.

djelatnosti vezanih uz hranu i njenu sigurnost. Stručni simpozij započeo je izlaganjem doc. prim. dr. sc. Katje Ćurin, dr. med., spec. zdr. ekologije na temu "Globalni značaj zdravstvene ispravnosti hrane".

U sklopu obilježavanja u biblioteci NZJZ SDŽ-a dan 8. travnja 2015. održan je stručni simpozij "Zdravstvena ispravnost hrane kao javnozdravstveni prioritet" u skladu s ovogodišnjom temom Svjetskog dana zdravlja "From farm to plate make food safe", na kojem su izlagali stručnjaci iz našeg Zavoda s područja

Uslijedilo je predavanje "Mikrobiološka ispravnost hrane" Antonije Mikrut, dr. med., spec. med. mikrobiologije te izlaganje o "HACCP-u" mr. sc. Ive Petrića, dr. med., spec. epidemiologije. Nakon toga, Petar Korda, dr. med, spec. epidemiologije iznio je iskustva u svezi "Trovanja hranom i značaja epidemiološkog nadzora", dok je Zlatka Knezović, dipl. ing. izlagala na temu "Kemijska ispravnosti hrane".

19. gerontološka tribina Oralno zdravlje osoba starije životne dobi Loša i neredovita oralna higijena popraćena uzimanjem različitih lijekova kod starijih osoba može dovesti i do upale zubnog mesa i drugih bolesti parodonta. Karijes i parodontne bolesti izravno se povezuju s gubitkom zuba. Starije osobe često imaju djelomične ili potpune proteze koje zamjenjuju njihove prirodne zube. Nošenje protetskog nadomjestka rezultira ne samo očuvanjem estetike i funkcije zubi već i donje trećine lica (usne i brada). Nedostatak zubi u ustima uzrokuje smanjen tonus mišića usana, te dolazi do "obješenosti" kuta usana što može rezultirati bolešću heilitis angularis ("žvale"). Nedostatak zuba također uzrokuje i poteškoće u prehrani. Takve osobe gutaju slabije prožvakanu i nedovoljno obrađenu hranu za daljnju probavu što rezultira želučanim i crijevnim problemima. Ne-provođenje kvalitetne higijene proteze i usne šupljine može dovesti do upalne bolesti nepca zbog gljivične infekcije kandidom. Gubitak koštanog tkiva uzrokovan osteoporozom predstavlja značajan problem u stomatologiji, posebno u stomatološkoj protetici jer sve vrste protetskih nadomjestaka imaju kost kao osnovu koja održava njihovu stabilnost. Gubitak koštanog tkiva uzrokovan osteoporozom čini koštanu bazu nedovoljno čvrstom i stabilnom tako da dovodi do nemogućnosti adekvatnog protetskog zbrinjavanja pacijenata. Kod ovih pacijenata dolazi do smanjenja gustoće i ubrzanog gubitka čeljusnih kostiju što vodi povećanom riziku gubitka zuba, a tijekom stomatološkog zahvata čak i pod djelovanjem neznatne sile može doći do prijeloma čeljusnih kostiju. Pojavnost oralnih sluzničnih bolesti veća je kod starije nego kod mlađe populacije. Oralne mukozne promjene kod starijih ljudi uključuju protetski stomatitis, papilarnu hiperplaziju nepca, angularni heilitis, varikozitete, fisurirani jezik, traumatske ulceracije i atrofiju jezičnih papila. Većina lezija koje se javljaju kod starije populacije, povezana je s nošenjem protetskih nadomjestaka i benignog su karaktera. Ipak, treba uzeti u obzir da se mogu javiti premaligne i maligne pomjene. Neke premaligne lezije mogu se maligno promijeniti ukoliko postoje lokalni i sustavni predisponirajući činitelji (pušenje, konzumacija alkohola). Pojavnost malignih promjena povećava se s godinama. Karcinom na usnama, u usnoj šupljini ili u ždrijelu sedam puta češće javlja se kod starijih nego kod mlađih osoba. Dakle, potrebno je kontinuirano raditi na jačanju svijesti o brizi za oralno zdravlje svih dobnih skupina, naglašavajući važnost svakodnevne temeljite higijene i redovitih kontrolnih pregleda kod doktora dentalne medicine. Dobro oralno zdravlje može znatno pridonijeti kvaliteti sveukupnog svakodnevnog života.

