Dnevni list Pobjeda 16.05.2024.

Što Vučić neće, Crna Gora mora!

Težak je politički poraz, ljudsko poniženje i civilizacijski sunovrat kada Milojko Spajić i njegova ,,IBAR Vlada“ prihvate da rade na pisanju rezolucije o genocidu u Jasenovcu, znajući da je sličnu rezoluciju Srbija Aleksandra Vučića – odbacila još 2021. godine!

Rezolucija o genocidu nije prošla! Ne, nema razloga za slavlje ovdašnjih ljubitelja dalaj lame, ,,srpskog sveta“ i obožavalaca Aca-Srbina-Vučića. I nije skok u budućnost, niti je pobjeda zvaničnog Beograda na gostujućem terenu u Njujorku. Jer, nije riječ o Rezoluciji o genocidu u Srebrenici. To glasanje u Ujedinjenim nacijama, o danu sjećanja na genocid nad muslimanima i Bošnjacima 1995. godine, zakazano je za 23. maj u Njujorku. Priča je o jednoj drugoj rezoluciji koja govori o jednom drugom, velikom zločinu – onom u Jasenovcu – đe su ubijani i spaljivani Srbi, Jevreji, Romi i komunisti, svih nacija. Priča je, u stvari, o vlasti PES-a, obavezama koje je mlađani premijer Spajić preuzeo, stisnut u Mandić-Knežević mengelama, i tragičnim pokušajima trgovine, sve u nadi da mu nekako o(p)stane Vlada čiji je premijer. E, da bi sačuvao vlastitu poziciju, da bi mogao da se tali za provizije u budućim poslovima sa raznim bektelima & drugima, da zamajava široke narodne mase pričama o Evropa sad 2, 3, 4, 5 i ko zna još koliko, mlađani Spajky je – pristao da bude sve što oni hoće. U ovom slučaju: pristao je da bude predlagač rezolucije o ustaškom genocidu u Jasenovcu, da se magnum krimen proglasi genocidom, iako tada pravni pojam genocida i nije postojao u svjetskoj sudskoj praksi!

Ali, koga briga za pravo. Trgovina je u pitanju, trange za franke: ako Milojkova Vlada prihvati da u crnogorskom parlamentu inicira usvajanje rezolucije o ustaškom genocidu u Jasenovcu, onda će Vučićevi puleni iz Mandić-Knežević-Bečić koalicije podržati opstanak Vlade Spajića! OK, djeluje kao šibicarska operacija. No, očito – to je i jedina opcija koja Milojka- Reformatora drži na vlasti. I on je odmah prihvatio, čak po cijenu krajnjeg poniženja.

Težak je politički poraz, ali prevashodno ljudsko poniženje, civilizacijski sunovrat kada Milojko Spajić i njegova ,,IBAR Vlada“ prihvate da rade na pisanju rezolucije o genocidu nad Srbima, Jevrejima i Romima u Jasenovcu, rezoluciji koju je Srbija Aleksandra Vučića – odbacila 2021. godine! Da, upravo tako. Još početkom 2021. godine Udruženje logoraša Jasenovac u Srbiji podnijelo je Skupštini Republike Srbije prijedlog ,,Rezolucije o ustaškom genocidu nad Srbima, Jevrejima i Romima u NDH-a 1941-1945“, kao i prijedlog proglašenja 28. aprila za Dan genocida nad Srbima u 20. vijeku. Potom su i srpske desničarske stranke podržale inicijativu, tražeći da se ,,jasenovačka rezolucija“ usvoji već početkom aprila. Nije prošlo. Onda je u drugoj polovini 2021. godine imala potresno obraćanje i Smilja Tišma, jedna od malobrojnih preživjelih iz Jasenovca... Nije prošlo. Onda su iz Koštuničine Demokratske stranke Srbije uputili posljednji apel, početkom decembra te godine, da se usvoji rezolucija o genocidu u Jasenovcu. Ni to nije prošlo. Bilo je to u doba najjače, neokrnjene vlasti Aleksandra Vučića, mnogo prije nego što su postale javne sve tajne izborne prevare srpskog vožda, njegove Srpske napredne stranke i Dačićevih socijalista. Da, bilo je to vrijeme kada je Vučić mogao da radi što je htio i kako je htio. I uradio je, baš kako je htio: decembra 2021. godine Narodna skupština Republike Srbije nije izglasala ,,Rezoluciju o ustaškom genocidu nad Srbima, Jevrejima i Romima u NDH-a 19411945“. Za je glasalo samo 30 poslanika, njih 113, koji su bili na sjednici srpskog parlamenta, nije se udostojilo ni da glasa. Vučićevi pioni se nijesu mrdnuli sa početnog položaja. Jer je baš tako Vučić htio i tako naredio, jer mu je tako moglo biti. A sada, kada je Crna Gora na evropskom putu, kada je - nakon zastoja od avgusta 2020. godine i protraćenog vremena Krivokapićeve i Abazovićeve vlade, politika Crne Gore konačno usaglašena sa evropskim partnerima i kada smo na pragu dobijanja IBAR-a, Spajiću stiže ferman sultana iz Beograda. U kojem se kaže: ako hoćeš da glasaš za Rezoluciju o Srebrenici u Njujorku, onda u Podgorici moraš da napišeš - i usvojiš - rezoluciju o Jasenovcu!

Ništa preciznije i slikovitije ne opisuje današnju poziciju lidera PES-a i 44. crnogorske Vlade: ono što Vučić neće da uradi, Spajić i njegovi – moraju! Draško ĐURANOVIĆ

Grlić Radman: Rezolucija će se negativno odraziti evropski put Crne

PODGORICA - Hrvatska je juče uručila protestnu notu Crnoj Gori zbog najave predsjednika parlamenta Andrije Mandića da će politički predstavnici srpskog naroda predložiti u Skupštini rezoluciju o genocidu u Jasenovcu.

Ta ideja lidera Nove srpske demokratije, koji je politički blizak predsjedniku Srbije Aleksandru Vučiću, svojevrsna je reakcija na rezoluciju o genocidu u Srebrenici o kojoj bi Generalna skupština Ujedinjenih nacija trebalo da se izjasni 23. maja. Večernji list je objavio da je protestna nota uručena otpravniku poslova Crne Gore u hrvatskom Ministarstvu vanjskih i evropskih poslova (MVEP), te da apostrofira neprimjerenost manipulacijom žrtava Jasenovca u političke svrhe, ,,instrumentalizovanost Hrvatske za tamošnju unutrašnju politiku“ i poziva Crnu Goru da se suzdrži od bilo čega što može ugroziti put države prema Evropskoj uniji.

U noti se izražava zabrinutost činjenicom da se spomen na žrtve Jasenovca politizuje i

zloupotrebljava za unutrašnja politička nadmetanja u Crnoj Gori i stavlja u kontekst rasprava o Rezoluciji Generalne skupštine Ujedinjenih nacija o komemoraciji genocida u Srebrenici. Kako se navodi, ta dva događaja nijesu ni u kakvoj političko-istorijskoj vezi, i to na način koji ne doprinosi iskrenom izražavanju pijeteta prema žrtvama, osu-

di zločina i razvijanju kulture sjećanja. – Minis tarstvo vanjskih i evropskih poslova osuđuje pokušaje da na bilo koji način Hrvatska bude instrumentalizovana u unutrašnje političke svrhe i ističe svoje očekivanje da Crna Gora i njene institucije odustanu od poteza koji bi se na negativan način mogli odraziti na buduć-

nost bilateralnih odnosa kao i na evropski put Crne Gore –kaže se, pored ostalog, u noti.

MINISTARSKA ARGUMENTACIJA

Na posljedice koje bi usvajanje dokumenta o Jasenovcu izazvalo po pitanju crnogorskog evropskog puta, ukazao je i ministar vanjskih poslova Hrvatske Gordan Grlić Radman na samitu EUSAIR-a u Šibeniku.

On je saopštio da je protestnoj noti prethodila komunikacija šefova diplomatije dvije države, navodeći da crnogorski kolega Filip Ivanović nije mogao garantovati da rezolucija o Jasenovcu neće biti usvojena u Skupštini. – U razgovoru sa Ivanovićem izrazio sam čuđenje i zabrinutost zbog toga što se uopšte i raspravlja o deklaraciji o Jasenovcu. Zapitao sam se kakav je to istorijsko-politički kontekst i razlog zbog čega to Crna Gora radi. Usvajanje takve rezolucije, koja je nama čudna i za koju smatramo da se ona politizuje i zloupotrebljava za unutrašnja politička nadmetanja u Crnoj Gori, negativno će se odraziti na evropski put Crne Gore,

pRST U OkU hRvATSkOj: Filip Ivanović i Gordan Grlić Radman

notu našoj državi zbog najavljene rezolucije o Jasenovcu

Rezolucija odraziti na

Crne Gore

U razgovoru sa Ivanovićem izrazio sam čuđenje i zabrinutost zbog toga što se uopšte i raspravlja o deklaraciji o Jasenovcu. Zapitao sam se kakav je to istorijsko-politički kontekst i razlog zbog čega to Crna Gora radi. Usvajanje takve rezolucije, koja je nama čudna i za koju smatramo da se ona politizuje i zloupotrebljava za unutrašnja politička nadmetanja u Crnoj Gori, negativno će se odraziti na evropski put Crne Gore, ali naravno i na naša bilateralna pitanja –rekao je Grlić Radman

ali naravno i na naša bilateralna pitanja – rekao je Grlić Radman.

On ne sumnja da se planirana rezolucija o Jasenovcu donosi u kontekstu rezolucije o Srebrenici, ističući stav da taj dokument ne doprinosi izražavanju pijeteta prema žrtvama, osudi zločina i kulturi sjećanja.

Napomenuo je da je prošlo 32 godine i da nijedno otvoreno pitanje sa Crnom Gorom nije riješeno.

– U vrijeme raspada bivše Jugoslavije, Hrvatska je bila žrtva velikosrpske agresije i ljudi iz Crne Gore, zato je ona ploča i postavljena u Morinju – naveo je hrvatski ministar. Hrvatska je, kako kaže, osudila pokušaje da bude instrumentalizovana u unutrašnje političke svrhe u Crnoj Gori. – Istakli smo očekivanja da će parlament odustati od tog poteza, jer se to sve zajedno može negativno odraziti na bilateralne odnose. Crna Gora ima jako puno posla, ona se smatra šampionom pregovora sa EU na Zapadnom Balkanu, a vidimo da je ovo skretanje sa važnog pravca, jer ne možete u isto vrijeme preuzimati evropske vrijednosti, a onda ih sa druge strane negirati – poručio je Grlić Radman. Nakon obrazloženja hrvatskog ministra, oglasio se šef crnogorske diplomatije Filip Ivanović objašnjavajući da nije mogao garantovati Grliću Radmanu ishod razgovora koji su se vodili u Skupštini, ali ističe da ga je uvjerio da

niko u Crnoj Gori ne dovodi u vezu zločine u Jasenovcu sa kolektivitetom hrvatskog naroda ili sa Republikom Hrvatskom.

– Želim da zahvalim kolegi Grliću Radmanu što je danas istakao dvije činjenice: da imamo odličnu komunikaciju i saradnju, što sa zadovoljstvom potvrđujem, te da je Crna Gora šampion evropskih integracija, što Hrvatska snažno podržava, a što mi u Crnoj Gori izuzetno cijenimo. U kraćoj komunikaciji koju smo imali po predmetnom pitanju, istina je da nijesam mogao kolegi Grliću Radmanu pružiti garancije o eventualnom ishodu razgovora koji su se vodili u Skupštini, iz prostog razloga što je to dio parlamentarnih aktivnosti na koje Ministarstvo i izvršna vlast ne mogu uticati – rekao je Ivanović za RTCG. On dodaje da je u razgovoru sa hrvatskim kolegom istakao da je Vlada u potpunosti posvećena svojim prioritetima, među kojima je najvažniji proces pristupanja EU.

INDIFERENTAN STAV

Iz partija parlamentarne većine juče nije bilo reakcija na protestnu notu susjeda, ali se oglasila opozicija.

U Demokratskoj partiji socijalista ocjenjuju, pak, da je i indiferentan stav šefa diplomatije, koji se ponaša kao da sa njim to sve nikakve dodirne tačke nema, prouzrokovao ,,današnji odgovor Hrvatske“, ističući da aktuelna

vladajuća većina svakim danom produkuje incidente kojim ugrožava dobrosusjedske odnose i evropsku perspektivu Crne Gore. – Protestna nota Hrvatske posljedica je ponašanja vladajuće koalicije koja zbog svojih sitnih kalkulacija, preciznije čuvanja fotelja u koje su njeni funkcioneri zasjeli, dopušta Andriji Mandiću i Milanu Kneževiću da namjerno razbijaju dobrosusjedske odnose Crne Gore i da podrivaju evropski put države – ocijenili su u Demokratskoj partiji socijalista. Jučerašnji odgovor Hrvatske prouzrokovala je i najava Mandića i Kneževića da će lansirati takozvanu rezoluciju o genocidu u Jasenovcu da bi, kako dodaju, nekako svojim biračima objasnili zašto podržavaju Vladu koja glasa suprotno interesima zvaničnog Beograda. – Skandalozna je činjenica da je Vlada u kratkom periodu dobila dvije protestne note od svojih susjeda. Politička trgovina i borba za očuvanje fotelja prijeti da Crnu Goru sroza i kompromituje kao pouzdanog regionalnog partnera. Upravo spremnost da se zloupotrijebe i politizuju žrtve pokazuje da oni koji potenciraju ovu priču nemaju nikakav osjećaj poštovanja prema stradalima i njihovim porodicama – naglasili su u toj partiji.

Ova vlada mora, kako kažu, što prije da ode u prošlost, kao što su otišle i prethodne dvije. – Vrijeme je da Crna Gora dobije stabilnu, odgovornu i evropski orjentisanu vlast, koja će povratiti stabilnost i nastaviti da vodi zemlju putem evropskih integracija –poručili su iz DPS-a. Da nova vlast i parlamentarna većina, nakon Kosova i BiH, nastavlja da remeti dobrosusjedske odnose sa državama okruženja stava je i poslanik Socijaldemokrata Nikola Zirojević. Ovog puta, kako je rekao, na meti je članica EU i jedna od država koja je do sada davala najsnažniji vjetar u leđa Crnoj Gori na njenom evropskom putu. – Nama u opoziciji namjera je sasvim jasna - od Crne Gore je u regionu potrebno napraviti beogradsku ispostavu ko-

ja bi, osim sa Srbijom, sa svim drugim državama bila u lošim odnosima. No, ovog puta smo od Hrvatske dobili sasvim jasnu poruku - da će ovakvo ponašanje izvjesno dovesti do ugrožavanja evropskog puta Crne Gore – navodi Zirojević. Dodaje da insistiranje na ovom pitanju ne iznenađuje od dijela vladajuće većine oličenog u koaliciji ZBCG koja se samo deklarativno zalaže za evropske integracije, ali je ,,i te kako opasna poruka kada sa našim najbližim EU susjedom odnose svjesno i otvoreno kvari politički subjekt kome su puna usta Evrope“. – Sreća za Crnu Goru je to što i Hrvatska i BiH i Kosovo znaju da u ovoj državi postoji opozicija koja je iskreno posvećena evropskim integracijama i dobrosusjedskim odnosima sa svim našim susjedima koji to zaista i žele. Zbog toga je naša obaveza da od predstavnika većine tražimo da prekinu politička prepucavanja na način da nanose direktnu štetu Crnoj Gori i da nesuglasice unutar koalicije rješavaju između svoja četiri zida, ne brukajući dodatno ovu državu pred našim međunarodnim partnerima – zaključio je Zirojević.

VUČIĆEVA IGRA

Podsjetimo, Mandić je javno izašao sa prijedlogom o razmatranju rezolucije u Jasenovcu nedugo nakon što je Vučić saopštio da će rezolucija UN o Srebrenici ,,otvoriti Pandorinu kutiju“ i da će se sada pred Generalnom skupštinom Ujedinjenih nacija pokrenuti pitanja poput ,,genocida nad Srbima u Jasenovcu“.

– Pa svake godine će da imaju samo prijedloge rezolucije o genocidu počinjenih nad našim narodom, nad sovjetskim narodom i tako dalje. Pa kako ćete da objasnite da nije genocid – rekao je Vučić. Iz Pokreta ,,Evropa sad“, koji predvodi aktuelni premijer Milojko Spajić, prije dva dana je saopšteno da će podržati sve rezolucije koje iskazuju poštovanje prema nevino stradalim žrtvama, nezavisno kojoj naciji ili religiji pripadaju.

Tamara KLIKOVAC

Jovana ĐURIŠIĆ

Piše: Miodrag VLAHOVIĆ

Komentar Kolekcionari protestnih nota

Ako nastavi ovim tempom, Ministarstvo vanjskih poslova Crne Gore će, čak i ako mandat 44. Vlade bude trajao kraće nego što se nadaju premijer Spajić i ministar Ivanović, imati bogatu kolekciju protestnih nota iz susjednih zemalja. Ta kompromitantna situacija postaje pravilo za crnogorsku diplomatsku službu, koja je upravo proslavila 150. godišnjicu svog organizovanog postojanja.

Prvo je, vezano za izjave crnogorskog ministra odbrane, ali i njegovog pomenutog kolege iz MVP CG, Hrvatska protestovala povodom komemorativne table u Morinju, ali i školskog broda ,,Jadran“. Uslijedila je onda i (nepotrebna) konfuzija u vezi protestne note iz Sarajeva, povodom kontroverzne posjete Milorada Dodika Crnoj Gori i ozbiljnih protokolarnih i diplomatsko-političkih propusta crnogorskih vlasti. Ministar Ivanović je neuspješno (i iz razloga koji izmiču logici), negirao ono što su, praktično, svi već znali: nota iz glavnog grada BiH je zaista stigla, a crnogorsko ministarstvo je odgovorilo na nju. Koliko uvjerljivo - drugo je pitanje.

Najnovija - treća protestna nota u prvoj godini vlasti koalicije sa (formalno gledano) Pokretom ,,Evropa sad“ na čelu – dolazi, opet, iz Hrvatske.

To je, treba li posebno napominjati, jasni i neporecivo znak da je crnogorska vanjska politika, bez obzira na zvanični narativ o ,,stoprocentnoj usaglašenosti sa EU“ - u potpunoj suprotnosti sa proklamovanom principima i strateškim opredjeljenjima. Potpisi na koalicionom sporazumu su ostali protokolarno-simbolični. Ali, ni to nije novo saznanje. Stvarne namjere konstituenata vlasti teško je sakriti.

Nije potrebna bujna mašta pa da se u najnovijem slučaju - protestna nota iz Hrvatske, dakle - kojom tamošnje Ministarstvo vanjskih i europskih poslova obavještava našu diplomatiju da osuđuje pokušaj da Hrvatska bude instrumentalizovana u unutrašnje crnogorske političke svrhe i da je manipulacija žrtvama Jasenovca neprihvatljiva za zvanični Zagreb, pronađe najava ozbiljnih problema za Crnu Goru na evropskom horizontu. Optimizam u vezi IBAR-a je na staklenim nogama. Vrlo čak. Vojvoda Andrija Mandić i njegova politička koalicija, ali i centri moći u Beogradu i Moskvi, mogu biti zadovoljni: provokacija usmjerena prema Hrvatskoj je najjednostavniji način da se ugrozi crnogorska evropska agenda.

Očigledno se ne objašnjava: hrvatska nota to jasno sugeriše. Čak i da nema pitanja Prevlake, ni rašomonijade u vezi „Jadrana“, pa i da tekst na ploči u Morinju - ta nesporna i neoboriva istorijska istina - postane naprasno prihvatljiv za PES, ZBCG, za sadašnje i bivše članove SNP, pa čak i Bečić-Bogdanović Demokrate - sada je, povrh svega toga - potegnut zloglasni i tragični Jasenovac.

Kao da je istina o tom Zlu nepoznata, kao da nije priznata i potvrđena, kao da je iko dovodi u pitanje… Kao da, uostalom, i sama Narodna skupština Republike Srbije, prije samo dvije godine - nije odbacila ideju o potrebi nekakve ,,rezolucije“ o tome! Ministar Ivanović, koji se u prvom slučaju (tabla u Morinju) ,,okliznuo“, izjavom da tekst na tabli ,,nije adekvatan“, juče se, možda ne tako očigledno, našao u diplomatskom i političkom ,,ofsajdu“ - ne samo u Hrvatskoj, već i više - ovdje, u Crnoj Gori, ali – i to je posebni problem - i u Briselu.

Naime: ako ministar Ivanović ne može, citiramo, da garantuje ministru Grlić-Radmanu da Skupština Crne Gore neće donijeti taj deplasirani i nepotrebni provokativni dokument - pošto on i njegov premijer ne znaju i nemaju kontrolu kako će postupiti parlamentarna većina - kako onda može obećavati i ,,garantovati“ evropski put Crne Gore, do IBAR-a i poslije IBAR-a? Jer - ko ne može manje, ne može ni veće.

O tome je ministar Ivanović trebalo da razmisli prije odgovora hrvatskom kolegi. Istina - teško je reći šefu diplomatije susjedne zemlje, čak i privatno, na primjer: ,,Znate, kolega, mi ne kontrolišemo situaciju u našoj Skupštini, i ne možemo znati kako će postupiti i dokle će ići oni od kojih zavisi naša Vlada, a koji su, nažalost, pod direktnim uticajem Beograda i Moskve“. Za takav iskaz su potrebne neke personalne i profesionalne/ političke atribucije koje sada nema potrebe pominjati. Ministar je bar mogao da (pokuša da) javno obeća gospodinu Grlić-Radmanu da takva rezolucija neće biti donijeta u Skupštini Crne Gore.

Zašto to nije rekao - znamo svi. Jer PES to ne smije da kaže, a ministar Ivanović, sve i da misli tako, prati takvu beskičmenu politiku premijera Spajića i njegove partije.

To je, prije svega, problem stranke zvučnog evropskog imena. Ali, to je - sviđalo se to nama ili ne - i ogromni problem današnje Crne Gore.

Vazalstvo je vrlo neprijatna i degradirajuća stvar.

Vazali ne odlučuju o odnosima sa susjedima, a, još manje, o istorijskim kapitalnim odlukama o učlanjenju u EU. Toga svi moramo biti svjesni.

POLITIČKA IGRA: Mandić i Vučić

Objavljen tekst Nacrta rezolucije o međunarodnom danu sjećanja na genocid u Srebrenici

Bez amandmana Vlade Crne Gore

Amandmani Vlade Crne Gore nijesu postali sastavni dio rezolucije, jer su ih predlagači, najvjerovatnije, smatrali nepotrebnim i suvišnim, pošto u usaglašenom tekstu Nacrta rezolucije o međunarodnom danu sjećanja na genocid u Srebrenici nema nijedne riječi koja bi potvrdila tvrdnje Srbije i BiH entiteta RS da se Srbija, RS i srpski narod proglašavaju genocidnim

PODGORICA - Generalna skupština UN-a glasaće 23. maja, nakon nekoliko odgađanja, o Nacrtu rezolucije o međunarodnom danu sjećanja na genocid u Srebrenici. Juče je, kako je saopštila Al Jazeera Balkans, objavljen tekst Nacrta rezolucije u kojem nema amandmana koje je podnijela Vlada Crne Gore. Formalni predlagači rezolucije su Njemačka i Ruanda a sponzori više od 20 drugih država među kojima su i najuticajnije zapadne zemlje poput SAD, Velike Britanije, Francuske i Italije. Predlagači rezolucije pozivaju se na Povelju UN-a, Opštu deklaraciju o ljudskim pravima i Konvenciju o sprečavanju i kažnjavanju zločina genocida, te podsjećaju na Rezoluciju Savjeta bezbjednosti 819 od 16. aprila 1993, kojom se Srebrenica proglašava zaštićenom zonom, potom na Rezoluciju 827 od 25. maja 1993. o osnivanju Međunarodnog suda za bivšu Jugoslaviju i Rezoluciju 1966 od 22. decembra 2010. godine o osnivanju Međunarodnog rezidualnog mehanizma za krivične sudove.

Podsjeća se na sve presude Međunarodnog suda za bivšu Jugoslaviju, posebno njih osam koje sadrže osuđujuće presude za zločin genocida protiv

Bošnjaka, počinjen u Srebrenici 1995. godine. - Države treba da okončaju nekažnjivost i, u tu svrhu, temeljito istraže i krivično gone, u skladu sa svojim relevantnim međunarodnim pravnim obavezama i svojim domaćim pravom, osobe odgovorne za takva djela, kako bi se izbjeglo njihovo ponavljanje i tražio održivi mir, pravda, istina i pomirenje - navode autori rezolucije. Rezolucijom se, kako je napisano u prvom, od sedam stavova, koliko ih ima u predloženom

Nacrtu ovog dokumenta, odlučuje da li da se 11. jul proglasi međunarodnim danom sjećanja i komemoracije genocida u Srebrenici 1995, koji će se obilježavati svake godine. U stavu dva se kaže da se „bezrezervno osuđuje svako negiranje genocida u Srebrenici kao istorijskog događaja, te podstiču države članice da poštuju utvrđene činjenice, uključujući razvijanje odgovarajućih programa kroz svoje obrazovne sisteme, idući u pravcu sprečavanja negiranja i iskrivljava-

Ambasada SAD u Crnoj Gori povodom smrti ambasadorke Su Kej Braun

Dala značajan doprinos

reformi vojske i vladavini prava

PODGORICA - Ambasadorka Su Kej Braun je tokom svog mandata od 2011. do 2015. godine dala značajan doprinos reformama vojske i vladavine prava, snažno podržavajući Crnu Goru na putu evroatlantskih integracija i postavljajući temelj za pristupanje Crne Gore NATO - saopšteno je iz Ambasade Sjedinjenih Američkih Država u Crnoj Gori. Ambasadorka Su Kej Braun preminula je u 76. godini u Sjedinjenim Američkim Dr-

žavama. Braun je, kako ističu u Ambasadi SAD, imala ključnu ulogu u jačanju veza naših naroda, uključujući osnivanje Američke čitaonice na Cetinju i podršku crnogorskim medijima i civilnom društvu. Bila je, kako dodaju, duboko posvećena dobrobiti građana Crne Gore, koordinišući američku pomoć nakon elementarnih nepogoda u Crnoj Gori. - Za svoj neprocjenljiv doprinos unapređenju bilateralnih odnosa, ambasadorka Braun je odlikovana Ordenom crno-

gorske zastave drugog stepena. Njeno nasljeđe predanosti diplomatskoj službi nastavlja sve nas da inspiriše - kazali su iz Ambasade SAD u Crnoj Gori. Građani mogu doći u Ambasadu 23. i 24. maja tokom radnog vremena da se upišu u knjigu žalosti koja će biti dostavljena porodici ambasadorke Braun. R.P.

cesuiranja počinilaca genocida u Srebrenici koji tek treba da se suoče s pravdom.

- Podstiču se sve države da se u potpunosti pridržavaju svojih obaveza prema Konvenciji o sprečavanju i kažnjavanju zločina genocida, prema potrebi, i međunarodnog običajnog prava o sprečavanju i kažnjavanju genocida, s dužnim obzirom na relevantne odluke Međunarodnog suda pravde - piše u stavu pet Nacrta rezolucije o međunarodnom danu sjećanja na genocid u Srebrenici.

nja, te ponavljanja genocida u budućnosti. Takođe, kako je navedeno u stavu tri Nacrta, bez rezerve se osuđuju radnje koje veličaju one koji su osuđeni za ratne zločine, zločine protiv čovječnosti i genocid pred međunarodnim sudovima, uključujući odgovorne za genocid u Srebrenici.

U stavu četiri ističe se važnost završetka procesa pronalaženja i identifikovanja preostalih žrtava genocida u Srebrenici i njihove dostojanstvene sahrane, te se poziva na nastavak pro-

Stavom šest zahtijeva se od generalnog sekretara da uspostavi program informisanja pod nazivom „Genocid u Srebrenici i Ujedinjene nacije“, koji započinje svoje djelovanje pripremama za 30. godišnjicu 2025, te se, takođe, traži od generalnog sekretara da ovu rezoluciju iznese u javnost u svim državama članicama, organizacijama sistema UN-a i organizacijama civilnog društva za odgovarajuće poštovanje. - Rezolucijom se pozivaju sve države članice, organizacije sistema UN-a, druge međunarodne i regionalne organizacije i civilno društvo, uključujući nevladine organizacije, akademske institucije i druge relevantne učesnike na obilježavanje Međunarodnog dana, uključujući posebna obilježavanja i aktivnosti u znak sjećanja i odavanja počasti žrtvama genocida u Srebrenici 1995, kao i odgovarajuće aktivnosti obrazovanja i podizanja javne svijesti - navedeno je u sedmom stavu Nacrta rezolucije o međunarodnom danu sjećanja na genocid u Srebrenici. Srbija i BiH entitet Republika Srpska vode kampanju protiv usvajanja ove rezolucije, tvrdeći da se njom Srbija, RS i srpski narod proglašavaju genocidnim, u čemu računaju na podršku Rusije i Kine i nekih zemalja Afrike i Južne Amerike. Premijer Milojko Spajić, nakon dugog ćutanja, nedavno je obećao kancelaru Njemačke Olafu Šolcu da će Crna Gora podržati rezoluciju, ali da je neće sponzorisati. Uslijedio je pritisak Beograda, ali i prijetnje „domaćih“ protagonista vučićevog projekta „srpski svet“ da će uskratiti podršku njegovom kabinetu, pa je na elektronskoj sjednici Vlada, u subotu, usvojila prijedlog amandmana na rezoluciju o genocidu u Srebrenici i uputila ih predlagačima rezolucije, kao dopunu. Amandmanima Vlada je predložila da se u rezoluciju uvrsti stav da je krivica za zločin genocida individualizovana i da se ne može pripisati bilo kojoj etničkoj, vjerskoj ili drugoj skupini. Međutim, ti amandmani nijesu postali sastavni dio rezolucije, jer su ih predlagači, najvjerovatnije, smatrali nepotrebnim i suvišnim, pošto u usaglašenom tekstu Nacrta rezolucije o međunarodnom danu sjećanja na genocid u Srebrenici, nema nijedne riječi koja bi potvrdila tvrdnje Srbije i BiH entiteta RS da se Srbija, RS i srpski narod proglašavaju genocidnim. Z. DARMANOVIĆ

Nosilac liste DPS-a za Budvu najavljuje investicije

Milović: Naš program garant za preporod, vrijeme je za promjene

PODGORICA - Pobjednički izborni program ,,Čista desetka“, kojim se nude konkretna i održiva rješenja za mnogobrojne probleme sa kojima se Budva danas suočava, kao i kvalitetan tim ljudi koji je okupila lista „Budva može bolje!“, garant su oporavka Budve i ostvarenja vizije njenog razvoja kao turističkog, ekonomskog i sportskog centra, kazao je nosilac liste „Budva može bolje“ Nikola Milović. -Nakon 26. maja ponovo ćemo pokrenuti razvoj Budve, vratićemo joj njen mediteranski duh i prepoznatljivi šarm - rekao je Milović.

Kaže da će u Budvi biti pokrenut obiman investicioni ciklus koji će u naredne četiri godine u potpunosti promijeniti lice grada. -Vratićemo sjaj gradskom bazenu i plaži Pizana, a samim tim i vaterpolu mjesto koje mu u Budvi pripada. Izgradićemo marinu sa novim vezovima, kao novo šetalište sa lukom Rafailovići. Budva će dobiti pozorište i multifunkcionalni kulturni centar, vratićemo „Pjesmu Mediterana“, a mladima ponuditi posebnu zonu noćnog provoda. Riješićemo dugogodišnji problem neadekvatne primarne zdravstvene zaštite, otvarićemo Sveti Stefan i još mnogo toga učiniti na planu vraćanja

zlatnog sjaja dragulju Budve - navodi Milović. Konačno će, dodaje on, Budva dobiti prepoznatljivu lokalnu samoupravu, organizaciono superiornu i podsticajnu za razvoj privrede. -Preduzetnicima ćemo dodijeliti po 10.000 eura bespovratnih sredstava za povećanje nivoa kvaliteta privatnog smještaja, vratićemo stopu PDV-a na sedam odsto, te raditi na razvoju ženskog preduzetništva i zanata, za šta će biti izdvojeno do milion eura. Olakšaćemo proceduru legalizacije bespravnih objekata i pomoći svima koji se godinama bore za dobijanje pravičnog obeštećenja za oduzetu imovinu na teritoriji Budve. R.P.

Zasijedanje Generalne skupštine Ujedinjenih nacija

Finalni tekst rezolucije

Su Kej Braun

Centralna banka o nastupu Irene Radović na RTCG, u kojem je prekršila članove 84 i 344 zakona o CBCG i o finansijskim institucijama

Tvrde da je bankarsku tajnu otkrio novinar, a da je guvernerka samo potvrdila

PODGORICA - Centralna banka, kao organ sa javno pravnim ovlašćenjima i propisanim nadležnostima, ne obavještava javnost proaktivno i samoinicijativno o poslovanju bilo koje finansijske institucije u Crnoj Gori, već uvažavajući konkretno interesovanje medija daje odgovore na pitanja u granicama propisanim zakonom - kazali su iz ove institucije odgovarajući na Pobjedino pitanje da li je guvernerka Irena Radović prekršila zakon govoreći o mjerama uvedenim u Prvu banku i da li bi učestalo pominjanje Prve banke u negativnom kontekstu u medijima moglo izazvati probleme u njenom poslovanju. Posljednji put je o mjerama u Prvoj banci govorila guvernerka prošle sedmice na RTCG, kršeći pri tome član 84 Zakona o Centralnoj banci i član 344 Zakona o kreditnim institucijama koji izričito obavezuju zaposlene u CBCG da čuvaju tajnost povjerljivih informacija, odnosno „sve informaci-

PODGORICA – Iako je na prošlonedjeljnoj sjednici Odbora za ekonomiju, finansije i budžet rečeno da će na ovonedjeljnoj biti izabran peti senator Državne revizorske institucije (DRI), juče se to ipak nije desilo.

Zdenka Popović (Demokrate) je kazala da bi trebalo da sačekaju da Odbor bude kompletan, imajući u vidu da je Dejan Đurović (NSD) koji je odlaganje izbora i tražio, juče bio službeno odsutan. U međuvremenu je Odboru dostavio inicijativu da se organizuje tematska sjednica, odnosno konsultativno saslušanje senatora kako bi sagledali stanje u DRI u kontekstu informacija koje su državni revizori iznijeli prilikom intervjuisanja za petog člana Senata pred ovim odborom. O Đurovićevom prijedlogu poslanici će se izjasniti na nekoj od narednih sjednica, naveo je predsjednik Odbora Mirsad Nurković (BS). Ovom odboru su se obratili i iz DRI ukazujući da su spremni da odgovore na sva pitanja poslanika. Na jučerašnjoj sjednici je odlučeno da nakon praznika ponovo raspišu javni poziv za

je o superviziji kreditne institucije do kojih su došli tokom rada za Centralnu banku“ i ne smiju ih ,,učiniti dostupnim drugim licima ili organima

osim u obliku sažetih ili zbirnih podataka iz kojih nije moguće prepoznati pojedinačnu kreditnu instituciju ili lice na koje se odnose“. U slučaju na-

stupa Radović na RTCG, ona je bez zadrške odgovorila potvrdno na pitanje novinara da li su i kakve mjere uvedene u Prvu banku i još razglabala o

tužbama koje je ta banka podnijela, ne navodeći da se radi o upravnim sporovima. Iz CBCG su kazali da oni ne mogu uticati na priloge u medijima, niti određivati kakva će im mediji postavljati pitanja. – Centralna banka ne potencira temu o ranjivosti u jednoj banci i izrečenim mjerama, već pojedini mediji, uključujući i vaš, to pitanje stavljaju u fokus. Time se ne doprinosi sprovođenju mjera koje su izrečene i otklanjanju postojećih rizika, pa Centralna banka neće to proaktivno komunicirati, već će isključivo insistirati na sprovođenju izrečenih mjera – rekli su iz CBCG i optužili Prvu banku da ona insistira da ta pitanja budu u fokusu javnosti. Istakli su da CBCG garantuje stabilnost bankarskog sistema i sa tim ciljem sprovodi ne-

Posljednji put je o mjerama u Prvoj banci govorila guvernerka prošle sedmice na RTCG, kršeći pri tome član 84 Zakona o Centralnoj banci i član 344 Zakona o kreditnim institucijama koji izričito obavezuju zaposlene u CBCG da čuvaju tajnost povjerljivih informacija, odnosno „sve informacije o superviziji kreditne institucije do kojih su došli tokom rada za Centralnu banku“ i ne smiju ih ,,učiniti dostupnim drugim licima ili organima osim u obliku sažetih ili zbirnih podataka iz kojih nije moguće prepoznati pojedinačnu kreditnu instituciju ili lice na koje se odnose“

Odbor za ekonomiju opet nije izabrao petog senatora DRI

Zdenka Popović tražila da sačekaju dok dođe Dejan Đurović

izbor tri člana Fiskalnog savjeta, imajući u vidu da im se na prethodni nije prijavilo dovoljno kandidata. Po jednog člana predlaže ovaj odbor, a drugu dvojicu predsjednici države i Vlade, a bira ih Skup-

ština. Uslov je da kandidati budu crnogorski državljani, sa najmanje VII2 nivoom kvalifikacije u oblasti ekonomije ili prava sa deset godina radnog iskustva u makroekonomiji, fiskalnoj politici i javnim finan-

sijama. Član Fiskalnog savjeta ne može biti poslanik, odbornik, član Vlade, političke partije ili rukovodilac u državnim ili opštinskim institucijama, niti lice koje je osuđivano za krivično djelo koje ga čini nedostojnim za rad. Nurković je naveo i da im je stigla inicijativa NVO Institut Alternativa da se organizuje konsultativno saslušanje u vezi sa javnim nabavkama u zdravstvu, zajedno sa Odborom za zdravstvo, o čemu će se poslanici naknadno izjašnjavati. Iz Instituta Alternativa su saopštili da je cilj saslušanja da se od svih relevantnih aktera dobije više informacija, a naročito u svjetlu navoda o obesmišljenosti postupka javnih nabavki ljekova zbog ograničenog broja ponuđača u Crnoj

Gori. Kažu da su neposredan povod za tu inicijativu medijski navodi da je na osnovnoj, doplatnoj i listi ljekova sa posebnim režimom, koji idu na teret Fonda za zdravstvo, 906 medikamenata za koje su navodno u većini slučajeva, zastupnici ili distributeri kompanija Glosarij, sa ćerkama Glosarij CD i Medica.

– Apelujemo da ovo saslušanje bude organizovano uz kvalitetnu pripremu koja će omogućiti da se artikulišu jasne preporuke za promjenu politika, propisa i praksi u ovoj oblasti. Stojimo na raspolaganju poslanicima i službi Skupštine u pogledu podataka o budžetskoj potrošnji i sklopljenim ugovorima za nabavke – saopštili su iz IA i podsjetili da je MMF u posljednjem izvještaju za Crnu Goru ukazao da je potrebno unaprijediti efikasnost potrošnje u zdravstvenom sektoru, te da je važno da se ograniče farmaceutski rashodi, koji su dostigli 2,5 odsto BDP-a u 2022. godini. Odbor je juče dao zeleno svjetlo na prijedlog zakona o popisu poljoprivrede, kojim će biti omogućena priprema, organizacija i sprovođenje popisa u ovoj oblasti. M. Lk.

selektivnu kontrolu banaka u sistemu, te da je strog i pravedan regulator. – Sa tim u vezi, više puta je saopšteno da je nakon sprovedene kontrole poslovanja Prve banke, Centralna banka ovoj banci izrekla supervizorske mjere, čiji je isključivi cilj otklanjanje džepova ranjivosti, odnosno blagovremeno preduzimanje aktivnosti za poboljšanje njenog poslovanja, kao i otklanjanje utvrđenih nepravilnosti - poručili su iz CBCG dodajući da je isključivi cilj mjera izrečenih jednoj banci da se otklone džepovi ranjivosti koji tamo postoje. – Ako nastave da sprovode propisane mjere i do kraja ih sprovedu, a za to imaju i znanja i novca, ta banka više neće imati te džepove ranjivosti, kako je guvernerka istakla u javnom nastupu. Nijedan drugi način, pa ni javna polemika, nije put ka otklanjanju rizika, već dosljedno sprovođenje propisanih mjera – poručuju iz CBCG i vjeruju da će Prva banka sprovesti sve što je propisano tim mjerama. N. KOVAČEVIĆ

Ministarstvo poljoprivrede objavilo javni poziv Podrška

PODGORICA - Ministarstvo poljoprivrede objavilo je juče javni poziv za dodjelu podrške za preradu mlijeka na gazdinstvu za ovu godinu. Pravo na podršku mogu ostvariti registrovana gazdinstva upisana koja se bave proizvodnjom i prodajom mliječnih proizvoda od sopstvenih životinja. Radi se o 12 centi po litru prerađenog mlijeka, a minimum je da imaju 3.150 litara od krava, 100 litara od ovaca i 200 litara od koza. Poziv je otvoren do 15. jula. R. E.

Sporni nastup Irene Radović u emisiji na RTCG prošlog petka

Hoće predstavnika u Socijalnom savjetu

PODGORICA - Povećanje penzija od 2,08 odsto ne daje nadu da se može pratiti inflacija. Tražili smo dva puta razgovor sa novom ministarkom rada Naidom Nišić, da iz prve ruke sazna koga predstavlja Savez udruženja penzionera, ali pola godine nije našla vremena da nas primi - poručio je predsjednik Saveza udruženja penzionera Branko Vešović.

Nedostatak komuNikacije

Na jučerašnjoj sjednici Skupštine Saveza udruženja penzionera Crne Gore, čiji su članovi 85.600 od ukupno 114.000 penzionera, u fokusu je bio nedostatak komunikacije s vlastima, prije svega nemogućnost uspostavjlanja dijaloga sa ministarkom Nišić, koja nije došla iako je bila pozvana na sjednicu. Vešović je naglasio potrebu da se glas penzionera čuje na višem nivou, posebno ističući nedostatak predstavnika penzionera u Socijalnom savjetu. Poručio je premijeru Milojku Spajiću, Naidi Nišić i direktoru Fonda PIO Ranku Aligrudiću da treba konačno da se njihov glas čuje. - Godinama tražimo članstvo u Socijalnom savjetu. Naš je prijedlog je da penzije budu 65 odsto od prosječne zarade, a trenutno je ispod 50 odsto - kazao je Vešović, koji ističe da je za normalno funkcionisanje Fonda PIO potrebno da 3,5 zaposlenih na jednog penzionera, a sada je 1,28 odsto.

- Smatram da opštinska udruženja treba da inoviraju tripartritne sporazume (Fond PIOudruženje – Dom zdravlja ) iz 2013. godine, koji su živjeli vrlo kratko. Saradnja sa Fondom PIO se u posljednje vrijeme promijenila na bolje, a sa opštinskim udruženjima je većinom

korektna - poručio je Vešović. Kazao je da su u martu poslali nadležnim prijedloge za reformu penzionog sistema.

traNspareNtNo

- Reforma Fonda PIO ne smije biti pod velom tajne. Raditi nešto iza kulisa, ma od koga to bilo, opravdano navodi na sumnju da se nešto sa tom institucijom želi uraditi mimo volje korisnika. Potrebno je sve sumnje i dileme u startu ukloniti, uključujući rad na toj reformi. Najava smanjenja doprinosa i mogućnost isplate bruto plate zaposlenima nije dobra za korisnike penzija

- poručio je Vešović, pozdravljajući odluku da srazmjerne penzije od iduće godine budu na nivou minimalnih. Kao problem navodi stopiranu stambenu izgradnju.

