Dnevni list POBJEDA 17.11.2025.

Poneđeljak, 17. novembar 2025. | Podgorica, Crna Gora | Godina

Broj migranata na Zapadno-balkanskoj ruti smanjen za 16 odsto u odnosu na prošlu godinu

Otkazan boravak za 1.596 stranaca

Samo 2025. godine evidentirano je 11 slučajeva krijumčarenja ljudi, a podnijeto 15 krivičnih prijava protiv 18 osoba zbog krivičnog djela nedozvoljeni prelaz granice i krijumčarenje ljudi, navodi se u izvještaju MUP-a

POŠTA

Politički analitičar kazao da će za ulazak naše države u Evropsku uniju biti presudni izbori 2027. godine i povjerenje koje će nova izvršna vlast imati kod partnera u EU

Vujović:

Ova vlada može dovršiti

pregovore, ali ne i uvesti Crnu Goru u EU

GDJE SU RADNIČKA PRAVA: Vasilije Kostić iz Crnogorskog udruženja poslodavaca o mogućnosti da nedjelja bude radna

JOŠ JEDNO PROVOCIRANJE SUSJEDA: Hrvatski navijači napadnuti sinoć na putu Cetinje – Budva

Očekujem opstrukcije na gotovo svakom koraku. One neće uvijek biti otvorene, često će imati formu „igre dobrog i lošeg policajca“. Stranke koje su godinama bile protiv evropske integracije danas se formalno predstavljaju kao proevropske, ali realno imaju snažnu motivaciju da proces uspore ili sabotiraju. Biće kreirano više „tempiranih bombi“, poput slučaja Botun, po modelu već viđenom u slučaju spomenika ratnom zločincu Pavlu Đurišiću – gdje se prvo napravi problem, a zatim vladajuće strukture glume državu i poštovanje evropskih standarda – kazao je Vujović

SDT ćuti povodom dostavljene inicijative Državne revizorske institucije o ispitivanju zloupotreba u Crnogorskoj kinoteci

Javnost ostaje bez ključnih informacija o tome da li će iko odgovarati za 17.850 eura isplaćenih po ugovorima čije izvršenje nije dokazano, za nestale ugovore koje Kinoteka „nema u arhivi“, kao ni za propuste zbog kojih je DRI izrekla jedno od najtežih mišljenja – negativno na oba segmenta revizije. Dokumenti pokazuju obrazac netransparentnog i neodgovornog rukovanja budžetskim novcem, ali institucije ćute – i to na svim nivoima

Miodrag

Pobjeda je već objavila, prije desetak dana: „Komesarka za proširenje EU Marta Kos izjavila je da bi nove članice EU mogle biti stavljene ‘na probni rok’ kako bi se spriječilo da se po ulasku u EU ponašaju kao trojanski konj Rusije. Sa druge strane, sredinom oktobra čuli su se glasovi o tome kako pojedini zvaničnici EU, ali i predstavnici zemalja članica, zagovaraju prijedlog po kojem nove članice ne bi imale pravo glasa u Evropskom savjetu. Dodatnu konfuziju stvara i izostanak dokumenta pod nazivom ‘EU spremna za proširenje: pregled politika i reforme’, koji je trebalo biti objavljen zajedno sa Paketom proširenja“. I Kaja Kalas, potpredsjednica Evropske komisije i Visoka predstavnica EU za vanjsku i bezbjednosnu politiku otvoreno govori o opasnosti od novih ruskih „trojanskih konja“. Gospođa iz Estonije zna što govori (baltički političari i diplomate o tome najviše znaju), dodatno poučena evropskim iskustvom sa Viktorom Orbanom i sa Robertom Ficom Jedno je sigurno: ni gospođa Kos, ni gospođa Kalas, takve izjave ne daju na osnovu svojih ličnih impresija i doživljaja koji bi bili izraz njihove ideološke ili partijske već kao jasnu poruku zvaničnog Brisela. Nije, dakle, posrijedi, nikakva improvizacija, već naglašavanje centralnog problema koji se, u datom istorijskom kontekstu - dok traje ruska agresija na Ukrajinu i dok se množe dokazi o malignom uticaju Kremlja na mnoge zemlje - kako na članice EU, tako i na one koje imaju ambiciju da to jasno vide.

Poruka, pri tome, nije usmjerena samo na Crnu Goru, već na sve zemlje kandidate, čija se lista, naravno, ne iscrpljuje na Zapadnom Balkanu, već seže, preko Moldavije i Ukrajine, i do Gruzije i Jermenije.

NOVI „SUVERENISTI“

Crna Gora, s druge strane, svakako ima razloga da se osjeti „prozvanom“: ona je dugo, već godinama, i prije avgusta 2020, doživljena, i u Briselu, i na mnogim evropskim adresama, kao „frontrunner“, kao, dakle, predvodnik jednog procesa koji ima svoje zakonitosti i pravila, ali i posebne zahtjeve i očekivanja, koji prevashodno zavisi od evropskog konteksta - koji, nažalost, posljednjih godina (praktično: poslije Bregzita) ima dominantno negativne trendove, ali i političke i bezbjednosne situacije u zemljama članicama koje predstavljaju izazove, pa čak i pri-

DIPLOMATSKA POŠTA

Evropska uvreda ili šansa?

Svaka ozbiljna analiza će pokazati da Crna Gora, njena vlast i opozicija, nemaju razloga da od takve mogućnosti prave temu i potencijalnu tačku konfrontacije sa evropskim prijateljima i saveznicima. Pred našom zemljom su, još uvijek, mnogi ozbiljni izazovi i rizici, ne samo oni direktno vezani za agendu evropskih integracija, već i za sadržinu i karakter političkih procesa i promjena koje, gotovo bez izuzetka, imaju negativni predznak i posljedicu po njene građanske i demokratske vrijednosti i institucije

jetnje, jedinstvu unutar EU. Nije neophodno napominjati da evropske diplomate, bez obzira na javno iskazane stavove i kurtoazne izjave, imaju preciznu informaciju što se i kako dešava u, recimo, Srbiji, Gruziji ili u današnjoj Crnoj Gori. Jer u tim zemljama, kako stvari sada stoje, uticaj Rusije niko ozbiljan ne može negirati. (Mala je utjeha što, na pojavnoj ravni, Crna Gora, u odnosu na dvije pomenute zemlje, stoji „bolje“ - sve dok se ne sjetimo da su upravo zvanična Srbija i njene službe, kao i državna Crkva Srbije, ekspoziture/agenti ruske politike na Balkanu, pa je naša zemlja suočena sa situacijom da je pod srpsko-ruskom kombinacijom negativnog uticaja - što poziciju i kredibilitet našeg kandidatskog statusa postavlja na staklene noge. To, sva je prilika, nije shvatio (ili: još ne može da shvati) premijer Milojko Spajić, čija je reakcija - na nedavnoj konferenciji u Londonu - na pominjanje ideje o „uslovnom“ članstvu, to jest o „probnom roku“, odnosno o situaciji u kojoj nove članice ne bi imale pravo da svojim glasom spriječe donošenje važnih odluka (kao što to Orban i Sijarto umiju da urade, izazivajući stalne tenzije i krize na relaciji Brisel – Budimpešta), bila površna, ishitrena i - amaterska. Edi Rama, premijer Albanije, je, na istoj konferenciji, osim cinično-posprdnih opaski na račun „istorijskih“ fraza koje je izgovorio Spajić (na što crnogorski zvaničnik nije umio da odgovori, za što nije kriv niko osim njega i njegovog oskudnog znanja), elegantno dopustio mogućnost da njegova zemlja bude u tom „probnom režimu“… To je za njega sada od sekundarnog značaja, naročito u situaciji kada je Albanija, prije koji dan, otvorila i posljednji „klaster“ pregovaračkih poglavlja - i tako, bar na tom planu, sustigla Crnu Goru. Za našu analizu je manje značajno što su uslužni komentatori, zainteresovani za podršku PES-a, pohitali da pohvale „državničku mudrost i dostojanstvo“ premijera Spajićakoji se naprasno sjetio važnosti crnogorskog suvereniteta (baš povodom prava veta u EU?!), dok je, u politici koju sprovodi, sa nipodaštavanjem banalizovao i ignorisao ozbiljne prijetnje suverenitetu države Crne Gore - koje dolaze od njegovih srpsko-ruskih koalicionih partnera, ili od „najbližeg“, i tako dalje, susjeda Srbije.

U odbranu suvereniteta priskočili su - sasvim „logično“ i predstavnici partije čiji je predsjednik potpisao veleizdajnički tzv. temeljni ugovor sa Crkvom Srbije. Mahanje barjacima crnogorske slobode sa te adrese djeluje posebno otužno.

Na iznenađenje mnogih, u zaštitu crnogorske časti povodom (treba li napomenuti: još uvijek teoretske mogućnosti da neka prava novih država-članica budu privremeno suspendovana) stao je i izvjestilac Evropskog Parlamenta za Crnu Goru, inače vrlo ozbiljni i uravnoteženi Marjan Šarec

U intervjuu koji je objavila Pobjeda, nekadašnji slovenački premijer je dao vrlo precizne definicije političke konstelacije u našoj zemlji, sa napomenom da bi početno suspendovanje prava glasa bilo „uvreda za Crnu Goru“.

CUM GRANO SALIS

Da li je baš tako? Da li je šansa Crne Gore da postane članica EU - naravno, u rokovima i na način koji ne korespondiraju sa hiper-optimističnim projekcijama o 2028 - pomućena ili ugrožena idejom da se za nove članice, zbog novih okolnosti i nove evropske situacije, propišu nova pravila? (Jer, da ni to ne zaboravimo, čemu je u Crnoj Gori pažnju posvetila, bar za sada, samo Pobjeda, ta nova pravila bi morala biti usaglašena i ozvaničena konsenzusom postojećih članica.)

Svaka ozbiljna analiza će pokazati da Crna Gora, njena vlast i opozicija, nemaju razloga da od takve mogućnosti prave temu i potencijalnu tačku konfrontacije sa evropskim

prijateljima i saveznicima. Pred našom zemljom su, još uvijek, mnogi ozbiljni izazovi i rizici, ne samo oni direktno vezani za agendu evropskih integracija, već i za sadržinu i karakter političkih procesa i promjena koje, gotovo bez izuzetka, imaju negativni predznak i posljedicu po njene građanske i demokratske vrijednosti i institucije. Crnogorska politika, u tom kontekstu, treba da bude oprezna i konstruktivna, jer je vođenje rasprave o hipotetičkoj promjeni pravila, koja bi, ponavljamo, imala temporarni karakter, bilo taktički manje pametno gubljenje vremena i energije. Zato bi bilo pogrešno odbijati takvu (teoretsku) mogućnost, jer, s druge strane, njena eventualna primjena može biti zahtijevana upravo zbog te „hrabre“ odbrane suvereniteta - i to u stvarima u kojima je zaista teško zamisliti da bi Crna Gora, ko god da je bude predstavljao u Briselu u svojstvu punopravne članice, mogla biti spremna da svojim glasom blokira važne odluke EU. Evropske zemlje koje, još uvijek, imaju rezerve prema brzom uključivanju novih članica, lakše bi, i jednostavnije, mogle da pripreme i/ili da donesu odluke o pristupanju. Ne treba smetnuti s uma i neizbježnost referenduma u nekim EU zemljama. Rasprava o crnogorskom „ponosu“ - đe joj mjesto nije - ne bi pomogla Crnoj Gori u tim situacijama. A naročito ne ako bude dolazila od onih političara i partija čija se bliskost sa Beogradom i Kremljom ne može sakriti pred evropskim javnim mnjenjem, a kamoli pred briselskim zvaničnicima.

STRATEGIJA

„AKO BOG DA!“

Začudo - a zapravo logično - na konsultacijama koje je sazvao ministar vanjskih poslova Ervin Ibrahimović tema uslovnog/probnog članstva u EU nije kandidovana kao relevantna za strateško promišljanje o pravcima i prioritetima vanjske politike naše zemlje u naredne četiri godine. Logično! Ministarstvo vanjskih poslova, uz „istureno odjeljenje“, na čijem je čelu alternativni mvp Filip Ivanović, nije imalo ni analizu, ni mišljenje, da li je, zašto je i kako je trebalo ukinuti bezvizni režim sa Republikom Turskom. Ispravno! Sastanak, koji je bio, bar načelno, prilika da se ozbiljno razgovara o perspektivama vanjske politike, zapravo je predstavljao - po svemu viđenom - pokušaj da se aktuelna situacija i poredak stvari prikažu kao redovni i regularni, u kojem su prevashodno bitne neke organizaciono-tehničke izmjene i podešavanja, a ne sagledavanje suštine, sadržine, smisla i svrhe (kao i posljedica) aktuelne vanjske politike Crne Gore. A o sadržini je izuzetno teško razgovarati kada je nema, to jest kada formalni nosioci vanjskopolitičkih funkcija žive u (samo)obmani kako „profesionalno“ rade svoj posao. Dokaz? Odnosi sa svim susjedima su „odlični“, Ministar se redovno čuje telefonom sa svim kolegama! Sastanak je, nažalost, bio uskraćen za nekadašnje šefove diplomatije koji su rado viđeni gosti na režimskim medijima, pa je izostala prilika da se razgovara o stavovima kako je, recimo, „Rusija bila izazvana“ i kako ona „ne napada Ukrajinu, nego samo neke njene oblasti“ (što smo

nedavno opet čuli od Miodraga Lekića). A za saradnju sa Rusijom je ipak kazano da je treba obnoviti - kada prestane rat u Ukrajini ili kada ga Rusija izgubi. (Sudbinu Putina nećemo, tim povodom, ovdje pominjati.) U toj situaciji, bilo je primjetno da postoji praznina i u smislu novih ideja i razumijevanja onoga što se (ne) događa u spoljnoj politici Crne Gore, kako to novi, ali i neki stariji kadrovi koji, začudo, rade u MVP, preferiraju da sada nazovu. (Vanjski zvuči kao kroatizam - uzalud nam je Njegoš, i u tom smislu.) Nećemo pominjati ko je dobio zadatak da, u skladu sa nekim super-birokratizovanim „metodološkim“ dokumentom, bude na čelu tima za izradu te „strategije“ - jer je to, kako i sam reče, jedna „smiješno-tužna priča“, niti da ta metodologija podrazumijeva i konsultacije sa mnoštvom adresa, uključujući, recimo, Zajednicu opština. Papir trpi sve, pa će istrpjeti i ovoga puta, dok se prava dešavanja i procesi, planovi i odluke koji profilišu i definišu vanjsku politiku Crne Gore stvaraju na drugim adresama - i to onim kojima je do crnogorskog državnog i nacionalnog interesa stalo koliko do preklanjskog snijega. Vojvoda Mandić u posjeti SAD, na primjer. Zato nije bilo iznenađenje što je, u projekcijama širenja diplomatsko-konzularne mreže na afričke i azijske zemlje, a posebno za, kako smo čuli, namjeravanu obnovu napora da se vodi kampanja izbor Crne Gore za nestalnu članicu Savjeta bezbjednosti UN, poslije fijaska prošle godine, izraz koji je taj ministar upotrijebio nekoliko puta bio – „ako bog da, ako bog da!“. Božja bi nam pomoć, po svemu sudeći, zaista bila potrebna - da prebrodimo aktuelne muke „profesionalne“ crnogorske diplomatije. Jer, kad nema sadržine, nema ni diplomatijepa onda i državne kandidature i zvanične diplomatske izjave nemaju težinu koju bi morale i mogle imati. Dok taj (velikosrpski, po svemu sudeći) „Bog iz mašine“ ne stigne, Crkva Srbije i sa njom povezane službe i partije će imati više uticaja i na sadržinu i na kadrovsku politiku Ministarstva vanjskih poslova Crne Gore nego svi nekadašnji i aktuelni ministri. To je bilo jasno. Utisak je, takođe, da zvanični ministar Ibrahimović toga nije svjestan, ili, još gore, da tome neće posvetiti pažnju sve dok su on sâm i kadrovi Bošnjačke stranke na funkcijama. Za njega je bila novost i to sa kime je u koaliciji. Selo gori, a baba se češlja! Ali, i za tu Ibrahimovićevu spoznaju će, neizbježno, biti potrebno vrijeme, a i malo dodatne muke i napora - sa svih strana. Ako bog da! (Autor je vanjskopolitički komentator Pobjede)

Piše:

VLAHOVIĆ

Marta Kos

Politički analitičar kazao da će za ulazak naše države u Evropsku uniju biti presudni izbori 2027. godine i povjerenje koje će nova izvršna vlast imati kod partnera u EU

PODGORICA – Ova vlada, uz podršku partnera, može dovršiti tehničke pregovore, ali ne može Crnu Goru uvesti u EU kao punopravnu članicu – ocijenio je za Pobjedu Zlatko Vujović, politički analitičar i predsjednik Upravnog odbora CEMI-ja, ističući da se dio aktera sadašnje vladajuće većine u pojedinim državama EU doživljava kao potencijalni „trojanski konj“ ruskog i srpskog uticaja unutar same Unije, te da je u takvom ambijentu teško očekivati da će sve države članice ratifikovati naš pristupni ugovor.

- Zbog toga kažem: ova vlada može završiti pregovore, ali ne može obezbijediti članstvo, odnosno uspješnu ratifikaciju. Presudni će biti izbori 2027. godine i povjerenje koje će nova vlada imati kod partnera u EU – kazao je Vujović, dodajući i to da će protivnici evropske integracije, ne samo unutrašnji, nego, prije svega, zvanični Beograd i Moskva, pokušati sve da spriječe ulazak Crne Gore u EU.

SNAŽNA PORUKA EU

Vujović: Ova vlada može dovršiti pregovore, ali ne i uvesti Crnu Goru u EU

Očekujem opstrukcije na gotovo svakom koraku. One neće uvijek biti otvorene, često će imati formu „igre dobrog i lošeg policajca“. Stranke koje su godinama bile protiv evropske integracije danas se formalno predstavljaju kao proevropske, ali realno imaju snažnu motivaciju da proces uspore ili sabotiraju. Vidjećemo pokušaje provociranja Hrvatske da uloži veto, iako to do sada nijesu uspjeli. Biće kreirano više „tempiranih bombi“, poput slučaja Botun, po modelu već viđenom u slučaju spomenika ratnom zločincu Pavlu Đurišiću – gdje se prvo napravi problem, a zatim vladajuće strukture glume državu i poštovanje evropskih standarda – kazao je Vujović

mnija od onih koje su to ranije učinile. Stoga će i Crna Gora biti spremnija u trenutku ulaska od svih ostalih zemalja u trenutku kada su one postale dio EU. Proces evropeizacije jeste nastavak demokratske tranzicije, ali najveći dio postkomunističkih članica EU su se demokratski konsolidovale tek kad su postale članice EU. Tako da ne treba na članstvo gledati kao okončanje procesa demokratizacije, jer će se taj proces nastaviti i kad postanemo članica – kazao je Vujović. Prema njegovim riječima, ne treba da nas čudi što EU želi Crnu Goru.

- EU želi da pokaže da je politika proširenja živa. Stoga je i

izbor Crne Gore logičan. Crna Gora je najdalje odmakla u pregovorima, mala je, članica je NATO, koristi euro i

Uniji. Napredak u pregovorima ne znači da smo dobri đaci, ali znači da smo najbolji u našem razredu, najbolji među zemljama kandidatima. Treba, međutim, razlikovati

jalni „trojanski konj“ ruskog i srpskog uticaja unutar same Unije. Hrvatska je pojedine lidere prosrpskih i proruskih partija već proglasila personama non grata. U takvom ambijentu teško je očekivati da će sve države članice ratifikovati naš pristupni ugovor. Zbog toga kažem: ova vlada može završiti pregovore, ali ne može obezbijediti članstvo, odnosno uspješnu ratifikaciju. Presudni će biti izbori 2027. godine i povjerenje koje će nova vlada imati kod partnera u EU – istakao je Vujović.

OPSTRUKCIJE

Upitan očekuje li opstrukcije na daljem evropskom putu

Crne Gore, Vujović je kazao da očekuje na gotovo svakom koraku.

Na pitanje da prokomentariše Izvještaj Evropske komisije i tvrdnje da je riječ o najboljem izvještaju koji je Crna Gora ikada dobila, te da li je to realna slika, Vujović je kazao da „posljednji Izvještaj Evropske komisije zaista jeste najbolji dokument te vrste koji je Crna Gora ikada dobila“. - Međutim, ne čitam ga samo kao odraz našeg napretka, već prije svega kao snažnu političku poruku Evropske unije Crnoj Gori, ali ne manje ostalim državama Zapadnog Balkana. Jasno je da je Evropska komisija napravila izvještaj koji omogućava da EU sa Crnom Gorom okonča pregovore do kraja 2026, ili realnije u prvoj polovini 2027. godine, kako bi članstvo 2028. bilo tehnički moguće. Treba razumjeti da proširenje EU nikada nije bilo samo pitanje „štrikiranja“ obaveza. To je geostrateška odluka. Tako su Grčka, Španija i Portugalija ušle u EU odmah nakon izlaska iz diktatura; zemlje Srednje Evrope 2004. godine, uključujući Slovačku, ušle su svega 14 godina nakon okončanja komunističkih diktatura. Slovačka koja je kasnila za ostalim zemljama iz ovog talasa nakon smjene Mečijara pregovarala je nepune tri godine. Bugarska i Rumunija nijesu bile potpuno spremne po današnjim kriterijumima, ali su bile geopolitički važne –istakao je Vujović.

On je, na pitanje ostaje li pri stavu da ova vlada ne može

- Da, ostajem pri tom stavu. Ova vlada, uz podršku

partnera, može dovr-

šiti tehničke pregovore, ali ne može Crnu Goru uvesti u EU kao punopravnu članicu. Razlog je jednostavan: nakon

One neće uvijek biti otvorene, često će imati formu „igre dobrog i lošeg policajca“. Stranke koje su godinama bile protiv evropske integracije danas se formalno predstavljaju kao proevropske, ali realno imaju snažnu motivaciju da proces uspore ili sabotiraju. Vidjećemo pokušaje provociranja Hrvatske da uloži veto, iako to do sada nijesu uspje-

ratnom zločincu Pavlu Đurišiću – gdje se prvo napravi problem, a zatim vladajuće strukture glume državu i poštovanje evropskih standarda dok sa druge strane omogućavaju realizaciju onoga što zapravo blokira evropski napredak – kazao je Vujović. Dodao je da ne vjeruje da postoji suštinski raskol između lidera bivšeg DF-a. - Više djeluje kao podjela uloga. Uz njih, dio bezbjednosnih struktura, MUP i Uprava policije, često učestvuju u kreiranju haotičnih situacija koje služe kao izgovor za dalje blokade. Da li će te opstrukcije uspjeti, zavisiće u velikoj mjeri od odlučnosti Njemačke i Francuske da ne dozvole sabotažu ključnih evropskih

projekata u Crnoj Gori – kazao je Vujović. Komentarišući izjavu komesarke Marte Kos o „probnom roku“ za nove članice i ideje o ograničavanju prava glasa, Vujović je kazao da se to, u ovom trenutku, ne odnosi na Crnu Goru.

- Komesarka Kos govori prije svega o unutrašnjim reformama EU koje će biti potrebne zbog mogućeg brzog napretka Ukrajine, Moldavije i Albanije ka članstvu. Ulazak Ukrajine – ogromne države sa velikom političkom težinom i brojem poslanika – zahtijeva da EU unaprijed redefiniše mehanizme donošenja odluka kako se procesi ne bi blokirali. Crna

takvim ograničenjima samo

nih izbora – kazao je Vujović. Na pitanje vidi li Crnu Goru u EU 2028. godine, Vujović je odgovorio da vjeruje da naša država može postati članica EU 2028. godine. - Da, vjerujem da Crna Gora i dalje može postati članica EU 2028. godine, a da naši građani učestvuju na izborima za Evropski parlament u junu 2029. godine. Po ulasku bismo dobili i privremene predstavnike u EP koji bi bili poslanici do evropskih izbora – kazao je Vujović.

IZAZOVI

gle, tokom ratifikacije, da kanica i usloviti ratifikaciju pri-

će sve zavisiti od toga ko će voditi državu parlamentar-

Kazao je da, kada EU želi širenje, stvari se pojednostavljuju, ali kada ne želi da se širi, kako je rekao, pooštravaju se procedure, uvode nove metodologije.

što kaže EK, već da li države EU imaju povjerenje u političke strukture koje upravljaju zemljom kandidatom. A

- U biti sve zavisi od toga da li je EU spremna za proširenje ili ne. Svaka država koja je kasnije ušla u EU bila je spre-

Upitan koji su nam do tada najveći izazovi, on je rekao da su ti izazovi dvostruki. - Sa jedne strane tehnički, da moramo ubrzati i dovršiti reforme u vladavini prava, borbi protiv korupcije, pravosuđu i javnoj upravi. Pregovori moraju biti završeni do kraja 2026. ili prve polovine 2027. Sa druge strane su politički, da dobijemo nakon narednih izbora vladu koju i države članice vide kao kredibilnog partnera. Ako to ispunimo možemo se nadati članstvu. Ako na vlasti budu snage koje otvoreno ili prikriveno rade protiv evropskog puta, tada je prilično vjerovatno da će neke države članice blokirati ratifikaciju – kazao je Vujović. Prema njegovim riječima, treba biti spreman i na najgore scenarije, jer, kako je rekao, protivnici evropske integracije, ne samo unutrašnji, nego prije svega zvanični Beograd i Moskva, pokušaće sve da spriječe ulazak Crne Gore u EU. - Ali ne treba zaboraviti da velika većina građana želi članstvo – i da oni koji to pokušavaju da ospore mogu biti ozbiljno kažnjeni na izborima, naročito kada vide koliko je cilj blizu i koliki su benefiti. Građani Crne Gore prvi put jasno vjeruju da je evropsko članstvo realnost koju ne treba dugo čekati. Stoga će i ti građani biti spremni da brane skoru evropsku perspektivu –poručio je Vujović.

Ivana KOPRIVICA

Vujović

Hrvatski analitičar Davor Ðenero poručuje da brzina ulaska države u Evropsku uniju zavisi od izvršne vlasti

Hrvatska neće blokirati

Crnu Goru na putu ka EU, ali neće ni zatvarati oči

PODGORICA - Hrvatskoj je jako važno da Crna Gora što prije postane članicom EU u pravom smislu riječi, dakle da stvarno ugradi acquis communautaire u svoj pravni poredak, da se ponaša u skladu sa evropskim standardima i da se jasno zaštiti od patogenih utjecaja koji razaraju njenu državnu i društvenu strukturu. U tom smislu Hrvatska neće, radi bilateralnih pitanja i izvan acquisa, blokirati pristupanje Crne Gore, ali se neće praviti da ne vidi patogene utjecaje i patogene aktere na crnogorskoj sceni - kaže u razgovoru za Pobjedu hrvatski analitičar Davor Ðenero. Ističe da ulazak Crne Gore u EU do 2028. godine zavisi isključivo od Vlade Crne Gore.

P OBJEDA: Koliko Vam je realna priča da Crna Gora može u EU do 2028? Koliko, po Vama, može trajati proces ratifikacije pristupnog ugovora?

ÐENERO: To hoće li Crna Gora do kraja iduće godine završiti pristupne pregovore, a do kraja 2028. postati punopravna članica Unije, zavisi isključivo od Vlade Crne Gore. Unutar EU postoji snažna volja za proširenjem, a evropske institucije snažno podržavaju crnogorsku administraciju u ispunjavanju kriterija za članstvo i u napretku.

Da Crna Gora ima veliku potporu pristupanju potvrđuje i to da je, protivno principima koji su bili promovirani u vrijeme hrvatskog pristupanja, javno objavljen ciljani datum njenog završetka pregovora i pristupanja Uniji. U vrijeme kad je Hrvatska završavala pregovore, unutar EU je postojalo uvjerenje kako će Srbija ipak pokrenuti pristupni proces i kako bi bilo bolje da se s hrvatskim pristupanjem pričeka do tada, kako bi ove dvije zemlje, ako ne i cijeli Zapadni Balkan, Uniji pristu-

U Hrvatskoj se vjeruje da bi uključivanjem Crne Gore u evropske strukture bio ograničen patogeni uticaj velikosrpskog autoritarnog režima Aleksandra Vučića, ali i patogeni uticaj totalitarnog režima Vladimira Putina

pili istovremeno. Još je jedan razlog tome zašto se odustajalo od najave ciljanog datuma kraja pregovora i pristupanja. Naime, ocjena u Uniji je bila da je zbog toga, prilikom velikog buma proširenja u maju 2004, a pogotovo u januaru 2007, kad su pristupile Bugarska i Rumunija zbog unaprijed najavljenih datuma, Unija „morala previdjeti“ nespremnost nekih novih članica.

Situacija s Bugarskom i Rumunijom, kojima je morao biti uveden takozvani CVM mehanizam, Mehanizam suradnje i verifikacije, kojim je Unija zadirala i u europske poslove, i u područje vladavine prava u tim državama, nitko ne želi ponoviti, zato je objava ciljanih datuma kraja pregovora i pristupanja veliki izraz podrške Europske komisije i zemalja članica prema Crnoj Gori. Proces ratifikacije ne može biti brzo sproveden, jer Unija funkcionira kao konfederacija i proces ratifikacije se mora obaviti u svakoj državi članici, a u onima koje funkcioniraju kao složene države, federacije, Njemačka na primjer, odluka o ratifikaciji mora biti usvojena u svim sa-

veznim državama. Za manje od godinu i po dana, taj proces jednostavno nije moguće provesti. To što su neke od država članica među prvima koje ratificiraju Ugovor o pristupanju uvijek govori o potpori tih država proširenju na novu članicu, ali to što su neke među zadnjima, ne znači nužno njihovu skepsu, nego je često posljedica složenih parlamentarnih procedura u domaćem političkom sustavu.

POBJEDA: Kakva su iskustva Hrvatske, koliko je taj proces trajao?

