Dnevni list Pobjeda 19.05.2024.

Izvjesna je blokada IBAR-a zatezanja odnosa sa Hrvatskom

PODGORICA - Vlast u Crnoj Gori otišla je korak dalje ka usvajanju rezolucije o genocidu u Jasenovcu, a to bi mogao da bude korak unazad kada je u pitanju dobijanje Izvještaja o ispunjenosti privremenih mjerila (IBAR).

U toj ocjeni saglasni su sagovornici Pobjede - građanska aktivistkinja Dina Bajramspahić i hrvatski politikolog, sociolog i profesor političkih nauka Anđelko Milardović Šef hrvatske diplomatije Gordan Grlić Radman kazao je nedavno da bi potencijalno usvajanje deklaracije o Jasenovcu moglo negativno da se odrazi na napredak Crne Gore ka članstvu u Evropskoj uniji. -Zapitao sam se kakav je to istorijsko-politički kontekst i razlog, zbog čega to Crna Gora radi. Usvajanje takve rezolucije, koja je nama čudna i za koju smatramo da se politizuje i zloupotrebljava za unutrašnja politička nadmetanja u Crnoj Gori, negativno će se odraziti na evropski put Crne Gore, ali, naravno, i na naša bilateralna pitanja - rekao je Grlić Radman.

Samo dva dana nakon ovoga upozorenja, crnogorska parlamentarna većina, sa izuzetkom albanskih partija, podnijela je Skupštini Prijedlog rezolucije o genocidu u Jasenovcu.

Da riječi ministra vanjskih poslova Hrvatske ne treba uzeti zdravo za gotovo, govori podatak da je Hrvatska 2016. godine u dva navrata blokirala Srbiju na evropskom putu, na način što na zasijedanju Savjeta EU nije dala zeleno svjetlo da Srbija otvori Poglavlje 23.

Rezolucija o genocidu u Jasenovcu koju Republika Srbija nije pristala da usvoji 2021, podmetnuta je Crnoj Gori preko političke posluge Aleksandra Vučića tri godine kasnije, samo da bi se spriječilo da Crna Gora dobije IBAR, što je prvi uslov za ubrzanje našeg puta prema EU. Vjerujemo da je ovaj scenario i osmišljen da bi se izvjesno onemogućio evropski konsenzus oko daljeg evropskog puta naše zemlje, a vlada premijera Milojka Spajića bez digniteta i autonomije, pristala je na tu podvaluocijenio je šef Kluba poslanika Demokratske partije

BAJRAMSPAHIĆ: Opasnost da Zagreb blokira

dobijanje IBAR-a je stvarna i sigurno se ozbiljno razmatra nakon niza unilateralnih poteza crnogorskih vlasti u samo mjesec.

Treba podsjetiti na prethodne trzavice između dvije države, poput onih u vezi sa brodom „Jadran“

Činjenicu da Hrvatska ima veto nad svim odlukama EU koje se tiču Crne Gore tokom njenog procesa pregovora, kao veoma važnu ističe Dina Bajramspahić.

Evropska budućnost CrnE

GorE u rukama HrvatskE

To u praksi znači da bi na Savjetu EU, tj. Savjetu ministara zemalja članica Unije, koji je glavni organ za donošenje svih odluka, Hrvatska mogla da uloži veto na odluku da se Crnoj Gori na ljeto dodijeli IBAR. Ono što je od ranije poznato jeste da Evropska komisija priprema Izvještaj o završ-

nim mjerilima IBAR, o kojem tek treba da se izjasni Evropski savjet. -Opasnost da Hrvatska blokira dobijanje IBAR-a je stvarna i sigurno se ozbiljno razmatra nakon niza unilateralnih poteza crnogorskih vlasti u samo mjesec - navodi Bajramspahić, napominjući prethodne trzavice između dvije države, poput onih u vezi sa brodom „Jadran“. Da je Hrvatska u poziciji da odlučuje o evropskoj budućnosti Crne Gore, napominje i Milardović.

- Hrvatska je članica EU i ima status koji joj daje moć u odnosu na Crnu Goru koja je kandidat za članstvo. Dakle, jasno

Nikolić: Rezolucija

Aleksandra Vučića za zaustavljanje Crne Gore na evropskom putu

socijalista (DPS) Andrija Nikolić

Vlada čiju kičmu, kako je rekao, redovno lome Mandićevi i Kneževićevi mentori, pokazala je neznavenost, neodgovornost, neozbiljnost i nedoraslost svojoj ulozi, onog trenutka kad je prihvatila da pravi truli kompromis na račun ugrožavanja dobrih odnosa sa susjednom Hrvatskom, koja je,

navodi Nikolić, najveći lobista pridruživanja Crne Gore Evropskoj uniji, a prethodno je presudno pomogla učlanjenje Crne Gore u NATO. On ističe da niko u Crnoj Gori nikada nije doveo u pitanje zlo koje se za vrijeme Drugog svjetskog rata dogodilo u Jasenovcu. - Ali to što se Beograd preko svojih uslužnih radnika u Crnoj Gori potrudio

MILARDOVIĆ: Ovakav tip korišćenja politika prošlosti ne ide u prilog crnogorskom približavanju EU. Niko ne poriče što se dogodilo u Jasenovcu, ali to treba da se prepusti naučnoj i istorijskoj zajednici, a ne da se obnavlja Drugi svjetski rat za političke interese. To je tip političke psihopatologije

je da je Hrvatska u prednosti i da može zaigrati kako hoćesmatra Milardović.

On nema dilemu da će doći do dodatnog zatezanja odnosa, čiji ishod, kako kaže, ne može da predvidi.

Sa druge strane, u iščekivanju diplomatskog odgovora Hrvatske, Bajramspahić napominje da ne bi bio prvi put da razlog za blokadu evropskog puta jedne zemlje predstavljaju bilateralni sporovi.

-Sjeverna Makedonija, nažalost, ima decenijsko loše iskustvo sa tim, ali to očigledno nije poslužilo za nauk Crnoj Gori, da taktičnije čuva svoje strateške državne interese, ocijenila je ona.

da tu temu aktivira baš u ovom trenutku, ne pokazuje istorijski odnos ili pijetet prema žrtvama, već služi kao ideološki odgovor sa ciljem relativizacije rezolucije UN-a o genocidu u Srebrenici - naglasio je on. Prema njegovim riječima, dok god za podnosioce rezolucije, Ratko Mladić, Radovan Karadžić i Slobodan Milošević budu heroji koje treba slaviti, aktuelizacija priče o Jasenovcu ne može se razumjeti drugačije nego kao zloupotreba žrtava tog zločina i povijanje pod antievropskim i anticrnogorskim pritiscima Beograda i Moskve.

Milardović kao nerezonski vidi ponašanje Crne Gore koja, kako kaže, sa pozicije kandidata za EU uporno zateže odnose sa Hrvatskom koja je članica evropskog bloka.

Govoreći o rezoluciji o Jasenovcu, navodi da je riječ o instrumentalizaciji istorije za političke potrebe.

-Ovakav tip korišćenja politika prošlosti ne ide u prilog crnogorskom približavanju EU. Niko ne poriče što se dogodilo u Jasenovcu, ali to treba da se prepusti naučnoj i istorijskoj zajednici a ne da se obnavlja Drugi svjetski rat za političke interese. To je tip političke psihopatologije, ističe hrvatski sociolog.

kontinuitEt

provoCiranja susjEdnE zEmljE Krizu u odnosima Crne Gore i Hrvatske su, prema riječima Milardovića, stvorili događaji koji su se akumulirali, a među kojima je sporenje oko vlasništva školskog broda „Jadran“, kao i davanje imena ulici u Pljevljima po pripadniku JNA Branku Krvavcu koji je stradao na dubrovačkom ratištu. Osim toga, Hrvatska je 2021. godine osudila odluku Skupštine opštine Kotor da bazen u tom gradu nosi ime čuvara logora Morinj Zorana Džimija Gopčevića U prilog dobrosusjedskim odnosima nije išla ni činjenica da je za vrijeme 43. Vlade Uprava za inspekcijske po-

slove dala nalog da se ukloni spomen-ploča na bivšem logoru Morinj u Kotoru, koja je posvećena hrvatskim civilima i braniocima koji su tu bili zatočeni tokom opsade Dubrovnika 1991. godine. -Je li se nešto dogodilo u Morinju, znamo li svi za to. Podignuta je spomen-ploča, pa ako će Crna Gora da se suoči sa prošlošču zašto smeta ploča. Je li istorija rekla da se to dogodilo, što je onda problem. Problem je u onima koji generišu probleme jer smatraju da time vode neku politiku, a to nije politika nego slijepa ulica - smatra sagovornik Pobjede. Komentarišući izjavu Milojka Spajića da će Crna Gora i Hrvatska imati najbolje odnose, Milardović kaže da je riječ o predstavi za javnost, te da crnogorski premijer dobro zna da Brisel neće prihvatiti one koji imaju narušene odnose sa susjedima. Analizirajući inicijativu da se u crnogorskom parlamentu

I Hrvatska odlučuje o evropskoj budućnosti

da se odrazi na crnogorski put ka članstvu u EU

IBAR-a zbog Hrvatskom

Imaće i druge članice primjedbe za Crnu Goru

Hrvatski analitičar Davor Đenero podsjeća da je Hrvatska 2013. godine pristupila Evropskoj uniji i na podsticaj njemačko-francuske parlamentarne inicijative usvojila je u Saboru deklaraciju kojom se obavezala da kao članica unije neće susjedne države zaustavljati u pristupnom procesu radi bilateralnih pitanja.

-Tako ni spor oko vlasništva nad školskim brodom „Jadran“, koji je zaoštrio crnogorski ministar Dragan Krapović neprimjerenom retorikom, niti činjenica da je već vlada Zdravka Krivokapića počela dovoditi u pitanje razgraničenje kod Prevlake, ni sada provokacija glavnog Vučićevog lakeja Andrije Mandića, koji faktički kontroliše vladajuću koaliciju i parlamentarnu proceduru u vezi sa pokretanjem usvajanja parlamentarne rezolucije o genocidu u Jasenovcu, neće biti neposredni povodi za bilo kakvo hrvatsko blokiranje crnogorskog pristupnog procesa. Sigurno je i to da Hrvatska niti u jednoj situaciji neće napraviti grešku i sama biti ta koja bi zaustavljala otvaranje pristupnog procesa ili dobijanje IBAR-a, ali sve što se događa u međudržavnim odnosima u Zagrebu se doživljava kao namjerna provokacija velikosrpskih i proruskih aktera u crnogorskoj vlasti. Postojanje proruskih aktera u javnim vlastima je rezultiralo time da Crna Gora ne funkcioniše kao članica NATO u pravom smislu riječi, jer je njena sigurnosna struktura razorena nakon smjene vlasti 2020. Taj razlog, koji nema veze s bilateralnim pitanjima, dovoljan je za uskraćivanje IBAR-a, jer je država pod uticajem totalitarnog režima

Vladimira Putina

pati neke druge evropske članice,

Pritom je sasvim sigurno i to da će taj argument snažnije i odlučnije zastupati neke druge evropske članice, na primjer Baltičke republike, koje su vrlo osjetljive na ruski patogeni uticaj, a Hrvatska im se može tek priključiti u njihovom stavu -zaključuje Đenero. Mr.J.

Albanski forum ni pod tačkom „razno“ neće dati podršku

Albanski forum, kao proevropski subjekt, koji istini za volju ponekad i „zažmuri na jedno oko“ ako ni zbog čega a ono zbog evropskog puta i IBAR-a, ni pod tačkom „razno“ neće podržati predloženu rezolucijusaopšteno je iz ove partije. Kako navode, za Crnu Goru ne postoji drugi put, sem puta u Evropsku uniju.

- Sve drugo bile bi balkanske stranputice koje moramo ostaviti u prošlosti kojoj pripadaju. Zato naš prioritet mora ostati bliska i prijateljska saradnja sa Evropskom unijom i svim njenim članicama - kazali su iz Albanskog foruma.

Zato izražavaju duboku zabrinutost usljed potencijalnog sukoba sa jednom državom članicom i to na svega mjesec od dobijanja IBAR-a.

usvoji rezolucija o genocidu u Jasenovcu, Milardović ističe da nema sumnje da je riječ o uticaju Beograda. -Reakcija Crne Gore u pravcu usvajanja ove rezolucije potpomognuta je pripadnicima srpskog etnosa uz podršku zvaničnog Beograda. Crna Gora ima problem sa njima, a onda dalje svi mi - šira zajednica na Balkanu - ocijenio je. Milardović smatra da je Crna Gora u velikom problemu

- To kao odgovorna vlast i država sebi ne smijemo da dopustimo. Prošlost ne smije da određuje budućnost. Ona mora ostati iza nas ako smo iskreni i pošteni prema evropskoj perspektivi Crne Goreporučili su iz Albanskog foruma.

i da će tako biti sve dok bude djelovala pod uticajem Srbije .

-Crna Gora je članica NATO i što onda radi sa Beogradom, koji ne može sam sebi pomoći. Ona jednostavno ne smije da sjedi na dvije stolice, a vidimo da Srbija pokušava da je identifikuje sa svojom pozicijom u odnosu na međunarodnu zajednicu. Srbija na Crnu Goru pokušava preslikati metod sjedjenja na dvije stolicebriselsku i moskovsku. To je političko ludilo - kazao je Milardović.

Dodaje da svako dodatno približavanje Beogradu znači samo jedno – udaljavanje od članstva u EU.

-Crna Gora je članica NATO, Srbija to nikada neće biti i kako u tim relacijama neko može da misli da će doći do Brisela ako se prikloni Beogradu koji, otežavajući Crnoj Gori put ka EU, zapravo, ispunjava svoju agendu „srpskog sveta“. Dakle, ako Crna Gora misli da je koketiranje sa Beogradom do-

bra ideja, a uz to prvi susdjed je član NATO, pa to nije racionalan i logičan izbor - ističe sagovornik Pobjede.

HRVATSKA IMA DOBRE NAMJERE, ALI…

Milardović smatra da je uprkos svim napetostima Hrvatska i dalje prijatelj i značajan partner Crnoj Gori.

-Hrvatska je članica NATO i partnerska zemlja. Ima samo dobre namjere prema Crnoj Gori, ali uprkos tome smatram da će neke reakcije biti. Moramo čekati naredni potez, mislim da će uslijediti uskoroističe Milardović.

Dodaje i da je neupitno da Hrvatska podržava evropski put Crne Gore, jer joj je interes mir i stabilnost u ovom dijelu svijeta.

Ipak, bez obzira na podršku, Milardović napominje da EU nikog neće primiti dok god se ne ispune svi standardi koje je morala zadovoljiti svaka sadašnja članica. -EU je na raskrsnici i sama ne zna kuda će i ne želi novi problem koji bi se stvorio prijemom nekoga ko ima kamen u cipeli - zaključio je. Bojan ĐURIŠIĆ

Odgovornost kolektiva

Stvarni autori crnogorskih amandmana na Rezoluciju UN o obilježavanju i komemoraciji genocida u Srebrenici nikako ne mogu biti zadovoljni.

Ono što je proizvod višenedjeljnih pregovora u UN i rada tzv. „penholdera“ (Njemačka i Ruanda), kao i duge liste zemalja-kosponzora ni u čemu ne odgovara prvobitnom izgledu i namjeri dva „crnogorska“ amandmana. Ono što se, sa velikim stepenom sigurnosti, može reći jeste da je MBB koalicija (kako osovinu Moskva-Beograd-Banjaluka skraćeno zove jedan od diplomata na Ist riveru), nije uspjela u svojoj nakani.

Dva amandmana, naprasno lansirana iz Podgorice, bila su, zvanično bar, usmjerena na apostrofiranje da nema kolektivne krivice, kao i na očuvanje položaja Republike Srpske u okviru BiH. (Epizodu o „posredovanju“ SAD, koju je Vlada Milojka Spajića nezgrapno - i vrlo neoprezno - pomenula u svom saopštenju, nećemo posebno analizirati. Ambasada SAD je tu navodnu posredničku ulogu promptno i nedvosmisleno negirala. Diplomatija ima svoja pisana, ali i nepisana pravila.)

Sinoćna objava, kako su „crnogorski“ amandmani prihvaćeni - što je kod nekih neupućenih, a ambicioznih kadrova Pokreta „Evropa sad!“ izazvalo kratkotrajnu egzaltaciju „uspjehom“ - brzo je dobila odgovor. Formulacije koje su ušle u preambulu („uvodne izjave“) nemaju sadržinske i značenjske veze sa inicijalnom verzijom tih amandmana. Razliku je lako provjeriti i utvrditi.

Prva formulacija – „Ponavljamo da se krivična odgovornost po međunarodnom pravu za zločin genocida ne može odnositi na bilo koju etničku, vjersku ili neku drugu zajednicu u cjelini“ - potencira činjenicu koja ne odgovara namjeri pisca amandmana da „krivica ne može biti kolektivna“.

Krivična odgovornost može biti samo pojedinačna. To je princip koji niko ne dovodi u pitanje. Zato su suđeni zločinci u Nirnbergu, zato su Izraelci oteli Ajhmana u Argentini, da bi mu se sudilo pred izraelskim sudom, i zato se, da se vratimo u tragičnu Srebrenicu, sudilo i sudi Karadžiću i Mladiću , koji su se dugo kukavički skriva-

Spajić i njegov PES, to političko šarenilo i bućkuriš, u kojem su, logično je i to, najgrlatiji nekadašnji sinekuristi nekadašnje vladajuće partije, očekuje suočavanje sa dvije vrste odgovornosti: krivične, koja može biti samo pojedinačna, kako nas, kao što smo vidjeli, uči i „njihov“ amandman, ali i ona kolektivna, koja se može odnositi na njih kao grupu pojedinaca organizovanih u partiju

li od odgovornosti za svoja „herojstva“. Ali, od drugih vrsta odgovornosti - moralne, političke, ideološke, društvene i istorijske - nisu mogli pobjeći ni nacistička partija NSDAP, ni nacistički režim u cjelini, ni zloglasni SS i Gestapo, ni Vermaht i njegove divizije, ni Gebelsova propagandna mašina…

Tako će, skorih dana, negatori genocida u Srbiji i Republici Srpskoj, pa i njihovi saveznici i pomagači u Crnoj Gori, koji se kriju iza sintagme kako „narodi ne mogu biti odgovorni“ (što - treba li reći - niko nikada nije tvrdio, niti dovodio u pitanje), shvatiti značenje dodate riječi „KRIVIČNA“ ispred riječi „odgovornosti“.

Narodi ne mogu i nisu krivi, ali jeste, na primjer, režim koji prepoznajemo po Slobodanu Miloševiću, njegovi mediji, bezbjednosne službe, ideologija, akademija, crkva, vojne i paravojne jedinice … U tome je suština cijele priče. Nema kolektivne krivične odgovornosti, ali ima odgovornosti kolektiva - na planu koji se tiče zločinačke ideologije, propagande, zloupotrebe vjere, pretvaranja medija u promotere mržnje i rata, vojnih i paravojnih formacija u okviru kojih su pojedinci vršili stravične zločine. I genocid u Srebrenici, na tragediju svih nas.

Treba li podsjećati na koga ovdje mislimo, na koga se ovo odnosi u kontekstu rata u Bosni i Hercegovini?

Sudbinu drugog amandmana je još lakše ispratiti. Inicijalna ideja je odbačena - nema pominjanja ustavno-pravnog okvira u kojem od Dejtona obitava BiH - već je tu istaknuta potreba, mogućnost i pravo harmoničnog zajedničkog života. Tako su „naši“ amandmani završili sa bitno izmijenjenim formulacijama. Namjera da oni budu odbijeni, pa da onda, kako kaže naš prijatelj iz diplomatske zajednice u UN, ta situacija bude iskorištena kao opravdanje za odbijanje Rezolucije od strane „MBB“ koalicije (plus Podgorica!), je vje-

što i elegantno izbjegnuta. Na kraju, za premijera Spajića i ministra Ivanovića ostaje jednostavno pitanje - sa, pardon, puno znakova navoda. A ono glasi: da li ćete sada, kada su „vaši“ amandmani „prihvaćeni“, biti toliko odgovorni i „hrabri“, pa donijeti odluku da i Crna Gora bude kosponzor Rezolucije UN o Srebrenici?

Bojimo se da je odgovor na ovo jednostavno i logično pitanje poznat od juče - petakkada je Spajićev PES prihvatio ultimatum rusko-srpskih formacija u Skupštini Crne Gore i stavio svoje potpise na akt kojim se predlaže donošenje Rezolucije o … Jasenovcu!

Time je „evropski“ PES izvršio eutanaziju evropske agende naše zemlje - i to poslije najnovije jasne i direktne protestne note iz Hrvatske.

Taj papir („rezolucija o Jasenovcu“) ne zaslužuje ni pravnu, ni političku analizu - jer je njegova namjera jasna: degradirati i urušiti dugo i pažljivo obnavljane i građene odnose sa Republikom Hrvatskom. Mandić - Knežević formacije to ne mogu dozvoliti. Spajić nema ni hrabrosti, ni znanja da ih u tome spriječi. Njegova „evropska“ vlada sa novočetnicima kao podrškom je pala. Ili, ako je tako nekome lakše: evropska agenda Crne Gore će biti zbrisana, ukoliko se takav dokument usvoji u Skupštini. Na kraju, i Spajića i njegov PES, to političko šarenilo i bućkuriš, u kojem su, logično je i to, najgrlatiji nekadašnji sinekuristi nekadašnje vladajuće partije, očekuje suočavanje sa dvije vrste odgovornosti: krivične, koja može biti samo pojedinačna, kako nas, kao što smo vidjeli, uči i „njihov“ amandman, ali i ona kolektivna, koja se može odnositi na njih kao grupu pojedinaca organizovanih u partiju. Za prvo su, čak i u Crnoj Gori, nadležni tužilaštvo i sudovi. Za drugo su nadležni građani, na sljedećim izborima, kad god da oni budu organizovani.

Piše: Miodrag VLAHOVIĆ

Davor Đenero

Kada se u bosanskoj Donjoj Gradini, na mestu jednog od brojnih jasenovačkih logora masovnog istrebljenja jugoslovenskih naroda, posebno Srba sa teritorije NDH, okupe iscrpljeni bivši Jugosloveni - a sada veliki Srbi - onda se od njih najviše može čuti nacionalni i politički šovinizam.

Celo stratište tada služi da državno-crkvena delegacija Srbije i njeni avatari iz Banjaluke, zajedno sa avatarom iz Skupštine Crne Gore, nadahnu nakupljenu publiku da ispadom Republike Srpske iz Bosne i Hercegovine, i samouništenjem nezavisne Podgorice, podastre tamošnje stanovništvo pod vladu iz Beograda. To se dogodilo 12. maja ove 2024. godine.

Izlivi neznanja iz političke istorije i nove istorijske mitomanije su upadljivi: sada Kosovo više nije najveći srpski Jerusalim, već je to Donja Gradina u Republici Srpskoj; sada više nije Musolinijeva Italija tvorac ustaškog režima Ante Pavelića, već je to iznenada postala Nemačka zbog predložene berlinske rezolucije o Srebrenici; sada više Srbi u Drugom svetskom ratu nisu bili podeljeni na anti-nemačke i pro-nemačke snage u međusobnoj borbi Titovih i Mihajlovićevih snaga, već su te snage navodno bile u ujedinjenom srpskom pokretu otpora...

Predsednik Skupštine Crne Gore se tretira kao državni predstavnik ove Republike iako on po Ustavu Republike Crne Gore, član 89, to nije; predsednik Vlade Republike Srbije je primljen kao izaslanik predsednika Republike Srbije, što je puč protiv Parlamentajer je predsednik Vlade jedino odgovoran Skupštini koja ga je birala i ne može biti kurirski sluga predsednika Republike, i ne može zastupati njegove stavove već stavove Parlamenta. Suprotno formalnoj sekularnoj poziciji države u odnosu na crkvu, svi srpski i crnogorski državni dostojanstvenici su učestvovali u molitvama i pojanjima sveštenika i disciplinovano se krstili. To mogu, ali kao privatne ličnosti, van državnih dužnosti.

ČUDNA NESMOTRENOST ADVOKATA

A Miloš Vučević, advokat u mirovanju, predsednik Vlade Srbije, potomak crnogorskog emigranta u Vojvodini, upadljivo je zapao u arhaični crkveni ditiramb i vulgarno patetično epsko srpstvo govoreći da veruje kako će ,,Božija pravda i milost dovesti autore Srebreničke rezolucije u Dolinu plača u Donjoj Gradini“.

POGLED SA STRANE

Fijasko ,,forenzičara“ u Donjoj Gradini

Cijelo stratište poslužilo je da državno-crkvena delegacija Srbije i njeni avatari iz Banjaluke, zajedno sa avatarom iz Skupštine Crne Gore, nadahnu nakupljenu publiku i da ispadom Republike Srpske iz Bosne i Hercegovine i samouništenjem nezavisne Podgorice podastru tamošnje stanovništvo pod vladu iz Beograda

On o njima pogrešno govori da su to oni ,,koji nas optužuju za genocid“ - što nije tačno, jer ti autori ne optužuju srpski narod. Advokat traži da se oni mrtvima poklone i izvine. I sad, ako to oni ne učine, misli predsednik Vlade Srbije, oni će biti nastavljači nedela onih koji su to učinili. Biće tada tako da predsednik Republike Ruande bude novi genocidni zločinac nad Srbima u Hrvatskoj, Hercegovini, Lici, Baniji, Kordunu, Zagori, Slavoniji... Prizivao je predsednik Vlade Srbije pri tome i Božiju pomoć nekoliko puta u ime svog shvatanja pravde, što ni činodejstvujući sveštenici u parastosu nisu toliko ponavljali. Oni su oprezniji oko Vučevićeve želje da iz ,,humki iznikne besmrtnost i slava Srbinova“. Oni su verovatno iz učtivosti prećutali njegovo naređenje Bogu da obesmrti slavu Srbinovu: ,,neka bi Bog dao da tako bude“, kaže on. To, doduše, jeste moguće, ali šta ako Bog neće slavu Srbinovu i odbija Vučevićevo shvatanje Lajbnicove teodiceje kako da dobri Bog savlada zlo? Od Avgustina na ovamo nijedan teolog nije uspešno rešio enigmu kako perfektan Bog dozvoljava imperfekciju zla. Zašto je Bog uopšte dozvolio jasenovački genocid ukoliko je on dobri Bog? Više je jasenovačke srpske dece spasila Dijana Budisavljević od Boga na nebu. A nije ni Bog posle rata kaznio ustaške zločince za ge-

nocide u Jasenovcu već revolucionarni komunistički Hrvat

Tito, proleter iz nemačkog Daimler-a i Benz-a. Stizao je prekim sudom do svih ustaških zločinaca do kojih je mogao.

A nije to ni čudno, bio je svojevremeno drugi po redu iz mačevanja u austrijskoj vojsci. Prvi je po aristokratskom pravu na prvenstvo bio plemić iz oficirskog kora.

Za Titovu partizansku dušu se u Donjoj Gradini niko nije pomolio. A on je osvetio Srbe suprotstavljajući se posle rata i Haškoj konvenciji iz 1929. godine o statusu ratnih zarobljenika, ustaša. I za vreme rata je osuđivao po kratkom partizanskom postupku katoličke sveštenike koljače i Pavelićeve istrebljivače. I to ne jedino Srba, već i Hrvata i drugih boraca u Narodnooslobodilačkom pokretu i socijalističkih revolucionara.

