Subota, 15. novembar 2025. | Podgorica, Crna Gora | Godina LXXXII / Broj 21526 | Prvi broj izašao je 24. oktobra 1944. u Nikšiću | pobjeda.me | Cijena 1 euro
! RATU U UKRAJINI
Dok danas startuje akcija ograničavanja marži, najavljuju se nova poskupljenja
Ranije u par navrata Vlada je pokušavala sa ovom akcijom, ali građani nijesu mogli da osjete bilo kakvo značajno rasterećenje kućnog budžeta. Više je to ličilo na blijedo PR sredstvo, kojim se želi prikazati da se nešto pokušava, ali to nije dalo rezultat - kazao je Mirza Krnić iz Pokreta Preokret
Politikolog, u razgovoru za Pobjedu, navodi da nema raskola u koaliciji Za budućnost Crne Gore
Poslanik PES-a i zamjenik predsjednika Odbora za evropske integracije o Izvještaju EK i poslu koji čeka crnogorske parlamentarce
Subotić: Tektonske promjene u pravosuđu ključne za povjerenje građana
Na zakonodavnoj i izvršnoj vlasti je da stvore uslove za rad pravosuđa, dok u samom pravosudnom sistemu moraju uslijediti tektonske promjene u odnosu prema optužnicama i presudama, poručio je Subotić
Privode se kraju radovi na rekonstrukciji dvorišta Kliničkog centra Crne Gore Nakon obnavljanja saobraćajnica, izgrađene i
Nelogično je da Beograd jednom dijelu svoje ekspoziture u Crnoj Gori zamjera eventualno omekšavanje stavova prema Ukrajini, kad je i sam Vučić opstanak svog režima kupovao rekordnim isporukama granata Ukrajini dok je (kvazi)ruso lski urlao prema van, ispod žita, ocijenio je Musić
3.
Ljekarska komora reagovala na slučaj uhapšenog ginekologa, Klinički centar demantuje navode NVO Prima da su ljekari oklijevali da uzmu bris, klinika u kojoj se to navodno dogodilo se ne oglašava
FUDBAL: Crna Gora trijumfovala protiv Gibraltara (2:1) u kvali kacijama za SP
Predsjedniku Košarkaškog kluba Mornar nakon 15 i po mjeseci dozvoljeno kretanje po Crnoj Gori bez ograničenja
Poslanik PES-a i zamjenik predsjednika Odbora za evropske integracije o Izvještaju EK i poslu koji čeka crnogorske parlamentarce
PODGORICA - Poslanik
Pokreta Evropa sad Jovan
Subotić optimista je kada je riječ o ispunjavanju završnih mjerila u okviru pregovarčkih poglavlja 23 i 24, koja se odnose na vladavinu prava, borbu protiv korupcije, reformu pravosuđa i osnovna prava.
Subotić je, u razgovoru za Pobjedu, ocijenio da su ovi segmenti od posebne važnosti jer je, kako kaže, Crna Gora na-
slijedila „katastrofalno stanje pravne države“ iz prethodnih decenija, što je dovelo do dubokog nepovjerenja građana u pravosudne institucije. Njegov optimizam se, kako objašnjava, temelji na dobijanju IBAR-a, jer je to, smatra, pokazatelj da je Crna Gora već dostigla minimalne evropske standarde u oblastima vladavine prava. Dodao je da se na reformama radi kroz širok društveni dijalog i uz konstantnu podršku Ev-
u Herceg Novom pogrešna taktika DPS-a
Osvrćući se na najavljeni protest Demokratske partije socijalista i u njegovom rodnom gradu Herceg Novom, Subotić kaže kako očekuje da će taj skup doprinijeti „još strmoglavijem padu rejtinga te stranke na izborima 2027. godine“.
- DPS je u Herceg Novom u strmoglavom padu već tri izborna ciklusa 2017, 2021. i ove 2025. godine, kada su dotakli istorijski minimum od svega pet mandatapodsjetio je poslanik PES-a. Kaže da „taj katastrofalan rezultat ne čudi, ako se zna
da su tokom tri decenije vlasti DPS-a u Crnoj Gori, Herceg Novi i njegova privreda sistematski urušavani“.
- Pomenuo bih HTP Boku, Prvoborac, bolnicu Meljine, Brodogradilište Bijela, Vinopromet, Mješovito, Trajekt Kamenari – Lepetane, Institut Igalo... Herojski je podvig bio samo preživjeti ta vremena i doći u priliku da se danas ulaže u oporavak ovog grada u kojem je došlo do smjene, ne samo vlasti, već i generacija političara. Upravo je
Počeo Cetinjski forum „Force 2025“
CETINJE - Snage koje zaista jesu za evropsku Crnu Goru i ulazak u Evropsku uniju moraju se okupiti zajedno kako bi pobijedile na izborima, poručila je nekadašnja ministarka vanjskih i evropskih poslova Hrvatske Vesna Pusić tokom prve panel diskusije u okviru Cetinjskog foruma „Force 2025“ koji je počeo juče. Četvrto izdanje međunarodne konferencije koju u prijestonici organizuje Fakultet za crnogorski jezik i književnost, prijestonica Cetinje i WestBalkanNet, ima temu „Oblikovanje nereda: demokratija, sigurnost i liderstvo u doba globalne transformacije“, a okuplja istaknute intelektualce, političare, diplomate, novinare i aktiviste
iz Crne Gore, regiona i svijeta. Tokom svečanog otvaranja događaja, koordinator Foruma i profesor FCJK Boban Batrićević uručio je zahvalnice bivšoj šefici hrvatske diplomatije Pusić, zatim nekadašnjem ministru odbrane Slovenije Romanu Jakiču, te direktoru Fondacije „Forum 2000“ iz Praga Jakubu Klepalu Prva panel diskusija bila je posvećena procesu proširenja EU i geopolitici. Govoreći o sižeu dokumenta „Montenegro: Non – paper“ čiji je jedan od potpisnika, nekadašnja hrvatska ministarka kazala je da politička elita u Crnoj Gori danas ocjenjuje novi izvještaj Evropske komisije kao najbolji u istoriji. - U ovom trenutku postoji veća spremnost u EU da Crnu Go-
ropske unije, koja pomaže u jačanju kapaciteta potrebnih za uspješan završetak ovih poglavlja.
Subotić je naglasio da obnova povjerenja građana u pravosudne institucije zahtijeva pažljivo koordinisan rad sve tri grane vlasti. - Na zakonodavnoj i izvršnoj vlasti je da stvore uslove za rad pravosuđa, dok u samom pravosudnom sistemu moraju uslijediti tektonske promjene u odnosu prema optuž-
prije pomenuta moderna politička misao bazirana na dugoročnim i opštim ciljevima dovela do oporavka Herceg Novog - rekao je Subotić.
On smatra i da je organizacija protesta u Herceg Novom potpuno pogrešna taktika DPS-a.
- To je potvrda da mlađe generacije DPS-a niti žele da priznaju štetu nanesenu Herceg Novom, niti imaju ikakvu šansu da se otrgnu iz zagrljaja retrogradne politike koja je vođena devedesetih. No, neću i ne želim da dijelim savjete njihovim članovima kako da vode svoju politiku - zaključio je Subotić.
nicama i presudama - poručio je Subotić. Naglašava i da je proces evropskih integracija najbolji okvir za izgradnju transparentnog, efikasnog i nezavisnog pravosudnog sistema, što će biti ključno i za vraćanje povjerenja građana u institucije i napredak Crne Gore ka punopravnom članstvu u EU. Subotić zato vjeruje da će dogovor o izboru nedostajućih sudija Ustavnog suda biti uskoro postignut, naglašavajući da vladajuću koaliciju čine različite partije koje funkcionišu na principu kompromisa i zajedničkih rješenja.
- Crna Gora danas živi demokratski pluralizam u kojem se uvažavaju različita mišljenja – rekao je Subotić sugerišući da, prilikom izbora nedostajućih sudija, posebnu pažnju treba posvetiti integritetu kandidata i njihovoj dosljednoj posvećenosti zaštiti Ustava.
Govoreći o Poglavlju 27, koje se odnosi na zaštitu životne sredine i klimatske promjene, poslanik PES-a kaže da je riječ o najzahtjevnijem dijelu pregovaračkog procesa sa EU. Istakao je da će za njegovo uspješno zatvaranje biti potrebno znatno unaprijediti administrativne kapacitete
Dnevna politika i mreže uticali na pad podrške učlanjenju u EU
Komentarišući podatke iz istraživanja koje pokazuju pad povjerenja građana za ulazak u evropsku porodicu, Subotić ističe kako su fluktuacije po tom pitanju sasvim prirodne jer, kako kaže, na njega utiču mnogi faktori. - Najviše dnevnopolitički elementi, te sporadične kratkotrajne negativne kampanje na društvenim mrežama. Ono što je najvažnije je da je podrška EU konstantno visoka, te da je, čak i u svojim najnižim procentima, povjerenje mnogo veće nego u bilo kom trenutku politike prethodne vlasti - naveo je Subotić.
u svim oblastima javne uprave, posebno u segmentu zaštite životne sredine. On smatra da će ovaj proces zahtijevati dugotrajne napore, brojne kompromise i promjene u svakodnevnim navikama građana, ali da će konačan rezultat biti bolji, zdraviji i sigurniji život za sve građane Crne Gore.
Kada je riječ o izgradnji postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda u Botunu, Subotić taj projekat vidi kao dio rješenja ekoloških problema i važan korak ka održivom ra-
zvoju i ukupnom napretku u oblasti životne sredine. Govoreći o potrebi za promjenom političkog kursa u Crnoj Gori, Subotić je naglasio da je zemlja sazrela za moderniji i dugoročniji način vođenja politike, koji se ne rukovodi uskopartijskim interesima. Kao primjer takvog pristupa naveo je politiku stranke kojoj pripada i premijera Milojka Spajića, ocijenivši da se Crna Gora mora udaljiti od „mračne politike podjela i sukoba“ koja je obilježila prethodne decenije. Irena MILOVIĆ
ru ubrza na putu ka punopravnom članstvu. U vlasti Crne Gore imamo dvije formacije: jedna koja se i zove „Evropa sad“, i druga koju neki nazivaju „Evropa nikad“. Jer, svaki put kad se Crna Gora približi EU, kreira se neki incident jednog dijela političkih aktera. Zbog toga se postavlja pitanje: da li Crna Gora ima šansu da završi pregovore, iako nije u mnogim dimenzijama spremna za ulazak – istakla je Pusić. Kako je dodala, posebno interesatnim smatra to što je „volja za pristupanje Crne Gore EU veća od političkih akcija u Crnoj Gori“. - U EU već neko vrijeme postoji spemnost da se ubrza put Crne Gore prema EU, nego što je to bio slučaj ikada dosad. Mo-
je mišljenje je da EK smatra kako je Crna Gora mala i kako neće učiniti „prevelike valove“ u samoj EU, a da će istovremeno demonstrirati kako je politika proširenja živa – precizirala je bivša hrvatska ministarka vanjskih i evropskih poslova. Zbog toga smatra bitnim da Crna Gora „ugrabi trenutak za priključenje EU“. Ona je ukazala da se Crna Gora na putu ka EU integracijama suočava sa nečim sa čime nije nijedna zemlja u okruženju. To su, prema njenim riječima, situacije gdje djelovi političke elite ne žele da vide Crnu Goru kao samostalnu i nezavisnu državu. - S druge strane, snage koje zaista jesu za evropsku Crnu Goru se, po mom mišljenu, moraju okupiti zajednički za pobjedu
na izborima 2027. Nema drugog načina. I rekla bih da je to najbolji scenario za Crnu Goru: da iskoristi ovaj trenutak, da se vrši pritisak svih koji su za to da se reforme sprovode i da se stvari mijenjaju. Naravno, treba paziti na poteškoće, jer će ih biti mnogo - uključujući i ogromnu vjerovatnoću da će jedan dio vlasti, zavisno od razvoja događaja u Srbiji, pokušati da opstruira taj put Crnoj Gori - poručila je Pusić. Nekadašnja premijerka i ministarka odbrane Slovačke, danas dekanica Panevropskog univerziteta u Bratislavi Iveta Radičova navodi da Crna Gora može biti dio Evrope „samo ako ujedini snage s ciljem bolje budućnosti“.
- EU se takođe suočava sa krizom
povjerenja, a pored toga postoje unutrašnji problemi sa jačanjem populističkih i autokratskih režima. Ako demokratski režimi ne daju brz odgovor, onda će populistička politika uzeti maha. Kada govorimo o Crnoj Gori, imate dvoličnog predsjednika Vlade. I, koja je cijena dvolične politike? Cijena je da nijeste adekvatan partner za diskusiju na različitim nivoima u EU - kazala je Radičova. Nekadašnji ambasador Sjedinjenih Američkih Država u Hrvatskoj Piter Galbrajt smatra da je „Dejton nepravedan sporazum, ali je najbolji od svih ostalih alternativa“. On je kazao i kako živimo u „neobičnim vremenima“, te da je Evropa danas „mnogo jača“. J. Đ. - P.
Politikolog i politički analitičar, u razgovoru za Pobjedu, navodi da nema raskola u koaliciji Za budućnost Crne Gore
Nelogično je da Beograd jednom dijelu svoje ekspoziture u Crnoj Gori zamjera eventualno omekšavanje stavova prema Ukrajini, kad je i sam Vučić opstanak svog režima kupovao rekordnim isporukama granata Ukrajini dok je (kvazi)ruso lski urlao prema van, ispod žita, ocijenio je Musić
PODGORICA - Andrija Mandić nije u očima Beograda postao manje vrijedan nakon podrške slanju crnogorskih vojnika u misiju pomoći Ukrajini, a na površinske i površne medijske trzaje ne treba nasijedati već gledati korijen.
nisanu ulogu u ekosistemu Vučićevog režima: on je tu poput kućnog ljubimca na lancu, koji se po potrebi malo pusti da urla za unutrašnjepolitičku upotrebu. No, lojalnost mu nije u Moskvi, nije nikad ni bila, nego je na Banjici, kod Vučića. Primjera radi: Vulin je tobože „proruski“, Zorana Mihajlović je tobože „proamerička“, a ni jedno ni drugo nijesu ništa od toga nego samo servisiraju Vučića - kaže Musić, napominjući da stvarni cilj nije „raniti Mandića“. Kako navodi, Vučić i lider koalicione Demokratske narodne partije Milan Knežević su u osjetno boljim odnosima nego što je to slučaj sa Mandićem i Kneževićem, ili Mandićem i Vučićem.
- No, nije privatno to koje odlučuje. Interes „SNS duboke države“, neo-crnorukaške strukture za rastućim uticajem u Crnoj Gori toliko je snažan, da je tu privatno nebitno. U svim ključnim situacijama, to je jedna jedinstvena i uigrana vertikala, gdje privatne čarke znače malo ili ništa. Nadalje, ni Mandiću ni Kneževiću se u
mjera eventualno omekšavanje stavova prema Ukrajini, kad je, kako kaže, i sam Vučić opstanak svog režima kupovao rekordnim isporukama granata Ukrajini „dok je (kvazi)rusofilski urlao prema van ispod žita“. U tom kontekstu, po mišljenju Musića, neće doći do raskola unutar koalicije Za budućnost Crne Gore (ZBCG) jer, kako kaže, oni dijele gotovo isto biračko tijelo.
izjašnjavanje je manje bitno. Stare balkanske interesne igre su te koje su ključne - smatra on.
MANDIĆEV PROBOJ
cije“, priča se malo drugačija priča - navodi Musić.
ULOGA ZAPADA
, rekavRusiji, SAD, ekonomiji, kulturi, tehnologiji, itd. nego samo i is-
Tako politikolog i politički analitičar Aleksandar Musić za Pobjedu komentariše reakciju osoba i medija bliskih Aleksandru Vučiću nakon što je crnogorski parlament usvojio odluku u upućivanju vojnika u NATO misiju u Njemačkoj, gdje će pomagati u obuci ukrajinskih oružanih snaga, što je, između ostalih, podržala Nova srpska demokratija čiji je Mandić lider. U međuvremenu, prema riječima Musića, Mandić u Americi „dovršava projekat pranja svog imidža na Zapadu i ide mu odlično“. Podsjećamo, nakon niza manipulativnih medijskih interpretacija o odlasku crnogorskih vojnika u Ukrajinu, poruku za Mandića imao je i bivši potpredsjednik Vlade Srbije i bliski saradnik Vučića Aleksandar Vulin ši kako „Srbi po potrebi građane šalju da ginu u Ukrajinu“. - Nisu poslanicima ove srpske partije prijetili „ni kamom, ni jamom“, ne bi im uveli sankcije, vladajuća koalicija se ne bi raspala. Možda bi im neka ambasada uskratila poziv na koktel, Mandić bi možda bio zamijenjen, a u Briselu bi im upisali jedan minus. Sigurno su neki Srbi u Crnoj Gori činili i bjednije izbore, ali ne mogu da se sjetim koje, glasila je poruka Vulina.
jesu iznevjerilismatra sagovornik Pobjede.
da je nelogično da Beograd jednom dijelu svoje ekspoziture u Crnoj Gori za-
ODBRANA IMIDŽA
- Mandić je možda nijansu više klerikalan, Knežević je nijansu više boljševički i imaju istog gospodara. U tom smislu, u svakom osjetljivom i presudnom trenutku, u svakoj „biti ili ne biti“ situaciji biće jedno - monolit, nezavisno o svojim ličnim, odnosima i mikroambicijama. Zapamtite, uvijek valja gledati što se radi, a ne što se govori. Gledati djela i dubinu, tektoni-
bole. Dnevno
i nominalno
Musić
Ovu izjavu, koja Mandića zatiče u posjeti Sjedinjenim Američkim Državama, Musić vidi kao „potez koji učvršćuje (kvazi)rusofilski imidž Vučića“. - Vulin ima svoju jasno defi-
struko“.
Sagovornik Pobjede napominje kako Mandićevu taktiku procrnogorska struja uopšte ne shvata.
- Zato i nastavljaju da recituju istu priču od prije deset godina, misleći da nešto postižu, da neko to čuje - kazao je. Kako dodaje, sve to se od Mandića „odbija kao od teflona“.
Pavla Đurišića ili od-
Musić ističe kako Mandić „zna gdje je, na kraju dana, moć i milost - na Zapadu“. - Posjetom SAD-u, on dovršava projekat pranja svog imidža na Zapadu i to mu ide odlično. Na kontaktima u SAD radilo se neko vrijeme. Očito je počelo davati plodove kolumnom u časopisu „National Interest“, a sada sebi - povezujući se s američkim jevrejskim organizacijama u trenucima kada je Izrael predmet snažne kritike – Mandić kupuje buduću reputaciju i zatvara „ideološke bokove“ - navodi sagovornik našeg lista. Dodaje da će te organizacije to znati da cijene, kao i „one koji su u najtežim trenucima bili uz njih i vratiće više- Sljedeći cilj mu je da kontaktima direktno prodre u samu američku administraciju, ako već i nije. A kada mu negdje oko izbora 2027. godine (a tada će on možda biti i u ulozi mandatara) neki od protivnika spomene Rusiju, ili „Državni udar“, on će samo pokazati svoje nove prijatelje i odmahnuti rukom. Njegovi birači mu to neće zamjeriti. Za njih će unutar zemlje imati stare poruke, SPC je uvijek tu za njega, a za dovršetak vanjske „legaliza-
- Tu je, naravno, savjetnica Mandića, Nina Ofner Bokan (predsjednica Jevrejske zajednice Crne Gore – prim.a.), čija je uloga vrlo, vrlo zanimljiva. Sve ovo treba promatrati i u kontekstu dogovora čelnika Republike Srpske Milorada Dodika sa SAD kojim je sebi kupio slobodu i spasio svoju ogromnu privatnu imovinu, kratkoročno smanjio pritisak na svoj entitet, a dugoročno nepovratno ranio i utopio entitet RS - zajedno sa Vučićem koji radi još snažniji zapadni zaokret, dobro znajući da mu je to jedini način da kupi nešto vremena i ostane u stranoj milosti s obzirom na studentska kretanja u zemlji. Rusija se nastavlja sramotiti u Ukrajini, a na Balkanu u ovom trenutku ostaje prisutna više u površnoj rusofiliji i antizapadnom grču masa, a sve manje u konkretnoj poluzi na terenu, kroz ljude i procese. Zapad je taj koji je za tzv. ove prostore uvijek bio ključan: i u dobrom, i u lošem - zaključuje Musić. Bojan ĐURIŠIĆ
Komentarišući protivljenje Kneževića izgradnji kolektora nadomak zetkog sela Botun, Musić kaže da je u pitanju „puno šire bojište“. - Na kraju se svodi na to hoće li Crna Gora u EU ući slobodna ili okovana, u kavezu. Saga s kolektorom jedan je u nizu primjera i priča vanjskog hranjenja unutrašnje nestabilnosti. Imate spoj legitimnog lokalnog nezadovoljstva i perfidnog mešetarenja izvana, domaćeg problema i stranog interesa, spoj organskog i vještačkog, podstaknutog. Primjer je to usporavanja evropskog puta, ali ne nužno i zaustavljanja istogakaže Musić. Dodaje da je primarni cilj „permanentno stvarati nestabilnost, haos, unositi razdor, pretvarati svako pitanje u trakavicu oko koje se ljudi mjesecima i godinama svađaju i mrze“. - Ono što treba shvatiti u odnosu SNS režima prema Crnoj Gori, kada je riječ o EU, jeste da im nije nužno prioritet potpuno zaustaviti evropski put Crne Gore. Usporiti ga svakako jeste, no prioritet svih prioriteta je promijeniti sadržaj Crne Gore. To mijenjanje sadržaja čak može biti i kompatibilno s ulaskom u EU (nije „ili-ili“) jer je bit toga nauma situacija u kojoj Crna Gora, ako i ulazi u EU, ulazi uništena iznutra, sa slabim, zakrvljenim i nepovjerljivim društvom, društveno „četnizirana“, ekonomski razvaljena, ulazi kao ljuštura i žetončić u nekoj vrsti podređenog (utješnog) položaja u široj i većoj kombinaciji vodećih evropskih država - dodaje Musić. Kada se, kako kaže, nekoj državi promijeni unutrašnji sadržaj, postaje nebitno čega je ona nominalno član. - Ulazak u EU tada je tek birokratski čin i ništa više, a članstvo je lijepo upakovano ropstvo i ništa više. To je najopasniji scenario i njega treba da budu svjesni svi koji žele dobro Crnoj Gori. Ponavljam: zaboravite stare 2D kategorije. Igra se danas igra na jednoj daleko perfidnijoj i, za Crnu Goru, kudikamo opasnijoj razini - zaključuje sagovornik Pobjede.
Zaključen spor po tužbi Fonda za zaštitu depozita protiv CKB
Nakon što je nad Atlas bankom otvoren stečaj, Fond za zaštitu depozita je u skladu sa Zakonom o zaštiti depozita obezbijedio isplatu garantovanih depozita do 50.000 eura preko četiri banke - Hipotekarne, NLB, Societe Generale i CKB. Prva sporna isplata bila je u maju 2019. godine u barskoj lijali CKB-a, a druga nakon dva mjeseca u hercegnovskoj
PODGORICA - Ishod spora, koji je pokrenuo Fond za zaštitu depozita (FZD) protiv Crnogorske komercijalne banke (CKB) tražeći odštetu zbog isplate ukupno 100.000 eura lažnim deponentima Atlas banke u filijalama u Baru i Herceg Novom, trebalo bi da bude poznat za mjesec.
Sutkinja Privrednog suda Itana Folić je odbila zahtjev CKB da se sprovede dodatno IT vještačenje tražeći da se pribavi izvorni kod i sve radne verzije aplikacije koja je korišćena prilikom razmjene podataka o deponentnima Atlas banke, ocjenjujući da bi to vodilo odugovlačenju postupka i zaključila glavnu raspravu. Ovim vještačenjem je trebalo da bude utvrđeno koje podatke o deponentnima je FZD
dostavio CKB i koje mjere je preduzeo da ne bi došlo do ovakvih situacija.
Iz CKB su tvrdili da su od podataka imali samo ime i prezime, kao i visinu iznosa koji se mora isplatiti, dok iz FZD da je bio naveden i datum rođenja deponenata. Tvrde da su nakon prvog slučaja neovlašćenog podizanja, obavijestili banku da prilikom isplate kontrolišu i taj podatak te smatraju da je izostala obična pažnja koja se očekuje od službenika banke kada je riječ o identifikaciji. Nakon što je nad Atlas bankom otvoren stečaj FZD je u skladu sa Zakonom o zaštiti depozita obezbijedio isplatu garantovanih depozita do 50.000 eura preko četiri banke - Hipotekarne, NLB, Societe Generale i CKB. Prva sporna isplata bila je u maju 2019.
godine u barskoj filijali CKB, a druga nakon dva mjeseca u hercegnovskoj. Da novac nije isplaćen pravoj osobi, saznalo se nakon što je pravi deponent podnio prigovor kojim osporava da je podigao novac. Ista situacija se u međuvremenu dogodila i u Hipotekarnoj banci, koja je ranije sa FZD potpisala vansudsko poravnanje.
Grafološkim vještačenjem Mile Kontić, nije moglo biti utvrđeno da li su službenici CKB postupali sa potrebnom pažnjom kada su isplatili po 50.000 eura dvojici, kako se ispostavilo, lažnih deponenata Altas banke, jer Kontić nije imala informaciju o njihovoj eventualnoj edukaciji o karakteristikama zaštite identifikacionih dokumenata. Ona je potvrdila da pasoši na ime Slađan Savić iz Srbije i Lovro Gasparac iz Hrvatske sa kojim je podignut novac nijesu autentični. U tužbi FZD ukazuju da službenicima banke nije bilo potrebno stručno znanje da bi provjerili sve strane pasoša te da su nakon prvog slučaja u Baru upozorili sve banke na obavezu upoređivanja brojeva, ali se nedugo nakon toga isto desilo i u Herceg Novom. Naknadnom provjerom je utvrđeno da perforirani broj pasoša nije isti na drugoj strani polikarbonatnog lista i na viza stranama. Zbog ponavljanja ove situacije, kako su ukazali u tužbi, postoji pojačana odgovornost banke imajući u vidu da je bila obaviještena o propustima u barskoj filijali uz napomenu o posebnoj pažnji prilikom identifikacije klijenata. Iz CKB su, kako tvrde, postupali sa propisanim nivoom pažnje i uvidom u pasoš i podatke koje su dobili od FZD utvrdili da je riječ o licima koja imaju pravo na novac. Ukazuju da se pažnja bankarskog službenika reguliše Zakonom o platnom prometu koji zahtijeva nivo uobičajene pažnje, tvrdeći da su u oba slučaja službenici tako i postupali, savjesno i sa propisanom pažnjom. Problematizovali su kakvom bazom podataka FZD raspolaže postavljajući pitanje da li su preduzeli sve mjere kako se ovakve situacije ne bi dešavale. M. Lk.
Direktor Agencije za civilno vazduhoplovstvo zadovoljan izvještajem EK
PODGORICA - Napredak Crne Gore u oblasti vazduhoplovstva, koji je prepoznat u izvještaju Evropske komisije (EK), potvrda je doprinosa Agencije za civilno vazduhoplovstvo (ACV) na usklađivanju sa evropskim propisima i stan-
dardima, saopštio je njen direktor Ivan Šćekić. Šćekić je kazao da je posebno značajno to što je taj napredak potkrijepljen rezultatima EASA standardizacione provjere od februara ove godine, koja je potvrdila dobar nivo primjene evropskih zahtjeva iz oblasti sigurnosti u domenu licen-
ciranja posade vazduhoplova. - Rezultati kontrole rada Agencije dodatno svjedoče o odgovornosti, profesionalizmu i posvećenosti ACV da dosljedno primjenjuje propise EU i najviše međunarodne standarde u vazduhoplovstvu. - rekao je Šćekić agenciji Mina-biznis. R. E.
Dok danas startuje akcija ograničavanja marži, najavljuju
Ranije u par navrata Vlada je pokušavala sa ovom akcijom, ali građani nijesu mogli da osjete bilo kakvo značajno rasterećenje kućnog budžeta. Više je to ličilo na blijedo PR sredstvo, kojim se želi prikazati da se nešto pokušava, ali to nije dalo rezultat - kazao je Mirza Krnić iz Pokreta Preokret
PODGORICA - I dok bi Vladina akcija „Limitirane cijene“ danas trebalo da stupi na snagu, potrošače već očekuje novo poskupljenje – ovog puta jaja. Član Udruženja proizvođača jaja Crne Gore Luka Jokić najavio je da će cijene ove osnovne namirnice porasti od 30 do 50 centi po školjci, što će dodatno opteretiti kućne budžete građana.
Član Pokreta Preokret ekonomista Mirza Krnić za Pobjedu ocjenjuje da su takvi trendovi pokazatelj da ekonomske reforme Evropa sad 1 i Evropa sad 2 pokazuju svoj puni potencijal – ali u negativnom smislu.