-Ranije je na sjednici Upravnog odbora najavljeno da će ubuduće stanovi za penzionere preći u nadležnost Fonda PIO. U 2021. i 2022. godini nije

Penzioneri platili meso tri miliona eura

Vešović podsjeća da je u prošloj godini isporučeno 7.083 komada jagnjećeg mesa uz participaciju 1,20 eura vrijednosti 191.826, dok je ukupan iznos 1.342.783 podijeljen na osam beskamatnih rata. - Drugi dio zimnice isporučeno: 5.183 paketa i svježeg mesa 201.244 kilograma. Ukupan iznos drugog dijela zimnice 1.670.000. Ukupna vrijednost podijeljene robe (jagnjadi, paketi i svježe meso) iznosi 3.012.783 eura.

Minić: Pokret penzionera nezakonito u prostorijama Fonda PIO u Bijelom Polju

Milan Minić, predsjednik Udruženja penzionera

Bijelo Polje, apelovao je na to što Pokret penzionera boravi besplatno u kancelarijama predstavništva

Fonda PIO u Bijelom Polju.

– Oni imaju evidenciju ko ide u penziju i odmah ih uključuje u svoju organizaciju jer se tu nalaze. Takođe, nude im basplatna

ljetovanja kako bi prešli iz našeg udruženja – kazao je Minić, upućujući poruku Fondu PIO da to ne smije dozvoliti i da je to protivzakonito.

Reforme

Potpredsjednica Saveza penzionera Jelena Međedović je ocijenila da će, ako reforma penzijskog sistema podrazumijeva ukidanje doprinosa, penzije dobijati iz zajma. - Koji to danas radnik može da izdvoji za doprinose u privatni fond. Koliko god mu daš on će potrošiti. O socijalnom kartonu se priča 15 godina, a moraju postojati i socijalne penzije. Međutim, ovo je društvo socijalne nepravde. O zakonima saznajemo najviše iz medija. Danas jedno - sjutra drugo. O penzionerima niko ne vodi računa, mi smo teret društva, a mogli bi biti resurs – poručila je Međedović.

iskorišćeno 1.480.000 eura za stambenu izgradnju, a u 2023. godini ta sredstva nijesu ni planirana. Imali smo zahtjeve Podgorice sa gotovim projektom i obezbeđenom lokacijom, ali, nažalost, nije bilo sredstavaobjašnjava Vešović.

Kako dodaje urađen je povraćaj 100.000 eura namijenjenih za stambenu izgradnju penzionerima Mojkovca. - Upravni odbor nije donio takvu odluku, a korišćen je pečat Fonda PIO. Udruženje penzionera Mojkovac je tražilo objašnjenje o povraćaju ovih sredstava, ali nikad nijesu dobili odgovor. Opštinsko udruženje Danilovgrad duguje izvođaču radova 50.000 za već useljenu zgradu, Bijelom Polju nedostaje 202.000 eura da bi završili započetu gradnju - istakao je Vešović, dodajući da je Vlast ispunila obećanje iz projekta „Evropa sad 2“ i povećala najniže penzije na 450 eura. N. koVaČeViĆ Juče održana sjednica Skupštine Saveza udruženja penzionera Crne Gore

Četvrti put odloženo ispitno ročište u stečaju Vektre Jakić Više

PODGORICA –Ni juče nije bilo uslova da se održi ročište za ispitivanje potraživanja u stečaju kompanije Vektra Jakić koja su do sada premašila 150 miliona eura, zbog čega je četvrti put odloženo. U međuvremenu su povjerioci dopunjavali svoje prijave, pa je zbog analize kompletne dokumentacije odlaganje tražio stečajni upravnik Dragan Popović da bi pripremio listu priznatih i osporenih potraživanja, kojih je, prema posljednjim informacijama, više od 270. Do sada su OTP banka i Poreska uprava, kao razlučni povjerioci, prijavili i najviše iznose od 112,8 miliona, odnosno 13,1 milion. Među povjeriocima su i Lovćen osiguranje sa 333.200, Vektor sistem sekjuriti sa 218.600, Elektroprivreda sa 188.800, Opština

Pljevlja sa 119.400, pljevaljska preduzeća Čistoća i Vodovod sa 91.700, odnosno 73.100, kompanija Glečer Herceg Novi sa 40.000, Magma iz Podgorica sa 31.600 eura, Centralna banka Crne Gore sa 15.300, Ljetopis Automotive sa 12.600 i Zetatrans sa 5.900 eura. Pedesetak zaposlenih u ovoj kompaniji prijavilo je više od 300.000 eura potraživanja.

Popović je ranije, na osnovu finansijske dokumentacije, ocijenio da nema opravdanih razloga za nastavak poslovanja Vektre Jakić niti da postoji mogućnost za reorganizaciju. Stečaj u kompaniji Vektra Jakić otvoren je krajem prošle godine na zahtjev Poreske uprave, što je potvrdio i Apelacioni sud odbivši žalbu bivšeg vlasnika kompanije Dragana Brkovića. m.Lk.

PODGORICA – Realizacijom elektronske usluge za stručno osposobljavanje lica sa stečenim visokim obrazovanjem, uspješno su povezani poslodavci i korisnici – zaključak je Državne revizorske institucije (DRI) koja je sprovela reviziju efektivnosti ove usluge.

DRI kontrolisala elektronski sistem za stručno osposobljavanje pripravnika

Program stručnog osposobljavanja za fakultetski obrazovana lica bez radnog iskustva realizuje se 2012/2013. godine, a iako traje devet mjeseci, priznaje se kao radno iskustvo od 12 mjeseci, što je uslov za polaganje odgovarajućeg stručnog ispita. Prijava poslodavaca za ovaj program sprovodi se elektronskim i papirnim putem, a korisnik se isključivo prijavljuje elektronski. Revizori su utvrdili da za izbor i prebacivanje željenih preferenci, korisnik ne dobija elektronsku notifikaciju, te da u uputstvu za korisnika nema dovoljno primjera za izbor preferenci. Utvrđeno je da se ovom uslugom poslodavci i korisnici uspješno povezuju, a da se sredstva za naknade korisnicima programa obezbjeđuju budžetom. U cilju unapređenja ove

elektronske usluge, dali su preporuke Ministarstvu prosvjete u dijelu iniciranja modifikacije segmenta koji se odnosi na dodavanje notifikacije korisnika o izboru preference, te u dijelu uputstva u vezi izbora kompanija u kojima bi želio da se stručno usavršava.

Država je na ovaj projekat zaključno sa prošlom godinom ukupno potrošila 77,7 miliona eura, a kroz njega je prošlo 33.961 korisnik. m. Lk.

Aprilski podaci Monstata o cijenama proizvoda i usluga Inflacija 4,9 odsto

PODGORICA- Cijene proizvoda i usluga lične potrošnje u aprilu su, u od-

nosu na isti period prošle godine, porasle 5,4 odsto, a u odnosu na mart 0,1 odsto

- saopštio je Monstat. Cijene su od januara do aprila ove godine, u poređenju sa istim periodom prošle godine, u prosjeku više 4,9 odsto. r.e.

Sa juče održane sjednice Skupštine Saveza udruženja penzionera

Vektra Jakić

Protest građana i građanki ispred Apelacionog suda zbog preinačene presude da se umanji kazna zatvora za silovanje djevojčice

Traže odgovornost sudija i strože sankcije

PODGORICA – Građani i građanke na protestu ispred Apelacionog suda zatražili su da se preispita odgovornost tamošnjih sudija, ali i uvedu strože sankcije za krivično djelo silovanje, negodujući što je Vijeće tog suda odlučilo da okrivljenom za višestruko silovanje petnaestogodišnje djevojčice umanji kaznu zatvora sa maksimalnih 15 na osam godina.

Nosili su transparente ,,Smanji silovanje, ne kaznu“, ,,Tužilaštvo Crne Gore je antonim pravde“, ,,Strože kazne za zločine nad djecom“, ,,Institucije, odlučnije reagujte i zaštitite djecu“, ,,Osam godina zatvora za doživotnu traumu“...

PONIŠTAVANJE

MAKSIMALNE KAZNE

Apelacioni sud je u februaru prošle godine ukinuo prvostepenu presudu Višeg suda koju je potpisala i jula 2022. godine donijela sutkinja Vesna Kovačević. Ona je B. B. osudila na 15 godina zatvora, ali je tadašnjom odlukom Apelacionog suda silovatelj vraćen na ponovno suđenje. Nakon toga, u novembru prošle godine sudija Višeg suda Veljko Radovanović donosi istovjetnu presudu kao i sutkinja Kovačević.

U obrazloženju prvog rješenja sutkinje Kovačević iz 2022. godine, sudije Apelacionog suda navele su da se žalbom odbrane osnovano ukazuje da je presuda nerazumljiva, protivrječna sebi i datim razlozima.

– Dispozitivom presude predstavljeno je da je optuženi u vi-

še navrata prinudio na obljubu maloljetnu oštećenu upotrebom sile i prijetnje, pri čemu se u odnosu na upotrebu sile ne preciziraju radnje optuženog. Ovakva izreka je nerazumljiva i kontradiktorna sebi i datim razlozima. Posebno imajući u vidu da iz obrazloženja presude proizilazi da je prvostepeni sud upotrebu sile nad oštećenom utvrdio iz navoda iskaza oštećene koja je opisala inkriminisanu radnju koja se dogodila prvi put. Imajući u vidu navedene razloge ovog rješenja, bilo je nužno ukinuti prvostepenu presudu i predmet vratiti na ponovno suđenje – piše u odluci iz 2023. godine. Nakon toga sudija Radovanović dosuđuje maksimalnu kaznu, ali je Apelacioni sud sada preinačio odluku i smanjio sa

Međunarodni izvještaji govore da djeca nijesu zaštićena

Prema izvještaju Stejt departmenta za prošlu godinu, u Crnoj Gori su blage kazne za zlostavljanje djece. Kretale su se od jedne godine zatvora za nasilja bez oružja do 12 godina zatvora za djela koja su rezultirala smrću žrtve. – Međutim, oštre kazne bile su rijetko izricane, a najčešće su se, kao pravilo, presuđivale kratke zatvorske kazne, uslovne kazne ili male novčane kazne – piše u izvještaju. Evropska komisija je u izvještaju za prošlu godinu istakla da ne postoji zadovoljavajući nivo zaštite djece od počinilaca seksualnih krivičnih djela i još uvijek ne postoje sistematski prikupljeni podaci o seksualnom zlostavljanju djece i seksualnom iskorišćavanju. Amnesti internešnal je takođe u izvještaju istakao da je Vlada propustila da ženama obezbijedi pristup zaštiti, podršci i pravdi u slučajevima nasilja u porodici, a da su posebno bile diskriminisane Romkinje i Egipćanke i žene s invaliditetom.

15 na osam godina. Prema saznanjima Pobjede, djevojčica je više od pola godine ćutala o onome što je trpjela jer se bojala da će silovatelj ostvariti prijetnje tako što će joj ubiti oca. U istrazi je ispričala da je komšija uspostavio kontakt sa njom tako što je počeo da joj šalje poruke kako je lijepa, da treba da gospodari njegovom kućom i da će je oženiti kada postane punoljetna. Mjesec kasnije je prešao na prijetnje. Slao joj je poruke da će „ako ne dođe da ga nešto posluša“ njene oca i majku ostaviti bez posla, a prijetio je i da će joj oca ubiti. Od konstantnog nasilja i straha koji je trpjela, djevojčica je promijenila ponašanje što je primijetio njen otac. B. B. je pred tužiocem naveo da je sa ocem petnaestogodišnjaki-

nje dogovorio da će djevojčicu oženiti kada napuni 18 godina. Rekao je „da je normalno da i kroz taj vid odnosa (seks) vide da li su jedno za drugo“. Naveo je da je djevojčica sa njim „izgubila ‘nevinost’, da je“ njihov odnos „bio odnos upoznavanja, sticanja povjerenja i povezivanja za budući zajednički život“.

SUDIJE PREKRŠILE ZAKON

Aida Perović iz NVO Prima kazala je da su sudije prekršile Krivični zakon, jer su propisali kaznu ispod minimalne sankcije koja je predviđena tim aktom. Ona je ispred suda položila transparent na kojem je ispisan član 204. Tu piše da ko nad maloljetnim licem izvrši obljubu, kazniće se zatvorom najmanje deset godina.

A izvršna direktorica Udruženja ,,Roditelji“ Kristina Mihailović kazala je da se posljednjih dana bilježe slični slučajevi ovakvih krivičnih djela gdje je čak poruka, možda, dodatno loša. – Počinioci su na samom početku oslobođeni – rekla je Mihailović. Okupljeni su ispred Apelacionog suda poručivali da sudije treba da se stide preinačene odluke i pozivali su ih da izađu ispred zgrade, što se nije dogodilo.

U oktobru prošle godine NVO ,,Mi možemo“ pokrenula je peticiju koju je potpisalo više od 6.000 građana tražeći da se pooštre kazne za one koji počine krivično djelo silovanje. Ta inicijativa je pred skupštinskim Odborom za politički sistem i pravosuđe. Zatražili su, kako je rekla Marela Radić, da minimalna kazna za silovanje iznosi najmanje osam godina, te da se izriče maksimalna za obljubu nad djetetom.

– Nešto je ozbiljno pogrešno u kaznenoj politici – rekla je Radić.

Iz Udruženja ,,Roditelji“ ukazali su na lošu praksu kada je riječ o primjeni unaprijeđenog Krivičnog zakona. Izvršna direktorica ovog udruženja Kristina Mihalović podsjetila je da su novine tog akta donešene prije dvije i po godine, ali da se ni danas ne realizuju. Problem je, kako je objasnila, što nijesu u međuvremenu donešena podzakonska akta, što je preduslov da bi moglo da počne da se primjenjuje slovo zakona. Mihailović je negodovala što i dalje nemamo registar poči-

nilaca ovog krivičnog djela... – Kako je djetetu kada mu ovom odlukom šaljete ovakvu poruku? Ovo je jedan od slučajeva gdje ste dokazali da je onaj ko je osumnjičen za ovu vrstu djela više u vašim mislima, nego naša djeca. Sve dok budemo na ovaj način reagovali i štitili našu djecu, naša djeca u državi su apsolutno nezaštićena – rekla je Mihailović.

LJEKARSKA KOMORA NEPRIJATNO IZNENAĐENA Predsjednica Ljekarske komore Crne Gore Žanka Cerović kazala je da su ljekari neprijatno iznenađeni odlukom sudija Apelacionog suda. Istakla je da je kazna od 15 godina izuzetno mala za vinovnike ovih djela i da jednostavno treba da se poveća.

– Ovo je sramna odluka – rekla je Cerović. Podsjetila je da zdravlje čini mentalno, socijalno i materijalno blagostanje, te da svi treba da obezbijedimo našoj djeci osnovne uslove da se negdje približno dostigne stepen zdravog njihovog odrastanja.

– Svi građani imaju obavezu da omoguće sredinu u kojoj će mladi da se pravilno razvijaju u zdrave ličnosti – kazala je ona.

Svima je poznato da je agresija, kako je rekla psihijatarka Maida Burdžović, u enormnom porastu u našoj zajednici. Govorila je o tome da je kod donosioca odluka, onih koji sprovode politike i represije, prevencije, izostala njihova briga. Kazala je da u bližoj rodbini, u komšiluku, svi su imali slična iskustva o kojima se ćuti.

– Moramo promptnije da reagujemo, da stanemo na kraj ovoj situaciji – kazala je ona.

Aida Perović pitala je šta je Apelacioni sud inspirisalo da nagrade počionica ovog krivičnog djela.

– Da ga nagrade, a kazne djevojčicu. Ako se radi o povratniku, šta ih je motivisalo da to urade. Nije bilo olakšavajućih okolnosti. Koliko su ponizili žrtve koje nikada neće prijaviti silovanje, jer ne vjeruju crnogorskim institucijama –rekla je ona. Istakla je da institucije ohrabruju nasilnike.

– Za četiri godine možemo da očekujemo da ponovo siluje djevojčicu, dječaka ili ženu. Na taj način će se on zahvaliti Vijeću Apelacionog suda – rekla je ona. Nada ĐURĐEVAC

Okupljeni građani poručili sudijama da je presuda sramna

Pitali sud što ih je inspirisalo na ovakvu odluku d.

Danas Opšta sjednica Vrhovnog suda bira kandidata za čelnika te sudske instance, iz nevladinog sektora apeluju da se spriječe manipulacije

HRA: Apsurdno računati glasove sudija kojih nema

PODGORICA – Nedopustivo je to što Vrhovni sud nije, kako je bilo najavljeno, izmijenio Poslovnik o radu svoje Opšte sjednice i precizirao pravilo o potrebnom broju glasova za utvrđivanje prijedloga za izbor predsjednika tog suda, poručeno je iz Akcije za ljudska prava (HRA).

Iz te nevladine organizacije su uoči današnje Opšte sjednice Vrhovnog suda, na kojoj će biti intervjuisani kandidati za čelnika tog suda, a potom će se glasati o tome ko će biti predložen Sudskom savjetu da se o njemu izjasni, ukazali da je izmjenu Poslovnika još 15. marta najavila v.d. predsjednica suda Vesna Vučković i nepoznato je zašto to nije učinjeno.

-Ovako će se to pravilo sjutra ponovo ad-hoc utvrđivati glasanjem prije Opšte sjednice Vrhovnog suda, kao i više puta do sada, što stvara pravnu nesigurnost i ne ulijeva povjerenje – poručili sui z HRA.

Opšta sjednica sudija Vrhovnog suda intervjuisaće i odlučivati o dvoje kandidata, predsjedniku Upravnog suda Miodragu Pešiću i sutkinji Vrhovnog suda Ani Vuković, koji su se prijavili na konkurs Sudskog savjeta za popunu čelne pozicije u sudstvu, koja je u produženom v.d. stanju od septembra 2021. godine, kada je Vučković imenovana za vršiteljku dužnosti.

B E z LO g IKE

Iz HRA su podsjetili da je sutkinja Vučković nedavno, u izjavi za medije, najavila da kandidat treba da osvoji 13 glasova da bi bio predložen za izbor.

-Do tog broja je došla nelogično, računajući da je ukupan broj sudija Vrhovnog suda 19, koliko bi trebalo da ih

bude, umjesto 17, koliko ih stvarno ima. Ako bi se primijenio metod gospođe Vučković, to bi značilo da se glasovi dvoje nepostojećih sudija računaju kao negativni glasovi, što je apsurdno. Time se, u suštini, onemogućava uspješan izbor i zadržava status quo! – upozorili su iz HRA. Iz ove nevladine organizacije podsjećaju da je Vrhovni sud već ranije primjenjivao drugačiji sistem obračuna glasova 2021. godine, kada je sudiju Miraša Radovića predložio za predsjednika. -Opšta sjednica je tada dvotrećinsku većinu izračunala od 14 sudija, koliko ih je tada realno bilo u Vrhovnom sudu, što je jedina logična interpretacija riječi „ukupan broj sudija“, u smislu postojećih sudija, bez sudijskih „duhova“ – ocjenjuju iz HRA.

Ističu da dodatno nije riješen problem da li sudija kandidat treba da glasa za sebe ili ne, jer je i to pravilo različito primjenjivano.

-Ovo pitanje je posebno bitno sad kad je jedna kandidatkinja sutkinja Vrhovnog suda, Ana Vuković, a njen protivkandidat, Miodrag Pešić, to nije. Ako se njoj omogući da glasa za sebe, a Pešiću ne, to ih stavlja u neravnopravan položaj – ukazali su iz HRA. Apelovali su na Vrhovni sud

da odgovorno pristupi utvrđivanju pravičnog pravila o glasanju i broju potrebnih glasova.

-Ponavljamo da je donošenje odluke o utvrđivanju kandidata za izbor predsjednika Vrhovnog suda od ključnog značaja ne samo za Vrhovni sud i sudstvo, već i za napredak cijele Crne Gore ka članstvu u Evropskoj uniji.

S LU č AJ V U č KOVI ć

Upravni sud je u maju prošle godine poništio akt Vrhovnog suda Crne Gore kojim je ta sudska instanca u januaru 2023. godine odbila da utvrdi prijedlog kandidature upravo sutkinje Vesne Vučković za izbor predsjednice Vrhovnog suda zbog, kako je tada obrazloženo, toga što ona na sjednici nije dobila dvotrećinsku podršku ukupnog broja sudija.

Ona je na Opštoj sjednici sudija Vrhovnog suda u januaru prošle godine kao jedina kandidatkinja dobila glasove 12 sudija i sutkinja, čime je, prema stavu Upravnog suda, zapravo imala neophodnu dvotrećinsku većinu.

Upravni sud je obrazložio tada da je Vrhovni sud propustio da na pravi način odredi pitanje dvotrećinske većine, jer ju je računao u odnosu na ukupan broj sudija koji iznosi 19. Istovremeno,

Većina bi trebalo da bude - 11

Akcija za ljudska prava smatra da je potreban broj glasova za utvrđivanje prijedloga za izbor predsjednika Vrhovnog suda 11, a nikako 13, kako je to najavila v.d. predsjednice Vrhovnog suda Vesna Vučković. -Kako je ukupan broj sudija u Vrhovnom sudu 17, od tog broja treba računati dvotrećinsku većinu, koja iznosi 12, odnosno 11, ako Opšta sjednica odluči da ne glasa sutkinja tog suda Ana Vuković, koja je kandidatkinja na konkursu – naveli su iz HRA.

Upravni sud je usvajanjem njene tužbe presudio da je ona kandidatkinja za predsjednicu Vrhovnog suda, o čemu se ponovo izjašnjavao Sudski savjet, ali Vučković nije dobila podršku za puni mandat.

Upravni sud je utvrdio da je kvota za izračunavanje dvotrećinske većine trebalo da bude umanjena sa 19 na 18 sudija, s obzirom da kandidatkinji Vučković nije bilo omogućeno da glasa, odnosno bila je izuzeta, iako joj je Poslovnik kao v.d. predsjednice davao pravo glasa. Pritom, Upravni sud je utvrdio da je većina od 12 glasova svakako bila dovoljna ako se uzme u obzir kriterijum postojećeg broja sudija u toj sudskoj instanci, a ne broja utvrđenog sistematizacijom. I. P.

Predstavljene UNESCO smjernice za upravljanje digitalnim platformama

Multisektorskim

PODGORICA - Sukob između slobode izražavanja i regulacije na digitalnim platformama postaje sve izraženiji, što nas suočava sa rastućim izazovima dezinformacija i govora mržnje. Zbog toga je neophodno uspostaviti multisektorski pristup koji će omogućiti efikasno rješavanje ovog problema, saopšteno je na događaju povodom predstavljanja UNESCO-ve studije ,,Smjernice za upravljanje

digitalnim platformama“, koji je organizovao Medijski savjet za samoregulaciju Crne Gore (MSS). Izvršni sekretar Medijskog savjeta za samoregulaciju Ranko Vujović kazao je da su ,,Smjernice za upravljanje digitalnim platformama“ UNESCO-ova publikacija, koja je rezultat konsultacija obavljenih u 134 države. Podsjetio je da su digitalne platforme kad su se pojavile prije 20 godina, predstavljale veliki tehnološki novitet i neka

vrsta nove virtualne realnosti. – I sve to ne bi toliko bilo značajno da određeni politički centri nijesu primijetili da digitalne platforme mogu jako dobro da posluže za promovisanje narativa koji idu njima u korist, za koje su oni zainteresovani, da bi vremenom ti narativi plasirani od određenih političkih centara postali veoma opasni – kazao je Vujović. Predstavnica UNESCO-a Ana Kristina Ruelas pojasnila je da je glavni cilj ovih smjernica, s jedne strane, osigurati pra-

Istraživanje DFC-a i DeFacto Consultancy mišljenje oko uticaja i medija i o tome

Kriminal,

ekonomsku građani vide

PODGORICA - Organizovani kriminal, politička i ekonomska nestabilnost su tri stavke koje građani smatraju kao najveće prijetnje Crnoj Gori, preko 68 odsto ukupno, dok svega oko 13 odsto njih kao prijetnju registruje strano miješanje i tek oko devet odsto sajber bezbjednost, pokazali su rezultati istraživanja javnog mnjenja Digitalnog forenzičkog centra, koje je na reprezentativnom uzorku između 8. i 21. aprila sprovela agencija DeFacto Consultancy.

Analitičar DFC-a Marko Banović, objašnjavajući ove podatke, kazao je da građani očigledno nijesu svjesni, iako su zabrinuti zbog političke i ekonomske nestabilnosti (oko 44 odsto), da je njihov generator u značajnoj mjeri upravo strano miješanje u političke i društvene procese u Crnoj Gori. Kada je riječ o sajber bezbjednosti, i pored činjenice da je Crna Gora pretrpjela žestok sajber napad od kojeg se djelovi sistema još uvijek oporavljaju, Banović uzrok niskog procenta onih koji tu stavku smatraju ozbiljnim problemom objašnjava niskim nivoom digitalne pismenosti, ali i minimalizovanjem ovog ozbiljnog problema sa vrha vlasti.

Prema podacima iz istraživanja, oko 55 odsto ispitanih smatra da se stvari u Crnoj Gori kreću u vrlo dobrom ili prilično dobrom smjeru, dok se

sa njima ne slaže oko 38 odsto koji smatraju da se stvari kreću u lošem smjeru. Podaci istraživanja pokazuju statistički značajne razlike između muškaraca i žena. Muškarcima je najveća bezbjednosna prijetnja organizovani kriminal (30 odsto), dok jedna četvrtina žena (25,7 procenata) navodi političku nestabilnost kao najveću prijetnju Crnoj Gori. Generalno, jedna četvrtina ispitanih smatra da je organizovani kriminal najveća prijetnja Crnoj Gori, a nešto manje od toga smatra da je to politička nestabilnost dok petina navodi ekonomsku nestabilnost kao najveću prijetnju.

KOLIKO JE VAŽNO KO SU VLASNICI MEDIJA Kada su u pitanju mediji, za gotovo 60 odsto ispitanika nije važno ko je vlasnik medija ko-

vo na informacije i pristup informacijama te ostala ljudska prava u upravljanju digitalnim platformama. Regionalni projekt koordinator UNESCO-a Džošua Masarenti kazao je da je Crna Gora prva država u regionu u kojoj se promovišu Smjernice za upravljanje digitalnim platfomama.

Direktor Direktorata za medije u Ministarstvu kulture i medija Neđeljko Rudović smatra da ne postoji magično rješenje koje će riješiti ovaj

problem, kao ni jednokratno rješenje za regulisanje sadržaja na digitalnim plaformama. – Ovo će biti svakodnevna borba i svakodnevna nadogradnja – rekao je Rudović. Smatra da to ima za posljedicu da se samoregulacija potpuno eliminiše i ide se u pravcu sve veće regulacije.

– Postavlja se pitanje efekata i da li je moguće zaista postići rezultat. Mi imamo potpuno čudnu situaciju. Na primjer, Agencija za elektronske medije će izreći sankciju televizij-

skoj stanici zbog emisije u kojoj je emitovan govor mržnje. Ta televizijska stanica će biti kažnjena ili će trpjeti sankciju. Internetska publikacija, odnosno portal tog medija, će isto to objaviti i neće trpjeti nikakvu sankciju. I to jeste kontradiktorna i čudna situacija –naveo je Rudović. On je kazao da će sve što se pojavi na digitalnim platformama, ukoliko predstavlja govor mržnje koji zadovoljava kriterijume Krivičnog zakonika, teeba da biti sankcioni-

Banović i Živković predstavljaju rezultate

Vesna Vučković

m. babović

Consultancy pokazalo da građani imaju podijeljeno

tome što je i ko najveća opasnost po Crnu Goru

političku i ekonomsku nestabilnost vide kao prijetnje

je najviše prate, iako sa druge strane više od polovine ispitanika, oko 56 odsto, smatra da prisustvo stranih vlasnika ne doprinosi većoj medijskoj slobodi u zemlji. Ipak, oko 47 odsto smatra da vlasnici medija u Crnoj Gori promovišu agendu koja odražava interese njihovih matičnih zemalja dok 42,2 odsto ima suprotan stav, a svaki deseti ispitanik je naveo da nema stav ili da je neodlučan. To govori da je javnost podijeljena po ovom pitanju. Gotovo 60 odsto ispitanika podržava i ideju postojanja ograničenja za strano vlasništvo nad medijima u Crnoj Gori. Istraživanje pokazuje da se percepcije razlikuju i u vezi sa motivima zbog kojih firme iz Srbije kupuju medije u Crnoj Gori. Većina ispitanih (44,1 %) vjeruje da je glavni motiv širenje političkog uticaja, dok je manji procenat (22,2%) mi-

MEDIA

BIRO Kada je riječ o uticaju politike na medije, većina ispitanika/ca, čak 69,3 odsto njih smatra da političke partije u potpunosti ili uglavnom kontrolišu rad medija u Crnoj Gori, a jedna četvrtina misli suprotno. Samo 4,6 odsto je neodlučno ili nema stav

šljenja da su motivisani prilikama za zaradu u Crnoj Gori. Građani i građanke Crne Gore su podijeljeni u mišljenju o tome da li mediji u državi izvještavaju objektivno, neutralno i profesionalno gdje 55,7 odsto smatra da uglavnom ili uopšte ne izvještavaju na taj način, dok 40,5 odsto smatra da u potpunosti ili uglavnom izvještavaju pridržavajući se etičkog kodeksa. Zanimljiv je i podatak koji je ovo istraživanje pokazalo o uticaju medija na formiranje stavova o aktuelnim društvenim temama. Čak 60,1 odsto je izjavilo da smatra da mediji uopšte ili uglavnom ne utiču, dok 37,2 odsto ima suprotno mišljenje. Svega 2,7 odsto ispitanika nema stav o ovom pitanju. Prilikom odgovora na ovo pitanje, pokazalo se da oni sa većim nivoom obrazovanja smatraju da mediji ne utiču na formiranje njihovih stavova, dok ispitani sa osnovnim obrazovanjem u nešto većoj mjeri smatraju da mediji utiču na njihove stavove. U Istraživanju su građani koji su anketirani iznijeli različite percepcije o tome u čijem

interesu rade mediji u Crnoj Gori. Većina njih (47,5 odsto) vjeruje da mediji rade u interesu političkih partija, dok 36,8 procenata smatra da to čine u interesu vlasnika. Samo manji dio ispitanika (11,3%) vjeruje da mediji rade u interesu građana.

Ispitani građani i građanke u velikoj mjeri vjeruju da bi Vlada i regulatorna tijela trebalo da budu odgovorni za borbu protiv širenja lažnih vijestičak 70,5 odsto. Međutim, prema istraživanju, značajan postotak ispitanih (55,3 odsto) takođe vidi ulogu medija kao važnu u ovoj borbi. Nevladine organizacije i obrazovne institucije takođe su prepoznate kao bitni akteri, iako u manjoj mjeri, podaci su ovog istraživanja.

Kada je riječ o uticaju politike na medije, većina ispitanika/ ca, čak 69,3 odsto njih smatra da političke partije u potpunosti ili uglavnom kontrolišu rad medija u Crnoj Gori, a jedna četvrtina misli suprotno. Samo 4,6 odsto je neodlučno ili nema stav.

Podaci istraživanja pokazuju da što je stariji ispitanik, to je veća vjerovatnoća da će sma-

trati da političke partije kontrolišu rad medija.

KO NAM PRIJETI?

Slaven Živković iz DeFacto Consultancy je rekao da su značajni podaci dobijeni kada je u pitanju odnos prema bezbjednosti i stranim akterima. –Sjedinjene Američke Države su percipirane kao najveća bezbjednosna prijetnja za Crnu Goru. Svega četvrtina ispitanika kaže da su EU i Rusija prijetnje za Crnu Goru. EU, NATO i SAD, po mišljenju građana Crne Gore, imaju najveći uticaj u Crnoj Gori. Čak 76,1 odsto smatra da EU ima velik ili priličan uticaj, što je jako visok procenat. Velika većina kaže da je taj uticaj veoma ili uglavnom pozitivan. Za NATO malo preko 50 odsto građana smatra da je taj uticaj negativan, a blizu 60 odsto je građana koji smatraju da SAD u Crnoj Gori imaju negativan uticaj – rekao je Živković. Razlog za ovakvo nepovjerenje prema SAD-u i NATO, analitičar Marko Banović vidi u ,,kontinuiranoj antizapadnoj propagandi“ koja je, kako kaže, prisutna u Crnoj Gori. – Imamo i problem sa relativizacijom malignih stranih uticaja, pa vidimo da se Rusija mnogo pozitivnije percipira kod građana i mislim da je to rezultat kontinuirane propagande kojoj danas svjedočimo i oko rezolucije o Srebrenici gdje se stvara percepcija da Zapad pokušava da Srbe okarakteriše kao genocidni narod, što apsolutno nije tačno – rekao je Banović.

On je podsjetio da smo imali kontinuiranu propagandnu kampanju kada je obilježena godišnjica NATO bombardovanja gdje smo imali brojne dezinformacije, imali smo slučaj kada je formirana Vlada Milojka Spajića, kada se Crna Gora nazivala ,,Ambasadoristanom“, navodilo se da zapadne sile određuju ko će biti članovi Vlade i da se Srbima ne dozvoljava da budu članovi Vlade... – To je kontinuirana propaganda koja targetira određene slojeve društva i zbog toga imamo ovakve rezultate – rekao je Banović. D.M./J.M.

dezinformacija i govora mržnje

sano na osnovu odluke suda. - Sve što je štetan sadržaj, ako mene pitate, moralo bi biti pod nadzorom samoregulatornog tijela – kazao je Rudović. Glavni i odgovorni urednik

Pobjede Draško Đuranović istakao je značaj osnivanja samoregulatornog krovnog tijela gdje ne bi bilo preglasavanja, niti političkih igara. – Mi kao novinari nijesmo u stanju da se dogovorimo, da napravimo jedno zajedničko samoregulativno tijelo, pa je dio krivice i na nama. Ukoli-

ko ne želite da igrate političke igre, ili neke kampanje da vodite, zbog čega neko iz konkurentnog lista Vijesti ne bi cijenio medijski sadržaj Pobjede. Svi znamo da pogriješimo, problem je što se rade neke akcije koje nijesu medijske nego političke i propagandne – istakao je Đuranović. On je dodao da postoje digitalne platforme koje služe za plasiranje crne propagande i za političke akcije. – Imate primjer iskustva sa američkih izbora, gdje su bi-

le razne vrste podrške kandidatu Donaldu Trampu. Uvedena je praksa koja nije laka za regulaciju. Blizak sam ovome što je Neđeljko kazao, a to je da je najbolje rješenje kada su platforme u pitanju kombinacija regulacije i samoregulacije – rekao je Đuranović. Olivera Nikolić iz Instituta za medije istakla je da su mediji posljednja linija odbrane demokratije, ali da su u posljednje vrijeme u porastu desničarski populistički pokreti. – Sve se više ide ka kontroli i

regulaciji, a van priče ostaju velike tehnološke platforme. Samoregulacija se ne vidi kao neko rješenje problema. Toliko su mali glasovi čak i onih koji su idealisti. Više prst treba da se uperi ka profesionalnim medijima. Odgovor profesije esnafa novinara mora da bude jači, da branša radi svoj posao. Glasovi onih koji profesionalno rade svoj posao i odupiru se centrima moći sve je manji i slabiji, a kontrole poluge medija su sve jače – istakla je Nikolić. B. PRELEVIĆ

Stav

Piše: akademik Slobodan BACKOVIĆ

Sekularna

škola i Vaskrs

U maju ove godine imali smo državni i vjerski praznik. Ovaj tekst je posvećen obilježavanju vjerskog praznika Vaskrsa u nekim našim javnim obrazovnim ustanovama

Da li se vjerski praznici mogu obilježavati u javnim obrazovnim ustanovama, pa i našim? U javnim obrazovnim ustanovama ne. Evo zbog čega. U društvima, kao i u crnogorskom, može da postoji mnogo različitih religija i vjerovanja. U javnim obrazovnim ustanovama Crne Gore uče djeca koja dolaze iz porodica ateista, agnostika i vjerujućih (pravoslavnih, katoličkih, islamskih). Kada se obilježavaju samo praznici nekih religija, kao u Crnoj Gori pravoslavnih, to je pristrano ili diskriminirajuće prema pripadnicima drugih religija kao i prema nevjerujućim.

Vjerski praznik je praznik za samo jedan dio populacije i praznuje se kod kuće ili u okviru vjerske zajednice, ne može se praznovati u školi, a ni van škole jer nije praznik za svu djecu iz škole.

Crna Gora je ustavno sekulana država pa su i javne obrazovne ustanove obavezne da budu sekularne, tj. da ne mogu favorizovati ni promovisati bilo koju religiju. Obilježavanje vjerskih praznika u javnim obrazovnim ustanovama je zbog toga kršenje sekularnosti i zbog toga nije dozvoljeno. Obilježavanje vjerskih praznika u javnim obrazovnim ustanovama može predstavljati probleme u organizaciji nastave kao što je prilagođavanje rasporeda časova, dodatne slobodne dane za učenike i nastavnike te prilagodbu nastavnog plana i programa. Učenici javne obrazovne ustanove ne mogu organizovano kao škola učestvovati u praznovanju vjerskog praznika van škole. Ipak, nikšićka djeca su učestvovala sa svojim programima na Vaskršnjem bazaru na Trgu slobode. Učešće je realizovano preko škola što znači da su škole kao javne obrazovne ustanove učestvovale u proslavi vjerskog praznika Vaskrsa. Da li je to bilo u vrijeme redovne nastave, ako jeste da li je ta nastava nadoknađena? Ili može biti da za vrijeme vaskršnjih praznika škola nije radila kao gradski prevoz u Podgorici?

Da li je moguće direktorima naših javnih obrazovnih ustanova organizovati dopunsku edukaciju o tome šta je sekularna država i šta je sekularna škola? Da li fakulteti koji nam školuju buduće nastavnike mogu uraditi isto to sa budućim prosvjetnim radnicima? Očigledno je ovdje imamo društvenu prazninu koju uspješno ispunjava SPC upravo preko jednog dijela direktora i nastavnika. Klerikalizacija našeg društva koja je intenvizirana od ,,apostolske vlasti“ do danas, posebno u obrazovanju, prijeti razaranju društva i našem udaljavanju od civilizovanog svijeta.

Kao primjer nikšićke škole koja je obilježavala vjerski praznik u školi i van nje je škola JU OŠ ,,Ivan Vušović“ sa Vidrovana koja je aktivnosti povodom Vaskrsa objavila na svojoj fejsbuk stranici. Navodim samo tekstove koje su objavili uz fotografije.

Tamo možete vidjeti da su u školi: ,,U susret Vaskrsu, najradosnijem hrišćanskom prazniku učenici III 1 realizovali radionicu posvećenu ovom prazniku. Zajedničkim radom tehnika kolaž oslikali su jaje i ukrasili hol škole u čast ovog praznika“; ,,U susret najvećem hrišćanskom prazniku, učenici PU Rastovac realizovali su ,,Vaskršnju radionicu“. Radionici je prisustvovala pedagoškinja škole Sanja Janjić. Nakon odgledane prezentacije, djeca su imala priliku da ukrašavaju jaja i na taj način uče o tradiciji, vjeri i običajima. Pokazali su izuzetnu kreativnost u radu, kojom su oduševili prisutne.“ Televizija Nikšić je objavila: ,,U okviru Bazara „Nikšić od praznika do praznika – od Vaskrsa do Slave grada“ na Trgu slobode predstavila se i OŠ „Ivan Vušović“. Na sajtu škole na Fejsbuku detaljnije je predstavljeno učešće škole. Učestvovala je na Bazaru čitava škola ,,Ivan Vuštović“, počevši sa prvim razredom: ,,Vakršnji bazar. Nastup učenika I razreda“; ,,Vaskršnji bazar. Nastup učenika III/1 razreda“; ,,Vaskršnji bazar. Nastup učenika IV/1 razreda“; ,,Nastup na Trgu slobode učenici PU - Miločani“. Treba reći da škola sa Vidrovana nije bila usamljena u obilježavanju Vaskrsa ove godine. Može se na WWW naći da su i sljedeće nikšićke škole obilježavale Vaskrs: ,,Jagoš Kontić“, ,,Olga Golović“, ,,Dušan Bojović“, ,,Braća Labudović“ itd. Koliko ovih škola je proslavilo 9. maj, Dan pobjede i Dan Evrope, a koliko će ih slaviti 21. maj, Dan nezavisnosti Crne Gore?

Pronađeno tijelo u kanjonu Tare

PODGORICA - Tijelo muškarca pronađeno je 12. maja u mjestu Bajilovića sige, u kanjonu Tare. Pripadnici Službe zaštite i spa-

šavanja uz asistenciju policije izvukli su tijelo koje je dugo bilo u vodi. Na tijelu nije bilo tragova nasilja. C. H.

Podgoričaninu određeno zadržavanje

Prijetio da će baciti bombu

PODGORICA - Podgoričaninu R. L. određeno je zadržavanje do 72 sata zbog prijetnji da će ubiti tri osobe. On je, kako je saopšteno iz

Podnijete dvije prijave

Osnovnog državnog tužilaštva u Podgorici, zaprijetio da će baciti bombu i sve ih pobiti. R. L. se na teret stavljaju dva krivična djela ugrožavanje sigurnosti. C. H.

Oduzeti kokain i marihuana

BIJELO POLJE/ BERANE – Policija je u Bijelom Polju podnijela krivičnu prijavu protiv S.T. (23) iz toga grada jer su pretresom pronađeni kokain i marihuana, dok je u Beranama podnijeta prekršajna prijava protiv J. R. jer je kod njega pronađena manja količina marihuane. Kako se navodi u saopštenju policije, pretresom S. T. oduzeta su četiri manja pvc pakovanja kokaina i sedam manjih pakovanja marihuane.

-Protiv S.T. je podnijeta krivična prijava zbog sumnje da je izvršio krivično djelo neovlašćena proizvodnja, držanje i stavljanje u promet opojnih droga - kazali su iz policije. Navode da beranska policija J. R. tereti za prekršaj iz Zakona o sprečavanju zloupotrebe droga. C. H.

Bivši glavni specijalni tužilac tokom dopunjavanja izjave pred specijalnim Milošem Šoškićem 3. maja iznio sumnju da mu se spremala likvidacija

Katnić: Namjera bila da se prikaže da me OKG likvidirala kako ih ne bih odao

Nekadašnji glavni specijalni tužilac je, obraćajući se Šoškiću, kazao da je namjera bila da vi „objavite po novina da ste me baš u’fatili i dokumentovali da sam ozbiljan kriminalac i član ove kriminalne grupe, ali da su oni to saznali, pa da ih ne bih, ne daj bože, odao ili što slično, oni mene likvidirali“. ,,Nema postupka, ja likvidiran... Bog te veselio“, kazao je Katnić

PODGORICA – Bivši glavni specijalni tužilac Milivoje Katnić, tokom dopunjavanja izjave pred specijalnim tužiocem Milošem Šoškićem 3. maja, iznio je sumnju da mu se spremala likvidacija noć uoči hapšenja 14. aprila za koje je, kako je kazao, iz svojih izvora znao kada će biti obavljeno.

Nije bilo pretresa hotela „Podgorica“ Policija kontrolisala

Pobjeda je sinoć ekskluzivno objavila izvode iz video-snimka sa gotovo sedmočasovnog saslušanja pred Šoškićem, dvadeseti dan nakon što je bivši glavni specijalni tužilac počeo štrajk glađu. Saslušanje Katnića uslijedilo je poslije njegovog pisma koje je 26. aprila uputio glavnom specijalnom tužiocu Vladimiru Novoviću od kojeg je zahtijevao da bude što hitnije pozvan u Specijalno državno tužilaštvo kako bi dopunio izjavu koju je dao 14. aprila, kada je i uhapšen.

ZAHTJEV NOVOVIĆU

On je tada od Novovića zahtijevao da bez odlaganja bude pozvan u SDT na okolnosti krivičnih djela koje mu se stavljaju na teret, a radi dopune

izjave koju je dao prilikom prvog saslušanja, te izjašnjenja u vezi sa finansijskom istragom koja se protiv njega vodi u tom tužilaštvu.