Inga Vučica, dr. med., univ. mag. sanit. publ.,

specijalist javnog zdravstva Služba za javno zdravstvo NZJZ SDŽ

JAVNO ZDRAVSTVO

U organizaciji Odjela/Centra za gerontologiju Službe za javno zdravstvo NZJZ SDŽ-a dana 5. svibnja 2015. godine u knjižnici Nastavnog zavoda za javno zdravstvo Splitsko-dalmatinske županije održana je 19. Gerontološka tribina na temu "Oralno zdravlje osoba starije životne dobi". O važnosti oralnog zdravlja i prevencije oralnih bolesti, te o fiziološkim i patološkim promjenama u usnoj šupljini u starijoj dobi govorila je prof. prim. dr. sc. Dolores Biočina-Lukenda, dr. med. dent, spec. oralne patologije, prodekanica Studija dentalne medicine Medicinskog fakulteta u Splitu i ravnateljica Stomatološke poliklinike Split. Starenje je složen biološki proces popraćen smanjivanjem funkcije organa i tkiva. Svi organi su podložni starenju i promjenama koje ga prate, pa tako i usna šupljina. S obzirom na važnost zdravlja usne šupljine i zuba, vrlo je bitno znati koje su to promjene izazvane starenjem, a uočljive su u usnoj šupljini. Kako se udio starije populacije u svijetu ubrzano povećava, povećava se i interes za oralno zdravlje starijih osoba. Oralno zdravlje predstavlja važan dio općeg zdravlja, a uključuje zdravlje cjelokupne usne šupljine, odnosno zdravlje zuba, parodontnog tkiva, sluznice i žlijezda slinovnica. Povezanost između oralnog i općeg zdravlja posebno je vidljiva kod starije populacije. Loše oralno zdravlje predstavlja rizik za opće zdravlje, a sustavne bolesti mogu povećati rizik od nastanka oralne bolesti. Pojavnost sustavnih bolesti povećava se s godinama, a potom izravno ili neizravno utječe na zdravlje usne šupljine. Sustavne bolesti koje mogu utjecati na oralnu sluznicu jesu bolesti srca i krvnih žila, imunološki poremećaji, smanjena respiratorna funkcija, poremećaj bubrežne funkcije, endokrinološke promjene, promjene neurološke funkcije i psihički poremećaji. Upotpunjene djelovanjem lokalnih činitelja poput mehaničke iritacije, gubitka tonusa i degenerativnih procesa oralnog tkiva, dodatno olakšavaju razvoj patoloških promjena u usnoj šupljini. Katkad se patološke promjene pojedinih organskih sustava najprije mogu manifestirati u usnoj šupljini i biti prvi znak za uzbunu da nešto nije u redu sa zdravljem. Kronične bolesti poput dijabetesa, srčanožilnih, neuroloških, reumatskih i zloćudnih bolesti mogu izazvati pojavu različitih neugodnih simptoma u usnoj šupljini: od pečenja i suhoće usta do gljivičnih infekcija. Čest je problem i smanjenog izlučivanja sline. Zbog nemogućnosti ispiranja zuba, sluznice i usne šupljine slinom, u ustima se zadržavaju ostaci hrane i odljuštene epitelne stanice, što povećava sklonost infekcijama sluznice te razvoju zubnog karijesa.

Doc. prim. dr. sc. Anamarija Jurčev Savičević, dr. med., spec. epidemiologije

JAVNO ZDRAVSTVO

Služba za epidemiologiju zaraznih bolesti NZJZ SDŽ

Javno

zdravstvo Dinko Puntarić, Darko Ropac, Anamarija Jurčev Savičević i suradnici

Javno zdravstvo

Dinko Puntarić, Darko Ropac, Anamarija Jurčev Savičević i suradnici

Sveučilišni udžbenik “Javno zdravstvo”

Sveučilišni udžbenik “Javno zdravstvo” urednika prof. prim. dr. sc. Dinka Puntarića, prof. prim. dr. sc. Darka Ropca i doc. prim. dr. sc. Anamarije Jurčev Savičević i suradnika koju je izdala Medicinska naklada prvi je udžbenik ove tematike koji je fokusiran na različite aspekte širokog područja multidisciplinarnog i interdisciplinarnog djelovanja javnog zdravstva. To nam je, kao urednicima, istodobno bila i olakotna i otegotna okolnost. S jedne strane, nije bilo predloška po kojem bi se knjiga osmislila, a s druge, imali smo potpunu slobodu odabira tema i sadržaja knjige te smo u knjigu uvrstili sve što je, po našem mišljenju, danas relevantno u javnom zdravstvu, neovisno o tome radi li se o studentima medicine ili zdravstvenih studija, postdiplomantima, specijalizantima iz ovog područja ili drugim stručnjacima koje žele znati nešto više o javnom zdravstvu u svijetu i u Hrvatskoj. Gotovo je nevjerojatna činjenica da se u Hrvatskoj vrlo često rabi pojam javnog zdravstva, a da se o sadržaju javnog zdravstva i ne zna baš previše. Čak štoviše, pojam javnog zdravstva rabi se uz neke formalne nazive. Tako kod nas postoje institucije koje u svom nazivu imaju pojam javnog zdravstva (Hrvatski zavod za javno zdravstvo i brojni županijski zavodi za javno zdravstvo). Potom se ovaj pojam pojavljuje u nazivu medicinske specijalizacije javnog zdravstva. Na medicinskim fakultetima postoje katedre za javno zdravstvo, a na zdravstvenim studijima i predmet pod nazivom javno zdravstvo. Očito, pojam se često rabi i ima zakonski priznat status. Ali suštinski sadržaj javnog zdravstva nije još do kraja definiran. Tome u prilog govori činjenica da se sadržaj specijalizacije javnog zdravstva mijenja i stalno dopunjava novim sadržajima, preuzimajući dio djelatnosti iz ranije etabliranih specijalizacija preventivnih grana medicine, za koje se smatra da spadaju u djelatnost javnog zdravstva u širem značenju ovog pojma (zdravstvena ekologija, socijalna medicina, epidemiologija).