URUŠAVANJE
On upozorava da su mjere koje su predstavljane kao spas za standard građana dovele do inflacije, urušavanja zdravstvenog i penzionog sistema, dok ograničavanje cijena ne daje stvarne rezultate.
- Ekonomske reforme Evropa sad 1 i Evropa sad 2 ovih dana
doživljavaju svoj puni potencijal – u negativnom smislutvrdi Krnić. Kada ekonomiju države, kako ističe, doživljavate kao igračku i instrument za brzi politički profit, odnosno dolazak na vlast – onda nije iznenađenje kada se posljedice tih ekonomskih akrobacija brzo osjete.
- Povećanje zarada je u potpunosti obezvrijeđeno, a pritom smo dobili ubrzano urušavanje zdravstvenog sistema i penzionog fonda. I dalje imamo visoku inflaciju, čak 4,9 odsto u septembru ove godine. Iako nije bilo značajnih poskupljenja jaja u zadnjih par godina, ne treba zaboraviti da je tokom 2022. inflacija za kategoriju - mlijeko, sir, jaja- bilo skoro 50 odsto, što predstavlja ozbiljan poremećaj na tržištu i udar na potrošače. Kada se povećavaju cijene osnovnih namirnica, to povlači sa sobom i druge proizvode, pa prognoze po pitanju inflacije nijesu obećavajućekazao je Krnić.
Ovo povećanje, kako navodi, dešava se u jeku samopromocije Vlade programom „stop inflaciji“ kojom je predviđeno ograničavanje cijena pojedinih proizvoda.
ROBNE REZERVE - Ranije u par navrata Vlada je pokušavala sa ovom akcijom, ali građani nijesu mogli da osjete bilo kakvo značajno rasterećenje kućnog budžeta. Više je to ličilo na blijedo PR sredstvo, kojim se želi prikazati da se nešto pokušava, ali to nije dalo rezultat. Više puta smo predlagali uvođenje rob-
In acija u oktobru 4,8 odsto
Cijene proizvoda i usluga lične potrošnje, mjerene indeksom potrošačkih cijena, u oktobru su, u odnosu na isti mjesec prošle godine, u prosjeku bile više 4,8 odsto, pokazuju podaci Monstata.
Potrošačke cijene u oktobru su u odnosu na septembar u prosjeku niže 0,2 odsto. Prema podacima Monstata najveći uticaj na negativnu mjesečnu stopu inflacije imalo je pad cijena u grupama - usluge smještaja, voće, mlijeko, sir i jaja i vazdušni prevoz putnika. Potrošačke cijene u periodu od januara do oktobra, u poređenju sa istim periodom prošle godine, u prosjeku su više 3,9 odsto.
nih rezervi, koje mogu biti efikasan mehanizam za kontrolu cijena, uz uvezivanje sa domaćim proizvođačima, fokus na rast domaće proizvodnje i promovisanje preduzetništva, kao i kontrolu uvozničkih lobija i dogovornog nastupanja krupnog kapitala, tj. stvaranja monopola i oligopola rekao je – Krnić.
On je podsjetio da je premijer Milojko Spajić najavljivao više puta robne rezerve.
- Na stranu to što je pokušao obesmisliti ideju sa pričom o dostavi namirnica na kućnu adresu, ali činjenica je da nije ispunjeno obećanje i da su građani pod ogromnim pritiskom poskupljenja - ističe Krnić.
Sve to, prema njegovim riječima, posljedica je činjenice da nije pokrenuta proizvodnja koja bi apsorbovala dodatan novac u sistemu, već je povećana potrošnja.
RJEŠENJE
- Sljedstveno tome, kada imate više novca a nemate dodatan proizvod, rastu cijene onih postojećih. Rješenje je pokrenuti proizvodnju i stimulisati preduzetništvo. Bez toga, vrtjećemo se neprestano, nekad sporije a nekad brže, u inflatornom krugu - zaključuje Krnić.
Podsjećamo da je Vlada nedavno usvojila Odluku o privremenim mjerama za ograničavanje cijena proizvoda od posebnog značaja za život i zdravlje ljudi – Limiti-
rane cijene, kojom se uvode privremene kontrole cijena osnovnih životnih namirnica i higijenskih proizvoda. Odluka, koja stupa na snagu osmog dana objavljivanja u Službenom listu Crne Gore, primjenjivaće se do 31. marta 2026. godine. Iz akcije su izuzeti voće i povrće, jer su se proizvođači tih proizvoda žalili da su u prethodnim akcijama bili najviše na udaru i da im je bilo ugroženo poslovanje. Odlukom su obuhvaćene osnovne životne namirnice i higijenski proizvodi koji se smatraju ključnim za standard građana. Među njima su: pšenično brašno tip 400 i tip 500, šećer, jestivo suncokretovo ulje, kuhinjska so, svježe kravlje mlijeko, bijeli sir, jogurt, kisjela pavlaka, UHT mlijeko (2,8 odsto masti), pile svježe, svinjski vrat bez kostiju, juneća rebra, bijela riža, tjestenina, čajna kobasica, stiješnjena piletina posebna, ljuska piletina goveđa čajna, viršle, tunjevina u komadićima, sardina u ulju, paštete, mesni narezak, marmelada, goveđi gulaš, sok sirup, krompir, bijeli kupus, keks petit beurre, jabukovo sirće i krem za mazanje od kakaoa i lješnika. Higijenski i kućni proizvodi: dječji sapun, pelene (ekonom), šamponi i kupka za bebe, voćne kašice, šamponi i kupke za odrasle, paste za zube, troslojni toalet papir, deterdžent za veš i posuđe, higijenski ulošci, pjena za brijanje i jednokratni brijači za muškarce i žene.
Cijene proizvoda od posebnog značaja ograničavaju se utvrđivanjem maksimalne visine marže u trgovini na veliko i malo. Marža u trgovini na veliko iznosi najviše pet odsto, a u trgovini na malo najviše sedam odsto.
Za jednu grupu proizvoda predviđeno je ograničenje marže do 15 odsto u trgovini na veliko i malo. Odluka se ne odnosi na male trgovce čiji prodajni objekti ne prelaze ukupnu površinu od 600 kvadratnih metara.
Kako je saopšteno iz Vlade, cilj ovih privremenih mjera jeste zaštita životnog standarda građana u uslovima povećanih troškova života i inflatornih pritisaka, uz istovremeno očuvanje stabilnosti tržišta i sprečavanje neosnovanog rasta cijena osnovnih proizvoda. N. KOVAČEVIĆ
PODGORICA - Nakon uspješno završenih remontnih radova krajem jula, postrojenje asfaltne baze u Bušnjima ponovo je pokrenulo proizvodnju, saopšteno je iz Rudnika uglja Pljevlja. Navedeno je da je ovim projektom Rudnik uglja Pljevlja (RUP) dodatno osnažio svoju građevinsku grupu i potvrdio opredjeljenje da pravednu tranziciju sjevera Crne Gore vidi kao razvojnu šansu.
- Po preuzimanju, zaposleni RJ Održavanja RUP-a uradili su odličan posao remonta kompletnog postrojenja, nakon čega smo krenuli u probni rad. Do sada smo proizveli nekih 820 tona asfalta. Sljedeće godine očekujemo da radimo u punom kapacitetu - istakao je izvršni direktor RUP-a Nemanja Laković
On je naglasio da će asfaltna baza u Bušnjima biti važan dodatak građevinskoj grupi RUP-a, koja već realizuje projekte za Eko fond, Opštinu Pljevlja i druge investitore. - U Pljevljima ćemo imati postrojenje na koje možemo da računamo sa brzom isporukom i kvalitetnim asfaltom. RUP je, u okviru strateškog razvoja, obezbijedio i koncesiju na kamenolom „Rajčevo
brdo“, čime je obezbijeđeno stabilno snabdijevanje sirovinama i zatvoren kompletan proces proizvodnje. Time je omogućeno otvaranje dodatnih realnih radnih mjesta, brža realizacija projekata i veća konkurentnost kompanije na tržištu - dodao je Laković. Nakon preuzimanja baze, RUP je formirao remontnu ekipu koja je, u saradnji sa proizvođačem opreme, izvršila detaljnu defektažu i modernizaciju postrojenja.
Upravnik RJ Održavanje Dragan Vraneš objasnio je da je uveden novi SCADA sistem i potpuno automatski proces upravljanja, čime je znatno unaprijeđena efikasnost i preciznost proizvodnje. - Po završenom remontu asfaltna baza je sada u punom kapacitetu i može bez problema da proizvodi nominalnu količinu asfalta za koju je projektovana. Trenutno radimo na 95 odsto projektovanog kapaciteta, što je zadovoljavajuće za potrebe
grada. Ukoliko se ukaže potreba, planirano je proširenje kapaciteta - rekao je Vraneš. Postrojenje za proizvodnju asfalta sada ima kapacitet od 35 tona asfalta na sat, dok se realna godišnja proizvodnja, u zavisnosti od vremenskih uslova i građevinske sezone, kreće između 20.000 i 25.000 tona. RUP je krajem prošle godine zakupio asfaltnu bazu od firme „Vektra Jakić“ u stečaju. S. P.
Apelacioni sud odložio odlučivanje o zakonitosti aktiviranja garancije Plava hydro power
PODGORICA – Vijeće
sudija Apelacionog suda Danijele Vukčević, Zorice Milanović i Srđana Vujovića donijelo je odluku da obustavi drugostepeni postupak po žalbi kompanije Plava hydro power (PHP) u vlasništvu američkog biznismena kosovskog porijekla Florina Krasnićija na prvostepenu presudu kojom je odbijen njihov zahtjev da ih država obešteti sa 250.000 eura koje je naplatila aktiviranjem garancije iz ugovora o koncesiji za malu hidroelektranu (mHE) na Đuričkoj rijeci.
Sudije su bile stava da se prije odlučivanja o ovom pitanju, mora sačekati pravosnažna presuda u ranije pokrenutom postupku koji PHP vodi protiv države tražeći utvrđenje da je ugovor o koncesiji za ovu mHE raskinut te višemilionski iznos za naknadu stvarne štete i izmakle dobiti.
O ovom pitanju Privredni sud je odlučivao dva puta, prvi put je tužba protiv države usvoje-
na, a drugi put odbijena. Prvostepeni sud je u oba navrata odbio tužbu u dijelu kojim je od NLB banke tražena naknada štete od 44. 700 eura zbog nezakonitog zadržavanja založenog iznosa. Ocijenjeno je da je banka postupila u skladu sa garancijom koja je sadržala klauzulu „bez prigovora“ i „na prvi poziv“, što je i potvrdio Apelacioni sud. - U parničnom predmetu o raskidu ugovora raspravlja se o pitanjima urednog izvršavanja obaveza iz ugovora o koncesiji, kao i razlozima koji su doveli do raskida tog ugovora, te koja je od ugovornih strana kriva za raskid, tako da se po ocjeni ovog suda u suštini raspravlja i o opravdanosti prigovora koje je tužilac imao prema prvotuženoj (državi) da aktivira predmetnu garanciju koja je nesporno izdata kao sredstvo obezbjeđenja ugovora i obaveze za plaćanje ugovorne kazne po tom ugovoru. Zbog toga je odluka u navedenoj parnici prethodno pitanje za odluku u ovom sporu, pa je ovaj sud
našao da je potrebno odrediti prekid predmetnog drugostepenog postupka – stav je vijeća Apelacionog suda. Sudovi su kao neosnovane odbili navode PHP da je naplata garancije uslijedila 27 mjeseci nakon isteka roka važenja, imajući u vidu da je NLB po zahtjevu države u više navrata odlagala naplatu. - NLB banka je kao garant bila dužna da svoju obavezu ispuni čim je korisnik garancije podnio zahtjev, jer se na to obavezala izdavanjem bankarske garancije kojom je zasnovana samostalna obaveza između drugotužene - garanta i korisnika garancije, a da je eventualno uskratila isplatu,
to bi učinila na sopstveni rizik, a ne na rizik nalogodavca. Zbog svega nalazi da nema protivpravnosti u postupanju drugotužene a samim tim ni odgovornosti da tužiocu naknadi materijalnu štetu koju traži – stav je oba suda. U postupku o raskidu ugovora koji se vodi kod sudije Privrednog suda Vladimira Bulatovića, finansijski vještak je utvrdio da je PHP, zajedno sa kompanijom Triangle, u projekat mHE uložio 1,5 miliona eura, kao i da bi, da je investicija realizovana, ostvarila profit od 21,5 miliona eura nakon 27 godina koliko je bilo predviđeno da traje ugovor o koncesiji. M. Lk.
IN MEMORIAM: Jovaš Stanišić
Tiho i u medijima malo zapaženo prošla je vijest da nas je 6. oktobra napustio Jovaš Stanišić, dugogodišnji novinar Pobjede. I pjesnik, svakako. Usudio sam se da ja koji ga, ipak, od drugih manje poznajem, ponudim par redaka za Jovaša. U ovo današnje vrijeme mnogi, pa i iz svijeta novinarstva, nezasluženo odlaze bez pomena. O Jovašu je, doduše, lijepu riječ, kako samo on to zna, a sve po istini, iznio Dragan Đurović, na ispraćaju na Čepurcima. I tom prilikom i u Vinićima, gdje je sahranjen, prisustvo većeg broja ljudi potvrda je Jovaševih vrlina.
Jovaš je, kao rijetko ko, bio tih, nenametljiv, gotovo nečujan i nevidljiv, iako je bio stasit i moglo mu je, i izgledom, i od kuće, doći da bude energičan, i glasom, i ukupnim ponašanjem.
Ne, Jovaš nije bio galamdžija, ni grlati hvalisavac, ni od onih koji bi svoj fizički izgled na bilo koji način koristili da bi se nametnuli. Njegova snaga bila je u njegovim riječima, u ophođenju sa ljudima, u odmjerenosti, karakterističnoj za smjerne i mudre ljude. I u novinarstvu je bio takav.
A Jovaš je prije nego što se latio pisaće mašine, nosio školski dnevnik. Bio je nastavnik, u Lijevoj Rijeci, Rovcima, kratak period u Bosni , pošto je prije toga završio Pedagošku akademiju u Nikšiću. I svuda su ga ljudi zapamtili, ne samo po stasitosti, već i po manirima crnogorski tradicionalno vaspitanog momka i časnom radu i ponašanju. U Bosni, gdje je radio, Jovaš je pokazao karakter najboljeg Crnogorca kakvog su u tim krajevima samo zamišljali.
Takav je Jovaš bio svuda. Ali u Crnoj Gori je, na početku radne karijere, bio Crnogorac i više nego što je tada politički bilo dopušteno. Kao nastavnik, na svoj način, gotovo ilegal-
Ljekarska komora reagovala na slučaj uhapšenog ginekologa, Klinički oklijevali da uzmu bris, klinika u kojoj se to navodno dogodilo se ne oglašava
no, upućivao je djecu na crnogorstvo. Indirektno, a, bogami, i direktno, stavljao im do znanja da govore crnogorskim jezikom. Stizale su dojave o tome i u Opštinski komitet. Zvali su ga i na razgovore. Jovaš je „crnogorsko pitanje“ postavljao i na Akademiji u Nikšiću, u razgovorima sa nekim profesorima. Iz JNA, kad je služio vojsku, slao je pitanja redakciji Pobjede - kada će list početi da izlazi dnevno i zašto Crna Gora nema svoje novine kao i drugi u Jugoslaviji.
U redakciji Pobjede najčešće je pisao o aktivnosti Sindikata, a radničkim pravima se bavio još u Fabrici „Radoje Dakić“, gdje je bio urednik fabričkog lista. Jovaš i u novinarstvu kao da je imao neku ljudsku potrebu da bude što bliži običnom čovjeku. I kao novinar imao je jasan stav, odlučan, ali je i najoštrije ocjene saopštavao mekom riječju.
Politički, Jovaš je djelovao i u vrijeme mobilizacije rezervista uoči napada JNA na Dubrovnik. Imao je, kao rezervni oficir, svoju jedinicu. I ljudi su ga poštovali. A Jovaš je sa vojnicima ,,radio“ da ne idu u rat. Donosio im je Monitor koji je štampan u Pobjedi. Jovaš je išao u Pobjedu i iz štamparije uzimao primjerke Monitora, onog Monitora koji, kao probni, nijesu išli u prodaju.
Jovaš Stanišić se, kao dijete, radovao svakom političkom i drugom usponu Crne Gore. A posljednjih godina, takoreći, crkavao zbog pokušaja da se Crna Gora desuverenizuje, da se rasturi kao država. On je bio jedan od onih koji se ne prse crnogorstvom i koji ne viču ,,volim Crnu Goru“ i ,, Živjela Crna Gora“. Ali, Jovaš je istinski, nesebično, bez ikakvog ličnog interesa, bez ikakvih privilegija, Crnu Goru volio i nosio i u srcu i u mislima. I umro je sa strahom što će biti sa Crnom Gorom. ilija despOtOvić
PODGORICA – Ginekolog koji je osumnjičen za nedozvoljene polne radnje nad pacijentkinjom prilikom pregleda je prekjuče pušten da se brani sa slobode. Taj slučaj je prijavila pacijentkinja, uz podršku NVO Prima, koja je u Upravi policije ispričala da je P. J. neprikladno dodirivao nakon što je nad njom završio ginekološki pregled u jednoj privatnoj zdravstvenoj ustanovi u Podgorici. Ginekolog je tada uhapšen i u ODT Podgorica su odlučili da ga puste da se brani sa slobode. Tužilac je naredio da se uradi pregled, koji su uz oklijevanje, kako tvrdi NVO Prima, obavili ljekari KCCG u Podgorici.
- Naime, od tri dežurna ginekologa, koji su po protokolu prisutni kod prijave seksualnog nasilja, dvojica su odbijala da postupe po nalogu tužioca – tvrde iz ove NVO. Kako kažu, policijski inspektor koji je bio u pratnji djevojke je imao profesionalan odnos i tražio je od ljekara pismenu izjavu.
- Tek nakon što je od ginekologa tražio da daju pismenu izjavu da neće da urade bris i razloge za to, ginekolozi KCCG su postupili po nalogu državnog tužioca – tvrde iz NVO Prima.
Oštar demant KCCG
Iz Kliničkog centra Crne Gore je Pobjedi sinoć rečeno da najoštrije demantuju navode NVO Prima. Pojasnili su da je pacijentkinju primio i pregledao mlađi ginekolog u interventnoj ambulanti i da su mu se u kratkom roku pridružila još dvojica starijih kolega koji su obavili pregled. Jedini razlog zašto su ljekari tražili dodatno pojašnjenje je izjava pacijentkinje da nije bilo seksualnog kontakta. Nakon pojašnjenja od službenog lica koje je bilo sa pacijentkinjom u pratnji, da se radi o uzimanju biološkog materijala, ljekari su uzeli bris, obavili pregled i otpustili pacijentkinju. Cijeli pregled je trajao 40 minuta. Iz KCCG ističu da ljekari ni u
jednom momentu nijesu odbili da obave pregled. U prijavi, koju je objavila NVO Prima na društvenim mrežama je navedeno da ju je P. J. poljubio u vulvu, pa u vrat. Zbog toga je naloženo uzimanje biološkog brisa. U javnosti se spekuliše u kojoj je privatnoj ordinaciji došlo do neprimjerenog odnosa ljekara prema pacijentkinji, ali niko dosad nije tražio njihovu odgovornost, niti je zvanično saopšteno ime te ustanove. Prijavom je zasad obuhvaćen samo ljekar, menadžment te klinike se nije oglasio u javnosti ni na koji način, a kritike su i dalje upućene samo javnom zdravstvu. Privatna klinika je, kao i javna dužna da sprovede internu proceduru kvaliteta kontrole zdravstvnih usluga, te da ispita ovaj slučaj i obavijesti javnost.
najGrublje Kršenje Povodom ovog slučaja koji je uznemirio javnost, juče se oglasila Komisija za etička pitanja i deontologiju Ljekarske komore Crne Gore koja je takođe primila prijavu pacijentkinje. Kako je slučaj pred ODT, Komisija poštuje prezumpciju nevinosti. Međutim, imajući u vidu težinu iznesenih navoda, Komisija smatra da je neophodno pravovremeno i principijelno reagovati iz sfere profesionalne etike i deontologije.
- Ukoliko nadležne institucije utvrde tačnost navoda, opisano postupanje predstavljalo bi jedno od najgrubljih kršenja medicinske etike, prava pacijenata i međunarodnih profesionalnih i standarda ljudskih prava – poručili su iz Komisije. detalji slučaja NVO Prima je juče saopštila detalje ovog slučaja. Kazali su da im se 11. novembra javila djevojka od 25 godina koju je prethodne večeri na neprimjeren i neprofesionalan način, kršeći etički kodeks ljekara i Hipokratovu zakletvu, napao ginekolog u privatnoj bolnici.
U javnosti se spekuliše u kojoj je privatnoj ordinaciji došlo do neprimjerenog odnosa ljekara prema pacijentkinji, ali niko dosad nije tražio njihovu odgovornost, niti je zvanično saopšteno ime te ustanove
Iz KCCG je Pobjedi rečeno da je jedini razlog zašto su ljekari tražili dodatno pojašnjenje izjava pacijentkinje da nije bilo seksualnog kontakta. Nakon pojašnjenja od službenog lica koje je bilo sa pacijentkinjom u pratnji, da se radi o uzimanju biološkog materijala, ljekari su uzeli bris, obavili pregled i otpustili pacijentkinju. Cijeli pregled je, kažu, trajao 40 minuta. Iz KCCG ističu da ljekari ni u jednom momentu nijesu odbili da obave pregled
- Odmah nakon što nam je ispričala detalje seksualnog uznemiravanja od ginekologa, zajedno smo otišle u Centar bezbjednosti Podgorica i prijavile slučaj inspektoru za krvne i seksualne delikte – pojašnjavaju iz NVO Prima. Kažu da je postupajući inspektor imao veoma profesionalan i stručan pristup, što je veoma važno za osjećanje sigurnosti žrtve i njeno povjerenje u institucije sistema.
Naglašavaju da je seksualno nasilje, samo po sebi, težak udar na osjećaj sigurnosti, mentalni i fizički integritet osobe koja ga je preživjela i zato je od izuzetne važnosti da se ono ne produbljuje i ne produžava institucionalnim nasiljem nad žrtvom.
Ističu da je postupanje službenika CB Podgorica primjer ka-
ko treba postupati u ovakvim slučajevima, što sigurno može pomoći osobama sa iskustvom seksualnog nasilja da isto prijave.
nedOpustivO pOnašanje
Iz Komisije za etička pitanja i deontologiju Ljekarske komore kažu da se prema navodima iz dokumentacije, zaključuje da je pacijentkinja doživjela neželjeni fizički kontakt seksualne prirode, verbalne komentare i ponašanje koje je takvo da je moglo izazvati osjećaj straha, zbunjenosti i poniženosti u trenutku kada je bila potpuno izložena, ranjiva i u odnosu zavisnom od ljekara. S obzirom na prirodu ginekološkog pregleda, kako navode, ključno je strogo poštovanje granica, svrhe svakog ljekar-
Klinički centar demantuje navode NVO Prima da su ljekari oglašava
skog postupanja i informisanog pristanka.
- Svako fizičko postupanje izvan medicinski opravdane radnje i bez eksplicitnog informisanog pristanka izlazi iz okvira zakonitog i etički dopuštenog postupanja – kažu ljekari.
Iz te komisije su poručili da je svaki oblik seksualnog nasilja, seksualnog uznemiravanja ili seksualizovanog ponašanja prema pacijentima apsolutno nedopustiv. Ističu da najoštrije osuđuju svaki oblik rodno zasnovanog nasilja, posebno u kontekstu ginekoloških pregleda, kao i da insistiraju na nultoj toleranciji na zloupotrebu profesionalne moći.
PrezumPcija nevinosti i najoštrija osuda
Naglašavaju da poštuju prezumpciju nevinosti, ali da su ovakvi navodi, ako se dokažu, za najstrožu osudu.
Komisija razmatra prijavu ovog slučaja koja se odnosi na potencijalnu povredu Kodeksa medicinske etike i deontologije, a po procjeni, mišljenje će dostaviti nadležnom organu komore.
Poručili su da garantuju da će preduzeti sve mjere u cilju zaštite prava pacijenata i integriteta medicinske profesije.
Naglašavaju da je u kontekstu ginekološkog pregleda, gdje su pacijentkinje pretežno že-
Iz Komisije su poručili ukoliko nadležne institucije utvrde tačnost navoda, opisano postupanje predstavljalo bi jedno od najgrubljih kršenja medicinske etike, prava pacijenata i međunarodnih profesionalnih i standarda ljudskih prava
ne, svaki neželjeni dodir seksualne prirode predstavlja ne samo kršenje etičkih normi, kršenje zakona i potencijalno krivično djelo, već predstavlja i rodno zasnovano narušavanje dostojanstva, autonomije i sigurnosti, što je u direktnoj koliziji sa obavezama iz nacionalnih i međunarodnih etičkih i profesionalnih kodeksa i standarda.
- Svaki oblik seksualizovanog ponašanja u situacijama ginekoloških pregleda, predstavlja posebno težak oblik nasilja nad ženama, jer se oslanja na asimetriju moći, zloupotrebu profesije i ranjiv položaj pacijentkinje. Zloupotreba moći u takvom prostoru može ostaviti dugotrajne posljedice po mentalno zdravlje, dovesti do nepovjerenja u zdravstveni sistem i izbjegavanja zdravstvene zaštite. Komisija naglašava da zdravstvene ustanove moraju biti apsolutno bezbjedna sredina za sve pacijente, a naročito pacijentkinje, a svaki ljekar osoba od nepokolebljivog stručnog i etičkog integriteta – ističu ljekari.
KodeKs se mora Poštovati
Podsjećaju da Kodeks medicinske etike i deontologije
Ljekarske komore Crne Gore jasno propisuje da je ljekar dužan da poštuje prava, slobode, autonomiju i ljudsko dostojanstvo svakog pacijenta. - Ljekar je dužan i da svim sposobnostima čuva ugled i dostojanstvo profesije, kao i plemenitu tradiciju ljekarskog poziva, održavajući visoke standarde stručnog rada i etičnog ponašanja prema pacijentu. Dodatno, kodeksom se
Navike u ishrani, fizička neaktivnost, gojaznost i stres uzrokuju da sve više ljudi dobija dijagnozu dijabetesa
zabranjuje svaka zloupotreba ljekarskog zanimanja, nalaže da se odluke ljekara moraju zasnivati isključivo na postupcima koji olakšavaju trpljenje i ostvaruju zdravlje, poštujući pri tom prava, slobode, autonomiju i dostojanstvo svakog pacijenta, te da profesionalni odnos ljekara prema pacijentu ne smije biti uslovljen bilo kojim neetičkim razlogom –ističu iz komisije. Odredbe Etičkog kodeksa obavezujuće su za sve članove Komore, a za povrede odredbi Etičkog kodeksa predviđena je disciplinska odgovornost, uključujući i najstrože mjere. Zakon o pravima pacijenata takođe garantuje poštovanje ljudskog dostojanstva, fizičkog i psihičkog integriteta pacijenta i zaštita tih prava, pravo na sigurnost u toku medicinskih procedura, kao i pravo pacijenta da slobodno odlučuje o svemu što se tiče njegovog ili njenog života i zdravlja.
- Postupanje bez medicinske svrhe i bez pristanka, u intimnom kontekstu pregleda, predstavlja direktno kršenje ovih normi – poručili su iz komisije.
I Krivični zakonik Crne Gore propisuje kažnjivost djela protiv polnih sloboda, u smislu nedozvoljenih polnih radnji, kao i seksualnog uznemiravanja, te posebno naglašava nedopustivost zloupotrebe svog položaja u ovom kontekstu u odnosu podređenosti ili zavisnosti, kakvim se može percipirati i odnos ljekara i pacijenta.
Postoje i brojni međunarodni dokumenti, propisi i kodeksi koji obavezuju ljekare da se moraju pridržavati odgovarajućih profesionalnih granica, te naglašavaju da se ljekar nikada ne smije upustiti u zlostavljajuće, zloupotrebljavajuće i druge neprikladne odnose ili ponašanje sa pacijentom i ne smije se upuštati u seksualni odnos sa trenutnim pacijentom.
sigurnost Pacijenta od najvećeg značaja
Ministarstvo zdravlja se oglasilo nakon informacije da je uhapšen ginekolog P. J. Rekli su da taj resor u potpunosti poštuje nadležnosti policijskih i tužilačkih organa i da očekuje da će se sve okolnosti događaja detaljno ispitati u skladu sa zakonom i profesionalnim standardima.