ÐENERO: Hrvatski pristupni ugovor počeo se pripremati tek u poljskom predsjedništvu, u drugoj polovini 2011. godine, nakon što je Hrvatska na kraju juna te godine, na zadnjem samitu Europskog vijeća pod mađarskim predsjedavanjem, završila pristupne pregovore. Sve do tog dana ništa nije bilo sigurno, postojala je mogućnost da se pregovori produlje, a Unija je izbjegavala poslati budućoj članici signal o tome da je „sve gotovo“. Ugovor o pristupanju potpisali su dotadašnja premijerka, kojoj je isticao mandat, Jadranka Kosor i tadašnji predsjednik Ivo Josipović,

početkom decembra 2011. u Varšavi, zajedno sa predstavnicima svih tadašnjih 27 članica Unije. Ni tada nije bilo „sve gotovo“, jer je Hrvatska nakon smjene vlasti doduše dobila dominantno proeuropsku vladu, ali sa sve očitije euroskeptičnim premijerom Zoranom Milanovićem na čelu. Milanovićeva vlada u više je pitanja u kratkom vremenu stvorila očitu regresiju u odnosu na ono što je u hrvatsku pravnu stečevinu unijela vlada Jadranke Kosor, a najveći problem je izbio kad je ta vlada pokušala izbjeći u pregovorima preuzetu obvezu da neke visoke funkcionere komunističkih tajnih službi izruči Njemačkoj, zbog zločina koje su sedamdesetih organizirali u toj zemlji. Nikad se, doduše, nije dogodilo da nakon što su pristupni pregovori dovršeni, neka od država odbije ratificirati Ugovor o prisutupanju nove članice, ali da Vlada pod europskim, prije svega njemačkim, pritiskom nije reterirala, i to se moglo dogoditi. Njemačka, koja je bila zagovornik hrvatskog pristupanja Uniji, bila je među zadnjima koje su ratificirale ugovor o pristupanju, a dok to nije obavljeno, na sa-

mom isteku predviđenog roka, osjećali su se strah i nelagoda. Na kraju, na svečanu proslavu pristupanja tadašnja njemačka kancelarka Angela Merkel nije došla, navodno zbog drugih obaveza, kojih, međutim, tih dana nije bilo.

POBJEDA: Kako će se ponašati Hrvatska, da li će blokirati Crnu Goru?

ĐENERO: Hrvatski interes je da Crna Gora što prije postane članica Unije. Više je razloga za to: svakoj je članici interes da pomakne vanjsku granicu sa svoje granice, i Crna Gora u EU i NATO savezu, ako djeluje u skladu sa standardima ovih integracija, olakšava hrvatsku geopolitčku situaciju. Unutar EU jednostavnija je i prekogranična suradnja, pa i suradnja s hrvatskom manjinskom zajednicom u Boki Kotorskoj. Unutar carinske i monetarne unije, privredna suradnja je jednostavnija. Osim toga, a ne manje važno, u Hrvatskoj se vjeruje da bi uključivanjem Crne Gore u europske strukture, bio ograničen patogeni utjecaj velikosrpskog autoritarnog režima Aleksandra Vučića, ali i patogeni utjecaj totalitarnog režima Vladimira Putina. Hrvatskoj je zato važno da Cr-

Poslanica Demokratske partije socijalista dostavila ostavku na tu funkciju šefu parlamenta

na Gora što prije postane članicom u pravom smislu riječi, dakle da doista ugradi acquis communautaire u svoj pravni poredak, da se ponaša u skladu s europskim standardima i da se jasno zaštiti od patogenih utjecaja koji razaraju njenu državnu i društvenu strukturu. U tom smislu Hrvatska neće, radi bilateralnih pitanja i izvan acquisa, blokirati pristupanje Crne Gore, ali neće se ni praviti da ne vidi patogene utjecaje i patogene aktere na crnogorskoj sceni.

POBJEDA: Očekujete li nestabilnosti i nove krizne situacije kako bi se usporio ulazak? Kako će se ponašati vlast u Beogradu?

ÐENERO: Bojim se da je posve jasno kako je pristupanje Crne Gore Uniji protivno i interesima režima u Beogradu, i onog u Moskvi. Sadašnja crnogorska administracija i vladajuća većina konstruirani su tako da je akterima, koji su pod punom Vučićevom, ali i Putinovom kontrolom, prepuštena „kontrolna vlast“. Naravno, ključan pri tome je gospodar parlamentarne procedure u crnogorskoj skupštini Andrija Mandić, ali veliko značenje ima i to što su svi represivni aparati u rukama Demokrata, stranke koja spada u krug onih koje kontrolira Beograd. Vidljivo je i to da akteri, na primjer iz bivšeg DF-a, i na lokalnim razinama opstruiraju projekte čije provođenje je dio pristupnih kriterija, i kad ti kriteriji nisu uže politički, nego na primjer ekološki. Crna Gora je propustila napraviti jasnu proeuropsku koaliciju, propustila je definirati da je za nju pristupanje Uniji ključan prioritet i da, kad je riječ o ostvarivanju tog prioriteta, vrijedi potisnuti sve ostale političke razlike između onih koji zagovaraju članstvo u Uniji. Propustila je napraviti i širu koaliciju, izvan politike u užem smislu, koja bi se okupila oko ciljeva pristupanja, a propušta i to da u procesu prilagodbe svog zakondavstva acquisu u većoj mjeri ne ostvaruje europska načela dobrog upravljanja, da u zakonodavni proces snažnije ne uključuje sudionike(stakeholder) zainteresirane za neko zakonsko rješenje. Sa snažnom koalicijom proeuropskih političkih stranaka, civilnog i građanskog društva u širem smislu, otpor udarima što ih treba očekivati od DF-a, Demokrata, ali i svih onih čiji su „repovi u BIA-inim i SVRovim ladicama“, bio bi jednostavniji, uvjerljiviji i efikasniji. M. JOVIĆEVIĆ

Lola: Moj mandat pripada DPS-u i glasačima te partije

PODGORICA - Poslanica

DPS-a Drita Lola kazala je da je predsjedniku parlamenta Andriji Mandiću dostavila ostavku na tu funkciju.

Ona je, u objavi na mreži Iks, pored ostalog, navela da je došlo do raskida s rukovodstvom partije, te da su se njeni stavovi „osporavali u svim mogućim prilikama“. Kazala je da je predsjedniku DPS-a Danijelu Živkoviću u julu saopštila

da će svoj politički angažman kao poslanica te partije obavljati na način na koji ona vjeruje da je najbolji, a da ne brani „grupe interesa ili pojedince, ili određene biznise povezane ili nepovezane sa DPS-om“.

- U slučaju da su moji stavovi u sukobu sa stavovima partije, obavijestila sam ga da sam spremna da izađem iz poslaničkog kluba kao nezavisna poslanica. To je bila moja indignacija izražena prema rukovodstvu i unutrašnji bojkot prema stavovima rukovodstva partijenapisala je ona. Lola je navela da, iako je njen revolt izražen prema predsjedniku DPS-a tokom ljeta

bio stvaran, nikad ne bi izašla kao nezavisna poslanica. - Moj mandat pripada DPS-u i glasačima DPS-a – bez obzira kako se ta politička snaga danas vodi – dodala je, između ostalog, Lola. R. P.

Hrvatski interes je da Crna gOra ŠtO Prije UĐe U eU: Davor Ðenero

Poneđeljak, 17. novembar 2025.

PODGORICA - Ponovno aktuelizovanje neradne nedjelje u „predvečerje“ odluke Ustavnog suda iznova otvara staro pitanje, ali sada na nov-stari način, jer je obrazloženje novo, a stara namjera da stvari ostanu iste – saopštio je za Pobjedu predsjednik Crnogorskog udruženja poslodavaca (CUP) prof. dr Vasilije Kostić.

Pokret Evropa sad (PES) je nedavno stavio u skupštinsku proceduru izmjene člana 35a Zakona o unutrašnjoj trgovini koji reguliše pitanje neradne nedjelje, a o kojem se čeka odluka Ustavnog suda na inicijativu Unije poslodavaca Crne Gore (UPCG) za ocjenu ustavnosti ovog zakonskog rješenja. Tim prijedlogom suštinski se ne mijenja ništa u dijelu zabrane rada nedjeljom, osim u dijelu izuzetaka među kojima više neće biti dozvoljeno veleprodajnim skladištima da tog dana rade. Jedina izmjena je u dijelu u kojem se navodi da se rad nedjeljom ne dozvoljava radi zaštite zdravlja ljudi. U obrazloženju se pozivaju na istraživanja Svjetske zdravstvene organizacije da duge radne sedmice preko 55 sati povećavaju rizike od kardiovaskularnih i mentalnih bolesti, ukazujući da se kraćim radnim sedmicama ti rizici smanjuju.

Kostić ocjenjuje da taj nov način otkriva svu „nepodnošljivu lakoću“ posezanja za argumentima kao što su obespravljenost, eksploatacija, nebriga, nepravda, nepravedno postupanje i uspostavljanje pravde i očuvanje zdravlja radnika.

- Pravda i pravedno postupanje ne podrazumijeva postojanje izvjesnog skupa apstraktnih vrijednosti već zahtijeva razumijevanje uzročnih veza među tim vrijednostima i jednakom težinom za sve. Samo takvo sagledavanje apstraktnih vrijednosti, u njihovoj uzročno-posljedičnoj vezi i dostupnosti svima, omogućava realizovanje koncepta pravde i pravednosti – navodi Kostić.

ŽIVOTNI STANDARD

Saglasan da je zdravlje radnika vrhovna vrijednost te od neupitne važnosti, Kostić ukazuje da je ono u dobroj mjeri povezano sa kvalitetom životnog standarda, koji je lošiji ukoliko je dohodak manji. - Jednako kao što bi trebalo biti neupitno i pravo radnika da sami odrede žele li raditi ili pravo poslodavca da im nešto takvo ponudi. Povrh toga, sve što je u vezi sa ovim kategorijama rad, pravo na rad, jednakost u obuhvatu tih prava, spada u domen vrlo osjetljivih pitanja o ljudskim pravima i slobodama. Uz to, tržišna privreda kao temeljna vrijednost demokratskog društva je u neraskidivoj vezi sa slobodom preduzetništva, a sve skupa u uzročno-posljedičnoj vezi je sa načelima slobodnog, otvorenog, pravednog društva – dodao je Kostić.

Predsjednik CUP-a komentariše prijedlog PES-a i ponovno aktuelizovanje neradne nedjelje u „predvečerje“ odluke Ustavnog suda

Kostić: Nije sporno da radnicima treba odmor, ali im treba i plata od koje mogu pristojno da žive

Država bi trebalo da uspostavi zakonodavni okvir za donošenje optimalnog rješenja, a to je da de niše pod kojim uslovima se rad može obavljati nedjeljom ukoliko neko želi da radi, bilo da su to poslodavci ili radnici. Nije sporno da radnicima treba odmor, ali ništa manje nije sporno da im treba plata od koje mogu pristojno da žive, poručuje predsjednik Crnogorskog udruženja poslodavaca (CUP) prof. dr Vasilije Kostić

Smatra da se nije moguće baviti izolovano pojedinim kategorijama, kao što je zabrana rada nedjeljom, a da se pritom ne naruši ukupni demokratski ambijent.

- Stoga sam i rekao da se pravda i pravedno postupanje kao ni sloboda ne mogu posmatrati kao prosti zbir apstraktnih vrijednosti, već kao vrijednosti u uzročno-posljedičnoj vezi koje kroz interakciju stvaraju slobodno demokratsko društvo odnosno slobodnu tržišnu ekonomiju – kaže Kostić.

SAMOUVJERENOST

DRŽAVE

Često se dešava da se tuđe znanje tretira kao svoje, a da se u stvari zna malo ili nimalo. To je i razlog, kako ocjenjuje Kostić, što se često samouvjereno predlažu razne mjere i žustro brane razna gledišta, a da se o određenoj stvari vrlo malo ili gotovo ništa ne zna. - Takva gledišta se oblikuju u eho sobi pripadništva grupi, koja iznova samopotvrđuje svoje zaključke zarad svojih ciljeva, a ne u pojedinačnoj

racionalnosti. Takvih gledišta se članovi grupe drže iz odanosti, radi sopstvene sigurnosti. Grupno razmišljanje samo po sebi ima toliki uticaj da pripadnici grupe teško mogu da mu se suprotstave, pa postaju zatočenici i ubijeđeni žustri branioci. Tada je istina obavezna žrtva i sva šteta koja ide uz to – objašnjava Kostić. Država je ta, dodaje Kostić, koja bi trebalo da reaguje na tržišne nesavršenosti i da se umiješa i ispravlja ih onda kada postojeća rješenja nanose štetu svima i/ili najvećem dijelu društva ili pak ranjivim socijalnim grupama.

- Država ne treba da se miješa u područja gdje su tržišni učesnici, u ovom slučaju radnici i poslodavci, u boljem položaju da nađu optimalno rješenje. Svojom ex ante (unaprijed) arbitražom država nanosi štetu društvu, a najprije onima koje, po njenim izjavama, želi da zaštiti – ocjenjuje Kostić.

Smatra da bi država trebalo da uspostavi zakonodavni okvir za donošenje optimalnog rješenja, a to je da definiše pod kojim uslovima se rad može obavljati nedjeljom ukoliko neko želi da radi, bilo da su to poslodavci ili radnici.

- To bi značilo da poslodav-

To bi značilo da poslodavci, ako žele da organizuju rad nedjeljom, to mogu da urade pod uslovom da su radnici voljni da rade tog dana. I jedni i drugi uz uslove predviđene zakonom za rad nedjeljom. Izjave o tome da država teško može da obezbijedi kontrolu takvog postupanja je pitanje uspješnosti države, najprije. To ni u kom slučaju ne smije biti razlog nametanja netržišnih rješenja, jer država je tu da upravo spriječi nešto takvo ili bi barem morala da bude – navodi predsjednik CUP-a Vasilije Kostić

ci, ako žele da organizuju rad nedjeljom, to mogu da urade pod uslovom da su radnici voljni da rade tog dana. I jedni i drugi uz uslove predviđene zakonom za rad nedjeljom.

Izjave o tome da država teško može da obezbijedi kontrolu takvog postupanja je pitanje uspješnosti države, najprije.

To ni u kom slučaju ne smije biti razlog nametanja netržišnih rješenja, jer država je tu da upravo spriječi nešto takvo ili bi barem morala da bude –navodi Kostić.

NEZNANJE I POVRŠNOST

Upozorava da je najviše štete u istoriji upravo došlo od neznanja i površnosti, ukazujući da je na svima odgovornost da ulože vrijeme u razotkrivanje svojih pristrasnosti te da pomno provjeravaju izvore informacija prije donošenja ozbiljnih odluka.

- Važno je da svi skupa razvijemo senzibilitet za teškoće drugih, a ne samo za sopstvene ili svoje grupe, predaleko smo, mislim, otišli u tom pravcu.

Vrlo je važno da se udubimo u ljudske teškoće, potrebno nam je to kao opštedruštvena katarza. Nije sporno da radnicima treba odmor, ali ništa manje nije sporno da im treba plata od koje mogu pristojno da žive – zaključuje Kostić. Prva neradna nedjelja uvedena je u oktobru 2019. godine, nakon čega je uslijedila inicijativa UPCG za ocjenu ustavnosti tog zakonskog rješenja. Ustavnom sudu je trebalo pet i po godina da odluči o toj inicijativi, pa je u maju pokrenut postupak ocjenjujući da se osnovano postavlja pitanje saglasnosti odredbi zakona sa ustavnim principima jednakosti svih pred zakonom, ograni-

čenja ljudskih prava i sloboda, slobode preduzetništva i saglasnosti pravnih propisa. Osim toga, doveli su u pitanje i postojanje ustavno prihvatljive ravnoteže između prava onih kojima je rad dopušten i onih kojima je zabranjen.

Iz Ustavnog suda su nedavno Pobjedi kazali da ovaj predmet ima status prioritetnog, ali da još nije poznato kada će biti na dnevnom redu. Ni Skupština ni Vlada nijesu iskoristili mogućnost da odgovore na navode iz rješenja Ustavnog suda niti su podnosile zahtjev za zastoj postupka.

Iz PES-a su nakon predlaganja zakonskih izmjena poručili da snažno podražavaju neradnu nedjelju, jer je riječ o pravednoj, društveno odgovornoj i ekonomski ispravnoj odluci. Navode da su zbog toga predložili izmjene zakona ocjenjujući da su usaglašene sa ocjenama Ustavnog suda navedenim u rješenju o pokretanju postupka za utvrđivanje ustavnosti.

- Neradna nedjelja je simbol društva koje cijeni rad i poštuje čovjeka. Ukidanje ovog prava značilo bi vraćanje u vrijeme iscrpljivanja i nesigurnosti, kada su zaposleni bili bez glasa i bez odmora– kazali su iz PES-a. Dodali su da su zaposleni u trgovinama, prije 2019, bili izloženi prekomjernom radu, niskim platama, nedostatku sindikalne zaštite te da nijesu imali nijedan garantovani dan odmora. Uvođenjem neradne nedjelje, kako navode, hiljade radnika je prvi put dobilo siguran dan odmora.

- Praksa je pokazala da ekonomska aktivnost u sektoru trgovine nije oslabila – naprotiv, porasla je. Promet u trgovinama je stabilan, a najveći trgovački lanci, i pored neradne nedjelje, ostvaruju rekordne profite i šire poslovanje. To jasno pokazuje da zabrana rada nedjeljom nije prepreka privredi, već dokaz da je moguće graditi održiv model rasta u kojem su i radnik i poslodavac na dobitku – saopštili su iz PES-a.

Iz UPCG su nakon toga Pobjedi kazali da ovaj prijedlog ne uvažava preporuke suda, već ih suštinski obesmišljava. M. LEKOVIĆ

Vasilije

Kostić

PODRŠKA DOMAĆIM PROIZVOĐAČIMA: Grupa stranih državljana na Crnogorskom primorju konkretnim potezom podržava naše poljoprivrednike

Stranci odlučili da kupuju samo crnogorske proizvode

PODGORICA - Velika grupa Rusa, Ukrajinaca i Bjelorusa koji uglavnom žive na Crnogorskom primorju, nakon vijesti o lošem stanju u crnogorskoj poljoprivredi, posebno proizvodnji mlijeka, odlučila je da podrži poljoprivrednike tako što će kupovati crnogorske proizvode. Iako u prodavnicama preovladavaju uvozni artikli, oni na ovaj način pokazuju dobru namjeru ka crnogorskoj ekonomiji, iskreno brinući za naporan rad seljaka koji se, očigledno, ne isplati.

Ivana Đoković iz nevladine organizacije (NVO) „Kompas“ iz Bara, koja se primarno bavi integracijom manjinskih grupa i podsticajem interkulturalizma u Crnoj Gori, podržala je ovu inicijativu i tim povodom je Pobjedi kazala da je u međuvremenu važno uraditi nešto dobro za poštene građane, poljoprivrednike, seljake, za one koji nas hrane, ali i istinski se pobrinuti za položaj i uslove života za strane državljane. - Pozivamo sve da podržimo listu domaćih proizvoda koji će biti prepoznati na rafovima marketa te samim tim i strancima, često otcijepljenim od lokalnog stanovništva. Da postane jasnije šta je proizvedeno u našoj zemlji - poručila je ona u ime organizacije NVO „Kompas“.

Formirali grupu na Telegramu Iz ove organizacije su nam kazali da bi bilo loše da se novim izmjenama i dopunama Zakona o strancima relokanti predstave kao protivnici građana kojima priliv velikog broja stranaca nikada nije od nadležnih na relevantan način predstavljen. - Aktualizovanje problema podstiče se različitim informacijama kojim se lako manipuliše. U oktobru su se pojavili medijski izvještaji da su crnogorski poljoprivrednici u očaju: prerađivači su prestali da otkupljuju mlijeko, primoravajući farme da ga daju besplatno ili ga jednostavno prosipaju - naveli su iz ove NVO. Cijela priča o podsticaju domaće ekonomije i uključenosti stranaca u svakodnevni život u Crnoj Gori reaktuelizovana je posljednjim dešavanjima vezanim za incidente u kojima su vinovnici bili inostrani državljani. Ova grupa stranaca izrazila je želju da se na pravi način integriše i time je pokazala čin dobre volje i odlučila se na ovakav potez. U vrijeme

Svi znaju da je kvalitet crnogorskih proizvoda odličan, da ne sadrže palmino ulje, niti štetne konzervanse koji su uobičajeni u uvoznim proizvodima. Takođe, znamo da je poljoprivreda težak posao i imamo veliko poštovanje prema onima koji se bave ovom profesijom. Svaka kupljena flaša crnogorskog jogurta je znak našeg dubokog poštovanja prema napornom radu poljoprivrednika i naše želje da im pomognemo da riješe svoje probleme. To je naša ljubav prema prelijepoj Crnoj Gori - kaže sagovornica Pobjede iz Rusije

DRžAVA PRePOZnAje PRObleMe stRAnAcA, AlI Ih RjeŠAVA jeDnOsMjeRnO: Ivana Đoković

tržišne utakmice koju svi živimo, potez koji su oni izabrali najbolji je čin da se pokaže da žele dobro našoj državi i našim proizvođačima.

Oni su počeli tako što su odlučili da prvo podrže crnogorske proizvođače kupovinom jogurta od lokalnih mljekara i kazali su da je to samo početak i da namjeravaju da kupuju i druge lokalne proizvode. - Svi znaju da je kvalitet crnogorskih proizvoda odličan, da ne sadrže palmino ulje, niti štetne konzervanse koji su uobičajeni u uvoznim proizvodima. Takođe, znamo da je poljoprivreda težak posao i imamo veliko poštovanje prema onima koji se bave ovom profesijom. Svaka kupljena flaša crnogorskog jogurta je znak našeg dubokog poštovanja prema napornom radu poljoprivrednika i naše želje da im pomognemo da riješe svoje probleme. To je naša ljubav prema prelijepoj Crnoj Gori i znak zahvalnosti poljoprivrednicima i crnogorskim proizvođačima na njihovom radu - rekla nam je sagovornica iz Rusije koja je željela da ostane anonimna. S druge strane, Daša, koja živi u Herceg Novom, predložila je kreiranje fleš moba na Telegram kanalu „Ded Polako Nabljudko“: ( https://t.me/ polakosmotrit/30260?single). Flešmob je grupa ljudi koja se iznenada sastaje na unaprijed dogovorenom mjestu, izvede neobični i naizgled besmisleni performans. Ovaj flešmob su već podržali stranci koji žive

u Baru, Budvi, Tivtu i Herceg Novom. Nakon ove inicijative ljudi se osnažuju u namjerama da prošire spisak domaćih proizvoda.

U tim namjerama NVO „Kompas“, kako su kazali Pobjedi, hoće da ih podrži i da im pomogne.

ServiSi za podršku STrancima loši

Iz NVO „Kompas“ smatraju da je nedovoljan broj eksperata u oblasti bavljenja pitanjima stranaca, a pojedinci koji dugo rade na pitanjima u vezi sa integracijom stranaca nemaju dovoljnu moć odlučivanja.

- Tako se nijednom nijesu odazvali na naše pozive da učestvuju u debatama. Utisak je da nijesu mogli učestvovati u nečemu u što nijesu uložili napore, te je bolje izbjeći organizaciju poput naše, koja je konstantno „na terenu“ i istražuje praksu - smatraju u ovoj NVO. U posljednje vrijeme, kako navodi Ivana Đoković, sa školama imaju sve bolju saradnju i potrudiće se da ulože napore da im pomognu.

- Opština Bar je kroz Konkurs za nevladine organizacije prepoznala naš rad i pružila nam, doduše malu, finansijsku podršku. Jedan dio novca smo uložili u kupovinu kod domaćih farmera kako bismo strancima pokazali crnogorsku tradiciju. Takođe, sarađujemo sa drugim NVO organizacijama i moram priznati da smo jedna od rijetkih organizacija koja radi na ovakav način - smatra Đoković.

Stranci se, smatra ona, ovdje suočavaju sa nedostatkom sistema koji bi im pokazao jasna pravila.

- Što se tiče zdravstva, situacija je nedefinisana. Neko ima zdravstvenu knjižicu, neko je nema, dok nekome prijeti opasnost da će izgubiti pravo na nju. Učenike vodimo besplatno kod psihologa u Dom zdravlja, što olakšava mnoge procedure kada postoji problem sa adaptacijom djeteta u školski sistem - rekla nam je Đoković iz NVO „Kompas“.

redovne muke Sa birokraTijom

Veliki je broj onih koji su pokrenuli svoje male biznise sa ambicijom da prerastu u nešto ozbiljnije, ali sada, novim Zakonom o strancima, ovi ljudi su u velikoj nevolji.

- Trenutno sve ukazuje da se tenzije povećavaju izazvane nezadovoljstvom stranaca kada su postali svjesni da će do usvajanja izmjena Zakona o strancima doći. Do skoro, velika većina je čekala i nadala se - ocijenila je Đoković.

Uz puno poštovanje prema svima koji su pisali zakon, navodi ona, moramo biti svjesni da do novog dijaloga mora doći - kako bi ostalo sve u miroljubivom tonu. Ona je

dodala da će stranci udruženi pokazati nezadovoljstvo, a država mora otvoriti vrata za dijalog.

- Molili smo da se još jednom preispita odluka koja se odnosi na realne DOO firme, ali za sada nema odgovora. U tom kontekstu, građani moraju da znaju da odlaze školovani i pošteni, a ostaju oni koji imaju drugačije, negativne namjere - ocijenila je Đoković. Jedan od gorućih problema za strance je i, kako navodi ona, rješavanje dokumentacije u MUP-u.

- U MUP-u se stvaraju ogromne gužve, na šalteru im se prave problemi koje oni ne znaju kako da riješe. Uvijek fali neki dokument, ne znaju kako da ga donesu. Odlaze i vraćaju se po nekoliko puta da bi riješili boravak za tu jednu godinu. I opet su uplašeni i nijesu sigurni za sljedeću godinu kroz kakvu će proceduru opet da prolaze. Ta vrsta nestabilnosti baš predstavlja veliki problem. Većina njih se susrela sa problemima otvaranja računa u banci, kao i problemom poništavanja zdravstvene knjižice - rekla je Đoković. Takođe, još jedan od problema je i visoka cijena zakupa stanova, ocijenila je ona i dodala da su predrasude da je njima ovo što se radi normalno, jer njima je takođe skupo.

- Sa psihološkog aspekta, najveći problem je ta nemogućnost planiranja budućnosti, posebno za one ljude koji imaju djecu. Pitaju se kuda dalje, imaju konstantan pritisak zbog nestabilnosti sistema u državi. Pokušavaju da se snađu i ne mili im se da idu dalje da traže opet novu državu gdje će ponovo njihova djeca učiti neki novi jezik - kazala je Đoković Pobjedi. Lokalna zajednica, kao i svi u državi, odavno je u nezvaničnim krugovima tražila objašnjenja za priliv stranaca. Mnogima je sve veći broj izazivao nervozu, nelagodu...

- Moramo znati da to nijesu

Pozivamo sve da podržimo listu domaćih proizvoda koji će biti prepoznati na rafovima marketa te samim tim i strancima, često otcijepljenim od lokalnog stanovništva. Da postane jasnije šta je proizvedeno u našoj zemlji - poručila je Ivana Đoković

bile zlonamjerne misli naših građana prema tim ljudima, već prema vlastima, jer ih drže, namjerno ili ne, bez jasnog objašnjenja kakvu budućnost da očekuju nove generacije u novoj demografskoj slici - ocijenila je Ivana Đoković.

djeca STranaca u školama dobro prihvaćena

Ona smatra da su djeca stranaca dobro prihvaćena u školama i dodala da veliku podršku imaju od direktora i učiteljskog kadra.

- Hvala im što mnogo toga rade što ne rade ni za djecu koja su ovdje rođena. Problem nije u lošem prijemu u školama, i to bi roditelji djece stranaca trebalo da znaju. Problem je u lošoj komunikaciji sa nadležnima. Već smo sa nekim školama u Baru neformalno usaglasili stav da će jednog dana, zbog lošeg rada nadležnih, doći do problema za koji će se ti isti nadležni pitati – kako i zašto? A biće krivi oni, ne nastavnici - rekla je Đoković. Djeca relokanata, smatra ona, imaju pristup obrazovanju pod jednakim uslovima kao domaća djeca, ali, kako tvrdi ona, koncept nije dobro postavljen.

- Naš obrazovni program je opterećen, i u takvom sistemu teško može nesmetano da funkcioniše onaj ko ne zna jezik. Jezik i politika idu zajedno, mnogi su to zaboravili - napomenula je Đoković. Ona kaže da misli da su nastavnici zadovoljni ako Ministarstvo odobri dodatnu nastavu, uglavnom učenje jezika, za djecu sa drugih jezičkih područja, ali da ipak podrška mora biti intenzivnija, posebno u školama koje imaju veliki broj djece relokanata.

- Država prepoznaje probleme i potrebe stranaca koji ovdje žive, ali ih rješava jednosmjerno. Potrebno je da sjednemo za sto svi kojih se ova tema tiče i da usaglasimo stavove. Pojedinačni istupi ne rješavaju probleme. Potrebno je suočiti različita mišljenja i naći najbolja rješenja u skladu sa zahtjevima određene lokalne zajednice. Takođe, potrebno je da ne stavljamo sve u isti koš osude - ocijenila je Ivana Đoković. a . hadžović

Predsjednica Etičkog komiteta, koji se bavi provjerom naučnih radova objavljenih u inostranstvu, kaže da su nedavno bezuspješno inicirali promjenu Zakona o visokom obrazovanju

Šćepanović: Tražili smo otkaze za one koji krše akademski integritet

PODGORICA – Predsjednica Etičkog komiteta prof. dr Mara Šćepanović kazala je za Pobjedu da je ovo nacionalno tijelo, koje se bavi provjerom naučnih radova objavljenih u inostranstvu, zatražilo da se promijeni Zakon o visokom obrazovanju na način da se propišu strože kazne za one koji krše akademski integritet, ali da taj njihov prijedlog nije uvažen.