A osvetio je i mnoge druge jugoslovenske demokrate i hrvatske protivnike Pavelićevog klero-nacističkog režima. Ali ni Tito nije bio bezgrešan. I on je bio enigma Lajbnicove teodiceje, stari Plutarh ju je začeo.

Niko se od međunarodnog uticaja nije pridružio velikosrpskoj grupi iz Banjaluke, Beograda i Podgorice osim ruskog ambasadora iz Sarajeva. Nije bilo domaćih državnika iz Bosne i Hercegovine, nikoga iz Zagreba, nije došao odande ni srpski političar Pupovac, a od Jevreja je stigao izraelski ambasador iz Tirane, držao je službu i beogradski rabin, a od Roma je bio beogradski šef Svetskog romskog parlamenta. Nije došao ni crnogorski predsednik Republike kao ni crnogorski predsednik Vlade - i nijedan predstavnik država iz jugoslovenskog prostora. Ambasadora zapadnih velikih sila nije bilo. Najviše je bilo isterane lokalne dece iz roditeljskih kuća - kao i prethodnih godina, poput stotina dece iz Doboja, da u nedelju ne odu da se igraju, već da slušaju Dodika Vučevića i Mandića velikoj državi konačno srećnih Srba.

statusom budućih genocidaša, dotle je za to vreme njegov upravitelj predsednik Vučić razgovarao telefonom sa nemačkim kancelarom Šolcom da Berlin nadahne nemačko investiranje u beogradsku svetsku izložbu EXPO za 2027. godinu. Jedan Srbin je u Bosni pretio Nemcima, a drugi Srbin ih je u Beogradu molio da dođu u Srbiju.

ZAŠTO NEMA PUPOVCA?

Posle smrti Jovana Raškovića u Beogradu 1992. godine, u Hrvatskoj je do danas ostao jedino Milorad Pupovac da kao sposoban srpski političar iz Zagreba pronađe puteve opstanka Srba u ovoj zemlji. To je bilo i titanski teško. Imao je i konkurente.

Razlika između Pupovca i Raškovića se oformila oko stava prema nezavi-

, o novoj snosti Hrvatske i ratne politike Beograda. Nikako se ne

I dok je advokat Vučević iz beogradske vlade pretio u Donjoj Gradini nemačkim autorima Srebreničke rezolucije

Niko se od međunarodnog uticaja nije pridružio velikosrpskoj grupi iz Banjaluke, Beograda i Podgorice osim ruskog ambasadora iz Sarajeva. Nije bilo domaćih državnika iz Bosne i Hercegovine, nikoga iz Zagreba, nije došao odande ni srpski političar Milorad Pupovac

že reći da je Rašković priželjkivao rat, ali uprkos svojoj nežnoj harizmi, nije uspeo da ubedi Srbe iz Zagore da se ne late oružja. Izgubili su. Danas su većinom iseljeni u svet, i u Srbiji su, i u Vojvodini su. Rašković je pri tome bio slomljen i bezdušnom politikom Dobrice Ćosića i ,,prijatelja“ akademika iz Srpske akademije koji nisu preuzeli nikakvu odgovornost za tragediju zapadnih Srba. Ostavili su ga. Pupovac je to izbegao. On je ostavio Beograd, Miloševića i akademike. Mi smo ga upoznali 1989. godine u Beogradu u zgradi ,,Borbe“ gde smo držali kolumnu u nedeljniku ,,Ekonomska politika“. I on se u gradu susretao sa Ćosićem, ali je bio oprezan prema njemu iako tada još nije imao političkog iskustva. Za razliku od Raškovića, brzo je uvideo da je rešenje hrvatskog napretka izlazak iz Jugoslavije i da u tom ,,formatu“ leži opstanak i srpskog naroda u Hrvatskoj. To je od 1992. godine tačka i njegovog razlaza sa njegovim Kninjanima (rođeni je Ličanin). Družeći se u Beogradu povremeno sa nama iz UJDI-ja (Udruženje za jugoslovensku demokratsku inicijativu) verovatno je bio dodatno uveren da je Rašković bio u pravu kada nije želeo rat - ali da je ponekad nesmotreno i sam dolivao benzin na vatru. I da rešenje opstanka Srba u Hrvatskoj nema bez prihvatanja statusa nacionalne manjine. Iako je to bilo mučno rešenje, boljeg nije moglo biti, a nema ga ni danas. Bilo je više nego teško biti Srbin u Zagrebu od 1991. do 1995. godine. A teško je to biti i sada kada se sve do danas začuju revanšistički glasovi iz Beograda. Bilo je teško odbaciti velikosrpsku terminologiju da su svi Srbi van Srbije dijaspora, i da im otadžbina nije zemlja u kojoj žive, već Beograd. Pupovac je posebno posle 2000-ih godina postao nesumnjivi politički predstavnik hrvatskih Srba. Trpeo je brojne udarce hrvatskih šovinista i srpskih nacionalista iz Beograda. Nije odgovarao ni jednima ni drugima. On jasno ističe da ne postoji bazni politički model Srbina lišenog državno-društvenog miljea sredine u kojoj živi. Nije isto biti Srbin u Hrvatskoj i Srbin u Beogradu, ili u Makedoniji, ili u Banatu - ili u Švedskoj... Ne postoji neutralni opšti model Srbina nezavisno od toga

Piše: dr Dragan VESELINOV

IZOLACIJA

IZLIVI NEZNANJA IZ POLITIČKE ISTORIJE I NOVE ISTORIJSKE MITOMANIJE SU UPADLJIVI: Mandić, Dodik i Vučević

Milorad Pupovac

gde živi - a upravo je to politika srpskih kolonijalista iz Beograda, Banjaluke i Nikšića, koju neumorno ponavlja Dodik Svi su Srbi jednaki, tvrdi banjalučki identičar. Bazni model tog istovrsnog Srbina je on sam, Milorad Dodik, i po njemu bi trebalo da se ravnamo. Taj ,,dodikovski“ model Srbina je sastavljen od provociranja novog rata i sastavljen je od beogradskog osvajanja teritorija i religizacije naroda bogomodelom ,,svetosavlja“.

U to spada i vladarski despotizam, politička ubistva i državni kriminal svih vrsta - od marihuane do pljačke budžeta. Takvom Srbinu u Hrvatskoj, pogotovo posle 1995. godine, bilo bi nemoguće da opstane. I stoga, mi ne verujemo da ijedan lojalan Srbin u svojoj državi Hrvatskoj, kao i svaki Crnogorac lojalan svojoj državi Crnoj Gori, može doći na novu zloupotrebnu proslavu velikosrpske i svetosavske politike u Donjoj Gradini. Razumemo Pupovca, on je odbacio pravo Beograda da upravlja životom hrvatskih Srba jer ih Beograd time satire. A kada u Donju Gradinu budu došli drugačiji Srbi, a kad-tad će oni doći, jasenovačke žrtve će takve Srbe sa zahvalnošću pozdraviti, jer su im duše željne mira od parastosnih licemera i šovinističkih kavgadžija.

KO ZNA CIJELU

ISTORIJU HRVATA I SRBA

Nema nikoga ko zna celu istoriju Hrvata i Srba, ali ima mnogih koji je poznaju bolje od političke kamarile u Donjoj Gradini. Mi se odvažavamo da pomenemo značaj sporazuma Cvetković-Maček iz 1939. godine o osnivanju Hrvatske banovine. Ona je bila dobro početno rešenje za hrvatsko-srpske odnose u jugoslovenskom prostoru. I da je federalizam stekao šansu da se postepeno širi na celu jugoslovensku teritoriju, na sve sastavne narode, možda bi se država južnih Slovena održala. I možda bi bila mala preteča modela sadašnje konfederalne Evropske unije. Mlađi čitaoci će se zapitati: dokle ćemo ih opterećivati prošlošću? To ćemo činiti sve dok drugačija interpretacija može potisnuti neistine o bivšem dobu. I sve dotle dok ona može sprečavati savremene velikosrpske forenzičare iz Beo-

grada, Banjaluke i Podgorice da strašnu prošlost obnavljaju i prizivaju nove muke obezglavljenom stanovništvu dovedenog do političkog ludila.

A KO JE, MOŽDA, NASLUTIO BUDUĆNOST

Ako je iko pogodio kako Jugoslavija možda može jedino opstati, onda su na tom tragu bili Pavle Karađorđević, Dragiša Cvetković i Vladko Maček. Jugoslovenski komunisti posle Drugog svetskog rata svojim modelom federalizma nikada nisu dostigli njihovu smelost, iako su svojim ustavima iz 1963. i 1974. godine bili na njihovoj stazi.

Oni nisu svojom monopolskom soteriološkom ideologijom mogli da sačuvaju Jugoslaviju iako su je obnovili 1945. godine.

To bi mogle samo demokratske snage spremne da ponove široku federalnu koncepciju mnogih savremenih evropski država dok još nije bilo kasno.

To znači - pre nego što se podigne patriotski nacionalizam po republikama da bi se izbegla dominacija ne samo Beograda, već i haotična preraspodela jugoslovenske imovine po trenutnim savezima juga protiv severa, i svih protiv svih. Ta nas sreća pod komunistima nije zadesila i anti-jugoslovenski nacionalizmi su postali rešenje za neispunjene želje svih naroda i nacionalnih manjina.

HRVATSKA BANOVINA

NIŠTI NACIONALISTE IZ

BANJALUKE

Hrvatska banovina je 1939. godine pod Pavlom Karađorđevićem dobila teritoriju veću od naknadne Titove Republike Hrvatske.

Tito je skratio Banovinu baš tamo gde su ustaški zločini bili najveći: Srem do Zemuna, Hercegovina i Slavonija. Dalmatinsku Zagoru i Knin joj je ostavio i pridodao joj tokom vremena Istru (dao ju je NDH i Musolini), dalmatinske gradove, Rijeku sa Kvarnerom (dao ju je NDH i Musolini), ostrva i Dubrovnik. A Banovina je dobila kod Karađorđevića ovlašćenja koja do danas nema ni Baskija u Španiji, niti nemačke federalne države uključujući i ,,slobodnu“ Bavarsku, niti italijanske federalne regije, niti države Škotska, Severna Irska i Vels u Ujedinjenom kraljevstvu, niti federalne države u SAD.

Nema nikoga ko zna cijelu istoriju Hrvata i Srba, ali ima mnogih koji je poznaju bolje od političke kamarile u Donjoj Gradini. Mi se odvažavamo da pomenemo značaj sporazuma Cvetković-Maček iz 1939. godine o osnivanju Hrvatske banovine. Ona je bila dobro početno rješenje za hrvatsko-srpske odnose u jugoslovenskom prostoru

Lider DNP-a potvrdio pisanje Pobjede i kazao da premijer još nije odlučio da li će glasati za rezoluciju UN-a

Knežević:

Njeno stvaranje je poduprla i Srpska demokratska stranka prečanskih Srba Svetozara Pribićevića, jer je Pribićević bio zaprepašćen srbijanskom pljačkom Vojvodine i Slavonije i otporom Srbije na ravnopravne Jugoslovene. Protiv saveza Mačeka i Pribićevića je ustao Ante Pavelić i nazvao ga ,,švindlom“, prevarom protiv Hrvata.

Pribićević, koji je bio iskreni Jugosloven i vodio oko 20 odsto hrvatskih Srba, bio je za federalnu Banovinu Hrvatsku, radi bega od Srbije i spasa Jugoslavije. Pupovac je od njega preuzeo tu politiku.

Zagreb je zatražio i osigurao pravo na zakone koje ne bi mogao da obori jugoslovenski ustavni sud - već jedino kralj. Jedini kraljev kadrovski uticaj u Hrvatskoj odnosio se na njegovo pravo da bira bana Hrvatske, i ništa više. Secesija Hrvatskoj je bila zagarantovana još 1928. godine kada joj je kralj Aleksandar Karađorđević posle atentata na Stjepana Radića to ponudio, a Zagreb odbio.

Hrvatska banovina je svojom administracijom sakupljala celokupni porez i takse na svojoj teritoriji i sakupljala je sve carine ubrane na njenim pomorskim i suvozemnim ulazima u zemlju - ali su carine bile jedinstvene za celu zemlju. Pristala je da je za Jugoslaviju vežu dinar, jedinstveno tržište i režim spoljne trgovine, pošta, telegraf, vojska sa hrvatskim sastavom na njenoj teritoriji, zajednička diplomatija, strateška drumska i železnička infrastruktura, merni i sanitarni standardi.

Pristala je da železnica bude jugoslovenska – državna, a ne ničije privatno akcionarsko društvo. I dobila je da Narodna banka Kraljevine bude u Zagrebu. I sve ostalo je bilo samo njeno: zdravstveno i penzijsko osiguranje, jezik i pismo, školsko-univerzitetski programi, policija, i kvote za političku reprezentativnost srpskog naroda u državnim institucijama Banovine. Doduše, bilo je i maglovitih pitanja poput stepena hrvatskog učešća u zajedničkim garancijama Jugoslavije na uzete međunarodne kredite u korist drugih unutrašnjih teritorija, ali i to je bilo na putu rešenja. I nema sumnje da bi hrvatski

frankovački pravaši, minorne ustaše i Zagrebačka biskupija teško mogli da savladaju Hrvatsku seljačku stranku, njenu jugoslovensku i antiklerikalnu politiku i organizaciju. Čak je Mačekova stranka bila i legalno civilno naoružana i sprovodila ulični red sa policijom. Vladko Maček je bio najsposobniji političar u Jugoslaviji. Bio je ujedno i veliki Hrvat i veliki Jugosloven. A Svetozar Pribićević u Hrvatskoj je bio i stvarni Srbin i stvarni Jugosloven.

ŠTO BI BILO DA JE BILO

Da je cela Jugoslavija tim banovinskim modelom federalizma tako stvorena odmah 1918. godine, ili ubrzo posle te godine, verovatno ne bi imalo mnogo razloga za tektonske unutrašnje sukobe u njoj.

A ne bi se tako lako i krvavo raspala ni socijalistička Jugoslavija. Zato danas, posle međunacionalnih sukoba iz Drugoga svetskog rata i među-jugoslovenskih sukoba od 1991. do 1995. godine izgleda neverovatno da je tok istorije mogao biti drugačiji. Prevaga ondašnjih diktatorskih režima u Berlinu i Rimu, i Drugi svetski rat, su sprečili da se Jugoslavija okuša u održivom zajedničkom životu. Možda bi tada imala priliku da izbegne i Cvetković-Mačekov pristanak da u martu 1941. godine uđe u Trojni pakt i ostane po strani sukoba u Evropi. To ipak ne znamo, ali znamo nešto drugo: da sa postojećom grobarskom ekipom iz Beograda, Banjaluke, nikšićke Crne Gore i patrijaršijske svetosavske Crkve, idemo u bezdan prošlosti. Zbog čega bi danas Crna Gora trebalo da se vrati pod suverenitet Beograda kada ima još više ovlašćenja od Banovine Hrvatske, jer je samostalna država i nikome ne duguje pokornost?

Mi, u dodikovskoj zloupotrebi Donje Gradine, zbog toga ne pripadamo briselskoj Evropi i njenim naporima da unapređuje model međudržavnog jedinstva. Naši praznici su stoga tužni umesto da budu vatrometi humora, vesele muzike i besne igre. Uporno kasnimo za drugima na kontinentu. Zato i molimo mlade čitaoce da se ne srde na nas što im objašnjenjem naše prošlosti ukazujemo kako da pobegnu od starih i sadašnjih teškoća i stvore svoj drugačiji svet. •

Prijateljski smo ubijedili Spajića da prihvati rezoluciju o Jasenovcu

PODGORICA – Predsjednik DNP-a Milan Knežević potvrdio je pisanje Pobjede da su on i prvi čovjek parlamenta Andrija Mandić ubjeđivali premijera Milojka Spajića da poslanici njegovog PES-a daju potpis za rezoluciju o genocidu u Jasenovcu.

Knežević je za TV Prva kazao da Spajić u ovom trenutku još nije donio odluku o podršci rezoluciji UN-a o genocidu u Srebrenici bez obzira na to što je, kako kaže, prošle nedjelje saopštio da će Crna Gora glasati za.

- Ja i dalje vjerujem da do 23. maja Spajić može donijeti odluku da Crna Gora bude makar uzdržana ako ne smije biti protiv. Sve za sada liči na kladioničarske kvote i slobodno se građani Crne Gore i Srbije mogu kladiti kakav može biti stav zvanične Crne Gore jer još nije definisan i preciziran od strane Vlade - naglasio je on.

Knežević je rekao da su u ponedjeljak imali sastanak s premijerom Spajićem i dogovorili da poslanički klub PES-a podnese rezoluciju o genocidu u Jasenovcu. - Oni su u srijedu podnijeli tu rezoluciju, odnosno poslali su nam prijedlog rezolucije, ali su u četvrtak odustali da je potpišu zato što je Hrvatska uputila protestnu notu. Juče je bio zadnji rok, odnosno poziv koji sam uputio Spajiću i PES je tražio dodatno vrijeme da se konsultuje sa Hrvatskom. Kao da smo mi zastupnici u Hrvatskom saboru, a ne u crnogorskom parlamentu. A Crna Gora se uopšte nije konsultovala sa Sr-

Milan Knežević

bijom o rezoluciji o Srebrenici. Međutim, nakon razgovora sa premijerom Spajićem i jednog prijateljskog ubjeđivanja, poslanici PES-a su potpisali svoju rezoluciju o genocidu u Jasenovcu. Mi smo takođe stavili potpise na tu rezoluciju i ona se našla u skupštinskoj proceduri i očekujem da ćemo odmah nakon 22. maja ući u proceduru njenog uvrštavanja u dnevni red i izglasavanja - poručio je Knežević. Tvrdi da je notorna glupost da je usvajanje rezolucije o genocidu u Jasenovcu zatražio predsjednik Srbije Aleksandar Vučić, navodeći da je Spajić to obećao u Skupštini Crne Gore. Kaže i da mu nije jasno zašto se Hrvatska ljuti, navodeći da je ovaj dokument dobar za dobrosusjedsko pomirenje i suočavanje sa prošlošću. - Mi u dokumentu ne pominjemo zvaničnu Hrvatsku, već Nezavisnu državu Hrvatsku i zločine koje su napravili Hrvati koji su bili u ustaškim formacijama i počinili ozbiljan genocid u Jasenovcu i na području NDH - zaključio je Knežević. R. P.

Eraković: Sve je isto kao 2020, samo su mjesto Krivokapića preuzeli Mandić i Knežević

- Milojko Spajić je zvanično prisutan u politici od 2020. godine, kada je pod pokroviteljstvom SPC i Zdravka Krivokapića ušao u Vladu. Sve je isto samo su mjesto Krivokapića preuzeli Mandić i Knežević – napisao je Jevto Eraković (DPS) na mreži Iks. Dodao je da je svima jasno da „sa ovom ekipom nema ulaska u EU i da slijede teški dani za Crnu Goru“.

Potpisivanje sporazuma Cvetković-Maček

Održan prvi sastanak radne grupe koja se bavi izradom novog zakona o visokom obrazovanju, Studentski parlament UCG pozvao studente da im šalju prijedloge

Tražiće promjenu modela studija, aktuelni nije dobar

Treba i da se preciznije reguliše praktična nastava, potencijalno uvođenje potpuno novog pristupa predavanjima, u skladu sa novim modelom studija; potrebna je adekvatna primjena odredbe o istraživanju tržišta rada; oslobađanje obaveze plaćanja naknade za studiranje (u svim slučajevima i na svim ustanovama visokog obrazovanja) studenata pripadnika RE populacije – rekao je Andrej Vukčević

PODGORICA – Radna grupa za izradu novog zakona o visokom obrazovanju održala je juče prvi sastanak, a član tog tijela, predsjednik Studentskog parlamenta Andrej Vukčević, kaže da su pozvali studente da im do 27. maja dostave prijedloge za izmjene tog akta.

Vukčević navodi da je riječ o uvodnom sastanku, te da je rok do 3. juna za slanje prijedloga.

Ministarstvo prosvjete, nauke i inovacija formiralo je radnu grupu, ali Pobjedi još nijesu odgovorili na pitanja o ovoj temi.

Vukčević je, upitan da li je izvjesno šta treba ključno da se unaprijedi kroz ovaj zakon, rekao da je nužno da se promijeni model studija, jer aktuelni 3+2+3 nije dobar. Ranije su bili predložili da se vrati stari model 4+1+3, ili da bude model studiranja odjednom pet godina, bez dijeljenja. Sve to, uz mogućnost izdavanja diploma 180, 240 i 300 kredita.

T ra Ž e prepoZN aVa NJ e Studenti su ranije, između ostalog, negodovali zbog modela 3+2 zato što ih tržište po okončanju osnovnih studija ,,ne prepoznaje“, te da moraju da završavaju master iako ne žele.

– Vidjećemo sve prijedloge za izmjenu modela studija, pa se nadam da će se odabrati najbolji. Nijesmo protiv ideja i prijedloga koji bi doveli suštinski do istog cilja. Nama je izuzetno važno da se sa ovom dosadašnjom praksom prestane. Probali smo i vidjeli da nije u redu –rekao je Vukčević. Bitno im je i da se konačno postupi po obavezi rangiranja ustanova visokog obrazovanja u državi.

– Treba i da se preciznije reguliše praktična nastava, potencijalno uvođenje potpuno

novog pristupa istoj, u skladu sa novim modelom studija; potrebna je adekvatna primjena odredbe o istraživanju tržišta rada; oslobađanje obaveze plaćanja naknade za studiranje (u svim slučajevima i na svim ustanovama visokog obrazovanja) studenata pripadnika RE populacije – rekao je on. Smatra da treba da se utvrdi minimalni broja saradnika (nominalno ili procen-

tualno u zavisnosti od broja studenata) koji su ključni za savladavanje materije. Tražiće i da se omogući preraspodjela kredita po semestrima unutar studijske godine. – Potrebni su novi ispitni rokovi; uspostavljanje prava ustanovi visokog obrazovanja da osnuje studentski servis - centar za posredovanje pri obavljanju studentskih poslova i predviđanje obavljanja studentskih poslova

kao posebno pravo iz studentskog standarda – rekao je Vukčević. Uputili su, kako kaže, poziv svim studentima, po običaju, da dostave svoje prijedloge. Onda će to sve oblikovati i poslati radnoj grupi.

– Očekivanja su velika, ali imajući u vidu prethodno iskustvo, može se desiti i da ne budu opravdana – rekao je Vukčević.

Z a Ko N N a Č e K a NJU G o D i N ama

Godinama se čeka da se sačini novi zakon. U mandatu ministarke Vesne Bratić bila je formirana radna grupa, ali ta verzija akta nikada na kraju nije objelodanjena, jer se ministarka mimoilazila sa članovima radne grupe o sijaset zakonskih rješenja. Komentarisali su pojedini stručnjaci da i predstavnici ove vlade kasne, jer se, između ostalog, očekivalo da će se ovim aktom uvesti od septembra da prijemni bude na svim fakultetima UCG. Tražili su ranije pojedinci i da se promijeni model studiranja, te da, takođe, jedna od ključnih novina bude i izbor rektora, da ga ubuduće bira nastavno osoblje.

Vukčević kaže da očekuje da resorno ministarstvo sprovede procedure izrade zakona do kraja.

Studenti mogu prijedloge da pošalju u elektronskom formatu, na mejl: spucg@ucg. ac.me N. Đ.

SLABA PRIPREMA SEZONE: Hotelijeri

Vladu ne

PODGORICA - Turistička sezona je počela i sve je spremno, nedavno je istakao ministar turizma, ekologije i održivog razvoja Vladimir Martinović, međutim apeli nezadovoljstva iz turističkog sektora Crne Gore postaju sve glasniji, ukazujući na ozbiljne nedostatke i neadekvatan angažman resornog ministarstva. Petar Miljanić, predstavnik Udruženja hotelijera Crne Gore, naglašava da, iako postoje naznake blagog poboljšanja u odnosu na prethodne godine, potencijali turizma ostaju neiskorišćeni zbog minimalne podrške i loše organizacije nadležnih institucija. Kako je naglasio, ,,odgovornost ministra turizma i njegovih saradnika nije samo u vođenju resora, već i u služenju građanima i turističkim poslenicima“.

Loša priprema

Miljanić ističe da je već sredinom aprila bilo jasno da bi ova sezona mogla biti bolja, ali daleko od onoga što je moguće postići uz adekvatno vođenje i podršku. Slično mišljenje dijeli i Dragan Purko Ivančević, član Odbora za turizam i ugostiteljstvo Privredne komore, koji naglašava da je turizam u Crnoj Gori na ivici krize zbog loše pripreme i upravljanja. Ivančević predlaže uvođenje vanrednog stanja u sektoru turizma kako bi se spasila sezona i postavili temelji za budući razvoj. Obojica se slažu da je neophodno hitno postavljanje kompetentnih osoba za destinacijski menadžment i razvoj strategije koja će osigurati održivi razvoj turizma. Bez ovih koraka, Crna Gora rizikuje da izgubi konkurentnost na sve zahtjevnijem turističkom tržištu Mediterana koje postaje sve zahtjevnije, s novim igračima kao što je primjer Albanije, koja agresivno

Potrebno je proglasiti vanredno stanje u turizmu kako bi se sezona spasila i eventualno završila kako treba. Ovo je neophodno kako bi se zaštitila od negativnih posljedica koje ne opterećuju samo ovu sezonu, već i mnoge naredne - kaže Ivančević

pristupa turističkom sektoru. Kako objašnjava Ivančević, način na koji su se odvijale pripreme za ovu sezonu, kvalitet destinacije, izgrađenost turističkih mjesta, uređenost kompletne destinacije, stanje sa radnom snagom i putnom infrastrukturom, ukazuju na to da je turizam u Crnoj Gori na ivici krize. - Potrebno je proglasiti vanredno stanje u turizmu kako bi

Viša stopa PDV-a na hranu u hotelima nego u restoranima jeste diskriminacija

Miljanić ističe da je odluka da se PDV za hranu u hotelima obračunava po stopi od 21 odsto, dok je istovremeno u restoranima sedam odsto, jednostavno besmislena i predstavlja oblik diskriminacije.

- Osim toga, ovo stvara pritisak na hotelijere da povećaju cijene usluga hrane i pića kako bi pokrili razliku u PDV-u. Ovakva praksa stvara nepravednu situaciju za hotelijere, koji su već suočeni s brojnim izazovima u poslovanju, i može negativno uticati na konkurentnost turističke ponude naše zemlje. Potrebno je razmotriti mogućnosti za izmjenu ovakve politike kako bi se osigurala fer konkurencija i podržao razvoj hotelskog sektora - poručuje Miljanić.

Andrej Vukčević

m. babović d. malidžan

Hotelijeri se žale da turistički sektor nema podršku resornog ministarstva

ne zanima razvoj turizma

se sezona spasila i eventualno završila kako treba. Ovo je neophodno kako bi se zaštitila od negativnih posljedica koje ne opterećuju samo ovu sezonu, već i mnoge naredne sezone. Iako nadležni tvrde da se bore za održivi turizam, mi, direktni učesnici, suočavamo se s neodrživim turizmom. Trenutno stanje u turizmu je neodrživo, što jasno pokazuje nepripremljenost destinacije za turističku sezonu. Odnos Ministarstva turizma prema upravljanju turističkim sektorom je krajnje zabrinjavajući. Trenutno ne postoji jasno definisana struktura niti osoba odgovorna za koordinaciju turističkih tokova u našoj zemlji, što je apsolutno nedopustivo i nerazumljivo, posebno s obzirom na činjenicu da je turizam jedan od prioritetnih sektora razvoja - poručuje Ivančević, dodajući da nedostatak osnovnog destinacijskog menadžmenta i efikasnog upravljanja turističkim aktivnostima predstavlja ozbiljan problem.