- Bez prejudiciranja bilo čije odgovornosti, Ministarstvo podsjeća da su sigurnost pacijenata, profesionalno i etičko postupanje zdravstvenih radnika, kao i očuvanje povjerenja u zdravstveni sistem, od najvećeg značaja. Zdravstveni radnici su dužni da poziv obavljaju u duhu Hipokratove zakletve, uz najviši stepen poštovanja dostojanstva, integriteta i prava svakog pacijenta - saopšteno je iz resora kojim rukovodi ministar dr Vojislav Šimun j. martinović
Starijih od 20 godina sa ovom dijagnozom ima 50.000. Tokom prošle godine prvi put dijagnoza dijabetesa postavljena kod 3.312 osoba. Podaci Registra ukazuju da se i dalje bilježi rast oboljelih među mladima, posebno u uzrastu od 14 do 19 godina
PODGORICA – U Crnoj
Gori je sve više pacijenata oboljelih od dijabetesa, a spada i u zemlje sa visokom zastupljenošću i sa jasnom tendencijom daljeg porasta.
Eksperti upozoravaju da su porodične i kulturološke navike u ishrani, nedovoljna fizička aktivnost i sve intenzivniji svakodnevni stres, posebno u urbanim sredinama, ključni faktori rizika koji doprinose nastanku poremećaja metabolizma glukoze i porastu obolijevanja od dijabetesa tipa 2. Kako su naveli iz IJZ, procjene Međunarodne dijabetološke federacije ukazuju da oko 21.600 odraslih osoba u Crnoj Gori živi sa nedijagnostikovanom šećernom bolešću, dok 50.000 građana starijih od 20 godina ima dijabetes, što predstavlja nacionalnu prevalencu od približno 10,7 odsto. - Dugoročne projekcije ukazuju da bi prevalenca mogla da premaši 14 odsto do 2045. godine, ukoliko se trendovi ne promijene - naglašavaju iz IJZCG.
Registar šećerne bolesti, koji funkcioniše od 2013. godine i zasniva se na prijavama ljekara koji postavljaju dijagnozu, Crna Gora raspolaže stabilnom bazom podataka - više od 30.000 pacijenata.
Crna Gora se, kao i većina savremenih društava, suočava sa starenjem stanovništva, porastom prekomjerne tjelesne težine i ubrzanom urbanizacijom, što dodatno povećava rizik za razvoj predijabetesa, dijabetesa i gestacijskog dijabetesa.
Podaci Registra ukazuju da se i dalje bilježi rast oboljelih među mladima, posebno u uzrastu od 14 do 19 godina, dok broj djece mlađe od 14 godina ostaje visok, ali stabilan.
Iz IJZCG ističu da, iako kod mladih i dalje dominira dijabetes tipa 1, sve češće se registruje i dijabetes tipa 2, što je u skladu sa porastom gojaznosti u dječjoj i adolescentskoj populaciji. Kod odraslih, dijabetes tipa 2 ostaje najzastupljeniji oblik.
- Podaci pokazuju da oko 80 odsto oboljelih ima povećanu tjelesnu masu, dok je 40 odsto fizički neaktivno, što dodatno naglašava važnost
I odrasli pacijenti se nadaju savremenim metodama
preventivnih aktivnosti i promjena životnog stila – ukazali su iz IJZCG. Prema podacima domova zdravlja za prošlu godinu, u sistemu primarne zdravstvene zaštite liječeno je ukupno 28.104 osoba oboljelih od dijabetesa, od čega 2.281 osoba sa dijabetesom tipa 1, 25.716 sa dijabetesom tipa 2 i drugim oblicima bolesti i 107 trudnica sa gestacijskim dijabetesom. Tokom prošle godine prvi put dijagnoza dijabetesa postavljena je kod 3.312 osoba. Eksperti upozoravaju da s obzirom na obim i dinamiku javno zdravstvenog opterećenja, promjena načina životnog stila predstavlja najmoćniji alat u prevenciji dijabetesa tipa 2. - Jačanje i revitalizacija postojećih preventivnih savjetovališta u domovima zdravlja, kroz multidisciplinarne timove ljekara, medicinskih sestara, nutricionista, psihologa i fizioterapeuta, omogućilo bi efikasnije sprovođenje mjera usmjerenih na ukupnu populaciju – smatraju iz IJZ. Dijabetes je, kako su istakli, moguće spriječiti, odložiti ili držati pod kontrolom, te se zbog toga mora ulagati u prevenciju.
A pacijenti koji već imaju dijabetes traže da im bude dostupna savremena terapija, ali i kontinuirana edukacija o modernim pristupima liječenju svim osobama sa dijabetesom tip 1.
NVO Dijabetes DOB je udruženje odraslih osoba sa dija-
betesom tip 1. Kažu da je svakodnevni život odrasle osobe i dalje izuzetno zahtjevan ukoliko se oslanja samo na tradicionalne metode poput kapilarnog mjerenja i insulinskih penova.
Pojašnjavaju da pacijenti bez senzora godišnje urade prosječno 2.190 uboda radi mjerenja glikemije i 1.460 uboda zbog davanja insulina, što predstavlja značajan fizički i psihološki teret, ali i povećava rizik od neadekvatnih vrijednosti šećera u krvi i komplikacija.
Zahvaljujući njihovoj peticiji „Pravo na senzor – pravo na život“ izmijenjen je pravilnik o medicinskim pomagalima, čime je korisnicima insulinskih pumpi omogućeno pravo na senzore.
- Ovo je važan korak naprijed, ali borba se nastavlja – jer vjerujemo da svaka osoba sa dijabetesom tip 1 u Crnoj Gori treba da ima pravo na senzor, bez izuzetka i diskriminacije – poručili su oni.
Iz NVO Dijabetes DOB su najavili prvi edukativni kamp u Crnoj Gori posvećen učenju metode brojanja ugljenih hidrata i primjeni savremene dijabetes tehnologije, koji će trajati tri dana i okupiti 20 učesnika, a koji će imati stalnu podršku ljekara, nutricioniste, medicinske sestre i mentora. - Pravo na adekvatno liječenje, moderne tehnologije i edukaciju nije privilegija, već osnovno ljudsko pravo – istakli su oni. j.m.
Roditelji djece koja su oboljela od cistične fibroze zabrinuti zbog dešavanja u zdravstvu i činjenicama da fali novca za ljekove
PODGORICA – Roditelji djece i odraslih koji imaju cističnu fibrozu su veoma zabrinuti nakon što je bivši direktor Fonda za zdravstveno osiguranje dr Vuk Kadić nedavno saopštio da će nedostajati sredstava za ljekove, ukoliko se ne uradi rebalans budžeta. Udruženje za pomoć i podršku osobama sa cističnom fibrozom Crne Gore uputilo je otvoreno pismo Vladi Crne Gore, Ministarstvu zdravlja, Ministarstvu finansija i svim nadležnim institucijama u kojem govore o dubokoj uznemirenosti i strahu za djecu. - Naša djeca svakodnevno koriste ljekove ,,kaftrio“ i ,,kalydeco“, koji im omogućavaju normalnije disanje, bolji kvalitet života i sprečavaju pogoršanje bolesti. Svaki prekid u terapiji može imati katastrofalne i nepovratne posljedice po njihovo zdravlje i život – kazali su ovi roditelji u apelu nadležnima. Zbog toga, kako navode, zahtijevaju od Vlade Crne Gore, Ministarstva zdravlja i Ministarstva finansija da se hitno i jasno oglase povodom ove izjave i da javno garantuju kontinuitet nabavke ljekova za sve pacijente oboljele od cistične fibroze u Crnoj Gori.
- Svako eventualno ugrožavanje dostupnosti ovih ljekova značilo bi direktno ugrožavanje života naše djece. Očekujemo odgovornost, razumijevanje i hitnu reakciju nadležnih institucija – poručili su oni. Dodaju i da se nadaju da će država pokazati humanost i posvećenost najosjetljivijim građanima – našoj djeci. Vladislav Vujković, predsjednik Udruženja za pomoć i podršku oboljelima od cistične fibroze je kazao sinoć Pobjedi da ih je uznemirio medisjki nastup bivšeg direktora FZO koji je objašnjavao da će, ukoliko ne bude rebalansa, 1. decembra doći do stopiranja isporuke ljekova zbog neplaćanja.
PODGORICA - SUBNOR i antifašisti Crne Gore osuđuju sve pokušaje revidiranja istorije i falsifikovanja istorijskih činjenica, i iznova pozivaju nadležne institucije na dosljednu primjenu zakona i propisa, s ciljem zaštite integriteta države i sigurnosti građana.
Na pitanje da li je problem ako dijete ne primi terapiju jednog dana, Vujković pojašnjava da nije, jer se dešava ako dijete ima neki virus ili je bolesno svakako je preskoči. Ipak, ukoliko se lijek ne uzima duže od par dana, bolest može da se vrati kao da nikada nije liječena. Kaže i da su djeca „preporođena“ od kada piju ovaj lijek, da im je dobar kapacitet pluća, te da su im nalazi odlični
Ipak, on je zahvalio Ministarstvu zdravlja, na kontinuiranoj saradnji, ali i na umirujućim obećanjima. Kazao je da su ih iz resora kojim rukovodi dr Vojislav Šimun kontaktirali nakon saopštenja i da su im rekli da ne brinuo, da će kontinuitet liječenja biti obezbijeđen. Vujković je Pobjedi kazao da se i u dosadašnjem periodu, od kada djeca koriste lijek od 2023. godine, u nekoliko navrata dešavalo da pojedini pacijenti ne dobiju lijek tačno na vrijeme, pa se onda između sebe pomažu po nekoliko dana. Na pitanje koji je bio razlog nestašica, Vujković kaže da su im u Montefarmu objašnjavali da ili Farmegra, koja uvozi ljekove kasni iz tehničkih razloga, ili da nekad nema dovoljno novca pa kasni uplata Montefarma Farmegri... - Dešavalo se nekoliko puta dosad da se „krpimo“, ali smo u strahu da zbog nedostatka novca to bude na duži period, š to bi bilo kata -
strofalno – rekao je Vujković. Pojasnio je proceduru za dobijanje lijeka – na svaka tri mjeseca dobiju rješenje za terapiju. Ipak, ne dobiju sve odjednom već kutiju mjesečno. Lijek se pije ujutro i uveče uz obrok. Vujković kaže da ne dobijaju odjednom sve kutije za tri mjeseca, kako bi bili mirni cijelo vrijeme, jer nema dovoljno novca. Terapija za jednog pacijenta košta oko 200.000 eura godišnje.
On je kazao da se dešava da ne dobiju kutiju u tačnom terminu, te da se tih par dana snalaze tako da jedni drugima pozajmljuju, te da se tako pomažu.
- Ipak, nekada nije moguće da se to na duže vrijeme radi, jer se bojimo da će nestati lijeka za naše dijete – kazao je on.
Na pitanje da li je problem ako dijete ne primi terapiju jednog dana, Vujković pojašnjava da nije, jer se dešava ako dijete ima neki virus ili je bolesno svakako je preskoči.
- Međutim, ako traje duže od
par dana, bolest može da se vrati kao da nikada nije liječena –upozorava on. Vujković je kazao i da su djeca „preporođena“ od kada piju ovaj lijek, da im je dobar kapacitet pluća, te da su im nalazi
Sa proteSta iz novembra 2022. godine: Pacijentima država konačno obezbijedila lijek
Savez udruženja boraca NOR-a i antifašista Crne Gore Istina
Ovo udruženje je juče reagovalo na dva ključna aktuelna događaja – najavljene izmjene Zakona o statusu potomaka dinastije Petrović-Njegoš i bezuspješne „potrage“ za kipom koji predstavlja osuđenog ratnog zločinca i četničkog vođu Pavla Đurišića Kako su istakli, predloženi amandmani na pomenuti zakon su „neprimjeren pokušaj falsifikovanja činjenica iz crnogorske istorije“.
- Predlagač nikako da shvati i prihvati istinu da je odlukom Podgoričke skupštine Crna Gora izgubila suverenitet i ušla u najteži period svoje istorije – ukazali su oni.
U saopštenju su podsjetili kako su „progoni, zlostavljanja, ubijanja, zabrane kretanja i rada bile uobiča-
jena pojava toga perioda“. - Zar nije nasilje kad sudbonosnu odluku o budućnosti države i građana donosi nelegalni i nelegitimni skup sazvan po nalogu druge države, sa delegatima koje imenuje sazivač skupa? I to u uslovima kad su u Crnoj Gori bili na snazi svi zakoni i funkcio-
prije uvođenja lijeka u terapiju. U Crnoj Gori ima 42 boljelih od ove rijetke bolesti. Od prošle godine je lijek odobren i za djecu mlađu od šest godina, kojih je u tom trenutku bilo osam.
Djeca koja boluju od ove bolesti, kako je kazao prilikom međunarodnog Dana oboljelih od cistične fibroze, kazao direktor Instituta za bolesti djece dr Velibor Majić imaju u potpunosti adekvatnu zdravstvenu zaštitu kakvu imaju djeca u najrazvijenijim zemljama svijeta. On je tada kazao da umjesto jedne doktorke, koja je godinama posvećeno liječila djecu sa ovom rijetkom i teškom bolešću, imaju četiri dječija pulmologa.
I ove godine će 21. novembra, na Dan oboljelih od cistične fibroze, Udruženje dijeliti ruže, koje su zaštitni znak ovih pacijenata.
m. babović
odlični. Nema infekcija niti nekih komplikacija. Roditelji djece koja boluju od cistične fibroze godinama, pored toga što se svakodnevno bore za život djece, bore i sa državnim sistemom. Njihovim zahtjevima, odnosno jednom, da lijek „trikafta“, odnosno njegove verzije budu dostupne i pacijentima u Crnoj Gori udovoljeno je tek nakon protesta, kada su i djecu izveli na ulice. Dotad, nijesu pomagali zahtjevi, pregovori niti peticije. Prvo protesti su organizovani krajem 2022. godine ispred Vlade, nakon višegodišnje borbe za lijek. Tadašnja vlada, kojom je rukovodio Dritan Abazović obezbijedila je novac za ovaj lijek. ,,Trikafta“ je postala dostupna u martu 2023. godine, odnosno ljekovi ,,kaftrio“ i ,,kalydeco“. Tada je terapija odobrena za 21 pacijenta koji su prošli sve neophodne kontrolne preglede
Nakon što je dr Kadić upozoravao od decembra prošle godine da budžet izdvojen za FZO nije dovoljan, pa ponovio upozorenje sredinom ove godine da od oktobra više neće biti novca na računu FZO za nabavku ljekova i medicinskih sredstava, to se i dogodilo. Nedjelju dana nije bilo ljekova za onkološke pacijente, sve dok dr Kadić nije uputio Vladi urgenciju kojom je traženo dodatnih 30 miliona eura kako bi se do kraja godine nabavke nesmetano obavljale. Vlada je odobrila ta sredstva, a Ministarstvo finansija je kazalo da FZO nije dobro upravljalo novcem. Tokom godine je dolazilo nekoliko puta do nestašica ljekova, jer je Ministarstvo finansija odredilo mjesečne kvote za nabavku ljekova i medicinskih sredstava, pa ukoliko bi se one premašile, morao se čekati naredni mjesec. Ovakva politika je dovela do toga da su brojni pacijenti ostajali bez terapija, a posebno su bili uznemireni kada je direktor FZO saopštio da neće biti ljekova za sve građane. Nakon njegovih javnih istupa, uslijedila je njegova smjena, za koju on tvrdi da je nezakonita i zbog čega je najavio tužbe sudu i prijave tužilaštvu. Smijenjen je, prema riječima Upravnog odbora, jer je mimo saglasnosti Vlade potpisivao ugovore sa zdravstvenim ustanovama u Srbiji. S druge strane, dr Kadić tvrdi da je riječ o ustanovama poput Vojno medicinske akademije i Instituta za onkologiju Vojvodine, sa kojima Crna Gora ima nekoliko decenija saradnje.
J. MARTINOVIĆ
nisale institucije tadašnje države – upitali su. Kako su dodali, ovim amandmanom se „bitno mijenja značenje i smisao postupka sprovedenog mimo tadašnjih zakona i volje građana“. - U kontekstu revidiranja istorije Crne Gore je i inertan odnos vlasti koja, uprkos
raspoloživim kapacitetima i savremenim mehanizmima koji su joj na raspolaganju, mjesecima nije u stanju da uđe u trag spomeniku ratnom zločincu Pavlu Đurišiću. Dozvoljava da je Crkva Srbije ponižava i izigrava – zaključuju iz SUBNOR-a i antifašista Crne Gore. R. D.
Predsjedniku Košarkaškog kluba Mornar nakon 15 i po mjeseci dozvoljeno kretanje po Crnoj Gori bez ograničenja Đorđiju
PODGORICA - Predsjedniku Košarkaškog kluba Mornar i direktoru preduzeća „Playmaker“ iz Bara Đorđiju Pavićeviću ukinut je kućni pritvor u kojem se nalazio od 1. avgusta prošle godine, potvrđeno je Pobjedi iz Višeg suda u Podgorici. Ova mjera nadzora mu je određena kako ne bi ugrozio istragu Specijalnog tužilaštva koja se vodi protiv njega zbog sumnji za učešće u švercu većih količina cigareta.
Pavićević je zajedno sa pokojnim Nikicom Kovačevićem, špediterom u kompaniji „Playmaker“ i carinicima Ivanom Kovačević i Veljkom Đuri-
čićem uhapšeni po drugi put 29. jula prošle godine, u okviru proširene istrage šverca cigareta.
Dan nakon hapšenja, Kovačevići i Đuričić su pušteni da se brane sa slobode, dok je Pavićeviću određena mjera zabrane napuštanja stana. Lisice su im stavljene nakon što je tužilaštvo prikupilo nove dokaze koji povezuju Barane sa švercom cigareta na još četiri broda koji su pristali u Luku Bar.
Ranija hapšenja, koja su se desila 28. decembra 2023. godine, odnosila su se na tri broda. U oba slučaja svi osumnjičeni su negirali optužbe SDT-a.
Pritvor u koji su dospjeli nakon prvog hapšenja ukinut im je 11. marta 2024. godine.
Prema navodima naredbe o otvaranju istrage, Pavićević se
sumnjiči da je u drugoj polovini 2019. godine stvorio kriminalnu organizaciju radi šverca više tona cigareta milionske vrijednosti, a čiji pripadnici su postali špediter Nikola Kovačević i carinici Veljko Đuričić i Ivana Kovačević. Specijalno tužilaštvo sumnje protiv Pavićevića i za sada identifikovanih pripadnika njegove grupe, kako je Pobjeda tada saznala, temelji na zapisnicima o pregledu robe i odlazećim manifestima brodova koji su sa tovarima cigareta pristajali u Luku Bar.
Prema stavu SDT-a, u zapisnicima i odlazećim manifestima se lažno navodi da su osum-
Presudom Višeg suda vozači odgovorni za saobraćajnu nesreću u kojoj je stradala maloljetna T. Đ. dobili kućni zatvor i vaspitne mjere
PODGORICA – Presuda kojom je N. S. (52) osuđen na pola godine kućnog zatvora, dok su E. G. (20) izrečene dvije vaspitne mjere i zabrana upravljanja motornim vozilima na dvije godine za saobraćajnu nesreću koja se dogodila u aprilu 2023. godine na Starom aerodromu u kojoj je poginula sedamnaestogodišnja T. Đ. izazvala je revolt porodice stradale djevojke.
Sudski epilog nesreće koja se dogodila kada je tada maloljetna E. G. vozila gotovo duplo brže od dozvoljenog, bez vozačke dozvole, dok je N. S. neoprezno započeo skretanje, za porodicu stradale maloljetnice je ,,porazan i opasan presedan“.
Oni poručuju da ovakva odluka ,,šalje poruku mladima da bez posljedica mogu da voze nepropisno, ugroze i oduzmu nečiji život“.
T. Đ. je preminula 4. maja 2023.
godine, trinaest dana nakon što je zadobila povrede od kojih se nije oporavila.
Sud je prihvatio stav tužilaštva da je do nesreće došlo zbog nepropisne i krajnje rizične vožnje N. S. i tada maloljetne E. G. Obojema se na teret stavlja svjesni nehat, jer su, kako stoji u optužnici tužioca Armina Selmanovića, ,,bili svjesni da svojim radnjama mogu izazvati posljedicu, ali su olako držali da se ona neće dogoditi ili da će je moći spriječiti“.
Brzina od 114 km/h i pogrešno skretanje
Nesreća se dogodila 21. aprila 2023. oko 23.50 časova, u podgoričkom naselju Stari aerodrom, na raskrsnici Bulevara Josipa Broza Tita i Zmaj Jovine ulice.
E. G. se, upravljajući „audijem A3“, kretala brzinom od 114 kilometara na sat, premda je na
tom dijelu bulevara dozvoljena brzina 50 km/h. Na mjestu suvozača u „audiju“ nalazila se sedamnaestogodišnja T. Đ. Istovremeno, iz suprotnog smjera nailazio je N. S. u vozilu „reno megan“, koji je započeo skretanje ulijevo, ne uvjerivši se da to može učiniti bezbjedno.
Prema nalazu vještaka saobraćajne struke, oba vozača doprinijela su nastanku sudara. Vještak je u nalazu zaključio da bi sudar bio izbjegnut da je E. G. vozila propisanom brzinom, ali i da je N. S. propustio vozilo koje je nailazilo iz suprotnog smjera i imalo prvenstvo prolaza. reagovanje porodice
Porodica stradale djevojke je u izjavi za Pobjedu saopštila da su ogorčeni presudom, ali i ponašanjem tada maloljetne E.G, koja je bila njena drugarica i komšinica. Oni sa nevjericom postavljaju pitanje o tome kakva poruka se šalje mladima izrečenom presudom u ovom slučaju.
- Za vožnju preko 100 kilometara na sat gdje je dozvoljeno 50 kilometara na čas dobila je vaspitnu mjeru pojačanog nadzora roditelja – izgovorila je nekoliko puta majka pokojne djevojke ističući da je presuda ,,preblaga, porazna i opasna“. Porodica presudu cijeni kao poruku svima da mogu da voze 200 na sat, ubiju nekoga i ne odgovaraju.
- To je poziv maloljetnicima da bezbrižno uzmu ključeve i rade šta hoće – kazala je majka stradale djevojčice dodajući da se ne bi čudila da je pozovu na odgovornost zbog ovih riječi. Kaže da ne može više ćuta-
njičena kompanija ,,Playmaker“ u vlasništvu Pavićevića i špediter Nikola Kovačević izvršili pretovar cigareta u vlasništvu inostranih kompanija ,,ADC Development“, ,,Amenusa“ i ,,Lenore international“ sa broda na brod koji su plovili pod stranim zastavama radi tranzita i odvoza u Albaniju i Libiju. Cigarete su, kako smatra SDT, umjesto na destinacije koje se navode u dokumentaciji, na neutvrđen način završavale na crnom tržištu.
Izvor Pobjede je tada saopštio da se sumnje SDT-a protiv Pavićevića i ostalih temelje na proračunima o vremenu zadržavanja brodova u Luci Bar.
- SDT je utvrdilo da se vrijeme zadržavanja ovih brodova u barskoj luci ne poklapa sa vremenom potrebnim za pretovar tovara cigareta koji je težio više tona. Sa druge strane, za sada ne postoji nijedan dokaz gdje su završavale ove cigarete niti SDT ima dokaz na kome može temeljiti da se radilo o fiktivnom pretovaru – kazao je tada sagovornik Pobjede. Advokat Zoran Piperović je ranije istakao da je Pavićević dao kompletnu dokumentaciju i da je izuzeto osam vreća dokumenata iz njegove firme, a iz kojih će se utvrditi da je njegov klijent sve radio ispravno. B. r.
Podgorička policija rasvijetlila razbojništvo i dvije teške krađe
ti i da je spremna da odgovara za to što je rekla.
Za porodicu je posebno neprihvatljivo što je E. G, iako maloljetna, vozila bez dozvole, krišom uzimala porodični automobil, „nagrađena“ mjerom da je ,,čuvaju roditelji – sada, kad ima dvadeset godina“. Ističu da ponašanje E. G. i njen odnos prema svemu što se dogodilo, boli ih više i od porazne presude. Tvrde da se nekadašnja drugarica T. Đ. nakon nesreće ponašala skandalozno ne pokazujući trunku iskrenog kajanja.
- Objavljivala je snimke sa TikToka, nasmijana, u trenucima kada je sud obavještavan da ,,zbog težine situacije ne može da prisustvuje ročištu“. Fotografisala se sa društvom na mjestu nesreće. Kroz njeno ponašanje vidi se da je ništa ne boli. Da ima trunku savjesti, ne bi joj palo na pamet da se slika na mjestu gdje je naša T. poginula - kaže tetka pokojne djevojke.
Porodica kaže i da je izjava koju je E. G. dala u sudnici zvučala kao unaprijed naučena rečenica.
- Ustala je i izgovorila: ,,Meni je žao što se ovo desilo. Boli me kad oni kažu da nemam empatije, ali ja je imam. Moje saučešće. Eto“ – bukvalno je tako rekla. Ni trunke iskrenosti mi nijesmo osjetili. Advokat je naučio da to kaže. Da nije bilo njega ne bismo ni ovih nekoliko naučenih rečenica dobili –kaže porodica. Punomoćnik porodice pokojne T. Đ. nema pravo žalbe na ovu presudu, ali ima Više tužilaštvo u Podgorici koje se do sada nije oglašavalo povodom toga šta planiraju preduzeti u ovom slučaju. B. roBoviĆ
PODGORICA - Službenici
Odjeljenja bezbjednosti Podgorica su rasvijetlili razbojništvo i dvije teške krađe i uhapsili tri osobe, saopšteno je iz Uprave policije.
Kako navode iz policije, uhapšena je M. S. (46), zbog sumnje da je 2. novembra oko 21 sat, Pr eko Morače, sa leđa prišla licu starom 93 godine i iz džepa košulje ukrala mu 15 eura. Ona mu je, kako se dodaje, pocijepala dio garderobe i nanijela mu lakše povrede. Osumnjičena M. S. je juče privedena tužiocu u Osnovnom državnom tužilaštvu u Podgorici, zbog sumnje da je počinila razbojništvo.
Policija je uhapsila i N. T. (34) zbog sumnje da je iz maloprodajnog objekta firme u naselju Zabjelo, 11. novembra, ukrao dva ručna sata vrijednosti 155 eura. Osumnji-
čeni će, uz krivičnu prijavu, biti priveden nadležnom državnom tužiocu u Osnovnom državnom tužilaštvu u Podgorici.
Zbog sumnje da je na štetu jedne građevinske firme počinio krivično djelo krađa, identifikovan je i uhapšen B. C. (21). Sumnja se da je on sa gradilišta u centru Podgorice ukrao pet komada alata – tri bušilice, brusilicu i cirkular, koje je prodao. Osumnjičeni je, uz krivičnu prijavu, juče priveden državnom tužiocu u Osnovnom državnom tužilaštvu u Podgorici. Iz policije dodaju da su službenici Stanice kriminalističke policije za suzbijanje imovinskog kriminaliteta Odjeljenja bezbjednosti Podgorica, od 366 krivičnih djela registrovanih od početka ove godine, do sada rasvijetlili 98,4 odsto, odnosno 360 ovih krivičnih djela. j r
Podnijeta krivična prijava zbog nedozvoljenog držanja oružja i eksplozivnih materija
Od Ulcinjanina oduzeta puška i municija
ULCINJ - Protiv V. T. (41) iz Ulcinja podnijeta je krivična prijava zbog sumnje da je izvršio krivično djelo nedozvoljeno držanje i nošenje oružja i eksplozivnih materija, saopštila je Uprava policije (UP).
- Policija je u naselju Kodre izvršila kontrolu putničkog motornog vozila marke ,,golf“, bez registarskih oznaka, kojim je upravljao V. T. i tom prilikom pronašla pušku u ilegalnom posjedu kao i 23 komada municije različite vrste i kalibra - kazali su iz policije. Nakon toga, V. T. je doveden u službene prostorije Odjelje-
nja bezbjednosti Ulcinj gdje su od njega prikupljena obavještenja na zapisnik, te je sa događajem upoznat tužilac u Osnovnom državnom tužilaštvu u Ulcinju, koji se izjasnio da se u radnjama ovoga lica stiču elementi krivičnog djela nedozvoljeno držanje i nošenje oružja i eksplozivnih materija. - Po njegovom nalogu protiv V. T. je podnijeta krivična prijava u redovnom postupku u odnosu na pronađenu pušku, kao i prekršajna prijava zbog prekršaja iz Zakona o oružju u odnosu na pronađenu municiju - zaključuju iz policije. a. r.
BIJELO POLJE – Budžet opštine za narednu godinu biće 5,6 miliona eura veći od ovogodišnjeg, proizilazi iz nacrta tog finansijskog dokumenta koji je na javnoj raspravi do 20. novembra. Predviđen je na 31,07 miliona eura, dok za ovu godinu bio planiran 25,47 miliona eura, ali je rebalansom uvećan na 28,81 milion eura.
Od izvornih prihoda opština naredne godine očekuje 21,46 miliona eura, a u budžetu za 2025. po tom osnovu očekuje 19,69 miliona eura. Veći priliv očekuje se od poreza - 9,22 miliona (8,94), naknada 1,37 miliona eura (1,33), a manji od taksi 95.000 eura (110.000) i ostalih prihoda 236.000 eura (306.000).