Zakon o visokom obrazovanju nedavno je usvojila Skupština Crne Gore. Šćepanović je obrazložila da Etički komitet pokušava aktivno da djeluje na donosioce odluka tako da je tokom javne rasprave o Zakonu o visokom obrazovanju dao pisani i usmeni prijedlog u vezi sa članom 91 tog akta, koji je nacrtom zakona glasio: ,,Ustanova zaključuje ugovor o radu na neodređeno vrijeme sa licem koje je izabrano u akademsko zvanje docenta, vanredni i redovni profesor uz obavezu sprovođenja izbora u više ili isto akademsko zvanje sa licima u zvanju docenta ili vanrednog profesora.“ Predložili su dopunu koja glasi: - Ugovor o radu iz stava 1 ovog člana raskida se i u slučaju da Etički odbor, Etički komitet ili nadležni sud utvrde da je autorski rad docenta, vanrednog profesora, odnosno redovnog profesora plagijat ili da predstavlja neki drugi oblik kršenja akademskog integriteta u skladu sa posebnim zakonom – navela je Šćepanović.

BEZ ZVANIČNOG ODGOVORA

Ona dodaje da, nažalost, ne samo da nije uvršten njihov prijedlog, već nijesu dobili ni zvaničan odgovor zašto se taj, po njihovom mišljenju neophodan, dio člana 91 nije našao u zakonu. Komitet je ove godine dobio dvije prijave zbog kršenja Zakona o akademskom integritetu. Jednu prijavu je odbacio zato što su se opisana djela dogodila prije donošenja Zakona o akademskom integritetu. Ovo tijelo je nedavno, postupajući po prijedlogu Centra za građansko obrazovanje, donijelo odluku kojom utvrđuje da je doc.dr Aleksandar Stamatović prekršio akademski integritet objavljivanjem identičnog naučnog rada u dva različita časopisa. CGO je u martu 2025. godine podnio Etičkom odboru Univer-

STAV Kiša pada, država propada

Najgledanija televizija ili najpopularnija politička partija je ona koja ima najbolje rezultate u onim segmentima koji su joj najvažniji.

Kršenje akademskog integriteta dešava se u svim mogućim njegovim aspektima iako smo mi nadležni samo za dio koji se odnosi na naučne radove objavljene u inostranstvu, kaže predsjednica Etičkog komiteta prof. dr Mara Šćepanović i dodaje da nemaju prijava o kršenju akademskog integriteta koje se nalaze u postupku

ziteta Crne Gore prijedlog za utvrđivanje kršenja akademskog integriteta od strane Stamatovića, koji je zaposlen na Filozofskom fakultetu UCG kao redovni profesor. Riječ je o istom članku koji je Stamatović objavio u dva naučna časopisa – Bulgarian Historical Review i Transylvanian Review. CGO je saopštio da ovakvo ponašanje nanosi štetu ugledu UCG i otežava poziciju njegovog akademskog osoblja, koje će imati mnogo teži put ka objavljivanju radova i biti pod lupom referentnih naučnih baza od značaja za referentnost i napredak istraživača. - Nažalost, Etički odbor UCG, koji je i ranije u više navrata štitio Stamatovića, proglasio se nenadležnim u konkretnom slučaju, uz obrazloženje da su sporni radovi objavljeni van Crne Gore (u Rumuniji i Bugarskoj). Predmet je potom, po službenoj dužnosti, proslijeđen Etičkom komitetu Crne Gore – istakla je nedavno pravna savjetnica u CGO Snežana Kaluđerović Nakon sedam mjeseci, Etički komitet je utvrdio da se radi o kršenju akademskog integriteta – plagijatu, u formi autoplagijarizma, iako je naveo „bez sticanja lične koristi“. Stamatović je, kako su istakli, prekršio i etička pravila časopisa u kojima je objavio radove, koja su u skladu sa standardima baze Web of Science i izričito zabranjuju duplo objavljivanje istih rezultata, čak i u izmijenjenom obliku.

RELATIVIZACIJA

SLUČAJEVA

CGO je sa žaljenjem konstatovao da, uprkos jasnim dokazima, organi koji odlučuju o etičkim pitanjima na UCG i dalje

A u stvarnosti kod nas: turizam je u stanju kakvom jeste. Efekti ljetnje sezone su se vidjeli, a i zimska sezona je u problemu i prije nego je počela. O poljoprivredi se skoro i nema što reći kad uvoz prevazilazi proizvodnju a stočni fond praktično nestaje Šuma se siječe bez mjere i plana. Najperspektivniji resurs u svijetu, pijaća voda, jedva da podmiruje domaće potrebe...

Piše: Mladen GAZIVODA

da nemaju prijava o

izbjegavaju donošenje principijelnih odluka koje bi imale i preventivni efekat, već kontinuirano relativizuju slučajeve kršenja akademske čestitosti. Zaključili su da ovaj slučaj još jednom potvrđuje potrebu dosljedne primjene standarda akademske etike i odgovornosti, koji su temelj kredibiliteta i razvoja naučne zajednice u Crnoj Gori. Predsjednica Etičkog komiteta, upitana šta se dešava nakon što to tijelo donese određenu odluku, da li se pojedinci sankcionišu, odgovara: - Ništa se ne dešava, našu odluku po pristigloj prijavi šaljemo stranama u postupku. Tu se završava naše djelovanje –kazala je Šćepanović.

Na osnovu dosadašnje prakse, predsjednica Etičkog komiteta ističe da se kršenje akademskog integriteta dešava u svim mogućim njegovim aspektima iako su oni nadležni samo za dio koji se odnosi na naučne radove objavljene u inostranstvu.

Na pitanje da li država ima dovoljno mehanizama da se suzbije pojava kršenja akademskog integriteta, odgovara da se članovi akademske zajednice u najvećem procentu ponašaju u skladu sa Etičkom poveljom, Zakonom, Etičkim kodeksom, te da su za one malobrojne tu Etički odbori, disciplinske komisije ustanova visokog obrazovanja i Etički komitet ali, za sada, bez ikakve mogućnosti da ta djela dobiju odgovarajuću sankciju. Osvrćući se na prijave koje pristižu Etičkom komitetu, Šćepanović kaže da nijesu dobili nijednu prijavu koja se odnosi na javnu ličnost, odnosno na osobe koje svojom funkcijom

podliježu Agenciji za sprečavanje korupcije.

NEMA PRIJAVE

Dodaje i da nemaju prijava o kršenju akademskog integriteta koje se nalaze u postupku. Šćepanović navodi i da Etički komitet može da djeluje samo u okviru ovlašćenja koja su normirana Zakonom, stoga nema novina u njegovom radu. Etički komitet imenuje i razrješava Vlada na period od četiri godine, u skladu sa Zakonom o akademskom integritetu, radi obavljanja poslova na očuvanju, unapređenju, zaštiti i promociji akademskog integriteta i prevenciji svih oblika kršenja akademskog integriteta. Ovo nacionalno tijelo djeluje po Zakonu o akademskom integritetu kojim se u cilju očuvanja i unapređenja kvaliteta visokog obrazovanja, uređuju načela akademskog integriteta nastavnika, saradnika, studenata, kao i drugih lica sa visokim obrazovanjem, oblici kršenja akademskog integriteta i postupak zaštite akademskog integriteta. Akademski integritet je definisan kao akademsko ponašanje koje obezbjeđuje očuvanje akademske čestitosti, dostojanstva profesije, kvaliteta rada i proizvoda rada, duha ravnopravne saradnje sa svim učesnicima akademskog procesa, usmjerenosti na istinu kao temeljnu vrijednost i poštovanje zakonskih propisa kao osnove odgovornosti članova akademske zajednice odnosno svako ponašanje koje je u skladu sa načelima akademskog integriteta. Akademski integritet zasniva se na načelima: čestitosti, objektivnosti, otvorenosti, slobode u nastavi i istraživanju i odgovornosti prema akademskoj zajednici i društvu. N. Đ.

Ali ne naša, naravno. Naša država napreduje na krilima tridesetoavgustovskih oslobodilaca u neslućene visine. Skoro pa smo i planine pomjerili kako je na početku najavljivano. Samo što nijesmo. Nije definisano gdje će se sa planinama, ali i to će se riješiti. Po riječima predstavnika vlasti, evidentan je rast u svim segmentima privrede i društva, osim na Birou rada, gdje je procenat nezaposlenih nikad manji. Idila bez presedana, samo što je stvarnost malo drugačija ili je možda ne vidim na pravi način? Znate, statistika je zanimljiva nauka osim kada je zloupotrijebljena u druge svrhe. Uzmete parametre koji vam odgovaraju i procenat će ispasti tačno onakav kakav bi trebao biti za potrebe političara i svih drugih kojima trebaju takvi podaci za javnost. Ovi sada ili oni ranije, nema neke razlike. I nijesmo to mi izmislili, odavno se tako mediji igraju brojevima. Najgledanija televizija ili najpopularnija politička partija je ona koja ima najbolje rezultate u onim segmentima koji su joj najvažniji. A u stvarnosti kod nas: turizam je u stanju kakvom jeste. Efekti ljetnje sezone su se vidjeli, a i zimska sezona je u problemu i prije nego je počela. O poljoprivredi se skoro i nema što reći kad uvoz prevazilazi proizvodnju a stočni fond praktično nestaje. Šuma se siječe bez mjere i plana. Najperspektivniji resurs u svijetu, pijaća voda, jedva da podmiruje domaće potrebe... Bezbjednosni sistem u rasulu i prividu ili previdu pravog stanja, po principu pravi se mrtav dok ne prođe, pa opet u fotelju i po beneficijama. I tako dalje... I nijesu jedini... Ali konkretno za nezaposlenost gdje je stopa nikad manja... Ne želim umanjiti trud ljudi koji sigurno pokušavaju da pomognu prilikom zapošljavanja, ali treba uzeti u obzir sve prije objavljivanja procenata: I veliki broj mladih ljudi koji napušta državu i priliv stranaca koji sve više preuzimaju poslove koje nema ko da radi, ali i veliki procenat partijskog zapošljavanja u državnim preduzećima, ministarstvima i opštinama. To nije procenat koji treba da se uračuna u smanjenje broja nezaposlenih u Crnoj Gori. Samo povećanje rashoda. A preduzeća koja treba da donesu prihod kako bi se „nahranio“ taj državni aparat je sve manje i onda ostaje samo mogućnost dodatnog zaduživanja države i oporezivanja građana. Još ako otjeramo i te strance čiji prihod puni budžet, fino ćemo proći. A tu su i preduzeća koja, na primjer, nijesu obuhvaćena elektronskom fiskalizacijom, tj. uvođenjem elektronske registar kase, koja bi trebala da je obavezna i donosi prihode državi. Razlog znaju nadležni koji su takvu odluku donijeli. Osiguravajuća društva, kladionice i kockarnice, a za takav status su se izborili i advokati. Zašto da ne. Čudno mi je da nijesu obuhvaćene i ljekarske ordinacije, čime bi bili zaokruženi svi poslovi iz segmenta usluga sa najvećim obrtom u zemlji. Ali nemojmo zaboraviti ni najveće preduzeće sa vjerovatno najvećim biznisom koje gradi i razvija se, a to je SPC crkve Srbije u Crnoj Gori, koja u stvari to nije ili ne bi trebalo da bude. Trebala bi, valjda, da se bavi duhovnom izgradnjom i okupljanjem vjernika, a ne građevina. I to samostalno, a ne još uz pomoć države koja je već godinama pomaže za što god treba novcem, a za koji je realno ta ista država zadužena. Njihovi maloprodajni objekti po čitavoj zemlji funkcionišu po principu free shop prodavnica, samo što ove niko ne kontroliše, niti država ima uvid ili bilo kakav prihod od tog posla! (Ne pominjem dobrovoljne priloge vjernika, zato se i zovu dobrovoljni). Mada ni vjerski turizam nije zanemarljiva stavka u tom profitabilnom budžetu najvećeg preduzeća u državi! Da ne kažem države u državi i u potpunosti iznad zemaljskih zakona te iste države u kojoj rade i borave! Dozvoljeno im je da zidaju, prepravljaju spomenike kulture, organizuju putovanja, proizvode i prodaju suvenire, a već neko vrijeme i politički uticaj je postao vrlo značajan. I još država pomaže novcem, zemljištem i dozvolama, a za to dobija... to šta dobija! Neko vjerovatno zna što je to što dobija? A uprava tog preduzeća se nalazi u drugoj državi... A da li neko ima bilo kakvu viziju ili strategiju napretka ili barem očuvanja stanja u Crnoj Gori, a da to nije prazna priča ili politička propaganda? Hoće li se sve prepustiti slučaju ili je ipak i ova anahronost sa svrhom? Jedan (ili više njih) ipak ima plan i uredno ga sprovodi, nažalost vraćajući nas tako čitav vijek unazad prema agendi svog idola iz susjedne države! Pitanje nije ko će da mi dozvoli, već ko će da me zaustavi. (Ajn Rand)

Mara Šćepanović

Broj migranata na Zapadno-balkanskoj ruti smanjen za 16 odsto u odnosu na prethodnu godinu

Crna Gora otkazala boravak za 1.596 stranaca

PODGORICA - Do početka novembra, u okviru akcije „Stranac“, podnijeto je 8.767 prekršajnih prijava, donijeto 1.356 rješenja o povratku stranaca, 170 lica prinudno je udaljeno, 149 stranih državljana je protjerano iz Crne Gore, a za 1.596 lica otkazan je boravak - saopšteno je Pobjedi iz Ministarstva unutrašnjih poslova.

Iz MUP-a su za naš list istakli da je tokom 2025. godine, Sektor granične policije sproveo niz aktivnosti u okviru plana pojačanog nadzora državne granice. Kako kažu u MUP-u, broj registrovanih migranata na Zapadno-balkanskoj ruti smanjen je za 16 odsto u odnosu na prethodnu godinu, što nadležni tumače kao rezultat koordinisanih mjera i bolje regionalne saradnje.

U borbi protiv organizovanog kriminala, ističu u MUP-u, granična policija bilježi znatan napredak.

- Samo 2025. godine, zabilježeno je 85 odsto više samostalno podnijetih krivičnih prijava nego prošle godine. Evidentirano je 11 slučajeva krijumčarenja ljudi, a podnijeto 15 krivičnih prijava protiv 18 lica zbog krivičnog djela nedozvoljen prelaz granice i krijumčarenje ljudi. Povećan broj otkrivenih slučajeva rezultat je boljeg obavještajnog rada, obuke i tehničke opremljenosti policije, navodi se u izvještaju MUP-a. Iz ovog vladinog resora podsjećaju i da aktivno učestvuju u međunarodnim operacijama pod pokroviteljstvom FRONTEX-a i EUROPOL-a.

Razmjena podataka Tokom zajedničkih akcija, kako navode, policijske službe iz zemalja Zapadnog Balkana razmjenjuju informacije o krijumčarskim rutama, otkrivaju falsifikovane dokumente i ukradena vozila, te zajednički djeluju u suzbijanju trgovine ljudima i narkotika.

- Saradnja kroz EMPACT aktivnosti i razmjenu podataka

Samo tokom 2025. godine evidentirano je 11 slučajeva krijumčarenja ljudi, a podnijeto 15 krivičnih prijava protiv 18 osoba zbog krivičnog djela nedozvoljen prelaz granice i krijumčarenje ljudi. Povećan broj otkrivenih slučajeva rezultat je boljeg obavještajnog rada, obuke i tehničke opremljenosti policije, navodi se u izvještaju MUP-a

putem sistema SIENA omogućava bržu reakciju i preciznije targetiranje kriminalnih mreža - poručuju iz Sektora granične policije. Uprkos napretku, kako navode, Crna Gora i dalje se suočava sa izazovima u pogledu readmisije migranata, nedostatka kadrovskih i tehničkih resursa i potrebe za daljim usklađivanjem sa evropskim standardima u oblasti azila i zaštite granica. Tokom 2025. godine, na osnovu potpisanih sporazuma o readmisiji sa susjednim državama, u skraćenom postupku u nadležnosti Sektora granične policije, Albaniji su predata 162 lica, Kosovu 23, Srbiji dva i Bosni i Hercegovini osam. Prihvat je biood Hrvatske 28 lica, od Bosne i Hercegovine i Albanije šest lica. Migracioni tokovi predstavljaju jedno od najsloženijih pitanja savremene Evrope, a i Crna Gora, kao zemlja na Zapadno-balkanskoj ruti, suočava se sa nizom bezbjednosnih, ekonomskih i društvenih izazova. Iako se, kako navode iz PR tima Ministarstva unutrašnjih po -

U Bolonji uhapšen državljanin Crne Gore

U frižideru krio

670 grama hašiša

PODGORICA – Pripadnici odsjeka kriminalističke policije iz Komesarijata Bolonja Pontevekjo sproveli su 10. novembra akciju u bolonjskom kvartu Mazini, tokom koje je uhapšen državljanin Crne Gore (32).

Kako prenose italijanski mediji policija je izvršila kontrolu jednog stana u sklopu Acer-ovih objekata, u okviru aktivnosti usmjerenih na suzbijanje trgovine narkoticima. Tokom pretresa, službenici su u frižideru pronašli 670 grama hašiša, kao i digi-

slova, naša država do sada nije suočila sa ozbiljnijim krizama poput onih iz prethodne decenije, državni organi preduzimaju intenzivne mjere kako bi spriječili nezakonite migracije, trgovinu ljudima i druge oblike prekograničnog kriminala. Prema podacima MUP-a dostavljenim Pobjedi, prioritet je sprečavanje nezakonitih prelazaka granice i krijumčarenja ljudi, uz istovremenu zaštitu humanih i međunarodnih standarda.

edukacija gRanične policije

Kako ističu, ključni segment djelovanja je i edukacija granične policije, analiza migracionih tokova i unapređenje tehničke

U poređenju sa prethodnom godinom broj stranaca koji u Crnoj Gori borave po osnovu privremenog boravka se povećava, pa prema posljednjim podacima, iz

opremljenosti sistema kontrole putnih isprava.

- Upravljanje migracijama zahtijeva istovremeno bezbjednosni pristup i poštovanje ljudskih prava. Crna Gora jača kapacitete granične policije, a saradnja sa međunarodnim partnerima daje konkretne rezultate - poručuju iz MUP-a. Iz ovog resora ističu da je Crna Gora znatno unaprijedila saradnju sa evropskim bezbjednosnim strukturama, prije svega FRONTEX-om, Europolom i Međunarodnom organizacijom za migracije (IOM). Sporazum sa FRONTEX-om omogućava prisustvo njihovih službenika u zajedničkim kontrolama na granicama, dok saradnja sa IOM-om uključuje programe

oktobra ove godine u Crnoj Gori 68.331 stranaca ima privremeni boravak, saopšteno je iz Ministarstva unutrašnjih poslova.

Najbrojniji su državljani

talnu vagu za precizno mjerenje.

- Uhapšeni, koji je već poznat policiji zbog više prethodnih djela povezanih sa trgovinom droge, kao i krivičnih djela protiv osoba i imovine, nalazio se na alternativnoj mjeri - povjeravanju na staranje službama socijalne zaštitenavode mediji. Nakon hapšenja, osumnjičeni je zadržan u prostorijama Questure, a sudiće mu se po skraćenom postupku. R. p.

dobrovoljnog povratka stranaca (AVR) i pomoć ranjivim grupama migranata. Istovremeno, potpisivanjem radnog aranžmana sa Evropskom mrežom za migracije (EMN), Crna Gora je ojačala institucionalne veze sa evropskim sistemom upravljanja migracijama.

Kada je riječ o položaju migranata u našoj državi iz MUP-a ističu da je balans između bezbjednosnog pristupa i humanog tretmana ključan za dugoročno rješenje.

- Uz kontinuiranu saradnju sa međunarodnim partnerima i jačanje unutrašnjih kapaciteta, Crna Gora nastavlja da gradi sistem koji može efikasno odgovoriti na složene izazove migracija, trgovine ljudima i prekograničnog kriminala - dodaje se u odgovoru našem listu.

jezičke baRijeRe i kultuRne Razlike

Migranti se u Crnoj Gori, prema navodima iz odgovora MUP-a, suočavaju se s nizom poteškoća koje otežavaju njihovu integraciju u društvo.

- Najizraženiji problemi su jezičke barijere i kulturne razlike, koje često prouzrokuju nerazumijevanje i izolaciju. Pored toga, ograničen pristup tržištu rada i niske plate, kao i rad u sivoj ekonomiji bez zaštite prava, dodatno otežavaju njihovu ekonomsku stabilnost. Mnogi migranti imaju kvalifikacije koje nijesu priznate u Crnoj Gori, a

Ruske Federacije, Republike Srbije i Turske, a glavni razlozi njihovog dolaska su ekonomske prilike, političke okolnosti i mogućnosti investiranja u Crnoj Gori.

često se bore i sa psihološkim posljedicama – traumom, stresom i postraumatskim poremećajima nastalim tokom putovanja ili u zemlji porijekla - dodali su u saopštenju.

S druge strane, kako navode, domaće stanovništvo suočava se s drugačijim izazovima. - Pojedinci izražavaju ekonomsku nesigurnost i strah od konkurencije, dok nepoznavanje jezika i kulture migranata dovodi do nerazumijevanja i širenja stereotipa i dezinformacija. Lokalnim zajednicama dodatni problem predstavlja nedostatak resursa – i finansijskih i kadrovskih – za adekvatnu podršku migrantima i njihovo uključivanje u društvo, smatraju u MUP-u.

Pomoć u integraciji u društvo pruža Ministarstvo unutrašnjih poslova, a u tim poslovima, mogu učestvovati drugi organi državne uprave, međunarodne i nevladine organizacije. Na pitanje kakvi su trenutni uslovi za azilante u zemlji i da li su u skladu sa međunarodnim normama iz MUP-a navode da poslove smještaja i prihvata stranaca (tražilaca azila) obavlja Direkcija za prihvat stranaca koji traže međunarodnu zaštitu i integraciju stranaca sa odobrenom međunarodnom zaštitom.

- Odsjek za prihvat stranaca koji traže međunarodnu zaštitu raspolaže sa dva centra za prihvat, Spuž i Božaj. Ukupni smještajni kapaciteti oba Centra iznose 164 mjesta - od čega Centar Spuž raspolaže sa 104 smještajna kapaciteta, a Centar za prihvat Božaj sa 60 smještajnih kapaciteta, dodali su u odgovoru, navodeći da se postupci po zahtjevima za međunarodnu zaštitu sprovode uz poštovanje najviših standarda pravičnog i efikasnog odlučivanja, u skladu sa međunarodnim normama koje proizilaze iz Ženevske konvencije o statusu izbjeglica, Evropske konvencije o ljudskim pravima i pravne tekovine Evropske unije u oblasti azila. ir. m.

U Španiji uhapšen crnogorski državljanin V. V. kojeg potražuje Interpol Osumnjičen za teška krivična djela

PODGORICA – Policija Kraljevine Španije juče je, postupajući po potjernici NCB Interpol Podgorica, lišila slobode V. V. (41), državljanina Crne Gore - navodi se u saopštenju Uprave policije. Mediji pišu da je uhapšen Vladimir Vujotić. Kako navode iz UP, ovaj bjegunac je lociran i uhapšen u Španiji nakon direktne razmjene infomacija između crnogorske i španske

policije, a na osnovu podataka do kojih je prethodno došla Uprava policije Crne Gore, koje podatke je potom, u realnom vremenu i efikasno, podijelila sa kolegama iz Policije Kraljevine Španije.

- Crna Gora potražuje V. V. međunarodnom potjernicom izdatom od strane NCB Interpol Podgorica, radi obezbjeđenja njegovog prisustva u krivičnom postupku koji se pro-

tiv njega vodi zbog postojanja osnovane sumnje da je izvršio krivična djela stvaranje kriminalne organizacije i zloupotreba službenog položaja, a u vezi sa predmetom koji je u nadležnosti Specijalnog državnog tužilaštva - navode iz policije. Dodaju da slijedi komunikacija između NCB Interpol Podgorica i NCB Interpol Madrid, radi ekstradicije ovog lica našoj državi. R. p.

Najbrojniji državljani Rusije, Srbije i Turske epa

Migracioni tokovi jedno od najsloženijih pitanja savremene Evrope

JOŠ JEDNO PROVOCIRANJE SUSJEDA: Hrvatski navijači napadnuti sinoć na putu Cetinje – Budva, policija radi na identifikaciji počinilaca

Vozilom im prepriječili put i palicama lomili automobile

BUDVA / CETINJE – Hrvatski navijači napadnuti su sinoć na putu Budva – Cetinje. Oni su se nalazili u dva vozila kada su im nepoznate osobe prepriječile put i palicama lomile automobile.

O napadu su obavijestili cetinjsku policiju nakon čega je, kako su saopštili sinoć iz Uprave policije, odmah uspostavljena blokada puteva, „pronašli su i utvrdili lice mjesta na kojem su pronađene i palice koje su izuzete radi odgovarajućih vještačenja“. Sa događajem je upoznato Osnovno državno tužilaštvo u Cetinju i u toku je prikupljanje obavještenja od lica, izuzimanje video-nadzora i preduzimanje svih mjera i radnji na rasvjetljavanju događaja. - Uprava policije intenzivno radi na identifikaciji odgovornih lica i upozorava da će nasilnici i svaki incident sa elementima nasilja kojima se narušava javni red i mir biti otkriveni a izvršioci procesuirani, saopštili su sinoć iz policije, samo nekoliko sati nakon saopštenja da spremno dočekuju međunarodnu fudbalsku utakmicu između reprezentacija Crne Gore i Hrvatske, koja se igra večeras i pozvali građane na poštovanje zakona. Iz policije su podsjetili da se napadnuta lica nijesu kretala organizovano, niti kao navijačka grupa, već individualno i zaključili da će preduzeti sve mjere i radnje na otkriva-

Uprava policije intenzivno radi na identifikaciji odgovornih lica i upozorava da će nasilnici i svaki incident sa elementima nasilja kojima se narušava javni red i mir biti otkriveni a izvršioci procesuirani, saopšteno je sinoć iz policije, samo nekoliko sati nakon saopštenja da spremno dočekuju fudbalsku utakmicu između reprezentacija Crne Gore i Hrvatske, koja se igra večeras

nju i procesuiranju počinilaca ovog nasilja.

UTAKMICA VISOKOG RIZIKA

Iz Uprave policije su juče prije incidenta saopštili da će njihovi službenici povodom tog meča realizovati „niz preventivnih mjera i radnji, kako bi javni red i mir na stadionu i u gradskom jezgru bio stabilan, saobraćaj pravilno regulisan i

nesmetan kako bi se ova fudbalska utakmica odigrala u fer i sportskoj atmosferi“.

-S obzirom da je ova utakmica od strane Fudbalskog saveza Crne Gore proglašena utakmicom povećanog rizika, Policija je održala niz sastanaka sa odgovornim subjektima i formirala štab za nesmetanu realizaciju ovog sportskog događaja, te angažovala optimalan broj policijskih službenika

Operativno interesantna lica iz Beograda u Podgorici uoči meča Crna Gora – Hrvatska

Uoči fudbalske utakmice

Crna Gora – Hrvatska, koja se igra večeras i koja privlači ogromnu pažnju javnosti, bezbjednosne službe evidentirale su prisustvo nekoliko operativno interesantnih lica iz Beograda, saznaje Pobjeda iz dobro upućenih izvora. Prema informacijama do kojih smo došli, u Podgoricu je stigao i Miloš Lukovac, osoba koju opozicioni mediji u Srbiji označavaju kao blisku aktuelnom

režimu u Beogradu. Portal Nova navodi da je Lukovac ,,Vučićev batinaš sa Marakane“, što dodatno pojačava interesovanje bezbjednosnih struktura za njegovo kretanje tokom boravka u Podgorici. Prema nezvaničnim informacijama Pobjede, Lukovac je večeras priveden u Podgorici.

Isti izvori potvrđuju da je uoči susreta evidentirano još nekoliko lica koja se vode kao operativno

interesantna, zbog čega u bezbjednosnim službama postoji bojazan da bi njihovo prisustvo moglo biti iskorišćeno za izazivanje eventualnih incidenata. Lukovac je u Srbiji postao poznat nakon incidenta na tribinama tokom meča Srbija – Engleska, kada su, prema navodima tamošnjih medija, pristalice Aleksandra Vučića predvođene Lukovcem fizički napale druge gledaoce, dok su se sa tribina orili povici „Ko ne

koji će biti prisutni na ključnim tačkama kako sportskog objekta tako i u okolini, te na lokacijama na kojima se očekuje dolazak odnosno odlazak navijača i uopšte povećana frekvencija lica i vozila. U vezi sa dolaskom i odlaskom gostujućih navijača, preduzimaju se mjere i radnje koje se odnose na kontrolu lica na graničnim prelazima, te adekvatnu realizaciju policijskih

aktivnosti u vezi sa boravkom ovih lica na našoj teritoriji“ saopšteno je iz policije.

Dodaju da će službenici policije video opremom na terenu i operativnim video-nadzorom iz vazduha - dronovima obavljati snimanje prije, tokom i nakon utakmice, i to na stadionu, u okolini i u samom gradu, u periodu od 12 do 23 časa. Pojašnjeno je da se vrijeme snimanja može produžiti ukoliko to okolnosti budu nalagale, a sve u cilju detekcije krivičih djela i prekršaja te pravovremene reakcije i postupanja policije u odnosu na opaženo ukoliko takvih nezakonitih radnji bude.

