Dnevni list POBJEDA 08.07.2025 by Pobjeda

NE! RATU U UKRAJINI

MAGIČNI REALIZAM CRNE GORE:

Nagrađene knjige Bećira Vukovića nema u knjižarama, bibliotekama, a ni u Nacionalnoj biblioteci, ima je samo „u sistemu“

„Kuće beskućnika“ objavljena na COBISS, ali piše i da je u štampi

NO! TO THE WAR IN UKRAINE

BEZAKONJE I SKANDALI: Miloš Karadaglić odbio da primi visoko državno priznanje, zakazani protesti, potpisuju se peticije za povlačenje odluke žirija...

„Štelovanje“

Trinaestojulske nagrade bacilo

Bibliotekari Nacionalne biblioteke su pretragom ustanovili da je bibliografski zapis kreiran 2. aprila 2025. za neku publikaciju, iskorišćen i izmijenjen podacima o knjizi „Kuće beskućnika“, i to u, u petak, 4. jula 2025. godine, i to nakon što je otkriveno da knjiga ne postoji. Tako je misteriozno, posredstvom Narodne biblioteke Srbije, Vuković u petak dobio i ISBN broj 978-86-6311-469-2, ali i COBISS. SR-ID – 166350089. U Nacionalnoj biblioteci je i dalje nema, kao ni u knjižarama „Obodskog slova“. Ne može je ni biti jer je navedeno na sajtu cobiss.sr da je knjiga u štampi STR. 7.

Miloš Karadaglić je juče u javnom obraćanju predsjedniku Skupštine, žiriju i građanima kazao da je neizmjerno zahvalan na odluci da bude izabran za dobitnika najvišeg crnogorskog priznanja, ali da je ne može primiti. Napisao je: „Nažalost, u okolnostima na koje nijesam mogao uticati, ja ovo

izuzetno priznanje ne mogu primiti i nadam se da će ukupna crnogorska javnost imati razumijevanje“

STR. 6. i 7.

Kotorska policija po nalogu tužioca uhapsila zaposlenog

bolnice za psihijatriju „Dobrota“ Kotor

Institucija ombudsmana o najavljenim izmjenama Zakona o javnim okupljanjima i javnim priredbama

Restriktivne kazne obeshrabruju slobodu mirnog iskazivanja protesta

Radnik obezbjeđenja zaposlen u Specijalnoj bolnici Dobrota S. Š. (58) iz Nikšića uhapšen je juče po nalogu tužioca zbog sumnje da je odobrio izlazak pritvoreniku R. LJ. koji se nalazi na sudskom odjeljenju, gdje je i ranije pravio incidente, potvrđeno je Pobjedi iz policije

Zaštitnik ljudskih prava i sloboda Siniša Bjeković za Pobjedu ističe kako bi za kraća okupljanja država trebalo da obezbijedi alternativne pravce saobraćaja, te da Konvencija o zaštiti ljudskih prava „ne pruža zaštitu organizaciji skupa koja namjerno ide za tim da ograniči prava drugima“

Specijalne

zbog zloupotrebe položaja

Većina u Odboru za bezbjednost i odbranu prihvatila prijedlog opozicionih poslanika

Zbog slučaja Mandićevog

bratanića saslušaće Šćepanovića i Markovića

Predstavljajući opozicionu inicijativu, lider DPS-a Danijel Živković ocijenio je kako je slučaj bratanića predsjednika Skupštine obilježen različitim kontroverzama koje se moraju razriješiti i utvrditi kako je došlo do promjene kvalifikacije krivičnog djela koje mu se stavlja na teret

PODGORICA – Pred Odborom za bezbjednost i odbranu će, na zahtjev opozicije, a povodom slučaja bratanića predsjednika Skupštine Andrije Mandića, Danila Mandića, biti održano kontrolno saslušanje vršioca dužnosti direktora Uprave policije Lazara Šćepanovića i vrhovnog državnog tužioca Milorada Markovića.

To je odlučeno na jučerašnjoj sjednici tog parlamentarnog radnog tijela sa sedam glasova za, četiri protiv i jednim uzdržanim.

Mandićev bratanić i njegov neformalni tjelohranitelj Danilo saslušan je krajem aprila pod sumnjom da je ranije tog mjeseca u centru Podgorice, upravljajući automobilom u vlasništvu Skupštine, prepriječio put dvojici sugrađana, a zatim pucao u njih i nanio im teške tjelesne povrede.

Taj slučaj prvobitno je kvalifikovan kao dvostruko teško ubistvo u pokušaju, da bi ga potom Više državno tužilaštvo u Podgorici prekvalifikovalo u „izazivanje opšte opasnosti, teška tjelesna povreda i nedozvoljeno držanje i no-

šenje oružja i eksplozivnih materija“.

Predstavljajući opozicionu inicijativu, lider Demokratske partije socijalista Danijel Živković ocijenio je kako je slučaj bratanića predsjednika Skupštine obilježen različitim kontroverzama koje se moraju razriješiti.

- Treba utvrditi kako je došlo do promjene kvalifikacije krivičnog djela, posebno jer su informacije Uprave policije i izjave svjedoka kontradiktorne - naveo je Živković. Da su te kontradiktornosti razlog više za saslušanje Šćepanovića i Markovića smatra i poslanik Ure Filip Adžić, koji je naglasio kako građani od institucija najmanje očekuju prebacivanje odgovornosti.

- Za mene je ovaj slučaj posebno interesantan, ne iz razloga što se radi o nekome ko je blizak predsjedniku Skupštine, nego zato što jasno vidimo da je bilo zloupotrebe službenog položaja - istakao je Adžić. Saslušanju Šćepanovića i Markovića usprotivio se poslanik Pokreta Evropa sad Dane Marković smatrajući da to predstavlja neprimjeren pritisak na sudstvo, budući da je proces protiv Mandića u toku.

Predsjedavajući Odbora za bezbjednost i odbranu Miodrag Laković najavio je da će termin kontrolnog saslušanja Šćepanovića i Markovića biti naknadno definisan, te da će se potruditi da to bude što prije, a najkasnije do kraja redovnog zasijedanja parlamenta

PODGORICA - Zabrana blokada saobraćajnica nije sama po sebi protivna Ustavu i međunarodnim standardima, niti je ograničenje okupljanja na određenim saobraćajnicama i pod određenim uslovima zabranjeno, ali kazne ne smiju imati „zamrzavajući efekat“, koji bi obeshrabrio slobodu mirnog okupljanja.

Ovo je Pobjedi rečeno iz institucije Zaštitnika ljudskih prava i sloboda Crne Gore, na čijem je čelu Siniša Bjeković, a povodom promjena pomenutog pravnog akta, koji je u skupštinskoj proceduri.

PRIJEDLOG

Institucija ombudsmana o najavljenim

Restriktivne slobodu mirnog

- Osumnjičeni je u pritvoru. Ne vidim da ima neki povlašćen odnos u bilo kom vidu.

Bio sam prisutan na zatvorenoj sjednici kada je Šćepanović rekao da je, što se njega tiče, taj slučaj razriješen i da postoje odgovarajući dokazi protiv osumnjičenog. Nijesam vidio nijednu kontradiktornost u postupanju nadležnih organa osim povlačenja izjave oštećenih, ali to je stvar kojom treba da se bavi tužilaštvo i da to razjasni do kraja. Smatram da to nije posao ovog Odbora sve dok se proces pred sudom ne završi - kazao je Marković.

Sa Markovićevim stavom nije se saglasio njegov partijski kolega Miodrag Laković, koji je ujedno i predsjedavajući Odbora za bezbjednost i odbranu.

Laković je kazao kako apsolutno podržava inicijativu za kontrolno saslušanje vršioca dužnosti direktora Uprave policije i vrhovnog državnog tužioca, objašnjavajući da opozicija na to ima pravo. Najavio je da će termin kontrolnog saslušanja Šćepanovića i Markovića biti naknadno definisan, te da će se potruditi da to bude što prije, a najkasnije do kraja redovnog zasijedanja parlamenta.

Na zasijedanju Odbora je, takođe, većinom glasova poslanika podržan Prijedlog zakona o izmjeni Zakona o zaštiti i spašavanju, koji je biti upućen Skupštini na razmatranje.

Promjene zakona zajednički su predložili poslanici svih s tranaka vladajuće većine: Seid Hadžić (Pokret Evropa sad), Duško Stijepović (Demokrate), Jelena Kljajević (Demokratska narodna partija), Dejan Đurović (Nova srpska demokratija), Bogdan Božović (Socijalistička narodna partija), Amer Smailović (Bošnjačka stranka) i Artan Čobi (Albanski forum). Novine se već sada najvećim dijelom smatraju spornim, a jedan njihov segment treba i dodatna pojašnjenja. To su potvrdili i poslanici vladajuće većine na sjednici Zakonodavnog odbora, kojim predsjedava Dragan Bojović iz NSD. Naime, izjašnjavanje o predloženim izmjenama zakona bilo je predviđeno za prošlu srijedu, ali do toga nije došlo. Zasijedanje povodom ove tačke, kako je rečeno iz Skupštine Crne Gore, biće nastavljeno „nakon dodatnih konsultacija“.

Jedan od članova zakona, koji bi mogao da bude odobren, glasi:

- Za javno okupljanje ne mogu se koristiti auto-putevi, brze saobraćajnice, magistralni, regionaini i lokalni putevi, kao ni granični prelazi, ako se okupljanje održava na način koji onemogućava ili otežava odvijanje saobraćaja, ugrožava bezbjednost saobraćaja

Zaštitnik ljudskih prava i sloboda za Pobjedu ističe kako bi za kraća okupljanja država trebalo da obezbijedi alternativne pravce saobraćaja, te da Konvencija o zaštiti ljudskih prava „ne pruža zaštitu organizaciji skupa koja namjerno ide za tim da ograniči prava drugima“

ili ako bi takvo javno okupljanje ograničilo, onemogućilo ili ugrozilo kretanje lica i građana – precizira se u pomenutom zakonskom rješenju. Navodi se i da bi novčane kazne ubuduće mogle biti višestruko uvećane i kretati se od 1.000 do 5.000 eura za organizatore, odnosno od 500 do 2.000 eura za učesnike skupova.

REAKCIJE

Sve to izazvalo je burne i različite reakcije predstavnika vlasti i opozicije, kao i predstavnika civilnog sektora. Pobjeda je tim povodom zatražila stav Zaštitnika ljudskih prava i sloboda Crne Gore, koji, iako je stigao sa zakašnjenjem, daje značajan doprinos ovoj polemici.

- U odnosu na najčešće postavljene dileme ovih dana, podsjećamo da zabrana blo-

kada saobraćajnica nije sama po sebi protivna Ustavu i međunarodnim standardima, niti je ograničenje okupljanja na određenim saobraćajnicama i pod određenim uslovima zabranjeno. Ali, kazne ne smiju imati „zamrzavajući efekat“ koji bi obeshrabrio slobodu mirnog okupljanja – istakli su iz kancelarije Ombudsmana. Oni takođe preciziraju u kojim slučajevima država treba da asistira i pomogne ovakav način javnog izražavanja stavova.

- Kada su u pitanju kraća okupljanja i kada u tom periodu učesnici skupa imaju dovoljno vremena da iznesu svoje stavove, onda je potrebno da država obezbijedi alternativne pravce saobraćaja i da se insistira na dijalogu između policije i organizatora radi pronalaska kompromisa. S druge strane, Konvenci-

Evropska i regionalna praksa

U odgovorima Pobjedi, iz kabineta ombudsmana podsjećaju da slična zakonska rješenja postoje u zemljama okruženja, a

odnose se na takozvana „nezakonita okupljanja“. Riječ je o skupovima koji nijesu ispunili formalne uslove da se održe, a naj-

Lider Pokreta za promjene Nebojša Medojević tvrdi da su u toku pregovori o PES i DPS kuju plan da ZBCG i Demokrate izbace iz igre?

PODGORICA – U toku su ozbiljni pregovori o rekonfiguraciji aktuelne vlasti, koji bi na jesen mogli dovesti do potpune promjene sastava Vlade, tvrdi lider Pokreta za promjene Nebojša Medojević.

Medojević je u objavi na svom Fejsbuk profilu napisao da se, pod pokroviteljstvom više stranih ambasada, između Pokreta Evropa sad i dijela poslanika Demokratske partije socijalista vode pregovori o formiranju nove parlamentarne većine u kojoj više neće biti mjesta za koaliciju „Za buduć-

nost Crne Gore“ i Demokrate. Medojević, čija je stranka bila koalicioni partner Demokratskog fronta iz koga je proizašla koalicija „Za budućnost Crne Gore“, tvrdi i kako unutar Pokreta Evropa sad vlada veliko nezadovoljstvo dosadašnjom saradnjom sa tom koalicijom, te da u vrhu tog pokreta smatraju da funkcioneri ZBCG „mnogo uspješnije koriste vlast u smislu partijskog zapošljavanja i očuvanja rejtinga, dok su rezultati njihovih resora katastrofalni“, naročito kada je riječ o energetskom sektoru i javnom preduzeću Morsko dobro.

- U PES-u je primjetno i sve veće nezadovoljstvo zbog pritisaka iz Brisela, prije svega zbog, kako se smatra, nacionalističkih ispada predstavnika ZBCG koji narušavaju evropski kurs zemlje – naveo je Medojević. Pregovori sa dijelom poslanika DPS-a su, prema njegovim tvrdnjama, u završnoj fazi, zbog čega bi se već na prvom jesenjem redovnom zasijedanju Skupštine mogla očekivati ozbiljna rekonfiguracija vladajuće većine i izbor nove vlade. Plan, tvrdi Medojević, podrazumijeva da Milojko Spajić ostane na čelu nove vlade, a da predsjedavanje Skupšti-

Sa sjednice Odbora

o javnim okupljanjima i javnim priredbama

kazne obeshrabruju mirnog iskazivanja protesta

ja (o zaštiti ljudskih prava) ne pruža zaštitu organizaciji skupa koja namjerno ide za tim da ograniči prava drugima ili proizvede drugu štetu po zakonom ustanovljen javni interes. Bolje rečeno, to se u praksi Evropskog suda za ljudska prava (ESLJP) smatralo zloupotrebom – pojasnili su iz ove institucije, te dodali da zabrana takvih događaja „ne bi predstavljala po-

češće nijesu prijavljena ili se održavaju na mjestima koja mogu biti sporna. Ipak, svaka od zemlja ima različiti prag na osnovu kojeg utvrđuje „postojanje javnog interesa koji može ograničiti slobodu javnog okupljanja“.

protesta zbog neadekvatne reakcije nadležnih u vezi sa

vredu slobode okupljanja“. Osvrćući se na aktuelni pravni akt koji reguliše javne priredbe i okupljanja, iz kancelarije ombudsmana smatraju da je „čitav Zakon zaslužio ozbiljnu reformu“, te da je na to već godinama unazad upozoravao civilni sektor. - Ali, takođe, Zakon je i do sada, iako jednim dijelom manjkav, pružao mogućnosti da se uvedu ograničenja,

- Prema Konvenciji, postoje mogućnosti ograničenja okupljanja na određenim mjestima, uključujući i saobraćajnice, ukoliko to u velikoj mjeri remeti uobičajeni život na određenoj teritoriji ili ozbiljno ugrožava bezbjednost saobraćaja. Pritom, to nije pitanje samo

pod uslovom da se poštuju evropski standardi – dodali su iz kancelarije ombudsmana.

IZAZOVI

Na pitanja Pobjede da li bi predložena rješenja u praksi mogla biti zloupotrijebljena u zavisnosti od toga ko ih tumači, iz institucije Zaštitnika smatraju da su „pojedine odredbe ostale neprecizne, pa ostaje prostor za različita tumačenja“.

protoka saobraćaja, jer praksa ESLJP kaže da to ne može biti osnov za ograničenje. Ali, ukoliko se time remeti redovan život na određenom području, onda mora da se uspostavi neophodan balans. Sva okupljanja koja su kraćeg vremena i koja,

- Posebno je trebalo biti precizniji u vezi sa definicijom organizatora i potencijalno „zamrzavajući efekat“ kazni. Nije jasno ko sve može biti označen kao organizator, što otvara prostor za nesigurnost i potencijalnu represiju. Već sada imamo izraženu bojazan da će se povećavanjem kazni uputiti poruka „zamrzavajućeg efekta“ na one koji bi eventualno željeli da koriste pravo na slo-

na neki način, ne zatvaraju potpuno saobraćaj, ukoliko postoji alternativa tom putu koji se zatvara, ESLJP bi u svojoj praksi tolerisao takva zatvaranja – pojasnili su iz institucije Zaštitnika ljudskih prava i sloboda Kako dodaju, najčešće pomi-

bodu okupljanja – odgovorili su iz kancelarije ombudsmana, te dodali da „predložene izmjene mogu nositi ozbiljne izazove u praksi“.

Zbog toga ističu da „ograničenja moraju biti propisana u skladu sa zakonom“, ali se još jednom pozivaju na preporuke ESLJP.

U ovom slučaju, savjet ove evropske sudske instance je da „zakon mora biti određenog kvaliteta“, odnosno da ima „uslove predvidljivosti“.

U praksi to znači da svako ko želi da koristi pravo na slobodu okupljanja, na osnovu zakona mora znati što ga čeka ako koristi pomenuto pravo i šta ga čeka ukoliko ga koristi protivno pravilima koji važe u nekoj državi.

Iz institucije ombudsmana su detaljno opisali koje još elemente treba uzeti u obzir pri donošenju restriktivnijih zakonskih rješenja koja se odnose na javna okupljanja. Prvo, to znači da se manje restriktivnim mjerama nije mogao postići isti cilj i drugo, da se ograničenje može ostvariti kao odgovor na trenutno stanje, odnosno ono koje je u toku. - Kada govorimo o legitimnom cilju, to podrazumijeva da taj javni interes može da bude ograničen u pravima i slobodama drugih, u zaštiti nacionalne

njani slučaj je Kudrevičijus protiv Litvanije. Naime, u toj državi bila su blokirana sva tri auto-puta na 48 sati, što je uticalo na protok ljudi, roba i kapitala. Sud u tom slučaju nije našao da je država nezakonito ograničila okupljanje na tim mjestima.

rekonfiguraciji aktuelne vlasti i sastavu Vlade U Rožajama održano ovogodišnje okupljanje diplomatskog kora Ambasadori

nom preuzme trenutni ministar vanjskih poslova i lider Bošnjačke stranke Ervin Ibrahimović

PES bi, prema planu na koji se Medojević poziva, u novoj vladi raspolagao sa 13 resora, DPS četiri, a Bošnjačka stranka i Albanski forum sa po tri.

Lider DPS-a Danijel Živković bio bi vicepremijer, dok bi poslanici te stranke Nikola Milović, Elvir Zvrko i Aleksandra Despotović dobili ministarske pozicije.

Medojević ističe da bi takva većina imala najmanje 49 poslanika, a da bi potencijalno mogla imati i njih 52.

Medojević upozorava na duboko nezadovoljstvo Evropske komisije finansijskim tokovima u Crnoj Gori i sve izvjesnijim kolapsom javnih finansija i državnih preduzeća, naroči-

to Elektroprivrede Crne Gore. Ukazuje i da je od 2020. godine evidentiran „eksplozivni rast partijskog zapošljavanja“ zbog koga se trenutno u javnom sektoru nalazi oko 18.900 osoba koje su, prema njegovim riječima, „tehnološki višak“. - EU ne želi da lider proširenja u regionu doživi finansijski slom ili bankrot ključnih sistema kao što je EPCG, koja već posluje sa gubitkom. Evropska komisija izražava duboku zabrinutost zbog negativnih finansijskih izvještaja i gubitaka u energetskom sektoru –navodi Medojević. Zaključuje i da DPS, iako svjestan haosa u energetskom sektoru, ne želi javno da kritikuje upravljanje Elektroprivredom, navodno, zbog vlasničkih veza sa Prvom bankom Aca Đukanovića Đ.Ć.

