Poneđeljak, 7. jul 2025. | Podgorica, Crna Gora | Godina LXXXI / Broj 21398 | Prvi broj izašao je 24. oktobra 1944. u Nikšiću | pobjeda.me | Cijena 1 euro NE! RATU U UKRAJINI
ALARMANTNO: U psihijatrijskoj bolnici u Dobroti 135 sudskih pacijenata, od kojih je čak trideset osumnjičenih za ubistvo
Neplanska gradnja, mnogo posjetilaca, dronovi i kvadovi prijetnja za NP Durmitor
AKTUELNO: Toplotna ostrva u Podgorici – izazovi i rješenja
NO! TO THE WAR IN UKRAINE
VEĆ VIĐENO: Predsjednik Skupštine Crne Gore na obilježavanju godišnjice nevesinjskog ustanka ponovo o Srbima i Crnogorcima kao istom narodu
Jednoglasna odluka delegata Kongresa Bošnjačke stranke Ibrahimović ponovo predsjednik partije
Država od UNESCO-a sakrila vještačko osnježavanje
Komisija ističe da bi proširenje skijaške infrastrukture u nacionalnom parku predstavljalo utvrđenu opasnost za njegov status univerzalnog dobra i naglašava da sa najvećom zabrinutošću bilježi izvještaje o instalaciji sistema za vještačko osnježavanje na skijalištu unutar dobra. Pozvali su Crnu Goru da situaciju provjeri i dostavi pojašnjenja i dokumentaciju Centru za svjetsku baštinu što je prije moguće - a najkasnije do 1. decembra 2025.
Monstat objavio zvanične podatke o popisu poljoprivrede iz 2024. godine
Jednoglasna odluka delegata Kongresa Bošnjačke stranke
PODGORICA - Dosadašnji predsjednik Bošnjačke stranke Ervin Ibrahimović reizabran je na tu funkciju odlukom svih 32 delegata na jučerašnjem partijskom Kongresu. Poručio je da Bošnjačka stranka zna put do EU, ali i da je pobjeda što ta partija ima pet ministara i što utiče na kreiranje politike.
Ibrahimović, koji je bio jedini kandidat za stranačkog lidera, rekao je da izlazak iz mraka devedesetih na svjetlost Briselu nije lak posao, te naglasio da put znaju. - Znamo put do EU i idemo tim putem hrabro i dostojanstveno, svjesni sebe i svoje prošlosti i gledamo širom otvorenih očiju u svoju evropsku budućnost, jer Crna Gora je u
Evropi a Bošnjaci su jedan od najstarijih evropskih naroda - kazao je.
Ibrahimović je istakao da bez Bošnjaka i Bošnjačke stranke nije mogla da se dobije ni nezavisnost, niti postigne okretanje prema Briselu, kao ni okretanje NATO članstvu. - Mi smo ti koji znamo putporučio je Ibrahimović. Za razliku od prethodnog IV Kongresa, održanog 2021. godine, kada je BS bila opozicija sa tri poslanička mandata, ovogodišnji se održava u trenutku kada stranka ima duplo više (šest) mandata u Skupštini i pet ministarskih mjesta u Vladi Crne Gore. To je, kako su ocijenili iz te partije, jasan dokaz političkog uspona i sve snažnijeg povjerenja koje BS uživa među građanima. Jučerašnjem Kongresu prisustvovali su predstavnici političkih partija iz Crne Gore, ali i iz regiona, Turske, Njemačke i Sjedinjenih Američkih Država. R. P.
Kongres Građanskog pokreta Ura održan na Lovćenu
PODGORICA – Od prvog do posljednjeg dana, od osnivanja 14. marta 2015. do danas, ovdje 5. jula 2025. na Lovćenu, uvijek smo se vodili samo jednom maksimom: da budemo na braniku države. Mnogi nas nijesu razumjeli, mnogi nas ni danas ne razumiju, ali naša ideja je superiorna i ona se ne ogleda ni u brojevima, ni u mandatima, ni u opoziciji, ni u vlasti. Ona se ogleda u onome što jedno društvo stvara kroz istoriju - poručio je Dritan Abazović, koji je reizabran za predsjednika Ure na Kongresu stranke u subotu.
Na Kongresu su za potpredsjednike izabrani Ana Novaković-Đurović , Milena Vuković i Blažo Rađenović. Najavljeno je uvođenje nove funkcije – zamjenika predsjednika, a, kako se očekuje, tu poziciju bi mogao zauzeti Filip Adžić Najavio je da sa Kongresom počinje i predstavljanje novog programa Ure za razvoj Crne Gore - „Crna Gora 365“. - Okrećemo novi list, za nas budućnost počinje sada. Mi predstavljamo viziju Crna Gora 365. Pozivam sve ljude dobre volje da podrže takvu ideju, da budu dio jedne nove vizije. Sad je vrijeme da zajedno pomognemo Crnoj Gori.
Kada govorim o tome da zemlju treba očistiti od korupcije, to je samo prvi korak ka jačanju naše ekonomije. Naša vizija je nedvosmislena i jasna, i odvijaće se u nekoliko glavnih pravaca – prvo bezbjednu i pravednu, drugo za ekološku Crnu Goru, treće –za Crnu Goru socijalne pravde, četvrto, za Crnu Goru kao turističku destinaciju 365 dana i peto – za Crnu Goru koja ima ekonomiju i koja pospješuje bogatstvo pojedinca, borićemo se za restituciju i vraćanje zemlje ljudima koja im je oduzeta u nekom drugom sistemu - istakao je Abazović. Kazao je i da ko želi da radi pošteno, časno, u skladu sa zakonom i u skladu sa interesima Crne Gore, ko god bude na tom putu, njihov je partner. - Ko god ne bude na tom putu, bićemo njegovi najveći i najljući kritičari, kao što smo to do sada bili, i kvarićemo im planove. Dajte da se takmičimo u dobru, i dajte da pokažemo svi koliko znamo i umijemo, a ja vjerujem i siguran sam da će građani promijeniti ovu vladu na sljedećim izborima i siguran sam da će nova vlada Crne Gore biti jaka, da će ideja Ure u njoj biti dominantna, a Ura u njoj jedan od važnih faktora. Svaki uspjeh koji je Ura postigla, od 2020. godine pa do današnjeg dana, bio je uspjeh Crne Gore. Svaki put kad Ura nije uspijevala,
gubila je Crna Gora, ali lako je za Uru. Pogledajte statistiku, pogledajte rezultate. Danas u Crnoj Gori raste ekstremna politika. Nažalost, vraćamo se na staro. Mislili smo da smo taj put završili 2023, kad je taj tzv. politički centar uspio da napravi istorijski rezultat. Svi koji su ga upropastili, neka im služi na čast. Ljudski je griješiti, ali je još više ljudski da se u tim greškama ne ponavljamo - kazao je Abazović. Pozvao je da se svi „okupe oko dobra“.
- Sa Lovćena, sa možda tačke gdje se vidi drugačija perspektiva, sa možda mjesta gdje se pruža najljepši pogled na Bokokotorski zaliv i na našu državu, želim da poručim: Okupimo se oko vizije. Okupimo se oko programa. Okupimo se oko planova. Neka živi Crna Gora. Neka živi narod, svi građani koji ovdje žive. Neka živi ideja ujedinjene i snažne Crne Gore. Crne Gore u Evropskoj uniji i Crne Gore pomirene sa cijelim regionom - zaključio je Abazović. Kongres je okupio i brojne goste, predstavnike gotovo svih partija crnogorske političke scene, ali i iz čitavog regiona i brojnih zemalja Evrope. Govorili su brojni gosti, među kojima i premijer Albanije Edi Rama Abazović je, kako su saopštili iz Ure, dodijelio plakete u znak zahvalnosti istaknutim predstavnicima partije, ali i građanskim aktivistima i naučnicima koji daju nemjerljiv doprinos razvoju Crne Gore u svim njenim segmentima. R. P.
PODGORICA – Vrijeme je da crnogorski mediji, civilni sektor i intelektualci izađu iz matriksa u koji ih uvodi velikosrpska propaganda, gdje stalno moramo da dokazujemo da postojimo. U pitanju je klasični spin i jedna vrsta već viđenog i prevaziđenog narativa koji plasira Mandić upravo kako bi bacao prašinu u oči crnogorskoj javnosti – prokomentarisao je politički analitičar Danilo Kalezić poruke predsjednika Skupštine Andrije Mandića na obilježavanju godišnjice nevesinjskog ustanka, gdje je, između ostalog, poručio da „moramo vaspitavati mlade na
primjerima hercegovačkih, crnogorskih i drugih srpskih junaka“. Mandić i mitropolit Joanikije imali su sličan narativ i juče, na proslavi 150 godina od Nevesinjske puške juče u Nevesinju. Joanikije je kazao da su „ratovali zajedno Crnogorci i Hercegovci, jer je to jedan srpski narod, jedna vjera, jedna nada“. Komentarišući iste poruke Mandića i Joanikija, Kalezić je rekao da oni imaju istog poslodavca, a to je Beograd. - Sve institucije velikosrpske infrastrukture u Crnoj Gori su njima date na raspolaganje, a oni su izvođači radova. To što oni pričaju nije novo. To je ista priča koju je puno inteligentnije saopštavao mitropolit
Amfilohije. Ovo što sad gledamo je već viđeno, u političkom smislu i dosadno. Apelujem na istoričare da se ispita da li su Srbi „fikcija“ – kazao je Kalezić. Istakao je da je „možda vrijeme da okrenemo ‘igricu’ pa da angažujemo grupe istoričara, politikologa, pravnika da provjerimo da li Srbi postoje ili je to fikcija“. - Drugi način ne postoji, osim da tom vrstom banalizacije da prekinemo začarani krug u kome se svakodnevno iscrpljujemo u dokazivanju nečega što je već na priču na koju je Slavko Perović još 1992. u duelu sa Zoranom Đinđićem - kad je rekao da je postojanje Crnogoraca neupitno, stavio tačku – kazao je Kalezić.
PODGORICA - Očuvanje ustavnog poretka jedna je od najvažnijih dužnosti Predsjednika Crne Gore. Predsjednik Milatović neće ćutati na kršenje zakona i opstrukciju izbora sudija Ustavnog suda – navodi se u saopštenju iz kabineta Predsjednika Crne Gore i dodaje da je od ključnog značaja da „Skupština hitno prestane da izaziva ustavnu krizu“.
Saopšteno je da već godinu traje miješanje politike u sudsku granu vlasti. - Politički interesi i vlasti i opozicije ozbiljno ugrožavaju izbor sudija Ustavnog suda. Podsjećamo da su upražnjena tri sudijska mjesta. Već godinu nije izabran novi sudija Ustavnog suda koji treba da zamijeni penzionisanog sudiju. Takođe, jedna sutkinja je po mišljenju Venecijanske komisije neustavno
razriješena - piše u saopštenju iz kabineta Predsjednika. Navode da je predsjednik države Jakov Milatović još 15. maja predložio kandidatkinju Mirjanu Vučinić iz kvote sudija koje predlaže ova institucija, ali do danas Skupština nije donijela odluku o njenom izboru.
- Ovakvo postupanje Skupštine i Ustavnog odbora dodatno produbljuje ustavnu krizu koja je jasno identifi-
obilježavanju godišnjice
Crnogorcima kao istom narodu
Mlade treba vaspitavati na univerzalnim vrijednostima, a ne na jednonacionalnim mitovima –reagovala je Zoja Bojanić-Lalović na poruke koje je Andrija Mandić poslao iz Nevesinja
Prema njegovim riječima, „moramo da ignorišemo te stvari, jer je to bacanje prašine u oči“.
Komentarišući to što se i sajt Skupštine koristi da se prenesu te poruke, Kalezić kaže da je to „mehanizam propagandnog rada koji je već više puta oproban i koji se po pravilu dešava u trenutku kada oni u pozadini pripremaju i sprovode akcije poput one o kriminalizaciji Crne Gore ili napad na bezbjednosni sektor ili afera sa Mandićevim sinovcem“.
- Crnogorska javnost mora da prekine i izađe iz tog inferiornog modela u kome smo konstantno isprovocirani od njih da dokazujemo postojanje – rekao je Kalezić.
Poslanica Demokratske partije socijalista (DPS) Zoja Bojanić-Lalović reagovala je na izjavu Mandića da „mlade treba vaspitavati na primjerima hercegovačkih, crnogorskih i drugih srpskih junaka, na moralnoj vertikali koju su nam ostavili“. Bojanić-Lalović je Mandiću poručila putem mreže Iks da takav pristup nije prihvatljiv u modernom društvu.
- Mlade treba vaspitavati na univerzalnim vrijednostima,
a ne na jednonacionalnim mitovima - napisala je ona. Mandić je, govoreći na proslavi godišnjice nevesinjskog ustanka, Hercegovinu nazvao „zemljom Svetog Save“, ističući da ustanci u Gacku, Bileći, Pivi, Drobnjaku, Morači, Nikšiću i Plužinama govore o dubokoj vezanosti Hercegovine i Crne Gore, „ne samo geografski, već duhovno, kulturno u krvlju ispisanoj istorijskoj sudbini“.
- Imamo želju i potrebu da poručimo – dobro znamo ko smo, znamo da smo jedni drugima najbliži, a moćna ruka Svetog Vasilija Ostroškog i Tvrdoškog daće nam snage da sve izazove sa kojima se suočavamo izdržimo. U ovim teškim vremenima kada se pokušava prekrojiti istorija, kada se nastoji izbrisati žrtva naših predaka i obesmisliti njihovo junaštvo, naša je obaveza da istinu branimo –istim onim žarom kojim su je oni branili. Danas ovdje stojimo u zajedništvu – Republika Srpska, Crna Gora i Srbija. To bratstvo je zalog da ćemo, uprkos svim izazovima, znati da čuvamo ono što smo naslijedili od naših velikih predaka - kazao je Mandić. I. K.
na opstrukciju i kršenje zakona izaziva ustavnu krizu
kovana u mišljenjima Venecijanske i Evropske komisije – ističe se u saopštenju. Dodaje se da vladavina prava podrazumijeva funkcionisanje institucija u skladu sa Ustavom i zakonima, bez selektivnosti i političkog upliva.
- Ustavni sud, kao vrhovni čuvar ustavnosti i zakonitosti, mora da odražava istinsku posvećenost izgradnji Crne Gore kao demokratske
države sa jasnom evropskom perspektivom. Crna Gora više ne može da priušti luksuz da se politika isključivo bavi politikom, umjesto da unapređuje institucije. Zato je od ključnog značaja da Skupština hitno prestane da izaziva ustavnu krizu, počne da radi svoj posao u skladu sa zakonom i završi izbor sudija Ustavnog suda – dodaje se u saopštenju.
R. P.
Neprirodno je i nelogično da građanske i evropske partije budu opozicija Vladi koja se - zvanično i formalno - zalaže za evropsku budućnost Crne Gore.
Članstvo naše zemlje u EU je, tvrdi zvanična Podgorica, stvar neposredne budućnosti. Jasno je, već sada, da je projekcija o 2028. bila pretjerano optimistična. Iz Brisela, ali i sa drugih strana - iz zemalja čiji je uticaj u EU veći od ostalih - taj se optimizam svodi na konstataciju da je Crna Gora „predvodnik“ procesa integracija na Zapadnom Balkanu. I to zvuči optimistično i ohrabrujuće, čak i ako se upustimo u analizu koliko je koja od zemalja regiona zaista udaljena od mogućnosti da se približi punopravnom članstvu u EU.
Umjesto toga, bilo bi vrlo korisno, za naše iskrene evropske prijatelje i partnere, da pažljivo sagledaju političku dinamiku u Crnoj Gori. Svaki će - nepristrasni i elementarno zainteresovani - posmatrač lako utvrditi da formalno dominantna politička struktura u Vladi, Pokret Evropa sad (PES) Milojka Spajića, nezaustavljivo gubi procente i mogućnost djelotvornog uticaja na političke tokove u zemlji. Tome dokaz nisu samo loši rezultati u seriji lokalnih izbora, već i upadljiva zavisnost te strukture od političke strategije, interesa i namjera roja partija koje kontroliše Andrija Mandić Politička inercija - kako sada stoje stvari - nezaustavljivo gura Crnu Goru u ruke srpskih i ruskih eksponenata. Njima ne smeta snažna i propagandno naglašena evropska retorika - i prema Briselu, i iz Brisela - jer su to idealne kulise za proces degradacije i uništenja građanskog i demokratskog ustrojstva Crne Gore.
Političari i stranke koji ne poštuju državu Crnu Goru, pre-
Političari i stranke koji ne poštuju državu Crnu Goru, preziru njenu nezavisnost i pokušavaju da kriminalizuju referendum iz 2006, imaju veliku faktičku pomoć u narativu kako je crnogorska evropska agenda u osnovi u redu, i kako se zastoji i kašnjenja odnose prevashodno na tehničko-organizaciono-logističke probleme. Velika je i ozbiljna greška prihvatiti takvu racionalizaciju
ziru njenu nezavisnost i pokušavaju da kriminalizuju referendum iz 2006, imaju veliku faktičku pomoć u narativu kako je crnogorska evropska agenda u osnovi u redu, i kako se zastoji i kašnjenja odnose prevashodno na tehničko-organizaciono-logističke probleme.
Velika je i ozbiljna greška prihvatiti takvu racionalizaciju. Evropski zvaničnici i diplomate koji oportunistički zatvaraju oči ili se prave da ne vide destruktivni velikodržavni i hegemonistički srpski nacionalizam u Crnoj Gori, koji dobija ubrzanje i sve malignije oblike (u svim oblastima društvenog života, u medijima i u samoj politici), i kojemu je meta sve što ima crnogorski prefiks i sadržinu - prave veliku štetu i Evropi, i Crnoj Gori. Crna Gora je bila i ostala najmanji i najmanje skupi evropski projekat na Zapadnom Balkanu - pod uslovom da se okonča uspješno. Ne može se negirati njen pozitivni značaj - kao evropskog projekta i zemlje koja bi mogla biti prvi naredni član evropske porodice - ukoliko Crna Gora bude u EU u sagledivoj budućnosti. Međutim, mnogo bi veća bila
reperkusija negativnog scenarija - da Crna Gora, umjesto u Briselu, završi kao srpski-ruski satelit, kao društvo koje je propustilo istorijsku šansu i koje se vratilo u stanje vazalnog odnosa prema režimima u Beogradu i u Moskvi. Tada bi uticaj „slučaja Crna Gora“ bio mnogo dalekosežniji - u smislu kompromitacije i zaustavljanja procesa evropskih integracija i u drugim zemljama Zapadnog Balkana. (To je osnovna zamisao i plan službi i u Vučićevoj Srbiji, i u Putinovoj Rusiji.) Suštinska je, dakle, greška da se minimizuju, ili čak ignorišu, procesi otvorenog upliva Crkve Srbije i srpskih i ruskih elemenata u političke procese u Crnoj Gori, i da se prenebregavaju postupci i odluke koji promovišu „principe“ i rezone tzv. etničke federalizacije, koji našu zemlju žele da pretvore u repliku dejtonske Bosne i Hercegovine - umjesto da se dešava obrnuti proces - da se iskustva i dostignuća građanske multietničke Crne Gore primijene u BiH.
Ta greška uzrokuje i narednu, mnogo težu po svojim posljedicama i po šteti za evropsku agendu: da se reakcija
Crna Gora danas, zbog pomenutih (ali i zbog mnogo nepomenutih) fenomena i procesa, gubi vrijeme u praznom hodu: evropska agenda je usporena do neprepoznatljivosti, a zvaničnici (čak i oni za koje Brisel i Delegacija EU u Podgorici imaju riječi hvale) nisu spremni da, na primjer, kažu kako je i zašto, i pod kojim uslovima i ozbiljnim prigovorima, Crna Gora nedavno privremeno zatvorila samo jedno pregovaračko poglavlje - ono koje se tiče javnih nabavki
opozicionih građanskih partija i ukupne demokratske javnosti u Crnoj Gori, na razne oblike institucionalizovanja nedemokratskih praksi i na najgrublje udare na crnogorski identitet, bude doživljena kao politički nekorektno „ometanje“ evropske agende. Ta situacija je upravo apsurdna: srpsko-ruske partije promovišu nacionalističku agendu, formalno vodeći PES je nemoćan (i nevoljan!) da bilo što učini, a stranke opozicije rizikuju da ih evropske diplomate u Podgorici, kao i zvaničnici u Briselu, doživljavaju i tumače kao nekoga ko opstruira evropsku agendu!
Crna Gora danas, zbog pomenutih (ali i zbog mnogo nepomenutih) fenomena i procesa, gubi vrijeme u praznom hodu: evropska agenda je usporena do neprepoznatljivosti, a zvaničnici (čak i oni za koje Brisel i Delegacija EU u Podgorici imaju riječi hvale) nisu spremni da, na primjer, kažu kako je i zašto, i pod kojim uslovima i ozbiljnim prigovorima, Crna Gora nedavno privremeno zatvorila samo jedno pregovaračko poglavlje - ono koje se tiče javnih nabavki.
Ukoliko se ne dogodi nešto značajnije u odnosu EU prema crnogorskoj evropskoj agendi - nastaviće se politička inercija koja omogućava premijeru Spajiću da završi posao ili dva sa (treba li reći?) neevropskim biznis-partnerima, slaveći, uzgred, „velike uspjehe na evropskom putu“, dok njegov stvarni šef Mandić nameće srbizaciju Crne Gore kao suštinu politike koja ga priprema da i zvanično preuzme Vladu Crne Gore na narednim izborima.
Onda bismo - bez ikakvog iznenađenja - imali, ne samo inerciju i stagnaciju crnogorske evropske agende - već i njenu eutanaziju. Naknadna pamet nam tada ne bi pomogla. Ostalo bi nam tada samo da priznamo poraz u jednom procesu koji, bez obzira na sve teškoće i opstrukcije, još uvijek ima potencijal da bude kanalisan na način koji će uvesti našu zemlju u Evropsku uniju.
A mi na taj poraz nemamo pravo. Mi, koji iskreno želimo da Crna Gora bude članica EU. (Autor je vanjskopolitički komentator Pobjede)
Održana memorijalna tribina „Srebrenica između odgovornog sjećanja i ciljanog poricanja“
PODGORICA - Crna Gora mora ustanoviti Dan sjećanja na genocid u Srebrenici i odgovorno se odnositi prema istini o ovom zločinu, koji je test ljudskosti i dostojanstva svih nas. Važno je da negatore genocida u regionu stavimo na marginu – zbog žrtava i budućnosti djece u Crnoj Gori i cijeloj regiji. Temelji boljeg društva ne mogu se graditi na neistinama, relativizaciji i revizionizmu, poručeno je sa memorijalne tribine „Srebrenica između odgovornog sjećanja i ciljanog poricanja“, održane u subotu veče u organizaciji Centra za građansko obrazovanje (CGO), Bošnjačkog vijeća u Crnoj Gori i Akcije za ljudska prava (HRA), u okviru obilježavanja 30 godina od genocida u Srebrenici.
Dr Muamer Džananović, direktor Instituta za istraživanje zločina (BiH), ukazao je na ideološke razloge masovne kampanje zločina u BiH, posebno u istočnoj Bosni, gdje je Srebrenica bila jedna od meta. Istakao je da se, radi razumijevanja razloga genocida u Srebrenici i oko nje, mora analizirati cijeli period zločina –od početka 1992. do jula 1995. - Negiranje genocida počelo je već tokom njegovog izvršenja i, nažalost, traje u kontinuitetu, uz kraća zatišja. Obznanjivanje činjenica o masovnim strijeljanjima i grobnicama odmah nakon pada Srebrenice pokrenulo je val prikrivanja zločina - premještanja tijela, manipulacije dokazima i stvaranja lažne slike stvarnosti. Taj proces nije zaustavljen, samo je postao sofisticiranijikazao je on.
Džananović je naglasio da je genocid u BiH bio planski, sistemski i vođen sa političkog vrha.
- Negiranje je nastavak te politike - politike koja pokušava izbrisati tragove zločina, omalovažava žrtve i sprječava pri-
Ako želimo da Crna Gora bude dostojna svojih najboljih vrijednosti, posebno principa čojstva i junaštva, moramo dokazati da umijemo pamtiti, priznati i osuditi zločine - bez kalkulacija, straha i laži - zaključila je Daliborka Uljarević
znanje istine i izgradnju mira. Tu prednjače i koordinirano djeluju vlasti Srbije i entiteta Republika Srpska - dodao je. - Crna Gora je podržala Rezoluciju o Srebrenici, ali implementacija izostaje. To pokazuje koliko je još posla pred nama - posebno jer se i u crnogorskom društvu čuju glasovi koji umanjuju ili negiraju genocid, šaljući pogrešne i opasne poruke - zaključio je Džananović.
TEMELJ BUDUĆEG
SUŽIVOTA
Suljo Mustafić, predsjednik Bošnjačkog vijeća u Crnoj Gori, istakao je da memorijalizacija žrtava nije samo obaveza prema prošlosti, već i temelj budućeg suživota i međusobnog poštovanja.
- Generalna skupština UN usvajanjem Rezolucije, prošle godine, pružila je djelimičnu civilizacijsku satisfakciju srebreničkim majkama. Crna Gora je Rezoluciju podržala i pokazala da više nije na pogrešnoj strani istorije, kao do sredine 90-ih, kada je bila
i Srebrenica. Time se obavezala i na obilježavanje međunarodnog Dana sjećanja - naveo je on. Podsjetio je da je Skupština Crne Gore prethodno donijela dva vlastita akta - Deklaraciju 2009. i Rezoluciju 2021. godine o osudi genocida u Srebrenici.
- Crna Gora se obavezala da osudi svako poricanje genocida u Srebrenici. Očekujemo da poglavlje o genocidu uđe u obrazovni sistem i da pravosuđe dosljedno presuđuje one koji veličaju ratne zločince osuđene, pred međunarodnim sudovima, za zločine i genocid u Srebrenici. Crnogorski državni organi moraju biti brana ideologijama koje su dovele do genocida, a ne podrška ili nijemi posmatrači idelogijama koje su bile potpora zločinačkoj politici i tom velikodržavnom naumu - poručio je Mustafić.
ODGOVORNO
SJEĆANJE
Daliborka Uljarević, izvršna direktorka CGO-a, poručila je da je odgovorno sjećanje zada-
STEGA pozvala na protest ispred Vile „Gorica“
PODGORICA- Iz Redakcije za kulturu Strategije za evropsku i građansku Crnu Goru - STEGA juče su pozvali na protestno okupljanje povodom dodjele ovogodišnje Trinaestojulske nagrade.
Kako su naveli iz organizacije STEGA, okupljanje je planirano za utorak u osam sati ispred ulaza u Vilu „Gorica“. - Sa porukom No pasaran! sačuvajmo dostojanstvo Nagrade 13. jul - navodi se u pozivu.
Podsjećamo, iz organizacije STEGA ranije su poručili da odluke ovogodišnjeg žirija za dodjelu Trinaestojulske nagrade – tačnije, većine unutar njega, koju čine eksponenti aktuelne vlasti – predstavlja-
tak svih, a posebno institucija. - Genocid u Srebrenici nije samo mračna stranica istorije, već test naše ljudskosti i spremnosti da se suočimo sa istinom, što je posebno važno kada svjedočimo afirmaciji ideologija koje su vodile tom zločinu. Imamo dvije realnosti: istina, potvrđena presudama najviših sudova, i negiranje, koje pokušava umanjiti, relativizovati ili opravdati nepojmljivo. Odgovorno sjećanje nije puka komemoracija, već proces suočavanja i otpora poricanju, u kojem imena i životi 8.372 ubijena muškarca i dječaka ne smiju biti statistika, već podsjetnik da se užas ne ponovi - kazala je ona. Naglasila je i značaj politika, obrazovanja i medija.
- Zato insistiramo da politika prestane da trguje istinom, da obrazovni sistem ne prećutkuje činjenice, a mediji ne budu platforma za negatore. Jedna od inicijativa koju smo pokrenuli je i oduzimanje nagrade ratnom zločincu Radovanu Karadžiću - pojasnila je, dodajući da je to moralni minimum
prema žrtvama i društvu koje želi pravdu.