Katnić je, nakon što ga je Šoškić upoznao da je Specijalno policijsko odjeljenje protiv njega podnijelo novu krivičnu prijavu za neovlašćeno dr-

žanje oružja i eksplozivnih materija, a povodom pronalaženja okvira sa 14 metaka za oružje koje nema u posjedu, objasnio da ta municija nije njegova i iznio sumnje da mu je spremana likvidacija. Bivši glavni specijalni tužilac saopštio je Šoškiću da je za akciju SDT-a saznao nekoliko

dana prije nego što je sprovedena, te da je odlučio da ih čeka. On je naveo da godinama unazad nikada nije došao kući nakon 22 časa, ali da se noć uoči hapšenja sa svojim prijateljima u gradu zadržao do oko 23:45 časova. Katnić je istakao da je tog dana, znajući da mu se sprema

PODGORICA - Policija je juče u Ulici Svetlane Kane Radević u Podgorici kontrolisala Cetinjanina J. J. (36) koji se nalazio pored vozila bez registarskih oznaka i pretresom auta ispod zadnjeg sjedišta pronađen je pištolj. Vozilo je potom odvezla Komunalna policija.

Pojedini mediji su objavili da je policija pretresla hotel „Podgorica“, ali do toga nije došlo. Policija je, zapravo, u hotelu kontrolisala B. P. (38) i P. L. (41). - Takođe, pregledano je vozilo

koje koristi B. P., a koje se nalazilo na parkingu ispred hotela. Pronađeni su sprej sa nadražujućim dejstvom i markirana garderoba - saopšteno je iz Uprave policije. Sa događajem je upoznat nadležni tužilac, a iz policije kažu da se preduzimaju dalje mjere i radnje iz njihove nadležnosti. -Iako je ova aktivnost izazvala interesovanje medija napominjemo da je riječ o svakodnevnom načinu postupanja pripadnika Uprave policije, kao i da će ovih i sličnih aktivnost biti i u narednim danima - poručuju u policiji. C. H.

Belivuk i Miljković izjavili da su ih djelovi BIA izdali i organizovali njihovu likvidaciju

Katnić je dopunio odbranu i u dijelu oko skidanja zabrane srpskim kriminalcima Veljku Belivuku i Marku Miljkoviću i bio kategoričan da nije obmanjivao javnost kada je u jednoj televizijskoj emisiji rekao da je odluku o skidanju zabrane donio menadžment Uprave policije. On je, kako je kazao, tu potvrdu dobio od tadašnjeg vršioca dužnosti direktora Uprave policije

Veska Damjanovića, a nakon što je „počela medijska haranga protiv Zorana Lazovića da je on odgovoran za njihov ulazak u zemlju“. – O tome postoji dokument. Vi ste ga vidjeli, jedino ukoliko je uništen – kazao je Katnić tužiocu Milošu Šoškiću Istakao je da nikada ranije nije čuo za Belivuka i Miljkovića i dodao da kada su

ušli u Crnu Goru nije znao ni o kakvoj zabrani, već je informisan da se priprema njihova likvidacija i organizovao je tim da radi na slučaju i spriječi izvršenje teškog krvičnog djela. Prema njegovom iskazu, srpski istražitelji su obavijestili crnogorske istražitelje da dolaze Belivuk i Miljković i tražili od naše policije da ih prati 24 sata i obavještavaju ih sa kim se i gdje

sastaju. On je podsjetio da su Belivuk i Miljković dva puta saslušani po zamolnici crnogorskih vlasti i da su na oni na saslušanju izjavili da su u Crnu Goru došli u pratnji agenta BIA i da je u avionu sjedio iza njih. Takođe, Katnić je kazao da su oni saopštili da su ih i „djelovi BIA izdali, javili kriminalcima da dolaze i organizovali njihovu likvidaciju“.

Sa pretresa

Saslušanje Katnića kod tužioca Šoškića

specijalnim tužiocem likvidacija noć uoči hapšenja

Milović: Na tri sata ljekari obilaze Katnića

Ministar pravde Andrej Milović saopštio je juče na sjednici Odbora za ljudska prava i slobode da ljekari Kliničkog centra Crne Gore na svaka tri sata obilaze bivšeg glavnog specijalnog tužioca Milivoja Katnića, koji od prijema u Istražni zatvor u Spužu odbija da uzima hranu, odnosno štrajkuje glađu.

On je dodao da je Katnić upoznat i sa Malteškom deklaracijom, dodajući da je 29. aprila u svojoj izjavi naveo da odbija preglede i sve zdravstvene intervencije. Katnić je, prema riječima Milovića, 1. maja upućen u Klinički centar Crne Gore i pregledao ga je psihijatar, ali je odbio internistički pregled, laboratorijsku dijagnostiku i hospitalno liječenje u KCCG.

– U izjavi od 6. maja navodi da odbija liječenje u Kliničkom centru, ali i u okviru Sektora za zdravstvenu zaštitu u Upravi za izvršenje krivičnih sankcija. Dao je izjavu da od 7. maja odbija da uzima vodu – kazao je Milović i dodao da je od tada uvedeno 24-časovno dežurstvo zatvorskih ljekara.

doktor Nemanja Radojević

Optuženi za uličnu distribuciju droge iznijeli odbranu u Višem sudu

PODGORICA – Natalija

Konatar je u ponedjeljak u podgoričkom Višem sudu priznala da je godinu preprodavala heroin koji je na mjesečnom nivou nabavljala od policajca Dalibora Ljekočevića

Sa druge strane, Ljekočević je ustvrdio da nikada nikome nije prodavao drogu, a učešće u ovom poslu negirali su i njegov brat David Ljekočević, Damir Kuč, Stefan Stefanović i Turkjan Shutaj

Proces vodi sudija Ivan Perović

Konatar priznala da je prodavala heroin koji je nabavljala od policajca Ljekočevića

Ombudsman Siniša Bjeković

Prema riječima Milovića, posjete Katniću se redovno ostvaruju, navodeći da su ga posjetili predstavnik zaštitnika ljudskih prava i sloboda i vještak medicinske struke, rekao je da već duže vrijeme u toj instituciji „važi stav da ne otkrivaju detalje postupka u slučaju Kat-

nića“.

lovao na Katnića da sačuva zdravlje i ljudskih prava i sloboda.

Vučurović se sačuva Katnićevo zdravlje,

Naveo je da su ga posjetili tri puta i apelovao na Katnića da sačuva zdravlje i prekine štrajk glađu. Dodao je da njima nije cilj da zamijene pravosudne institucije, već da pomognu u zaštiti osnovnih ljudskih prava i sloboda. Predsjednik Odbora Jovan rekao je da želi da se sačuva Katnićevo zdravlje, uprkos svemu „što je taj čovjek uradio nekadašnjem

DF-u“.

hapšenje, dobro pregledao okolinu prije nego što je otišao da se vidi sa prijateljima oko 19 sati, te da se tu nije nalazio nikakav predmet. – Kad sam se vratio uz samu lijevu stranu kapije vidio sam taj okvir o kojem govorite. Čučnem, vratim se u kola, pripremim se za sve što treba. Ništa se ne dešava – navodi Katnić dodajući da je nakon toga otvorio kapiju, uzeo okvir i unio ga u kuću, posebno ističući da takav okvir i takvu municiju nikada nije vidio u životu, iako mu oružje nije strano. Dodao je da je municija izgledala poput pištoljske, ali da je sudeći po izgledu okvira zaključio da je riječ o nekoj pušci, najvjerovatnije poluautomatskoj ili automatskoj. – Ostavio sam ga u vazni, u kojoj su ga i našli i donio zaključak. Znajući da dolaze ujutro, da su ovi koji sve ovo organizuju, došli tu da me smaknu, pa su očigledno promašili vrijeme jer sam ostao dva sata duže – kazao je Katnić pred Šoškićem dodajući da su vjerovatno bili primorani da pobjegnu kada su komšije izlazile da ugase svjetla u dvorištu.

PLAN

Namjera je, kako je kazao Katnić obraćajući se Šoškiću, da vi, „objavite po novina, da ste me baš u’fatili i dokumentovali da sam ozbiljan kriminalac i član ove kriminalne grupe, ali da su oni to saznali, pa da ih ne

bih, ne daj bože, odao ili što slično, oni mene likvidirali“. – Nema postupka, ja likvidiran... Bog te veselio – kazao je Katnić.

Krivično vanraspravno vijeće Višeg suda u Podgorici prihvatilo je preksinoć prijedlog tužioca Šoškića i produžilo na po još dva mjeseca pritvor bivšem visokom policijskom funkcioneru Zoranu Lazoviću i bivšem GST-u Katniću.

Lazović i Katnić su uhapšeni 14. aprila po nalogu SDT-a koji ih tereti za stvaranje kriminalne organizacije i zloupotrebu službenog položaja. Katnić već mjesec štrajkuje glađu, a od prošle sedmice i žeđu. Uprava za izvršenje krivičnih sankcija (UIKS) nije dozvolila u ponedjeljak predstavniku Centra za monitoring i istraživanje (CEMI) da posjeti Katnića, uprkos odobrenju koje je imao od predsjednika Višeg suda u Podgorici. Kako su objasnili iz te organizacije, nakon što je predstavnik CEMI-ja pristupio Istražnom zatvoru, dežurni službenik, nakon konsultacija sa upravom ga je obavijestio da uprava ne dozvoljava posjetu, pravdajući taj potez ispunjenom „kvotom“ vanrednih posjeta za mjesec maj. Iz CEMI-ja su ocijenili da takav postupak uprave Istražnog zatvora pojačava zabrinutost i budi sumnju u stanje i uslove u kojima se nalazi Katnić. Duško MIHAILOVIĆ

Ljekočević je prema dokazima Tužilaštva od septembra 2021. do kraja septembra 2022. godine okrivljenoj Nataliji Konatar jednom mjesečno prodavao 50 grama heroina za iznose od 1.500 do 1.800 eura, a u novembru i decembru 2022. godine 80 grama droge prodao je prerušenom policajcu za 1.800 eura. Konatar je ustvrdila da je Ljekočevića upoznala 2017. godine u kafani koju je držala, a gdje je on dolazio sa prijateljima iz policije. U posao preprodaje droge ušla je pritisnuta porodičnim problemima.

-Kada mi je lokal zatvoren zbog korone, suprug je pošao na izdržavanje jednogodišnje zatvorske kazne, ostala sam sama sa djecom i bez novca. Dalibor je bio uz mene jer smo se mi u međuvremenu sprijateljili. On mi je ponudio da od njega kupujem narkotike, pa da ih dalje stavljam u promet. Prihvatila sam to jer mi je trebao novac – ispričala je Konatar ističući da je svjesna da je pogriješila zbog svega učinjenog. Ona je navela da joj je Ljekočević donosio drogu na mjesečnom nivou.

-Donosio mi je po 50 grama mjesečno ili na 20 dana, pri čemu je cijena bila minimum

1.500 eura, a nekad mi je tražio i do 1.800 eura – kazala je ona pojašnjavajući da je 1.800 eura davala kada bi joj heroin donio sa bazom sa kojom je miješala drogu.

Ona je istakla da je do kupaca dolazila sama i to veoma lako. Pojasnila je da čim se čuje da neko ima drogu za prodaju kupci se sami javljaju.

-Dalibor Ljekočević nije meni slao kupce za drogu, niti sam to navela prilikom saslušanja u Tužilaštvu. Potpisala sam zapisnik ne mareći šta je unijeto u njega jer sam željela da idem djeci koja su bila sama kod kuće – pojasnila je Konatar.

Ona je navela da je saslušavana u situaciji gdje su joj sin od 13 godina i beba bili sami kući, a suprug na izdržavanju zatvorske kazne.

Ustvrdila je da je tokom saslu-

Ljekočević je, prema dokazima Tužilaštva, od septembra 2021. do kraja septembra 2022. godine okrivljenoj Nataliji Konatar jednom mjesečno prodavao 50 grama heroina za iznose od 1.500 do 1.800 eura, a u novembru i decembru 2022. godine 80 grama droge prodao je prerušenom policajcu za 1.800 eura

Apelacioni

PODGORICA - Rješenje o određivanju pritvora okrivljenom Dušku Kneževiću, koji se tereti za više krivičnih djela, ostaje na snazi - saopštili su iz Apelacionog suda Crne Gore. Apelacioni sud, kako navode, odbio je kao neosnovane žalbe branilaca optuženog Kneževića izjavljene na rješenja Višeg suda u Podgorici. -Ovu odluku vijeće Apelacionog suda Crne Gore donijelo je na sjednici 14. maja. Viši sud je ostavio na snazi rješenje kojim je ovom okrivljenom određen pritvor nakon podizanja optužnice Specijalnog državnog tužilaštva od 3. aprila 2019. go-

dine, zbog postojanja osnovane sumnje da je izvršio krivično djelo zloupotreba položaja u privrednom poslovanju putem podstrekavanja iz čl. 272 st. 3 u vezi sa st.1 u vezi sa čl. 24 Krivičnog zakonika Crne Gore - piše u saopštenju suda. Pritvor mu je, dodaje se, određen po pritvorskom osnovu iz čl. 175 st. 1 tač. 1 Zakonika o krivičnom postupku, zbog postojanja okolnosti koje ukazuju na opasnosti od bjekstva okrivljenog u slučaju da se nađe na slobodi. Iz suda su ukazali da se pritvor računa od 30. aprila - od dana hapšenja okrivljenog i da će trajati do dalje odluke suda.

šanja bila pod presijom i da je udarila policajka. Konatar je navela da su policijskom pretresu njene kuće prisustvovala i njena maloljetna djeca iako je molila policiju da ih udalje.

- Policija nije dozvolila da djeca napuste kuću. Skidane su pelene bebi.

Kada sam uvedena u sobu koju smo koristili suprug i ja zamolila sam policajku koja je ušla u tu prostoriju da mi skine lisice kojima su mi bile vezane ruke na leđima, ali ona to nije učinila, već me je udarila laktom u stomak. Pala sam na sinovljev krevet i slomila ga. Tako je došla do droge koju je našla pretresom –ispričala je Konatar.

Na saslušanje u policiju je sprovedena zajedno sa trinaestogodišnjim djetetom, što je za nju bilo neprihvatljivo, ali da nije reagovala strahujući da se u cijelu stvar ne uključi socijalna služba i oduzme joj djecu.

-Na mene je vršen emocionalni pritisak preko djece, rečeno mi je da će mi Centar za socijalni rad oduzeti djecu. Odlučila sam da ispričam istinu jer se kajem zbog onoga što sam

uradila. Sigurna sam da mi se mnoge loše stvari dešavaju što sam dilovala heroin i zbog toga imam grižu savjesti – kazala je Konatar.

Sa druge strane, Ljekočević je negirao učešće u poslu uličnog rasturanja droge.

- Nijesam Nataliji Konatar prodavao drogu, niti sam sa mojim bratom Davidom, u stanu Turkjana Shutaja, u Zagoriču, držao drogu – kazao je Ljekočević.

On je istakao da Kuč, Stefanović i Shutaj nijesu bili njegovi špijuni, kako je to predstavljeno u javnosti, već ljudi koje je upoznao kroz policijski posao. -Tada sam „dužio“ Konik i Shutaj mi je pomagao u poslu. Kada kažem da mi je pomagao, mislim na to da mi je pomagao da pronađem neka lica i da im uručim poziv. Sa ovim su bili upoznati Srđan Korać, Vukašin Leković, Ljubisav Striković –pojasnio je Ljekočević prirodu odnosa sa ostalim optuženima. On je naveo i da ima saznanja da su u ZIKS-u bili ugroženi životi Shutaja, Stefanovića i Kuča upravo zbog toga što je u medijima objavljeno da su oni bili njegovi operativni saradnici, odnosno ,,špijuni“. Zbog toga su, kako je kazao, imali raznih problema, prebacivani su iz sobe u sobu. Za 23.345 eura koje su pronađene u njegovoj kući Ljekočević je ustvrdio da potiču od kredita koji je podigao u dva navrata u CKB banci i da za to ima dokaz. Ostali optuženi su negirali učešće u prodaji droge i optužili prikrivenog policijskog isljednika da im je podmetnuo dokaze koji su u istrazi iskorišćeni protiv njih. B.R.

Specijalno tužilaštvo do sada je podiglo osam optužnica protiv Kneževića jer je, kako tvrde, preko nekoliko kriminalnih organizacija državni budžet oštetio za više stotina miliona eura. Terete ga za krivična djela zloupotreba položaja u privrednom poslovanju podstrekavanjem, zloupotreba ovlašćenja u privredi, stvaranje kriminalne organizacije i pranje novca. Suđenje ni u jednom predmetu nije počelo. Sa druge strane, Knežević je pokrenuo međunarodnu arbitražu pred sudom u Hagu i traži 500 miliona eura odštete od Crne Gore i još 200 miliona od ovdašnjih sudova.

Iz pravnog tima Atlas grupe ranije su kazali da glavni pretres ni u jednom od ovih slučajeva nije počeo jer ,,optužnice ne samo da su neutemeljene i na labavim nogama, nego predstavljaju očigledan vid političkog progona Duška Kneževića“. Početkom 2022. godine Viši sud je prihvatio prijedlog Specijalnog tužilaštva i donio odluku da se blokira imovina biznismena Kneževića i Atlas grupe u Crnoj Gori. Odlukom tog suda privremeno je blokirana imovina kompanije Mogren hil Atlas hotels grup, Atika lend, Ekspo Budva, Ekspoinvest Budva, Opšte bolnice Meljine i Montenegro ekspres grup.

B. R.

Viši sud

Zorana Kalezića

DANILOVGRAD - U okviru prvog danilovgradskog Proljećnog bazara, 18. maja, na Trgu golootočkih žrtava biće priređeno veče u čast Zorana Kalezića. Program će početi od 20 sati. – Legenda Danilovgrada i Bjelopavlićke ravnice, Zoran Kalezić zadužio je svoj rodni kraj koji se njime ponosi. Zoran, kome je cio svijet bio koncertna dvorana, s obzirom na to da je nastupao širom svijeta, potekao je upravo iz srca Bjelopavlića – saopštili su organizatori.

Uz orkestar Peđe Nedeljkovića Zoranove pjesme će izvoditi Branka Šćepanović, Tanja Šeter, Žuti Serhatlić, Dejan Škuletić, Igor Đurović, Zdravko Đuranović, Goran Jokanović i Lazar Kalezić.

C.G.

Obilježavanje

Dana Evrope

Evropski đir u Petnjici

PETNJICA - Proslava

Dana Evrope nastavlja se danas u Petnjici. Crna

Gora ove godine slavi Dan Evrope u više opština kroz brojne događaje u okviru inicijative Evropski đir, reflektujući svoje težnje ka evropskoj integraciji i usvajanju zajedničkih evropskih vrijednosti.

Događaj u Petnjici biće održan u Divan bašti, sa početkom u 11 sati.

Na otvaranju će govoriti predsjednik opštine Samir Agović, državni sekretar u Ministarstvu javne uprave Naim Đokaj, šefica odjeljenja za evaluaciju i podršku u Ministarstvu evropskih poslova Irena Bošković i predstavnica Delegacije Evropske unije u Crnoj Gori Nadia Kjučukova Evropski đir organizuju opštine Bar, Nikšić, Kolašin, Mojkovac, Berane, Žabljak, Petnjica i Pljevlja zajedno sa Ministarstvom evropskih poslova, uz podršku Delegacije EU, u sklopu EU4ME programa. C.G.

Berane: Opština analizirala položaj osoba sa invaliditetom

OSI teško u biblioteku, apoteku, poštu, pijacu

Od objekata administrativne namjene u potpunosti je pristupačan samo Osnovni sud. Nepristupačni su sadržaji i infrastruktura Ministarstva unutrašnjih poslova, Tužilaštvo, Uprava prihoda i carina, Poreska uprava, CEDIS, Hipotekarna banka i NLB banka. Upotreba Brajevog pisma je minimalna, usluge saobraćaja nedostupne

BERANE – Više od 4.000 stanovnika Berana ima neki oblik invaliditeta kao što je otežano kretanje, slab vid, problem sa sluhom, pamćenjem, sporazumijevanjem... Oni se suočavaju sa brojnim preprekama i diskriminacijom u svakodnevnom životu kao što su nepristupačnost objekata, informacija i komunikacija, loša dostupnost saobraćaja – konastatovano je u Nacrtu akcionog plan za zaštitu lica sa invaliditetom od diskriminacije i promociju jednakosti za period 2024 –2027. godine.

U tom dokumentu o kojem je okončana javna rasprava navodi se da je od objekata administrativne namjene u potpunosti pristupačan samo Osnovni sud. Postoje taktilne staze, lift sa zvučnim obavještenjima i oznakama, oznake i obavještenja na svim vratima u objektu, svi natpisi su urađeni i na Brajevom pismu. Filijale CKB banka i Prva banka Crne Gore su prilagođene, a djelimično su prilagođeni (nije moguć pristup osobama koja koriste kolica), Zavod za zapošljavanje–Biro rada, Fond penzijskog i invalidskog osiguranja Crne Gore, Fond za zdravstveno osiguranje, Centar za socijalni rad, zatim Telekom Crna Gora i Erste Banka Montenegro. U potpunosti su nepristupačni sadržaji i infrastruktura Ministarstva unutrašnjih poslova, Direktorat za upravne unutrašnje poslove, Uprava policije, Centar bezbjednosti, Tužilaštvo, Uprava prihoda i carina, Poreska uprava, CEDIS, Pošta, Hipotekarna banka i NLB Banka.

ju adekvatan pristup informacijama. Posjetom sajtovima organizacija, organa i javnih ustanova gdje je osnivač opština, nismo pronašli ni jedan primjer da je objavljena informacija prilagođena licima sa invaliditetom. Nema primjera da su sajtovi prilagođeni i u potpunosti, nemaju profil informativne pristupačnosti za lica koja imaju motorno oštećenje, slijepe i slabovide, daltoniste, lica sa disleksijom, kognitivno učenje i sl. – navedeno je u informaciji.

SAOBRAĆAJ

Od objekata zdravstvene namjene u potpunosti su osobama slabije pokretljivosti prilagođeni Klinički centar, Dom zdravlja „Dr Nika Labović“ i Centar za reproduktivno zdravlje. Centar za mentalno oboljele i Centar za prevenciju djelimično su prilagođeni dok apoteke Montefarma nijesu.

OBRAZOVANJE, KULTURA

Nijedan objekat vaspitno obrazovne namjene nije u potpunosti pristupačan. Djelimično to jesu vrtić „Radmila Nedić“, osnovne škole ,,Vuk Karadžić“ i ,,Radomir Mitrović“, Medicinska škola „Dr Branko Zogović“ i Srednja stručna škola. Objekti osnovnih škola i područna odjeljenja u ruralnom dijelu opštine, nijesu prilagođeni za javnu upotrebu licima sa invaliditetom. Zatim, OŠ „Vukašin Radunović“, Gimnazija „Pan -

KOL ašI n: Otvorena adaptirana jedinica Zavoda za hitnu pomoć

to Mališić“, Srednja stručna škola „VukadinVukadinović“ i Škola za osnovno muzičko obrazovanje. Od objekata koji su u nadležnosti lokalne uprave prilagođeni su Hala sportova, Fudbalski stadion i Dnevni centar za djecu i omladinu sa smetnjama i teškoćama u razvoju. Djelimično su pristupačne zgrade Opštine (omogućen pristup Građanskom birou, ali unutrašnja infrastruktura u potpunosti nije), Polimskog muzeja i Centra za kulturu. Ostali objekti nijesu prilagođeni licima sa invaliditetom: Vodovod i kanalizacija, Komunalno, Gradska pijaca, Gradska biblioteka „Dr Radovan Lalić“, Radio Berane, Turistička organizacija i Parking servis. Kada je riječ o pristupu informacijama ukazano je da upotreba Brajevog pisma i Znakovnog jezika nije na zadovoljavajućem nivou.

- Pozitivan primjer je zdravstvo, upotrebom Brajevog pisma, obezbijeđena je pristupačnost informacijama u značajnom obimu - navedeno je u dokumentu. Autore dokumenta naročito zabrinjava potpuna nepristupačnost informacija licima sa oštećenjem vida i sa intelektualnim i psihosocijalnim invaliditetom.

- Tokom analize pristupačnosti informacija u našoj opštini, nije bilo pozitivnog primjera, odnosno nije bilo ni pokušaja da se primjenjuje informacija i komunikacija na lako razumljivom i čitljivom jeziku. Istraživanje koje smo sproveli, kod lica sa invaliditetom, pokazuje da više od dvije trećine njih nijesu korisnici savremenih ICT tehnologija jer su one nedostupne, dok oni, koji, povremeno ili uz asistenciju koriste savremena tehnička i tehnološka sredstva i uređaje nema-

Konstatuje se i da saobraćajna infrastruktura u Beranama (trotoari, pješački prelazi, raskrsnice, mostovi, parkirališta i dr.) nije prilagođena u dovoljnoj mjeri ili je u potpunosti neprilagođena potrebi kretanja lica sa različitim vrstama invaliditeta. Nema prilagođenih prevoznih sredstava i autobuske stanice, nijesu obilježena stajališta i autobuska odmorišta.

-Informacije o javnom prevozu nijesu dostupne u njima pristupačnim formatima, pri čemu se specifični zahtjevi lica s invaliditetom ne uzimaju u obzir u potrebnoj mjeri prilikom kreiranja i pružanja usluga javnog prevoza, niti prilikom planiranja i izgradnje saobraćajne infrastrukture – navedeno je u informaciji.

U većini slučajeva javne saobraćajne površine, u gradskoj zoni, nijesu prilagođene kretanju lica smanjene pokretljivosti.

– Veoma mali broj ulica ima „slobodne“ trotoare, oborene ivičnjake sa vertikalnim padom, koje mogu koristiti lica sa oštećenjem vida i korisnici kolica, uglavnom nemaju propisanu ni fizičku ni elektronsku prilagođenost. Ne postoji vertikalna i horizontalna signalizacija, nema urađenih taktilnih polja upozorenja i crta vođenja. Djelimično je riješen problem parkiranja, obilježena su parkirališta za lica smanjene pokretljivosti ali je problem što su, najčešće, zauzeta vozilima za koje ono nije namijenjeno – kaže se u informaciji. Dodaje se da su parkovi (Gradski, Limski i Cvijetni park) djelimično prilagođeni ali ne postoji mogućnost korišćenja mobilijara, kao ni signalizacija za kretanje kroz parkovske površine. D.Š.

KOLAŠIN – Adaptirani objekat jedinice Zavoda za hitnu medicinsku pomoć otvoren je juče. Okončanje radova vrijednih 36.246 eura sa PDV-om (dio je donirala Opština) ozvaničili su direktor Zavoda za hitnu medicinsku pomoć prim. mr sci. dr med. Vuk Niković, državni sekretar u Ministarstvu zdravlja Aleksandar Sekulić i predsjednik opštine Kolašin Petko Bakić. Državni sekretar u Ministarstvu zdravlja Aleksandar Sekulić rekao je da je Kolašin dobio hitnu pomoć kakvu zaslužuje, kao važan turistički centar Crne Gore. – Kolašin danas dobija zdravstveni objekat u koji su uložena značajna sredstva i koji je sada reprezentativan, urađen u skladu sa najvišim standar-

dima medicine. Namjera je da se cjelokupna infrastruktura javnih zdravstvenih ustanova u Crnoj Gori, kao i zdravstvenih usluga podigne na viši nivo – zaključio je Sekulić.

Direktor Zavoda za hitnu medicinsku pomoć Crne Gore

Vuk Niković istakao je da je hitna pomoć u Kolašinu osma adaptirana jedinica Zavoda. Unapređenje hitne medicinske pomoći u Crnoj Gori počelo

je 2021. godine, a u planu je da do kraja 2025. godine sve jedinice hitne pomoći budu adaptirane i savremeno opremljene. – Nadam se da ćemo do tog perioda imati i kadar koji će moći da pokrije i pruži uslugu hitne medicinske pomoći svim građanima Crne Gore ali i turistima, te da ćemo do kraja juna otvoriti i jedinicu hitne medicinske pomoći na Žabljaku –kazao je Niković. C.G.

InFraSTrUKTUra nIJe PrILaGOĐena OSOBaMa Sa InVaLIDITeTOM: Berane

SaVreMenI MeDICInSKI STanDarDI: Hitna pomoć u Kolašinu

CETINJE – Ministarstvo turizma, ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera kojim rukovodi Vladimir Martinović poništilo je rješenje Agencije za zaštitu životne sredine koja je odbila zahtjev za davanje saglasnosti na Elaborat procjene uticaja na životnu sredinu za projekat eksploatacije tehničko građevinskog kamena na ležištu ,,Milošev krš“.

Rješenjem koje je donijeto 15.aprila predmet je vraćen Agenciji na ponovno odlučivanje.

Elaborat o procjeni uticaja kamenoloma ,,Milošev krš“ na životnu sredinu je uradio Medix d.o.o. Podgorica. Prema Zakonu o procjeni uticaja na životnu sredinu, investitor ne može početi izvođenje radova, odnosno pribaviti odobrenje za obavljanje djelatnosti, bez saglasnosti na elaborat.

ODLUKA KOMISIJE

Agencija za zaštitu životne sredine u martu nije dala saglasnosti na elaborat. U obrazloženju je navela kako je to urađeno u skladu sa Zakonom o upravom postupku, Zakonom o procjeni uticaja na životnu sredinu i na osnovu prijedloga stručne Komisije za ocjenu elaborata koju je osnovala 26. februara. – Komisija je konstatovala da se elaborat ne može ocijeniti bez saglasnosti koje se odnose na izmještanje dalekovoda koji prolazi kroz istražno-eksploatacioni prostor, a koje je navedeno kao potreba u elaboratu. Nije priložena ni saglasnost za davanje lokalnog puta za potrebe kamenoloma, jer je u elaboratu navedeno da će se tokom realizacije projekta koristiti lokalni asfaltni put (seoski put), dužine tri kilometra. Dato je obrazloženje da je nosilac bio dužan da te saglasnosti pribavi prije podnošenja zehtjeva za davanje saglasnosti na elaborat – navedeno je, pored ostalog, u rješenju.

Cetinje: Resorno ministarstvo poništilo odluku Agencije za zaštitu životne sredine za kamenolom u Bokovu, mještani razočarani

Tvrde da je ,,Milošev krš“ na meti političke elite

MinisTAR sT vo: Komisija koju je osnovala Agencija nema pravo, obavezu, niti ovlašćenje da traži dopunu dokumentacije pribavljanjem saglasnosti za radnje i aktivnosti van istraživačko-eksploatacionog prostora.

MješTA ni: Novi advokat koncesionara je Darko Dragović, poslanik PES-a. Da li je Dragović angažovan zbog ekspertize u upravnom pravu ili zato što njegovo ime na žalbi daje posebnu težinu

Pravni zastupnici koncesionara firme ,,Inženjering put“, advokati Darko Dragović i Jelena Tadić - Palibrk, izjavili su žalbu na rješenje Agencije zbog ,,pogrešne primjene materijalnog prava, pogrešno utvrđenog činjeničnog stanja i povrede pravila postupka“. U žalbi su naveli da odluka Agencije ne sadrži razloge o odlučnim činjenicama, te da je nejasna i kontradiktorna, a da obrazloženje ne sadrži sve bitne elemente predviđene članom 22, stav 6 Zakona o upravnom postupku. – Nadležnost i opseg rada Komisije je definisana Zakonom o procjeni uticaja na životnu sredinu, te Komisija nema pravo, obavezu, niti ovlašćenje da traži dopunu dokumentacije pribavljanjem saglasnosti za radnje i aktivnosti van istraživačko-eksploatacionog pro-

Cetinje: služba zaštite dobila donaciju

stora. U odnosu na tražene urbanističko tehničke uslove, za pristupni put od lokalnog puta do eksploatacionog polja, već postoje UT uslovi izdati od strane nadležnog organa Prijestonice i nalaze se u spisima predmeta. Dalje, Prijestonica nema pravo ili ovlašćenje da izda saglasnost za korišćenje lokalnog puta, jer je u pitanju dobro u opštoj upotrebi, koje je dostupno svakom fizičkom i pravnom licu, a Komisija je bila dužna da izvrši procjenu Elaborata na osnovu raspoložive dokumentacije, a ne da predloži odbijanje davanja saglasnosti – navedeno je žalbi na osnovu koje je Ministarstvo poništilo rješenje Agencije.

REAKCIJA MJEŠTANA

Kamenolom ,,Milošev krš“ se nalazi u mjestu Bokovo, uda-

ljen je oko sedam kilometara od Cetinja. Vlada je ugovor o koncesiji na 30 godina zaključila sa investitorom DOO ,,Inženjering put“ 2022. godine. Mještani Kosijera, Bokova, Đinovića, Ulića i Štitara protive se tom poslu.

Prema njihovom mišljenju odluka Ministarstva prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine da poništi rješenje Agencije pokazuje da je ,,Milošev krš“ na meti političke elite. – U ovoj situaciji su interesantna dva pitanja. Prvo – koncesionar, DOO ,,Inženjering put“ Podgorica ima novog advokata - Darka Dragovića, poslanika Pokreta Evropa sad u Skupštini Crne Gore. Da li je Dragović angažovan zbog eksperti-

ze u upravnom pravu ili zato što njegovo ime na žalbi koncesionara - daje posebnu težinu? Drugo – da li Ministarstvo, kojim upravljaju Demokrate, koalicioni partneri PES-a, odlučuje o žalbi koncesionara na osnovu profesionalnog rada ili tu postoje određeni pritisci i političko-finansijski interesi? Ministru Vladimiru Martinoviću i njegovim saradnicima smo dva puta pisali, tražili prijem kako bismo pojasnili svoje argumente protiv kamenoloma. Nije bilo odgovora. Čak su nam u trećem pokušaju, u telefonskom razgovoru rekli da će nas blagovremeno obavijestiti, a četiri dana prije toga njihovo rješenje je već bilo gotovo. Ne morate biti Cetinjanin,

KOLAŠin: obilazak spomen-kompleksa u Lubnicama kod Berana

KOLAŠIN - Pripadnici organizacije penzionera MUP-a, Uprave policije i ANB-a obilježili su 13. maj koji je nekada bio dan bezbjednosti. Organizovali su posjetu spomen- kompleksu u Lubnicama kod Berana i položili cvijeće na spomenik, na mjestu gdje su januara 1942. godine poginula 42 partizana.

da dođete do zaključka. Dakle, opet neko pokušava da nam nešto uradi iza leđa. Ne može! Zato smo i mi angažovali novog advokata – kažu predstavnici mjesnih zajednica. U koncesionom aktu za kamenolom navedeno je da su procijenjene geološke rezerve na ležištu ,,Milošev krš“ oko 1.500.000 m³. Tržišna vrijednost rezervi tehničko-građevinskog kamena koje se mogu otkopati prema minimalnom godišnjem kapacitetu za 28 godina iznosi oko 12,3 miliona eura, odnosno, 439.200 eura godišnje. Obračunata minimalna koncesiona naknada za period od 28 godina iznosi 860.832 eura, odnosno 30.744 eura godišnje. I. RADONJIĆ

CETINJE - Dubravko Regović iz Hrvatske donirao je Službi zaštite i spašavanja vatrogasnu opremu vrijednu oko 4.000 eura. Donacija uključuje ličnu i grupnu opremu - vatrogasna crijeva, kanape za spašavanje iz dubina i sa visina, kacige, rukavice, čizme, odijela za prilaz vatri, kombinezone, električni punjač za kamione, dimilicu.

Komandir Službe zaštite i spašavanja Miloš Ćećanović zahvalio je na donaciji. – Oprema je od neprocjenjive važnosti za naš posao. Zahvaljujemo gospodinu Regoviću na trećoj donaciji našoj Službi koja će nam pomoći da budemo spremni i opremljeni za suočavanje s izazovima i nepredviđenim situacijama koje se mogu pojaviti – kazao je Ćećanović. C.G.

Prema riječima Voja Dragovića iz ovog udruženja, cilj im je bio da podsjete na istoriju koja nikada ne treba da se ponovi i da se te naučene lekcije ugrađuju u civilizacijske vrijednosti života u Crnoj Gori. - Zločini u Lubnicama i Barama Kraljskim koji su se desili tokom zime 1942. godine i u kojima su učestvovali domaći izdajnici podržani okupacionim snagama, otvorili su frontove koji su trajali sve do kraja Drugog svjetskog rata, do konačne pobjede nad

fašizmom. Položenim cvijećem smo htjeli da pošaljemo poruku da vrijednosti slobodarske Crne Gore traju i da im ne mogu biti alternartiva akteri sebičnog i štetnog nacionalizma. Naše udruženje čuva tekovine antifašizma i multietničkog suživota i dajemo doprinos jačanju osnovnih društvenih vrijednosti u Crnoj Gori. Takođe,

željeli smo da se sjetimo 13 maja, nekadašnjeg dana bezbjednosti. Taj datum je bio jedan od temelja profesionalne

službe koja je našem prostoru i našem čovjeku, omogućavala slobodu i dostojanstvo - kazao je Dragović. Dr. D.

tReĆA DOnACijA ReGOViĆA: juče u službi zaštite

MjeŠtAni PROtiV KAMenOLOMA: Prilaz Bokovu

ČUVARi teKOVinA AntiFAŠiZMA: juče u Lubnicama

partizana poginula su u Lubnicama 1942. godine

Izložba djela umjetnice Milke Vujović otvorena u Modernoj galeriji

Izvan

uobičajenog i svakodnevnog

PODGORICA - Izložba radova Milke Vujović, pod nazivom ,,Svet koji (ni) je negde“, otvorena je u Modernoj galeriji. Izložbu je otvorila rukovoditeljka Galerijskog sektora Muzeja i galerija Podgorice Petrica Duletić

- Slike Milke Vujović, na zavodljiv način, polaze iz svijeta stvarnog i postojećeg i specifičnim slikarskim postupcima ipak se izdižu izvan svakodnevnog i uobičajenog dostižući željenu kvalitetnu likovnu predstavu - kazala je Duletić. Na izložbi su predstavljene dvije međusobno povezane cjeline čiji je osnov ljudska figura ili više njih smještene u eksterijeru ili enterijeru.

- Prva cjelina je u potpunosti

posvećena umjetničkom istraživanju različitih, a ujedno tako bliskih kultura sjeverne Afrike, Mediterana i Bliskog istoka. Studijska putovanja kroz Maroko, Tunis, Egipat, Jordan... su u posljednjih pet godina neiscrpno izvorište njenom interesovanju za harmoniju arabeske, ornamenta, boja i njenog nastojanja da ne samo taj vizuelni, nego i taktilni doživljaj bogatih tkanina, rukom rađenih svilenih tepiha, keramike i iskustvo uživanja u orijentalnim mirisima na svoj likovni način dočara gledaocu. Drugu cjelinu čine slike nastale pod uticajem preplitanja minojske ornamentike, egipatske mitologije i blještavog kolorita voda Crvenog mora - istakla je Duletić. A. Đ.

Ko je bila Alis Manro i u čemu je značaj kanadske nobelovke, koja je preminula u 93. godini

Fikcija je bila njena religija

PODGORICA – Želim da ispričam priču na staromodan način - što se nekome dešava - ali želim da se „ono što se dešava“ isporuči sa dosta prekida, obrta i neobičnosti. Želim da čitalac osjeti nešto zapanjujuće, ne „što se dešava“, već način na koji se sve dešava. Ove kratke priče to rade najbolje za mene - kazala je za Njujork tajms 1986. nobelovka Alis Manro, koja je 13. maja preminula u 93. godini, poslije višegodišnje borbe sa srčanim problemima, demencijom i kancerom.

nja tema i likova dovela je do perfekcije u svojoj daljoj književnoj karijeri, a najreprezentativniji primjer je knjiga „Šta umišljaš ko si ti“. Isticala je da se više puta vraćala pisanju romana, ali da on nikada nije nastao jer, prosto, ,,ne funkcioniše“. - Između svake knjige razmišljam - pa, sada je vrijeme da pređemo na ozbiljne stvari... ne funkcioniše - govorila je Manro.

PODGORICA - Koncert poznatog austrijskog pisca Roberta Prosera i bubnjara Lana Štikera, dua poznatog kao Drumbadur, biće održan večeras u 20 sati, u sali Dodest KIC-a „Budo Tomović“.

Nastup Roberta Prosera na mikrofonu i Lana Štikera za bubnjem nosi naziv „Nestali u lavinama“, po istoimenom Proserovom romanu na kojem se zasniva. - Riječ je o izvrsnom spoju književnosti i muzike koji je u prošloj godini izazvao veliku pažnju publike u Austriji, Njemačkoj, Švajcarskoj i Italiji. Za potrebe publike koja ne govori njemački jezik tekst je preveden i titlovan – navodi se u najavi KIC-a. Kao grupa, Drumbadur je poznat po traganju za radikalnom formom pričanja priča. Kroz izgovorenu riječ i ritmove predaje se podjednako fanki i čvrsta energija, svedena do najveće slobode za ritam i glas. Drumbadur nudi izvanredan spoj muzike i književnosti, kao što su performans, ritual i recitacija. R. K.

Neobičan spoj književnosti i muzike u KIC-u Drumbadur u Podgorici ,,Savršeni momenat“ večeras u Art galeriji

PODGORICA - Izložba radova ,,Savršeni momenat“ Marka Crnobrnje biće otvorena večeras u 20 sati u Art galeriji. Na izložbi će biti prikazane skulpture i reljefi iz različitih faza stvaralaštva Marka Crnobrnje. Kustoskinja izložbe je Ljiljana Karadžić. Tematski okvir radova vezan je za procese odrastanja i sazrijevanja, od ranog djetinjstva do adolescencije. Najrazličitije situacije kroz koje prolaze djeca, od suočavanja sa zabranama, znatiželjom, ushićenjem, zbunjenošću nepoznatim, igrom, spontanim reakcijama, postaju prijemčive, jer su svima dobro poznate, proživljene ili su se mogle dogoditi u djetinjstvu svakog odraslog čovjeka. Marko Crnobrnja rođen je 1978. godine u Obrenovcu. Diplomirao je vajarstvo na Fakultetu likovnih umetnosti u Beogradu 2005. godine, u klasi profesora Mrđana Bajića. Od 2017. radi na Fakultetu primenjenih umetnosti u Beogradu, kao umjetnički saradnik. Živi i radi u Beogradu. A. Đ.

Manro je jedina dobitnica Nobelove nagrade za književnost iz Kanade. Dobila ju je 2013. godine zbog „izvanrednih pripovjedačkih sposobnosti ostvarenih u pripovjetkama, žanru koji je Akademija rijetko nagrađivala“, kako je navedeno u obrazloženju Nobelovog komiteta. Čitavog života izbjegavala je publicitet i ,,svjetla reflektora“, pa je i za svoju nominaciju za najveću nagradu u svijetu književnosti, kako je tvrdila, saznala samo nekoliko dana prije nego što je nagrada objavljena.

KRAĆA FORMA

Zbog virtuoznosti koju je demonstrirala u pisanju kratke priče, forme koju je brusila 60 godina, nazvana je ,,kanadskim Čehovom“. Objavila je

više od deset zbirki pripovjedaka. Osim Nobelove nagrade, dobila je priznanje Giler za ,,Ljubav dobre žene“ i „Bjekstvo“. Tri puta ovjenčana je najprestižnijim književnim priznanjem u Kanadi - Gavernorom - za zbirke kratkih priča „Ples srećnih sjenki“ iz 1968, „Šta umišljaš ko si ti“, koji je objavljen deceniju kasnije i „Napredovanje ljubavi“ iz

1986. godine. Bukerovu nagradu za knjigu ,,Prosjačka služavka“ dobila je 2009. godine. Iako su Manro u njenim ranim godinama izdavači ,,pritiskali“ da napiše roman, ta forma joj nikad nije bila bliska. Njen jedini pokušaj, „Životi djevojaka i žena“ iz 1971. zapravo je zbirka međusobno povezanih priča. Upravo metodu preplitanja priča i poveziva-

Jednostavno, postoje veliki majstori proznog izraza - poput Horhea Luisa Borhesa - koji su do kraja ostali vjerni kratkoj priči, ne prihvatajući tezu o romanu kao ,,kraljevskoj formi“ u književnosti, uspijevajući da svoje ideje do kraja realizuju u formi pripovjetke.