ROŽAJE - Potpredsjednik Vlade i ministar vanjskih poslova Ervin Ibrahimović bio je juče domaćin tradicionalnog okupljanja diplomatskog kora, koje je ove godine održano u Rožajama i u saradnji sa tom Opštinom.

Ibrahimović je tom prilikom, kako navode iz njegovog resora, ukazao na važnost kontinuirane i sadržajne komunikacije sa diplomatskim korom u različitim formatima, uključujući i godišnja okupljanja čiji je cilj bliže upoznavanje sa potencijalima za saradnju i

razvoj svih krajeva Crne Gore. Izrazio je i zadovoljstvo što je ove godine to okupljanje organizovano upravo u Rožajama, gradu različitosti, otvorenosti i mogućnosti. - Rožaje je most između kultura, vjekova i ljudi. U vremenu kada su razlike često izvor konflikta, mi ih ovdje živimo kao bogatstvo - naveo je Ibrahimović.

Istakao je i kako Vlada Crne Gore, kroz ambiciozne razvojne planove, teži da prirodne ljepote i potencijale Rožaja učini dostupnim ne samo građanima Crne Gore, već i cijelom regionu.

Javni interes može da bude ograničen u pravima i slobodama drugih, u zaštiti nacionalne bezbjednosti, zaštiti javnog reda i mira i zaštiti zdravlja i morala, čime se ovlašćuje država da može da ustanovi ograničenja, ali pod određenim uslovima. Takođe, tolerantno postupanje policije po standardima ESLJP je dobra okolnost, jer nijesu sva nezakonita okupljanja a priori takva da ih treba zabraniti, napominju iz kancelarije ombudsmana

bezbjednosti, zaštiti javnog reda i mira, zaštiti zdravlja i morala, čime se ovlašćuje država da može da ustanovi ograničenja, ali pod određenim uslovima. Takođe, tolerantno postupanje policije po standardima ESLJP je dobra okolnost, jer nisu sva nezakonita okupljanja a priori takva da ih treba zabraniti. Sud kaže da je dobro što je policija imala toleranciju prema nezakonitim okupljanjima, jer je i u takvim okonostima sloboda okupljanja suštinskih važna – precizirali su iz kancelarije ombudsmana u odgovorima na pitanja Pobjede. Na kraju, još jednom ukazuju na korisnu praksu iz presuda ESLJP, jer ta evropska institucija „pledira da mirna okupljanja treba zaštititi“. - Međutim, važno je podsjetiti da okupljanja koja su diskriminatorna, nasilna, šovinistička ili rasistička, nijesu javna okupljanja koja uživaju zaštitu. S druge strane, posljedice nezakonitog okupljanja ne bi trebalo da obeshrabre učesnike budućih okupljanja –zaključuju iz institucije Zaštitnika ljudskih prava i sloboda. K. JERKOV

Posebnu pažnju, kako je istakao, Vlada posvećuje unapređenju infrastrukture i realizaciji kapitalnih projekata, koji će omogućiti ravnomjerniji razvoj i bolju povezanost sjevera sa ostatkom zemlje i susjednim državama. Gos tima se obratio i predsjednik opštine Rožaje Rahman Husović , koji je istakao da njihovo prisustvo ne predstavlja samo priznanje, već i snažan podsticaj za dalji napredak i saradnju, naglasivši važnost zajedničkog djelovanja ka prosperitetnijem i modernijem društvu. U okviru programa, gosti su

obišli izložbu posvećenu 30. godišnjici genocida u Srebrenici.

- Kultura sjećanja mora biti temeljna vrijednost svih nas, kao opomena i odgovornost, ali i kao zalog da se okrenemo budućnosti, sa više saosjećanja i mudrosti - poručio je Ibrahimović. Članovi diplomatskog kora su takođe posjetili i značajne kulturno-istorijske znamenitosti u Rožajama, uključujući Gradsku džamiju i Muzej „Ganića-kula“, a u okviru programa su nastupili i članovi lokalne folklorne grupe. R.P.

Okupljanje na Kruševom ždrijelu u znak

dva masovna ubistva na Cetinju

jelena đukanović-petrović

Zbog duplog negativnog mišljenja DRI, koje je dobila kćerka kompanija Elektroprivrede, DPS će tražiti kontrolno saslušanje

Rakočević: Solar gradnja primjer korupcije i partijskog zapošljavanja

Predsjednica Odbora direktora EPCG Solar gradnje Marina Jočić, reagujući na tvrdnje Nikole Rakočevića (DPS), najavila je da će Solar gradnja ozbiljno shvatiti preporuke DRI i u propisanom roku otkloniti sve nepravilnosti

PODGORICA - Kompanija EPCG Solar gradnja je ogledni primjer sistemske korupcije i partijskog zapošljavanja, saopštio je poslanik Demokratske partije socijalista (DPS) Nikola Rakočević. On je naveo da će crnogorska opozicija tražiti kontrolno saslušanje čelnika Solar gradnje, Elektroprivrede (EPCG) i Vlade povodom duplog negativnog mišljenja DRI i jako lošeg stanja u energetskom sektoru.

- Tražićemo kontrolno saslušanje, a nakon toga, kada se javnost uvjeri u sve ono što govorimo i sa druge strane čuje argumente, odnosno da argumenata nema, podnijećemo krivične prijave ukoliko tužilaštvo i dalje odluči da ne radi i ne postupa po svojoj nadležnosti - kazao je Rakočević. On je na konferenciji za novinare u Skupštine kazao da je stanje u kompaniji EPCG Solar gradnja haotično.

- Motiv za osnivanje Solar gradnje u 2021. godini je bila pomoć za očuvanje na vlasti onih koji su u većini i naravno platforma za sistemsku korupciju - rekao je Rakočević.

On je podsjetio da je Državna revizorska institucija (DRI) dala prošle sedmice duplo negativno mišljenje na rad Solar gradnje ,,koje pokazuje da su najveći problemi upravo u ta dva aspekta, što potvrđuje da se ostvaruje cilj osnivanja preduzeća, a to su partijsko zapošljavanje i sistemska korupcija“.

- Partijsko nezakonito zapošljavanje, između ostalog, ogleda se u tome što je menadžment

Solar gradnje ugovore o djelu i privremenim i povremenim poslovima bez Zavoda za zapošljavanje, javnog poziva i bez saglasnosti Vlade, pretvarao u ugovore na neodređeno, za čak 357 zaposlenih - rekao je Rakočević.

On je podsjetio da je svojevremeno tužilaštvo procesuiralo i uhapsilo jednog predsjednika opštine zbog partijskog zapošljavanja.

- Preduzeće ima prihod od 7,8 miliona eura, a od toga 7,4 miliona eura fakturiše majci firmi, Elektroprivredi (EPCG) i srodnim kompanijama. Dakle, potpuno jasno - kompanija je osnovana da bi se stvorila pretpostavka i platforma za partijsko zapošljavanje i za, naravno, sumnjive poslove - naveo je Rakočević.

On smatra da Specijalno državno tužilaštvo (SDT) mora da ispita i taj i sve navode koji stoje u izvještaju DRI.

- Riječ je o brutalnom partijskom zapošljavanju. I onda se ne treba čuditi otkud listi Demokratskog fronta, koja upravlja ovim preduzećem, ovoliko glasova i otkud svima njima i vlast i zadržavanje vlasti. Jer interes i benefite od takvog partijskog zapošljavanja imaju svi koji su u koaliciji - rekao je Rakočević.

On je naveo da nadležni organi ćute dok se sistemski urušava privreda, ekonomija i time država Crna Gora.

- Ovo više nije neznanje, ovo je svjesno nesavjestan rad, ako tako mogu reći - dodao je Rakočević.

Predsjednica Odbora direktora EPCG Solar gradnje Marina Jočić, reagujući na tvrdnje Ra-

Ministarstva evropskih poslova i finansija organizovala

Zatvaranje Poglavlja je ogromnog povjerenja, ne znači kraj reformi

PODGORICA – Nedavno privremeno zatvaranje Poglavlja 5 – Javne nabavke signal je ogromnog povjerenja u Vladu Crne Gore i podstrek da do kraja iduće godine privremeno zatvorimo sva poglavlja – poručio je ministar finansija Novica Vuković na jučerašnjem panelu ,,Efikasnost. Povjerenje. Transparentnost: Reforma javnih nabavki u skladu sa evropskim standardima“, koji je organizovalo Ministarstvo evropskih poslova kroz projekat EU4ME u saradnji sa Ministarstvom finansija.

kočevića, najavila je da će Solar gradnja ozbiljno shvatiti preporuke DRI i u propisanom roku otkloniti sve nepravilnosti.

- Povodom nalaza moramo reći da smo kao firma zahvalni DRI na ukazanim nepravilnostima, jer će to učiniti da naša kompanija bude još uspješnija - navela je Jočić u saopštenju.

Ona je kazala da je većinu nepravilnosti koju je DRI navela, Odbor direktora već uočio i, između ostalog, zbog toga smijenio prethodnu izvršnu direktoricu Valeriju Saveljić

- Neke primjedbe DRI mogu se smatrati pogrešnom primjenom propisa jer se odnose na državne institucije, ali ne i na državna preduzeća. Svakako, EPCG Solar gradnja će ozbiljno shvatiti preporuke DRI i u propisanom roku otkloniti nepravilnosti - rekla je Jočić.

Prema njenim riječima, veoma je važno da DRI nije uočila zloupotrebe, krađu i slične nepravilnosti, a da kompanija posluje pozitivno, sa 500 zaposlenih i prosječnom platom od 913 eura.

Ona je u vezi sa optužbama DPS-a o partijskom zapošljavanju, kazala da su se u EPCG-Solar gradnji, bez obzira na njihovo političko opredjeljenje, zaposlili svi oni koji su htjeli da se prihvate teških poslova na montiranju i priključivanju solarnih elektrana na krovovima objekata.

- S tim u vezi tvrdimo da to nikada nije bio niti uslov, niti bismo mogli tako doći do ovolikog broja stručnog kadra koji nam je nužno potreban za realizaciju velikog projekta kakav su solari - objasnila je Jočić. s. popoVIĆ

Dodao je da su javne nabavke jedan od ključnih pokazatelja napretka u procesu priključenja EU, te da je u toj oblasti usvojen obimni zakonski okvir, razvijen Centralni elektronski sistem javnih nabavki (CEJN), te osnažene institucije i inspekcije. Vuković je najavio da će poseban fokus biti na jačanju antikorupcijskog okvira u ovoj oblasti. - Uvođenjem CEJN sistema postupak javnih nabavki je rasterećen nepotrebne administracije, a povećana transparentnost i efikasnost. Sistem ima oko 14.000 korisnika i skoro 5.000 ponuđača. Omogućava nezavisni uvid u tokove javne potrošnje i poštovanje procedure, a u regionu je ocijenjen kao jedan od najnaprednijih sistema koji se stalno nadograđuje – kazao je Vuković.

Novi sistem monitoringa jednostavnih nabavki, koji je u upotrebi od početka prošle godine, rezultirao je 161 zahtjevom ponuđača za monitoring na osnovu kojih je dato 76 preporuka za ispravljanje nepravilnosti, 12 nabavki je poništeno, a 17 proslijeđeno inspekciji za javne nabavke.

Transparen T nosT

Ministarka evropskih poslova Maida Gorčević je poručila da javne nabavke moraju služiti građanima, a ne pojedincima.

- Svaka javna potrošnja mora biti opravdana, vidljiva i kontrolisana. Privremeno zatvaranje ovog poglavlja ne znači kraj reformi. Naprotiv, to je čvrst temelj za njihov nastavak. Mi ne gradimo samo sistem, mi gradimo povjerenje, transparentno, odgovorno i u interesu svih – kazala je Gorčević. Generalni direktor za javne

Komentarišući Sporazum sa Ujedinjenim Arapskim Emiratima u kontekstu izuzeća iz javnih nabavki, Jelena Jovetić iz Ministarstva finansija je kazala da ovo pregovaračko polje ne bi bilo zatvoreno - da je ovo pitanje sa Evropskom komisijom otvoreno. Prema riječima Dejana Milovca iz MANS-a stiče se utisak da EK zatvara oči pred nekim stvarima te da je jasan geopolitički interes da nas prime u EU

nabavke u Vladi Slovenije Sašo Matas ukazao je da je izvještaj Evropskog revizorskog suda pokazao da je od 2011. do 2022. godine na nivou Evrope snižena tržišna konkurencija, da je došlo do pada prosječnog broja ponuda, da je veći dio nabavki sa jednom ponudom, te da je produžen rok za izbor ponuda. Slovenija, kako je naveo, godišnje ima 7.000 nabavki, u sistemu imaju 3.300 naručilaca, ali samo njih 1.000 godišnje koriste sistem javnih nabavki. Govoreći o kriterijumima za ocjenu ponuda na tenderima, Matas je kazao da se, u slučaju da je najpovoljnija cijena jedini kriterijum za ocjenu ponuda, kvalitet kao uslov može staviti kroz tehničke specifikacije i ugovorne obaveze. Direktorica za upravljanje javnim investicijama i politiku javnih nabavki u MF Jele-

na Jovetić smatra da se najveći dio tendera može odraditi na osnovu cijene kao jedinog kriterijuma, iako zakon predviđa i kriterijum kvaliteta, što se do sada u praksi nije pokazalo posebno značajnim. Dodala je da su se reforme sprovodile i tamo gdje EU nije tražila, pa je uveden limit od 100.000 eura za jednostavne nabavke na godišnjem nivou, uz obavezu angažovanja malih i srednjih preduzeća. žalbe

Sekretarka Komisije za zaštitu prava u postupcima javnih nabavki Nataša Cicmil kazala je da su prošle godine primili 407 žalbi i riješili 400. Smanjili su prosječan rok za odlučivanje po žalbama sa 41 dan, koliko je bilo u 2023. godini, na 24 dana, koliko je bilo lani. Savjetnik predsjednice Privredne komore Crne

Sa panela o javnim nabavkama

Nikola Rakočević Marina Jočić

organizovala panel o javnim nabavkama

Poglavlja 5 signal povjerenja, ali reformi

Gore Dragoljub Bulatović je kazao da je sistem javnih nabavki opravdao očekivanja, imajući u vidu da nikada pred Komisijom nije bilo manje žalbi. Ipak, ukazao je da Komisija nema dovoljan broj stručnih lica i apelovao da se to pitanje riješi. - Moramo jačati inspekciju i komisiju i unapređivati CEJN. Jedini sistem koji je privreda u istraživanju Privredne komore ocijenila pozitivno jeste CEJN, jer je obezbijedio i zakonitost i transparentnost u najvećoj mogućoj mjeri, a privrednici su zadovoljni rokom u kojem država izmiruje obaveze prema njima - kazao je Bulatović. Komentarišući Sporazum sa Ujedinjenim Arapskim Emiratima u kontekstu izuzeća iz javnih nabavki, Jovetić je kazala da ovo pregovaračko polje ne bi bilo zatvoreno da je ovo pitanje sa Evropskom komisijom otvoreno. Bulatović je kazao da bi u svemu tome država trebalo da zaštiti svoj javni interes, a ako naša privreda i institucije ne budu jasno zaštićene i imale jasnu poziciju uz gledanje šireg interesa, to može ugroziti rast i razvoj privrede.

Iako ne spore da je situacija u oblasti javnih nabavki bolja nego što je bila kada je krajem 2013. godine otvoreno ovo poglavlje, u civilnom sektoru ipak vide značajan prostor za unapređenje.

Prema riječima Dejana Milovca iz MANS-a stiče se utisak da Evropska komisija zatvara oči pred nekim stvarima te da je jasan geopolitički interes da nas prime u EU, što bi Crna Gora trebalo da iskoristi, ali „ne na način na koji percipiraju političari“.

izazovi

- Taj proces treba iskoristiti za izgradnju institucija, da imamo sistem koji može da se nosi sa Alabarom i tom vrstom polutransparentnih postupaka koji predstavljaju izazov –ocijenio je Milovac. Podsjetio je da je sa Kinezima ugovoreno da se prilikom izgradnje prve dionice auto-puta za najmanje 30 odsto poslova angažuju domaći podizvođači, te da ih je na kraju bilo 50 odsto koje je direktno birao CRBC, a Ministarstvo saobraćaja i pomorstva davalo generalno odobrenje. Danas, kako je dodao Milovac, skoro polovina njih je krivično procesuirana.

Dragana Jaćimović iz Instituta alternativa je ocijenila da bi se morale jasno identifikovati kompanije koje ne ispunjavaju ugovorne obaveze.

- Ako imate kompaniju koja je deset godina radila projekat na sjeveru uz kašnjenje, ugrožavanje života, u vezi sa kojim su na kraju pokrenute i tužilačke radnje, da li ta ista firma ili konzorcijum treba da ima ista pravo da učestvuje i dobije tender kao i druga firma koja je sprovela desetine nabavki kvalitetno. Potrebno je prepoznati i loše ponuđače i izvođače – kazala je Jaćimović. Problematizovala je i to što i pored toga što je prošle godine sprovedeno nabavki u vrijednosti 850 miliona eura, inspekcija ne podnosi nijednu krivičnu prijavu, a aktivnosti policije i tužilaštva su neznatne.

- To znači da iako imamo zakonski okvir i CEJN, da se ta korupcija negdje krije i da ih institucije ne mogu otkriti. Mislim da bi to trebalo da bude fokus – kazala je Jaćimović. Državna revizorka Tanja Dragović je kazala da Državna revizorska institucija (DRI) najčešće registruje nepravilnosti u nerealnim planovima javnih nabavki zbog čega se ne sprovode, ali i neiskazivanje svih nabavki u izvještaju. Registruju i kašnjenje, nabavku roba i usluga koje nijesu predmet ugovora i nepoštovanje rokova. M. LEKoviĆ

PODGORICA - Skupštinski Odbor za turizam, poljoprivredu, ekologiju i prostorno planiranje na jučerašnjoj sjednici jednoglasno je odlučio da održi kontrolno saslušanje ministra poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Vladimira Jokovića i direktora Uprave za šume Miloša Rajkovića na temu - alarmantno stanje u oblasti šumarstva nakon stupanja na snagu Zakona o šumama 1. januara ove godine, na osnovu inicijative koju su podnijeli Aleksandra Despotović (DPS), Oskar Huter (DPS), Drita Lola (DPS), Ana Novaković-Đurović (Ura) i Branislav Nenezić (SD).

Kasni priMjEna zaKona

Poslanica DPS-a Aleksandra Despotović je navela da primjena zakona još nije počela iako se sektor šumarstva sukobljava sa ozbiljnim problemima, dok Uprava za šume ne može da obavlja svoje poslove, a građani ne mogu do ogrijevnog drveta.

- Dio građana zbog toga protestuje od sredine maja pa zato traže da se Joković i Rajković saslušaju. EU je povukla 2,4 miliona eura iz šumarstva iz IPA projekata jer ne žele da sarađuju sa Ministarstvom koje ne poštuje dogovor i pravila - kazala je Despotović dodajući da bi se u normalnim okolnostima očekivalo da neko zbog ovakvog nanošenja štete budžetu, ugledu i građanima, snosi odgovornost makar i tom ostavkom.

- Zaista do ovoga nije moralo doći, prije godinu smo raspravljali o istom problemu gdje smo govorili da nijesu zreli uslovi da se primijeni novi zakon - istakla je Despotović.