Kao višegodišnji nastavnici u području preventivne medicine, na studiju medicine, na zdravstvenim studijima, kao i poslijediplomskom studiju, bili smo upoznati s činjenicom da kompletnog sveučilišnog udžbenika iz predmeta javno zdravstvo kod nas do sada nije bilo. Osobit problem je to za studente medicine i zdravstvenih studija kao i za specijalizante javnog zdravstva i epidemiologije. Stoga smo si uzeli slobodu uvrstiti u ovaj udžbenik one teme koje smo smatrali značajnima za područje djelovanja javnog zdravstva, svjesni činjenice da sigurno nismo obuhvatili sve ono što bi netko drugi možda uvrstio u sadržaj ove knjige. To samo potvrđuje tvrdnju da je područje djelovanja javnog zdravstva vrlo široko i da se unutar te djelatnosti mogu naći stručnjaci različitih medicinskih profila, ali i oni koji nemaju medicinsku edukaciju, a čije je područje djelovanja javno zdravstvo. U pisanju ove knjige koristili smo se dostupnom literaturom i brojnim izvorima podataka. Kako javno zdravstvo u sebi sadrži teoretski dio, koji se odnosi na organizaciju djelovanja zdravstvene službe, to smo nužno morali u udžbenik unijeti sadržaje koji zadiru u područje organizacije rada u zdravstvu (metode rada, javnozdravstveni programi i intervencije, primjena javnozdravstvenih načela, mjere zdravstvene zaštite, primarna zdravstvena zaštita, javnozdravstvene mjere na razini primarne zdravstvene zaštite, planiranje u zdravstvu, financiranje sustava zdravstvene zaštite, ekonomski aspekt funkcioniranja javnog zdravstva, ocjena zdravstvenog stanja, odabir javnozdravstvenih prioriteta). Značajna poglavlja udžbenika odnose se na javnozdravstvene prioritete u Hrvatskoj, životne navike i zdravlje, zdravlje određenih populacijskih skupina, osobito osoba starije životne dobi s obzirom na činjenicu da smo po strukturi stanovništva stara populacija sa sve više osoba kojima je potrebna specifična zdravstvena skrb. Zanimljiv dio knjige odnosi se na neke nove javnozdravstvene izazove (nasilje, zlostavljanje djece, pedofilija, mobbing, ovisnosti o igrama na sreću, eutanazija i biomonitoring) kao i na utjecaj okoliša na zdravlje. Angažiranost države na rješavanju nekih javnozdravstvenih problema ogleda se i u nacionalnim javnozdravstvenim programima, te nacionalnim strategijama i planovima u tom području, kao i kroz naš odnos s vodećim svjetskim javnozdravstvenim organizacijama, pa je i ovaj segment javnog zdravstva našao značajno mjesto u udžbeniku.

U knjizi se osvrnulo na kompleksne veze između globalizacije i zdravlja budući da je globalizacija višeslojan fenomen koji može utjecati na zdravlje na bezbroj načina. Pozornost se posvetila i na upravljanje u kriznim situacijama, nevezano radi li se o krizama uzrokovanim prirodnim silama ili ljudskom aktivnošću. Prikazano je i funkcioniranje javnog zdravstva u izvanrednim stanjima koji su poseban izazov za zdravstvene djelatnike jer neodgodivo i učinkovito moraju odgovoriti na povećane zdravstvene potrebe i zaštitu stanovništva. S obzirom da su dvojica urednika knjige i istaknuti branitelji koji su neposredno sudjelovali u organizaciji zdravstvene zaštite tijekom Domovinskog rata, u knjizi je prikazano kako je sustav javnog zdravstva odgovorio posebno zahtjevnim i specifičnim okolnostima koje su zatekle zdravstvene djelatnike u Domovinskom ratu, kako je taj test uspješno položen i kako se može odgovoriti velikim izazovima. Posebna pozornost je posvećena pitanju etike u zdravstvu, od razvoja etičkih moralnih kodeksa tijekom povijesti te načela na kojima se temelji medicinska etika, a posebice u javnom zdravstvu u kojem su etika i ljudska prava u specifičnom položaju zbog nužnosti balansiranja između maksimalno mogućeg poštivanja individualne autonomije u uvjetima potrebe ostvarivanja kolektivnih ciljeva. Vrlo je malo radova, osobito kod nas, koji se bave etičkim pitanjima povezanima s javnim zdravstvom. Puno je članaka iz područja bioetike, medicinske etike i sličnih tema koje se odnose na pitanja etičkog pristupa u rješavanju određenih problema u kliničkoj medicini (eksperimenti na ljudima, transplantacija organa, pobačaj, umjetno začeće, eutanazija i sl.). Kako je još Hipokrat kojeg se smatra ocem medicine, bio stava “Prvo riječ, a onda lijek”, u knjizi se analizira važnost komunikacije općenito