FIKCIJA

Američki romanopisac i esejista Džonatan Franzen jednom je zapisao da je Manro ,,jedan od nekolicine pisaca, nekih živih, najviše mrtvih, koje imam na umu kada kažem da je fikcija moja religija“. Manro je, objašnjavajući fikciju u svojim pričama, kazala da „uvijek postoji polazna tačka u stvarnosti“. Njena polazna tačka bilo je mjesto gdje je rođena, Vingam u Ontariju. Veći dio njene fikcije povezan je sa malim seoskim zajednicama u oblasti sa kojima se identifikovala.

U predgovoru koji je napisala za antologiju ,,Izabrane priče“ iz 1996. nalazi se jedan od najljepših alegorijskih prikaza kratke priče, ali i svojevrsna hermeneutika pomenute forme. U tom tekstu zapisala je da priča nije isto što i put koji se prati, već je više kao kuća,,uđete unutra i ostanete tamo neko vrijeme, tumarajući naokolo i ostajući tamo gdje vam se sviđa, otkrivajući na koji način su soba i hodnici međusobno povezani, kako se spoljašnji svijet mijenja kada ga gledate kroz prozore“. A. R.

Počeo Kanski filmski festival, Meril Strip uručena počasna Zlatna palma

PODGORICA - Holivudska zvijezda Meril Strip dobila je počasnu Zlatnu palmu na ceremoniji otvaranja 77. Međunarodnog festivala u Kanu, čime je ovjekovječeno njeno „neizbrisivo mjesto u istoriji kinematografije“, saopštili su organizatori.

- Promijenili ste način na koji vidimo žene u svijetu kinematografije. Dali ste nam novu sliku o nama samima - rekla je

Svečano, uz najave skandala i štrajkova

francuska glumica Žilijet Binoš uručujući nagradu američkoj glumici.

- Tako sam srećna što se nijeste umorili od mog lica - rekla je Meril Strip.

U Kanu je u utorak veče počeo 77. Međunarodni filmski festival, koji će obilježiti povratak zvijezda kao što su Meril Strip, Frensis Ford Kopola i Katrin Denev, dok će se za glavnu nagradu Zlatnu palmu takmičiti 22 ostvarenja. Među najiščekivanijim premijerama su „Megalopolis“ legendarnog reditelja Frensisa Forda Kopole, koji je sam finansirao snimanje (120 miliona dolara). U tom filmu Adam Drajver glumi arhitektu koji obnavlja grad pogođen tragedijom, a uz njega su i Lorens Fišburn i Dastin Hofman Gledaoci će moći da vide i novi nastavak serijala o Pobjesnelom Maksu reditelja Džordža Milera. U Kanu će biti prika-

zana priča o mladom Donaldu Trampu i njegovom putu u politiku u biografskom filmu „Šegrt“. Sa druge strane, kako prenosi BBC, sve je više glasina da bi čitav niz glumaca i filmadžija mogao da se suoči sa javnim optužbama za seksualno zlostavljanje, a festivalski radnici prijete štrajkom. Francuski mediji spekulišu da postoji tajna lista navodnih zlostavljača među čuvenim glumcima i rediteljima, koja bi mogla da bude objavljena tokom festivala. Filmski centar Crne Gore, podsjetimo, predstaviće aktuelnu crnogorsku kinematografiju na ovogodišnjem marketu u okviru 77. izdanja Filmskog festivala u Kanu. R. K.

Sa otvaranja izložbe u Podgorici

Alis Manro

Žilijet Binoš i Meril Strip na otvaranju Kanskog festivala

Diario v asco

Iz Ministarstva kulture i medija na otvaranju crnogorskog paviljona na Bijenalu umjetnosti u Veneciji, pored ministarke, boravilo čak deset zaposlenih

Blizu 13.500 eura potrošili za dnevnice, karte i smještaj

Ministarka kulture i medija Tamara Vujović nije u izvještaju, koji je usvojila Vlada, ponudila nikakvo objašnjenje o tome šta su radili ostali članovi delegacije u Veneciji, kakvi su im bili zadaci, sa kim su se sastali, te kakvu su korist za crnogorsku kulturu ostvarili tokom svog boravka na prestižnoj umjetničkoj, ali i turističkoj lokaciji

PODGORICA - Crnogorsku delegaciju na otvaranju našeg paviljona na Bijenalu savremene umjetnosti u Veneciji, koju je predvodila ministarka Tamara Vujović, od 17. do 20. aprila činilo je i deset zaposlenih u Ministarstvu kulture i medija. To je do sada najbrojnija delegacija koja je išla u Veneciju, a ukupni troškovi puta iznosili su 13.291,51 eura.

Kako se može vidjeti u platformi za učešće ministarke kulture i medija na otvaranju našeg paviljona u Veneciji, za članove delegacije određeni su: vršiteljka dužnosti sekretarke Ministarstva Marija Tomović, direktor Direktorata za medije Neđeljko Rudović, direktorica Direktorata za kulturnu baštinu Dobrila Vlahović, šefica kabineta ministarke Marija Ivanišević, načelnica Direkcije za statusna

pitanja umjetnika i stručnjaka i državne nagrade Aleksandra Popović, samostalna savjetnica III u kabinetu ministarke Valentina Goranović, samostalni savjetnik I u Direktoratu za medije Vukašin Pudar, samostalni savjetnik III za praćenje propisa u Direktoratu za medije Đorđije Drinčić i saradnice u Ministarstvu Dubravka Joksimović i Andrea Popović

DELEGACIJA

Da je ovo najbrojnija delegacija do sada pokazuju i podaci iz platformi sa prethodnih predstavljanja Crne Gore na Bijenalu u Veneciji. Sudeći po finansijskoj dokumentaciji koju je Pobjeda dobila na osnovu Zakona o slobodnom pristupu informacijama, zaposleni u Ministarstvu po osnovu dnevnica dobili su po 322 eura, a isplaćeni su im i drugi manji troškovi koje su preko računa pravdali nakon povratka iz Venecije.

Troškovi avio-karti i hotela za našu jedanaestočlanu delegaciju iznosili su 9.929,34 eura. Kao kuriozitet izdvaja se smještaj u ,,Marconi“ hotelu u Veneciji, od 17. do 21. aprila, koji je plaćen čak 3.107,72 eura. U izvještaju o učešću ministarke Vujović na otvaranju crnogorskog paviljona na Bijenalu u Veneciji, koji je usvojila Vlada, između ostalog je istaknuto da se ona sastala sa direktorom Bijenala - Pijetranđelom Butafuokom. Tom prilikom je podsjetila da se Crna Gora ove

godine predstavlja na novoj lokaciji u Ospedaletto četvrti i izrazila zainteresova-

Novinari dva štampana dnevnika boravili u Veneciji, izostao poziv Pobjedi

nost da Crna Gora od sljedeće godine bude na lokaciji Arsenale. Delegacija MKM prisustvovala je i otvaranju paviljona Srbije. Nakon otvaranja ministarka Vujović i potpredsjednica Vlade Srbije Maja Gojković imale su bilateralni sastanak. Ministarka kulture i medija nije u izvještaju ponudila nikakvo objašnjenje šta su radili ostali članovi delegacije u Veneciji, kakvi su im bili zadaci, sa kim su se sastali, te kakvu su korist za crnogorsku kulturu ostvarili tokom njihovog boravka na prestižoj umjetničkoj, ali i turističkoj lokaciji.

MSUCG napravio podjelu na podobne i nepodobne medije

Muzej savremene umjetnosti Crne Gore, koji je bio producent crnogorskog predstavljanja na Bijenalu umjetnosti u Veneciji, ove godine odlučio je da na otvaranje manifestacije povede i predstavnike štampanih medija Crne Gore. I dok je za novinare Vijesti i Dana bilo mjesta, izostao je taj poziv za novinara Pobjede. U decembru prošle godine, direktor MSUCG Vladislav Šćepanović kazao je da bi mu ,,bilo drago kada bi i novinari išli sa njima u Veneciju i da će to da vidi sa Ministarstvom kulture i medija“. Nekoliko mjeseci kasnije, pred samo otvaranje našeg paviljona, predstavnici dva pomenuta štampana medija dobili su poziv za put, dok je Pobjeda izostavljena. I

ništa tu ne bilo sporno da je MSUCG privatna institucija. Ali, s obzirom na to da se Muzej finansira iz državnog budžeta, odakle se finansira i učešće na Bijenalu, dakle novcem svih građana, ovakva ,,selekcija“ medija je potpuno neopravdana. Javna ustanova Muzej savremene umjetnosti Crne Gore, dakle,

preko državnih resursa određuje ko su podobni, a ko nepodobni mediji. A nije da bi ih boravak još jednog novinara skupo koštao, jer finansijska dokumentacija pokazuje da je za smještaj novinarke Vijesti plaćeno 283,20 eura, dok je za novinarku Dana smještaj koštao 256,50 eura. U nezvaničnom razgovoru sa direktorom MSUCG Vladislavom Šćepanovićem saznali smo da je ,,Muzej zvao neke medije, ali koliko su mogli“, te da „nije postojala taktika“. Pobjeda nije pozvana, kako je rekao, ,,ne zbog toga što nijesu htjeli da nas pozovu, već su imali toliko mogućnosti, a Vijesti i Dan su mu ‘predloženi’“. Na naše pitanje ko je predložio koji će se mediji pozvati,

a koji ne, od Šćepanovića nijesmo dobili konkretan odgovor. On je istakao da je ,,učinjena čak usluga da neko ide sa njima“. Pojasnio nam je da ,,nijesu imali budžet ni za Vijesti, ni za Dan, nego su se nekako snašli“, ne pominjući da su za crnogorsko predstavljanje na Bijenalu, kako saznaje Pobjeda, potrošili desetine hiljada eura. Sljedeći put će, kako je kazao Šćepanović, vjerovatno putovati neko drugi.

Iz čije „kuhinje“ je stigla odluka da Pobjeda ne bude dio grupe medija koji će prisustvovati otvaranju Bijenala možemo samo da pretpostavljamo, ali isto tako moramo čitalačku publiku podsjetiti da je naš list u više navrata pisao o

spornom zapošljavanju u Muzeju savremene umjetnosti, u kojem su svoja nova radna mjesta sinhronizovano našle četiri službenice Ministarstva (među kojima i bivša ministarka Maša Vlaović i bivša direktorica Direktorata za kulturno-umjetničko stvaralaštvo Milena Mijović-Durutović). Neugodna novinarska pitanja, istina, preispitivanje zloupotrebe moći, izgleda da bole ili bar ne prijaju, što je očigledno „pogonsko gorivo“ za javne funkcionere da sa pozicija državnih ustanova, ponavljamo, prave podjelu na podobne i nepodobne medije. Uz blagoslov Ministarstva kulture i medija, čije učinke smo takođe preispitivali u više navrata u Pobjedi.

MAMULA

Crna Gora se na Bijenalu u Veneciji predstavila projektom ,,It Takes an Island to Feel This Good“ (,,Potrebno je ostrvo za ovako dobar osjećaj“), koji potpisuju umjetnica Darja Bajagić i kustoskinja Ana Simona Zelenović. Crnogorski paviljon nalazi se na lokaciji Complesso dell’Ospedaletto, Barbaria de le Tole, 6691. Izložba predstavlja kritički osvrt Bajagić na kulturu kolektivnog sjećanja i našeg odnosa prema zajedničkom istorijskom nasljeđu. Umjetnica promišlja ove teme kroz slikarstvo i skulpturu, fokusirajući se na složenu i višedimenzionalnu istoriju crnogorskog ostrva Mamula. Njen istraživački projekat kombinuje arhivsku građu sa karakterističnim referencijalnim i simboličkim intervencijama. Treba podsjetiti i da je Pobjeda nekoliko puta kontaktirala s umjetnicom Darjom Bajagić, sa namjerom da sa njom uradimo intervju povodom predstavljanja Crne Gore na Bijenalu u Veneciji. Nakon što smo poslali pitanja, Bajagić je stalno odlagala da odgovori, pravdajući to nagomilanim obavezama. U februaru smo, poslije razgovora sa direktorom MSUCG Vladislavom Šćepanovićem, ponovo poslali pitanja, a potom od njega dobili neutemeljeno objašnjenje da mu je Bajagić kazala da na naša pitanja neće odgovarati jer su ,,politizovana“, a s obzirom na to da ona „tek od skorije živi u Crnoj Gori nije toliko upoznata sa političkom situacijom u našoj zemlji“. Generalni pokrovitelj učešća Crne Gore na Venecijanskom bijenalu je Ministarstvo kulture i medija, dok Muzej savremene umjetnosti ima ulogu organizatora i generalnog producenta. A. ĐOROJEVIĆ

Umjetnica Darja Bajagić (druga zdesna) i kustoskinja Ana Simona Zelenović (treća zdesna) objašnjavaju ministarki Vujović postavku u Veneciji

Ministarka kulture Tamara Vujović i dio njenih saradnika tokom jednog od sastanaka na Bijenalu

Vladislav Šćepanović

Juče počela, pa prekinuta 12. sjednica Skupštine glavnog grada, nastavak 27. maja

Proljećni pazar ujedinio odbornike

Na ovu sjednicu došli smo isključivo zbog odluke o Proljećnom pazaru i drago mi je što smo bili jedinstveni i sa kolegama iz opozicije po ovom pitanju. Predložila bih da sjednica sada bude prekinuta jer zbog obimnosti materijala kao klub nijesmo mogli da imamo jasan stav i savjesno odgovorimo na ostale tačke – kazala je odbornica Pokreta za Podgoricu Nađa Ljiljanić, uz prijedlog da sjednica bude nastavljena ,,nakon praznika“

Sjednica Skupštine glavnog grada

Dvanaesta sjednica Skupštine glavnog grada juče je, zbog nedostatka kvoruma, prekinuta poslije rasprave o održavanju Proljećnog pazara, što je bila prva

tačka na dnevnom redu podgoričkog parlamenta. Nastavak sjednice zakazan je za poneđeljak 27. maj. Iako je uoči zasijedanja bilo najava da će odbornici Po-

Promjene u odborničkim klupama

Predsjednica Skupštine Jelena Borovinić-Bojović konstatovala je prestanak mandata Maji Miročević-Rotolo (DPS), umjesto koje će nova odbornica biti Tijana Vidaković. Takođe, u klubu odbornika SDP - GI 21. maj funkciju predsjednika kluba obavljaće Budimir Mugoša Maja Vučelić (Civis) zvanično je obavijestila Skupštinu da će dalji angažman nastaviti kao nezavisni odbornik, van odborničkog kluba ,,Može Podgorica – Ovo je naš grad!“.

Promjenljivo, do 27 stepeni

Za danas je najavljeno promjenljivo oblačno sa sunčanim intervalima i uglavnom suvo vrijeme. Vjetar umjeren, južni i jugoistočni. Jutarnja temperatura vazduha oko 16 stepeni, najviša dnevna do 27.

H. P.

kreta za Podgoricu uskratiti kvorum za rad Skupštine zbog prekida pregovora koje vode s PES-om o podjeli rukovodećih mjesta koja su u sistemu Glavnog grada pripala nekada jedinstvenom PES-u, odbornica Nađa Ljiljanić zahtjev za prekid obrazložila je obimnošću materijala za raspravu.

PREKID

- Na ovu sjednicu došli smo isključivo zbog odluke o Proljećnom pazaru i drago mi je što smo bili jedinstveni i sa kolegama iz opozicije po ovom pitanju. Predložila bih da sjednica sada bude prekinuta jer zbog obimnosti materijala kao klub nijesmo mogli

Zbog planiranih radova na mreži śutra će bez napajanja električnom energijom ostati potrošači na sljedećim lokacijama: - od 8 do 17 sati: Raći, Ubalac, Momče, Kržanja, Ptikalj, Lokve, Brezovice, Stravče i Kastrat; - od 8:15 do 11:30: dio Zabjela (ViK, Južna kapija, dio oko pasarele, ugao ulica 27. marta i Radosava Burića, Samački hotel i dio oko njega, Ambasada NR Kine i dio oko nje, klinika Kodra i dio oko nje, vile Ljubović i zgrada Gradnje promet (moguća kratkotrajna isključenja); - od 8 do 15: dio Doljana (Mosorska, Pohorska, Orjenska, Balkanska, Lovćenska, Savska), dio Tološa (Milana Raičkovića, Kotorska, Ceklinska, Građen, Vukosave Božović, Antona Čehova, Nikole Lopičića, Veljka Jankovića i Orijenska).

H. P. ISKLJUČENJA STRUJE

da imamo jasan stav i savjesno odgovorimo na ostale tačke –kazala je Ljiljanić, uz prijedlog da sjednica bude nastavljena ,,nakon praznika“.

Mihailo Anđušić (DPS) ukazao je da se po ko zna koji put dešava da se sjednica ne može održati.

– Bilo bi odgovorno da podgoričku javnost informišemo o nekim daljim koracima. Laičkoj javnosti izgleda nevjerovatno da danas tražimo odlaganje sjednice za nakon praznika – rekao je Anđušić, navodeći sve što se dešavalo dan uoči sjednice, a u vezi je sa radom skupštinskih tijela, istupanjem odbornika iz klubova, najavom o uskraćivanju kvoruma...

Andrija Klikovac (DPS) kazao je da oni nijesu željeli da opstruiraju rad lokalnog parlamenta, konstatujući da sjednice ne bi ni bilo da nije bilo DPS-a. Vasilije Čarapić (PES) je rekao da mu je drago što su se predstavnici opozicije pojavili na sjednici.

Predsjednica Skupštine Jelena Borovinić-Bojović apelovala je na odbornike da se odgovorno odnose prema funkcijama i da prisustvuju skupštinskim odborima.

PAZAR

Zamjenik gradonačelnice Luka Rakčević kazao je da je izmijenjena odluka o organizaciji Proljećnog pazara samo korekcija termina koji su bi-

Foto-upozorenje Kad se

parkira i đe treba i đe ne treba

Na trotoarima na Bulevaru Save Kovačevića, kao i u okolnim ulicama svakodnevno su nepropisno parkirani brojni automobili. Toga su pošteđene samo biciklističke trake i mjesta koja su fizički odvojena barijerama – stubićima, lancima, P elementima... Bahati vozači ne vode računa ni o uređenim zelenim povr-

Obiman dnevni red

Na dnevnom redu 15. sjednice Skupštine glavnog grada nalaze se 32 tačke, među kojima izvještaj o radu gradonačelnice, organa uprave, posebnih i stručnih službi Glavnog grada, te izvještaji o radu gradskih preduzeća za 2023. godinu. Sa dnevnog reda povučen je izvještaj o radu Službe zaštite i spašavanja glavnog grada za 2023. godinu, izvještaj o sprovođenju Strateškog plana razvoja glavnog grada i izvještaj o sprovođenju Plana upravljanja komunalnim i neopasnim građevinskim otpadom u glavnom gradu.

li definisani prvobitnom odlukom.

- Korekcija glasi da će se Proljećni pazar održati od 7. maja do 21. maja, sa centralnom proslavom 21. maja na glavnom gradskom trgu. Do pomjeranja je došlo iz tehničkih razloga, zbog vremenskih uslova i mislim da nije riječ o nekoj velikoj promjeni. Proljećni pazar je krenuo na najbolji mogući način i najbitnije je da su reakcije lijepe. Namjera je da u narednom periodu predložimo unificiranu odluku koja bi se ticala organizacije manifestacije sličnog tipa, kako ne bismo uvijek morali da usvajamo zasebne odluke i da ulazimo u probleme koji se tiču termina. To je jedna logična odluka i nadam se da ćemo je donijeti do kraja godine

- kazao je Rakčević. Odbornik Andrija Klikovac pitao je da li će ljudima koji su zakupili kućice biti napravljeni administrativni problemi. - Zbog čega manifestacija ne traje i 22. maja, jer je državni praznik i 22. maja, a i dobar dio građana će spojiti te dane. Kad nešto organizujete morate znati kad nešto počinje i završava. Najavili ste jedan datum, a onda dali novi. Odlaze vam ljudi iz gradske uprave jer ne žele da rade u potpunoj konfuziji. Može vam se desiti da vam se i zakupci kućica žale, jer mijenjate odluku usred nečega što se već održava. Da li će zbog toga neko u sistemu administracije da bude odgovoran, jer ste građane doveli u zabludu - pitao je Klikovac. Zamjenik gradonačelnice je odgovorio da su svi zakupci bili upoznati sa činjenicom da će doći do blage korekcije termina održavanja Pazara, da su je prihvatili, te da im je bilo i draže zbog centralne proslave 21. maja. Odbornik SD-a Miloš Mašković naveo je da odluka nije adekvatno izmijenjena, uz napomenu da se o Proljećnom pazaru ne bi ni govorilo da nije bilo opozicije. - U odluci se nijednom riječju ne pominju štandovi i preduzetnici kojima se ti štandovi dodjeljuju. Raspisali ste javni konkurs za dodjelu kućica i štandova. Mimo odluke Skupštine odlučili ste da dijelite štandove preduzetnicima. Objavljen je konkurs i rang lista, a interesantno je da su četiri osobe koje imaju isto prezime, a koje su predavale prijave jedne za drugom, dobili te štandove. Mislim da je to vrlo simptomatično da od osam štandova četiri dobiju osobe sa istim prezimenomukazao je Mašković. Odbornik Nermin Abdić (DPS) kazao je da će odbornici iz tog kluba svaki put biti u gradskom parlamentu kada bude trebalo da se radi u interesu grada. - Rekli smo da ćemo podržati svaku dobru odluku, pa i ovu. Zbog toga smo danas ovdje. Nećemo dozvoliti da zbog vaših političkih nesuglasica ispaštaju građani Podgorice. Svaku dobru odluku podržaćemo bez kalkulacija - kazao je Abdić. H. P.

šinama uništavajući travnjake i sisteme za navodnjavanje pa, nažalost, izgleda da su barijere jedino efikasno rje-

tno pješacima. I.M.

šenje zaštite javnih površina koje bi trebalo da budu ostavljene na korišćenje dominan-

Još jedna bruka u strogom centru glavnog grada

Porno film na displeju za promociju turističke ponude

U noći između utorka i srijede, na interaktivnom video panou koji se nalazi ispred zgrade Glavnog grada, emitovan je neprikladan (pornografski) sadržaj. Prema nazvaničnim informacijama, eksplicitni sadržaj se na displeju odvijao oko dva sata. Displej na kojem je prikazivan ovaj sadržaj pripada Ministarstvu turizma, ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera (MERT), koje ga je (zajedno sa još dva, u Kolašinu i Baru) nabavilo u svrhu promocije turističke ponude ove destinacije kroz projekat „Due Mari – Next Generation Tourism Development“, prekograničnog programa saradnje sa Italijom i Albanijom.

To je i bio povod da se MERT oglasi saopštenjem u kojem su naveli da ,,eksplicitni sadržaj koji se pojavio na video panou u centru Podgorice šteti imidžu više institucija“. - Ministarstvo je kao odgovorna institucija prijavilo ovaj slučaj Upravi policije, a postupak otkrivanja počinilaca ovog djela je u toku. Bez obzira na neugodnost koja se desila, aktivnosti na boljoj zaštiti sadržaja će biti sprovedene u narednim danima, i totem će biti stavljen u funkciju u najkraćem roku, kako bi imao svoju planiranu funk-

Displej na kojem je prikazivan ovaj sadržaj pripada Ministarstvu turizma, ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera (MERT), koje ga je (zajedno sa još dva, u Kolašinu i Baru) nabavilo u svrhu promocije turističke ponude ove destinacije kroz projekat „Due Mari – Next Generation Tourism Development“, prekograničnog programa saradnje sa Italijom i Albanijom

ciju - navodi se u saopštenju. U ovom vladinom resoru navode da su iznenađeni činjenicom da su nepoznata lica izvršila ovakvu vrstu zloupotrebe totema, koja na neki način šteti imidžu te, ali i drugih povezanih institucija, kao što

su Glavni grad i Turistička organizacija Podgorice.

Ovaj događaj komentarisao je i zamjenik gradonačelnice Luka Rakčević, koji je saopštio je da su porno snimak pustili srednjoškolci.

- Dobili smo informaciju od

Pobjedi odgovorio samo Glavni grad

Na pitanja koja je Pobjeda povodom ovog incidenta uputila Ministarstvu turizma, ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera (MERT) i Glavnom gradu, odgovoreno nam je samo iz Službe za odnose s javnošću, odnosno gradske uprave. - Glavni grad je upoznat da

je sinoć u kasnim večernjim časovima na LED displeju koji se nalazi u blizini upravne zgrade Glavnog grada prikazan neprimjeren sadržaj. O ovom slučaju, odmah smo informisali Ministarstvo turizma, ekologije i održivog razvoja u čijem je vlasništvu pomenuti uređaj, a zaposleni u kompaniji koja

je isporučila hardversko rješenje su izašli na teren i uređaj stavili van funkcije. Ministarstvo je ovaj slučaj prijavilo Upravi policije i kako smo upoznati postupak otkrivanja počinilaca je u toku. Kao Glavni grad, dužni smo da demantujemo navode da je za ovaj slučaj odgovorna Služba za infor-

naših kolega iz Centra za informacioni sistem (CIS), koji su u kontaktu sa kompanijom koja održava i upravlja led displejom, da je grupa od 15-ak srednjoškolaca u kasnim večernjim satima pristupila samom displeju i da je uspjela da

macioni sistem Glavnog grada jer, kako je i prethodno navedeno, ovaj objekat nije u vlasništvu Glavnog grada. Svakako, iznenađeni smo ovim neprimjerenim ponašanjem pojedinaca, osuđujemo ovakav vid narušavanja javnog prostora i očekujemo da će nadležni organi slučaj privesti kraju – navedeno je u odgovoru Glavnog grada.

Crossmedia Agency nema nikakve veze sa ovim događajem

Pobjeda je od kompanije Crossmedia Agency, koja je MERT-u isporučila pomenute displeje, pokušala da dobije više informacija o tome kako je bilo moguće da se eksplicitni sadržaj pojavi tamo đe mu nije mjesto. Kratak komentar dala nam je osnivač i ovlašćeni zastupnik kompanije Jelena Filipović

- Pitati Krosmediju o tome što je i kako prikazano na displeju je kao da pitate Samsung ili LG što se emituje na njihovim televizorima nakon što ih prodaju. Nakon što smo ih proslijedili Ministarstvu, prestala je svaka naša moguća veza sa postavljanjem sadržaja na tim uređajima. Jasno je da mi trpimo štetu zbog toga što se po portalima i mrežama u potpuno pogrešnom kontekstu pominjemo u vezi sa ovim događajem. Sve što mogu da kažem je da sam mnogo puta bila u prilici da vidim turiste kako taj displej koriste najnormalnije, u svrhu u koju su i postavljeni – za dobijanje informacija koje su im potrebne. Nažalost, neko je smatrao da je posebno zabavno da ga iskoristi na onakav način, a ne onako kako je uobičajeno svuda u 21. vijeku – kazala je Filipović za Pobjedu.

pusti određene video snimke. To je snimljeno od strane nekih lica i, naravno, pušteno u etar. Mislim, zaista, da nije ništa toliko spektakularno što je vrijedno toliko političke priče. Vidim da se i bivši gradonačelnik obratio na društvenim mrežama riječima da je to bruka i sramota - ocijenio je Rakčević na jučerašnjoj sjednici Skupštine glavnog grada. On je dodao da su se i ranije dešavali vandalski istupi srednjoškolaca.

- Riječ je o nečemu što će vrlo brzo biti sanirano i slučaj je prijavljen nadležnim organima kako se slične situacije ne bi opet desile - naveo je Rakčević.

Za razliku od njega, predsjednica Skupštine glavnog grada Jelena Borovinić-Bojović ocijenila je da je riječ o skandaloznom, tužnom i groznom slučaju.

- Ovo uopšte nije smiješno. Ako se utvrdi da su to uradili srednjoškolci, onda je to još dodatno problematično za sve nas zajedno. Nadležni organi će reagovati i već su dijelom reagovali u kontekstu određenja prema tom događaju i pokretanja odgovarajućih krivičnih postupaka koji su neophodni u ovoj situaciji - kazala je Borovinić-Bojović juče u podgoričkom parlamentu.

N.S.

Video-pano na kojem je emitovan eksplicitni sadržaj

D. MALIDŽAN

Slovački premijer Robert Fico teško ranjen iz vatrenog oružja, sinoć saopšteno da je operisan i stabilno

Vlasti sumnjaju da je atentat politički motivisan

Fico je nakon sjednice Vlade izašao ispred Doma kulture u Handlovi, gdje se pozdravljao sa građanima i tada se začulo nekoliko pucnjeva.

Premijer je pao i članovi njegovog obezbjeđenja unijeli su ga u automobil

HANDLOVA - Slovački premijer Robert Fico (59) teško je povrijeđen juče popodne pošto je na njega pucano iz vatrenog oružja u Handlovi, gradu koji se nalazi 150 kilometara sjeveroistočno od Bratislave. Sinoć je saopšteno da je Fico uspješno operisan i u stabilnom stanju.

Napad se desio poslije sjednice Vlade, a iz Ministarstva unutrašnjih poslova te države saopštili su da je riječ o atentatu.

Slovački ministar unutrašnjih poslova Matuš Šutaj-Eštok rekao je kasno sinoć, na konferenciji za novinare održanoj ispred bolnice u Banskoj Bistrici, da je napad na premijera ,,politički motivisan“, najavljujući sjednicu državnog savjeta za nacionalnu bezbjednost.

Fico je nakon sjednice Vlade izašao ispred Doma kulture, gdje se pozdravljao sa građanima i tada se začulo nekoliko hitaca, premijer je pao i potom su ga članovi obezbjeđenja prebacili u automobil.

Saopšteno je da je premijer pogođen u trbuh i ruku, a na njegovom zvaničnom Fejsbuk nalogu, sat i po nakon pucnjave, navedeno je da je ustrijeljen sa više hitaca i životno ugrožen. Prvo je prevezen u bolnicu u Handlovi, pa helikopterom u Bansku Bistricu.

-Danas je upucan R. Fico. Ustrijeljen je s više hitaca i trenutno je u životnoj opasnosti. U ovom trenutku ga helikopterom prevoze u Bansku Bistricu, jer bi put do Bratislave trajao predugo zbog nužnosti akutne intervencije. Sljedećih nekoliko sati biće odlučujućiobjavljeno je oko 16.30 na zvaničnom FB nalogu slovačkog premijera. Ministar vanjskih i evropskih poslova Slovačke Republike

Juraj Blanar naveo je da je napadač premijera pogodio sa nekoliko hitaca iz neposredne blizine.

- Premijer je u veoma teškom stanju prebačen u bolnicu u Banskoj Bistrici. Najoštrije osuđujem ovaj podmukli čin počinjen protiv premijera kao napad na demokratiju. Hvala vam na izrazima solidarnosti i podrške. Svi vjerujemo da će premijer uspjeti u ovoj teškoj borbi - naveo je Blanar u saopštenju.

embargo na informacije

Brzo nakon te informacije, agencije su prenijele da je uspos tavljen embargo na informacije o njegovom zdravstvenom stanju, čak je i medicinsko osoblje moralo predati mobilne telefone.

Agencije su prenijele, na osnovu policijskih izvora, da je napadač na Fica 71-godišnji književnik Juraj Cintu-

la iz mjesta Levice u južnoj Slovačkoj.

Zamjenik predsjednika parlamenta Lubos Blaha potvrdio je incident, tokom sjednice parlamenta i odgodio je do daljnjeg

Ministar rada Erik Tomaš rekao je da su ostali članovi vlade, kao i svi koji su učestvovali u pripremi sastanka u Handlovi, dobro.

Predsjednica Slovačke Zuzana Čaputova osudila je na društvenoj mreži X brutalni napad na Fica i poželjela mu brz oporavak.

Politikolog Miroslav Radek je u izjavi za slovački javni servis rekao da je napad ,,vrhunac polarizacije društva“.

-Emocije u društvu pogoršale su se nakon predsjedničkih izbora - kazao je on.

Fico je u oktobru 2023. po četvrti put imenovan za premijera Slovačke, nakon što je u predizbornoj kampanji obećao da će prekinuti vojnu po-

dršku Ukrajini i kritikovao sankcije Rusiji. On je tokom tri decenije duge karijere vješto balansirao između proevropske ,,srednje struje“ i nacionalističkih, antizapadnih stavova, pokazujući i otvorenost za promjenu stava, zavisno od javnog mnjenja i promijenjenih političkih okolnosti.

Protekle četiri godine zauzeo je ekstremnije stavove, kritikujući zapadne saveznike, protiveći se vojnoj pomoći Kijevu i sankcijama Rusiji, te prijeteći stavljanjem veta na bilo kakvu pozivnicu Ukrajini da se pridruži NATO savezu, piše agencija Rojters. Fico je započeo reforme krivičnog zakona i medija, što je podiglo zabrinutost za vladavinu prava u Slovačkoj. Njegova vladajuća koalicija zaustavila je isporuke naoružanja Ukrajini, a sam Fico je govorio o zapadnom uticaju na rat koji je, prema njego-

Napadač bio nezadovoljan stanjem u državi, rekao da su mediji likvidirani

Slovački portal SME objavio je da je napadač na Fica 71-godišnji književnik, kako je navedeno, opozicioni aktivista i borac protiv nasilja, Juraj Cintula iz mjesta Levice u južnoj Slovačkoj. Tu informaciju SME portalu potvrdio je policijski izvor. -Ne slažem se sa politikom vlasti. Mediji su likvidirani - rekao je Cintula u prvoj izjavi u policiji. Prema mediju aktuality.sk, oružje je posjedovao legalno, a prethodno je radio za privatnu bezbjednosnu službu. Tada je i sam bio meta napada u jednom trgovačkom centru. Prema riječima svjedoka, Fico mu je prišao da se s njim rukuje, a zatim su se čuli pucnji.

Novinar koji je razgovarao s njegovim sinom, rekao je da je u šoku, te da je potvrdio da je njegov otac imao legalno oružje. -Nemam pojma što je otac namjeravao, što je planirao i zašto se to dogodilorekao je.

Kako piše Novinky.cz, Cintula, navodno, nikada nije otvoreno spominjao likvidaciju nekog političara, a nije imao ni psihičkih smetnji.

Cintula je osnivač Književnog kluba Duh i član Društva slovačkih književnika.

vom mišljenju, doveo do bratoubilačkog sukoba Slovena.

Tehničar moći

Fico, socijaldemokrata, tokom svog političkog puta ustrajao je na obećanjima zaštite životnog standarda najsiromašnijih u zemlji u kojoj mnogi tek treba da dostignu kvalitet života Zapadne Evrope, a mnogi gaje nostalgična sjećanja na komunističku prošlost.

-Fico je tehničar moći, daleko najbolji u Slovačkoj. Trenutno mu nema premca. Fico uvijek prati ankete, razumije što se događa u društvu - rekao je sociolog Mihal Vašečka s Bratislavskog političkog instituta. Njegova kampanja „niti jedna runda municije za Ukrajinu“ uspjela je u toj državi sa 5,5 miliona stanovnika u kojoj samo manjina vjeruje da je Rusija kriva za rat u Ukrajini, prenosi Rojters.

Analitičari smatraju da je Fica inspirisao premijer susjedne Mađarske Viktor Orban -Viktora Orbana smatramo jednim od onih evropskih političara koji se ne boji da otvoreno brani interese Mađarske i mađarskog naroda. Stavlja ih na prvo mjesto. To i treba da bude uloga izabranog političara, da štiti interese svojih birača i zemlje - rekao je Fico prošle godine. Rođen u radničkoj porodici, Fico je diplomirao pravo 1986. te se tada pridružio vladajućoj Komunističkoj partiji. Nakon pada komunizma 1989. radio je kao advokat, ušao je u parlament na listi preimenovanih komunista te je predstavljao Slovačku u Evropskom sudu za ljudska prava. Stranku SMER – Socijaldemokratija Fico vodi od 1999. godine, nakon što ju je osnovao da bi se suprotstavio desnom centru. Prvu pobjedu na izborima 2006. godine postigao je na talasu nezadovoljstva stanovnika liberalnim ekonomskim reformama. Iako je formirao vladu s naci-

onalistima, zadržao je smjer zemlje prema usvajanju eura 2009. godine. Njegova druga vlada stupila je na vlast dvije godine kasnije, nakon raspada koalicije desnog centra, a tvrd stav prema migracijama pomogao mu je u pobjedi 2016. godine. Nakon te pobjede objavio je da želi Slovačku u srcu EU, s Njemačkom i Francuskom.

UbisT vo novinara

Dvije godine kasnije ubijeni su novinar Jan Kuciak i njegova vjerenica Martina Kušnirova. Kuciak je istraživao korupciju na visokom nivou, a ubio ga je plaćeni ubica. To je pokrenulo masovne proteste protiv korupcije, te je Fico bio primoran da odstupi. SMER je izgubio većinu na izborima 2020. kada su prevagnule stranke koje su obećavale borbu protiv korupcije. U vrijeme pandemije korona virusa Fico je kritikovao mjere vlade.

-Postao je najistaknutiji politički predstavnik pokreta protiv zaštitnih maski i vakcinarekao je Rojtersu politikolog Grigorij Mesežnikov. Istovremeno Fico je iskoristio nezadovoljstvo naroda prepirkama u vladajućoj koaliciji te je propitivao njen prozapadni stav, u duhu proruskih narativa koji su se proširili slovačkim društvenim mrežama. Fico je odbacio optužbe za mito koje su pratile njegovu stranku. Optužen je za zločinačko udruživanje 2022. zbog korišćenja policijskih i poreskih podataka za obračun s političkim neprijateljima. On je negirao te optužbe koje su kasnije odbačene.

Uprkos strepnji Brisela i Vašingtona, Fico je u više navrata govorio da nema namjeru da zemlju sa 5,5 miliona ljudi izvlači iz EU ili NATO saveza koji predvode SAD.

Vijest o ranjavaju slovačkog premijera naišla je na brojne osude svjetskih zvaničnika. Generalni sekretar NATO Jens Stoltenberg je rekao da je šokiran i zgrožen napadom na Fica.

Predsjednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen je navela da takvim činovima nasilja ,,nema mjesta u našem društvu”.

Šef EU Šarl Mišel kazao je da ništa ne može opravdati nasilje i takve napade. Napad su osudili i crnogorski zvaničnici predsjednik Jakov Milatović, predsjednik Skupštine Andrija Mandić i premijer Milojko Spajić.

PREMIJER POGOĐEN SA VIŠE HITACA: Nakon napada u Handlovi

Rukometašice Budućnost Bemaksa ubjedljive u prvoj utakmici finalne serije

,,Plave“ već mogu da slave titulu

Rudar 24

Budućnost Bemaks 33

PODGORICA – Univerzitetska dvorana. Gledalaca. 200. Sudije: Kažanegra i Vujačić Isključenja: Rudar 4, Budućnost Bemaks 12 minuta. Sedmerci: Rudar 8-6, Budućnost Bemaks 7-7.

RUDAR: Marsenić (10 odbrana), Radević 1, Kuzmanović 5, Lekić, Vujadinović 1, Marković 2, Milošević 4, Burić 3, Grujić, Radonjić, Brajović 1, Kolić, Ramusović 3 (2), Pavićević 4 (4).

BUDUĆNOST BEMAKS: Atingre (jedna odbrana),

Gigerih (10 odbrana), Marsenić, Guberinić, Vukčević 2 (1), Popović 2, Niakate 4, Neslihan 1, Kardoso de Kastro 11 (6), Ivanović 1, Agović 2 Tomova, Despotović, Pavićević 5, Vukčević 2. Samo čudo treba da se dogodi da rukometašice Budućnost Bemaksa u subotu ne proslave šampionsku titulu. ,,Plave“ su juče, u prvom meču finalne serije (igra se na dvije pobjede), kao gošće savladale svoju filijalu Rudar – devet golova razlike i u subotu, u istom terminu i na istom mjestu (Univerzitetska dvorana od 18 sati) čeka ih revanš sa izabranicama Igora Markovića Pobjednik se već unaprijed

znao, trener Bojana Popović je očigledno dobro motivisala svoje igračice, koje su ionako željne utakmica, da od starta pokažu ozbiljnost koje do kraja nije falilo. Posebno su golgeterski bile raspložene Kardosa sa 11 golova bez promašaja i naša reprezentativka Ivona Pavićević (pet od pet). Sa druge strane Ivonina sestra Lana (takođe pokriva poziciju lijevog krila) je šutirala sedmerce četiri od četiri, Maša Kuzmanović je dala pet golova, uz samo jedan promašaj, srednji bek Anđela Milošević četiri... Bez obzira na dvocifren poraz, domaćin se nije obrukao. Igrale su mlade rukometašice hrabro, do 24. minuta bile u dobrom ritmu, a onda su realno bolje i iskusnije igračice Budućnosti serijom 3:0 stigle do prednosti od ,,plus pet“. Do poluvremena domaćin je spustio razliku na pristojnih ,,munus četiri“, a gošće su u nastavku polako stvarale viškove. U posljednjih

Crnogorski paraatletičar cilja kartu za POI u Parizu

Spaić na Svjetskom prvenstvu u Kobeu

PODGORICA – Crnogorski

paraolimpijac Miloš Spaić učestvovaće na Svjetskom atletskom prvenstvu koje će od 17. do 25. maja biti održano u japanskom Kobeu.

Spaić će se takmičiti u bacanju kugle, u kategoriji F11 (osobe bez vida).

Njegov nastup planiran je za 20. maj u 17.45 sati po lokalnom, odnosno, u 10.45 sati po našem vremenu.

Spaić će u Kobeu pokušati da ostvari rezultat, takozvani haj performans, koji će mu omogućiti nastup na Paraolimpijskim igrama u Parizu. Naš atletičar istakao je da je optimista uoči nastupa u Kobeu, naročito nakon dobrog rezultata i ličnog rekorda na međunarodom mitingu u Baru. – Imao sam hitac od 11 metara i 39 centimetara i to je moj lični rekord na zvaničnim takmičenjima. To je samo 27 centimetara do ,,haj performansa“ koji bi, možda, mogao da me odvede na Igre u Parizu. To je daljina koju mogu da dobacim – rekao je Spaić. – Daću sve od sebe da bacim ,,haj performans“ i to je moj cilj, kao i da se plasiram među osam najboljih – dodao je Spaić.

On će u Kobeu drugi put u karijeri nastupiti na šampionatu svijeta, nakon što je prošle godine u Parizu bio deveti sa rezultatom 10,77 metara. Trener Veljko Čegar kazao je da je iza Spaića nekoliko mjeseci priprema. Dodao je da je šampionat u Kobeu jedno od posljednja tri kvalifikaciona takmičenja za ispunjenje ,,haj performansa“, jednog od standarda koji može da odvede Spaića na Paraolimpijske igre u Parizu. – Dobro je trenirao, imao je nekoliko sitnih povreda koje su ga, u jednom trenutku, malo izbacile iz trenažne kolotečine. Uspješno smo to sanirali i njegov nedavni nastup u Ba-

osam minuta i 16 sekundi filijala ,,plavih“ je postigla samo dva gola (Milošević i Kuzmanović), a ,,plave“ su dale šest. Rudar je bez obzira na ulogu autsajdera i na izvjesnu finalnu seriju, jer se zna od početka da je Budućnost apsolutni favorit, odigrao solidan meč.

Treneru Markoviću je ova utakmica od velikog značaja, kao i juniorkama, koje krajem juna čeka Svjetsko prvenstvo u Sjevernoj Makedoniji. Naša dva najbolja tima odmjeriće snage i u finalu Kupa Crne Gore, gdje trofej brani Budućnost. A. MARKOVIĆ

ru, gdje je izjednačio svoj lični rekord, daje nam nadu da njegov nastup u Kobeu može biti dobar – rekao je Čegar, dodavši da još nije objavljena startna lista i da ne zna kakva je konkurencija Spaiću. – Izvjesno je da neće biti kvalifikacione runde i da ima manje od 16 prijavljenih sportista. To može donijeti određene poteškoće, pa da zbog puno prijavljenih takmičara budu preduge pauze između hitaca – rekao je Čegar.