- Ovakvo stanje otežava rad svima koji se bave receptivnim turizmom, hotelijerima i pružaocima različitih turističkih usluga. Naša industrija, kao i naši partneri – turoperatori, i na kraju, naši gosti, nemaju nikakve garancije da će se situacija poboljšati u doglednoj budućnosti. Bez jasne strategije i

odgovornog tijela, koje bi osiguralo adekvatno upravljanje turističkim resursima, nemoguće je garantovati unapređenje stanja na terenu. To uključuje sve aspekte turističkog doživljaja – od organizacije izleta i događaja do opšte klime, infrastrukture, uređenosti i čistoće destinacija. Odsustvo ovih elemenata direktno utiče na zadovoljstvo gostiju i konkurentnost naše zemlje kao turističke destinacije - ističe naš sagovornik. Ivančević naglašava da je neophodno hitno uvođenje sistemskih rješenja i postavljanje kompetentnih osoba koje će se baviti destinacijskim menadžmentom. Samo tako možemo osigurati održivi razvoj turizma i pružiti kvalitetne usluge našim posjetiocima, što će dugoročno koristiti ekonomskom prosperitetu naše zemlje.

- Ako ovakvo stanje potraje i ako se nešto vanredno ne preduzme, posljedice ovakve loše pripremljenosti i početka sezone će se osjećati, bojim se, narednih godina. Jer vrlo teško možemo da dobijemo turističku utakmicu na velikom tržištu Mediterana, posebno što u posljednje vrijeme imamo, pored starih tradicionalnih destinacija koje su naša konkurencije, nove - koje su nam direktna konkurencija, a koje organizaciji turizma pri-

DRAGAN IVANČEVIĆ: Ako ovakvo stanje potraje i ako se nešto vanredno ne preduzme, posljedice loše pripremljenosti i početka sezone osjećaće se, bojim se, narednih godina. Na ovaj način vrlo teško možemo da dobijemo turističku utakmicu na velikom tržištu Mediterana

d. malidžan

Država nije preduzela ništa kako bi se spriječio gubitak radne snage

Miljanić ističe i problem sa radnom snagom. - Slovenija je organizovala u Podgorici i Nikšiću, u saradnji sa Zavodom za zapošljavanje, zajedno sa svojih 20 poslodavaca koji zapošljavaju više od 12.000 radnika, ponudu za zapo-

slenje u Sloveniji. Naši ljudi idu da rade i u Hrvatsku. Oni su vrijedni radnici i idu za boljim uslovima. Država nije ništa uradila da utiče da mi ne ostanemo bez radne snage, a mogla je, po ugledu na Sloveniju, da otvori kancelarije za zapo-

PETAR MILJANIĆ: Odgovornost ministra turizma i njegovih saradnika nije samo u vođenju resora, već i u služenju građanima i turističkim poslenicima. Međutim, čini se da oni često gledaju na svoju ulogu na suprotan način, kao da su vladari, a ne službenici naroda

laze na sasvim drugačiji način, kao što je Albanija. Hitna akcija i ozbiljan pristup su neophodni kako bismo izbjegli dugoročne negativne posljedice i osigurali da naša zemlja ostane konkurentna destinacija koja privlači turiste iz cijelog svijeta - zaključuje Ivančević. Petar Miljanić, predstavnik Udruženja hotelijera Crne Gore, kaže da smo obrise predstojeće turističke sezone vidjeli već polovinom aprila, kada su počeli prvi gosti da dolaze u naše hotele.

- Analizirajući trenutnu situaciju, možemo primijetiti da će ova sezona vjerovatno biti nešto bolja od prethodnih, iako ne očekujemo drastično poboljšanje. Nažalost, nema naznaka da će se situacija znatno promijeniti nabolje, s obzirom na nedostatak angažmana i interesovanja Ministarstva turizma, koje je sada na najnižem nivou ikada. Razlog za zabrinutost je i činjenica da čak ni ministar ni osoblje u njegovom najbližem krugu, izgleda, ne bi bili u mogućnosti nabrojati sva udruženja koja postoje u našoj državi, a vezana su za turizam i ugostiteljstvo, a kamoli imenovati

predsjednike tih udruženja. Ovaj nedostatak poznavanja industrije od strane nosilaca vlasti može ozbiljno ugroziti mogućnosti za stvaranje i sprovođenje efikasnih politika koje bi mogle unaprijediti sektor turizma i ugostiteljstva - kazao je Miljanić, ističući događaj koji se desio na nacionalnoj televiziji, kada su predstavnici Ministarstva turizma bili pozvani u jutarnji program, ali se niko od njih nije odazvao pozivu. - To vam je prava slika zalaganja i organizacije državnih službenika u ovom ministarstvu. Svijest ljudi na odgovornim pozicijama jako se teško mijenja. Odgovornost ministra turizma i njegovih saradnika nije samo u vođenju resora, već i u služenju građanima i turističkim poslenicima. Međutim, čini se da oni često gledaju na svoju ulogu na suprotan način, kao da su vladari, a ne službenici naroda. Ovo je najbliže objašnjenje njihovog shvatanja odgovornosti i obaveza koje su preuzeli stupajući na dužnost. Imajući u vidu da ih ima više nego da smo milionska populacija, očekuje se viši stepen angažmana. Ako već nijesu spremni da organizuju sastanke s udruženjima poput našeg, udruženjima hotela, restorana ili seoskog turizma, barem neka prestanu da nas sputavaju u našim nastojanjima da riješimo osnovne probleme - poručuje Miljanić. Napominje da smo prvenstveno avio-destinacija i jasno je da smo infrastrukturno ,,osakaćeni“ da satima prelazimo 30 kilometara. - Apelujem na saobraćajnu policiju da se rasporede saobraćajci od Aerodroma Tivat do ulaska u Budvu sa jedne i Herceg Novi sa druge strane i sinhronizovano ubrzaju pro-

šljavanje u drugim državama, počevši od nama najbližih. Sada nam preostaje da zapošljavamo strane državljane, ali dobijanje dozvole za rad za strance u našoj državi je dugotrajan i mukotrpan proces,

jer je maksimalno iskomplikovan. Po ugledu na, recimo, Hrvatsku ili Srbiju za tri dana može biti sve završeno, a mogli bismo biti i napredniji pa da se za nekoliko minuta nakon apliciranja može dobiti dozvola za rad. Živimo u vremenu vještačke inteligencije, a državni aparat još na prstima sabiraporučuje Miljanić.

Miljanić apeluje na saobraćajnu policiju da se rasporede saobraćajci od Aerodroma Tivat do ulaska u Budvu sa jedne i Herceg Novi sa druge strane i sinhronizovano ubrzaju protok vozila

tok vozila. Turizam je emocija prije svega. Nemoj da ubijamo entuzijazam i euforiju turista prvim utiskom, a to je taj prvi susret sa našom unikatnom državom. Na graničnim prelazima treba maksimalno ubrzati protok ljudi - kaže Miljanić ujedno apelujući i na komunalnu policiju da se maksimalno angažuju kako bi svi prolazi, koje koriste pješaci, uvijek bili prohodni i oslobođeni od vozila.

- Komunalna preduzeća treba da na svakih 20 metara postave kante za otpatke i redovno održavaju čistoću. Zakupci, kako lokala tako i kupališta na Crnogorskom primorju, veliki novac uplaćuju upravo komunalnom preduzeću, tako da sam siguran da novac nije problem. Nikada posjetioci, kao ni lokalno stanovništvo, neće baciti otpad mimo kante, pod uslovom da kanta postoji. Ne treba da smišljaju načelnici službi nikakve novitete, samo neka prošetaju Lušticom ili Porto Montenegrom i ,,prekopiraju“ ono što tu vide u mjestima gdje službuju, recimo u Budvi ili Suto-

moru - ističe Miljanić, koji poziva i Ministarstvo zdravlja da organizuje mobilne ambulante, kao i plovna vozila hitne pomoći, pogotovo u primorskim gradovima kojima je veoma teško da funkcionišu udaljeni od bolnica i službi hitne pomoći, kao na primjer Budva. - Apelujem i na Ministarstvo spoljnih poslova da ukine ili uprosti način dobijanja vize za dolazak turista iz Kazahstana, Uzbekistana i Azerbejdžana koji su prošlih godina dolazili i veoma su jake platežne moći. Takođe, Ministarstvo saobraćaja treba da, osluškujući interesovanje i rad turoperatera iz inostranstva i čarter linija koje su organizovali, upute avione naše nacionalne kompanije na te destinacije, smanje takse za korišćenje naših aerodroma od strane drugih low cost avio-kompanija, kao i da pojeftine karte za najkraću i najskuplju vožnju avionom na relaciji Beograd - Tivat i Beograd – Podgorica, kako bismo bar pokušali da zainteresujemo prekookeanske putnike da dođu u našu jedinstvenu i najljepše državu na svijetu - kaže Miljanić, koji ipak gaji veliku nadu da će se makar neki od njegovih apela uslišiti. - Osjećao sam obavezu i odgovornost da uputim ovaj apel iz jednog osnovnog razloga - zbog ogromne ljubavi koju osjećam prema našoj državi i želje za njenim opštim napretkom. Shvatio sam da je moja dužnost kao građanina da podstaknem promjene koje će doprinijeti boljitku zemlje i njenih stanovnika. Želim da ljudi koji su na važnim položajima, možda čak i zbog političkih okolnosti, shvate da su tu samo privremeno, ali dovoljno dugo da učine makar mali napredak za našu zemlju i narod koji ih je doveo na ta mjesta. Pozivam ih da manje teže foteljama i privilegijama koje položaj nosi, već da pokažu istinsku ljubav prema Crnoj Gori. Neka njihova posvećenost bude mjerilo njihove službe. Neka ostave trajan i vidljiv doprinos, kao dokaz svoje ljubavi i posvećenosti zemlji kojoj služe. Svaka akcija, ma koliko mala, može biti korak naprijed ka boljoj budućnostiporučio je na kraju Miljanić. N. Kovačević

kAd cvjEtA MASOvNI tuRIZAM: Detalj iz Budve

Petar Miljanić

Dragan Purko Ivančević

Zdravstveno stanje bivšeg glavnog specijalnog tužioca pogoršano

Katnića i dalje ne prebacuju u Klinički centar

PODGORICA - Zdravstveno stanje pritvorenog bivšeg glavnog specijalnog tužioca Milivoja Katnića, koji štrajkuje glađu i žeđu, dodatno je pogoršano tokom posljednjih nekoliko dana, saznaje M portal.

Ljekari koji poznaju ovakva stanja pacijenata tvrde da kada bi Katnić sada i odlučio da počne da uzima hranu, to ne bi mogao na normalan način bez određene intervencije hirurga. Bez obzira na to što zdravstveno stanje Milivoja Katnića ukazuje da bi uskoro mogao da padne u komu, on se i dalje nalazi u bolničkom stacionaru UIKS-a u Spužu, a u Klinički centar Crne Gore biće prebačen tek kada do toga zaista dođe.

Izvori M portala iz tužilaštva tvrde da za sada vrhovni državni tužilac Milorad Marković nema namjeru da izda obavezujuće uputstvo kojim bi se Milivoju Katniću omogućilo da se brani sa slobode, kao što je to bio slučaj sa Andrijom Mandićem i Milanom Kneževićem, kojima je odbranu sa slobode obavezujućim uputstvom omogućio tadašnji VDT Ivica Stanković Dodatno, prema tvrdnjama izvora M portala iz tužilaštva, specijalni državni tužilac Miloš Šoškić, koji vodi predmet protiv Katnića, ogorčen je nakon objavljivanja snimaka sa

Katnićeve dopune odbrane i Katnićevog podnošenja krivičnih prijava protiv njega, jer bi kroz ta dva mehanizma (svjedočenje i prijave) mogle biti razotkrivene Šoškićeve veze sa nekoliko crnogorskih biznismena, koje bi mogle dodatno urušiti njegovu profesionalnu reputaciju. Viši sud je nedavno, zbog Katnićevog zdravstvenog stanja, obavezao Specijalno državno tužilaštvo da u što kraćem roku ispita svjedoke u tom predmetu, pa je Šoškić nakon toga saslušao još šest fizičkih radnika koji su radili na imanju

Milivoja Katnića, kao i neke bivše policijske funkcionere. Sva svjedočenja koja je SDT obavilo ovih dana idu u Katnićevu korist, što stvara dodatne probleme SDT-u u istrazi koju vodi protiv bivšeg GST. Dodatno, uskoro bi pred Šoškićem mogao da se pojavi još jedan ključni svjedok čije bi svjedočenje moglo potpuno da sruši tezu SDT-a o pranju novca preko kupoprodaje placa.

Prema saznanjima M portala, u istrazi Katnićeve imovine napravljen je nepremostiv previd, jer se od početne tvrdnje da je Milivoje Katnić vlasnik tri kuće na naslijeđenom imanju došlo do podataka da je u njegovom vlasništvu samo jedna, a da ostalo pripada njegovom rođenom bratu i brataniću. R.P.

Ministar pravde razgovarao sa advokatom i članovima porodice žrtve silovanja

Smanjenje kazne ispitati do kraja

PODGORICA - Ministar pravde Andrej Milović i državni sekretar u Ministarstvu pravde Aleksandar Bakrač sastali su se sa advokatom i članovima porodice žrtve silovanja koja je u trenutku izvršenja djela bila maloljetna, a u vezi sa slučajem koji ovih dana izaziva veliko interesovanje crnogorske javnosti, prenosi CDM. Sastanak je, kako je saopšteno iz Ministarstva pravde, održan kako bi se razmotrilo nezadovoljstvo porodice u vezi sa presudom donijetom protiv učinioca tog krivičnog djela.

-Članovi porodice izrazili su nezadovoljstvo presudom, naglašavajući da smatraju da kazna nije adekvatna težini počinjenog djela. Istakli su da su očekivali strožu kaznu koja

Ukupan broj vakcinisanih HPV vakcinom 8.800, interesovanje osoba

Vakcinisano 612 dječaka pohvalno, ali ne i

PODGORICA – Od februara ove godine do danas 612 dječaka primilo je HPV vakcinu, a ukupan broj vakcinisanih je 8.800 – podaci su Instituta za javno zdravlje (IJZ). Specijalistkinja pedijatrije dr Snežana Šebek kaže za Pobjedu da je takav odziv pohvalan, ali ne i dovoljan, dok su iz IJZ Pobjedi kazali da broj vakcinisanih dječaka raste, te da su ostvareni više nego zadovoljavajući rezultati kada je imunizacija HPV vakcinom u pitanju, uzimajući u obzir da nije obavezna.

Gimnazijalac Jovan, koji je bez razmišljanja primio HPV vakcinu, ispričao je Pobjedi da ne vjeruje u teorije zavjere, već nauci i ljudima koji su se školovali da učine svijet sigurnijim i boljim.

- Mislim da je to pitanje odgovornosti prema sebi i drugima. Oni koji nijesu odgovorni prema sebi moraju da misle na druge - kazao je on.

Za njegov odgovoran odnos prema sebi, ali i drugima zaslužni su i njegovi roditelji koji su sa njim razgovarali o prednostima HPV vakcine, ali i informacije koje je tražio na internetu od provjerenih izvora. Specijalistkinja pedijatrije dr Snežana Šebek Pobjedi je kazala da je broj imunizovanih dječaka HPV vakcinom pohvalan za početak, ali ne i dovoljan.

- Informisanost javnosti o HPV vakcinaciji u Crnoj Gori pokazuje određeni napredak, ali uvijek postoji prostor za poboljšanje. IJZCG i domovi zdravlja sprovode kampanju za promovisanje vakcinacije protiv HPV-a, ciljajući prvenstveno djevojčice i dje-

čake do 18 godina, mada je kohortom zahvaćen i uzrast od 26 godina - kazala je dr Šebek. Saopštila je da je do sada ukupan broj vakcinisanih HPV vakcinom – 8.800.

- Kampanje vakcinacije uključuju redovne i vanredne vakcinacije i edukativne aktivnosti koje naglašavaju značaj vakcine u prevenciji karcinoma grlića materice i drugih vrsta raka. Informacije o vakcinaciji su dostupne u zdravstvenim ustanovama i preko medija, ali iako postoji značajan trud u promovisanju HPV vakcinacije, rezultati pokazuju da informisanost i prihvaćenost još nijesu na zadovoljavajućem nivou, što ukazuje na potrebu za daljim radom na edukaciji i motivaciji stanovništva - naglasila je dr Šebek. HPV je jedan od glavnih uzročnika karcinoma grlića materice, što je jedan od pet vodećih uzroka malignih bolesti žena u Crnoj Gori. Broj

kažu da je evidentno interesovanje za vakcinaciju djevojčica uzrasta od 10 do 14 godina, te da očekuju da će ono biti još veće. Dr Snežana Šebek apelovala je na roditelje da vakcinišu djecu

oboljelih od raka grlića materice je Crnu Goru svrstao u neslavni evropski vrh obolijevanja i umiranja. Prema procjenama Svjetske zdravstvene organizacije za 2020. godinu Crna Gora ima najveću dobno standardizovanu stopu obolijevanja (26,2/100.000 žena) i umiranja (10,5/100.000 žena) od raka grlića materice u Evropi. Takođe, HPV nosi ri-

bi poslala jasnu poruku o ozbiljnosti ovog krivičnog djela i pružila pravdu za žrtvu i njenu porodicu - navodi se u saopštenju.

Ministar Milović je saslušao članove te porodice i advokata, te izrazio duboko saosjećanje prema žrtvi i njenoj porodici.

-On je istakao da će se, u skladu sa zakonom i zakonskim mogućnostima ministra, založiti da se cijeli slučaj ispita do kraja. Takođe, naglasio je da će Ministarstvo pravde nastaviti da radi na unapređenju zakonskih okvira kako bi se ovakvi slučajevi efikasnije procesuirali i kako bi se pružila bolja zaštita žrtvama – navedeno je u saopštenju.

Milović i Bakrač izrazili su zahvalnost porodici i advokatu na iskazanoj hrabrosti i odlučnosti u borbi za pravdu. R.P.

Aktivna imunizacija u uzrastu do 15 do 18 godina

Aktivna imunizacija HPV vakcinom sprovodi se kod oba pola, uzrasta od 15 do 18 godina, kako bi se sustigao obuhvat ove vakcinacije.

- U ovoj grupi je vakcinisano 16,3 odsto djevojaka i 1,7 odsto momaka. Vakcinacija je moguća kod oba pola u uzrastu od 19 do 26 godina, s tim što se preporučuje osobama koje do tada nijesu stupile u seksualne odnose. U ovoj grupi je vakcinu pri-

Ginekološkinja u Domu zdravlja dr Željka Ralević istakla je da HPV pozitivnih žena u Crnoj Gori ima 14 odsto, a prema procjenama Globocana iz 2022. godine, broj novooboljelih žena od karcinoma grlića

milo 3,6 odsto djevojaka i manje od jedan odsto momaka. Procenat vakcinisanih u grupi od devet do 26 godina (rođeni od 1. januara 1997. do 31. decembra 2015) kod osoba ženskog pola iznosi 10,6 odsto, dok kod osoba muškog pola iznosi 0,9 odsto - podaci su Instituta za javno zdravlje.

zik i za muškarce. Dr Šebek je upozorila da je HPV virus najčešći izazivač anogenitalnog i orofaringealnog karcinoma kod dječaka. - Podatak koji djeluje ohrabrujuće jeste da smo na dobrom putu od 2022. godine, da je 68 zemalja EU počelo vakcinaciju muškaraca, među kojima je i naša zemlja. Muškarci su najčešće asimptomatski prenosioci - istakla je dr Šebek. Efikasnost vakcine kod muškaraca je 90 odsto (makar 10 godina) i predstavlja primarnu prevencu malignih bolesti izazvanih ovim virusom. Dr Šebek je apelovala na roditelje da vakcinišu djecu.

- Zdravlje djece je u vašim rukama, a mi smo tu da vam pomognemo - naglasila je ona.

Iz Instituta za javno zdravlje Pobjedi su kazali da broj dječaka koji su primili HPV vak-

Zdrava žena HPV izbaci iz svog organizma prosječno za dvije godine

materice je 58 na godišnjem nivou.

- Nije nužno da žene koje su pozitivne na HPV razviju

karcinom grlića, čak manje od jedan odsto je podatak kojim se barata u regionu. Bitno je raditi na imunitetu

jer zdrava žena HPV izbaci iz svog organizma prosječno za dvije godine. Potrebne su redovne kontrole, PAPA

MUŠKARCI SU NAJČEŠĆE ASIMPTOMATSKI PRENOSIOCI: Vakcinacija u Podgorici

dječaka –dovoljno

cinu raste, ali da je procentualno mnogo više djevojčica koje su se zaštitile od oboljenja izazvanih humanim papiloma virusom.

Proces HPV imunizacije u Crnoj Gori počeo je 26. septembra 2022. godine, a Institut je odlučio da zbog najboljeg imunog odgovora vakcine prvo dobiju djevojčice od devet godina. Tada se Crna Gora pridružila grupi od oko 100 država svijeta koje tu djelotvornu i visokobezbjednu vakcinu primjenjuju već 15 godina, a u pojedinim zemljama je obolijevanje od raka, koji je uzrokovan infekcijom, gotovo iskorijenjeno.

Epidemiolozi IJZCG ističu da se vakcinacijom postiže najbolja zaštita od ozbiljnih bolesti, uključujući i rak grlića materice. Svaka vakcinisana djevojčica pomaže u kontroli širenja infekcije time što sama ne učestvuje u njenom širenju. HPV je toliko čest da će više od 80 odsto nevakcinisanih muškaraca i žena biti inficirano u nekom trenutku svog života. Polno prenosivi tipovi HPV-a posebno su zastupljeni među mladima do 25 godina.

Djevojčica koja je vakcinisana prije nego što postane seksualno aktivna biće zaštićena od najčešćih i opasnih tipova virusa i neće dalje širiti virus na druge.

- HPV je takođe povezan sa rakom vulve, penisa, anusa, glave i vrata, kao i sa genitalnim bradavicama. Uvijek je bolje spriječiti HPV infekciju od kasnijih pokušaja liječenja bolesti koje ona izaziva - piše u preporukama Instituta.

Iz IJZCG su Pobjedi kazali da su ostvareni više nego zadovoljavajući rezultati kada je imunizacija HPV vakcinom u pitanju, uzimajući u obzir da nije obavezna, tj. da ne postoji kazna za roditelje koji odbi-

test, kolposkopija. Ako je sve u redu, HPV se samo prati. Ukoliko dođe do razvoja promjena na grliću materice,

Poznatog beogradskog arhitektu SPO

PODGORICA - Pripadnici Specijalnog policijskog odjeljenja su u četvrtak veče, bez ikakvog naloga, na Aerodromu Podgorica, prije leta za Beograd, praktično lišili slobode poznatog beogradskog arhitektu Aleksandra Petrovića zbog ispitivanja u Specijalnom državnom tužilaštvu, piše M portal.

Petrović prvo zadržan u hotelu, pa privođen u SPO i SDT na saslušanje

ju da zaštite svoje dijete ovom vakcinom.

- Prisutno je značajno interesovanje za vakcinaciju djevojčica uzrasta od 10 do 14 godina, tako da očekujemo da bude sve veće. Aktivna imunizacija protiv oboljenja izazvanih humanim papiloma virusom (HPV) se sprovodi kod djevojčica i dječaka uzrasta od devet do 14 godina (rođeni od 1. januara 2010. do 31. decembra 2015. godine) i ova grupa se smatra primarnom ciljnom za vakcinaciju. Od ukupnog broja djevojčica iz primarne ciljne grupe koje podliježu vakcinaciji imunizovano ih je oko 18 odsto, dok je procenat vakcinisanih dječaka 0,54 odsto - kazali su iz ove institucije. Naglašavaju da je Institut preduzeo brojne mjere kako bi istakli značaj imunizacije HPV vakcinom.

- Institut za javno zdravlje je sprovodio niz akcija i aktivnosti u vezi sa vakcinacijom protiv oboljenja izazvanih HPVom, a sve nakon jula 2019. godine, kada je NITAG dao preporuke za uvođenje HPV vakcine u program vakcinacije u Crnoj Gori. Započeta je edukacija zdravstvenih radnika, ali je pandemija kovid-19 zaustavila aktivnosti na pripremi za početak HPV vakcinacije, da bi se opet pokrenule u novembru 2021. Nastavljena je edukacija zdravstvenih radnika, roditelja, uslijedili su stručni sastanci sa međunarodnim organizacijama i formirana nacionalna radna grupa za HPV vakcinaciju - rečeno je iz IJZCG. Takođe, aktivno je distribuiran promotivni materijal i odrađena je dodatna kampanja putem društvenih mreža i televizije. - Tokom evropske sedmice imunizacije organizovana je vanredna vakcinacija, kao i kampanja vikendima u domovima zdravlja širom Crne Gore (za primarnu ciljnu grupu, tj. za pedijatrijsku populaciju koja podliježe ovoj vakcinaciji – uzrast od devet do 15 godina), a za populaciju od 16 do 26 godina u ambulanti za imunizaciju (IJZ) i u opštinskim higijensko-epidemiološkim službama domova zdravljakazali su iz Instituta za javno zdravlje. B. PRELEVIĆ

one se hirurškim tehnikama uklanjaju i tako se onemogućava da dođe do nastanka karcinoma grlića materice - pojasnila je dr Ralević i apelovala na žene da rade redovne ginekološke preglede.

Njemu je prvo rečeno da će procedura biti brzo završena, ali je zadržan prvo u hotelskoj sobi uz policijsku pratnju, a potom odveden u prostorije SPO i u SDT na saslušanje, pri čemu su mu oduzeti telefon i laptop, opet bez ikakvog pisanog naloga. U prostorije SPO i SDT Petrović je odveden službenim automobilom SPO. Petrovića su saslušavali tužioci Miloš Šoškić i Miroslav Turković, prvi u okviru istrage protiv bivšeg visokog policijskog funkcionera Zorana Lazovića, a drugi u okviru istrage koja se vodi protiv biznismena Aleksandra Mijajlovića Pripadnike Specijalnog policijskog odjeljenja zanimalo je da li su arhitektu za uređenje enterijera angažovali Lazović, Mijajlović i kompanija Bemax. Nakon što im je odgovorio da Bemax jeste, ali ne i

Mijajlović i Lazović, te da mu je najveći klijent u Crnoj Gori vlasnik kompanije „Voli“ Dragan Bokan, službenici su mu odgovorili da ih to ne zanima. Njih je takođe zanimalo da li Petrović poznaje bivšeg predsjednika Crne Gore Mila Đukanovića i kako ga je upoznao, na što im je odgovorio da ga je sa Đukanovićem davno upo-

znao njegov pokojni otac, takođe poznati arhitekta Zoran Petrović Istražitelji su se interesovali i za to da li arhitekta zna ko je vlasnik jednog stambenog objekta u Podgorici, a na arhitektin odgovor da je to, koliko je njemu poznato, biznismen Vlado Ivanović, što je istražitelje vjerovatno najviše izner-

U Austriji uhapšena četrnaestogodišnjakinja iz Crne Gore

Planirala teroristički

PODGORICA – U Austriji je uhapšena četrnaestogodišnjakinja iz Crne Gore koja je, prema pisanju austrijskih medija, planirala teroristički napad na Jakominiplac u Gracu, a istražitelji iz Štajerske državne kancelarije za državnu bezbjednost i borbu protiv ekstremizma su to uspjeli da spriječe.