- Ako želimo da Crna Gora bude dostojna svojih najboljih vrijednosti, posebno principa čojstva i junaštva, moramo dokazati da umijemo pamtiti, priznati i osuditi zločine - bez kalkulacija, straha i laži - zaključila je Uljarević.
Tea Gorjanc-Prelević, izvršna direktorka HRA, istakla je da negiranje genocida znači i negiranje međunarodnog sudstva i pravde za žrtve.
- Haški tribunal je presude, kojima je utvrdio odgovornost za genocid i za ratne zločine u Srebrenici, zasnovao na iskazima oko 1.500 svjedoka i 28.000 dokaza. U suđenjima je učestvovalo 46 sudija iz 34 zemlje. Za genocid i druge zločine osuđeno je više od 50 osoba. Ostaci žrtava pronađeni su u više od 80 grobnica, od čega samo osam primarnih, što pokazuje ogroman napor da se zločin sakrije - podsjetila je ona.
Dodala je da je prva Komisija za istraživanje događaja u Srebrenici, koju je formirala
Vlada entiteta Republika Srpska 2004, utvrdila da je više od 20.000 osoba učestvovalo u genocidu.
- Reći da je sve to podvala je apsurdno i drsko i predstavlja posljednju fazu genocidanaglasila je. Ukazala je da građani Crne Gore dominantno prepoznaju Srebrenicu kao najveći zločin 90-ih, što pojedini političari poriču.
- Slažem se sa Dubravkom Stojanović da je riječ o političkoj potrebi za monopolom na status žrtve, koji navodno opravdava dalje postupke. Zato je u Crnoj Gori poslije UN Rezolucije o Srebrenici uslijedio pritisak da se donese i Rezolucija o Jasenovcu - pojasnila je.
NA POLA PUTA
Mirsad Rastoder, publicista, koji je bio moderator tribine, podsjetio je na crnogorske pravosnažne presude za zločine počinjene tokom 90-ih i istakao potrebu za dosljednijim procesuiranjem zločina i edukacijom mladih. On je ocijenio da je Crna Gora decenijama ostala na pola puta između iskrenog suočavanja sa prošlošću i ciljanog poricanja, bez dosljednog sprovođenja odluka i međunarodnih obaveza. - Krajnje je vrijeme da društvo napravi otklon od ideologija koje su vodile u zločine, suoči se sa sopstvenom ulogom u ratu i odgoji generacije u čijim će srcima odjekivati - Oprosti, Srebrenice. To je najbolja brana da prerušena prošlost ne postane budućnost ove zemlje i regiona - kazao je Rastoder, zaključujući da u udžbenike treba da uđe istina o genocidu u Srebrenici i drugim zločinima. Organizatori su još jednom pozvali nadležne institucije Crne Gore da prepoznaju svoju moralnu i zakonsku obavezu i uspostave Dan sjećanja na žrtve genocida u Srebrenici u zvaničnom kalendaru, ali i prestanu da tolerišu poricanje i glorifikaciju ratnih zločinaca. R. P.
ju još jedan derivat sveukupne degradacije institucionalnog života u Crnoj Gori.
- Umjesto da bude svjetionik po kojem se prepoznaje i potvrđuje istinska izuzetnost, ona je postala paravan za estetsku banalnost, etički relativizam i kulturološku regresiju. Za paradigme savremene crnogorske kulture, uz rijetke izuzetke, biraju se djela i autori koji ne samo da ne dosežu umjetničke standarde, već nerijetko sadrže otvorene poruke netrpeljivosti, negiranja sopstvene tradicije i nerazumijevanja ljudske i kulturne raznolikosti - poručili su iz organizacije STEGA. R. P.
PODGORICA – Rezultati popisa poljoprivrede iz prošle godine, koje je objavio Monstat, pokazuju znatan i zabrinjavajući pad broja poljoprivrednih gazdinstava i stočnog fonda u odnosu na 2010. godinu.
Prema konačnim rezultatima popisa poljoprivrede u 2024. godini ukupan broj poljoprivrednih gazdinstava u Crnoj Gori je 26.711. Prema podacima Monstata poljoprivredna gazdinstva u 2024. godini koristila su 248.279 hektara poljoprivrednog zemljišta. Crnogorski statističari zabilježili su da je ukupan broj goveda na poljoprivrednim gazdinstvima iznosio 68.600, ovaca 167.344, koza 28.184, svinja 52.272 i živine 1.361.403. Ukupan broj radne snage koja je radila na poljoprivrednim gazdinstvima iznosio je 54.753 lica.
Poređenje
Kada se ovi podaci uporede sa podacima iz popisa od 2010. godine vidi se da je broj poljoprivrednih gazdinstava za 14 godina smanjen za 12.087, odnosno za 31,2 odsto, dok je ukupno korišćeno poljoprivredno zemljište povećano za 29,11 hektara, odnosno za 13,3 odsto.
Za 14 godina broj goveda smanjen je za 11.534, odnosno za 14,4 odsto, broj ovaca smanjen je za čak 60.874, odnosno za 26,7 odsto, dok je broj koza smanjen za 6.179, odnosno 18 odsto. Registrovano je povećanje broja svinja za 21,7 odsto i značajno povećanje broja živine od 125,5 posto.
Pr osječna starost nosilaca domaćinstava je 59 godina, a ukupno ih je 26.618.
To je, kako je Pobjedi kazao predsjednik Poljoprivrednog klastera Crne Gore Boško Miličić, zabrinjavajuće imajući u vidu značajan pad stočnog fonda u odnosu na popis 2010. godine. Ocjenjuje da ovi podaci nijesu izolovani, već da održavaju širu sliku opadanja interesa za stočarsku proizvodnju u Crnoj Gori.
- Pad stočnog fonda direktno je povezan s kontinuiranim smanjenjem broja aktivnih poljoprivrednih gazdinstava, što je rezultat više faktora - nepovoljnih ekonomskih uslova za stočare, visokih troškova proizvodnje, niske otkupne cijene, neuređenog tržišta i nedostatka dugoročnih razvojnih politika koje bi motivisale poljoprivrednike da ostanu u ovom sektoru – kazao je Miličić.
Za predsjednika Unije stočara Milka Živkovića ovo su tako-
Monstat objavio zvanične podatke o popisu poljoprivrede iz 2024. godine
Za predsjednika Unije stočara Milka Živkovića ovo su zabrinjavajući, ali ne i iznenađujući podaci ,,imajući u vidu, blago rečeno, neodgovoran odnos države prema poljoprivredi koji traje već jako dugo“. Predsjednik Poljoprivrednog klastera Crne Gore Boško Miličić smatra da je pad stočnog fonda direktno povezan s kontinuiranim smanjenjem broja aktivnih poljoprivrednih gazdinstava, što je rezultat nepovoljnih ekonomskih uslova za stočare, visokih troškova proizvodnje, niske otkupne cijene, neuređenog tržišta i nedostatka dugoročnih razvojnih politika koje bi motivisale poljoprivrednike da ostanu u ovom sektoru
Milko Živković
Boško Miličić
Nije ni za očekivati bolje stanje ako se uzme u obzir činjenica da Crna Gora za direktna plaćanja i ruralni razvoj već godinama izdvaja manje od jedan odsto budžeta. Ako hoćemo bolje dane, izdvajanje iz budžeta moralo bi da bude najmanje pet odsto, koje bi trebalo usmjeriti u regulaciju tržišta te osloboditi prostor domaćim proizvodima na sopstvenom tržištu – kazao je predsjednik Unije stočara Milko Živković
đe zabrinjavajući, ali ne i iznenađujući podaci.
- To je očekivano imajući u vidu jedan, blago rečeno, neodgovoran odnos države prema poljoprivredi koji traje već jako dugo. Ukoliko se ubrzo nešto konkretno ne preduzme, za očekivati je da ovaj pad bude još i veći, jer moramo biti svjesni da je od registrovanog broja gazdinstava, značajan procenat staračkih domaćinstava sa izuzetno malim obimom proizvodnje od kojih se ne može očekivati ni ozbiljna ni dugoročna proizvodnjaupozorava Živković.
Broj poljoprivrednih gazdinstava za 14 godina smanjen je za 12.087, odnosno za 31,2 odsto, dok je ukupno korišćeno poljoprivredno zemljište povećano za 29,11 hektara, odnosno za 13,3 odsto. Za 14 godina broj goveda smanjen je za 11.534, odnosno za 14,4 odsto, broj ovaca smanjen je za čak 60.874, odnosno za 26,7 odsto, dok je broj koza smanjen za 6.179, odnosno 18 odsto. Registrovano je povećanje broja svinja za 21,7 odsto i znatno povećanje broja živine od 125,5 posto
Demografska struktura
Ono što, prema riječima Miličića, posebno zabrinjava jeste demografska struktura u ruralnim područjima, imajući u vidu da prosječna starosna dob nosilaca poljoprivrednih gazdinstava u mnogim crnogorskim selima prelazi 60 godina.
- Zbog svega navedenog, neophodna je hitna i sveobuhvatna strategija za revitalizaciju stočarstva, koja bi uključila bolju organizaciju tržišta, podsticaje za mlade poljoprivrednike, ulaganje u infrastrukturu u ruralnim područjima, kao i promociju domaćih proizvoda. Samo tako možemo zaustaviti dalje smanjenje stočnog fonda i očuvati vitalnost naših sela –smatra Miličić.
Da je neophodna što brža reakcija, ocjenjuje i Živković, dodajući da ako Vlada želi da ima poljoprivredu, mora što prije organizovati radno
- Istovremeno, mladi napuštaju sela zbog nedostatka osnovne infrastrukture, obrazovnih i zdravstvenih usluga, kao i zato što ne vide ekonomsku isplativost poljoprivrede. Ovaj trend dodatno ubrzava pad stočnog fonda i dovodi u pitanje dugoročnu održivost proizvodnje hrane u Crnoj Gori –smatra Miličić. Dodaje da smanjenje stočnog fonda nosi i šire posljedice, jer dovodi do smanjenja domaće proizvodnje mesa i mlijeka i ostalih poljoprivrednih proizvoda, povećava zavisnost od uvoza i slabi prehrambeni suverenitet države. Pored toga, kako ocjenjuje Miličić, napuštanje stočarstva negativno utiče na korišćenje poljoprivrednog zemljišta, očuvanje pašnjaka i biodiverziteta, što ima ekološke, ali i socio-ekonomske posljedice.
tijelo sačinjeno od stručnjaka sa Biotehničkog fakulteta, inženjera poljoprivrede sa životnim i radnim iskustvom te ozbiljnih poljoprivrednih proizvođača, čiji bi zadatak trebalo da bude da što prije sagledaju stanje i predlože konkretne mjere kako bi se, ako ništa drugo, sačuvalo barem postojeće stanje.
- Ako se to ne uradi, crnogorska poljoprivreda će ubrzanim tempom početi da nestaje. Potrebna je materijalna sigurnost proizvođačima i siguran plasman njihovih proizvoda. Teško je prihvatiti da Crna Gora nema samodovoljnost u proizvodnji hrane ni u jednom segmentu, a sa tim što proizvodimo imamo problem sa plasmanom - kazao je Živković Pobjedi komentarišući podatke popisa.
uvoznički lobi Ukazuje da je veliki problem izuzetno moćan uvoznički lobi, damping cijena i nelojalna konkurencija.
- To je nešto što jedino država može da riješi svojim mjerama, jer su proizvođači tu nemoćni. Radikalne mjere koje će najvjerovatnije uslijediti, bojim se neće imati valjanog efekta. Nije ni za očekivati bolje stanje ako se uzme u obzir činjenica da Crna Gora za direktna plaćanja i ruralni razvoj već godinama izdvaja manje od jedan odsto budžeta. Ako hoćemo bolje dane, izdvajanje iz budžeta moralo bi da bude najmanje pet odsto koje bi trebalo usmjeriti u regulaciju tržišta te osloboditi prostor domaćim proizvodima na sopstvenom tržištu – kazao je Živković. Na pitanja, koja smo Ministarstvu poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede uputili prije šest dana, nijesmo dobili odgovore. Zato očekujemo da resor kojim rukovodi Vladimir Joković uskoro izađe sa planom kako da se ovaj negativan trend zaustavi i komentarom zbog čega je došlo do ovako drastičnog opadanja stočnog fonda. m. lekoviĆ
ALARMANTNO:U psihijatrijskoj bolnici u Dobroti je 135 sudskih pacijenata, od kojih je
KOTOR - Prilaz psihijatrijskoj bolnici u Dobroti kao i čitav kompleks nema nikakvo obezbjeđenje. Bolnica iz sopstvenog budžeta plaća zaštitarsku agenciju koja obezbjeđuje sudsko odjeljenje sa tri-četiri čuvara u smjenama od 24 sata, koji nijesu dovoljno obučeni. Svako može da uđe i izađe, a osoblje bolnice to ne može da kontroliše. Na ulazu u kompleks nema nikakve rampe niti nas je iko pitao ko smo i đe idemo prije nego smo ušli u upravnu zgradu. Hladovina kruga bolnice služi kao parking.
Ova ustanova, u kojoj boravi 250 osoba, često je pod lupom javnosti zbog brojnih ozbiljnih propusta, koji ugrožavaju bezbjednost ne samo pacijenata i osoblja nego i cijelog društva. Nedostatak kapaciteta, adekvatnog stručnog osoblja, obezbjeđenja - „stara“ su boljka ove bolnice. To potvrđuju sagovornici Pobjede, psihijatar i direktor ustanove Aleksandar Mačić, tehničko i medicinsko osoblje.
Već na početku razgovora direktor bolnice iznosi frapantan podatak da na sudskom odjeljenju ima 21 krevet, a sudskih pacijenata ima oko 135!
- Da, dobro ste čuli – oko 135, ponovio je Mačić i dodao da je kapacitet prepunjen i da oko 53 odsto pacijenata čine sudski pacijenti.
Naime, od 230 kreveta u Dobroti 135 koriste sudski pacijenti, od čega je čak tridesetak osumnjičenih za ubistvo. Borave uglavnom u trokrevetnim sobama i odjeljenje je prenatrpano. Sa direktorom smo obišli sudsko odjeljenje, gdje nas je dočekao čuvar koji je otključao rešetke kako bismo ušli. Na hodniku je više pacijenata
UGLAVNOM ZADOVOLJNI USLOVIMA: Novinarke u razgovoru sa pacijentima na hodniku sudskog odjeljenja
Ova ustanova nema policijsku zaštitu, kompleks nije ograđen, godinama kuburi sa manjkom kadra, ali i nedovoljnim sredstvima u budžetu za ulaganja. To je samo dio problema ove bolnice. Zbog svega toga krivicu nije realno tražiti u menadžmentu i osoblju bolnice čiji je osnovni zadatak briga o svim pacijentima kojih je, prema zvaničnim podacima, mnogo više nego što su sami kapaciteti ustanove. Država je izgleda zaboravila na Dobrotu
koji znatiželjno gledaju u nas, pitajući se ko smo i zbog čega smo došli.
Borave u malim sobama, sa zbijenim krevetima, neokrečenim zidovima i starim namještajem.
PROBLEM
BEZBJEDNOSTI
Kako nam je ispričao direktor Mačić, ustanova godišnje plaća agenciju 80.000 eura iz sopstvenog budžeta koji bi trebalo da služi za namje-
štaj i ostale bolničke potrebe. Mačić je naveo da od Ministarstva zdravlja očekuju saglasnost za angažovanje ljudi koji bi obezbjeđivali krug ustanove.
- Najbezbolnije rješenje je to, jer vi kad zaposlite čovjeka, vašeg radnika, vi ga možete i kazniti i nagraditi, otpustiti ga, a ovako ne možete ama baš ništa - problematizovao je Mačić.
Naglašava da zatvorska policija nije nadležna da obezbje-
Pritvorenik koji je bio smješten u Specijalnoj bolnici „Dobrota“ u Kotoru u ponedjeljak je vraćen u Upravu za izvršenje krivičnih sankcija u Spužu, nakon što je napao drugog pacijenta.
Prema našim saznanjima, do incidenta je došlo nakon obilaska ustanove koju smo posjetili kako bismo izvijestili o uslovima u kojima boravi 250 osoba.
Direktor Mačić potvrdio je u četvrtak Pobjedi da je
došlo do incidenta, prvo verbalnog sukoba, a zatim i do napada koji, kako kaže, nije bio tih razmjera da bi o tome obavještavali policiju. - Obavijestili smo zatvorsku policiju da dođe po njega jer su se stekli zakonski uslovi za to - kazao je Mačić.
Odgovarajući na naše pitanje da li je naš dolazak u Specijalnu bolnicu izazvao, kako nam je nezvanično saopšteno, revolt kod tog pacijenta, Mačić je negirao.
Dan je prije petnaestak dana objavio anonimno pismo iz Dobrote u kojem se tvrdi da nekoliko pripadnika jednog kotorskog klana nesmetano izlazi iz ustanove, obavlja nedozvoljene posjete, unosi se alkohol i narkotici.
I Vijesti su objavile da dvostruki ubica Uroš Jegdić povremeno slobodno šeta državom, jer su mu odobravani slobodni dani, odnosno liječenje u kućnim uslovima.
đuje sudsko odjeljenje i nada se da će sud to riješiti na neki drugi način. Poređenja radi kada u Klinički centar Crne Gore upute zatvorenika on dobija 24-časovni policijski nadzor.
- Nema odjeljenja na kojem nema sudskih pacijenta, čak i u hroničnim odjeljenjimaistakao je on i negirao da me-
đu pacijentima postoje klanovi.
Mačić ističe da imaju problem zbog velikog priliva pacijenata, i to ne samo sudskih.
- Povećava se taj broj pacijenata što govori u prilog činjenici da fali nešto u sistemu zaštite mentalnog zdravlja u centrima za mentalno zdravlje koji ne mogu dovoljno do-
bro da liječe ljude sa psihozama. Otuda gdje je otvoreno manje odjeljenje, kao u Bijelom Polju, imamo manje prijema. Iz Nikšića sad imamo manje prijema. Trebalo bi razviti to, u više gradova napraviti manja odjeljenja i ojačati centre za mentalno zdravlje - smatra Mačić.
Naglašava da je riječ o ljudima koje oni moraju primiti po sili zakona i da je jedini način da dekompresuju bolnicu da otpuštaju ljude koji se bolje osjećaju.
- Ako neko vidi drugo rješenje, neka predloži slobodno, navodi on.
Na upit da li ima zloupotrebe u boravku pacijenata na sudskom odjeljenju, Mačić odgovara potvrdno, ali priznaje da to nijesu samo zloupotrebe ustanove na čijem je čelu.
- Uvijek ima toga, znate, ali pravni proces vode sudije, tužioci, vještaci, odbrana, a mi smo samo zadnja karika koja tu ispašta. Neka zakonska rješenja bi trebalo možda promijeniti da se neke stvari brže rješavaju. Trenutno imamo 250 pacijenata, a 230 kapaciteta, ukazao je direktor Specijalne bolnice za psihijatriju. Iz razgovora sa ljudima koji borave u ovoj ustanovi ne stiče se utisak da nešto fali, osim, kako kažu, kupanja na plaži. - Zadovoljni smo - kazao je jedan od njih.
- E, samo kad bi nas direktor puštio da se okupamo, da odemo do plaže, to bi nam značilo, kazao je, dok se oko njega okupilo još nekoliko pacijenata.
Drugi se uključuje u razgovor i direktoru ponavlja da bi toliko mogao „da im učini“. Priča o kupanju, izlascima,
osumnjičenih za ubistvo
sukobima unutar ustanove, nedozvoljenim posjetama i bjekstvima aktuelna je prethodnih dana u medijima.
SUDSKO ODJELJENJE
U okviru kompleksa bolnice pacijenti su smješteni na muška i ženska akutna i hronična odjeljenja uz posebno sudsko odjeljenje u kojem leže osobe koje su, zbog teških krivičnih djela koja su počinili, iz UIKS-a upućeni na liječenje.
- Otac mi je „opalio“ više godina zatvora, ja mnogo manje. Nadam se da ću brzo da izađem, imam porodicu i raduje me što ćemo ubrzo biti zajedno - ispričao je jedan od Pobjedinih sagovornika sa sudskog odjeljenja od kojeg smo pokušavali da saznamo informaciju više. Sad je postalo „moderno“ da se pod raznim okolnostima šalju na liječenje u ovu bolnicu, rekao je Mačić dok prilazimo grupi pacijenata koji se terete za najteža krivična djela: ubistva i pokušaje ubistva usljed teških psihičkih bolesti. Ističe da je najveći problem prepunjenost bolnice koja dovodi do lošijeg kvaliteta rada, manjka kadra, nedostatka muških tehničara i doktora. - Mi smo praktično prebačeni pod okrilje pravosudnog sistema, iako to nigdje ni u statutu ni u zakonu ne piše. Posljedica toga je da ne možemo adekvatno liječiti druge pacijente, jer oni zauzimaju njihove krevete iz kojih nikako da izađu, a
sudski procesi su veoma spori - istakao je Mačić. Dok mi razgovaramo, stanovnici sudskog odjeljenja u grupi čekaju da im se obratimo. - Jeste li Vi sudija?- bilo je pitanje jednog od njih upućeno novinarki.
Drugi, kojem je bilo jasno da u posjetu nije predstavnik sudske vlasti, već pokazuje interesovanje za razgovor i kaže nam da mu je jedino teško što ne viđa porodicu koliko bi htio.
- Imam dijete i to mi je jedini problem, jer ne mogu da budem sa njim koliko želim - kazao je on.
Obi L aza K
KO mp LEKSa
Pacijenti imaju kreativnu umjetničku radionicu u kojoj, između ostalog, prave autentične suvenire od gline ali i razne druge sadržaje koje distribuiraju u saradnji sa Turističkom organizacijom Kotora. Tamo smo upoznali nekoliko pacijentkinja koje su nas stidljivo posmatrale, pušile i pile kafu. U istoj zgradi je i biblioteka u kojoj uvijek ima mjesta za još knjiga koje, po njihovom svjedočenju, pacijentima puno znače. Jedan od njih kaže da je tek ovdje počeo ozbiljnije da čita i da najviše voli istorijske knjige iz kojih saznaje puno toga što i širi vidike. U nastavku objekta je dobro opremljena teretana u kojoj smo sreli dva pacijenta koja su naporno radila kardio
trening, ne osvrćući se na nas. Jedan od njih, kada je završio sa treningom kazao nam je da je na liječenju zbog zavisnosti od alkohola, tvrdeći da je na dobrom putu da se oporavi. Ispričao je da je „čist“, da se uspješno oporavlja, oprašta od alkohola i izlazi.
Sreli smo još nekoliko njih koji su nam isto rekli, ali nam je Mačićev osmijeh govorio više od riječi.
- A što je bilo prošli put? - pitao ga je direktor.
- To je bio posljednji put, direktore, neću više - odgovorio mu je.
I još jedan sagovornik tvrdio je da je vrijeme da ide kući, da ne treba da bude tu, jer se „skinuo“ sa droge.
- A alkohol? - pitala ga je zaposlena u bolnici.
- Pa dobro, moram nešto, više se ne drogiram, ali popijem ponekad, moram nešto - kazao je on.
Nakon razgovora sa njim, prilazi i drugi, iz druge države, koji nam govori da je prošao čitav svijet, radio u inostranstvu, ali da je odlučio da se liječi u Dobroti. Donirao je novac za bolnicu, kako kaže, koliko je mogao.
- Ovdje sam svega tri dana i baš sam zadovoljan, kazao je i pridružio se ostalima u sređivanju bašte, gdje se na nekoliko lokacija u grupama radilo na uljepšavanju dvorišta.
Stepeništem (oko 15 stepenica) stigli smo do ženskog sudskog odjeljenja gdje smo zatekli mlađe osobe, mahom zavisnice.
Razgovarali smo sa dvije cimerke. Rukovale su se s nama i poželjele nam dobrodošlicu. Jedna od njih koja se liječi od zavisnosti, a osuđena je za pokušaj ubistva, rekla nam je: „Nije ovdje tako loše kako se predstavlja u javnosti“.
Pored nje, pričali smo i sa pacijentkinjom kojoj je određena mjera obaveznog liječenja zbog porodičnog nasilja.
Mačić pojašnjava da najveći broj pacijenata dolazi iz Podgorice, zato što je najveći grad i naglašava da nestrpljivo iščekuju završetak radova bolnice u Spužu, koja bi trebalo da funkcioniše u okviru UIKS-a. - Time bi se bolnica relaksirala, neka uzmu 50 pacijenata od 130, nama je dovolj-
- Prvi put sam ovdje, kazala je ona, objašnjavajući nam da je došlo do zabune, nesporazuma u kući koji je okončan njenim dovođenjem u psihijatrijsku ustanovu.
Sreli smo i tehničara koji ne krije ljubav prema svom poslu.
- Ne, nije mi teško, niti je strašno raditi u ovim uslovima. Naravno, volio bih da su bolji i da su plate veće, ali svoj posao radim s ljubavlju i to osjećaju i znaju pacijenti - kazao je on. Dodaje da je u Specijalnoj bolnici zaposlena i njegova supruga.
Na prostranom kompleksu pacijenti imaju i plastenik gdje uzgajaju biljke, kao i sportski teren gdje obično borave, kako nam je pojašnjeno, pacijenti zavisnici.
Govoreći o ljudima koji nikada nijesu napuštali bolnicu, Mačić pojašnjava da su povremeno išli na neke vikende, ali su obično porodice te koje ih više ne prihvataju.
Kaže da pacijente treba voziti širom Crne Gore na razna suđenja te da ih uglavnom voze
Pacijenti u sklopu liječenja imaju radnu terapiju, plastenike o kojima brinu, radionice, teretanu, sportske terene... - Sponzori nam mnogo pomažu, to jesu manja sredstva, ali kad se skupi sve, nešto imamo… Ja sam stanovišta da treba razmišljati o novoj, modernoj bolnici. Razlika između bolnice u Podgorici i ovoj ovdje je ta što se u glavnom gradu nalazi klinika i ona treba da se bavi naučnim radom ili da liječi mekše slučajeve - ocijenio je Mačić Ističe da u Dobrotu dolaze i maloljetnici jer, kako objašnjava, nemaju gdje.
- U više navrata sam se zbog toga žalio ombudsmanu. U Podgorici je napravljeno dječje odjeljenje koje nije zatvoreno i dovoljno obezbijeđeno, pa nije jasno čemu tačno služi. Mi trenutno nemamo maloljetnika u bolnici, godišnje ih bude četiri do šest - ustvrdio je on.
no, zbog kreveta. Imamo i problem „podstanara“. To su ljudi koji tu borave 30-40 godina jer nemaju gdjeupozorava on. Problematizuje i to što pacijent i kada mu istekne zatvorska kazna i dalje ne može da ide sa odjeljenja, nego čekaju dozvolu suda za njegov izlazak.
- Sud dakle treba da procijeni da li su oni za dalje liječenje ili nijesu, što je greška, nekad je to radila ovdje komisija. To nije vještačenje, mi treba da kažemo završeno je liječenje i obično su te kazne duže od prosjeka liječenja i tu imamo problem - ističe direktor Specijalne bolnice.
„NIJE OVDJE TAKO LOŠE KAKO SE PREDSTAVLJA U JAVNOSTI”: Novinarke u razgovoru sa pacijentkinjom na ženskom sudskom odjeljenju
oni, a imaju svega dva vozila. Pored toga, Mačić ističe da je paviljonski tip bolnice potpuno nepraktičan, sa mnogo stepeništa gdje se ne može nositi ni hrana, ni veš, jer neki pacijenti ne mogu da dolaze u restoran, i njima treba svakodnevno da se nosi hrana.
- Ovo što vam pričam su stari problemi, ja sam ovo zatekao. Uslovi na psihijatriji su uvijek teški. Morate imati šireg društvenog sluha za sve okolnosti koje se dešavaju, počev od finansiranja zdravstva pa nadalje. Mogla se napraviti jedna gradska bolnica u Podgorici ili odjeljenje za psihijatriju, kao u Nikšiću što ima.