Komentarišući prošlogodišnje deveto mjesto i hitac od 10,77 metara, trofejni stručnjak kazao je da će u Kobeu biti cilj da poprave plasman i rezultat. Ne. K.

PODGORICA - Slađana

Pejović nastavlja da bilježi sjajne rezultate. Slađana je u jakoj konkurenciji, na polumaratonu u Sarajevu osvojila drugo mjesto. Najbrža je bila Aleksandra Kojadinović iz Srbije, dok je treće mjesto zauzela Lucija Štefanić iz Hrvatske.

- Bila je ovo dobra trka gdje sam imala želju da ostvarim što bolji rezultat, ali ujedno napravim test pred izazove koji slijede. Polumaraton u Sarajevu dosta je zahtjevan iz više razloga, ali sam odradila dobru trku i imam

Naša atletičarka imala zapažen nastup

Slađana Pejović druga u Sarajevu

razloga za zadovoljstvo – kazala je Pejović, koja je dva puta bila učesnica Olimpijskih igara. Vlasnica državnih rekorda Crne Gore od 800 metara do maratona, tokom karijere je osvojila devet medalja na Igrama malih zemalja i čak 11 na šampionatima Balkana. - Nema odmora, sada se okrećem šampionatu Crne Gore na kojem ću nastojati da nastavim niz uspjeha. Želim što bolje rezultate i potvrdu sve bolje forme – naglasila je Pejović. R. P.

Osam rekvizita Mihaela Šumahera na aukciji

od četiri miliona eura za satove

PODGORICA – Porodica Mihaela Šumahera prodala je njegovih osam satova na aukciji u švajcarskoj Ženevi, za oko 4,1 milion eura. Legendarni šampion Formule 1 od decembra 2013. se oporavlja od posljedica teških povreda glave, koje je zadobio u padu na skijanju. Već duže od decenije porodica njemačkog velikana sporta moli za privatnost, a nema konkretnih podataka o njegovom zdravstvenom stanju.

Najskuplji sat na aukciji je prodat za više od 1,5 milion eura – a radi se o poklonu koji je Šumaher dobio od bliskog prijatelja, tada direktora tima Ferarija Žana Toda, za božićne praznike 2004. godine. Sedmostruki prvak svijeta se povukao 2012. iz F1, a dijeli rekord po broju titula sa britanskom zvijezdom Luisom Hamiltonom. Porodica Šumaher već duže od decenije brine o Mihaelu u njihovom domu u Švajcarskoj. R. A.

PODGORICA – Italijanski biciklista Džonatan Milan pobijedio je u 11. etapi trke Điro d’Italija, a roze majicu vodećeg u generalnom plasmanu zadržao je Tadej Pogačar iz Slovenije. Milan je etapu dugu 207 kilometara od Fojana di val Fortorea do Frankavila al Marea prošao za četiri sata, 23 minuta i 18 sekundi. On je sprintom u završnici pobijedio drugoplasiranog Belgijanca Tima Merlira i Kejdena Grouvsa Merlir je prvo izbio na čelo i bio blizu druge pobjede na ovogodišnjoj trci, ali ga je Milan pretekao i ostvario drugu etapnu

Sa jučerašnje utakmice u Univerzitetskoj dvorani

M. BABOVIĆ

Miloš Spaić i trener Veljko Čegar

Polu nale plej-ofa Prve A muške crnogorske košarkaške lige

,,Studenti“ prvi do finala

Teodo 68

SC Derbi 87

TIVAT – Dvorana: „Župa“.

Gledalaca: 80. Sudije: Savović, Dragojević, Kuburović (sve troje iz Podgorice). Rezultat po četvrtinama: 20:19, 13:21, 13:34, 22:13.

TEODO: Kul, Tončić, Krivokapić 2, Čekić 3 (2-1), Kusovac, Vučurović 14 (2-1), Kaluđerović 16 (4-4), Tadić 16 (2-2), Kartalović 9 (4-3), Bakić 3, Raičević 5 (4-2).

SC DERBI: Sudar, Bogavac 12 (1-1), Pavlićević, Vučeljić 14 (31), Hadžibegović 6 (2-1), Baćović 2, Ivišić 11 (2-2), Drobnjak 9 (1-1), Drežnjak 5 (5-3), Todorović 2 (2-2), Kapusta

pobjedu na Điru ove godine, nakon što je bio najbrži i u četvrtoj etapi.

Vodeći u generalnom plasmanu Tadej Pogačar završio je etapu u grupi vozača i prvi je sa 41 sat, devet minuta i 26 sekundi. Drugi je Kolumbijac Danijel Martines sa 2:40 minuta zaostatka, a treći je Britanac Gerajnt Tomas, koji je osvojio dva važna bonus poena, ali zaostaje za vodećim 2:56 minuta. Naredna 12. etapa na programu je danas od Martinsikura do Fana dužine 193 kilometra. R. A.

5 (5-5), Mirković 15 (4-4).

SC Derbi je opravdao ulogu favorita u polufinalu protiv Teoda i sa dvije lake pobjede izborio plasman u finale plejofa Prve A lige, gdje ga, izvjesno, očekuju mečevi protiv Budućnost Volija. Iako bez Amerikanca Obrija Dokinsa (istekao mu je ugovor), a nakon trijumfa u Kući košarke sa 89:61, Podgoričani su nešto manje ubjedljiviji bili u Tivtu – 87:68.

Teodo je dobio prvu četvrtinu sa 20:19, a u toj dionici su domaći vodili do četiri poena (19:15). Tivćani su prednost čuvali do sredine druge četvrtine (30:28), a od jednog od dva pogođena slobodna bacanja Nikole Pavlićevića, za

preokret na 31:30, SC Derbi do kraja meča više nije ispuštao prednost. „Studenti“ su do kraja poluvremena, u kojem su ubacili samo jednu trojku iz 10 pokušaja (Teodo četiri iz 16), stekli sedam poena prednosti (40:33), najviše zahvaljujući mnogo boljem šutu za dva poena (72,2 – 38,9 odsto).

Treća četvrtina riješila je pitanje pobjednika u „Župi“, jer su osvajači ABA Superkupa i Kupa Crne Gore ubacili čak 34 poena, a primili svega 13, pa su pred posljednji kvartal gosti imali nedostižnih 74:46, a maksimalnih 32 razlike za SC Derbi (85:53) bilo je nešto više od četiri minuta prije kraja meča. U posljednja četiri minuta, Podgoričani su upisali

Budućnost Voli u Nikšiću za prolaz

Drugi finalista plej-ofa bi mogao da bude poznat danas u Nikšiću (početak u 18 sati), gdje Budućnost Voli želi da završi posao u dva meča. Podgoričani su u prvom duelu slavili 84:77, a Nikšićani su u „Morači“ pružili jak otpor, što će pokušati da urade i pred svojim navijačima. – Nakon dobrog otpora i velike borbe u prvoj polufinalnoj utakmici, radujemo se što ćemo dočekati najbolji crnogorski tim na svom terenu i pred svojom publikom. Pokušaćemo da, uz veliko požrtvovanje u odbrani i timsku igru u napadu, odgovorimo kvalitetu ekipe Budućnosti. Pozivamo sve naše navijače i ljubitelje košarke da dođu u što većem broju da nas podrže, da zajedno napravimo dobru košarkašku predstavu –poručio je član stručnog štaba Sutjeske Boško Bošković

samo dva poena (kod Zorana Vučeljića), što je Teodo iskoristio sa dobije i ovaj kvartal i ublaži poraz... David Mirković je predvodio SC Derbi sa 15 poena i šest skokova, Vučeljić je dodao 14 poena, Luka Bogavac 12, a Tomislav Ivišić 11 poena i 10 skokova.

U ekipi Teoda, u kojoj u igru nije ulazio povrijeđeni Tarik Kul, dvocifreni poenterski učinak imali su Nikola Tadić (16), Vladan Kaluđerović (16) i Andrija Vučurović (14). S. JONČIĆ

NBA: Jokićeva dominacija i čas košarke, Njujork silan protiv Indijane

odbranila domaći teren

PODGORICA – Košarkaši Crvene zvezde bez greške su odradili posao u dvorani „Aleksandar Nikolić“, u prva dva meča finala plejofa ABA lige, pošto su u oba pobijedili Partizan i poveli 2-0 u finalnoj seriji.

Tim Janisa Sferopulosa je do druge pobjede došao lakše i nešto ubjedljivije nego u prvom meču (85:82), jer je slavio 80:73. Serija se sada seli u „Beogradsku arenu“, treći meč je na programu u neđelju (20.30 sati), u kojem Zvezda ima šansu da povrati titulu, dok Partizan mora da pobijedi kako bi produžio seriju… Partizan je nešto više vremena imao vođstvo u prvoj četvrtini, ali ne veću od tri poena (Zvezda je vodila 11:6), a dionicu je zaključio sa posjedom prednosti (19:17). Predvođeni sjajnim Nemanjom Nedovićem (21 poen u prvom poluvremenu), „crveno-bijeli“ su serijom 8:0 preokrenuli u drugoj četvrtini na 28:23, imali su osam poena prednosti (36:28), ali je Partizan u preostala tri minuta

stigao do izjednačenja (38:38). Zahvaljujući veoma efikasnoj igri u prvih sedam i po minuta treće četvrtine, Zvezda je uspjela da stigne do devet poena prednosti (56:47), koliko je imala i minut i po prije kraja kvartala (59:50). Ipak, Partizan se nije predavao, Smit je sa dvije trojke „povukao“ ekipu, pa su gosti do kraja dionice smanjili minus na dva posjeda (61:57). Crvena zvezda je u posljednjem kvartalu kontrolisala dešavanja na parketu, nije ispuštala vođstvo, koje se kretalo od minimum četiri poena (posljednji put sredinom dionice 70:66), do maksimalnih 11 razlike (78:67), koliko je bilo na minut i 43 sekunde prije kraja, kada je meč i odlučen. Nedović je ostao na 21 poenu iz prvog poluvremena, Branko Lazić i Džoel Bolomboj su dodali po 10, a Miloš Teodosić je pored devet poena imao i sedam asistencija. U Partizanu su se istakli Džejlin Smit sa 12 poena, te Zek Ledej, Pi Džej Doužer i Bruno Kaboklo sa po 11 poena. S. J.

PODGORICA – Veliki preokret je kompletiran, od 0:2 do 3:2 u polufinalu Zapadne konferencije NBA lige –Denver Nagitsi su protiv Minesota Timbervulvsa pokazali zbog čega su tim šampionskog kova.

Aktuelni prvak sada je na korak od finala Zapada, a jasno je da, kada najbolji igrač Nagitsa, centar Nikola Jokić igra na svom najboljem nivou, bilo koji rival teško može da se nada trijumfu na terenu Denvera. Somborac je u direktnom duelu sa zvanično najboljim defanzivcem lige Rudijem Goberom i izuzetnim centrom

Taunsom odigrao jednu od partija sezone – uz 40 poena imao je 13 asistencija i sedam skokova. Šutirao je 22-15 iz igre, a partiju zaokružio trojkom preko ruke Francuza Gobera. Denver je na krilima trostrukog dobitnika nagrade za najboljeg igrača lige (MVP) Jokića polako uvećavao prednost tokom meča, a do dvocifrene stigao krajem treće dionice. Već u petom minutu četvrte četvrtine razlika je iznosila 18 poena – a ishod bio jasan. Krilni centar Gordon bio je odlična podrška Jokiću sa 18 poena uz deset skokova. Bekovi Marej i Koldvel-Poup dodali su po 16 poena. Zvi-

jezde Minesote ponovo su djelovale energetski mnogo lošije u odnosu na partije iz uvodna dva meča serije: Tauns je ubacio 23, Edvards i Gober po 18 poena, a igrači

sa klupe nijesu pružili željeni doprinos. ,,Vukovi“ će u noći između četvrtka i petka, od 2.30 časa po našem vremenu, na svom terenu imati priliku da pobje-

dom izbore majstoricu... Ako takav scenario i bude – Denver će kao domaćin sedmog meča biti izrazit favorit za plasman u finale Zapada. Njujork je poveo 3:2 protiv Indijane u polufinalu Istoka, nakon dva poraza u gostima na svom terenu je rutinski odrađen posao 121:91. Meč je riješen krajem treće dionice, a ponovo je briljirao fantastični bek Džejlen Branson Pored 44 poena imao je sedam asistencija i četiri skoka, uz šut iz igre 35-18. Hart i Berks su dodali po 18, a Makbrajd 17 poena za tim Njujorka koji je opet igrao sa skraćenom rotacijom, ali je dominirao pod obručem. Za Indijanu jedino je krilni centar Sjakam igrao na očekivanom nivou, sa 22 poena uz osam skokova. U noći između petka i subote, sat nakon ponoći po našem vremenu, Indijana će imati priliku da kao domaćin izjednači u polufinalu Istoka. S. S.

Sa jučerašnje utakmice u Tivtu

Jokić pogađa trojku preko ruke Gobera i rješava meč

Odigran drugi meč nala plej-ofa ABA lige Zvezda

Tivćani moraju da igraju na stadionu Bokelja

Arsenal i Mladost u Kotoru

PODGORICA – Svi mečevi

35. kola Meridianbet 1. CFL igraju se u subotu.

Shodno propozicijama takmičenja, mečevi posljednja tri kola igraju se u istom terminu, a

baš kao i prethodnog vikenda određeno je da satnica bude 19 časova.

Upravo zbog toga, duel Arsenal – Mladost neće se igrati u Tivtu, već će se meč, koji može

dati odgovor ko je izborio opstanak, a ko ide u baraž, igrati na stadionu Bokelja u Kotoru. Naime, stadion u Tivtu nema reflektore, a samim tim ni mogućnost da se igra od 19 časova zbog čega će Arsenal biti domaćin u Kotoru.

Osim borbe za titulu, a donekle i Evropu, upravo će meč u Kotoru imati i posebnu važnost. Naime, Mladost je serijom dobrih rezultata uspjela da priđe Tivćanima na pet bodova dva kola prije kraja. Na taj način, Arsenalu bod garantuje opstanak bez baraža, dok Lješkopoljci teoretski mogu izbjeći baraž, ali im u ovom duelu treba samo pobjeda, kako bi bili u igri i posljednjem kolu, kada Arsenal gostuje Dečiću, a Mladost dočekuje Jedinstvo.

Samim tim u Kotoru se očekuje zanimljiv meč, koji može produžiti neizvjesnost... R. P.

Komisija za takmičenje FSCG obavila žrijeb baraža za Drugu ligu

Na startu duel Zete i Ibra

PODGORICA - Komisija za takmičenje FSCG na današnjem žrijebu odredila je parove i raspored baraža za popunu 2. CFL. U baražu učestvuju pobjednici seniorskih liga tri udruženja klubova FSCG – Jug, Centar i Sjever, a to su Budva, Zeta i Ibar. U prvom kolu, koje se igra 18. maja u Golubovcima, sastaju se Zeta i Ibar. Četiri dana kasnije

Raspored

h)

u Rožajama igraju Ibar i Budva, dok je u posljednjem kolu (26. maj) na programu duel Bud-

Na pomolu transfer kapitena giganta Premijer lige Bruno

ve i Zete na stadionu „Lugovi“. Utakmice baraža igraju se po jednokružnom bod sistemu, a dvije najbolje plasirane ekipe ostvaruju plasman u viši rang takmičenja. Radi lakšeg utvrđivanja konačne tabele i plasmana u 2. CFL, na svim utakmicama baraža koje se završe sa neriješenim rezultatom izvode se jedanaesterci. R. P.

Neočekivani heroj superzvijezda

PODGORICA – Mančester siti je vidio kako se iz njegove galaksije superzvijezda pojavljuje neočekivani heroj kako bi dao potencijalno odlučujući doprinos u potrazi za četvrtom uzastopnom titulom u Premijer ligi, opisao je Bi-Bi-Si ulogu Stefana Ortege Morena u pobjedi nad Totenhemom (2:0) koja je ,,građane“ dovela nadomak odbrane trofeja.

Ortega je u 69. minutu zamijenio Edersona, koji je prethodno imao žestok sudar sa defanzivcem Totenhema Kristijanom Romerom Ederson je imao problema s okom, ali je bio siguran da može da nastavi meč pa ga je razbijesnila odluka trene-

PODGORICA – Bruno Fernandeš (29) ima realnu opciju da pređe u Bajern Minhen ovog ljeta, a Mančester junajted spreman je da ga proda za odgovarajuću cijenu. Kako je objavio londonski Independent, iz giganta Premijer lige je klubovima sa kontinenta jasno poručeno da su otvoreni za pregovore o prodaji slavnog

portugalskog veziste, glavnog organizatora igre.

Ove sezone Bruno je često kritikovan zbog neproduktivnih izdanja, iako se njegovo veliko zalaganje ne dovodi u pitanje. Sve više se u ostrvskoj štampi piše i o tome da se suštinski ne uklapa u aktuelni sistem igre Junajteda. Najveći klub Bundeslige Ba-

jern želi da dovođenjem zvučnih pojačanja jasno poruči rivalima da je povratak na tron njemačkog šampionata apsolutni imperativ. Portugalac je već najavio da će

o eventualnom transferu razmišljati nakon nastupa na kontinentalnom šampionatu sa reprezentacijom ovog ljeta. Ove sezone je postigao deset golova uz sedam asistencija u PL. R.A.

Anćeloti:

Ove utakmice su

važne

za finale LŠ

PODGORICA - Trener fudbalera Reala Karlo Anćeloti rekao je da je njegovom timu duel sa Alavesom poslužio kao uvertira za meč protiv Borusije Dortmund u finalu Lige šampiona. Fudbaleri Reala pobijedili su na svom terenu ekipu Alavesa sa 5:0 u meču 36. kola španske

La Lige. Real se nalazi na prvom mjestu na tabeli sa 93 boda, a madridski klub je još ranije obezbijedio novu titulu u španskom prvenstvu.

- Ove utakmice su veoma važne

da nastavimo dobar ritam, dinamiku i odličnu igru. Imamo par dana za odmor, a potom ćemo da radimo na taktici i fizičkoj spremi za finale Lige šampiona - izjavio je Anćeloti. On je potom pohvalio fudbalere Reala.

- Ovaj tim ima dosta talenata. Dosta mladih i kvalitetnih igrača. Imaju šansu da u budućnosti dođu do izražaja - dodao je Anćeloti. Real će 1. juna na londonskom Vembliju igrati u finalu LŠ protiv Borusije iz Dortmunda.

odbrane doveo Siti nadomak odbrane titule

Neočekivani

iz galaksije superzvijezda

ra Pepa Gvardiole da ga zamijeni. Španski stručnjak poslušao je klupskog ljekara i napravio opravdan potez, ne samo zbog toga što je iz predostrožnosti sačuvao zdravlje Brazilca već jer je imao i potpuno povjerenje u njegovu zamjenu.

Stefan Ortega je u posljednjih dvadesetak minuta utakmice odbranio dva zicera Kuluševskom, pa udarac Sona kada je južnokorejski napadač išao sam na njega, i omogućio Sitiju da zadrži vođstvo, u finišu uvećano iz jedanaesterca, te kolo prije kraja odmakne Arsenalu dva boda. Sve je sada u rukama ,,građana“ – u nedjelju će dočekati Vest Hem i imati priliku da osvoje šestu titulu prvaka En-

gleske od sezone 2017/18. Uloga Ortege u njoj ne bi bila zanemarljiva, ne samo zbog izdanja protiv Totenhema –odbranio je 11 od 13 šuteva koji su mu upućeni nakon što je ušao kao rezerva u Premijer ligi ove sezone. Njemački internacionalac mijenjao je Edersona tokom meča među stativama u četiri navrata ove sezone – na gostovanjima Njukaslu, Liverpulu, Notingem forestu i prije dvije noći Totenhemu. U Londonu je u utorak došao do učinka od ukupno 11 uzastopnih odbranjenih udaraca. Četiri puta je bio starter u domaćem šampionatu i u tim duelima upisao osam odbrana. Ukupno, odigrao je 18 utakmica u ovoj sezoni, uključujući

Zvijezda Njukasl junajteda spremna da promijeni klub

Bruno Gimaraeš

odabrao Arsenal

PODGORICA – Bruno Gimaraeš (26) potpisaće za Arsenal ukoliko Njukasl junajted pristane da proda vezistu direktnom rivalu u Premijer ligi.

Brazilac, za mnoge najbolji igrač tima sa engleskog sjevera, već je poručio čelnicima kluba da je njegov izbor dres ,,tobdžija“ – ako to bude prihvatljivo njegovom aktuelnom klubu.

Njukasl junajtedu potreban je novac kako bi klub uskladio poslovanje sa strogim pravilima finansijskog fer-pleja. Sa druge strane, Arsenal je spreman da plati obeštećenje između 110 i 120 miliona eura, a izlazna klauzula u Brunovom ugovoru će biti aktivna u junu. Kontakti klubova i agenata su intenzivirani u prethodnim danima. Sa druge strane, za Gimaraeša se interesuje i francuski šampion Pari Sen Žermen, što je i opcija koju preferira Njukasl, budući da se radi o klubu van PL. Ove sezone Gimaraeš je nastavio sa dobrim partijama, sa šest golova na 35 nastupa u Premijer ligi, u kojoj nastupa već dvije i po godine. R. A.

Menadžer Totenhema Ange Postekoglu se osvrnuo na probleme ekipe nakon poraza od Sitija

svaki meč u FA kupu. – Ortega je golman svjetske klase. Izuzetan, izuzetan golman. Ederson nije imao potres mozga, imao je problem sa okom. Nije mogao da vidi kako treba, pa je doktor rekao da bi trebalo da ga zamijenim – objasnio je Pep Gvardiola koji je nakon meča potrčao u zagrljaj Ortegi. O osvajanju titule? – Znamo da još nije gotovo –poručio je Gvardiola. Tridesetjednogodišnji Stefan Ortega Moreno prvi profesionalni angažman imao je u Arminiji Bilefeld, od 2014. do 2017. bio je u Minhenu 1860, pa se vratio u Arminiju i ostao do 2022, kada je kao slobodan igrač potpisao za Mančester siti. N. KOSTIĆ

Klimavi su nam temelji

PODGORICA – Totenhem je stvorio mnogo šansi, ali nije uspio da ugrozi Mančester siti, u porazu 2:0 na svom terenu u utorak veče u Premijer ligi.

,,Pijevci“ izvjesno završavaju sezonu na petom mjestu, šanse da se plasiraju u evropsku elitu su propale. Menadžer Ange Postekoglu u prvoj sezoni u klubu je ostavio dobar utisak, a govorio je o tome zbog čega njegov tim nije konkurentan za bolji plasman ili u borbi za titulu. – Posljednjih 48 sati su mi otkrili na najbolji način da su nam temelji klimavi. Oko kluba, unutar tima, svuda. I mislim

da je to stvarno u redu, moram da se vratim i ponovo planiram i crtam neke bitne stvari na tabli. Možda sam pogrešno čitao situaciju, ali mislim da je mnogo bitno za nas da postanemo pravi pobjednički tim. Zbog toga sam ovdje. Ne interesuje me narativ oko i uoči utakmice, ko i kako će biti prvak, samo me interesuje uspjeh. Kako se drugi ljudi osjećaju zbog toga me apsolutno ne interesuje. Totenhem će biti pobjednički – rekao je Postekoglu. Londonski klub bio je u specifičnoj situaciji – u slučaju pobjede ,,lansirao“ bi najvećeg rivala, Arsenal, na vrh tabe -

Golman Reala oporavljen, očekuje se da brani u finalu Lige šampiona

le, samo kolo prije kraja sezone. To se, ipak, nije desilo, Siti je opet lider, a heroj trijumfa ,,građana“ bio je rezervni golman Ortega – Sonu je odbranio težak šut u finišu, ali ne samo to, Kuluševskom je branio više puta... Imali smo neke izuzetne šanse, a stvarno sam razočaran kako smo primili prvi gol. Opet se desilo to da nam fali discipline u igri, to je priča naše sezone, da ne iskoristimo na pravi način velike momente – rekao je Australijanac grčkog porijekla. Kolo prije kraja Totenhem ima 63 poena, pet manje od Aston Vile. R. A.

PODGORICA – Tibo Kurtoa, golman Real Madrida, nakon dugog oporavka od teške povrede blista ovog mjeseca i očekuje se da bude starter u finalu Lige šampiona protiv Borusije Dortmund.

Nakon što je preskočio skoru cijelu sezonu, slavni Belgijanac je vezao tri meča bez primljenog gola. U pobjedi 5:0 nad Alavesom u utorak u Primeri imao je čak deset odbrana za novog

šampiona, a u pet situacija radilo se o šutevima u šesnaestercu. Samo potvrđuje reputaciju najboljeg golmana svijeta. – Osjećam se dobro. Razumijem da su mnogi ljudi strahovali kako ću braniti kada se vratim, ali, iskreno, uopšte nijesam sumnjao, znao sam da ću se vratiti na visokom nivou. Isti sam onaj stari Kurtoa, ili, mogu reći, još sam bolji nego ranije, jer naporno radim da bih napredovao – rekao je Belgijanac.

Sve bliži angažmanu u američkoj MLS

Istakao je da je zadovoljan što je bio dio meča u kom se suočio sa velikim brojem šuteva. Drugi kandidat za prvog golmana u finalu LŠ 1. juna je Ukrajinac Andrij Lunjin, koji ga je per-

fektno odmijenio ove sezone. Dvometraš je ove sezone branio na svega tri zvanične utakmice, jer je na početku sezone doživio tešku povredu koljena. R. A.

sa San Dijegom

PODGORICA – Španski

fudbalski velikan Serhio

Ramos (38) blizu je potpisa za američki tim San Dijego u MLS ligi. Po pisanju španskih medija, slavni štoper i veteran odbio je ponudu novog ugovora u Sevilji, klubu u kom nastupa u aktuelnoj sezoni.

Legenda Real Madrida želi novi inostrani angažman, pokazao je da i dalje može igrati u

dobroj formi. Nastup u MLS bio bi za njega idealna destinacija za završnicu igračke karijere.

Ističe se da je ponuda San Dijega značajno bolja od onog što mogu da mu ponude klubovi u domovini. Ove sezone je na 25 nastupa u španskoj Primeri postigao tri gola. Njegov tim je razočarao, na tek 12. mjestu na tabeli tri meča prije kraja sezone. R. A.

U Kumboru održan peti turnir prijateljstva

Azerbejdžana i Crne Gore „Trofej Hejdara Alijeva“

Đukiću četiri

od pet pehara

Kulturno-ekonomski centar Azerbejdžana u Crnoj Gori, uz podršku kompanije ,,Azmont Investments“ i u saradnji sa ŠSCG i ŠK Prosvjeta, organizovao je u Portonovom peti memorijalni turnir „Trofej Hejdara Alijeva“ povodom 101 godine od rođenja ovog istaknutog azerbejdžanskog državnika i predsjednika. Nastupilo je 50 igrača iz zemlje i okruženja, među kojima su prednjačili standardni prvotimci podgoričke Budućnosti, velemajstor Nikola Đukić i intermajstor Blažo Kalezić, koji su bez poraza sa po šest pobjeda i tri remija, tačnije, sa 7,5 osvojenih poena završili na prvom, odnosno, drugom mjestu. Pobjednički pehar pripao je Đukiću zbog boljeg

U petak u Podgorici

Drugi Cedis turnir

ŠK Budućnost Cedis je otpočeo novi festival drevne igre, koji se sastoji od pet otvorenih kvalifikacionih turnira i finalnog na kojem će nastupiti osam najuspješnijih šahista sa uvodnih takmičenja, te najuspješniji dama i omladinac. Uslov za učešće u borbi za pehar, medalje i novčane nagrade jeste da je igrač

buholc koeficijenta, pa je tako četvrti put zaredom slavio na ovom masovnom i kvalitetnom takmičenju. Novčane nagrade pripale su i Dragiši Blagojeviću sa sedam, Nemanji Vukčeviću, Andreju Šukoviću i Aleksandru Tomiću sa po 6,5, Vladimiru Vujoševiću i Milanu Miljkoviću sa po 6, te Milanu Drašku i Nebojši Nikoliću sa po 5,5 poena. Specijalna priznanja otišla su na adrese najbolje dame Lidije Blagojević, omladinca Ivana Kolmakova veterana Ismeta Mustafića i najuspješnijeg predstavnika ŠK Prosvjeta Danila Nenezića. Ulogu glavnog arbitra bez primjedbi obavio je međunarodni šahovski sudija Luka Lješković Kada je riječ o borbama za

šahovskim tablama, ukupnom pobjedom zadovoljan je bio Nikola Đukić. – Nikad nije lako osvojiti neki turnir više puta, tako da su četiri uzastopne pobjede na „Trofeju Hejdara Alijeva“ rezultat na koji sam, zaista, ponosan. Ovog puta je borba za prvo mjesto bila izuzetno dramatična, a glavni konkurent mi je bio klupski drug Blažo Kalezić. Nakon što se on u finišu turnira izdvojio u vođstvu, izgledalo je da je bliži konačnom trijumfu. Ipak, uspio sam da ga pobjedom u posljednjem kolu prestignem na tabeli. Dodatni kriterijumi su odlučili da prvo mjesto pripadne meni, ali mislim da ga je i Blažo jednako zaslužio i koristim ovu priliku da mu čestitam na odličnoj igri –

nastupao na najmanje tri kvalifikaciona turnira. Drugi od pet će se održati od 17. do 19. maja u prostorijama ŠK Budućnost Cedis u Podgorici. Turnir će se rejtingovati, a predviđeno je da se odigra pet kola po švajcarskom sistemu sa tempom igre od 60 minuta po igraču uz bonifikaciju od 30 sekundi za svaki odigrani potez. Upisnina iznosi 20 eura, a za učesnike do 18 godina deset. Danas ističe rok za prijave koje se mogu rezervisati kod sekretara kluba Srećka Đukanovića na broj telefona 067/614-363 ili na imejl-adresu buduchess@t-com.me. Prvo kolo je na programu 17. maja u 16.30 časova.

objektivan je u analizi Đukić. Nikola ističe da je u Kumboru, u predivnom ambijentu Portonovoga, bilo lijepo igrati. – Želim da zahvalim organizatorima iz Kulturno-ekonomskog centra Azerbejdžana i ŠK Prosvjeta na još jednom lijepom šahovskom druženju. Vjerujem da govorim u ime svih šahista kada kažem da je ,,Trofej Hejdara Alijeva“ za kratko vrijeme postao jedan od najomiljenijih turnira ovog tipa na našim prostorima i nadam se da će nastaviti da traje u godinama koje su pred nama – zaključio je Đukić. Organizator se postarao da sve protekne na nivou, svim učesnicima i gostima obezbijeđen je prigodan koktel i osvježenje u pauzi između četvrtog i petog kola. Na otvaranju turnira prisutnima su se obratili potpredsjednik SO Herceg Novi Mirko Mustur, koji je povukao prvi potez, i ugledni diplomata i direktor ove prestižne manifestacije Sejran Mirzazada sa iskrenom željom da se nastave šahovska druženja na pjeni od mora u interesu razvoja i afirmacije drevne igre, kao i odlične saradnje dvije prijateljske države. – Azerbejdžan je već odavno poznat po jakoj šahovskoj školi i zemlja je sa bogatom šahovskom tradicijom. Samim tim, posebno nas raduje činjenica da postoji veliko interesovanje za ovu misaonu igru i u Crnoj Gori jer samo inteligentni narodi mogu da vole šah i nadmeću se za tablom – rekao je Mirzazada i zahvalio pomenutim sponzorima koji, kako je istakao, uvijek pokazuju poštovanje prema Azerbejdžanu i ovom memorijalu i pružaju nesebičnu podršku pripremi i organizaciji.

Na Superbet turniru u Poljskoj

Neumoljivi Karlsen

Nekadašnji svjetski prvak

Magnus Karlsen je na

Superbet turniru u Varšavi ovjerio prvu poziciju na FIDE listi, osvojivši titulu sveukupnog pobjednika u rapidu i blicu. Do novog trijumfa Norvežanin

Cetinje će od 22. do 29. juna biti domaćin memorijalnog turnira u znak sjećanja na Srđu Dragaševića, saopšteno je iz Šahovskog saveza Crne Gore.

je stigao zahvaljujući sjajnom finišu u cugeru kada je nanizao deset uzastopnih pobjeda i sa 14 osvojenih poena prvi prošao kroz cilj. Drugo mjesto sa 12,5 poena pripalo je kinezu Ji Veju, dok se bronzanom medaljom okitio predstavnik

je Šahovski savez Crne Gore primljen u FIDE i ECU, a Crna Gora uvela šah u škole, organizovala velika zvanična takmičenja, po prvi put samostalno nastupila na olimpijadama i ekipnim prvenstvima Evrope. Bio je to period velikog uzleta crnogorskog šaha, u velikoj mjeri zahvaljujući Srđi, čovjeku koji je neizmjerno obožavao drevnu igru i slobodno vrijeme provodio za tablom. Uspješno je pokrio sva 64 polja i uz Stanislava Ćana Koprivicu organizovao superturnir u Nikšiću 1983. na kojem su igrali: Kasparov Talj Spaski Petrosjan, Larsen, Portiš, Gligorić, Ivanović Očekuje se da turnir privuče veliko interesovanje šahista iz Crne Gore, ali i drugih zemalja i da Cetinje krajem juna bude domaćin prestižnog skupa „matadora“, baš onakvog kakvog je zaslužio Srđa Dragašević. Trenutnu listu učesnika predvodi Nikita Petrov, aktuelni šampion Crne Gore, a slijede velemajstori Mihail Brjakin i Zaur Mamedov Na Cetinju od 22. do 29. juna memorijalni turnir

Dragašević je preminuo prošle godine, a već ove Šahovski savez u saradnji sa porodicom Dragašević, Ministarstvom sporta i mladih i Opštinom Cetinje organizuje „Open turnir“ u njegovu čast. Predviđeno je igranje A i B turnira, a gornja rejting granica za B turnir je 2.100 rejting poena. Ukupan nagradni fond iznosi 15 hiljada eura, od čega će 12 hiljada pripasti A turniru. Pobjednik glavnog turnira osvojiće, osim pobjedničkog pehara, vrijednu novčanu nagradu u iznosu od dvije hiljade eura, a nagradni fond je raspoređen na 15 redovnih nagrada. Specijalne nagrade za najuspješnije kadeta i kadetkinju nose ime Srđe Dragaševića. Dragašević je bio predsjednik Šahovskog saveza Crne Gore od 2004. do 2011. godine. To je period kada

Karlsen 1

Gukeš 0

1.Nf3 d5 2.g3 Nc6 3.d4 Bf5 4.Nh4 Bg4 5.Bg2 e6 6.0–0 Be7 7.h3 Bh5 8.Nf3 Nf6 9.c4 0–0 10.cxd5 exd5 11.Nc3 Ne4 12.Ne5 Nxe5 13.dxe5 Nxc3 14.bxc3 c6 15.f4 f6 16.g4 Bf7 17.exf6

Bc5+ 18.Kh2 Qxf6 19.Qd3 Bg6 20.f5 Bf7 21.Bf4 Bd6

22.Bxd6 Qxd6+ 23.Qg3 Rad8 24.Qxd6 Rxd6

25.Rad1 Rfd8 26.Rf4 c5 27.Ra4 a6 28.Ra5 b5 29.a4 Be8 30.Kg3 d4 31.cxd4 Rxd4 32.Rc1 c4 33.Rxa6

zemlje domaćina Jan Krištof Duda sa 10,5. Interesantno je istaći da je posljednje mjesto zauzeo Domaraju

Gukeš, koji će krajem godine igrati u meču za svjetskog šampiona protiv Dinga Lirena

Priredio: B. KADIĆ

Nagrađeni na memorijalu u Kumboru

AUSTRIJSKO BOMBARDOVANJE CRNE GORE I PODGORICE 1914/1915. GODINE

Slobodan ČUKIĆ

Komandir Marko Martinović u ratnom dnevniku dalje piše:

„24-og maja iste godine ponovo su pošli naši isti parlamentari (poručnik Rako Kusovac i potporučnik Mihailo Dragović, prim. pr.) i sreli se sa istim oficirima, koji su našima saopštili, da će doći opunomoćeni pregovarači kroz koji dan, jer se očekuje đeneral štabni major Gustav Hupka, koji je duže vremena bio na Cetinju kao vojni ataše pri austriskom poslanstvu i koji dobro poznaje naša mjesta, a koji sada nije u Boku. Naši pregovarači su se vratili istog dana u Budvu.

26-og maja pošli su ponovo rečeni naši pregovarači i ostali su na prenoćištu kod naše vojske u selu Pelinovu, nedaleko kolskog puta Budva – Kotor. 27-og maja komanda odreda dobija od Vrhovne komande hitan brzojav br. 23 (L.O. pov. dol. 84) u kome se kaže, da Vrhovna komanda saznaje da su šiljati od strane komande parlamentari i pita: 1) koji su oficir onamo išli; 2) s kakvim ciljem; 3) kakav su rezultat postigli i 4) da se pošlje kopija odgovora iz Boke. – Brojem pov. izl. 60 od istog dana komanda odreda odgovara, da su išli poručnik Rako Kusovac i potporučnik Mihailo Dragović radi pregovaranja o prekidu bombardovanja iz aeroplana naših nezaštićenih varoši i mjesta, o čemu da

Austrijski aeroplani i dalje sprovode divljačke akcije

Sa Austrijancima se razgovaralo otvoreno o prekidu bombardovanja naših nezaštićenih varoši i mjesta, da ne bismo i mi bili prinuđeni da činimo to isto prema njima. Neprijateljski pregovarači su obećali da se više neće pomenuta mjesta bombardovati

je Vrhovna komanda usmeno izvještena od strane komande odreda. Pregovori su se vodili usmeno. Neprijateljski parlamentari će doći ovih dana s odgovorom komandom Boke. U međuvremenu data su uputstva komandi kolone u selu Bratešiće kako da postupi, ako bi došli neprijateljski pregovarači. (L. O. izl. br. 5356 od 25. maja 1915. g.). Ovo su i obična uputstva za postupak u ovakvim slučajevima. Selo Lazarevići u Donjem Grblju bilo je određeno za sastanak naših i neprijateljskih parlamentara. 29-og maja stigli su onamo neprijateljski parlamentari, dovedeni kao što to propisuju odnosna pravila. Istog dana stigao je u Lazareviće i komandant Lovćenskog odreda knjaz Petar. Sa

knjazom je bio i komandant srednje kolone brigadir Niko Pejanović i još 3–4 oficira iz štaba odreda, među kojima i ona dva prva pregovarača –Kusovac i Dragović. Od strane austriske bili su đeneral štabni major Gustav Hupka, bivši vojni ataše pri austriskom poslanstvu na Cetinju i đeneral štabni kapetan Vizinger. Razgovaralo se otvoreno o prekidu bombardovanja naših nezaštićenih varoši i mjesta, da ne bismo i mi bili prinuđeni da činimo to isto prema njima. Neprijateljski pregovarači su obećali, da se više neće pomenuta mjesta bombardovati. Jako su se začudili kad im je saopšteno o rezultatu bombardovanja Podgorice na dan 24. III t. g. Uz razgovor su se pohvalno izražavali o našoj i

srbijanskoj vojsci kao i o načinu držanja kod nas njihovih zarobljenika (…) Parlamentari su počašćeni objedom kod knjaza, pa su poslije, povezanih očiju, otpraćeni do njihovih pretstraža, a naši su se vratili u svoju komandu u Budvi. Vrhovna komanda se sa pov. br. 30 od 30. maja ponovo interesuje koliko su puta išli na-

ši parlamentari na sastanak i traži detaljan izvještaj, odnosno sadržinu dobijenog odgovora. (L. O. pov. dol. 88 od istog dana). Komanda odreda odgovorila je sa pov. izl. br. 69 od 11. juna ovo isto, što je i ranije bilo odgovoreno, sa dopunom, da je postignut uspjeh i da je obećano, da se neće više bombardovati naša nezaštićena mjesta i varoš. Daje joj se izvještaj, ko je bio s austriske strane na pregovorima. Poslije ovoga odgovora Vrhovna komanda više nije ništa pitala. Ovo pitanje sa zvanične strane bilo je likvidirano” („Crna Gora u Evropskom ratu - Ratni dnevnik komandira Marka Milova Martinovića“, II dio, priredio Srđa Martinović, Matica, br. 95. jesen 2023). Komandir Martinović u ratnom dnevniku pod datumom 12. jun 1915. godine bilježi: „Na frontu odreda nema osobitih novosti. Aeroplani krstare nad našim položajima Krsca, Kuka, Žanjeva Dola, Bara itd. i bacaju bombe.”

Nekoliko dana iza ovoga Martinović piše: „Aeroplan je bacao bombe na Pristan, ali štete nije bilo. Evo nekoliko vremena, aeroplani se rijetko pojavljuju. “

U septembru 1915. godine Martinović bilježi: „Neprijatelj je gađao Krstac sa tridesetak metaka a aeroplan bacio nekolike bombe. Štete nije bilo. (…) Aeroplan se davno ne viđa. Preletio je nad Cetinjem, ali nije ništa bacao.”

U dokumentu iz neobjavljene građe dr Srđe Martinovića pod datumom 28. septembar 1915. stoji: „Jedan austrijski avion se srušio u Pljevljima.“

***

Pregovori komandanta

Lovćenskog odreda kneza Petra i austrijskog komandanta

Boke Kotorske majora Hubke u junu 1915. godine nijesu urodili plodom. Austrougarska avijacija nastavila je bombardovanje civilnih ciljeva i tokom jeseni i zime 1915/1916. godine, zaključno sa bombardovanjem Podgorice i Nikšića u danima pred austrijsku okupaciju. Cetinjski „Vjesnik” od 24. novembra 1915, br. 63, izvještava: „Ponovna akcija aeroplana. Juče su neprijateljski aeroplani, poslije poduže pauze, opet otpočeli svoju varvarsku akciju protivu žena i djece. Oko 11. čas. prije podne pojavio se nad Cetinjem jedan neprijateljski aeroplan, koji je doletio iz Srbije preko Lijeve Rijeke. Bacio je na prijestonicu pet bomba, od kojih dvije nijesu eksplodirale. Dvije su pale u okolini Kr. Dvora i obje su eksplodirale. Jedan čas kasnije doletio je sa sjeverne strane drugi aeroplan. I on je bombardovao prijestonicu. Jedna je bomba sa njega pala pored same zgrade Francuskog Poslanstva, eksplodirala je i na jednoj strani zdanja razbila gotovo sva stakla na prozorima. Ovaj drugi aeroplan bacio je na varoš tri bombe. Između tri i četiri časa istoga dana popodne doletio je treći aeroplan, koji se takođe vio iznad Cetinja, ali nije bacio ni jednu bombu. Pred veče oko 5 časova od Krsca pojavio se je i četvrti aeroplan, koji se takođe bio primakao reonu prijestonice, ali je mahom krstario oko Lovćena i nije bacio ni jednu bombu. U razmaku od pet časova juče su, dakle, nad Cetinjem letjela četiri neprijateljska aeroplana i bacili su svega osam bomba, od kojih dvije nijesu eksplodirale. Žrtava u ljudskim životima nije bilo.”