ZATVARANJE ULICA

Takođe, od 12 sati za saobraćaj će biti zatvorene Ulica 19. decembra, Bulevar Ivana Crnojevića (od raskrsnice Bulevara Stanka Dragojevića do Ulice Marka Miljanova), Ulica Balšića (od raskrsnice sa Hercegovačkom ulicom do Bulevara Ivana Crnojevića) i Hercegovačka ulica, od Ulice slobode do raskrsnice sa Ulicom Balšića. Najavljeno je da će po potrebi biti zatvorene i druge ulice u užem gradskom jezgru i oko

skače, taj je ćaci“ i „Pumpaj“. Bezbjednosni sektor, kako saznajemo, situaciju prati pojačano i procjenjuje sve potencijalne rizike, posebno zbog činjenice da su utakmice protiv Hrvatske tradicionalno događaji visokog bezbjednosnog značaja. Utakmica Crna Gora – Hrvatska igra se sjutra na Stadionu pod Goricom, uz maksimalne mjere obezbjeđenja. Meč je zvanično proglašen događajem visokog rizika.

Đurašković: Prijateljske odnose sa Hrvatskom ne mogu narušiti što god uradili

Upravo sam obišao građane Hrvatske koji su napadnuti na putu Budva - Cetinje. Ponudio sam svaku vrstu pomoći i izrazio podršku, iskazavši prijateljski odnos koji su Cetinje i Cetinjani uvijek imali prema Hrvatskoj i njenim građanima - naveo je Gradonačelnik prijestonice Nikola Đurašković na Fejsbuku. On je pozivao nadležne državne organe da hitno identifikuju počinioce večerašnjeg napada na građane Hrvatske i najoštrije ih sankcionišu. - Radi se o smišljenoj namjeri da se napad dogodi na teritoriji Cetinja, koja dolazi iz dobro poznate kuhinje. Ovo je dodatan razlog da nadležni organi u najkraćem roku identifikuju i liše slobode počinioce zahtijevajući maksimalne moguće kazne - naveo je Đurašković. Ističe da oni koji čine sve da naruše prijateljske odnose sa Hrvatskom i građanima Hrvatske neće uspjeti u toj namjeri što god uradili. - Cetinje je otvoreni grad za svakog dobronamjernika, a na državnoj vlasti je da hitno zaustave spiralu mržnje koja se produkuje kako bi se i Cetinje i Crna Gora prikazali suprotnim od onoga što jesmo - kazao je Đurašković.

gradskog stadiona, do završetka sportskg događaja, što može biti produženo po procjeni. -Od građana koji budu prisustvovali utakmici i kretali se gradskim jezgom očekuje se poštovanje zakona i saradnja sa policijskim službenicima na licu mjesta, ukoliko budu davali određene instrukcije ili savjete. Takođe, obavještavamo javnost da je Policija spremna da pravovremeno reaguje u slučaju eventualnog narušavanja javnog reda i mira, te da će, u skladu sa zakonom i dobrim praksama, preduzeti adekvatne preventivne i druge mjere kako bi se obezbijedila sigurnost svih prisutnih i održao stabilan javni red i mir. Pozivamo građane, navijače i gostujuće navijače na fer i adekvatno ponašanje, kako bi se ova utakmica odigrala nesmetano i kako bi bila ugodan sportski događaj za sve ljubitelje fudbala, piše u saopštenju. A. R.

BIJELO POLJE - H. F. iz Bijelog Polja uhapšen je zbog sumnje da je 15. novembra silovao žensku osobu. Iz policije su saopštili da je policiji krivično djelo prijavio 16. novembra srodnik oštećene, nakon čega su odmah predu-

zeli hitne mjere i radnje, te je H. F. ubrzo lociran i uhapšen. Osumnjičeni će, uz krivičnu prijavu, u zakonskom roku biti priveden Višem državnom tužilaštvu u Bijelom Polju. - Oštećenoj se, kao žrtvi ovog krivičnog djela, a postupaju-

ći sa posebnom pažnjom, obazrivošću i u skladu sa principima zaštite dostojanstva, u saradnji sa drugim nadležnim službama pruža potrebna stručna pomoć i neophodna podrška, navode iz policije. A. R.

Lukovac predvodnik incidenata na meču Srbija -Engleska

Policija obećala preventivne mjere

s. vasiljević

Specijalno državno tužilaštvo ćuti povodom dostavljene inicijative Državne revizorske institucije o ispitivanju

Sporne ugovore i propuste prekriva tužilački zaborav

PODGORICA - Dokumenti

Državne revizorske institucije o spornim ugovorima u Crnogorskoj kinoteci već su mjesecima u rukama

tužilaštva - ali ne i u fokusu njegovog djelovanja. Iako je revizija ukazala na moguće sistemske zloupotrebe, isplate bez pokrića i nestanak ključne dokumentacije, nadležne institucije ostaju zapanjujuće neaktivne.

Vrhovno državno tužilaštvo, kako je zvanično saopšteno Pobjedi, predmet je proslijedilo Specijalnom državnom tužilaštvu, ali od SDT-a ni nakon dva mjeseca nema odgovora na novinarska pitanja: ne zna se da li je izviđaj pokrenut, da li su prikupljeni dokazi, saslušani akteri ili preduzete bilo kakve zakonom propisane radnje.

U međuvremenu, javnost ostaje bez ključnih informacija o tome da li će iko odgovarati za 17.850 eura isplaćenih po ugovorima čije izvršenje nije dokazano, za nestale ugovore koje Kinoteka „nema u arhivi“, kao ni za propuste zbog kojih je DRI izrekla jedno od najtežih mišljenja – negativno na oba segmenta revizije. Dokumenti pokazuju obrazac netransparentnog i neodgovornog rukovanja budžetskim novcem, ali institucije ćute –i to na svim nivoima.

UGOVORI

Državna revizorska institucija, podsjetimo, uputila je inicijativu Vrhovnom državnom tužilaštvu nakon što je u aprilu 2025. utvrdila ozbiljne nepravilnosti u poslovanju Crnogorske kinoteke tokom 2023. godine.

- Obavještavamo vas da, na osnovu utvrđenog činjeničnog stanja, postoji visoki rizik da je po osnovu zaključenih ugovora o dopunskom radu isplaćivan novac zaposlenima sa kojima su ugovori zaključivani a da isti nijesu obavili ugovorene poslove i da nijesu radili nakon završetka radnog vremena – navodi se u inicijativi Državne revizorske institucije upućene Vrhovnom državnom tužilaštvu, u koju je Pobjeda imala uvid. Posebno su problematični ugovori o dopunskom radu koje je tadašnji direktor Goran Bjelanović sklapao sa zaposlenima. Najsporniji su: ugovor br. 1179/1 sa Natašom Kovač-Martinović, ugovor br. 144 sa Naidom Nišić, sadašnjom ministarkom rada i socijalnog staranja, ugovori br. 145 i br. 817, koje Kinoteka nije dostavila revizorima uz tvrd-

Javnost ostaje bez ključnih informacija o tome da li će iko odgovarati za 17.850 eura isplaćenih po ugovorima čije izvršenje nije dokazano, za nestale ugovore koje Kinoteka „nema u arhivi“, kao ni za propuste zbog kojih je DRI izrekla jedno od najtežih mišljenja – negativno na oba segmenta revizije. Dokumenti pokazuju obrazac netransparentnog i neodgovornog rukovanja budžetskim novcem, ali institucije ćute – i to na svim nivoima

nju da ih nema u arhivi, ali su isplate bile vidljive u bankarskim izvodima, te dodatna dva ugovora (784 i 1130/2), zaključena krajem 2023. Revizija je utvrdila da ni za jedan od ovih ugovora nije prezentovana dokumentacija koja potvrđuje da je posao obavljen – iako je to izričito bilo obavezno. Prema nalazima DRI, ugovori su se odnosili na izradu planova, procedura, unapređenje administracije i superviziju programskih aktivnosti, ali: ni planovi, ni procedure, ni izvještaji o realizaciji poslova nijesu dostavljeni. Uz to, ugovori nijesu sadržali ni elementarne obaveze, poput tačno definisanog radnog vremena nakon redovnog posla - što je direktno suprotno Zakonu o radu. I pored toga, tokom 2023. isplaćeno je 17.850 eura na osnovu ovih ugovora.

Pobjeda je povodom ovih nalaza pitala Vrhovno državno tužilaštvo što je preduzeto. VDT je odgovorilo da je „izvještaj DRI proslijedilo Specijalnom državnom tužilaštvu na nadležnost“, ali na pitanja o fazi postupka, eventualnom prikupljanju dokaza i planovima za informisanje javnosti - nije dalo konkretne odgovore. Još je indikativnije da Specijalno državno tuži-

laštvo već dva mjeseca ne odgovara na pitanja Pobjede - ni na inicijalni upit, ni na urgenciju. Nije poznato da li je SDT formiralo predmet, niti da li je ijedna radnja preduzeta. Ni akteri ove priče - bivši direktor Goran Bjelanović, Nataša Kovač-Martinović i Naida Nišić – nijesu odgovorili na pitanja Pobjede.

„PREDUZELI MJERE“ Ministarka kulture i medija Tamara Vujović je, nakon objavljivanja izvještaja DRI, tvrdila da je Ministarstvo 2023. godine „utvrdilo nepravilnosti i preduzelo mjere“.

Međutim, dokumenti nastali nakon kontrole iz maja 2023. godine, do kojih je Pobjeda došla preko Zakona o slobodnom pristupu informacijama, pokazuju da su službenici Ministarstva utvrdili određene propuste - ali bez ijedne konkretne sankcije koja bi spriječila nastavak tih praksi. Tada je zabilježeno da Savjet ustanove ne održava redovno sjednice i da izbor Nataše Kovač-Martinović za članicu Savjeta iz reda zaposlenih nije urađen u skladu sa procedurama. Naloženo je ispravljanje ova dva propusta, dok je direktor Bjelanović infor-

misan da će dokumentacija o otkazu Andru Martinoviću biti proslijeđena Odsjeku za inspekciju rada, a finansijski izvještaj Kinoteke - Odjeljenju za unutrašnju reviziju Ministarstva kulture i medija. Da stvar bude čudnija, u zapisniku sa ove kontrole, pored nabrajanja dokumentacije koja je zatražena od Kinoteke na uvid, opširno se opisuje o čemu su to direktor Goran Bjelanović i njegova poslovna sekretarka Naida Nišić ćaskali sa predstavnicima Ministarstva Dušicom Stanojević i Vladanom Glogovac. Našlo se tu prostora da se nabroje „važne teme kojima se Kinoteka bavi“, ali i za „novitete koji su uvedeni u administrativno-finansijsko poslovanje“, a uprava Kinoteke pohvalila se čak i da je bila „učesnik Podgoričkog sajma knjiga, na kojem je osvojila i Plaketu ‘Posebno priznanje’“!? Na ovako sačinjen zapisnik, naravno, uprava Kinoteke nije imala primjedbi. No, uprkos činjenici da su određene nepravilnosti konstatovane u drugom dokumentu, koji je nakon kontrole MKM upućen Goranu Bjelanoviću, nije bilo smjene rukovodstva, niti bilo kakve ozbiljne mjere osim formalnog dopisa i sugestije da isprave

nepravilnosti. I sporne isplate su se nastavile.

SMJENA I ZAŠTITA Međutim, Ministarstvo kulture i medija razriješilo je direktora Bjelanovića u junu 2024. godine - 13 mjeseci nakon kontrole i deset mjeseci prije objave izvještaja DRI, pa se smjena nije odnosila na revizorske nalaze. Ali nije se odnosila ni na nepravilnosti koje je Ministarstvo utvrdilo tokom kontrole iz 2023. Rješenje o razrješenju otkriva da je Bjelanović smijenjen isključivo jer nije blagovremeno dostavio Program rada Kinoteke?! Drugim riječima: nije razriješen zbog nepravilnosti, nije razriješen zbog ugovora bez izvještaja, nije razriješen zbog nesređenih evidencija, niti zbog načina trošenja budžetskog novca. Makar je tako Ministarstvo kulture i medija željelo da javnost povjeruje. Dakle, čak ni tada, kontrolisane nepravilnosti Ministarstvo nije pomenulo kao razlog - iako su bile poznate i dokumentovane. To može da znači samo jedno: da Ministarstvo kulture i medija štiti ustanove koje je osnovala država, a nadasve štiti pojedince koji rukovode ustanovama, budući da se postavljaju po „političkom ključu“, odnosno po pripadnosti jednoj ili drugoj partiji, pa makar se ta pripadnost manifestovala samo kroz ideološke simpatije i kakvu javnu podršku izbornoj listi ili personalnoj kandidaturi na izborima. Štiti ih i onda kada postoje svi preduslovi za utvrđivanje odgovornosti ili reakciju tužilaštva. Najgore što rukovodiocima može da se desi jeste smjena, odnosno da tiho odu sa čela ustanova, bez ikakvih drugih posljedica, a Ministarstvo će za javnost već pripremiti neki banalan razlog, poput neblagovremenog dostavljanja Programa rada!? Sve dok se u poslovanje ne umiješa Državna revizorska institucija, pa prljav veš postane javan, a Ministarstvo odjednom progovori šturim i neodrživim saopštenjem: znali smo i preduzeli mjere! Ako je mjera ćutanje i prikrivanje, onda - aferim!

HRONIČNI PROBLEM

Slučaj Crnogorske kinoteke, dakle, otkriva hronični problem: institucije djeluju selektivno, sporo i često samo formalno. Revizori su ukazali na moguće zloupotrebe, Ministarstvo je konstatovalo nepravilnosti, ali konkretne mjere izostaju. Tužilaštvo je primilo predmet, ali nije javno saopštilo ni osnovne infor-

Bivši direktor Crnogorske kinoteke Goran Bjelanović obraća se publici u jednoj od sala ustanove

„ZNALA I PREDUZELA MJERE“: Ministarka kulture i medija Tamara

Vujović govori na svečanosti povodom 25 godina Kinoteke

zloupotreba u Crnogorskoj kinoteci

Direktor koji je obećao transparentnost, a isporučio kršenje zakona i tišinu

Postupanje aktuelnog direktora Crnogorske kinoteke Pavla Simonovića najbolje oslikava stanje u kojem se institucija nalazi - između formalnih obećanja o transparentnosti i praktičnog odbijanja da dostavi dokumenta koja je dužan da dostavi po zakonu.

Simonović je na dužnost stupio u junu 2024. godine, a u tom trenutku već je bio aktivan Pobjedin zahtjev za slobodan pristup informacijama upućen preko MANS-ovog servisa „Pitajte institucije“. Već u oktobru 2024, nakon žalbe MANS-a zbog ćutanja uprave, na snazi je bilo i Rješenje Agencije za zaštitu ličnih podataka i slobodan pristup informacijama, kojim se Kinoteci izričito nalaže da dostavi tražene ugovore o dopunskom radu. Simonović je imao više od godinu da postupi po Rješenju Agencije, ali to nije učinio. Umjesto toga, kada je Pobjeda u maju ove godine upitala zašto se Rješenje Agencije ignoriše, Simonović je odgovorio dvosmislenim obavještenjem da će „biti donijeto rješenje“, pozivajući se na „prelazni period“ i činjenicu da je zahtjev podnesen u vrijeme prethodne uprave. Time je pokušao da odgovornost prebaci na one prije sebe - iako su nekoliko mjeseci nakon njegovog stupanja na dužnost sve obaveze po Rješenju Agencije već bile aktivne, jasne i pravno obavezujuće. Drugo, Simonović je u maju ove godine primio i prijedlog MANS-a za administrativno izvršenje Rješenja, upravo zato što Kinoteka, pod njegovim rukovodstvom, nije izvršila staro, pravosnažno Rješenje Agencije.

Treće, Simonović je odbio da odgovori na pitanja o spornim ugovorima o dopunskom radu, uz poruku da se „sva pitanja adresirana na rad prethodne uprave“ treba uputiti bivšem direktoru. Takva logika nije samo pogrešna - nego i apsurdna. Institucija se ne vodi na daljinsko upravljanje, a direktor koji preuzme funkciju preuzima i odgovornost za čuvanje, dostavljanje i transparentnost svih službenih dokumenata, bez obzira kada su nastali.

Četvrto, kada je Pobjeda u maju ove godine poslala novi zahtjev za slobodan pristup informacijama i tražila bankarske izvode br. 22 i 110 - jedini način da se utvrdi kome je i po kom osnovu novac isplaćivan - Simonović je ponovo ćutao. Bez odgovora, bez obrazloženja, bez poštovanja zakonskih rokova. Sada se, zbog njegovog nepostupanja, vodi žalbeni postupak pred AZLP-om.

I na kraju, direktor Kinoteke je u ranijem odgovoru pokušao da se pozove na „internu reviziju Ministarstva“ i „reviziju DRI“, kao da ga to oslobađa obaveze da postupa po zahtjevima javnosti. Naprotiv: baš zato što su revizije obavljene i što su konstatovani ozbiljni propusti, njegova zakonska obaveza da bude transparentan je još veća, a ne manja. Sve u svemu, uprkos obećanju da će postupiti po zahtjevu i konačno otvoriti dokumenta, Simonović u praksi radi suprotno. Njegovo uporno neodgovaranje, izbjegavanje zakonskih obaveza i ignorisanje Rješenja Agencije ostavljaju više nego dovoljno osnova da se zaključi da sadašnja uprava Kinoteke - baš kao i prethodna - koristi tišinu i kršenje zakona kao mehanizam upravljanja, a ne kao privremenu administrativnu smetnju. Drugim riječima: dok javnost traži odgovore, Simonović bira da ne odgovara. Dok zakon traži postupanje, on bira nepostupanje. Zato Simonovićevo nepostupanje otvara realnu mogućnost da se ne radi o previdu, već o prikrivanju - bilo nasljeđa prethodne uprave, sadašnjih ili bivših kolega, bilo propusta nastalih pod njegovim rukovodstvom.

Monodramom „Kako postati žena kojoj se sve prašta“ večeras u KIC-u počinje MAKADO

PODGORICA - Monodrama „Kako postati žena kojoj se sve prašta“ u izvođenju Milice Šćepanović, po tekstu Mirjane Ojdanić, otvoriće desetu Manifestaciju kamernih dramskih ostvarenja – MAKADO, večeras u 20 sati, u sali Dodest KIC-a „Budo Tomović“. Riječ je o komadu koji govori o besmislu koji nam se plasira i koji prihvatamo bez preispitivanja. Naime, Dušica Beba Popović Tot je žena koja drži kurs „Kako postati žena kojoj se sve prašta“. Na ovom kursu žene, pa i muškarci, dobijaju inpute kako opstati u današnjem svijetu, kako postati najbolja verzija sebe i biti bolji od drugih. Do 26. novembra, na festivalu MAKADO biće izvedeno devet predstava. Tragikomična priča „Bajbok“ nastala po motivima drame „Emigranti“ Slavomira Mrožeka, u kojoj glavne uloge tumače Tatjana Kecman i Ana Lečić, biće izvedena 18. novembra. Treće večeri, tačnije 19. novembra, publika će moći da pogleda „Gidionov čvor“, snažnu dramu u izvođenju Pozorišta mladih Sarajevo. Nastala u koprodukciji Gradskog pozorišta Podgorica i Makedonskog narodnog teatra, predstava „Lov na vepra“, čiji tekst potpisuje Marija Sarap, a režiju Nataša Poplavska, na repertoaru će biti 20. novembra. Pozorišnu predstavu „Audijencija“ Vaclava Havela, u

Priča o besmislu koji lako prihvatamo

izvođenju Gradskog pozorišta Podgorica i NU CEMOI, koja donosi duhovitu i potresnu priču o slobodi pojedinca u sistemu represije, publika će moći da pogleda 21. novembra. Dan kasnije, 22. novembra, zagrebački Teatar Rugantino predstaviće se komadom „Kronika seoske ljubavi“. Autor teksta ove poetske priče o dvoje usamljenih ljudi koji traže novi smisao u tišini sela je Ivan Vidić, režiser je Dario Hajraček. Na programu 23. novembra biće i komad „Ljubaf“ o prijateljstvu, životu i ponovnom otkrivanju ljubavi sa Elizabetom Đorevskom, Branislavom Zeremskim i Dubravkom Jovanovićem u glavnim ulogama. Izvođenje kultne komedije „Ženski razgovori“ biće organizovano 24. novembra. To je igrokaz troje vrhunskih glumaca Svetlane Cece Bojković, Vesne Čipčić i Milana Cacija Mihailovića. Takmičarski segment manifestacije 25. novembra zatvoriće predstava „Pluća“ Nikšićkog pozorišta, u kojoj igraju Maja Stojanović i Stevan Vuković. Posljednje večeri, tj. 26. novembra, u čast nagrađenih biće izveden antikabare poetsko-muzički performans ,,Džentlmen“ Obrada Nenezića, u izvođenju Jovana Dabovića i Slobodanke Bobane Dabović-Đurić Tradicionalno, nagrada „Sat kula“ dodjeljivaće se za najbolju predstavu, najbolju mušku i žensku ulogu, kao i za glumačku bravuru. Stručni žiri činiće Zoran Rakočević (predsjednik), Draško Đurović i Omar Bajramspahić Ulaznice se po cijeni od pet eura mogu kupiti radnim danima na biletarnici KIC-a (9-20 h), a broj za informacije i rezervacije je 020 664 237. An. R.

Uspjeh crnogorskog lma na internacionalnom festivalu „Obraz“ najbolji u Maroku

Aktuelni direktor Pavle Simonović govori na svečanosti povodom 25 godina Kinoteke nju - bilo nasljeđa prethodne upra-

macije o njegovom statusu. Istovremeno, važni ugovori su nestali iz arhive, isplate su izvršene bez dokaza o radu, a kontrolni mehanizmi nijesu zaustavili praksu koja se nastavila i nakon kontrole Ministarstva.

Ostaje da se vidi da li će Specijalno državno tužilaštvo - kada i ako se oglasi - pokrenuti

postupak koji bi razjasnio ko je, kako i zašto godinama trošio novac građana van okvira propisa. Do tada, Crnogorska kinoteka ostaje ogledni primjer onoga što se dešava kada institucije nadzora postoje samo na papiru, a odgovornost se razvodnjava u tišini administracije.

Jovan NIKITOVIĆ

PODGORICA - Papa Lav XIV poručio je juče grupi vodećih holivudskih glumaca i filmskih stvaralaca na audijenciji u Vatikanu da se bioskopi bore za opstanak i da treba učiniti više da bi se zaštitili i sačuvalo zajedničko iskustvo gledanja filmova.

Audijenciji su, pored ostalih, prisustvovale filmske zvijezde Kejt Blanšet, Monika Beluči, Kris Pajn i Oskarom nagrađeni reditelj Spajk Li, prenosi Rojters. Papa Lav XIV, prvi papa iz Sjedinjenih Američkih Država, rekao je da je film ključna „radionica nade“ u vrijeme glo-

balne neizvjesnosti i digitalnog preopterećenja.

- Bioskopi prolaze kroz zabrinjavajući pad interesovanja, mnogi se zatvaraju u gradovima i kvartovima. Nije mali broj onih koji tvrde da su filmska umjetnost i bioskopsko iskustvo u opasnosti. Pozivam institucije da ne odustaju, već da sarađuju u afirmisanju društvene i kulturne vrijednosti ove djelatnosti - rekao je papa. On je kazao da je film, koji ove godine obilježava 130 godina postojanja, prerastao iz igre svjetla i sjenki u umjetničku formu sposobnu da otkrije najdublja pitanja čovječanstva. - Film nijesu samo pokretne

slike, on pokreće nadu - rekao je papa Lav XIV i dodao da je ulazak u bioskop poput prelaska praga gdje se mašta širi, a čak i bol može da dobije novo značenje. Uoči jučerašnjeg susreta, Vatikan je otkrio koja su četiri omiljena filma pape Lava XIV - porodični mjuzikl Roberta Vajsa „The Sound of Music“ (Moje pjesme, moji snovi), dirljiva priča Frenka Kapre „It’s a Wonderful Life“ (Divan život), potresna drama Roberta Redforda „Ordinary People“ (Obični ljudi) i sentimentalna ratna drama Roberta Beninjija „Life is Beautiful“ (Život je lijep). R. K.

PODGORICA - Na upravo završenom jubilarnom 30. izdanju Festivala autorskog filma u glavnom gradu Maroka Rabatu trijumfovao je crnogorski film „Obraz“ reditelja Nikole Vukčevića. - „Obraz“ je osvojio glavnu nagradu za najbolji film u glavnom takmičarskom programu – Grand Prix Hasan II – kao i nagradu za najboljeg glumca, koja je pripala Edonu Rizvanolliju za tumačenje glavne uloge Nura Doke - kazao je producent Milorad Radenović, prenosi portal Analitika. Reditelj filma zahvalio je u ime cijele ekipe, koja je osam godina radila na ovom projektu, koji nastaje pod glavnim pokroviteljstvom Filmskog centra Crne Gore, te Hrvatskog audiovizualnog centra, Filmskog centra Srbije, uz sredstva koprodukcijskog konkursa RTVCG, te uz pomoć CEKUM-a i podršku grada Bara. - Već u ponedjeljak, „Obraz“ nastavlja festivalsko putovanje na dvije nove adrese u takmičarskim selekcijama glavnih programa: na još jednom festivalu u Maroku i na festivalu u Kolumbiji – kazao je Radenović. R. K.

Scena iz predstave „Kako postati žena kojoj se sve prašta“

Papa Lav XIV juče primio grupu poznatih holivudskih glumaca

Glumica Kejt Blanšet i papa Lav XIV

OD BIJELOG POLJA DO VRHA SLOVENAČKOG BIZNISA: Bjelopoljac Husnija

Hajdarpašić, koji je uspješan privrednik u Sloveniji, kaže da je spreman da pomogne Crnoj Gori, posebno u razvoju strateških projekata na sjeveru

Đalovića pećina može biti evropski hit, spreman sam da dovedem tim iz Postojnske jame

Hajdarpašića interesuje razvoj turističkog potencijala poput Đalovića pećine. Sa velikim iskustvom slovenačkih turističkih sistema, uključujući saradnju sa upravom Postojnske jame – jedne od najuspješnijih pećinskih atrakcija u Evropi – pokušao je da pokrene ozbiljniju inicijativu u Crnoj Gori. Međutim, u Crnoj Gori nije imao s kim da razgovara o tome

PODGORICA - Iako je već

četiri decenije uspješan privrednik u Sloveniji, gdje vodi više kompanija i zapošljava oko 400 radnika, Husnija Hajdarpašić iz

Bijelog Polja kaže da mu je Crna Gora i dalje najveća obaveza i briga. Spreman je da pomogne mnogo više nego što je država ikada tražila – posebno u razvoju strateških projekata na sjeveru. Jedan od njih je Đalovića pećina, za koju vjeruje da je neiskorišćeni turistički dragulj Balkana. Ističe da može odmah da dovede investitore i vrhunske stručnjake iz Slovenije, uključujući menadžere Postojnske jame – jedne od najuspješnijih turističkih atrakcija Evrope – ali samo ako Crna Gora pokaže ozbiljnost i spremnost da radi profesionalno.

- Imam kontakte, imam znanje, imam ljude. Ako država želi, ja sam spreman da pomognem - poručuje on.

Odlazak i biznis

Rođen u Bijelom Polju, najmlađi u porodici sa troje djece, Husnija Hajdarpašić napustio je rodni kraj nakon završene osnovne škole i preselio se u Sloveniju. Kako danas kaže, sudbina ga je vodila tamo gdje su postojale prilike, ali Crna Gora je ostala njegova rana i tema o kojoj govori sa jednako mnogo emocija i ogorčenja.

Umjesto povratka, izgradio je život i preduzetničko carstvo u Sloveniji, gdje danas upravlja sa oko 400 radnika i nizom uspješnih kompanija. Hajdarpašić je u Ljubljanu stigao mlad – nastavio školovanje, radio i stvarao temelje budućih poslova. Po povratku iz vojske 1981. odlučio je da ostane u Sloveniji, i od tada počinje njegov preduzetnički uspon. Organizovao je

mrežu poslovnih poduhvata – od ugostiteljstva i trgovine do auto-servisa i vulkanizerstva, razvijajući firme koje danas funkcionišu stabilno i prepoznatljivo. Krovne kompanije poput „799“, „Amonte“, „Hotel Grosuplje“ i „Year Bond“ dio su sistema koji je gradio decenijama, uz radni dan koji traje i po 16 do 17 sati, bez mnogo odmora, uz obavezu da u svakom trenutku bude dostupan i spreman da rješava probleme. Kaže da nikada nije znao drugačije – morate voljeti posao, da biste ga dobro radili – ističe on.

Iako mu je poslovni život vezan za Sloveniju, Hajdarpašić često govori o Crnoj Gori. Najviše o onome što ga boli. Više puta je pokušavao da investira u rodni kraj, ali su svaki poduhvat i svaka ideja bili blokirani, sputani ili toliko birokratski komplikovani da su postali neizvodljivi. Razočaran je svim dosadašnjim vladama – i prošlim i sadašnjom – za koje kaže da nijesu uspjele da izgrade osnovne preduslove za razvoj, niti da zaustave iseljavanje.

- Ne mogu da shvatim da dr-

žava od 500.000 ljudi, za 35 godina, nije uspjela da napravi državu. Da sam ja vodio Crnu Goru 30 godina, napravio bih Monte Karlo - poručuje Hajdarpašić.

Ono što ga najviše pogađa jeste pustoš u selima. Kada dođe u zavičaj, obilazi bjelopoljske i beranske krajeve i nailazi na prazne kuće, prazne ulice, prazne razrede.

- Voziš se šest-sedam kilometara kroz selo i ne sretneš čovjeka. Nekad je u četiri razreda bilo više od 300 đaka, danas nema ni troje. Jedna učiteljica predaje od prvog do četvr-

Postojnska jama je prošle godine imala 20 miliona eura samo od posjeta. Htio sam da povežem ljude, da pomognem, da prenosimo znanje. Ali u Crnoj Gori nijesam imao s kim da razgovaram. To je veliki projekat, ne može se uraditi za godinu. A oni tamo naprave parking za 20 automobila – pet autobusa ne može da stane. Investirali navodno 20 miliona, a putevi isti kao prije 40 godinakazao je Hajdarpašić

ojača veze dijaspore i unaprijedi koordinaciju. Smatra da i Ambasada može i mora da odigra važniju ulogu.