Iz ove u narednu godinu će prenijeti 7,1 miliona eura, znatno više nego iz 2024. u 2025. godinu kada je preneseno 3,20 miliona. O d donacija i transfera je planirano 10,5 miliona eura (9,00). Od toga 2,2 miliona iz državnog budžeta (2,00) a 7,5 miliona iz Egalizacionog fonda (5,65). Naredne godine opština od pozajmica i kredita očekuje isti iznos kao ove – 2,5 miliona eura.
TEKUĆI IZDACI
Za tekuće izdatke je planirano 15,65 miliona eura (13,61). Za bruto zarade i doprinose namijenjeno je 4,67 miliona eura (4,22 miliona), ostala lična primanja 238.000 eura (200.000 eura), rashodi za materijal 591.000 eura (520.200), a za usluge 633.260 eura (550.870). Tu spadaju službena putovanja – 31.200 eura, reprezentacija u zemlji i inostranstvu
Budžet je planiran je na 31,07 miliona eura. Od izvornih prihoda iduće godine opština očekuje 21,46 miliona eura, ove godine po tom osnovu je planirala 19,69 miliona eura. Iz državnog budžeta dobiće 2026. godine ukupno 9,7 miliona eura od kojih 7,5 miliona iz Egalizacionog fonda. Uvećan je sa 13,61 na 15,65 iznos namijenjen za tekuće izdatke - zarade i doprinose, ostala lična primanja...
58.200, komunikacione usluge 55.560, advokatske i notarske i pravne usluge 10.500,
stručno usavršavanje 22.450, radne grupe i komisije 41.000, EU IPA projekti 283.000 eura. Za zaštitu životne sredine je namijenjeno 17.200 eura, predsjedavanje OEBS-a u CG (MIF) 20.000 eura, izrada lokalnih planova i akata za potrebe sekretarijata 15.000 eura.
Subvencije kamata na stambene kredite iznose – 38.000 eura (45.000).
Stavka ostali izdaci je planirana na 508.050 eura (465.050).
524.200 eura. Riječ je o mjeri stimulacija populacione politike – 20.000 eura, materijalnom obezbjeđenju porodice – 100.000 eura, podrška socijalnom stanovanju – 200.000, tuđa njega i pomoć za gerotnodomaćice – 75.000 eura.
INSTITUCIJE, NVO
Transferi institucijama, pojedincima, NVO i javnom sektoru uvećani su odnosu na postojeći budžet sa 6,71 na 8,1 milion eur a. Od toga je za zdravstvenu zaštitu namijenjeno – 70.000 eura, institucijama kulture i sporta 2,59 miliona (2,23), NVO 380.000 eura (375.000). Političkim partijama, strankama i udruženjima je namijenjeno 286.550 eura (259.200), za primanja pripravnika 60.000 eura. Stavka ostali transferi pojedincima je ,,teška“ 1,44 miliona eura (1,18). Za nagradu „Luča“ je predviđeno 40.000 eura, troškove obrazovanja i stipendije 205.000 eura, studentske Nagrade „3. januar“– 5.000 eura, školski pribor za đake do četvrtog razreda 15.000 eura, a podsticaj razvoju 1,11 miliona eura.
Iz ove u narednu godinu Opština će prenijeti 7,1 miliona eura, znatno više nego iz 2024. u 2025. godinu kada je preneseno 3,20 miliona
Rashodi za tekuće održavanje (građevinskih objekata, opreme, servisiranje vatrogasnih vozila, kamate za kredite, ostale kamate) planirani su na 141.000 eura (136.000).
Tu spadaju izdavanja po osnovu ugovora o djelu – 150.000 eura, sudski troškovi – 180.000 eura, promotivne aktivnosti –30.000 eura, priprema lokalnog plana zaštite i spašavanja – 10.000 eura, izrada strategije za smanjenje rizika od katastrofa – 4.000 eura. Transferi za socijalnu zaštitu uvećani su sa 381.200 na
Moj KoVAc: Saradnja Ministarstva poljoprivrede, Opštine i mještana
Centar za podršku djeci i porodici dobiće – 270.000 (245.000), Centar za djecu sa smetnjama Tisa – 295.000 (245.000), mjesne zajednice 100.000 eura (80.000), Radio Bijelo Polje 300.000 (260.000), Turistička organizacija 250.000 eura (195.000), Ratkovićeve večeri poezije 160.000 (145.000), žensko preduzetništvo 50.000, a mladi preduzetnici 100.000 eura (50.000). Za obilježavanje
Iznos namijenjen za kapitalne izdatke uvećan je sa 7,56 na 11,93 miliona eura. Od toga je za infrastrukturu od opšteg značaja namijenjeno 9,62 miliona eura, za lokalne puteve 1,3 miliona, za eksproprijaciju i otkup zemljišta 450.000 eura. Oprema će naredne godine gradski budžet koštati 66.000 eura, investiciono održavanje 98.000 eura, materijalno-tehničko opremanje javnih preduzeća, ustanova i institucija –300.000 eura. Opština će u izgradnji pomoćnih fudbalskih terena učestvovati sa 250.000, za izgradnju otvorenog bazena na lokaciji Otoka namijenjeno je 255.000 eura, rekonstrukciju trotoara u centralnoj zoni grada – 250.000, rekonstrukciju javne rasvjete u centralnoj zoni 120.000 eura. Za vodovode je predviđeno – 435.000 eura – Babića Brige, Zminac, Lozna i Potkrajci. Otplata dugova će iznositi 3,25 miliona eura, od toga obaveze iz prethodnih godina 2,3 miliona eura, Riječ je o reprogramu poreskog duga – 527.000, otplata tekućih doprinosa iz prethodnog perioda 777.000 eura, te otplate iz prethodnih godina –milion eura.
Dana opštine i Nagradu „3. januar“ utrošiće – 12.000 eura (15.000), podrška Ekonomskom fakultetu iznosi 50.000 eura (35.000), dok će agencije za prostorno planiranje i za upravljanje prirodnim dobrima opštine dobiti po 50.000 eura. Ostali transferi su planirani na 1,45 miliona eura, od toga za održavanje javnih površina – 1,3 miliona eura. D. Š.
Voda je dovedena sa izvorišta u korito Bjelojevićke rijeke, ispod katuna Vrogodo, a izgrađen je primarni vodovod u dužini od približno tri kilometra. Korisnici će raditi na izgradnji sekundarne mreže, koja će biti dvostruko duža od primarne
MOJKOVAC – Završena
je prva faza izgradnje vodovoda u Sjenokosu kojim je obezbijeđeno uredno vodosnabdijevanje za ukupno 36 korisnika
Iz Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede saopšteno je da su taj projekat pomogli sa 21.000 eura, dok su mještani i Odbor za izgradnju vodovoda realizovali veći dio posla uz odličnu organizaciju.
Projekat su dodatno podržali Štrabag, kroz pomoć mehanizacijom, kao i Opština Mojkovac i drugi subjekti. – Voda je dovedena sa izvorišta u korito lokalno poznate Bjelojevićke rijeke, ispod katuna Vrogodo na Bjelasici, a izgrađen je primarni vodovod u dužini od približno tri kilometra. Korisnici će raditi na izgradnji sekundarne mreže, koja će, prema procjenama, biti dvostruko duža od primar-
ne – navedeno je u saopštenju. Ovaj prostor predstavlja jedno od najznačajnijih područja za poljoprivredu na teritoriji opštine Mojkovac. Na katunima borave stočari sa najvećim brojem grla stoke u ovom kraju, dok se lokalni poljoprivrednici bave intenzivnom proizvodnjom krompira, pa je stabilno vodosnabdijevanje od ključnog značaja za njihovo svakodnevno funkcionisanje i unapređenje proizvodnje. –Važno je naglasiti da planska dokumenta za budući ski-centar Žarski predviđaju razvoj turističkih sadržaja upravo na ovom prostoru. Izgrađeni
vodovod zato ima dvostruki značaj - ne samo za sadašnje bavljenje stočarstvom i poljoprivredom, već i kao strateška infrastruktura za budući razvoj turizma i povećanje vrijednosti katuna i imanja na području Sjenokosa – kazali su iz Ministarstva. Izgradnja primarnog vodovoda predstavlja osnovu za dalje proširenje mreže ka drugim katunima u podnožju Bjelasice, što će dugoročno unaprijediti kvalitet života stanovništva, stvoriti uslove za razvoj etno-turizma i podržati investicije vezane za ski-centar. C. G.
PODGORICA – Ministarstvo javnih radova, u saradnji sa prijestonicom Cetinje, raspisalo je tender za nastavak izgradnje žičare Kotor - Lovćen - Cetinje, odnosno dionice Kuk - Ivanova korita - Cetinje, dugu gotovo 11 kilometara. Vrijednost tendera, koji je otvoren do 19. decembra, jeste 49,56 miliona eura, plus dodatnih 10,40 miliona za PDV.
NOVA FAZA
Iz Ministarstva je saopšteno da raspisivanjem tendera jedan od prepoznatljivih infrastrukturnih projekata u oblasti turizma žičara Kotor - Lovćen - Cetinje, ulazi u novu fazu izgradnje. – Time se nastavlja trasa Kotor - Lovćen, koja je postala nezaobilazan segment turističke ponude i jedan od prepoznatljivijih projekata u toj sferi. Projekat, vrijedan skoro 50 miliona eura, realizuje se po modelu „projektuj i izgradi“ i uključuje kompletnu tehničku dokumentaciju i izvođenje radova u roku od tri godine –navode u saopštenju. Trasa je, kažu, u potpunosti usklađena sa Prostornim planom Nacionalnog parka Lovćen i urbanističkim planovima prijestonice Cetinje, uz poštovanje ekoloških i prostorno-tehničkih standarda.
– Nova žičara omogućiće turistima panoramske poglede i neposrednu blizinu prirodnih i kulturnih dragulja Crne Gore. Projekat otvara nove mogućnosti za lokalne zajednice i doprinosi jačanju Crne Gore kao prepoznatljive turističke destinacije na međunarodnoj mapi. Ovaj projekat predstavlja simbol inovacije i održivog razvoja, spajajući prirodne ljepote, kulturnu baštinu i modernu infrastrukturu, te otvarajući nove prilike za turizam i lokalni razvoj – kazali su iz Ministarstva. U projektnom zadatku se na-
KOLAŠIN – Nakon što sam dobio „Povelju“ od „Fondacije Učitelj“ u Danilovgradu, nijesam očekivao da će se mene više neko sjetiti. Kao grom iz vedra neba zvučao je poziv nove direktorice naše škole, Ljubice Anđelić - na veče druženja gdje ću dobiti Zahvalnicu i prigodan poklon. Prihvatio sam i naravno oduševio sam se koliko su poštovanja prema meni pokazali direktorica, koleginice, kolege. Pitao sam se čime sam to zaslužio. . .
Skromno, ali i iskreno kao što je i predavao, penzionisani kolašinski učitelj Milivoje Jovanović, priča kako se osjećao kada su ga direktorica Ljubica Anđelić i kolege iz OŠ ,,Risto Manojlović“ pozvali na veče druženja u kojem će on imati „glavnu ulogu“.
Obradovao se učitelj i pedagog koji je cijeli radni vijek proveo u kolašinskim učionicama.
Bio je poseban, tražili su ga i učenici i roditelji. Spojio je autoritet starog „učitejskog kova“ sa zahtjevima moderne nastave 21. vijeka. Mandat direktorice Ljubica Anđelić je počela odanom i kreativnom energijom nekoga kome škola nije samo učionica i kancelarija nego i – život. Jedna od novih inicijativa je bilo i ustanovljenje originalnog školskog priznanja – „Zahvalnica, učiteljsko slovo koje traje“, odnosno ,,za doprinos vaspitanju i obrazovanju generacija učenika ove škole“. – Bio je to zaista poseban trenutak za sve nas da odamo priznanje čovjeku koji je simbol učiteljskog posla, učiteljske moći, autoriteta prvog slova i prve ocjene. Tako smo i nazva-
li naše priznanje „Zahvalnica – učiteljsko slovo koje traje“. A učiteljsko slovo Milivoja Jovanovića baš traje. Nedavno je dobio i „Povelju“ od „Fondacije Učitelj“ za veliki doprinos vaspitanju i obrazovanju mnogih generacija. Zbog toga smo i mi kolege iz OŠ ,,Risto Manojlović“ u kojoj je radio odlučili da mu zahvalimo i da ga podsjetimo da je vrijeme pretvarao u znanje, riječ u misao, a misao u svjetlost. Zahvalnica i Njegoševa djela za svaku lekciju, svaki pogled, za rad i predanost koju je uložio u obrazovanje i vaspitanje kolašinske djece – istakla je Ljubica Anđelić. U ime kolega nagrađenog „učiteljskog asa“ je pozdravila Boženka Stojković, ističući da mu neće persirati jer su godine proveli zajedno radeći u školi. – Radujemo se što si sa nama
kada slavimo učiteljski poziv koji nas povezuje – rekla je na početku, pa nastavila: – Prisustvo učitelja Milivoja Jovanovića nas je podsjetilo na godine predanog rada, na onu veliku ljubav koju je učitelj Milivoje Jovanović utkao u svako dijete koje je prošlo njegovu učionicu. Iako je godinama u penziji, njegov učiteljski trag traje u našem kolektivu. Naročito u nama koji smo radili uporedo sa njim. Uvijek se sjetimo razgovora sa njima, prijedloga da riješi neki problem. Prepričavamo njegovu učiteljsku originalnost i učiteljsku strast. Njegovo iskustvo i mudrost, uvijek su nadahnuće. Iako se možda čini, ne zaboravljamo svoje kolege koji su otišli u penziju. Učitelja Milivoja pamtimo po brojnim savjetima i pedagoškim i životnim pravilima koje je ostavio. Njegova rečenica - ,,Ne propada država zbog ocjene“ je uvijek vodilja. Znao je da ocjenom nagradi, a samim tim i motiviše i ,,natjera“ učenika na rad i pripadanje školi – istakla je Boženka Stojković. D. DRAŠKOVIĆ
Raspisan tender, vrijedan skoro 60 miliona eura, za nastavak izgradnje uspinjače Kotor – Lovćen – Cetinje
Međustanica Ivanova korita predviđena je u centru Nacionalnog parka ,,Lovćen“, a lokacija za izlaznu stanicu na Cetinju nalazi u blizini zaštićene zone Uneska. Projektant će prvo izraditi nacrt glavnog projekta trase, položaja stubova i međustanica, usaglasiti ga sa naručiocem, a tek nakon toga biće osnova za izradu glavnog projekta – navedeno je u projektnom zadatku
vodi da je predmet projekta nastavak izgradnje trase žičare od prve izlazne stanice Kuk do finalne - završne stanice predviđene u široj zoni centralnog jezgra Cetinja, kapaciteta 800/1.000 putnika na čas. U sklopu Prostornog plana posebne namjene za Nacionalni park ,,Lovćen“ definisana je trasa žičare sa četiri izlazne stanice: Dub, Kuk, Ivanova korita i Cetinje. Trasa Dub – Cetinje je duga 14.730 metara, od čega: Dub – Kuk 3.650 m, Kuk – Ivanova korita 3.340 m, Ivanova korita – Cetinje 7.440 m. Projektant će, navedeno je, prvo izraditi nacrt glavnog projekta trase, položaja stubova i međustanica. Nacrt će potom usaglasiti sa naručiocem, a tek nakon toga biće osnova za izradu glavnog projekta. – Polazna stanica gondole Kuk - Ivanova korita - Cetinje definisana je koridorom žičare Kotor - Lovćen - Cetinje. Poželjno je da se kota nalazi na nadmorsk oj visini od oko 1.350 mnm, sa formiranjem platoa za prilaz putnika, ne manjim od 250 m². Međustanica Ivanova korita predviđena je u centru Nacionalnog parka ,,Lovćen“ na 1.265 m nadmorske visine. Udaljena je 400 m od glavnog puta i oko 200 m od hotela. Bruto
građevinska površina je 1.500 m2. U okviru objekta planirati prostor za: stanicu (ulazizlaz i transfer), informacioni pult sa blagajnom, javni prostor - hol, službene prostorije, skladište, svlačionice za osoblje, toalet za osoblje, javni toalet, prodavnica, elektroenergetski blok – navedeno je u projektnom zadatku. Pojašnjeno je da ta stanica treba da ima funkciju centralnog raskršća, odnosno u njoj se završavaju dvije trase žičare - jedna koja dolazi iz Koto-
ra i druga sa Cetinja. Takođe, perspektivno se planira i treća trasa koja vodi do Njegoševog mauzoleja pa i to treba uzeti u obzir pri projektovanju. – Zbog toga što se ova stanica nalazi u strogoj zoni Nacionalnog parka ,,Lovćen“ prilikom njenog projektovanja, određivanja kapaciteta prostora i putnika, posebno treba voditi računa da se njena veličina, oblik i izgled uklope u prirodni ambijent. Ponudom treba obuhvatiti i projektovanje i izvođenje vanjskog
osvjetljenje platoa međustanice, u skladu sa važećim propisima. Kompletna međustanica mora biti natkrivena – navedeno je u materijalu.
IZLAZNA STANICA
Lokacija za izlaznu stanicu na Cetinju nalazi se direktno uz planiranu zaštićenu zonu - Uneskovu svjetsku kulturnu baštinu. Zato se ističe kako je prilikom projektovanja neophodno voditi računa o položaju stanice i uklapanja u ambijentalnu cjelinu.
– Kako se ne bi narušila lokacija (park, pozorište na otvorenom - Ljetnja pozornica) shodno urbanističko-tehničkim uslovima planirano je da se stanica postavi djelimično ukopana u teren. Na taj način i uz nasip prema parku, veliki dio strana bazne stanice u suštini se zaklanja okolnim terenom. Kako bi bio što manje vidljiv, krov stanice predvidjeti da bude pokriven vegetacijom. Pored toga, osu kabla žičare (dužina i visina) projektovati da ne narušava pozorište na otvorenom - Ljetnju pozornicu. Lokacija je odabrana zbog njene blizine do centra grada, odgovarajuće valorizacije centra grada (istorijskog jezgra) i postojeće saobraćajne infrastrukture, prvenstveno parkirališta za putničke automobile i autobuse koje se nalazi na 80-ak metara. Predložena nadmorska visina izlazne stanice je 641 mnm – piše u tenderskoj dokumentaciji. Prva dionica žičare Kotor –Lovćen je otvorena u avgustu 2023. godine. Trasa dužine 3.900 metara polazi od Duba (Kotor) i vodi do lokaliteta Kuk (Cetinje), na 1.350 metara nadmorske visine.Vožnja traje 22 minuta u oba pravca, a maksimalna brzina je šest metara u sekundi. D. Š.
Rad crnogorske vajarke Ivane Radovanović izložen u dvorištu muzeja Palace Bianco
PODGORICA - Rad crnogorske vajarke Ivane Radovanović i još troje umjetnika - Carlosa Lalvay Estrade, Sanae Mazouz i Ane Rotaenko, uz kustosko vođstvo Elettre Bottazzi, izložen je u dvorištu muzeja Palace Bianco u Đenovi i biće dio kolekcije istog muzeja.
,,Tuttomondo - Faza 3“ je intenzivna osmodnevna rezidencija koja povezuje umjetničke prakse, muzejsko nasljeđe i kulturne kontekste, u saradnji sa organizacijom „Defence for Children“, studio Florida i Gradskim muzejima Đenove. Projekat se zasniva na idejama refrakcije i kreolizacije koje je teorijski razvio Édouard Glissant, podstičući koegzistenciju i preplitanje umjetničkih, kulturnih i poetskih razlika.
In stalacija, zamišljena kao pokretna i modularna struktura, ima oblik ormara/arhive na točkovima - jedins tvenog organizma podijeljenog na četiri međusobno povezana segmenta, u kojima se kroz bilješke, vizuelne artefakte, fragmente instalacija i mikro-narati-
ve otkriva proces rezidencije. - Kroz ovaj projekat imala sam priliku da se susretnem sa ključnim pojmovima Édouarda Glissanta, kao što su poetika odnosa (poétique de la relation) i njegova ideja da istorije ne nestaju, već se ponavljaju u transformisanim oblicima. Praveći paralelu sa savremenim trenutkom migracija ka Evropi, uočavam nastavak Glissantove misli: Evropa kao prostor kontinuiranog gubitka, ali istovremeno i prostor zatvorenosti. Evropa teži da identitet shvati kao nešto zatvoreno, čvrsto i suvereno, dok je svijet zapravo identitet u odnosu (identité-relation) - identitet koji ne može ostati čist, već se mijenja kroz susret sa drugim. Glissant nas poziva da shvatimo da je svijet već mješovit (métissage) i da zidovi, žice i granice nijesu rješenje, već simptom straha od stvarnosti međusobne povezanosti. Politički identitet Evrope i dalje se gradi kroz odbijanje Drugog. To nije samo politička kritika, već poziv na etičko prepoznavanje Drugog - istakla je Radovanović. A. Đ.
Zajednica Crnogoraca iz Splita obilježava Njegošev dan Marunović će izvesti „Potonju uru Njegoševu“
PODGORICA - Njegošev dan biće obilježen u Splitu 17. novembra, kada Zajednica Crnogoraca iz Splita u 18 sati u Gradskom kazalištu lutaka predstavlja poznatu monodramu „Potonja ura Njegoševa“ u interpretaciji Slobodana Marunovića.
Ova monodrama, nastala po tekstu Slobodana Tomovića i u režiji Blagote Erakovića, jedno od najvažnijih djela savremene crnogorske pozorišne umjetnosti, već decenijama uspješno povezuje prostore i publiku širom svijeta. - Istaknuti crnogorski glumac Slobodan Marunović, prvak Crnogorskog narodnog pozorišta, prepoznat je kao najvjerniji scenski interpretator Njegoševe duhovnosti, misli i lika. U njegovoj interpretaciji
„Potonja ura Njegoševa“ nadilazi granice pozorišta i postaje istinsko filozofsko i poetsko promišljanje o čovjeku, vjeri, stvaralaštvu i sudbini. Predstava je s velikim uspjehom izvođena u brojnim gradovima Evrope i svijeta, a njena izvedba u Splitu dio je kulturnog mosta koji povezuje Crnu Goru i Hrvatsku te doprinosi uzajamnom razumijevanju i zbližavanju naših naroda i kultura – navodi se u saopštenju Zajednice Crnogoraca iz Splita. Događaj se održava uz podršku Grada Splita, Savjeta za nacionalne manjine Republike Hrvatske i Ministarstva dijaspore Crne Gore. Nakon prikazivanja predstave biće upriličen koktel u prostoru Zajednice Crnogoraca, Ulica Vukovarska 59. R. K.
Subota, 15. novembar
Gran pri Crnogorskog likovnog salona „13. novembar“ za Damira Sobotu, ravnopravne nagrade dodijeljene Nikoli Pavlićeviću, Luki Mrkaiću i Vladimiru
PODGORICA - Likovni
umjetnik Damir Sobota dobitnik je Gran prija 47. Crnogorskog likovnog salona „13. novembar“, dok su tri ravnopravne nagrade dodijeljene Vladimiru Novaku, Luki Mrkaiću i Nikoli Pavlićeviću.
Tako je odlučio žiri koji su činili istoričarka umjetnosti i predsjednica žirija Ljiljana Karadžić, likovni umjetnik Dino Karailo i teoretičar umjetnosti i selektor Salona Milovan Novaković. Salon je otvoren u Crnogorskoj galeriji umjetnosti „Miodrag Dado Đurić“ na Cetinju do 15. decembra.
LOM SVJETLOSTI
Sobota je za Pobjedu kazao da je nagrađeni rad „Svjetlosni reljefi“ dio veće cjeline koja je bila predstavljena na njegovoj samostalnoj izložbi „Sjever istok jug zapad sjever“ u Meštrovićevom paviljonu 2024. godine
- Na izložbi je bila prikazana cjelina od 58 radova koji su obuhvatili zid galerije „Bačva“. Na izložbi na Cetinju predstavljam se sa 15 radova iz te serije. Aluminijum sam po sebi ima reflektivnu površinu. U svojim radovima nastojim prikazati materijal koji koristim u njegovom izvornom izdanju. Minimalna intervencija na površini je bila dovoljna da se dogodi lom svjetlosti koji se mijenja zavisno od ugla gledanja. Na taj način posmatrač postaje subjekt rada jer svojom pozicijom utiče na kompoziciju djela - istakao je Sobota. Kaže da mu ideja nije bila da posmatrač doživi neki poseban emotivni ili meditativni trenutak dok gleda „Svjetlosne reljefe“. - Dok sam radio „Svjetlosne reljefe“ sam sebi sam zadao određene zadatke na koje sam htio sebi odgovoriti i vidjeti koje sve mogućnosti postoje
U svojim radovima nastojim prikazati materijal koji koristim u njegovom izvornom izdanju. Minimalna intervencija na površini je bila dovoljna da se dogodi lom svjetlosti koji se mijenja zavisno od ugla gledanja – kazao je Sobota za Pobjedu
i kako će to na kraju izgledati. Zadovoljan sam kako je ispalo, kažem više sam to radio za sebe. Svakako mi je drago kad posmatrač odluči da učestvuje u radu te primijeti tehničke stvari, odnosno ideju koju sam imao dok sam stvarao radove, iako nije nužno ni bitno da na taj način posmatrač gleda moje radove - rekao je Sobota.
HORIZONT
Pavlićević je za Pobjedu kazao da je ideja za rad „Eksplozija sunca“ nastala ljeta 2022. godine, u zoru na jednom primorskom balkonu sa pogledom na horizont koji je izgledao kao da porađa novo sunce.
- Zapravo, sunce mi je tog jutra djelovalo čudno sagledljivo i zaprepašćujuće fragmentisano, kao da je kolažirano. Međutim, prošlo je nešto više od dvije godine od tog momenta kada sam krenuo da radim na pomenutom naslovu kroz koji nijesam samo utkao ovaj momenat viđenja sunca, već sam sunce smjestio u centar jedne priče, recimo u sred priče unutrašnjeg života, i onda sam u toj priči dozvolio suncu da eksplodira. Tako je nastao naziv rada ,,Eksplozija sunca“.
Takođe, tu priču sam podmetnuo jednom bezimenom liku kojeg sam godinama razvijao kroz crteže, grafike, slike, i postoji kao drvena skulptura koja je neodvojiva od instalacije ,,Splitting the Object“ iz 2021. godine koja je bila moj diplomski rad - istakao je Pavličić. Tom liku je, kako je kazao, dosta stvari podmetnuo. - Podmetao sam mu neka svoja iskustva, i neka tuđa, tražio sam njegovu transformaciju ili možda reakciju. Međutim, dogodila se jedna mala nezgoda i desila se eksplozija. Razbio sam jednu opsesivnu misao koja je uspjela da poprimi oblik u koji bih ja slijepo vjerovao. Uništio sam jedno imaginarno tijelo ili entitet u svojoj psihi, to je bio cilj. Na taj način sam napustio figuru ili figuraciju, pa samim tim i naraciju. Mogu reći da sam ostao bez priče, ali sa materijalom u rukama. Zapravo sam stvorio novi pogled na materijal i njegovu upotrebu u svojoj umjetnosti - istakao je Pavlićević.
BITI ORIGINALAN
Pojašnjavajući naziv rada, Mrkaić je za Pobjedu kazao da su ,,Ptisi“ množina od ptih. - Čuli smo za diptih i poliptih, to ,,ptih“ - kazao je Mrkaić. Komentarišući kako je nastala ideja za postupak fojaža umjetnik je podsjetio da u grafici postoji ploča koja se štampa na papir.
Izložbom djela Vildane Killian otvorena nova galerija ARTRO
PODGORICA – Otvaranje galerije ARTRO, nove art jedinice u okviru Feel Alive huba Luštica Baya, obilježava početak novog poglavlja za savremenu umjetnost na Crnogorskom primorju. Prva izložba u okviru ovog prostora je „Bračna škrinja i ogledalo“, umjetnice Vildane Killian.