Predsjednik Odbora Dejan Đurović dodao je da dopune i izmjene Zakona o šumama stižu u Skupštinu ove sedmice, te da će tražiti od Jokovića saslušanje prije toga. Istakao je i da je Joković saglasan sa tim. Ministarstvo poljoprivrede do sada nije preduzelo konkretne korake ka formiranju državnog preduzeća koje bi gazdovalo šumama i omogućilo napuštanje koncesionog modela davanja šuma na korišćenje kako je predviđeno Zakonom o šumama.

Odbor za poljoprivredu održaće kontrolno saslušanje ministra poljoprivrede i direktora Uprave za šume

DPS tvrdi da je izgubljeno

2,4 miliona eura iz IPA fondova, Jokovićev resor demantovao navode

DPS traži odgovornost i ostavku ministra poljoprivrede Vladimira Jokovića. Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede demantovalo je, kako kažu, maliciozne i netačne navode da je ,,EU povukla 2,4 miliona eura iz sektora šumarstva“

Poslanik DPS-a Oskar Huter kazao je da ministar Joković treba odmah da podnese ostavku ukoliko je tačno da je Crna Gora zbog neznanja ostala bez 2,4 miliona eura iz IPA fondova.

- Pozivamo ministra poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede da se hitno oglasi povodom informacije da je Crna Gora, zbog neznanja i nerada u oblasti kojom rukovodi, ostala bez 2,4 miliona eura iz IPA fondova - naveo je Huter u objavi na mreži Iks. Kako je dodao, ukoliko je informacija tačna, Joković, zbog štete koju Crna Gora trpi, ako ne podnese ostavku, odmah mora biti smijenjen.

DEManti

Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede demantovalo je, kako kažu, mali-

ciozne i netačne navode da je ,,EU povukla 2,4 miliona eura iz sektora šumarstva“, saopšteno je iz ovog resora. - Za aktivnost uspostavljanja šumarskog informacionog sistema u Crnoj Gori u okviru IPA 2021 projekta planirana je podrška u vrijednosti od oko 400.000 eura EU sredstava. Međutim, imajući u vidu da je zajednički zaključak Ministarstva i Delegacije EU da sektor šumarstva trenutno još uvijek nije spreman ni zakonski, ni institucionalno, ni kadrovski za uspostavljanje IT sistema, podrška sektoru šumarstva će se opredjeljivati postupno i uz dužnu pažnju u saradnji sa EU partnerima, dok će se trenutno dostupna EU sredstva opredijeliti za sektore koji su zreliji za podršku, sa fokusom na zatvaranju pregovaračkih poglavlja –

saopšteno je iz Ministarstva. Navodi se da je ovaj resor korisnik IPA 2021 projekta ,,EU za podršku poljoprivrednom sektoru u Crnoj Gori“, za koji je finansijski sporazum između Evropske komisije i Vlade Crne Gore potpisan u decembru 2022. - Projekat je inicijalno budžetiran na devet miliona eura EU sredstava, dok je u decembru 2024. godine došlo do izmjene predmetnog finansijskog sporazuma kojom je cjelokupni budžet projekta uvećan za dva miliona eura dodatnih EU sredstava, opredijeljenih za Komponentu I – Poljoprivreda i ruralni razvoj, kao i dva miliona eura državnih sredstava opredijeljenih za Komponentu II - Bezbjednost hrane, veterina i fitosanitarni poslovi - saopšteno je iz Ministarstva. n. K. – s p

Potpisan ugovor sa kompanijom koja će izraditi satelitski snimak teritorije Crne Gore

PODGORICA - Ministar prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine Slaven Radunović juče je potpisao ugovor sa kompanijom VEKOM Geo, izabranom na javnom tenderu, koja će izraditi satelitski snimak teritorije Crne Gore i isporučiti kompletan softverski paket neophodan za automatizovano detektovanje bespravne gradnje, saopšteno je iz Ministarstva.

Kompanija će, kako je navedeno, satelitskom snimanju pristupiti odmah, kako bi Zakon o legalizaciji bespravnih objekata mogao biti usvojen do kraja jula ove godine. Saopšteno je da će zakon o legalizaciji bespravnih objekata biti jedno od najvažnijih zakonskih rješenja u oblasti prostornog planiranja u na-

rednom periodu i ima za cilj da trajno zaustavi praksu nelegalne gradnje, kao i da omogući da se dosadašnji nelegalno izgrađeni objekti legalizuju u skladu sa njim. Usvajanje ovog zakona takođe predstavlja važan korak ka ispunjavanju ciljeva Ministarstva u okviru Reformske agende Evropske unije.

- Uspostavljamo nultu toleranciju na nelegalnu gradnju. Borba protiv ove pojave biće odlučna i bez kompromisa. Satelitski snimak i paket usluga koji smo dogovorili omogućiće preciznu i objektivnu evidenciju svih objekata na teritoriji države, čime se stvaraju uslovi za zakonito, plansko i održivo korišćenje prostora. Bespravna gradnja ide u prošlost - poručio je Radunović nakon potpisivanja ugovora.

r. E.

Sa jučerašnje sjednice

BEZAKONJE I SKANDALI: Miloš

„Štelovanje“ Trinaestojulske bacilo sjenku na antifašističke

Miloš Karadaglić je juče u javnom obraćanju predsjedniku Skupštine, žiriju i građanima kazao da je neizmjerno zahvalan na odluci da bude izabran za dobitnika najvišeg crnogorskog priznanja, ali da je ne može primiti. Napisao je „nažalost, u okolnostima na koje nijesam mogao uticati, ja ovo izuzetno priznanje ne mogu primiti i nadam se da će ukupna crnogorska javnost imati razumijevanje“

PODGORICA – Miloš Karadaglić je juče odbio da primi Trinaestojulsku nagradu, održana je konferencija za medije na kojoj je izražen protest zbog kršenja

zakona, a za danas je najavljena blokada ispred Vile „Gorica“ u kojoj će je predsjednik Skupštne Andrija Mandić dodijeliti Bećiru Vukoviću i Velju Stanišiću

Jakšić-Stojanović ukazala da je veliko naučno otkriće moglo biti vrednovano

Ministarka prosvjete, nauke i kulture Anđela Jakšić-Stojanović je juče poručila da Trinaestojulska nagrada mora biti simbol društvene odgovornosti, izvrsnosti i napretka Crne Gore.

- Trinaestojulska nagrada predstavlja najviše državno priznanje kojim Crna Gora afirmiše istaknute pojedince i kolektive čiji rad ima dugoročan značaj za društveni, kulturni, naučni i ukupni razvoj naše državesaopštila je ona. Navodi i da se vrijednost nagrade temelji na zakonitosti, nepristrasnosti i ravnopravnom vrednovanju svih oblasti koje doprinose opštem napretku crnogorskog društva.

- U tom svjetlu, ovogodišnja dodjela otvara važno pitanje - da li su sve oblasti koje zakon jasno prepoznaje bile jednako valorizovane? Činjenica da su sva tri ovogodišnja laureata iz oblasti kulture i umjetnosti prirodno upućuje na potrebu da preispitamo da li su dostignuća iz drugih oblasti, posebno iz nauke i inovacija, imala jednaku šansu da budu prepoznata i vrednovana. Posebno se, sa pozicije odgovornosti za sektor nauke i inovacija, nameće pitanje da li su izuzetna naučna dostignuća bila adekvatno prepoznata u procesu odlučivanja. Smatram svojom dužnošću da ukažem na činjenicu da su dr

Snežana Dragićević i dr

Snežana Vuksanović bile nominovane za

Trinaestojulsku nagradu upravo zbog otkrića od međunarodnog značaja –novog roda (Petrolamium Dragićević, Vuksanović & Surina) i nove vrste za nauku (Petrolamium crnojevicii Dragićević, Vuksanović & Surina) u flori Crne Gorekazala je Jakšić-Stojanović. Riječ je o, dodaje ona, otkriću koje predstavlja rijetkost ne samo na nacionalnom, već i na evropskom nivou, čime Crna Gora nakon više od dva vijeka dobija novu biljnu vrstu i rod - naučnu senzaciju i potencijalni simbol prirodne baštine XXI vijeka.

- Vjerujem da ovakvi rezultati, koji potvrđuju naučnu izvrsnost i predani istraživački rad, zaslužuju da budu ravnopravno razmatrani prilikom dodjele najviših državnih priznanja. Ne ulazeći u autonomiju žirija, ali posebno sa pozicije odgovornosti koju imam kao ministarka prosvjete, nauke i inovacija, moja je obaveza da ukažem na značaj dosljednog poštovanja zakona i principa pravične zastupljenosti svih oblasti, kako bi Trinaestojulska nagrada i dalje bila simbol društvene odgovornosti, izvrsnosti i napretka Crne Gore. Naša zajednička odgovornost je da podstičemo stvaraoce u svim oblastima da nastave da grade Crnu Goru kao društvo znanja, kulture i naučne relevantnosti na međunarodnoj sceni – poručila je ministarka Jakšić-Stojanović.

Dosad se nije dogodilo da dobitnik odbije ovu državnu nagradu, a čin Karadaglića ukazuje na cjelokupnu situaciju u državi, u kojoj se i dosad dodjeljivala nezakonito, ali nikada nekome ko ne doprinosi afirmaciji Crne Gore, kako je i navedeno u jednom članu Zakona.

Uručenje nagrada je najavljeno za 21 sat, a blokada ispred Vile „Gorica“ od 19 sati i 30 minuta.

Član žirija Danilo Marunović, koji je juče ponovio da je nagrada bila „štelovana“, obavijestio je juče javnost da je nakon konferencije za medije dobio poziv da se javi policiji. - Saopšteno mi je da će policija reagovati, ukoliko na sjutrašnjem protestu dođe do blokade saobraćajnica koje vode do Vile „Gorica“ tokom sramne dodjele Trinaestojulske nagrade – saopštio je on nakon izlaska iz zgrade Uprave policije. Pokrenuto je i potpisivanje peticije kojom se traži povlačenje odluke žirija. Ovo sve su samo neki od detalja koji ukazuju na nezakonito i neregularno djelovanje vlasti, a još jedan koji se ističe je i taj što je Vukoviću dodijeljena nagrada za knjigu koja ne postoji. Velika je vrijednost Trinaestojulske nagrade. Osim što je jedno od najznačajnijih državnih priznanja koje se dodjeljuje za rezultate od izuzetnog značaja za državu, a koja doprinose

razvoju i afirmaciji Crne Gore, ona iznosi i oko 14.500 eura. Takođe, ona je jedan korak do pozicije istaknutog kulturnog stvaraoca. A ta titula nosi doživotnu naknadu od jedne do dvije prosječne plate u Crnoj Gori. Ove godine je na listu istaknutih umjetnika uvršten Milutin Mićović, a naredne je vjerovatno red na Vukovića. Obojica su zaslužila statuse i priznanje jer su poznati po osporavanju crnogorske nacije, kulture, identiteta, jezika...

MUK I ODBIJANJE

Od cijele Vlade, juče je reagovala samo ministarka prosvjete, nauke i inovacija Anđela Jakšić-Stojanović, dok se iz drugih ministarstava nijesu oglašavali. Ministarstvo kulture i medija je Pobjedi kazalo da su oni samo tehnička podrška žiriju.

Nije se oglasila ni Skupština, uprkos upornim upozorenji-

ma stručne javnosti da su prekršeni brojni članovi Zakona o državnim nagradama. Osim što su sve tri dodijeljene za jednu oblast, data je i Vukoviću za nepostojeću knjigu. Miloš Karadaglić je juče u javnom obraćanju predsjedniku Skupštine, žiriju i građanima kazao da je neizmjerno zahvalan na odluci da bude izabran za dobitnika najvišeg crnogorskog priznanja. Tu odluku, kako je napisao, doživljava ne samo kao priznanje za dosadašnji rad, već još više kao obavezu za buduće vrijeme. - Moja namjera je bila da sav novčani iznos nagrade usmjerim u Fondaciju koju sam osnovao radi pomoći mladim umjetnicima i talentima iz Crne Gore. Nažalost, u okolnostima na koje nijesam mogao uticati, ja ovo izuzetno priznanje ne mogu primiti i nadam se da će ukupna crnogorska javnost

Naučna zajednica ogorčena

Više od 550 naučnika Crne Gore juče je u otvorenom pismu Jakovu Milatoviću, Andriji Mandiću, Milojku Spajiću i Tamari Vujović, pisalo zbog ovogodišnjeg izbora laureata.

U pismu su naveli da naučna zajednica Crne Gore dijeli ogorčenost crnogorske javnosti zbog kršenja zakona prilikom dodjele ovog najvišeg državnog priznanja. Podsjetili su da je članom 17, stav 3 Zakona o državnim nagradama, jasno propisano da se samo jedna Trinaestojulska nagrada može dodijeliti u jednoj oblasti.

Podsjetili su da je upravo Ministarstvo kulture i medija prilikom raspisivanja Konkursa eksplicitno navelo uslove, da se u jednoj oblasti može dodijeliti samo jedna godišnja Trinaestojulska nagrada, a da je žiri dodijelio sve tri nagrade laureatima iz iste oblasti - kulturno i umjetničko stvaralaštvo.

- Ono što nam pokazuje da je Crna Gora daleko od zrelog i pravednog društva jeste činjenica da su laureati uglavnom umjetnici i kulturni stvaraoci, po pravilu muškoga roda, a tek ponekad se „provuče“ i poneki naučnik, iako

je naučna zajednica u Crnoj Gori dovoljno velika i što je još važnije, postiže zavidne rezultate koji je stavljaju u rang savremenih i bogatih naučnih društava sa dugom tradicijom – poručili su oni. Podsjetili su da su ove godine među kandidatima bile žene, koje su veoma rijetko birane kao dobitnice nagrade.

- Među njima su i dvije naučnice, dr Snežana Dragićević i dr Snežana Vuksanović, od ranije svojim radom poznate široj naučnoj zajednici, koje su nedavno otkrile i publikovale novi rod i vrstu za

imati razumijevanje za ovaj moj čin - zaključio je Karadaglić u objavi na svojoj oficijelnoj Fejsbuk stranici.

BLOKADE ZBOG POTIRANJA VRIJEDNOSTI

Strategija za evropsku i građansku Crnu Goru (STEGA) je juče organizovala konferenciju za medije sa koje je poručeno da neće dozvoliti da se potiru vrijednosti 13. jula i upućen poziv građanima da ne dozvole da nagrade budu uručene tako što će blokirati Vilu „Gorica“. Poručeno je i da očekuju da Upravni sud poništi ovu odluku žirija. Crnogorski naučnik Dragan Hajduković je juče na toj konferenciji kazao da Upravni sud mora proglasiti nezakonitom odluku o dodjeli ovogodišnje Trinaestojulske nagrade. - Uvijek je u svakoj borbi važno razlikovati bitno od ne -

nauku, Petrolamium crnojevicii Dragićević, Vuksanović i Surina. Od momenta kada je ovo otkriće obnarodovano, skoro da nije bilo medija u Crnoj Gori i regionu koji nije prenio ovu vijest. Naravno, otkriće su sa pažnjom i poštovanjem dočekali i naučnici iz struke, širom svijeta. Čak i laicima je bilo jasno kolika je vrijednost ovog otkrića koje je i samu Crnu Goru visoko pozicioniralo na svjetskoj naučnoj sceni – istakli su iz naučne zajednice. Naglasili su da je crnogorska javnost nepodijeljena, a nije da se ne dijelimo po

STEGA najavila protest za danas u 19.30 časova

protesti, potpisuju se peticije za povlačenje odluke žirija... Trinaestojulske

nagrade antifašističke vrijednosti

bitnog. Najbitnije kod Trinaestojulske nagrade je da je donijeta nezakonito, da nije važeća i da, uz tužbu koju ću podnijeti danas ili sjutra, Upravni sud mora da donese odluku da je žiri nezakonito radio - rekao je Hajduković.

On je podsjetio na Zakon o državnim nagradama u kome je navedeno da se Trinaestojulska nagrada dodjeljuje po jedna u jednoj oblasti i da se ne može dodijeliti više od jedne nagrade.

- Da su nagradu dobila tri naučnika, to je nezakonito, isto važi za sportiste i umjetnike.

Drugim riječima, u Zakonu postoji taj član da bi zaštitio razne oblasti od diskriminacije – rekao je on.

Poručio je da je žiri svjesno ušao u zonu kršenja odgovornosti, te da su to, kako je kazao, uradili i predsjednik Skupštine Andrija Mandić i premijer Milojko Spajić

Jedan od članova žirija, Danilo Marunović juče naglasio je da je ova nagrada „štelovana“ i namještena.

- Pred svakom institucijom ću to da dokažem - poručio je Marunović. Istakao je da se neće dozvoliti potiranje vrijednosti 13. jula.

mnogim pitanjima, kada je u pitanju ova biljka, koja simbolizuje sve ono što je Crna Gora: slobodna, svoja i lijepa! - Zato tražimo da žiri povuče odluku o dodjeli Trinaestojulske nagrade za 2025. godinu, jer će time pokazati da poštuje zakone, državu Crnu Goru i njene građane. Tražimo da izvrši ozbiljnu i nepristrasnu valorizaciju svih kandidata na osnovu njihovih dostignuća kojima doprinose afirmaciji Crne Gore i da ponovo glasa o ovogodišnjim laureatima –poručili su naučnici.

- Nećemo dozvoliti da se u činu veleizdaje potire sve što je važno. Pozivam građane da ne dozvolimo da ovuda prođu kola, nego da blokiramo taj sramni čin - poručio je Marunović.

Građanska aktivistkinja Milica Kankaraš-Berber je apelovala je da tužilaštvo pokrene istragu i da utvrdi ko zloupotrebljava položaj da bi se dodijelile nagrade. Konstatovala je i da nijedna knjižara nije čula za Vukovićevu nagrađenu knjigu „Kuće beskućnika“.

- Ta knjiga ne postoji. To je dokaz da se otišlo u krajnost sa namještanjem konkursa. Nijesu se potrudili da pročitaju zbirku pjesama - dodala je ona. Direktorica festivala FIAT, rediteljka Ana Vukotić je kazala da se najviše državno priznanje dodjeljuje za knjigu koje nema.

- Zamislite kulturu u kojoj je nepostojeće dovoljno za nagradu. Zamislite koliko onda vrijedi ono što zaista postoji. Šta je zapravo nagrađeno? A šta je poniženo? Šta to govori o nama, danas? Vjerujemo da vrijedi pitati. I da vrijedi ne pristati na tišinu – poručila je ona.

Poručila je da je nagrada koja treba da slavi umjetnost, nauku, izvanrednost u svim oblastima stvaralaštva, slobodu i istinu, dodijeljena tako da nagradi reviziju istorije.

OBesmiŠL javanje

tekOvina

Građanski aktivista, Dušan Pajović kazao je da Bećir Vuković ovoj vlasti nudi obesmišljavanje trinaestojulskih tekovina te da je odlika svakog f ašisoidnog režima njegov izrazit antikomunistički karakter.

Poručio je da takvi režimi ne mogu socijalistima da oproste slobodu, emancipaciju i jednakost koji je samoupravni socijalizam donio našim narodima, to što su težili bratstvu i jedinstvu i ukidanju klasnih

MAGIČNI REALIZAM CRNE GORE: Nagrađenog djela Bećira Vukovića nema u knjižarama, bibliotekama, a ni u Nacionalnoj biblioteci

Knjiga „Kuće beskućnika“ postoji samo

„u sistemu“

razlika i što su znali kako se ophodi sa ideologijom krvi i tla.

- Pošto je u Crnoj Gori previše jak socijalistički, komunistički i anarhistički sentiment – naš fašistoidni režim ne može da udari direktno na antifašističko naslijeđe, ali može da pokušava da ga obesmišljava – ocijenio je Pajović. Istakao je da je primjer toga dodjeljivanje nagrade čovjeku iza kojeg očigledno ne stoji djelo koje ga navodno za nju kvalifikuje.