Prilikom pretresa kuće, kako pišu Klajne cajtung (Kleine Zeitung) i Di prese (Die Presse), istražitelji su zaplijenili sjekiru i nož.

- Četrnaestogodišnjakinja, koja je crnogorska državljanka, sada je u pritvoru - navodi se u tekstu i dodaje da je ona prije nekoliko dana napunila 14 godina i stoga krivično odgovorna.

Informacija o planiranom napadu došla je od jednog evropskog bezbjednosnog organa. Na taj način su lokalni istražitelji iz Štajerske državne kancelarije za državnu bezbjednost i borbu protiv ekstremizma (LSE) ušli u trag prvobitno nepoznatim osobama.

- Policajci su obezbijedili razgovor u kojem je mlada djevojka iz Graca navodno prijavila planirani teroristički napad na Jakominiplac u Gracu. Tinejdžerka je već pripremila oružje - sjekiru i nož - kao i potpuno crnu odjeću za zločin. Četrnaestogodišnjakinja je poslala slike ,,istomišljenicima“ u inostranstvo preko servisa za slanje poruka

Telegram. Cilj napada su bili ,,nevjernici“ - navodi Klajne cajtung.

PRONAĐENI SU VIDEO-SNIMCI

Koristeći istoriju ćaskanja i aktivnosti na društvenim mrežama, državna policija Štajerske je uspjela da istraži četrnaestogodišnjakinju koja živi u Gracu.

- Istražitelji su izvršili pretres kuće tinejdžerke iz Crne Gore po nalogu javnog tužilaštva u Gracu. Zvaničnici su zaplijenili oružje, odjeću i nekoliko nosača podataka. U okviru inicijalnog pregleda, istražitelji su naišli na različite propagandne materijale Islamske države, kao i na brojne video-snimke borbi i pogubljenja. Prethodne istrage su takođe pružile dokaze o aktivnostima na relevantnim forumima za ćaskanje. Nosioci podataka se sada forenzički procjenjuju - navodi se u tekstu.

BEZ PRIZNANJA

Tokom saslušanja, kojem su prisustvovali i zakonski staratelj i branilac, četrnaestogodišnjakinja nije sarađivala, niti je priznala. Ona je do sada odbijala da daje bilo kakve informacije. Dalje istrage su u toku. Nakon sudskog odobrenja, javni tužilac u Gracu je naredio da se ona uhapsi i pošalje u zatvor Jakomini. Određen joj je istražni zatvor jer je postojala opasnost od izvršenja krivičnog djela i njegovog prikrivanja.

- Prijetnja je bila veoma konkretna i u svakom slučaju je

viralo, pa su Petroviću odgovorili ironičnim smijehom. Kada je konačno završeno ispitivanje i praktično lišavanje slobode bez naloga, dok su pripadnici SPO vraćali Petrovića u podgorički hotel, gdje je trebalo da boravi do narednog leta za Beograd, jedan od pripadnika SPO je Petroviću kazao „Evo ti ih pajtosi“, jer je kroz prozor automobila na ulici uočio biznismene Ranka Ubovića, Aleksandra Mijajlovića, Vlada Ivanovića i advokata Zorana Piperovića - Ti su ljudi očito zadojeni mržnjom. Nije njima zamjeriti poslije četiri godine trovanja od zna se koga, dobro je da ne biju. Nevaspitano je do zla boga, ali neka im starješine to rasprave sa njima, iako slično misle - kazao je advokat Piperović za M portal na pitanje da prokomentariše ponašanje SPO prema beogradskom arhitekti. R.P.

napad u Gracu

morala da se shvati veoma ozbiljno, inače sud ne bi odredio istražni pritvor - objašnjava portparol policije austrijskom mediju Klajne cajtung.

Da li četrnaestogodišnjakinja ima i druge ,,saveznike“ u Gracu osim svojih onlajn aktivnosti predmet je istrage.

- Nakon ključnih dojava od evropskog bezbjednosnog organa, istražitelji su tokom sopstvenih istraga postali svjesni ove mlade žene i njenih veza sa Gracom i prenijeli dojavu dalje - objašnjava portparol policije.

Ne zna se tačno kada je trebalo da se dogodi napad, ali policija pretpostavlja da je bio neizbježan.

,,DIGITALNA“ RADIKALIZACIJA

Nalazi u posljednjih nekoliko godina pokazuju jasan trend radikalizacije i preko digitalnog prostora, prema Direkciji državne policije Štajerske. Posebno su mladi podložni ovoj vrsti ekstremističke propagande. Radikalizovani ljudi su često nasilni i ideološki skloni, posebno prema Islamskoj državi, ali obično nemaju direktan kontakt sa terorističkim organizacijama. Visok status Islamske države među mladom generacijom zasniva se prije svega na količini i kvalitetu propagandnog sadržaja dostupnog na mreži, koji je veoma privlačan tinejdžerima i mladim odraslim osobama. Prema riječima stručnjaka, sadržaj je lako dostupan i može se samostalno konzumirati. U 2023. godi-

ni mladi radikali su imali tendenciju da formiraju grupe onlajn i van mreže, kako pokazuje aktuelni izvještaj Saveznog zavoda za zaštitu ustava Ministarstva unutrašnjih poslova.

PRVE REAKCIJE

Guverner Kristofer Dreksler (OVP) je rekao da islamizam, radikalizam i mržnja prema drugima ne smiju da imaju ni milimetar prostora u našem društvu.

On je zahvalio policiji i pozvao na oštre kazne „za ovaj nevjerovatan radikalizam“.

Dreksler poziva i vlasti da dozvole nadgledanje internet komunikacije.

- Ministar pravde ovdje konačno mora da preduzme akcijuocijenio je guverner.

Kancelarija za zaštitu ustava Austrije preduzima dosljedne mjere protiv svih oblika ekstremizma, rekao je ministar unutrašnjih poslova Gerhard Karner (OVP) u subotu.

- Zahvaljujem prije svega istražiteljima Državnog ureda za zaštitu države i borbu protiv ekstremizma u Štajerskoj. Njihovi napori spriječili su napad ekstremista - dodao je on.

Mario Kunasek je kazao da incident otkriva neuspjeh donosilaca političkih odluka na državnom i saveznom nivou posljednjih godina. - Ono što je potrebno jeste odlučan stav protiv pristalica radikalnog islama i brzo uvođenje zakona o zabrani političkog islama u Austriji - rekao je on. Jasmina MILOŠEVIĆ

Željka Ralević

Aerodrom Podgorica

Ove godine navršava se vijek od smrti Franca Kafke, jednog od najvećih prozaista

PODGORICA – Dragi

Maks, moja posljednja molba: sve što se u mojoj ostavštini može naći, od dnevnika, rukopisa, tuđih i mojih pisama, crteža i slično, bez ostatka i čitanja spali. Tvoj Franc Kafka –pisalo je na ceduljici koju je Maks Brod pronašao 1924. u Pragu, pospremajući radni sto svog prijatelja Franca Kafke, koji je nedugo prije toga umro u sanatorijumu. Posljednja želja prijatelja, po svim zakonima morala i zdravog razuma, svakako je nešto što treba ispoštovati, no pogled na istoriju svjetske književnosti danas bi bio posve drugačiji da je Maks Brod ispunio Kafkino zavještanje.

U čitavom svijetu ove godine se različitim manifestacijama i festivalima obilježava važan književni jubilej – 100. godišnjica Kafkine smrti. O uticaju koji je ovaj njemački pisac jevrejsko-češkog porijekla izvršio u svjetskoj književnosti možda ponajbolje govori činjenica da danas postoji termin ,,kafkijanstvo“ za specifično stanje duha opisano u njegovim djelima iliti, prema Oksfordskom rječniku, nešto što ukazuje na „ugnjetavačke ili košmarne osobine“. Takođe, termin ,,kafkijanska atmosfera“ ušao je u teoriju književnosti kako bi se opisale nadrealne situacije po uzoru na one koje je stvarao Kafka, posebno u djelima ,,Proces“, ,,Zamak“ i ,,Preobražaj“.

PET NASLOVA

Postoji još jedan, manje poznat, Kafkin testament u kojem on pominje pet svojih naslova: „Ložač“, „Preobražaj“, „Presuda“, ,,Seoski ljekar“, „Kažnjenička kolonija“ i „Umjetnik u gladovanju“.

- Kada kažem za ovih pet knjiga i za ovu pripovijetku da vrijede,

I usred najcrnje tame znao je za kontratežu svjetlosti

s tim ne mislim da se ponovo štampaju i prenose na sljedeće generacije, upravo suprotno, ako bi se potpuno izgubile, to bi bilo u potpunoj saglasnosti s mojom istinskom željom - napisao je Kafka u svom drugom testamentu, 29. novembra 1922.

Nedugo nakon prijateljeve smrti, u periodu od 1925. i 1927, Brod je objavio romane ,,Proces“, ,,Dvorac“ i ,,Amerika“. I to nije bio jedini put da je spasio Kafkino djelo. Nacistička propaganda je i prije početka Drugog svjetskog rata imala negativno mišljenje o njegovom djelu s obzirom na njegovo jevrejsko porijeklo, pa su širom Trećeg rajha njegove knjige završavale na lomači. Prije ulaska nacističke vojske u Prag 1939. godine Brod s ostavštinom svog prijatelja bježi u Palestinu, spasivši tako svoj život i književno djelo Franca Kafka, koje bi definitivno bilo uništeno da je dopalo u ruke nacistima. Osim romana i pripovjedaka, upečatljiv dio njegovog opusa predstavljaju i pisma koja je slao – naročito ona Čehinji, talentovanoj književnici Mileni Jesenskoj – prepuna strepnji, nadanja i zaljubljenosti, pisma koja su svjedočanstvo jedne neobične ljubavi. Takođe, Kafka je nesumnjivo jedan od autora koji je presudno uticao na razvoj egzistencijalizma, izvršivši ogroman uticaj na Žana Pola Sartra i Albera Kamija O glavnim karakteristikama njegove poetike, uticaju na svjetsku književnost, njegovoj aktuelnosti danas – 100 godina nakon smrti, te o kafkijanskoj atmosferi kao stvarnosti savremenog svijeta, razgovarali smo sa crnogorskim književnikom i

d. malidžan

filmskim kritičarom Aleksandrom Bečanovićem, piscem Nikolom Nikolićem i pjesnikom Borisom Đurovićem. Na ovu temu je pristala da govori i hrvatska pjesnikinja Monika Herceg, no uprkos uvjeravanjima ova književnica nije ispunila svoje obećanje, te u ostavljenom roku, bez objašnjenja, nije odgovorila na postavljena pitanja.

TJESKOBA

Kafka je, prema riječima Bečanovića, pisac moderne alegorije.

- Dok je ranije alegorija služi-

BEČANOVIĆ: Kafka - iako je njegov ton u konačnici alegorijski - upotrebljava ,,pragmatičan“, ,,informativni“ jezik, koji je namjerno lišen stilizacije upravo da bi naglasio proces alijenacije

Širom svijeta obilježava se važna godišnjica

Vijek od smrti Franca Kafke u cijelom svijetu obilježava se različitim kulturnim i umjetničkim manifestacijama. U Engleskoj će biti upriličena izložba Kafkinih pisama, koja će biti otvorena u oksfordskoj biblioteci Bodleana 30. maja. Ova izložba će otkriti, kroz rijetko viđene doku-

mente, rukopise i prepiske, svjetliju stranu čuvenog pisca.

Goethe-Institut iz Zagreba, u saradnji s Literaturhaus Stuttgart i strip-crtačem Nikolasom Mahlerom od 6. maja u Zagrebu prikazuje izložbu pod nazivom ,,Komplett Kafka“ s odlomcima iz biografskog stripa

o Kafki koji je napisao i nacrtao Mahler. Izložba će biti otvorena do 24. maja. Ovih dana završen je sedmodnevni festival u Beogradu pod nazivom ,,K. Kafka, sada“, koji je okupio autore iz Srbije, Austrije i Češke i kroz raznovrstan umjetnički program osvijetlio lik i djelo slavnog pisca.

U Crnoj Gori ovaj jubilej još nije obilježen, niti je o tome bilo ikakvih najava.

ĐUROVIĆ: Kafka umije da provocira sva ljudska čula, pa nakon svakog novog čitanja se istovremeno ośeća slast i gorčina, a u tome leži samo jedna u nizu Kafkinih ,,drugosti“

la da ,,pojasni“ značenja kako bi čitalac jasnije vidio kako neki narativ može imati, recimo, filozofske poruke, Kafka radikalno mijenja pristup. Naime, za njega alegorija nije tu da ublaži ili razumijevajući približi stvari, nego da poentu učini još dvosmislenijom i ,,neodređenijom“, štoviše da pokaže da baš ono što nam fali jeste - sam smisao koji se može odrediti ljudskoj egzistenciji - rekao je Bečanović.

Dok su ostali pisci pokušavali da ponude makar utjehu, ističe Bečanović, Kafka insistira na sveprožimajućoj anksioznosti koja potresa biće.

- Anksioznost je duboko prisutna, ali je neuhvatljiva, bez spoljašnjeg referenta, bez mogućnosti da se metaforički izmjesti: otud Kafka i može da ponudi – bez povišavanja intonacije – tako uvjerljiv i tako precizan portret modernog društva koje je presudno obilježeno tjeskobom - kazao je Bečanović.

On ističe da je strašni Kafkin zaključak u tome da čovjek nema više nikakvu zonu komfora.

- Velike religiozne, filozofske, kulturne ideje su se istrošile: ostala je samo prazna stvarnost institucija, otuđeni birokratski mehanizam koji ,,upravlja“ svijetom i pojedincima u njemu. U ranijim vremenima, ljudi su barem – ako im je sudbina bila nenaklonjena – mogli da imaju iluziju o pravdi i iskupljenju, ili o glamuru tragedije, u modernom dobu egzistencija se svodi ili trivijalizuje na birokratsku omašku ili grešku –istakao je Bečanović, te dodao da ne postoji adresa kojoj bi se savremeni čovjek požalio, jer

je sve osuđeno na uzaludno ponavljanje birokratskih procedura u kojima je i sam jezik beskrajno ,,osiromašen“ i sveden na mehaničke fraze. Kafkina poetika, prema njegovim riječima, ključno je određena upravo tom novom situacijom u kojoj je jezik lišen svoje (tradicionalne) pjesničke funkcije, koja je možda podjednako neefikasna, ali makar pruža estetski užitak.

- Kafka – iako je njegov ton u konačnici alegorijski – upotrebljava ,,pragmatičan“, ,,informativni“ jezik koji je namjerno lišen stilizacije upravo da bi naglasio proces alijenacije. To je taj novi, kafkijanski košmar: noćna mora koja nije izražena dramatičnom retorikom, patosom ili hiperbolom, već ,,puko“ realističkim jezikom. Za Kafku, košmar je stvar faktografije, a ne melodrame ili histerije: strah - ili stres - najopasniji je kada je banalizovanistakao je Bečanović. Slično Bečanoviću, Nikolić doživljava Kafku kao „velikog majstora alegorije“. - Njegov modernistički pristup čini da se čitalac maksimalno sjedinjuje s radnjom, postaje neizostavni akter, pa često ima utisak prikrivenog svjedoka ili, na kraju, nekog ekskluzivnog tumača. A otvorenost (neko će reći nedorečenost) njegove poetike odbija bilo kakva semantička fiksiranja. Kafkin jezik je prohodan, lišen suvišnosti, što plete zavodljivu alegorijsku nit. Tek naknadno shvatite koliko je smisaonih slojeva kompresovano unutar jednog, naizgled, jednosmjernog toka – rekao je Nikolić. Kafka, smatra Nikolić, predstavlja čvrstu kariku koja povezuje epohe. Prema njegovim riječima, naslanjao se na Fon Klajsta, pa i Dostojevskog, da bi potom svojom netipičnom vizijom svijeta generisao pojavu egzistencijalizma. - Živio je u prekretničkim godinama i kao da je nešto od te atmosfere totalne neizvjesnosti usadio u svoj jezik. Možemo ga gledati kao neki izuzetno osjetljivi seizmički aparat, koji registruje društvene po-

Jedan od plakata koji najavljuje obilježavanje godišnjice od smrti Franca Kafke

Spomenik Francu Kafki u Pragu

svjetlosti

NIKOLIĆ: Možemo ga gledati kao neki izuzetno osjetljivi seizmički aparat, koji registruje društvene potrese. Zato je neprestano balansirao između melanholije i humora

trese. Zato je neprestano balansirao između melanholije i humora - to su bili njegovi odbrambeni refleksi. Analiza tadašnje stvarnosti (a ni današnja nije umnogome drukčija) teško je zamisliva bez Kafkinih socioloških presjeka – kazao je Nikolić.

I dan danas je, ističe on, mnogo negativnih pojava koje je Kafka još davno detektovao.

- I dalje nas more otuđenost, strah pred levijatanskom pojavom društvenog sistema, birokratizacija koja dehumanizuje i često obesmišljava duhovne potrebe savremenog čovjeka. No, ne treba zaboraviti ni subverzivnu notu Kafkinog djela. I usred najcrnje, nepojmljive tame, znao je provući ideju o makar i minimalnoj kontrateži svjetlosti – kazao je Nikolić. U mnogim aspektima, kaže Nikolić, živimo kafkijansku svakodnevicu kao stvarnost.

- Ne griješe mnogo oni koji u Kafkinom djelu vide kritiku kapitalizma. Čovječanstvo se preigralo u isrpljivanju resursa – materijalnih, ali i duhovnih – pa je anemičnost logična posljedica te vodeće filozofije prežderavanja – istakao je Nikolić.

OTUĐENOST

Kafka je, smatra Đurović, teško prilagodljiv stilskim formacijama, pa svrstavanje njegovog izraza u književne pravce uvijek rađa novi znak pitanja.

- Poetika njegovog stvaralaštva je obojena egzistencijalizmom, on istovremeno nudi smisao i

pisaca

Najbliže selo

Od mnogobrojnih zapisa koje je Franc Kafka iza sebe ostavio, samo je desetak tekstova obilježio naslovom, što svjedoči o svijesti pisca koju je posjedovao - imenovao je one tekstove koji su bili prozno uobličeni i misaono zaokruženi. O tome svjedoči zapis ,,Najbliže selo“ iz 1916. godine. „Moj deda je imao običaj da kaže: Život je začudo kratak. Sada, kada ga se prisjećam, on mi se toliko sažima da, na primjer, jedva shvatam kako se neki mlad čovjek može odlučiti da odjaše u najbliže selo, bez bojazni da – uopšte ne uzimajući u obzir moguće nesrećne slučajeve – već i trajanje običnog života, koji srećno protiče, ni blizu neće biti dovoljno za takav jedan put.“

besmisao ljudskog života. Gradeći svog junaka, Kafka čitaoce poziva na razmišljanje o mnogim postupcima koje je njegov junak mogao da preduzme, ali nije. Književnim postupkom kao oblikovanjem neke drugačije dimenzije stvarnosti Kafka umije da provocira sva ljudska čula, pa nakon svakog novog čitanja se istovremeno ośeća slast i gorčina, a u tome leži samo jedna u nizu Kafkinih ,,drugosti“ – rekao je Đurović. Čitajući Kafku, prema riječima Đurovića, otkrivamo nove vidike sopstva, ali i preispitujemo funkciju stečenih modela koji obrazuju ono što jesmo.

- Najgore i najbolje što može da nam se desi čitajući jeste da nesumnjivo i istovremeno pronalazimo sebe u dželatima i u žrtvama iz njegovih djela. Takva samospoznaja u nama budi ratove koji ne bi smjeli da prestanu da tinjaju – jer dok traju znaćemo da ono ljudsko ontološko u nama nije iščezlo – istakao je Đurović. Nije siguran da Kafku može nazvati prorokom, ali ,,ne može ni tvrditi da to nije“.

- Śetimo se samo pripovijetke ,,Preobražaj“ – zapitajmo se koliko smo okrenuti pojedincu u nevolji, do kojih se tančina želimo baviti problemima nama dragih ljudi, te da li se naše požrtvovanje pretvara u odbačanje – rekao je Đurović. Naš svijet, prema njegovim riječima, polako poprima otuđenost kafkijanskog svijeta u kojem je empatija nepostojeći element.

- Od smrti autora je prošlo 100 godina, toliko je i našem svijetu od onomad trebalo da jednom nogom zađe u Kafkin svijet, a za svega 50 godina tamo će zagaziti i druga noga - čime ćemo potvrditi slutnje autorovog proročkog potencijalaistakao je Đurović. Andrija RADOVIĆ

U Galeriji MSUCG promovisana monografija vajara Mija Mijuškovića

Pjesnik ,,kamenog neba“ Crne Gore

PODGORICA - Promocija monografije crnogorskog vajara Mija Mijuškovića održana je u Galeriji Muzeja savremene umjetnosti Crne Gore.

Govorili su predsjednica

ICOM-a Međunarodnog savjeta muzeja u Crnoj Gori dr Anastazija Miranović, kustos izložbe dr Nikola Marković, a kratko se obratila i kustoskinja Nikolina Zuber koja je istakla da je Mijušković djelom obilježio prostor cijele bivše Jugoslavije i bio stvaralački neiscrpno povezan sa Crnom Gorom i njenim kamenom. Publika je mogla da pogleda i isječak iz filma ,,Početak početka“, koji je prikazan 1997. godine, a u kojem svjetski poznati vajar Bernard Matemera govori o Miju kao jednom od najvećih vajara evropskog kontinenta koji je svojim djelima na njega ostavio najveći utisak.

Miranović je kazala da je Mijo Mijušković bio pjesnik ,,kamenog neba“ Crne Gore.

- Mijova akademija je bila Priroda. Od nje je sve naučio. Pred i sa njom je polagao i padao na ispitima. Stvorivši autohtono/autonomno djelo, zasebni svevremeni entitet koji opstaje i kada ga namjerno zanemaruju, zaboravljaju i ruše, ono se ponovo reinkarnira, rekonstruiše/redefiniše u novu oblikovnost - kazala je Miranović. Prema njenim riječima, Mi-

jušković je u kamenu klesao i polirao svoje misli, ne u želji da reprodukuje svijet, već u stamenom nastojanju da uobliči njegove očiglednosti.

- U kamenoj materiji čuvao je izvornost, ničim ne skrnaveći njenu autohtonu ljepotu. Naprotiv, u egzekutivnom smislu, materijalizacija ideje prati zatečenu suštinu kamena - kazala je Miranović. Ona je naglasila da ,,Kameni portreti“ Mija Mijuškovića, animalni i ljudski u isto vrijeme, nose karakter, emociju i stav.

- U njegovim skulpturama osjećamo dihotomiju bića pri-

rode - krhkog, poroznog, nestalno-nestvarnog i jednako prisnu čvrstinu, stamenu odlučnost, toplo-hladnu taktilnost, dramsko-lirsku poetičnost, baš kao što je i sam bio satkan - od najmekšeg senzitivnog materijala i onog dijamantske tvrdoće, tvrdoglave upornosti i strastvene žestine stvaranja - kazala je Miranović. Marković je istakao da je rad Mija Mijuškovića vrlo složen.

- Način na koji je on istraživao materijal koji je koristio je vrlo specifičan. Trošio je mnogo vremena na to da pronađe kamen koji ima određenu duhovnost. Mijo je volio da

naglasi da nikada nije htio da posiječe neko stablo kada hoće da pravi skulpturu u drvetu, nego je uvijek tražio nešto što je „posljedica“, gdje je on činom umjetničkog procesa mogao da ponudi vaskrsavanje tom segmentu drveta - kazao je Marković. Podsjetimo, promocija monografije dio je pratećeg programa izložbe radova Mija Mijuškovića, koja je otvorena do 25. maja u Galeriji MSUCG, a koja je realizovana u saradnji sa galerijom ,,ForA“ iz Berlina. Ovaj program realizovan je u sklopu obilježavanja svjetske manifestacije ,,Noć muzeja“. A. Đ.

Narodni muzej predstavio novi vid istraživanja postavki u muzejskim jedinicama

PODGORICA - Narodni

muzej Crne Gore predstavio je novi vid prezentacije muzejskih postavki kroz interaktivne ture koje su urađene u saradnji sa timom mobilne aplikacije Naratour. Aplikacija omogućava istraživanje muzeja kroz gamifikaciju, pa posjetioci postaju protagonisti priča igranjem uloga, kao fiktivni ili istorijski likovi, rješavanjem zagonetki i tragova dok istražuju postavke muzeja i pronalaze njegove priče, saopšteno je iz Narodnog muzeja.

- Priča se igra samostalno ili u timu, a pokreće se skeniranjem QR koda na ulazu u muzeje. Dostupna je na i crnogorskom i na engleskom jeziku. Interaktivne ture napravljene su za Etnografski muzej i Njegošev muzej - Biljarda, a u narednom periodu biće urađene i za ostale muzejske jedinice –navodi se u saopštenju.

Ovim vidom prezentacije, kako navode iz Muzeja, cilj je privući novu, mlađu i digitalno profilisanu publiku i stvoriti novu interpretaciju stalnih postavki muzeja, čineći posjetu zanimljivijom. Svaka interaktivna tura je priča u kojoj posjetilac ima glavnu ulogu te tokom obilaska pronalazi tragove i rješava niz izazova

dok se priča ne završi. Izazovi dolaze u obliku zagonetki, a mogu se riješiti samo vizuelnom ili fizičkom interakcijom s eksponatom i njegovim okruženjem, što znači da posjetilac mora biti u muzeju. Svaki uspješno riješen izazov otkriva zanimljive edukativne činjenice o muzejskim postavkama. Aplikacija Nara -

tour omogućava jedinstveno iskustvo istraživanja muzeja na potpuno nov način. Njena dodana vrijednost je što služi i kao vodič kroz muzeje. Aplikacija je dostupna besplatno. Pored toga, Narodni muzej Crne Gore je uradio i audio vodiče za sve muzejske jedinice: Njegošev muzej - Biljarda, Muzej kralja Nikole, Etnografski muzej, Istorijski muzej - stalna postavka, Umjetnički muzej, Njegošev mauzolej i Njegoševu rodnu kuću, na crnogorskom, engleskom i francuskom jeziku. Vodiči su prilagođeni osobama s oštećenim sluhom i vidom, jer sadrže i tekstualni dio koji prati audio format. Interaktivne ture i audio vodiči rezultat su saradnje Narodnog muzeja Crne Gore i hrvatske firme Naratour iz Rijeke, koja već uspješno sarađuje sa više od 30 muzeja i galerija u regionu, a osvojili su i glavnu nagradu Zagrebačkog inovacijskog centra ZICER. R. K.