Svi znaju naše probleme i svi su nudili pomoć ali ta pomoć ne stiže. Mi smo na to navikli - zaključuje Mačić. Nakon više sati boravka u Specijalnoj bolnici odlazimo bez odgovora na pitanje – ko će biti odgovoran za ponovno bjekstvo, prebijanje, nedozvoljene posjete i druge zloupotrebe boravka u ovakvoj instituciji?
Loša obezbijeđenost objekata, neograđenost, manjak
kadra ali i nedovoljna sredstava u budžetu za ulaganja, samo su dio problema koji idu naruku pacijentima sudskog odjeljenja. Zbog svega toga, krivicu nije realno tražiti isključivo u menadžmentu i osoblju bolnice čiji je osnovni zadatak briga o svim pacijentima kojih je, prema zvaničnim brojkama, mnogo više nego što su sami kapaciteti ustanove.
A najrealnije stanje Dobrote pokazuje odgovor koji je Mačić dobio kada je objašnjavao da nema gdje pacijenta da smjesti, jer nema kreveta i pitao đe da ga smjesti.
- Ne znam, vodi ga kući - ispričao nam je Mačić odgovor koji mu je saopšten.
Možda rješenje stoji u izgradnji potpuno nove ustanove koja će zadovoljiti sve te kriterijume, ali u ovom momentu stoji jedna činjenica – da je pacijentima prilično jednostavno da pobjegnu iz bolnice. Država je izgleda zaboravila da Dobrota postoji.
ana RaiČKOViĆ
Jovana RaiČEViĆ
Foto: Stevo Vasiljević
NIKŠIĆ - Mještani pivskog sela Brezna „deblokirali“ su juče magistralni put od Nikšića ka Graničnom prelazu Šćepan Polje, i davali turistima i putnicima osvježenje - vodu i slatkiše, poljsko cvijeće i flajere i informativne letke.
Oni su, kako su kazali, željeli da pokažu da im nije cilj da blokiraju put i ugrožavaju turizam, već da su posvećeni upravo razvoju eko i ruralnog turizma, ali da na ovaj način žele da privuku pažnju donosilaca odluka u državi i spriječe uništenje, kako kažu, jedinog crnogorskog sela u koje se mladi ljudi i porodice doseljavaju.
- Ovo selo i ljudi u njemu upravo sprovode strateško opredjeljenje države Crne Gore a to je održivi razvoj, a temelj održivog razvoja su upravo lokalne zajednice. Ova drža-
- Ovo selo i ljudi u njemu upravo sprovode strateško opredjeljenje države Crne Gore, a to je održivi razvoj, a temelj održivog razvoja su upravo lokalne zajednice. Ova država, međutim, planira da uništi ovo selo gradnjom visokonaponske trafo-stanice 400 kV u samom srcu sela i gradnjom visokonaponskog energetskog čvorišta. To bi značilo kraj sela, kraj svake ekonomske aktivnosti u njemu, a naročito kraj turizma - kazala je Vesna Radojević, predstavnica mještana
va, međutim, planira da uništi ovo selo gradnjom visokonaponske trafo-stanice 400 kV u samom srcu sela i gradnjom visokonaponskog energetskog čvorišta. To bi značilo kraj sela, kraj svake ekonomske aktivnosti u njemu, a naročito kraj turizma - kazala je Vesna Radojević, predstavnica mještana. Ona je naglasila da nijesu protiv energetskog razvoja i da
traže da se planirana trafo-stanica i energetsko čvorište izmjeste na lokaciju gdje neće ugrožavati ljudske zajednice i ekologiju.
Na pitanje novinara kako komentariše tvrdnje energetske kompanije CGES da je ono za što ih optužuju - da su falsifikovali projektnu dokumentaciju za Evropsku banku za obnovu i razvoj EBRD – „istrgnuto iz konteksta“, Rado -
jević je rekla da su te tvrdnje smiješne.
- CGES sada pokušava da minimizira ono što su uradili, a to je da su slagali finansijsku instituciju kao što je EBRD i u projektnoj dokumentaciji na osnovu koje su dobili kredit od 28 miliona eura za gradnju TS 400kV Brezna, naveli da u krugu od dva kilometra od planirane lokacije gradnje nema nijedne kuće niti poslovnog
KOLAŠIN - Obustavili smo proteste, imali sastanke sa nadležnim organima, pokazali da smo spremni i na kompromise da bismo mogli po dogovorenim standardima da koristimo svoja imanja.
Umjesto dogovora, svakodnevno nam stižu krivične prijave od JP Nacionalni parkovi Crne Gore samo zato što želimo da realizujemo svoje ustavno pravo i raspolažemo imanjima čiji smo vlasnici 1/1, poručeno je sa još jednog protesta neformalnog udruženja građana „Pravo na đedovinu i privatnu svojinu“ koji je održan u subotu, od 17.30 do 18.30, na magistrali između Kolašina i Mojkovca, kod Kraljevog Kola.
Kako je naglasio Svetozar Pele Bogavac - predstavnici neformalnog udruženja „Pravo na đedovinu i privatnu svojinu“ imali su razgovore i sastanke sa Da-
objekta, iako ih ima najmanje 150, a prve kuće su na stotinak metara od trafo-stanice - navodi Radojević.
Ona kaže da je to činjenica i javan podatak koji se nalazi na zvaničnom sajtu EBRD-a te da ga svako može provjeriti. - U toj dokumentaciji piše: „U krugu od dva kilometra od planirane lokacije TS 400kV Brezna nema nijedne kuće niti poslovnog objekta!“. To je fakat koji je jasan kao činjenica da je sada dan, a ne noć. Kako je to istrgnuto iz konteksta i kog konteksta, neka nam objasne iz CGES-a - rekla je Radojević. Ona je navela i da su mještani pripremili dokumentaciju i dokazni materijal uključujući video materijale i izjave za formalnu žalbu putem nezavisnog mehanizma EBRD-a, kao da 99,9 odsto postoji osnov za tužbu Evropskom javnom tužilaštvu.
mjanom Ćulafićem, ministrom ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera, kao i sa Milanom Gazdićem, direktorom Agencije za zaštitu životne sredine. - Od razgovora koje smo imali još nema nikakvih rezultata, nikakvih pomaka. Vlasnicima imovine u zoni NP Biogradska gora, umjesto dogovora i kompromisa, stižu krivične prijave od JP Nacionalni parkovi Crne Gore - zbog toga što bismo da izgradimo ploču za kolibu, objekat za smještak mliječnih proizvoda, nadstrešnicu, toalet. Veliki broj crnogorskih građana, koji su gradili na državnoj imovini, ne dobija krivične prijave, a mi koji hoćemo na svojoj da izgradimo ono za što dobijemo uslove – postajemo, prema njihovom mišljenju, prestupnici. Radi se o diskriminaciji u pravnom i u svakom drugom smislu - kazao je Bogavac. On ističe da još uvijek nema od-
Mještani Brezana u saopštenju podsjećaju da su tek prije par mjeseci saznali za namjeru države i CGES-a da u centru njihovog sela grade visokonaponsku 400kV trafo-stanicu i međunarodno energetsko čvorište.
Mještani su ranije pozivali kompletan državni vrh, menadžment CGES-a i predstavnike Evropske banke za obnovu i razvoj (EBRD) da im se u nedjelju pridruže u promociji tradicionalnog crnogorskog gostoprimstva. Niko od pozvanih, međutim, nije došao. Ukoliko ih, kažu, njihova država i dalje ne bude vidjela, nastaviće borbu za spas Brezana, institucionalno, pravno i medijski. A u konačnom, dodaju, ukoliko dođe do toga, i svojim tijelima će braniti ono što im je sveto. - Ako naša država ne želi da nas vidi, i nastavi da istrajava u namjeri da nas uništi, vidjeće nas Evropa i svijet. Nema adrese kojoj se nećemo obratiti, nema vrata na koja nećemo kucati, nema medija, evropskog i svjetskog koji nećemo moliti za podršku, nema suda kojem nećemo podnijeti tužbe i krivične prijave. I mali pastir David je, praćkom i kamenjem, uz Božju pomoć, pobijedio Golijata. I mi ćemo pobijediti jer su istina i pravda na našoj strani, jer se borimo za svoje domove, svoju djecu i svoju budućnostzaključuju mještani Brezana. R. P.
govora što je prihvaćeno od njihovih prijedloga i da ne znaju što mogu očekivati u budućem periodu, osim neprijatnosti i neizvjesnosti samo zbog toga što bi da se grade na svojoj đedovini. - Državnim organima i institucijama se ne žuri za razliku od vlasnika imanja koji moraju od nečega da žive i prehrane porodice. Zbog toga se još jednom obraćamo nadležnim institucijama da razmotre naše zahtjeve kako bismo u što kraćem roku riješili nastale probleme i izbjegli tužbe za naknadu štete od JP Nacionalni parkovi Crne Gore. Takođe, želimo da izbjegnemo i obraćanje stranim ambasadama i Delegaciji EU što bi se negativno odrazilo na zatvaranje poglavlja 27. Želimo da odbranimo i koristimo našu imovinu i da nas u tome nadležni razumiju kako bismo izbjegli dalje radikalizacije protesta - naglasio je je Bogavac. D. DRašković
Neplanska gradnja, mnogo posjetilaca, dronovi i kvadovi prijetnja za NP Durmitor
PODGORICA – UNESCO
Komitet za zaštitu svjetskog kulturnog i prirodnog nasljeđa u izvještaju za Nacionalni park Durmitor iskazao je zabrinutost zbog informacija o postavljanju sistema za vještačko osnježavanje na Savinom kuku.
UNESCO je u ovogodišnjem izvještaju kritikovao i to što država nije dostavila zahtijevane informacije o predloženom projektu HE Komarnica i pratećoj dokumentaciji o procjeni uticaja na životnu sredinu.
Crna Gora je u izvještaju navela da su trenutne prijetnje po Durmitor - neplanska gradnja unutar granica parka, veliki broj posjetilaca, upotreba dronova, kvadova i motornih sanki, koji uznemiravaju divlje životinje.
Država tvrDi Da nema proširenja skijališta
Crna Gora je, kako se navodi u izvještaju, 12. decembra prošle godine dostavila izvještaj o stanju očuvanosti u kome je navedeno da je proširenje skijaške infrastrukture unutar lokaliteta - obustavljeno. UNESCO je obaviješten da ćemo zabraniti izgradnju nove turističke infrastrukture u granicama zaštićenog prirodnog dobra.
- Dalji koraci će se razmatrati nakon usvajanja ažuriranog prostornog plana posebne namjene za NP Durmitor – navedeno je u izvještaju koji je dostavljen UNESCO-u.
I pak, informacije koje je UNESCO dobio od nezavisnih izvora, takozvane treće strane, o vještačkom osnježivanju su, kako se navodi u izvještaju, u suprotnosti sa izjavom Crne Gore da je proširenje skijaške infrastrukture suspendovano.
Ta treća strana je, za razliku od vlasti, 27. februara 2025. godine dostavila UNESCO-u informacije o instalaciji sistema za vještačko osnježavanje na dijelu skijališta Savin Kuk; uspostavljanju kampa u katunu Lokvice, koji se nalazi unutar granica lokaliteta, a koji bi mogao negativno uticati na ekosisteme i staništa tog područja. Takođe je, mimo države, UNESCO informisan da je zabilježeno prisustvo dvije telekomunikacione kule unutar lokaliteta, koje su postavljene još 2008. godine, a koje je nedavno preuzela kompanija koja posluje u Jugoistočnoj Evropi.
- U trenutku izrade ovog izvještaja, odgovor državne strane još nije primljen – piše u izvještaju. Komisija ističe da bi proširenje skijaške infrastrukture unutar dobra predstavljalo utvrđenu opasnost za njegov status univerzalnog dobra i naglašava da sa najvećom zabrinutošću bilježi izvještaje o instalaciji sistema za vještačko osnježavanje na skijalištu unutar dobra. Pozvali su Cr-
Komisija ističe da bi proširenje skijaške infrastrukture unutar nacionalnog parka predstavljalo utvrđenu opasnost za njegov status univerzalnog dobra i naglašava da sa najvećom zabrinutošću bilježi izvještaje o instalaciji sistema za vještačko osnježavanje na skijalištu unutar dobra. Pozvali su Crnu Goru da situaciju provjeri i dostavi pojašnjenja i dokumentaciju Centru za svjetsku baštinu što je prije moguće - a najkasnije do 1. decembra 2025.
nu Goru da situaciju provjeri i dostavi pojašnjenja i dokumentaciju Centru što je prije moguće - najkasnije do 1. decembra 2025.
novi oblik turizma zbog globalnog zagrijavanja
Crna Gora je u prethodnom izvještaju navela da je 2020. godine obustavila proces proširenja skijališne infrastrukture u NP Durmitor i da je fokus sada prebačen na rekonstrukciju i adaptaciju postojeće infrastrukture. Tada je UNESCO pozdravio tu odluku i podsjetio na nalaze savjetodavne misije iz 2019. godine da svaka modernizacija postojeće skijaške infrastrukture ostane u istom ograničenom području koje prati postojeće staze, te da se ne dopušta nikakvo proširenje ili dogradnja. Preporučeno da je da se žičare grade u granicama postojećih skijaških staza.
O pomenutom vještačkom osnježavanju nije bilo riječi, već je UNESCO podsjetio državu na postojeće klimatske uslove, odnosno globalno zagrijavanje, te da treba razmotriti opciju potpunog ukidanja korišćenja Savinog kuka za skijanje. Savjetovano je da se prioritet da oblicima turizma koji će manje štetiti ovom prirodnom dobru.
Odbor UNESCO je tada ponovio svoj zahtjev da se ne na-
stavlja izgradnja turističke infrastrukture u granicama NP.
Crna Gora je tada zamoljena da razmotri nalaze savjetodavne misije i da se konsultuje sa Centrom za svjetsku baštinu prije usvajanja bilo kakve pravne promjene granica nacionalnog parka ili statusa zaštite bilo kojeg područja dobra.
Navedeno je tada da bi proširenje razvoja skijaške infrastrukture unutar dobra predstavljalo utvrđenu opasnost za Izuzetnu univerzalnu vrijednost (OUV).
Od Crne Gore su zatražene informacije kojima se potvrđuje da će postojeća skijaška infrastruktura ostati u istom području, da neće dopustiti proširenje.
Zbog ovih preporuka, koje su date u prošlom izvještaju, a koje nijesu u saglasju sa novim informacijama, ove godine je UNESCO zatražio da se Crna Gora hitno pozove da provjeri stanje i dostavi pojašnjenja i relevantnu dokumentaciju Centru za svjetsku baštinu što je prije moguće.
Dostavljati informacije
Crna Gora je ove godine izvijestila UNESCO da je prostorni plan posebne namjene za Nacionalni park Durmitor u fazi ažuriranja. Taj plan će uključivati strategiju održivog upravljanja turizmom i zasniva se na
revidiranoj studiji zaštite, koju je pregledao IUCN i koja je trenutno u javnoj raspravi. Ponovila je ranije navode da ova studija zaštite predlaže da se granice nacionalnog parka vrate na stanje prije 2013. godine.
- Takođe, u izradi je novi zakon o nacionalnim parkovima, kojim će biti predloženo proširenje NP Durmitor za 1.519,96 hektara, uz izmjenu granica lokaliteta – piše u dokumentima dostavljenim UNESCO. U zaključcima Centra za svjetsku baštinu i IUCN-a, nakon odgovora Crne Gore, piše da ohrabruju napori države da vrati granice Nacionalnog parka Durmitor na stanje prije 2013. godine, čime se obezbjeđuje usklađenost između granica dobra Svjetske baštine i nacionalnog parka, kao i uspostavljanje zaštitne zone.
- Namjera da se park dodatno proširi za više od 1.500 ha takođe je pozitivna. Međutim, sve površine koje bi se dodale nacionalnom parku, a nalaze se izvan upisanih granica dobra, treba formalno podnijeti Komitetu kao prijedlog manje izmjene granica – piše u zaključcima izvještaja.
o He komarnica –ništa
Crna Gora o HE Komarnica od prošlog izvještaja nije dostavila informacije i dokumen-
ta koje je UNESCO zahtijevao, pa je u ovom izvještaju ponovljen zahtjev, naglašavajući važnost procjene mogućih uticaja na okolinu i da informacije i dokumentacija budu pravovremeno dostavljene Centru na uvid IUCN-u.
UNESCO je ranije dao preporuku da se pažljivo procijene potencijalni uticaji projekta HE Komarnica na NP Durmitor, a posebno kada je riječ o očuvanju zaštićenih vrsta, kao što je mladica, ali i druge ključne vrste.
Tražili su da se ne odobri projekat ukoliko se utvrdi da nije uzet u obzir njegov uticaj na područje od posebne vrijednosti ili ukoliko se utvrdi da će rezultirati negativnim uticajem na područje sa posebnom vrijednošću.
UNESCO je već upozorio da bi predložena HE Komarnica poplavila područje koje je 2018. godine zajednička savjetodavna misija označila kao potencijalno pogodno za proširenje nacionalnog parka. U svom prošlogodišnjem izvještaju komisija je razradila nekoliko primjedbi koje će morati da se riješe prije nego što se studija prihvati. Još 15. jula 2022. UNESCO je poslao pismo Crnoj Gori u kome su istakli zabrinutost u vezi sa potencijalnim uticajem predloženog projekta HE Komarnica na prirodne parkove Dragišnica i Komarnica, koje je zajednička savjetodavna misija 2018. godine označila kao potencijalno odgovarajuće za dodatak nacionalnom parku. U dosadašnjoj razmjeni informacija, kako je navedeno u izvještaju od prošle godine, Centar za svjetsku baštinu poslao je 2022. godine pismo Crnoj Gori u kojem izražava zabrinutost zbog potencijalnih uticaja predložene HE Komarnica na parkove prirode Dragišnica i Komarnica. U decembru iste godine je država odgovorila da je procjena uticaja na okolinu za HE još uvijek u toku i napomenula da će koncesionar morati da sprovede procjenu uticaja u skladu sa zahtjevima Konvencije prije početka gradnje. Ključni zahtjev kojim se finalizira taj prošlogodišnji izvje-
štaj jeste da Crna Gora treba da dostavi dopunjen izvještaj stanja očuvanosti NP Durmitor i implementaciju svega navedenog do 1. decembra 2024. Komitet je na 47. sjednici koja će se održati u Parizu od 6. do 16. jula trebalo da raspravlja o HE Komarnica, a kako će predstavnici države objasniti to što UNESCO nijesu obavještavali u rokovima, vidjećemo u narednim danima.
ima i poHvala...
Crna Gora je informisala UNESCO da će u vezi sa hidroelektranom Buk Bijela postupati u skladu sa odlukom Komiteta od prošle godine (45 COM 7B.93), te da neće pristati na izgradnju bez prethodne procjene uticaja na životnu sredinu (EIA). Navedeno je i da je u skladu sa Espoo konvencijom, Bosna i Hercegovina pokrenula novi EIA proces i dostavila prateću dokumentaciju Crnoj Gori. Komitet je u svojim zaključcima zapazio da ipak nema naznaka da će se taj EIA sprovesti u skladu sa smjernicama i alatkama za procjenu uticaja u kontekstu Svjetske baštine, koje zahtijevaju detaljnu procjenu mogućih uticaja na Izuzetnu univerzalnu vrijednost (OUV) dobra.
UNESCO je upoznat i da su lokalne zajednice podnijele peticiju sa prijedlogom da trasa dalekovoda Lastva Grbaljska – Pljevlja bude udaljenija od naseljenih mjesta. - Ukoliko se budu razmatrale izmjene trase, sve alternative moraju biti procijenjene kroz EIA u skladu s navedenim smjernicama, sa fokusom na mogućim uticajima na OUV radi donošenja informisane odluke – piše u zaključcima Komiteta.
Nastavljen je monitoring uticaja izgradnje auto-puta Bar – Boljare, pri čemu je, između ostalog, potvrđeno prisustvo dunavske pastrmke (Hucho hucho) na novim lokacijama. Komitet je pozdravio kontinuirani monitoring nizvodnih uticaja dionice Smokovac – Mateševo, auto-puta Bar –Boljare, uz podsticaj da se dostave dalja ažuriranja. Dostavljena je i informacija da je implementacija predloženog projekta rudnika cinka i olova „Brskovo“ suspendovana, što je UNESCO ocijenio kao pozitivan pomak, ali da Centar za svjetsku baštinu mora biti odmah obaviješten ako se bilo koji rudarski projekat ponovo pokrene. j. martinoviĆ
Vlasnik muzeja ,,Magična Crna Gora“ i istraživač tvrdi da nemamo pravih podataka o narodima koji su živjeli na našoj teritoriji
PODGORICA - Arheologija Crne Gore dokazuje da su se ovdje sudarale najznačajnije kulture svijetavinćanska se prostirala do Berana, keltska do Banjana, a takođe je bila prisutna i jedna od najmanje istraženih civilizacija i kultura - ilirska - tvrdi za Pobjedu dugogodišnji samostalni istraživač i vlasnik privatnog muzeja ,,Magična Crna Gora“ Zoran Bulatović
On je ukazao da teritorija naše države zauzima važno mjesto u rimskoj i grčkoj kulturi. - Mnogo se civilizacija na teritoriji Crne Gore isprepletalo kroz istoriju i za to postoje spisi i artefakti, koji su najviše čuvani u raznim muzejima širom svijeta. Osnovao sam svoj muzej i godinama istražujem sve istorijske činjenice koje su vezane za daleku prošlost, a o kojoj se ipak malo zvanično zna ili, bolje rečeno, nema pravih informacija o narodima koji su u dalekoj prošlosti živjeli na našoj teritoriji. Iz raznih muzeja, kao i mojih izvora, pronalazio sam i dalje sakupljam ,,riznice“ istorijskih činjenica koje imaju recimo u muzeju u Velikoj Britaniji, kao i mnogim drugima, a mi u Crnoj Gori nemamo - kazao je Bulatović.
On je istakao da posjeduje italijansku knjigu na papirusu iz 1787. godine gdje, kako je rekao, postoji priča o Crnoj Gori. Na kraju te priče pisac i svjedok zaključuju da ovaj narod ima iste običaje, kao i trojanci, dodavši primjer da se poslije sahrane išlo da se jede i pije isto kao kod nas, a to je posvećeno dušama mrtvaca.
- Dolaskom Slovena upotpunjuje se različitost svih kultura. Osvajački ratovi donose
Mnogo se civilizacija na teritoriji Crne Gore ispreplijetalo kroz istoriju i za to postoje spisi i artefakti, koji su najviše čuvani u raznim muzejima širom svijeta. Osnovao sam svoj muzej i godinama istražujem sve istorijske činjenice koje su vezane za daleku prošlost, a o kojoj se ipak malo zvanično zna ili, bolje rečeno, nema pravih informacija o narodima koji su u dalekoj prošlosti živjeli na našoj teritoriji- kazao je Bulatović
nam Mongolsku i Otomansku imperiju, borbu Španije za našu teritoriju, kao i francusku okupaciju, ali ne za dugo. Napadali su nas svi iz okruženja
- Italija, Albanija, Bugarska, Mađarska, Austrija, Njemačka... ali smo uvijek odolijevali, a i vazda ćemo - naglasio je Bulatović.
Risan dobio ime po sinu Kadmosa i HaRmonije
Na naše pitanje - da li povijesni likovi Kadmos i Harmonija imaju veze sa Crnom Gorom i na koji način, Bulatović je rekao da u britanskoj biblioteci, kao i u muzejima, ima puno i materijalnih i pisanih dokumenata, upravo o toj tematici. - U muzeju Ashmolean u Oksfordu nalazi se zaostavština čuvenog britanskog istraživača Artura Evansa koji je istraživao Risan i odnio puno artefakata koji su nepoznati crnogorskoj javnosti. Puno je knjiga napisano o Kadmosu i Harmoniji kod grčkih hroničara i u srednjem vijeku. Risan je dobio ime po Rizonu, sinu od Kadmosa i Harmonije. Upravo u Risnu je stolovala čuvena carica Teuta. Podsjetimo da je po grčkoj mitologiji postojao junak Ilirijus, koji je upravo sin Kadme i Harmonije i koji je predak svih Ilira. Granice Ilirikuma su praktično bivša Jugoslavija i teritorija do polovine današnje Albanije, dok je sjedište te države
bilo u Boki i Risnu - naveo je Bulatović.
Većina mjesta u Crnoj Gori, kako je kazao Bulatović, posjeduje tumule koji su dokaz drevnih naroda, u ovom slučaju Ilira, na području Crne Gore.
- Na hiljade tumula se ovdje nalazi, dovoljno je njih istražiti i imamo dokaze o jednoj veoma naprednoj civilizaciji čiji je centar bila Crna Gora. Postoje hiljade stećaka koji su takođe dokaz naše burne povijesti i razvijenih civilizacija. Kod mene u muzeju se nalaze najznačajnije mape u vezi sa Crnom Gorom iz 1500. godi-
ne. Jedna od njih je mapa Argonauta gdje postoji samo jedan naziv iznad Crne Gore, a to je Kadmos i Harmonija memorijal ili grob. Druge mape su iz 1686. godine od Koronelija sa grbom Crnojevića i podatkom Monti Trojani, takođe mapa Boke. Vrlo dragocjena je i mapa koja je moj pronalazak, a na kojoj se vidi da sve vjere kreću iz Crne Gore i da je to jedino mjesto odakle izviru sve tri vjere te da nije slučajno kod nas hrišćanska svetinja Filermosa, ruka Svetog Jovana i čestice krsta na kojem je razapet Isus Hrist - naglasio je Bulatović. U muzeju ,,Magična Crna Gora“, koji se nalazi u njegovoj kući u naselju Vranići u Pod-
Crna Goraarheološko srce Evrope
- Uz malo truda i sa dokazima koje imam iz cijele Crne Gore mogli bismo napraviti muzej, jer je naša država jedno veliko arheološko nalazište u srcu Evrope. Bilo bi lijepo istražiti Šekspirovo djelo ,,Bogojavljenska noć“ čija se radnja odvija na obalama Ilirikuma - istakao je Bulatović.
godine kada je Jelena Anžujska stolovala na ovoj tvrđavi na Skadru. Na mapi kod čuvanog Koronelija iz 1686. godine nalazi se naziv Monte Trojani i ako su Prokletije - Trojanske planine logično je da se Troja nalazi ispod njih, a to je lokacija na sjevernoj strani jezera gdje se i danas vide veliki ostaci starih građevina. Na mapi se nalazi veliki broj crkava koje su sada pod vodom, što svjedoči i Pero Šoć u svojoj knjizi 1939. godine. On kaže da je kao dječak trčao po jezeru kada je 1924. godine bila velika suša i pojavile su se zidine na jezeru, a izvirili su i mnogi zvonici iz vode od crkava. Skadar je zavjetni grad posljednjeg atičkog kralja Kodre, inače Dioklovog bliskog rođaka, neka vrsta prijestonice države koju su stvarali Skiti - istakao je Bulatović. Takođe, kako nam je objasnio, 1756. godine Andrija Kačić Miošić kaže u svojoj hronici da je Troja na jezeru punom jegulja.
gorici, kako je kazao, ima na stotine dokumenata koji bi mogli poslužiti i u turističke svrhe, a takođe pomoći širenju crnogorske kulture. Bulatović se požalio rekavši da mu se čini ,,da su Vranići i i njegov muzej predaleko od Crne Gore, ministarke kulture i Akademije“. On je, prisjećajući se značajnih istoričara, naveo, kako je rekao, najboljeg crnogorskog istoričara dr Vojislava Nikčevića koji u knjizi ,,Monumenta Montenegrina“ govori da čuveni skitski kralj Dioklo, pred kraj XI vijeka prije naše ere, između 1040. i 1000. godine, nakon velikih vojnih akcija u Maloj Aziji, dolazi na Balkan i podiže grad Diokleju - Duklju.
sKadaR ili
sKamandaR pominje se u ilijadi Odgovarajući na naše pitanje - koje su to činjenice iz starijeg perioda koje se u istraživačkim krugovima pominju kao važne, a ipak se malo zna o njima, Bulatović je istakao primjer da Skadarsko jezero pominje Homer u svojoj Ilijadi, kao jezero Skamandar sa svim svojim pritokama.