- I koji, prema svemu sudeći, ni nema izražene književne sposobnosti. Ali ono što Bećir Vuković ovoj vlasti nudi je obesmišljavanje 13-julskih tekovina. Putem svojih tekstova u kojem veliča kvislinga Dražu Mihailovića, za kojeg kaže da je žrtva i heroj. I putem tekstova u kojima crnogorsku naciju naziva izmišljotinom Đilasa i kominterne. Iste one kominterne zbog koje on sada nije sluga arijevaca, i zbog koje on sada može da dobije nagradu koja se dodjeljuje u čast borbi protiv fašizma – kojeg on slavi – slaveći četništvo. I ne pokušavaju da mu je uruče uprkos tome – nego baš zbog toga – naglasio je Pajović. Građanska aktivistkinja i novinarka Tanja Pavićević je istakla da dodjela Trinaestojulske nagrade Vukoviću nije greška - već poruka da zemlju vode ljudi koji nagrađuju one koji negiraju Crnogorce i slave ideologiju poraza, poniženja i asimilacije. - Dodjelom ove nagrade pokazuju da vrijednosti Bećira Vukovića i Andrije Mandića nijesu incident - već dio istog plana koji ljudi iz parlamentarne većine i Srpska pravoslavna crkva sprovode kao Vučićevu politiku stvaranja Srpskog sveta – poručila je ona.

Istakla je da se ovim činom ogoljava namjera da se antifašistička baština pretvori u jeftinu monetu za tuđe interese.

- Ovo nije borba za jedan papir i 14.000 eura. Ovo je borba da ono što je ustanak Crne Gore, ne postane trofej Beograda.

Da se ne stidimo onih koji su 13. jula podigli ustanak dok je pola Evrope klečalo pred fašizmom – rekla je ona.

Protest koji je zakazan za danas će, kako je kazala Pavićević, poručiti da Crna Gora još diše.

- Da ova država ima one koji će da brane vrijednosti na kojima je nastala i da je odbrane od onih na vlasti koji su ih izdali – istakla je ona. j.martinOviĆ

PODGORICA – Knjiga

„Kuće beskućnika“, zbog koje je Bećir Vuković dobio Trinaestojulsku nagradu, volšebno se pojavila u COBISS sistemu Republike Srbije, ustanovljeno je juče pretragom ovog sistema.

Do petka popodne, kada je redakcija Pobjede posljednji put provjeravala ovaj sistem, te knjige nije bilo. Prema Zakonu o izdavaštvu, svaka knjiga koja ima bibliotečku nomenklaturu, mora se naći u registrima biblioteka.

U subotu je redakcija Pobjede obišla i knjižare u Podgorici, među njima i „Obodsko slovo“. U knjižarama nijesu bili upoznati s tim Vukovićevim djelom, i kao posljednje objavljeno su nudili „Poneti na pusto ostrvo“ iz 2024. godine u izdanju „Obodskog slova“ iz Podgorice i „Štampara Makarija“ iz Beograda.

izmijenjeni zapisi

Juče je pretragom ustanovljeno da se knjiga sa sve nomenklaturom pojavila na https:// sr.cobiss.net/. Ipak, tamo je navedeno da je knjiga u štampi, te da nijedna biblioteka u cobiss.rs sistemu nema primjerak ove građe (knjige). Godina izdanja je 2024, iako se još štampa, a objavili su je „Obodsko slovo“ i „Štampar Makarije“.

U petak je Pobjedi iz Nacionalne biblioteke „Đurađ Crnojević“ rečeno da te knjige nema u njihovom registru, da nije u njihovom posjedu niti da je za njeno objavljivanje tražen CIP i ISBN, koji su obavezni na osnovu Zakona o izdavačkoj djelatnosti.

Iz Nacionalne biblioteke su kazali da takođe posjeduju samo knjigu „Poneti na pusto ostrvo“.

Iz Nacionalne biblioteke je Pobjedi u petak rečeno da o toj knjizi nijesu našli ni podat-

ke u elektronskom katalogu COBISS.CG, niti u regionalnim katalozima. Nakon što je Pobjeda ustanovila da se knjiga ipak, u međuvremenu, pojavila u COBISS sistemu Republike Srbije, ponovo smo juče pitali Nacionalnu biblioteku za pojašnjenje. Bibliotekari Nacionalne biblioteke su pretragom ustanovili da je bibliografski zapis kreiran 2.04.2025 za neku publikaciju, iskorišćen i izmijenjen podacima o knjizi „Kuće beskućnika“, i to u petak 4.07.2025. godine, nakon što je otrkiveno da knjiga ne postoji. Tako je misteriozno, posredstvom Narodne biblioteke Srbije, Vuković u petak dobio i ISBN broj 978-86-6311-469-2, ali i COBISS.SR-ID – 166350089 U Nacionalnoj bilbioteci je i dalje nema, kao ni u knjižarama „Obodskog slova“. Ne može je ni biti jer je navedeno na sajtu cobiss.sr da je knjiga u štampi. Koju knjigu je žiri vidio, kada je u sistemu navedeno da je u štampi, i kako je ocijenio da je Vuković zaslužio nagradu, odnosno da li su čitali neki rukopis ili „pravu“ knjigu, pitanja su koja bi trebalo da zabrinu i Ministarstvo kulture i medija, ali i Skupštinu Crne Gore koja dodjeljuje ovo visoko državno priznanje. Pobjeda je kontaktirala i pojedine članove žirija i pitala ih da li su vidjeli knjigu „Kuće beskućnika“ i u kojoj formi. Jedan član žirija nam je potvrdio da fizički knjiga postoji, da piše da je izdata 2024. godine i da su izdavači „Obodsko slovo“ i „Štampar Makarije“. Kazao je da na knjizi postoji i nomenklatura, odnosno CIP i ISBN broj. Drugi član žirija je kazao da je čitao poeziju, ali nije pojasnio u kom formatu. Predsjednik žirija Nikola Rakočević ne odgovara na pitanje Pobjede da li knjiga postoji fizički ili je čitan rukopis.

Kako je COBISS.SR naveo da je knjiga u štampi, a prema informacijama iz Nacionalne biblioteke sa Cetinja da je zapis za neku publikaciju, koji je formiran 2. aprila ove godine izmijenjen 4. jula ove godine, postavlja se pitanje kako je žiri uzeo u obzir izdanje, kada se Trinaestojuslka nagrada dodjeljuje za ostvarenja koja su postignuta prethodne godine (u ovom slučaju 2024). Nema podataka da je zbirka „Kuće beskućnika“ promovisana igdje u proteklom periodu. Internet pretragom nije moguće naći nijedan podatak o njoj, osim da je ona razlog dodjele Trinaestojuslke nagrade Bećiru Vukoviću. Promovisana je zbirka „Poneti na pusto ostrvo“, a posljednji javni zapis je da je promocija bila u „Zahumlju“ u Nikšiću. mkm čeka zahtjev žirija Iz Ministarstva kulture i medija su Pobjedi kazali da sva pitanja koja se odnose na sadržaj, validnost, proceduru i ocjenu prijava, kao i eventualne sumnje ili pojašnjenja, moraju biti upućena žiriju za dodjelu Trinaestojulske nagrade, koji jedini ima nadležnost da o tome odlučuje u skladu sa Zakonom, Poslovnikom i profesionalnom autonomijom sv og rada. - Ministarstvo može vršiti eventualne provjere u smislu predmetne nagrade, isključivo na zahtjev žirija za dodjelu Trinaestojulske nagrade, ali takav zahtjev nije upućen – rečeno je Pobjedi.

Istakli su da žiri za dodjelu Trinaestojulske nagrade bira isključivo Skupština Crne Gore, dok Ministarstvo kulture i medija nema uticaj na njegov sastav niti odlučivanje.

Pojasnili su da u skladu sa članom 20 Poslovnika o radu žirija, isključivo žiri utvrđuje da li su prijedlozi podneseni u skladu sa Zakonom i sopstvenim poslovnikom.

Prema članu 22 Poslovnika, propisano je, navode iz MKM, da žiri, na osnovu prijedloga podnesenih u skladu sa Zakonom i Poslovnikom, utvrđuje listu kandidata za dodjelu Trinaestojulske nagrade.

Podsjetili su da je članom 14 Zakona o državnim nagradama propisano da Ministarstvo kulture i medija vrši isključivo administrativne i tehničke poslove za potrebe rada žirija, ali ne odlučuje o sadržaju, validnosti, niti donosi bilo kakve ocjene o predloženim kandidatima ili kvalitetu podnesenih prijava.

- Ministarstvo, shodno zakonu, nije predlagač kandidata, niti ima ulogu u ocjeni pojedinačnih prijava, to je isključivo u nadležnosti žirija – istakli su iz MKM. j.martinOviĆ

COBISS Srbije ubacio knjigu uz napomenu da je nema u bibliotekama

Miloš Karadaglić

D. MIJATOVIĆ

Sindikat prosvjete Crne Gore ispred Ministarstva prosvjete, nauke i inovacija organizovao protest, ukoliko ne dođe do dogovora sa nadležnima, u avgustu se okupljaju ispred Vlade

Najavili krivične prijave kad ,,legne“ julska plata

Ovo što oni planiraju će biti protiv Zakona. Krše Granski kolektivni ugovor. Pitam ministarstva na osnovu kojeg člana Zakona ili GKU će oni od julske plate moj dodatak za razredno starješinstvo obračunavati kao dodatak na osnovnu zaradu? Ako oni u Zakonu, u Granskom kolektivnom ugovoru, u podzakonskoj Vladinoj odluci o dodatku na osnovnu zaradu nađu član koji im daje to pravo, ja se trajno odričem prava na taj dodatak i ustupam ga Ministarstvu finansija za popunu budžeta – istakao je potpredsjednik Sindikata Jovan Drašković

PODGORICA – Sindikat prosvjete Crne Gore poručio je juče na protestu ispred Ministarstva prosvjete, nauke i inovacija da će nakon što bude isplaćena umanjena plata prosvjetarima za jul podnijeti krivičnu prijavu protiv odgovornih u Ministarstvu finansija zbog, kako su rekli, kršenja Zakona o zaradama u javnom sektoru i Granskog kolektivnog ugovora. Pozvali su nadležne da ne dođe do toga i da nastave socijalni dogovor radi postizanja kompromisa.

Najavili su da će, ukoliko ne dođe do dogovora, novi skup organizovati u avgustu ispred Vlade, kada više ne planiraju da traže razgovore, već će tražiti ostavke. Dalje su najavili da će organizovati i štrajk od septembra, što će podrazumijevati obustavu nastave. Iz radničke organizacije poručuju da neće odustati od borbe da se poštuju propisi, te kritikuju što im iz resornih ministarstava poručuju ,,da im ovog puta neće popustiti“. Sindikalce, prema njihovim riječima, juče niko iz Ministarstva prosvjete i Ministarstva finansija nije zvao da razgovaraju o tome što prosvjetarima od jula umanjuju zarade i do

60 eura. Kazali su da će smanjenje plata osjetiti između sedam i osam hiljada nastavnika.

RazgovaRali sa aleksićem Predstavnici sindikalnih organizacija prosvjete iz svih opština okupili su se juče ispred Ministarstva negodujući zbog najavljenog smanjenja zarada, a nakon što je završen polučasovni protest uputili su se ka Vladi. Predstavnici Sindikata prosvjete imali su u 13 sati dogovoren informativni razgovor sa potpredsjednikom Vlade za obrazovanje Budimirom Aleksićem. Oni su nakon tog sastanka kazali Pobjedi da Aleksić nema mandat da pregovara sa njima, već da su ga upoznali s time što su pro-

blemi i zamolili da pomogne u nastavku socijalnog dijaloga. Kako su istakli, Aleksić im je obećao da će tokom dana uputiti urgenciju ministarki prosvjete Anđeli Jakšić-Stojanović i premijeru Milojku Spajiću, u kojoj će navesti da razgovori sa prosvjetarima treba da budu nastavljeni. Sindikalci su negodovali na protestu ispred Ministarstva prosvjete, nauke i inovacija što ih predstavnici Vlade ignorišu. Kazali su da su premijeru pisali prije osam dana, da su ga molili da ih primi, ali da nemaju odgovor od njega.

Na tom skupu je potpredsjednik Sindikata Jovan Drašković rekao da ,,ovih dana možemo pročitati kako je Sindikat u dosluhu sa jednim pred -

stavnikom vlasti, kako bi rušili drugog predstavnika vlasti“. Rekao je da ,,kada se pusti iskvarenoj mašti na volju, svakakve gadosti se mogu pojaviti“.

- Ali moramo priznati da napredujemo. Povodom štrajka od prošle godine optuživali su nas da drugujemo sa opozicijom, sad smo već ušli u vlast. Kod nas je sve transparentno. Spremni smo na razgovor sa svima koji mogu pomoći da se ova greška ispravi prije nego što uzrokuje posljedice –rekao je Drašković.

spoRan obRačun dodataka

Obrazložio je što je, prema njihovom viđenju, ključni problem. Rekao je da su vlasti

grubo prekršile Granski kolektivni ugovor time što se u promjenu novog nezakonitog načina obračuna zarada, a time i umanjenja plata većine, ušlo bez traženja i razmatranja mišljenja reprezentativnog sindikata, a na što ih obavezuje član 72 Granskog kolektivnog ugovora. Drašković tvrdi da sve što prosvjetni radnici imaju na platnoj listi, zaključno sa posljednjom zaradom, u skladu je sa Granskim kolektivnim ugovorom, a i sa Zakonom o zaradama u javnom sektoru.

- Obračun zarada koji smo do sada imali jedini je mogući način da to bude u skladu sa Zakonom o zaradama u javnom sektoru, što znači da je naš Granski kolektivni ugovor potpuno u skladu sa Zakonom o zaradama u javnom sektoru, a dosadašnji obračun zarada u skladu sa jednim i drugim. Zakon je članom 24 prepustio da Vlada i Sindikat kroz GKU dogovore i ugovore koeficijente za zaradu. Kako Zakon ne dozvoljava da se dodaci u prosvjeti (za razredno starješinstvo, mentorstvo, zvanja...) utvrde kao dodaci na osnovnu zaradu, jedini način da se oni uključe u zaradu zaposlenih je da budu ugrađeni u koeficijent za zaradu, a time i u osnovnu zaradu – rekao je Drašković. Istakao je da dodaci za prosvjetu nijesu prepoznati kroz Zakon i podzakonske akte u sklopu dodataka na osnovnu zaradu, niti te dodatke koji važe za ostale u javnom sektoru mogu imati zaposleni u prosvjeti.

- Ovo što oni planiraju će biti protiv Zakona. Krše Granski kolektivni ugovor. Pitam ministarstva na osnovu kojeg člana Zakona ili GKU će oni od julske plate moj dodatak za razredno starješinstvo obračunavati kao dodatak na osnovnu zaradu? Ako oni u Zakonu, u Granskom kolektivnom ugovoru, u podzakonskoj Vladinoj odluci o

Ministarstvo finansija tvrdi da se poštuju propisi

Iz Ministarstva finansija oglasili su se za vikend saopštenjem u kojem su ponovo istakli da se kroz centralizovani obračun zarada samo poštuje –zakon.

- Cilj centralizovanog obračuna zarada nije smanjenje plata zaposlenima u prosvjeti, već dosljedno poštovanje zakona i uvođenje principa jednaka zarada za

jednak rad. Uključivanjem ustanova iz oblasti prosvjete u sistem za centralizovani obračun zarada ne uvodi se novi način obračuna, već je riječ samo o softveru koji za obračun zarada već koristi 159 potrošačkih jedinica državnog budžeta - naveli su oni. Dodali su da je Sindikat još u pripremnoj fazi bio upoznat s neujednačenom

praksom obračuna u školama, te je bilo očekivano da su i sami prepoznali potrebu za standardizacijom i zakonitošću. Iz Ministarstva finansija su istakli da podržavaju sindikalnu borbu za radnička prava, ali ,,ne i manipulacije i pogrešne interpretacije koje obmanjuju upravo one koje sindikat treba da zastupa“.

dodatku na osnovnu zaradu nađu član koji im daje to pravo, ja se trajno odričem prava na taj dodatak i ustupam ga Ministarstvu finansija za popunu budžeta – istakao je Drašković. Kritikovao je što ih vlasti ,,uporno ubjeđuju da im ne smanjuju zarade“, te da im ,,ukazuju milost, jer kažu da neće tražiti da vraćaju što su, prema njihovom mišljenju, do sada primali nezakonito“. - Kažu nam da smo nezakonito primali zarade i da budemo srećni ako nam ne budu tražili da vratimo. Zamislite, vlast donese zakon, vlast sa Sindikatom potpiše Granski kolektivni ugovor, vlast obračunava zarade, vlast izda dozvolu provajderima softvera, vlast potpisuje zarade, isplaćuje ih, a onda prosvjetne radnike optužuje da su nezakonito primali zarade. Nevjerovatno –rekao je on. Sindikalci kritikuju vlasti što se poziva da će od prvog jula da uvede centralizovani sistem kroz koji će da im smanje plate, ali će julske biti smanjene samo nastavnicima u osnovnim školama. Rekli su da je najavljeno da će sistem početi da se primjenjuje u srednjim školama – na jesen. Predstavnici radničke organizacije najavili su da će se zbog odnosa nadležnih prema njima požaliti i ambasadama u Crnoj Gori, posebno Delegaciji Evropske unije. Podsjetili su da zatvaramo poglavlje koje se tiče uređenja socijalnog dijaloga, te su naveli da je ovo prilika da se dobro vidi kako vlasti vode socijalni dijalog. Predsjednik Sindikata Radomir Božović na protestu ispred Ministarstva rekao je da ih Vlada jednostranim potezima tjera da izađu na ulicu. On je kritikovao i što se ukida dodatak za sindikalnu aktivnost, navodeći da se stavlja nešto što je ranije ugovoreno van snage mejlom službenika. Kritikovao je poteze ministra finansija Novice Vukovića, te je pomenuo da je za konsultante poslaničkim klubovima odobreno više od 100.000 eura, a da se od prosvjetara, koji imaju prosječnu zaradu ispod prosječne u državi, uzima.

- Zato Vlada Crne Gore, Ministarstvo finansija i MPNI pozivaju da se dijalog vrati u institucionalne okvire, umjesto što se u javni prostor plasiraju neutemeljene i neistinite informacije. Kao i uvijek do sada – ostajemo otvoreni za konstruktivan razgovor – u okviru zakona, a nikako mimo njega – rekli su oni.

- Danas ne bih bio u koži ministra finansija. Ako će vrhunac da bude to što ste smanjili plate prosvjetnim radnicima, bolje da podnesete ostavku, da se ne brukate – rekao je Božović. Generalni sekretar Unije slobodnih sindikata Crne Gore Srđa Keković na protestu je kritikovao što im se spočitava da imaju politički skrivene namjere ako dignu glas i pobune se protiv nečega.

- Vlada treba da pokaže stepen demokratičnosti. Ako je nešto nezakonito, oni prethodno te propise moraju da obore. Mi imamo članstvo i snagu građana. Vjerujem da će svi shvatiti da ovo radimo isključivo za zaštitu položaja prosvjetara –kazao je on. n.ĐuRĐevaC

Traže da se poštuju propisi

Utorak, 8. jul 2025.