POvezivanje

tog. To je da zaplačeš - kaže Hajdarpašić. Za njega su rješenja jednostavna i logična: infrastruktura, putevi, subvencije, otkup domaćih proizvoda, zadrugarstvo i ulaganje u poljoprivredu. Uvjeren je da su putevi ključ razvoja, posebno na sjeveru, gdje bi dobra saobraćajna mreža omogućila ostanak stanovništva, razvoj turizma i poljoprivrede. Kritikuje činjenicu da je u decenijama tranzicije urađen samo jedan ozbiljniji projekat – autoput do Kolašina – dok je sjever ostao zapostavljen.

- Da ste imali viziju, završili biste Jadranski koridor do Dubrovnika, povezali ga sa unutrašnjošću i napravili autoput do Andrijevice. To nije teško. To bih ja u pet godina završio - uvjeren je Hajdarpašić. Posebno ga interesuje razvoj turističkog potencijala poput Đalovića pećine. Sa velikim iskustvom slovenačkih turističkih sistema, uključujući saradnju sa upravom Postojnske jame – jedne od najuspješnijih pećinskih atrakcija u Evropi – pokušao je da pokrene ozbiljniju inicijativu u Crnoj Gori. - Postojnska jama je prošle godine imala 20 miliona eura samo od posjeta. Htio sam da povežem ljude, da pomognem, da prenosimo znanje. Ali u Crnoj Gori nijesam imao s kim da razgovaram. To je veliki projekat, ne može se uraditi za godinu. A oni tamo naprave parking za 20 automobila – pet autobusa ne može da stane. Investirali navodno 20 miliona, a putevi isti kao prije 40 godina - kazao je. Hajdarpašić danas vodi Crnogorsko udruženje u Sloveniji, koje je preuzeo prošle godine, kada je broj članova bio minimalan. Danas planira da organizuje okupljanje svih predsjednika društava iz Crne Gore u Sloveniji, u namjeri da

- Znaju oni ko ovdje kotira, ko pravi biznis, ko može da pomogne. Njihov posao nije samo protokol, već povezivanje ljudi i stvaranje mostova. Porodica ga, kako kaže, podržava, ali se ponekad ljuti što previše radi i preuzima obaveze koje ne mora. Djeca su odrasla, redovno dolaze u Crnu Goru i vole zemlju svojih predaka. On sam, međutim, ne vidi povratak kao realnu mogućnost. Planira da napravi brvnaru u mjestu gdje je rođen, kako bi provodio ljeta u Crnoj Gori, ali kaže da bi mu za pravi povratak bio potreban jasan znak da država napreduje, da se razvija, da može da obezbijedi budućnost. - Ako ljudi nemaju budućnost, oni bježe. A u Crnoj Gori ljudi odlaze svake godine. Kako da se vrate, ako nemaju sigurnost? - pita se naš sagovornik. Poručuje da bi mogao dovesti ozbiljne investitore i stručnjake ukoliko bi postojao stvarni interes države za projekte poput Đalovića pećine. - Imam mnogo kontakata. Ako bi neko iz Vlade htio ozbiljno da radi, mogla bi se napraviti velika poslovna priča. Spreman sam da pomognem, da dovedem ljude koji znaju da rade - kaže.

Hajdarpašić vjeruje da Crna Gora može, ali da prvo mora da nauči da cijeni sopstveni narod i potencijale. - Sve kreće od toga da čovjek zna da ga država vidi, podržava i da ima zašto da ostane. Ako nema toga – sve drugo je prazna priča. Želim da ljudi prestanu da se dijele po nacionalnosti. Najvažnije je da budemo ljudi jedni prema drugima, a ne da nas razdvajaju zastave i politike. Političari ne bi smjeli da grade karijere na nacionalizmu, a kod nas u Crnoj Gori ih je, nažalost, mnogo koji upravo na tome zasnivaju svoje fotelje – u državi koja je mala, a zaslužuje mnogo više – ističe Hajdarpašić. n. kOvaČeviĆ

AKO DRžAVA žELI, SPREmAN SAm DA POmOGNEm: Husnija Hajdarpašić

Prirodnjački muzej Crne Gore domaćin tematske izložbe „Pčela – zlatna nit prirode“

Pogled u savršeno društvo

Prirodnjački muzej Crne Gore do kraja godine domaćin je tematske izložbe „Pčela – zlatna nit prirode“, autorke Suzane Malidžan, muzejske savjetnice u Zbirci insekata.

Ova izložba je rezultat višemjesečnog rada tima Prirodnjačkog muzeja, kojom oni ukazuju na važnost pčela za očuvanje ekosistema, koje simbolično tkaju tu ključnu nit povezanosti između svijeta biljaka i opstanka čovječanstva.

EKOLOŠKA SVIJEST

Autorka Suzana Malidžan kazala je za Pobjedu da se izložba zove ,,Pčela – zlatna nit prirode“, jer je pčela veoma bitan segment svakog ekosistema.

- Ukoliko ne bi bilo pčela onda bi došlo do ogromnih promjena u svakom ekosistemu. Ona je važna karika koja omogućava, prije svega, oprašivanje biljaka. Znači, bez njih ne bi više bilo oprašivanja, iz godine u godinu broj biljaka bi bio sve manji i u potpunosti bi se narušio lanac ishrane, i čovjeka kao posljednje karike u njemu – kazala je Malidžan. Ističe kako je izložba prilagođena svim generacijama, ali i da su djeca školskog uzrasta najprijemčivija za usvajanje novih informacija i razvijanje ekološke svijesti. Posjetioci mogu pogledati makete pčela, unutrašnjost košnice, pčelarsku opremu, med, a organizuju se i edukativne radionice. - Mi kao država imamo veoma srećne okolnosti, jer nemamo velike zasade pod monokulturama, pa ima još

Ukoliko ne bi bilo pčela došlo bi do ogromnih promjena u svakom ekosistemu. Ona je važna karika koja omogućava, prije svega, oprašivanje biljaka, a bez oprašivanja, iz godine u godinu broj biljaka bi bio sve manji i u potpunosti bi se narušio lanac ishrane, i čovjeka kao posljednje karike u njemu – kazala je autorka izložbe Suzana Malidžan

Atraktivna postavka izložbe

mnogo površina gdje su očuvana prirodna staništa. Međutim, pčelama su primarno potrebne cvjetne livade. Dok su se ljudi bavili umjerenim stočarstvom i poljoprivredom, kao do prije dvadesetak godina, ta stoka je održavala livade. Kao neko ko već tridesetak godina ide po terenu primjećujem da je dio tih livada nestao, odnosno da su zarasle – priča Malidžan. Ona napominje da pčelama odgovara i to što se u našoj zemlji prekomjerno ne upotrebljavaju pesticidi u proizvod-

nji određenih poljoprivrednih kultura, ali i dodaje da pčele ugrožava bilo koji oblik degradacije prirodnog staništa, poput požara, oranja, prenamjene zemljišta u građevinsko...

RAD I RED

Izložbeni prostor karakterišu odlično dizajnirani posteri, fotografije iz arhiva Muzeja, makete pčela i ciklusi njihovog razvoja, trodimenzionalni prikaz košnice koji privlači posebnu pažnju najmlađih posjetilaca… Posjetioci, posebno kada su u pitanju organizova-

izložba je prilagođena svim generacijama. Djeca školskog uzrasta su najprijemčivija za usvajanje novih informacija i razvijanje ekološke svijesti. Posjetioci mogu pogledati makete pčela, unutrašnjost košnice, pčelarsku opremu, med, a organizuju se i edukativne radionice

Crnogorsko društvo za borbu protiv raka organizuje 22. Crnogorsku konferenciju o kontroli pušenja Novi doprinos borbi sa duvanskom zavisnošću

Crnogorsko društvo za borbu protiv raka (CDPR), u saradnji sa Kliničkim centrom Crne Gore (KCCG), Institutom KCCG za bolesti djece i Ministarstvom zdravlja Crne Gore, u poneđeljak organizuje 22. Crnogorsku konferenciju o kontroli pušenja. Tema konferencije biće „Razotkrivanje privlačnosti: Razotkrivanje taktike industrije na duvanske i nikotinske proizvode“. Konferenciju će u 12 sati, u amfiteatru Instituta za bolesti

djece KCCG, otvoriti direktor Direktorata za zdravstvenu zaštitu u Ministarstvu zdravlja Crne Gore Ognjen Delić Na Konferenciji će učestvovati i održati predavanja direktor Klinike KCCG za psihijatriju „Dr Dušan Kosović“ dr Aleksandar Popović, direktorka Centra KCCG za rani razvoj dr Iva Ivanović i klinički psiholog, poslovni konsultant i stručnjak za psihologiju komunikacije Radoje Cerović CDPR organizuje nacionalne konferencije o kontroli pušenja još od 2002. godine. H. P.

U susret utakmici fudbalskih reprezentacija Crne Gore i Hrvatske, koja se igra večeras od 20.45 na Gradskom stadionu pod Goricom, službenici Uprave policije realizovaće niz preventivnih mjera i radnji kako bi javni red i mir na stadionu i u gradskom jezgru bio stabilan, saobraćaj pravilno regulisan i nesmetan, a sama utakmica odigrana u fer i sportskoj atmosferi.

Iz UP je saopšteno da će u cilju ,,održanja stanja u centru grada povoljnim, stabilnim i preglednim“, više ulica biti zatvoreno za saobraćaj već od 12 sati. Riječ je o ulicama 19. decembra (iza južne tribine Gradskog stadiona), Bulevaru Ivana Crnojevića od raskrsnice sa Bulevarom Stanka Dragojevića (kod NLB banke) do Ulice Marka

ne veće ture, uvijek imaju pomoć kustoskinje, pedagoga i zaposlenih u Prirodnjačkom muzeju. Oni im pojašnjavaju kako pčele međusobno komuniciraju u košnici, kako starije pčele razbuđuju mlađe kada treba da krenu u potragu za hranom, da trutovi koji pare maticu nemaju žaoku i rijetko kada izlaze iz košnice pa njih hrane ostale pčele, da su radilice primaoci i davaoci hrane, a matice i trutovi samo primaoci, da neke radilice brinu o larvama, a da tzv. dvorske dame brinu o kraljici, tj. matici.

- Smatra se da je to najsavršenije društvo koje je postojalo i koje će ikad postojati. Zbog toga je pčela kroz istoriju uvijek bila simbol zajedništva, vrednoće i prave raspodjele poslo-

Cijene ulaznica pristupačne

Ova zanimljiva izložba otvorena je prije mjesec, a Malidžan kaže da će trajati do kraja godine, a možda i duže. Galerija Prirodnjačkog muzeja otvorena je od ponedjeljka do petka od devet do 17 sati, a subotom od 10 do 18 časova. Cijena ulaznice za djecu od dvije do šest godina je euro, od šest do 18 godina dva eura, koliko košta i za penzionere. Cijena ulaznice za odrasle je tri eura, za grupe po euro i po, dok je porodična šest eura. Iz Prirodnjačkog muzeja mole da se zainteresovani za grupne posjete (više od 10 osoba) najave na imejl info@ pmcg.co.me.

va - da kažemo i poštovanja autoriteta, jer se zna da je matica glavna i drži zajednicu na okupu – ističe Malidžan. Pokazujući nam tzv. hotel za divlje pčele, koji služi da se one sklone kada su nepovoljni uslovi, autorka izložbe navodi da osim medonosnih pčela, u Evropi postoji oko 2.000 vrsta divljih pčela koje imaju važnu ulogu u oprašivanju, odnosno očuvanju ekosistema.

U okviru ove izložbe posjetioci mogu da saznaju i o tome kako su čovjek i pčela počeli da se druže prije nekih 9.000 godina, o čemu svjedoče neki od najstarijih crteža sakupljačica meda iz Paukove pećine u Španiji. Kako je čovjek sa sakupljačkog načina meda počeo da uzgaja pčele, tako su se i košnice transformisale kroz vrijeme.

I.MITROVIĆ

Uprava policije najavila više mjera povodom večerašnje utakmice fudbalskih reprezentacija Crne Gore i Hrvatske

Miljanova, potom Ulica Balšića od raskrsnice sa Hercegovačkom do Bulevara Ivana Crno-

jevića i Hercegovačka ulica od Ulice slobode do raskrsnice sa Ulicom Balšića.

- Shodno procjeni rukovodilaca obezbjeđenja sportskog događaja, po potrebi će biti zatvorene i druge ulice u užem gradskom jezgru i oko gradskog stadiona, do završetka sportskog događaja, što može biti produženo po procjeni – dodaje se u saopštenju UP. U saopštenju se napominje da se od građana koji budu prisustvovali utakmici i kretali se gradskim jezgom očekuje poštovanje zakona i saradnja sa policijskim službenicima na licu mjesta, ukoliko budu davali određene instrukcije ili savjete. H. P.

I.MITROVIĆ

Suzana Malidžan

Biće zatvorene ove saobraćajnice

RAZGOVOR: Talentovani crnogorski glumac Milo Perović za Pobjedu govori o imitaciji

Svaka vještina iziskuje brušenje

PODGORICA - Mladi i talentovani crnogorski glumac Milo Perović nedavno je oduševio čitav region imitacijom svog srpskog kolege Sergeja Trifunovića. Doajen balkanskog glumišta je video-snimak na kojem ga Perović imitira podijelio na svojim društvenim mrežama.

Trifunović, koji je i sam sjajan imitator (sjetimo se samo kako je „skinuo“ albanskog premijera Edija Ramu u emisiji „24 minuta“), ustvrdio je da ga nijedna imitacija njega do sada nije tako impresionirala.

- Od ovoga što radi Milo mi je neprijatno - napisao je, između ostalog, Trifunović. Ni njegovi pratioci nijesu krili divljenje. Među njima su se našla mnoga poznata glumačka imena, poput Miodraga Dragičevića i Gordana Kičića.

REAKCIJA

Perović u razgovoru za Pobjedu priznaje da ga je pozitivno iznenadila Trifunovićeva reakcija.

go je više glumačkih uzora koji me impresioniraju - kazao je mladi glumac.

Fakultet dramskih umjetnosti na Cetinju upisao je bez apsolutno ikakvog prethodnog iskustva.

- Nikad nijesam bio član nijedne amaterske pozorišne trupe, škole glume, dramske ili recitatorske sekcije u školi. Nijesam nikad učestvovao ni na školskim priredbama. Nijesam imao nikakvog scenskog iskustva. Moje prvo stupanje na scenu bilo je na prijemnom ispitu za FDU - prisjeća se on. Priznaje da je još kao mali u dnevnoj sobi ispred televizora oponašao ljude, reklame, poznate goste u TV emisijama, voditelje i crtane filmove zabavljajući i sebe i svoju prvu publiku - ukućane. - U školi sam bio ono što bismo kolokvijalno nazvali „foraš“. Imitirao sam profesore, interpretirao viceve, oponašao fudbalere, tenisere... Oduvijek sam volio da se „prerušavam“ - kaže Perović. Tek kasnije, nastavlja on, „u koroni, tom introspektivnom periodu i postsrednjoškolskoj

To me je jako „loži“ - ne krije Perović. Na prijemnom ispitu je dosta imitirao. Vjeruje da je to bilo presudno te je „upao“ na glumu i što ga je profesorica Dubravka Drakić uzela u svoju klasu i „prepoznala materijal i sadržaj za budućeg glumca“.

TALENAT

Premda ne voli da zvuči neskromno, smatra da je u pitanju talenat.

- Bilo bi glupo i neiskreno da to negiram i „pravim se Englez“. Dar se najbolje definiše brzinom i lakoćom kojom se nešto postiže, što bi se reklo, „na osjećaj“. To sam uvijek intuitivno radio, pa i dan danas intuitivno imitiramocijenio je Perović. Desi mu se često da je nekog s kim je boravio i slušao ga, a da ni ne zna, „skinuo“.

voljan. Svaka vještina traži brušenje - jasan je on. Tvrdi da je „moralo mnogo da se imitira i radi da bi se izbrusila vještina“.

- Zato danas mogu prilično brzo to da radim, da sam opet tehnički na mnogo višem nivou da u svakom trenutku uživo mogu imitirati osobu. Kad je još trenutak inspiracije, to već može da stigne do, da se tako izrazim, velikih visinakategoričan je on.

Mišljenja je i da bez toga „vješt glumac, vladalac zanata i pravi profesionalac uvijek može odgovoriti jedom optimalnom nivou koji je sebi postavio i ispod kojega ne ide, neovisno o trenutnoj inspiraciji“.

- U glumačkom svijetu, kojem sujeta nije strana, nevjerovatno je osvježenje da neko ko je apsolutno svjestan svoje popularnosti i što znači kada jedan veliki „medij“, jer Sergej Trifunović definitivno jeste „medij“ za sebe, „okači“ tako nešto i to uradi uz onakav opis i pohvale. Pritom je on sam to objavio! Nijesam mu ja tražio i „moljakao“ ga. To nije moj stil. Zbog toga - još veći rispekt i zahvalnost. Nevezano za to, Sergej Trifunović je veliki glumac i vrlo ga cijenimpriča Milo.

istražuje „ko je i za što“.

- Moji „senzori“ često to nesvjesno „upijaju“, prerađuju i obrade, pa mi kroz razgovor „iskoči“ imitacija. Naravno, mnoge su tokom godina napredovale, postajale preciznije, bogatije, tačnije, iznijansiranije i rafiniranije. Ipak je u

pitanju vještina. Dar sam po

- Kad imate neki dar, rad na njemu i njime, pošto je on sredstvo za rad, toliko je zabavan da to prosto ne možete da prestanete, tako da to onda ni ne doživljavate kao „naporan rad“, već kao potrebu i strast koja vas vodi i „(ob)uzima“. Dar je kao igračka koju ste dobili i ne možete da je ostavite, ali treba ga i „otplatiti“, kao kredit - opisuje Perović.

Međutim, iskren je skroz, „lavina pohvala i komplimenata“ nakon Trifunovićevog „šera“ za njega je bila očekivana. Ističe da sebe prvenstveno doživljava kao glumca, a ne imitatora, stoga hoće da ga i publika tako vidi.

imitaciju, ozbiljnije sam ga istražio i shvatio da to nije samo neki nivo karikaturalnog oponašanja, idem u potglasovnu, tako i fizičku.

- Želim da me ljudi tako doživljavaju i neka znaju da me mogu vidjeti u pozorištu, u sijaset predstava, na filmu i televiziji. Dosta toga će izaći u narednom periodu. Ostvario sam nekoliko filmskih uloga za koje mislim da su interesantne i upečatljive - otkriva Perović.

POČECI

LJUBAV PREMA

Novaković

Ona je tvoja kreacija i „organizam“ koji postoji, diše, razmišlja i osjeća sam za sebeopisuje Perović. Otkriva i da prilikom snimanja imitacije nikada ne napiše i nauči unaprijed pripremljen tekst.

- Samo upalim kameru i improvizujem. Znam otprilike temu i što želim da postignem, ali uvijek volim da se prepustim i iznenadim sebe. Najbolja gluma je kad iznenadim sebe, ne remeteći kolege - pojašnjava on.

ZABAVA

Imitacija je za njega jako dobra zabava.

Nema uzora u svijetu imitatora i komičara.

- Ima njih koje pratim i volim, ali mno-

Prema njegovim riječima, u ovom, kao i svemu, leži velika ljubav prema ljudima. Smatra da su ljudska bića fascinantna. - Moj kolega i prijatelj Pavle mi je rekao kako da bi neko imitirao tako kao ja, u suštini mora mnogo da voli ljude. To je jako lijepo primijetio. U korijenu toga zaista je velika ljubav prema ljudima. Oni su toliko posebni, osobeni, imaju dušu, ožiljke, mane, vrline... Ma, ljudi su u suštini predivni. Takva vrsta radoznalosti, znatiželje i zainteresovanosti za ljude, opčinjenost njima, potreba i nagon da ih osjećam, opserviram, prepoznam energiju neophodna je da bih mogao da im „skinem“ duh - precizira glumac. Navodi da „prava imitacija ide mnogo dalje od ‘skidanja’ tonskog zapisa nekoliko nečijih rečenica“. - Ti kada nekoga zaista „skineš“, postaješ ta osoba. Ta imitacija postaje tvoje lično djelo.

- To je bila i to će ostati - poručuje Perović. Važno mu je da sačuva „srce amatera u smislu posvećenosti“.

- Da bi bila prava, mora mene da zabavlja. Imitacija je moja sklonost. Iz nje nekad pravim uloge. To je ljepota mog posla - konstatuje glumac.

Imitacija je, savjetuje Perović, u glumi dobra.

- Pogotovo za glumca koji, kao ja, ima širok dijapazon sredstava za spoljnu karakterizaciju u građenju likova - napominje on.

PLANOVI

Planira da napravi monodramu. - Ne kafanski „stand up“. Nemam ništa protiv toga, naravno, ali bih da napravim monodramu u kojoj ću otkriti mnogo svojih likova i imitacija. Tako bih da dam lični pečat. Već pišem, imam neki koncept, ali – o tom potom. Tu i tamo ću izbaciti poneki klip na Instagramu i Fejsbuku kad mi je gušt - podvlači u razgovoru za Pobjedu. O narednim imitacijama nije želio da govori. - Bilo bi bezveze da „spojlujem“ samog sebe. Tako je i sa glumom. Hoću uvijek da iznenadim i publiku i sebe - zaključio je Milo Perović. Milovan MARKOVIĆ

NIJEDNA IMITACIJA DO SADA GA NIJE TAKO IMPRESIONIRALA: Sergej Trifunović

Desi mu se često, a da ni ne zna, da nekog kog zna naprosto „skine“

LJUDIMA

Imitacija je zapravo velika ljubav

KALENDAR: Četiri i po decenije Skorsezeovog crno-bijelog klasika „Raging Bull“

Bijes i sram Bika iz Bronksa

Robert De Niro nije morao da postane glumac da bi stekao slavu. Bobi je lagano mogao biti jedan od deset ili 20 najboljih boraca srednje kategorije u boksu, ikad! Ušao je u bruklinski profi-ring tri puta, pobijedio dvaput. Nastupao je samo pod nadimkom „Young LaMotta“.

Kada snimaš filmove, to je kao da svaki put uđeš u bokserski ring. Tako je Martin Skorseze govorio nakon što je snimio „Raging Bull“ (1980), premijerno prikazan 14. novembra prije 45 godina u Njujorku. A prije? Malo je reći da mu je boks, tokom odrastanja u Maloj Italiji na Menhetnu, bio dosadan. „Sve što uključuje loptu - pa, ništa dobro“, natutnuo je jednom o najpopularnijim sportovima za Amerikance. A one sportove bez lopte mrzio je još jače.

Rešetane aRkade

Kada je prvi put, između rundi jedne borbe, vidio kako krv s izrešetanih arkada curi u sunđere, te kako se potom odmah cijedi u kante, tu kraj ćoška ringa u najslavnijem američkom svetilištu sporta, njujorškom „Medison skver gardenu“… Marti se okrenuo ka producentu i samo promrmljao: „I ovo… oni nazivaju sportom“. Dvije borbe je tada pogledao; krvavi sunđer, krv na konopcima, to su bili detalji koje je ubacio u film, a da ih nije bilo u scenariju.

Martin Skorseze snimio je „Raging Bull“ jer to nije film o boksu i o bokseru. Već o muškarcu kojeg ljubomora, seksualna nesigurnost i nedorečenost prvo parališu. A onda ga učine i ludo nasilnim. Razjarenim. I koji svaki primljeni udarac u ringu doživljava

De Niro je godinama morao da navaljuje da bi Marti u toj priči vidio nešto za sebe. Sve do onog predoziranja. Do momenta kada je Skorseze i sam postao „imao pa nemao“ lik

kao zasluženu kaznu. Kao ispovjedaonicu za grešnog katolika.

Zna Džejk LaMota, taj ludi antiheroj Skosezeovog filma, da je svaku boksersku ranu i životni poraz i pad i nokaut koji je primio ili pretrpio - debelo zaslužio. Da je tako moralo biti; da je, na neki lud način, u kovitlacu straha i žudnje, pa opet straha i stida i još žešće žudnje - sve to prizvao.

Nikada Martin Skorseze ne bi ni prihvatio da snima „Raging Bull“ da mu se nije desilo predoziranje iz kog je jedva živu glavu izvukao. U bolnici ga je De Niro posjetio, bacio mu knjigu na krevet i samo rekao: „Stvarno više moramo da snimamo ovo“.

I pristao je da snima - da spašava goli život i veliku karijeru. I sad, fora je i stvar u tome, već shvatate - što je ta priča o Džejku LaMoti mnogo manje De Niro, a mnogo više Skorseze. „Kad snimaš kao da svaki put uđeš u ring“.

Imat I I nemat I Marti je imao sreće što mu je De Niro bio blizak i što je samom Bobiju ta priča o „imao pa nemao“ bokserskoj zvijezdi, razjarenom Džejku LaMoti, Biku iz Bronksa, bila vrlo bitna.

Bokserski fanovi tu priču obožavaju: LaMota, svjetski šampion srednje kategorije četrdesetih i pedesetih, tučaroš, kavgadžija, sedam puta ženjen, akter pet borbi sa nezaboravnim Šugar Rej Robinsonom, prijatelj, sluga ili dužnik mafije, porodični nasilnik, čak silovatelj, pa robijaš koji je u ćeliji drugog robi-

jaša skoro na smrt pretukao… Pa pisac sjajne autobiografije koja je došla do De Nirovih ruku.

O pet, De Niro je godinama morao da navaljuje da bi Marti u toj priči vidio nešto za sebe. Sve do onog predoziranja. Do momenta kada je Skorseze i sam postao „imao pa nemao“ lik.

Onda je De Niro imao toliko petlje da uđe u život starca LaMote lično… I da ga zamoli da ga on priprema za film. Da mu bude praktično trener kraj ringa. Trener za ulogu njega samog. Malo je reći da je stari Džejk bio oduševljen.

„Za mene, De Niro je sigurno jedan od deset ili 20 najboljih ikad!“, govorio je starac. Jedino što nije uspio bilo je da nagovori Bobija da nastavi da se bavi boksom. Ono, jedinstvena prilika da nakon osvojenog Oskara u filmu, postaneš i svjetski šampion u boksu, ej! De Niru je film ipak bio ljubav koju nije želio da dijeli ni sa čim.

Opet i do kraja, „Raging Bull“ je film Martina Skorsezea. Od momenta kada je sa malom osmomilimetarskom kamerom prvi put ušao u trening-salu da snima Bobijeve treninge sa LaMotom. I od trenutka kada mu je skrenuta pažnja da bokserske rukavice LaMotinog vremena nikako nijesu mogle biti crvene, nego neke „trula višnja“ boje - pa naprečac odlučio da film mora biti crno-bijeli. I eto ga, od tog momenta, taj Skorseze - kako se intuitivno, izranjavan i skoro zatvorenih očiju ali i dalje na nogama, kreće po filmskom ringu, kako bira autorske korake i udarce, zadaje i prima. Eto ga onaj Marti, koji u alegoriji seksualne nesigurnosti i bijesa jednog muškarca, šampiona - govori nešto važno i lično o sebi i svom snimanju filmova! I o svim filmskim autorima uopšte.

A šta čini Džejk LaMota (De Niro) u velikom filmu svog i Skorsezeovog života? Spreman je da na jednu riječ supruge Viki, onda kada jednog njegovog rivala opiše kao „zgodnjikavog“ - njegovo lice pretvori u amorfnu kašu kr-

vi i mesa. „He ain’t pretty no more“, prosto će reći gledajući u njene oči. Naravno da je rola De Niru, na vrhuncu karijere, donijela Oskara za glavnu ulogu; naravno da ga je dobila i montažerka Telma Šunmejker To što je Skorseze izgubio oskarovsku bitku u kategorijama režije i najboljeg filma od „Ordinary People“ (1980) Roberta Redforda bilo je, onako, sasvim „LaMota“jer patina i iskustvo ovih četiri i po decenije od premijere nameću drugačiju odluku. Svi znamo ko je tu stvarno bio bolja i veća zvjerka u filmskom ringu.

Hladna plavojka „Raging Bull“ je, naravno, mnogo više priča o primanju i čak priželjkivanju poraza nego o pobjedama. Pa je i ta sjajna Keti Morijarti, takođe nominovana za Oskara u ulozi Viki - potpuno savršena u genijalnoj sceni u kojoj se pojavljuje viša, snažnija, sasvim uzvišena, hladna plavojka i distancirana boginja u odnosu na ubogog LaMotu. Njega cijela ta luda ljubomora i nesigurnost, veliki strah od seksualnosti – progoni od momenta kad je prvi put vidi sa njenih 15 godina… I to će ga jednako proždirati i onda kada bude na vrhu svijeta, kad postane svjetski šampion. Jer ništa mu te 83 pobjede karijere i sjaj reflektora i dragulja na šampionskim pojasevima i čekova sa mafijaškim potpisima neće značiti - spram tišine i pogleda te jedne žene.

I genijalna je, briljantna je ta savršena sigurnost, samopouzdanje Morijarti u ulozi te Viki; od njihovog prvog dejta i sukoba, preko njenih susreta sa mafijašima, do momenata kad prosto čeka da Džejk spusti svoje teške i mučne udarce i odigra sve uboge nesigurne korake pred njom. Da ne vjerujete, da je imala samo 19 godina - i sa toliko sigurnosti glumila ženu čiji se brak nepovratno urušava.