- Takođe postoje priče o templarima da su još uvijek vlasnici jezera i da im je to poklonila
Jelena Anžujska kada su lađe sa blagom završile u Crnoj Gori, a jedna od njih - najmanja, došla do Rozafe tvrđave 1307.
- Ilijada je prevedena na grčki i to je logika sa ilirskog jezika, u Ilijadi ima na desetine detalja koje možemo vezati samo za Crnu Goru i Skadarsko jezero - pominju se tumulusi, lelek, tužbalice, instrument sa jednom žicom. Kaže se da su Makedonci stigli preko brda na Trojansku bitku, pominje se i rijeka koja ide i tamo i amo, a to je rijeka Bojana. Sve je ovo lijepo objasnio Novak Andesilić u knjizi ,,Crna Gora - Homerova kolijevka“. Zastava templaRa se vijoRila u CRnoj GoRi od 1830. Godine Govoreći o mogućnosti boravka templara na teritoriji naše države, Bulatović je ukazao na činjenice iz knjige o Balšićima, koju ima u muzeju, a koje govore o povezanosti sa nama. - U istoriji je poznat crni petak - 13. oktobra 1307. godine, kada su francuski kralj Filip IV i papa počeli konačni obračun sa templarima. Templari 13. oktobra napuštaju Francusku i odlaze u jedinu zemlju koja nije bila pod okriljem pape, a to je Crna Gora. Kasnije, 500 godina poslije toga Napoleon napada našu državu i istražuje Bokokotorski zaliv tražeći upravo ostatke njihovog bitisanja u Crnoj Gori. Kod mene se nalazi knjiga o Balšićima u kojoj piše da su nam Balšići ostavili boje templara crvenu i bijelu, a jedan od dokaza je jedinstven templarski krst na Danilovom ordenu. Ne zaboravimo da se u Crnoj Gori vijorila zastava templara od 1830. godine pa do Berlinskog kongresa ili zastava Svetoga Đorđa - napomenuo je Bulatović. Govoreći o vrijednim knjigama i artefaktima iz raznih civilizacija, koje je Bulatović godinama sakupljao, kazao je da se u njegovom muzeju nalaze dokazi u knjigama, mapama i na raznim dokumentima, da je ovo zaista veoma značajna zemlja koja je, po njegovim istraživanjima, kako je poručio, stara 1.300 godina, a dokazi za to postoje u muzeju. H. janKović
VARŠAVA - Centar za bezbjednost poljske vlade poslao je u nedjelju upozorenje građanima da se od ponoći privremeno vraćaju kontrole na granicu sa Njemačkom i Litvanijom do 5. avgusta uz mogućnost da budu produžene.
- Ako Njemačka ukine svoje kontrole koje su, da podsjetim, uvedene još u oktobru 2023. godine, i mi ćemo ukinuti svoje - kazao je poljski ministar unutrašnjih poslova i administracije Tomaš Šemonjak. Statistike sa njemačke granice ne bilježe veći porast legalno vraćenih migranata od momenta kada je Njemačka vratila kontrole, a posebno od maja ove godine, kada je prestala da prihvata zahtjeve za azil ako izbjeglice i migranti dolaze iz zemlje Evropske unije, Poljske ili Češke, prenosi RSE.
Poljska opoziciona desnica, iako migranata vraćenih u Poljsku ima u prosjeku isto kao u vrijeme kada su konzervativni nacionalisti iz Prava i Pravde bili do jeseni 2023. godine na vlasti, još od predsjedničkih izbora sredinom maja i početkom juna vodi žestoku kampanju da proevropska centristička vlada premijera Donalda Tuska navodno nije u stanju da zaštiti zapadnu granicu i da Njemci nelegalno deportuju svake nedjelje hiljade i hiljade migranata iz Sjeverne Afrike i Azije u Poljsku. Uz zdušnu podršku lidera opozicionih konzervativaca Jaroslava Kačinjskog i
Centar za bezbjednost poljske vlade poslao upozorenje građanima
Kontrole neće biti klasične kao na spoljašnjim granicama
Evropske unije, već nasumične, a graničari će se usredsrediti na vozila sa više putnika i autobuse
obojice predsjednika, odlazećeg Andžeja Dude i novoizabranog Karola Navrockog, poljski radikalni nacionalisti i ekstremisti sazivali su se od marta na društvenim mrežama i posljednjih sedmica pojavili se na granici sa Njemačkom kao samozvani Pokret za odbranu granice. Te samozvane patrole u ko -
Osmi dan blokada u Srbiji
jima su uglavnom huligani i radikalni desničarski batinaši postavile su svoje punktove i zaustavljaju prolaznike i automobile, legitimišu ih, a učestali su i izgredi kada napadaju i vrijeđaju graničare iz poljske Granične straže i policiju zašto navodno ne rade svoj posao. Da vlada hitno skloni te sa-
mozvane patrole koje smetaju i žiteljima poljskih naselja duž granice, koji računaju na njemačke klijente i turiste a samozvane patrole ih plaše dok nikakvih hiljada migranata nema, zatražio je poljski javni zaštitnik građana i Helsinški komitet za ljudska prava. - Poljaci nijesu ravnodušni. Brane svoje osnovne intere-
BEOGRAD - Zborovi više beogradskih opština i naselja, kao i studenti fakulteta u blokadi najavili su za večeras nove blokade saobraćajnica širom grada, a dio njih pridružiće se skupu podrške anesteziologu Vladimiru Stefanoviću, uhapšenom tokom vidovdanskog protesta, dok je pružao pomoć povrijeđenim demonstrantima.
Sa jedne od blokada
Blokada Glavne ulice u Zemunu i dalje traje, a najavljene su i blokade Autokomande, Požeške ulice, Bulevara kralja Aleksandra… Studenti Pravnog fakulteta u blokadi pozvali su građane da im se ponovo pridruže ispred te visokoškolske usta-
Poplave u Teksasu
DALAS - U bujičnim poplavama u Teksasu poginulo je 70 ljudi, dok se veliki broj i dalje vodi kao nestao. Do juče je potvrđeno da je najmanje 59 ljudi u okrugu Ker i 11 u osam drugih mjesta u centralnom Teksasu preminulo. U okrugu Ker, 38 poginulih su odrasli, a 21 dijete, uključujući 16 djevojčica pronađenih u
kampu Mistik, hriš ć anskom ljetnjem kampu pored rijeke. Još jedanaest djevojčica se vode kao nestale. Razaranja duž rijeke Gvadalupe, u blizini San Antonija, izazvala su ogromnu potragu dok se zvaničnici suočavaju sa pitanjima o pripremljenosti i brzini svojih akcija. Bujične poplave u petak poče-
le su posebno jakom olujom, kada je više od 30 centimetara kiše palo u ranim jutarnjim satima. Brdski kraj u centralnom dijelu države je prirodno sklon poplavama zbog suvih područja prekrivenih prljavštinom, gdje zemljište dozvoljava kiši samo da klizi po površini umjesto da je upija. Obilna kiša koja je tekla niz brda dovela je do bujice vode
nove. Novosadski zborovi pozvali su sinoć građane da dođu na „neposlušni korzo“ i blokade centralnih saobraćajnica od 19 časova.
- Bez lidera. Bez vođa. Samo građani. Dođi. Budi dio bunta. Budi promjena - navedeno je u pozivu na društvenim mrežama. Stefanović je uhapšen 28. juna, kada je na protestu u centru Beograda pružao prvu pomoć povrijeđenom građaninu, a određen mu je pritvor do 30 dana. Najavljeni su protesti i u Novom Pazaru, Kikindi, Vranju..
u rijeku Gvadalupe, uzrokujući da njen nivo poraste za osam metara za samo 45 minuta. Zvaničnici su se našli na udaru kritika zbog toga što stanovnici i ljetnji kampovi za mlade duž rijeke nijesu bili upozoreni ili im nije rečeno da se evakuišu. Zvaničnici okruga Ker rekli su da su predstavili prijedlog za robusniji sistem upozoravanja na poplave, sličan sistemu upozoravanja na tornado, ali da su članovi javnosti bili zatečeni cijenom.
se. Brane Poljsku. Brane bezbjednost naših građana, žena. Migranti nam jesu potrebni da rade, ali nema nikakvih razloga da puštamo mlade muškarce o kojima ni ne znamo ko su - kazao je u nedjelju lider opozicije Kačinjski, koji je obišao granicu sa Njemačkom. Vlada premijera Tuska reagovala je na kampanju opozici-
je, lažne vijesti i probleme koje svojim „građanskim hapšenjima“ i legitimisanjima prave radikalni nacionalisti tako što je odlučila da vrati na mjesec dana kontrole i pošalje na granicu sa Njemačkom i Litvanijom 5.000 vojnika da pomognu graničarima i policiji. Dio vojnika teritorijalne odbrane i vojne policije, kao i vazduhoplovstva sa dronovima biće direktno uključen u kontrole, dok će se drugi nalaziti dublje na poljskoj teritoriji.
Od 7. jula prelazak poljske granice sa Njemačkom biće moguć samo na 52 određena prelaza, od kojih će na 16 biti stalni kontrolni punkt, a sa Litvanijom na 13 prelaza, od kojih su stalni punktovi na dva. Kontrole neće biti klasične kao na spoljašnjim granicama Evropske unije, već nasumične, a graničari će se usredsrediti na vozila sa više putnika i autobuse.
Saopštenje ministra unutrašnjih poslova Kosova u tehničkom mandatu
Svečlja: Dojava o bombi stigla iz Srbije, tražićemo međunarodnu pomoć za hapšenje odgovornih
PRIŠTINA - Ministar unutrašnjih poslova Kosova u tehničkom mandatu Dželjalj Svečlja saopštio je da je broj telefona sa kojeg je juče upućena dojava o bombi u Skupštini Kosova registrovan u Srbiji i da će Kosovo tražiti međunarodnu podršku za hapšenje odgovornih. - Dana 5. jula 2025. upućena je dojava o bombi na adresu Skupštine Republike Kosova. Nadležne bezbjednosne institucije tretirale su ovaj hibridni napad na kosovske institucije kao prioritetan, a potvrđeno je da potiče iz Srbije. Broj telefona sa kog je prijetnja upućena registrovan je u Srbiji i pripada telefon-
skoj kompaniji MTS - navodi se u objavi Svečlje na Fejsbuku. On je iznio i dodatne detalje o navodnom vlasniku broja. - Korisnik broja je bio ili je još državljanin Srbije Lazar Živković. Na nekoliko profila povezanih s tim brojem pronađena je fotografija ratnog zločinca Ratka Mladića. Kosovske institucije ovaj slučaj tretiraju sa visokim prioritetom i zatražiće međunarodnu podršku za hapšenje i privođenje pravdi osoba koje stoje iza prijetnje, što je moguće prije. Napadači i oni koji prijete, a kriju se u Srbiji, bez obzira na podršku države Srbije, neće uspjeti da izbjegnu odgovornost - naveo je Svečlja.
Crnogorski reditelj Mirko Radonjić za Pobjedu najavljuje premijerno izvođenje
PODGORICA – Sanatorijum na preko hiljadu i petsto metara nadmorske visine. Zrak je rijedak, vrijeme rastegljivo, a smrt ima odnekud dobro poznate oči... Tako, u najkraćem, počinje priča o pozorišnoj adaptaciji romana ,,Čarobni brijeg“ Tomasa Mana, u režiji Mirka Radonjića, čiji će centralni, muzičko-scenski dio – ,,Valpurgina noć“ – premijerno biti izveden 23. jula, u 21 sat, u sklopu Međunarodnog festivala KotorArt Don Brankovi dani muzike.
Radonjić se, tragom svojih ranijih adaptacija proznih književnih tvorevina, ne oslanja na fabularni, već na misaoni tok kultnog romana njemačkog nobelovca i traga za pukotinama u vremenu, pukotinama u kojima se duh današnjice probija i izdiže do planinskih izmaglica jednog sanatorijuma u švajcarskim Alpima, prigušenog bolešću, umiranjem i grotesknim hedonizmom civilizacije koja je na ivici raspada. Težeći da ,,pomiri“ scensko i realno vrijeme, ovo Radonjićevo dramsko ostvarenje postaje svojevrstan poligon za analizu duhovne i civilizacijske bolesti, a tijelo, ljubav i smrt – baš kako je Man zapisao u ,,Čarobnom brijegu“ – čine jedno, ,,jer tijelo je bolest i požuda, a ono nam donosi smrt“. U ,,Valpurginoj noći“ tematizuje se karnevalska prozaičnost života i prepuštanje uživanju, sa muzičkom reminiscencijom na simfonijsku poemu ,,Poslijepodne jednog fauna“ Kloda Debisija, realizovanu kroz kombinaciju live elektronike i limenih duvača. Predstava ,,Čarobni brijeg“, koja će cjelovita premijerno biti izvedena u prvoj polovini oktobra u Podgorici, nastaje u produkciji Dramskog studija „Prazan prostor“, KotorArt Don Brankovih dana muzike i FDU sa Cetinja. Glumačku podjelu čine: Aleksandar Gavranić, Ivan Bezmarević, Slaviša Grubiša, Ilija Gajević, Kristijan Blečić, Jelena Laban i Bogdana Kostić. Uoči premijere u Kotoru, Radonjić za Pobjedu otvara vrata svog rediteljskog procesa, razotkrivajući zašto ga privlače kompleksni prozni narativi i kako teme Manovog vijek starog klasika korespondiraju sa savremenim svijetom.
POBJEDA: Ranije ste režirali ,,Anu Karenjinu“, jedan izuzetno obiman prozni klasik. Sad radite na ,,Čarobnom brijegu “ Tomasa Mana Zbog čega birate kompleksne romane za pozorišnu adaptaciju, iako ih ne pratite klasično fabularno? Da li se sami tekstovi nameću ili Vas posebno inspiriše izazov njihove dramatizacije?
RADONJIĆ: Mislim da je prvi roman koji sam radio bio ,,Tristram Šendi“ u Subotici. Kod Lorensa Sterna se odmah pojavio izazov – to je
roman koji razgrađuje fabulu, razbija formu, a ti moraš da mu nađeš scenski izraz, pozorišni jezik. Nevjerovatno je da Stern uspijeva da se sprda s romanom u vremenu kad tek nastaje forma romana, tek se porađa sami žanr. I u tom smislu mi je onda zapravo postalo zanimljivo kako da prevodim nekakve narative u scenski jezik.
To mi se otvorilo kao značajno ne u smislu, ovo što kažete – fabule… Najmanje u smislu fabule, nego kako da pristupiš određenim sadržajima koji su potpuno nedramski, nepozorišni, što moraš sa njima da uradiš da bi uopšte uspio to scenski da oblikuješ. Kod ,,Ane Karenjine“ je bilo specifično, jer je ipak u pitanju lektirni naslov i svi ga znaju i onda smo se igrali zapravo tim očekivanjima, što je ta fabula i što je taj narativ. Ovdje kod Tomasa Mana je to već potpuno slobodno. Bilo mi je zanimljivo kako je moguće tu urušenu Manovu fabulu da prevedem u ono što nazivamo jezikom pozorišta. Manova fabula je nekako urušena, ona se stalno urušava u samu sebe, jedva i da postoji. Postoji okvir unutar kojeg se nešto događa, ali to nije događajnost, to ostaje upravo na tom nivou okvira i na nivou pogona zbivanju, na njegovu refleksivnost, zaustavljenost nad trenutkom, zaustavljenost nad epohom, zaustavljenost nad samim pojmom vremena. Ali i dalje to nije nikakva pretenzija da to bude taj roman. To je niz tematskih i motivskih planova romana sa kojima mi ulazimo u neki dijalog.
POBJEDA: Ima li ikakvih olakšanja u tom procesu?
RADONJIĆ: Pomaže nam činjenica da ni kod Mana fa-
bula nije ključna stvar, ključan je baš taj prostor refleksije i prostor promišljanja, koji ta bolest, vrijeme i izolovanost na brijegu daju. Ali mnogo važnije, osjetio sam da to ima veze sa ovim što živimo sad. I baš nekako sa Crnom Gorom, možda. Stalno se osjećam i ovdje da smo na nekakvom čarobnom brijegu, da je cijela država zapravo taj neki čarobni brijeg. I nijesam htio da ulazim u te, niti me zanima iskreno u ovom datom trenutku rediteljskom, aktualizacije, sad nešto da ulazim u politička crijevca ovoga što živimo.
POBJEDA: Zaustavimo se nakratko kod vremena –jedne od centralnih tema predstave. Na koji način ste pokušali da to manovsko osjećanje vremena prevedete u pozorišni jezik?
RADONJIĆ: Pošto se pozorište dešava uživo, izvođači i gledaoci dijele neko vrijeme i najčešće se događa da se ta dva vremena mimoiđu. Scensko vrijeme je neko drugo, odnosno novo gledaočevo, pa će se na sceni stvar odvijati ujutro, naveče, imaćemo neki protok koji ne odgovara ovom objektivnom vremenu i u stvari postavljamo pred sebe zadatak kako da izjednačimo ta dva vremena, da ih dovedemo u istu ravan.
U mojoj idealnoj zamisli predstava je trebalo da traje nedjelju dana. Svi bismo pošli negdje i tamo bi se predstava igrala nedjelju dana, tu bismo spavali zajedno i jeli zajedno itd. To ne kažem da produkciono nije moguće, vjerovatno jeste, ali ne meni u ovom trenutku. Pa smo onda, evo, prešli na ovu drugu ravan. Kad već ne možemo tu objektivnost vremena da postignemo, ajde da vidimo što mu je neka
Osjetio sam da to ima veze sa ovim što živimo sad. I baš nekako sa Crnom Gorom, možda. Stalno se osjećam i ovdje da smo na nekakvom čarobnom brijegu, da je cijela država zapravo taj neki čarobni brijegkazao je Radonjić
druga priroda i što je vrijeme... Gdje su mu sve zamke i gdje može da nas ulovi u svoju mrežu stvari.
POBJEDA: Protok subjektivnog vremena neminovno vodi do smrti pojedinca. Uvodni dio ,,Soba 34“ kroz individualne i duo scene u fokus stavlja prirodu bolesti i smrti. Kakvim pozorišnim jezikom ste nastojali da prikažete dualnu prirodu smrti?
RADONJIĆ: Tema bolesti i smrti se obrađuje upravo u prvom dijelu predstave, jer smo računali da je ona nekako motivacioni plan samog Hansa Kastorpa, koji kod nas ne-
ma ni ime, nego se zove običan mlad čovjek, kako ga i Man naziva. Njegov rani susret sa smrću roditelja, sa smrću đeda, to što ostaje, kako Man kaže, siroče života, u stvari ga i čini podložnim tom nekom fascinacijom bolešću, kada se kasnije javi. Tako da u ovom centralnom dijelu predstave smrt više nije glavni motiv. Ona je nešto iz čega stvari proizilaze i ka čemu se vrate. Ona stoji i prije i poslije, ali unutar ovoga to je neki pokušaj života. Taj sanatorijum, bolnica za plućne bolesti je u stvari prikaz ove naše civilizacije. Man piše o periodu prije Prvog svjetskog rata, ali u stvari
civilizacijski se ništa nije promijenilo. I sad, dok nas dvojica sjedimo ovdje i pijemo kafu, sve ide ka katastrofi - tope se polarne kape i Treći svjetski rat se sprema na Bliskom istoku. Mi živimo u nekakvom sanatorijumu, hvatamo ovo malo podgoričkog vazduha što sad možemo i nadamo se da će ovaj trenutak nešto značiti. Centralni dio predstave je priča o pokušajima da zavrijediš da živiš, o tome da zaboraviš na smrti.
POBJEDA: U kojoj mjeri se oslanjate na Mana kada je motiv smrti u pitanju?
RADONJIĆ: Tu se isto oslanjamo na Mana, zapravo na tu tezu o duhovnosti, o duhovnoj kategoriji smrti i o ovoj krajnje fizičkoj. Meni je tu zanimljivo to pitanje gubitka, jer kod Mana se ta tema otvara u trenutku kad Hansu Kastorpu umire đed. Zapravo taj susret za smrću donosi neku vrstu suočenja, koja je ultimativni gubitak nevinosti – susret oči u oči sa smrću, njenom fizičnošću. POBJEDA: ,,Doći će smrt i imaće tvoje oči“, kao u pjesmi Ćezarea Pavezea?
POBJEDA: Završni dio ,,Čarobnog brijega“ u Vašoj režiji vraća nas na motiv rata kroz vizuelno snažnu instalaciju sastavljenu od rendgenskih snimaka kostiju. Da li time sugerišete da rat nije vanjski događaj, već duboko unutrašnje, organsko i gotovo anatomsko stanje čovjeka?
RADONJIĆ: Vi ste to lijepo rekli, ali s druge strane postoji jedna dodatna stvar. Svi bregovi na kojima smo zapravo su samo kosti. Mislim da smo mi stalno na kostima. Krečnjak je kost. Druga stvar je – ništa civilizacijski nijesmo uspjeli da izgradimo, a da ga prethodno nijesmo platili krvlju. I ljudska fascinacija ratom je tu. Nemoguće je da ljudska priroda stalno tamo hrli kao moljac na to svjetlo, znači nemoguće da ne postoji neka privlačnost. I ajde onda da vidimo što je i čemu to moramo kao civilizacija da odgovorimo, kojoj potrebi sopstvenoj da bismo taj rat prevazišli. Treći dio naše predstave će da se oslanja samo na tih posljednjih nekoliko stranica i gubljenje u tom ratu Hansa Kastorpa. On sad postoji još samo u skici i pitanje je u što će se razviti, naročito kad krenemo da sklapamo cijelu kompoziciju, tako da mi je sad malo nezgodno da odgovaram. Možda se to sa rendgenskim snimcima na kraju ne realizuje, mislim pitanje je uvijek tih tehničkih stvari tako da ne želim da obećavam nešto što možda neće biti. Ali tematski će sigurno biti to. Sigurno će se otvoriti to pitanje. Što znači biti mladi junoša koji ide u rat. Što god da je prethodno pretrpio.
RADONJIĆ: To je još u kategoriji romantične smrti. A u predstavi se govori o propadanju bjelančevine, raspadljivosti. Smrt je do kraja ogoljena i krajnje fizična. Čuješ zujanje muva i nadimanje tijela. Man zapravo traži i zahtijeva od tebe neku vrstu suočenja. U jednom trenutku sam čak ležao tako sam sa sobom i osjećao da ću grozno da se razbolim. Da ću da se razbolim do smrti. Razmišljao sam: ,,Kako ćeš napraviti ovu predstavu ako se stvarno sad skroz ne razboliš i ne umreš“. Na kraju krajeva, svi ovi procesi služe malim zalječenjima i suočenjima.
POBJEDA: Ima li tu i nečega poetičkog na širem planu predstave, s obzirom na činjenicu da se na početku pominje dirigent koji mjeri vrijeme, a da nakon harmoničnih Debisijevih tonova dolazi muzika Tome Zdravkovića i kafanska scena prikazana kao bučna i kakofonična. Da li je dirigent tada izgubio moć da izmjeri vrijeme?
R ADONJIĆ: Zanimljivi su mi ti kontrasti. Ne bih ulazio u analizu, super mi je ova Vaša. Ne zato što mislim da je prava ili nije, nego jer mi je okej. Rediteljski mi je zanimljivo da uspostavim jedan kod koji postaje jasan i u kojem počinješ da se osjećaš komotno, neka ti je i dosadno, ali si se ušuškao, ne mora ni sadržaj da ti se sviđa, samo da ti je jasno u čemu si. I onda se to slomi kad krene nešto drugo. Zbog toga mogu da idu Debisi i Toma. U jednom trenutku su stalno slušali i u kafani Debisija i čak je postala replika: ,,E, ovo je muzika za kafanu“.
Bilja Krstić i orkestar Bistrik nastupili
na otvaranju festivala Wild Beauty Art
PODGORICA – Koncertom Bilje Krstić i orkestra Bistrik na Macan poljani na Žabljaku otvoreno je sedmo izdanje festivala Wild Beauty Art. Krstić i orkestar Bistrik izveli su program „Sve boje glasa“, u čast 50 godina njene izuzetne umjetničke karijere, slaveći ne samo karijeru, već i čitav jedan zvučni svijet koji je gradila i čuvala decenijama.
Pošto smo otvorili temu smrti, meni se sviđa da se ona relativizuje i da dođe do Tome Zdravkovića na kraju.
POBJEDA: Zbog čega baš Toma Zdravković, nakon Kloda Debisija čije su kompozicije prisutne u predstavi? Je li tendencija bila da se ostvari komunikacioni most s publikom i ponudi nešto poznato?
RADONJIĆ: Pa za mene se tu više možda radi o nekakvoj dramaturgiji samog muzičkog sadržaja. Postoje trenuci kad taj muzički sadržaj više pukne, kad mu više nije moguće naći kod. I meni onda to što je zapravo skoro odvratno nepozorišno postane zanimljivo. Stalno imam tako nekakvu pjesmu ili nešto đe sam u fazonu: potreban nam je taj krajnji patos. Da li se ostvaruje neki komunikacioni most? I da, i ne. Toma je motiv koji smo probali da razvijemo u ,,Ujka Vanji“, a nije zaživio. To je u stvari onaj njegov čuveni koncert u Skadarliji, kad on zna da umire od raka, a napravio je koncert za svoje prijatelje. Ne slušam Tomu Zdravkovića, ali to je stvarno divno – njemu je jasno da umire a pjeva za prijatelje posljednji put i super se provode. To je ono što je poslužilo ovdje kao inspiracija one scene sa zviždukom, i čak se citira Toma tamo: ,,Ja bih da promijenimo ambijent, da pređemo u drugi tonalitet“. To je sve Tomin tekst. U stvari mi je bilo zanimljivo kako čovjek pjeva na samrti. Što je to što može još iz njegovih pluća da izađe, da izađe iz tijela, tijela koje umire. Tu smo našli neku kopču sa Manom i uvezali sa Tomom. Ispalo je dublje nego što sam mislio. Čak se plašim da u ovoj predstavi ima premalo banalnosti.
P OBJEDA: Centralni dio predstave je muzičko-scenski, u kojem se paradigma iz prvog dijela okreće – u njemu nema svijesti ni suočenja sa smrću, već prepuštanje karnevalskom, hedonističkom načinu života. Kakvu funkciju u predstavi ima muzika i koliko tog karnevalskog ima u našoj civilizaciji?
RADONJIĆ: Muzika igra značajnu ulogu i u prvom i u trećem dijelu. Man u ovom djelu govori o muzici, da ona mjeri vrijeme i daje mu izvjesnu budnost. Cijeli pokušaj scenske igre je ta stvar –kako vremenu dati budnost, kako ga učiniti stvarno prisutnim i živim. Motiv Debisija je proizišao iz Mana, to je ,,Poslijepodne jednog fauna“. U stvari Man ne kaže direktno da je to, ali je jasno pošto je to ta programska muzika. Pri tome, kompozitorki Nini Perović je bilo zanimljivo da na harmonijskom, muzičkom nivou preuzme te motive i dalje ih razrađuje. Ali zato što na kraju krajeva i jeste pitanje tog jednog fauna tamo, taj običan mlad čovjek taman ispadne kao neki faun koji se budi. Tako da smo odatle krenuli sa tim motivom i dalje ga razrađivali. Centralni dio predstave govori o karnevalskim trzajima života, mi smo stalno u tom nekakvom pogonu, u naporima da život stvarno zavrca i da odagnamo ovu ideju koja iza njega stoji kao neminovni fakat. I naročito u ovom kontekstu, bolesti pacijenata, bolesti civilizacije, onda je pitanje što je to ta bolest? Bolest je zapravo baš u tom karnevalu, u toj potrebi da taj život vri, vri, vri, a ne znaš kuda vodi i ne znaš što mu je svrha. Mi smo željeli da vidimo što duh unutar te silne materije može da uradi i može li se taj duh pronaći.