Katastrofalne poplave u Teksasu, do sada spašeno oko 850 ljudi, spasioci nastavljaju potragu za nestalima

Više od 90 žrtava, među njima 21 dijete

Najteže pogođeno područje je okrug Ker, gdje je 43 ljudi poginulo, a 28 djece iz hrišćanskog omladinskog kampa se vode kao nestali. Kamp se nalazi duž rijeke Gvadalupe

Stotine spasilaca raspoređeno je u potrazi za nestalima u centralnom Teksasu, nakon što su bujične poplave odnijele živote 91 osobe, među kojima je i 21 dijete, piše BBC. Najteže pogođeno područje je okrug Ker, gdje je 43 lju-

di poginulo, a 28 djece iz hrišćanskog omladinskog kampa se vode kao nestali. Kamp se nalazi duž rijeke Gvadalupe. - Rad se nastavlja i nastaviće se dok se svi ne pronađu - obećao je Lari Leita, šerif okruga Ker.

Višestruka upozorenja na bujične poplave ostaju na snazi tokom vikenda u centralnom Teksasu. Do sada je spašeno oko 850 ljudi. Na konferenciji za novinare guverner Teksasa Greg Abot rekao je da je potpisao proširenu

deklaraciju o katastrofi kako bi se pojačali napori potrage. Rekao je da će zvaničnici biti neumoljivi u osiguravanju da pronađu „svaku osobu koja je bila žrtva ovog događaja“. Zvaničnici su rekli da spasioci idu gore-dolje niz reku Gvadalupe pokušavajući da pronađu ljude koje su možda odnijele poplave. Predsjednik Sjedinjenih Američkih Država Donald Tramp kazao je da njegova admini-

,,To sam mogla biti ja“

Rejčel Rid je vozila pet sati od Dalasa da bi pokupila svoju ćerku.

Rekla je za BBC da su članovi njene crkve i školskog okruga među poginulim i nestalim djevojčicama.

- Porodice tih kampera proživljavaju najgoru noćnu moru svakog roditelja. Naravno, mogla sam to biti i ja – rekla je. Drugi su počeli da se vraćaju u poplavljena područja. Džonatan i Britani Rohas posjetili su dom svojih rođaka. Od kuće su ostali samo temelji.

Rekli su za BBC da se majka i beba porodice vode kao nestali, a sin je preživio nakon što se zapleo u bodljikavu žicu.

Još jedan stanovnik, Entoni, pronašao je svoj stan pun blata i ruševina. Njegove stvari nijesu se mogle spasiti, osim kutije sa fotografijama iz djetinjstva i ćebetom za bebu.

- Izgubio sam sve što sam imao - rekao je za BBC. „Sada pokušavam da shvatim što se dešava.“

stracija blisko sarađuje sa lokalnim vlastima da bi reagovala na vanrednu situaciju. Meteorolozi su upozorili da bi centralni Teksas mogao da se suoči sa novim poplavama u narednim danima.

Veći dio spasilačke akcije usmjeren je na veliki ljetnji hrišćanski kamp za djevojčice pod nazivom Kamp Mistik, koji se nalazi duž obale rijeke Gvadalupe.

Zamjenik guvernera Teksasa Den Patrik, rekao je da su mnoge od 27 nestalih devojčica „mlađe od 12 godina“.

Slike iz kampa ga prikazuju u neredu, sa ćebadima, dušecima, plišanim medvjedićima i drugim stvarima prekrivenim blatom.

Bivši ruski ministar saobraćaja pronađen mrtav nekoliko sati poslije smjene

MOSKVA - Bivši ruski ministar saobraćaja Roman Starovojt pronađen je mrtav u njegovom automobilu s prostrijelnom ranom, potvrdili su istražitelji samo nekoliko sati pošto ga je predsjednik Vladimir Putin naglo zamijenio u jeku talasa ukrajinskih napada dronovima koji su poremetili vazdušni saobraćaj i razotkrili ranjivosti duboko unutar ruske teritorije.

Portparolka ruskog Istražnog komiteta Svetlana Petrenko izjavila je u ponedjeljak da je Starovojtovo tijelo pronađeno u njegovom ličnom vozilu u Odincovskom okrugu u Moskovskoj oblasti. - Okolnosti smrti Romana Starovojta se utvrđuju. Primarna teorija je samoubistvo - rekla je Petrenko.

Putin je ranije u ponedjeljak bez objašnjenja smijenio Starovojta poslije jedva godinu pošto je bio na funkciji ministra saobraćaja. U brzoj rekonstrukciji vlade poslije Starovojtove smjene, Putin je imenovao Andreja Nikitina, zamjenika ministra saobraćaja i bivšeg guvernera Novgorodske oblasti, za vršioca dužnosti ministra. Iako ruski zvaničnici nijesu povezali Starovojtovu smjenu s krizom u vazduhoplovnom saobraćaju, neki analitičari primjećuju da tajming pokreće pitanja o potencijalnom traženju žrtvenog jarca u jeku sve intenzivnijih vojnih i logističkih izazova. Lokalni mediji su imali suprotstavljene izvještaje o vremenu Starovojtove smrti, kao i o tome gdje su pronađeni tijelo i pištolj. Ruski Istražni komitet, koji

istražuje teška krivična djela, saopštio je da je pokrenuo istragu koja ,,utvrđuje okolnosti smrti Romana Starovojta“.

Rusko ministarstvo saobraćaja je u nedjelju saopštilo da je do ranih večernjih sati širom zemlje otkazano oko 400 leto-

va, pozivajući putnike da razmotre putovanje vozom. Na najvećem moskovskom aerodromu Šeremetjevo otka-

Mnogi su spavali kada je rijeka porasla za više od osam metara za manje od sat vremena u ranim jutarnjim satima u petak.

Desetine kampera koji su ljetovali tokom vikenda za Dan nezavisnosti takođe se vode kao nestali.

Lorena Giljen, čiji su kuća i restoran uništeni, imala je 28 automobila turista koji su ostali na njenom imanju blizu rijeke.

Za BBC je rekla da je čula krike porodice od pet članova. „Voda ih je nosila“, rekla je Giljen.

„Držali su se za drveće, ali spasioci nijesu mogli da dođu do njih.“

zan je 171 let i zabilježeno je 56 kašnjenja dužih od dva sata. Na aerodromu Pulkovo u Sankt Peterburgu bilo je 90 otkazivanja i 37 kašnjenja, uz dodatne obustave na aerodromima u Ivanovu, Kalugi, Kirovu, Pskovu i Tambovu. Ministarstvo saobra ć aja je istaklo dostupnost brzih željezničkih veza između Moskve i Sankt Peterburga kao alternativu.

Roditelji su došli po djecu koja su bila u kampu pored rijeke

Bivši ruski ministar saobraćaja Roman Starovojt

Okolnosti smrti Romana Starovojta se utvrđuju. Primarna teorija je samoubistvo – rekla je Petrenko

Priredila: R. U.–I.

Najteže pogođeno područje je okrug Ker

Prekinuto suđenje po privatnoj optužnici protiv Dragana Kovačevića i nekadašnjih načelnika žabljačkog katastra

Matijašević tražio izuzeće sutkinje

Ljiljane Popović

Pored Kovačevića, među okrivljenima su Said Basović, Nađa Zidar, Simo Stanić, Vlado Gagić i Stojanka Bulić. Njima se sudi zbog propusta u radu čime su tužiocu pričinili milionsku štetu

PLJEVLJA – Željko

Matijašević zatražio je juče izuzeće sutkinje Osnovnog suda u Pljevljima Ljiljane Popović zbog pristrasnosti u vođenju postupka protiv nekadašnjeg direktora Uprave za imovinu Dragana Kovačevića i bivših načelnika žabljačkog katastra kojima se sudi po njegovoj privatnoj optužnici zbog propusta u radu, čime su mu pričinili štetu od 12.874.945 eura.

Pored Kovačevića, među okrivljenima su Said Basović, Nađa Zidar, Simo Stanić, Vlado Gagić i arhivarka Stojanka Bulić

Matijašević je, kako navodi u tužbi, godinama izložen sistemskoj nepravdi zbog nestanka ključnih dokumenata — ostavinskog rješenja iz 1980. i zahtjeva za knjiženje iz 2008. godine — što ga je onemogućilo da na svoje ime upiše naslijeđeno zemljište na Žabljaku.

Kao posljedica, tvrdi, pretrpio je štetu veću od 14,8 miliona eura jer je bio prinuđen da raskine milionski ugovor o prodaji atraktivne parcele.

On je juče pred sudom u Pljevljima posebno ukazao na manipulacije dokumentom pod oznakom 953-114-UPI854/08, navodeći da je okrivljeni Stanić omogućio da se u katastarsku evidenciju unesu lažni podaci.

Matijašević tvrdi da je riječ o višegodišnjem prikrivanju tragova nemara i eventualnih zloupotreba.

Arhivarka Stojanka Bulić pred sudom nije sporila da je rukom dopisivala napomene da kopije „odgovaraju originalima“, ali

je negirala da je sama stavljala prijemne pečate, tvrdeći da je to bio posao službe Uprave za nekretnine.

Matijašević je više puta tokom pretresa iskazao sumnju u nepristrasnost suda, navodeći da se njegovi ključni dokazi ignorišu, dok se okrivljenima izlazi u susret.

Sutkinja Ljiljana Popović, prema zapisniku, navela je da je samo pročitala broj dokumenta, te da u ovoj fazi postupka nije dužna da ocjenjuje njegov sadržaj.

Zbog toga je Matijašević formalno podnio zahtjev za izuzeće sutkinje Popović i najavio obraćanje „nadležnim institucijama i javnosti države Crne Gore“.

Sa druge strane, advokat Zoran Leposavić, branilac optuženih, odbacio je optužbe, navodeći da Matijašević vodi „ličnu pravnu kampanju“ i pokušava da kroz krivični postupak ostvari ono što mu nije pošlo za rukom u ostavinskom postupku.

Okrivljeni Basović i Kovačević istakli su da su sve radnje bile u skladu sa zakonom i da zemljište ima pravno validnog vlasnika, zbog čega se retroaktivna uknjižba ne može sprovesti bez nove sudske odluke. Kovačević je dodao da je Matijaševića uputio da svoja prava traži kroz redovan građanski postupak. Nakon trosatnog pretresa obilježenog žestokim optužbama, sud je donio rješenje o prekidu postupka do odluke o izuzeću sutkinje Popović. Predmet je proslijeđen predsjedniku suda na odlučivanje.

B.R.

Perast: Sudarili se autobus i dostavno vozilo Jedna

KOTOR – Vozač dostavnog vozila teže je povrijeđen juče ujutro u sudaru sa autobusom u mjestu Dražin Vrt, nadomak Perasta, objavljeno je na Viber grupi Patrola CG.

Povrijeđenog vozača iz automobila izvukli su pripadnici Službe zaštite i spašavanja Kotor i Dobrovoljnog vatrogasnog društva „Bogoljub Brezić“ iz Perasta.

Kako je za Radio Kotor izjavio komandir kotorske Službe zaštite i spašavanja Maksim Mandić, povrijeđeni je zbrinut nakon intervencije spasilaca na terenu. Nezgoda se dogodila na dionici magistralnog puta kroz Bokokotorski zaliv, gdje je saobraćaj bio obustavljen gotovo dva sata. Nakon što je obavljen uviđaj, saobraćaj je normalizovan. B.R.

PODGORICA/KOTOR – Radnik obezbjeđenja zaposlen u Specijalnoj bolnici Dobrota S. Š. (58) iz Nikšića uhapšen je juče po nalogu tužioca zbog sumnje da je odobrio izlazak pritvoreniku R. LJ koji se nalazi na sudskom odjeljenju, gdje je i ranije pravio incidente, potvrđeno je Pobjedi iz policije.

Kako se navodi u saopštenju policije, kotorski inspektori su postupali po prijavi kolege koji je R. LJ. pacijenta Odjeljenja za forenzičko-sudsku psihijatriju uočio u jednom ugostiteljskom objektu u Dobroti, o čemu je obaviješten tužilac koji je dao uputstva da se prikupe materijalni dokazi.

Pritvorenik R. LJ. osuđen je odlukom Osnovnog suda u Podgorici na kaznu zatvora uz mjeru bezbjednosti - obaveznog liječenja i smještaja u zdravstvenu ustanovu. On nema slobodu napuštanja prostorija, kao ni napuštanja kruga zdravstvene ustanove u koju je smješten, u skladu sa Zakonom o zaštiti i ostvarivanju prava mentalno oboljelih lica i Pravilnikom o primjeni mjere bezbjednosti obaveznog liječenja i čuvanja u zdravstvenoj ustanovi. Kotorski policajci su po nalogu tužioca identifikovali kao osumnjičenog S. Š. (58) iz Nikšića, zaposlenog u privatnom društvu za obezbjeđenje lica i imovine „SA.G.7B. SECURITY“ iz Nikšića, koje pruža usluge fizičko-tehničke zaštite Specijalnoj bolnici u Dobroti i po nalogu tužioca ga uhapsili zbog sumnje da je počinio krivično djelo zloupotreba službenog položaja u produženom trajanju.

- On je, kako se osnovano sumnja, kao zaposleni na poslovima pružanja fizičko-tehničkog obezbjeđenja u pomenutoj

Kotorska policija po nalogu tužioca uhapsila zaposlenog psihijatriju „Dobrota“ Kotor zbog zloupotrebe položaja

Provjeravaju ko sve odgovoran radnik obezbjeđenja puštao pritvorenika

zdravstvenoj ustanovi, u više navrata, dozvolio pacijentu R. LJ. da nesmetano napušta prostorije Odjeljenja i kruga bol-

nice, samostalno i bez nadzora, kršeći na taj način odredbe pomenutog zakona i Pravilnikasaopšteno je iz policije.

Dodaju da je policija po saznanju o događaju od Direktorata za bezbjednosno-nadzorne poslove - Ministarstva

Osnovni sud potvrdio odluku o određivanju pritvora Podgoričanki osumnjičenoj za izazivanje povrijeđene dvije osobe

Jelena Radonjić ostaje u Istražnom

PODGORICA – Jelena

Radonjić (44) iz Podgorice ostaće u Istražnom zatvoru u narednih 30 dana zbog opasnosti da bi, ukoliko bi se našla na slobodi, mogla

doći u posjed automobila i ponoviti krivično djelo protiv opšte sigurnosti odnosno izazvati novi incident sa mogućnošću da više osoba bude povrijeđeno.

Ovo je za Pobjedu potvrdio njen advokat Mladen Tomović, koji je kazao da je vanraspravno vijeće Osnovnog suda odbilo njegovu žalbu na rješenje o određivanju pritvora.

Radonjić je uhapšena nakon što je 30. juna, oko 21.30 časova automobilom „sitroen C4“ probila rampu i zaletjela se prema ulazu Sabornog hrama Hristovog vaskrsenja u Podgorici, pri čemu je teško povrijeđena državljanka Turske, a lakše jedna Podgoričanka.

- Iako odbrana smatra da nema dokaza da bi Radonjić mogla ponoviti krivično djelo, vanraspravno vijeće je potvrdilo odluku sudije za istragu o određivanju pritvora do 30 dana – kazao je advokat Tomović.

On je kazao da nalaz vještaka o tome da li je Radonjić bila uračunljiva u vrijeme izvršenja krivičnog djela koji će odrediti dalji tok istrage, odnosno da li će krivično pravno odgovarati ili ne, još nije gotov. On je ranije za Pobjedu kazao da je Radonjić pritvor određen pod pretpostavkom da

Specijalna bolnica

Zgrada Uprave za izvršenje krivičnih sankcija

zaposlenog Specijalne bolnice za položaja

ko je jer je obezbjeđenja pritvorenika

unutrašnjih poslova zatražila preduzimanje hitnih mjera i radnji iz nadležnosti Direktorata – inspekcijskog nadzora, na utvrđivanju eventualnih nepravilnosti i propusta u radu službe zadužene za vršenje poslova fizičko-tehničke zaštite zdravstvene ustanove, te eventualne odgovornosti pravnog, odnosno fizičkog lica.

- Uprava policije će u koordinaciji i po nalogu Osnovnog državnog tužilaštva u Kotoru nastaviti sa sprovođenjem istražnih mjera i radnji radi utvrđivanja eventualne odgovornosti drugih lica, uključujući pravna i fizička lica - navodi se u saopštenju policije. Podsjetimo, Pobjeda je juče objavila reportažu iz Specijalne bolnice za psihijatriju „Dobrota“ u kojoj smo naveli da je stanje alarmantno upravo zbog toga što je čitavi bolnički kompleks neograđen i bez adekvatnog nadzora. Iz

Uprava policije će u koordinaciji i po nalogu Osnovnog državnog tužilaštva u Kotoru nastaviti sa sprovođenjem istražnih mjera i radnji radi utvrđivanja eventualne odgovornosti drugih lica, uključujući pravna i fizička lica

razgovora sa direktorom bolnice dr Aleksandrom Mačićem kao i sa još desetak korisnika bolnice i zaposlenih jasno je da je bilo zloupotreba, ali da do sada niko nije snosio odgovornost. Ukazali smo da na sudskom odjeljenju ima oko 135 osoba, a 21 krevet i da 53 odsto kapaciteta zauzimaju sudski pacijenti, za koje ova ustanova nema uslove adekvatno da ih obezbjeđuje. U Specijalnoj bolnici boravi 250 osoba, od čega je njih 20 „ubačeno“ iako su kapaciteti bili popunjeni. Nedavno je Dan objavio anonimno pismo u kojem se navodi da određene osobe uživaju privilegije, izlaze, imaju vozila u krugu bolnice, posjete, a često su inicijatori incidenata. Ubrzo nakon toga Vijesti su pisale da dvostruki ubica Uroš Jegdić napušta bolnicu, ali ni nakon toga nije bilo adekvatne reakcije. Početkom juna jedan osuđenik za ubistvo pobjegao je iz Specijalne bolnice isti dan kada je primljen iz Istražnog zatvora.

A. RAIČKOVIĆ / J. RAIČEVIĆ

izazivanje incidenta ispred Hrama u kome su

Istražnom zatvoru

je u trenutku izvršenja krivičnog djela bila uračunljiva. Prema navodima policije, u trenutku incidenta ona je bila dezorijentisana i nije bila svjesna šta se događa. Advokat ističe da je prilikom saslušanja pred tužiocem bila u stanju potpune konfuzije, nesvjesna vremena i prostora.

Radonjić je prošlog ponedjeljka, prema izjavama očevidaca, više puta obilazila prostor ispred vjerskog objekta i pokazivala znakove neobičnog ponašanja.

U jednom trenutku je probila rampu, velikom brzinom se uputila ka stepeništu Hrama i udarila dvije žene sleđa – državljanku Turske (44), koja je zadobila teške tjelesne povrede i zadržana je na intenzivnoj njezi, i Podgoričanku (22), koja je prošla sa lakšim povredama.

Radonjić nije bila pod dejstvom alkohola, a naloženo je

Kćerka bivše predsjednice Vrhovnog suda na suđenju u Višem sudu kazala da je na pola sata napustila pretres majčinog stana u Podgorici

Odbrana tvrdi da

je presuda „Cijevni komerc“ podmetnuta

PODGORICA – Odbrana bivše predsjednice Vrhovnog suda Vesne Medenice zatražila je juče u Višem sudu u Podgorici da se iz spisa premeta izuzme zapisnik o pretresu njenog stana u podgoričkom naselju Zagorič, kojom prilikom je pronađena presuda u predmetu „Cijevna komerc“ jer smatraju da je ovaj dokaz podmetnut, potvrdio je za Pobjedu advokat Zdravko Begović - Odbrana smatra da je dokazpresuda u predmetu „Cijevna komerc“ - nezakonito pribavljen jer je vlasnica stana Vesna Medenica morala biti obaviještena o pretresu njenog stana, a što nije učinjeno. Ona je imala pravo da prisustvuje pretresu, a nigdje nije konstatovano da je ona to odbila – pojasnio je advokat Begović za Pobjedu. Da je policija nezakonito postupala sprovodeći ovu radnju, prema riječima Begovića, potvrđuje se i iskazom kćerke optužene Medenice, Marije Medenice-Dulović, koja je juče pred sudom kazala da je sa pretresa stana svoje majke otišla na pola sata, što znači da je pretres trebalo prekinuti, a to nije učinjeno.