(Nastavlja se)

Autor:

Austrijski aeroplan iz Prvog svjetskog rata

Nekadašnje Cetinje - Dvorska ulica

Niko Pejanović

Knjaz Petar Petrović Njegoš

Oglasi i obavještenja

Dnevni list

Elektronska pošta: desk@pobjeda.me

Direktor i glavni i odgovorni urednik:

DRAŠKO ĐURANOVIĆ

Zamjenica izvršnog

direktora: MILENA GOLUBOVIĆ

Direktorica marketinga: ŽELJKA RADULOVIĆ

REDAKCIJSKI

KOLEGI JUM

Zamjenica glavnog i odgovornog urednika

RADMILA USKOKOVIĆ-IVANOVIĆ

Pomoćnici glavnog i odgovornog urednika

NENAD ZEČEVIĆ politika

JADRANKA RABRENOVIĆ ekonomija

JELENA MARtINOVIĆ društvo

MARIJA JOVIĆEVIĆ nedjeljno izdanje

Urednici

JOVAN NIKItOVIĆ kultura

MARIJA ŽIŽIĆ

crna hronika

DRAGICA ŠAKOVIĆ crnom gorom

NIKOLA SEKULIĆ hronika podgorice

JOVAN tERZIĆ arena

SLOBODAN ČUKIĆ feljton i arhiv

MARKO MILOŠEVIĆ dizajn

DRAGAN MIJAtOVIĆ fotografija

LOGOtIP POBJEDE

Miloš Milošević i Nikola Latković (2019), inspiracija Anton Lukateli (1944)

PORtAL POBJEDE

Urednica

JOVANA ĐURIŠIĆ

OBJEKtIV Urednica

MARIJA

IVANOVIĆ-NIKIČEVIĆ

KULt

Urednica

tANJA PAVIĆEVIĆ

tELEFON

020/409-520 redAkcijA

020/409-536 MArketiNg

020/202-455 ogLAsN o

Naziv osnivača: Društvo sa ograničenom odgovornošću za proizvodnju, promet i usluge, export-import

„Nova Pobjeda“ - Podgorica

Adresa sjedišta medija: 19. decembar br. 5

PIB: 03022480

Vlasnička struktura

„Nove Pobjede“ - 100% udjela

„Media-Nea“ D.O.O. Podgorica

Vlasnička struktura

„Media-Nea“ - 99,99% udjela

First Financial Holdings

sjedište „Media Nea“: Ul. 19. decembra br. 5,

PiB „Media Nea“: 02842777

Vlasnička struktura „First Financial Holdings“ - 100%

udjela Petros Stathis

sjedište „First Financial Holdings“: Ul. Ulcinjska br. 3

PiB „First Financial Holdings“: 02628295

Više o vlasničkoj strukturi: pobjeda.me/p/impressum

Broj žiro računa „Universal capital Bank“: 560-822-77

Tiraž: 3.500

O.D. “BORUS-GAZIVODA POGREBNA OPREMA I USLUGE

GAZIVODA

PODGORICA, UL. 8. MART- ČEPURCI

TEL: 020 662-393

MOB: 067 262-007

DANILOVGRAD, R. BURIĆA 1

TEL: 020 811-131

MOB: 067 666-007

OBAVJEŠTENJE

Poštovani čitaoci i korisnici oglasnog prostora, materijal za objavljivanje čitulje možete poslati na

e-mail: oglasno@pobjeda.me

Potrebno je poslati tekst čitulje, fotografiju i kopiju uplatnice

16. maj 2024.

Posljednji pozdrav prijatelju

MILORAD

Borov VUKOJEVIĆ

1951-13. 5. 2024

Toliko si želio da se tog dana družimo, a nismo uspjeli. Nedostajaće nam ta naša druženja. Ostaju sjećanja.

IN MEMORIAM 16. 5. 2019 - 16. 5. 2024

SLOBODAN DŽANKIĆ

Bio si veliki uzor i oslonac, pravi primjer kako se mora i može časno i pošteno živjeti.

Tvojim odlaskom ostala je velika praznina. Sa ponosom, poštovanjem i velikom ljubavlju čuvamo uspomenu na tebe.

OGLASNO ODJELJENJE

tel/fax: 020/202-455, tel/viber: 068/034-555

Bratu, ujaku i šuri

IGORU IVANOVIĆU

S ljubavlju i poštovanjem.

OLIVERA, JOVANA, KATARINA, MIHAELA, RADE, OGNJEN i BAJO

LEPA i DUŠAN

Tvoji: kćerka SNEŽANA i unuka KARMEN sa porodicom 347

MILOJICA ŠĆEPANOVIĆ

Obilježavanje godišnjice obaviće se u krugu porodice na gradskom groblju Čepurci u subotu 18. maja u 11 časova.

Nikada te nećemo zaboraviti.

Dragi naš tata i deda, navršava se osam tužnih godina otkako nijesi sa nama

VESELJKO MIRANOVIĆ

Uvijek si u našim mislima, s ponosom čuvamo sjećanje na Tebe.

Navršilo se četrdeset dana od kada je tiho usnula u vječni san naša voljena tetka, sestra i svastika

Makice, zauvijek u našim mislima i srcima… Nedostaješ…

Tvoji: LARISA, DAVORKA, BOGDAN i MATEA

Njeni: PETAR, MIRKO, MILENA, LJILJANA i LUKA

Prošle su tri godine od smrti moje drage majke, babe i prababe

351

Draga majko, iako vrijeme prolazi, Ti si sa nama još uvijek tu, voljena i nikad zaboravljena. Počivaj u miru i neka Ti je laka crna zemlja. S poštovanjem,

Ćerka RADMILA, unučad PAVLE, MARIJA i MAJA, praunučad TAMARA, VIDAK i BOGDAN i zet ZORAN RADEVIĆ

Danas 16. maja 2024. navršavaju se tri godine od smrti mog voljenog supruga

SLOBODANA - ZITA JOVANIĆ

Vreme koje prolazi ne donosi zaborav.

Tvoja ANA

Godina od smrti našeg voljenog

TVOJA PORODICA

MARINA ŠĆEPOVIĆ

VIDOSAVE Đ. GARDAŠEVIĆ

16. maj

Poslovni broj: I.br. 1779/17

Javni izvršitelj Maja Ajković iz Nikšića, Ul. Novaka Ramova br.3, u pravnoj stvari izvršnog povjerioca Prva banka Crne Gore osnovana 1901.godine a.d. Podgorica, Bul. Svetog Petra Cetinjskog br.141, protiv izvršnog dužnika Roganović Dragomira iz Nikšića, Straševina bb, radi naplate novčanog potraživanja, vr.sp. 22.853,20 eura, dana 15.05.2024. godine, polazeći od rješenja o izvršenju I.br. 1779/17 od 07.07.2017.god, koje je donijeto na osnovu izvršne isprave- ugovora o hipoteci ovjerenog kod Osnovnog suda u Nikšiću pod brojem Ov.br. 14835/06 od 19.12.2006. godine, a shodno članu 169 ZIO-a, donio je

ZAKLJUČAK O PRODAJI

I Određuje se osamnaesta prodaja nepokretnosti izvršnog dužnika usmenim javnim nadmetanjem, koja je upisana u LN broj 1109 KO Straševina, PJ Nikšić, i to: katastarska parcela broj 1334, broj zgrade 2, po načinu korišćenja objekat u izgradnji, PD 0, površine 80 m2, u obimu prava svojine izvršnog dužnika 1/1.

II Ročište za osamnaestu prodaju navedene nepokretnosti održaće se dana 12.06.2024.godine u 10.00 časova u prostorijama javnog izvršitelja koje se nalaze na adresi Ul. Novaka Ramova br.3 u Nikšiću. Prodaja nepokretnosti iz stava jedan ovog zaključka izvršiće se putem usmenog javnog nadmetanja. Nepokretnost se može razgledati prema dogovoru sa javnim izvršiteljem.

III Vrijednost nepokretnosti iz stava jedan ovog zaključka utvrđena je na iznos od 30.000,00 eura rješenjem poslovne oznake I.br. 1779/17 od 11.01.2019.godine.

IV Na osamnaestoj prodaji usmenim javnim nadmetanjem nepokretnost se može prodati ispod 50% utvrđene vrijednosti, ali ne ispod visine potraživanja izvršnog povjerioca (član 173 stav 4 ZIO-a). Stranke se tokom cijelog postupka mogu sporazumjeti o prodaji neposrednom pogodbom i uslovima takve prodaje izjavom datom na zapisnik kod javnog izvršitelja pred kojim postupak izvršenja teče.

V Ponudioci su dužni, izuzimajući izvršnog povjerioca, kao eventualnog ponudioca, da prije početka nadmetanja, a najkasnije do dana prodaje, polože jemstvo na žiro račun javnog izvršitelja broj 530-23046-36 kod AD „NLB banka“ Podgorica, u iznosu od 10% utvrđene vrijednosti nepokretnosti, odnosno iznos od 3.000,00 eura. Ponudiocima čija ponuda ne bude prihvaćena vratiće se novac položen na ime jemstva odmah nakon zaključenja nadmetanja, osim drugom i trećem ponuđaču. VI Najbolji ponudilac-kupac je dužan da cijenu za koju je kupio nepokretnost položi u depozit kod javnog izvršitelja na žiro račun broj 530-23045-39 kod AD „NLB banka“ Podgorica u roku od 8 dana od dana prodaje, a ako kupac u tom roku ne položi cijenu javni izvršitelj će proglasiti da je prodaja nepokretnosti tom ponuđaču bez pravnog dejstva i pozvati drugog po redu ponuđača da kupi nepokretnosti, pa ako ni taj ponuđač ne položi cijenu koju je ponudio u određenom roku, javni izvršitelj će primijeniti ista pravila i na trećeg ponuđača. U slučaju da ponuđači ne uplate prodajnu cijenu u roku javni izvršitelj će iz položenog jemstva izmiriti troškove nove prodaje i nadoknaditi eventualnu razliku između postignute cijene na ranijoj i novoj prodaji.

VII Ako je kupac izvršni povjerilac čije potraživanje ne dostiže iznos postignute cijene na javnom nadmetanju i ako bi se, s obzirom na njegov red prvenstva, mogao namiriti iz cijene, dužan je da na ime cijene položi razliku između potraživanja i postignute cijene.

VIII Zaključak o prodaji biće objavljen u medijima o trošku predlagača. Stranka može o svom trošku o sadržini istog obavijestiti lica koja se bave posredovanjem u prodaji nepokretnosti.

IX U evidenciji Uprave za nekretnine PJ Nikšić na nepokretnosti iz stava jedan ovog zaključka postoji podatak o Hipoteci u korist izvršnog povjerioca, iznos duga 20.000 EUR, na osnovu isprave OV. br.14835/06 od 19.12.06. godine, podatak o zabrani otuđenja opterećenja bez saglasnosti izvršnog povjerioca na osnovu isprave OV br.14835/06 od 19.12.06. godine, te zabilježba postupka – upis zabilježbe obavještenja o dospjelosti duga za naplatu hipotekarnog povjerioca – obavještenje br.2423 od 30.10.2008, i upis zabilježbe obavještenja o prodaji nepokretnosti radi namirenja novčanog potraživanja- obavještenje br.167.

Dana 15.05.2024. godine.

Pravna pouka: Protiv ovog zaključka nije dozvoljen prigovor.

BAR – BJELIŠI PLACEVI

300 i 400 m2 UZ PUT, UKNJIŽENI, POVOLJNO

Tel. 069-332-332

JAVNI IZVRŠITELJ

Maja Ajković

Poslovni broj: I.br. 776/2019

Javni izvršitelj Maja Ajković iz Nikšića, Ul. Novaka Ramova br.3, u pravnoj stvari izvršnog povjerioca Prva banka Crne Gore ad Podgorica-osnovana 1901.godine, Bulevar Svetog Petra Cetinjskog br.141, PODGORICA, protiv izvršnog dužnika Cerović Stane, ul. Branka Deletića br.6, NIKŠIĆ, radi naplate novčanog potraživanja, vr.sp. 96,000.00 eura, dana 15.05.2024. godine, polazeći od rješenja o izvršenju I.br. 776/2019 od 09.07.2019. god, koje je donijeto na osnovu izvršne isprave- ugovora o hipoteci ovjerenog kod Osnovnog suda u Nikšiću poslovne oznake Ov.br. 2273/2007 od 26.02.2007. godine, na osnovu rješenja Notara Janjušević Nataše poslovne oznake ON.br.792/2017 URP br. 214/2017 od 23.01.2018. godine, donio je

ZAKLJUČAK O PRODAJI

I Određuje se osamnaesta prodaja nepokretnosti izvršnog dužnika usmenim javnim nadmetanjem, upisane u Listu nepokretnosti broj 2446 KO Nikšić PJ Nikšić, i to: katastarska parcela broj 2552, broj zgrade 1, po načinu korišćenja stambeni prostor, PD 2, površine 90 m2, katastarska parcela broj 2552, broj zgrade 1, po načinu korišćenja stambeni prostor, PD 3, površine 125 m2 i katastarska parcela broj 2552, broj zgrade 1, po načinu korišćenja stambeni prostor, PD 4, površine 143 m2 - u obimu prava svojine izvršnog dužnika 1/1.

II Ročište za osamnaestu prodaju navedenih nepokretnosti održaće se dana 12.06.2024.godine u 11.00 časova u prostorijama javnog izvršitelja koje se nalaze na adresi Ul. Novaka Ramova br.3, u Nikšiću. Prodaja nepokretnosti iz stava jedan ovog zaključka izvršiće se putem usmenog javnog nadmetanja. Nepokretnost se može razgledati prema dogovoru sa javnim izvršiteljem.

III Vrijednost nepokretnosti iz stava jedan ovog zaključka utvrđena je na iznos od ukupno 199.665,00 eura rješenjem poslovne oznake I.br. 776/2019 od 10.04.2021.godine.

IV Na osamnaestoj prodaji usmenim javnim nadmetanjem nepokretnost se može prodati ispod 50% utvrđene vrijednosti, ali ne ispod visine potraživanja izvršnog povjerioca (član 173 stav 4 ZIO-a). Stranke se tokom cijelog postupka mogu sporazumjeti o prodaji neposrednom pogodbom i uslovima takve prodaje izjavom datom na zapisnik kod javnog izvršitelja pred kojim postupak izvršenja teče.

V Ponudioci su dužni, izuzimajući izvršnog povjerioca, kao eventualnog ponudioca, da prije početka nadmetanja, a najkasnije do dana prodaje, polože jemstvo na žiro račun javnog izvršitelja broj 530-23046-36 kod AD „NLB banka“ Podgorica, u iznosu od 10% utvrđene vrijednosti nepokretnosti, odnosno iznos od ukupno 19.966,50 eura. Ponudiocima čija ponuda ne bude prihvaćena vratiće se novac položen na ime jemstva odmah nakon zaključenja nadmetanja, osim drugom i trećem ponuđaču.

VI Najbolji ponudilac-kupac je dužan da cijenu za koju je kupio nepokretnost položi u depozit kod javnog izvršitelja na žiro račun broj 530-23045-39 kod AD „NLB banka“ Podgorica u roku od 8 dana od dana prodaje, a ako kupac u tom roku ne položi cijenu javni izvršitelj će proglasiti da je prodaja nepokretnosti tom ponuđaču bez pravnog dejstva i pozvati drugog po redu ponuđača da kupi nepokretnost, pa ako ni taj ponuđač ne položi cijenu koju je ponudio u određenom roku, javni izvršitelj će primijeniti ista pravila i na trećeg ponuđača. U slučaju da ponuđači ne uplate prodajnu cijenu u roku javni izvršitelj će iz položenog jemstva izmiriti troškove nove prodaje i nadoknaditi eventualnu razliku između postignute cijene na ranijoj novoj prodaji.

VII Ako je kupac izvršni povjerilac čije potraživanje ne dostiže iznos postignute cijene na javnom nadmetanju i ako bi se, s obzirom na njegov red prvenstva, mogao namiriti iz cijene, dužan je da na ime cijene položi razliku između potraživanja i postignute cijene.

VIII Zaključak o prodaji biće objavljen u medijima o trošku predlagača. Stranka može o svom trošku o sadržini istog obavijestiti lica koja se bave posredovanjem u prodaji nepokretnosti.

IX U evidenciji Uprave za katastar i državnu imovinu PJ Nikšić na nepokretnosti iz stava jedan ovog zaključka postoji podatak o upisu hipoteke u korist izvršnog povjerioca iznos duga 96.000 eura na osnovu isprave Ov.br.2273/07 od 26.02.07. god, te zabilježba zabrane otuđenja i opterećenja bez saglasnosti izvršnog povjerioca na osnovu isprave Ov.br.2273/07, Zabilježba upisa obavještenja o početku namirenja potraživanja obavještenje br.454 od 23.02.2011.god, i Zabilježba upisa obavještenja o prodaji nepokretnosti obavještenje br.24-01/6338 od 17.11.2011.god. Dana 15.05.2024. godine.

JAVNI IZVRŠITELJ Maja Ajković Pravna pouka: Protiv ovog zaključka nije dozvoljen prigovor.

Saj-faj natopljen očajanjem

zbog čega Blejk Krouč stavlja srce ispred nauke u Eplovoj naučno-fantastičnoj seriji „Dark Matter“ sa Džoelom Edžertonom i Dženifer Koneli

ili : Str. 4. i 5.

16. maj 2024.

A cappella

Ko pije, a ko plaća

Evo nama majskog broja, nakon „veličanstvene“ Evrovizije, izbora evropskih Javnih servisa za najbolju pjesmu. Već deceniju i kusur, „Eurosong contest“ postao je bojište za razmjenu političkih, seksualnih, vjerskih i drugih interesa. Odavno muzike tu nema. Ali, očigledno ima svega ostalog.

Nakon dva polufinala i jednog finala u švedskom Malmeu, više se niko ne sjeća muzike, kompozicija i izvođenja, a to je ono što bi Evrovizija trebalo da bude. Ovogodišnji spektakl donio nam je naglabanja o nebinarnim osobama, Izraelu i ratu u Gazi, skandalima iza kulisa, masovne proteste i, kako rekoh, ništa od muzike.

U tim i takvim okolnostima, nije bitno ko je pobijedio, al’ dobro - pobijedila je Švajcarska, sa momkom u suknjici. Iza nje, komšije Hrvati uspjeli su da odnjeguju nade za prvo mjesto bukvalno do posljednjeg sabiranja glasova; komšije Srbi imali su velike ambicije koje su rezultirale brzim zaboravom i 17. mjestom, dok su Slovenci, čini se, najmanje zainteresovani pa ih samo dno tabele u finalnom glasanju nije mnogo pomutilo. Ovo je prvi put, dok pišem tekst u vezi s Evrovizijom, da u glavi nemam ama baš niti jednu pjesmu sa takmičenja. Da li to govori o mojim godinama ili o kvalitetu Eurosong materijala, ne znam. No, sigurno je da sve to polako postaje parada kiča i šunda, kao i da možemo sebi postaviti legitimno pitanje – da li treba da žalimo što nijesmo pokušali da se predstavimo na najgledanijoj evropskoj muzičkoj priredbi, ili je zapravo dobro što nas tamo nema. U ovim geopolitičkim i svim drugim okolnostima u kojima se održava manifestacija, veliko je pitanje kako bi se snašli nejaki Crnogorci. Elem, kada se svetkovina evropske muzike prepoznaje: 1) po protestima u vezi s učešćem Izraela (mnogi sugerišu da je zaslužio banovanje kao i Rusija 2022); 2) po pozivima na masovni bojkot manifestacije iz istog razloga; 3) po pozivima velikog broja učesnica na prekid rata u Gazi; 4) po formalnom propustu u vezi sa „curenjem“ rezultata glasanja italijanskog žirija u jednom od

Piše:

Vladimir MARAŠ

Treba li da žalimo što nijesmo učestvovali na Evroviziji, ili je zapravo dobro što nas nema? Ovogodišnji spektakl u Malmeu donio je naglabanja o nebinarnim osobama, Izraelu i ratu u Gazi, skandalima iza kulisa, masovne proteste... I ništa od muzike

zastavu konačno istakao u Zelenoj sobi; 9) po privođenju Grete Tunberg, ko zna koji put.

And so on... Previše nemuzičkih tema na muzičkom takmičenju.

Na kraju, postavlja se veliko pitanje budućnosti ove manifestacije. Ove godine, najveći evropski muzički šou koji prenose gotovo svi Javni servisi postao je ogledalo u kome Evropa može da uvidi srazmjere gubitka kontrole nad samom sobom.

Okolnosti na globalnoj političkoj sceni joj svakako ne idu naruku, ali Evropu očekuje neka vrsta konsolidacije. U suprotnom, Eurosong u svom izvornom obliku, i kao dobra i humana ideja i namjena – gubi svaki smisao.

polufinala (propozicije nalažu objavu tek nakon održanog finala); 5) po „free Palestine“ kampanji kontroverzne irske predstavnice Bambie Thug koja je, na koncu, poslala udruženje evropskih Javnih servisa u materinu; 6) po diskvalifikaciji predstavnika Holandije zbog navodnog maltretiranja članice organizacionog tima Eurosonga; 7) po nagloj i nenajavljenoj izmjeni glasnogovornika žirija iz čak tri zemlje (navodno zbog učestvovanja Izraela); 8) po zabrani isticanja zastave koja predstavlja nebinarne osobe i po pobjedniku koji je tu istu

Točak koji se okreće decenijama teško će se tek tako zaustaviti, ali neko ko vodi računa o reputaciji takmičenja, na kraju krajeva, neko ili neki koji vode računa o svrsi i razlozima postojanja Eurosonga kao televizijskog koncepta šou programa, morao bi dobro da stavi prst na sljepoočnicu i smisli kako da podvuče crtu. Ovakav Eurosong, vjerujem, ne treba nikome.

Crna Gora mimo svijeta nit može, nit treba da ide. Činjenica da taj isti svijet nije u idealnom stanju ne bi trebalo da nas zavara. Imamo mi mnogo svojih briga, problema i dilema, a jedna je nedostatak aktivne muzičke scene. To nema veze sa Eurosongom, ali možda i ima.

Ne postoji niti jedan javni servis u Evropi koji na neki način ne proizvodi muziku. Razlog je prost: svaki javni servis u obavezi je da proizvodi muziku i objavljuje svoju nacionalnu kulturu, bila ona pop, džez, klasika, rok ili narodna. Za sve to postoje univerzalni standardi kvaliteta, koji na kraju krajeva, čine izbor predstavnika zemlje učesnice Eurosonga – opravdanim.

Diskrecionim pravom se može odabrati ekstrakvalitet, ali diskrecionim pravom ne mogu se nadomjestiti decenije stropoštavanja muzičkog proizvoda u nekoj zemlji. To je poenta. A Evrovizija neka nam živi, dok je Evrope, štogod nam donijela.

u fokusu

Nakon što je Marvel napravio veliku gužvu u sopstvenom univerzumu multiplikujući realnosti i furajući svakojake „what if...?“ tripove, pomama u vezi sa multiverzumima zahvatila je i nesuperherojske filmove i serije. Odjednom, počeli su da se gomilaju filmski i televizijski projekti sa najluđim saj-faj premisama i najrazličitijim pristupima konceptu. Mala ali vrijedna hrpa vrhunskih naučno-fantastičnih glavolomki sa srcem na pravom mjestu poput „Rick and Morty“ - proširila se za naslove poput „Dark“, „Counterpart“, „Loki“... Onda je stvar eskalirala. Multiverzumska poslastica „Everything Everywhere All at Once“ (Danijel Kvan, Danijel Šajnert , 2022) „usisala“ je prošlogodišnje Oskare i, protiv svih pravila, osvojila simpatije miliona. Pa ti sad, majčin sine, skupi hrabrosti i to mašte što imaš, da se poslije dva Danijela – pozabaviš multiverzumom.

Kompliment i po

Ako je u posljednjih godinu-dvije televizijskim autorima falilo mašte i hrabrosti da se bave originalnim saj-faj konceptima, onda im sigurno nije falilo prilika.

Tu je Marvel, opet, posebna priča, sa „četvrtom“ i „petom fazom“ u okviru koje se „plaste“ i filmovi i serije, a samo „Loki“ za sada djeluje kao nešto što može izdržati zub vremena. No, udarili su po multiverzumima i strimeri, od Netfliksa sa „Bodies“, do Apple TV+ sa „Constellation“. A upravo ovih dana, kada je jabučasti servis saopštio da je tranjava serija sa Numi Rapas i Džonatanom Benksom otkazana, servirao je i novu SF uzdanicu.

Mini-serija „Dark Matter“ piči sličnim tragom kao „Constellation“, ali djeluje bolje, pametnije, mnogo emotivnije od nje... Makar na početku. Osim po temi i pristupu, u kojem se emocije, srce, osjećanja akcentuju više nego naučni koncepti, „Dark Matter“ djeluje kao rođaka „Constellation“ i zbog velikih glumačkih

Blejk Krouč stavlja srce ispred nauke u mini-seriji

Saj-faj natopljen

Ima u adaptaciji romana Blejka Krouča detalja koji suptilno pozivaju na oprez i gledanje sa smanjenim očekivanjima. Opet, gluma je ono što vam ovu seriju odmah proda kao obavezno TV štivo, voljeli saj-faj ili ne

talenata kojima su povjerene glavne role. E, poslije tri emitovane od devet snimljenih epizoda, odgovorno tvrdimo da uz Eplovu novu mini-seriju vrijedi ostati zbog Džoela Edžertona i Dženifer Koneli. Njih dvoje možda su i jedan od ključnih razloga zbog kojih dinamika likova iz „Dark Matter“ podsjeća na onu iz Starzove briljantne, prerano otkazane serije „Counterpart“. Što je, da se razumijemo, kompliment i po. I najbolja preporuka da je ispratite. U adaptaciji bestselera iz 2016. Blejka Krouča, koji je ujedno i kreator serije, Džoel igra Džejsona Desena, naizgled prosječnog profesora fizike iz Čikaga. „Dark Matter“ otvara upoznavanje sa njegovom porodicom, poslom, radnom rutinom, odnosom prema prilično nezainteresovanim studentima... Uz suptilno podvlačenje da ga, mimo sina Čarlija (Ouks Fegli) i supruge Daniele (Koneli) u koju je još ludo zaljubljen – malo toga čini previše srećnim. Naročito ne neočekivani poziv od starog druga i kolege Rajana (Džimi Simpson), koji bi baš sa njim da proslavi upravo osvojenu Pavia nagradu...

Priznanje koje je izmišljeno za potrebe serije, ali je i očigledno velika stvar u Džejsonovom svijetu. Otprilike, kao Nobelova nagrada u našem.

Džejson će ipak poći da zalije nagradu sa Rajanom, a na putu do kuće, onako pijanog i dezorjentisanog, saletjeće ga jedna čudna, maskirana prilika. Iduća scena: hangar, skidanje odjeće, paf - injekcija pravo u vrat. Od koga, zašto,

čemu, neće saznati ni narednog dana, nakon što se probudi u nekakvoj sobi za ispitivanje. I čuje da se ta prostorija nalazi u sklopu ogromnog naučnog kompleksa čiji je vlasnik on,

Džejson Desen, jedan od najuglednijih naučnika svog vremena. I naravno, dobitnik Pavia nagrade.

Predetaljna mapa

Prije nego što ukači da je, zapravo, oteo sam sebe; da tu nije riječ ni o kakvoj šali ili nečemu medicinski objašnjivom, poput tumora na mozgu - Džejson broj jedan (onaj koji je kidnapovan i želi da se vrati kući) pomalo iritantno sporo spaja tačkice i dolazi do tog famoznog finalnog zaključka.

Edžerton i Koneli – najjači adut SF trilera koji cilja na jake emocije

mini-seriji „Dark Matter“ sa Džoelom Edžertonom i Dženifer Koneli

natopljen očajanjem

Naučni djelovi u seriji u uvodnim epizodama dosadnjikavi su i nekako usiljeni, s objašnjavanjem stvari koje su odavno dio pop kulture kao što je Šrodingerova mačka – kao da se pominju prvi put na malim ekranima. Priča, pritom, ide sporo i ima logičkih rupa, naročito kada je riječ o reakciji Amande (Alis Braga) i ostalih „minionsa“ Džejsona „dvojke“ - na paranoično ponašanje Džejsona „jedinice“. Pa, valjda biste očekivali, s obzirom na to sa kakvom tehnologijom ba-

rataju, da imaju malo pomnije pripremljen plan ako i kada stvari krenu po zlu...

Zbog takvih momenata odmah vam postaje jasno da će naučna mapa na kojoj počiva „Dark Matter“ biti nepotrebno detaljna (vjerovatno još i više u nastavku); da će se sporedni igrači mučiti da zadobiju vaše povjerenje; te da je izvjesno da će serija biti lišena jakog vizuelnog pečata kakav je, recimo, imala Garlandova problematična ali intrigantna mini-serija „Devs“... Još

jedna potresna i gorka saj-faj priča u kojoj se jake emocije (očaj, patnja, krivica i potraga za ultimativnom verzijom sebe) – pakuju u oblandu nauke.

Za razliku od takvih detalja, koji suptilno pozivaju na oprez i gledanje sa smanjenim očekivanjima, gluma je ono što vam „Dark Matter“ prodaje kao obavezno TV štivo, voljeli saj-faj ili ne.

Za Dženifer Koneli tu se malo što novo može reći: imala je samo 11 godina kada se prvi put pojavila na filmu u „Once Upon a Time in Americs“(1984); da ništa drugo Serđo Leone nije uradio osim što je nju otkrio – bilo bi dosta. Iz godine u godinu, iz decenije u deceniju, nastavila je da niže sve same pobjede na velikim i malim ekranima. Čak i problematične serije kakva je „Snowpiercer“, Dženifer Koneli znala je da pripitomi i pruži im emociju i smisao.

Hemija od čelika Opet, pošteno je reći da Džoel Edžerton u seriji „Dark Matter“ ima mnogo zahtjevniju ulogu od koleginice, sa kojom svakako (i naizgled vrlo lako) gradi hemiju od čelika. Ubjedljivo najbolje scene su one u kojima pratimo Džejsona „jedinicu“ kako Daniel, ili makar njenoj verziji koja se za njega nikada nije udala, objašnjava zbog čega su i dalje toliko zaljubljeni... Ili one u kojima vidimo Džejsona broj dva kako izbjegava „metke“, trudeći se da ukućani ne provale da ne zna sve što bi apsolutno morao da zna nakon 15 godina zajedničkog života... Koneli i Edžerton tu su potpuni pogodak; pravi je užitak gledati ih kako propituju, miluju, prekorijevaju, zavode, odgurkuju, intrigiraju, vrte oko prsta jedno drugo... Toliko su jaki ti momenti kada dijele ekran, da sve drugo djeluje mnogo slabije nego što zaista jeste.

Do kraja emitovanja serije ostalo je još iha-ha, čitavih šest epizoda. U trećoj se već događa malo ubrzavanje, pa se možemo nadati kompaktnijem nastavku, iako mnogo govori (prvenstveno originalni književni predložak) da je devet nastavaka od pedesetak minuta zaista previše za odmotavanje klupka do kraja. Žanrovski slične serije stalno upadaju u istu pripovjedačku zamku, trudeći se da ni iz čega slože dodatne minute i razvuku dužinu trajanja. Vidjećemo da li će se to dogoditi i sa „Dark Matter“.

Najgori impulsi

Jedno je sigurno: stavljajući srce ispred nauke i povjeravajući ga jakom glumačkom paru, Blejk Krouč ušao je u priču sa kojom se vrlo lako povezati. Svako od nas pitao se barem jednom što bi se dogodilo i kako bi naš život mogao da izgleda da smo donijeli neku drugačiju odluku u momentu kada se „lomilo“ sve. Sinuće vam ti i takvi momenti više puta kroz glavu dok budete gledali Džoela Edžertona kako, poput najvećeg očajnika, ruši zidove između relanosti, ne bi li konačno stigao kući, u zagrljaj onih koje najviše voli. Očajanjem je natopljena; svakog oblika humora i zabave lišena je serija „Dark Matter“. Mračan je tretman njegovog glavnog lika; taman je njegov um; mučne su njegove ideje... a ujedno, najintrigantniji sloj cijele priče upravo je praćenje Džejsona kako obuzdava ili razuzdava svoje najgore impulse. Hoće li serija na kraju ostati samo natopljena, ili će postati potopljena takvim mrakom, ostaje da vidimo. Glavna premisa i gluma svakako su dovoljno jaki, da vas narednih nekoliko srijeda zadrže ispred ekrana i navedu na neko novo/ staro „what if...?“ pitanje. Samo pazite na što se tu tačno fiksirate... Jer, tanka je granica između zdrave, zacjeljujuće kontemplacije, i one otrovne, parališuće fiksacije onim što nemamo i što nijesmo postali... a mogli smo to, navodno, biti.

Marija IVANOVIĆ-NIKIČEVIĆ

Ocjena: 3/5

theposterdb.com

zerkalo

Piše: Marija

IvanovIć-nIkIčevIć

Najslađa stvar s ovogodišnjih Oskara? Pa, prvo ona četiri para godzila potpetica u moru fensi-šmensi štiklica i lakovanih cipelina na crvenom tepihu. Onda te iste potpetice, samo na bini Dolbi teatra, sa četvoro kreativaca iz Japana koji su, uzbuđeni kao dječica, došli da prime Oskara za najbolje vizuelne efekte. I, na kraju, gomila slavnih filmadžija sa pobjednikom večeri Kristoferom Nolanom na čelu, koji se na postoskarovskom žuru utrkuju da režiseru Takaši Jamazakiju i majstorima za specijalne efekte Kijoko Tibuji, Masaki Takahašiju i Tatsuđi Nođimi – udijele komplimente za „Godzilla Minus One“. A đe... Nije moglo ni slađe, ni zasluženije.

Čudni su putevi distributerski, pa „Godzilla Minus One“ nikako da prokrči stazu do naših bioskopa. Tako da, krajem marta, u trenutku kada je japanska četvorka podigla svoje zlatne kipove i dvije custom made figure Godzile, nijesmo znali ništa o zasluženosti, samo su nam bili najslađi. No, sada kada je blokbaster, koji zahtijeva najveće platno, konačno došao do nas (nažalost, samo za strim na Amazon prajmu), možemo da potvrdimo i taj dio.

Kaidžu ep „Godzilla Minus One“, 37. film u sedam decenija staroj franšizi, ne da je za-

Monsterverzum je teren za istraživanje ratne traume u brutalnom kaidžu epu „Godzilla Minus

Monstruozan koliko i ljudski

Godzila je očigledno morala da se vrati kući, u japanski studio Toho, da bi se zaljubljenicima u filmska čudovišta iskupila za niz trivijalnih američkih produkcija sa basnoslovno skupim efektima i jeftinom karakterizacijom

služio sve te komplimente i tog

Oskara za specijalne efekte, nego je sigurno jedna od najboljih i najkompletnijih priča o Kralju čudovišta. Monstruozna i zastrašujuća do koske, a duboko tragična i ljudska, u isti mah.

Dvije sramote

Radnja prvog filma epohe iz franšize počinje 1945, na (fiktivnom) ostrvu Ido, gdje se nalazi jedna od japanskih ratnih baza. Tu upoznajemo Koiči Šikišimu (Rjunosuke Kamiki), kamikazu koji je izbjegao svoju dužnost prijavljujući nepostojeći kvar na avionu. Tehničar Sosaku Tačibana (Munetaka Aoki) odmah shvata što je uradio, ali prije nego što uspije da procesuira pilotovu

laž - dolazi do napada. A na japansku bazu ne udaraju Amerikanci, već jedna domaća „sila“ o kojoj vrlo malo znaju, o kojoj se samo šapuće, o kojoj se legenda plete ispod glasa... U tom trenutku, Koiči je jedini trenirani vojnik u bazi, a samim tim i jedina osoba koja može da zaštiti ljude. No, uoči Godzilinog napada, paralisan strahom, pada u nesvijest. U trenutku kada se budi, baza je zbrisana. Preživio je samo Sosaku. I tako postao jedini svjedok njegove (dvije) sramote. Duboko potrešen događajima na ostrvu, Koiči kreće kući u Tokio. Tu, na ruševinama grada koji već izgleda kao da je preko njega prošetala Godzila, saznaje da su mu roditelji stradali u bombradovanju. Nakon što ga komšinica Sumiko (Sakura Ando) okrivi zbog sve te smrti i razaranja, dodajući da se ništa od toga ne bi dogodilo da su kamikaze poput njega izvršile svoju dužnost u ratu, posttraumatskom stresnom poremećaju priključuje se i krivica preživjelog. Koiči pokušava da je utiša fokusirajući se na Noriko Oiši ( Minami Hamabe ), koju upoznaje među ruševinama i koja je takođe izgubila roditelje... I na Akiko (Sae Nagatani), dvogodišnju djevojčicu koju je spasila od bombi i prihvatila kao svoje dijete. Dio priče Koičijeve izabrane

porodice, u jednom trenutku, postaće i ona ljutita komšinica Sumiko, i kapetan broda Akitsu ( Kuranosuke Sasaki), i jedan ekscentrični genije Noda (Hidetaka Jošioka)... Zajedno, svjedočiće Godzilinom bijesu i novim razaranjima, nerazumljivijim i od božje ljutnje i ćutnje na svu patnju i muku dočekanu u poslijeratnom Japanu. I zajedno, probaće da ga zaustave. Ovog puta, sa malo drugačijim Koičijem na svojoj strani... Konačno spremnim da se suoči sa krivicom preživjelog; da se porve sa sopstvenom traumom; da zagrize nadu... I da možda, ali samo možda - zasluži iskupljenje.

Nuklearne emocije

Kad smo već kod iskupljenja... Godzila je očigledno morala da se vrati kući, u japanski studio Toho, da bi se zaljubljenicima u monsterverzum iskupila za niz trivijalnih kaidžu epova u američkoj produkciji, u kojima se previše polaže na basnoslovno skupe efekte, a vrlo malo na likove, karakterizaciju, punokrvnu ljudsku priču. Čast izuzecima, ali upravo su brojne holivudizovane verzije Godzile i Konga dovele do toga da nam se čini da je svima više preko glave njihovih duela i čitavog monsterverzuma. Zapravo, istina je malo drugačija. Nijesu se nama smučili filmovi o Godzili i Kongu, nego loši filmovi o Godzili i Kongu. Upravo jedan takav, Vingardov „Godzilla x Kong: The New Empire“, pokupio je nedavno gomilu love na kino-blagajnama, „očešavši“ se o slavu Oskarom nagrađenog Japanca koji nikako, ali nika-

Koiči (Rjunosuke Kamiki), emocionalno sidro moćnog blokbastera

traume i krivice

Minus One“

Monstruozan ljudski

ko da stigne u bioskope u ovom dijelu svijeta.

I Vingardu i američkim verzijama Godzile uopšte, uvijek fale emocije – Jamazaki ih u „Minus One“ ima za izvoz. Naravno da je tu mnogo tvrde akcije, spektakla, masovne destrukcije – ali kaidžu u cijelom tom haosu i destrukciji sve vrijeme stoji kao metafora za ratno stradanje, traumu, nadu, krivicu. Oličenje je očaja, patnje i straha koji ispunjavaju ratom obogaljeni narod... I tvrdi, nuklearni podsjetnik na sve što je izgubio i što iz dana u dan sve više gubi.

„Minus jedan“ – ispod nule, ispod granice izdržljivosti. Tačka pucanja odavno je prešišana, a iza nje se i dalje valja čisti horor, nešto još i gore i besmislenije od rata. Godzila – božanska personifikacija smrti i stradanja. I besmislene surovosti života.

Analogni dodir

Naravno da je tako koncipiran film morao da se svidi Nolanu; naravno da ga je tvorac nuklearne filmske biografije „oca atomske bombe“ morao shvatiti kao „japanski odgovor“ na „Oppenheimer“... Naravno da je to kupilo i Giljerma del Tora , i Kevina Smita , i niz režisera prethodnih Godzila filmova, od Hideaki Ana, do Gareta Edvardsa i Majkla Doertija... I naravno da je na isti trip pao i Stiven Spilberg, koji je Jamazakiju poslužio kao žestoka inspiracija.

„Godzilla Minus One“ oličenje je perfektnog balansa: kako akcije i emocija, tako i japanskih i američkih uticaja. Sa jedne strane, imamo spilbergovski šmek i sjajne oma-

že njegovim hitovima „Jaws“ (1975), „Jurassic Park“ (1993) i „War of the Worlds“ (2005), a sa druge – sveprisutan je sentiment karakterističan za anime-klasike Hajao Mijazakija, kao i vješto inkorporirane ideje iz najboljih izdanaka monsterverzuma, od prvog i jednog od najboljih kaidžu filmova ikad, „Godzilla“ (Iširo Honda, 1954), do „Shin Godzilla“ (Hideaki Ano, 2016).

Muzika Naoki Sata? Savršen spoj melanholije tipične za melodije studija „Ghibli“ i originalne Godzila muzike Akira Ifikubea. Vizuelni efekti, rađeni pod Jamazakijevom supervizijom, teški samo 10-12 miliona dolara? Posan budžet, mrsan film – i čudesan sudar analognog i digitalnog. Istovremeno i povratak u doba kada je nekakva gomila ljudi u gumenim odijelima uništavala kartonske makete Tokija ispred kamere – i nešto potpuno novo.

Recimo, onaj Godzilin dah koji eksplodira poput nuklearke, s „atomskim pečurkama“ koje se pojavljuju na mjestu udara, bio bi sasvim dovoljan za Oskara... a „Minus One“ ima i njega i još mnogo aduta, dok spaja vrhunsku destrukciju i ljudsku dramu na velikom ekranu.

Idemo dalje

Sve u svemu, „Godzilla Minus One“ posjeduje sve što treba da ima vrhunski kaidžu film: mnogo rušenja, mnogo emocija – i mnogo, mnogo ljubavi prema čudovištima i onima koji se tako osjećaju. Toliko, da je Jamazaki čak pripremio i crno-bijelu verziju filma, nazvanu „Minus Color“, koja duboki naklon filmskoj Godzili iz 1954. podiže na potpuno novi, hororistični filmski nivo. Sa takvom pažnjom i posvećenošću detaljima, nije ni čudo što su svi napali Jamazakija sa pitanjima u vezi sa zvaničnim budžetom filma... A još manje

čudi to što režiser uporno odbija da izgovori konkretnu brojku utrošenu na snimanje filma koji je Del Toro nazvao produkcijskim čudom. Da ga, kontate, ne bi tjerali da „bača magiju“ za iste ili manje pare, režirao nastavak ili neki blokbaster iz totalno drugog svijeta. A narod je, naravno, već navalio da ubjeđuje Jamazakija da snimi drugi dio. Taj razgovor sa studijom „Toho“ još nije zvanično pokrenut, pa za sada samo znamo da režiser ima jaku želju da nastavi tamo gdje je stao, i da za svoje protagoniste ima još jednu ideju. O kakvoj je ideji riječ? Potražite neki od njegovih intervjua ili (ponovo) pogledajte Mijazakijev vječni „Princess Mononoke“ (1997). I sve će vam se samo kazati... Prvenstveno to zbog čega „Godzilla Minus One“ djeluje kao jedan od rijetkih hit-filmova čijem se nastavku smijemo radovati.

Ocjena: 8/10

Jedini od 37 Godzila filmova koji je nagrađen Oskarom za najbolje vizuelne efekte

festivali

Smotra u Kanu lansirana svjetskom premijerom

Drska satira o budućnosti

Normalnost i bizarnost sudarili su se u svakom dosadašnjem ostvarenju Kventina Dupjea, koji je za pojas pre 2024. zadenuo već 13 dugometražnih i pet kratkih filmova, uključujući i muzički video kao Mr. Oizo. Pa, zašto bi onda to bilo drugačije u slučaju njegove poslednje meta-komedije „Drugi čin“ („The Second Act“, „Le Deuxième Acte“) kojom je u utorak otvoreno 77. izdanje Kanskog filmskog festivala?

Rizični komentari

U neku ruku, Dupje nastavlja tamo gde je počeo sa debijem „Nefilm“ („Nonfilm“, 2002), u kojem se mladi glumac probudi u filmu koji ne razume. Ovog puta ugao mu je malo drugačiji, a scenaristički gledano, reč je o njegovoj do sada najlinearnije građenoj radnji koja se kotrlja bolje od gume iz istoimenog filma iz 2010. godine. Režiser u „Drugom činu“ takoreći priznaje da ne razume sam sebe i analizira sopstvenu profesiju pitanjem kuda sve to vodi u vremenu u kome je budućnost filma vrlo nesigurna. Ironično je da put ovoga filma, koji se bavi tako intrigantnom temom, vodi baš u pravcu prikazivanja na Netfliksu, sudeći po logou popularne striming platforme na špici. Pre nego što se to dogodi, „Drugi čin“ stići će u bioskope sa potencijalom da ih napuni, a u Francuskoj to se dešava već narednog vikenda.