Andrija RADOVIĆ
Publici su priredili niz pažljivo odabranih pjesama koje pripadaju kolektivnom pamćenju Balkana. Od prvih tonova, stvorila se atmosfera koja briše granicu između publike i izvođača. Više stotina ljudi je pjevalo, plesalo, kretalo se u ritmu, spontano, iskreno, bez distance. Nije se muzika samo slušala, ona se živjela. Zajedno su se dozivale stare pjesme, odzvanjali refreni iz kolektivnog pamćenja i dijelila toplina u kojoj je svaki glas imao mjesto. Orkestar Bistrik, u čijem su sastavu Dragomir Stanojević (klavir), Nataša Mihaljinac (prateći vokal), Maja Klisinski (udaraljke i prateći vokal), Nenad Josifović (violina), Nebojša Brdarić (frula), Slobodan Bata Božanić (bas gitara), Teodora Risimić (prateći vokal) i Đurađ Plavšić (harmonika, tonac), pratio je sve te mijene precizno
i sa lakoćom, donoseći zvučni pejzaž koji je bio i snažan i nježan, duboko ukorijenjen, ali i otvoren prema savremenim senzibilitetima. Pozitivne utiske nakon nastupa podijelila je i sama Bilja Krstić, te istakla posebno zadovoljstvo što je nastupila u jedinstvenom ambijentu Macan poljane.
- Divno je pjevati za ljude koji su prije svega došli baš sa namjerom da čuju Bistrik orkestar i posjete ovaj festival. Jako bih voljela da je više ovakvih festivala jer je povratak prirodi jako važan. Otuđili smo se u ovom vremenu koje nas je razdvojilo, svi stalno žurimo negdje i nikako nemamo vremena. Ovdje kao da je vrijeme stalo. Način na koji je publika reagovala mi je zaista ugrijao srcenavela je Krstić.
Posebno oduševljenje kod publike izazvale su pjesme iz vremena grupe Suncokret, kada se Bilji na sceni priključila i multitalentovana glumica Gorica Popović, koja je uz Krstić i sama bila članica te kultne grupe. Posebnu ljepotu ovom doživljaju dala je sama priroda, planina nije bila kulisa, već učesnik. Vjetar, visoka trava i miris šume činili su Macan poljanu kao pozornicu živom, a zajednička pjesma odjekivala je u prostoru kao znak da umjetnost i priroda zajedno mogu stvoriti nešto više, nešto što nadilazi svakodnevno. Od 5. jula do 11. avgusta festival donosi raznovrsne muzičke, vizuelne i ekološke programe, a poseban akcenat će biti stavljen i na program za najmlađe. Ulaz na sve programe će biti besplatan. R. K.
mjuzikla „Mamma mia!“ otvoren festival „Barski ljetopis“
PODGORICA - Sjajnom izvedbom mjuzikla „Mamma mia!“ Pozorišta na Terazijama, u režiji Juga Radivojevića, u subotu veče na Ljetnjoj sceni Doma kulture počeo je 38. „Barski ljetopis“.
Ljetnju manifestaciju u gradu pod Rumijom otvorio je predsjednik opštine Dušan Raičević.
- Posebno mi je zadovoljstvo što ovogodišnji festival, kroz više od 40 programa, donosi bogat i raznovrstan sadržaj koji će se odvijati na više lokacija. Posebno želim da ista-
knem bArs, segment festivala koji afirmiše barske stvaraoce i urbanu kulturu grada, konstantno evocirajući uspomene na prošla vremena - naglasio je Raičević. Veliki ansambl Pozorišta na Terazijama kojeg čine glumci, balet, hor i orkestar donio je na Ljetnju scenu Doma kulture nezaboravnu atmosferu jednog grčkog ostrva, protkanu hitovima popularnog švedskog sastava ABBA. Veselu i emotivnu predstavu „Mamma Mia!“, barska festivalska publika je pažljivo pratila i protagoniste nagradila dugotrajnim
aplauzom uz stajaće ovacije. Predstava pripada kategoriji takozvanih „džuboks“ mjuzikala gdje se koriste numere iz popularne muzike, u ovom slučaju pjesme grupe ABBA, najpopularnijeg pop sastava iz ‘70-ih i sa početka ‘80-ih godina prošlog vijeka. Stihovi su prevedeni na naš jezik, izuzev refrena koji su zadržali originalnu formu. Tokom nastupa, ansambl je izveo 30 kompozicija Bjorna Ulvaesa i Benija Andersona (ABBA). Predstava je i priča o ljubavi, porodici i odgovornosti roditelja prema djeci. U centru radnje je mlada Sofi koja pokušava da otkrije ko joj je otac, dok se njena majka Dona suočava sa sopstvenim uspomenama, izazovima i nekadašnjim ljubavima. U ulozi Done je Jelena Jovičić koja nije krila zadovoljstvo nastupom u Baru, kojim se i zaokružuje sezona igranja Pozorišta na Terazijama. - ABBA, džuboks, muzika, more, ljeto, ljubav... to je ono što svi potajno želimo. Ovaj mjuzikl je veliki trijumf Pozorišta na Terazijama - kazala je Jovičić. R. K.
Tompson vlada Hrvatskom
RAT. Najgore što je čovjek smislio i realizirao, osnovna je tema, glavni motiv, pokretač i svrha Marka Perkovića Thompsona i njegove sljedbe, bilo je to jasno prije, tijekom i nakon megakoncerta na zagrebačkom hipodromu.
Iako je rat u Hrvatskoj završio prije 30 godina, a državu i narod pritišću brojni problemi koji nemaju veze s ratom, Thompson i njegovih 300 ili 504 tisuće obožavatelja na Hipodromu ponašali su se kao da rat još traje.
Sve se njima svodi na rat, obračun, podjelu i etiketiranje. Ili si u ratu u istom stroju i rovu s Thompsonom i njegovim poklonicima ili ratuješ protiv, ne samo njih, nego i Hrvatske. Ako se ne slažeš s Thompsonom, automatski si, odrezat će vam on s pozornice i njegova pastva s velike livade, protiv vjere, ljubavi i domovine.
“Predaja nije opcija”, “Mi znamo što je bilo”, “500 tisuća spremnih”. To su bili natpisi na crnim majicama Thompsonovih obožavatelja na Hipodromu. Njih deseci tisuća nosili su k tome i vojne odore i dijelove vojničkog asesoara. Pri tome ne mislimo na ratne veterane, nego na mlade ljude. Gdje je tu kršćanstvo?
Oni su na koncert stupali pod beretkama, s grbovima ZNG-a na rukavima i replikama majica iz rata za Hrvatsku. To ne rade na obljetnici pada Vuko-
vara ili proslave Oluje, nego na koncertu, 30 godina nakon rata. Nije to bilo samo okupljanje štovatelja onih koji su nas obranili i oslobodili, nego veličanje rata. Njegovo slavljenje, ali i prizivanje, 30 godina nakon što je rat u Hrvatskoj završio.
Thompson, suprotno njegovim tlapnjama o širenju ljubavi i vrijednosti, širi ratnu priču i ratnu patetiku, a to je ono dijametralno suprotno i kršćanstvu na koje se Thompson toliko poziva da mu na koncertu koncelebrira biskup.
Posebno je pogubno što se tako ratnom retorikom i veličanjem rata truju mladi ljudi. Oni kojima Thompson patetično predaje svoj mač nasred najveće konjušnice u državi: “Hrvatska je u pravim rukama, preuzmite je potpuno. Mi stari sad možemo mirno umrijeti!”
Kad smo kod toga, Thompson je na koncertu bio prilično mrtav. Za nekoga tko je okupio 500 tisuća ljudi i tko ima desetke hitova, držao se jako rezervirano. Energija i drive bili su mu jako nisko.
Čak je ogromnog obožavatelja pastirskog rocka i metalskih gitara te velikog ljubitelja barem pet Thompsonovih stvari kao što sam ja, potpuno raspametila tek Kletva kralja Zvonimira, ali za to zasluga više ide pirotehnici i publici nego pjevaču koji nikada nije imao osobite vokalne sposobnosti. Vratimo se onome što Thompsonu ide puno bolje od pjevanja. Kao i u svakoj državi i narodu koji je rat pogodio, tako je rat među Hrvatima i ostalim stanovnicima ove zemlje ostavio grozne rane, traume i podjele. Thompson i njegovi obožavatelji te podjele produbljuju, ističu i u njima uživaju.
Kult rata i smrti
Umjesto da su se te rane odavno zaliječile, iz rata izvukle pouke, a žrtvama dan dužni i dostojanstveni pijetet, mrtve iz tog rata se i 30 godina kasnije razvlači, a živima se ne da krenuti dalje zbog kulta rata i smrti koji vlada i kojeg Thompson širi. Rat je naravno umiranje, ali rat se može jako dobro prodati. Na ratu se može sjajno zaraditi i parazitirati. Konkretno, tako da se na koncertu pjevača koji pjeva o ratu desetljećima nakon što je rat završio, usred groznih ljetnih žega voda i pivo na-
plaćuju skandaloznih i besramnih 5 i 9 eura. Pivo je bilo doduše 7 eura, ali uz 2 eura nadoplate za čašu. Kako god, bijedno. Thompson je dodao: “Nisu vas uspjeli izmiješati, ostali ste ukorijenjeni za naše vrijednosti i to je ono što nas sada drži.” Pola milijuna njih na hipodromu po toj logici i poruci osim vječnog rata, drži turbokatolički patrijarhat. Zgodan je taj savez, na Hipodromu prikazan tako da kalašnjikov i zbrojevka tuku dok dronovi po nebu iznad Zagreba crtaju veliki križ i Gospu. Katolibanima protiv talibana “Povratak tradiciji”, kako je također s pozornice naložio Thompson. U hrvatskoj praksi to znači da bi se protiv talibana koji doista preuzimaju Europu morali boriti našim katolibanima.
Naši krilati husari u liku debeljuškastih sredovječnih malograđana spasit će nas od zuluma novih Osmanlija koji uljuđenim Europljanima ubijaju djecu i siluju žene, samo da odkleče turu na trgu i da im nakon toga ponizna ženica skuha ručak.
Stado pastira iz Čavoglava spremno je odigralo ulogu u onome što je daleko nadraslo okvire glazbenog koncerta. Zbog brojnosti sljedbe, značaja koncerta i tepanja me-
dija, Thompsonu se prije nezapamćeno brojnog mnoštva na hipodrom došao nakloniti i navodno svemoćni hrvatski kancelar. Plenković zna da, otkako je menadžment MPT-a razbio brojač ulaznica, mora biti u milosti vladara hrvatskih masa.
Pohle Pa je mogla završiti tragedijom
Opasno prenapuhani broj karata za koncert puštenih u prodaju zaslužuje osvrt. Velikom srećom i požrtvovnošću hitnih službi te manjom vrućinom nego što je bila ona svih prethodnih dana, izbjegnute su tragedije. Ali to što su organizatori koncerta umjesto dogovorenih 100 tisuća ulaznica za jedan koncert ili više ulaznica za više koncerata, pustili da se proda njih više od 500 tisuća za jedan nastup, svjedoči o pohlepi nauštrb sigurnosti posjetitelja. To također nije baš kršćanski.
Kad e K i Pa iz ciriha i v isbadena objašnjava „šta je bilo“
Smiješno je što ne toliko Thompson, koliko njegovi fanovi, ponosito i gordo glumataju buntovnike koji se bore protiv sustava. To je smješnije čak i od onog kada vam na hipodromu ekipa na njemačko-bosanskom dijalektu hrvatskog jezika (otkrio ga Ilija Jandrić, op. a.) objašnjava “šta je bilo”. Pa, ljudi Božji, suci ove države izvrću povijest, zakone i logiku da bi vi s visoko podignutim desnicama mogli arlaukati slogan zločinačke, izdajničke i luzerske tvorevine te ga bez ikakvog straha i srama nositi na tisućama majica na hipodromu! Zbog vaše fešte se blokira cijeli glavni grad i pola države usred turističke sezone te se u službu jednog pjevača i koncerta stavljaju sve hitne službe i ključni ljudski i sigurnosni resursi zemlje. Niste nikakvi buntovnici, a najmanje ratnici svjetla ili čega već, tek pijuni u igri tipa koji vam je prodao vokalnu kopiju Alena kad već ne može Tife, glazbenu repliku Maidena, bljutavi ustašluk, jeftine pseudo-povijesne mitove te vodu za 5 i pivo za 7/9 eura. •
Toplotna ostrva u Podgorici – izazovi i rješenja
S obzirom na to da Podgorica inače bilježi i više od 100 tropskih dana godišnje, a u jeku klimatskih promjena i sve izraženijih ljetnjih vrućina, ali i usljed intenzivne urbanizacije, formiranja sve više prostora kojima dominiraju beton i asfalt, te nedostatka zelenih površina koje bi prirodno rashlađivale prostor, ni glavni grad nije pošteđen suočavanja s pojavom urbanih toplotnih ostrva
Tokom ljeta gradovi se suočavaju sa brojnim ozbiljnim izazovima – od nedostatka vode, preko borbe sa požarima do formiranja tzv. urbanih toplotnih ostrva (urban heat island - UHI), područja u gradu gdje su temperature znatno više nego u okolnim ili ruralnim zonama. S obzirom na to da Podgorica inače bilježi i više od 100 tropskih dana godišnje, a u jeku klimatskih promjena i sve izraženijih ljetnjih vrućina, ali i usljed intenzivne urbanizacije, formiranja sve više prostora kojim dominiraju beton i asfalt, te nedostatka zelenih površina koje bi prirodno rashlađivale prostor, ni glavni grad nije pošteđen suočavanja s pojavom urbanih toplotnih ostrva. Neplanska urbanizacija, odnosno pretjerana gustina izgrađenosti, intenzivni saobraćaj i nedostatak zelenila – samo su neki od faktora koji doprinose stvaranju toplotnih ostrva, fenomena koji posebno pogađa gradske sredine tokom ljetnjih mjeseci, kada gradovi akumuliraju toplotu i postaju znatno topliji od svoje ruralne okoline. Međutim, ova pojava nije podjednako prisutna ni u svim gradskim zonama. - Više je činilaca koji dovode do pregrijavanja gradova, odnosno formiranja urbanih toplotnih ostrva. Ona su i dobila takav naziv zbog toga što podsjećaju na ostrva osjetno povišene temperature u odnosu na okolinu na nekoj teritoriji. Siti kvart je primjer upravo takvog pregrijanog urbanog područja, za razliku od npr. susjed-
ne Tološke šume, gdje mjerenja pokazuju znatno niže temperature - pojašnjava Teodora Kusovac, iz IPA tima Glavnog grada, koji učestvuje u međunarodnom projektu ,,Be Ready“. Ona naglašava da se neki prostori teško mogu ozeleniti, ali se rješenja za taj problem pronalaze u korišćenju vode, savremenih materijala i inovativnih urbanističkih pristupa. - Trg nije park, ali postoje možda drugi načini za korišćenje vode, kao jednog načina ili sredstva da se malo rashladi neka mikro lokacija ili korišćenje drugih tehničkih mogućnosti, posebnih materijala, koji smanjuju zagrijavanje. Sve su to stvari kojima se u projektu ,,Be Ready“ bavimo zajedno sa našim partnerima iz Dunavske regije – kazala je Kusovac.
Iskustva drugih
Neke mjere koje se u Podgorici sprovode u borbi protiv urbanog pregrijavanja u skladu su sa savremenim evropskim i svjetskim praksama, ali postoje brojni i zanimljivi inovativni pristupi ovom problemu, koji bi mogli biti interesantni i za nas. Tako Pariz ulaže u masovno ozelenjavanje – do 2026. godine planira se sadnja 170.000 stabala, a gradske vlasti transformišu asfaltirane površine u parkove i ,,hladne ulice“. Francuska prijestonica uložila je i oko 1,4 milijarde eura kako bi Sena ponovno postala bezbjedna za kupanje (prvi put od 1923. godine). Ova sredstva uložena su u povezivanje desetina hiljada domaćinstava na kanalizacioni sistem, modernizaciju postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda i izgradnju velikih podzemnih rezervoara za kišnicu da bi se spriječilo prelivanje kanalizacije tokom jakih kiša. U
,,BE READY“
Projekat ,,Be Ready“ (UrBan hEat islands REsilience, prepAreDness and mitigation s trategY) je međunarodna inicijativa čiji je cilj da pomogne gradovima da se pripreme i prilagode na posljedice klimatskih promjena, odnosno da osnaži gradove da razviju strategije otpornosti, unaprijede urbanu infrastrukturu i zaštite zdravlje građana u uslovima sve češćih i intenzivnijih toplotnih talasa. Podgorica je jedan od 19 partnera u projektu, uz još devet pridruženih partnera iz 12 zemalja (u projektu učestvuju gradovi, naučno-istraživačke institucije i organizacije za prostorno planiranje).
U sklopu ovog međunarodnog projekta, Glavni grad je napravio korak u borbi protiv klimatskih promjena i posljedica
Barseloni je već uobičajeno korišćenje ,,bijelih krovova“ koji su premazani tako da reflektuju sunčevu svjetlost i smanjuju zagrijavanje zgrada. Amsterdam i Beč kombinuju zelene krovove, urbane vrtove i tzv. ,,plave infrastrukture“ (fontane i vodene tokove) za hlađenje gradskog jezgra. London, Ženeva i Atina imaju svojevrsnog ,,šerifa za vrućinu“, osobu tj. službu koja vodi strategije za borbu protiv vrućina, uključujući je u sve aspekte urbanog planiranja...
urbanizacije kroz izradu studije ,,Procjena ranjivosti i rizika urbanih ostrva toplote u Podgorici“. Riječ je o dokumentu koji se detaljno bavi analizom lokalne klime i rizika povezanih sa porastom temperatura u urbanim sredinama.
Dokument se zasniva na četiri ključna elementa ranjivosti: izloženost, osjetljivost, spremnost i kapacitet za adaptaciju, a uključuje i identifikaciju rizičnih grupa koje su najpodložnije negativnim efektima ekstremnih vrućina. Poseban akcenat stavljen je na važnost urbanističkog planiranja koje uzima u obzir lokalnu ružu vjetrova, kako bi se očuvao prirodni protok vazduha – ključan faktor u borbi protiv zagađenja i pregrijavanja.
Takođe, ukazano je na važnost informativno-obrazovnih kampanja o klimatskim
Mjere za ublažavanje efekta toplotnih ostrva
I Podgorica, poput gradova širom Evrope, nastoji da postane otpornija i zdravija sredina za život čak i u najtoplijim danima, pa se u našem glavnom gradu sprovode neke mjere za ublažavanje efekta toplotnih ostrva, posebno u najugroženijim zonama. Tako tzv. zelene intervencije obuhvataju sadnju biljaka otpornih na ekstremne uslove na javnim površinama kako bi se obezbijedila dugoročna otpornost na klimatske promjene, izradu katastra zelenih površina pomoću GIS tehnologije za bolje upravljanje i planiranje zelenih zona, te uvođenje tzv. zelenih akupunkturnih rješenja – malih, ciljano postavljenih zelenih intervencija u urbanim sredinama. Osim toga, radi se na sprovođenju održivog plana urbane mobilnosti, u prvom redu podsticanje pješačenja, biciklizma i korišćenja javnog prevoza, podstiče se prelazak na obnovljive izvore energije tj. smanjenje emisija i indirektno hlađenje urbanih sredina, te organizuju javni događaji i radionice sa građanima, studentima i stručnjacima radi razmjene iskustava i ideja.
promjenama, uspostavljanja sistema uzbunjivanja građana u slučaju nepovoljnih vremenskih uslova, kao i brige o ranjivim grupama tokom toplih ljetnjih dana.
TOPLO - HLADNO
Kao rezultat mjerenja, analiza urbanih cjelina i rezultata onlajn anketa sprovedenih u okviru projekta ,,Be Ready“, Siti kvart je prepoznat kao područje sa najizraženijim efektom toplotnog ostrva, odnosno identifikovan kao najugroženije područje u Podgorici. Analize su pokazale da se upravo tu akumulira najviše toplote, što dodatno pogoršava kvalitet života tokom ljetnjih mjeseci. Osim Siti kvarta, u Podgorici su kao izražena toplotna ostrva (sa temperaturama znatno višim tokom ljetnjih mjeseci nego u okolnim djelovima grada) prepoznati Blok pet i Blok šest (stambeni kvartovi sa velikim brojem zgrada i nedovoljno prirodne hladovine), centar grada (intenzivan saobraćaja, asfaltira-
ne površine i urbani pejzaž), Zabjelo (veliki broj stambenih objekata i ograničene zelene površine).
Među prioritetnim preporukama za ublažavanje ovakvog efekta u ovim područjima grada izdvajaju se povećanje udjela zelenih površina, ozelenjavanje krovova stambenih zgrada, postavljanje pergola sa biljkama na trgovima i drugim javnim površinama... S druge strane, kao najpovoljnije mikro-lokacije s aspekta urbanog zagrijavanja prepoznate su Tološka šuma (zahvaljujući gustoj vegetaciji i prirodnoj hladovini bilježi znatno niže temperature u odnosu na gradski prosjek) i park-šume i zelene zone uz Moraču (djeluju kao prirodni ,,rashladni jastuci“ u urbanom prostoru).
Uzimajući u obzir klimatske promjene i porast broja tropskih dana, urbana toplotna ostrva mogla bi postati (ako već nijesu) jedan od ključnih izazova za Podgoricu u 21. vijeku u kontekstu urbanizacije i kvaliteta života građana. Problem je prepoznat, neke mjere su preduzete, ali to bi morao biti samo početak u svjetlu očekivanog daljeg rasta prosječnih temperatura. Životno je važno nastaviti i proširiti ove aktivnosti. To je proces koji zahtijeva širu institucionalnu, tehničku i društvenu angažovanost, jer borba protiv pregrijavanja gradskih zona nije samo pitanje infrastrukture, već i javnog zdravlja, socijalne pravde i dugoročne održivosti. Zeleni grad ne smije biti puki ideal. To je nužnost, ukoliko želimo da Podgorica bude ugodno mjesto za život.
Podgorički košarkaši u petak saznali imena rivala za novi nastup na evropskoj sceni, Andrija Slavković poručio
PODGORICA – Iako je rano za konačne ocjene, jer su svi timovi još u fazi formiranja rostera za narednu sezonu, krilo Budućnost Volija Andrija Slavković sa Pobjedom podijelio prve utiske nakon žrijeba grupa za Evrokup.
„Plavi“ će da igraju u grupi B, sa Turk Telekomom (Turska), Burgom (Francuska), Ulmom (Njemačka), Bešiktašom (Turska), Panioniosom (Grčka, vodi ga Luka Pavićević, bivši trener Budućnosti), Lietkabelisom (Litvanija), Trentom (Italija), Kemnicom (Njemačka) i London Lajonsima (Engleska)… - Grupa je dosta dobra. Mož-
Džuvan Morgan i naredne sezone nosiće dres Budućnost Volija. Kako je saopšteno iz podgoričkog kluba, američki krilni centar i crnogorski šampion su produžili ugovor na još godinu
da ne izgleda tako, možda će neko da kaže da smo „dobro prošli“ na žrijebu, ali mislim da u Evrokupu nema loših ekipa i da ćemo za svaku pobjedu morati da budemo na 100 posto, posebno u gostima – kaže Slavković.
Budućnost je prošle sezone eliminisana u osmini finala od Turk Telekoma, jednog od rivala i naredne sezone, a u grupi je prošle sezone bila sa Trentom, Ulmom i Bešiktašem. „Plavi“ će
Evropsko prvenstvo za košarkašice do 18 godina
u narednoj sezoni pokušati da urade više nego nekoliko prethodnih godina… - Za klub kao što je Budućnost ambicije su uvijek završnice, o kojem god takmičenju da se radi. Nije nam se dalo u Evrokupu u protekle dvije godine, posebno u minuloj sezoni. Mislim da smo zaslužili više u Evrokupu, ali pokušaćemo to da ispravimo naredne sezone – dodaje Slavković. Počev od produženja ugovo-
Na EP da ostavimo posljednji atom snage na terenu
Andrija Slavković će biti jedan od igrača koji će se, zasigurno, naći na pripremama reprezentacije za Evropsko prvenstvo.
- Čeka nas zahtjevan posao. Oslabljeni smo neigranjem nekoliko bitnih igrača, ali što je, tu je. Mislim da će svaki pojedinac koji obuče dres reprezentacije biti na 150 posto, siguran sam da želje i motiva neće faliti – kaže Slavković. Reprezentacija će se okupiti 24. jula i početi pripreme u Baru, a tokom pripremnog perioda će sparingovati sa Francuskom, Bosnom i Hercegovinom i Turskom u gostima, te Izraelom kod kuće.
- Daćemo sve od sebe da se što bolje spremimo i odemo na Evropsko prvenstvo u punoj snazi.
Crna Gora će na EP, u grupi u finskom Tampereu, da igra sa Njemačkom, Litvanijom, Finskom, Švedskom i Velikom Britanijom.
- Najvažnije je da, prije svega, budemo zdravi i da na svakoj utakmici ostavimo posljednji atom snage na terenu.
To je jedini imperativ – dodao je Slavković.
ra sa Jogijem Ferelom i dolaskom ukrajinskog plejmejkera Oleksandra Kovliara, Budućnost je započela posao formiranja rostera za narednu sezonu. Pored Slavkovića, pod ugovorom su i Đorđije Jovanović, Rašid Sulejmom, Flečer Megi, Nikola Tanasković i Mateo Drežnjak.
- Ako bi mene pitali, ja bih rado ponovio godinu sa istim igračima iz prethodne sezone – uz osmijeh nastavlja Slavković.
- Naravno, to nije moguće, ali smo stvarno tokom cijele sezone disali kao jedan, ginuli smo jedan za drugog. Mislim da smo tu hemiju između nas čak prenijeli na ljude koji nas bodre. Navijači su to prepozna-
li, dolazili su da nas bodre u velikom broju. Za sada je sigurno da su Mekinli Rajt i Kenan Kamenjaš otišli u Dubai.
- Žao mi je momaka koji su otišli. Naravno, srećan sam što su odskočili i napravili iskorak u karijeri, ali mi je, ponavljam, žao što neću biti na parketu sa nekim od tih momaka i naredne sezone. Slavković, međutim, ne sumnja da će uprava kluba odraditi dobar posao u prelaznom roku. - Ko god da dođe, sigurno će znati o kakvom se klubu radi. Ne sumnjam da će uprava i stručni štab i ljudi koji se bave time sklopiti tim, prije svega, dobrih ljudi, a onda i igrača – zaključio je Slavković. S. JONČIĆ
Noris je kod kuće proslavio pobjedu
Naivna greška vodećeg pogurala Britanca do trona kod kuće
„Silvestron“ je Norisa izbacio u orbitu
PODGORICA - Oskar Pjastri je pogriješio, a iz velike greške timskog kolege iz Meklarena profitirao je Lando Noris i trijumfom na Velikoj nagradi Velike Britanije smanjio zaostatak na osam bodova u generalnom plasmanu za vodećim Australijancem. Britancu je ovo prvi trijumf u karijeri na čuvenom „Silverstonu“, a podijum dobija na značaju jer je čak sedam sekundi bio ispred Pjastrija koji je dok je bio restart trke dao gas, pa usporio, što je protiv pravila i bio kažnjen 10 sekundi. Veliki pobjednik u Britaniji bio je i Niko Hilkenberg iz Kik Zaubera, jer je startovao sa 19. pozicije. Njemac je stigao do prvog podijuma u karijeri i to svojoj 239. trci. Tragičar je bio aktuelni šampion Maks Ferstapen, koji je dan ranije stigao do pol pozicije, a kao i Pjastri, napravio grešku, i završio na petoj poziciji iza Luisa Hamiltona u Ferariju.
PODGORICA - Ženska juniorska košarkaška reprezentacija Crne Gore poražena je juče od selekcije Francuske 76:35 u okviru 2. kola A grupe Evropskog prvenstva, koje se održava u španskoj La Palmi. Naša reprezentacija, nakon startne pobjede nad Srbijom (58:50), doživjela je tako prvi poraz, ali je nastupila oslabljena, jer nijesu nastupile Janja Dragišić i Ljube Andrić, a u takvim okolnostima jasno je da „crvene“ nijesu mogle pružiti jači otpor aktuelnom šampionu Evrope, koji u Španiji želi da odbrani titulu. Sam početak nagovijestio je
da Crnu Goru čeka nemoguća misija – nakon šest minuta igre bilo je 14:1, a prve poene iz igre postigla je Valentina Vrcan i to tek u osmom minutu za 18:5. U prvom dijelu druge dionice naša reprezentacija uspjela da izađe iz dvocifrenog minusa i bude u „igri“ (Maša Praščević pogodila za 20:13), ali je Francuska na veliki odmor otišla sa +20 (37:17).