Predstavljanje monografije među Mijovim skulpturama

MAMAC ZA MLADE: Djeca istražuju mogućnosti nove aplikacije NM

Stanje premijera Fica suviše teško da bi mogao biti prevezen u Bratislavu

BRATISLAVA - Stanje slovačkog premijera Roberta Fica poslije atentata u srijedu i dvije operacije je stabilizovano, ali i dalje teško, tako da prevoz iz bolnice u Banskoj Bistrici u Bratislavu ili inostranstvo sada ne dolazi u obzir, saopštili su juče slovačka ministarka zdravlja Zuzana Dolinkova i vicepremijer, ministar odbrane Robert Kalinjak -Razgovaramo sa premijerom uz ograničene mogućnosti. Te povrede su iscrpljujuće. Potrebno mu je što više odmora i prostor za ljekare koji rade na tome da njegovo stanje krene ka povoljnoj prognozi. Još nijesmo pobijedili - kazao je Kalinjak na konferenciji za novinare u Ruzveltovoj bolnici, gdje leži premijer. Vicepremijer i najbliži Ficov saradnik rekao je da narednih dana zbog teškog stanja ne dolazi u obzir da premijera prevezu na dalje liječenje u Bra-

tislavu ili inostranstvo, odakle je stiglo mnoštvo ponuda pomoći. -Ne mislim da ga trenutno čekaju dalje operacije. Nijesam ljekar, ali upravo jučerašnja je potvrdila da je prva obavljena dobro i treba da spriječi dalje komplikacije. Rizik je veliki i stanje je ozbiljno, jer poslije takvih povreda reakcija orga-

nizma može da izazove mnogo komplikacija. Kritično je četiri do pet dana. Možda ćemo sjutra biti veći optimisti- rekao je Kalinjak.

Vicepremijer je podsjetio da je prognoza prvog dana, u srijedu, kada je u mjestu Handlova u centralnoj Slovačkoj 71-godišnji Slovak Juraj Cintula ispalio

Predsjednik Ukrajine očekuje da će ruska vojska proširiti ofanzivu na sjeveru i istoku zemlje

Zelenski odbacio

ideju o primirju tokom

Olimpijskih igara, ne vjeruje Putinu

KIJEV - Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski odbacio je ideju o „primirju“ u ratu sa Rusijom za vrijeme Olimpijskih igara u Parizu, za koje se zalaže francuski predsjednik Emanuel Makron. On je dodao da bi primirje „išlo naruku neprijatelju“. - Zamislimo na trenutak da dođe do prekida vatre. Prije svega, ne vjerujemo (ruskom predsjedniku Vladimiru) Putinu. Drugo, on neće povu ć i svoje trupe. Treće, ko garantuje da Rusija neće iskoristiti priliku da dovede

svoje trupe na našu teritoriju - rekao je Zelenski u intervjuu AFP-u. Makron se zalaže da se uspostavi primirje širom svijeta tokom trajanja Olimpijskih igara.

Pariz je doma ć in Ljetnjih olimpijskih igara od 26. jula do 11. avgusta.

Zelenski je izjavio i da očekuje da će ruska vojska proširiti ofanzivu na sjeveru i istoku Ukrajine sa ciljem da zauzme Harkov.

- Pokrenuli su operaciju koja se može sastojati od nekoliko talasa, a ovo je prvi - rekao je

Zelenski, takođe za AFP.

Istakao je da je, uprkos ruskom napredovanju posljednjih dana u Harkovskoj oblasti, situacija za ukrajinske snage bolja nego prije sedmicu, kada su snage Kremlja iznenada prešle granicu.

Prema mišljenju ukrajinskog predsjednika, Rusija želi da napadne Harkov, drugi po veličini grad u zemlji.

Zelenski je rekao i da, kada je riječ o sistemima PVO, Ukrajina danas ima „25 odsto onoga što joj je potrebno da odbrani Ukrajinu“.

Ukrajini bi bilo potrebno 120 do 130 aviona tipa F-16 ili drugih borbenih aviona kako Rusija ne bi imala nadmoć u vazduhu, rekao je Zelenski.

- Nalazimo se u apsurdnoj situaciji u kojoj se Zapad plaši da Rusija izgubi rat, a u isto vrijeme ne želi da Ukrajina izgubi - smatra ukrajinski predsjednik.

Rusija je ostvarila najveći teritorijalni napredak od kraja 2022. godine, sa osvojenih oko 257 kilometara kvadratnih samo u Harkovskoj oblasti, navodi AFP.

Atentatoru određen pritvor

Osumnjičeni za napad na slovačkog premijera Roberta Fica Juraj Cintula priznao je juče krivicu pred sudom, nakon čega mu je određen pritvor. Kako prenose slovački mediji, Cintula je juče sproveden Specijalizovanom krivičnom sudu u gradu Pežinoku, uz posebne

mjere bezbjednosti, a u prostorije suda nijesu mogli da uđu ni novinari ni javnost.

Desetine regionalnih policajaca i specijalaca raspoređeno je ispred zgrade suda, prenosi SMI. Nadležni tužilac je u petak uputio sudu prijedlog o izvršnom pritvoru za 71-godišnjeg muškarca iz Levica, koji je u srijedu poslije sjednice Vlade više puta pucao u premijera Roberta Fica i teško ga ranio.

pet hitaca iz pištolja u premijera, bila jako loša, jer pucnji u stomak obično završavaju fatalno. Kalinjak je naglasio, povodom riječi mađarskog premijera Viktora Orbana da će Robert Fico jako nedostajati u narednim mjesecima zbog dešavanja u Evropskoj uniji i rata u Ukrajini, da se ništa ne mijenja na tome kakvu politiku vodi slovačka vlada, iako je premijer u bolnici, a da Vladu glavni zadatak čeka kod kuće. -Moramo da naučimo ponovo demokratiju da hoda. Fica su častili najgorim epitetima, govorili zaustavimo zlo. Kakvo zlo? Vlade desnice su se uvijek raspadale i frustracija iz njihovog neuspjeha izrodila se u atentat. Treba da se vratimo u 2010. godinu, kada su se svi osjećali dobro, političari, nevladine organizacije, mediji - rekao je Kalinjak.

Poljska ulaže oko 2,5 milijardi dolara u jačanje bezbjednosti granice sa Rusijom i Bjelorusijom

Grade vojna utvrđenja

VARŠAVA - Poljska će uložiti oko 2,5 milijardi dolara u jačanje bezbjednosti svojih granica sa Rusijom i njenim saveznikom Bjelorusijom, rekao je juče premijer te zemlje Donald Tusk Tusk je istakao da je već počeo rad na projektu „Štit -Istok“, koji uključuje izgradnju odgovarajućih vojnih utvrđenja, prenosi AP. Poljska predstavlja istočno krilo NATO i Evropske unije, a Tusk je istakao da ona snosi dodatnu odgovornost za evropsku bezbjednost.

- Donijeli smo odluku da investiramo u našu bezbjednost i prije svega u sigurnu istočnu granicu oko 10 milijardi zlota (2,5 milijardi dolara) - rekao je Tusk.

Dodao je da otvaraju veliki projekat izgradnje sigurne granice, uključujući sistem utvrđenja i oblikovanja terena, koje će granicu učiniti neprobojnom za potencijalnog neprijatelja.

-Počeli smo sa ovim radovima kako bismo poljsku grani-

Protesti u Gruziji urodili plodom

cu učinili sigurnom u vrijeme mira i neprobojnom za neprijatelja u vrijeme rata - dodao je on obraćajući se poljskim trupama u Krakovu, povodom obilježavanja 80 godina od savezničke pobjede u bici kod Monte Kasina protiv nacista, tokom Drugog svjetskog rata.

TBILISI - Predsjednica Gruzije Saloma Zurabišvili stavila je veto na takozvani ruski zakon, čije je donošenje dovelo do višenedjeljnih masovnih protesta širom te zemlje.

Prema odredbama tog zakona, zahtijevalo bi se da se mediji i nevladine organizacije registruju kao da „rade za interese strane sile“ ako primaju više

od 20 odsto svojih sredstava iz inostranstva. Kritičari zakona kažu da je on istovjetan onome koji Kremlj koristi da ućutka protivnike i da će naškoditi putu Gruzije u EU. Predsjednica Zurabišvili juče je saopštila da je zakon u suprotnosti sa ustavom Gruzije i „svim evropskim standardima“ i dodala da se „on mora ukinuti“. Vladajuća partija Gruzijski

san ima većinu dovoljnu da nadglasa veto predsjednice i očekuje se da će to učiniti u narednim danima. Gruzijska vlada insistira na tome da zakon ima za cilj da promoviše transparentnost i obuzda ono što smatra štetnim stranim uticajem u toj bivšoj sovjetskoj kavkaskoj zemlji.

Mjesto atentata na Roberta Fica

Volodimir Zelenski

Donald Tusk

SVJEDOK ŽIVOTA U CRNOJ GORI:

Prvi broj našeg lista štampan je prije 79 godina, šest mjeseci i 25 dana

Pobjeda je tu 21.000 puta

PODGORICA - Prvi broj Pobjede napisali su i odštampali novinari i grafičari u partizanskim uniformama u tek oslobođenom Nikšiću prije 79 godina, šest mjeseci i 25 dana. Bio je utorak, 24. oktobar 1944. godine, četiri stranice donijele su informacije sa četiri zaraćene strane svijeta, po kuririma je list otpreman na front i lijepljen na određenim mjestima u Nikšiću... Ime listu dao je Blažo Jovanović, revolucionar i dugogodišnji istaknuti političar, koji je za prvi broj napisao uvodnik s naslovom ,,Pobjeda je tu“.

Danas, u neđelju 19. maja 2024. godine, Pobjeda je opet tu, ovog puta pred čitaocima je 21000. broj našeg lista! Novinarstvo je, ostavile su nam u amanet starije kolege, i strast i misao, i volja i zabluda, i nada i strijepnja, i hrabrost i diplomatičnost, i istina i povjerenje, ali i objavljivanje i prećutkivanje. I valjda, iznad svega – trka, izbor i život. U tom lijepom, ali ponekad i nezahvalnom trajanju, došli smo do impozantne cifre –ubjedljivo vodeće na crnogorskom tržištu. Odlučni da objavimo što bolji tekst i fotografiju, da najbolje moguće ,,prelomimo“

Pored imena prvog broja našeg lista bio je moto štampan kurzivom u okviru na desnoj strani zaglavlja – izvod iz govora maršala

Tita: ,,Ja sam uvjeren da će naši borci znati... ne samo pobjedom okončati ovu tešku borbu, nego da će znati i ubuduće za naše narode sačuvati ove tekovine kako im niko ne bi mogao oduzeti to što su sami izvojevali...“

Pobjeda je od štampanja prvog broja 24. oktobra 1944. godine prolazila Scile i Haribde, dijelila sudbinu naroda, države i društva. Imala je uspone i padove, slavila i obilježavala jubileje i radne pobjede, svoje i tuđe, i – prije ili kasnije – priznavala svoje i tuđe poraze i, neizbježno, plaćala i okajavala svoje, a mnogo češće tuđe greške i grehove. Ipak, Pobjeda je dočekala svoju punu zrelost i sa 10000. brojem ulazi u pedesetu kalendarsku godinu izlaženja – zapisano je u redakcijskom uvodniku povodom 10000. broja objavljenog 4. oktobra 1993. godine.

Danas – više od tri decenije i 11.000 brojeva kasnije – tome dodajemo suočavanje sa izazovima modernog društva koje je pred medije postavilo neke nove Scile i Haribde. Moguće suptilnije od nekadašnjih, ali ne manje strašne zamke...

stranu, da što više uspijemo da ispravimo, svjesni smo prednosti (čitajte prijetnji) novih tehnologija, ali, kako nedavno napisaše sličnim povodom u regionalnom dnevniku, ,,novinarstvo se ne predaje nego strastveno vozi paralel-slalom između analognog printa i digitalnih čudesa u svim zamislivim formatima“.

Iza Pobjede je 21.000 brojeva, ali je u njih stalo nekoliko hiljada dana više, jer je u jednom periodu naš list izlazio periodično, pa dvaput sedmično, pa svim danima osim neđeljom, dok nije prešao na svakodnev-

no izlaženje 25. aprila 1977. godine. Bilo je tu i srećnih i tužnih i mirnih i ratnih dana i godina, bilo je izuzetnih istraživačkih priča i poduhvata, naravno i odluka, procjena i rješenja na koje nijesmo ponosni. Suočavali smo se sa svakovrsnim izazovima – od ,,ratnih novina“ u Nikšiću, preko poslijeratnog Cetinja (7. decembra 1944) stigli smo do Titograda (13. jun 1954) i Podgorice. Radili smo i vanredna izdanja, bilo je perioda kad smo imali i jutarnje i večernje, pa i različita regionalna. Samo mi znamo kako smo premošćavali nedostatak papira i kašnjenje pla-

ta, ,,preživjeli“ stečaj – bez spuštanja profesionalnih standarda i etike. Kroz sve te godine dijelili smo iskušenja i sudbinu Crne Gore, svakodnevno polažući ispit pred čitaocima, uz vazda prisutnu obavezu da budemo aktuelni, pouzdani i profesionalni... Ili, kako su nam često poručivali: ,,Mi čitaoci želimo da budete još hrabriji i bolji, ali pošteni prema kori hljeba i kolegama“. U čast 21000. izdanja prelistali smo našu bogatu arhivu i danas donosimo presjek – što smo objavljivali u prethodnim jubilarnim brojevima, uz podsjećanje da je prvih decenija Pobjedinog trajanja evidencija štampanih izdanja vođena po kalendarskim godinama (od januara do decembra pa ispočetka), zato nema posebne oznake za 1000. i 2000. broj.

broj objavljen je 4. februara 1971. godine, primjerak je koštao 50 para, a list je u to doba izlazio dvaput sedmično – neđeljom i četvrtkom, najčešće na 16 strana. – Tri hiljade brojeva za naš list su više od četvrt vijeka obraćanja čitaocima u veoma različitim uslovima, u raznim oblicima i uz mnoge uspone, zastajkivanja i prestrojavanja. Društvo se od partizanskih redova do samoupravnih dogovora stalno mijenjalo i u svom kvalitativnom previranju postavljalo pred sve, pa i pred štampu, nove i složene zadatke, a list je, s promjenljivim uspjehom, pokušavao da se odazove tim zahtjevima; sve se, dakle, za proteklih 26 godina mijenjalo, samo su uslovi rada redakcije ostali nepromijenjeni – i danas kao u prvim poratnim godinama. Ali, sasvim iskreno pretpostavljamo da se čitaoca ne moraju ticati uslovi u kojima se list stvara (to je briga nas samih i još ponekog, možda!): uz ovaj jubilarni broj osjećamo se,

Prvi broj Pobjede

Rad na prvom broju Pobjede

nezavisno od toga, jednako odgovornim za sve ono što smo propustili pred čitaocima u prošlosti i radosni zbog svega onoga što smo, ipak, uspjeli da mu pružimo. Uostalom, ovaj trihiljaditi broj nas i ne pobuđuje da činimo svečarske osvrte na prošlost; upućuje nas da se više pozabavimo savremenim svojim trenutkom i još više zadatkom koji nam predstoji – prelaženjem na dnevno izlaženje – zapisano je u uvodniku tog jubilarnog broja. Tim svečanim povodom navedeni su i zahtjevi kao cilj redakcije.

ČEDO VUKOVIĆ, književnik

Spremni za svakodnevno

izlaženje

– Prirodno je da putovanje sa tri hiljade brojeva ima niz uspona i nizbrdica. Neprirodno bi bilo ako poslije toga dugog putovanja ne bismo očekivali ambiciozni zamah, težnju ka višim dometima. Za to ima uslova, onih kreativnih, novinarskih. Upravo sada smo svjedoci jednog takvog, uzlaznog kretanja lista Pobjeda.

Prema mojem utisku, moglo bi se govoriti o izrazitoj renesansi crnogorske žurnalistike, o onoj pravoj, kreativnoj renesansi koja počinje da se iskazuje u Pobjedi, pa i u drugim našim publikacijama. O tome svjedoče sadržajno bogatstvo i raznovrsnost na stranicama nove serije Pobjede i njenog dodatka Vrijeme. Da spomenem i svoju želju: još manje se povoditi za pomodnim, još istrajnije ići za onim dubljim, životnijim zovom vremena – na ovome tlu. Ukratko, sadašnja faza, kroz koju prolazi Pobjeda, mogla bi se označiti i kao dobra generalna proba za svakodnevno izlaženje.

4. februar 1971.

– Pokušaćemo da list učinimo što otvorenijom tribinom svih onih snaga u društvu koje imaju obavezu i potrebu za stvaralačkim dijalogom... Da bez afiniteta prema jeftinim i malograđanskim aplauzima za ,,revolverašku hrabrost“ gajimo kritički odnos prema stvarnosti, ne vezujući se pri tome ni za kakve grupe, izbjegavajući pritisak svakog monopola i kloneći se opasnosti stvaranja sopstvenog monopola nad istinom.

Od prvog broja Pobjede prošlo je 79 godina, šest mjeseci i 25 dana. Ili 954 mjeseca. Ili 4151 sedmica. Ili 29.062 dana. Ili 697.487 sati

VIŠE O ŽIVOTU, MANJE O SASTANCIMA

4000.

broj bio je na kioscima u petak 14. januara 1977. godine, koštao je dva dinara i na 16 strana nije donio posebne tekstove namijenjene ,,okruglom“ broju. U fokusu naslovne strane bio je sastanak jugoslovenskog predsjednika Tita sa generalnim sekretarom Socijalističke partije Njemačke Erihom Honekerom u Beogradu. Donijeli smo i informacije o iščekivanju rekordnog izvoza IGM ,,Radoje Dakić“, redovne lokalne teme i obraćanje naciji američkog predsjednika Džeralda Forda u kojem je poručio nasljedniku Džimiju Karteru da mu ostavlja mnogo povoljnije uslove nego što ih je on zatekao.

,,Tuću, slikaj me sa našom Pobjedom“

Prilikom obilježavanja 18000. broja Pobjede 31. januara 2016. godine sjetili smo se i našeg legendarnog fotoreportera Miodraga Ilića Tuča (1939-1988), koji je bio dio redakcije skoro tri decenije. Ostao je upamćen i što je punih 18 godina slikao jugoslovenskog predsjednika Josipa Broza Tita.

– Dobih ja zadatak iz redakcije – pokušaj da ,,uhvatiš“ predsjednika kako čita Pobjedu. Odem u Miločer rano ujutro i uz pomoć ljudi iz Titovog kabineta Pobjeda se ubrzo našla na njegovom stolu. Poslije me pozvaše kod njega, a on će: ,,Tuću, slikaj me sa našom Pobjedom“. Možete misliti kako sam se osjećao – prepričao je Miodrag Ilić događaj iz 1977. godine.

Da 4000. broj ne ostane nezabilježen, zaslužan je tadašnji radnik ,,Radoja Dakića“ Radivoje Gogić koji je svojeručno napisao čestitku našem listu. – Čestitam Vam 4000. broj Pobjede i želim mnogo uspjeha u budućem radu. Mi čitaoci želimo da budete još hrabriji i bolji i da još više pišete o svakodnevnom životu, a manje o sastancima. Sada svi radimo na tome da u životu primijenimo Zakon o udruženom radu, pa očekujemo da na stranama našeg lista stalno čitamo o tome – poručio je naš čitalac Gogić u januaru 1977. godine.

5000.

broj objavili smo u četvrtak 8. novembra 1979. godine na 20 strana i koštao je četiri dinara. Kutak posvećen jubilarnom broju stao je u tačno 21 red na jednom stupcu u dnu druge strane, tik iznad impresuma, a objavili smo da je redakcija dobila mnogo telefonskih i telegrafskih čestitki.

Članovi Pionirskog odreda Osnovne škole ,,Milorad Musa Burzan“ iz Titograda poželjeli su mnogo uspjeha na uređenju njima dragog lista. Čestitke su uputili i Đorđija T. Stanojević sa Cetinja i braća Boris i Robert Jugovac iz Susedgrada.

6000.

broj odštampan je u srijedu 18. avgusta 1982. godine, na 20 strana, a primjerak je koštao osam dinara. Broj nije donio prigodne tekstove povodom jubilarnog izdanja, jedino je u zaglavlju strane crvenom bojom ispisano 6000. Glavni tekst na naslovnoj strani bio je ,,Sporazum na pomolu“, a ticao se izraelske agresije na Liban, odnosno na dogovor o mirnom povlačenju Palestinaca iz Zapadnog Bejruta.

Neđelja, 19. maj 2024.

DANAS SU ZADACI SLOŽENI I OZBILJNI

broj objavljen je 1. juna 1985. godine na 20 strana, a primjerak je koštao 30 dinara. Redakcija je tim povodom napisala da jubilej nije značajan samo kao događaj u razvoju lista, već i kao svjedočanstvo o razvitku zemlje, njenoj slobodi i svijesti o sebi. – A život Pobjede se od samog početka pa do današnjeg dana poklapa sa najburnijim i najbogatijim razdobljem našeg društva. I danas su zadaci složeni i ozbiljni, a Pobjeda čini sve što je u njenoj mogućnosti da bude informativna i što bliža čitaocima, zbog kojih i postoji – objavljeno je povodom 7000. broja Pobjede.

Inače, centralno mjesto zauzeo je izvještaj sa susreta predsjednice Saveznog izvršnog vijeća Jugoslavije Milke Planinc sa američkim predsjednikom Ronaldom Reganom i potpredsjednikom Džordžom Bušom, kao i reagovanja iz Velike Britanije i Italije nakon tragedije na Hejselu u Briselu uoči finala Kupa šampiona između fudbalera Juventusa i Liverpula kada se srušio zid na stadionu i poginulo 39 navijača.

broj odštampan je u ponedjeljak 14. marta 1988. godine na 20 strana i koštao je 300 dinara. Noseći tekst u tom broju posvećen je najavi dolaska generalnog sekretara CK KP Sovjetskog Saveza Mihaila Gorbačova u Beogradu, a na naslovnoj strani su i nepovoljne ekonomske prognoze.

– Prvi ovogodišnji privredni rezultati u Crnoj Gori su poražavajući. Proizvodnja nastavlja da pada, pa je u januaru manja za 6,3 odsto u odnosu na isti mjesec prošle godine, odnosno 18,1 odsto u odnosu na decembar – izvijestio je naš list.

9000.

broj objavljen je u subotu 22. decembra 1990. godine na 24 strane, koštao je sedam dinara, a taj broj obilježila je najava završetka prvih višestranačkih izbora u Crnoj Gori. U konkurenciji za izbor predsjednika bili su Momir Bulatović (SK) i Ljubiša Stanković (SRSJ), a birani su i članovi Predsjedništva Republike. Na naslovnoj strani našao se i izvještaj sa svečanog skupa pripadnika Komande titogradskog korpusa i Teritorijalne odbrane Crne Gore.

U ovom broju nije bilo posebnih rubrika posvećenih 9000. broju našeg lista.

POLA VIJEKA IZLAŽENJA

10000.

broj objavljen je u poneđeljak, 4. oktobra 1993. godine na 20 strana i koštao je 250 dinara. U redakcijskom uvodniku na naslovnoj strani tada jedinog crnogorskog dnevnog lista podsjeća se da je Pobjeda, otkad je u tek oslobođenom Nikšiću 24. oktobra 1944. godine štampan njen prvi broj, prolazila Scile i Haribde, dijelila sudbinu naroda, države i društva.

– Imala je svoje uspone i padove, slavila i obilježavala jubileje i radne pobjede, svoje i tuđe, i – prije ili kasnije – priznavala svoje i tuđe poraze i neizbježno, plaćala i okajavala svoje, a mnogo češće tuđe greške i grehove. Ipak, Pobjeda je dočekala svoju punu zrelost i sa 10000. brojem ulazi u pedesetu kalendarsku godinu izlaženja – zapisano je u redakcijskom uvodniku.

Podsjetili smo da je Pobjeda, kao i ostali državni mediji u Crnoj Gori, obavezana i obavezna da bude vanstranačko glasilo. – Principe i načela uređivačke politike i sami smo jasno definisali. Saopštili smo ih u četiri precizne odrednice. Obavezali smo se na: puni protok informacija, otvorenost za različite političke opcije,

njegovanje i unapređivanje kulture dijaloga i – prihvatanje čovjeka kao primarne vrijednosti, čije se dostojanstvo mora štititi i braniti.

Pri kraju uvodnika ostala je zapisana za današnje prilike frapantna činjenica – samo u posljednjih desetak dana te jeseni 1993. godine povećali smo tiraž za gotovo pet hiljada primjeraka. – Uz to, još činimo presedan – ne štampamo onoliko primjeraka koliko čitaoci traže i koliko se prodati može. Oskudica i sve veće nevolje u nabavci (izuzetno skupog) papira i drugog repromaterijala a, nažalost, već i tehnološka zastarjelost postrojenja u našoj štampariji, nepokrivenost dopisničkom mrežom čak ni svih područja Jugoslavije, a pogotovo inostranih centara – zaustavila nas je. A bili smo, da podsjetimo, pokrenuli dva izdanja, večernje i jutarnje i još dva regionalna. Vratićemo se, vjerujemo, skoro našim planovima. Pobjeda respektuje javnost i njene zahtjeve – zaključuje se u uvodniku.

11000.

broj objavljen je u subotu 27. jula 1996. godine na 24 strane i nije donio posebnu rubriku povodom ,,okruglog“ izdanja. Glavni tekstovi u tom broju bili su protokolarnog i političkog karaktera – a odnosili su se na stvaranje uslova za raspisivanje parlamentarnih izbora i razgovore crnogorskih zvaničnika sa predstavnicima italijanske pokrajine Pulja.

Na naslovnoj strani našla se i najava za otvaranje Klinike za očne bolesti ,,Kraljica Jelena“ na Cetinju.

I SREĆNI I TUŽNI I MIRNI I RATNI DANI

12000.

broj objavljen je u četvrtak 13. maja 1999. godine, a koštao je tri dinara.

– Jutros je u Crnoj Gori 12000. put dan počeo sa Pobjedom. Dvanaest hiljada dana – srećnih, tužnih, mirnih, ratnih... Čitav jedan život uhvaćen perom Pobjedinih novinara i okom fotoreportera. Onakav kakav je bio i jeste – zapisano je, između ostalog, na naslovnici objavljenoj 13. maja 1999. godine.

13000.

broj bio je na kioscima 23. februara 2002. godine, a u zaglavlju je upisana cijena 0,50 DM (0,26 eura). U čast prigodnog broja koji je imao 32 strane i osam strana dodatka Kultura i društvo, na naslovnici smo objavili fotografiju djevojke koja čita Pobjedu, uz kratku poruku da su ,,već 57 godina naši novinari i fotoreporteri vjerni hroničari zbivanja u Crnoj Gori“.

– Ovaj jubilej dočekali smo tehnički opremljeni, list se odnedavno štampa u boji, a o tiražu, kvalitetu i povjerenju u naše informacije ocjenu ćete dati, kao i uvijek, Vi, poštovani čitaoci – zapisano je u tekstu na naslovnoj strani.

21.851 primjerak Pobjede prodat je u poneđeljak 2. septembra 2002. godine. Povodom početka školske godine, uz to izdanje Pobjede poklonjena je i đačka sveska, a kompletan odštampani tiraž je i prodat

14000.

broj odštampan je u neđelju 28. novembra 2004. godine na 44 strane. Primjerak našeg lista tada je koštao 50 centi, a za Srbiju 20 dinara.

– Najstarije dnevne novine u Crnoj Gori se i poslije 60 godina uspješnog rada trude da pravovremeno, objektivno i tačno informišu svoje mnogobrojne čitaoce. Veliki broj za veliki uspjeh – kratko je zapisano i objavljeno na donjoj polovini naslovne strane tim povodom.