Kroz rezbareno drvo, filigran, geometriju i simboliku, kako prenosi Mediabiro, Killian gradi prostor jedinstva u različitosti, inspirisana esejem Virdžinije Vulf „A Room of One’s Own“. Umjetnički rad „Bračna škrinja i ogledalo“ reinterpretira simbole iz crnogorske, jadranske i šire me-
diteranske tradicije - motiv čempresa, perunike, ptica, nara i zmije čuvarice doma
- povezujući ih s kulturnim nasljeđem od Iraka do Balkana. Na taj način Killian stvara
multikulturalni dijalog kroz materiju i formu, potvrđujući da umjetnost prevazila-
Sobotu, dok su tri Vladimiru Novaku
- Znači, poenta grafike nalazi se unutar ivica te ploče koju smo štampali na papiru čije su granice neophodne za ,,ispravnu“ grafiku. Kao što kažete, trebalo je u tom po -
Upitali smo Nikolu Pavlićevića kako postiže taj paradoks da djelo ,,Eksplozija sunca“, iako je čvrsto materijalno, djeluje kao da prevazilazi sopstvenu fizičku formu. - Ako smijem u šali reći, ovaj rad koji suštinski smatram kolažom, jeste već u startu paradoksalan jer je težak skoro 200 kg, a papir kao materijal potpada u kategoriju lakih materijala za rukovanje, prenos i obradu. Međutim, ako ste stekli utisak da djelo prevazilazi sopstvenu fizičku formu, onda sam možda i uspio u namjeri da objekat treba da ,,radi“ u prostoru, da stvara tu iluziju usisavanja prostora ili širenja u istom, dok je postizanje tog efekta prilično uslovljeno promišljanjem i odabirom različitih materijala - istakao je Pavlićević.
novljenom okviru biti originalan. To je bio moj zadatak, jednostavno sam morao obojiti sve, pred svima. Uz profesoricu Anku Burić koja je pratila cijeli proces, sve je bilo lako - istakao je Mrkaić. Umjetnika smo pitali i zašto je odabrao baš francusku riječ kao inspiraciju i naziv za svoj postupak. Mrkaić je kazao da je to uradio da bi napravio razliku od kolaža. - Kolege s početka dvadesetog vijeka, pa i danas, vole da kolažiraju. Kako sam koristio selotejp, čovjek bi rekao kolaž i pokazao u pravcu mog ptiha. Preventivno, da ne bih liječio. Milovan je pronašao koja je to riječ. Fojaž je prije ,,list“, a krošnja se vidi jer ima puno tih listovaistakao je Mrakić
A. ĐOROJEVIĆ
Projektu KotorArta pod nazivom ,,SynAmp“ opredijeljeno gotovo milion eura od Evropske unije
PODGORICA – KotorArt
ponovo piše evropsku priču: projekat „Synergy Amplified“ Fondacije „Don Branko Sbutega“ dobio je podršku Evropske komisije u okviru programa Kreativna Evropa, vrijednu gotovo milion eura. Inovativna inicijativa povezuje devet zemalja i više od stotinu umjetnika u zajedničkoj misiji razvoja savremenog ekosistema klasične muzike.
- Ovaj uspjeh potvrđuje kontinuitet i reputaciju KotorArta kao evropskog kulturnog brenda, ali i kapacitet crnogorskog kulturnog sektora da aktivno doprinosi evropskim procesima. Ponosni smo što zajedno sa partnerima iz regiona i Evrope gradimo savremeni prostor za razvoj klasične muzike i jačanje mreže umjetnika, menadžera i organizacija koje dijele vrijednosti saradnje, kreativnosti i inovacija – izjavili su iz PR službe KotorArta.
Sa visokom ocjenom od 91 poena u evaluaciji Evropske komisije, projekat „SynAmp“ potvrđuje relevantnost KotorArta na kulturnoj mapi Evrope, svrstavajući se među najuspješnije evropske projekte saradnje u oblasti kulture. Među više od 1.600 prijava iz čitave Evrope, u kategori -
ji srednjih projekata, od 550 aplikacija podržano je svega 23, što rezultat KotorArta svrstava među najznačajnije uspjehe kulturnog sektora Evrope. Komisija je u izvještaju naglasila da projekat
„predstavlja inovativan okvir za jačanje ekosistema klasične muzike kroz digitalnu tranziciju, održivost i inkluziju“, kao i njegovu snažnu evropsku dimenziju koja povezuje devet zemalja i doprinosi jačanju
kulturne saradnje na Zapadnom Balkanu i širom Evrope. Projekat „SynAmp“, čija je ukupna vrijednost 1.334.565 eura, okuplja partnere iz devet zemalja među kojima su, pored Crne Gore, još i Hrvatska, Italija, Švedska, Srbija, Albanija, Kosovo, Mađarska i Bosna i Hercegovina. Cilj projekta je da kroz inovativne modele saradnje, rezidencijalne programe, radionice i međunarodnu turneju poveže kompozitore, multimedijalne umjetnike, izvođače i menadžere u kulturi, te osnaži njihove kapacitete za održiv i savremen razvoj sektora klasične muzike. Realizacija projekta trajaće 34 mjeseca, tokom kojih će više od 100 umjetnika i profesionalaca u kulturi iz Evrope sarađivati na novim muzičkim i multimedijalnim ostvarenjima, koncertima i publikacijama dostupnim široj javnosti. Takođe, projekat „SynAmp“ nastavlja uspješan put KotorArta započet projektom „#synergy“, realizovanim od 2021. do 2024. godine, kojim je KotorArt sa grantom od gotovo pola miliona eura postao prva, i za sada - jedina organizacija iz Crne Gore koja je bila vodeći partner projekta podržanog kroz EU program Kreativna Evropa. An. R.
U Institutu za crnu metalurgiju održan program povodom Njegoševog dana
ateljei oživjeli industrijsku baštinu Nikšića
zi granice jezika, prostora i vremena. Ovo je njena prva samostalna izložba u Crnoj Gori nakon završenog master programa na King’s Foundation School of Traditional Arts u Ujedinjenom Kraljevstvu, gdje je bila jedna od deset odabranih studenata iz cijelog svijeta. Istoričarka umjetnosti, kustoskinja i osnivačica NVO
„ARTRO“ Kristina Kestner istakla je da im je misija da osnaže vidljivost crnogorskih umjetnika i povežu lokalnu scenu sa međunarodnom. Dolazak Amber Kokhar, dizajnerke u Školi tradicionalnih umjetnosti Kraljevske fondacije u Londonu, pod čijim je mentorstvom Killian završila
svoj magistarski rad, dodatno je istaklo značaj međukulturnog dijaloga i prenos tradicije kroz savremeno umjetničko izražavanje. Killian je ukazala da se motivi i simboli prožimaju kroz različite tradicionalne umjetnosti i zanate, postoje izvan vremena i prostora, a njihovi tragovi protežu se unazad do arhetipova. Ona ističe kako je posvećena istraživanju tih veza i njihove temeljne simbolike koja nas uvezuje i u savremenom stvaralaštvu.
- Tradicije moje domovine Crne Gore korijen su moje inspiracije, a moj rad nastoji otjelotvoriti veze tih tradicija i univerzalnih arhetipovakazala je Vildana. A. Đ.
PODGORICA – Nekadašnji Institut za crnu metalurgiju u Nikšiću, simbol industrijskog razvoja grada, pretvoren je u živo središte umjetničkog stvaranja tokom Dana otvorenih ateljea – događaja posvećenog obilježavanju Njegoševog dana, crnogorskog praznika kulture.
Na početku programa prisutnima se obratio predstavnik Kancelarije Nikšić – Evropska prijestonica kulture 2030. Aljoša Matović, koji je istakao značaj ovakvih događaja za afirmaciju kulturne scene grada. - Institut za crnu metalurgiju danas simbolizuje ono što projekat Nikšić – Evropska prijestonica kulture 2030. že-
li da postigne – da prepoznamo, oživimo i transformišemo našu industrijsku baštinu u savremene prostore kulture i umjetnosti. Ovi ateljei nijesu samo prostori stvaranja, već svjedočanstvo o snazi vizije, identiteta i duhovne obnove našeg grada – kazao je Matović.
U ime umjetničke zajednice Instituta, prisutnima se obratila Jelena Krivokapić, koja je podsjetila na simboličku vezu između industrije i umjetnosti.
- Zajednica umjetnika u Institutu za crnu metalurgiju već petnaest godina stvara u prostoru koji je nekada pripadao industriji, a danas pripada umjetnosti. Ovo mjesto, gdje se nekad rađala čvrstina čelika i identiteta Nikšića, danas postaje prostor stvaranja i transformacije duha. Institut je za nas dom otvoren za buduće umjetničke rezidencije i kulturne susrete – most između Nikšića – istakla je ona. Nakon svečanog dijela, posje-
tioci su imali priliku da obiđu Institut umjetnosti, razgovaraju sa umjetnicima i neposredno dožive proces stvaranja umjetničkih djela. U okviru programa promovisana je i brošura ,,Otvoreni grad“ nastala u okviru literarnog konkursa povodom kandidature Nikšića za titulu Evropske prijestonice kulture 2030. godine. Cilj konkursa bio je da podstakne građane da kroz književno stvaralaštvo izraze svoju viziju Nikšića budućnosti – grada otvorenog prema Evropi, svijetu i novim idejama. Tom prilikom dodijeljene su diplome za tri najbolja rada: Anji Odalović, Martini Simunović i Radoju Radunoviću Institut za crnu metalurgiju, nekada simbol industrijske snage Nikšića, danas prerasta u centar savremene umjetnosti. U godinama koje dolaze, kroz projekat Nikšić EPK 2030, dio prostora biće transformisan u Institut umjetnosti i rezidencije za umjetnike, sa mjesečnim otvorenim ateljeima i programima, pružajući još više prilika za susret i interakciju sa umjetničkim stvaralaštvom. An. R.
Stigao nalaz istrage Kantonalnog tužilaštva Tuzla povodom požara u Domu penzionera u kojem je poginulo 15 osoba
- Požar u Domu penzionera Tuzla nastao je kao posljedica kratkog spoja na provodnicima priključnog kabla radio-prijemnika u sobi jednog od štićenika Doma penzionera Tuzla.
Ovo se navodi u istrazi koju je provelo Kantonalno tužilaštvo Tuzla, saopšteno je juče. Nalaze su dostavili vještaci elektro struke i protivpožarne zaštite. Od posljedica požara koji je izbio 4. novembra u ovom domu, smrtno je stradalo 15 osoba, a povrijeđenih je više od 30. Obdukcije tijela dvije žene koje su preminule prekjuče biće urađene u skorije vrijeme.
- U toku su i saslušanja svjedoka. Biće izuzeta sva relevantna materijalna dokumentacija koja će pomoći da se sagleda šira slika tokom provođenja istražnih radnji - saopštilo je Kantonalno tužilaštvo.
Istraga je, kako navode, ,,usmjerena na utvrđivanje krivične odgovornosti, odnosno elemenata za postojanje osnovane sumnje da su službene ili odgovorne osobe (ili neke druge osobe) počinile krivična djela“.
- Istraga je na početku utemeljena i vezuje se za teško krivično djelo protiv opšte sigurnosti ljudi i imovine u vezi sa krivičnim djelom izazivanje opšte opasnosti, s posljedi-
com smrti više osoba, kao i za krivično djelo nesavjestan rad u službi - navodi se u saopštenju Kantonalnog tužilaštva.
Direktor Doma penzionera
Tuzla Mirsad Bakalović podnio je 5. novembra ostavku. Ova ustanova se sama finansira od prihoda koje ostvari i prema izjavi direktora datoj u januaru za N1, nije ni na jednom budžetu.
Grad Tuzla je vlasnik zgrade Doma penzionera i imenuje upravu, ali nemaju subvencije, niti novac iz budžeta. Federalni premijer Nermin Nikšić obećao je pomoć Vlade Federacije BiH u zbrinjavanju osoba koje su smještene u Domu penzionera.
Ruske snage pokrenule masovne vazdušne udare
KIJEV - Ruske snage su juče pokrenule masovni napad na Kijev, pri čemu su poginule četiri osobe, a 27 je ranjeno, uključujući trudnicu, saopštile su ukrajinske vlasti.
- Ovo je bio namjerno isplaniran napad sa ciljem da se nanese maksimalna šteta ljudima i civilnoj infrastrukturi - rekao je ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski u jutarnjem obraćanju.
- Od sinoć naše hitne službe rade na mjestima ruskih udara. Zao napad – sada znamo za desetine ranjenih, uključujući djecu i trudnicu. Nažalost, četiri osobe su poginule. Moje saučešće porodicama i najbližima. U napadu je korišćeno oko 430 dronova i 18 raketa, uključujući balističke i aerobalističke - rekao je Zelenski. Pr ema njegovim riječima, ovo je bio namjerno isplaniran napad sa ciljem da se na-
nese maksimalna šteta ljudima i civilnoj infrastrukturi. Samo u Kijevu je oštećeno desetine stambenih zgrada. Ambasada Azerbejdžana pogođena je krhotinama od rakete „iskander“.
- Glavni cilj napada bio je Kijev, a udari su pogodili i regione Kijev, Harkov i Odesa. Prema preliminarnim podacima, Rusi su u regionu Sumi koristili raketu „zircon“. Ukrajina uzvraća ove udare napadima dugog dometa, a svijet mora zaustaviti ove napade na živote sankcijama. Rusija i dalje može da prodaje naftu i razvija svoje šeme. Sve to mora da prestane - dodao je Zelenski. Granatiranje, koje je uključivalo 430 dronova i 18 balističkih raketa, počelo je u ponoć i trajalo do ranih jutarnjih sati, dok je u više djelova Kijeva izbilo nekoliko požara.
- Rusi gađaju stambene zgrade. U skoro svim kvartovima Kijeva ima mnogo oštećenih visokih zgrada - rekao je Timur Kačenko, šef kijevske vojne administracije.
Priredila: R. U.–I.
Subota, 15. novembar 2025.
Pravila nagradne igre „Pobjeda te zove -Nagradu vrijednu ne propusti ni jednu“
1. Priređivač nagradne igre je Društvo sa ograničenom odgovornošću za proizvodnju, promet i usluge, export-import "Nova Pobjeda" Podgorica, PIB 03022480, 19. decembra br. 5.
2. Svrha priređivanja nagradne igre je reklamiranje proizvoda i usluga, i poboljšanje interesovanja čitalaca za list Pobjeda i njena izdanja, kao i proizvode i usluge sponzora.
3. Nagradna igra počinje teći 24. novembra 2025. godine (objavom prvog kupona) a završava se 30. januara 2026. godine (izvlačenjem imena preostalih dobitnika).
4. Nagradna igra sastoji se od dva izvlačenja, iz svih ukupno prispjelih kupona do tada.
5. Fond nagrada iznosi 15,969.60 eura, sa uračunatim PDV -om, gdje se dobitnicima poklanjaju:
2 telefona iPhone 17 Pro Max 256GB Deep Blue sa dvije pretplate Urban Move 1 Promo 24 (dva paketa od 18.90 eura x 24 mjeseci)
2 telefona Samsung Galaxy S25 EDGE 12/256GB sa dvije pretplate Urban Move 1 Promo 24 (dva paketa od 18.90 eura x 24 mjeseci),
2 telefona Samsung Galaxy S25 ultra 256GB sa dvije pretplate Urban Move 1 Promo 24 (dva paketa od 18.90 eura x 24 mjeseci),
2 televizora TV Samsung QE65Q7FAAUXXH sa pretplatom Move Box 4.2 Limited Edition (dva paketa od 35,00 eura x 24 mjeseca).
6. Nagrade (8 ukupno), sa vrijednostima, su:
7. U svakom izvlačenju (2 ukupno) biće podijeljeno po 4 nagrade, i to:
- 1 telefon iPhone 17 Pro Max 25 6GB Deep Blue + pretplata Urban Move 1 Promo 24 (paket od 18.90 eura x 24 mjeseci)
- 1 telefon Samsung Galaxy S25 EDGE 12/256GB Urban Move 1 Promo + pretplata Urban Move 1 Promo 24 (paket od 18.90 eura x 24 mjeseci),
- 1 telefon Samsung Galaxy S25 ultra 256GB + pretplata Urban Move 1 Promo 24 (paket od 18.90 eura x 24 mjeseci),
-1 televizor TV Samsung QE65Q7FAAUXXH sa pretplatom Move Box 4.2 Limited Edition ( paket od 35,00 eura x 24 mjeseca).
8. Pravila nagradne igre, po dobijanju Rješenja od Uprave za igre na sreću, biće objavljena u dnevnom listu Pobjeda.
PRAVILA: Nagrada se organizuje tako što će se u dnevnom listu „Pobjeda“ objavljivati kuponi, na način: 60 (šezdeset) kupona (obilježenih sa 1, 2, 3, 4, 5...., ..., 47, 48, 49 60) objavljivaće se svakodnevno, počev od 24.11 (kupon broj 1), završno sa 26.01. 2026.godine(kupon broj 60). Učesnik je dužan da sakupi šest kupona u nizu, po rednim brojevima, bez obzira kojim će brojem kupona započeti niz (npr. 1, 2, 3, 4,5 i 6 ili 4, 5, 6, 7 ,8,9 … ili 46, 47, 48, 49, 50 i 51)... U slučaju da propuste jedan kupon, učesnici mogu da ga zamijene bilo kojim duplim brojem iz istog niza, samo jedanput. Na kuponu treba ispisati lične podatke (ime i prezime, broj telefona, adresu). Komplet od šest (6) kupona treba dostaviti u zatvorenoj, jednobojnoj koverti, na kojoj je strogo zabranjeno navoditi ime i bilo koje lične podatke.
Kovertu u kojoj su kuponi učesnik treba da pošalje na adresu: Nova Pobjeda d.o.o. 19 decembra br.5, Podgorica, ili da koverat sa kuponima ubaci u za tu svrhu obilježeno sanduče, u holu Pobjede, sa (Ul. 19. decembra 5 - južna tribiona stadiona - IV sprat, kao i u sanduče na adresi Bulevar revolucije 15, Podgorica).
Kupone u koverti dostavljaju se zaključno do 12 h, na dan izvlačenja.
9. Organizuju se dva (2) izvlačenja imena dobitnika, gdje u svakom od njih dobitnici dobijaju po jednu od ponuđenih nagrada iz člana 6 10. Izvlačenja će obaviti Komisija u sastavu: Vanja Pustahija, predsjednica; Ankica Remikovićčlanica i Snežana Mazić, članica (zamjenici su: Bojan Giljen - zamjenik predsjednice, Ivana Božović i Branka Kalezić - zamjenice članova) i to u sljedećim terminima:
- Imena prva četiri dobitnika biće izvučena 23. decembra 2025. godine, u 13 h
- Imena druga četiri dobitnika biće izvučena 29. januara 2026. godine u 13 h; Komisija će oba izvlačenja izvršiti od do tada svih prispjelih kupona; na licu mjesta provjeriti i konstatovati ispravnost izvučenih kupona, i proglasiti dobitnike.
Nakon svakog izvlačenja, svi neizvučeni kuponi učestvuju i za sva preostala izvlačenja. Imena dobitnika biće objavljivana u dnevnom listu Pobjeda dana:
- za prvih četvoro dobitnika 24.12.2025. godine;
- za drugih četvoro dobitnika 30.01.2026. godine;
11. Rok za prijavu dobitnika je osam (8) dana od dana objavljivanja.
12. Nagrade će se podizati lično kod organizatora nagradne igre, i nezamjenjive su za novac. Za rješavanje spornih pitanja, ukoliko ih bude, nadležan je Osnovni sud u Podgorici.
13. Nagradni fond u vrijednosti većoj od 500 eura, koji nakon završetka nagradne igre nije podijeljen, priređivač je dužan prodati na javnom nadmetanju, a sredstva ostvarena prodajom uplatiti u državni budžet u roku od 90 dana od dana isteka roka za podizanje.
Nova
Privode se kraju radovi na rekonstrukciji dvorišta Kliničkog centra Crne Gore
U nekim djelovima
saobraćajnica, umjesto ranije dvosmjernog sada je na snazi jednosmjerni
režim saobraćaja, pa je preostali dio asfalta plastičnim stubićima odvojen za kretanje pješaka. U cilju onemogućavanja parkiranja na kolovozu, na pojedinim dionicama takođe su postavljeni plastični stubići
Nakon što je, u okviru temeljnog uređenja dvorišta Kliničkog centra Crne Gore, obnovljena saobraćajna infrastruktura, obilježena nova horizontalna signalizacija i ugrađena nova vertikalna signalizacija i zaštitne ograde, izgrađene su i pješačke staze.
Riječ je o radovima u okviru projekta čiji je cilj stvaranje modernog, funkcionalnog i bezbjednog okruženja za pacijente, zaposlene i sve posjetioce najveće zdravstvene ustanove u zemlji.
UREDNOST
Iz Kliničkog centra su poručili da su izgradili pješačke staze kako bi omogućili pješacima da se u krugu Kliničkog centra kreću slobodno i bezbjedno. Temeljno uređenje dvorišta KCCG počelo je krajem oktobra prošle godine. Rađeno je na uređenju zelenih površina i sadnji novih sadnica. Početkom ove godine obnovljene su saobraćajnice, postavljena nova signalizacija i uspostavljen novi režim saobraćaja, a izgrađene su i nove parking površine. U cilju zaštite zelenih površina od nepropisnog parkiranja
formirane su zaštitne ograde. U nekim djelovima saobraćajnica, umjesto ranije dvosmjernog sada je na snazi jednosmjeran režim saobraćaja, pa je preostali dio asfalta plastičnim stubićima odvojen za kretanje pješaka. U cilju onemogućavanja parkiranja na kolovozu, na pojedinim dionicama takođe su postavljeni plastični stubići.
BEZBJEDNOST
Nakon uspostavljanja novog režima saobraćaja, krajem maja ove godine skrenuli smo pažnju na potrebu gradnje pješačkih staza. Obilaskom kruga KCCG tada smo konstatovali da su se u najvećem dijelu gdje je ostao na snazi dvosmjerni režim saobraćaja, kolovozom kretali i vozači i pješaci. S obzirom na to da su tada u nekim
djelovima saobraćajne trake razdvojene plastičnim stubićima, a uz zelene površine postavljena visoka metalna ograda, to je dodatno smanjivalo prostor za kretanje pješaka i njihovo mimoilaženje sa vozilima, što je u većoj mjeri ugrožavalo njihovu bezbjednost nego što je bio slučaj prije tih radova. Bilo je jasno da bi trebalo uraditi trotoare ili pješač-
Konstantne rekonstrukcije i adaptacije postojećih kapaciteta
Direktor Kliničkog centra Crne Gore dr Aleksandar Radović kazao je nedavno za Pobjedu da se dugi redovi, liste čekanja i preopterećenost osoblja
mogu riješiti jačanjem koordinacije svih segmenata zdravstvenog sistema, ali i stvaranjem novih prostornih kapaciteta i modernizacijom infra-
strukture. On je istakao da se trenutno mogu uraditi adaptacije i rekonstrukcije postojećih prostornih kapaciteta, kao i izgradnja novih prostora u okviru
Ovih dana ispred Urgentnog centra u okviru KCCG, u toku su radovi na proširenju čekaonice. Iz KCCG navode da je riječ o modernom objektu sa uklopljenim dizajnom u sami prostor, te da očekuju brzo završetak svih radova. I u ovom slučaju riječ je o pravom potezu (za koji je već odavno sazrelo vrijeme) s obzirom na to da su građani koji su bili primorani da dolaze u Urgentni centar često imali prigovore na organizaciju rada i velike gužve.
ke staze u onim djelovima gdje je to moguće, kako pješaci ne bi morali da se kreću kolovozom. Obilaskom dvorišta KCCG prije nekoliko dana konstatova-
postojećih površina. Dr Radović je tada apostrofirao upravo izgradnju čekaonice Urgentnog centra i njegovo proširenje, kao i rekonstrukciju odjeljenja intenzivne njege i adaptaciju ortopedskog odjeljenja s operacionom salom.
li smo da izgradnja pješačkih staza nije narušila izgled zelenih površina, a znatno je unaprijeđena bezbjednost pješaka, čime je KCCG pokazao odgovornost prema posjetiocima i zaposlenima. Iz ove javne ustanove više puta su apelovali da se do završetka radova izbjegava dolazak privatnim vozilima u krug KCCG, pa su i ovom prilikom uputili molbu da svi koji su u mogućnosti parkiraju tako da bi se pacijentima, kojima je to zaista neophodno, obezbijedilo dovoljno prostora za pristup bolnici. I.M.
prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine Slaven Radunović o izgradnji postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda
Ministar prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine Slaven Radunović kazao je da će izgradnjom postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda u Botunu biti riješen veliki problem za građane Zete i Podgorice. Gostujući na Televiziji Crne Gore, Radunović je podvukao i da je to jedan od preduslova za zatvaranje Poglavlja 27 u pregovorima s Evropskom unijom.
- U momentu kada su se stekli svi uslovi, kada smo imali
potpuno čistu dokumentaciju, sve saglasnosti, sva mišljenja, mi smo izdali građevinsku dozvolu jer je to naš posao i to je propisano zakonom. Da smo uradili drugačije, ovaj bi ministar vjerovatno dobio krivičnu prijavu, što bi bilo potpuno logično - kazao je Radunović. On se osvrnuo i na spekulacije kako je zbog ove odluke narušen odnos sa koalicionim partnerom DNP-om i njegovim liderom Milanom Kneževićem. - Nijesam osjetio da je naru-
šen taj odnos. Razumijem i gospodina Kneževića i njegovu stranku koja ima dominantno utemeljenje u Zeti i tu solidarnost. Vrlo često sam i ja bio solidaran sa građanima Botuna kad je u pitanju bio bazen crvenog mulja i to je osnovni problem, ali mislim da ovime činimo i građanima Zete. Oni danas imaju ozbiljan problem i od ovog starog kolektora iz Podgorice, a ovim se rješava sve - ocijenio je Radunović. MPPUDI izdalo je krajem oktobra građevinsku dozvolu
Glavnom gradu i gradskom preduzeću Vodovod i kanalizacija d. o. o. Podgorica za izgradnju postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda u Botunu Gradonačelnik Saša Mujović kazao je kako je time ispunjena administrativna pretpostavka za početak izgradnje PPOV. On je tada najavio podnošenje prijave gradnje, ali nije želio da precizira termin kada će početi radovi. Direktor ViK-a Aleksandar Nišavić ukazao je da je poče-
tak radova od izuzetne važnosti jer se do kraja godine mora utrošiti preostalih 1,5 miliona eura iz WBIF-a, te početi korišćenje grant sredstava podrške za izvođenje radova i ostale potrebe u narednim fazama sprovođenja projekta. Sa druge strane, mještani Botuna ponovili su da neće dozvoliti gradnju postrojenja u njihovom selu, poručujući direktoru Vodovoda, gradonačelniku i ministru Radunoviću da su im uzalud sve saglasnosti i dozvole. H. P.
CRNOGORSKI ISELJENICI U STRANIM ARMIJAMA
Autor: Dr Srđa MARTINOVIĆ
Kad je u pitanju učešće crnogorskih iseljenika u ratovima i oružanim snagama u Africi, učestvovali su u Englesko-burskom ratu 1899-1902. godine i u Italijansko-abisinijskom ratu 1896. godine. U Drugom Englesko-burskom ratu Crnogorci su se borili na strani potlačenih Bura, a protiv engleskih trupa. Nepravda koju su doživljavali Buri sa kojima su Crnogorci bili u prijateljskim odnosima bila je razlog da se aktivno uključe sa puškom u ruci i pomognu im u ostvarivanju svojih prava. Organizovani su u posebnu crnogorsku jedinicu kao posebnu formaciju na nivou čete odnosno voda kojom je komandovao oficir ruske vojske. Bili su u sastavu ruskog dobrovoljačkog korpusa sa kojim su prošli borbeni put. Istakli su se u više bitaka, naročito u bici kod Natala, Talanija, Spajon Kopa, zatim u bici na Tugeli i ostalim borbama prilikom povlačenja burskih jedinica iz Natala za Transval. Crnogorci koji su bili na radu u Džibutiju bili su pod zaštitom ruskog diplomatskog predstavništva, a izbijanjem rata između Italije i Abisinije (Etiopije) stupili su u etiopijsku vojsku. Za pokazano junaštvo u ovom ratu, iako su ostali bez ikakvih sredstava za život, odlikovani su mnogim
U Drugom englesko-burskom ratu Crnogorci su se borili na strani potlačenih Bura. Nepravda koju su doživljavali Buri bila je razlog da se aktivno uključe i pomognu im u ostvarivanju svojih prava. Organizovani su u posebnu crnogorsku jedinicu kojom je komandovao oficir ruske vojske
odlikovanjima. Najveći broj crnogorskih pečalbara u etiopijskoj vojsci je bio iz Crmnice i Građana. Dvojica uglednih cr-
nogorskih ratnika Petar J. Pekić i Nikola Nikolić bili su poznati burski dobrovoljci. Petar Lekić rođen je 1864. godine u Seocima u Crmnici, bio je „burski dobrovoljac” i ranjen je u ratu. Preminuo je 1914. godine i sahranjen je u Crmnici. Nikola Nikolić iz Broćanca koji je bio oženjen Burkom, kasnije je bio poručnik crnogorske vojske, a poginuo je 11. februara 1920. godine kao crnogorski ustanik. Obojica su se za vrijeme balkanskih ratova vratila u Crnu Goru i borila pod Skadrom.