Bilo je jasno u kojem će smjeru ići ovaj meč do samog kraja. Francuska je željela da se razigra pred naredno kolo protiv Srbije, a selektor Petar Stojanović da u rotaciji manje – više sve djevojke imaju identičnu minutažu, kako bi ih koliko-to-
liko sačuvao za naredni meč sa Izraelom, s obzirom da su jučerašnji meč sa Francuskom naše juniorke igrale nakon svega 16 sati „odmora“. Imala je naša reprezentacija velikih problema sa realizacijom (čak 11 promašenih bacanja), uz samo jednu pogođenu trojku iz 21 pokušaja (Jelena Bulajić na 1.12 prije kraja meča), pa je samim tim Francuska konstanto uvećavala razliku do konačnih 76:35. Tako je šampion Evrope nakon dva kola već osigurao prvo mjesto u grupi A, dok će naša selekcija sa polovičnim skorom i protiv Izraela voditi bitku za drugu poziciju uoči nastavka takmičenja.
U timu Crne Gore Jelena Bulajić postigla je devet poena, uz četiri skoka, isti košgeterski učinak imala je Valentina Vrcan, Maša Praščević četiri, Anđela Rondović dodala je takođe četiri, a imala je i po četiri skoka i ukradene lopte, Marija Sekulović tri, Katarina Radu-
lović i Milena Vujović po dva, Blanka Jovović i Anastasija Kasalica po jedan. Danas od 12.30 h Crna Gora igra posljednji meč grupne faze protiv Izraela, a definitivan rasplet grupe znaće se tek kasno uveče, jer od 20.30 h igraju Srbija – Francuska. R. P.
Kako se i očekivalo, vrijeme je kvarilo raspoloženje i na veliku muku stavljalo ekipe. Drame nije falilo, u probleme su vozači ušli već na startu i to sa gumama, pa su, na primjer Džordž Rasel i Šarl Lekler zamijenili za suvo vrijeme i startovali iz boksa. A da će biti muke zbog kiše, vidjelo se na kraju prvog kruga, kada je trka bila usporena nakon što je odustao Lijam Loson, a vrlo brzo izletio je sa staze i Gabrijel Bortolet. Nakon novog pljuska bezbjedonosno vozilo je bilo na stazi, a kada su se uslovi poboljšali i trka nastavljena, izletio je Isak Hađar, nakon što je naletio na vozača Mercedesa Kimija Antonelija. Novo izlijetanje vratilo je na stazu bezbjedonosno vozilo, a kada je trka nastavljena, Pjastri je napravio kobnu grešku.
Među deset najboljih na VN Britanije završili su Gasli , Strol, Albon, Alonso i Rasel Naredna trka je 25. jula u Belgiji. A. M.
Juniorska reprezentacija sparingovala sa Hrvatskom, u najavi dobre stvari pred start Evropskog prvenstva u rukometu
PODGORICA – Kvalitetnu provjeru juniorke Crne Gore imale su sa vršnjakinjama iz Hrvatske, uz zajednički trening koji je pomogao treneru Igoru Markoviću sa saradnicima da bolje vide u kakvom je stanju ekipa pred start Evropskog šampionata u Podgorici.
Mlade rukometašice pobijedile su gošće iz Hrvatske 33:27, a u festivalu golova Marković je vidio dobre napadačke stvari. U defanzivi ,,lavice“ moraju još bolje. Prije svega odgovornije, jer samo na taj način mogu da dođu do brzih i lakih golova, kojih je bilo protiv Hrvatske, ali vjerovatno će biti mnogo teže kada krene takmičenje i konkretno drugi meč sa Danskom, aktuelnim
šampionom Evrope. - Kao što sam kazao igračicama - nijesam zadovoljan samim početkom, vjerovatno je i više faktora na to uticalo. Bile su opterećene, stvorile pritisak jer su igrale kod kuće, što se odrazilo na to da malo stegnuto uđu u meč. Ali, nakon takvog početka djevojke su do kraja odigrale dobru utakmicu. Mijenjali smo zone, probali napad, igrali i ,,sedam na šest“, čak nijesmo primili nijedan gol na prazan gol. Dobro smo se vraćali, što je za pohvalu. Uvijek kažem da može bolje, a i bilo je praznog hoda. Vidjeli smo da se niži bekovi u rotaciji više umaraju, tako da smo došli do podatka da smo u posljednjih 12 minuta dali četiri gola i to posljednji sekund do kraja. Mislim da smo držali tempo i da djevojke nijesu stajale
Kvalitetan rad dao rezultat, rukometašice sa Cetinja u baražu bolje od Baranki
PODGORICA - Stars je prvoligaš, rukometna ekipa sa Cetinja je u baražu za elitu bila bolja od Mornara 7 (32:22) i od naredne sezone igraće protiv najboljih crnogorskih klubova.
Sjajan posao radi ova ekipa sa Markom Martinovićem i Draškom Kaluđerovićem. Nakon samo jedne sezone u
Drugoj ligi uspjela je da izbori elitni status. U meču koji je odlučivao o društvu najboljih, Stars je od starta bio u vođstvu i bez problema je slavio protiv ekipe iz Bara. Istakla su se Iva Božović sa osam golova, Jovana Kaluđerović dala je gol manje, a u poraženom timu najefikasnija sa sedam pogodaka bila je Ivana Maljević A. M.
- kazao je Marković. Prvi stručnjak juniorske reprezentacije smatra da je pobjeda nad Hrvatskom donijela potrebno samopouzdanje. - Hrvatska je ozbiljna reprezentacija i bila je nosilac grupe. Zbog toga je samopouzdanje sada veće. Dobili smo puno iz ovog prijateljskog meča. Odbrana ,,pet-jedan“ na EP mogla bi da se pokaže kao dobra, uz, naravno, potrebnu agresivnost. Ohrabruje što smo iz minusa, konkretno do poluvremena, uspjeli da se vratimo na plus i to na tri, četiri gola razlike. Dali smo do poluvremena 20 golova, što je zadovoljavajuće. A najzadovoljniji sam što smo ubrzali igru, što dajemo dosta golova i to lakih. Volio bih da odbrana bude još bolja, jer je ova ekipa prepoznatljiva po tome. Ali, fali nam dosta
igračica, konkretno tri koje su igrale odbranu. Nažalost, Elena Mitrović još nije ni do 50 odsto svojih mogućnosti. Nadam se da će uz terapije, njen napor koji je evidentan i želju koja nikad nije bila sporna, biti spremna bar za drugu, treću utakmicu u grupi.
Do prvog meča, 9. jula sa Litvanijom, Marković će raditi sa ekipom na sitnim detaljima. Negdje je i dobro za ekipu što će na premijeri igrati sa reprezentacijom koja dolazi iz B divizije. Naredni je dan kasnije sa Danskom, a posljednji sa Islandom. Dvije najbolje selekcije plasiraće se u narednu rundu takmičenja.
- Litvaniji igra ,,tri, dva jedan“ agresivnu odbranu, na kojoj će se naši niži bekovi bolje snaći - napomenuo je Marković. A. MARKOVIĆ
Kreće EP za vaterpoliste U16
PODGORICA - Vaterpolo
U16 reprezentacija Crne
Gore od danas do 13. jula učestvovaće na šampionatu Evrope u Istanbulu.
Prvi meč zakazan je sa Italijom (17.30 h), a u grupi su mladi vaterpolisti još sa Hrvatskom i Grčkom. U grupi A su Mađarska, Srbija, Španija i Turska, u C grupi Malta, Holandija, Gruzija i Moldavija, a u posljednjoj Njemačka, Rumunija, Izrael i Poljska. Pravila takmičenja u mlađim selekcijama su takva da će osam najboljih reprezentacija formirati grupe A i B. Četiri tima prolaze u eliminacionu
fazu, a od plasmana u grupi zavisi sa kojim selekcijama iz grupa C i D će se ukrštati u prvoj nokaut rundi.
Crnu Goru će na šampionatu predstavljati 16 igrača: Strahinja Vraneš, Jakša Milanović, Danilo Savović, Luka Popović, Andrej Durutović, Balša Crepulja, Petar Nikolić, Danilo Roganović, Luka Dragović, Dimitrije Milić, Andrija Aleksić, Stefan Vraneš, Mijat Kastratović, Luka Cerović, Luka Novaković i Matija Franeta U stručnom štabu nacionalnog tima su treneri Đorđe Radošević, Aleksa Brkić i Dušan Ivanovski A. M.
Tur de Frans, druga etapa Holanđanin preuzeo žutu
PODGORICA - Tur de Frans ne prašta nikome, a tradicija (ove godine se vozi 112. Tur) svjedoči kako na ovoj čuvenoj biciklističkoj trci nema komocije za šampione i favorite. Dokaz su prve dvije ovogodišnje etape. Konkretno jučerašnja, jedna od najzahtjevnijih na kojoj je Matju van der Pul za četiri sata, 45 minuta i 41 sekundu prošao 209,1 kilometar od Lovan-Planka
Vimbldon dokaz da za dobre stvari nikad nije kasno
do Bulonja i slavio ispred šampiona Tadeja Pogačara (UAE) i Jonasa Vingegora (Visma). Holanđaninu je ovo 55. etapna pobjeda, a na njegovim leđima biće žuta majica u narednoj etapi. Danas je pred vozačima ravna dionica (178,3 kilometra), gdje se očekuje obračun sprintera. Ako vrijeme, odnosno nevrijeme ne pokvari spektakl u najavi. R. A.
Zigmund sa 37 godina u četvrtfinalu
PODGORICA - Glavna favoritkinja na Vimbldonu Arina Sabaljenka u četvrtfinalu igraće protiv 37-godišnje Laure Zigmund, koja je profesionalnu karijeru počela 2006, kada je Bjeloruskinja imala osam godina!
Njemica je dokaz da se za velike stvari uvijek treba boriti, što je pokazala jučerašnjom pobjedom u osmini finala protiv Solane Sijere (6:3, 6:2). Bez obzira na čuda koja je do sada napravila u Londonu autsajderka je u meču protiv djevojke koja je pobjedom nad nekadašnjom dubl partnerkom Eliz Mertens (6:4, 7:6) stigla do 11. uzastopnog četvrtfinala na grend
slem turnirima. Cilj je da podigne prvi put pehar, a ako prođe Njemicu, priča o Londonu mogla bi da ima lijep kraj, bez obzira što do sada nikada nije stizala do polufinala. Uz sve to, Bjeloruskinja je do završnice došla bez izgubljenog seta. Do četvrtfinala stigla je Anastasija Pavljučenkova, koja je bila bolja od domaće teniserke Sonaj Kartal. 7:6, 6:4. Peti teniser svijeta Tejlor Fric stigao je do osam najboljih nakon što je Džordan Tompson predao meč kod rezultata 6:1, 3:0.... Amerikanac će u četvrtfinalu igrati protiv 17. nosioca Karena Hačanova, koji je bez problema dobio 109. igrača Kamila Majhržaka 6:4, 6:2, 6:3. A. M.
Crna Gora 3
Hrvatska 2
PRIŠTINA – Dvorana: „Palata mladosti“. Gledalaca: 60. Sudije: Adrijen Isnar (Francuska), Rafael Tabares Gonzales (Španija). Rezultat po setovima: 24:26, 27:25, 25:21, 23:25, 15:12. Poeni iz napada: Crna Gora 67, Hrvatska 67. Poeni iz bloka: Crna Gora 8, Hrvatska 14. Poeni iz servisa: Crna Gora 16, Hrvatska 9. Greške: Crna Gora 19, Hrvatska 23.
CRNA GORA: Jovović, Mrdak 8, Pođanin, Duletić 17, Striković (libero), Ćorović 8, Đukić 27, Peković 4, Glušac, Zlajić (libero), Krasnići, Jovanović 16, Lekić, Mišević 11. HRVATSKA: Vrtačić, Novačić (libero) 1, Raić Sudar (libero), Pojatina, Hromin, Biljan 14, Perkov 6, Radojičić 7, Stojić 19, Ivezić 27, Batina, Drviš 13, Ličina 2, Meštrović 1. Za razliku od meča sa Mađarskom, kada je ispustila prednost od 2:1 u setovima i iz-
gubila 3:2, ženska pionirska odbojkaška reprezentacija Crne Gore je protiv Hrvatske na kraju uspjela da prednost od 2:1 „pretoči“ u pobjedu od 3:2, drugu na Evropskom prvenstvu.
U uzbudljivom meču u Prištini koji je trajao punih 140 minuta, izabranice Petra Kokovića su mogle i do pobjede od 3:1 i sva tri boda, ali je meč mogao da ode i u drugom smjeru da je Hrvatska iskoristila svoje šanse u drugom setu i povela 2:0. U svakom slučaju, naše pi-
onirke su uspjele da se vrate na pobjednički kolosijek nakon poraza od Mađarske i posebno Grčke (0:3), koji su ih, realno, izbacili iz borbe za mjesto u polufinalu, ali su ostale u trci za treće mjesto u grupi koje donosi plasman na Svjetsko prvenstvo. Prva dva seta završena su na razliku, sa različitim ishodom po naše pionirke. U prvom su se dva tima smjenjivala u vođstvu, najviše do tri poena, a Crna Gora je prva došla do set lopte na 24:23, ali je Hrvatska
Odbojkašice Crne Gore danas počinju pripreme za kvalifikacije za Evropsko prvenstvo
PODGORICA – Četiri sedmice nakon što su završile debitantski nastup u Zlatnoj ligi, u kojoj su izborile opstanak i time ispunile cilj, odbojkašice Crne Gore danas počinju pripreme za ono što je glavni cilj ovog ljeta – kvalifikacije za Evropsko prvenstvo, kroz koje će naše odbojkašice pokušati da se domognu prvog velikog takmičenja. Selektor Jovo Caković će da-
nas obaviti prozivku 20 igračica koje je pozvao za pripreme, koje će „crvene“ da odrade u Kolašinu. U odnosu na Zlatnu ligu, Caković za kvalifikacije za EP može da računa na jači sastav,
jer će u timu biti i primači servisa Danijela Džaković i Simona Petranović, tehničarka Tijana Tvrdišić, te libero Melisa Cenović. Džaković je od selektora dobila poštedu za Zlatnu ligu, koju su zbog povreda preskočile Cenović i Petranović.
Na spisku za pripreme su i tehničari Marija Šušić, Viktoria Đukić, primači servisa Nevena Vukčević, Teodora Čavić, Gordana Madžgalj, Darja Popović, srednje blokerke Saška Đurović, Mina Dragović, Katarina Budrak, Lana Rakočević, Anastasija Bogojević, korektorke Nikoleta Perović, Kristina Božović, Anastasija Koprivica, te libera Ksenija Krunić i Milica Veličković
Crna Gora će 6. avgusta gostovati u Goraždu selekciji Bosne i Hercegovine, a četiri dana kasnije će dočekati selekciju Letonije u Sportskom centru „Kolašin“.
U prvom kolu kvalifikacija, naše seniorke upisale su službenu pobjedu protiv Bosne i Hercegovine (3:0) jer je BiH prošle godine prvobitno bila odustala od kvalifikacija, dok su na gostovanju u Letoniji osvojile vrijedan bod nakon poraza od 3:2. S. J.
ra prva uspjela da se odlijepi na 17:14, a vodila je u „plus četiri“ na 21:17. Hrvatska je prišla na 21:20, ali su dva uzastopna poena naše selekcije za 23:20 bila dovoljna da osigura vođstvo od 2:1 u setovima.
sa tri poena u nizu došla do vođstva od 1:0. Kada je povela 12:7 u drugom setu, činilo se da će Crna Gora lako do izjednačenja u setovima. Međutim, Hrvatska je preokrenula i povela 17:16, a onda stigla i do tri uzastopne set lopte na 24:21. Tada je naša selekcija pokazala snagu i karakter, serijom 4:0 su preokrenule i došle do svoje prve set lopte u ovom setu, a iskoristile su odlični servis Minje Mišević za izjednačenje. Do sredine trećeg seta se igralo poen za poen, kada je Crna Go-
U četvrtom setu je bila rezultatska klackalica, pri čemu nijedan od timova nije imao više od dva poena prednosti, Crna Gora posljednji put na 20:18, kada nije uspjela bolje da završi set i dođe do sva tri boda. Naša selekcija je posljednji put vodila 22:21, kada je Hrvatska sa tri vezana poena stigla do dvije set lopte, a iskoristila je drugu za izjednačenje u setovima. Kao i cijeli meč, i taj-brejk bio je napet i neizvjestan. Hrvatska je povela 2:0, a vodila je i na promjeni strana (8:7) i čuvala prednost do 11:10. Tada je Crna Gora napravila odlučujuću seriju od 4:0 za preokret na 13:11 i mirno sačuvala prednost, a tačku na meč je smečom stavila Jelena Ćorović Sjajnu partiju imala je Klara Đukić, koja je utakmicu završila sa 27 poena. U našem timu još tri djevojke su imale dvocifren poenterski učinak – Sofija Duletić sa 17, Elena Jovanović sa 16 i Minja Mišević sa 11 poena. Od Hrvatica se istakla Erin Ivezić sa, takođe, 27 poena. U petom kolu naše talentovane odbojkašice čeka meč sa Češkom, koji se igra danas od 12.30 časova. Nakon dana pauze (utorak), Crna Gora će odigrati preostala dva meča u grupnoj fazi, sa Turskom (srijeda) i Slovenijom (četvrtak). S. JONČIĆ
Crnogorska odbojkašica se vratila u Srbiju
Marija Šušić nova tehničarka Srema
PODGORICA – Nakon što je po sezonu provela u Crnoj Gori i Mađarskoj, Marija Šušić se vraća u srpsku Superligu. Tehničarka crnogorske reprezentacije će u narednoj sezoni da nosi dres Srema, koji je prošle sezone bio šesti u ligaškom dijelu, a u četvrtfinalu plej-ofa je eliminisan od Crvene zvezde.
Marija je u Srbiji poznata kao igračica TENT-a iz Obrenovca, u kojem je provela šest se-
zona od 2017. do 2023. godine, kada je došla u Luku Bar. Nakon sezone u Baru, naša odbojkašica je otišla u Mađarsku, gdje je prošle sezone bila organizator igre Sen Benedikta koji je prvenstvo završio na osmom mjestu.
Marija Šušić je prva tehničarka naše selekcije i odigrala je svih šest mečeva u Zlatnoj ligi. U avgustu je sa „crvenima“ očekuju i dva preostala meča u kvalifikacijama za Evropsko prvenstvo. S. J.
Fudbaleri Budućnosti doputovali u Jermeniju, gdje sjutra igraju meč prvog kola kvalifikacija za Ligu šampiona
PODGORICA - Fudbaleri
Budućnosti rano jutros doputovali su u Jermeniju, gdje će sjutra od 18 sati po našem, a 20 po lokalnom, igrati meč prvog kola kvalifikacija za Ligu šampiona.
Crnogorski prvak bio je nosilac na žrijebu, ali nije favorit pred okršaj u Abovjanu, gradu oko 16 kilometara udaljenom od Jerevana. Noa je prošle sezone igrala u grupi Lige konferencija i vjerovatno je najteži rival kojeg su ,,plavi“ mogli da dobiju.
- Idemo na put spremni i bez problema sa povredama, što je bitno. Danima slušamo sa strane komentare kako su jaki, navodno 10 puta kvalitetniji od nas, ali mi se sa tim ne slažemo – rekao je za klupski sajt Igor Ivanović
- Analizirali smo ih detaljno – iskreno, jesu kvalitetniji od nas, ali nijesu nedodirljivi. I mi imamo svoje adute i ne putujemo tamo da se predamo. Želimo da se borimo jer nijesmo se spremali i trenirali da bismo se predali unaprijed – poručio je ofanzivac Budućnosti.
NAJOPASNIJI PO
BOKOVIMA
Poruku optimizma šalje i štoper Adnan Orahovac - Noa raspolaže velikim budžetom, dolazi iz kvalitetnije lige, klub je u meteorskom usponu, igrao je evropska takmičenja, dobijao ozbiljne timove, ali mi zbog toga nećemo ponijeti bijelu zastavu sa nama. Idemo da se borimo sa jasnim ciljem – da damo maksimum i ostvarimo rezultat koji će nam ostaviti otvorena vrata za prolaz u revanšu – naveo je Orahovac. Budućnost je promijenila trenera usred priprema za Evropu, samo dvije sedmice pred prvi meč s Noom – smijenjen je Ivan Brnović, a imenovan Nenad Lalatović
I ekipa Noe ima novog trenera u odnosu na prošlu sezonu – jermenskog prvaka sada vo-
di hrvatski stručnjak Sandro Perković, koji je naslijedio Ruija Motu Portugalac je otišao u Ludogorec, na čijoj klupi je doskora bio Igor Jovićević, trener crnogorskih korijena.
- Temeljno smo ih skautirali –riječ je o vrlo kvalitetnoj ekipi sa mnogo internacionalaca, koji se posebno ističu u ofanzivi. Napad je vjerovatno najjači adut Noe, vezni red takođe igra važnu ulogu, a protivnik je definitivno najopasniji sa bokova. Ipak, uz taktičku disciplinu i zalaganje, vjerujem da možemo odgovoriti na sve izazove – izjavio je 34-godišnji Orahovac.
- Rival stvarno ima snažan napad, često je u završnici petšest igrača koji non-stop prijete, ali to ostavlja prostor u defanzivi. Ukoliko bude tako, taj segment želimo da iskoristimo. Imamo ideju i nadamo se da će nam se otvoriti želje-
ni prostor da ugrozimo Nou –nadovezao se Ivanović.
KOLIKO JE BLIZU SAN SVIH GENERACIJA?
Noa je osnovana 2017, ali je već igrala grupnu rundu evropskog takmičenja, što Budućnost nije uspjela u 100 godina postojanja.
Možda se san ostvari u godini jubileja – eliminacija Noe garantuje ,,plavima“ najmanje plej-of za ulazak u Ligu konferencija.
- Vjerujem da je ključ u nama - moramo da budemo čvrsti, agresivni, kompaktni... Pričamo između sebe i svjesni smo da moramo da se ,,pobijemo“ na terenu kako bismo kući donijeli pozitivan rezultat – kazao je Ivanović.
Revanš će se igrati pod Goricom 15. jula u 21 sat.
- Znam da će stadion pod Goricom da bude pun ukoliko izborimo dobar rezultat, navi-
jači će doći da nagrade našu borbu i pozitivnu energiju, a njihova podrška bi sigurno za nas predstavljala dodatni motiv da napravimo veliki iskorak i konačno preskočimo prvu stepenicu u kvalifikacijama za Ligu šampiona. To stvarno svako od nas želi i zato nam je prvi meč u fokusu – izjavio je 34-godišnji ofanzivac.
- Mislim da naša prilika leži u činjenici što ofanzivci nešto manje učestvuju u defanzivi. To ćemo sigurno pokušati da iskoristimo. Imamo jasan plan i vjerujemo u pozitivan rezultat, a sa dobrim rezultatom u Podgorici se može desiti ono o čemu svi maštamo. Uradićemo sve da obradujemo navijače od kojih ćemo i u Jerevanu imati vjetar u leđa – poručio je Adnan Orahovac. Utakmica Noa – Budućnost igra se na Gradskom stadionu u Abovjanu, kapaciteta oko 3.500 mjesta. N. KOSTIĆ
NAMEĆE SE GOLOVIMA:
SVJETSKO KLUPSKO PRVENSTVO: Sjutra prvo polufinale, Real možda dobio ,,devetku“
PODGORICA - U utorak počinju evropske kvalifikacije širom Starog kontinenta, a na ,,drugom kraju svijeta“ - u Sjedinjenim Američkim Državama – krenuće rasplet na Svjetskom klupskom prvenstvu. Prvi meč polufinala igraju Fluminense i Čelzi (21 h), a drugi par čine Pari Sen Žermen i Real Madrid, čiji je meč na programu u srijedu u istom terminu. Real je posljednji izborio kartu za ulazak među četiri, pobjedom nad Borusijom iz Dortmunda (3:2), nakon što je vodio 2:0 u prvom poluvremenu, pa 3:1 pogotkom u 94, a onda umalo sve prokockao i otišao u produžetak. Na kraju – olakšanje i pobjeda koja daje impuls novom treneru Ćabiju Alonsu da njegov Real može da igra onako kako je zamislio i ostvari ono što je dio DNK tog kluba: da bude najbolji u Evropi i svijetu. - To je fudbal. Do rezultata 2:1 dobro smo kontrolisali igru i imali smo sve u našu korist. Od tada se previše stvari dogodilo u kratkom vremenu. Gol za 2:1 stvorio je pometnju, bili smo zbunjeni, to moramo da promijenimo i poboljšamo se. U budućnosti to ne smije da nam se dešava. Ali u polufinalu smo i srećni smo. Zadovoljan sam utakmicom: vrlo ozbiljna, baš kao četvrtfinale svakog takmičenja – rekao je Alonso.
Dok Real traži ,,devetku“, nameće se napadač iz omladinske škole ,,merengesa“ – Gon-
salo Garsija (21), koji je prošle sezone igrao za B tim Madriđana, protiv Borusije je dao četvrti pogodak na Svjetskom klupskom prvenstvu, a ima i jednu asistenciju. Možda se uprava Reala predomisli ako ih Garsija ubijedi da pojačanje u napadu nije potrebno. - Mnogo sam pričao o njemu, i evo ponovo je dao gol. Posjeduje kvalitet pravog strijelca, imao je sjajnu sezonu u Kastilji. Na pravom je mjestu u pravo vrijeme. Zadovoljni smo njegovim radom, a sve potkrepljuje pogocima – dodao je Alonso. Kakav derbi u srijedu: PSŽ –Real, duel evropskog šampiona i evropskog rekordera. - Velika utakmica. U četvrtfinalu smo igrali s protivnikom koji je daleko stigao u Ligi šampiona, a sada se suočavamo s aktuelnim prvakom. U naletu su, a ovo je sljedeći korak u novoj fazi. S druge strane, mi rastemo i bićemo spremni. Oni su u pozitivnom zamahu još od osmine finala Lige šampiona i igraju na visokom nivou. Čeka nas veliki izazov – dodao je Ćabi Alonso. PSŽ je u četvrtfinalu eliminisao Bajern (2:0), Fluminense je bio bolji od Al Hilala (2:1), a Čelzi od Palmeirasa (2:1). Ne. K.
PODGORICA – Samo dva dana nakon što je na Izbornoj skupštini FK Igalo dobio privremenu upravu, došlo je do promjena i na klupi – Slaviša Jelić neće više biti trener ovog drugoligaša.
Naime, prethodno je, prema dogovoru sa predstavnicima
Opštine Herceg Novi, koja je vlasnik kluba, bilo nužno izabrati novo rukovodstvo jer je dosadašnjim čelnicima kluba, predsjedniku Zoranu Krivokapiću i direktoru Nedeljku Markoviću, istekao mandat. Na čelo privremene uprave imenovan je Miro Lučić, a članovi su Vido Ž. Spaić član dosadašnje uprave, Ivan Oto-
vić, Miloš Lepetić i Jefto Baćović. Odmah zatim Igalo je potvrdilo da ekipu sa klupe više neće predvoditi Slaviša Jelić, iako je pod njegovim vođstvom tim ostvario pet pobjeda u osam utakmica. Jelić je preuzeo ekipu u delikatnom momentu, nakon ostavke Marka Šćepanovića, a doživio je samo jedan poraz i
bio blizu uspjeha da Igalo uvede u baraž za ulazak u 1. CFL. Pohvalili su iz uprave Igala što je Jelić u posljednjih nekoliko utakmica forsirao nekolicinu omladinaca koji su mu na pravi način uzvratili. - Ono što je za svaku pohvalu je to što je u posljednjih nekoliko utakmica doskorašnji šef stručnog štaba Slaviša Jelić šansu ukazao i nekolicini talentovanih omladinaca koji su na pravi način opravdali povjerenje. UO FK Igalo 1929 želi gospodinu Jeliću sve naj-
bolje kako na ličnom tako i na poslovnom planu. FK Igalo 1929 je u potrazi za novim šefom stručnog štaba koji će ubrzo biti poznat javnosti, a o navedenim detaljima javnost će biti blagovremeno obaviještena - navodi se u saopštenju crnogorskog drugoligaša. Novi trener Igala trebalo bi da bude Marko Matović, dugogodišnji trener mlađih kategorija u FK Sutjeska, koji je prije dvije godine bio u Libiji, gdje je vodio selekciju do 19 godina ekipe Abu Salim. R. P.