I sve je to vođeno Skorsezeovom rukom, pa i onaj momenat priče koji se tiče LaMote i Viki, ona ključna dinamika koju je Frojd nazivao „kom-

pleksom Madona-kurve“. Znate to : tipu su žene nedodirljivi djevičanski ideali - sve dok ne ostvare fizički kontakt sa njim. A samim tim što su na dodir pristale, već mu postaju užasno sumnjive…

odluka šamp I ona

Kako samo De Niro to dobro pleše u bračnom, životnom, sportskom i muškom ringu; baš kao i Džejkov odnos sa bratom Džoijem, kojeg ne manje sjajno u minijaturi tumači Džo Peši

Zanimljivo, nije De Niro insistiranjem da se snima film o LaMoti spašavao samo Skorsezea. Spašavao je i Pešija, kojeg je jedva ubijedio da promijeni odluku da prestane da glumi nakon niza neuspjeha i sitnih para zarađenih u „B“ produkcijama. Kako samo ispravna i šampionska odluka, od prvog momenta kada braća u filmu krenu verbalno da sparinguju, da se fajtaju. A scene borbe? Pa samo da vidite scene borbe! Sa više suptilnih specijalnih efekata nego bilo koji film naučne

fantas tike, tada, početkom osamdesetih… I sa bukom publike u koju je tim tonaca ubacio i poneki životinjski urlik i razbijeno staklo i eksplozije sijalica… Jer toliko je, na kraju, neizrečenog, i toliko ne vidite u tako sadržajnom filmu - pa ipak osjećate, kao pobjednička svjetla ili kaznene, samrtničke udarce. Dok kamera treperi tek koji centimetar od pesnica ili rukavica, shvatate i da nema vremena za eskivažu. Da se ne može izbjeći Skorsezeov filmski kroše. I da će vas jedan veliki film patosirati, samo da ponovo ustanete, da naučite i osvijestite, koliko sabijenog straha i bijesa znači ono - biti muškarac.

I onda kada u „Raging Bull“ taj De Niro stoji skoro pasivno, spuštenih ruku, i ne da čeka, nego priziva i priželjkuje protivničke pesnice i udarce… Sa mjesta gdje krvari toliko da ni ne znate, gdje bol počinje a gdje se završava - ipak savršeno znate to zbog čega nije padao, zbog čega nije mogao pasti Džejk LaMota. •

Džejk LaMota u kovitlacu straha, ljutnje i žudnje

Piše: Stojan StamenIć

Keti Morijarti perfektna kao distancirana boginja

Skorseze i De Niro na setu

Nezaboravna minijatura Džoa Pešija

FILMOVI: „Frankenstein“ duboko ličan i beskrajno romantičan gotski horor Giljerma del Tora

Samo se čudovišta igraju filmova

Ko zna koliko puta adaptirani klasik Meri Šeli djeluje svježe, novo, do sada neviđeno na velikom platnu, a ostaje vjeran romanu, kanonu, svemu što o Frankenštajnovom čudovištu znamo

Piše: Marija IVANOVIĆ-NIKIČEVIĆ

Odgajan je kao katolik, svake nedjelje vodili su ga u crkvu, slušao je propovijedi širom otvorenih očiju, ali nešto ga je morilo, mnogo toga nije shvatao, naročito nije razumio svece… Onda je pogledao film „Frankenstein“ (1931) Džejmsa Vejla – i sedmogodišnjem dječaku sve se objasnilo. „Kao da me pogodila munja… Gotski horor postao je moja crkva, a Boris Karlof moj mesija.“, pričao je decenijama kasnije Giljermo del Toro. Tada se pobratimio sa Frankenštajnovim i svim drugim čudovištima. Tada je shvatio da su sva ta naizgled monstruozna, zastrašujuća, samo gađenja i prezira vrijedna stvorenja zapravo jedini sveci zaštitnici nesavršenosti. I nesavršenih ljudi poput njega.

Samo godinu nakon što mu je Frankenštajnov stvor otvorio oči, Del Toro je uzeo očevu „superosmicu“. Imao je osam godina kada je poređao „Planet of the Apes“ igračke i počeo da snima.

Kako mu se samo taj osjećaj svidio… To možda najbolje i pokazuje njegov naredni kućni filmić, prvi za koji je osmislio konkretnu radnju. Krompir serijski ubica sa zlom misijom da ostvari dominaci-

su godine prolazile, priča koja se usadila u njegovu DNK još kada je bio dijete pronalazila je put do svih njegovih filmova: od dugometražnog debija „Cronos“ (1992) i remek-djela „Pan’s Labyrinth“ (2006), preko dva „Hellboy“ filma, do oskarovskih poslastica „The Shape of Water“ (2017) i „Pinocchio“ (2022). Zapravo, uz „Frankenštajna“ Meri Šeli, Del Torov filmski potpis i cijelo biće najviše je definisala Kolodijeva bajka „Pinokio“. Zbog toga je o gotskoj divoti „Frankenstein“, koja je nedavno sletjela na Netfliks, nemoguće govoriti bez pominjanja Del Torove fenomenalne animacije „Pinocchio“.

ju nad čitavim svijetom, hej! Od njega je krenuo Del Toro; od tog filmića, onih „Planet of the Apes“ igračaka i onog Borisa Karlofa sve ga je vodilo ka najbitnijem djelu karijere. Do krune svih filmova o čudovištima koje će potom snimiti… Do duboko lične i beskrajno romantične gotske drame „Frankenstein“.

OKEANI VREMENA

Trideset i kusur godina Del Toro je bio prestravljen idejom da će dobiti savršene uslove da snimi svoju verziju kultnog gotskog romana iz 1818. vizionarske Meri Šeli i da film ipak neće biti dobar. I jedino gore od misli da ta adaptacija ne bi bila najbolja filmska verzija knjige bila je svijest da više ne bi mogao da mašta o svom „Frankenštajnu“. Zbog toga mu je i trebalo vremena; zbog toga je poput očajnog ljubavnika prelazio okeane i okeane vremena da bi se konačno sastao sa svojim Stvorenjem. U tome i jeste tragedija snimanja filmova – u spoznanju da imaš samo jednu šansu i da milion stvari treba da se poklopi da bi ispričao priču koja ti je važna. A da bi shvatio da je svaka verzija i varijacija jaka i uvjerljiva koliko i original ako se uradi iskreno, moćno i najdublje lično – bilo je potrebno baš to vrijeme. A dok

I jedan i drugi film tiču se dvije teme koje ga progone od djetinjstva – abnormalne djece i razočaranih očeva; katoličke vjere i hirovite Božje prirode. Ali i nečega čega Del Toro nije toliko svjestan (ili makar svjesno bira da o tome ne govori), da je filmove zavolio i počeo da ih snima ne bi li, tako smrtan, ipak stvorio nešto besmrtno. Ne bi li osjetio kako je to biti Stvoritelj, ne bi li pokazao da je vrijedan. „Samo se čudovišta igraju Boga.“ Da, ali i filmova…

OPROŠTAJ I ŽAL

„Frankenstein“ je oličenje sve one raskoši i ljepote pronađene u grotesknom zbog koje su milioni i zavoljeli Del Torove filmove, ali istovremeno je, dodatim ili promijenjenim elementima uprkos, i jedna od najvjernijih adaptacija klasika Meri Šeli. Narativno klupko raspliće se iz dvije perspektive; prva pripada genijalnom doktoru Viktoru Frankenštajnu (furiozni Oskar Ajzak), a druga njegovom Stvorenju (uloga života Džejkoba Elordija).

Forma je ciklična, pa film otvara i zatvara sumrak koji, pak, nosi višeslojnu simboliku. Osim što predstavlja krug života, može se shvatiti i kao zaokruživanje Del Torove dosadašnje filmografije s obzirom

Božanstveno raskošna scenogra ja ostavlja bez daha

Vibrantni kostimi Kejt Hovli biće u igri za Oskara

Akteri kompleksne priče o igranju Boga, ali i o transgeneracijskoj traumi

Poneđeljak, 17. novembar 2025.

na to da mu se i debi „Cronos“ završava s istim ozeblim suncem i pogledom.

No, još je važnija simbolika koja se tiče „kruženja“ transgeneracijske traume, tj. konačnog zacjeljenja i prekidanja tog nepodnošljivog prenošenja boli sa roditelja na djecu, sa stvoritelja na njihove kreacije, s onih koji su prenijeli dalje vatru i dar života na one koji su ga primili, a da nikada nijesu tražili, niti su željeli da budu rođeni. Na kraju filma taj krug je prekinut; osviješćeni su svi u njemu zarobljeni; žaljenje i sposobnost praštanja oslobađaju ih, pretvaraju u nešto bolje, bili čudovišta ili ljudi.

Kao što Del Torov „Pinocchio“ nije priča o lutku koji uči da postane dječak i ljudsko biće nego o Đepetu koji spoznaje što zaista znači biti pravi otac, tako ni „Frankenstein“ nije pripovijest o kapricioznom geniju koji je ispao veće čudovište od onog koje je stvorio. Naravno da ovaj film jeste i to, te da njegov režiser, kao i Kenet Brana u nezaboravnom

„Mary Shelley’s Frankenstein“ (1994) i te kako potcrtava da je Stvorenje šekspirovski tragičan lik i žrtva Prometeja koji nije imao pravo da mu pokloni dar života.

Najdragocjeniji sloj Del Torove verzije ipak je ta priča o očevima i djeci, duboko lična i Del Torova. ali i univerzalna. O ambisu nerazumijevanja, o razočaranosti, o osjećaju promašenosti i nedovoljnosti, o ljutnji. O očevima koji prave djecu da bi imala čime da se pohvale i na koga da budu ponosni, nesvjesni da to nije svrha roditeljstva. O sinovima uvjerenim da nikada neće biti kao očevi, o stravi u njihovim očima kada odrastu, pogledaju se u ogledalo i shvate da su, ipak, postali isti kao oni… O patnji jer ne znaju kako da taj krug prekinu, kako da ne učine istu stvar svojoj djeci.

Da je Del Toro snimio „Frankenstein“ ranije, bio bi to film o njemu i njegovom ocu; snimio bi ga isključivo iz perspektive sina. Sada kada je prešao 60. godinu i dobio djecu, ovo je morala biti priča i o ocu i o

sinu, ali i o unucima - o njegovoj djeci. I o ocu koji nije mogao postati pravi otac dok nije prestao da bude sin sopstvenog oca. Dok ga nije razumio, oprostio, prekinuo začarani krug.

Protein za oči

Svaka Del Torova odluka u filmu to potvrđuje, čineći „Frankenstein“ i pričom svoga vremena i mitom koji odjekuje u vječnosti, sa lakoćom hvatajući aktuelnost prvog saj-faj romana u istoriji, napisanog prije 200 i kusur godina. Ansambl je perfekcija, od Ajzaka i Elordija, preko ledenog Čarlsa Densa u ulozi Viktorovog surovog oca barona Leopolda, do Kristofa Valca u izmišljenoj, novoubačenoj roli opasnog Henrika Harlendera… I naravno - duple doze Mije Got Kraljica horora ovog puta igra nježnije, ali jednako prodorno – prvo kao Viktorova majka, baronica Kler, a potom i kao Elizabet Harlander, vjerenica njegovog mlađeg brata Vilijama (Feliks Kamerer). Da, bila je kod Meri Šeli vjerena za Viktora, ali imala je i mnogo manje prodornu ulogu u narativu. Del Toro joj je dao mnogo više mesa, dodatno produbljujući tragediju kako njenog lika, tako i Frankenštajna i samog Stvorenja. O romantičnom trouglu tu nema ni govora; najmanje je od svih ljubavi ta sorta u ovom filmu važna. Jer Viktor ne čezne za Elizabet, nego za sopstvenom majkom, edipovski za njenu smrt okrivljujući svemoćnog oca. A Elizabet ne grli Stvorenje zbog toga što želi fizičku ljubav, nego jer u njemu prepoznaje svoj odraz… Grleći

ga, prihvata čudovište u sebi. I konačno spoznaje da može biti voljena baš takva kakva jeste. Del Toro je ranije pravio filmove o dobrim čudovištima i zlim ljudima, ali sada se stvar promijenila. U „Frankenstein“, režiser ne traži pomilovanje samo za monstruma, nego i za čovjeka. Svaki lik u ovom filmu nosi klicu dobrog i lošeg; svaki je na svoj način tragičan i grešan. I svaki je oživljen sa tako božanskom pažnjom, ljubavlju i erudicijom, da „Frankenstein“ liči na produkcijsko čudo čak i po Del Torovim uvijek visokim standardima. Ili, njegovim riječima: „Nije ovaj film bombon, nego protein za oči“. rokenrol taština

Taj protein je takav da biste se, recimo, za mnoge boje iz palete iskorišćene u filmu zakleli da ih prvi put vidite. Kostimi? Ah, kostimi! Crvena – rezervisana samo za Viktora i njegovu majku, da se potcrta Edipov kompleks, trauma, nagon za osvetom, patološka potreba da se pobijedi smrt ne bi li se tako nadigrao, kaznio, sinovljeve veličine osvijestio emocionalno nedostupni otac.

Nije boja krvi bez razloga i važan dio scenografije porodičnog zamka iz flešbekova djetinjstva: u kombinaciji sa crnom i bijelom nad domom - ultimativnim utočištem i mjestom gdje bi svako dijete trebalo da se osjeća sigurno – nadvija se autoritarna, zlokobna, gotovo fašistoidna atmosfera.

No, crvena je samo dio Viktorove palete i kostimografskih majstorija Kejt Hovli ciljano biranih tako da se njegova neumoljiva arogancija osjeća

Kronenbergov savjet

Del Torov naredni projekat trebalo bi da bude još jedna Netfliksova produkcija, animirani film „The Buried Giant“, ali to bi se moglo promijeniti, makar sudeći po izjavama koje daje ovih dana tokom predstavljanja svog Stvorenja. Na setu je, kaže, doživio čudan trenutak prosvjetljenja. I shvatio da želi da radi nešto drugo,

da je najvjerovatnije završio sa čudovištima. To „nešto drugo“ Del Toro je opisao kao suštu suprotnost filmovima na koje nas je navikao. I dalje nije siguran, ali želio bi da se pozabavi filmom čija bi se radnja i estetika ticale sedamdesetih. Kada je to, pak, ispričao prijatelju, kolegi i velikom fanu Dejvidu Kronenbergu, naišao je

u svakom kadru. Onaj otrovno-zeleni ogrtač? Ili ona ljubičanstvena ekstravaganca?

Dejvid Bouvi, Mik Džeger, Princ – svaka bi je rokenrol zvijezda njihovih gabarita navukla na kosti.

Pa opet, najraskošnija priča o bojama, materijalima, kostimima tiče se Mije Got i Elizabet. Plave haljine i ukrasa za kosu u boji rendgenskih zraka; žutih i zelenih odežda sa šarama što sjećaju na prirodu i bube… Jer njihovim se proučavanjem bavi, jer odudara od svega što se moglo očekivati od žene njenog vremena, jer radoznala je i „razigrana kao insekt“.

O tim haljinama, o Viktoru kao o rok božanstvu, o vojničkom kaputu s otiskom kičme mrtvaka što ga navlači Stvorenje, možete saznati više u 45-minutnom making of dokumentarcu „Frankenstein: The Anatomy Lesson“ koji je Netfliks objavio na dan kada je film otvoren za strim. Posebno zanimljiv dio tiče se Majka Hila koji je osmislio masku za Elordija, sa sve Del Torovim fusnotama o simbolici ciljano istaknutih vena na blijedoj puti, o želji da Stvorenje izgleda kao da mu je unutrašnjost okrenuta spolja, kao da mu kožu gledamo iznutra. Robert Egers želio je da se grof Drakula raspada, rastavlja od kože i kostiju u hororu „Nosferatu“ (2025) ne bi li ga deglamurizovao, ne bi li probudio drugačiju vrstu strave u odnosu na onu na koju su, recimo, ciljali Frensis Ford Kopola i Nil Džordan u gotskim biserima „Bram Stoker’s Dracula“ (1992) i „Interview with the Vampire“ (1994). Del To -

na vrlo dobar savjet. Da se ne plaši zaokreta, da posluša što mu utroba kaže, da skoči u nepoznato. I Kronenbergu se dogodila slična stvar, pa je poslije niza body horror filmova po kojima je i dan-danas najpoznatiji odabrao drugačiji pravac. S obzirom na to da je prvi rezultat „skretanja“ bio „A History of Violence“ (2005), jasno je zbog čega je Del Toro prihvatio njegov savjet.

ro je nešto slično uradio u „Pinocchio“ unoseći guste slojeve mraka u priču koju smo oduvijek smatrali prvenstveno bajkom. U filmu „Frankenstein“ je, pak, otišao obrnutim putem – daleko od horora. Čudovište je ovdje romantizovano i uljepšano do te mjere da skoro izgleda seksi (!). Tako je, između ostalog, Del Toro i uspio da ga dodatno humanizuje, ali i da pojača utisak da je ono što gledamo mit, bajka, fantazija veća od života. Samim tim učinio je i da dobro poznati i ko zna koliko puta adaptirani klasik djeluje svježe, novo, do sada neviđeno na velikom platnu, a pritom sve vrijeme ostaje vjeran romanu, kanonu, svemu što o Frankenštajnovom čudovištu znamo.

Meduzina glava

Netfliksov making of, u kojem Del Toro na setu djeluje poput nekog ludog naučnika, otkriva i kako je stvarana scenografija, te zbog čega je režiser, inače veliki protivnik AI, insistirao na handmade pristupu i praktičnim efektima. Samo za set piece sa brodom „The Horizon“ bilo je potrebno šest mjeseci, a stotine stolara, molera, radnika koji su ga sklapali napravili su ga stvarno tako da Stvorenje može da ga pomjera. I ona eksplozija u laboratoriji izvedena je bez CGI; svaki komad rekvizite Del Toro je ciljano smjestio unutra ne bi li mitološki nivo priče i filma podigao na još grandiozniji nivo. Odatle Meduzina skamenjena glava – još jedno tragično neshvaćeno čudovište… Odatle i sanduci za majku i oca, tako morbidno lijepi i gotski rascvjetani da bi bez daha ostao i Edgar Alan Po… I odatle u filmu toliko ogledala i krugova koji nas ponovo vraćaju na onu transgeneracijsku traumu i cikličnu prirodu narativa. I kompozicije koje je, poslije saradnje na „The Shape of Water“ i „Pinocchio“, za Del Tora napisao Aleksandr Despla apsolutno odgovaraju poetskoj atmosferi njegovog filma. I scenariju čiji je jezik takođe lirski, sa Del Torom koji je dao sve od

sebe da ostane što vjerniji Šelinom stilu i idejama koje su ostale relevantne, sada možda i više nego ikada. Jer nijesmo ništa, čini se, o saosjećanju naučili iz njenog začudnog romana iz 1818. godine.

k rah kruga

Film o saosjećanju, važnosti praštanja, ruci pruženoj ka Drugom – to je u svojoj najdubljoj biti i Šelin i Del Torov „Frankenstein“. Zbog toga i dva vijeka stara knjiga i film iz 2025. godine jednako govore o svom, ali o vremenu svakom. Sadašnjem, prošlom, budućem.

Griješe oni koji Del Toru zamjeraju manjak oštrine, koji kažu da „Frankenstein“ nije dovoljno političan, koji ne vide kakve planine može da pomjeri gotska nježnost i ljepota. Tražiti oprost, pomirenje, ljubaznost i nježnost u ovom vremenu, u kojem ljudi izbjegavaju empatiju, a mnogi je smatraju slabošću ili je se čak gade taman kao od Frankenštajnovog čudovišta – to je angažovanost. Napraviti film pun čežnje za pomirenjem u sve površnijem i praznijem svijetu, poručiti ljudima zaslijepljenim materijalnim da se okrenu duhovnom, da se vrate spiritualnoj hrani – to jeste politička izjava. Jer zbog otuđenja, zbog nemogućnosti oprosta, zbog neispružene ruke – i nastaju čudovišta poput Viktora. I polako nestajemo kao ljudi. Koliko je „Frankenstein“ vrijedan pokazaće, kao i sve što kaže i prokaže, samo vrijeme. A onaj dječak koji je svoju crkvu našao u gotskom hororu i mesiju u Borisu Karlofu zaista ne mora da brine… Nikome ništa nije ostalo dužno. Ni ocu, ni Bogu, ni Meri Šeli, ni svijetu koji ne mari za čudovišta. Pogotovo ne sebi i svojoj djeci… Od očevog razočaranja i „superosmice“ – do besmrtnosti duha i filma. „Frankenstein“ je krah kruga. Prihvatanje, oprost i zacjeljenje. Ne, zaista nema toga čudovišta koje se može igrati Boga kako se Del Toro može igrati filmova…

Elordijev Frankenštajn - i čudovište iz bajki i šekspirovski tragičan lik

Zvijezda hit-horora Mija Got u mnogo nježnijem izdanju

Ludi naučnik Giljermo del Toro brine o svakoj sitnici na setu

Kosovo u baražu, Makedonci blizu, ,,zmajevi“ sjutra igraju za direktan plasman na Svjetsko prvenstvo

BiH u transu: Jedinstvena

šansa za Mundijal

PODGORICA – Bosna i Hercegovina je odigrala veliki meč prije dvije noći protiv Rumunije, poslije preokreta slavila 3:1 u Zenici i osigurala baraž za Svjetsko prvenstvo. ,,Zmajevi“, međutim, mogu i više od toga – duel sa Austrijom sjutra u Beču (20.45 h) otvara ekipi Sergeja Barbareza vrata direktnog plasmana na Mundijal.

Potrebna im je pobjeda jer Austrijanci imaju dva boda više na tabeli grupe H. - Idemo u Beč s velikim samopouzdanjem. Ovo je momenat koji smo željeli, da imamo osiguran baraž i da idemo u Beč da probamo da pobijedimo. Ovo je jedinstvena šansa da odemo na Mundijal - rekao je Barbarez. Nije bilo jednostavno protiv Rumuna, a reprezentaciji Bosne i Hercegovine pomogao je i crveni karton za Draguša

u 67. minutu, pri rezultatu 1:1. - Igrači su ovo zaslužili. Na poluvremenu smo imali sasvim miran razgovor s moje strane. Bio sam zadovoljan i s prvim poluvremenom, imali smo nekoliko situacija. Ovo je naš put, zacrtali smo ga – istakao je Barbarez. BiH je već jednom igrala na SP, a prvi put u istoriji bi to moglo da ostvari Kosovo. Naše komšije su prije dvije noći pobijedile Sloveniju u gostima sa 2:0 i odmakle ,,deželi“ sedam bodova.

Premijerno će nastupiti u baražu, s tim da Švajcarska još nije definitivno prva, ali ima mnogo bolju gol razliku (+12 naspram +1) pred sjutrašnje gostovanje u Prištini (20.45 h).

- Svi su zaslužni za ovo, ovo je zasluga svakog igrača. I onog koji nije ni minuta odigrao na terenu – kazao je štoper Amir Rahmani

- Sada se spremamo za mart. Sanjamo o Svjetskom prvenstvu, neka drugi budu u strahu i brinu o nama, vjerujem da možemo da odemo na Mundijal – kazao je reprezentativac Kosova.

I Sjeverna Makedonija se nada Mundijalu – na sjutrašnjem gostovanju Velsu biće joj dovoljan bod za baraž. Ekipe su izjednačene na tabeli grupe J sa po 13 bodova, a Makedonci imaju bolju gol razliku. Čak bi mogli da završe kao prvi, ali za to im je potreban trijumf u Kardifu i da Belgija izgubi od Lihtenštajna u Liježu. Hrvatska je već obezbijedila plasman na SP, Albanija će biti u baražu, pa su od reprezentacija s ovih prostora samo Crna Gora, Slovenija i Srbija pred posljednje kolo kvalifikacija ostale van svih kombinacija za Mundijal. Ne. K.

Odigrane tri utakmice 16. kola Druge fudbalske lige Crne Gore Novi

Rezultati i tabela

Podgorica – Internacional 1:1 Igalo – Rudar 0:0 Lovćen – Berane

Kom – Grbalj odloženo Iskra – Otrant odloženo

PODGORICA – Utakmicama 16. kola nastavljena je Druga fudbalska liga - odigrana su tri meča, dva su završena remijem, a pobjedu je upisala samo ekipa Berana, koja je bila ubjedljiva na gostovanju Lovćenu (4:0).

Beranci su tako slavili nakon sedam utakmica bez trijumfa, odnosno upisali su prvu pobjedu još od 24. septembra (kada su savladali Igalo, takođe u gostima sa identičnih 4:0). Lovćen je, sa druge strane, nakon sedam primljenih golova od Rudara u prethodnom kolu, sada primio četiri i jasno je da je u velikoj krizi. Sam početak nije nagovještavao ništa dobro za Lovćen. Igrao se 11. minut kada je sve sam odradio Đorđe Magdelinić i pogodio za 1:0. Samo osam minuta ka-

snije na 2:0 je povisio Nikola Đukić, koji je dobro iskoristio ,,odbitak“ od golmana Lazara Baltića. Čekala se reakcija Lovćena, ali je već na startu drugog poluvremena meč bio praktično riješen. Skrivio je penal Baltić, a sa bijele tačke je pogodio Srđan Bošković. Konačnih 0:4 postavio je u 70. minutu krunisao je Vladimir Popović. Derbi začelja između Podgorice i Internacionala završen je podjelom bodova – 1:1, čime je domaćin propustio priliku da pobjegne od opasne zone. Podgorica je, istina, došla do vođstva u 62. minutu kada je na drugoj stativi nakon prekida snalažljiv bio Ermin Alić. Sticao se utisak da je otpor rivala srušen, ali radost Donjogoričana trajala je samo sedam minuta. Naime, Internacional

dar - Podgorica, Internacional - Iskra Otrant - Grbalj.

je uspio da izjednači, kada je nakon greške Alića, koji je loše vratio loptu golmanu Nikoli Pejoviću, a to iskoristio Kijotaka Hosono za 1:1. Rudar je imao šansu da se primakne vodećima, ali je igrao samo 0:0 protiv Igala. Pljevljaci su bili ofanzivniji, imali svoje šanse, ali je domaćin u finišu propustio priliku da kazni goste... R. P.

PODGORICA – Meteorolozi su za danas za teritoriju cijele Crne Gore izdali crveni meteoalarm – u vremenu odigravanja meča naše i hrvatske fudbalske reprezentacije (20.45 sati) u Podgorici očekuju se obilne padavine i jak vjetar.

Što kaže fudbalska prognoza? Sve je na strani ,,vatrenih“, selekcije iz svjetskog vrha koja je u petak trijumfom nad Farskim Ostrvima ovjerila prvo mjesto u kvalifikacionoj grupi za Mundijal i nastavak niza nastupa na velikim takmičenjima. Kad su u pitanju ,,sokoli“, crveni alarm je odranije na snazi jer su igre i rezultati ispod svakog nivoa, ali na kraju vrlo loše odigranog ciklusa (biće sigurno tek četvrti u grupi) moglo bi da se vidi svjetlo na kraju tunela. Zbog toga duel na najvećem crnogorskom stadionu nije nebitan – tim Mirka Vučinića želi da dobrim izdanjem vrati vjeru u sebe pred nastup u C diviziji Lige nacija naredne godine. Jak otpor timu Zlatka Dalića – pa i u slučaju poraza – bio bi veći razlog za samopouzdanje od pobjede u Gibraltaru (2:1), a naročito od trijumfa nad Lihtenštajnom u oktobru u prijateljskom meču (2:1). - Što možemo protiv Hrvatske?

Da izađemo na teren i damo sve. Oni su u vrhu evropskog i svjetskog fudbala, to je motiv više da se pokažemo u najboljem izdanju. Zašto ne i da pobijedimo – rekao je Vučinić na konferenciji za medije.

MODRIĆ PRIMJER, HRVATI MOTIV VIŠE U Podgoricu je stigla selekcija vrhunskog renomea. Hrvatska je od osamostaljenja propustila samo dva velika takmičenja, a ima dvije bronze (1998. i 2022) i srebro (2018) sa svjetskih prvenstava. ,,Vatreni“ imaju mnogo veći kvalitet u svim linijama tima, imaju i najuspješnijeg fudbalera s ovih prostora svih vremena – genijalca Luku Modrića - Luka traje dugo, veliki je šampion. Mentalno je jak, nije lako toliko godina ostati na vrhunskom nivou. Igračima preno-

Hrvatska

sim ono što su meni govorili dok sam bio u toj ulozi – kad si na vrhu najlakše je pasti. Ali Luka se na vrhu održava 20 godina i treba da bude uzor svim fudbalerima na svijetu – naveo je Vučinić. Duel sa reprezentacijom poput hrvatske je inspiracija za sve. - Na samo pominjanje reprezentacije Hrvatske u svakom igraču budi se motivacija više. Ali ona uvijek mora da bude prisutna, ko god da je rival. Samo tako možemo napraviti rezultate u budućnosti – re-

kao je AdamMarušić - Hrvate krasi zajedništvo, po tome su prepoznatljivi. Uz to, imaju 20 igrača koji su standardni u odličnim klubovima. Zato i godinama prave fantastične rezultate i u vrhu su svjetskog fudbala – dodao je Marušić, koji je u odsustvu Stevana Jovetića i Stefana Savića nosio kapitensku traku na gostovanju Gibraltaru. Crna Gora je na jugu Evrope upisala prvu takmičarsku pobjedu od marta.

PRVENSTVO: Crna Gora večeras u posljednjem kolu dočekuje lidera grupe

Hrvatska inspiriše ,,sokole“

- Dobro je što smo pobijedili. Ali odmah sam arhivirao taj meč i fokusirao se na Hrvatsku. Moramo da budemo maksimalno koncentrisani, biće teško jer dobro znamo kakav kvalitet posjeduju. Imamo veliko poštovanje za Hrvatsku, ali nećemo pokazati strah – poručio je Vučinić.

TREBA NAM 10

ĐALOVIĆA

Prvi put otkad je Nikšićanin u toj ulozi, Crna Gora nije favo-

rit i prvi put će vjerovatno šansu čekati iz kontre. - Mijenja se stav. U tri meča smo mi bili favoriti. Bili smo i na Farskim Ostrvima, iako smo izgubili 4:0. Tamo je prvo poluvrijeme bilo fantastično, ali nije lako braniti se na 50 metara od gola. Primili smo dva gola iz kontranapada, a u drugom je bilo veoma loše. Svaki meč je različit i protiv Hrvatske nije realno očekivati da se mi pitamo i dajemo tempo utakmici. Biće teško,

ali na muci se poznaju junaci – kazao je Vučinić. ,,Sokoli“ su sve velike pobjede kada je Vučinić bio igrač, naročito u mandatu Zlatka Cica Kranjčara, ostvarili kompaktnom, disciplinovanom igrom. Može li Mirkova Crna Gora da postane takva?