Za vrijeme Burskog rata brojni sukobi između britanske vojske i Bura odigravali su se oko Vinburga. U tom periodu u Vinburgu su iz Crne Gore živjeli braća Vladimir i Đuro Marić koji su stigli 1888. godine, Vidak Senić i neki Martinović. Vladimir Senić je bio vlasnik farme, dok su Đuro Marić i taj Martinović radili na željezničkoj stanici. Jedan od
Subota, 15. novembar 2025.
izvođač radova na željeznici na više različitih mjesta. Oženjen je bio Matildom, a preminuo je u martu 1922. godine. Nekoliko njih učestvovalo je u Burskom ratu. Pripadali su commando, stranim dobrovoljačkim jedinicama.
braće Marića je bio oženjen mladom Burkinjom. Martinović je bio oženjen Engleskinjom, Fani Rut Sindon sa kojom je imao nekoliko đece, a stradao je u avgustu 1899. godine u željezničkoj nesreći. Vidak Senić je došao u Kejptaun 1881. godine, da bi nakon dva mjeseca otišao za Kimberli da radi u rudniku dijamanata kao izvođač radova. Nakon nesreće u kojoj je izgubio ruku, otvorio je pansion u Kimberliju, ali je ubrzo napuštio ovaj grad i nastavio raditi kao
Jedina organizovana grupa sa jadranske obale (koja je imala svoju jedinicu) bila je grupa crnogorskih dobrovoljaca koji su radili na izgradnji luke u Džibutiju na istočnom rogu Afrike. Prema pisanju Jelisavete Kendiba Fokskroft u knjizi „Rusija i Anglo-burski rat 18991902” crnogorska jedinica brojala je deset ljudi. Pored ove grupe poznato je da je Đuro Radanović iz Boke Kotorske stigao u Južnu Afriku 1886. godine, a priključio se burskoj jedinici 2. januara 1900. godine uz obećanje državljanstva. Anton Milošević iz Kotora je bio u sastavu njemačke dobrovljačke jedinice. Aleksandar Janković stigao je u Afriku 1880-ih, a priključio se njemačkoj dobrovoljačkoj jedinici u Pretoriji kojom je komandovao pukovnik Šila. Janković je zarobljen 21. oktobra 1899. godine u bici kod Elandslagtea, zajedno sa svojim komandantom i interniran je u logor za ratne zarobljenike na ostrvu Sveta Jelena. Preminuo je u provinciji Kejp. Đuro Đonović iz Crmnice borio se u sastavu crnogorske dobrovoljačke jedinice koja je bila u sastavu ruskog dobrovoljačkog korpusa. Zarobljen je u bici kod Rudi Kopjesa i interniran na ostrvo Cejlon (Šri Lanka). Stigao je brodom „Grad Beč” 25. juna 1900. godine. Gustav Jaković iz Boke Kotorske bio je u commando jedinicama u Jepestounu. Živio je u Kimberli ulici u Trojevilu u današnjem Johanesburgu. Poginuo je 24. januara 1900. godine
u bici kod Spajon Kopa kada su Buri porazili Engleze. Njegovo ime uklesano je na spomenuku u ovom mjestu. Hrvat Franić u svom pismu upućenom roditeljima 28. marta 1900. godine između ostalog navodi: „Ja sam sa 9 Crnogoraca, a zapovida nam ruski oficir”. Đuro Mihailović iz Kotora došao je 1894. godine u Južnu Afriku. Radio je za Holandsko-južnoafričku željezničku kompaniju (NSARC), a zatim na imperijalnoj željeznici kao poslovođa. Nakon britanske okupacije je uhapšen u Dalmanutiju na istoku Transvala pod optužbom da je komunicirao sa Burima i da je kod Pretorije pokušao pobjeći. Pored učešća u borbenim operacijama, crnogorski iseljenici pretrpjeli su i druge brojne štete usljed rata. Ostajali su bez posla, bez primanja, znatan dio imovine im je oštećen pa su neki vičniji upućivali zahtjeve za odštetu kao što je: Marko Vukasović iz Boke, Marko Barizoni iz Rosa, Špiro Fusić, Rut Martinović Ivan Sindik iz Tivta i Milan Anteljević koji su bili u zarobljeništvu su kasnije ponovo bili zatvoreni u logoru Pietermarizburg tokom Prvog svjetskog rata. Crnogorski iseljenici i njihovi potomci učestvovali su u Prvom svjetskom ratu u sastavu vojske Južne Afrike. Uglavnom je to bila grupa crnogorskih iseljenika koja je živjela od lova i bili su naseljeni u Ofertonu. Među crnogorskim iseljenicima koji su se borili u nekoliko pješadijskih brigade bili su: Stevo Milašinović, Nikola Anteljević, Simo Anteljević, Marko Deretić, Nikola Deretić, Jovan Stojanović, Ivo Lopičić, Kosto Grbić, dvojica Crnogoraca istog imena i prezimena koji su se potpisivali kao Vaso Z. Vukmanović i Vaso (Wiliam) Vukmanović, zatim Milan Vučković (rođen 1890), Tomo Popović, Božo Ćorović (rođen 1880, u Africi od 1901), Nikola Ukropina Todor Poznanović, Nikola Ukropina i V. Vuković učestvovali su u operacijama u jugozapadnoj Afici protiv njemačke vojske. Todor Poznanović se prijavio u južnoafričku vojsku sa 16 godina, potom je ratovao na Istočnom frontu, a Nikola Ukropina na Zapadnom frontu, koji je kao narednik poginuo 24. marta 1918. u bici kod Marije Vuda. Njegob grob nije poznat ali je njegovo ime uklesano na ploči u memorijalnom kompleksu u Pozijeru u sjevernoj Francuskoj. Stevo Milašinović je rođen 1887. u Herceg Novom. U početku je radio u mesari, kasnije je stekao akcije u rudniku uglja, a preminuo je 1961. godine. U početku su ratovali u Namibiji u borbama sa njemačkom vojskom. Nakon zarobljavanja njemačke vojske, južnoafričke jedinice su se borile u istočnoj Africi u Tanganjiki. (Nastavlja se)
TOP STYLE: Stručni pogled na odjevne izbore naših javnih ličnosti – Ana Milo, stilistkinja
Moda nikada nije bila samo pitanje oblačenja. Ona je odraz ličnosti, stav, govor bez riječi. Rubrika TOP STYLE prati upravo taj trenutak – kada stil postaje alat komunikacije, kada odjevna kombinacija govori o profesiji, karakteru i društvenom izrazu. Ne radi se samo o tome „šta je obukao/la“, već kako je to nosio/la – i zašto to ima smisla ili ne.
Bez zadrške, uz stručan pogled, ali i osjećaj za individualnost, Ana Milo komentariše formalne i svakodnevne stajlinge pet osoba iz javnog života. Ko je pogodio ton, a ko pretjerao u izrazu? Ko je spreman za modne izazove, a ko bi trebalo da ih pažljivije dozira? Upoznajte ih kroz stil – jer ponekad ono što nosimo govori više od onoga što izgovaramo
Izgrađen modni stil je momenat uklapanja odjevnih komada koji su dio modnog pokreta, modne inspiracije, sličnih ili istih dizajnerskih formi i dezena.
Ovdje je vrlo prisutan street style koji ima elemente rocka i njegova lakoća u iznošenju dovodi do vrijednosne modne pojave. On možda nije idealan, ali ima sve elemente koji su povezani - počevši od aksesoara do odjevnih komada pa i hair stylea. Kao takav trebao se kombinovati sa drugačijim sakoom ili čak i jaknom kao i drugom bojom naočara i bio bi više trandy i zapaženiji, ali je sasvim dovoljan da bude prepoznatljiv.
Ovaj modni look dobija srednju ocjenu isključivo zbog kroja i boje suknje. Rijedak primjer nekog odjevnog komada zaista oplemenjuje i prostor i osobu i cjelokupno modno društvo. On zaslužuje i nižu ocjenu jer su kombinovane pogrešne palete boja i previše je različitog materijala, gdje se preliva iz mat u sjaj momenat koji odaje osjećaj nabacanosti. Pogrešan je izbor torbe koja stilski ovdje ne pripada. Puno grešaka gdje jedan kvalitetan odjevni komad kao što je suknja daje na važnosti.
Za oko je ova modna pojava lijepa. Elegantna je i svedena jednim dobrim fokusom i jednim jako lošim odabirom.
Odličan odjevni komad je sako koji je, ako mogu procijeniti putem slike, od svile i vrlo rijetke boje i on je trebao biti najvrednosniji momenat u ovoj ženskoj modnoj pojavi. Jako loš je odabir torbe koja obimom i oblikom nikako ne odgovara cijelom looku, a takođe je i bojom dovela do odvlačenja pažnje sa kvalitetnih odjevnih komada.
Suptilna i harizmatična osoba, sa modnom pojavom koja odiše blagošću i elegancijom sa greškom u odabiru torbe.
Muški modni look koji odabirom kroja pantalona i cipela zaslužuje mnogo veću ocjenu od trenutne.
Ali, tako trandy i kvalitetan izbor pomenutog ne može se samo tek tako kombinovati sa bijelom košuljom. Vrijednosna modna pojava išla bi uz teget majicu ili štaviše teget džemper ili bez. Bijela košulja je često prvi odabir za muška odijevanja ali ona umije biti, kao što je u ovom slučaju, greška i neuklopljena na pravi način.
Pojava koja sa sobom nosi najviše kvalitetnog i trandy odjevnog komada, počevši od obuće, košulje, sakoa ali je dezena farmerica nešto što je nedopustivo da se kombinuje sa dezenom košulje. Dezen košulje nosi sa sobom obavezu da ga prati isti dezen pantalona ili bilo koja nijansa boje iz njegovog dezena. Izbor obuće odličan. Jaka karakterna pojava, de nitivno u određenom modnom stilu i vibeu koji ovoga puta nije iznesen na način na koji bi trebalo.
Igra za kritiku – rezultat za pohvalu: mlada reprezentacija Crne Gore opravdala je ulogu favorita u Armaviru, gdje je u petom kolu kvalifikacija za Evropsko prvenstvo pobijedila Jermeniju sa 2:1.
Domaćin je uoči meča bio posljednji u Grupi E, bez boda, sa gol razlikom 2:14, ali je na terenu ponajmanje djelovao kao autsajder.
Da ne bude tako – dozvolio je naš tim, podužom serijom propusta i grešaka za koje u krajnjem nije platio težu cijenu.
Perišić iz penala u prvom i Mrvaljević, uz pomoć protivničkog defanzivca, u drugom poluvremenu predvodili su ,,crvene“ do uspjeha kojim su ostali u trci za plasman na završni turnir za fudbalere do 21 godinu.
Između kontrasta – slike sa terena i ishoda – momci Gorana Perišića uspjeli su da prevaziđu krizne i kritične momente, te ostvare treću pobjedu, za devet bodova na tabeli, uoči sudara sa Italijom 18. novembra u Nikšiću. Samo 40 sekundi trebalo je domaćinu da izgradi šansu iz koje je mogao da povede – po desnom krilu probio je Narek Hovhanisijan, odbrana ,,sokolića“ nije presjekla pas kroz šesnaesterac za Hakobijana, koji je ostao sam i imao otvoren pogled na gol. Prošao je Radanović bez intervencije jer je šut bio neprecizan.
Slabo su ,,crveni“ ušli u meč –nepovezano, u grču, bojažljivo, pa su od starta bili izloženi pritisku domaćina.
Hakobijan je prvi udarac poslao visoko iznad mete, ali je u sljedećem navratu bio mnogo precizniji – ofanzivni vezista Jermenije ponovo je pokušao sa distance, a ovoga puta prečka je spasila naš tim, uz doprinos Radanovića.
Čim je Crna Gora uspjela da se sastavi, stigla je u velika prilika u 11. minutu Vukotić je poslao idealan centaršut za Perišića koji je sa sedam-osam metara promašio glavom.
Nastavili su ,,plavi“ da napadaju i prave probleme zadnjoj liniji protivnika. Vukotić je
teško izlazio na kraj sa Narekom Hovhanisijanom koji je u 18. minutu kao na tacni servirao gol šansu Vardanijanu
Bili su gosti nemoćni da bilo što urade, ali su i tada prošli nekažnjeno – špic domaće reprezentacije zategao je jako i prebacio metu.
Mučila se Crna Gora, nije išlo, ali u fudbalu je dovoljan samo jedan momenat da se stvari okrenu.
Jedan od rijetkih izlazaka ,,crvenih“ visočije na polovinu suparnika pretvorio se u vođstvo – zasluge pripadaju Vukoviću i Perišiću.
Prvotimac Petrovca je sa desne strane ubacio prizemnu loptu u kazneni prostor na ne baš dobro postavljenu odbranu Jermenije, a za sve ostalo pobrinuo se kapiten ,,crvenih“.
Perišić je iznudio penal, a potom rutinski pogodio u 25. minutu.
Prednost, međutim, ne samo
da nije donijela stabilizaciju i olakšanje našima, već su greške počele da smjenjuju još učestalije.
Kiksevi crnogorskog tima bili su početnički, neobjašnjivi, čak i zabrinjavajući. Nonšalantnost, neopreznost i odsutnost Vukotića, koji nije riješio naizgled čistu i bezopasnu situaciju u prostoru gdje previd ne smije da se desi, koštala je izabranike Gorana Perišića gubitka vođstva u 36. minutu. Afijan je ukrao loptu i lagano poentirao ispred nemoćnog Radanovića.
Prošla je ta opasnost, ali poslije nje – odmah nova. Ponovo predaja posjeda direktno u noge rivalu – i nova loša završnica domaćina.
Pred odlazak na odmor, Vuković je iskosa sa desne strane probao lijevom da prepravi rezultat.
Nakon prvih 45 minuta bilo je 1:1, ali kako je izgledala Cr-
Pioniri na UEFA Razvojnom turniru u Moldaviji
PODGORICA - Pionirska fudbalska reprezentacija Crne Gore učestvovaće naredne sedmice na UEFA Razvojnom turniru u Moldaviji.
Selektor Vladan Savić za taj turnir pozvao je 22 igrača - golmani: LjeonCamaj (Dečić), Filip Radović (Budućnost), Nikola Vujadinović (OFK Titograd); odbrana: Balša Vukčević, Bogdan Jokić (Stari aerodrom), Ne-
manja Nišavić, Aleksa Miranović, Ognjen Bašanović (Budućnost), Petar Vujović (Lovćen), Milan Bojović (OFK Berane); vezni red: Aleksandar Radojević (Sutjeska), Đorđe Milikić (Kom), Viktor Vojinović (Akademija Siti), Jovan Raković (Stari aerodrom), Simon Kalezić, Andrej Pejović (Akademija Siti); napad: DaniloVukčević (Budućnost), Vasilije Ljutica (Akademija Siti), ĐorđijePeruničić,
UTORAK
09:00 - Crna Gora – Azerbejdžan ČETVRTAK
12:00 - Crna Gora – Moldavija NEĐELJA 09:00 - Crna Gora – Bugarska
Jusuf Šabović (Stari aerodrom), StrahinjaRanitović(Mornar), Dimitrije Višnjić (Kom). ,,Sokolići“ će na turniru igrati sa domaćinom, Azerbejdžanom i Bugarskom. R.P.
Radost naše mlade reprezentacije u Armarviru Selektor Goran Perišić nije sa klupe predvodio mladu reprezentaciju protiv Jermenije u gostima zbog isključenja u prošlom duelu sa Sjevernom Makedonijom. „Crvenima“ je u Armaviru dirigovao asistent u stručnom štabu Nemanja Kljajević, uz pomoć Balše Božovića
na Gora još je imala i odlično stanje na semaforu.
Fortuna je pratila goste koji su preživjeli udarac glavom Manukijana poslije prekida u nastavku, a tek je bilo sreće u 55. minutu kada su ,,crveni“ drugi put došli do prednosti. Vukotić se asistencijom donekle iskupio za grešku kod primljenog gola, a u gro planu bio je Mrvaljević. Ofanzivac Mladosti uputio je udarac, lopta se podigla od bloka protivničkog defanzivca i dobila takvu putanju da je prebacila golmana Gazarijana, te završila u mreži.
Duel je od tog trenutka ušao u sporiji ritam, sa manje kon-
Mlada selekcija Crne Gore naredni meč kvali kacija za Evropsko prvenstvo igra 18. novembra sa Italijom u Nikšiću
kretnih dešavanja, a više prekida.
I pored toga – malo je falilo da Jermenija iz ničega izjednači. Nespretno je reagovao golmana Radanović, ali je istog momenta ispravio sam sebe – dobrom odbranom.
Crna Gora je u finišu imala plan da uspori igru, odugovlači i troši vrijeme. Dva velika previda napravio je sudija Karel Rouček kada nije svirao očigledne faulove nad našim igračima, a iz to-
ga je domaćin razvio kontre. Odbili su ,,crveni“ te napade, a u pet minuta dodatka nijesu dozvolili da se desi nešto nepredviđeno. Crnogorci su otputovali u Armavir sa ciljem da upišu tri boda. Misija je uspjela. Slijedi utakmica sa Italijom kraj Bistrice, gdje naši moraju neuporedivo bolje ako misle da sa trećeg mjesta budu ozbiljnija prijetnja za drugu poziciju koja nudi opciju za odlazak na Euro. D. KAŽIĆ
Crna Gora je konačno pobijedila u takmičarskom meču – prvi put nakon skoro osam mjeseci.
Prvi put i pod komandom
Mirka Vučinića kao selektora, a prekinula je i crni niz na gostovanjima. Trijumf u Gibraltaru – 2:1 nakon preokreta u pretposljednjem kolu kvalifikacija za Mundijal – prvi je naših fudbalera na strani još od 24. marta 2023. kada je u prvom kolu kvalifikacija za Euro 2024. savladana Bugarska u Razgradu (1:0).
Od tada do sinoć ,,sokoli“ su imali 10 vezanih utakmica bez pobjede van svog terena, od čega devet uzastopnih poraza.
Vučinićeva ekipa je pobijedila zasluženo, ali je morala opet da prođe kroz muke jer je gubila, da bi se na kraju izvukla golovima iz prekida – Vasilije Adžić iz slobodnog udarca u 33. i Nikola Krstović iz jedanaesterca u 42. donijeli su pobjedu, drugu uzastopnu računajući onu u prijateljskom meču s Lihtenštajnom (2:1) u oktobru, pa naša selekcija ipak u dobrom raspoloženju čeka kraj kvalifikacija. Biće to spektakl, iako Crna Gora ne može više od trećeg mjesta u grupi L – meč sa Hrvatskom u ponedjeljak pod Goricom je poslastica jer stiže svjetski velikan.
SLIČNOSTI I RAZLIKE S MEČOM U TORŠAUNU
Vremenski uslovi u Gibraltaru bili su slični onima kao u Toršaunu mjesec ranije kada je doživljen debakl (0:4), kiša i vjetar stvorili su nepovoljan ambijent za fudbal, a isto kao na Farskim Ostrvima naša selekcija je rano primila pogodak. Nije moglo bez šoka ni protiv totalnog autsajdera – Džejms
Skenlon, član mladog tima Mančester junajteda, povukao je lijepo s lijeve strane, provukao loptu kroz odbranu ,,sokola“ i asistirao Lajama Džesopu, koji je šutirao rutinski, kroz noge golmanu Igoru Nikiću – 1:0 u 20. minutu.
Bio je to prvi i jedini šut domaćina u okvir gola u prvih 45 minuta. Tim Mirka Vučinića je pokušavao kroz pas igru da razliku u kvalitetu pretoči u razliku u broju golova, ali nije išlo lako. Prije gola Gibraltara, lijevom nogom nakon kornera pokušao je Milan Vukotić, a inicijativa se nastavila i nakon hladnog tuša na ,,Evropa point“ stadionu.
Samo minut kasnije dosuđen je jedanaesterac za Crnu Goru poslije duela Maura i Adžića, ali je nakon jedne od dužih VAR provjera od uvođenja te tehnologije (skoro sedam minuta) sudija Ana-
Radost „sokola“ na kišnom Gibraltaru
Žuti karton: Bordž, Anesli
Tabela
– Gibraltar
20.45 – Crna Gora – Hrvatska
stasiosPapapetru ipak promijenio odluku – procijenio je da fudbaler Juventusa nije fauliran. ,,Sokoli“ su morali da sačekaju novu šansu za izjednačenje i pružila im se u 29. minutu, i to velika – na centaršut Vukotića sam na petercu bio je Adžić, ali je njegov šut glavom završio pored stative. Kiša nije prestajala da pada žestoko, ali nije padao ni ritam Crne Gore, koja je tražila način da probije gibraltarski bedem. U 31. je imala još jedan zicer – Adžić je proigrao Nikolu Krstovića, napadač Atalante izašao sam na golmana, ali umjesto da odmah šutira napravio je potez viška i bio zaustavljen.
Trebalo je zadržati mirnoću jer se znalo da će se prilika opet ukazati – i konačno se u 33. zatresla mreža disciplinovanog autsajdera.
Put je pronašao Vasilije Adžić na neobičan način – pogodio je iz slobodnjaka iskosa s lijeve strane, udarcem po zemlji koji je iznenadio golmana. Prvi gol Crne Gore u gostima nakon sedam mečeva. Bila je to nagrada za dobru reakciju nakon 1:0, a onda je u fi-
nišu ponovo ,,radio“ VAR, ovog puta u korist Crne Gore.
Minut nakon duela Nikolasa
Poca i Marka Jankovića sudija Papapetru dobio je signal da je u pitanju sporni detalj, koji je potom morao sam da pogleda – grčki arbitar presudio je da treba da dosudi jedanaesterac, a loptu je uzeo Nikola Krstović.
Dvadeset petogodišnji Zećanin imao je i sreće jer je golman Henkins zakačio loptu, ali mu je otišla ispod ruke i završila u mreži.
Bio je potreban gol Crnoj Gori prije odlaska na odmor, a dugo ga je čekao i Krstović – ovo mu je tek treći ove sezone, nakon što je prethodna dva dao u trijumfu Atalante nad Torinom 21. septembra.
MOGLO DA SE RIJEŠI
MNOGO RANIJE
Krstović i Janković zamijenjeni su u 74. minutu, prethodno su teren napustili i Radunović (na poluvremenu) i Adžić (u 66), a i prije i poslije toga nije bilo problema za Vučinićev tim.
Gibraltar je bio bezopasan, a Crna Gora mogla iz nekoliko situacija da ga liši bilo kakve
MirkoVučinić je upisao prvu pobjedu u takmičarskim mečevima kao selektor crnogorskih fudbalera, a drugu uzastopnu računajući prijateljski meč sa Lihtenštajnom. - Dobro smo krenuli, ali primili smo pogodak mnogo naivno. Nedopustivo je kako su nam dali gol. Moramo da poradimo na tome, da imamo više koncentracije – i u tim
situacijama i u onima kada je trebalo da damo još koji gol –rekao je Vučinić.
- Detalji prave razliku, mi smo imali četiri, pet šansi za treći gol i nijesmo ih iskoristili, a oni su poveli iz jedinog udarca u okvir gola. Nemamo mnogo vremena da radimo na tome, nadamo se da će se popraviti u budućnosti – dodao je legendarni Nikšićanin.
Treći trijumf crnogorskih fudbalera u kvalifikacijama za Mundijal, druga nad Gibraltarom. Kao i u Nikšiću u martu, opet poslije preokreta – tada je bilo 3:1, juče 2:1.
- Znali smo što nas čeka, vrijeme je bilo kao u Toršaunu u oktobru.
Treba zabraniti igranje na ovakvoj podlozi, teško se navići, ovo nije vještačka podloga kao u Crnoj Gori. Zaista mislim da fudbal ne smije da se igra na ovakvom terenu – rekao je NikolaKrstović, strijelac iz penala za 2:1. - Bilo je teško prvih 20 minuta, ali poslije smo sve kontrolisali. Mogli smo da
damo još golova, nedostajao nam je završni pas. Ipak, ispunili smo ono po što smo došli. Prijao nam je ovakav meč s lakšim rivalom da dobijamo samopouzdanje nakon ne baš dobrih izdanja. Veoma bitna pobjeda zbog svega što će uslijediti u narednom periodu – dodao je Krstović.
Poslao je optimističnu poruku: - Dosta je mladih momaka, ovakva energija treba da nas krasi. Pokušavamo da ispunimo zahtjeve selektora i stvorimo pobjednički duh, da kao večeras znamo kako da se vratimo poslije
Ima stvari i kojima je zadovoljan.
- Momci su dali sve od sebe, dobro smo držali loptu, kružila je... Stvarali smo šanse, ali ponavljam da nam nedostaje koncentracija. U ponedjeljak stiže Hrvatska. - Svi znamo o kakvoj velesili se radi. Ali nadam se da ćemo uzeti bodove – poručio je Vučinić.
nade da može do iznenađenja. Šest, sedam prilika imali su ,,sokoli“ da postignu treći pogodak. Osmajić je u 65. loše zahvatio loptu na pas Krstovića, koji je zatim pokušao iz voleja da se drugi put upiše u strijelce.
U 82. se ponovo u šansi našao Osmajić – zicer mu je odbranio Henkins, a onda je Slobodan Rubežić (zamijenio povrijeđenog Nikolu Šipčića) morao bolje da šutira sa tri metra nakon centaršuta iz slobodnog udar-
zaostatka. Mislim da će nacija biti zadovoljna iako većina ne vjeruje u nas. Sve ćemo vas iznenaditi i napraviti nešto veliko u narednom periodu. Nećemo iznevjeriti – poručio je Krstović za TVCG.
Vasilije Adžić iznenadio je golmana Gibraltara prilikom šuta iz slobodnog udarca za 1:1. - Mnogo mi znači gol za samopouzdanje, a prije svega drago mi je što sam pomogao ekipi. Mnogo smo kvalitetniji od Gibraltara i to smo i pokazali. Trebalo je ranije da prelomimo utakmicu jer smo imali veliki broj prilika i nadam se da ćemo u budućnosti imati bolju realizaciju – kazao je fudbaler Juventusa.
ca. U obje situacije asistent je bio Milan Vukotić. I u nadoknadi je ,,vibriralo“ u šesnaestercu domaćih – Henkins je zaustavio pokušaj Viktora Đukanovića i još jedan Milutina Osmajića.. N. KOSTIĆ
SC Derbi kod kuće ubjedljivo poražen od rumunskog tima u 7. kolu grupe A ABA lige
„Studenti“ nemoćni protiv raspucanog Kluža
SC Derbi nije bio ni blizu iznenađenja protiv rumunskog Kluža - tim Petra Mijovića je u „MTEL dvorani Morača“ izgubio od novajlije u ABA ligi sa 95:82, za peti poraz u sedam kola grupe A, treći kod kuće. Kluž upisao četvrtu pobjedu, a ima i dva poraza.
Podgoričani su bili nemoćni protiv jedne od najefikasnijih ekipa ABA lige, koji su dosadašnji prosjek poena u napadu (89 poena do gostovanja u glavnom gradu Crne Gore) premašili nepuna četiri minuta prije kraja meča, kada su, čini se, i „povukli ručnu“. Nakon drugog uzastopnog poraza (prošle sedmice izgubili od Dubaija), očigledno je, bez obzira što još nije prošla ni polovina ligaškog dijela, da će košarkaši SC Derbija teško moći da se uključe u borbu za jedno od prva četiri mjesta koja vode u Top8 fazu. Suočeni sa velikim kadrovskim problemima od početka sezone (trenutno su van terena Amar Gegić i Džastin Tarner, koji još nije debitovao), Podgoričani igrački zaostaju za vodećom četvorkom (Dubai, Partizan, Igokea, Kluž), pa je realnije da ostatak ligaškog dijela iskoristite za što bolju pripremu za plej-aut fazu regionalnog takmičenja...
ODLUKA DO POLUVREMENA
„Studenti“ su parirali Rumunima samo u prvoj četvrtini, u kojoj su vodili do sredine, do 13:12, najviše sa šest poena (6:0), i to zahvaljujući Aleksi Iliću koji je upisao 10 od 13 poena. Kluž je tada serijom 8:0 preokrenuo i poveo 20:13 i više nije ispuštao prednost do kraja meča. Podgoričani su do kraja ove dionice uspjeli da smanje na dva posjeda minusa (26:22), a mogli su i više, ali Matic Rebec nije pogodio trojku u posljednjem napadu.
Kluž je pitanje pobjednika, praktično, riješio u drugoj četvrtini, u kojoj je domaćin ubacio samo tri koša iz igre, ukupno 13 poena, a koju je otvorio serijom 9:0, za prvo dvocifreno vođstvo (35:22), a SC Derbi je prve poene, preko Ilića, upi-
PODGORICA – Nakon uspješno odrađenog gostovanja u Njemačkoj protiv Kemnica i pete pobjede u sedam kola Evrokupa, treće na četiri gostovanja, košarkaši Budućnost Volija žele da se vrate na pobjednički kolosijek u ABA ligi, nakon poraza u Beogradu od Crvene zvezde.
Subota, 15. novembar 2025.
Košarkaši Budućnost Volija večeras dočekuju Iliriju, u 7. kolu grupe B ABA
RebecVučeljić 14 Ilić 22 Džonson 9 Pavlićević 10 Anđušić 2 Živanović 7
Hadžibegović 9
BogdanovićDejvis 5 Drežnjak 4 Boaće -
Dvorana: „MTEL Morača“ Gledalaca: 100.
Sudije: Obrknežević, Jovanić i Hadžić.