DIO CRNOGORSKE ISTORIJE

15000.

broj objavili smo u utorak 11. septembra 2007. godine u 63. godini postojanja. Taj broj imao je 32 strane osnovnih novina, plus 16 strana sporta i osam strana dodatka o domu i porodici. Koštao je 50 centi, a za Srbiju 40 dinara.

Zapisali smo tada da ta cifra, osim puke statistike, govori i o dugoj istoriji crnogorskog novinarstva, o jednom od najburnijih perioda jednog naroda i države Crne Gore. – Pobjeda je nesporno veliko ime i neotuđivi dio crnogorske istorije, njen hroničar, saputnik i sapatnik, promoter njenih državnih, nacionalnih i istorijskih vrijednosti, utemeljivač i reper visokih profesionalnih standarda i principa modernog novinarstva. Tako će i ostati – pisalo je u kratkom uvodniku, ilustrovanom poznatom slikom Voja Stanića ,,Čitalac“. Na srednjim stranama opširnije smo se bavili jubilejom, uz podsjećanje na rad na prvom broju koji su grafičari slagali slovo po slovo. Naglašeno je da je naš list bio velika riznica pisane riječi i izvor nadahnuća za novinarska pregnuća sadašnje i budućih generacija.

Povodom 15000. broja u našoj redakciji organizovana je svečanost za zapošljene, a predsjednik Odbora direktora AD Pobjeda Radoica Luburić rekao je da je najstarija medijska kuća ušla u finiš procesa privatizacije.

16000.

broj objavili smo u poneđeljak 28. juna 2010. godine na 32 strane osnovnih novina, 12 Magazina i 12 Arene. Primjerak je koštao 50 centi, a jubilarnom broju posvećena je udarna pozicija na naslovnoj strani i duplerica. Na jubilej smo podsjetili kroz sjećanje na dane kada je Blažo Jovanović dao ime Pobjedi, zatim preko presjeka objavljenih tekstova u 4000, 8000. i 12000. broju i kroz svjedočenje najstarijeg saradnika Ivana Vulanovića i grafičara Slobodana Jovanovića, koji su učestvovali u pisanju i štampanju prvog broja Pobjede u Nikšiću. – Prva Pobjeda je bila i prva pobjeda crnogorskog poslijeratnog novinarstva – rekao je za Pobjedu u junu 2010. godine Slobodan Jovanović, koji je u štampariji Pobjede radio na svim radnim mjestima – od slovoslagača do direktora.

– Ja sam praktično otvorio vrata prve Pobjede jer su me drugovi kao mladića ,,ubacili“ kroz prozor štamparije u Nikšiću da iznutra otvorim njena vrata. Tako je počeo moj život grafičara: od rasturanja slova za prvi broj, do odnošenja prvih primjeraka borcima na front, preko školovanja u Zagrebu, do povratka i rada u štampariji... A 16000. Pobjeda je crnogorski praznik i praznik crnogorskog novinarstva – rekao je tada Jovanović.

Novinar u partizanskoj uniformi

– Pobjedu čitam više od 65 godina i nekako sam bio predodređen na nju. Još u Realnoj u Nikšiću razredni starješina mi je bio čuveni Stojan Cerović, vlasnik lista ,,Slobodna misao“, koja je bila neka vrsta preteče Pobjedi i gdje sam okretao novinarsku presu za štampanje... Tada nijesam mogao ni slutiti da ću biti novinar u partizanskoj uniformi i pisati za Pobjedu. Inače, prvi tekst u ratnoj Pobjedi iz 1944. godine poslao sam Bošku Vučiniću, a on Redakciji Pobjede. Te 1944. godine objavio sam još nekoliko tekstova u Pobjedi sa kojom sam kasnije dugo sarađivao. Ipak, najdraži prilog mi je fotografija ,,Tivat pod snijegom“ koju sam snimio 1954. i koja je obišla ondašnju Jugoslaviju – rekao je za Pobjedu Ivan Vulanović, koji je bio autor (nepotpisanog) teksta o invalidima u prvom broju Pobjede 24. oktobra 1944. godine. 28. jun 2010.

OČI U OČI SA ŽIVOTOM

opozicija potpisala sve zapisnike, pa osporavala rezultat 17000.

broj bio je na kioscima u srijedu 10. aprila 2013. godine, na 36 strana dnevne trake, 12 strana Arene i osam TV Magazina, a koštao je 50 centi. Osim sitnog naslova iznad zaglavlja da je riječ o 17000. broju Pobjede – nijesmo se bavili jubilarnim brojem. Kao glavnu priču na naslovnoj strani objavili smo faksimile zapisnika sa biračkih mjesta koje su potpisali predstavnici opozicije, čime su potvrdili regularnost izbornog procesa i pobjedu Filipa Vujanovića, a na izmaku izbornog dana počeli da osporavaju. Tim povodom oglasio se i predsjednik odbora Bundestaga Ginter Krihbaum koji je u razgovoru sa crnogorskim novinarima istakao da Crna Gora treba da rješava sve sporove kao suverena država, da za sve sporove o izborima postoji Ustavni sud, a da je on ,,strani parlamentarac“ te da nije u njegovoj nadležnosti da sudi o procesu izbora.

je sve probleme i slabosti. U tome je naročito prednjačio Živko Đurović sa svojim nezaboravnim karikaturama – ispričao je tada Đuranović. U tom jubilarnom broju sjetili smo se i čuvenog pjesnika Vita Nikolića koji je bio dugogodišnji novinar našeg lista i objavili njegovu reportažu „Most na Tari“, pa se uz fotografije iz porodične i redakcijske arhive podsjetili njegovog blistavog rada.

19000.

broj objavljen je u četvrtak 22. novembra 2018. godine, a koštao je 70 centi. Pobjeda je toga dana imala 32 strane, Arena 16, a Objektiv, kao vodič kroz film, TV i muziku 28 strana.

Pobjeda je jedini list koji svakodnevno na naslovnici, na više jezika objavljuje poruku ,,Ne ratu u Ukrajini“, kao znak kontinuirane podrške borbi ukrajinskog naroda protiv bezumne ruske agresije koja je počela 24. februara 2022. godine

U tom izdanju, povodom velikog jubileja našeg lista, objavili smo tri strane posvećene 20000. broju na kojima smo, osim uvodnog teksta, prvi put u dotadašnjih više od 76 godina i devet mjeseci napravili presjek sadržaja ,,okruglih“ hiljaditih brojeva. Nalik današnjem prilogu, uz činjenicu da se i te kako imamo čime pohvaliti.

U tom broju glavna priča je bila o ponovnom razbuktavanju epidemije korona virusa, odnosno kolapsu koji je prijetio zdravstvu u Crnoj Gori.

broj objavljen je u neđelju 31. januara 2016. godine na 36 strana u osnovnom broju i 16 strana Arene, a koštao je 70 centi. Priča o našem jubileju pod naslovom „Oči u oči sa životom“ bila je glavna tema u tom izdanju. Bilo je više svečarskih rubrika – ratnik i istaknuti društveno-politički radnik Veselin R. Đuranović ispričao je da je Pobjedu čitao dalekog decembra 1944. godine na Cetinju, na Kongresu omladine Crne Gore i Boke, a samo nekoliko dana kasnije oslobođena je Podgorica. – Već poslije oslobođenja, Pobjeda je bila izuzetno otvorena i slobodna. Žigosala

U tom broju Pobjede nije bilo prigodnih tekstova u čast ,,okruglih 19.000 brojeva“. Glavna priča na naslovnoj strani odnosila se na ,,suđenje vijeka“, kako je nazvan proces za pokušaj terorizma na dan parlamentarnih izbora u oktobru 2016. godine. Pod naslovom ,,Ruski komandosi čekali na Zlatiboru znak za akciju“ izvijestili smo kako su telefonski listinzi iz Srbije otkrili na kojoj su adresi specijalci GRU-a boravili uoči izbora 2016. godine...

20000.

broj objavili smo u neđelju 25. jula 2021. godine na 32 strane. Cijena primjerka bila je 70 centi.

I tako smo došli do današnjeg dana i 21000. broja. Sada nijesmo list Narodno-oslobodilačkog fronta Crne Gore i Boke kao te jeseni 1944, ali ističemo da bismo i sad s ponosom potpisali ono što je u prvom broju iznad zaglavlja novina bilo odštampano SMRT FAŠIZMU – SLOBODA NARODU. Od prvog, nikšićkog ratnog izdanja prošlo je 79 godina, šest mjeseci i 25 dana, pa je suočavanje sa izazovima savremenog društva pred medije odavno postavilo neke drugačije Scile i Haribde. Moguće suptilnije od negdašnjih, ali ne manje opasne zamke. A, iznad svih tih zamki izdižu se naša ozbiljnost, pouzdanost, kompetentnost, profesionalizam i povjerenje čitalaca.

Umjetnik svjetske reputacije Miloš Karadaglić na proslavi Pobjedinog 75. rođendana, 25. 10. 2019.

IVAN VULANOVIĆ

M. BABOVIĆ

Ništa novo na domaćoj rukometnoj ženskoj sceni

,,Plave“ stigle do nove titule

Bud. Bemaks 37 (17)

Rudar 27 (15)

PODGORICA – Univerzitetska dvorana. Gledalaca: 200.

Sudije: Ražnatović i Pavićević. Isključenja: Budućnost Bemaks 6, Rudar 6 minuta. Sedmerci: Budućnost Bemaks 3 (2), Rudar 2 (2).

BUDUNOST BEMAKS: Girgelji (13 odbrana) 3, Marsenić, Guberinić 2 (1), Vukčević, Popović, Niakate 3, Neslihan 6, Kardoso De Kastro 6 (1), Ivanović 1, Agović 1, Tomova 1, Despotović 3, Kadović 2, Pavićević 2, Vukčević 7.

Kotorani znaju koga treba da zadrže

Brguljan još sezonu u Primorcu

PODGORICA - Draško Brguljan će i od naredne sezone nositi kapicu Primorca. Crnogorski i svjetski vater-

RUDAR: Marsenić (12 odbrana), Kuzmanović 1, Lekić 3, Vujadinović 4, Marković 2, Milošević 2, Burić 1, Grujić, Radonjić, Brajović 3, Radević 1, Kolić, Ramusović 9 (2), Pavićević 1. Rukometašice Budućnost Bemaksa su odbranile /osvojile šampionsku titulu. Izabranice Bojane Popović su i u drugoj utakmici finalne serije bile bolje od Rudara (37:27, prvi meč završen 33:24) i podigle prvi trofej, a u utorak će sa istim rivalom igrati finale Kupa Crne Gore. ,,Plave“ nijesu imale milosti prema svojoj filijali. Do odmora se Rudar još i do-

bro držao, gubio je dva gola razlike (17:15), a u nastavku meča klasa Ivone Pavićević i drugarica je došla do izražaja.

Budućnost je u uvodnim minutama drugog poluvremena, kao i u prvom meču, serijom golova stigla do prednosti od ,,plus pet“ (20:15), a onda su mlade rukometašice trenera Igora Markovića zaprijetile i približile se na 20:18 u 39. minutu.

Do kraja utakmice šampionke su uvećavale prednost i podigle 17. titulu prvaka Crne Gore. Trofej kapitenki Budućnosti Ivoni Pavićević je uručio Petar Kapisoda predsjednik RSCG. A. MARKOVIĆ

polo as potvrdio nam je u jučerašnjem razgovoru da se u načelu dogovorio sa kotor-

skom ekipom. Liga šampiona je očigledno i za 39-ogodišnjeg igrača, ko-

ji je u ovoj sezoni podigao sa Kotoranima trofej namijenjen najboljoj crnogorskoj ekipi i proslavio povratak u A 1 Regionalnu ligu, privlačna. Primorac je kao šampion Crne Gore dobio vajld kard za elitu. Draško je u drugom dijelu sezone možda i manje igrao, ali je u Evropi, preciznije u Evrokupu i Regionalnoj A 2 ligi imao zapaženu minutažu. U kapici nacionalnog tima je nastupao na prvenstvu Evrope i šampionatu svijeta. A. M.

Vaterpolisti Juga osvojili Evrokup Crnogorci bez

PODGORICA - Stefan Vidović i Konstantin Averka sa Sabadeljem nijesu uspjeli da savladaju Jug u polufinalu F4 Evrokupa, ali jesu Špandau (9:2) u meču za treće mjesto.

Naši reprezentativci postigli su tri od devet ekipnih golo-

va, ali ostaje žal što sa španskom ekipom, nijesu stigli do završnice. Nijesu imali sreće jer su na putu do finala dobili prvog favorita. I upravo su Dubrovčani protiv domaćina Primorja slavili - 12:6, a Darko Brguljan završio je meč,u porazu svoje ekipe, bez gola... A. M.

M. BABOVIĆ

Dečić prvi put šampion

Istorija je ispisana, fešta u Tuzima trajaće danima –fudbaleri Dečića prvi put su postali šampioni Crne Gore! Ekipa MiloradaPekovića je u pretposljednjem kolu pogotkom DraškaBožovića u 35. minutu savladala Sutjesku u gostima (1:0) i ima šest bodova više od Budućnosti i Mornara, koji je trijumfom pod Goricom (1:0) suštinski preuzeo drugo mjesto, jer ima bolji međusobni skor od ,,plavih“.

Barani su nadomak istorije i prvog izlaska u Evropu. Trijumf nad Jezerom u posljednjem kolu im to garantuje.

Prvi put najjači rang napušta Rudar, koji kolo prije kraja ima osam bodova manje od Jedinstva.

Bjelopoljci i Mladost Donja Gorica igraće u baražu za popunu Meridianbet 1. CFL.

GOL BOŽOVIĆA

ZA ANALE

Dečić je prije šampionskog pogotka dva puta opasno zaprijetio za manje od minut – prvo Matić nije uspio da kruniše idealnu asistenciju Šarkića, a potom je udarac glavom Bajovića maestalno odbranio Giljen Sutjeska je odgovorila preko Grivića, ali je pokušaj glavom desnog beka Sutjeske osujetio golman Tuzana Nikić. Tuzani su do gola stigli u 35. minutu fenomenalnom akcijom koju je započeo Đeljaj, loptu je u srce kaznenog prostora uputio OgnjenStijepović, iskusni Matić zatim propustio, pa se Draško Božović našao u šansi iz koje nije mogao da promaši – rutinski je zatresao mrežu. Međutim, zakomplikovala se situacija po Tuzane jer je Ljeon Ujkaj morao u svlačionicu nakon što je u 39. dobio drugi žuti karton. Tražila je Sutjeska izjednačenje u drugom poluvremenu, Batrović je nakon lijepe minijature šutirao, ali Nikić je odbio pokušaj veziste Nikšićana. U 62. minutu Stijepović je mogao da postigne gol karijere, pokušao je majstorski petom, ali se ispriječila stativa. Na novo uzbuđenje u Nikšiću čekalo se do 87.

Ekipa Dečića nakon pobjede u Nikšiću

PEKOVIĆ: Velika stvar za cijeli klub

Fudbaleri Dečića ispisali su istoriju osvajanjem prve titule prvaka Crne Gore, a pamtiće se da ih je do trofeja vodio MiloradPeković Nekadašnji reprezentativac Crne Gore bio je selektor naše omladinske selekcije, pa trener Podgorice, potom asistent nekadašnjem

minuta kada je Marković sa 26 metara iz slobodnog udarca pogodio prečku Dečićevog gola. Sutjeska je sezonu završila bez izlaska u Evropu - za najslabiji učinak u posljednjih 10 godina, dok je Dečić dočekao najveći uspjeh u istoriji, a junak meča Draško Božović osvojio sedmu titulu prvaka Crne Gore. Četiri puta bio je prvak s ekipom Budućnosti, dva puta sa Mogrenom.

- To je zasluga svih ekipa u kojima sam igrao jer nijedan igrač ne može sam ništa da uradi. Srećan sam što sam već treću sezonu u Dečiću jer ljudi koji vode klub mnogo ulažu i žele da naprave nešto mnogo ozbiljnije nego sada. Biće gotov stadion za sljedeću sezonu, a cijele ove smo igrali kao gosti. Mislim da se Dečić neće zaustaviti na ovome, da će biti još trofeja - poručio je Božović za TVCG.

MORNAR BLIZU SNA

Pod Goricom, u 90. minutu šok za Budućnost i veliko slavlje Mornara – pobjedu je donio Milan Vušurović, ali je apsolutni junak bio golman Stefan Popović. Domaćin je mogao da povede već u prvom minutu kada je Raičković uhvatio volej na centaršut Grbića, ali je Popović odbranio.

Odmah u trećem Bojović je imao interesantan udarac iskosa sa desne strane, lopta je prošla pored stative.

Mornar je preživio početni nalet Budućnosti, pa zaprijetio u 26. kada je nakon prodora Ondon-Mbaoa do lopte došao Vušurović – prošla je od prve do druge stative, nije bilo nikog da

saigraču iz Partizana Saši Iliću, u Čukaričkom i CSKA iz Sofije, da bi se po povratku u crnogorski fudbal okitio zlatom.

- Velika stvar za sve nasigrače, klub i sve navijače. Došli smo u Nikšić i pobijedili, dobro igrali i pored crvenog kartona, pokazali

je sprovede u mrežu.

Gosti su tražili penal jer su smatrali da je bivši fudbaler Budućnosti fauliran pri udarcu, ali sudija BrankoOdalović se nije oglasio.

Posljednju, i to veliku priliku u prvom poluvremenu imali su ,,plavi“ – Gašević je iz slobodnog pronašao Grbića na daljoj stativi, a kapitenu Budućnosti zicer sa dva, tri metra odbranio StefanPopović

U nastavku je Brnović nakon greške odbrane Mornara imao stopostotnu šansu u 51. minutu, ali je Popović još jednom spasio Barane.

Još veću priliku imao je Ondon-Mba na drugoj strani – mogao je da zatrese mrežu sa peterca, spriječio ga je Gašević klizećim startom.

Rezervista Đurišić je tek što je ušao u igru u 70. minutu oprobao udarac sa 30 metara – Domazetović nije dozvolio da završi pod prečku.

Ondon-Mba je u šansi u 77. poslao loptu pored stative, na drugoj strani VasilijeAdžić u 85. snažno šutirao sa 25 metara i ,,izazvao“ još jednu dobru reakciju Popovića, isto kao u 87. kada je budući fudbaler Juventusa bio u kontri.

Popović je bio nesavladiv, ali ne i Domazetović. Udarac Kišija u 88. završio je pored gola, da bi isti igrač u 90. asistirao Milanu Vušuroviću koji je sa šest metara donio veliko slavlje Mornaru.

Vasilije Adžić je iz slobodnog udarca mogao da izjednači, gađao je donji lijevi ugao gola Mornara, ali ponovo je Popović bio izvanredan.

Barani su preuzeli drugu pozi-

karakter... Nijesmo željeli da se osvrćemo na druge rezultate, igrali smo svoju igru. Čestitam momcima, nije lako biti šampion. Nijednu utakmicu nijesmo igrali na domaćem terenu, to govori kakav karakter i kvalitet imaju igrači – rekao je Peković za TVCG.

Rezultati

Budućnost – Mornar 0:1

Sutjeska – Dečić 0:1 Jezero – Rudar 2:1 Arsenal – Mladost 3:1 Jedinstvo – Petrovac 4:2

1. Dečić 35 19 10 6 52:2 67

2. Budućnost 35 17 10 8 65:40 61

3. Mornar 35 16 13 6 44:32 61

4. Sutjeska 35 13 14 8 45:34 53

5. Jezero 35 14 9 12 41:37 51

6. Petrovac 35 10 15 10 39:39 45

7. Arsenal 35 9 15 11 42:55 42

8. Mladost 35 9 7 19 36:57 34

9. Jedinstvo 35 7 11 17 41:55 32

10. Rudar 35 6 6 23 23:53 24

U posljednjem kolu (25. maja) sastaće se: Mornar – Jezero, Rudar – Sutjeska, Dečić – Arsenal, Mladost – Jedinstvo, Petrovac – Budućnost. Tabela

ciju, Budućnost će, ako završi treća, morati da osvoji Kup da bi izašla u Evropu.

Ako izgubi meč za trofej od Jezera, nada joj ostaje da Plavljani neće dobiti licencu za nastup na međunarodnoj sceni.

KRAJ NADE ZA RUDAR

Prvi put je iz elite ispao Rudar – Pljevljaci su izgubili od Jezera (2:1). Ekipa iz Plava povela je pogotkom EdisaRedžepagića u 36. minutu, izjednačio je AndrejPupović u 70.

Tri boda domaćinu donio je Davor Kontić u 74.

Zbog poraza Pljevljaka, nebitan je bio rezultat meča Jedinstvo – Petrovac, a završeno je 4:2. Bjelopoljci su vodili preko ŽarkaKoraća i DanisaKolića, izjednačili su Adnan Bašić i SlobodanBabić u fini-

Arsenal 3

Arsenal Mladost 1

Ličina Kovačević (od 38.Vuljaj) Jovanović Neto Vukčević (od 57. Milić) Badnjar Vlahović (od 57. Jukić) Maraš Došljak Vujisić Krstović

(od 80. Mirković) Manojlović

LISTA STRIJELACA

17 – Korać (Jedinstvo) 14 – Maraš (Mladost) 12 – Babić (Petrovac) 11 – Šarkić (Dečić)...

šu poluvremena. Kanonada je nastavljena u drugih 45 minuta. Brandaode Souza i AndrejCvijović su u 48. i 52. vratili dva gola prednosti domaćinu. Arsenal je pobijedio Mladost Donja Gorica (3:1) i osigurao opstanak bez baraža. Strijelci za domaćina su bili Marko Merdović u devetom, Ian Araja u 55. i VladimirKašćelan u 93. minutu, BogdanMilić je u 68. pogodio za podgorički sastav. Mladost i Jedinstvo igraće doigravanje za ostanak u društvu najboljih. R. P – Ne. K.

Stadion: Pod Goricom. Gledalaca: 500. Sudija: Branko Odalović Gol: 0:1 Vušurović u 90. Žuti kartoni: Bojović, Savović, Vl. Adžić (Budućnost),

Sitijev rekord ili čudo Arsenala

Nedjelja je dan za rasplet u Premijer ligi – pred posljednje, 38. kolo, samo četiri tima ne mogu da promijene poziciju na kojoj se trenutno nalaze.

To su Liverpul (3) čiji će trener Jirgen Klop danas protiv Vulverhemptona posljednji put voditi ,,redse“, te Aston Vila (4), Vest Hem (9) i Šefild junajted (20). Svi ostali mogu da se nadaju da će popraviti plasman, ali u fokusu su samo dva tima.

Šampionska trka nije riješena, s tim da se obrt u posljednjem kolu čini kao nemoguć scenario jer aktuelni prvak Mančester siti ima dva boda više od Arsenala i igra kod kuće sa Vest Hemom. ,,Građanima“ bi mogli i da izgube ukoliko ,,tobdžije“ u Londonu ne savladaju Everton. Ako Siti remizira, a Arsenal pobijedi, odlučivala bi gol razlika i trofej bi otišao u London. - Sudbina je u našim rukama –

Raspored

ćemo kad se završi – dodao je Gvardiola.

Ukoliko Siti osvoji titulu postaće prvi klub koji je četiri puta zaredom bio šampion Engleske.

rekao je menadžer Sitija Pep Gvardiola - Želimo ponovo da doživimo osvajanje titule, ali morate da uradite nešto da biste pobijedili. Dakle, to neće doći samo od sebe. Moramo da razmišljamo o tome kako da odbranimo svaku loptu, slobodne udarce, kornere... Vest Hem ima sjajne igrače i zahtijevaju da u svakom trenutku budemo savršeni. To je sve što imam na umu. Više nego ikad sam fokusiran na to kako da postignemo gol. Osjećam podršku navijača na svakom koraku, i o tome treba da mislimo. O svemu ostalom

Odigrani svi mečevi 35. kola Druge lige

Naruku im ide i tradicija Premijer lige - u devet prethodnih navrata kada je trka za titulu trajala do posljednjeg kola, tim koji je bio prvi uoči završnog dana završio je na tom mjestu.

Uz to, Siti je od remija s Arsenalom posljednjeg dana marta vezao osam premijerligaških pobjeda, a protiv Vest Hema je kod kuće pobijedio u prethodnih sedam prvenstvenih okršaja.

Mnogo toga je na strani Gvardoline ekipe, ali Arsenal ima pravo da se nada da u finišu za pamćenje može da vrati trofej Premijer lige u crveni dio sjevernog Londona prvi put od 2004. godine kada je sezonu završio bez poraza.

- Ovo je jedna od najvećih sedmica za mnoge od nas, a sada

Bokelj pred vratima elite

PODGORICA – Bokelj je razbio Podgoricu i posljednje gostovanje i teži ispit lako prošao, pa je kolo prije kraja pred vratima elite, jer će u posljednjem kolu juriti trijumf na svom terenu protiv Internacionala, koji je ispao iz elite.

Samim tim, gotovo je izvjesno da će Otrant i Podgorica igrati baraž. Ipak, 35. kolo Druge lige ostaće upamćeno po nevjerovatnoj goleadi – postignuta su čak 34 pogotka, čime je oboren aspolutni rekord. Kom je slavio protiv Internacionala čak sa 9:2, a meč je obilježio Perišić koji je postigao čak šest golova, dok

je Bokelj bio ubjedljiv protiv Podgorice 7:3, a Otrant je deklasirao Berane – 6:0. Kotorani su, pritom, vodili 6:0, uz het trik Pepića, dva gola Kordića i jedan Vukotića. Zaostatak domaćih smanjili su Suzuki i Kopitović. No, nijesu se ni Kotorani zaustavljali - u 74. minutu je Bojović povisio na 7:2. Uskoro se tresla mreža gostiju - strijelac je bio Komija, koji je i postavio konačnih 7:3. Bokelju je tako preostalo da u posljednjem kolu u Kotoru savlada Internacional i da formalno potvrdi povratak u Meridianbet 1. CFL. Bod manje od Kotorana i dalje ima Otrant, koji je bio ubjedljiv protiv Berana - 6:0 (3:0). U Ulcinju su se u strijelce

Rezultati i tabela

je svakako najvažniji trenutak. Zaista sam uzbuđen i jedva čekam utakmicu. Veoma sam optimističan u pogledu mogućeg ishoda – poručio je trener Mikel Arteta

- Posljednji je dan sezone i igramo za trofej Premijer lige. Taj pehar nije stizao na stadion ,,Emirejts“, a izgrađen je prije skoro 20 godina, tako da je to mnogo vremena. Moramo da ispunimo svoju obavezu, a onda da sačekamo i vidimo što će se desiti – naveo je španski stručnjak.

- Neće ni nama biti lako jer je Everton u dobroj formi. Tek kada dokažemo da smo bolji od njih, onda ćemo osluškivati što se dešava u Mančesteru. Nadamo se da će Vest Hem

zaista imati dobar tim i pomoći nam da ostvarimo san – poručio je Mikel Arteta. Osim Sitija i Arsenala, u Ligi šampiona će naredne sezone sigurno igrati Liverpul i Aston Vila. Totenhem (63) i Čelzi (60) bore se za petu poziciju i zagarantovano mjesto u Ligi Evrope. Ko završi šesti, takođe će se kvalifikovati za evropsko takmičenje, samo je pitanje koje.

Ako Mančester siti osvoji FA kup, mjesto u Ligi Evrope koje bi osigurao trijumfom na stadionu ,,Vembli“ bilo bi ,,prebačeno“ na šesto mjesto jer Gvardiolina ekipa već ima mjesto u LŠ sljedeće sezone. Sedmo mjesto bi u tom slučaju vodilo u Ligu konferencija.