- Tad jesmo djelovali čvrsto i svi su gledali u mene, mislili da sam ja taj koji je pravio prevagu i donosio pobjede. Ali nije se mnogo govorilo o tome da je, na primjer, RadomirĐalo-

Utakmica sa Gibraltarom prije dva dana bila je prva koju je AdamMarušić odigrao za crnogorsku reprezentaciju još od marta. Junske, septembarske i oktobarske duele propustio je zbog povrede. Fudbaler Lacija primjećuje da su se u međuvremenu promijenile stvari u nacionalnom timu. - Kad sam došao na ovo okupljanje vidio sam sasvim drugu energiju, drugačije se radi s novim selektorom. Dosta je i novih mladih momaka u odnosu na ranije, svi oni u budućnosti mogu da budu nosioci. Imamo mnogo kvalitetnih igrača koji su standardni u klubovima, a oni koji nijesu sigurno će

MARUŠIĆ: Sa Vučinićem je sasvim druga energija

dobiti šansu. Zbog toga razmišljam pozitivno. Dobro se radi, momci

Dok je čekao početak konferencije za medije, selektor Hrvatske Zlatko Dalić je u hodnicima Kuće fudbala FSCG razgledao slike na kojima su legende crnogorskog fudbala.

Vratilo ga je to u period s kraja 80-ih godina prošlog vijeka, kada je kratko nastupao za Budućnost.

- Prepoznao sam Branka Brnovića na slikama... Nakon dugo godina sam u Podgorici, iz koje su mi ostale lijepe uspomene. Igrao sam s velikim fudbalerima – Mijatovićem, Drobnjakom,

Božovićem Saveljićem Brnovićem... – istakao je Dalić. Njegova reprezentacija je u petak obezbijedila plasman na SP, ali u Podgorici nije bez ambicija.

- Jesmo osigurali plasman, ali kvalifikacije za nas nijesu gotove. Čeka nas težak meč i motivisan protivnik, želimo pobjedu i da ove kvalifikacije učinimo najboljim do sada –kazao je stručnjak iz Livna. Hrvatska je u septembru slavila na ,,Maksimiru“ sa 4:0 – Dalić očekuje teži meč pod Goricom.

- Crna Gora ima novog selektora, nekoliko mlađih igrača i

žele da nas namuče i pobijede. Promijenili su neke stvari. Ali želimo i mi tri boda. Idemo maksimalnom snagom i motivom. Daćemo priliku igračima koji nijesu igrali prošlu utakmicu, njih nekoliko, ali nama je prvi i osnovni cilj da odigramo dobru utakmicu i pokušamo da pobijedimo –podvukao je Dalić.

- Dobro je što posljednja utakmica ništa ne odlučuje, to sam priželjkivao. Imali smo ranije problema u posljednjim kolima, uvijek to nosi mnogo stresa. Znali smo da će kvalifikacije biti teške, sve ekipe imaju mnogo motiva

bio tu da nije – zaključio je selektor Mirko Vučinić. Kao autsajder, po najavljenom pljusku, ali u uslovima na koje se navikla jer je slično bilo na Farskim Ostrvima i Gibraltaru, Crna Gora je spremna da Hrvatskoj ,,zagorča“ prvo gostovanje u

našoj državi.

- Svaki igrač treba da vjeruje da možemo da napravimo rezultat –podvukao je Adam N. KOSTIĆ

Marušić.

vić igrao sa mnom u napadu i radio sve – pomjerao je našu ekipu 10 metara naprijed ili nazad, uklizavao... Sad nam treba 10 Đalovića, treba nam takva trka, volja i želja. Ne samo protiv Hrvatske nego uopšte –naglasio je Vučinić. Njegova selekcija ima veliki problem s realizacijom, pokazao je to i meč sa Gibraltarom koji je mogla ranije da prelomi. - Kako se to liječi? Dobijanjem utakmica. Važno je da ulazimo u šanse, siguran sam da ćemo poboljšati realizaciju – naglasio je crnogorski selektor. Pred meč sa Hrvatskom pojavili su se novi kadrovski problemi.

- Šipčić je pod znakom pitanja, bliže je da ne igra nego da igra. Vukotić ima problem s rukom, postojao je strah da je slomljena, srećom nije. Vidjećemo i kakva je situacija sa stovićem, koji ima bol u leđima. Jovetić je spreman, ne bi

protiv nas. Crna Gora je imala dobrih mečeva ove godine, ali i pehova. Kao što sam već rekao, sada je novi selektor, ima novih igrača i idealna je prilika da neke od njih testira. A kad igrači žele da se dokazuju, onda je to opasno za rivala, u ovom slučaju za nas – naveo je Dalić, osvajač svjetskog srebra i bronze.

- Jovetić im je najkvalitetniji igrač, vraća se nakon što nije igrao u Gibraltaru. Krstović može da napravi probleme i treba da budemo vrlo oprezni. U veznom redu imaju nekoliko talentovanih, od

Vukotića pa nadalje. Čeka nas velika potrošnja, mlada su ekipa, u stvaranju, ići će do kraja – kazao je Dalić. Sjajni strateg rekao je da će dozirati minutažu iskusnijim igračima, ali otkrio ono što najviše zanima crnogorsku publiku – Luka Modrić će igrati.

- Igraće Luka sigurno. Publika u Crnoj Gori zaslužuje da ga vidi na terenu. Nadam se da ćete ga dočekati aplauzom jer on to zaslužuje, pripada vrhu svjetskog fudbala, veliki je čovjek i igrač. Jedan od najvećih na svijetu. Nećete biti uskraćeni za njegov

nastup – obećao je Dalić. Defanzivac Josip Šutalo rekao je da ,,vatrenima“ svaki meč znači mnogo. - Uvijek smo motivisani kad igramo za reprezentaciju, velika je čast predstavljati svoju zemlju. Još nijesu gotove kvalifikacije, moramo maksimalno ozbiljno shvatiti Crnu Goru i pokušati da grupu završimo bez poraza – naveo je Šutalo. - Čeka nas zahtjevna utakmica. Rezultat na ,,Maksimiru“ nije pravo mjerilo jer su Crnogorci imali i igrača manje cijelo drugo poluvrijeme. Imaju novog selektora i očekujemo dosta drugačiji meč. Odradićemo posao najbolje što možemo, dati sve do sebe da zaustavimo sve opasnosti. A o individualnim kvalitetima rivala je suvišno govoriti –kazao je Šutalo. Ne. K.

slušaju zahtjeve selektora i treba da nastavimo tako –izjavio je Marušić.

Stevan Jovetić i Luka Modrić na septembarskom meču u Zagrebu Mirko

Iako neubjedljivo, košarkaši Budućnost Volija upisali pobjedu protiv Ilirije, mislima su već okrenuti meču sa Ulmom. Zoran Nikolić jasan

Teže je igrati unaprijed dobijene utakmice

PODGORICA – U tri posljednje utakmice koje su dobili, dvije u Evrokupu (Bešiktaš i Kemnic) i jednoj u ABA ligi (Ilirija), košarkaši Budućnost Volija su primili manje od 80 poena, a nijesu postigli više od 84, što znači da je odbrana bila jači dio igre. Vidjelo se to i protiv Ilirije, protiv koje su Podgoričani odigrali loše prvo poluvrijeme (37:39), u tri od četiri četvrtine nijesu postigli više od 21 poen (niti su primili više od toliko), a veoma dobra treća četvrtine u oba pravca (31:20) bila je dovoljna da „plavi“ uhvate zalet za pobjedu (84:78) koja je u košarkaškoj javnosti bila „upisana“ i prije početka…

- To je utakmica za koju svi očekuju da je dobijena još prije nego je odigrana. Takve utakmice su uvijek malo teže – kaže za Pobjedu Zoran Nikolić, centar Podgoričana.

- Mi smo baš loše počeli meč, mučili smo se u prvoj četvrtini. Poslije smo imali dobru reakciju u drugoj četvrtini, iako su oni vodili na poluvremenu. U drugom poluvremenu je bilo potpuno drugačije. Pred kraj meča smo poveli 15 razlike, i možda smo mogli da završimo meč sa ubjedljivijom razlikom, ali smo se, vjerovatno, opustili. Međutim, mislim da je najbitnije da smo pobijedili, iako bismo svi voljeli da je to bilo sa 20 razlike, da su svi bili mirne glave, da su se minuti raspodijelili. Ali, mislim da u tom meču nije bilo prevelikog zamora, da ćemo biti spremni i svježi za utorak – dodaje Nikolić. Prije meča sa Ilirijom, Budućnost je imala zahtjevan meč sa Kemnicom u Njemačkoj,

ali Nikolić ne traži alibi u meču Evrokupa. - Ne bih igru protiv Ilirije nešto posebno pripisivao utakmici u Njemačkoj i putovanju nazad, koje je bilo OK. Mislim da je uzrok više to što imamo dvojicu povrijeđenih igrača i još nekoliko rovitih, pa su se malo uloge pomjerile. Zbog fizičkog stanja neko ima veću, neko manju ulogu. Mislim da je trebalo da budemo bolje fokusirani i malo agresivniji u tom prvom poluvremenu. To smo popravili u drugom, pa je i rezultat bio totalno drugačiji u drugom

poluvremenu, i na kraju se sve dobro završilo. Budućnost se već okrenula utakmici sa još jednim njemačkim timom, Ulmom, u utorak u „MTEL dvorani Morača“. - Imaju dosta sličnosti sa Kemnicom, obje ekipe igraju sa dosta fizičkog kontakta, agresivno. Kemnic je, recimo, ekipa koja nakon šuta odmah protivniku „ide u meso“, ne dozvoljava razvoj brze igre i kontranapada. Ulm je dosta sličan, ali smatram da je kvalitetniji od Kemnica, da igra sa još više kontakta. Imaju i nekoliko baš

- Bilo bi stvarno lijepo da dođe veći broj navijača da nas podrži, u posljednjoj utakmici prije pauze, da bismo pobjedama zaokružili ovaj prvi ciklus

dobrih igrača koji igraju za reprezentaciju u kvalifikacionim „prozorima“. Napravili su dobru ekipu, pa će nam iskustvo iz meča sa Kemnicom koristiti, da znamo šta da očekujemo. Nakon Ulma, Budućnost gostuje Megi, i to će biti posljednja dva meča pred reprezentativnu pauzu zbog početka kvalifikacija za Svjetsko prvenstvo.

- Mnogo bi nam značile te dvije pobjede, da na pozitivan način dočekamo reprezentativnu pauzu. Možda smo mogli i bolje u dosadašnjem toku sezone, da dobijemo još neke utakmice koje smo, realno, mogli. Ali, što je tu je, nije se dogodilo ništa strašno, ako pobijedimo Ulm i Megu imaćemo u oba takmičenja isti skor 6-2, to bi bilo od-

Prija mi način na koji igramo

Zoran Nikolić se početkom oktobra vratio u Budućnost. Kako nije prošao pripreme sa ekipom, te zbog toga što „plavi“ imaju još dvojicu centara, crnogorski košarkaš je do sada tek u četiri meča dobio priliku da zaigra, po dva u ABA ligi i Evrokupu. - Prošla sezona se kasno završila, mislim da sam odmarao samo sedam dana, onda su počele pripreme reprezentacije, koje sam jako dobro odradio, pa sam na Evropskom prvenstvu imao neku manju ulogu i zaradio povredu. To me, nažalost, poremetilo, pa sam i kasnije potpisao ugovor. Ali, generalno, imam osjećaj da sam se dosta brzo privikao na ekipu i momke. Samo protiv nekoliko njih nijesam igrao, ali sa ostalima sam igrao u reprezentaciji i klubu, protiv mnogih sam igrao i znao sam, otprilike, u čemu su dobri i gdje mogu da se povežem sa njima i sarađujem. To je bila ogromna prednost za mene, i dosta sam se brzo uklopio što se tiče igre, dosta mi prija način na koji igramo u napadu i odbrani. Samo se nadam da ću moći što bolje da doprinesem ekipi i da ćemo što više da pobjeđujemo – rekao je Nikolić.

lično pred pauzu. Poslije „prozora“ u kvalifikacijama imamo slobodno kolo u ABA ligi, što je dobro, jer „prozori“ znaju malo da poremete ekipe koje imaju više igrača u reprezentaciji, a mi ćemo ih imati pet. To slobodno kolo će nam dati nekoliko dana više da se vratimo u pravi ritam – zaključio je Zoran Nikolić. S. JONČIĆ

Crnogorske košarkašice doputovale u Botevgrad, gdje sjutra gostuju Bugarskoj za kraj prvog ciklusa kvali kacija za Evropsko prvenstvo

Brejkom izbrisati poraz od Ukrajine

PODGORICA – Nakon tri

dana provedena u Bakuu, te rutinske pobjede protiv Azerbejdžana (104:62), crnogorske košarkašice stigle su u Botevgrad, gdje će danas odraditi trening, a sjutra (18h) gostovati Bugarskoj. Biće to prilika za naše dame da brejkom na najbolji način zaključe prvi ciklus prve runde kvalifikacija za Eurobasket, ali i da na taj način izbrišu kiks sa starta, kada su u Podgorici poražene od Ukrajine.

Nakon dva kola u grupi E jasno je da je Azerbejdžan totalni autsajder, dok je Bugarska ubjedljivim trijumfom u Letoniji nad Ukrajinom najavila da je nakon šest godina

definitivno konkurentna za plasman na kontinentalno takmičenje. Baš zbog toga, sjutrašnji duel može dati smjernice – Bugarska bi pobjedom već zakoračila ka glavnoj rundi kvalifikacija, koje počinju u novembru naredne godine, čime bi Crna Gora morala da juri pobjedu (najmanje 7 razlike) u gostima protiv Ukrajine, dok bi naš tim trijumfom u Bugarskoj ostavio nadu i donio situaciju da u martu sve tri selekcije (Bugarska, Ukrajina i Crna Gora) mogu da prođu, ali i da se nadaju trećem mjestu koje može garantovati prolaz. - Utakmica u Bakuu dobro nam je poslužila da uđemo u pravi ritam. Selektorka je svima da-

la šansu, rasporedila minutažu, tako da smo imali mogućnost da dodatno spremamo i uvježbavamo neke stvari za Bugarsku. Bitno je da smo stigle do pobjede, ali ne samo to, već smo i odigrale dobro sa visokim procentima šuta – rekla je za Pobjedu Zorana Radonjić, plejmejkerka našeg nacionalnog tima. Bugarska statistički ima najbolji početak – dva trijumfa uz +113 koš razliku. Iako su Bugarke bez kapitenke Montane Gabrijele Nikolove, selektorka Tatjana Gateva dobro je skockala kockice i sad već Bugarska ima šansu da protiv Crne Gore osigura gotovo prolaz. - Bugarska igra zaista dobro. Dvije ubjedljive pobjede u go-

stima sigurno će doprinijeti da u Botevgradu imaju i dobru podršku sa tribina. Ali, u dobrom raspoloženju čekamo utakmicu i nadamo se da možemo napraviti dobar rezultat - dodala je Baranka. Bugarska je protiv Ukrajine imala lak posao. Selektorka Gateva poznata je da „forsira“ zonu, na koju naše nijesu odgovorile na pravi način protv Ukrajine u prvom kolu.

- Imale smo tada zaista loša rješenja i procente šuta. U Bakuu smo djelovale bolje, ali i imale priliku da vježbamo neke stvari na zonu 2-3 i 3-2, tako da vjerujem da im možemo parirati – naglasila je Radonjić. R. P.

Zorana Radonjić na meču protiv Azerbejdžana FIBA

Zoran Nikolić u meču protiv Ilirije

S. MILOVIĆ

Trener Aleksić proslavlja pobjedu

Premijer liga za vaterpoliste (6. kolo)

Prvi

trijumf ,,plavih“

Budućnost One 16

Partizan 13

PODGORICA - Bazen ,,Morača“. Gledalaca 200. Sudije: Raković i Ivanovski. Rezultat po četvrtinama: 3:5, 5:2, 5:4, 3:2.

BUDUĆNOST ONE: Kolesko (11 odbrana), Milanović, Bošković 1, Popović 1, Štrkalj 1, Brguljan 1, Brnović 1, Adeišvil 1, Ražnatović, Petrović, Stevović 4, Radulović, D Suoza 5, Aleksić 1.

PARTIZAN: Dimković (dvije odbrane), Rajević (jedna odbrana), K. Bodiroga 1, Nešković, Čonkić, V. Bodiroga, Anđelić 4, Božović

2, Đokanović 1, Janošević, Durutović 1, Cutaraj 1, Radulović, Canepa 3. Dogodilo se upravo ono što je najavljivao strateg Budućnosti Aleksandar Aleksić - ,,plavi“ su nakon serije teških mečeva došli do prvih bodova protiv Partizana u šestom kolu Premijer lige.

I to nakon što su prvih osam minuta odigrali u grču, a nastavak donio drugačiju, bolju priču u bazenu za podgorički klub.

Da je vaterpolo ekipni sport i da se na ovaj način dolazi lakše do bodova, pokazala je Budućnost u čijem se sastavu devet igrača upisalo u strijelce. I to hrabri, kao i podatak da su od sredine treće četvrtine (10:10) serijom 3:1 stigli do ,,plus dva“.

U posljednjih osam minuta domaćin je mudro čuvao i na 2.37 do kraja utakmice, a nakon nove serije od 3:0, stekao ogromnu zalihu - 16:11... U naradenom kolu ,,plavi“ će gostovati u Šapcu. A. M.

EPCG Superliga za odbojkašice (8. kolo)

Kovačević

PODGORICA – Na subotnju maksimalnu pobjedu šampiona i lidera Herceg Novog, na isti način je u neđelju odgovorila i Luka Bar, očekivanom pobjedom u gostima protiv Budve sa 3:0, u 8. kolu EPCG Superlige za odbojkašice.

To je sedma pobjeda Baranki, koje su jedini poraz upisale u derbiju protiv Herceg Novog (3:2), dok je Budva upisala peti poraz.

Trener „sirena“ Vladimir Milačić je tokom meča šansu ukazao svim igračicama, a poen-

Ženska rukometna reprezentacija počinje pripreme za SP

Ofanziva na jedino takmičenje gdje nemaju medalju

PODGORICA - Ženska rukometna reprezentacija Crne Gore okupiće se danas u Podgorici i početi pripreme za Svjetsko prvenstvo.

,,Lavice“ će od 26. novembra krenuti u osmo učešće na prvenstvima svijeta i to u Njemačkoj u grupi D protiv Španije, Farskih Ostrva i Paragvaja. Jedno od prva tri mjesta u grupi donosi plasman u glavnu rundu, put u Dortmund gdje su potencijalni rivali iz C grupe Njemačka, Srbija, Island i Urugvaj.

Naša ekipa je do najboljeg plasmana došla u Japanu 2029. godine kada je osvojila peto mjesto.

Selektorka Suzana Lazović ranije je objavila spisak na kojem je 21 igračica. One će konkurisati za mjesto u timu.

Među pozvanim rukometašicama je njih 12 koje su bile učesnice posljednjeg šampionata Evrope.

U ekipu se vraća srednji bek Itana Grbić i to nakon posljednjeg EP, a prvi put poziv su dobile kadetske reprezentativke: najbolja igračica ovogodišnjeg Evropskog prvenstva Martina Knežević iz Budućnosti i srednji bek Ivana Savić - članica Trebjese Bemaks. Šampionat će propustiti desni bek Tanja Ivanović, zbog operacije kičmenog pršljena.

Na spisku su: (golmanke) Armel Atingre, Marija Marsenić i A ndrea Škerović , (krila) Dijana Trivić, Ivona Pavićević, Nina Bulatović i Anastasija Marsenić, ( pivotkinje) Tatjana Brnović, Ivana Godeč i Andrijana Tatar, (bekovi) Đurđina Jauković, Matea Pletikosić, Itana Grbić, Marija Božović, Katarina Džaferović, Jelena Vukčević, Elena Mitrović, Ilda Kepić, Ivana Savić, Natalija Lekić, Martina Knežević A. MARKOVIĆ

terski su se izdvojile Teodora Čavić (13), Aleksandra Šćekić i Dijana Vuković (po 11). U ekipi Budve su se istakle Sara Zec i Elena Čolaković sa po sedam poena.

U derbiju sredine tabele, Mediteran je slavio u Kotoru protiv Gimnazijalca sa 3:1. Budvanke su stigle do treće pobjede, a Kotoranke su doživjele šesti poraz.

Sjajna u ekipi Mediterana bila je kapitenka Anastasija Kovačević sa čak 37 poena, Milica Obradović je dodala 12, a Sara Jovović 10. U poraženom ti-

mu istakle su se Matea Kovačec sa 24, Jelena Ćorović sa 13 i Kseniju Simun sa 12 poena. Osmo kolo: Budva – Luka Bar 0:3 (17:25, 20:25, 13:25), Gimnazijalac – Mediteran 1:3 (18:25,

25:22, 18:25, 17:25). Subota: Rudar – Herceg Novi 0:3 (10:25, 16:26, 7:25), Jedinstvo – Budućnost volej 0:3 (19:25, 14:25, 10:25), Albatros – Morača 3:0 (25:13, 25:13, 26:24). S. J.

SBbet Prva liga za rukometašice (7. kolo)

PODGORICA - Rukometašice Budućnosti I sačuvale su lidersko mjesto nakon pobjede nad Ulcinjem (24:20) u 7. kolu SBbet Prve lige.

,,Plave su na učinku od šest pobjeda i imaju poraz. Čak 11 igračica iz sastava pogađale su okvir gola, najviše je dala Maša Ulićević (pet), a kod gošći Sara Škrelja je odskočila sa osam. Ulcinjanke su na skoru od tri pobjede i četiri poraza. Trebjesa Bemaks, sa bodom zaostatka u odnosu na podgoričku ekipu, savladala je Stars 33:23. U ekipi iz Nikšića 12 igračica upisalo se u strijelce, a najefikasnija sa osam golova bila je Andrea Jovanović, dva manje postigla je Jovana Kaluđerović za gošće.

Stars ima četiri pobjede i tri poraza.

Do treće pobjede igračice iz Tivta stigle su u Zeti. Slavile su 31:25, najraspoloženija je bila Anita Muratović sa 11 golova, Danica Pandurević upisala je 16 odbrana. U domaćem timu koji je još bez pobjede najefikasnija bila je Maja Ceklić (sedam). U posljednjem meču Levalea 2010 savladala je Komove (32:19) i izjednačila se po broju bodova sa gradskim rivalom Trebjesom. U gostujućem timu golovi su bili dobro raspoređeni (na 11 rukometašica). Odskočila je Sanja Andrijašević sa šest koliko je postigla Martina Marijanović kod domaćina. Ekipa iz Andrijevica ostvarila je pobjedu u dosadašnjih sedam odigranih utakmica. A. M.

PODGORICA – Trkom u Valensiji zavrena je ovogodišnja Moto GP sezona - Španac Mark Markes osvojio je devetu titulu, a sedmu u

kraljevskoj klasi. Posljedni trijumf ostvario je Marko Beceki, koji je osvjio pol poziciju dan pred glavnu trku. Italijan je na motoru Apri-

lije ostvario treći ovosezonski trijumf, odnosno drugi uzastopni jer je slavio i na VN Portugala. Španac Raul Fernandes je stigao kao drugi, a na podi-

jumu je završio Fabio di Đanantonio. Pedro Akosta nije uspio da odbrani treće mjesto a od podijuma dijelila ga je skoro sekunda. Iza Akoste završi-

li su Fermin Aldegver, Aleks Markes, Luka Marini, Bred Binder, Džek Miler i Enea Bastijanini Mnogo pehova je viđeno u Španiji, trku nijesu završili Franko Morbideli, Frančesko Banjaja, Ai Ogura, dok je na četiri kruga do kraja sa staze skliznuo Fabio Kvartararo R. A.

OPREZNO I OPTIMISTIČNO: Lazović sa igračicama na prethodnom EP

U Valensiji stavljena tačka na Moto GP šampionat

Ekipa Mediterana

Čudo u ,,Morači“

PODGORICA - Kada se igra životom, onda se i prave čuda i senzacije u sportu. Do jedne ovakve priče stigle su juče rukometašice Budućnosti u osmom kolu Lige šampiona remijem (jednak pobjedi) protiv Esbjerga, jednog od glavnih favorita za završni turnir elitnog takmičenja.

Osvojila je najmlađa ekipa u LŠ prvi bod u grupi A pred pauzu do januara, a gol za remi postigla je kapitenka Itana Grbić bukvalno sa zvukom sirene. Malobrojni navijači - oko 100, mogli su da vide sa kolikom emocijom se proslavljao gol kapitenke i remi protiv apsolutnog favorita koji je sedmicu ranije u Danskoj slavio sa 12 golova razlike (36:24, poluvrijeme 18:11). Jasno je da su ,,plave“ u odnosu na ovaj meč napadački podigle nivo igre (postigle 10 više), a bez obzira što su gošće dale dva gola manje, vidljivo je bilo da su bez energije i po principu ,,lako ćemo“ ušle i završile meč. S druge strane, naše šampionke su prevazišle sebe, jer su sa ukupno 14 tehničkih grešaka, 13 promašanih zicera i 12 lako primljenih golova (nakon odmora samo dva!) šokirale rivalke. I kao da su uloge u posljednjih nekoliko minuta bile zamijenjene na terenu, konkretno u posljednja dva napada (po jedan sa obje strane) jer su domaće na 54 sekunde prije kraja utakmice imale ,,plus jedan“ i šansu da ,,cijede“ vrijeme ili da iz dobre situacije pogode za ,,plus dva“. Ali nijesu, jer je najiskusnija i jedna od najvećih

Knežević debitovala i pogodila iz sedmerca

Najbolja kadetkinja Evrope Martina Knežević debitovala je za Budućnost protiv danske ekipe. Postigla je debitantski gol sa sedam metara za 24:27. Mladoj rukometašici, koja nastupa za Budućnost I u SBbet Prvoj ligi pred početak meča direktor kluba Goran Cmiljanić uručio je cvijeće.

- Vodili smo od početka utakmice, ali nijesmo uspjeli da je završimo u svoju korist. Razočarana sam jer ne smijemo sebi da dozvolimo jedno lice kada igramo kod kuće, a drugo u gostima. Protiv Budućnosti nijesmo bili na na nivou koji se od nas očekuje – kazala je Heni Rejštad

zvijezda svjetskog rukometaNora Mork izbacila lopt u aut, a preostalih 24 sekunde Budućnost iskoristila kao da je riječ o jednom od najiskusnijih timova u elitnom takmičenju. Tačnije, ovakav poklon kapitenka je pretvorila u gol, ekipno 34. za napadački najbolje izdanje u osam odigranih utakmica (do ovog meča postigle su samo 150 golova).

Hrabra podgorička ekipa nije gubila glavu ni nakon loših pet i po minuta i vođstva rivalki od 5:1 (po tri tehničke greške i promašena zicera) koje su sa tri kontre kažnjavale banalne greške ,,plavih“. Nije lako bilo nastaviti dalje poslije novih

,,plus pet“ u 24. minutu, ali su prije dva nova zaleta Esbjerga igračice trenera Zorana Abramovića pokazale, prije svega na krilima raspoložene sa gola Armel Atingre i napadački raspoložene Jelene Vukčević, da mogu da pariraju. Polazilo je od ruke Ivani Godeč i drugaricama da se dobro brane od pozicionih napada gošći, iako je prije svih Heni Rejštad rješavala situacije iz pasiva ili kada bi njene saigračice djelovale statično. Do odmora je Rejštad vukla ekipu, a nakon 30 minuta otvorile su se slabosti individualno moćnog danskog tima. Esbjerg je do prvog gola došao tek u 36. minutu i to poslije se-

Abramović: Djevojke nijesu gubile nadu

Čestitam djevojkama na prikazanoj velikoj borbi i na tome što nijesu gubile nadu, već su znale da mogu, kada je protivnik brzo poveo 5:1 - istakao je trener Zoran Abramović ,,Plave“ su bile blizu bodova u nekim ranijim mečevima, ali su do prvog došle u osmom kolu i to protiv apsolutnog favorita.

- Ginule su jedna za drugu, posebno ako se ima u vidu da smo nekih 10-tak golova primili iz tranzicije, remi dobija na još većem značaju. Isto smo im vratili u drugom poluvremenu kada se očekivalo da ćemo izgubiti snagu. Djevojke su sve ispoštovale, trebali su nam neki laki golovi i došli smo do njih u drugom poluvremenu što nas je vratilo u život. Armel je odbranila neke važne lopte, a onda smo natjerali na tehničku grešku jednu od najboljih - Mork i došli do boda. ,,Plave“ su sada u igri za osminu finala.