Mijović: Nakon reprezentativne pauze vidjećemo što i kako i sa kim
Trener SC Derbija Petar Mijović bio je, razumljivo, razočaran nakon utakmice sa Klužom. - Vrlo loše izdanje u momentu kada sam mislio, prevashodno trenažno, da smo se podigli. Kada sam mislio da su neke stvari ostale iza nas, mi smo prikazali potpuno krivu sliku, suprotno u odnosu na sve
sao tek nakon četiri minuta i 34 sekunde igre. Gosti su dominirali i u nastavku četvrtine, u kojoj su imali i 19 poena prednosti (48:27), na minut i 45 sekundi do velikog odmora, a domaćin je samo malo ublažio minus do poluvremena (49:35). Interesantno, Ilić je sa 18 poena i dva skoka bio najbolji pojedinac meča u prvih 20 minuta, a promašio je samo jedan šut, i to za tri poena, kada je na isteku vremena šutirao preko centra. Prije toga je pogodio svih pet šuteva za dva poena i svih osam slobodnih bacanja, za indeks 22
U FINIŠU
UBLAŽILI PORAZ
Još gora je bila za domaće treća četvrtina, u kojoj su ubacili samo tri poena više nego u drugoj, ali su Rumunima dozvolili da postignu 33 poena, pa su gosti
što smo radili. Mislim da je odgovornost trenerova kada ekipa izgleda kako smo mi izgledali 30 minuta. Imamo još jednu utakmicu do reprezentativne pauze i vidjećemo što i kako i sa kim – rekao je Mijović. Na pitanje da li će biti promjena u timu, kratko je odgovorio: - Vidjećemo.
17 sekundi do kraja ovog kvartala vodili čak 33 razlike (82:49). Početkom posljednje četvrtine, gosti su u dva navrata imali maksimalnih 34 razlike (85:51, 88:54), ali je SC Derbi u posljednjih osam minuta primio još samo sedam poena, a napadački je odigrao najbolje od početka meča, jer je upisao više poena nego u prethodne dvije četvrtine zajedno (31-29), pa je uspio da do kraja značajno ublaži poraz... Iako od 28. minuta više nije ulazio u igru, Aleksa Ilić je bio najefikasniji na meču sa 22 poena (7-7 za dva, 1-0 za tri, 8-8 sa linije bacanja), uz pet skokova. Zoran Vučeljić je dodao 14 poena, pet skokova, četiri asistencije i tri ukradene lopte, a Nikola Pavlićević 10 poena. SC Derbi u narednom kolu, 23. novembra, gostuje Partizanu. S. J.
Prilika je idealna, sasvim realna, ne samo zbog činjenice da igraju kod kuće, već i zbog toga što ,,plavima“ večeras u goste dolazi slovenačka Ilirija (19.30 časova), novajlija u regionalnom takmičenju, prošlosezonski pobjednik ABA2 lige. I protiv Ilirije neće biti povrijeđenih Jogija Ferela i Džejmsa Tompsona, ali Andrej Žakelj ima dovoljno kvaliteta i širine u preostalih 11 igrača za duel kakav je ovaj sa Ilirijom, pa pobjeda ne bi smjela da dođe u pitanje, bez obzira što se radi o protivniku koji je u prošlom kolu nanio sezonski prvi poraz Spartaku u ABA ligi, i koji ima i pobjedu protiv Zadra, uz gostujuće poraze od Beča, Crvene zvezde i Mege.
- Ilirija igra dobru košarku, uspijevaju da izvuku maksimum iz svake utakmice, dobro se pripremaju i odlično su vođeni, to se vidjelo i protiv Spartaka. To je ekipa prema kojoj moramo da imamo puno poštovanja i za koju moramo da se kvalitetno pripremimo – upozorava Andrej Žakelj, trener Podgoričana. Kako su četvrtak proveli u putu, ,,plavi“ su juče odradili jedini trening za duel sa Ilirijom.
- Treba da prođemo sve bitne stvari i da skupimo energiju poslije putovanja i zahtjevne utakmice u Njemačkoj. Važno je da odgovorimo energetski koliko god možemo i da uradimo sve što je potrebno da pobjeda ostane kod kuće – dodao je Žakelj. Predvođena raspoloženim Akselom Butejom (26 poena, 6-6 za dva, 8-4 za tri, 2-2 sa linije bacanja, devet skokova, dvije asistencije i blokada) i Džuvanom Morganom (18 poena, 4-4 za dva, 2-1 za tri poena, 8-7 sa linije bacanja, sedam skokova, četiri ukradene lopte, asistencija i devet iznuđenih faulova), koji su imali indeks korisnosti 34, drugi najbolji u 7. kolu Evrokupa, Budućnost je teško došla do pobjede protiv Kemnica, a otpor rivala je slomila u posljednja dva minuta, serijom 11:0 za trijumf od 84:71. - Znali smo da će da bude teška utakmica. Kemnic igra veoma dobru košarku, brzu, agresivnu, i pokušali smo da se dobro pripremimo za nju, znajući da nam nedostaju dva igrača, tako da nije bilo lako da se prilagodimo. Oni su fizički i atlet-
Dvije pobjede gostiju i jedna domaćina u mečevima NBA lige
Finiks i dalje u pozitivnoj seriji
PODGORICA - Dvije pobjede gostiju i jedna domaćina, bilans je utakmica u NBA ligi koje su odigrane u noći između četvrtka i petka.
Atlanta je u gostima slavila protiv Jute 132:122, a do pobjede su je vodili Onjeka Okongvu sa 32 poena i 11 skokova i Džejlen Džonson sa 31 poenom, 18 skokova i 14 asistencija. Najbolji kod Jute bio je finski internacionalac Lauri Markanen sa 40 poena i se-
dam skokova, Ejs Bejli je dodao 21 poen. Atalanta ima osam pobjeda i pet poraza, a Juta četiri pobjede i osam poraza. Finiks je kod kuće pobijedio Indijanu 133:98 i upisao peti trijumf u nizu. Sanse su predvodili Devin Buker sa 33 poena, sedam asistencija i pet skokova, i Dilon Bruks sa 32 poena. Kod Indijane bolji od ostalih bili su Endru Nembhard sa 21 poenom i osam asistencija i Paskal Sija-
kam sa 19 poena i pet skokova. Finiks je na skoru od osam pobjeda i pet poraza, a Indijana je zabilježila jednu pobjedu i 11 poraza. U gostima je slavio i Toronto, protiv Klivlenda sa 126:113. Najbolji u ekipi Toronta bili su Skoti Barns sa 28 poena, 10 skokova i osam asistencija, Imanuel Kvikli sa 25 poena i šest asistencija i Džejkob Peltl sa 20 poena i sedam skokova. Kod Klivlenda bolji od ostalih bio je Donovan Mičel sa 31 poenom, te po šest skokova i asistencija. Toronto ima skor od sedam pobjeda i pet poraza, a Klivlend je zabilježio osam pobjeda i pet poraza. S. J.
(19.30 h) u ,,MTEL dvorani Morača“
ski jak tim, igraju 40 minuta sa visokim intenzitetom. Zato smo pokušali da im u tome pariramo i na kraju smo pobijedili. To je bilo najvažnije, ali idemo utakmicu po utakmicu. Ali, sigurno je to važna pobjeda za nas – kazao je Žakelj. Budućnost je u drugom poluvremenu primila sa 32 poena, 15 u posljednjoj četvtini, a nijedan u posljednja dva minuta.
PODGORICA – Prvi bokeljski derbi u sezoni igra se večeras od 20 sati na Škveru – Jadran MTEL dočekuje Primorac u šestom kolu Premijer regionalne lige u vaterpolu.
Novljani imaju pobjedu i bod više od najvećeg rivala, a prije tri dana upisali su važan trijumf na gostovanju kod Novog Beograda u Ligi šampiona (12:11). Bila je to odlična reakcije ekipe Vladimira Gojkovića nakon poraza od Šapca (12:10) u regionalnom takmičenju... - Utakmica s Primorcem je mnogo bitna i očekujemo da bude veoma teška. Želimo tri boda kojima bismo se učvr-
Ilirija je klub u kojem je karijeru počeo Saša Dončić, bivši košarkaš i otac jednog od najboljih igrača današnjice Luke Dončića, koji, kada god je slobodan, rado dolazi da pogleda utakmice ovog tima, kao što je to bio slučaj i u finalu ABA2 lige sa Bosnom prošle sezone.
Ekipu poenterski predvodi američki bek Vendel Grin sa prosječnih 17,5 poena, a dobro su poznata imena Eda Murića i Ognjena Jaramaza igrača sa evroligaškim iskustvom igranja za Partizan, Bajern i Baskoniju. - Oni su dobra i brza ekipa. Moramo da se držimo našeg plana, da igramo agresivno protiv njih i da ostanemo fokusirani. Ako to uradimo, sve će biti kako treba. Biće teška utakmica ako im dozvolimo njihovu igru, zato je naš glavni cilj da zaustavimo njihovog plejmejkera, njihove najiskusnije igrače i da budemo maksimalno agresivni – kazao je Ukrajinac Oleksandr Kovlijar, plejmejker Budućnosti.
Ulaznice po cijeni od četiri, šest i osam eura mogu se kupiti na biletarnici ,,MTEL dvorane Morača“ od 12 časova do početka utakmice
- Mislim da je odbrana presudila, jer dobra je stvar kada na 71 poen zaustavite Kemnic, tim koji igra veoma brzo, sa puno posjeda i nije ih lako zaustaviti. Mislim da je to bila razlika u tom meču – zaključio je slovenački trener koji će da vodi Crnu Goru u prva dva ,,prozora“ kvalifikacija za Mundobasket. S. JONČIĆ
Crnogorske košarkašice danas (12h) gostuju Azerbejdžanu u 2. kolu prve runde kvali kacija za Eurobasket
PODGORICA – Crnogorske košarkašice jutro nakon utakmice sa Ukrajinom krenule su na put za Baku. Letom iz Podgorice stigle su do Istanbula, a nakon dugog čekanja stigle su u glavni i najveći grad Azerbejdžana, gdje su juče odradile jedan trening, a danas će u neobičnom terminu (12h – po lokalnom 15 časova) gostovati totalnom autsajderu grupe H, selekciji Azerbejdžana u okviru 2. kola prve runde kvalifikacija za Eurobasket.
Na otvaranju novog ciklusa Azerbejdžan je poražen kao domaćin od Bugarske sa čak 93 razlike, pa selekcija koja nikada nije bila ni blizu plasmana na prvenstvo Evrope, neće ni sada dočekati glavnu rundu kvalifikacija. Samim tim jasno je da su ,,crvene“ imale teži put, nego što će danas imati zadatak da dođu do premijerne pobjede.
- Put je bio dosta dug i naporan, ali smo odradile trening i koliko-toliko se pripremile za meč - poručila je centar crnogorske reprezentacije Maja Bigović.
Azerbejdžan je zahvaljujući novom sistemu kvalifikacija, po kojima je FIBA dala mogućnost i najslabije rangiranim timovima da budu u trci za evropsku vizu, stigao do prve runde kvalifikacija, ali je jasno da ni u ovim pretkvalifikacijama nema šta da traži, jer je kvalitetom miljama daleko od konkurenata.
Baš zbog toga, Crna Gora, nakon poraza u Podgorici od Ukrajine, danas će imati lakši trening i priliku da se dodatno spremi za meč sa Bugarskom u Botevgradu (utorak 18. novembar), koji može biti od velikog značaja za prolaz u našoj grupi.
- Azerbejdžan je daleko najslabija ekipa u grupi. Došli smo ovdje da odigramo najbolje što možemo i uđemo u pravi ritam nakon poraza
od Ukrajine kod kuće – naglasila je Cetinjanka, koja je nakon dugog perioda u Budućnosti, ove sezone u Mađarskoj, gdje nastupa za drugi tim Šoprona.
U mislima ,,crvenih“ svakako je Bugarska.
- Protiv Bugarske nas ne očekuje lak posao. Svjesne smo da smo u prvom meču pokazale dosta slabosti i grešaka na kojimo moramo da poradimo do utakmice u Sofiji – iskrena je Bigović. Crnogorke je u prvom meču skupo koštao katastrofalan šut, posebno za tri poena (324), ali i loša rješenja u zonu 2-3 rivala, koja je zonom potpuno ,,zaključala“ naše košarkašice.
- Imali smo želju, borili smo se, išli na skokove – jednostavno šut nas nije htio. U drugom poluvremenu smo imali neke loše odluke, ali svakako da je i iskustvo Ukrajinki prevagnulo. Gledaćemo video, vidjeti gdje smo griješili i ponavljam, iskoristiti ovaj meč da se uigra-
Premijer regionalna liga za vaterpoliste (6. kolo): Jadran MTEL dočekuje Primorac
Prvi bokeljski derbi u sezoni mnogo bitan za obje ekipe
stili među četiri vodeće ekipe na tabeli – rekao je Strahinja Gojković Stefan Vidović je u karijeri odigrao mnogo bokeljskih derbija kao vaterpolista Jadrana, a večeras će prvi put biti na suprotnoj strani.
- Bokeljski derbi je jedna od ljepših utakmica za igranje, zadovoljstvo mi je što ću ponovo biti dio toga – kazao je prvotimac Primorca i nekadašnji crnogorski reprezentativac.
Jadran ima četiri pobjede u Premijer ligi, od toga je dvije upisao nakon peteraca, da bi porazom od Šapca dozvolio ekipi iz zapadne Srbije da ga preskoči na tabeli. Novljani su trenutno treći, s istim brojem bodova kao Radnički.
- Kiksali smo protiv Šapca u prošlom kolu, takve greške ne smiju da nam se ponove. Zato pozivam i sve navijače da dođu da nas podrže – istakao je Strahinja Gojković.
Primorac je u seriji od tri poraza – u Ligi šampiona je gubio od Oradee (14:7) i Ferencvaroša (26:15), a između ta dva duela savladao ga je i Radnički u Premijer ligi (13:7). Kotorski sastav ima bod manje od Jadrana i Radničkog. - U seriji smo teških gostovanja jer ćemo nakon ovog meča igrati s Breśom u Italiji. Jadran igra vrlo dobro ove sezone, pobijedio je nekoliko velikih ekipa i sigurno nas očekuje izuzetno težak meč.
Raspored
1. KOLO
Azerbejdžan – Bugarska 48:141 Crna Gora – Ukrajina 65:71
2. KOLO DANAS
12.00 - Azerbejdžan – Crna Gora
17.30 - Ukrajina – Bugarska
3. KOLO (18. NOVEMBAR) 17.30 - Ukrajina – Azerbejdžan 18.00 - Bugarska – Crna Gora
mo za teže protivnike – kazala je Bigović. Košarkašice Crne Gore već sjutra lete za Sofiju, nakon čega slijedi put za Botevgrad, gdje će utakmicom sa domaćinom Bugarskom zaokružiti prvi kvalifikacioni prozor. Baš u Botevgradu, crnogorski košarkaši su pobjedom prije tačno godinu ovjerili plasman na Eurobasket. Ostaje da se vidi da li će isto mjesto biti talično za naše dame, kojima bi brejk mnogo značio, nakon startnog poraza od Ukrajine... R.P.
Probali smo da se maksimalno spremimo za derbi i nadamo se povoljnom rezultatu – poručio je Stefan Vidović.
Treći crnogorski predstavnik u Premijer
Iako su očekivali više, odbojkaši Budućnost voleja, bez dvojice povrijeđenih startera, nijesu uspjeli da eliminišu Maribor u Čelendž kupu
PODGORICA – Kada su pobijedili Maribor sa 3:0 u meču regionalne MEVZA, odbojkaši Budućnost voleja su, s pravom, računali da protiv istog rivala mogu da budu uspješni i u Čelendž kupu, posebno što su oba meča, dogovorom dva kluba, igrana u Podgorici.
Međutim, sve ono što su dobili kroz tri meča u tri dana u MEVZA ligi (dvije pobjede i poraz), negativno se odrazilo na evropske duele, jer su zbog povreda, izostala dvojica startnih primača servisa - Marko Vukašinović i Jovan Delić. Naime, dan prije prvog duela sa Mariborom Vukašinović se požalio na povredu prepone, dok su Delića na dan utakmice ,,ukočila“ leđa, pa je trener Dejan Radić neočekivano ostao bez potrebnih aduta za dvomeč sa Slovencima. Obje povrede nijesu ozbiljne, već su posljedica tri utakmice u tri dana.
A epilog svega su dva maksimalna poraza od Maribora, u dvorani ,,Verde“, i propuštena prilika da Budućnost u drugom kolu igra protiv poljske Čestohove, koju predvodi legendarni argentinski tehničar De Čeko
- Eto što je sport, što on donosi u takvom ritmu utakmica, kada se igra veoma često. Poslije napornog turnira MEVZA lige prošle sedmice, igrači su dobili dva slobodna dana, osim umora svi su bili zdravi. Ali, onda smo dan prije i na dan prve utakmice, zbog povreda, ostali bez dva igrača iz prve postave, Delića i Vukašinovića. To je bilo veliko iznenađenje, ekipa je bila u šoku, kao i mi u stručnom štabu, jer smo poslije turnira MEVZA lige očekivali da dvomeč sa Ma-
Jako sam zadovoljan onim što su prikazali najmlađi
U odsustvu dvojice najiskusnijih, Dejan Radić je mečeve sa Mariborom iskoristio i da ukaže
šansu i mlađim igračima.
- Svi su igrali, neko manje, neko više, a posebno me raduje kako
riborom bude kao šlag na torti za protekli period, jer smo osjetili da možemo da prođemo Maribor, da smo bili u kompletnom sastavu. Međutim, te povrede su bile veliki šok – kaže za Pobjedu Dejan Radić, trener Podgoričana. Uz povrede pomenutih igrača, i Maribor je u evropskim duelima bio jači za kubanskog primača Brajana Martineza Kamina. I već prvi meč je pokazao da Budućnost ne može da parira Slovencima, ia-
su reagovali na tako teške utakmice. U prvoj i drugoj je igrao Aleksa Radić, u drugoj Luka
Milošević i Stefan Petričević, a poslije su ušli i Filip Radić i Uroš Konatar, koji su isko-
ko Radić nije nezadovoljan igrom tima.
- Uspjeli smo da se stabilizujemo, sa timom koji je izašao na teren, i smatram da smo pružili dvije kvalitetne utakmice, ali na kraju je kvalitet presudio, i čestitam Mariboru na prolazu – dodao je Radić.
I Radić je svjestan da je propuštena lijepa prilika za ostanak na evropskoj sceni.
- Iskreno, ostaje žal. Kada smo žrijebom saznali da ćemo da igramo sa Mariborom, znali
Osmina nala Kupa Crne Gore za odbojkašice Luka Bar zakazala derbi četvrtfinala sa Herceg Novim, sigurne i Budućnost i Morača
PODGORICA – Luka Bar, Budućnost volej i Morača pridružili su se Albatrosu, Jedinstvu, Gimnazilajcu i Herceg Novom u četvrtfinalu Kupa Crne Gore za odbojkašice, posljednji učesnik ove runde biće poznat u poneđeljak kada
se sastaju Budva i Mrkojevići.
Luka Bar je mjesto među osam najboljih obezbijedila sigurnom pobjedom nad Ibrom od 3:0, a u timu Vladimira Milačića najefikasnije su bile Magdalena Kuburović sa 12 poena, Maša Dragojević sa 11,
dok su po 10 upisale Selma Muratović i Iva Pepđonović. U rožajskom timu su samo tri igračice osvojile po poen, Elda Murić, Lamija Dacić i Damija Hadžić. ,,Sirene“ su, tako, izborile očekivan derbi četvrtfinala sa braniocem trofeja, Herceg Novim, koji je pre-
EPCG Superliga za odbojkaše (7. kolo)
PODGORICA – Sve tri utakmice 7. kola EPCG Superlige za odbojkaše biće odigrane danas.
Prvi će na teren Sutjeska i Budva, koji će se sastati u Sportskom centru „Nikšić“. Budvani u domaćem šampionatu još ne znaju za poraz, a u odličnoj su formi i nakon dvije pobjede u tri meča u MEVZA ligi i pobjede u prvoj utakmici prvog kola Čelendž kupa.
Sutjeska je, sa druge strane, u dosadašnjem toku prvenstva ostvarila dvije pobjede i tri poraza.
Budućnost će u sali Medicinske škole dočekati Ulcinj. Podgoričani su, takođe, neporaženi u domaćem prvenstvu, a ovaj meč dočekuju nakon eliminacije sa evropske scene, od Maribora. Ulcinjani su do sada ostvarili jednu pobjedu. Derbi kola igra se u Bijelom Polju, gdje će se sastati Jedinstvo i Mornar. Oba tima imaju po tri pobjede i dva poraza, uz po osam bodova na tabeli, pa se očekuje veoma zanimljiv duel, uz prenos na Adriatic sport televiziji.
Sedmo kolo: Sutjeska – Budva (17.30), Budućnost volej – Ulcinj (18), Jedinstvo – Mornar (20). Slobodan je Lovćen S. J.
EPCG Superliga za odbojkašice (8. kolo)
ristiliku priliku za ovaj period njihove karijere. Jako sam zadovoljan onim što su prikazali, to me raduje. Mi vidimo i znamo da su oni talentovani, da ima prostora da se sa njima radi, kako u budućnost ne bi bili samo izmjene nego i nosioci igre ovog kluba –kazao je trener ,,plavih“.
da možemo da igramo sa njima, iako smo mislili da su kvalitetniji od nas. Međutim, kada smo ih pobijedili u MEVZA lig sa 3:0, definitivno smo pomislili da možemo da prođemo dalje. Ali, to je sport. Da je bila jedna, umjesto dvije povrede, sve bi bilo puno lakše i bolje, ali bilo je teško nadomjestiti izostanak dvojice takvih igrača –zaključio je Radić, koji očekuju da će Vukašinović i Delić u narednih sedam do 10 dana ponovo biti u stroju S. JONČIĆ
PODGORICA – Vodeći tandem u EPCG Superligi za odbojkašice u 8. kolu očekuju gostovanja timova sa dna tabele, pa se očekuje da Herceg Novi i Luka Bar upišu sigurne pobjede.
Kolo će otvoriti duel u Pljevljima, gdje će Rudar danas dočekati aktuelnog šampiona - Herceg Novi. Novljanke su trenutno na čelu tabele sa svih sedam pobjeda, dok je domaći sastav još uvijek bez osvojenog seta. Luka Bar, osvajač ovogodišnjeg Superkupa, u neđelju gostuje pretposljednjoj Budvi, sa namjerom da upiše sedmi trijumf. Budvanke su trenutno na jednom trijumfu. Trećeplasirana Budućnost go-
skočio prve dvije runde Kupa. I Budućnost je zakazala interesantan duel u četvrtfinalu u gostima sa Albatrosom, nakon što je opravdala ulogu favorita
protiv Mornara sa 3:0, sigurna u osmini finala je bila i Morača, protiv ekipe Grebaje, uz 12 poena Aleksandre Davidović i 11 Emilije Čurović, dok
stuje Jedinstvu. Bjelopoljke imaju skor 2-4 i meč manje u odnosu na rivale, dok tim iz Podgorice pet pobjeda i dva poraza. Na papiru, najzanimljiviji meč bi mogao da bude onaj u Herceg Novom između četvrtoplasiranog Albatrosa i petoplasirane Morače. Novljanke imaju skor 5-2, dok Morača ima četiri trijumfa i tri poraza. U Kotoru se igra derbi sredine tabele, Gimnazijalac dočekuje Mediteran. Oba tima imaju po dvije pobjede i šest bodova. Osmo kolo – danas: Rudar – Herceg Novi (17 sati), Jedinstvo – Budućnost volej (17.30), Albatros – Morača (20). Sjutra: Budva – Luka Bar (19), Gimnazijalac – Mediteran (19). S. J.
je u gostujućem timu najviše poena – dva, osvojila Elmina Kolenović Mečevi četvrtfinala Kupa Crne Gore na programu su 19. i 20. novembra. Osmina finala: Morača – Grebaje 3:0 (25:8, 25:5, 25:10), Budućnost volej – Mornar 3:0 (25:16, 25:13, 25:16), Luka Bar – Ibar 3:0 (25:6, 25:4, 25:5). Igrano ranije: Albatros – Galeb 3:0 (25:20, 25:21, 25:18), Net – Jedinstvo 0:3 (12:25, 15:25, 16:25), Tempo – Gimnazijalac 0:3 (11:25, 14:25, 19:25). Poneđeljak Budva – Mrkojevići (18.30). S. J.
PODGORICA – Rukometašice Budućnosti sjutra igraju posljednji meč u 2025. godini – pred pauzu koja slijedi zbog Svjetskog prvenstva u Njemačkoj i Holandiji, ,,plavo-bijele“ će u ,,MTEL dvorani Morača“ ugostiti Esbjerg (14 h).
Tim Zorana Abramovića iz sedam mečeva u A grupi Lige šampiona ima isto toliko poraza, a posljednji je pretrpio prije pet dana upravo od danskog predstavnika (36:24).
- Svjesne smo kvaliteta protivnika koji dolazi, znamo da je jedan od glavnih favorita za odlazak na fajnal-for, ove sezone i za samo osvajanje. Sada ih poznajemo malo bolje, ušle smo u detalje, iz tog ugla će biti donekle lakše, mada sa njima ne može biti nikad lako, ali sigurno da ćemo biti spremnije nego u Danskoj – kazala je kapitenka Itana Grbić Srednji bek crnogorskog pr-
DANAS
18.00 – Mec – Debrecin
NEĐELJA
14.00 – Storhamar – Đer
14.00 – Borusija D. – Glorija
14.00 – Budućnost – Esbjerg
TABELA: Đer 14, Mec 12, Glorija 10, Esbjerg 8, Debrecin 4, Storhamar 4, Borusija 4, Budućnost 0 bodova.
vaka istakla je da žali zbog propuštenih zicera u Danskoj.
- S druge strane, raduje me što smo stvarale situacije za šuteve protiv jedne od boljih odbrana u Evropi – istakla je Grbić. Nada se jačem otporu u ,,Morači“.
- Daćemo maksimum kao i u svakoj utakmici do sada, vjerujem da ćemo rasti kao što smo rasle u posljednjih nekoliko kola i pokazivale bolju igru iz utakmice u utakmicu. Vjerujem u ovu ekipu i vjero-
DANAS
16.00 – ĆSM Bukurešt – Sola
18.00 – Podravka – Ikast NEĐELJA
16.00 – Ferencvaroš – Brest
16.00 – Odense – Krim
TABELA: Brest 14, Odense 11, Ferencvaroš 8, Ikast 8, ĆSM Bukurešt 6, Podravka 5, Krim 4, Sola 0 bodova.
vaću dok god sam tu, znam da možemo da napravimo nešto više i potrudićemo se da to u nedjelju pokažemo – kazala je Itana Grbić. Poručila je da treba imati strpljenja za ovu ekipu.
- Znam da smo dosta razmazile naš narod i da navijači uvijek imaju neka očekivanja, ali moramo biti realni i znati da smo ekipa u kojoj ima 11 ne samo mlađih nego potpuno neiskusnih igračica, koje u nogama uopšte nemaju velike utakmice. Teško je ovim djevojkama da se nose s ovakvim
PODGORICA – Eliminacijom grčkog Diomidisa u rijetko viđenoj rukometnoj drami – nakon devet serija penala u revanšu – ekipa Budvanske rivijere ispisala je klupsku istoriju jer su ,,narandžasti“ prvi put preskočili prepreku na kontinentalnoj sceni.
Tim Novice Rudovića sada čeka teži izazov, rival u trećem kolu EHF Evropskog kupa je Trimo iz Trebnja, a prvi meč sa slovenačkim predstavnikom igra se danas od 17 sati u Budvi.
Revanš je 22. novembra u Trebnju.
- Analizirali smo Trimo i svjesni smo da su bolja ekipa od nas u ovom trenutku, iako smo se pojačali sa dva kvalitetna igrača – Božom Anđelićem i Nikolom Ivanovićem. Trebaće vremena da se potpuno uklope i sa te strane ovi dueli sa Trimom dolaze možda prerano, ali željni smo igre i mislim da možemo da im pariramo i odigra-
rivalima i očekivanjima u Ligi šampiona – izjavila je Grbić. - Ali u bliskoj budućnosti, uz veća ulaganja i povratkom nekih igračica kao što je najavljeno, nadam se da će biti bolja slika i da će mlađe moći još više da uče i rastu, a treba sada da budu presrećne i privilegovane jer su u klubu gdje ne osjećaju pritisak i imaju potpunu podršku. Znam da ćemo da rastemo jer su ovo vrijedna i talentovana djeca, ali to je proces i treba strpljenja. Još teže nam je kad ne osjećamo podršku naših ljudi jer
oni nešto od nekoga očekuju. Najlakše je komentarisati iz fotelje, a nama bi podrška onih koji iskreno vole ovaj klub predstavljala vjetar u leđa – dodala je kapitenka.
Nina Bulatović je navela da Budućnost mora da smanji broj pogodaka Esbjerga iz tranzicije.
- Suvišno je trošiti riječi na ekipu Esbjerga, radi se o favoritu za osvajanje trofeja. Kažnjavaju svaku grešku, teško je vratiti se iz minusa jer ,,melju“ svih 60 minuta. Imaju veliku rotaciju i ne opada im ritam igre.