Vesna Medenica se tereti da je za potrebe kriminalne organizacije na čijem čelu se nalazi njen sin Miloš Medenica vršila protivzakonit uticaj na sudije Vrhovnog suda da u revizijskim postupcima bez obzira

PODGORICA - Vrhovni

na činjenično stanje u sudskom procesu donesu pozitivne odluke u korist kompanija ,,Fab live“ i „Cijevna komerc“, koje su se sudile protiv firmi ,,Gugi komerc“ i ,,Omorika“. U svojstvu svjedoka juče je saslušana Marija Medenica-Dulović, kćerka Vesne i sestra Miloša Medenice, koja nije iskoristila zakonsko pravo da kao bliski srodnik odbije svjedočenje.

Ona je govorila o policijskom pretresu porodične kuće u Zagoriču, koji je obavljen 19. aprila 2022. godine – dva dana nakon hapšenja njene majke.

- Tih dana sam sve vrijeme plakala. Bila sam u šoku zbog svega - rekla je svjedokinja.

Ispričala je da je tog dana oko 15.30 pozvana iz Uprave policije i zamoljena da dođe na pretres kuće, uz napomenu da mora dovesti dva svjedoka jer će ih u suprotnom „oni naći sa ulice“.

Na poziv su se odazvale njene drugarice i sa njima je pošla i advokatica Marija Šofranac. Po dolasku, ispred kuće je, kako je navela, zatekla tridesetak policajaca u civilu, raspoređenih po dvorištu.

U prizemlju su boravile njene drugarice, dok je advokatica otišla na sprat. Marija je ostala u hodniku.

Tokom pretresa pronađeno je oružje za koje, kako tvrdi, nije znala gdje se nalazi dokumentacija.

Jedan od inspektora je potom pozvao Klinički centar, gdje se nalazila njena majka, i ona je objasnila gdje je oružni list.

Svjedokinja je rekla da je u jednom trenutku zajedno s prijateljicom napustila kuću na pola sata da bi otišle po ključ od sefa, koji je bio u njenom stanu. Kada su se vratile, bila je u sobi sa inspektorom, koji je pregledao fascikle i pokazao joj jedan papir.

- Nijesam znala što je to, odnijela sam ga advokatici da vidi. Kasnije sam saznala da je to presuda u predmetu „Cijevne komerc“ - kazala je Medenica-Dulović.

Tokom svjedočenja, Marija Medenica-Dulović je kazala i da je informacije o teškom zdravstvenom stanju majke i pokušaja samoubistva dobijala iz medija. Dodala je da je pretres bio izuzetno traumatičan.

- U jednom trenutku bilo je sedamdesetak službenika policije. Sve je bilo kao na filmu. Ja sam bila u stanju šoka i samo sam željela da vidim svoje dijete koje je tada imalo 11 godina – kazala je ona.

Suđenje grupi Miloša Medenice prekinuto je nakon što je jednom od optuženih Radomiru Raičeviću pozlilo u sudnici.

Iako je Raičević tvrdio da može da nastavi da prati suđenje, sutkinja Vesna Kovačević je,

nakon mišljenja sudskog vještaka Nemanje Radojevića, koji je ukazao da ovaj optuženi nije u stanju da prati dalji tok postupka, odlučila da odgodi glavni pretres. Po preporuci vještaka, sutkinja Kovačević je naložila da se Raičević odmah transportuje u Urgentni centar Kliničkog centra Crne Gore radi dodatnih analiza.

Sutkinja Kovačević juče je nakratko prekinula svjedočenje Marije Medenice-Dulović kako bi njena majka, optužene Vesna Medenica, dobila pauzu za razgibavanje zbog problema sa kičmom.

Podsjećamo, Specijalno tužilaštvo je 17. oktobra 2022. godine podiglo optužnicu protiv Miloša Medenice, njegove majke Vesne Medenice, bivše predsjednice Vrhovnog suda, policajaca Milorada Medenice i Darka Lalovića, kao i Marka Popovića, Bojana Popovića, Vasilija Petrovića, Marka Vučinića, Luke Bakoča, Petra Milutinovića, Ivane Kovačević, Radomira Raičevića, Marjana Bevenje, Steva Karanikića, Gorana Jovanovića i firme ,,Kopad kompani“ iz Nikšića. Oni se terete za krivična djela stvaranje kriminalne organizacije, produženo krivično djelo krijumčarenje, produženo krivično djelo davanje mita, primanje mita, protivzakoniti uticaj i navođenje na protivzakoniti uticaj, zloupotreba službenog položaja, neovlašćena proizvodnja, držanje i stavljanje u promet opojnih droga, omogućavanje uživanja opojnih droga, nedozvoljeno držanje oružja i eksplozivnih materija, teška tjelesna povreda i sprečavanje dokazivanja. Suđenje se nastavlja danas. B.R.

Rezultati Vrhovnog suda za prvu polovinu 2025. godine

i testiranje na prisustvo narkotika, čiji rezultati još nijesu saopšteni javnosti.

Policija je isključila mogućnost da je riječ o terorističkom aktu.

Događaj je izazvao burne reakcije javnosti, a društvene mreže preplavile su različite teorije i komentari – od poziva na razumijevanje do govora mržnje i širenja dezinformacija. Sveštenik Hrama, protojerej Nikola Pejović, pozvao je građane na uzdržanost i saosjećanje.

Policija je takođe apelovala na građane da izbjegavaju širenje netačnih informacija, naglašavajući osjetljivost lokacije i okolnosti u kojima se incident dogodio. Istraga je u toku, a ključna za dalji tok postupka biće odluka vještaka psihijatrijske struke o uračunljivosti Jelene Radonjić u trenutku počinjenja djela. B. R.

sud Crne Gore je u prvoj polovini 2025. godine, ostvario rekordnu stopu efikasnosti od 118,2 odsto –što znači da je riješeno više predmeta nego što ih je u tom periodu zaprimljeno, saopštila je predsjednica ovog suda Valentina Pavličić. Ističe da prvi put u posljednjih pet godina ta najviša sudska instanca u zemlji bilježi takav rezultat.

Pavličić je ukazala da je u poređenju s prethodnim godinama učinak dvostruko bolji, te istakla da ovakav rezultat predstavlja važan korak ka vraćanju povjerenja građana u pravosudni sistem. – Ovo je snažna poruka javnosti i dodatna motivacija za sudije, tim prije što obećanje o povećanju plata još nije ispunjeno – kazala je Pavličić. Prema podacima Vrhovnog suda, od januara do juna 2025. godine zaprimljeno je 2.108 novih predmeta, dok je ukupno u radu bilo 4.093. Riješeno je 2.493 predmeta, dok je 1.597 predmeta ostalo neriješeno, što čini 39 odsto.

Pavličić:

Posebno se ističu rezultati Građanskog i Upravnog odjeljenja – riješeno je 156 odsto revizijskih predmeta, 113 odsto u privrednim sporovima i 151 odsto u upravnim sporovima.

U Krivičnom odjeljenju riješeno je 150 odsto predmeta po zahtjevima za zaštitu zakonitosti, a pritvorski predmeti obrađeni su hitno, bez zaostataka.

Sud je s posebnom pažnjom postupao i po predmetima iz ranijih godina koje je Ustavni sud vratio zbog utvrđenih povreda ljudskih prava, čime, kako navode, aktivno doprinose eliminisanju „ping-pong efekta“.

U prkos infrastrukturnim

ograničenjima, nezadovoljavajućem materijalnom statusu i kadrovskim izazovima – uključujući tri trenutno

upražnjena sudijska mjesta – sudije su, kako poručuju iz Vrhovnog suda, pokazale izuzetnu posvećenost i profesionalizam. Najavljeno povećanje plata od 30 odsto još nije realizovano, iako je Vlada dala saglasnost, a čeka se odluka Skupštine. – Ovi rezultati pokazuju da posvećenost, znanje i trud mogu nadvladati sve prepreke. Zato još jednom apelujemo na zakonodavnu i izvršnu vlast da hitno riješe ključna pitanja za status sudija i zaposlenih u pravosuđu – poručila je Pavličić.

Zaključila je da Vrhovni sud ostaje privržen misiji efikasnog, odgovornog i nezavisnog sudstva. B.R.

Valentina Pavličić

babović

Struka upozorava da ne postoji odgovarajuća infrastruktura za primjenu Izmjena i dopuna DUP-a ,,Sutomore

Realizacija plana rizična za eko-sistem ako se ne izgradi prečišćivač otpadnih voda

Od 2018. godine izgrađeno je više od stotinu objekata, od kojih veliki broj nelegalno. Evidentan je nedostatak uređenih javnih zelenih površina, sportskih igrališta i igrališta za djecu. Planom je predviđena izgradnja nove autobuske stanice sa pratećim javnim parkingom, sportski tereni, garaže, trotoari gdje god je moguće. Prostor kod Crkve je prenamijenjen – ukinuta je lokacija za turizam i ,,ucrtan“ park, a na mjestu nekadašnjeg dječjeg odmarališta planiran je hotel...

PODGORICA – Realizacija aktivnosti koje su predviđene izmjenama i dopunama Detaljnog urbanističkog plana ,,Sutomore – Centar“ neće imati značajni negativan uticaj na životnu sredinu ako se prije izgradnje objekata obezbijedi infrastruktura za stabilno snabdijevanje vodom, izgradi kanalizacioni sistem i centralizovano postrojenje za tretman otpadnih voda (PPOV), koji su od strateškog značaja za razvoj ovog ekološki osjetljivog područja. S tim u vezi, neophodno je prethodno provjeriti zadate kapacitete planskog zahvata sa neposrednim okruženjem kako se ne bi prekoračio ekološki prag nosivosti prostora i planom definisati faznu realizaciju sadžaja i namjena.

To je navedeno u Izvještaju o strateškoj procjeni uticaja na životnu sredinu Izmjena i dopuna DUP-a ,,Sutomire – Centar“ koji je za potrebe Ministarstva prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine uradio Verde Projekt d.o.o. Podgorica. Prema Programskom zadatku, kroz izmjene i dopune DUP-a će se ,,stvoriti uslovi za bolju valorizaciju prostora, njegovih stvarnih potencijala, prirodnih resursa i zatečene namjene“.

Struka konstatuje da povećana potreba za gradnjom za oko 30.000 stanovnika, zaposlenih i turista može da izazove prostornu disharmoniju prekoračenje ekološkog praga nosivosti kao i narušavanje slike

predjela. Izgradnja u zaštitnom pojasu, iako u manjem obimu planirana, kao i veliki broj korisnika u cijelom planskom zahvatu, predstavlja potencijalni rizik narušavanja identifikovanih Natura 2000 staništa zaštitnog pojasa Parka prirode Katič. Što se tiče prirodnih dobara, kao mogući negativni uticaj prepoznato je povećanje broja turista i ispuštanje neprečišćenih voda u akvatorijum što predstavlja rizik za kvalitet morske vode i eko-sistema.

Područje obuhvaćeno planom pripada manjim dijelom prostornoj zoni Mišići, a većim prostornoj zoni Sutomore. Granicom zahvata je obuhvaćen prostor katastarskih opšti-

na Sutomore, Zagrađe, Zankovići tj. područje naselja Staro Sutomore, Mišići I i II, Spičansko polje (Vinogradi), područje ispod Haj Nehaja, Đuričine Vode i Zagrađe. Zahvat plana se graniči sa zonom morskog dobra, i većim dijelom se nalazi u pojasu do 1.000 metara od obalne linije.

Prostor zahvata površinu od 1.959.334 m2 (195.93 ha) podijeljen je na zone, podzone i urbanističke parcele na kojima su planirane različite namjene površina. Planom se predviđa izgradnja kapaciteta do 1.175.922 m² bruto građevinske površine. Ukupan broj urbanističkih parcela je 1.652 – 1.627 na kojima je predviđena izgradnja objekata, i 25

urbanističkih parcela sa postojećim i planiranim trafostanicama.

Na parcelama manjim od 300 m2, što prema PUP predstavlja minimalnu površinu, predviđeno je zadržavanje postojećeg stanja i rekonstrukcija i sanacija objekata u tim gabaritima. Objekti koji su nelegalno izgrađeni na zelenim površinama, i do kojih nije obezbijeđen javni kolaski pristup, kao i oni nelegalno izgrađeni na trasama kolskih i kolsko pješačkih saobraćajnica – nijesu planom legalizovani, i predloženo je njihovo uklanjanje.

NEDOSTACI PROSTORA

Konstatuje se da je područje ,,Sutomore – Centar“ nerav-

Planski koncept vrijedan više od 860 miliona eura

Planovima je predviđeno da se Sutomore izgradi kao sekundarni i turistički centar Bara, kome gravitira niz naselja u zaleđu. Obuhvataće i ponudu kontaktnih područja Maljevika, Spičanskog polja i područja oko Haj Nehaja. – Ovakav planski koncept

iziskuje znatna investiciona ulaganja u izgradnju i opremanje lokacije, na kompleksu zemljišta 195,93 hektara. Vrijednost ulaganja je procijenjena na 860.270.980 eura (nijesu uključeni troškovi kamata na kreditna sredstva za finansiranje izgradnje).

Predmjerom nije obuhvaćena rekonstrukcija i dogradnja željezničke stanice i podzemnog prolaza ispod pruge, koji će biti predmet dalje projektantske razrade, u skladu sa programom razvoja željezničke infrastrukture –navedeno je u Izmjenama

i dopunama DUP-a ,,Sutomore – Centar“ . Procijenjeno je da realizacija projekta zahtijeva upošljavanje oko 3.000 radnika. Najveći dio građevinskog materijala, kao i robe i usluga za turističke sadržaje će se nabavljati iz lokalnih izvora.

nomjerno izgrađeno. Najveća koncentracija stambenih i objekata turističkog stanovanja smještena je ispod magistralnog puta Budva - Bar i uz zonu Morskog dobra - staro Sutomore, ali i na padinama ispod Haja i Štita, gdje su objekti u najvećoj mjeri namijenjeni stanovanju, stihijski raspoređeni, nezavršeni, oblikovno i materijalno neprilagođeni ambijentu i u suprotnosti su sa pejzažnim karakteristikama predjela. U odnosu na plan iz 2018. godine evidentiran je veliki broj objekata, sa neprimjerenim estetskim karakteristikama i gabaritima, neuređenim dvorištima i nedostatkom mjesta za parkiranje, kao i nelegalnih objekata od kojih su mnogi izgrađeni na pravcima i koridorima planiranih saobraćajnih i pješačkih površina. – Izgrađeno je nekoliko desetina objekata, od kojih su mnogi nelegalni, izgrađeni na pravcima i koridorima planiranih saobraćajnih i pješačkih površina. Evidentan je nedostatak uređenih javnih zelenih površina, sportskih i igrališta za djecu. Veći dio izgrađenih površina zauzimaju stambeni i objekti mješovite

namjene, u vidu individualnih stambenih objekata, objekata višeporodičnog i kolektivnog stanovanja, vila, kuća za izdavanje, vikendica i apartmanskih objekata. Objekti su različite spratnosti, kvaliteta i boniteta. Veliki broj saobraćajnica, prolaza i prilaza je izgrađen mimo standarda, bez trotoara. Evidentni nedostatak parking prostora i biciklistčkih staza. Elektroenergetski objekti zadovoljavaju trenutne potrebe potrošača, ali ne raspolažu potrebnom rezervom za nove potrošače. Veliki problem vodovodne mreže je njeno neplansko širenje. Izdašnost izvorišta u ljetnjem periodu nije dovoljna za uredno snabdijevanje vodom, mreža hidrotehničkih instalacija je prilično razvijena, ali u mnogome ne odgovara planiranom razvoju grada. Duž ključnih gradskih saobraćajnica ne postoji adekvatan prostor za smještaj instalacija. Recipijenti glavnih atmosferskih kolektora su postojeći regulisani i neregulisani vodotoci sa glavnim recipijentom - morski akvatorijum. U zahvatu plana nema nepokretnih kulturnih dobara, potencijalnih kulturnih dobara ni potencijalnih arheoloških lokaliteta –neki su od nedostataka na koje je ukazano. Jedan od razloga izrade novoga plana je bio nedostatak parking mjesta. Kao rješenje za ublažavanje toga problema planirana je podzemna garaža na urbanističkoj parceli UP68 koja je trenutno neizgrađena, pored crkve. U jednoj etaži može da se obezbijedi pedesetak mjesta. Može se dozvoliti i gradnja više podzemnih etaža. Kada su u pitanju biciklističke staze, GUP-om je jedino planirana biciklistička staza koja prati morsku obalu od Bara do kraja sutomorske plaže. U GUP-u je navedeno i da je, radi uštede prostora, potrebno objediniti biciklističke i pješačke koridore, ali sa jasnom fizičkom odvojenošću kako se ne bi dovela u pitanje bezbjednost učesnika. Velike saobraćajne gužve, koje se tokom turističke sezone, javljaju na magistrali, kod autobuske stanice, velikim dijelom su prouzrokovane zbog velikog broja pješaka koji tu prelaze preko magistralnog puta. Da bi se gužve smanjile, prije nekoliko godina izgrađena je pasarela, kod posto-

PLANIRAN KAO SEKUNDARNI I TURISTIČKI CENTAR BARA: Sutomore

Utorak, 8. jul 2025.

jeće autobuske stanice, ali je pješaci malo koriste.

To je razlog da je, pored postojeće pasarele, dozvoljena gradnja podzemnog pješačkog prelaza. Mnogo bolje rješenje bi bilo da je izgrađen podzemni prolaz. Zbog toga treba dozvoliti i izgradnju podzemnog prolaza čime će se smanjiti gužve na kolovozu i znatno povećati bezbjednost pješaka.

Trotoari su planirani uz većinu ulica, odnosno svuda gdje su dozvoljavale prostorne mogućnosti.

Autobuska stanica nema adekvatne kapacitete, i jedan je od uzroka čestih saobraćajnih zagušenja na magistralnom putu u ljetnjem periodu. Zbog toga je planirana izgradnja nove unutar zone (UP 651). Prekoputa buduće autobuske stanice planirana je urbanistička parcela (UP 655) za potrebe parking mjesta za autobusku stanicu, ali i za lokaciju taksi stanice.

Lokacija za taksi stanica na području DUP-a nijesu planirane, izuzev kod buduće autobuske stanice.

Prostor se snabdijeva vodom sa izvorišta Brca čija izdašnost u ljetnjem periodu nije dovoljna. Generalni planovima je se predviđa formiranje triju visinskih zona, u koje će se voda dopremati osim iz izvorišta i iz regionalnog sistema i zaleđa.

Kada je o otpadnim vodama riječ, trenutno stanje je takvo da se neprečišćene vode ispuštaju direktno u more, preko podmorskog ispusta dužine 1.040 metara sa difuzerom. Planovima višeg reda izgradnja PPOV-a za Sutomore je predviđena sa morske strane Golog brda odnosno u zoni koja je blizu postojećeg podmorskog ispusta.

TRI ZONE, 17 PODZONA

Područje DUP-a ,,Sutomore –Centar“ je podijeljeno u tri zone (A, B, C) i 17 podzona. Zona A zauzima prostor površine 84,28 ha (842.811 m2), i podijeljena je na sedam podzona. Obuhvata dio starog, autentičnog naselja Sutomora koji se proteže uz plažu, i novi dio naselja, izgrađen duž Magistralnog puta u polju. Niz objekata uz plažu je najatraktivniji dio zahvata, sa vrijednim primjerima graditeljskog nasljeđa, od kojih su mnogu devastirani intervencijama dogradnje ili nadgradnje. Ukupno je evidentirano 1.134 objekata, ili 86 više nego 2018. godine.