Budućnost filma nije jedina stvar koja ovog puta okupira kralja apsurda. „Pazi šta govoriš! Hoćeš da nas kenslaju?“, kaže pri samom početku dijaloškog maratona David (Luj Garel) Viliju (Rafel Kenar), koji se trudi da pronađe smisao u čudnoj molbi svog najboljeg prijatelja da mu zavede devojku (Lea Sejdu). Objašnjenje da je jedini razlog za ovakav ekstreman korak to što mu je Florens postala suviše naporna zbog opsesivne

Filmska čorba u koju je ubačeno sve i svašta neće se svima dopasti, a ponekome će zastati u grlu. No, iako neke šale ne pogađaju metu, većina dobro funkcioniše i u neku ruku vraća u vrijeme „trapavih“ komedija dinamičnog ritma i skrivenih značenja

predanosti vezi – nikako ne zadovoljava Vilija. S obzirom na to da je još nije video, on se naravno glasno pita u čemu je fazon, pa vrti sve mogućnosti u glavi. Između ostalog, Davidu postavlja jasnu granicu: ako ona ima penis, on to baš i ne bi. Ta izjava vidljivo uspaničava njegovog sagovornika koji pokušava da ih obojicu izmanevriše iz klopke pogrešnog tumačenja, i ovde se uspostavlja prva direktna komunikacija između glumca i direktora fotografije/kamermana: Garel uperuje (uplašeni) pogled u kameru koji kao da prvo kaže „Ups“, pa onda pita: „Hoće li nas nazvati transfobičnim?“

vidljivo i (uplašeni) transfobičnim?“ drugu

postalo teško govoriti iz razumljivog obzira prema manjinama.

Ta čorba u koju je smešano sve i svašta (pa i bljuvotine Mela Gibsona koje se nekome drugome stavljaju u usta) neće svima šmekati, a ponekome će zastati u grlu. Iskreno rečeno,

nevnim satima. Ta obmana je kratkog veka; prestaje čim gledalac shvati da glumci odstupaju od dijaloga, pa počinju da se upuštaju u duge diskusije o scenariju, da bi se već u sledećem trenutku vratili svojim ulogama kao da se ništa nije desilo. Radi se o „filmu u filmu“ u kojem se protagonisti pitaju koliko umetnost uopšte ima smisla kada je odavno devaluirana, odnosno, prosto rečeno, pričaju o tome kuda sve to vodi.

Dupje ovde upotrebljava humor, svoj najjači adut, da isplete jednu višeslojnu priču koju je neko ovde u Kanu već uporedio sa ruskim babuškama. Tek što se otvori jedna, sledi joj druga priča, svaka otkačenija od druge a sve to bez fantastičnih elemenata tipičnih

neke od šala promašuju metu ali većina dobro funkcioniše i u neku ruku nas vraća u vreme klasičnih „trapavih“ komedija dinamičnog ritma i skrivenih značenja.

„Drugi čin“ počinje varljivo, kao loša romantična komedija od one vrste koja se vrti po televiziji vikendom u popodbez za njegove ranije radove. Kako je rekao

Neki filmski kritičari to već jesu, s obzirom na to da im je promakla režiserova nakana da ukaže na to da prosečan čovek ima jednu spiku za javnost, a drugu za krug prijatelja. Satira je odradila svoj posao. Ovo je samo kap u okeanu rizičnih komentara na sve moguće teme o kojima je

Mark Tven : „Zbilja je čudnija od fikcije“, a

Štosni plakat komedije koja će sigurno napuniti bioskope

premijerom

francuske

komedije

„The Second Act“ Kventina Dupjea budućnosti filma

režiser je tu rečenicu iskoristio do maksimuma, pa nije preskočio ni da pecne u temu sve češće (zlo)upotrebe veštačke inteligencije time što je u poslednju babušku spakovao informaciju da su glumci zapravo snimani AI programima.

Farsični obračun

Film je naslovljen prema istoimenom restoranu bez klijentele u francuskoj nedođiji, koji je u vlasništvu hronično nezadovoljnog gazde Stefana (Manuel Gijo) što ima tremu od javnog nastupa. Ime takođe ukazuje na drugi sloj radnje, kompleksnije i zahtevnije, koja se tiče odgovornosti umetničkih stvaralaca prema publici. Ako je tu konkretnu ulogu prethodno dodelio Rafel Kenaru u filmu „Janik“ („Yannick“, 2023), nezadovoljnom gledaocu koji sabotira jednu pozorišnu predstavu zato što je ne smatra zabavnom –u „Drugom činu“ preuzeo ju je

Bura u najavi

Kan je tek počeo da se zahuktava, nebo nad mediteranskim morem nije jedino koje svedoči o vedrenju i oblačenju. Ove godine se u oba glavna takmičarska programa ali i u sporednim sekcijama festivala nalaze filmovi koji obećavaju buru reakcija. Među lovcima na Zlatnu palmu posebno je interesantan Ali Abasi, čiji je „Holy Spider“ prošle godine dvostruko iziritirao iransku vladu: time što je uopšte prikazan, kao i osvajanjem nagrade za najbolju glumicu (Zar Amir Ibrahimi). Iranac se vraća u Kan sa filmom „The Apprentice“ o usponu Donalda Trampa (Sebastjan Stan) u kojem Marija Bakalova iz satire „Borat Subsequent Moviefilm“ (2020) tumači ulogu Ivanke Tramp. Drugačiju vrstu uzbuđenja

na sebe u farsičnom obračunu s ulogom filmske industrije. U „Drugom činu“ glumci su svesni idiotluka radnje filma u kome glume, te jedan od njih (Gijom, kojeg igra veteran francuske scene Vensan Landon) čak preti da ga napusti. Svi njegovi argumenti o besmislenosti filmske industrije u vremenu kolapsa civilizacije padaju u vodu kada

obećava „Emilia Perez“, mjuzikl Žak Odijara sa Selenom Gomez i Zoi Saldanom, u kome ima svega i svačega što golica radoznalost, uključujući kralja kartela koji želi da postane žena.

Tu je i Frensis Ford Kopola koji je konačno ostvario san da napravi utopijski film o usponu i padu jedne imperije. Njegov „Megalopolis“ napakovan je zvezdama (Adam Drajver, Natali Emanuel, Obri Plaza, Đankarlo Espozito, Lorens Fišburn, Dastin Hofman, Džon Vojt, plus režiserova rodbina Talija Šajer i Džejson Švorcmen), a od samog filma može se očekivati i uspon i pad.

U Kanu se šuška i o crnoj komediji „The Balconettes“ francuske glumice Noemi Merlan iz vantakmičarskog

„ponoćnog“ programa festivala, u kojem tri prijateljice raspomamljene od velikih vrućina počinju da se petljaju u privatne živote svojih komšija. Naravno, ne treba zaboraviti ni Leos Karaksa i njegovu četrdesetominutnu samoanalizu u filmu „It’s Not Me“ („C’est pas moi“).

Do 25. maja, kada će festival biti zatvoren, po čuvenom crvenom tepihu prošetaće, između ostalih, i Jorgos Lantimos („Kinds of Kindness“), Dejvid Kronenberg („The Shrouds“), Pol Šreder („Oh, Canada“), Andrea Arnold („Bird“), Kiril Serebrenikov („Limonov-The Ballad“), Paolo Sorentino („Parthenope“), Šon Bejker („Anora“), Pajal Kapadia („All We Imagine Is Light“)... Kao što rekosmo, bura u najavi.

dobije ponudu da glumi u novom filmu Pola Tomasa Andersona, pa mu se rasplamsa taština. Odjednom, to što radi ponovo ima smisla pa više ne citira ratove, suše i glad dece u zemljama trećeg sveta kao argumente za dizanje ruku od šoubiznisa.

Dupje, koji i u ovom filmu tradicionalno obavlja dužnost scenariste, režisera, snimatelja, montažera i (uglavnom) kompozitora, razotkriva ljudske slabosti svojih protagonista time što se pravi kao da kamera slučajno snima onda kada ne treba, i da to što neko spontano tresne ispred nje nema veze sa scenarijom. Ti skokovi između navodne zbilje i fikcije bravurozno su urađeni. „Drugi čin“ verovatno je najpitkiji Dupjeov film i sigurno će privući mnogo širu publiku od njegovih prethodnih radova samim tim što u njemu igraju poznata francuska imena, iznoseći radnju maestralno, ne libeći se da se upuste u sprdnju sa sopstvenim identitetima i karijerama. Naravno, filmu ne škodi ni to što se drži u granicama idealnog trajanja, i što je tih sat i 20 minuta vrlo dinamično. Ocjena: 4/5

Kventin Dupje sa dijelom filmske ekipe na crvenom tepihu u Kanu

CELULOID

Kristen Stjuart i Kejti O’Brajan obaraju

Zavalite se i uživajte u vožnji

Režiserka Rouz Glas, kao i u prethodnom filmu „Saint Maud“, uspijeva da redefiniše i produbi žanr. Kvir ugao ovdje i te kako ima smisla i zapravo je od ključne važnosti, kako za emocionalni profil junakinja, tako i za inovaciju neo-noara

Piše: Marko stojiljković

Film

„Drive-Away Dolls“, igrani samostalni prvenac Itana Koena , i „Love Lies Bleeding“, drugi dugometražni uradak Rouz Glas („Saint Maud“, 2019), možemo da posmatramo kao uparena ostvarenja. Osim toga što oba periodni filmovi (rad-

nja prvog odvija se devedesetih, a drugog osamdesetih godina prošlog veka), oni su i po žanru i po uglu gledanja zapravo slični. I „Drive-Away Dolls“ i „Love Lies Bleeding“ predstavljaju spoj neo-noara sa motivom ljubavnika u begu, začinjen što bizarnim, što fantastičnim, što crnohumornim elementima, a oba su i centrirana oko lezbejskog para.

Razlike su, ipak, prisutne. „Drive-Away Dolls“ uramljen je u generalni žanrovski okvir „roud muvija“, dok je kretanje u „Love Lies Bleeding“, ako ne direktno onemogućeno, onda barem uglavno aporično, poručujući da je beg (pre svega od sebe) nemoguć. Različit im je i ton (Koen forsira kemp-humor, kod Glas on dolazi ležerno, prirodno i, čini se, gotovo slučajno), kao

i tempo i dinamika, pa stoga i konačni uspeh u ostvarivanju namera. Kada se crta podvuče, „Love Lies Bleeding“ zapravo deluje lekovito i spira gorak ukus koji ostavlja „Drive-Away Dolls“.

Pustinjski gradić

Naša protagonistkinja Lu (Kristen Stjuart koja nastavlja s izgradnjom impresivne kolekcije uloga) vodi teretanu u bezimenoj vukojebini Novog Meksika. Upoznajemo je dok rukama čisti začepljenu klozetsku šolju i, sudeći prema njenom izrazu lica, jasno nam je da ti događaji, na mestu tog tipa, nisu nikakva retkost.

O’Brajan i Stjuart emituju ogromnu količinu glumačke hemije i strasti

u neo-noaru „Love Lies Bleeding“

REŽIJA: Rouz Glas

ULOGE:

Kristen Stjuart, Kejti O’ Brajan, Ed Haris, Džena Maloun

TRAJANJE: 104 min

Klijentelu uglavnom sačinjavaju lokalni testosteronski ovisnici koji neironično veruju u motivacione postere na kojima su ispisani slogani tipa: „Bol je znak da slabost napušta telo“. Pažnja takve ekipe joj ne bi imponovala ni kada bi Lu bila „obična“, heteroseksualna cura, ali ona je lezbejka, jedna od dve u pustinjskom gradiću, a ona druga, Dejzi (Ana Barišnjikov), očajnički je spopada.

Da bi katastrofa na svakom planu njenog života bila potpuna, tu treba pridodati da se Lu sklanja od oca koji ima isti nadimak (igra ga Ed Haris s antologijskom perikom) i koji je lokalni mafijaš, a posećuje se jedino sa sestrom Bet (Džena Maloun) koja trpi batine od muža-bilmeza Džej-Džeja (Dejv Franko) kojem, pak, ne može ništa jer je uključen u ćaćinu mafijašku „šemu“. Život naše junakinje promeniće se nakon što u njega uđe bodi-bilderka Džeki ( Kejti O‘Brajan) koja samim pojavljivanjem „osveži vazduh“ u teretani. Ona je očajnica, kao i Lu: pobegla je od kuće u Oklahomi i na proputovanju je do Las Vegasa gde se prijavila za takmičenje. U nezavidnom položaju kakvom je, Džeki čak mora da prihvati posao u streljani Lua seniora koja mu služi kao paravan za trgovinu oružjem i da, odmah nakon upoznavanja i prvog strastvenog seksa, žica prenoćište od Lu juniorke.

Njihova strast, pa i ljubav, jeste stvarna, uračunatim očajničkim kalkulacijama uprkos, a kada u priču uđu i steroidi, pojačane emocije i pogrešno, doslovno tumačenje stvari izrečenih u afektu, dolazi i do prvog ubistva za koje automatski naslućujemo da neće biti poslednje. Ostaje nam, pak, dilema hoće li se naše rođene gubitnice izvući, i kako...

Galerija čudaka

Kad smo već kod ubistava i ubica, red bi bio razvejati nekoliko mitova. Ubistvo uglavnom nije inteligentan zločin, pa samim tim ubice uglavnom nisu inteligentni ljudi. Njima i njihovim akcijama ne komanduje neki pomno smišljen plan, čak i kada se tako čini, već čisti impuls, dok su posledice uglavnom uzrokovane „vađevinom“.

U slučaju filma „Love Lies Bleeding“, upravo to razbijanje mitova funkcioniše posebno dobro, toliko da se možemo „zavaliti i uživati u vožnji“ čak i kada smo potpuno svesni da su postupci i naših „junakinja“ i onih sa kime se one preganjaju zapravo impulsivni i, ako ćemo pravo, glupi. Zapravo, u „vožnji“ koju nam je priredila Rouz Glas (uz određenu pomoć koscenaristkinje

Veronike Tofilske) uživamo baš zbog toga, budući da je sama osnova priče sasvim tipska i zapravo predvidljiva. Drugi bitan razlog za prepuštanje i uživanje je taj što našim junakinjama, njihovim stanjima, mukama, teskobama i jakim emocijama u sva-

kom trenutku bezrezervno verujemo. Za to pre svega moramo zahvaliti glavnim glumicama. Dok smo se za Stjuart do sada mogli uveriti da se radi o glumici koja je izgradila fantastičan raspon, a već je imala dubinu, posebno kada je reč o igranju anksioznih stanja (serijal o svetlucavim vampirima do sada smo, nadam se, potpuno zaboravili), O’Brajan je ipak bila rizičniji izbor. Iako se na amaterskom nivou bavila glumom od rane mladosti, ona je u svet one filmske i televizijske ušla upravo iz sveta bodi-bildinga i borilačkih veština. Svakako su fizičke predispozicije bile presudne da bude izabrana za ulogu, ali O’Brajan uspeva da prati mnogo iskusniju koleginicu i da sa njom kanališe nezanemarljivu količinu opipljive glumačke hemije i strasti. Ostatak ekipe im komplimentira, koliko je to moguće, budući da svi zapravo igraju likove iz „galerije čudaka“, ali u tome ipak najdalje odlazi Haris, što zbog svog iskustva i više od 100 uloga, što zbog najintrigantnije napisanog lika. Pregršt referenci

Sledeći bitan faktor su i reference kojima se režiserka vodi, pre svega njen odnos prema njima. Njih ima toliko da ih je nemoguće sakriti ili maskirati, pa ih Rouz Glas umesto toga namerno izlaže na „najvidljivija mesta“. Uostalom, prosede je već toliko puta viđen u raznim neo-noar varijantama gde sunce i žega menjaju noć, a pustara velegrad, a i to je samo po sebi toli-

ko puta varirano i okretano na crnjak gde se likovi zakopavaju dublje i dublje u živo blato sve pokušavajući da se izvade, kao, recimo kod braće Koen. Ili „ženska solidarnost“ koja ovde ima potpuno drugačije obrise nego kod Ridlija Skota u filmu „Thelma and Louise“ (1991).

Zato asocijacije na opus Dejvida Linča, od „Blue Velvet“ do „Lost Highway“, kao i one na telesni horor Dejvida Kronenberga - zauzimaju posebna mesta, a pritom su veoma pažljivo pripremljene. Naime, pulsiranje i melodija na sintisajzerima u muzici Klinta Mensela (radio sa Darenom Aronofskim) uparena sa kamerom Bena Fordsmena (uslikao je i režiserkin prethodni film), koja pod neonskim osvetljenjem evocira „giallo“ atmosferu, potenciraju napetost i snolikost koja u ključnim trenucima ovaj inače realistični horor o bezizlazu i uopšte nemogućnosti izlaza, promena i popravka baca u nadrealne, fantastične i natprirodne sfere koje nikako ne bi valjalo otkrivati. Zapravo, Rouz Glas, kao i u prethodnom autorskom filmu, i ovde uspeva u nakani da redefiniše, proširi i produbi žanr. U „Saint Maud“, to je bio horor pseudoreligijske tematike koji je prenela u psihološke i filozofske sfere, a ovde je neo-noar sa svim svojim „tropama“ koje autorka varira tako da ostanu prepoznatljive, ali i da deluju sveže. Kvir ugao tu i te kako ima smisla i zapravo je od ključne važnosti, kako za emocionalni profil junakinja, tako i za inovaciju žanra. Uzmimo samo koncept „fatalke“ bez koje je i klasični i neo-noar teško zamisliti. Neki će se povesti za iskrenošću junakinja, pa pomisliti da je Glas napravila malu revoluciju eliminacijom tog klišea (što nije istina, jer takozvani ruralni noari uglavnom funkcionišu bez „fatalki“), ali ovde ih zapravo imamo dve. Štos je, međutim, što su one to samo jedna drugoj, i to u okruženju koje ni njih, ni njihova osećanja ne uzima ozbiljno.

Ocjena: 4.3/5

Ed Haris zadužen za najintrigantnije napisanog lika

Grad Njujork, njegov najveći moderni bend Vampire Weekend, na posljednjem albumu ovog proljeća, opisuje kao mjesto koje tone pod tutnjem koraka svojih starih titana. Ako je zaista tako, ako je nasljeđe Vitmana, Skorsezea, Geršvina, Baskijata... stvarno postalo prevelik balast za sve one koji traže novo mjesto u njujorškoj legendionda bi taj tektonski prizor, pad jedne imperije koja propada pod teretom sopstvene veličine, bilo divno gledati na fotografijama Džejmsa Hamiltona.

Hičkokov prozor

Do polovine dokumentarca „Uncropped“ D. V. Janga, čiji je izvršni producent i suštinski glavni kreativni zamajac veliki moderni režiser Ves Anderson, bićete već uvjereni da je i Džejms Hamilton jedan od tih kraljeva Njujorka. Da je i on, na tronu jednog malog apartmana u srcu Menhetna (kakav bi drugačije bio!), gdje je i njegova mračna soba, svetilište za razvijanje foto-filma, oltar analognog svijeta, dio tog velikog mita 20. vijeka. Ako ne ravan, onda da je makar dugo i decenijama gledao sa ramena tih divova.

Ves Anderson ne može tu sebi pomoći: u ovom filmu beskrajni je fan Hamiltonove fotografije. „Džejms Stjuart u filmu ‘Rear Window’ Alfreda Hič-

dragocjen

Tajna vještina

koka, e to vam je Hamilton“ –sijaju Vesu oči u dokumentarcu „Uncropped“. A Hamilton prosto odgovara, da je stvarno taj njegov mali stan u istom komšiluku, praktično isti blok, s onim pogledom koji je Hičkok hvatao u „Rear Window“. Znate to: jedan fotograf u filmu polomi nogu, pa zanemari sav privatni život i ignoriše pažnju jedne Grejs Keli lično –samo zato što mu je jedan pogled sa prozora, na komšiluk, postao opsesija. Eto tako i u toj mjeri se u filmu „Uncropped“ plete mit o Džejmsu Hamiltonu.

čak ni ,,postavljanje Hamiltona na mjesto koje mu pripada u očima novih generacija“ nije ni glavni cilj.

Ali, kada sa bi ,,Uncropped“ bio samo to, ili primarno to – glorifikacija jednog lika za kojeg vjerovatno nijeste čuli, ali ste skoro sigurno vidjeli neke od njegovih nezaboravnih fotografija – onda bi film bio sasvim neuspio i nedorastao liku koji želi da predstavi. Srećom, mnogo je više od teze da je Džejms najveći njujorški fotograf svih vremena; a filmu

Glavna zvijezda filma ,,Uncropped“ nije ni sam Hamilton, ni njegova fotografija (a u filmu ćete vidjeti bukvalno stotine njegovih crno-bijelih kadrova), pa ni sam Njujork koji je sa toliko duha ne samo hvatao, već dijelom i oblikovao. Ne, ono najvrednije što Džejms želi da ispriča u filmu jeste priča o novinar-

Džejms Hamilton sa najdražim analognim foto-aparatom

stvu. Konkretno, o jednom svijetu koji nestaje i vještini koja se zaboravlja. Sedamdesetih i osamdesetih, Hamilton je bio jedan od

Glavna zvijezda lma nijesu ni Hamilton, ni njegova fotogra ja, pa ni sam Njujork koji je sa toliko duha hvatao i oblikovao. Ono najvrednije što Džejms želi da ispriča jeste priča o novinarstvu. Konkretno, o jednom svijetu koji nestaje vitezova i perjanica sedmičnih alt-magazina kao što su „Village Voice“ i „New York Observer“. Film je predivna lekcija i podsjetnik, zbog čega je upravo to i takvo maga-

Hičkok, Ali i Nikolson u oku njujorškog genija

iz vremena titana

zinsko novinarstvo bilo i ostalo dragocjeno. Istovremeno, hronika toga zbog čega je jedan specifičan i vrlo uzbudljiv vid novinarstva cvjetao prije pola vijeka ili malo kraće, a zbog čega je vremenom postao neisplativ, manje interesantan...

Aranžiranje haosa

Naravno da je Džejms Hamilton tipičan „analogni tip u digitalnom svijetu“; iako to on na neodoljiv način negira, pa priča kako je prije koju godinu počeo da dijeli fotografije na jednoj Fejsbuk grupi, pa... Silvija Plahi, druga velika foto-zvijezda Njujorka sedamdesetih i njegova magazinska koleginica, opisaće ga kao „klasičara“; tipa koji je, poput nekog modalnog džezera, i dalje opsjednut starim pravilima kompozicije, svjetla – a opet, u svakom novom kadru, uspijeva da ispriča nešto novo.

Kako ih je samo simpatično gledati, dok se u kadru prepiru o različitim konceptima fotografije, novinarstva, njujorškog života uopšte... E da, Silvija je majka holivudske zvijezde Ejdrijena Brodija, tako da vam u startu može biti jasno kako to specifična i karakterna faca može biti.

Ne postoji ništa šljašteće, namješteno i pretjerano na Hamiltonovim fotografijama; u svakom od tih kadrova hvataćete nešto spontano, svakodnevno. I vjerovati da je sve to stvarno važan komadić njujorškog života. Što je nevjerovatno, budući da se radi o liku koji je uspio da Hičkoku, u privatnom prostoru, izvuče najšire i stvarno rijetke osmijehe. Koji je po najmračnijim ćoškovima lutao sa Muhamedom Alijem, sa Lajzom Mineli ćakulao u dnevnoj sobi, slušao

Kerija Granta kako govori o fobiji od noževa – ili dosljedno hvatao silne decenije sazrijevanja i transformacije života Džeka Nikolsona, pa najraniju eru, praktičnu zoru hip-hopa i repa...

Taj tip je, naravno, savršeno privlačan svima, a svoju vještinu prosto opisuje kao „aranžiranje haosa“... I eto, Hamilton je stvarno u stanju da to „aranžiranje haosa“ pretvori u kredo ili dijagnozu njujorškog života. Ali stvarno, iznad svega toga je atmosfera jedne redakcije i ere u kojoj je novinar mogao sedmicama, mjesecima da se „izgubi“ – samo zato što prati, iz prvog lica, svakodnevicu jedne bajkerske bande. Ali, eto, u

ovom svijetu jedinica i nula, gdje skoro svaki dan zahtjeva novu priču, takav magazin više teško da može biti. Onaj, u kom je jedan fotograf stvarno vlasnik svih negativa koje je napravio u životu; koji insistira da u magazin fotografije odu u onom formatu kako ih je uslikao... Bez mrve kropovanja ili editovanja – onako kako i filmski naslov nalaže.

Pa je i od legende o samom Džejmsu Hamiltonu, ili autorske težnje da jedna nova generacija upozna ili prepozna jednu od velikih njujorških legendi – tu stvarno još dragocjenije i bitnije da se predstavi jedna umiruća novinarska vještina. To je i ono što on u filmu „Uncropped“ primarno želi - i apsolutno mu uspijeva.

Tetkin bioskop

Zato je jedina mana filma to što, nakon skoro dva sata, želite još više zalogaja; što je prvih pola sata sasvim lagana vožnja kroz Hamiltonovo djetinjstvo i mladalačko sazrijevanje, prije nego što priča dobije taj oktanski njujorški katapult. I da: „Uncropped“ je i svjedočanstvo, koliko je jednog velikog fotografa inspirisala, od svega – filmska umjetnost.

Džejms je lik kojeg je, kao dječaka, tetka vodila na dan premijere da vidi Hičkokov „Psycho“ (!), a mama mu govorila da slobodno može da preskoči časove, kako ne bi propustio rijetko prikazivanje Velsovog klasika „Citizen Kane“ na televiziji.

E, tako se kalio lik, koji je sjenovite, prljave ćoškove Njujorka sedamdesetih i osamdesetih znao da potpuno ludo oživi u kadru. Ali, i da ostane ispod radara, u toj sjenci, jer je prosto previše kul da mu slava bilo što znači.

Njujork Džejmsa Hamiltona zato je, na kraju, i jedan grad koji vjerovatno ranije nijeste vidjeli: slika i prilika šarmantne skromnosti, za jednog jednostavnog tipa koji je naprosto odabrao da radi ono u što vjeruje da je ispravno, i što voli. I da, koji je svoj posao i tajnu vještinu iz vremena titana shvatao mnogo ozbiljnije, nego samog sebe. I zato je dobra šansa da će vas Džejms Hamilton u filmu „Uncropped“ navući na fotografiju; da ćete svaki kadar gledati nekim novim očima. Više nego dovoljno, da ga pamtite kao dragocjen film. S. STAMENIĆ

Ocjena: 4.1/5

SERIJE A Man in Full Još jedan razočaravajuće

Prvoloptaško ruganje

Piše: Davor PAVLOVIĆ

Dejvid E. Keli jedno je od, ako ne najvećih, onda sigurno najplodonosnijih imena u televizijskom poslu. Od sredine osamdesetih godina prošlog vijeka, iz njegovog pera izašlo je više od 25 serija, među kojima su, do „Big Little Lies“ eksplozije, najpoznatije ostale pravničke drame sa hitovima „The Practice“ i „Ally McBeal“ na čelu.

Gomila frustracija

Tu negdje nakon 2016-2017, kada je lansirao beskrajno potcijenjenu „Goliath“ sa Bilijem Bobom Torntonom , izuzetnu prvu sezonu serije „Big Little Lies“ i atmosferičnu kingovsku adaptaciju „Mr. Mercedes“ – počelo je i Kelijevo proklizavanje na malim ekranima.

„Ortačenje“ sa Nikol Kidman donijelo nam je promašene mini-serije „The Undoing“ i „Nine Perfect Strangers“, a Dejvid se nije proslavio ni sa „The Lyncoln Lawyer“, „Love and Death“, „Anatomy of a Scandal“... Svaka od ovih serija imala je barem jednu veliku zvijezdu i intrigantnu centralnu priču, ali kreator i njegovi timovi nijesu uspjeli da ih učine interesantnim.

Ni „A Man in Full“, Kelijeva ekranizacija istoimenog romana Toma Vulfa , ne odudara mnogo od ovog opisa. Za Netfliksovu šestodjelnu mini-seriju, Keli je uzeo glumačke velikane poput Džefa Danijelsa i Dajan Lejn – i potentnu priču o samoproždirućem kapitalizmu i propalom multikulturalizmu.

U svojoj srži, „A Man in Full“ predstavlja sagu o pokvarenim, korumpiranim milijarderima i tužiteljima, advokatima, tipovima čija „ruka pravde“ treba da ih stigne; nalik je nečemu i ima potencijala

Daleko smo od noće dijaloških igara iz serije „House of Cards“, a posebno od inteligentnog verbalnog „pingponga“ iz „Succession“. Ovaj svijet politike i biznisa tretira se površno, fali mu razigranosti i dubine

za nešto kao što je Šoutajmova „Billions“. Stoga, iako se od nje nije očekivao baš taj nivo (shodno padu kvaliteta Kelije-

vih projekata), „A Man in Full“ obećavala je ipak nešto mnogo bolje od papazjanije koja je, na koncu, završila na Netfliksu.

Kelijeva nova mini-serija zapravo je sušta suprotnost igri mačke i miša iz „Billions“. „A Man in Full“ na granici je ka-

Džef Danijels, vrlo raspoložen da dočara toksičnost Čarlija Krokera

razočaravajuće karikaturalan projekat iz pera Dejvida E. Kelija

ruganje sa Trampom

rikaturalnog crtanog filma i izrazito je frustrirajuća i razočaravajuća adaptacija, sa likovima koji djeluju kruto i ograničeno, jer im prvenstveno fali dubine.

Najava bankrota

Priča, koja je raspoređena na šest epizoda, počinje rečenicom: „Kada umrem, pamtiće me mnogi ljudi. Mnogi me mrze, ali morate živjeti punim plućima.“ Izgovara je Čarli Kroker (Danijels), koji ima sve što tipični alfa-muškarac može poželjeti - bogatstvo, moć i lijepu, mladu ženu. Sa Serenom (Sara Džons) pored sebe i lovom koja mu otvara put gdjegod krene, on je primjer stereotipnog bogatog bijelog čovjeka. Međutim, sve što je do sada izgradio sada je u opasnosti, jer magnat za nekretnine duguje banci mnogo novca. Trag njegovog novca prati Hari Zejl (Bil Kemp) koji, sa drugim zaposlenikom banke Rejmondom Pipgrasom (Tom Pelfri), što je nekada radio za Krokera, pokušava da ga dovede do bankrota. Dok Kroker traži izlaz, njegov advokat Rodžer Vajt (Aml Amin) mora da se pobrine za još jedan važan slučaj: za Konrada Henslija (Džon Majkl Hil), supruga Čarlijeve sekretarice Džil (Šante Adams), koji je napao policajca i čeka suđenje... Američki predsjednički izbori jedna su od gorućih svjetskih tema, pa je sa glavnim likom, koji umnogome podsjeća na Donalda Trampa, serija dobila (ne)očekivanu popularnost.

Kroker ima mnoge Trampove osobine, posebno iz vremena kada još nije bio političar, pa tako ima zgradu koja nosi baš njegovo ime i hrabar južnjački akcenat koji postaje istaknutiji kada želi nešto reći ili je u nevolji. I ne samo to, već je tu i opis zemlje, koja je ovdje uhvaćena u mikrokosmosu Atlante. I jako podsjeća na

bure baruta, koje samo što ne eksplodira.

Rasno pitanje je, naravno, izuzetno prisutno, što najbolje ilustruje podrukavac priče s Afroamerikancem koji se, navodno, nepropisno parkirao, da bi ga zatim policija grubo zgrabila, on se branio i pao u „ruke pravde“.

Međutim, dok pokušava da se naruga Trampu i kaže nešto bitno, Kelijeva serija sve vrijeme oscilira između pretjerane satire i povremenih pokušaja trezvenog „razgovora“ sa gledaocima o politici, rasizmu i američkom pravosudnom sistemu. Na takvoj klackalici, nikada ne uspjeva da postane niti jedno, niti drugo, već ostaje u nekom procjepu. Jedna od najboljih serija u istoriji, „The Wire“ Dejvida Sajmona, naučila nas je da su svi djelovi važni, a ovdje sve izgleda raštrkano i neusklađeno, dok se priča kreće prebrzo da bi se povezala na rezonantan način.

Samostvoreni čovjek

Nije da je mini-serija „A Man in Full“ totalna katastrofa. Ima tu nekoliko dobro režiranih i simpatičnih djelova, ali nažalost ne uspijevaju da izmame smijeh kakav bi trebalo, a to se od njih očekuje. Daleko smo ovdje od finoće dijaloških igara iz serije „House of Cards“, a posebno od inteligentnog verbalnog „ping-ponga“ iz „Su-

ccession“. Ovaj slavni svijet visokih sfera politike i biznisa tretiran je površno; fali mu razigranosti i dubine, da bi bio vjerodostojan i privlačan. Dok serija ima problema sa pričama i ispresjecanim podzapletima, koji prikazuju kolaps američkog sna i figuru samostvorenog čovjeka, Kroker i ekipa zarobljeni su u ljušturama i bore se da budu ono što jesu, bez izvinjenja. Nažalost, nijedna od ovih njuški nije gadna koliko Keli misli da jeste ili barem koliko bi trebalo. Glumački, sve je većinom na svom mjestu. Danijels iznosi Krokera s entuzijazmom i sa toksičnim stavom koji njegov lik zahtijeva. Odličnu podršku dobija od kolege Bila Kempa, čiji lik ima ego velik poput Čarlijevog, dok Pelfrijev Pipgras poput najvećeg gmaza hoda zemljom, rugajući se sporom

Čarlijevom finansijskom propadanju, pa čak i udvarajući se njegovoj bivšoj ženi.

Toksična muškost

Sa druge strane, ženski likovi dobijaju podređen položaj, pa tako Dajan Lejn kao prva supruga, Lusi Lu kao njena drugarica sa step aerobika i Sara Džons kao Kokerova druga žena, ostaju potpuno neiskorišćene. Serija u potpunosti pršti od toksične muškosti, koja se vrlo živo pojavljuje u jednoj od posljednjih scena. Cigare, privatni letovi, vulgarni jezik, seksualne riječi i mačo kultura... Radi se o tome da budeš najveći, najbolji i najljepši i da ne pokazuješ slabost. Ali i ta potencijalno jaka muška dinamika, nažalost, nije u potpunosti iskorištena. Svi glumci su pošteni, ali njihovim likovima fali suptilnosti i unutrašnjeg sukoba, koji su neophodni da bi ih gledaoci u potpunosti prihvatili.

Ako je za Kelijevu seriju moral prepreka, a ego trajna potreba, onda je rezultat zaplet pun pohlepe, moći, ljubomore i ambicije, što je ekvivalent kapitalizma. Sve to podvučenom satirom, moglo je biti vrlo zabavno. Nažalost, Keli nije Armando Januči; ne zna da se „igra“ na taj način, pa je tako „A Man in Full“ ispao jednobojna besmislica.

Ocjena: 1.5/5

Dajan Lejn, neiskorišćena kao bivša supruga glavnog lika

Bil Kemp i Tom Pelfri, spremni da srede prljavog magnata

SERIJE The Tattooist of Auschwitz Neukusan pokušaj

Više od 1,3 miliona ljudi prošlo je ispod znaka „Rad oslobađa“, na kapiji logora Aušvic. Samo je približno 200.000 preživjelo i kraj rata dočekalo. Među njima, sigurno se desila i neka ljubavna priča sa srećnim krajem. U stvari, znamo da se desila.

Dobre namjere

Moralna dilema: da li je uopšte ukusno snimiti film ili napisati knjigu o nečemu poput romanse, sa poprištem na mjestu najstrašnijeg užasa 20. vijeka? I koliko je lako uopšte to i progutati, da se tamo, na milionskom zgarištu, na lomači na kojoj je dogorjela i posljednja pomisao da „biti čovjek“ uvijek i po pravilu znači nešto plemenito – nekom desilo ne samo da preživi, već da se sretno zaljubi?

Oni koji su na autorku Heder

Uvreda za ljubavnike iz Aušvica

Moris žestokim kritikama kidisali, nakon objavljene knjige, bestselera „The Tattooist of Auschwitz“, tu dilemu nikad nijesu imali. Sada je na red došla i serija, i... U najkraćem, možete da se složite ili ne: svaka, ali svaka priča je vrijedna da se ispriča i nema te koja je previše kontroverzna ili neukusna – samo ako je istinita i ako je dobra. Može, naravno, biti i potpuna fikcija pa da bude stvarna, a ova je još zasnovana na istinitim događajima. Dakle, nije grijeh autora serije „The

Tattooist of Auschwitz“ to što su se dohvatili ovakve teme. Eh, kad bi im se samo zbog toga zamjeralo, pa đe bi i njima i seriji kraj bio... Projekat mreža Peacock i Sky Atlantic uvreda je za sjećanje na Aušvic, jer je, prosto, aljkav i jeftin. Što je najjače, daleko od toga da je ovo neko namjerno pretranjao; ne, jasno je i oči-

gledno, da iza šestodjelne mini-serije stoji gomila stvarno dobrih namjera.

Uglavnom, što je fora: izraelska režiserka Tali Šalom Ezer dobro se potrudila da dobije priliku da snima ovo – da bi se ispostavilo, da ona i tim od troje scenarista nijesu zreli za ovu adaptaciju.

Starac i spisateljica

U centru priče je Lali Sokolov ; pratimo ga kroz dvije udaljene vremenske linije. Sa jedne strane, kao mladog slovačkog Jevreja koji je 1942. deportovan u najstrašniji logor smrti; sa druge, kao starca u Australiji koji je decenijama kasnije odlučio da ispriča životnu priču.

Ta starija verzija Lalija je veliki Harvi Kajtel. Pod maskom i šminkom doveden do neprepoznatljivosti; kada jednom shvatite ili pročitate da se to radi o njemu, izvjesno ćete se i zapitati, što se to kog đavola u njegovom životu moralo desiti, da glumi u ovakvoj seriji. A Džona Hojer-King, mlađa verzija Lalija... Em je prilično tanak i jednoznačan glumac, em kapi jedne ne liči na Harvija. Ili, na stariju verziju Lalija, kako hoćete.

Spisateljicu Heder Moris glumi velika (sada već, pogotovo nakon role u seriji „Yellowjackets“, to možemo reći) Melani Linski. Ona će biti ta neostvarena žena sa žestokim manjkom samopouzdanja, koja bi nešto tu da piše, a starcu ipak i ne vjeruje do kraja... Prije nego što joj se, naravno, uvuče pod kožu.

Odmah da kažemo, ta ravan radnje, sa ženom koja se nikad ni za što u životu nije borila, i

Centralna romansa pati zbog manjka hemije između Džone Hojera-Kinga i Ane Prohnijak

ljubavnike Aušvica

starcem progonjenim uspomenama i poklopljenim svakojakom romantikom – uopšte ne štima. Katastrofalna je skoro do granica komike, a možete mislit’ koliko je to loše i pogrešno kada se kontekst odnosi na Aušvic. I možete mislit, koliko su talentovano promašeni autori serije – da nijesu znali da na dobar način tu iskoriste Melani Linski i Harvija Kajtela. Ili, makar na solidan ili pristojan način.

Nego, naš mladi Lali u Aušvic dolazi nesvjestan horora koji se mjesecima dešava u konc-logorima. I vrlo brzo se senzitivnom (nažalost, prije se može reći „iritantno-bolećivom“) momku sav užas genocida dešava pred očima.

Očigledan zicer

Nekim čudom i neznano kako, ipak, Lali zavređuje naklonost jednog sasvim ludog sociopate među stražarima logora, a koji je opet previše očigledna asocijacija na sasvim sličnog ili istog manijaka iz Spilbergovog klasika „Schindler’s List“ (1993)... I, Lali dobija zadatak, da na rukama novih logoraša tetovira redne brojeve radnog kampa.

Jedna od tih, koja će pred njega sjesti da joj istetovira tih paklenih pet cifara, zove se Gita. Poljakinja Ana Prohnijak tumači je sa pogledom vučice i grešnog djeteta, koji je strašniji i životniji manje-više od svega u seriji. I da, Laliju i Giti desi se ljubav na prvi pogled. Tu, u Aušvicu.

Serija se od tog momenta do skoro samog kraja vrti oko novog moralnog pitanja – a što biste, u jednoj takvoj bezizlaznoj situaciji, u ratu, ili logoru, bi-

li spremni da uradite, samo da neko koga volite preživi? Naš Lali moraće da pravi teške izbore; progoniće, i nju i njega, i mnogo decenija kasnije, tamo u Australiji... A pakao Aušvica se, naravno, neće za njih završiti onog dana kada su sovjetski vojnici, prije skoro osam decenija, došli pred kapije logora. Ljubavna melodrama tu ne dobija ni iole dobru razradu, pa autori pribjegavaju onom što je najočigledniji zicer: da „pumpaju“ dramu kadrovima eksplicitnog užasa i sasvim fizičkog horora. Naravno, lekcija naučena iz prethodnih i silnih serija i filmova o konc-logorima – koliko god te priče i scene iznova ponavljali i reciklirali, to je nešto od čega će se publici sa barem malo pristojnosti i empatije, uvijek lediti krv u žilama.

Pa opet, i sve to je nedovoljno da do kraja vjerujemo u Lalija i Gitu; hemija glavnih glumaca je klimava; performans Džone Hojera-Kinga skoro klinački i patetično raspekmežen... Teš-

ko je povjerovati, u bilo kom trenutku, da je tamo neki nacista baš njega, od svih logoraša, izabrao da tretira drugačije od ostalih. A kontate koliko je to samo ironično, da ne možete povjerovati u svjedočanstvo nečijeg užasa i sudbine koja se stvarno desila?

Maglovita sjećanja

Dobri momenti su oni koji se tiču „ispravljanja“ klimave i nepouzdane naracije jednog starca, čija su brojna sjećanja već maglovita. I, recimo, oni povezani sa posttraumatskim sindromom jedne ponosne mlade žene koja samo želi da pronađe način da – nastavi. Na izvjestan način, svi u seriji, čak i oni koji su samo čuli za holokaust, vrlo brzo su i poklopljeni traumom o svijesti da se tako nešto uopšte i desilo... I sve su to motivi koji su solidno razrađeni – jer se, naravno, radi o adaptaciji sasvim solidne knjige. Ali opet, ono ključno – ljubav u Aušvicu – nije ni gorka, ni gorko-slatka, već sasvim uvela televizijska priča. Taman kao i bledunjavi, prazan i ispran vizual onog segmenta priče koji se tiče preživljavanja mladog para u logoru – e, kako samo ta kamera i ta autorska rješenja udaraju na jeftinoću.

Pikokova mini-serija katastrofalna je skoro do granica komike. Možete zamisliti koliko su talentovano promašeni njeni autori, kada nijesu znali kako da iskoriste

Harvija Kajtela i Melani Linski

Više nego šteta... Velika je to uvreda za sve logoraše koji su, pred vješalima, iskreno i u očaju uzvikivali „Slobodan sam“ i tako se radovali smrti, samo da se narednog dana ponovo ne bude u Aušvicu.

Svi zaslužuju da priča o Giti i Laliju za koju godinu ili deceniju, bude ispričana na pravi, slojevit i temeljan filmski način. Do tada, samo da znate ovoliko: u najstrašnijem konc-logoru najvećeg od svih ratova desila se jedna ljubav sa hepiendom. Dovoljno, za malo vjere u čovjeka. S. STAMENIĆ Ocjena: 2/5

Harvi Kajtel i Melani Linski protraćeni na klimave i skučene role nbc.com

anime planet

The New Gate

Nije teško zamisliti svijet u kom postoji onlajn igra, u kojoj smrt znači i pogibiju u stvarnom životu. Ili: igra u koju jedna mlada osoba toliko zaroni (i hiljade, milioni pored nje), da na kraju zaboravi, što je tu gejming, a što stvarni život.