i u javnom zdravstvu te prikazuju različiti oblici komunikacije, prepreke njenom ostvarivanju i načini na koje ih se može premostiti. I o tom području se premalo piše i govori. Djelatnici u javnom zdravstvu morali bi odlično vladati komunikacijom jer je njihov javni nastup bitan za čitavu populaciju, a ne samo za pojedince koji se koriste određenim oblikom zdravstvene zaštite. Temelj ovog oblika komunikacije je točna činjenica izrečena u pravo vrijeme i na način da ne izazove uznemirenost javnosti. S druge strane, to je sposobnost komuniciranja s onima koji donose odluke – političarima, a iza čijih odluka stoji novac koji bi trebalo uložiti u korisne javnozdravstvene programe. U udžbeniku su opisane institucije u području javnog zdravstva i njihovo područje djelovanja. Potom su predstavljeni i registri kao značajan izvor podataka bez kojih bi analiza značaja nekog problema i donošenje ispravnih zaključaka i prijedloga za rješavanje bili posve manjkavi. Ovaj kompleksan udžbenik je namijenjen prije svega studentima medicine, ali i studentima svih zdravstvenih studija. Zbog sveobuhvatnosti tema koje obrađuje i činjenice da kod nas nema sličnog udžbenika, bit će koristan specijalizantima, kao i stručnjacima koji rade u području javnog zdravstva. U pisanju udžbenika sudjelovalo je četrdeset dvoje suradnika, stručnjaka s područja cijele Hrvatske od kojih dio istovremeno predaje na našim medicinskim fakultetima i drugim visokoškolskim ustanovama. Knjiga je predstavljena u nekoliko navrata pred punim auditorijem u Osijeku, Zagrebu, Splitu i na Trećem epidemiološkom kongresu u Šibeniku. Iz povratnih reakcija okupljenih dojam je da je sveučilišni udžbenik “Javno zdravstvo” knjiga koju su stručnjaci, nastavnici i znanstvenici iz javnog zdravstva i srodnih disciplina dugo čekali.

JAVNO ZDRAVSTVO

Treći hrvatski epidemiološki kongres s međunarodnim sudjelovanjem „Od prve karantene do moderne epidemiologije“

U Šibeniku je od 07. do 09. svibnja ove godine Mr. sc. Diana Nonković, dr. med.,

spec. epidemiologije, Služba za epidemiologiju zaraznih bolesti NZJZ SDŽ

pod visokim pokroviteljstvom predsjednice Republike Hrvatske gospođe Kolinde GrabarKitarović i Ministarstva zdravlja Republike Hrvatske održan Treći epidemiološki kongres s međunarodnim sudjelovanjem. Na temeljima prve karantene u svijetu koja je uspostavljena u prošlosti zbog kuge, epidemiologija se danas nosi s dvostrukim izazovima: novim bolestima i uzročnicima kao i ponovnom pojavom „starih“ zaraznih bolesti. Širenje zaraznih bolesti je zbog globalizacije (stalni promet ljudi i roba) u današnjem svijetu izuzetno olakšano. Danas nam prijete bolesti poput ebole, coronavirusne bolesti ili ptičje gripe koje se zahvaljujući brzini putovanja u kratkom roku prenose s kontinenta na kontinent.

3. Hrvatski

epidemiološki kongres s međunarodnim sudjelovanjem

POD VISOKIM POKROVITELJSTVOM Kolinda Grabar Kitarović, Predsjednica Republike Hrvatske POD POKROVITELJSTVOM Ministarstvo zdravlja Republike Hrvatske