– To je trenutno centralna zona Sutomora koja nije izgrađena i uređena na nivou koji bi bio primjeren. Jedan od prioriteta ove zone uređenje bloka u kojem se nalazi autobuska stanica i pijaca, gdje je planom predviđena zona centralnih djelatnosti sa različitim sadržajima i podzemnim javnim gražama koje bi donekle omogućile rješavanje problema parkiranja u ovoj zoni. Predložene su smjernice za uređenje željezničke stanice Sutomore, uspostavlja-

Bijelo Polje: Novi stanovnici na imanju Nedžada Bandića u Potkrajcima

nje koridora i dat prijedlog za podzemni prolaz ispod željezničke stanice, koji bi napravio pješačku vezu te zone sa onom koja se nalazi iznad željezničke stanice – navedeno je u dokumentu. Nekoliko objekata svojom izgrađenošću premašuje zadate indekse, zbog čega je predviđena njihova rekonstrukcija radi usklađivanja sa parametrima Plana.

Podzona A2 obuhvata djelimično izgrađeni prostor u nastavku Sutomorske plaže. Namjena objekata u okviru ove podzone je turizam - hoteli tipologije T1 i T2 (sa četiri i pet zvjezdica). Planom je predviđeno uklanjanje svih privremenih i montažnih objekata komercijalne i uslužne namjene, i uspostavljanje regulacije u cilju podizanja urbanističkog nivoa prostora. Važan doprinos podizanju urbanističkog nivoa će biti sanacija niza objekata turističke namjene sa pješačkom ulicom, organizovani kao UP36. Na mjestu nekadašnjeg dječjeg odmarališta planiran je hotel tipologije T2. U podzoni A7 su određene lokacije za novu autobusku stanicu sa pratećim javnim parkingom kao i sportska igrališta za stanovnike okolnih stambenih zona. Zona B zauzima prostor površine 45,34 ha (453.952 m2) i podijeljena je na četiri podzone. Obuhvata dio Spičanskog polja, najvećim dijelom neizgrađen prostor. Od vrijednih objekata izdvaja se Crkva Sv. Petke, locirana na atraktivnoj lokaciji na brdu. Izgrađeni objekti su dio naselja Zagrađe, mahom nelegalno sagrađeni objekti mješovite namjene. Ukupan broj evidentiranih objekata iznosi 90, što je 12 više nego 2018. godine. Prethodnim planom je u toj zoni planiran sportski centar. Novi plan to podržava, predlaže podjele parcela – na način da se na jednoj organizuju tereni za fudbal, rukomet, košarku i odbojku, sa tribinama i drugim pratećim sadržajima, a na drugoj za tenis i boćanje. Zona B3, gdje se nalazi Crkva Sv. Petke, formirana je kao zelena - park, izvršena je prenamjena, u skladu sa planovima višeg reda, tj. ukinuta je planirana parcela za turizam. Zona C zauzima prostor površine 65,35 ha (653.571 m²), i podijeljena je na šest podzona. Obuhvata dio naselja Zagrađe i prostor do magistralnog puta. Preovladavaju objekti stanovanja i mješovite namjene, dijelom u skladu sa smjernicama planske dokumentacije, a dijelom nelegalno izgrađeni. Objekti su različite veličine, kvaliteta i boniteta, čiju izgradnju nije pratila saobraćajna i tehnička infrastruktura. Prilazi i prolazi do objekata su uski, strmi, bez parking površina, što odaje utisak neuređenog prostora. Nelegalne intervencije su devastirale i naružile atraktivan prirodni ambijent sa vizurama prema moru. Ukupno je evidentirano 480 objekata. D. ŠAKOVIĆ

Par roda dobio prinove

BIJELO POLJE – Bjelopoljsko naselje Potkrajci odnedavno je bogatije za dva stanovnika. Par roda, koji se proljetos nastanio na gazdinstvu Nedžada Bandića, o čemu je Pojeda pisala, dobio je prinove. Bandić je ispričao za Pobjedu da je bio prilično iznenađen kada je na betonskom električnom stubu u svom dvorištu, u gnijezdu koje su proljetos svile, ugledao mladunčad rode. – Iznenađenje je prešlo u oduševljenje jer nije svakodnevna pojava da nas posjećuju rode, a kamoli da tu oforme i potomstvo. Mladunčad razdragano klepeću krilima, a brižni roditelji su neprekidno sa njima. Zabrinuli smo se kada je ženka nekoliko dana bila odsutna, te smo u prvi mah pomislili da se nešto nepredviđeno desilo. Ponovna pojava izazvala je pravo olakšanje. Vjerovatno je odsustvovala da bi trasirala put pri povratku u svoju postojbinu, na jesen. Na svaki način se trudimo da ih ne uznemirimo, a mališanima su postali prava atrakcija – ističe Bandić. S obzirom na to da je nedaleko Lim, roditelji naizmjenično posjećuju rijeku da bi nabavili hranu za ptiće.

– Poseban doživljaj je posmatrati kada se vraćaju i kada mlade hrane iz kljuna – ushićeno priča Bandić. Do ovog proljeća jedini par bijelih roda u Crnoj Gori gnijezdio je u Beranama, gnijezdo je svio 2012. godine. To je izazvalo veliku pažnju i stručnjaka i laika jer se ta ptica pojavila poslije najmanje pola vijeka. Podjednako je bilo zanimljivo i to što je za dom odabrala sjever, a ne toplije krajeve. Ornitolozi iz Centra za zaštitu i proučavanje ptica i građani dali su im imena Perko i Perka Rodić. Oni su prve godine dobili tri ptića sa kojima su se krajem ljeta vratile u svoju postojbinu, u Afriku. Pojavljivale su se i narednih godina, na istom mjestu. Kako je gnijezdo koje su Rodići napravili propalo Centar za zaštitu i proučavanje ptica i Elektroprivreda Crne Gore prije nekoliko godina su napravili posebnu konstrukciju od metala, za gnijezdo. Osim toga, CZIP je na obližnjoj zgradi postavio kameru koja 24 sata prati kretanje Rodića –prenos iz gnijezda. Prema podacima organizacije Birdlajf Internešnel koja se bavi zaštitom ptica rode žive u 54 zemalja Sjeverne Afrike i Azije, a u Evropi ih je najviše

PORODICA:

u Španiji i Poljskoj, gdje se gnijezdi više od 35.000 jedinki. Evropa je, inače, glavno stanište bijelih roda, jer na tom kon-

Rezultati analize koju je uradio Institut za biologiju mora

Na svim kupalištima voda dobrog kvaliteta

BUDVA – Rezultati analize kvaliteta morske vode za 114 lokacija, koju je Institut za biologiju mora sproveo od 30. juna do 1. jula, pokazali su da je na 85,1 odsto lokacija morska voda bila odličnog kvaliteta, na 7,9 odsto lokacija dobrog, a na sedam odsto zadovoljavajućeg kvaliteta.

– Ovi rezultati potvrđuju da je morska voda na crnogorskim kupalištima dobrog kvaliteta, tj. da je sanitarno ispravna, bezbjedna za kupanje i rekreaciju – saopšteno je iz Morskog dobra.

Klasifikacija voda za kupanje vrši se u skladu sa Pravilnikom o načinu i rokovima za sprovođenje mjera obezbjeđivanja očuvanja, zaštite i poboljšanja kvaliteta vode za kupanje, kojim se vode za kupanje klasifikuju kao - odlične, dobre, zadovoljavajuće i loše. U opštini Ulcinj, Program se realizuje na 18 lokacija, na 16 voda je bila odličnog kvaliteta, na jednoj dobrog i na jednoj zadovoljavajućeg. U opštini Bar voda je bila odličnog kvaliteta na svih 15 lokacija. Kada je u pitanju opština Budva, Program se realizuje na 34 lokacije, od čega je na 25 lokacija voda bila odličnog kvali-

teta, na pet dobrog, a na četiri zadovoljavajućeg kvaliteta. U Bokokotorskom zalivu, u opštini Tivat, od ukupno 10 lokacija voda je bila odličnog kvaliteta na njih devet, a zadovoljavajućeg na jednoj vodi za kupanje. Analize su pokazale da je u Kotoru na 11 lokacija voda bila odličnog, na tri dobrog, a na jednoj lokaciji zadovoljavajućeg kvaliteta. U Herceg Novom uzorkovana je voda na ukupno 22 lokacije, od čega je na njih 21 bila odličnog, a na jednoj zadovoljavajućeg kvaliteta. Rezultati ispitivanja kvaliteta morske vode, kao i podaci o temperaturi mora, temperaturi vazduha i salinitetu za svako pojedinačno kupalište mogu se pogledati na posebnoj aplikaciji koja se nalazi na internet stranici www.morskodobro.me koja je dostupna na crnogorskom i engleskom jeziku. Programom za 2025. godinu predviđen je monitoring kvaliteta morske vode na ukupno 114 lokacija duž Crnogorskog primorja i to - 18 u opštini Ulcinj, 15 u opštini Bar, 34 u Budvi, deset u Tivtu, 15 u Kotoru i 22 na teritoriji opštine Herceg Novi. Predviđeno je da se tokom sezone odradi ukupno 10 analiza, svakih 15 dana u periodu od juna do oktobra mjeseca. C. G.

tinentu živi između 502.000 i 563.000 odraslih jedinki, a na svijetu ukupno ih ima nešto više od 700.000. B. ČOKOVIĆ

KO

LA š

I n

Za krompir i kukuruz –100 eura po hektaru

KOLAŠIN – Poljoprivrednici koji posiju krompir ili kukuruz mogu računati na podršku od 100 eura po hektaru obradive površine. To je precizirano javnim pozivom koji je Opština raspisala za podršku ratarskoj proizvodnji.

Kako je precizirano, podršku mogu dobiti samo registrovana poljoprivredna gazdinstva čiji nosioci imaju prebivalište i zemljiše na teritoriji Kolašina. Pola hektara je minimalna površina za koju se može tražiti podrška, a tri hektara najveća. Za podsticaj poljoprivrednoj proizvodnji Opština je ove godine opredijelila 140.000 eura. Adaptacija štalskih i objekata prerade biće podržana sa 30.000 eura. Isti iznos je usmjeren i za podršku u nabavci mehanizacije – motokultivatora, motokosačica i priključaka. Mladi poljoprivrednici dobiće 20.000 eura, dok je za nabavku agregata i solarnih sistema izdvojeno 13.000 eura. Proizvođači meda mogu računati na 8.000 eura, dok će potrebe za vodosnabdijevanjem biti podržane sa 7.000 eura. Dr. D.

POSTALI

Gnijezdo roda u Bijelom Polju

Ulcinj

Godišnja izložba radova studenata FLU večeras na Cetinju

Vrhunac

PODGORICA - Godišnja izložba radova studenata završnih godina Fakulteta likovnih umjetnosti na Cetinju biće otvorena danas, u 17 sati, u Galeriji „42 stepena“.

Publika će prvo moći da pogleda izložbu radova studenata završnih godina master studija, dok će u 18 sati na FLU biti otvorena izložba djela studenata završnih godina osnovnih studija i svečana dodjela nagrada. Za 18.30 sati na

terasi fakulteta predviđen je prijem i koktel uz druženje sa studentima i profesorima. Izložba predstavlja vrhunac višegodišnjeg rada i posvećenosti studenata koji su kroz različite umjetničke forme, slikarstvo, vajarstvo, grafiku i druge medije izrazili svoje vizije i istraživanja. Ovaj događaj tradicionalno okuplja ljubitelje savremene umjetnosti i pruža uvid u stvaralaštvo mladih umjetnika koji završavaju osnovne i master studije. A. Đ.

Reditelj Branislav Milatović za Pobjedu povodom najnovijeg lma

PODGORICA – Na sniježnim obroncima Durmitora, gdje tišina bruji glasnije od svake replike, reditelj Branislav Milatović snimio je kratkometražni film „Lavež“. Milatović u filmu prikazuje očevu ljubav koja ne prestaje ni kad prestane život. Gotovo bez riječi, ali s maksimalnim emocijama, film postaje tiha priča o upornosti, gubitku i tragičnoj ljepoti odnosa između oca i sina.

PODGORICA – Britanski

savjet u Crnoj Gori raspisao je konkurs ,,Biennials Connect“ preko kojeg će obezbijediti grantove u iznosu do 9.500 funti za međunarodne bijenale/ festivale u odabranim zemljama. Pravo učešća imaju Crna Gora, Albanija, Jermenija, Azerbejdžan, Bosna i Hercegovina, Gruzija, Kazahstan, Kosovo, Sjeverna Makedonija, Srbija, Turska, Ukrajina i Uzbekistan.

Vizuelni umjetnički bijenali i festivali mogu se prijaviti za grantove koji će pomoći u razvijanju novih partnerstava, međukulturalnoj razmijeni, kreativnim novim djelima i pružanju prilika za

Britanski savjet objavio poziv za dodjelu sredstava festivalima Prilika za grant do 9.500 funti ,,Priprema.

izlaganje. ,,Biennials Connect“ grantovi podržavaju učešće vizuelnih umjetnika na britanskim i međunarodnim festivalima i bijenalima. Grantovi su namijenjeni umjetnicima, pružajući im priliku za putovanja, kreiranje novih djela, umrežavanje, izgradnju vještina i izlaganje kroz partnerske organizacije. Rok za prijavu je 14. septembar. Prijave pojedinačnih umjetnika neće biti prihvaćene. Prioritet će biti dat projektima koji podstiču saradnju između umjetnika, kuratora, umjetničkih organizacija i / ili festivala i bijenala sa sjedištem u Velikoj Britaniji i međunarodnih umjetnika; uključuju vizuelne umjetnike u ranoj ili srednjoj fazi njihove karijere. R. K.

Ova filmska priča premijerno je prikazana u takmičarskoj selekciji na 22. izdanju Međunarodnog festivala kratkometražnog filma „In the Palace“, koji je održan od 27. do 30. juna u Perniku, u Bugarskoj. Glumačku postavu čine Momo Pićurić i Jovan Krivokapić. Direktor fotografije je Lazar Radić, montažer Nemanja Bečanović, kostimografkinja Lina Leković, zvuk Bobo Stanišić, izvršni producent Filip Poleksić, koscenarista Stefan Bošković, a muziku potpisuje Milivoje Pićurić. Producenti filma su Miljan Vučelić, Đorđe Vojvodić i Branislav Milatović. Film je podržao Filmski centar Crne Gore, a realizovan je u produkciji „Bitter Frames Productiona“ i koprodukciji Radio i Televizije Crne Gore i „Montenegro Art Productiona“.

U razgovoru za Pobjedu autor Milatović otkriva kako lavež pasa postaje posljednja nada u bijeloj pustoši, zašto minimalistička slika skriva epsku tragediju upornosti i ljubavi jače od kraja, te kako je autentična pojava nedavno preminulog crnogorskog glumca Momčila Moma Pićurića bila okidač za ovaj film.

POBJEDA: Festival „In the Palace“ važi za vrata ka međunarodnoj vidljivosti kratkog filma, ali i kao kvalifikacioni put ka Oskaru. Što za Vas znači ova premijera i kako gledate na poziciju crnogorskog kratkog filma u globalnom kontekstu?

Epska tragičnost odnosu oca i sina

PODGORICA - Izložba fotografija mladih talenata iz regije Zapadnog Balkana, pod nazivom ,,Priprema. Pozor. Naša Evropa“, biće otvorena danas u 11 sati u Evropskoj kući. Izložba je dio kampanje koju sprovodi WeBalkans - inicijativa Generalnog

direktorata za proširenje i Istočno susjedstvo. Izložbu će otvoriti ataše Paolo Londero, službenik za medije i odnose s javnošću Delegacije Evropske unije u Crnoj Gori. Mladi sportista Stefan Vidović, crnogorski reprezentativac u vaterpolu, govoriće o snazi sporta da prevaziđe granice i poveže mlade ljude. Izložba predstavlja završnicu regionalnog foto konkursa na koji je pristiglo skoro 200 prijava, a pokrenut je u okviru kampanje ,,Priprema. Pozor. Naša Evropa“ koju provodi WeBalkans. A. Đ.

MILATOVIĆ: Crnogorska kinematografija je već godinama unazad ostvarila određene uspjehe i prepoznatljivost, što potvrđuje činjenica da su brojni filmovi do sada prikazivani na značajnim međunarodnim filmskim festivalima. Međutim, smatram da su prije svega tome doprinijela kratkometražna ostvarenja crnogorskih autora koja su godinama unazad selektovana u progra-

istrajava u svojoj ulozi do kraja. Smatram kontekstu dobijaju još veću snagu – kazao

Cilj lma je da istraži i prikaže univerzalnu pojavu roditeljske ljubavi i žrtve, sa jasnim akcentom da roditelj, bez obzira na sve, istrajava u svojoj ulozi do kraja. Smatram da roditeljska žrtva i ljubav u takvom kontekstu dobijaju još veću snagu – kazao je Milatović

me renomiranih filmskih festivala, a na nekima su osvajala i značajna priznanja, te je time pozicija crnogorskog kratkog filma svakako postala respektabilna.

POBJEDA: Film „Lavež“ kroz minimalnu radnju i gotovo bez riječi govori o maksimalnim emocijama – očevom odbijanju da se odrekne sina, uprkos smrti, kao i osjećanju odgovornosti prema sjećanju na ženu i majku koju su izgubili. Koliko je za Vas ova priča o upornosti zapravo priča o ljubavi koja traje i poslije smrti.

MILATOVIĆ: Cilj filma je da istraži i prikaže univerzalnu pojavu roditeljske ljubavi i žrtve, sa jasnim akcentom da roditelj, bez obzira na sve, istrajava u svojoj ulozi do kraja. Smatram da roditeljska žrtva i ljubav u takvom kontekstu dobijaju još veću snagu, a ne-

uspjeh i uzaludnost te žrtve priči, vjerujem, daju element epske tragičnosti.

POBJEDA: U trenutku kada otac shvata da je sin mrtav, a ipak ostaje uz njega i simbolično „čuva“ vatru, dešava se i tiha eksplozija značenja. Da li biste rekli da „Lavež“ govori više o prihvatanju gubitka – ili o čovjekovoj nesposobnosti da pusti ono što je volio?

MILATOVIĆ: Htio sam da bez potcrtavanja i grubih sugerisanja gledaocu, dakle samo na osnovu tehnika naracije i elemenata filmskog jezika, pokušam da prikažem više nivoa priče: Sin je ranjen, ali je i sam ranjavao i ubijao. Otac je razočaran sinovljevim djelima, ali ipak ulaže nadljudske napore da sinu spasi život. Tema filma „Lavež“ je odnos otac - sin. Glavni element tog odnosa je sinovljeva sloboda izbora i očevo neslaganje s njegovom slobodom. Postavlja se pitanje da li uprkos tom neskladu može opstati ljubav oca i sina?

POBJEDA: Film „Lavež“ djeluje kao izrazito atmosferičan i simboličan – već iz sinopsisa osjeća se težina, tišina i prostorna metafora. Kako ste gradili narativ u kojem prostor – bijela pustoš – postaje aktivan učesnik u odnosu oca i sina?

MILATOVIĆ: Naši junaci se suočavaju s prirodom. Naime, izgubljeni u surovom predjelu, bivaju progutani prostran-

stvom. Ovaj odabir eksterijera je za mene bio metafora za čovjekovu „borbu s vjetrenjačama“. Otac je ovdje predstavljen kao tragični junak koji ne odustaje od bitke koja je već unaprijed izgubljena. U surovosti zimskog Durmitora umire čak i konj koji vuče nosila, ali otac nastavlja, vukući nosila na sopstvenim leđima, bez riječi, i dalje se nadajući i čekajući zvuk života koji bi značio mogući spas za Sina. POBJEDA: Naslov „Lavež“ nosi snažnu zvučnu i emotivnu sliku – agresiju, instinkt, možda i opasnost koja nije vidljiva. Možete li govoriti o simbolici tog naslova i načinu na koji je motiv „laveža“ utkan u dramaturšku strukturu?