„The New Gate“, jedna od proljećnih anime ekskluziva, samo je jedan u nizu naslova koji se tiču gejmerskog svijeta i kulture. Indirektno, to je, recimo, i izvikani „Solo Leveling“, adaptacija južnokorejske veb-novele o svijetu budućnosti u kom se ljudi brane od čudovišta-vanzemaljaca tako što „budže“ vještine kao u igricama.

Nego, „The New Gate“ manje je medijski ispraćen u odnosu na „konkurenta“, a produkcijski nije ni izbliza nakićen. Takođe, adaptaciju mange Šinogi Kazanamija ne prati nikakav hajp, a nakon svake emitovane epizode pronalazi novu publiku... I da, ovaj anime je za komad duhovitiji i životniji od „Solo Leveling“. U svijetu velike „The New Gate“ fantazijske „RPG“ igrice, Šin je veteran sa skoro nenadmašnim iskustvom. O tome, ko je i kakav je u stvarnom životu – nemamo nikakvu prestavu. Ali, znamo sve o svijetu u kom Šin provodi život: to je fantazija sa dvorcima, gradovima, magijom i čudovištima iz srednjeg vijeka. I da, smrt u njoj je stvarna.

Na samom početku, nakon ko zna koliko godina igranja, Šin ima priliku da pobjedom nad „finalnom kraljicom“ oslobodi hiljade ostalih igrača; da ih „vrati kući“. I upravo to se dogodi; on ih gleda kako mu nestaju pred očima... Prije nego što, na kraju, shvati da nešto nije u redu.

Prvo Šin uvidi da je u svijetu igrice - ostao sam. Da stvarnog izlaza nema. Uskoro će ga „presjeći“ neka svjetlost koju ne može da objasni... I probu-

Jedna od proljećnih anime ekskluziva nije samo još jedan u nizu naslova koji se tiču gejmerskog svijeta i kulture. Šteta je što nije bolje medijski ispraćena. Za komad je duhovitija i životnija od hita „Solo Leveling“

diće se u novom svijetu, ponovo fantazijskom, ali ovog puta stvarno i više nalik stvarnom. Otvoriće oči u svijetu iste one igre, ali 500 godina kasnije, dakle u vremenu kada je vir-

tuelna stvarnost učinila da to zaista djeluje kao stvarni život. A Šin zna da stvarnost to nije. I da još nema izlaza. Prvo, zapamtićete Šina mnogo lakše nego junake većine

anime hitova u posljednjih godinu, na primjer. Drugo, gomila (uglavnom ženskih) likova koje ćete upoznavati u novom fantazijskom svijetu učiniće da vrlo brzo za njega i sve njih navijate... Što je otkačeno, budući da znate (pa ipak na mahove zaboravite) da se tu radi samo o igrici. I sve je to spakovano simpatično i duhovito, uz humor koji je mnogo zreliji od onog koji ide „niz dlaku“ populaciji anime publike koju „The New Gate“ kobajagi cilja.

Ono što je mana u četiri prikazane epizode jeste odsustvo drame u već silnim borbama. Jednostavno, u novom svijetu Šin je, iz nekog razloga, za sada premoćan. Autorski tim, koji predvode režiser Tamaki Nakatsu i scenarista Hiroki Učida, ipak to znalački koriste - da bi oslikali dječaka sa žešćim ego tripom gospodara svijeta, najvećeg junaka, lika koji je i đevojačka radost i nesanica... Pa sve to liči na Nedođiju, za jednu mladost akutno oboljelu od sindroma Petra Pana. A koja, ipak, iskreno zna, da mora da se vrati kući. Ključna dinamika tiče se, prije svega, dvojbe glavnog junaka – što za njega to „kući“ uopšte i znači. Da li je to ovaj gejmerski svijet u kom se svakodnevno bori; u kom je već ostvaren, odgovoran; u kom drugi zavise od njega; ili je to za njega neko buđenje u stvarnosti djetinjstva...

Tako da, jasno je: „The New Gate“, sa mnogo diskretnih tonova melanholije, prije svega je priča o odrastanju. U kom jedna mladost mora, htjela – ne htjela, da bira: ko joj je porodica, kome pripada, za koga se bori i kuda stremi. Poslastica po starom anime receptu: serijal koji je mnogo pametniji nego što se to na prvi pogled čini, ili što želi da na početku pokaže... a ima veliki potencijal. S. S.

Ocjena: 3.8/5

Serijal u kojem je izbrisana granica između stvarnog i gejming svijeta

PREPORUKA

ZGRABI

FILM

Volim da kažem: „Po prvom se kadru film poznaje“. U filmskoj umjetnosti cijenim postizanje apsolutne estetike koja korijeni i vrhuni u likovnosti i fotografiji. Vrsnim režiserima obično je bliska i filozofija, pa stoga najradije gledam filmove čiji je scenario filozofski pregnantan. Takvi su filmovi Andreja Tarkovskog, koji je postavio visoke standarde u jedinstvu slika-priča, davši im nesvakidašnji i besmrtni pečat. Takođe, bliska mi je estetika koju na platno, s osobitom senzitivnošću, prenose Terens Malik, Kšištof Kješlovski i Aki Kaurismaki. Posljednji Kaurismakijev film, „Fallen Leaves“ (2023), srdačno preporučujem, ne samo zbog umijeća vizuelne izvedbe, već i zbog priče koja tjera na preispitivanje ljudskih odnosa, (be)smisla svakodnevice, ali i uliva nadu u mogućnost nečeg boljeg. Malikov film „A Hidden Life“ (2019) takođe preporučujem zbog maestralne estetike, kao i odgovora na vječito pitanje šta je ljudskost

Postoje i režiseri koji jednostavnim, tragikomičnim jezikom i začudnim slikama umiju da prenesu dublje poruke, poput Vesa Andersona ili braće Koen

Doc. dr Kristina Bojanović, profesorka lozo je i kulturologije

Kultura još čeka svoj termin

zauzme mjesto kritike, nastupaju stagnacija i kriza duha. Nadam se da putopisi i rijetke emisije dijaloške forme, u kojima učestvuju učeni ljudi, neće ostati jedini i vrhunski domet kreativnosti na televiziji. Beskonačni univerzum kulture još čeka svoj termin.

MUZIKA

Sveprisutna u mom životu. Stalno je slušam: dok pišem, čitam, vozim, zalivam cvijeće, itd. Klasična muzika, prvobitna i najuzvišenija. U posljednje vrijeme neprekid-

no slušam kompozicije Erika Satija i Ludovika Einaudija. Otkrila sam i jednog neobičnog muzičara, Samija Jusufa, koji prisajedinjuje orijentalne melodije i starovremene instrumente (i pjevanje) klasičnom simfonijskom orkestru. Takođe, obavezno džez, naročito savremene varijante, kakve, uz kombinacije ostalih zvukova, praktikuju bendovi Mammal Hands i GoGo Pengiun. I naravno, svakodnevna poetsko-muzička doza najdražeg među živim velikanima –Nika Kejva

FILM

Platon kaže da se o ukusima vrijedi i mora raspravljati. Ako ćemo ga poslušati, onda bi sve filmove bez umjetničke intencije trebalo zaobići. Svaki režiserski izraz koji ne slika, ne vaja, ne postavlja pitanja, ne nudi odgovore, već služi za puku zabavu ili prekraćenje vremena, ublažavanje dosade - treba problematizovati (izbjeći). No, ako neko nalazi zadovoljstvo u posmatranju pucnjave, kriminala ili jeftinog horora, tu ni Platon ne pomaže.

Koliko god da ste kompetentni i dobronamjerni, svojom sugestijom nikad nećete uspjeti da takozvane blokbastere i filmove niske ili nepostojeće vrijednosti, otklonite iz fokusa šire publike. Zakon tupe zabave i praznine je neumoljiv.

TV

TV

Televiziju ne gledam redovno i pomno, niti imam televizor, ali ono što usput uspijevam vidjeti, uglavnom me razočara. Nameće se utisak da fale programi koji se esencijalno bave kulturom, iako ima prostora za to.

Vjerujem da se televizija može, mnogo više nego što je trenutno slučaj, orijentisati ka obrazovnim i kultivišućim potencijalima. Redukcija na informativu, politiku, zabavu; zanemarivanje umjetničkog, filozofskog i generalno duhovnog stvaralaštva, u korist trivijalnog i prolaznog, ostavlja dugoročne posljedice na svijest publike. Kada propaganda

Zaobilazim vijesti/dnevnik. I sve u čemu nema vedrine. Uočila sam porast takozvanih kulinarskih emisija, što ocjenjujem ekstremno dosadnim i nepotrebnim. Predlažem da se vrijeme provedeno ispred televizora mijenja čitanjem knjiga i boravkom u prirodi, a ako se baš mora biti pred ekranom, onda pogledati vanvremenu seriju „Dekalog“.

MUZIKA

Sve što krijepi i oplemenjuje duh, ili što ga melodijom stvara i razvija je muzika. Sve što smjera na nagon, podstiče agresiju ili potrebuje stimulanse da bi se moglo slušati - nije muzika. Zaobilaženjem disharmonije čuvamo zdravlje čula.

Kristina Bojanović: Kulinarske emisije smatra ekstremno dosadnim

privatna arhiva

DZUBOKS v Sint-pop ikone Pet Shop Boys blistaju na albumu

Manifest plesnog eskapizma

Zašto plešem, kada sam tako usamljen? – pita se, sebi i drugima prorokuje Nil Tenant na albumu „Nonetheless“, 15. izdanju britanskih sint-pop ikona Pet Shop Boys. I dok se disko grmljavina pretvara u ljekovitu proljećnu kišu, lako je svjedočiti o novom autorskom cvjetanju.

Ako postoji ploča, za koju ćete nakon nekoliko pjesama ili samo minuta, prstom upirati i reći – da, ova je sigurno pandemijska, ovo je neka lokdaun muzika – to je „Nonetheless“. I to joj nije nimalo mana, naprotiv.

Ova i ovakva pop rapsodija o samoći sasvim pripada Nilu i Krisu Lavu, tipovima koji su još početkom osamdesetih pakovali visoke talase neke uzbudljive, skoro transcedentne melanholije, koji bi, potom, vodili do nekih ostrva plesnog eskapizma. I takva, njihova samoća, djelovala je u pop svijetu sasvim uzvišeno. Čak i kao lični izbor.

Vajld u Nici

Tenant je na ploči „Nonetheless“ sasvim introspektivan, čak i emotivno ogoljeniji nego u eri najveće popularnosti grupe. Na primjer, u pjesmi „New London Boy“ premošćava neke davne decenije, upravo onog dječaka i momka koji je

Da čujete samo pjesmu ,,Bullet for Narcissus“... Otprilike, to je jedno intimno svjedočanstvo šefa obezbjeđenja Donalda Trampa (!), ali i komična balada o liku od kog se očekuje da „primi metak“ ako ikad zagusti

iz sumornog Njukasla pobjegao u blještavu londonsku noć – da istražuje i suoči se i sa muzikom, i sa svojom seksualnošću. I sve te Nilove priče su, naravno, očekivani momenti – ali neočekivan je damar, riješenost da se ogoli do kosti. I tu pronađe sasvim novo raketno gorivo za ples.

Ono što je sasvim elegantno:

„Nonetheless“ je album koji jednako pripada i Londonu i Mediteranu. Sutone Azurne obale Nil je uhvatio u „Love is the Law“, jednoj slici Oskara Vajlda u posjeti tihoj i ušuškanoj Nici, nakon njegovih grešnih zatvorskih dana, tamo na samom kraju 19. vijeka. Mnogo je tu čežnje, prigušene krivice ali i požude. Da ne vjeruje-

te, da je sve to stalo u laku pop pjesmu.

A tek da čujete „Dancing Star“, o bjekstvu slavnog baletana Rudolfa Nurejeva iz Sovjetskog Saveza, tamo početkom šezdesetih... Taj grčeviti drhtaj, da se ugrabi, uhvati sloboda, to je ono što isijava iz svake pjesme, što je i zajednički sadržalac ovog šarmantnog i radosnog prkosa od albuma. Posebno u ovoj numeri.

Vic, geg i štos

Pet Shop Boys su majstori da od sasvim jeftinih rima naprave dobar štos, naravno, na svoj račun – i nijesu ni zeru zarđali u toj vještini, u kovitlacu melodije ,,A New Bohemia“, sa kraja na kraj Evrope, od Pariza do Praga, do...

I zato pjesme poput „The Schlager Hit Parade“ (posveta muzici koju su zavoljeli u djetinjstvu) i „The Secret of Happiness“ (lagana elektronska bosanova) djeluju kao pristojan vic i geg, a za album su

Nil Tenant i Kris Lav pronašli nov i jak kreativni damar

Nil Tenant i Kris Lav pronašli nov i jak kreativni damar

„Nonetheless“ plesnog

štosno kićenje. Čisto da znate, da Pet Shop Boys mogu biti sve, ali nikad sebe neće pretjerano uzimati za ozbiljno. „Loneliness“, udarni singl, biće izvjesno najiščekivanija stvar na njihovim festivalskim binama ovog ljeta. A ipak, od nje je za komad bolja otkačena „Bullet for Narcissus“... Otprilike, jedno intimno svjedočanstvo šefa obezbjeđenja Donalda Trampa (!) – i komična balada o liku od kog se očekuje da „primi metak“, ako ikad zagusti.

Tematska smjelost Taj trampovski „Narcissus“ je momenat ostvarenja ploče, nikako pretjerano angažovan, ideološki, politički ili predizborni... Već samo jedna vinjeta o liku koji je spreman da pogine za nekog – a da se istovremeno čudi, je li se taj Tramp ikad zapitao ko ga sve i među najbližima prezire. Naravno, sve u šljaštećem pakovanju od homoerotike, jer ipak su to Pet Shop Boys.

Nije ovo neka slojevita ili raskošna poezija, ali Tenant je u 70. godini došao do toga da je teško naći neki njihov raniji album koji je bolje napisan ili koncipiran.

- To je što je; to smo što smo i sve je to na tacni na ovom albumu – kazao je Nil, pa muzičkom svijetu servirao pjesme koje su i raskošnije orkestrirane i tematski smjelije od onoga što su stvarali, unazad makar 30 godina.

Dajte priliku albumu „Nonetheless“; dobra je šansa da ćete zapeti za neku pjesmu, kao za „It’s a Sin“ prije ko zna koliko godina. I da će vam ovaj vrt od njihove plesne melanholije dozreti u nekim tonovima iskričave radosti. Toliko moderne muzike slavi bjekstvo na plesni podijum; a samo Pet Shop Boys sve to slikaju kao putovanje na pusto ostrvo, koje bi rado potpisali do kraja života. S. S.

Ocjena: 81/100

Optimizam - da, ali bilo

što radikalno u tome, ne. Dua Lipa je na novom albumu odigrala mnogo neočekivanih karata, upeglala produkciju, angažovala cijelu konjicu od muzičkih kapitalaca kao zaleđe i podršku... I ipak nije uspjela da isporuči hit.

Nakon svih podkasta, sporednih rola u filmovima „Argylle“ i „Barbie“, glamura i silnih serviranja sebe na tacni onlajn objektivizacija – Dua je ikona pop kulture koja nadilazi svoju muziku. I sada, na ploči „Radical Optimism“, zagazila je u vode pop alternative; ima 28 godina i govori o tome kako je zanimaju drugačije stvari nego prije dvije ili pet godina... Nakon ovakvog albuma, to više zvuči kao pravdanje.

Otprilike, željela je da album bude omaž najširoj „britpop“ paleti devedesetih, od Oasis do Primal Scream... A u produkcijskoj mašineriji angažovala je jednog od svojih uzora, Kevina

Dua Lipa

Radical Optimism

Palmera iz Tame Impala i Denija L. Harla, lika koji je spakovao već kultni posljednji album Kerolajn Polaček. Ispostavilo se, da smo dobili sasvim nekoherentnu ploču, na kojoj ključne pjesme poput „Training Season“ djeluju prenatrpano, a većina zvuči više evropski (čak evrovizijski!) nego britanski. Najbolji primjer je „Happy for You“ – lament nad novom curom bivšeg, što je skoro bizaran način da se iznebuha i naprečac album završi.

Palmer je tu svašta muzički zasolio, ali suštinski nije znao kako da otključa i „otkači“ tako jedinstven

glas pop zvijezde; u „Falling Forever“ to se lomi u nekakvo komično jodlovanje... Zato Harl uspijeva da makar spakuje zabavnu i zaraznu pjesmu „Maria“ u vihornom tempu akustike – a Dua se kao zahvaljuje nekoj od bivših aktuelnog dečka, na tome „što ga je napravila muškarcem“. E čudna jada... S. S.

Ocjena: 55/100

Ivan Grobenski

Dosljedno,

mimo bilo

čijih očekivanja, uvijek nekoliko koraka ispred promišljanja publike, ili skoro cijele regionalne scene –Ivan Grobenski karijeru vozi strogo po svojim pravilima.

Možda bi nepravedno bilo reći da je Ivan, albumom „Kink“, muzički i autorski prerastao hrvatske, ili okvire bivše države. Ma kakvi; samo lik stupa na novu teritoriju prije drugih, otvara i pokazuje put.

Grobenski je skontao da mu je, umjesto gitarske ambalaže, mnogo više prikladna ružičasta oblanda u Childish Gambino ili Post Malone stilu. A sve to, samo da okiti jedan kostur i armaturu od gorkog sivila, već distopijske stvarnosti. E, takav autor

Kink

apsolutno izmiče kalupima; pomalo je i fanki, i pop, i neo-soul, i trap u onoj mjeri u kojoj to demistifikacija trapa može biti... A ponajviše –elektronika. Shvatate u kojoj mjeri Ivan pripada muzičkoj 2024?

I pjesnik, i propovjednik, i oštri hroničar vremena sadašnjeg – beskompromisno cilja status svjetskog igrača, muzičkog globtrotera. Pa su već „Dynamite“ i „Liberty“ savršeni primjeri muzike koja je sa pokrićem spakovana u pjesme na engleskom jeziku. Drugačije nijesu mogle ni biti. Kakav je samo put Ivan prošao iz Koprivnice i kakva je „Kink“ divna muzička enci-

klopedija njegovih lutanja, ekspedicija, tumaranja. Za lika, koji od svog straha i tjeskobe u ovom i ovakvom svijetu, uspijeva da iskuje neku mnogo interesantnu i sasvim ličnu muziku! Grobenski –regionalni Gambino, Danger Mouse ili Lamar, sve u jednom, a sasvim svoje, tamo neđe u Koprivnici. S. S. Ocjena: 90/100

33 OBRTAJA Aleksandar Arsić, trubač - prva truba

Film koji Vas čini srećnim?

- Film koji me zaista čini srećnim je „Chicago“ (Rob Maršal , 2002). Ekranizacija čuvenog mjuzikla je audio i vizuelno remek delo. Na moje raspoloženje najviše utiču songovi u filmu, kao i fantastičan kasting. Svaki glumac doneo je nešto važno za jedinstven doživljaj filma.

Film zbog kog ste poželjeli da ubijete režisera?

- „The Shape of Water“ (2017). Meksički režiser Giljermo del Toro ovde je zaista preterao sa maštom.

Film koji uopšte nijeste skapirali?

- „Enemy“ (Deni Vilnev, 2013). Ovo je jedan od mnogih filmova koje sam stavio u kategoriju „gubljenje vremena“. Koju biste važnu, još nesnimljenu crnogorsku ili regionalnu temu/priču voljeli da vidite na velikom platnu?

- Zaista ima mnogo regionalnih tema koje bi mogle da se smeste na veliko platno. Iskoristio bih priliku da dam ideju kolegama iz filmske industrije da snime dokumentarni film o političarima koji obavljaju bitne funkcije sa diplomama raznih fakulteta u kojima bi im bilo postavljeno deset pitanja iz njihove struke... Naziv dokumentarca mogao bi da bude, na primer, „Kontrolni rad“. Siguran sam da bi bilo jako zanimljivo.

Omiljeni filmski rivali?

- Neo i Agent Smit iz trilogije „The Matrix“ (1999-2003). Posebno drag citat iz domaćeg filma?

- „A kako je kod vas u Švedskoj? Ladno, jel da? Al’ standard, jbg!“ iz filma „Lepa sela lepo gore“ (Srđan Dragojević, 1994).

Upečatljiva filmska scena sa nekom životinjom?

- Scena iz „Marley & Me“ (Dejvid Frankel, 2008) u kojoj se Marli, neustrašivi i nestašni

Volio bih da viski sa braćom

Aleksandar Arsić: Uvijek ga oraspoloži mjuzikl „Chicago“

labrador-retriver, oprašta od porodice. Ova scena se dešava na kraju filma, kada pas, nakon dugogodišnjeg zajedničkog života sa vlasnicima, postaje

mnogo stariji i suočava se s ozbiljnim zdravstvenim problemima. Džon (Oven Vilson) i Dženifer (Dženifer Aniston) tada shvataju da je došao trenutak da mu pomognu da ode. Marli je prikazan kako leži na veterinarskom stolu dok ga nežno grle i opraštaju se od njega, dok u pozadini svira

Duško

Miljanić

Crnogorskog simfonijskog orkestra

popijem braćom Šelbi

emotivna muzika. Ova scena je duboko emotivna i dirnula je mnoge gledaoce zbog prikaza ljubavi između čoveka i njegovog psa.

Najneodoljivija „štetočina“ iz animacije?

- Vjeverica Skret iz franšize „Ice Age“.

Prvi film koji ste gledali u bioskopu?

- Diznijev „Pinocchio“ (1940). Uživao sam sve do trenutka dok nije kit progutao malog Pinokija.

Soundtrack kog filma bi mogao ili biste voljeli da prati Vaš život?

- „Gonna Fly Now“ iz filma „Rocky“ (Silvester Stalone, 1976). Fantastična muzička numera. Daje posebnu motivaciju.

Poslije kog filma ste poželjeli da pođete u zemlju u kojoj se odvija radnja?

- Posle mjuzikla „Mamma Mia!“ (Filida Lojd, 2008). Iste večeri poželeo sam da otputujem na grčko ostrvo Skopelos. Izdvojite tri filmska autora koja biste voljeli da izvedete u provod. U koju kafanu i na koje piće?

- Voleo bih da povedem Gaja Ričija u Dragačevo na sabor trubača poznatiji kao Guča. Ugostio bih ga u svadbarskom šatoru pod kojim u isto vreme sviraju dva trubačka orkestra, a pili bismo domaću rakiju, naravno. Kako zamišljate proces snimanja filma koji bi Kventin Tarantino režirao na Balkanu?

- Kventin Tarantino treba samo da kontaktira momke iz The Books of Knjige. Siguran sam da bi napravio remek delo, a momci bi doneli Crnoj Gori prvog Oskara.

Pjesma koja vas podsjeća na prijatelja, partnera ili člana porodice?

- „Seven Days in Sunny June“, Jamiroquai. Podseća me na venčanje i moju divnu suprugu Aidu. Pjesma koju biste pustili da uz nju dočekate smak svijeta?

- „Who Wants to Live Forever“, The Queen. Pjesma koja je himna slobode/hedonizma?

- „Get Up, Stand Up“, Bob Marli i Wailers. Ta pesma postala je himna borbe protiv nepravde, a može se tretirati kao himna za slobodu.

Jedna od najljepših pjesama s imenom u nazivu?

- „Roxanne“, Police. Vaša pjesma za karaoke?

- „Just the Two of Us“, Grover Vošington Džunior

Smrt kog muzičara Vas je naročito pogodila?

- Smrt Ejmi Vajnhaus u 27. godini zaista izaziva žal.

Da morate da slušate samo jednog autora do kraja života, koga biste odabrali?

- Definitivno Gregorija Portera. Njegov magični glas mogu jako dugo da slušam bez želje za promenom, posebno mi prija tokom dugih vožnji. Domaći autor kog svi obožavaju, a Vi ne možete da ga smislite i/li mislite da je precijenjen?

- Postoji zaista mnogo autora koji su na neki način precenje-

ni, a ovom prilikom izdvojio bih Bajagu Pjesma koja je toliko loša, da je nemoguće ne voljeti je?

- Pjesma koja je preloša a svima izaziva osmeh je čuvena „Da l’ si ikada mene voljela“ Nenada Kneževića Kneza Poster koje muzičke zvijezde ste držali na zidu u srednjoj školi?

- Zidovi i posteri su u mom domu bili rezervisani samo za moju rođenu sestru Slađanu koja je takođe muzičarka. Nažalost, nikada nisam dobio priliku da zalepim poster. Hoće li nas Kit Ričards sve nadživjeti?

- Neće. :) Sahrana Kita Ričardsa biće svakako svetski događaj koji će prenositi BBC.

TV

Serija idealna za kišni vikend?

- „Bron/Broen“.

Serija koja vas podsjeća na djetinjstvo?

- Za detinstvo me veže serija „The X-Files“.

Serija koja je zaslužila mnogo veću publiku?

- „Better Call Saul“.

Serija koju nikada nijeste završili?

- Nikada nisam završio „Game of Thrones“. Prekinuo sam gledanje kod četvrte sezone. Scenaristima je očigledno falilo inspiracije, pa nisu postigli kvalitet koji su napravili u prve dve sezone.

Serija koja je fantastična, ali ima užasan kraj/razradu?

- Nemačka serija „Dark“. Fantastična je, ali je kraj razočaravajući.

Predmet koji ste poželjeli da imate poslije gledanja neke serije?

- Gledajući advokatsku seriju „Suits“ poželeo sam jedno odelo u stilu fantastičnog Harvija Spektora. Najdraži par iz serije?

- Marti i Vendi Berd. Savršen bračni par koji zajedno prolazi kroz životne turbulencije, a

Beograđanin

Aleksandar Arsić odsvirao je približno 400 koncerata i 15 sezona u Crnoj Gori. Umjetnik na virtuoznoj trubi, koji živi na relaciji Beograd-Podgorica-Sarajevo, nastupa na brojnim međunarodnim festivalima, a na repertoaru su mu uvijek atraktivne i zahtjevne kompozicije. Od džeza, preko mjuzikla, do klasike, jer njegov instrument ne poznaje žanrovska ograničenja. Gost naših „Obrtaja“ ističe da je upravo to ljepota koja krasi trubu, te da se raduje novim generacijama mladih trubača, kojima je imao prilike da dijeli znanje na Muzičkoj akademiji na Cetinju. Iako se trenutno ne bavi pedagogijom već izvođačkom djelatnošću, prostori u kojima nastupa uvijek su puni mladih lica koja uživaju dok uče od dragih profesora. Čak iako nijeste muzički „potkovani“, možete da uživate u Arsićevom i muziciranju Crnogorskog simfonijskog orkestra... Zato trk na sajt Muzičkog centra i pronađite koncert za sebe.

Do narednog susreta, saznajte više o Arsićevim filmskim, muzičkim i televizijskim fascinacijama. Njegovi odgovori na naše „Obrtaje“, između ostalog, odvešće vas do Skopelosa, pa do jednog paba u Birmingemu, pa u Dragačevo na sabor trubača... Ni manje, ni više nego sa Gajem Ričijem

„Ozark“ je serija za svaku preporuku. Radno okruženje/tim/posao iz serije koje ste poželjeli za sebe?

- Recimo da bih voleo popiti viski sa Tomasom i Arturom Šelbijem u The Garrison pabu iz serije „Peaky Blinders“. Za koga ste navijali – za Toma ili Džerija?

- Uvek za Džerija! M. ČAVIĆ

kalendar Dvadeset peti rođendan neodoljive filmske blasfemije

Proroci iz komšiluka

Onima kojima je vjera radost, stvar duha, ono zapreteno na dnu i lijeve i desne pretkomore, „Dogma“ mora biti simpatična.

I moraju voljeti njene nesavršene likove, dok propovijedaju vjeru po mjeri likova s ulice, sa pločnika i sa šanka

Junaci Raja i Pakla u otkačenoj viziji Kevina Smita

Vidi, ovaj lik što ćeš sad da glumiš sa njim... Nemoj ovo sad da zajebeš, nego da malo dignemo nivo, da naučiš taj tekst, bre. Ne sprdam se, ovo je jebeni prvak Šekspira u Londonu, ozbiljno sranje –tako je Kevin Smit pripremao Džejsona Mjuza da glumi pored Alana Rikmana u „Dogmi“.

Mimo svake filmske dogme: zamisli ti sad tu Rikmana, to gospoče, to čudovište sa kraljevskih dasaka, kako glumi još strašnijeg anđela, glasnika Božijeg Metatrona, pored... Pa, pored lika koji je prekid svijesti i stvarnosti, koji je nagrđen kao bela lala, koji je hronično klepljen tako da ne osjeća ni rukice ni nogice, i ravna linija u onoj mjeri u kojoj to mora biti - Džej. Onaj Džej pored Sajlent Boba. Znate Džeja. E, taj Džej, Džejson, bez đa’oljeg časa glume – uz Alana Rikmana u kadru.

Onda je Džejson Mjuz sjeo i fino naučio taj dijalog. Nije šala. Pa je ponovo sjeo i naučio, od tačke do tačke, cijeli scenario. Ozbiljno. „Samo nijesam htio da ispizdim tog lika Rikmana, šta ti ga znam“... I „Dogma“ je krenula.

Birokratska rupa

Taj scenario... Ozbiljno, „Dogma“ je jedan od onih filmova koji čak bolje djeluju kada ih „čitate“ nego kada ih gledate. Toliko je Kevin Smit, ma i previše zatreskan u sav taj vrcavi dijalog, sav taj paradoks i trenje i čudo od retorike. Pa, recimo, taj Džej, džanki iz Džerzija, nešto tu sa jednim anđelom kao objašnjava o politici, o seksu ili religiji. A Tihi Bob, je li, ćuti. Do jedne ure, naravno. Njih dvojica su još u tom filmu i pravi proroci. Da ne vjeruješ. Nego, mnogi su nakon kanske premijere, 21. maja 1999. godine, stali u red da Kevinu Smitu podnesu spisak zamjerki, kako se uopšte usudio da snimi nešto kao što je „Dogma“. U Americi i širom Vaseljene, dakako.

blasfemije „Dogma“ Kevina Smita komšiluka

Istina je od starta zeru drugačija: mnogo je godina Kevinu bilo potrebno samo da skupi petlju, da krene u snimanje „Dogme“. Ono, film u kom dva pala anđela traže način da se vrate u Raj – pa pronađu, onako po američki i zapadnjački, birokratsku rupu. Praktično ulaz na stražnja vrata. Njih dvojica su Ben Aflek i Met Dejmon. Pa jedan mnogo opasni anđeo Rikman, Glas Gospodnji lično, mora da se pojavi pred jednom sasvim običnom službenicom lokalne klinike za abortuse (!) u Džerziju – i saopšti joj da je ona, od svih, daleki rođak samog Isusa. A nju glumi Linda Fiorentino. O, kako je samo dobro što je glumi baš Linda Fiorentino! Savršen kasting: Linda je uvijek imala tu auru otresite, malo nadrndane ženske, koja ne da ima probleme s autoritetima, nego je prijeka i bandoglava preko svake mjere. Ukratko, nema bolje za likušu koja treba da spašava svijet, a pritom nema veze sa vezom đe i na koju bandu udara, nit da li je pošla, ili došla... E, onda, nakon svega, ona sretne Rufusa ( Kris Rok), tipa koji je, od svih, famozni 13. apostol. I koji na sva zvona kuka što ni riječi jedne nema o njemu u Novom zavjetu. Kontate li sad, da to može samo kod Kevina Smita?

Što je Kevin suštinski snimao: ono kako se njegov komšiluk, grad, ma cijeli Džersi i Njujork, svi ti silni Irci i Italijani - odnose prema svojoj religiji. Svi znamo da je Ircima i Italijanima vrlo bitna Katolička crkva. Pogotovo njima u Americi. A to znači ovako: odnos sa malo internog cinizma i vica prema samoj instituciji... i uz mnogo ozbiljnosti prema vjeri i dogmi. E, to je Kevinu Smitu bilo mnogo simpatično.

Drvlje i kamenje

Živa je istina: „Dogma“ je film koji se igra sa crkvenim pravilima i načelima, ali mnogo je bitnije to što se suštinski bavi vjerom. I time što ta vjera znači nekim, potpuno običnim, sluđenim, nesavršenim i onako ubogo grešnim likovima iz komšiluka. Kevinovog komšiluka, naravno, ili svakog od nas.

I zato je, naravno, gomila nekih katoličkih kružoka i organizacija udarila drvljem i kamenjem po Smitu i filmu, a da ni izbliza nijesu imali pojma o stvarima o kojima razglabaju ti likovi... Osim što, naravno, sama Katolička crkva nije rekla riječi jedne protiv filma. Posle su neke bitne umne crkvene glave iz Amerike rekle da im je sve to simpatično.

Jer, što je poenta: oni kojima je vjera radost, stvar duha i daha, ono zapreteno na dnu i lijeve i desne pretkomore – njima „Dogma“ mora biti sasvim simpatičan film. I moraju voljeti te iskrene i iskreno nesavršene likove, kako propovije-

daju vjeru, ne sa misa i liturgija – nego po mjeri likova s ulice, sa pločnika, sa šanka. A nije baš da su pravi apostoli bili likovi s oltara; prije će biti da su bili prašinari, raja iz kraja, zar ne?

E, tima i takvima, kojima je vjera stvar duhovnosti a Hrist nešto domaće, intimno, iz kuće, sve te grube riječi i psovke iz Smitovog filma nikako nijesu bile blasfemija, svetogrđe... Nego, eto, psovke i ništa više. Naravno, postojali su tu i oni drugi, kojima je vjera stvar klanskih zađevica, kružoka, podjele „mi ili oni“... E, njima se sigurno nije svidjela „Dogma“. Ali, to manje govori o Smitu o njegovom filmu, a više o... Znate već o čemu.

Oltar vječnosti

Nego, odakle Alanis Moriset u ulozi Boga. Mnogo prije nego što je konačno vidimo, neko će Boga u filmu opisati kao „malo usamljenog – ali stvarno zabavnog“. Mnogo slatko. A što je za Smita bila Alanis, mnogo prije nego što je uopšte upoznao? „Ona mi je bila slika nekog spokoja i blagosti

kakve ćete vidjeti u zen budizmu. Ima oko sebe nešto... Pa, van ovoga svijeta. To je neka priroda koja je nadzemaljska, čak i kada ne govori“. Onda se Alanis pojavila na setu – i Kevin je dobio samo potvrdu, da je takva i samo takva, u svakom momentu. Još jedan savršen glumački odabir. Bilo ih je, naravno, još. Recimo, Salma Hajek u roli vječne muze umjetnika i svih stvaralaca za koju, eto, niko nikad nije čuo. I Džordž Karlin, najstrašniji cinik i ateista Amerike sa kraja 20. vijeka, kao – sveštenik. Pa bilo je dovoljno samo da se Karlin pojavi u mantiji, i da film naljuti pola Amerike!

Možda četvrt vijeka nakon premijere izgleda banalno, ali to tada definitivno nije bilo tako. Niti je Holivud, u zemlji koja garantuje slobodu religije tako da to uključuje i njenu kritiku i blasfemiju, bio često pogodan prostor da se vjera dovodi u pitanje, na bilo koji način. Ili, skoro isključivo to nije ni bio.

Samo što, naravno, Kevinu

Smitu nije ni padalo na pamet da napada najtvrđe šance i pokondirene zlice... Ma kakvi, želio je samo da još jednom i na jako kreativan način, napiše ljubavno pismo svom komšiluku. A to ljubavno pismo stvarno zvuči kao iskrena, mnogo dobra propovijed. U filmu u kom je oltar otrgnut svim tim silnim propovjednicima, i prepušten da bude pozornica ubogima, nečistima i običnima. Grešnima i zalutalima. Alanu Rikmanu i Džeju. E, njihovo je Carstvo Gospodnje, kao što pripada svim tim ulicama svijeta Kevina Smita, onako kako ih je, na oltar filma i umjetnosti, vječnosti podario. S. STAMENIĆ

Alanis Moriset i Alan Rikman, savršen božanski i anđeoski tandem

Linda Fiorentino, perfektan cinični Mesija

Hercog na Durmitoru v PODGORICARENJE

Najbolje mlijeko koje je pio u životu Verner Hercog probao je na Durmitoru. Tako je govorio u jednom intervjuu od prije koju deceniju: najveći pustolov među režiserima sjećao se svog prvog velikog pješačkog, tinejdžerskog poduhvata. Preko Skoplja, pa Prokletija, pa... Na početku sjajnih memoara „Every Man for Himself and God Against All“ (2022), Hercog govori da je svoj „Aguirre, the Wrath of God“, veliki film o jednom konkvistadoru, želio završiti sa slikom španske galije zaglavljene na ušću Amazona. Koju u veliku rijeku, ka prašumi i Andima, uzvodno niko nije mogao usmjeriti. Na palubi bi ostao samo jedan papagaj, koji bi ponavljao „El Dorado, El Dorado...“ Na kraju se ipak odlučio za kraj u kom Agire, sam na palubi, na rijeci i u srcu prašume, stotinama malih majmuna propovijeda o slavi svoje imperije. Hercog tu pominje i Hiro Onodu, vojnika japanske

imperije koji se tek 29 godina nakon kraja Drugog svjetskog rata, na jednom pacifičkom ostrvu – predao i položaj prepustio. A sebe opisuje kao onog, koji je uvijek želio da brani kule koje su svi davno napustili. Pa još, ironično, da je sebe uvijek doživljavao kao usamljenog ratnika, koji je ipak previše puta zavisio od ljubavi i pomoći porodice i nekih njemu bitnih žena. To, da je detalj iz jednog starog intervjua iz mladosti, na društvenim mrežama ovog proljeća, „zavrtio“ priču o Hercogovom mlijeku na Durmitoru – samo krije patinu duboke traume. Taj mladi, tek proslavljeni Verner, već u sljedećoj rečenici pominje: „Moj otac je iz Bosne, Hrvat iz podnožja Kozare“... I to nije istina. Vernerov otac je Njemac koji je porodicu napustio dok je Hercog bio dijete; takođe je bio i Hitlerov nacista, koji se, prema riječima režisera, u Nacističku partiju učlanio iz čistog oportunizma. Radi

Zaglavi se

statusa i zabavnog društva. Ukratko, hulja; to Verner u tim memoarima ne kaže, ali to za njega jeste taj Ditrih Hercog A porodica Vernerove mame su Hrvati. Stipetići, koji su krenuli neđe ispod Kozare, pa do Splita, pa u Njemačku, pa... Za maminu porodicu jako je vezan. I tu je zapetljan u kučine krivice: Hercog otvoreno govori, da su ti njegovi Stipetići nacionalisti. Ustaška emigracija. Da se kao dječak naslušao priča, da su upravo ti njegovi bili među zavjerenicima u ubistvu kralja Aleksandra. I da, mama je isto bila članica Nacističke partije, pa je rano shvatila što se dešava i od svega se distancirala. Na kraju rata, već je insistirala da se Verner druži sa tamnoputom djecom američkih vojnika...

Fantastična je ta priča: kako je samo Verner Hercog sjajan pisac i hroničar među režiserima. Kako oslikava pejzaž jednog minhenskog jutra, kada je na zgarištu savezničkih bombi mama odlučila da sina povede za ruku, u sigurnost obližnjih alpskih sela... Gdje će odrasti – bez telefona, televizora, rijetko uz radio, uglavnom uz knjigu. I u prirodi.

Tu će Verner doživjeti djeda po ocu, starog arheologa, kao istinsku očinsku figuru. Zbog njega i njegovih putovanja zavoljeti beskrajna pješačenja. Dugo i zvanično biti tek Stipetić, a mnogo kasnije Hercog,

samo zato što je vjerovao da mu to prezime može više koristiti u filmskoj umjetnosti. Strašna je ta knjiga; tu ćete saznati i o prvim filmovima koje je Hercog gledao na Andima u putujućem bioskopu. I kako je kao tinejdžer postao ubijeđeni katolik, pa sa misionarima došao do Ohrida, pa do Skoplja, pa... I sve je to traganje za porodicom i stvarnim korijenima: tokom okupacije, mamin djed bio je austrougarski upravnik upravo u tom Skoplju... I sve je to bio impuls jednog djeteta, koje nije znalo kome i na koji način zaista pripada. Prije nego što je postao veliki režiser; prije nego što je, s onim konkvistadorima, vampirima i parobrodima nasukanim na suvom, otkrio da pripada filmu i umjetnosti. Vrijedi vjerovati, da mu je ono mlijeko na Durmitoru, bilo jedna važna zapeta, predah za umorne tabane, na zvjezdanom putu.

Stojan STAMENIĆ

Crta: Srđan Ivanović

Fantastični memoari velikana režije

16. maj

LONDON

CALLING

Baš me nije briga što ću da izgorim danas - samo je jedna od rečenica koju smo mogli čuti proteklog vikenda u iznenađujuće osunčanom Londonu. Sudeći po nenormalnim gužvama, lijepo vrijeme za skitnju iskoristilo je više miliona ljudi u gradu. Podgoričanima tih 25 stepeni možda djeluje smiješno nisko, ali s obzirom na to da je UV indeks bio izuzetno visok, pomenuto gorenje kože sigurno je uzelo maha.

I dok su kapaciteti svih otvorenih bazena bili ispunjeni, Londonci su pronašli druge načine da uživaju u suncu: od ispijanja kafe pored nekog od kanala manjih londonskih rijeka, do relaksacije u obližnjim parkovima sa knjigom.

Savršeni dani

Temperatura od 25 stepeni

Podgoričanima možda zvuči smiješno, ali u Londonu je velika stvar. Štoviše, lijepo vrijeme stvorilo je nenormalne gužve i natjeralo na skitnju više miliona ljudi u gradu

Lijepo vrijeme i iznenadna polarna svjetlost koju su tokom vikenda imali priliku da vide u Londonu, ispali su dodatna pozitivna injekcija, prijeko potrebna da popravi loše raspoloženje koje, kao i u drugim velikim gradovima na planeti, stiže kao rezultat svakodnevne krize i konflikta na više tačaka na planeti Zemlji. Londonci su za sunčanje dobili i neočekivane partnere: vjeverice. Iako su one i lisice

Direktor i glavni i odgovorni

urednik Draško Đuranović

Urednica

stalni posjetioci londonskih parkova, lijepo vrijeme kao da i njima uticalo na raspoloženje, pa su se baš odomaćile. No, srećom, nijesu otišle toliko daleko da se pridruže Londoncima po kafićima, koji su, tradicionalno, iskoristili priliku da izmiksaju regularnu ponudu i prošire vanjske aktivnosti. Oni Londonci kojima je bilo do dnevnog klabinga do -

bili su i mini-muzički festival kod Heknija. Iako je održavanje bilo planirano u hangaru, kada su shvatili kakva nas vremenska prognoza očekuje, organizatori su ga brzo izmjestili na travnatu površinu. A nezavisni muzički festival, naravno, poslužio je kao idealna prilika za upoznavanje sa novim imenima iz indi, postpank i elektronske muzičke sfere.

Dok se ljetnje temperature polako bliže, Londoncima ostaje da uživaju u ovim proljetnjim iskrama lijepog vremena... U nadi da će se i druge divlje životinje uskoro priključiti zabavi. Tekst i foto: Leila MURSELJEVIĆ

Marija Ivanović-Nikičević

Saradnici Vladimir Maraš, Srđan Ivanović, Milena Čavić, Svetlana Višnjić, Dragana Erjavšek, Miloš Milačić, Leila Murseljević, Anja Drobnjak-Vukašinović, Biljana Martinić, Marko Stojiljković, Davor Pavlović i Marina D. Richter

Zamjenik urednice

Stojan Stamenić

Vjeverica – pouzdan partner za sunčanje u centru grada

Ispijanje kafica kraj kanala

Detalj sa muzičkog festivala u Hekniju