Hrane se tranzicionim golovima, takav im je profil igračica. Probaćemo da ih svedemo na što manji broj pogodaka – kazalo je desno krilo ,,plavo-bijelih“.
Prvi put u sastavu Budućnosti za meč Lige šampiona naći će se talentovana Martina Knežević (17), MVP Evropskog prvenstva za juniorke. Zbog lakše povrede na raspolaganju Abramoviću neće biti Nikolina Marković, a na dužoj pauzi je Tanja Ivanović, koja je prije nekoliko dana operisala pršljen. N. KOSTIĆ
mo kvalitetno pred našim navijačima – rekao je Novica Rudović, trener Budvanske rivijere.
Trimo je nakon 10 kola prvi u slovenačkom prvenstvu, sa devet pobjeda i remijem.
- Favoriti su, odličan tim i poštujemo ih. Ali nećemo se predati, posebno u prvom meču. Daćemo sve od sebe da pokažemo pravu borbu i dobru igru, ako budemo u mogućnosti i da slavimo s makar po-
gotkom razlike. Za svakoga je gušt i želja da igra protiv dobre ekipe u Evropi. Nemamo što da izgubimo, a možemo mnogo da dobijemo ukoliko odigramo odličnu utakmicu – dodao je Rudović.
Mladi stručnjak nada se dobroj posjeti u Mediteranskom sportskom centru.
- Svi se u Budvi raspituju za naš meč. Mislim da će biti dobar odziv, a mi želimo da se odužimo navijačima. Protiv Diomidisa smo igrali na Cetinju i bio bi poseban merak svima nama da igramo pred punim tribinama u našoj dvorani. Želja nam je da u lijepom ambijentu odigramo dobru utakmicu i zbog uprave, sponzora kluba, generalno zbog svih pozitivnih stvari koje nas prate posljednjih godinu – kazao je Rudović.
Angažovanje Anđelića i Ivanovića možda neće biti dovoljno Budvanima da prođu Trimo, ali su tim transferima poslali poruku da će biti ravnopravan konkurent Lovćenu u borbi za domaće trofeje. S obzirom na to da je Anđelić stigao iz Budućnosti, rival iz Podgorice je praktično otpisan iz šampionske trke.
- Od početka sezone cilj nam je bio da probamo da iznenadimo Lovćen i Budućnost, ko-
ji su doskora bili kvalitetniji od nas. Doveli smo odlična pojačanja, kvalitetne igrače i profesionalce. Mnogo će nam pomoći, što se vidjelo u prethodna dva kola domaćeg prvenstva. Trebaće još vremena da se uklope, ali imamo strpljenja, od prvog dana sve ide dobro i mislim da će se nastaviti u pozitivnom smjeru. Duga je sezona, a kad nam se vrati povrijeđeni pivot Filip Božović očekujem da od marta, kad počne Mini liga za prvaka, dostignemo vrhunac forme. Idemo staloženo, korak po korak – istakao je Rudović. Osim Božovića, protiv Trima će nedostajati i kapiten Novak Bajčeta - Povrijedio se protiv Berana. Doživio je peh sa lijevim ramenom, srećom ne šuterske ruke, ali mora da pauzira dvije sedmice. Neće moći da nam pomogne u Evropi, vratiće se u tim krajem novembra – istakao je Novica Rudović, trener Budvanske rivijere, aktuelnog osvajača Kupa Crne Gore. Ne. K.
Dnevni list
Elektronska pošta: desk@pobjeda.me
Direktor i glavni i odgovorni urednik:
NENAD ZEČEVIĆ
Zamjenica izvršnog
direktora:
MILENA GOLUBOVIĆ
Direktorica marketinga:
VANjA pUstAh I jA
REDAKCI jsKI
KOLEGI jUM
Zamjenice glavnog i odgovornog urednika
RADMILA UsKOKOVIĆ-IVANOVIĆ
MARI jA jOVIĆEVIĆ
Pomoćnici glavnog i odgovornog urednika
đURđICA ĆORIĆ politika
sRđAN pO pOVIĆ ekonomija
jELENA MARtINOVIĆ
društvo
jOVAN NIKItOVIĆ
kultura
DRAGICA šAKOVIĆ crnom gorom
Urednici
ANA RAIČKOVIĆ
crna hronika
NIKOLA sEKULIĆ
hronika podgorice
jOVAN tERZIĆ arena
sLOBODAN ČUKIĆ
feljton i arhiv
MARKO MILOšEVIĆ
dizajn
DRAGAN MI jAtOVIĆ fotografija
LOGOtIp pOBjEDE
Miloš Milošević i Nikola Latković (2019), inspiracija Anton Lukateli (1944)
pORtAL pOBjEDE
Urednik
BOjAN đURIšIĆ
Zamjenica urednika
ANA pO pOVIĆ
OBjEKtIV
Urednica
MARI jA
IVANOVIĆ-NIKIČEVIĆ
tELEFON
020/409-520 redAkcijA
020/409-536 MArketiNg
020/202-455 ogLAsN o
Naziv osnivača: Društvo sa ograničenom
odgovornošću za proizvodnju, promet i usluge, export-import
„Nova pobjeda“ - podgorica
Adresa sjedišta medija: 19. decembar br. 5
PIB: 03022480
Vlasnička struktura
„Nove Pobjede“ - 100% udjela
„Media-Nea“ D.O.O. Podgorica
Vlasnička struktura
„Media-Nea“ - 99,99% udjela
First Financial Holdings
sjedište „Media Nea“: Ul. 19. decembra br. 5,
PiB „Media Nea“: 02842777
Vlasnička struktura „First Financial Holdings“ - 100%
udjela Petros Stathis
sjedište „First Financial Holdings“: Ul. Ulcinjska br. 3
PiB „First Financial Holdings“: 02628295
Više o vlasničkoj strukturi: pobjeda.me/p/impressum
Broj žiro računa „Universal capital Bank“: 560-822-77
Tiraž: 3.500
Na osnovu člana 135 Zakona o privrednim društvima Crne Gore i člana 25 Statuta AD “Trgocet”
Cetinje, sazivam VANREDNU SKUPŠTINU AKCIONARA AKCIONARSKOG DRUŠTVA “TRGOCET” CETINJE
Skupština akcionara će se održati dana 17.12.2025. godine u prostorijama Društva, u ulici Peka
Pavlovića b.b., sa početkom u 08h , sa sledećim
Dnevnim redom 1.Izbor revizora AD “Trgocet” Cetinje za 2025.godinu.
–Akcionari i njihovi punomoćnici koji namjeravaju da prisustvuju Skupštini akcionara, dužni su da se prijave Sekretaru Društva najkasnije dva sata prije održavanja Skupštine radi identifikacije i evidencije.
–Identifikacija akcionara utvrđuje se na osnovu lične isprave.
–Ovlašćeni punomoćnik, sa ovjerenim punomoćjem na način propisan Zakonom, prilaže svoju ličnu
ispravu ličnu ispravu ili fotokupiju iste vlasnika akcija koji ga je opunomoćio
–Za donošenje odluke potrebno je da na Skupštini prisustvuju akcionari ili njihovi punomoćnici koji posjeduju najmanje dvije trećine akcija. –Sve, Zakonom propisane informacije o održavanju skupštine mogu se dobiti u prostorijama Društva, u ulici Peka Pavlovića b.b. –Materijali za Skupštinu, kao i sva potrebna dokumentacija za glasanje, nalaze se u prostorijama Društva u ulici Peka Pavlovića b.b. –Akcionari koji nijesu u mogućnosti da prisustvuju sjednici mogu se uključiti u rad iste telefonskim putem na broj 069369101 . AD “Trgocet”
Subota, 15. novembar 2025.
Cjenovnik čitulja
(1 slika)
1/20 do 30 riječi (1 slika) do 15 riječi (2 slike)
do 40 riječi (1 slika)
1/12 do 80 riječi (1 slika) do 40 riječi (3 slike)
1/6 do 160 riječi (3 slike) do 60 riječi (6 slika)
1/5 do 190 riječi (4 slike) do 70 riječi (8 slika)
1/4 do 220 riječi (3 slike), do 80 riječi (6 slika), do 30 riječi (9 slika) 160€
1/2 do 320 riječi (5 slika), do 140 riječi (10 slika) 275€
1/1 do 470 riječi (1 slika), do 380 riječi (4 slike) do 270 riječi (8 slika), do 120 riječi (12 slika)
U slučaju objavljivanja simbola, broj riječi se umanjuje za 20. Prostor 1/36 ne može da sadrži simbol.
tel: 020 202 455; viber: 068 034 555; e-mail: oglasno@pobjeda.me
Tužnim srcem javljamo da je dana 14. novembra 2025. godine preminuo u 89. godini
Saučešće primamo u gradskoj kapeli u Baru 14. novembra od 11 do 16 časova i 15. novembra od 9 do 13.30 časova. Sahrana će se obaviti istog dana u 14 časova na groblju Sveti Jovan, Haj Nehaj u Sutomoru.
OŽALOŠĆENI:
supruga SENJA, sin ŽELJKO, ćerka DRAGANA, brat MIRAŠ, snahe SLOBODANKA, DRAGA i ZORA, unuke SUZANA, BOJANA, ANDREA i MILICA, praunučad, sinovci, sinovice, sestrići, sestrične i ostala mnogobrojna rodbina
Obavještavamo rodbinu, kumove, prijatelje i komšije da je dana 14. novembra 2025. godine, u 89. godini, preminula naša draga i voljena
Sava KLJAJIĆ rođena KATNIĆ
Saučešće primamo u gradskoj kapeli u Budvi 15. novembra od 10 do 15 časova i 16. novembra od 9 do 13 časova. Sahrana će se obaviti 16. novembra u 13.30 časova na groblju ispred Crkve Svete Petke u Budvi.
OŽALOŠĆENI:
sin SLAVKO, kćerka JASNA, unuke DANIJELA i DIJANA, praunučad STEFAN, ATINA i KRSTO, bratanić VESKO, bratanične VESNA i SVETLANA, sestra MIRJANA i ostala mnogobrojna rodbina KLJAJIĆ i KATNIĆ
636
632
Posljednji pozdrav našoj voljenoj majci
DANICI KLJAJIĆ
Majko naša, odmori svoju ranjenu dušu pored tvog unuka Saše.
Tvoji: SLAVKO i JASNA
Posljednje zbogom našoj
DANICI KLJAJIĆ
Teško je naći riječi, oprostiti se s tobom, a reći koliko nas tvoj odlazak boli. Znam da je tvoje srce puklo ono jutro kad sam ti javila da ti je Saša umro. Patila si i sve te boljelo od tog dana.
Dane moja, sad si gdje si htjela da budeš kod tvog unuka, čuvaj ga kako si to uvijek radila. Sad više nije sam, sad je sa svojom babom.
Teško da ćemo moći tebe ikad zaboraviti jer si ti dio naših života.
Počivaj u miru i vječna ti slava.
Unuka DANIJELA, zet MIŠO, praunučad STEFAN i ATINA PRIBILOVIĆ
Posljednji pozdrav
ZLATIJI DRAŠKOVIĆ
Draga Zlato, hvala ti za iskreno prijateljstvo. U našim mislima i srcima, bićeš uvijek voljena i nezaboravljena. Tvoji: LENA, MILOŠ i SAŠA SAVOVIĆ
Posljednji pozdrav bratu
BOŽU STANOJEVIĆU
Od JOZA STANOJEVIĆA sa porodicom
Posljednji pozdrav bratu
BOŽU STANOJEVIĆU
Od MUJA STANOJEVIĆA sa porodicom
Posljednji pozdrav mojoj babi
DANICI KLJAJIĆ
Nama, svojim unučadima si bila MAJKA, podrška, oslonac, vjetar u leđa. Ideš... ideš u najljepši zagrljaj tvog Saše. Poljubi ga i zagrli.
Draga bako
Zbog tebe kroz život idemo sa dječijom radoznalošću i srcima punim Tvoje ljubavi. Hvala Ti na najljepšem djetinjstvu. Tvoj nesalomivi duh ostaje sa nama za sva vremena.
Posljednji pozdrav našoj dragoj sestri
OLGI Blažovoj KNEŽEVIĆ rođenoj LALIČIĆ
Počivaj u miru, naša voljena sestro. Od sestara VASILJKE, STANKE, ZORKE i VUKICE sa porodicama
626
Subota, 15. novembar 2025.
Posljednji pozdrav dragoj i voljenoj sestri i tetki
BOSA BOJOVIĆ
Vječno ćeš živjeti u našim srcima, uvijek voljena i nikad zaboravljena.
Tvoja sestra
Posljednji pozdrav dragoj tetki
BOSI BOJOVIĆ
Uvijek ćemo čuvati uspomenu na tvoj dragi i plemeniti lik.
SNEŽANA JAKUŠ sa porodicom
Posljednji pozdrav dragoj tetki
BOSI BOJOVIĆ
VUJOVIĆ sa porodicom 619
Neka tvoja plemenita duša počiva u miru, a mi ćemo te čuvati od zaborava.
607
Subota, 15. novembar 2025. Oglasi
642
Posljednji pozdrav voljenoj majci, babi i svekrvi VASILJKI DUMNIĆ
BRANKO, MARKO i OLJA
Posljednji pozdrav majci našeg dragog komšije Branka
VASILJKI DUMNIĆ
Počivaj u miru. Porodici iskreno saučešće. KOMŠIJE IZ ULICE VOJVODE BOŽA – 13, CETINJE
17. 11. 2025. navršava se Prolazi 10 mjeseci godina od kada nije od smrti naše drage sa nama naš dragi otac majke
SVETOZAR STANKA JOVANOVIĆ JOVANOVIĆ
Dragi roditelji, zauvijek ćete živjeti u našim srcima. Pričama i našim mislima.
Hvala vam za svu pažnju i ljubav koju ste nam pružali.
U subotu, 15. novembra 2025. godine, u 10 sati, porodica će posjetiti vašu vječnu kuću na Novom gradskom groblju u Podgorici.
Vaši: sin NEBOJŠA i kćerka NATAŠA JOVANOVIĆ
Četrdeset dana je bez mog đeda
629
Četrdeset je dana od kada su zaspale najljepše oči moga života.
Nedostaješ mi, dobri moj đede, a tek ćeš.
ANDRIJANA
Posljednji pozdrav našem dragom prijatelju
624
Živjećeš u našim sjećanjima kroz sve lijepe trenutke koje smo dijelili.
Počivaj u miru, sa zahvalnošću i poštovanjem te pamtimo.
Porodica DUBRETIĆ
OGLASNO ODJELJENJE „NOVA POBJEDA“ TELEFON ZA INFORMACIJE
020/202-455 020/202-456
e-mail: oglasno@pobjeda.me
628
Četrdeset dana bez Tebe, Roditelju moj
JOVAN VUJIĆ
Nijesam bila spremna za odlazak Tvoj. Nijesam bila spremna za još suza, patnje i boli... previše je toga što izgubih, previše me život lomi. Nijesam se privikla da Te nemam, ne prihvatam ovu bol, pravim se jaka, a sve sam osim to.
Pustila sam Te da odmoriš, da bar mislim da je tako, rano moja neprebolna, ne znam kuda, ne znam kako...
U subotu, 15. novembra 2025. godine, u 10 časova uža rodbina će posjetiti Njegovu vječnu kuću na mjesnom groblju Blace - Bjelice.
Dana 15. novembra 2025 navršava se godina dana od kada nas je napustio naš voljeni
- LJUBO PEROVIĆ
Naš Ljubašu, Nedostaješ nam. Puno... Tugujemo i patimo. Svakoga dana... Sve više... I dok je nas živiš. I živjećeš sa nama i u nama, u našim djelima, u našim mislima, u našim srcima, u našim dušama... Zauvijek. Volimo te puno, Anđele naš.
602
Tvoji: STOJKA, ZVONKO, SLAVKO, LARA, VIKTOR i ALEKSANDRA 634
Navršavaju se četiri godine otkad nije sa nama naš suprug, otac i đed
TOMISLAV Perov ABRAMOVIĆ
Tješi nas ljubav kojom nas je zauvijek darivao.
635
Nedostaje sve...
Pet godina od smrti našeg oca
MILIVOJA - MIĆE GARDAŠEVIĆA
Svaki novi dan, godina bez tebe samo nas podsjeti koliko si bio važan dio naših života, oslonac u svakoj nevolji miran glas razuma i beskrajne ljubavi.
Tvoji: BILJANA i ŽELJKO sa porodicama
Navršava se godina dana od kada nije sa nama naš
DRAGAN Nikov JOVIĆEVIĆ 1948–2024.
Vrijeme prolazi, ali uspomene, ljubav i poštovanje ostaju zauvijek u našim srcima i mislima.
U nedjelju 16. novembra 2025. godine, u 10 časova, na Novom gradskom groblju odaćemo poštovanje i podijelićemo tiho sjećanje na Dragana.
Supruga VESNA, sin BLAŽO i kćerka KSENIJA
Navršava se godina dana od odlaska
LJUBOMIRA LJUBA RAĐENOVIĆA
Dragi naš Ljubo, Naše prijateljstvo je bilo čisto i čvrsto. Nedostaješ, ali traješ jer si sa nama uvijek.
Dragi Ljuco, mnogo nam nedostaješ na svim poljima.
BORO LAZOVIĆ sa porodicom
Navršava se četrdeset dana od smrti našeg dragog
LJUBIŠA, VERA i DANICA
Godina prođe, a svaki dan sa sjećanjem na tebe. Nedostaješ nam, posebno tvojim unučićima. Ljubav prema tebi trajaće do kraja naših života! Tvoj sin NIKOLA, snaha KSENIJA, unučad TODOR i MATEO
S tugom te se sjećamo, s ljubavlju pamtimo. Počivaj u miru.
Subota, 15. novembar 2025.
Navršava se sedam godina od smrti našeg voljenog
Uspomene i sjećanje na tebe trajaće zauvijek. Nosimo te u našim srcima i čuvamo od zaborava. TVOJA PORODICA 622
Petnaest je godina od kada nije sa nama naša plemenita i dobra majka
ROGOŠIĆ U svim životnim dešavanjima u mislima si sa nama, voljena naša. Nedostaješ za sve. Vole te tvoje LIDIJA i SONJA
Deset godina otkad nije sa nama naš otac i suprug
MILUTIN - MIŠO JOVANOVIĆ
Nedostaješ svakog dana sve više. Zauvijek te čuvamo u našim srcima i mislima. Vole te tvoji JOVAN, JOVANA i VESNA
609
Brat od strica ŽARKO BAŠANOVIĆ sa porodicom
608
641 15. 11. 2015 – 15. 11. 2025.
MILUTIN - MIŠO JOVANOVIĆ
Voljeni brate, svakim danom sve više nedostaješ... Tvoje SESTRE
Deset godina je od smrti mog strica MIŠA JOVANOVIĆA
Striko, nikad te nijesam zaboravio. Tokom mog odrastanja pružao si mi bezuslovnu ljubav i brigu. Volio sam te i ti mene. Ponosan sam na tebe. Počivaj u miru. NIKOLA sa porodicom
614
Subota, 15. novembar 2025. Oglasi
610
Godina dana je od smrti naše drage sestre
Vrijeme ne liječi bol i tugu za tobom.
Počivaj u miru, plemenita dušo.
MIJO sa porodicom 611
Prošla je godina od smrti naše sestre
Vrijeme prolazi a bol i tuga ostaju vječno u našim dušama.
U nedjelju, 16. novembra 2025, navršava se godina dana od kada nas je napustio voljeni suprug, otac, đed, prađed i tast
Postoji nešto što nikada nestati neće a to je ljubav, ponos i sjećanje na tebe. Hvala ti za svu ljubav i dobrotu koju si nam nesebično pružao.
Obavještavamo rođake, komšije, kumove i prijatelje da ćemo toga dana u 10 sati posjetiti njegovu vječnu kuću na mjesnom groblju u Gornjoj Gorici.
OŽALOŠĆENI: supruga ĐORĐINA, ćerke SVETLANA, SNEŽANA i BILJANA sa porodicama
Nedostaješ nam!
Draga suprugo, majko i babo
Prošla je godina dana bez tebe, ali ni jedan bez sjećanja na tebe. Nikad nećeš otići iz naših srca.
Uža porodica će u subotu u 10 časova posjetiti njenu vječnu kuću i zaliti je suzama.
Tvoja PORODICA
Četrdeset dana i sedam godina
porodicom
613
godina je od smrti mog brata
MIŠA JOVANOVIĆA
Mikeli, misliću na tebe dok sam živ.
Počivaj u miru.
618
Prođe godina od kada nisi sa nama
LJUBO BOJOVIĆ
Dragi tata, kada čekaš nekoga i minut je vječnost, a kada moramo živjeti bez tebe svaki trenutak je vječnost.
Ta naša vječnost je tamna i prazna bez tebe. Vječnost u kojoj si sada ti sija ispunjena tobom.
Vole te tvoji
ćerka SVETLANA, unuka IRENA, unuk IGOR i praunuk ANDRIJA 621
Dragi naš
BOBO sa porodicom 616
Ostavi nas iznenada i ti, Mićo, ali sve ti je oprošteno jer si napokon našao smiraj svojoj ranjenoj i napaćenoj duši. A nama ostaje da vas volimo i tugujemo u tišini. PORODICA
623
Četrdeset dana je od smrti našeg druga
BOŽIDARA IVANOVIĆA
Tvoja plemenitost i dobrota zauvijek će ostati u našim srcima.
Tvoji IVO i MIŠO
BOŽIDARU IVANOVIĆU
Tužan je ovaj pozdrav koji nećeš čuti.
Ostavio si nam lijepih uspomena da te vječno pamtimo i nikad ne zaboravimo.
BOŠKO PAVIĆEVIĆ sa porodicom
Fala ti za sve, fala za sreću i toplinu koju si nam davao nesebično.
Nadam se da će naš Petar imati ono što se dobije kao dar od Boga a to je da bude dobar čovjek, a ti si, Ljubo, bio zaista dobar.
Ostaješ nam za ponos i za sjećanje, nećemo te zaboraviti.
595
Dana 16. novembra 2025. godine navršava se četrdeset dana od kada nas je napustila naša voljena
LJUBICA - DADA RADULOVIĆ
Sa tugom, ali i zahvalnošću što smo te imali vječno ćeš ostati u našim srcima.
Njenu vječnu kuću posjetićemo istog dana, 16. novembra 2025 godine, nedjelja, u 10 časova.
Ožalošćena porodica RADULOVIĆ
Voljena moja majko
Već 40 dana otkako si otišla, ali još ne vjerujem da te nema.
Tvoja tišina je teža od svake riječi. A tvoj miris i tvoj glas i dalje žive u svakom kutku našeg doma. Hvala ti, majko, za svu ljubav koju si mi dala, za svaku riječ utjehe, za svaki zagrljaj. Nedostaješ mi svakog dana, svakog jutra i svake večeri. Znam da si sada tamo gdje nema bola, gdje postoji samo svjetlost i mir. Ali dio mene zauvijek je ostao sa tobom, kao što je dio tebe zauvijek ostao u meni. Počivaj u miru, voljena moja. Tvoja ljubav će me pratiti kroz cio život.
Sa beskrajnom ljubavlju i tugom, kćerka MARINA sa porodicom
597
Godina dana je od kada nas je napustio naš dragi
TOMO IVANOVIĆ
Dani prolaze, a ni jedan bez sjećanja na tebe. Bez tebe više ništa nije isto.
Hvala ti za svu ljubav, podršku i pažnju koju si nam nesebično pružao.
Živjećeš vječno u našim srcima, gdje ćemo te čuvati od zaborava.
Počivaj u miru.
Porodica će u subotu 15. novembra 2025. godine u 10 časova posjetiti njegovu vječnu kuću.
OŽALOŠĆENA PORODICA
Navršava se četrdeset dana od kada nas je napustila naša majka, svekrva i baba
DADA
Teško je povjerovati i prihvatiti da te više nema pored nas. Otišla si tiho kao i što si živjela - blaga, skromna i puna ljubavi. Hvala ti za sve što si nam dala, za svaku riječ podrške i svaki trenutak pažnje.
Sin ZORAN-BATO, snaha ZORICA, unuke BOJANA, MARIJA i HAJDANA
Već 40 dana otkako si nas napustila. Okupljamo se sa tugom, ali i sa dubokom zahvalnošću za sve što si bila. Draga naša majko, tvoje prisustvo i dalje osjećamo u svakom kutku doma, u svakoj riječi koju si nas naučila, u svakom gestu dobrote koji si nam pokazala. Tvoj osmijeh i tvoja snaga bili su svjetionik koji nas je vodio kroz život. Bila si stub našeg doma, utočište i mir, zagrljaj u kome je svaka briga postajala manja. Nedostaješ svakim danom sve više. Utjehu nalazimo u vjeri da si sada na mjestu gdje nema bola, gdje tvoja duša mirno počiva. Čuvaj nas, majko, kao što si uvijek činila. Tvoja ljubav i dobrota žive u nama i nikad prestati neće.
Sa beskrajnom ljubavlju i tugom,
tvoj sin BATO i kćerka MARINA
Godina je otkad nijesi sa nama, dragi
Bez tebe je svaki dan ispunjen prazninom. Tvoja dobrota, plemenitost i ljubav ostaće vječno u našim srcima.
S ljubavlju i poštovanjem pamtićemo te i čuvati od zaborava.
Tvoji: supruga MILANKA, sin JOVAN, snaha MAJA, unuk MATEJ i unuka SIMONA
596
Prošlo je 40 dana otkako si me napustila, a čini mi se kao da si mi juče bila tu, sa osmijehom, toplim riječima i rukama koje su znale da me utješe. Kuća je ista, ali bez tebe je sve drugačije. Tvoje cvijeće i dalje cvjeta kao da te čeka, a ja učim da živim sa tišinom koju si mi ostavila.
Nedostaješ mi u svemu, pričama koje su mi grijale dušu, u svakoj sitnici kojom si znala da pokažeš ljubav. Tvoje blage riječi, tvoje brige odzvanjaju u meni. Zahvalna što sam te imala. Zauvijek u mom srcu i mislima, svakoj suzi i svakom osmijehu.
Volim te beskrajno, Ćiki...
Unuka NINA, praunuka BOGDANA, zet RAŠO
Prođe godina otkad nijesi sa nama, naš dragi
TOMO
Vrijeme prolazi, ali bol i praznina neće nikad. Godina bez tebe je ispunjena bolom koji se ne smanjuje i ogromnom prazninom koju ništa ne može ispuniti.
Nedostaje nam tvoja dobrota, tvoj osmijeh i toplina. Hvala ti na svemu što si nam pružio.
Počivaj u miru, a mi ćemo s ponosom pričati o tebi i čuvati te od zaborava.
Tvoji: sin IVAN, snaha BRANKA, unuk NIKOLA i unuka ALEKSANDRA
598
Međunarodni aerodrom Tirana (TIA) objavio je pokretanje prvog direktnog leta koji povezuje Tiranu sa Larnakom na Kipru, što označava važnu prekretnicu u širenju direktnih destinacija za putnike. Let je obavljao Wizz Air, jedan od ključnih partnera TIA.
Prvi let je otvoren na TIA uz posebnu ceremoniju u kojoj su prisustvovali predstavnici Wizz Air-a, menadžment tim TIA i predstavnici medija. Kao što je tradicija, posada prvog leta je dočekana buketima cvijeća, što simbolizuje zahvalnost i snažnu saradnju sa partnerskim avio-kompanijama.
Letovi između Tirane i Larnake obavljać e se dva puta nedeljno - svakog utorka i subote – nudeći putnicima više mogućnosti za turizam, poslovanje i kulturnu razmjenu.
Manjola Kaso, direktorka za razvoj i marketing avijacijskog poslovanja na Međunarodnom ae -
rodromu u Tirani, izjavila je:
„Pokretanje direktnih letova za Larnaku predstavlja važan korak u našoj misiji daljeg povezivanja Albanije sa ključnim evropskim destinacijama. Kipar nudi kulturni i poslovni potencijal i uvjereni smo da će naši putnici toplo dočekati ovu rutu.
Zajedno sa našim partnerima, nastavićemo da proširujemo mogućnosti putovanja i jačamo ulogu TIA-e kao glavne kapije koja povezuje Albaniju sa svijetom.“
Wizz Air ostaje jedan od najvažnijih partnera TIA-e, nudeći široki spektar destinacija i značajno doprinoseći brzom rastu broja putnika. Dodavanje Larnake dodatno obogaćuje spektar veza za putnike, odražavajući zajedničke napore TIA-e i avio-kompanija za poboljšanje pristupačnosti i jačanje pozicije Albanije na evropskom tržištu avijacije.
O Međunarodnom aerodromu u Tirani (TIA) Međunarodni aerodrom u Tirani je najveći aerodrom u Albaniji i najveći na Zapadnom Balkanu po broju putnika i destinacija. Uz kontinuirana ulaganja u infrastrukturu, TIA je posvećena pružanju putnicima bezbjednog, efikasnog i prijatnog iskustva putovanja.
Kupovinom u vrijednosti preko 20€, dobijate poklon knjigu