Ako Mančester junajted osvoji FA kup, zauzeće drugo mjesto za Ligu Evrope, a onda bi šestoplasirani iz Premijer lige išao u Ligu konferencija.

Iza Čelzija su Njukasl i Junajted sa po 57 bodova.

Na dnu tabele je sve 99,9 odsto jasno.

Šefild junajted i Barnli su odranije ispali, a treba da se dogodi neviđeni obrt da im se u Čempionšipu ne pridruži Luton. ,,Šeširdžije“ na 18. mjestu imaju tri boda manje od Notingem foresta i moraju da pobijede Fulam, a da ,,šumari“ izgube of Barnlija – i da sve to bude toliko ubjedljivo da se nadoknadi 12 pogodaka zaostatka koje Luton ima u gol-razlici između dva konkurenta. N. KOSTIĆ

BUNDESLIGA (34. KOLO): Tim iz Leverkuzena završio prvenstvo bez poraza

Bajer za vječnost

U narednom kolu (25.maja) sastaju se: Berane – Podgorica, Bokelj – Internacional, Igalo – Otrant, Iskra – Lovćen i Kom –Grbalj.

upisivali Škrelja, Banović, Nafiu, Burzanović, Rudović i Nišimura. Goleadu je pratila i publika u Petrovcu, gdje je Internacional poražen od Koma - 9:2. Čak šest golova u drugom poluvremenu upisao je Vladimir Perišić.

Grbalj je u finišu istigao do pobjede protiv Iskre - 3:2 (1:0). Domaći su poveli pogocima Uroša Jovanovića i Grozdanoskog, a nadu gostima da bi mogli do boda u 75. minutu donio je Danijel Jovanović. Danilovgrađani su remi izborili golom Obradovića u 88. minutu. No, u sudijskoj nadoknadi je Đukanović donio pobjedu Grblju.

Lovćen je u Podgorici trijumfovao protiv Igala, rezultatom 2:0 (1:0). Pejović i Vujičić su bili strijelci. R. PEROVIĆ

Niko nikad kao Bajer iz Leverkuzena – ekipa Ćabija Alonsa osvojila je titulu prvaka Njemačke bez poraza u 34 kola! ,,Farmaceuti“ su u posljednjem kolu savladali Augsburg kod kuće (2:1), pa su epsku sezonu u Bundesligi okončali sa 28 trijumfa i šest remija.

Bez poraza su ukupno 51 utakmicu, a čekaju ih finala Lige Evrope i njemačkog Kupa. Tripl-kruna bez poraza – to je naredni, realni cilj ove fantastične ekipe.

Trijumf Bajera nad Augsburgom potpisali su Bonifejs i Andrih u prvom poluvremenu, u drugom je Komur ublažio poraz gostiju.

Emotivno je bilo i u Dortmundu gdje je Borusija pobijedila Darmštat (4:0) u posljednjem meču Marka Rojsa na ,,Vestfalenu“. Od dresa ,,milionera“ oprostiće se 1. juna u finalu Lige šampiona s Real Madridom. Rojs je ukrasio oproštaj od domaće publike pogotkom u 38.

minutu. Prethodno je pogodio Matsen, a trijumf su ovjerili Brant i Malen Bajern je sezonu završio na trećem mjestu jer je poražen od Hofenhajma (4:2), pa je drugu poziciju na kraju zauzeo Štutgart koji je deklasirao Borusiju iz Menhengladbaha (4:0). Četvrti je RB Lajpcig koji je remizirao sa Ajntrahtom (2:2) –tim iz Frankfurta ostao je na šestom mjestu, s bodom više od Hofenhajma. Iz lige je, nakon Darmštata, ispao i Keln. ,,Jarčevi“ su izgubili od Hajdenhajma (4:1), a bilo bi im uzalud i da su pobijedili jer je Union Berlin savladao Frajburg (2:1), time izbjegao i baraž. Dramatično je bilo u Berlinu. Juranović u prvom poluvremenu nije iskoristio jedanaesterac, da Doan u 85. ,,poništio“ vođstvo domaćih iz 68. kada je precizan bio Holerbah Union je u 92. dobio novi penal, ali je ovog puta neprecizan bio Foland – ipak, na odbi-

jenu loptu natrčao je Haberer za veliko slavlje u glavnom gradu Njemačke. Tako je s istim brojem bodova (33), ali zbog lošije gol-razlike u baraž ,,upao“ Bohum koji je poražen od Verdera (4:1). Bohum će u baražu igrati sa Fortunom iz Diseldorfa. Majnc je te duele izbjegao trijumfom nad Volfsburgom

DEVEDESET MINUTA DO ČETVRTE TITULE U NIZU: Trener Sitija Pep Gvardiola

Kotorani slave veliki trijumf

NBA: Indijana i Njujork igraće majstoricu

,,Pejsersi“ produžili seriju

PODGORICA - Indijana je izborila majstoricu protiv Njujorka. ,,Pejsersi“ su u šestom meču polufinalne serije Istoka slavili 116:103, pa će ova dva tima u ,,Medison Skver Gardenu“ odličivati o finalu sa Bostonom. ,,Niksi“ su imali meč loptu, ali se vidjelo od početka da su domaći košarkaši odlučni da izbore sedmu utakmicu u kojoj je sve moguće.

Domaćin je do ključne prednosti, serijom 10:3, stigao u finišu druge četvrtine, u kojoj su, ipak, gosti uspjeli da smanje zaostatak na ,,minus pet“, ali sa dvije trojke Indijana se ponovo vratila na kapitalnih 11 razlike. Koliko su domaći bili raspoloženi za igru pokazuje i to da su vodili ,,plus 23“, a gosti očigledno mislima bili kod kuće i na posljednjem meču polufinalne serije. Čak šest igrača u pobjedničkoj ekipi je bilo dvocifreno: Paskal Sijakam je ubacio 25, Majls Tarner 17, Endrju Nembhard, Tajris Halibarton i Ti Džej Mekonel su dali 15, a Obi Topin je završio meč sa 11 poena. Džejlen Branson je sa 31 poenom bio najefikasniji, pratili su ga Majls Mekbrajd sa 20 i Dante Divićenco sa 17. A.M.

Završen EKO finalni turnir u košarci za pionirke

Budućnost Bemaks prvak Crne Gore

NIKŠIĆ - Košarkašice Budućnost Bemaksa šampionke su Crne Gore u uzrastu pionirki.

Budućnost Bemaks savladala je u finalu ekipu Olimpa 77:65, dok je treće mjesto osvojilo Primorje, koje je savladalo Sea Stars 68:49.

Za Podgoričanke su strijelci bili: Vučković 25, Jovović 14, Terić 13, Vukčević i Baković po 8, Racković 7, Maraš 2. Kod Nikšićanki dominirala je Vasilisa Miljanić sa 42, a u strijelce su se upisale još Janković 14, Pinter, Kasalica, Jovović i Vujović po 2, Guzina 1. U utakmici za treće mjesto i primorskom derbiju Primorje savladalo Sea Stars 68:49. Kod Novljanki je dominirala Adžić sa 34, a doprinos su dale još Sučević i Šćekić po 9, Mandić 8 i Đurović 7. Za Sea Stars strijelci su bili: Šekularac 17, Đukić i Kordić po 9, Plavšić 8 i Pinjatić 6. Pehar kapitenki Podgoričanki Luciji Baković uručila je Željka Ratković, član Uprav-

Poljakinja ubjedljiva protiv Bjeloruskinje

nog odbora Košarkaškog saveza Crne Gore, dok je medalje uručila Nataša Popović, bivša reprezentativka, a sada komesarka takmičenja. Prvog dana turnira, u okviru polufinala, Budućnost Bemaks savladala je Primorje 75:62. Za ekipu iz Podgorice najefikasnije bile su Vučković i Baković po 17, dok su dvocifrene bile još Vukčević i Jovović koje su postigle po 12, te Terić 11, a u strijelce su se upisale još Radović 4 i Vukmirović 2. Novljanke je predvodila Adžić sa 28, u strijelce su se upisale još Đurović 17, Šćekić 7, Sučević 6, Mandić i Ercegović po 2. U drugom polufinalnom duelu, domaći Olimp opravdao je ulogu favorita protiv Sea Starsa 54:46. Kod Nikšićanki najbolja je bila Janković sa 28, a u pobjedi su učestvovale još Miljanić 12, Pinter 6, Kasalica 4, Bigović i Gagović po 2. Za tim iz Tivta strijelci su bili: Đukić 17, Pinjatić 8, Šekularac i Radulović po 6, Kordić 4, Plavšić 3, Backović 2. R. P.

Svjontek najbolja u Rimu

Zverev i Đari odlučuju o trofeju u Rimu

PODGORICA - Nikolas Đari u finalu mastersa u Rimu će igrati protiv petog tenisera svijeta Aleksandra Zvereva Njemac je u polufinalu, nakon drame savladao Tabila - 1:6, 7:6 (4), 6:2, a danas će sa još jednim Čileancem, ovoga puta u finalu, odlučivao za trofej. Ova dva tenisera sastajalu se do

sada šest puta, a Zverev vodi 4:2 u pobjedama. Čileanac, koji je 24. Igrač na ATP listi na putu do finala savladao je 16. teniseraAmerikanca Tomija Pola 6:3, 6(3):7, 6:3. Meč je trajao dva sata i 47 minuta, a u posljednjem detu Čileanac je stigao do brejka u šestom gemu i iskoristio je tek petu meč loptu. R. A.

Odbojkašice

Za Portugal žele putuju sa dvije

PODGORICA – Očekivanih 3:0 na startu Srebrne lige protiv Farskih Ostrva rezultat je da se na odličan način „probije led“, posebno za podmlađenu ekipu u ovoj akciji.

Odbojkašice Crne Gore su drugi nastup u Srebrnoj ligi počele bez problema, pobjedu su upisale nakon svega 55 minuta efektivne igre, dominirajući u svim elementima, i tako napravile odličnu uvertiru za drugi meč, koji se igra večeras u podgoričkoj dvorani „Verde“, protiv Gruzije, sa početkom u 18 časova.

- Iza nas je dobra prva utakmica, u kojoj smo samo u prvom setu odigrali bez izmjena, dok smo u drugom i trećem napravili veliki broj izmjena i dali priliku nekim mladim igračicama koje su budućnost crnogorske ženske odbojke – ističe selektor Crne Gore Milorad Krunić, koji je protiv Farskih Ostrva pružio šansu debitantkinjama: Darji Popović, Lani Rakočević i Kseniji Krunić - Sasvim dobro su odreagovale, mislim da većina njih prije mjesec nije ni sanjala da će biti u sastavu seniorske reprezentacije, a kamoli da će ući u igru. Dobile su priliku da osjete igru, da prebrode taj prvi strah, nadam se da će iz utakmice u utamicu imati sve više samo-

Poslije pobjede nad Farskim ostrvima Crnogorke priželjkuju novi trijumf

pouzdanja ako budu dobijale priliku. Ostatak ekipe, iskusni i seniorski, bio je na visokom nivou. Nadamo se da ćemo protiv Gruzije u nedjelju pružiti još bolju partiju nego protiv Farskih Ostrva – dodao je Krunić.

Najiskusnija u našoj selekciji Danijela Džaković je, kako kaže, očekivala maksimalnu pobjedu protiv Farskih Ostrva.

- Iz prošlogodišnjeg isustva sa njima, znamo da smo kvalitetnija ekipa od Farskih Ostrva. Ali, one su došle u drugačijem sastavu, mi takođe, sa mnogo podmlađenim sastavom – kazala je Danijela Džaković. Crna Gora turnir u Podgorici završava večeras sa Gruzijom, koja je u subotu bila bolja od Farskih Ostrva sa 3:0. - Nadamo se da će biti više pu-

PODGORICA - Iga Svjontek osvojila je Masters u Rimu - prva teniserka svijeta je savladala Arinu Sabalenku iz Bjelorusije - 6:2, 6:3. Poljakinja je do trijumfa, nad najboljom drugom teniserkom svijeta došla nakon sat i po igre, a koliko je bila dominantna pokazuje da je u oba seta rivalki po dva puta oduzimala servis. Najbolja na planeti je u ovoj sezoni osvojila četvrtu titulu. R. A.

Paramont četvrti u NLB ligi

PODGORICA - Košarkaški klub osoba sa invaliditetom Paramont iz Podgorice kao četvrtoplasirani završio je nastup u NLB

Karate turnir u Sarajevu

PODGORICA - Karatisti

Budućnosti nastup na međunarodnom turniru Novi grad u Sarajevu završili su sa šest zlatnih, osam srebrnih i sedam bronzanih medalja.

ligi košarkaša u kolicima. Paramont je juče u Ljubljani, u meču za treće mjesto, poražen od Parasport Slovenije 77:40. Najzaslužniji za ubjedljiv tri-

jumf slovenačkog predstavnika u dvorani Tivoli bio je Milan Slapničar sa 20, David Škorjanc je ubacio 19, a poen manje Nikola Favreto

Zlatne medalje osvojili su kadeti Anđa Koprivica, Dražen Šutović i Nina Krulj (do 11) u katama. Koprivica je bila srebrna do 13, a Krulj do 12 godina. Šutović je bio zlatni i u borbama

do 45 kilograma, a srebrni do 52 kilograma. Zlatnu medalju u borbama osvojili su i kadeti Dahan Bašović (preko 55) i Vuk Škatarić (do 63). Srebrne su bile kataši Olga Vukotić (do

M. BABOVIĆ

Gruziju

žele da

pobjede

blike u nedjelju i da će protiv Gruzije biti zanimljivija utakmica – dodala je Džaković.

Nakon prvog turnira, naše seniorke će igrati drugi turnir u Portugalu, gdje će 25. i 26. maja igrati utakmice protiv domaćina i selekcije Islanda. Treći turnir je prvobitno bio planiran od 31. maja do 2. juna u Bosni i Hercegovini, ali je domaćin otkazao učešće u Srebrnoj

U podgoričkoj ekipi dvocifren je bio Ramo Rekanović sa 28 poena.

Paramont je plasman u polufinale izborio kao četvrtoplasirani tim ligaškog dijela šampionata. Poslije pet kola i četiri odigrana turnira nastup je završio sa dva trijumfa i tri poraza. Slavio je protiv Singidunum Crvene zvezde - 64:51 i Zagreba - 78:44, dok je poražen od Vrbasa iz Banjaluke - 81:53, Zmaja iz Gradačca - 78:57 i Parasport Slovenije - 68:54. U polufinalnom meču, 20. aprila u Gradačcu, poražen je od Vrbasa 102:39. Regionalni trofej osvojio je Vrbas, koji je u finalnom meču savladao ekipu Zmaja iz Gradačca 89:73. R. A.

7 godina), Ljubica Kostić (do 8) i Strahinja Mujović (10) i borbaši, juniorka Jovana Velimirović (do 59) i Semen Belkovski (preko 38). Bronzane medalje osvojili su Una Mićović (do 8 i 9 godinu), Ljubica Kostić (do 9) i Strahinja Mujović (do 11) u katama, a Đurđa Todorović (do 54), Nikola Nikač (preko 45) i Lazar Đurčević (do 68). R.A.

ligi, pa će sve utakmice sa BiH biti registrovane službenim rezultatom (3:0) u korist protivnika. Četvrtog vikenda naše odbojkašice biće slobodne, kao i Portugal, Mađarska, Letonija, Gruzija, Island i Luksemburg. Nakon četvrtog turnira, dvije najbolje plasirane ekipe će igrati dvomeč finala (13. i 16. juna). S. JONČIĆ

PODGORICA – Samo tri puta u dugoj i bogatoj karijeri, posebno internacionalnoj (18 godina), Tanja Bokan je u jednom klubu igrala više od jedne sezone. Prvo za klub u kojem je ponikla, Luku Bar (2004 – 2006), zatim za subotički Spartak (2006 – 2010), gdje je igrački sazrela, a onda u francuskom Miluzu (2011 – 2013), koji je lansirao u evropske visine. Nakon 11 godina, tokom kojih je svake sezone mijenjala sredinu, najbolja crnogorska odbojkašica svih vremena je odlučila ponovo da se „skrasi“, i to u periodu kada ozbiljno razmišlja o kraju karijere. Tanja će i iduće sezone igrati u Egiptu, u Al Ahliju, sa kojim je ove sezone osvojila triplu krunu – titulu, Kup i Superkup Egipta, i to kao najbolja igračica tima, ali je njen tim poražen u finalu Afričkog klupskog prvenstva poražen od, takođe, egipatskog Zamaleka (sa 3:2), protiv kojeg je prije toga Al Ahli bio bolji u svim domaćim takmičenjima. - Kada sam prvi put stigla u Al Ahli, nisam razmišljala o tome da ću da produžim ugovor, jer sam i prošlog ljeta bila blizu odluke da završim karijeru. Posebno što u posljednjih 10-12 godina nijesam igrala u nekom klubu više od jedne sezone. Nikada ne pravim planove, pošto često ne bude onako kako sam planirala – kaže Tanja Bokan. - U posljednja dva mjeseca, kada sam saznala da klub želi da me zadrži, tražila sam da mi daju malo vremena, ne da bih razmislila o toj ponudi, a bilo je i drugih, koje sam usmjerila ka menadžeru, već više da bih bila fokusirana na važne utakmice u finišu sezone. Htjela sam da budem posvećena svim ciljevima koje smo imali. Osvojili smo tri trofeja, ali mi je na kraju ostao gorak ukus zbog izgubljenog finala Afričkog klupskog prvenstva, što je bio

Najbolja crnogorska odbojkašica svih vremena i iduće sezone će igrati u egipatskom Al Ahliju, sa kojim cilja osvajanje svih trofeja

Bokan: Želim da uradim ono što sam obećala prošlog ljeta

i dodatni razlog da produžim ugovor. Ne volim da gubim, i iduće sezone želim da uradim ono što sam obećala prošlog ljeta, da osvojim sve trofeje –dodaje bivša dugogodišnja kapitenka naše reprezentacije. Priznaje da je igranje u Egiptu izazovno.

- Bilo je teško u početku, ali sam od januara počela da osjećam da pripadam ovdje, da sam dio velike porodice. Tokom sezone sam uživala, navikla sam se na novi klub, novu sredinu

i ekipu, a i ekipa se navikla na mene. Zbližila sam se sa saigračicama. Kao i u ovoj, i iduće sezone će ciljevi biti isti – osvajanje domaćeg prvenstva, Kupa i Superkupa, te trofej klupskog prvaka Afrike.

- Vjerujem da ćemo iduće sezone da budemo pametniji i spremniji za sva takmičenja. Navikla sam se na ovu sredinu, vjerovatno će mi biti lakše iduće sezone, jer ću znati kako da se pripremim, pošto nikada

do sada nijesam igrala takmičenje u kojem se unaprijed ne zna kalendar takmičenja. Ovdje se često mijenjao kalendar, čak i na Afričkom prvenstvu su dan prije polufinala promijenili odluku da nakon polufinala imamo dan odmora prije finala. Vjerujem da smo naučili lekciju, da će nam to pomoći iduće sezone, i da ćemo osvojiti sva četiri trofeja, a onda i mogu da se penzionišem – uz osmijeh je zaključila Tanja Bokan. S. J.

Reno klio kup Bohemia ESET

Kunčer 15.

u prvoj,

osmi u drugoj trci

Crnogorski automobilista

Filip Kunčer drugi vikend

Reno klio kupa Bohemia ESET završio je osmim mjestom na drugoj trci.

Kunčer je u prvoj trci imao problem sa kočnicama i završio je na 15. poziciji, s koje je startovao u drugoj trci. Dobrom vožnjom uspio je da popravi plasman i osvoji bodove. - Nakon sjajnog starta u prvoj trci, greška na kočenju me sku-

po koštala. Ipak, u drugoj trci start sa 15. pozicije, odličan tempo i velika borba. Uspio sam da dođem do osmog mjesta i napravim jedan od najbržih krugova u trci – naveo je Kunčer.

Nakon prvog vikenda, u ,,Balaton parku“ u Mađarskoj, član Podgorica rejsing tima je bio šesti. Naredni trkački vikend zakazan je za dvije sedmice na ,,Slovakia ringu“, od 7. do 9. juna. Ne. K.

PODGORICA - Ništa novo u Formuli 1, Maks Ferstapen startovaće sa pol pozicije na VN Emilio Romanje na stazi Imola.

Aktuelni šampion je najbrži

krug odvezao za minut, 14 sekundi i 746 stotinki, stigao do osme pol pozicije zaredom i izjednačio rekord Aertona Sene iz 1989. godine. Iza Holanđanina završili su vo-

zači Meklarena - Oskar Pjastri i Lando Noris, koji su bili konkurentno za prvo mjesto. Šarl Lekler će startovati kao četvrti, njegov klupski kolega Karlos Sains završio je na petoj pozici-

ji, a najboljih deset su kompletirali Rasel, Cunoda, Hamilton, Rikardo i Hulkenberg Serhio Peres će tek sa 11. Mjesta krenuti u današnju trku koja je zakazana za 15 sati. A. M.

Tanja Bokan sa tri osvojena pehara ove sezone

Maj, mjesec radosti prirode, ljepote mladosti, veselog žubora života, daruje gorski karakter nepokornosti i suverenosti čudesnoj Crnoj Gori, đe neuništivi sjaj vječne zvijezde mediteranske otmjenosti i gorštačke neustrašivosti, zrači i miluje drevne državotvorne žile i hrabra, patriotska srca.

Veličanstvena pobjeda Crnogoraca na Grahovcu, maja 1858, gromovito je odjeknula i otvorila nebo sunčevim zracima da osvijetle putanje konzula Velike Britanije, Francuske, Prusije, Austrije i Rusije da diplomatskim pečatom obilježe odveć utvrđenu granicu između Crne Gore i Otomanske imperije. Francuski

Iz knjige ,,Frankfurtske priče“

Maj - mjesec crnogorske slave i ponosa

Nezaboravni 21. maj 2006. obnavlja korijene starovremenske nezavisnosti, uzdiže raskoš multikulture i multikonfesionalnosti Crne Gore. Upečatljiv dug časti čuvenim precima tradicionalnog, nepokolebljivog poimanja odanosti i rodoljublja domovini, putokaz zrelosti i smjelosti, i rijetka, izuzetna, privilegija za blistavu budućnost i plodan napredak potomstva i voljene Crne Gore

naučnik i publicista Gijom Ležan pronicljivo kazuje: „Grahovac je više učinio za rješavanje crnogorskog pitanja nego svi svjetski diplomati“. Godio

je Crnogorcima zasluženi blistavi plašt kolosalne ratne slave bez premca u istorijskim mijenama Evrope i drugih meridijana. Mudrost gospodara i kralja Nikole Petrovića, dostojna uma i instinkta vladara-vizionara, darovala je gizdavu notu zamaha umjetnosti i procvatu kulture: ,,Knjiga nas neće omlačiti. Naša krv, naša junačka crnogorska krv, crpiće u nauci i umjetnosti moć da su Crnogorci još bolji junaci, nego kada bi ostali u svom primitivnom stanju. Narod je moj brojno mali, ali moralno će biti veliki, dok u jednoj ruci uzdrži brus da sablju oštri, a u drugoj knjigu da se njom prosvjećuje… Neka Crnogorsko Narodno pozorište s dostojanstvom posluži intelektualnom i moralnom napretku dragoga mom srcu naroda crnogorskoga“, odzvanjala je njegova besjeda elegantnim zdanjem pozorišta Zetski dom maja 1910. u prijestonom Cetinju. Besmrtne ideje socijalne pravde i jednakosti, univerzalne vrijednosti dostojanstvenog bitisanja čovječanstva i poštovanje ljudskih prava, uz energične stihove „Internacionale“ uzdižu neuništivi kamen međaš crnogorskih gena iznjedrenih iz uzvišenog, osebujnog čojstva. Crveni karanfili uljepšavali su revere odijela na markantnim fizikusima Crnogoraca, proletera, koji bez straha, u vremenu klijanja strahovitih pošasti iz-

među dva svjetska rata, poletno i odlučno stupaju u borbu za kosmopolitski duh, nošeni vjetrovima stare slave prkosa

Kolorit vijorenja stranih barjaka na poslanstvima pod Lovćenom herojskog i viteškog doba Knjaževine i Kraljevine Crne Gore simbolično udahnjuje ni dah prošlosti, sjedinjen s diplomatskim uzusima sadašnjosti, zavijoriše brojne zastave na ambasadama i misijama međunarodnih organizacija u Podgorici, dok državna zastava Crne Gore uživa poštovanje u metropolama širom planete, znakovito u iseljeničkim domovima. Svete riječi naše himne, koje svoju punoću i vrhunac dostižu tokom maja, dirljivo kazuju: ,,Oj, svijetla majska zoro, majko naša Crna Goro“!

nečovještvu i osvajačima, nadahnuti plemenitim idejama borbe za prava radničke klase. Međunarodni praznik rada1. maj svojim ugodnim mirisima oduvijek i snažno pulsira čulima, ispunjava bilo naše domovine Crne Gore. Arhitektura mira izgrađena intelektom i vizionarstvom glasovitih neimara na razvalinama Drugog svjetskog rata, osvježena lepršanjem zastave Evropske unije sa dvanaest zlatnih zvijezda, simbolizuje jedinstvo, solidarnost, harmoniju, nadasve zajednički identitet Starog kontinenta. Divni taktovi ,,Ode radosti“ posebnog ozračja kada

se slavi Dan Evrope - 9. maj, imaju posebnu draž, ljepotu i postojanost u Crnoj Gori, čarobnom kutku Mediterana, koja, zahvaljujući prefinjenosti gospodara Crnojevića, podari kulturi i umjetnosti očaravajuća dostignuća s Oboda i Cetinja, prvu državnu štampariju na svijetu koncem XV vijeka. Civilizacijski krug Sredozemlja i Evrope; čarobno svijetli Montenegro. Antifašizam gordo i silovito izbija iz ljutog krša, gordih brda i planina. Iz mističnih dubina antičke, ponosne crnogorske zemlje, vulkanskom snagom, slobodarstvom predaka i viteškom čašću buknuo je zadivljujući opštenarodni ustanak 13. jula 1941. Jedinstven, neponovljiv u porobljenoj Evropi. Nenadmašno obasjao zvjezdanom putanjom slave i odvažnosti našu i svjetsku povijest. Trinaestojulske, crvene, narodnooslobodilačke baklje hitro i smjelo jurišale su u zagrljaj Danu pobjede nad fašizmom, 9. maja 1945, kada hrabri crnogorski antifašisti i partizani, istrajno i čežnjivo iz pepela uzdižu i vraćaju ponosno ime Crna Gora i njenu zgaženu državnost. Podnjivljeni poštenjem i junaštvom, opijeni plemenitim i humanim idealima bratstva i jedinstva svih naroda i narodnosti, oblikuju neprocjenljivu krunu današnjeg multietničkog života, usađuju granitni karakter građanskog duha i društva crnogorskoga. Nezaboravni 21. maj 2006. obnavlja korijene starovremenske nezavisnosti, uzdiže raskoš multikulture i multikonfesionalnosti Crne Gore. Upečatljiv dug časti čuvenim precima tradicionalnog, nepokolebljivog poimanja odanosti i rodoljublja otadžbini, putokaz zrelosti, smjelosti, i rijetka, izuzetna privilegija za blistavu budućnost i plodan napredak potomstva i voljene Crne Gore. Iz zaborava otrgnuta i osvježena vatrenom crvenom i otmjenom zlatnom bojom znamenja suverenosti. Ojačani iskonski temelji od 13. jula 1878. kada je na Berlinskom kongresu potvrđena vjekovna crnogorska samostalnost, s medaljom uzvišenog sjaja - 27. međunarodno priznate države na svijetu. Kolorit vijorenja stranih barjaka na poslanstvima pod Lovćenom herojskog i viteškog doba Knjaževine i Kraljevine Crne Gore simbolično udahnjuje fini dah prošlosti, sjedinjen s diplomatskim uzusima sadašnjosti, zavijoriše brojne zastave na ambasadama i misijama međunarodnih organizacija u Podgorici, dok državna zastava Crne Gore uživa poštovanje u metropolama širom planete, znakovito u iseljeničkim domovima. Svete riječi naše himne, koje svoju punoću i vrhunac dostižu tokom maja, dirljivo kazuju: ,,Oj, svijetla majska zoro, majko naša Crna Goro“! (Autor je crnogorski diplomata)

Piše: Dejan VUKOVIĆ

Oktoih petoglasnik

Zbor Crnogoraca na Cetinju

Juriš, Petar Lubarda

Crnogorski barjak sa Grahovca

AUSTRIJSKO BOMBARDOVANJE CRNE GORE I PODGORICE 1914/1915. GODINE

Gledali smo iz Lješkopolja bombardovanje Podgorice

Autor: Slobodan ČUKIĆ

Nekoliko bilješki o austrijskom bombardovanju i pogibiji od bačenih bombi nalazimo u memoarima Jovana Dragovog Martinovića, pisara kralja Nikole. Nakon što je crnogorska vojska iznova zaposjela Skadar 1915. godine, Martinović je kao državni činovnik bio određen da u tom gradu bude šef filijale Crnogorske banke.