Piše: Neđeljko Necko ĐUROVIĆ
Đoko-Đoka Markov Dabović u istorijsko-etnografskoj studiji „Pleme Šestani” ističe: „I ako se rodio prije dvjesta godina, do skoro su se mogle čuti priče o Palj Iliji Marvučiću. Njegova porodična zadruga je posljedna porodična zadruga u našem kraju. Iz popisa iz 1857. godine to je čovjek koji iz Gornjih Šestana ima najveći broj potomaka. Njegovo mnogobrojno potomstvo danas živi u Baru, Ulcinju, Beogradu, državama Evrope i u Americi.” Porodična tragedija, koju su Osmanlije pokušale da upotrijebe kao motiv za svoje savezništvo sa Palj Ilijom u pripremi napada na Crmničane, odnosila se na pogibiju njegovog starijeg brata Pere i njihovog daljeg rođaka iz bratstva Mujića (ovo bratstvo vodi porijeklo od jednog Marvučića koji je primio islam i čiji su potomci danas nastanjeni u Baru). Po predanju, tokom jedne od hajdučija iz Crmnice njih dvojica posječena su dok su čuvala stoku i njihova tijela sahranjena su bez glava. Ovo predanje ima nekoliko svojih verzija i niti jedna od njih nije potvrđena nekim od pisanih tragova, ali su interesantni detalji koji se odnose na okolnost da je ovo bio tek jedan od dva slučaja da su u Gornjim Šestanima sahranjene obezglavljene osobe koje su poginule u borbi i da je ovaj krvavi čin navodno kritikovao i sam Petar II Petrović Njegoš I o događaju koji je naveden u „Cetinjskom vjesniku” postoji usmeno predanje koje je po kazivanju Petra N. Đurovića zapisao Đoko M. Dabović u svojoj knjizi „Pleme Šestani, istorijsko-etnografska studija”.
Đoko-Đoka Markov Dabović u studiji „Pleme Šestani” ističe: „I ako se rodio prije dvjesta godina, do skoro su se mogle čuti priče o Palj Iliji Marvučiću. Njegova porodična zadruga je posljednja porodična zadruga u našem kraju. Iz popisa iz 1857. godine to je čovjek koji iz Gornjih Šestana ima najveći broj potomaka”
Stara kuća u Gornjim Šestanima
„Pokojnik je”, piše „Cetinjski vjesnik“ 1911. godine, „u vrijeme kad je Šestani, njegovo rodno mjesto, pripadalo Turcima svagda sa svojim seljanima branio selo od Turaka i ne davao da potpane njihovom tlačenju. Uz ovo, za pokojnika se zna, da je istinski volio svoju otadžbinu Crnu Goru i njene interese”
„Palj Ilija Marvučić iz Gornjih Šestana dođe jednog pazarnog dana na Pazar u Bar. Susrete se sa barskim begom i beg će njemu: ‘Hajde Palj Ilija pomogni mi sa tvojim Šestanima da udarimo Kradak (Crnu Goru) i da im vratimo milo za drago za sve što nama i vama čine’. Palj Ilija će njemu: ‘Kad ti je drago, i kad ti budneš spreman, čestiti be-
že. Ja sam spreman sa mojim Šestanima’. Dogovoriše dan napada. Čim se Palj Ilija vrati kući pođe kod Limljana i Boljevića da ih obavijesti da su u opasnosti. Ovi se zbuniše i uplašiše jer su prema Sutormanu imali samo male snage kao stražu. Sakupiti veće snage nijesu imali vremena. Palj Ilija ih umiri riječima: ‘Nemate razloga za nikakav strah.
Imate dosta ljudi da na svakom brijegu zapalite po jednu vatru. Tako će izgledati da je na granici velika vojska. Na drugoj strani ću biti ja i moji Šestani. Ako dođe do najgorega možete računati na nas’. Uoči napada sakupiše se barski Turci i Šestani i krenuše put Sutormana. U prvom mraku na svakih sto koraka zablijestaše vatre na granici na Sutormanu. Barski Turci se prepadoše, a taj strah pojačaše Palj Ilija i Šestani da protivnika ima sigurno na hiljade i da bi bila ludost udariti na njih. Beg barski obustavi napad.”
Svoje pripovijedanje pokojni Petar N. Đurović završio je podsjećanjem da su „Limljani
i Boljevići masovno učestvovali na sahrani kad je Palj Ilija umro. Iz daleka su počeli lelekati nabrajajući njegove ljudske vrline.”
Na kraju, ovu staru (i zavjetnu) priču moguće je, zbog njene vanvremene poruke, smjestiti i u današnju crnogorsku zbilju – ne postoji valjano opravdanje za aktuelna identitetska previranja i zapanjujuće krize identiteta koje proizilaze iz ličnih interesa i neobjektivnih frustracija, i koje još pri tom idu „na štetu opšte stvari i interesa Crne Gore”. (Slijedi teskt orginalnog članka iz „Cetinjskog vjesnika” sa originalnim štamparskim greškama i tadašnjim načinom zapisivanja imena.)
„Iz naroda + Pala Ilin Marvučić Pišu nam iz St. Bara: Zeman i vrijeme sve više sužava kolo naših starih ratnika i pobornika za dobro naše otadžbine. Iz kola takvih neumitna smrt oduze nam Palu Ilina Maručića iz Dedića – Šestana u 90 godini duboke starosti. Pokojnik je u vrijeme kad je Šestani, njegovo rodno mjesto, pripadalo Turcima svagda sa svojim seljanima branio selo od Turaka i ne davao da potpane njihovom tlačenju. Uz ovo, za pokojnika se zna, da je istinski volio svoju otadžbinu Crnu Goru i njene interese, koliko je mogao, što se najbolje potvrđuje iz ovoga: Jednom prilikom došla je kod njega izvidnica jednog odreda turske vojske, koja je tada stanovala u Baru, s namjerom da preko njega ispita stanje crnogorske vojske u Crmnici, na koju su bili namjerni da u zgodnoj prilici udare, te je od istoga Pale zahtijevala, da
obiđe Crmnicu i o stanju crmničke vojske potanko izvijesti i po svome povratku dade mišljenje, da li će turska vojska moći s uspjehom da napadne Crmnicu, koja ih je svagda uznemiravala. Po ovakvom njihovom zahtijevu Pala im prividno dade obećanje da će sve po njihovoj želji izvršiti, te po tome otišao u Crmnicu, a izvidnica ostala da ga čeka sa uvjerenjem, da će on, kome je neki Crmničanin brata ubio, sve tačno kazati i u slučaju dobre zgode još podići svoje seljane protiv Crmničana da bi im tim većim osvetnikom postao. Tom prilikom Pala je otišao u Boljeviće kod svog poznanika a osvjedočenog junaka i rodoljuba Petra Mihailova Plamenca, te mu kazao s kakvom su ga namjerom Turci poslali. Pošto je Petro saslušao Palu, uvidio je da Crmnica nije pripravna da se tu veče odupre turskoj vojsci, te je s toga istome rekao: „pođi doma i kaži Turcima da je u Crmnici dosta vojske i doveče ih izvedi da vide ognje i barjake, koje ćemo mi udesiti radi višeg njihova uvjerenja i potvrde tvog iskaza. Uz to nastoj da Turke od njihove namjere odvratiš“. Pala je otišao i učinio kako mu je Petro rekao, a Petro je s društvom upirio ognjeve i poperio barjake, te je turska izvidnica, kad je to vidjela, stekla uvjerenje da se tamo ulogorisala velika vojska, zbog ćega su Turci odvraćeni da ne napadnu na Crmnicu.
Petar N. Đurović je zapisao da su „Limljani i Boljevići masovno učestvovali na sahrani kad je Palj Ilija umro. Iz daleka su počeli lelekati nabrajajući njegove ljudske vrline”
Sam ovaj postupak Palin dovoljan je da dokaže da je isti volio svoju otadžbinu Crnu Goru i da je bio častan i trezven čovjek, jer Turci njegovu ličnu zadjevicu sa nekim Crmničanom, koji mu je brata ubio, nijesu mogli da za sebe iskoriste na štetu opšte stvari i interesa Crne Gore. Ne samo što je Pala ovom prilikom na visini istakao svoje rodoljublje nego je tome svagda došljedan bio, pa i pri opsadi grada Bara to je nanovo osvjedočio sa pristojanjem njegovim i njegove svojte na stranu Crne Gore, u čijoj se vojsci sa svojima, kao vojnik i putovođa naznačio. Za njegove usluge otadžbini odlikovan je medaljom sa hrabrost i drugim moralnim nagradama, kojima je on kao takav morao biti nagrađen. Laka mu zemlja naše otadžbine, kojoj se odužio onako, kako to poštenu i pametnu dolikuje. Stevan” (Kraj)
Lazarev izbor, Vukova izdaja i Obilićev podvig, te tri stvari prate srpsku istoriju i svaki put se u njoj pojavljuju sa novom i neočekivanom snagom – tako nekako, ne držite me za svaku reč, grmio je nadahnuti govornik, podsetivši da je “po Ustavu naše zemlje Kosovo i Metohija neotuđivi deo Srbije”, i da slobodne Srbije nema bez “slobode srpskog naroda van Srbije, odbrane suverenosti Republike Srpske, odbrane suverenosti Srba u Crnoj Gori i borbe za srpska nacionalna prava u Hrvatskoj i Makedoniji: to je borba za srpski integralizam”.
Upravo tako, setićete se možda, glasila je snažna poruka koju je početkom juna 2024. srpskom svetu iz Beograda odaslao celu godinu gromoglasno najavljivan veličanstveni Prvi svesrpski sabor Srbije i Republike Srpske, nazvan “Jedan narod, jedan sabor – Srbija i Srpska”. Jedan narod, jedan sabor, još jedna godina. Zaludnije potrošena nije zabeležena u celokupnoj istoriji sveta. Pardon, dabome, srpskog sveta.
I ta je 2024. – kao i ona pre nje, kao svih deset pre toga i kao celih onih tridesetak zaludnih godina od devedesetih do lani – bila ista: sveti Vidovdan, Boj na Kosovu polju, kosovski zavet, najskuplja srpska reč, srpski vitezovi, kosovski mučenici, kletva cara Lazara, Miloš Obilić, Vuk Branković, Vostani Serbije, Srbi svi i svuda, kurci, palci, mitovi i legende. I tako bezmalo ceo vek.
“Ginuli smo u dvadesetom veku više nego svi drugi narodi u celom svetu. Dajte da sada pametnom politikom pokušamo da sačuvamo glave naše dece!” poručio je predsednik Srbije Aleksandar Vučić na centralnom skupu Svesrpskog sabora, u okviru kojega je na zajedničkoj sednici vlada Srbije i Republike Srpske usvojen i nacrt Deklaracije o zajedničkoj budućnosti srpskog naroda, potvrđujući integralizam Srba svih i svuda, kao i onu ustavnu “neodvojivost Kosova i Metohije od Srbije”. Kako je lanjski jun veličanstvenim Svesrpskim saborom započeo, tako je i završio, veličanstvenim obeležavanjem svetog srpskog Vidovdana. Centralna državna manifestacija održana je u Kruševcu, gde je svečanu sednicu Vlade predvodio premijer Miloš Vučević, a parastos Svetom knezu Lazaru i kosovskim junacima u manastiru Ravanica služili su vladika Ignjatije i sveštenstvo SPC-a, istaknuvši kako “Srpska pravoslavna crkva, njeni vernici i Srbi uopšte Vidovdan obeležavaju pre svega kao sećanje na svesnu žrtvu kneza Lazara, kosovskog mučenika, i svih njegovih saboraca na Vidovdan 1389. godine”.
Srpska posla
A onda je dugo, vrelo srpsko leto 1389. završilo uz potmulu grmljavinu i strašan prasak. Urušavanje nadstrešnice na netom obnovljenoj i skupo plaćenoj novosadskoj železničkoj stanici početkom novembra te godine uzelo je sedamnaest žrtava: šesnaest nevinih ljudskih života, i uz njih ceo jedan život preživele Srbije, koja se grubo probuđena iz vidovdanskih, kosovskih i svetosavskih mitova i legendi zatekla usred korumpirane, privatizovane i smrtonosne naprednjačke pustinje. “Proces stvaranja srpskog sveta, proces ujedinjenja svih Srba započet je i to više nije moguće zaustaviti!” urlao je tri nedelje posle tragedije potpredsednik srpske vlade Aleksandar Vulin u Banjaluci, ali zajedno sa nadstrešnicom urušio se i taj, netom obnovljen i skupo plaćen srpski integralizam: u Novom Sadu već su započele protestne šetnje studenata i građana, a samo četiri dana posle Vulinovog nadahnutog srpskosvetskog govora studenti Fakulteta dramskih umetnosti u Beogradu na svom su plenumu izglasali blokadu zgrade fakulteta.
Tako je počelo. I – što bi rekao gospodin Vulin – “to više nije bilo moguće zaustaviti”.
Studentski protest začet na ruševinama srednjovekovne vidovdanske Srbije bio je nešto potpuno drugačije od svega što je Srbija videla u protekle tri i po decenije. A videla je sve. Ili je barem tako mislila. Organizovani u plenume, bez vođa i lidera, na sanitarnoj distanci od istorije i politike studenti su postavili precizne zahteve za utvrđivanje odgovornosti za novosadsku tragediju, odbijajući da artikulišu takozvane političke zahteve i otklanjajući svaku vezu sa etabliranim licima i dotadašnjim organizovanim političkim otporom, od kompromitovane opozicije do nevladinih organizacija.
Zarad toga, strogo pazeći da se njihov čisti i precizni generacijski otpor ne vezuje ni za šta pre njih, odmah su doneli čvrsta pravila igre: bez nasilja i bez ikakve druge ikonografije sem studentske i državne. Na šetnjama i blokadama koje su usledile mogli su se videti samo transparenti fakulteta i državne zastave Republike Srbije. Izričito, gotovo na rubu incidenta, na prvim su uličnim demonstracijama uklonjene tako i zastave ideja koje su mogle izgledati srodne njihovima, poput plave zastave Evropske unije ili dugine zastave LGBTQ zajednice. Što bi rekao meštar Duje u popularnoj praistorijskoj Smojinoj seriji, “neću politiku u moju butigu!”
Jedan narod, jedan sabor, još jedna godina. Zaludnije potrošena nije zabilježena u cjelokupnoj istoriji svijeta. Pardon, dabome, „srpskog sveta“
Tako je, rekoh, počelo.
Onda su nakon mesec i pol, u januaru srećne nove 2025. godine, na demonstracijama pred Ustavnim sudom uočene prve zastave sa mapom Kosova, te natpisima “Nema predaje!” i “Mladi, sloboda, otadžbina”. Pa se uskoro otkrilo kako ta ikonografija nema nikakve veze sa studentima, već su je uneli pripadnici nekih desničarskih organizacija, poput omladinskog ogranka Nove demokratske stranke Srbije i krajnje desnog Kluba 451, povezanog sa grupama Zentropa Srbija i Srpski nacionalni front, ali i brojnim evropskim neonacističkim organizacijama. Onda su se u februaru srećne nove 2025. na blokadama saobraćajnica u Novom Sadu i Kragujevcu među demonstrante postrojili veterani slavne niške 63. padobranske brigade, da autoritetom svojih crvenih beretki i ratnog iskustva iz Hrvatske, Bosne i Kosova pruže studentima podršku i zaštitu.
Onda su početk om marta srećne nove 2025. Vučićevi omladinci – “studenti koji žele da uče”, skraćeno “ćaci” – u Pionirskom parku podigli šatorsko naselje, popularni Ćacilend, a njihovim trolovanjem i otvorenim zajebavanjem prva zvezda studentskih protesta postao je Nemanja Šarović, odbegli naprednjak, rehabilitovani četnik i Šešeljev pionir, kojega su oduševljeni kragujevački studenti odmah pozvali da održi predavanje na njihovom fakultetu.
Onda su se na veličanstvenom martovskom protestu na beogradskoj Slaviji pojavili i studenti sa šubarama, kokardama i velikim pravo -
slavnim krstovima, a uz zastave Svetog Save i bratske Ruske Federacije primećene su i neobične crvene zastave sa “loknastim Isusom”, brzo prepoznate kao zastave Pravoslavne vojske Hrista Spasitelja, ratne zastave plaćeničke ruske paravojske Wagner. Onda su učesnike okupljanja Vučićeva SNS-a u Nišu studenti i demonstranti zasuli jajima vičući “Šiptari! Šiptari!”, poručujući policiji “Idite na Kosovo!” Onda se krajem marta na studentskom “Pr otestu za Generalštab” uz ruske državne i ratne zastave pojavila i zastava Severne Koreje. Onda je Vučićeva politička konkubina Ana Brnabić u javnom diskursu postala “potomak ustaških zločinaca”, a studentske proteste spremno su podržali i notorni Boris Malagurski i Boško Obradović. Onda se studente iznenada počeli da podržavaju i navijači Crvene zvezde i Partizana. Onda su redovni gosti i zvezde studentskih protesta postali naci-reperi iz Beogradskog sindikata. “Tek sad, nakon ovog studentskog protesta, shvatam značaj poštovanja Ustava, koji garantuje Kosovo kao sastavni deo Srbije”, objasnio je “sindikalist” Ognjen Janković u intervjuu za N1.
Onda se u aprilu srećne nove 2025. zastava Pravoslavne vojske Hrista Spasitelja ukazala i u studentskom biciklističkom konvoju koji je potegao u Strasbur, u rukama studenta u crnoj jakni sa logotipom “Principa”, modnog brenda srpske desničarske omladine, sve u društvu kolege sa visoko podignutim transparentom “Kosovo je Srbija”. Onda je notorni Jovo Bakić tronut poručio kako
“mi, starije generacije, suzama zalivamo i usnama celivamo njihove rane na nogama, jer znamo da ponovo imamo Miloše Obiliće, Obilići se u nama bude, Obilići koji se nikada Muratu divili nisu!” Onda je druga grupa studenata, oduševljena pothvatom biciklista, iz Kraljeva peške krenula na Hilandar, po blagoslov za studentske proteste. Onda su zaglušujuća buka i zviždanje na protestima pred zgradom RTS-a prekinuti u znak poštovanja Velikog petka. Onda su demonstranti na Košutnjaku na pravoslavni Uskrs napravili uspelu bakljadu u obliku krsta. Onda su patrijarhu Porfiriju, razočarani njegovom posetom Putinu, studenti kragujevačkog univerziteta poručili: “Mi smo vaša deca i ne tražimo od vas ništa osim onoga što već dugujete svojoj savesti – da nam budete pastir.”
Onda je na protestima pred RTS-om, na kojima su primećeni i studenti sa simpatičnim bedžem “Vrati se Apise!”, predstavnik ratnih veterana održao predavanje o “krvavom bosanskom loncu”, u kojemu su se “sve tri strane utrkivale koja će više da ga potpali”, zaključivši kako on i njegovi drugovi “posle dugo godina osećaju čast, divljenje i zahvalnost da sa ponosom nose ime ratnih veterana”.
Onda je u junu srećne nove 2025. godine Pravni fakultet u blokadi objavio na Fejsu kako se “u Preševu na svakom koraku nalaze UČK zastave”, pa bi “naša herojska žandarmerija mogla da malo odmori od udaranja studenata i radi malo i ozbiljnije poslove”. Onda je kidnapovani i zatvoreni
student Stefan Tomić izašao iz zatvora s najvećom ruskopravoslavnom krstačom koju je njegova majica mogla da podnese
Onda je konačno krajem juna srećne nove 2025. na beogradskoj Slaviji zakazan veličanstveni studentski protest
“Vidimo se na Vidovdan”, najavljen porukom “Imamo sa čim pred Lazara!” i pesmom “Hriste Bože” iz filma “Boj na Kosovu”, zvaničnom himnom Crvenih beretki.
Onda je na studentskom vidovdanskom saboru čuveni “student solunac” Nikola Marčetić podsetio da “to nije samo običan datum u kalendaru, već simbol našeg duhovnog i kulturnog identiteta, naše nepresušne vere i žrtve, dan kada se nebo i zemlja dotaknu, i kada molitva i krv postaju jedno, a prošlost i sadašnjost šapuću pobedonosnu pesmu o besmrtnosti duha jednog naroda”, pozivajući studente da “ovaj Vidovdan bude novi zavet, zavet generacije koja neće klečati”. Onda je jedna studentkinja pročitala politički program pokreta, sažet u pet reči: “Kosovo i Metohija, i poštovanje Ustava Srbije”. “Spoljna politika mora da bude zasnovana na poštovanju suvereniteta i teritorijalnog integriteta Srbije, Ustava, vojne neutralnosti i zaštiti srpskog naroda na Kosovu i Metohiji i u regionu”, deklamovala je studentkinja prekidana povicima “Aco, šiptare!” i “SNS šiptari, Kosovo ste izdali!”. Onda je profesor Filološkog fakulteta Milo Lompar – koji je samo par dana ranije u društvu Matije Bećkovića i Koste Čavoškog promovisao knjigu pesama Radovana Karadžića i poslao mu rođendansku čestitku – održao predavanje o Vidovdanu, vidovdanskoj etici i etici kosovskog opredeljenja.
“Lazarev izbor, Vukova izdaja i Obilićev podvig, te tri stvari prate srpsku istoriju i svaki put se u njoj pojavljuju sa novom i neočekivanom snagom”, tako nekako, ne držite me za svaku reč, grmio je nadahnuti govornik, podsetivši da je “po Ustavu naše zemlje Kosovo i Metohija neotuđivi deo Srbije”, i da slobodne Srbije nema bez “slobode srpskog naroda van Srbije, odbrane suverenosti Republike Srpske, odbrane suverenosti Srba u Crnoj Gori i borbe za srpska nacionalna prava u Hrvatskoj i Makedoniji: to je borba za srpski integralizam”. Upravo tako, setićete se možda, glasila je snažna poruka koju je početkom juna prošle godine srpskom svetu iz Beograda odaslao celu godinu gromoglasno najavljivan veličanstveni Prvi svesrpski sabor Srbije i Republike Srpske, nazvan “Jedan narod, jedan sabor – Srbija i Srpska”. Jedan narod, jedan sabor, još jedna godina. Zaludnije potrošena nije zabeležena u celokupnoj istoriji sveta. Pardon, dabome, „srpskog sveta“. •
Dana 5. jula 2025. u 72. godini preminuo je naš voljeni
VESELIN Blažov PERUTOVIĆ
Saučešće primamo u gradskoj kapeli Danilovgrad 6. jula od 9 do 15 časova i 7. jula od 9 do 12 časova, kada se kreće u rodno selo Markovina, gdje će se obaviti sahrana na seoskom groblju Markovina u 14 časova.
OŽALOŠĆENI:
supruga JELENA, sinovi BOGDAN i PETAR, ćerka INA, brat MIRKO, snaha STANKA, bratanići, bratanične, sestrići i sestrične i ostala mnogobrojna rodbina
Saučešće primamo u kapeli na Novom groblju - Cetinje 6. jula od 14 do 16 časova i 7. jula od 11 do 14 časova, kada će se i obaviti sahrana na Novom groblju.
OŽALOŠĆENI: otac NEĐELJKO, majka VJERA, brat BLAŽO, baba VJERA, stričevi MOMO i MIODRAG, strine SANDRA i MARINA, ujak SAVO, ujna BILJANA, tetke DANKA, NATAŠA i NEVENKA, tetak SREĆKO, braća i sestre od strica, ujaka i tetaka i ostala rodbina POPIVODA i LIPOVINA
Cjenovnik čitulja
OGLASNO (do 21h)
tel: 020 202 455
viber: 068 034 555
e-mail: oglasno@pobjeda.me
REDAKCIJA (poslije 21h)
tel: 020 409 520
e-mail: desk@pobjeda.me
O SMRTI do 180 riječi
POMEN do 180 riječi (2 slike), do 100 riječi (4 slike)
1/36 do 20 riječi (1 slika)
do 30 riječi (1 slika) do 15 riječi (2 slike)
1/12 do 80 riječi (1 slika) do 40 riječi (3 slike)
1/6 do 160 riječi (3 slike) do 60 riječi (6 slika)
1/5 do 190 riječi (4 slike) do 70 riječi (8 slika)
1/4 do 220 riječi (3 slike), do 80 riječi (6 slika), do 30 riječi (9 slika)
1/2 do 320 riječi (5 slika), do 140 riječi (10 slika)
1/1 do 470 riječi (1 slika), do 380 riječi (4 slike) do 270 riječi (8 slika), do 120 riječi (12 slika)
U slučaju objavljivanja simbola, broj riječi se umanjuje za 20. Prostor 1/36 ne može da sadrži simbol.
Dragi naš
Tužnim srcem opraštamo se od našeg sina i brata
Riječi su premale da bi mogle opisati našu bol koju osjećamo zbog tvog preranog odlaska. Nema riječi koja bi to mogla opisati. Zauvijek ćeš ostati u našim srcima. Neka te Anđeli čuvaju.
Tvoj iznenadni odlazak ostavio je u nama veliku prazninu koja se riječima ne može opisati. Čuvaćemo uspomenu na tebe.
ŽELJKO i MILOVAN POPIVODA
Posljednji pozdrav dragom
Neka tvoja mlada i plemenita duša počiva u miru.
Vole te tvoji najmiliji
Posljednji pozdrav dragom
Posljednji pozdrav našem dragom
BOJANU
Sa ljubavlju i tugom čuvaćemo te u našim srcima.
LJILJA i DRAGAN
BOJANU
Posljednji pozdrav, Bojane dobri. Nikad te zaboraviti nećemo.
Od DŽIME sa porodicom KUZMAN
RADOVAN MIJANOVIĆ sa porodicom 335
334
Posljednji pozdrav dragom
otac JOVAN, majka BEBANA, braća ANDREJ, PETAR, ALEKSANDAR i ĐORĐE 333
BOKIJU
Posljednji pozdrav dragom BOJANU
293 BOJAN Neđov POPIVODA
Voljeni kume, neka tvoja mlada i čista duša počiva u miru.
Kum VESKO sa porodicom
Posljednji pozdrav našem BOKIJU
Preminuo si prerano, ostavljajući prazninu koja se ne može popuniti.
NIKOLA JABLAN sa porodicom
Posljednji pozdrav
BOKIJU
Od tetka PAVLA i tetke DRAGICE JABLAN
Posljednji pozdrav dragom drugu
Riječi su male, bolne, žalosne.
MILAN i MILANKA LIPOVINA sa porodicom 302
Počivaj u miru, nećemo te zaboraviti.
Zet FILIP i sestra ANA sa porodicom
Posljednji pozdrav kumu
BOJAN POPIVODA
286
Posljednji pozdrav našem
BOKIJU
Bol i tuga ostaju zauvijek. Počivaj u miru. Vole te tvoji ujak SAVO, ujna BILJANA, brat JOVAN i sestra JOVANA 268
295
Počivaj u miru, iskreni druže i prijatelju. Uspomene i iskreno druženje sve ove godine čuvaćemo od zaborava.
Od drugova: PETAR, PAVLE, LUKA, ILIJA, IVAN, GORAN, ALEKSA
276
Posljednji pozdrav BOJANU
Tvoja mladost i plemeniti lik ostaće zauvijek u našim srcima. Počivaj u miru.
Nijemi od bola opraštamo se od tebe.