PROGRAM

07. - 09. svibanj 2015. Hotel ivan, solaRis, Šibenik

U Hrvatskoj su se po prvi put pojavile i autohtona dengue i West Nile groznica. Tijekom trajanja Kongresa posebna pažnja posvećena je Nacionalnim programima čiji je cilj rano otkrivanje najopasnijih masovnih bolesti. Posebno su obrađene teme epidemioloških istraživanja rizičnih čimbenika, uzroka bolesti te procjene učinka preventivnih i terapijskih mjera u području kroničnih bolesti. Raspravljalo se o protuepidemijskim intervencijama u kriznim situacijama, cijepljenju, utjecaju okoliša na zdravlje, pojavnosti novih uzročnika zaraznih bolesti te o prevenciji bolesti i unaprjeđenju zdravlja. Održano je i nekoliko pratećih simpozija tijekom ta tri dana. Kongres je okupio i stručnjake srodnih profesija, kao i suradnike iz drugih područja. Osim vrlo vrijednih izlaganja predstavljenih u Šibeniku, potrebno je spomenuti i izuzetno bogatu poster sekciju. Među tri najbolja postera odabran je rad Katije Barač Juretić, dr. med., spec. epidemiologije i suradnika, djelatnika NZJZ SDŽ-a. Također je predstavljen udžbenik „Javno zdravstvo“ autora prof. dr. sc. Dinka Puntarića, dr. med., prof. dr. sc. Darka Ropca, dr. med. i doc. prim. dr. sc. Anamarije Jurčev Savičević, dr. med. Izborna skupština Hrvatskog epidemiološkog društva održana je prije zatvaranja Kongresa. Za novog predsjednika izabran je prim. mr. sc. Miroslav Venus, dr. med., spec. epidemiologije iz Zavoda za javno zdravstvo „Sveti Rok“ Virovitičkopodravske županije, a za prvu dopredsjednicu Višnja Smilović, dr. med., spec. epidemiologije iz Zavoda za javno zdravstvo Međimurske županije. Glavni zaključci Trećeg epidemiološkog kongresa odnose se na ponovno epidemijsko pojavljivanje zaraznih bolesti koje smo cijepljenjem sveli na sporadične slučajeve, te pojavu novih bolesti, a koji nam govore o potrebi nastavka trajnog nadzora nad istim. Epidemiološka struka i dalje će raditi na identifikaciji najznačajnijih zdravstvenih problema i rizika populacije kako bi javnozdravstvene intervencije bile što učinkovitije. Potreban je daljnji razvoj multidisciplinarnog pristupa kao i multisektorske suradnje s ciljem kreiranja što kvalitetnijih zdravstvenih politika na svim razinama društva, a u čemu vrlo važnu ulogu ima epidemiologija.

„Javnozdravstvene intervencije – smanjenje prevalencije pušenja“ 39 U organizaciji NZJZ SDŽ-a, u okviru Dana

preventive 2015. - nacionalnog programa stručnih skupova posvećenih prevenciji, a povodom obilježavanja Svjetskog dana nepušenja, u Splitu je 1. lipnja 2015. održan stručni skup „Javnozdravstvene intervencije – smanjenje prevalencije pušenja“. Na skupu je dr. sc. Ivana Marasović Šušnjara, dr. med., specijalist javnog zdravstva, prikazala najnovija saznanja o štetnim zdravstvenim učincima izloženosti duhanskom dimu i javnozdravstvenim intervencijama koje su se pokazale učinkovitim u smanjenju prevalencije pušenja. Prema podatcima Svjetske zdravstvene organizacije (SZO) epidemija pušenja u 20. stoljeću odgovorna je za smrt 100 milijuna ljudi diljem svijeta, a ako izostanu urgentne mjere, taj broj bi u 21. stoljeću mogao biti i milijarda. Razvoju ove epidemije pogodovalo je više čimbenika, od kojih zasigurno najviše razvitak duhanske industrije. Brojne su zdravstvene posljedice uporabe duhana. Od znanstvenih dokaza o povezanosti pušenja i raka pluća 50-tih godina 20. stoljeća neprestano se potvrđuje uzročna povezanost pušenja s drugim raznim oboljenjima. Tako su nedavna istraživanja potvrdila povezanost pušenja s rakom jetara i debelog crijeva, a i s reumatoidnim artritisom, šećernom bolesti, tuberkulozom, itd. Najnovija istraživanja

potvrđuju i povezanost pasivnog pušenja s moždanim udarom. Danas se smatra da je najučinkovitija pojedinačna mjera smanjenja uporabe duhana povećanje cijene duhana. Cijene i porezne mjere su ekonomičan način da se smanji potrošnja duhana, no trebaju biti nadopunjene i drugim mjerama. Primjeri zemalja (Novi Zeland, Irska, Australija, SAD...) koje su uspješno smanjile prevalenciju pušenja pokazuju da samo integrirani pristup može biti potpuno učinkovit. Kako bi se riješio ovaj gorući javnozdravstveni problem, SZO je pozvala zemlje da u potpunosti implementiraju „The WHO Framework Convention on Tobacco Control“. Konvenciju je ratificirala i Hrvatska 2004. godine. Implementacija učinkovitih politika neizmjerno je potrebna Hrvatskoj. U Hrvatskoj trenutno puši svaka treća odrasla osoba. Procjenjuje se da od bolesti vezanih uz pušenje u Hrvatskoj godišnje umire više od 9.000 ljudi ili svaka peta do šesta osoba. Uz to, prema podatcima Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje, u Hrvatskoj se godišnje za bolesti povezane s pušenjem iz zdravstvenog budžeta izdvoji više od 1,5 milijarde kuna. Ipak, učinkovite javnozdravstvene intervencije koje su prevalenciju pušenja u nekim zemljama svele gotovo na nulu dokazuju da je moguće riješiti ovaj važni javnozdravstveni problem.

dr. sc. Ivana Marasović Šušnjara, dr. med.,

specijalist javnog zdravstva Služba za javno zdravstvo NZJZ SDŽ

JAVNO ZDRAVSTVO

JZ akcija „Život štima i bez dima!“

Katja Matešan, prof.