„Śutradan po mom dolasku (u Skadar 1915. godine, prim. S.Č.) pośetili su nas austrijski aeroplani. Bacili su svaki po nekoliko bombi i napravili pustoš među gomilom srpskih trećepozivaca. Bili su u malenoj crkvi na kraju grada i ja sam išao da ih vidim. Poređani po crkvenom patosu ležali su jedan do drugoga, izmiješani ranjeni i mrtvi. Neki od njih bez noge ili ruke, razbijenih lobanja, drugi rastrgnutih stopala − užasan prizor. I tako su nas skoro svakodnevno, osim u slučaju rđavog vremena, pośećivali ovi nemili gosti, ostavljajući za sobom teške žrtve. U Skadru se nalazio i moj odličan prijatelj ing. Vasilije Žugić, narodni poslanik i rijetko čestit čovek. Bili smo skoro nerazdvojni. Iz opštine skadarske, đe smo bili da pośetimo neke srpske poznanike sa službom u ministarstvima, išli smo nas dvojica svojim kancelarijama u saraju. Usput primjetimo aeroplan. Ja predložim Žugiću da malo ubrzamo korake, da stignemo u zgradu prije no se aeroplan pojavi nad samim gradom. Ali moj nesrećni Vasilije produži i dalje svoj ležerni hod. Ukoliko se aeroplan približavao utoliko sam ja brže išao i uspio da uđem u zgradu saraja. Tek što

Jovan D. Martinović u memoarima piše: Śutradan po mom dolasku u Skadar 1915. godine, pośetili su nas austrijski aeroplani. Bacili su svaki po nekoliko bombi i napravili pustoš među gomilom srpskih trećepozivaca. Bili su u malenoj crkvi na kraju grada. Poređani po crkvenom patosu ležali su jedan do drugoga, izmiješani ranjeni i mrtvi. Užasan prizor

sam ušao u veliki šareni hodnik ču se eksplozija bombe. Ja malo posrnuh od potresa. Stakla poprskaše. Uđem u kancelariju, ali ona prazna. Iziđem i susretnem Laza Popovića, koji mi sav usplahiren reče: „Pogibe Vasilije.“ Ja strčah niz stepenice i opazih do samih ulaznih vrata leš jadnog Vasilija. Bomba mu je bila prebila kičmu. Za samo nekoliko sekundi izgubio je svoj mladi život, koji je mnogo obećavao. Trebalo je i ja da dočekam istu sudbinu da nisam išao desetak koraka ispred. Bio sam jako potresen njegovom iznenadnom pogibijom. Sahranili smo ga i oplakali kao voljenog druga i prijatelja…” (Jovan Martinović, „Životni put pisara kralja Nikole”, Matica, ljeto 2013, 614-671).

Jovan D. Martinović opisuje i bombardovanje Podgorice početkom 1916. godine, prilikom opšteg povlačenja crnogorske vojske sa Cetinja prema Podgorici:

„Nastavili smo put za Podgoricu, a od Rijeke Crnojevića sa nama se uputio i Ilija Roganović, moj budući zet i stric mu Vaso. Počinuli smo u jednom hanu, odmorili se, večerali i zatim legli. Rano zorom

produžili smo putovanje i oko deset sati prije podne stigli do Lješkopolja i tu, odmorivši se pred jednom kućom, posmatrali kako jedan austrijski aeroplan bombarduje Podgoricu. Licem na pravoslavnu Novu godinu stigli smo do prvih podgoričkih kuća. U samoj varoši nevjerovatan metež…” (isto).

Jovan D. Martinović je bio među Crnogorcima koji su se iz

Skadra kopnenim putem povlačili prema Draču, đe su, po prispijeću, tražili način da se brodovima evakuišu dalje.

„Među nama Crnogorcima velika nervoza. Svi bi htjeli da se što prije evakuišu iz Drača, ali sve lađe su rezervisane za srpsku vojsku. Bilo je intervencija, ali bezuspješnih. A dani prolaze jedan za drugim. Ja lutam po varoškim ulicama, šetam obalom, ili sam kod grčke crkve. Ispod nje na jednoj širokoj livadi ulogorili se hercegovački dobrovoljci. Jednog dana idući ka grčkoj crkvi opazim austrijske aeroplane. Ubrzam korak, ali se predomislim pa skrenem i uputim se ka morskoj obali. A tamo naslagana morska trava, sloj debeo više od metra i ako padne bomba neće se rasprsnuti. Po-

smatrao sam ležeći na travi kako bombe padaju baš duž puta kojim sam ja trebao ići do grčke crkve. Tu su poginuli skoro svi hercegovački dobrovoljci” (isto).

***

Ovim su isrpljeni izvori o austrijskim bombardovanjima Crne Gore tokom 1914/1915. godine. U tim vojnim poduhvatima bombama je gađano i mirno građanstvo. Civilnih žrtava je bilo na svim stranama, a najviše u Podgorici na dan 24. marta/6. aprila 1915. godine. Splet istorijskih okolnosti, kao i niz bombardovanja Podgorice u Drugom svjetskom ratu, doveli su do toga da ovaj i drugi zločini padnu u zaborav.

Branislav Kovačević je o tome zapisao: „Uskršnje bombardovanje Po-

dgorice 1915. godine je jedno od najkrvavijih stradanja jednog grada u Prvom svjetskom ratu koje je izazvala austrougarska avijacija. Stariji građani su do katastrofalnog bombardovanja Podgorice u Drugom svjetskom ratu sa sjetom i velikim ogorčenjem prepričavali događaje i stradanja na treći dan Vaskrsa 1915. Ali, kako obično biva, novi događaji potiskuju iz sjećanja ranije, pa se dogodilo da se o austrougarskom bombardovanju Podgorice veoma malo pisalo. Nikakvo spomen-obilježje nedužno stradalim nije nikada podignuto, da bi podsjećalo generacije na jedno teško ratno vrijeme. Ostala su samo malobrojna dokumenta (domaća i inostrana), novinski tekstovi i rijetki memoarski spisi“ („Avioni nad Podgoricom u Prvom svjetskom ratu“,

Zbornik Sto dvadeset godina od oslobođenja Podgorice, Podgorica, 2000, str. 96).

***

Jovan D. Martinović piše - Tek što sam ušao u hodnik ču se eksplozija bombe. Stakla poprskaše. Uđem u kancelariju, ali ona prazna. Iziđem i susretnem Laza Popovića, koji mi sav usplahiren reče: „Pogibe Vasilije.“ Ja strčah niz stepenice i opazih do samih ulaznih vrata leš jadnog Vasilija Žugića. Bomba mu je bila prebila kičmu

Na kraju treba reći da se broj ubijenih i ranjenih može samo okvirno utvrditi. Na Cetinju su 5. februara 1915. ubijeni Jelena Krstić i njen petogodišnji sin, kao i Stane Ivanović. U bombardovanju Podgorice 24. marta 1915. na licu mjesta stradalo je 26-oro čija imena ne znamo, dok je ranama narednih dana podleglo još najmanje troje – učitelj Dušan Vujović, Marko P. Gažević i Pavle B. Perović. Među žrtvama bombardovanja Podgorice su najvjerovatnije bili i Pero Marković, pisar opštine podgoričke i Vuk Vasov Popović. Krajem aprila 1915. na crnogorskim položajima poginula su dva vojnika Njeguško-ćeklićkog bataljona. U drugoj polovini 1915. u Skadru su poginuli jedna mještanka i Vasilije Žugić, kao i veći broj srpskih trećepozivaca. U bombardovanju Nikšića 4. januara 1916. prema jednoj vijesti bilo je 60 ubijenih, dok je prema drugoj bilo 150 ranjenih i poginulih. Konačno, kod Drača je u januaru 1916. pobijen veći broj hercegovačkih dobrovoljaca. Što se tiče broja ranjenih, više lica na Cetinju je teže ili lakše ranjeno. Tri crnogorska vojnika ranjeni su na položajima. U bombardovanju Podgorice 24. marta 1915. bilo je između 70 i 90 ranjenih. Jedna đevojka je lakše ranjena u Baru. U bombardovanju Nikšića 4. januara 1916. je bez sumnje bilo više desetina ranjenih. (Kraj)

Srpski vojnici u Draču

Srpski vojnici u Draču 1916. godine

Jovan Dragov Martinović

OBAVJEŠTENJE

Poštovani čitaoci i korisnici oglasnog prostora, materijal za objavljivanje čitulje možete poslati na

e-mail: oglasno@pobjeda.me

Potrebno je poslati tekst čitulje, fotografiju i kopiju uplatnice.

OGLASNO ODJELJENJE

tel/fax: 020/202-455, tel/viber: 068/034-555

Posljednji pozdrav

Dana 16. maja 2024. godine preminuo je u 83. godini

DRAGOSLAV–DRAGO Kostov MUGOŠA dr. med. spec. gin. i por.

Sahrana će se obaviti 19. maja u 14 časova, na groblju Šmarje kod Sežane, Slovenija. Kuća žalosti Šmarje 51, 6210 Sežana, Slovenija.

Ožalošćeni: supruga JOŽICA, sin MARKO i kćerka LIDIJA, unučad, praunuk i ostala porodica MUGOŠA

Tužnim srcem obavještavamo rodbinu, prijatelje i kumove, da je 18. maja 2024 iznenada preminula u 62 godini

LIDIJA Blažova VUJOVIĆ

Saučešće primamo 19. maja od 9 do 13 časova u kapeli na Cetinju, kada se kreće za selo Ljubotinj, gdje će se obaviti sahrana u 15 časova.

Ožalošćeni: brat RAJKO, sestre MIRJANA i SENKA, bratanić i bratanična, sestrići i sestrične, ujak, tetke, snahe, brat i sestra od strica i ostala rodbina VUJOVIĆ i VUKIĆEVIĆ

PEKU Jovovom KOSTIĆU

Postoje ljudi koje jednostavno voliš. Zato što su posebni i drugačiji. Zato što prkose cijelom svijetu i što su uvijek svoji. Jedinstveni i neponovljivi. Simboli jednog vremena i naših Dodoša. Takav si bio. Ljubav prema tebi prenio nam je Tvoj Vanja, naš suprug, otac i đed. Utoliko nam Tvoja smrt teže pada. Vas dvojica nijeste bili samo drugovi, prijatelji već i prava braća. Zato smo svi tužni zbog tvog odlaska. Tužna je i Iva. Đed je naučio da se čista ljubav, prijateljstvo i pažnja generacijski prenose od iskona. Zato te iskreno voljela i poštovala. Kao i svi mi! Za našu porodicu bićeš vječno živ.

Porodica VASA Milova RAŽNATOVIĆA

Posljednji pozdrav PEKU KOSTIĆU

S poštovanjem, LAZAR, JELENA, MILENA i KAJA ŠOFRANAC

Posljednji pozdrav dragom bratu

PEKU KOSTIĆU

Počivaj u miru i neka ti je laka zemlja Dodoška koju si neizmjerno volio.

MIKI VUKOTIĆ sa porodicom

467

Posljednji pozdrav voljenom

PEKU KOSTIĆU

Dragi moj sestriću, tvoj odlazak ne može mi oduzeti uspomene na naše druženje, priče, šale, na vrijeme koje smo proveli zajedno.

Hvala ti na pažnji, ljubavi, a najviše na tvom osmijehu koji ćemo zauvijek pamtiti.

VASKO VUKOTIĆ sa porodicom

Posljednji pozdrav dragom bratu

PEKU KOSTIĆU

S nevjericom i tugom opraštamo se od tebe. Sjećaću se svih trenutaka koje smo proveli zajedno. Tvoja energija i strast prema životu bile su zarazne i inspirativne.

Počivaj u miru

VUKOTIĆ sa porodicom

Godina je od smrti naše majke, babe i svekrve

SLAVKA KATNIĆ

Kada nam odlazi neko drag, ne boli smrt, već boli sve ono što ide poslije. Nedostaješ u svakom osmijehu, suzi, riječi i tišini. Sa ponosom te pominjemo i čuvamo od zaborava.

Tvoji DUŠKO, VESNA, ANA i MILICA

Prošlo je dvije godine od smrti naše majke

MILKA MARINOVIĆ

Vrijeme teče ali zaborava nema, samo uspomene i sjećanja zbog kojih si uvijek tu i zauvijek sa nama.

Danas se navršava godina dana od upokojenja mog voljenog druga i kuma

461

DADA i TANJA

458

Navršava se godina dana od smrti mog iskrenog druga i prijatelja

KOJA KOPRIVICE

Tvoj plemeniti lik i tvoju dobrotu uvijek ćemo pamtiti i čuvati od zaborava, zajedno sa tvojom porodicom. Počivaj u miru. RADE RADOMAN sa porodicom

436

Četrdeset ja dana od kada nije sa nama GOSPAVA JOVANOVIĆ

Mojoj Majci, za spomen za roditeljsku ljubav i sve što si uradila za našu porodicu. Čuvam te u srcu i počivaj u nebeskom miru. Zaslužuješ.

Tvoj sin GOJKO sa porodicom

Posljednji pozdrav našoj dragoj

JOVANKI – BEBI RADONJIĆ

Pamtićemo je po osmijehu i vedrini

ZAGA, NATAŠA, IVAN i SAŠA sa porodicama

MILKE MARINOVIĆ

Ne postoji vrijeme koje donosi zaborav ni sjećanje u kojem Te nema.

Živiš u svakoj mojoj riječi, suzi i uspomeni.

Zauvijek u srcu

GORAN Voislava JOVIĆEVIĆ

Dani prolaze, a nijedan bez sjećanja na tebe. Nedostaješ u svakom osmijehu, suzi, riječi, tišini, a nedostajaćeš samo jače u svemu što tek dolazi.

Sa ponosom te pominjemo i čuvamo od zaborava, jer u našim srcima živiš kao simbol vječne dobrote i ljubavi.

Sestra MARIJA, FILIP, PETAR, TEODORA i LUKA ĐUKANOVIĆ

445

U sjećanje na našeg dragog

SLOBODAN VUKANOVIĆ

Prošla je godina dana otkako nijesi s nama, ali tvoje prisustvo i dalje osjećamo u svakom trenutku.

Nedostaješ nam neizmjerno, ali vjerujemo da si u miru, čuvajući nas odozgo. Sa ljubavlju i poštovanjem, čuvaćemo uspomenu na tebe u našim srcima zauvijek.

456

TVOJA PORODICA

Dana 20. maja navršava se godina od kada nije sa nama naša draga

SENKA KALEZIĆ 1938 – 2023.

S ljubavlju i poštovanjem čuvaćemo te zauvijek u našim srcima i mislima. Ćerke SLAVKA i NADA sa porodicama

469

Prošlo je dvije godine od smrti moje majke

DRAGAN-LUJO LUČIĆ

VLADAN

MITAR

Godina dana je od smrti naše majke, svekrve i babe

SLAVKE KATNIĆ

Dani prolaze, a nijedan bez sjećanja na tebe. Nedostaješ u svakom osmijehu, suzi, riječi, tišini a nedostajaćeš samo u svemu što tek dolazi.

Sa pononosom te pominjemo i čuvamo od zaborava, jer u našim srcima živiš kao simbol vječnog trajanja i velike ljubavi.

Tvoji: VLADO, SLAĐA, MAŠA i NIKOLA

Dana 19. maja 2024 godine navršava se godina dana od kada nije sa nama naš voljeni i nikad prežaljeni

JOZO Nikole MALJEVIĆ

Prođe godina a tuga je sve veća.

Prazan je svaki dan bez tebe, a nedostaješ za sve što dolazi. Bio si nam zvijezda vodilja, oslonac i temelj naše porodice.

Hvala ti za veliku ljubav i pažnju koju si uvijek imao za nas.

S velikom tugom i ponosom tvoji najmiliji: majka NEĐELJKA, supruga BILJANA, ćerka TATJANA i sin NIKOLA

BOKI

Danas nijesam tu, a i ne bih ti imala što novo reći. Proćaskamo ionako svaki dan...onako...uz osmijeh. Tu si ti uvijek. Onako drag i poseban.

Prolaze četiri godine od kada nije sa nama naš voljeni

LUKA MARTINOVIĆ 1967 – 2020

Godine prolaze ali naša rana u srcu ne prestaje. Nedostaješ nam ...

Tvoji: NOVKA, VASILIJE i MILAN

Dana 21. maja navršava se 40 dana od kada nas je napuštila naša voljena

VIDOSAVA Vidova GAZIVODA rođena VUJOVIĆ

Otišla si onako kako si i živjela, tiho i dostojanstveno. Velikim srcem, plemenitom dušom, čestitim životom, zaslužila si našu vječnu zahvalnost, sjećanje i poštovanje. Počivaj u miru pored supruga Vida i neka vi je laka zemlja po kojoj ste časno hodali. Umjesto četrdesetodnevnog pomena prilažemo novčanu pomoć za održavanje crkve u selu Prevlaka

VAŠA PORODICA

BOSILJKA

Jovanova RADULOVIĆ rođena KALEZIĆ

Navršava se 40 dana otkada je nema sa nama. Nedostaješ mnogo. Dana 19. maja 2024. godine, u 10 časova na groblju Milošev Dub u Komanima održaćemo pomen našoj voljenoj majci. Tvoja dobrota, snaga, toplina i plemenitost će ostati zauvijek u našim srcima.

Sinovi: RANKO, RAJKO i DARKO sa porodicama

BIRKA Gojkova JANKOVIĆ

Vaši NADA, MIŠO, NEVENA, DUBRAVKA i SUZANA NENEZIĆ 464

Čuvamo sjećanje na ljubav koju si nam pružila, sjećanje na tvoju neizmjernu blagost i toplinu.

Tvoja porodica: NADA, NIKOLA, GOJKO, OGNJEN i TEODORA

PORODICA 447

Četrdeset je dana od kada nije sa nama

Ne otvaraš nam više vrata. Nema više naših razgovora, šala, smijeha. Nedostaje nam roditelj, posvećen, vrijedan, borac do posljednjeg dana. Počivaj u miru.

Umjesto pomena prilažemo novčani prilog za održavanje Spomen-doma u selu Utrg.

Ove godine se navršava 13 godina i 15 godina od smrti

SLAVKI VESNI KLJAJIĆ

Vaš odlazak se činio kao nešto nakon čega se teško moglo dalje. I teško je bilo. I danas je teško. Vječito pitanje da li je moglo drugačije. Danas, toliko godina kasnije sve je drugačije, sa svim smo se izborili, samo nikada u potpunosti u bolu za vama. Vesna, moglo je i željeli smo drugačije. Željeli smo tebe sa nama i sve smo uradili da tako i bude... Valjda je ovako moralo biti...

459

443 SJEĆANJE

40 godina od smrti dvije godine od smrti moga oca moje majke

MILO Lazarev RADMILA Milova KRKELJIĆ KRKELJIĆ 1922 – 1984. rođ. ČAĐENOVIĆ 1940 – 2022.

Tražim vas. U mirisima proljeća. U ulicama kojima ste nekada šetali.

U starim fotografijama.

U snovima. U srcu.

A tu ste. Među zvijezdama. Treperite i dajete znak da gledate i da je sve isto kao prije.

A znam da bez vas više ništa nije isto. Volim vas.

Vaša kćerka VASKA sa porodicom

DESANKA MIJAČ

Navršava se šesnaest godina od kada nije sa nama

Dnevni list

Elektronska pošta: desk@pobjeda.me

Direktor i glavni i odgovorni urednik:

DRAŠKO ĐURANOVIĆ

Zamjenica izvršnog

direktora:

MILENA GOLUBOVIĆ

Direktorica marketinga:

ŽELJKA RADULOVIĆ

REDAKCIJSKI

KOLEGI JUM

Zamjenica glavnog i odgovornog urednika

RADMILA USKOKOVIĆ-IVANOVIĆ

Pomoćnici glavnog i odgovornog urednika

NENAD ZEČEVIĆ politika

JADRANKA RABRENOVIĆ ekonomija

JELENA MARtINOVIĆ

društvo

MARIJA JOVIĆEVIĆ nedjeljno izdanje

Urednici

JOVAN NIKItOVIĆ

kultura

MARIJA ŽIŽIĆ

crna hronika

DRAGICA ŠAKOVIĆ

crnom gorom

NIKOLA SEKULIĆ hronika podgorice

JOVAN tERZIĆ arena

SLOBODAN ČUKIĆ

feljton i arhiv

MARKO MILOŠEVIĆ

dizajn

DRAGAN MIJAtOVIĆ fotografija

LOGOtIP POBJEDE

Miloš Milošević i Nikola Latković (2019), inspiracija

Anton Lukateli (1944)

PORtAL POBJEDE

Urednica

JOVANA ĐURIŠIĆ

OBJEKtIV

Urednica

MARIJA IVANOVIĆ-NIKIČEVIĆ

KULt

Urednica

tANJA PAVIĆEVIĆ

tELEFON

020/409-520 redAkcijA

020/409-536 MArketiNg

020/202-455 ogLAsN o

Naziv osnivača: Društvo sa ograničenom odgovornošću za proizvodnju, promet i usluge, export-import

„Nova Pobjeda“ - Podgorica

Adresa sjedišta medija: 19. decembar br. 5

PIB: 03022480

Vlasnička struktura

„Nove Pobjede“ - 100% udjela

„Media-Nea“ D.O.O. Podgorica

Vlasnička struktura

„Media-Nea“ - 99,99% udjela

First Financial Holdings

sjedište „Media Nea“: Ul. 19. decembra br. 5,

PiB „Media Nea“: 02842777

Vlasnička struktura „First Financial Holdings“ - 100%

udjela Petros Stathis

sjedište „First Financial Holdings“: Ul. Ulcinjska br. 3

PiB „First Financial Holdings“: 02628295

Više o vlasničkoj strukturi: pobjeda.me/p/impressum

Broj žiro računa „Universal capital Bank“: 560-822-77

Tiraž: 3.500

Na osnovu člana 135 i 136 Zakona o privrednim društvima („Sl. list RCG“, br. 065/20) člana 38 stav 1. i stav 2. Statuta Zatvorenog investicionog fonda „Trend“ AD Podgorica, i Odluke Odbora direktora Društva za upravljanje investicionim fondom „Butterfly finance“ AD Podgorica, o sazivanju redovne Skupštine akcionara Zatvorenog investicionog fonda ,,TREND“ AD Podgorica, objavljuje se sledeće:

OBAVJEŠTENJE

O SAZIVANJU REDOVNE SKUPŠTINE AKCIONARA ZATVORENOG INVESTICIONOG FONDA „TREND“ AD PODGORICA

za dan 19.06.2024. godine, sa početkom u 13:00 časova, u prostorijama upravne zgrade PLC Morača AD Podgorica, ul 8. Marta bb, sa sledećim DNEVNIM REDOM

Otvaranje Skupštine i izbor radnih tijela: -predsjedavajućeg Skupštine -verifikacione komisije -zapisničara -ovjerivača zapisnika

1.Donošenje Odluke o usvajanju Godišnjeg finansijskog izvještaja ZIF-a „Trend“ AD Podgorica za 2023. godinu sa Izvještajem nezavisnog revizora;

2.Donošenje Odluke o usvajanju Izvještaja o poslovanju ZIF-a „Trend“ AD. Podgorica za 2023. godinu; 3.Donošenje Odluke o usvajanju Ugovora o upravljanju Zatvorenim investicionim fondom ,,Trend” AD Podgorica. 4.Donošenje Odluke o imenovanju ovlašćenog revizora za reviziju finansijskih iskaza za 2024. godinu; 5.Donošenje Odluke o razrješenju članova Nadzornog odbora; 6.Donošenje Odluke o izboru članova Nadzornog odbora;

7.Donošenje Odluke o usvajanju Politike naknada;

Kvorum za održavanje Skupštine akcionara čine akcionari koji posjeduju najmanje polovinu od ukupnog broja akcija sa pravom glasa, a koji su prisutni, ili su zastupani putem punomoćnika ili su glasali putem glasačkih listića.

Odluke po svim tačkama dnevnog reda donose se većinom glasova vlasnika akcija koji su lično prisutni ili su zastupani putem punomoćnika ili su glasali putem glasačkih listića, pod uslovom da Skupštini prisustvuju akcionari koji posjeduju najmanje polovinu od ukupnog broja akcija, dok se o tački 6. odluka donosi kumulativnim glasanjem.

Materijal za skupštinu akcionara biće na raspolaganju akcionarima Fonda, u zakonskom roku, u poslovnim prostorijama Društva, ulica ul. 8. marta 55 u Podgorici, svakog radnog dana u periodu od 09:00 do 14:00 časova, kao i na internet strani Fonda www.trendfund.me

Samo oni akcionari koji su na spisku akcionara CKDD-a na dana pribavljanja spiska akcionara (dva dana prije održavanja Skupštine) mogu učestvovati na Skupštini i ostvariti prava akcionara.

Identifikacija akcionara vrši se na dan održavanja Skupštine akcionara, u periodu od 11:30 do 12:30 časova na osnovu ličnih isprava , a punomoćnika na osnovu punomoćja ovjerenog u skladu sa zakonom i lične isprave.

Obavještenje o sazivanju Skupštine akcionara biće objavljeno 2 puta u štampanom mediju koji se izdaje u Crnoj Gori najkasnije 30 dana prije dana održavanja Skupštine, kao i na internet strani Fonda www.trendfund.me, a sve dodatne informacije u vezi sa Skupštinom se mogu dobiti na broj telefona 020/226-107

Obrazac punomoćja i glasačkog listića mogu se preuzeti u papirnoj formi u prostorijama Društva, na adresi: ul. 8. marta 55, u Podgorici.

Predsjednik Odbora direktora D.Z.U. „Butterfly finance“ AD Podgorica Ivan Stojanović s.r