SENKA VUJOVIĆ sa porodicom
Posljednji pozdrav dragom kolegi
ZORAN ĆIRO JABLAN sa porodicom
292
Posljednji pozdrav dragom prijatelju i kumu
BOJAN POPIVODA
Počivaj u miru.
Tvoj iznenadni odlazak ostavio je u nama veliku prazninu koja se riječima ne može opisati. Čuvaćemo uspomene na tebe.
KOLEKTIV BS CETINJE
Od VESKA JABLANA sa porodicom
Sa neizmjernom tugom opraštamo se od našeg voljenog brata
koji je prerano otišao.
Bio si više od brata, bio si dio nas. U svakom našem koraku bićeš s nama. U svakom našem pogledu u nebo tražićemo tvoj trag.
U vječnoj ljubavi i tuzi opraštaju se tvoje sestre
ANDRIJANA, NIKOLETA, ANA i SANDRA
Iako nemam rođenog brata, Bog mi je bio dao tebe i to starijeg brata.
Kako danas napisati i oprostiti se od tebe, a ne pogriješiti?
Prvo da ti zahvalim za svaku podršku, moj dobri, za svaki bratski savjet, za svaki bratski zagrljaj, za svaki bratski osmijeh.
Otišao je dio mene s tvojim odlaskom.
Prerano si me ostavio, moj dobri.
Ostadoše nam neostvareni snovi, ali ti obećavam da ću ispuniti svaki savjet tvoj i čuvati te od zaborava.
Dobri moj
Brate moj
Na ovom svijetu nisi bio sam, putuj spokojan. Nije ovo naš rastanak, znam da ćemo se ponovo sresti, brate.
Laka ti crna zemlja.
Tvoj PAKA
306
BOJANE
Jako nas je pogodio tvoj prerani odlazak. Anđele, počivaj u miru.
Od GOJKA JABLANA MIJA DESE, JOVANKE i MIRE
Posljednji pozdrav drugu
BOJANU
Neka te anđeli čuvaju.
307
ALEKSANDAR MILJENOVIĆ sa porodicom 317
Posljednji pozdrav dobrom i plemenitom
BOJANU POPIVODI
Duša ti carovala. MARKO ŽIVKOVIĆ sa porodicom
Posljednji pozdrav mom voljenom brataniću
Otišao si prerano, a bol zbog tvog odlaska zauvijek ostaje u mom srcu.
Pamtiću tvoj osmijeh, dobrotu i svaki trenutak proveden s tobom.
Neka ti je vječna slava i hvala.
Tvoja tetka NATAŠA i tetak SREĆKO sa porodicom
Posljednji tužni pozdrav dragom komšiji
Duboko nas je potresla tvoja prerana iznenadna smrt. Putuj sa anđelima, a mi ćemo te čuvati od zaborava, dobri naš Bojane. Tvoje komšije ŽELJKO, OLJA, DARKO i DANIJELA
Bio si naše sunce u tmurnim danima, naša snaga, naš ponos i naša beskrajna radost.
299
Posljednji tužni pozdrav BOJANU
Prerano si pohitao u zagrljaj svoga đeda i tetke. Počivaj u miru, dobra dušo.
ŽELJKO KRIVOKAPIĆ sa porodicom
Posljednji pozdrav sinu drage koleginice Vjere
BOJANU POPIVODI
KOLEKTIV SM IDEA CETINJE
301
Tvoj stric MOMO, strina SANDRA i brat MILOŠ 316
Tvoj osmijeh je grijao sve oko tebe, tvoja dobrota doticala svakog ko te je poznavao.
Otišao si prerano, ali ćeš živjeti vječno u svakom našem dahu, mislima i uspomenama.
Ne postoji riječ koja može opisati bol, niti suza koja može oprati tugu koju osjećamo.
Odlaziš u tišini, ali iza tebe ostaje ljubav koju ništa ne može ugasiti.
Tvoje ime će se izgovarati sa suzama, ali i s ponosom. Tvoja soba, tvoj glas, tvoj trag – sve ostaje dio nas, dok kuca srce tvoje majke, oca, brata i onih koji te vole.
Zauvijek ćeš biti naš anđeo.
Tvoji: otac NEĐELJKO, majka VJERA i brat BLAŽO 305
Posljednji pozdrav mom dragom
BOJANU
Sa neizmjernom tugom i bolom opraštam se od mog dragog bratanića Bojana, koji nas je prerano napustio. Tvoja dobrota, nježnost i osmijeh zauvijek će ostati urezani u mom srcu.
Teško je prihvatiti da te više nema, ali ljubav koju si ostavio nikada neće nestati. Počivaj u miru, anđele moj.
326
Posljednji pozdrav
BOJANU
Od UROŠA, SRĐE, GORANA, SLAVICE i ZORICE
Posljednji pozdrav našem
Posljednji pozdrav bratu
Nema riječi kojima može da se opiše tuga. I dalje ne možemo shvatiti da te nema, moj Boki.
Posljednji pozdrav kumu
BOJAN POPIVODA
Posljednji pozdrav
BOJANU
Počivaj u miru, anđele.
NEVENKA, NIKOLA, NINA i MILJANA 298
Anđeli neka te čuvaju. Volimo te. Tvoja sestra JELENA i zet SAŠA sa porodicom 273
Brzo si otišao. Pamtićemo te po dobrim djelima. Počivaj u miru, a mi ćemo te čuvati od zaborava. Tvoji kumovi MOMČILO i MAJA KRIVOKAPIĆ sa porodicom
BOKIJU
Boki, bio si ono najbolje. Tvoje šale, tvoja anđeoska duša i najtopliji najsigurniji zagrljaj zauvijek ostaju sa nama. U našem srcu imaš posebno mjesto - samo tvoje. Počivaj umiru, naš anđele, naš ponosu.
Tvoj stric MIJO, strina MARINA i tvoje sestre MILICA i MARIJA
272
ALEKSANDAR i TEODORA TODOROVSKI 287
BOJAN
Otišao si prerano u cvijetu mladosti, a sa tobom je otišao i dio mene. Počivaj u miru, srce tetkino. Tetka DANKA i brat
baba
Posljednji pozdrav dragom komšiji
265
PERUTOVIĆ
Posljednji pozdrav voljenom ocu i suprugu
Nedostajaće nam tvoja smirenost, staloženost, čast i poštenje, kao i topla i šaljiva riječ u teškim trenucima. Stari morski vuče, mirno nebesko more i posljednje isplovljenje na pučinu želi ti tvoja porodica.
Tvoja dobrota i plemenitost zaslužuju naše vječno sjećanje.
Supruga JELENA, kćerka INA, sinovi BOGDAN i PETAR
MARKO i BRANKA PEJOVIĆ sa porodicom
Posljednji pozdrav
324
stricu VESKU
Počivaj u miru.
LJILJANA PERIŠIĆ sa porodicom
Posljednji pozdrav BOJANU
329
ČELEBIĆ
Sve što sam sada i što se nadam da ću biti dugujem tebi. To što si meni ne može da umre. Tješi me samo što si sada sa svojom srećom. Volim te Nedostaješ,
tvoja IVANA
Hvala ti na beskrajnoj dobroti i plemenitosti kojom si nas nesebično darivala. Počivaj u miru.
Zet IVAN, unuka JOVANA, MILICA i BOGDANA
Posljednji pozdrav dragoj i iskrenoj đeverični
Strina MARIJA
Posljednji pozdrav dragom
Porodica pokojnog MILISAVA PERUTOVIĆA 323
VESELINU Blažovom PERUTOVIĆU
Počivaj u miru.
320
Dana 5. jula 2025. nas je napustila naša majka, baba i tašta
ZAGORKA - ZAGA MALAVRAZIĆ
Prestalo je da kuca jedno veliko i plemenito srce. Hvala ti za ljubav, savjete i podršku koju si nam pružala tokom svog mirnog života.
Opraštaju se od tebe tvoji GOCA, ALEKSANDRA i RAKO RAJKOVIĆ
Tužno posljednje adio uvaženoj komšinici
Za protekle 42 godine lijepog, iskrenog susjedskog odnosa punog plemenitih i zajedničkih trenutaka radosti i tuge, gospođa Tanja je zaslužila naše najdublje poštovanje i najljepše sjećanje. Neka počiva u miru.
Porodica ĐURIČKOVIĆ
Posljednji pozdrav dragom stricu
BRANKU
Pamtićemo tvoju dobrotu, plemenito srce i osmijeh kojim si nas darivao.
Neka tvoja dobra duša počiva u miru.
Sinovac RADOMIR-MAKO sa porodicom
Dana 5. jula 2025. nas je napustila naša majka, baba i tašta
ZAGORKA - ZAGA MALAVRAZIĆ
Prestalo je da kuca jedno veliko i plemenito srce. Hvala ti za ljubav, savjete i podršku koju si nam pružala tokom svog mirnog života.
Počivaj u miru
325
DRAGANA, JELENA, MILICA, KRSTO, STEVAN i zet JANKO BEKO
275
282
Tužni pozdrav našem kumu
RATKU POPOVIĆU
Duboko nas je potresla vijest o tvojoj iznenadnoj smrti. S poštovanjem ćemo čuvati uspomenu na tvoju dobrotu, ljudskost i plemenitost.
Dragi kume, neka ti je laka crnogorska zemlja koju si neizmjerno volio.
MILAN MUGOŠA sa porodicom
Posljednji pozdrav dragom čika
RATKU POPOVIĆU
Zauvijek ćemo pamtiti Vašu pažnju i dobrotu
JASNA i NEVENA ĐURANOVIĆ
296
BRANKU
319
Posljednji pozdrav dragom kumu
Učestvujemo u bolu naše kumovske i vječno prijateljske familije Popović.
ANDRIJA i LUKA VUKČEVIĆ sa porodicama
Posljednji pozdrav dragom
Posljednji pozdrav kumu
Ostaćeš zauvijek u našim srcima.
Kumovi LJILJANIĆI 278
269
RATKU
LJILJA KOPRIVICA
Posljednji pozdrav voljenom ocu, svekru i djedu
Tvoj iznenadni odlazak nas je ostavio bez riječi kojima bismo mogli opisati tugu, prazninu i bol koju osjećamo.
Zauvijek ostaješ u našem sjećanju, mislima i srcima.
te tvoji MARKO, MARINA, TEODORA i ANDREA
Posljednji pozdrav
Bio si više od zeta, bio si član porodice u pravom smislu te riječi.
Uvijek spreman da pomogneš i da budeš tu kad god je trebalo.
Iznenada, zauvijek si otišao. Ali uspomene naših druženja će uvijek ostati duboko urezane u našem sjećanju.
i ŽULE
KONTIĆU
Brato, hvala ti na iskrenom prijateljstvu i ljubavi, koju si pokazivao prema nama.
JELENA i SAVA MANDIĆ
Posljednji pozdrav voljenom ocu, svekru i đedu
SLAVKU
Sa dubokom tugom, ali i beskrajnom zahvalnošću za svu ljubav, dobrotu i snagu koju si nam pružao, opraštamo se od tebe.
Tvoje prisustvo, tvoja riječ i tvoj osmijeh ostaće zauvijek u našim srcima. Hvala ti za sve. Počivaj u miru.
Vole te tvoji LUKA, SANJA, BALŠA i MAKSIM
Posljednji pozdrav dragom suprugu i ocu
Bio si naš oslonac i snaga, naš život. Zauvijek ćeš ostati u našim srcima kao simbol svega dobrog, iskrenog i snažnog... Počivaj u miru.
Vole te tvoji LJILJA, MARKO i LUKA
Posljednji pozdrav voljenom đeveru i stricu
Hvala ti za pažnju i lijepe trenutke koje si nam poklonio. Teško je prihvatiti činjenicu da te više nećemo vidjeti i čuti, da nećemo popiti po još jednu čašicu vina.
Počivaj u miru.
MARIJA, ACO, ZORAN i IVANA
310
Posljednji pozdrav dragom kumu
Porodica ROĆENOVIĆ
308
311
Posljednji pozdrav našem velikom prijatelju
SLAVKO KONTIĆ
Prijateljstvo poput našeg nikad ne umire. Hvala ti za sve nezaboravne trenutke koje smo proveli zajedno. Ostaćeš zauvijek u našim mislima i srcima. Počivaj u miru.
MIROSLAV, NADA, MILICA, IRINA i NIKOLA DAMJANOVIĆ
Posljednji pozdrav drugu i prijatelju SLAVKU
Otišao si bez pozdrava, teško mi je oprostiti se od tebe, pa i neću. Zauvijek ostaješ dio mojih lijepih uspomena.
RADOVAN, ELENA i ANASTASIJA MANDIĆ
291
288
Posljednji pozdrav voljenom bratu SLAVKU
Tvoja dobrota, vedra narav i gospodski osmijeh su za nezaborav i veliku tugu. Počivaj u miru.
Danas je deset godina otkako nas je napustio naš voljeni
Ne postoje riječi kojima možemo da iskažemo koliko nam nedostaješ i koliko žalimo zbog svega što smo zajedno htjeli, a nijesmo uspjeli Živiš vječno kroz najljepše uspomene koje nas podsjećaju na tebe.
Tvoji: ĐURĐICA, JELENA i DUŠAN
Navršavaju se četiri godine otkad nije sa nama naš voljeni suprug, otac i đed
MIODRAG - LJEKA LJEŠKOVIĆ
Ostavio si nam puno lijepih uspomena da te pamtimo, da o tebi sa ponosom govorimo i da te nikada ne zaboravimo.
Tvoji: VJERA, IVANA, IVAN, MILICA i ĐOKO sa porodicama
Srećan rođendan, đede
PETAR MIKOVIĆ
Bez obzira što neka srca ne kucaju više, mi koji živimo vječno ćemo ih voljeti i čuvati kao najdražu uspomenu života svoga! Tvoji pilići: MIHAILO, PETAR, NIKŠA i NINA
Dvije godine su prošle od smrti
DESANKE MAKSIĆ rođene ĐURIČKOVIĆ
Postojiš i traješ, kroz najljepše uspomene, koje bolno podsjećaju. Uvijek ćeš biti voljena i nikad zaboravljena. Porodica ĐURIČKOVIĆ
277
Pola godine bez Tebe
Dana 7. jula 2025. navršava se šest mjeseci otkako nas je napustio naš voljeni
Prošlo je pola godine, a tuga ne prolazi.
Svaki dan bez tebe podsjeća nas na to koliko si nam značio - bio si oslonac, snaga i toplina naše kuće.
Nedostaješ u svakodnevici, u trenucima kada si sa nama u mislima, u onome što ostaje neizrečeno.
Volimo te i čuvamo od zaborava - zauvijek.
TVOJI NAJMILIJI
Ove godine ti ne mogu doći za tvoj rođendan, ali moje misli i srce su uvijek sa tobom.
Voli te majka BEĆKA
Tri su godine bez tebe, sine
NIKOLA PAVLIĆEVIĆ
Prerano tvoje srce stade, a naše u bolu nastavi da kuca.
Sa beskrajnom ljubavi i toplinom u našim ranjenim srcima čuvamo tvoj lik, dobrotu, ljepotu i svaku tvoju toplu riječ.
Svaki naš tren je misao o tebi.
S malim Mirkom počivaj u vječnom miru, sine naš.
Tvoji roditelji BRANO i STANKA
Tužno sjećanje na brata, ujaka, šuru
NIKOLU
Prolaze godine bez tebe, a bol u srcu i duši ne prolazi, ljubav ne jenjava.
U našim ranjenim srcima zauvijek nosimo tvoj vedar osmijeh, snagu i iskreni i topli zagrljaj.
Znamo da paziš malog Mirka. Nek vam naše suze ne remete mir.
Tvoja ,,SORELA” BUBA, sestrići MATIJA i FILIP i zet IVAN
279
280
Dnevni list
Elektronska pošta: desk@pobjeda.me
Direktor i glavni i odgovorni urednik:
NENAD ZEČEVIĆ
Zamjenica izvršnog
direktora:
MILENA GOLUBOVIĆ
Direktorica marketinga: ŽELJKA RADULOVIĆ
REDAKCIJSKI
KOLEGI JUM
Zamjenice glavnog i odgovornog urednika
RADMILA USKOKOVIĆ-IVANOVIĆ
MARI JA JOVIĆEVIĆ Pomoćnici glavnog i odgovornog urednika
đURđICA ĆORIĆ
politika
SRđAN POPOVIĆ ekonomija
JELENA MARtINOVIĆ
društvo
JOVAN NIKItOVIĆ kultura
DRAGICA šAKOVIĆ crnom gorom Urednici
ANA RAIČKOVIĆ
crna hronika
NIKOLA SEKULIĆ
hronika podgorice
JOVAN tERZIĆ
arena
SLOBODAN ČUKIĆ
feljton i arhiv
MARKO MILOšEVIĆ
dizajn
DRAGAN MIJAtOVIĆ fotografija
LOGOtIP POBJEDE
Miloš Milošević i Nikola Latković (2019), inspiracija
Anton Lukateli (1944)
PORtAL POBJEDE
Urednik
BOJAN đURIšIĆ
Zamjenica urednika
ANA POPOVIĆ
OBJEKtIV
Urednica
MARIJA
IVANOVIĆ-NIKIČEVIĆ
tELEFON
020/409-520 redAkcijA
020/409-536 MArketiNg
020/202-455 ogLAsN o
Naziv osnivača: Društvo sa ograničenom odgovornošću za proizvodnju, promet i usluge, export-import
„Nova Pobjeda“ - Podgorica
Adresa sjedišta medija: 19. decembar br. 5
PIB: 03022480
Vlasnička struktura
„Nove Pobjede“ - 100% udjela
„Media-Nea“ D.O.O. Podgorica
Vlasnička struktura
„Media-Nea“ - 99,99% udjela
First Financial Holdings
sjedište „Media Nea“: Ul. 19. decembra br. 5,
PiB „Media Nea“: 02842777
Vlasnička struktura „First Financial Holdings“ - 100%
udjela Petros Stathis
sjedište „First Financial Holdings“: Ul. Ulcinjska br. 3
PiB „First Financial Holdings“: 02628295
Više o vlasničkoj strukturi: pobjeda.me/p/impressum
Broj žiro računa „Universal capital Bank“: 560-822-77
Tiraž: 3.500
Invitation for Prequalification for Construction of the Serpentine Road for Bigova Bay Project
Project: Bigova Bay, Infrastructure
Name: Construction of the Serpentine Road for Bigova Bay Project
Location: Municipality Kotor, Montenegro
Employer: BBI Development d.o.o., Stari grad 301, Kotor, Montenegro
Bigova Bay Project is developing a luxury touristic destination at the location of peninsula across the Bigova settlement in cadastral municipality Glavatičići, Municipality of Kotor - Montenegro. The area of Cape Trašte, which covers an area on land of over 120 ha, is planned as a tourist complex - “mixed use resort”, with the most luxurious accommodation facilities, hotels, villas, retail park, and beaches. As a completely undeveloped and authentic natural environment, Cape Trašte i.e. Bigova Bay peninsula is characterized by a predominantly hilly terrain covered with maquis with a relatively steep slope towards the sea and a rocky coast.
In the previous period, an access road was constructed in length of 882m that connects existing two-lane road to Bigova settlement with the border of peninsula along with all installations in the roadbed that are necessary for connection of peninsula to the public systems. By the end of third quarter of 2025, primary infrastructure (water supply, 35kV cables and telecommunications) of the approximate length of 6.5km shall be operational. With these two works contracts executed, the peninsula will be fully equipped with connecting infrastructure. The secondary infrastructure systems on peninsula are defined in the planning documents: Changes and Amendments of the DSL “Sector 38-Bigova” and LSL “Trašte”.
As a next step, BBI Development wishes to commission the works for construction of the serpentine road “C” as first road on the peninsula leading to the planned hotel area.
SCOPE:
The total length of the serpentine road “C” is 900m. Road is designed with one lane of 5m with two serpentines, and shoulders of min 1.5m and berms of min 1.0m. It is planned that the entire width of the road cross-section has the function of a vehicular-pedestrian surface, considering the concept of “calming traffic” in the resort, with pedestrian banks, lighting and landscape architecture. Based on the Conceptual design of infrastructure on BB Peninsula that was made in 2022 (the conceptual design is currently being harmonized with the new Master Plan), the indicative list of planned infrastructure in the road bed is as follows: Water supply pipeline PEHD d180mm; Sewerage pressure pipeline PEHD d160mm; Sewerage gravitation pipeline PEHD d180mm; Stormwater pressure pipeline PEHD d355mm; Stormwater gravitation pipeline PEHD d400mm; Irrigation pipeline PEHD d40mm; High & Low Voltage installations incl. public lighting (el. cables with PEHD pipeline); Extra-Low Voltage installations (telecommunication cables with PVC pipeline).
The construction of the serpentine road “C” shall be executed in several phases, whereby the first phase that will be contacted will have the function of a “dirt” road for and during construction of the planned hotel. Companies are now being prequalified for the construction scope of work that covers 900m of the serpentine road with all planned installations in the roadbed. Works contract shall be based on FIDIC Conditions of Contract.
PQ DOCUMENTS:
The PQ documents in English language can be obtained in electronic form from BBI Development d.o.o. by sending a request email to the contact indicated below The PQ documents will be available from 07.07.2025. Submission date is 28.07.2025, 12:00.
CONTACT:
Mr. Vidak Božović, Project Engineer, Email: vidak@bigovabay.com
Na osnovu člana 98 Zakona o visokom obrazovanju („Sl. list CG“, br. 044/14, 052/2014, 047/2015, 040/16, 042/17, 071/17, 055/18, 003/19, 017/19, 047/19, 072/19, 074/20, 104/21, 086/22, 125/23, 033/24)
Fakultet za crnogorski jezik i književnost Ulica Baja Pivljanina 134, Cetinje 041/241-244 • 067/304-521 www.fcjk.me • info@fcjk.me
raspisuje
KONKURS za upis na prvu godinu osnovnih akademskih trogodišnjih studija (180 ETCS) za studijsku 2025/2026. godinu – Drugi upisni rok
Pravo prijave na konkurs za upis imaju kandidati sa završenim četvorogodišnjim srednjim obrazovanjem.
Uz prijavu za upis kandidati podnose ova dokumenta: - originalna svjedočanstva o završenome 1, 2, 3. i 4. razredu srednjega obrazovanja - originalnu diplomu o položenome maturskom/stručnom ispitu koji se polaže eksterno - ličnu kartu ili kopiju izvoda iz matične knjige rođenih - ovjerenu kopiju diplome „Luča“ ili njoj ekvivalentne diplome, ako je kandidat pośeduje.
Prijave na konkurs podnose se na dva načina: - Lično 8, 9. i 10. jula 2025. godine od 10 h do 13 h u prostorijama Fakulteta. - Elektronski na platformi upisi.edu.me 8. i 9. jula zaključno s 9. julom u 16h.
Kandidati koji nijesu imali eksterni maturski odnosno stručni ispit mogu polagati testove iz Crnogorskoga – srpskoga, bosanskoga i hrvatskoga jezika i književnosti te iz stranoga jezika, čime stiču mogućnost da ostvare ekvivalentan broj bodova kao kandida ti koji su stručni ispit polagali eksterno. Polaganje testova iz ta dva predmeta, za zainteresovane kandidate, biće održano 10. jula 2025. godine u 13 h.
U drugom upisnom roku može se upisati 25 studenata koji se finansiraju iz budžeta Crne Gore. Rezultati konkursa biće objavljeni na oglasnoj tabli i sajtu Fakulteta 11. jula 2025. godine. Upis kandidata obaviće se 17. jula 2025 godine.
Na osnovu člana 44 stav 2 tačka 7 Zakona o Centralnoj banci Crne Gore („Službeni list CG”, br. 40/10, 06/13, 70/17 i 125/23) i člana 76 stav 1 tačka 1 Zakona o platnom prometu (”Službeni list CG”, br. 62/13, 11 1/22 i 15/25), Savjet Centralne banke Crne Gore, na sjednici održanoj 26.06.2025. godine, donio je
RJ EŠENJ E
1 . Oduzima se odobrenje platnoj instituciji „Montenegro Transfers” d.o.o. Podgorica, dato Rješenjem O.br. 0101-4288-4/2024 od 31.05.2024. godine, za pružanje dodatne platne usluge - izvršavanje platnih transakcija, uključujući prenos novčanih sredstava na račun za plaćanje korisnika platnih usluga kod njegovog pružaoca platnih usluga ili kod drugog pružaoca platnih usluga, i to. - izvršavanje direktnih zaduženja, uključujući jednokratna direktna zaduženja, - izvršavanje platnih transakcija putem platnih kartica ili sličnog instrumenta, - izvršavanje kreditnih transfera, uključujući trajne naloge.
2. Od dana prijema ovog rješenja, platna institucija „Montenegro Transfers” d.o.o. Podgorica, ne smije zaključivati pravne poslove koji se odnose na platnu uslugu iz tačke I ovog dispozitiva.
Br. 0101-5182-3/2025 Podgorica, 26.06.2025. godine
AD “Higijena” Podgorica, prikuplja ponude za usluge revizije finansijskih iskaza i izbor revizora Društva za 2025. godinu. Ponude dostaviti zaključno sa 25.07.2025. godine. e-mail: higijena@t-com.me
PREDSJEDAVAJUĆA GUVENERKA dr Irena Radović
Potrebni vozači B i C kategorije, radno iskustvo 2 godine. 069/032-380
Poklon paketi domaćih proizvoda u vrijednosti 200 eura
1. Luka Bošković, Nikšić
2. Tatjana Račeta, Kotor
3. Nina Kokotović, Cetinje
4. Vanja Sokolović, Bar
5. Mirjana Nestorović, Igalo
6. Zoran Milikić, Podgorica
7. Mirsada Škrijelj, Nikšić
8. Sonja Čolaković, Zelenika
9. Olivera Bulatović, Nikšić
10. Krsto Minić, Nikšić
11. Petar Grbavčević, Podgorica
12. Nata Jovićević, Podgorica
13. Dragan Milijić, Bar
14. Biljana Kundačina, Herceg Novi
15. Branimir Maslovar, Kotor
16. Olivera Baltić, Podgorica
17. Dajana Ranitović, Plužine
18. Tanja Pavličić, Podgorica
19. Jagoda Radonjić, Danilovgrad
20. Vesna Čađenović, Podgorica
Hotelske usluge u vrijednosti 1.000 eura
1. Miloš Jovićević, Podgorica - Hotel Perla, Herceg Novi
2. Ivana Mijatović, Danilovgrad - Hotel Kalamper, Bar
3. Snežana Komnenić, Nikšić - Hotel Halibas, Velika plaža, Ulcinj
4. Vojin Kaluđerović, Igalo - Mali hotel Porto Tara, Žabljak
5. Sonja Knežević, Podgorica - Garni hotel Zlatna dolina, Andrijevica
20x
Paket godišnjih ulaznica (4 karte) za ulazak u Nacionalne parkove Crne Gore
1. Svetlana Marjanović, Nikšić
2. Ratka Strugar, Podgorica
3. Lidija Franović, TIvat
4. Zoran Đurović, Podgorica
5. Sanja Perović, Podgorica
6. Goran Doderović, Plužine
7. Milijana Suknović, Nikšić
8. Srđan Božović, Podgorica
9. Sandra Perović, Danilovgrad
10. Vesna Šćepanović, Podgorica
11. Emilija Joksimović, Berane
12. Vojin Todorovič, Podgorica
13. Radoslav Mirković, Nikšić
14. Jadranka Miranović, Podgorica
15. Andrijana Jelušić, Podgorica
16. Rajko Simićević, Žabljak
17. Vladimir Fuštić, Podgorica
18. Ljiljana Kaluđerović, Podgorica
19. Vesna Ćetković, Nikšić
20. Milena Milić, Podgorica
10x
Poklon paket ulaznica (4 karte) za vožnju
žičarom Kotor - Lovćen
1. Matija Filipović, Podgorica
2. Miodrag Radanović, Igalo
3. Boris Pajović, Podgorica
4. Maja Andrijašević, Nikšić
5. Milena Milić, Podgorica
6. Suzana Ganić, Ulcinj
7. Naja Čuljević, Podgorica
8. Tatjana Radulović, Danilovgrad
9. Anja Ristić, Podgorica
10. Andrej Jovanović, Podgorica