JAVNO ZDRAVSTVO

Služba za javno zdravstvo NZJZ SDŽ

Nastavni zavod za javno zdravstvo Splitskodalmatinske županije uz potporu Grada Splita i Splitsko-dalmatinske županije organizirao je javnozdravstvenu akciju u povodu obilježavanja Svjetskog dana nepušenja 2015. i Svjetskog dana borbe protiv hipertenzije 2015. sa sloganom „Život štima i bez dima!“. Javnozdravstvena akcija održana je dana 29. svibnja 2015. na Sjevernim vratima Marjana, a akciji se, već tradicionalno, odazvao izniman broj građana, koji su dobili priliku izmjeriti krvni tlak, razinu šećera u krvi, opseg struka i indeks tjelesne mase, te se educirati o važnosti nepušenja, kao jednog od glavnih preduvjeta ostvarivanja općeg zdravlja. U sklopu akcije održana je i prigodna dodjela nagrada učenicima – dobitnicima nagradnog natječaja „Snimi foto i osvoji nagradu!“. Ovogodišnji sretni dobitnici tablet-računala bili su: Karlo Jerkunica iz OŠ Kneza Mislava, Kaštel Sućurac s fotografijom na temu "Pušenje kao teret", Antonija Ambrus Perasić iz OŠ Josip Pupačić, Omiš s fotografijom "Bubamare u ophodnji" te Paula Filipić iz OŠ Milna, otok Brač, s fotografijom "Cigareta usred biljnog svijeta".

Odazovite se na preventivne preglede! U Splitu je dana 20. lipnja 2015. održana promocija Nacionalnih preventivnih programa, koja je započela Konferencijom o Nacionalnim preventivnim programima u hotelu President, na kojoj su izlagali Ministar zdravlja prim. Siniša Varga, dr. med. dent., ravnateljica Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo dr. sc. Tamara Poljičanin, dr. med., te Maja Vajagić, dr. med. iz Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje uz pozdravnu riječ i uvodno izlaganje ravnateljice Nastavnog zavoda za javno zdravstvo Splitsko-dalmatinske županije mr. sc. Jasne Ninčević, dr. med.

Ministar zdravlja prim. Siniša Varga, dr. med. dent., naglasio je kako su Nacionalni preventivni programi važan element zdravstvene politike u Hrvatskoj, te da je iznimno važno odazvati se na poziv za preventivni pregled, jer su pregledi besplatni i bezbolni, a mogu spasiti život. Dr. sc. Tamara Poljičanin, dr. med., podsjetila

Mr. Ivana Bočina, dr. med.,

spec. javnog zdravstva Služba za javno zdravstvo NZJZ SDŽ

je na glavne ciljeve Nacionalnih preventivnih programa - smanjivanje pobola i smrtnosti od raka dojke, debelog crijeva i vrata maternice, dok je Maja Vajagić, dr. med., izlagala o važnosti uloge obiteljskih liječnika u provedbi preventivnih aktivnosti, posebice kroz uvođenje panela za praćenje relevantnih zdravstvenih pokazatelja kod pacijenata oboljelih od kroničnih nezaraznih bolesti, poput dijabetesa, hipertenzije i kroničnih opstruktivnih plućnih bolesti.

U uvodnom izlaganju mr. sc. Jasna Ninčević, dr. med., istakla je važnost aktivnosti županijskih Zavoda za javno zdravstvo u provođenju Nacionalnih preventivnih programa, zatim je iznijela podatke o broju novootkrivenih malignih bolesti tijekom provedbe preventivnih programa u našoj Županiji, te je na kraju pročitala dirljivo pismo osobe kojoj je preventivnim programom otkrivena maligna bolest i spašen život.

JAVNO ZDRAVSTVO

Nakon Konferencije, Ministar zdravlja i suradnici pridružili su se javnozdravstvenoj akciji promicanja Nacionalnih preventivnih programa u Marmontovoj ulici, gdje su dijelili promidžbenoinformativne materijale te se još jednom obratili građanima u cilju poticanja na što veći odaziv na preventivne programe. Suorganizator promocije Nacionalnih preventivnih programa u Splitu bio je Nastavni zavod za javno zdravstvo Splitskodalmatinske županije, čijim su se djelatnicima u provođenju javnoozdravstvene akcije pridružili članovi uduga ILCO-Split, Županijska liga protiv raka-Split, Klub žena liječenih na dojci-Split te udruga studenata medicine CROMSIC iz Splita. Akciju su podržali i brojni poznati Splićani, Oliver Dragojević, Tedi Spalato, Tomislav Mrduljaš, Jakša Fiamengo, Feđa Klarić, ...