(13 odbrana i sedmerac)

rije Budućnosti 2:0. Prilazile su ,,plave“ tokom meča na minus od dva gola, pogađale u serijama od kojih su bile najljepše one na asistenciju Grbić prema Godeč na crti, a trčale su i dobro tranziciju. Pogodile su dva puta iz brzog centra (gol nakon primljenog gola) po čemu se prepoznaju ekipe iz Skandinavije i malo, po malo... I bez obzira na dvije greške stručnog štaba - prva kada je Abramović pritisnuo taster za tajm-aut, a lopta bila u posjedu domaćina, nakon čega je dobio žuti karton, a iz sedmerca gošće pogodile za 33:30... I druga greška - kada je pivotkinja Godeč, na manje od četiri mi-

nuta svojim devetim pogotkom smanjila na 32:33, a onda se desio pogrešni ulazak u teren. Anđela Guberinić je ušla u igru, a sa klupe nijesu reagovali, jer je zbog isključenja van igre bila Nađa Kadović. Zbog toga su domaće ostale sa četiri igračice na terenu da se brane i odbranile se. Prije svega zbog Atingre koja je zaustavila Miju Emeneger i to u šutu iz zicer situacije. Nakon ovakve odbrane Jelena Vukčević je na dva minuta do kraja donijela prvo izjednačenje - 33:33. Ali je i 45 sekundi kasnije Mork donijela prednost svojoj ekipi. U pretposljednjem napadu ,,plavih“ golmanka Kristensen je

- Naša tri finala su utakmice sa Storhamarom i Dortmundom kod kuće i u posljednjem kolu sa Debrecinom. Ako Bog da ta utakmica na kraju odlučuje - jasan je Abramović.

odbranila zicer Vukčević, a na sreću Mork je nakon tajm-auta pogriješila i ostavila ,,plavima“ dovoljno vremena da se organizuju za remi... - Mislim da smo stvarno ovo zaslužile posebno zbog posljednjih nekoliko utakmica i kroz što smo sve prošle od početka, a znamo samo mi. Ali, ostale smo zajedno i kao jedno, a na kraju je stigla nagrada. Preponosna sam, ne može ljepše od ovakvog osjećaja da se ode na pauzu. Od starta sam govorila da vjerujem i da nam je potrebno vrijeme da se mlade opuste - istakla je Grbić. U Ligi šampiona slijedi pauza do januara. A. MARKOVIĆ

BOD KAO KUĆA: Slavlje domaćih rukometašica

CRNOGORSKI ISELJENICI U STRANIM ARMIJAMA

Jedan Krater na Mjesecu po Spiridonu Gopčeviću Mlađem

Autor: Dr Srđa MARTINOVIĆ

JOVAN VUČETIĆ

(GIOVANNI VUCETICH DE BIELITZ) ČLAN

CARSKOG SAVJETA, VITEZ VON BJELICE, POLITIČAR, PREDUZETNIK

Briljantnu karijeru u tadašnjoj Austrougarskoj ostvario je Jovan Vučetić, porijeklom iz Katunske nahije. Rođen je 1. oktobra 1835. godine u Trstu. Njegov otac Mihailo došao je iz Boke Kotorske u Trst. Pominje se 1875. kao jedini slovenski predstavnik u berzanskom odboru u Trstu. Više puta je bio predsjednik pravoslavne opštine u Trstu (1866, 1869, 1874–1876, 1878–1880 i 1887). Član je opštinskog vijeća Trsta (1870-1873. i 1879-1882).

Postao je 1875. član Tršćanske trgovačke komore, a potom je bio njen potpredsjednik (1879-1886). Služio je i kao član Upravnog odbora osiguravajućeg društva. Jedan je od osnivača austrijske brodarske kompanije Lojd. Bio je i član Carskog savjeta, u koji je ušao na dopunskim izborima 1882. za Kuriju trgovačkih i obrtničkih komora u Trstu. Zakletvu je položio 10. februara 1882, a 1885. je ponovo izabran. Mandat mu je trajao do ostavke 28. januara 1887. U Rajhsratu nakon izbora 1885. pominje se kao član parlamentarnog Koroninijevog kluba, koji je zagovarao popustljivu politiku prema vladi. Zagovarao je interese luke Trst u odnosu na druge konkurentske luke. Imao je titulu viteza von Bjelice jer je njegova porodica iz katunskog plemena Bjelica. Preminuo je 17. decembra 1887. godine u Trstu.

Na Velikom kanalu u Trstu nalazi se velelepna palata koju je Spiridon Gopčević sagradio 1850. godine, a koja je kasnije pretvorena u muzej. U njegovom domu okupljali su se brojni Crnogorci, ali i poznati ljudi toga vremena. Prijatelj je bio sa crnogorskim mitropolitom Petrom II i knjazom Danilom

MAGNAT I BRODOVLASNIK IZ PODA, FINANSIJER „GORSKOG VIJENCA”

Spiridon Gopčević, pomorski kapetan, brodovlasnik. Rođen je 1809. godine u Trstu. Njegov otac Krsto je bio pomorski kapetan iz mjesta Podi, Herceg Novi, koji je prešao 1805. godine u Trst. Studirao je u Beču. Nakon studija nastavio je trgovački posao svog oca u lukama Galac i Braila. Gradio je dva broda na Dunavu. Proširuje od 1840. trgovinu

Briljantnu karijeru u tadašnjoj Austrougarskoj ostvario je Jovan Vučetić, porijeklom iz Katunske nahije. Postao je 1875. član Tršćanske trgovačke komore, a potom je bio njen potpredsjednik. Imao je titulu viteza von Bjelice jer je njegova porodica iz katunskog plemena Bjelica

žitom na luku Odesa na Crnom moru, kao i lukama Kerč, Berđansk i Taganrog na Azovskom moru. Poručivao je brodove iz brodogradilišta rijeka, koje je kasnije prodavao u Argentini. Zatim kupuje nove brodove za razgranatu trgovinu pšenicom iz Rusije. U periodu od 1837. do 1855. godine u sopstvenom ili većinskom vlasništvu imao je 31 brod, a u manjinskom vlasništvu još šest brodova. Blisko je sarađivao sa pomorskim kapetanima i trgovicima iz Boke Kotorske. Prvi je među brodovlasnicima na Jadranu imao dva parabroda koje je 1849. godine poručio iz brodogradilišta u Engleskoj, a po njegovoj zamisli bili su namijenjeni plovidbi po Dunavu. U toku Krimskog rata 1853-1856. godine njegova kompanija je pošla u stečaj sa 15 miliona franaka gubitka jer je 1854. godine zakupio velike količine žita koje je bilo u magacinima u lukama Crnog i Azovskog mora, a koje se zbog blokade nije moglo izvesti. Nakon završetka rata iako mu je na prijemu kod ruskog cara Aleksanobećano da će mu biti ispunjeno sve što je tražio, veliki dio žita je bio raznešen ili

uništen, a njegova kompanija je likvidirana. Na Velikom kanalu u Trstu nalazi se velelepna palata Gopčević koju je sagradio 1850. godine, a koja je kasnije pretvorena u muzej. U njegovom domu okupljali su se brojni Crnogorci ali i poznati ljudi toga vremena. Prijatelj je bio sa crnogorskim mitropolitom Petrom II i knjazom Danilom. Finansijski je pomagao štampanje „Gorskog vijenca”. Poznanik je bio i sa engleskim premijerom Viljemom Gledstonom, Đuzepeom Garibaldijem itd. Poznat je bio kao mecena i humanitarni darodavac. Tri puta je biran za predsjednika Ilirske zajednice u Trstu. Pomagao je crnogorske i slovenske iseljenike. Govorio je veći broj stranih jezika. Preminuo je 1861. godine u Trstu. Njegov sin Spiridon (1855-1936) je bio novinar, bavio se astronomijom, a jedan krater na Mjesecu nosi ime po njegovom pseudonimu (Leo Brener).

U BUGARSKOJ VOJSCI. VUKO LEPETIĆ, GENERAL (MOKRA, HERCEG NOVI, 19. AVGUST 1880 –BEOGRAD, 7. JUL 1971)

Osnovnu školu završio je u rodnome mjestu, a završio je gimnaziju na Cetinju školske

1895/96. godine. Nakon završene gimnazije, kao stipendista crnogorske Vlade odlazi na studije u Bugarsku 1898. godine. Tokom studija na vojnim školama vanredno je dvije godine studirao pravo. Završio je Vojno učilište, smjer artiljerija u Sofiji 1903. godine s dopunskim kursevima, kad je proizveden u čin artiljerijskoga potporučnika. U cilju sticanja praktičnih znanja nakon školovanja ostao je godinu dana na službi u bugarskoj vojsci. Od 17. januara do 8. februara 1903. godine bio je prekomandovan na dužnost na Vojnom učilištu. Kao vodni artiljerijski oficir od 8. februara 1903. do 8. februara 1904. godine službovao je u 37. četi Šumenskoga gradskog bataljona bugarske vojske. U Bugarskoj je sklopio brak s Bugarkom Marom Genišev iz Trnova. Iz Bugarske se vratio u Crnu Goru krajem februara 1904. godine kada je primljen u crnogorsku vojsku, a 11. marta iste godine unaprijeđen je u čin poručnika crnogorske vojske, kad je i stupio na dužnost pomoćnika šefa Tehničkoga odsjeka u Ministarstvu vojnom. Od februara do jula 1906. godine vršio je dužnost zastupnika komandanta gradske artiljerije na Cetinju. Školske 1905/06 bio je predavač na Pješadijskoj vojnoj ško-

li na Cetinju, na kojoj je držao nastavu iz predmeta Nauka o oružju. U tome periodu obavljao je i dužnost komandira haubične baterije 1906. godine i zastupnika komandanta grupe opsadne baterije. Od 6. januara 1907. godine postavljen je za šefa Strojnoga odsjeka Artiljerijskoga odjeljenja u Ministarstvu vojnom. U čin kapetana crnogorske vojske unaprijeđen je 5. januara 1907. godine. Iz političkih razloga juna 1907. godine otpušten je iz crnogorske vojske, nakon čega odlazi u Sofiju, da bi ubrzo bio primljen u bugarsku vojsku kao oficir. U bugarskoj vojsci je od decembra 1907. godine do septembra 1912. godine bio komandir voda. U čin kapetana I klase bugarske vojske proizveden je 1910. godine. U bugarskoj vojsci su ga zatekli ratovi 1912-18. godine, u kojima je učestvovao kao oficir u bugarskoj vojsci na raznim artiljerijskim dužnostima. U periodu 1912-1913. godine bio je komandir baterije Sofijskoga teškog puka. U periodu od 1913. do 1915. godine u toku Drugoga balkanskog rata i Prvoga svjetskog rata službovao je kao komandir baterije u Četvrtome artiljerijskom puku. Potom je od 1915. godine do oktobra 1918. godine službovao na dužnostima u dopunskim jedinicama u Sofiji, prvo kao komandir baterije, a kasnije kao komandir diviziona. U čin majora u bugarskoj vojsci unaprijeđen je 1917. godine. Pred kraj Prvoga svjetskog rata, oktobra 1918. godine, bio je komandant diviziona Prvoga teškog puka. Na toj dužnosti ostao je do aprila 1919. godine. U čin potpukovnika u bugarskoj vojsci unaprijeđen je 1919. godine. Od aprila do septembra 1919. godine bio je na službi u Artiljerijskoj školi gađanja. Po okončanju Prvoga svjetskog rata vratio se u novoformiranu Kraljevinu SHS, kad je s obzirom na to da je učestvovao u redovima bugarske vojske obuhvaćen amnestijom i 14. oktobra 1920. godine preveden u Vojsku Kraljevine SHS u čin artiljerijskog potpukovnika. Od 7. novembra 1920. do 21. marta 1921. godine bio je u štabu Prvoga puka Tvrđavske artiljerije. Od 21. marta 1921. do 1. novembra 1924. godine bio je komandant Prvoga diviziona Prvoga puka teške artiljerije. (Nastavlja se)

General Vuko Lepetić Spiridon Gopčević Stariji

Jovan Vučetić von Bjelice

1/8

Cjenovnik čitulja

O SMRTI do 110 riječi

do 110 riječi (2 slike), do 40 riječi (4 slike)

1/20 do 30 riječi (1 slika) do 15 riječi (2 slike)

1/18 do 40 riječi (1 slika)

1/12 do 80 riječi (1 slika) do 40 riječi (3 slike)

1/6 do 160 riječi (3 slike) do 60 riječi (6 slika)

1/5 do 190 riječi (4 slike) do 70 riječi (8 slika)

1/4 do 220 riječi (3 slike), do 80 riječi (6 slika), do 30 riječi (9 slika)

1/2 do 320 riječi (5 slika), do 140 riječi (10 slika)

1/1 do 470 riječi (1 slika), do 380 riječi (4 slike), do 270 riječi (8 slika), do 120 riječi (12 slika)

U slučaju objavljivanja simbola, broj riječi se umanjuje za 20. Prostor 1/36 ne može da sadrži simbol. tel: 020 202 455; viber: 068 034 555; e-mail: oglasno@pobjeda.me

Dana 16. novembra 2025. godine u 87. godini preminuo je naš dragi

DUŠAN Mitrov VULANOVIĆ

Saučešće primamo u kapeli u Kočanima 17. novembra od 11 do 14 30 časova.

Sahrana će se obaviti u 15 časova na novom groblju u Kočanima.

OŽALOŠĆENI: sinovci DRAGAN i MILAN, sestrična BRANKA, snaha NJEGOSAVA i ostala rodbina

ОЖАЛОШЋЕНИ: супруга ДАРКА, син ВЛАДИМИР, кћерка МИРЈАНА, сестра МИЛКА, снаха КРИСТИНА, синовац БРАНКО, снаха ЈЕЛА, братанична МАЈА, сестрична ДАРИЈА, зет СРЕТЕН, сестрићи ДЕЈАН, БОШКО и БОЈАН, унучад АНДРЕЈ, АЊА, ДАНИЛО, ЈОВАНА и ЛАЗАР и остала родбина 674

Umrla je u 86. godini

MIOLJKA Vasilija RADULOVIĆ rođena TANJEVIĆ

Sahrana je obavljena 16. novembra 2025. godine u krugu porodice.

OŽALOŠĆENI: sinovi MIŠKO i RANKO, snahe LJILJANA i ŽELJANA, brat PAVLE, unučad, praunučad i ostala rodbina

694

Dana 16. novembra 2025. godine u 84. godini preminula je

NATALIJA Punišina RADOJIČIĆ rođena BOŠKOVIĆ

Porodica će primati saučešće u seoskoj kapeli Zagorak, 18. novembra od 10 do 14 časova kada će se obaviti sahrana.

Obavještavamo rodbinu, kumove i prijatelje da je 16. novembra 2025. u 70. godini preminula naša voljena

OLJA ĆULAFIĆ rođena LJUMOVIĆ

Saučešće primamo u kapeli na gradskom groblju Čepurci 17. novembra od 11 do 15 časova, kada će se obaviti sahrana.

OŽALOŠĆENI: suprug VUK, sin BALŠA, kćerke SANJA i BOJANA, snaha LJUBICA, zet MILOŠ, unučad MATEJ, SIMON, NORA i MAŠA, sestra ŽANA sa porodicom, đever BRANIMIR sa porodicom, tetka VASILJKA i mnogobrojna rodbina ĆULAFIĆ i LJUMOVIĆ

675

OŽALOŠĆENI: sinovi ŽELJKO i SRETEN, unuci ZORAN i SAŠA, snahe BIRGIT i SILVIJA, praunuka JELENA, braća od ujaka MILAN i MILIVOJE sa porodicama

снахе НАТАЛИЈА, САЊА, МИЛЕНА, АНКА и ЉИЉА, братанићи ДЕЈАН, ИВАН и ДРАЖЕН, сестричне ЗОРИЦА и МАЈА, братаничне ДАНИЈЕЛА и СЛАЂА, сестре од стричева РАДА и НЕНА, унучад НИКОЛА, МИЛОШ, НЕМАЊА, АНИЦА, ЛАЗАР, КСЕНИЈА, МИЛАН, ДАМЈАН

676

Posljednji pozdrav dragoj tetki

SVETLANI

Hvala na svim lijepim uspomenama, ljubavi i podršci.

Od DANIJELE PEJOVIĆ sa suprugom

S tugom i poštovanjem opraštamo se od naše drage ujne

MILANKE Budove BRKOVIĆ

TANJA JOVIĆEVIĆ, SANJA JOVANOVIĆ i BORIS BATO MILIĆ sa porodicama

Posljednji pozdrav dragoj

OLJI ĆULAFIĆ

Od SVETA, ANE i UROŠA GRGUROVIĆA

S poštovanjem se opraštamo od našeg dragog

VELIMIRA POPOVIĆA

Vječno zahvalni što smo u tebi imali iskrenog i dobrog prijatelja MIĆO i VESNA RAŠOVIĆ

Poneđeljak, 17. novembar 2025.

Posljednji pozdrav voljenoj jetrvi i strini

MIKICI LJUMOVIĆ

Počivaj u miru. Sjećanje na tebe i tvoj plemeniti i dragi lik čuvaćemo od zaborava.

S ljubavlju i tugom

ANĐELKA, ZORAN i KAĆA sa porodicama

BOGDAN MIRKOVIĆ

Sa žaljenjem i poštovanjem opraštamo se od našeg dragog komšije.

KOMŠIJE IZ ULICE VIJENAC KOSOVSKIH JUNAKA 3

Posljednji pozdrav tetki

MIKICI LJUMOVIĆ

MIRA, ZORA i SEKA sa porodicama

677

Posljednji pozdrav voljenom bratu, stricu i đeveru

RAŠU Vasovom MILOŠEVIĆU

S tugom i bolom se opraštamo od tebe, dragi Rašo. Tvoj plemeniti, vedri i nasmijani lik ostaće u našim sjećanjima. Čuvaćemo te od zaborava. Neka tvoja duša počiva u miru BORO, VANJA i RAJKA

682

Posljednji pozdrav dragoj sestri od tetke

MIKICI Vlatkovoj LJUMOVIĆ rođ. SJEKLOĆA

U smiraj dana 15. novembra prestalo je da kuca plemenito srce naše drage i dobre sestre.

Prestale su sve tvoje boljke i ideš kod svog dobrog Vlatka.

Spokoj tvojoj duši, a porodici iskreno saučešće

Žaliće za tobom porodica pokojnog MOJSIJA IVANOVIĆA

21 godina je od smrti

RADISLAVA RADA VUKADINOVIĆA

Prošla je 21 godina od kada si otišao, a i dalje tražimo tvoj glas u tišini. Vrijeme prolazi, ali tuga ne blijedi. Nedostaješ nam još više.

Tvoji: BRANKA, MARIJA, ANDRIJANA, ĐURĐINA i ĐURO

Četiri godine su od smrti našeg dragog

PETRA - ŠANJA LJUMOVIĆA

Zauvijek ćeš biti dio nas. S tugom, ljubavlju i ponosom

tvoji NAJMILIJI

Živiš u našim srcima voljena, poštovana i nikad zaboravljena. Sin SLAVKO sa porodicom 681

688

Danas je godina dana otkako nas je napustila naša voljena

BILJANA Miroljuba ŠOŠKIĆ

Svakoga dana ove duge godine nedostajala nam je tvoja toplina i ljubav. Fališ za sve što jeste i sve što dolazi. Volimo te zauvijek.

OBAVJEŠTENJE

Poštovani čitaoci i korisnici oglasnog prostora, materijal za objavljivanje čitulje možete poslati na

e-mail: oglasno@pobjeda.me

Potrebno je poslati tekst čitulje, fotografiju i kopiju uplatnice

OGLASNO ODJELJENJE

MILICA Đorđije ROGANOVIĆ rođena GARDAŠEVIĆ

Draga naša

Sestra JAGODA i sestričina BISERA sa porodicom 687

673

Prošle su godine od kada nijesi sa nama Tvoja dobrota ostaće zauvijek u nama.

tel/fax: 020/202-455, tel/viber: 068/034-555

Voljenoj sestri i tetki

BILJI

Draga naša, prođe godina od tvog odlaska, a tuga i bol su isti kao prvog dana. Sa ponosom čuvamo uspomenu na tvoju ljubav i požrtvovanost koju si nam pružala. Počivaj u miru sa anđelima, a mi ćemo te čuvati od zaborava.

671

Vole te RADA, MLADEN i MILENA

VESNA

Dnevni list

Elektronska pošta: desk@pobjeda.me

Direktor i glavni i odgovorni urednik:

NENAD ZEČEVIĆ

Zamjenica izvršnog

direktora:

MILENA GOLUBOVIĆ

Direktorica marketinga:

VANjA pUstAh I jA

REDAKCI jsKI

KOLEGI jUM

Zamjenice glavnog i odgovornog urednika

RADMILA UsKOKOVIĆ-IVANOVIĆ

MARI jA jOVIĆEVIĆ

Pomoćnici glavnog i odgovornog urednika

đURđICA ĆORIĆ politika

sRđAN pO pOVIĆ ekonomija

jELENA MARtINOVIĆ društvo

jOVAN NIKItOVIĆ kultura

DRAGICA šAKOVIĆ crnom gorom Urednici

ANA RAIČKOVIĆ crna hronika

NIKOLA sEKULIĆ hronika podgorice

jOVAN tERZIĆ arena

sLOBODAN ČUKIĆ feljton i arhiv

MARKO MILOšEVIĆ dizajn

DRAGAN MI jAtOVIĆ fotografija

LOGOtIp pOBjEDE

Miloš Milošević i Nikola Latković (2019), inspiracija

Anton Lukateli (1944)

pORtAL pOBjEDE

Urednik

BOjAN đURIšIĆ

Zamjenica urednika

ANA pO pOVIĆ

OBjEKtIV

Urednica

MARI jA

IVANOVIĆ-NIKIČEVIĆ

tELEFON

020/409-520 redAkcijA

020/409-536 MArketiNg

020/202-455 ogLAsN o

Naziv osnivača: Društvo sa ograničenom odgovornošću za proizvodnju, promet i usluge, export-import „Nova pobjeda“ - podgorica

Adresa sjedišta medija: 19. decembar br. 5 PIB: 03022480

Vlasnička struktura

„Nove Pobjede“ - 100% udjela „Media-Nea“ D.O.O. Podgorica

Vlasnička struktura

„Media-Nea“ - 99,99% udjela

First Financial Holdings

sjedište „Media Nea“: Ul. 19. decembra br. 5, PiB „Media Nea“: 02842777

Vlasnička struktura „First Financial Holdings“ - 100%

udjela Petros Stathis

sjedište „First Financial Holdings“: Ul. Ulcinjska br. 3

PiB „First Financial Holdings“: 02628295

Više o vlasničkoj strukturi: pobjeda.me/p/impressum

Broj žiro računa „Universal capital Bank“: 560-822-77

Tiraž: 3.500

Na osnovu člana 13 Zakona o procjeni uticaja na životnu sredinu („Sl. list CG”, br. 75/18) Sekretarijat za urbanizam, Opštine Tuzi OBAVJEŠTAVA Zainteresovanu javnost da je nosilac projekta “SADRIJA DACIĆ”, adresa Suhopolje BB 84310, Rožaje, dana 11.11.2025. godine, podnio zahtjev broj 07-322/25-8156/1 i izmjenu zahtjeva broj 07-322/25-8156/2 od 11.11.2025. godine, za odlučivanje o potrebi izrade Elaborata o procjeni uticaja na životnu sredinu za “OBJEKAT PRIVREDNOG RAZVOJA – SKLADIŠTE” na katastarskoj parceli broj 1770/1, KO Tuzi, u Šiščaniku, Opština Tuzi. U vezi sa navedenim, pozivamo vas da izvršite uvid u predmetnu dokumentaciju u prostorijama Sekretarijata za urbanizam Opštine Tuzi, ul. Tuzi broj 1, zgrada broj 44, kancelarija broj 5, radnim danima od 09,00 do 13,00 časova. Dokumentaciju je moguće preuzeti sa sajta Opštine Tuzi, www.tuzi. org.me. Rok za uvid u dokumentaciju dostavljanje primjedbi i mišljenja u pisanoj formi, na adresu Opština Tuzi, Sekretarijat za urbanizam kao i na e-mail urbanizem@tuzi.org.me je od 17.11.2025. do 21.11.2025. godine.

Pravila nagradne igre „Pobjeda te zove -Nagradu vrijednu ne propusti ni jednu“

1. Priređivač nagradne igre je Društvo sa ograničenom odgovornošću za proizvodnju, promet i usluge, export-import "Nova Pobjeda" Podgorica, PIB 03022480, 19. decembra br. 5.

2. Svrha priređivanja nagradne igre je reklamiranje proizvoda i usluga, i poboljšanje interesovanja čitalaca za list Pobjeda i njena izdanja, kao i proizvode i usluge sponzora.

3. Nagradna igra počinje teći 24. novembra 2025. godine (objavom prvog kupona) a završava se 30. januara 2026. godine (izvlačenjem imena preostalih dobitnika).

4. Nagradna igra sastoji se od dva izvlačenja, iz svih ukupno prispjelih kupona do tada.

5. Fond nagrada iznosi 15,969.60 eura, sa uračunatim PDV -om, gdje se dobitnicima poklanjaju:

2 telefona iPhone 17 Pro Max 256GB Deep Blue sa dvije pretplate Urban Move 1 Promo 24 (dva paketa od 18.90 eura x 24 mjeseci)

2 telefona Samsung Galaxy S25 EDGE 12/256GB sa dvije pretplate Urban Move 1 Promo 24 (dva paketa od 18.90 eura x 24 mjeseci),

2 telefona Samsung Galaxy S25 ultra 256GB sa dvije pretplate Urban Move 1 Promo 24 (dva paketa od 18.90 eura x 24 mjeseci),

2 televizora TV Samsung QE65Q7FAAUXXH sa pretplatom Move Box 4.2 Limited Edition (dva paketa od 35,00 eura x 24 mjeseca).

6. Nagrade (8 ukupno), sa vrijednostima, su:

7. U svakom izvlačenju (2 ukupno) biće podijeljeno po 4 nagrade, i to:

- 1 telefon iPhone 17 Pro Max 25 6GB Deep Blue + pretplata Urban Move 1 Promo 24 (paket od 18.90 eura x 24 mjeseci)

- 1 telefon Samsung Galaxy S25 EDGE 12/256GB Urban Move 1 Promo + pretplata Urban Move 1 Promo 24 (paket od 18.90 eura x 24 mjeseci),

- 1 telefon Samsung Galaxy S25 ultra 256GB + pretplata Urban Move 1 Promo 24 (paket od 18.90 eura x 24 mjeseci),

-1 televizor TV Samsung QE65Q7FAAUXXH sa pretplatom Move Box 4.2 Limited Edition ( paket od 35,00 eura x 24 mjeseca).

8. Pravila nagradne igre, po dobijanju Rješenja od Uprave za igre na sreću, biće objavljena u dnevnom listu Pobjeda.

PRAVILA: Nagrada se organizuje tako što će se u dnevnom listu „Pobjeda“ objavljivati kuponi, na način: 60 (šezdeset) kupona (obilježenih sa 1, 2, 3, 4, 5...., ..., 47, 48, 49 60) objavljivaće se svakodnevno, počev od 24.11 (kupon broj 1), završno sa 26.01. 2026.godine(kupon broj 60). Učesnik je dužan da sakupi šest kupona u nizu, po rednim brojevima, bez obzira kojim će brojem kupona započeti niz (npr. 1, 2, 3, 4,5 i 6 ili 4, 5, 6, 7 ,8,9 … ili 46, 47, 48, 49, 50 i 51)... U slučaju da propuste jedan kupon, učesnici mogu da ga zamijene bilo kojim duplim brojem iz istog niza, samo jedanput. Na kuponu treba ispisati lične podatke (ime i prezime, broj telefona, adresu). Komplet od šest (6) kupona treba dostaviti u zatvorenoj, jednobojnoj koverti, na kojoj je strogo zabranjeno navoditi ime i bilo koje lične podatke.

Kovertu u kojoj su kuponi učesnik treba da pošalje na adresu: Nova Pobjeda d.o.o. 19 decembra br.5, Podgorica, ili da koverat sa kuponima ubaci u za tu svrhu obilježeno sanduče, u holu Pobjede, sa (Ul. 19. decembra 5 - južna tribiona stadiona - IV sprat, kao i u sanduče na adresi Bulevar revolucije 15, Podgorica).

Kupone u koverti dostavljaju se zaključno do 12 h, na dan izvlačenja.

9. Organizuju se dva (2) izvlačenja imena dobitnika, gdje u svakom od njih dobitnici dobijaju po jednu od ponuđenih nagrada iz člana 6

10. Izvlačenja će obaviti Komisija u sastavu: Vanja Pustahija, predsjednica; Ankica Remikovićčlanica i Snežana Mazić, članica (zamjenici su: Bojan Giljen - zamjenik predsjednice, Ivana Božović i Branka Kalezić - zamjenice članova) i to u sljedećim terminima:

- Imena prva četiri dobitnika biće izvučena 23. decembra 2025. godine, u 13 h

- Imena druga četiri dobitnika biće izvučena 29. januara 2026. godine u 13 h;

Komisija će oba izvlačenja izvršiti od do tada svih prispjelih kupona; na licu mjesta provjeriti i konstatovati ispravnost izvučenih kupona, i proglasiti dobitnike.

Nakon svakog izvlačenja, svi neizvučeni kuponi učestvuju i za sva preostala izvlačenja. Imena dobitnika biće objavljivana u dnevnom listu Pobjeda dana:

- za prvih četvoro dobitnika 24.12.2025. godine;

- za drugih četvoro dobitnika 30.01.2026. godine;

11. Rok za prijavu dobitnika je osam (8) dana od dana objavljivanja.

12. Nagrade će se podizati lično kod organizatora nagradne igre, i nezamjenjive su za novac. Za rješavanje spornih pitanja, ukoliko ih bude, nadležan je Osnovni sud u Podgorici.

13. Nagradni fond u vrijednosti većoj od 500 eura, koji nakon završetka nagradne igre nije podijeljen, priređivač je dužan prodati na javnom nadmetanju, a sredstva ostvarena prodajom uplatiti u državni budžet u roku od 90 dana od dana isteka roka za podizanje.

Nova Pobjeda d.o.o. Izvršni direktor Nenad Zečević

Nova knjiga u izdanju Pobjede

Miodrag Vlahović

DIPLOMATSKA POŠTA

[Dozvola za razmišljanje]

Ova knjiga predstavlja zbirku kolumni o vanjskoj politici i komentara o dešavanjima i političkim i društvenim tokovima u Crnoj Gori - u razdoblju od aprila 2021. do prvih dana jula 2025, koji su objavljeni u crnogorskoj i inostranoj štampi

VELIKI

POPUSTI za Pobjedina izdanja

POPUSTI DO 50%

Kupovinom u vrijednosti preko 20€, dobijate poklon knjigu NAJVEĆI ZLOČIN U ISTORIJI

POKLON KNJIGA