KALENDAR ZDRAVLJA Ožujak 2015. 20.03. Svjetski dan oralnog zdravlja 22.03. Međunarodni dan borbe protiv raka dojke (Dan narcisa) 22.03. Svjetski dan voda 24.03. Svjetski dan tuberkuloze 26.03. Svjetski dan oboljelih od epilepsije Travanj 2015. 06.04. Svjetski dan tjelesne aktivnosti 07.04. Svjetski dan zdravlja 11.04. Svjetski dan Parkinsonove bolesti 22.04. Dan planeta Zemlje 20.04.-25.04. Europski tjedan cijepljenja 29.04. Međunarodni dan zaštite od buke Svibanj 2015. 06.05. Svjetski dan astme 16.05. Europski dan prevencije pretilosti 17.05. Svjetski dan borbe protiv hipertenzije 26.05. Nacionalni dan darivanja i presađivanja organa i tkiva 31.05. Svjetski dan nepušenja

Lipanj 2015. 05.06. Svjetski dan zaštite okoliša 08.06. Svjetski dan oceana 14.06. Svjetski dan darivatelja krvi 26.06. Međunarodni dan borbe protiv zlouporabe droga i nezakonitog prometa drogama Srpanj 2015. 11.07. Svjetski dan stanovništva 28.07. Svjetski dan hepatitisa Kolovoz 2015. 01.08.-07.08. Svjetski tjedan dojenja Rujan 2015. 10.09. Svjetski dan prevencije samoubojstava 12.09. Svjetski dan prve pomoći 16.09. Međunarodni dan zaštite ozonskog omotača 21.09. Svjetski dan Alzheimerove bolesti 22.09. Svjetski dan bez automobila 28.09. Svjetski dan borbe protiv bjesnoće 29.09. Svjetski dan srca

ČASOPIS "JAVNO ZDRAVSTVO" Časopis "Javno zdravstvo" je stručno-popularni zdravstveni časopis koji svojim sadržajem pokriva široko područje javnog zdravstva, epidemiologije zaraznih bolesti, epidemiologije kroničnih nezaraznih bolesti, zdravstvene ekologije, medicinske mikrobiologije, socijalne medicine, školske medicine, mentalnog zdravlja i prevencije bolesti ovisnosti, te ostala srodna područja međusobno povezana u sustav javnog zdravstva. Namijenjen je svima zainteresiranima za očuvanje i unaprjeđenje zdravlja, pojedincima i zajednici, odgovornima za zdravlje i organizaciju sustava zdravstva na svim razinama društva, zdravstvenim i društvenim institucijama, kao i svim zdravstvenim stručnjacima, poglavito liječnicima i specijalistima na svim razinama zdravstvene zaštite. Časopis je rezultat sustavnog rada Nastavnog zavoda za javno zdravstvo Splitsko-dalmatinske županije na području promicanja zdravlja i preventivne medicine, kao i povećanog angažmana u brizi za zdravlje pojedinca i zajednice. Teme časopisa u svezi promicanja zdravlja i zdravog stila života, zdravstvenog prosvjećivanja i odgoja, odnosno zdravstvene kulture općenito, biti će prikazane na zanimljiv i pristupačan način od autora, visokostručnih kadrova različitih profila. Stručno-znanstveni dio časopisa svojom će kvalitetom i osiguravanjem stimulativnog okruženja poslužiti liječnicima i drugim zdravstvenim djelatnicima za daljnji stručni razvoj i usavršavanje. Časopis objavljuje uvodnike, stručne i znanstvene članke, prikaze slučaja, pisma uredništvu, osvrte, novosti i druge priloge vezane uz široko područje javno zdravstvene djelatnosti. Časopis "Javno zdravstvo" izdaje Nastavni zavod za javno zdravstvo Splitsko-dalmatinske županije u Splitu. Časopis izlazi četiri puta godišnje u tiskanom obliku, a također se objavljuje u elektroničkom obliku na web stranici NZJZ SDŽ. Autori zadržavaju autorska prava na članke objavljene u časopisu Javno zdravstvo, a svojim pristankom na objavljivanje daju časopisu pravo prvog objavljivanja u tiskanom i/ili elektroničkom obliku. Članci i/ili dijelovi članaka objavljeni u časopisu smiju se dalje koristiti isključivo uz pristanak autora te navođenje izvora. Članci objavljeni u časopisu Javno zdravstvo izražavaju mišljenje autora koje se ne mora podudarati sa stavom uredništva.

Upute za autore Članak napisati u programu Word na hrvatskom jeziku. Koristiti font Times New Roman, veličina slova 12, dvostruki prored, prvu riječ odlomka uvući, iza interpunkcijskih znakova (točka, zarez, …) ostaviti samo jedno mjesto. Koristiti lijevo poravnanje teksta. Članak može biti ilustriran slikama i/ili tablicama (ukupno do 10 slika i/ili tablica). Članke dostaviti u uredništvo u elektroničkom obliku na prijenosnom mediju (CD) ili na e-mail tehničkog urednika: ante.pribudic@st.t-com.hr Uobičajene su slijedeće sastavnice stručno-znanstvenog članka: naslovna stranica, sažetak na hrvatskom jeziku, sažetak na engleskom jeziku, uvod, materijal i metode, rezultati, rasprava i zaključak. Svaki dio stručnoznanstvenog članka treba započeti na novoj stranici. Naslovna stranica Naslovna stranica treba sadržavati naslov članka, ime i prezime te titulu prvog autora, ustanovu, kontakt adresu i telefon, te e-mail. Također treba sadržavati puno ime i prezime te titule svih koautora, kao i ustanova u kojima rade. Autor treba navesti vrstu članka (izvorni znanstveni članak, znanstveno priopćenje, stručni članak, pregledni članak, prikaz slučaja, osvrt, …). Sažetak Sažetak za znanstvene i stručne članke (do 250 riječi) treba biti napisan na hrvatskom i engleskom jeziku. Uz engleski sažetak potrebno je navesti i naslov članka na engleskom jeziku. Ispod sažetka valja navesti dvije do pet ključnih riječi. Tablice Tablice se izrađuju u programima Word ili Excel na kraju članka, na zasebnim stranicama, a ne u tekstu. Svaka tablica mora imati redni broj koji ju povezuje s tekstom. Naslovi tablica ispisuju se na posebnoj stranici. Slike

Literatura Literatura se označava arapskim brojevima, na posebnom papiru, redoslijedom kako se pojavila i citirala u radu, a navodi se prema preporukama Međunarodnog odbora urednika medicinskih časopisa (International Commitee of Medical Journal Editors – Vancouver Group; www.

Članak u časopisu (navedite sve autore ako ih je šest ili manje; ako ih je sedam ili više, navedite prva tri i dodajte: i sur.): Štambuk-Giljanović N. The quality of water in the Busko Blato reservoir. Environ Monit Assess. 2001;71:279-96. Bez autora Anonimno. Current world literature. Sexually transmitted diseases and urinary tract infections [Bibliography]. Curr Opin Infect Dis 2006; 19:72-124. Suplement časopisa Carev M, Tandara D, Rizvan P, Barišić Z, Šiško Kraljević K, Borzić E. An outbreak of gastroenteritis due to Aeromonas hydrophila. Clin Microbiol Infect 2005; 11 (suppl. 2):420. Knjige i monografije, autor(i) pojedinci Witten, I. H.; Frank, E. Data mining: practical machine learning tools and techniques with java implementations. San Francisco, CA, USA: Morgan Kaufmann, 1999: 525. Urednik Murray PR, Baron EJ, Jorgensen JH, Pfaller MA, Yolken RH, ur. Manual of clinical microbiology. Washington DC: American Society for Microbiology; 2003. p.636-53. Poglavlje u knjizi Aksoy DY, Tanriover MD, Unal S. Antimicrobial resistance: Preventable or inevitable? Problem of the era from two perspectives. U: Gould IM, van der Meer JWM, ur. Antibiotic policies: Fighting resistance. New York: Springer Science, 2007: 113-134. Zbornik radova Borzić E, Barišić Z, Babić-Erceg A, Zoranić V, Kaliterna V, Carev M. Ispitivanje imunološkog statusa na CMV i T. gondii u zdravih trudnica. U: Program i knjiga sažetaka 6. hrvatskog kongresa kliničke mikrobiologije i infektologije, Zagreb. Zagreb: Hrvatsko društvo za medicinsku mikrobiologiju i parasitologiju Hrvatskog liječničkog zbora, 2002: 146-147. Disertacija ili magisterij Cullingham KJG. A rapid method for detecting single nucleotide polimorphisms using antimicrobial resistance in Neisseria gonorrrhoeae as a model. Winnipeg: Faculty of Medicine, University of Manitoba, Winnipeg, Manitoba, Canada, 2004. Disertacija. Popratno pismo Uz članak poslan uredništvu treba priložiti popratno pismo. U popratnom pismu prvi autor potvrđuje da su rukopis vidjeli i odobrili svi autori, te da isti tekst već nije objavljen ili prihvaćen za tisak u drugom časopisu ili knjizi.

JAVNO ZDRAVSTVO

Slike dostaviti posebno, nikako uključene u Word dokumente. Slikama se smatraju fotografije, rendgenske snimke, grafikoni, sheme, prikazi i sl. Svaka slika mora imati redni broj prema redoslijedu u tekstu te opis (naslov). Fotografije i rendgenske snimke dostaviti u formatu *.jpeg, *eps ili *.tif. Reproduciranje i/ili preuzimanje slika nije dopušteno, osim u slučaju pristanka autora. Za reprodukciju slika i tablica iz drugih časopisa ili knjiga treba imati dopuštenje izdavača i autora. Naslovi slika ispisuju se na posebnoj stranici.

ICMJE.org.). Kratice naslova časopisa navode se prema Medline/PubMed. Literatura se citira na slijedeći način:

JAVNO ZDRAVSTVO