MILATOVIĆ: Film „Lavež“ transponuje motiv priče „Ne čuješ laju li psi“ meksičkog pisca Huana Rulfa iz surovog, pustinjskog pejzaža sjevera Meksika u jednako surovi, sniježni pejzaž sjevera Crne Gore i okoline Durmitora. U filmu „Lavež“ otac i sin sami su u crnogorskoj bijeloj pustinji. Krećući se kroz prostor bez ljudi nadaju se zvuku, susretu, „lavežu“ koji bi značio i ljudsko prisustvo u blizini, ne bi li pronašli spas za ranjenog Sina. Ipak, „lavež“ neće stići i sin će umrijeti. POBJEDA: U „Lavežu“ sarađujete sa nizom iskusnih autora iz Crne Gore –od Stefana Boškovića kao

Kadar iz lma „Lavež“

Momčilo Pićurić u lmu „Lavež“

koji je premijerno prikazan u Bugarskoj

Arhetipska vrijednost

glavnih junaka

POBJEDA: U vremenu kada dominiraju efekti, brzina i spektakl, Vi birate kontemplaciju, tišinu, pejzaž i odnos između dvoje ljudi. Da li je to i Vaš osobni otpor prema „glasnom“ narativu savremenog filma, ili prirodan izraz Vaše autorske poetike?

PODGORICA – Predstava „Ostrvo sa blagom“ (7 +), u režiji Kokana Mladenovića, biće premijerno izvedena večeras, u 21 sat, na Sceni između crkava, u okviru festivala Grad teatar Budva. Riječ je o koprodukciji ovog festivala sa Malim pozorištem „Duško Radović“ iz Beograda.

Reditelj Kokan Mladenović kazao je da roman „Ostrvo sa blagom“ Roberta Luisa Stivensona nijesu tretirali onako kako piše jer smo u 21. vijeku.

Predstava „Ostrvo sa blagom“ premijerno večeras na Gradu teatru

Avantura je put da se spozna život

koscenariste, do Boba Stanišića, Nemanje Bečanovića i Milivoja Pićurića. Ipak, trebalo je neko vrijeme da se ovaj film snimi i završi. Pa, što su bili najveći izazovi u produkciji i postprodukciji?

MILATOVIĆ: Bilo je zaista puno prepreka i peripetija kad je rad na ovom filmu u pitanju. Toliko da sam na neke odavno već i zaboravio, iako ih je bilo u svim fazama; fazi priprema, snimanja, a kasnije i postprodukcije. Prije svega to se odnosi na surovi i nepristupačan teren oko Durmitora, budući da smo na neki način bili „pioniri“ u ovakvom poduhvatu, te je to još više otežavalo samu realizaciju. Snimanje je već bilo posebno iskustvo, ali ostao bih samo na tome... Ipak, ako se u obzir uzme činjenica da sam u međuvremenu snimio tri filma, to možda može biti najindikativniji pokazatelj na dugačak i težak put ovog filma.

POBJEDA: Ispostaviće se da je ovo i jedna od posljednjih uloga glumca Momčila Moma Pićurića koji se u ovom filmu fantastično uklopio u dramaturšku strukturu priče i pejzaž. Što je Momo Pićurić bio za crnogorski film i na koji način ćete ga Vi pamtiti?

MILATOVIĆ: Svjesno izbjegavajući preciznu vremensku odrednicu, kostimi, kao i situacija u kojoj su se likovi zatekli sugerišu da se radi o jednom od kratkotrajnih zatišja između ratova koji su počinjali i prestajali na prostoru Crne Gore krajem XIX i početkom XX stoljeća. Takođe se sugeriše i period „hajdučije“, odmetanja ratnika u planine iz kojih su silazili u sela i pljačkali da bi preživjeli. Zato junacima filma namjerno nijesu data imena, ali ne da bi se obezličili, već naprotiv, da bi produbili svoje postojanje i dobili neku skoro pa arhetipsku vrijednost. Ono što Otac uradi nije nužno ono što misli, ili što bi želio da uradi. Smatrao sam da bi dubina i neizrečenost njegovog odnosa prema Sinu trebalo da se čita iz različitih suptilnih postupaka: pogleda, glumačke igre, fizičkih postupaka, iz pauza… Stoga je stil filma minimalistički, konteplativan i usredsrijeđen na odnos dvojice junaka. Vjerujem da svedeni režijski postupak, sa dejstvom „produženog kadra“ i prirodnim svjetlom korespondira sa unutarnjom težnjom glavnog junaka u ispunjavanju svog cilja i njegove, istinske borbe sa prirodom, pa su stoga i predjeli sniježne nepregledne pustoši jasno, gotovo geometrijski naznačeni. Ukratko, htio sam da reduciram sve nepotrebne elemente i da se u datoj atmosferi bavim fenomenom odnosa otac - sin.

MILATOVIĆ: Ovo je bila moja druga saradnja sa Momom, a nažalost i posljednja, iako su u planu bili i neki naredni zajednički projekti. Ideja za ovaj film nije potekla niti od priče, pejzaža ili neke ideje, već konkretno od Moma i njegove piktoresne i autentične pojave. Naime, odavno sam u sebi nosio ideju da snimim vestern u kojem će Momo tumačiti glavnu ulogu. Tek kasnije su se pojavile ideje vezane za sam narativ, temu, motive i druge okolnosti, pa se može reći da mi je sama njegova pojava u stvari bila osnovna premisa i pokretač da uopšte radim ovaj film. Momo je posljednjih godina bio najangažovaniji crnogorski glumac, što potvrđuju brojne koprodukcije u kojima je učestvovao, a svakako je bio najprominentnije filmsko lice u posljednjih deceniju i po na crnogorskoj filmskoj sceni. J. NIKITOVIĆ

- Mi smo u vremenu pozorišta koje je pozorište konteksta, a ne teksta. Ne šta piše nego šta mi mislimo o tome. A samim tim smo smislili da je priča iz današnjeg ugla, da je priča djevojčica koja ima 12 godina, koja misli kao i dobar dio najnovije generacije da su sva uzbuđenja svijeta vezana za viralnu sferu. Za telefone, za kompjutere, za gejming i tako dalje. Ona hoće da bude reperka, tako doživljava svijet. A onda upadne u avanturu, upadne u priču ostrva sa blagom i kroz tu avanturu koju mora da proživi i preživi realno spozna i fenomen i ljubavi i prijateljstva i na najbolji mogući način sazre, odraste –kazao je Mladenović. On je podsjetio na uvjerenje psihologa koji kažu da su fenomeni straha, ugroženosti, putovanja, otkrivanja, avanture, nužni za razvoj dječje psihologije i za sazrijevanje ličnosti. - E pa ova naše junakinja sazre i odraste kroz to putovanje i nadam se da će ova predstava djeci omiliti avanture uživo. Da će ih malo izmjestiti iz te viralne sfere i ponukati ih da uskoče u neke prave životne avanture – kazao je Mladenović.

Direktorica Malog pozorišta

„Duško Radović“ Bojana Karajović pohvalila je što se Grad teatar otvorio i ka djeci i mladima. - Iskoristila bih samo ovu priliku da pozovem čitavu porodicu, to je ono što je poenta, da pozovemo porodicu da zajedno uživa u kvalitetnom kulturnom programu i da iza toga komunicira o tome što je vidjela i prosto napravi jedno nezaboravno iskustvo i sjećanjekazala je Karajović.

Direktorka JU Grad teatar Milena Lubarda-Marojević govorila je o značaju ovog projekta.

- Za nas se sklopilo nekoliko srećnih okolnosti zbog čega

smo stvarno uzbuđeni i velika nas radost čeka ovih narednih dana. Mi smo već godinama razgovarali o tome kako želimo da imamo ponovo, poslije sveg tog vremena, jednu premijeru namijenjenu svima nama. Dakle, namijenjenu cijeloj porodici. Da reditelj Kokan Mladenović može i hoće. I da se sve to sklopilo da se napravi takav autorski tim, da se svi okupite i da imamo ovaj projekat koji imamo – rekla je ona. Predstava će reprizno biti izvedena 9. i 10. jula, a 19. septembra će imati i svoju beogradsku premijeru. Pored Kokana Mladenovića, koji je bio za-

dužen za dramatizaciju i režiju, autorski tim čine Marija Kalabić, scenografkinja, Anđelija Stanković , asistentkinja scenografa, Marina Vukasović-Medenica, kostimografkinja, Irena Popović-Dragović i Vladimir Pejković, muzika. U predstavi igraju: Olivera Bacić-Dragićević , Marijana Vićentijević-Badovinac , Miloš Samolov, Aleksandra Anđelković, Nikola Malbaša, Nikola Kerkez, Nenad Radović, Mihajlo Đorović, Goran Balančević, Mina Nenadović, Bogdan Bogdanović, Strahinja Blažić i Mladen Vuković. R. K.

Dvije megazvijezde „Marvela“ i „DC Comicsa“ stižu u septembru u Herceg Novi

Hari Randolf i Džok na HSF-u

PODGORICA - Među specijalnim gostima Hercegnovskog strip festivala naći će se i veliko umjetničko ime iz Sjedinjenih Američkih Država Hari Randolf i superzvijezda britanske stripovske, ali i filmske umjetnosti Mark Simpson, poznatiji kao Džok. HSF će biti održan od 5. do 10. septembra na više od deset lokacija u Herceg Novom i Boki. Hari Randolf je umjetnik dinamičnog stila inspirisan japanskim mangama i hip hopom. Njegov jedinstveni izražaj omogućio mu je da preko dvije decenije sarađuje sa najvećim svjetskim izdavačima stripova, ali i velikim medijskim kućama kao što su „20th Century Fox“, „Netflix“, „ESPN“, „Nickelodeon“, te kreatorima video-igrica i kolekcionarskih kartica poput „Epic Games“ ili „Upper Deck“. Njegov prvi veliki naslov vezan je za „Marvel“ i „Spajdermena“, nakon čega za „DC Comics“ ulazi u svijet Betmena i radi na serijalima ,,Mi smo Robin“ i ,,Rat

Robina“. Nakon što su ga Holivud i legendarni scenarista Skot Snajder prošle godine spriječili da bude u Herceg Novom zbog ekranizacije njihovog velikog stripovskog hita ,,Vještice“, Džok će ove godine biti među dvanaest specijalnih gostiju hercegnovske svetkovine posvećene devetoj umjetnosti. Ovaj sjajni umjetnik karijeru je počeo u najvećoj britanskoj izdavačkoj kući „2000 AD“ crtajući poznate junake Sudiju Dreda, Tora Sajana i Leni Ziro, što ga je preporučilo američkom gigantu „DC Comics“ gdje dobija poslove na prestižnim naslovima „Helblejzer“, „Gubitnici“, „Zelena strijela“ i „Betmen“. Upravo radom na „Betmenu“ stiče status jedne od najvećih svjetskih zvijezda stripa. Ovog junaka crta u njegovom redovnom izdanju kao i u serijalima „Detektivske priče“, „All Star Betmen“, „Betmen koji se smije“, kao i mnogim pojedinačnim pričama. Upravo je prethodne sedmice njegova naslovnica slavnog ,,Detecti-

ve Comics #880“ prodata za nevjerovatnih 288.000 dolara. Prisustvo Randolfa i Džoka na festivalu u septembru, uz već najavljene Eduarda Risa iz Argentine i Francuze Fransoa Buka, Tristona i Žan Šarla Pupara, te italijanskih umjetnika Marije Laure Sanapo, Marka Santućija i Valerije Burzo, garantuje da će i ove godine lista specijalnih gostiju doprinijeti potvrdi izuzetne reputacije koju Hercegnovski strip festival ima u evropskim i svjetskim okvirima. Uz pod-

sjećanje da iz Italije dolaze i autori glavne ilustracije Oskar Skalko i Ana Lazarini, te ovogodišnji instruktor master klasa storibordinga, sjajni Davide De Kubelis, kao i Kozimo Mioreli i Stefano Bekini koji će predstaviti multimedijalni spektakl ,,Moby Dick City Blues“, kao dio projekta Kreativne Evrope ,,Comics Beyond“ realizovanog kroz partnerstvo sa „Napoli Comiconom“, Muzejom stripa u Briselu i festivalima „Amien“ u Francuskoj i „Amadora“ u Portugalu. A. Đ.

Scena iz predstave „Ostrvo sa blagom“

Hari Randolf Mark Simpson

HSF

Vatrogasci juče gasili dva veća požara Gorjelo

na Sadinama i iznad

Komanskog mosta, u gašenju pomagao i avion

Pripadnici Službe zaštite i spašavanja (SZS) juče su imali dvije veće intervencije – požar je u kasnim prijepodnevnim satima najprije izbio u naselju Sadine, a nešto poslije 13 sati vatra je zahvatila reon iznad Komanskog mosta.

Vršilac dužnosti komandira SZS-a Nikola Bojanović kazao je da je požar na Sadinama gasilo sedam vozila sa 13 vatrogasaca, koji su uspješno odbili vatrenu stihiju od kuća, a potom i ugasili vatru.

Dojava o požaru na brdu iznad Komanskog mosta stigla je u 13.22.

- Na teren su odmah upućena vatrogasna vozila sa ukupno 13 pripadnika Službe, a zbog

obima požara koji se širio na više frontova - od Sadina prema Komanima, Berima i Zeleniki, kao i u pravcu Tološa, dodatno smo mobilisali i kolege koje nijesu bile u smjeni – naveo je Bojanović. On je kazao i da su u gašenju vatre asistirali i avion avio-helikopterske jedinice Direktorata za zaštitu i spašavanje, vozila gradskih preduzeća koja su dostavljala vodu, kao i vatrogasci iz Bara i Nikšića. Bojanović je naglasio da su vatrogasci ostali na terenu u cilju potpune lokalizacije, a onda i gašenja požara i uputio apel građanima da budu oprezni i ne pale vatru na otvorenom prostoru zbog izuzetno visokih temperatura i jakog vjetra. H. P.

Finiš javne rasprave o nacrtu odluke o radnom vremenu privrednih subjekata

Centralna javna rasprava u srijedu

Sekretarijat za preduzetništvo i investicije organizovao je javnu raspravu o nacrtu odluke o radnom vremenu. Cilj sprovođenja javne rasprave je da se kroz transparentan proces omogući građanima, preduzetnicima, mjesnim zajednicama, nevladinim organizacijama i drugim zainteresovanim subjektima da daju komentare, prijedloge i sugestije u vezi sa prijedlogom akta koji reguliše radno vrijeme ugostiteljskih, trgovinskih i uslužnih objekata na teritoriji Podgorice. - Ovom odlukom uređuje se raspored, početak i završetak radnog vremena pravnih lica, preduzetnika, poslovnih objekata koji se bave pružanjem usluga u oblasti komunalnih djelatnosti, unutrašnjom trgovinom, ugostiteljstvom i turizmom, zanatstvom, kulturom, sportom, igrama na sreću i zabavnim igrama, kao i raspored, početak i završetak radnog vremena istih koji posluju u sklopu naučnoistraživačkih, zdravstvenih i ostalih ustanova od javnog značaja, te u poslovnim objektima, odnosno prostoru gdje se pretežno obavlja

druga djelatnost (na aerodromu, autobuskoj i željezničkoj stanici, benzinskoj pumpi i trgovinskom centru) na teritoriji glavnog grada – navedeno je u saopštenju Sekretarijata za preduzetništvo i investicije. Javna rasprava sprovodi se u elektronskoj, pisanoj i usmenoj formi i to: elektronska forma – slanjem primjedbi, prijedloga i sugestija na imejl adresu preduzetnistvo@podgorica.me tokom čitavog trajanja rasprave; pisana forma – dostavljanjem pisanih komentara na adresu Sekretarijata za preduzetništvo i investicije (Vuka Karadžića br. 41, Podgorica), najkasnije do dana završetka javne rasprave i usmena forma – centralna javna rasprava biće održana 10. jula u zgradi Skupštine glavnog grada, u pres sali, sa početkom u 12 sati. Iz Sekretarijata za preduzetništvo i investicije saopštili su da svi zainteresovani subjekti mogu imati uvid u nacrt odluke svakog radnog dana, u periodu od 12 do 15 časova, u prostorijama Sekretarijata (Vuka Karadžića br. 41). H. P.

U Siti kvartu će biti građeni osnovna škola i dječji vrtić, u okviru dva velika infrastrukturna projekta koje Vlada realizuje uz podršku evropskih finansijskih institucija. Za ove projekte već je obezbijeđeno nešto više od 20 miliona eura.

Izgradnja osnovne škole u Siti kvartu dio je šireg programa „Unapređenje crnogorskog obrazovanja“, koji Ministarstvo prosvjete, nauke i inovacija sprovodi u saradnji sa EIB -om. Izrada glavnog projekta škole je u završnoj fazi, a uskoro se očekuje raspisivanje tendera za izbor izvođača i stručnog nadzora. Ukoliko sve bude teklo planiranom dinamikom, u MPNI su uvjereni da će radovi početi u oktobru ili novembru.

Buduća škola biće građena na urbanističkoj parceli (UP) 20, površine 18.660 kvadratnih metara, u okviru Detaljnog

urbanističkog plana ,,Radoje Dakić“. Na međunarodnom konkursu za idejno arhitektonsko rješenje objekta osnovne škole u Siti kvartu, sprovedenom 2023. godine, žiri tadašnjeg Ministarstva ekologije, prostornog planiranja i urbanizma izabrao je rješenje zajedničkog tima iz Crne Gore i Mađarske, koji su činili Mirko Popović, Žaklina Nježić i Zoltan Šramel Žiri su činili tadašnji glavni državni arhitekta Vladan Stevović kao predsjednik, docentkinja na Arhitektonskom fakultetu u Beogradu Snežana Vesnić, inžinjer arhitektu-

re Srđan Tadić, predstavnica Inženjerske komore Crne Gore Maja Velimirović-Petrović, profesor na Arhitektonskom fakultetu u Skoplju Bojan Karanakov i arhitekta Radovan Radoman (stručni članovi), te predstavnica tadašnjeg Ministarstva prosvjete Vesna Krivokapić S druge strane, izgradnja dječjeg vrtića u tom naselju realizuje se kroz projekat „Predškolska infrastruktura u Crnoj Gori 2“, koji MPNI sprovodi u saradnji sa Razvojnom bankom Savjeta Evrope (CEB). Idejno rješenje objekta površine oko 3.300 kvadratnih

metara, sa spratnošću Po+P+1 (suteren, prizemlje i sprat), već je dostavljeno Glavnom državnom arhitekti, a nakon dobijanja saglasnosti slijedi izrada glavnog projekta, te izbor izvođača. Početak izgradnje vrtića planiran je najvjerovatnije do kraja ove godine. Sredstva EIB Global namijenjena su renoviranju škola širom zemlje, ali i izgradnji novih objekata, među kojima je i dugo očekivana osnovna škola u Siti kvartu - jednom od najgušće naseljenih djelova Podgorice koji godinama unazad trpi pritisak zbog nedostatka kapaciteta u obrazovnom sistemu. H. P.

Još jedan projekat koji unapređuje saobraćajnu infrastrukturu

Gradsko preduzeće Putevi saniralo je lokalni put kroz naselje Kuće Rakića. Radovi su obavljeni na saobraćajnici čija širina kolovoza iznosi pet metara, u dužini

od 3,25 kilometara, a ukupna vrijednost izvedenih radova je oko 480.000 eura. Gradonačelnik Saša Mujović, koji je sa saradnicima juče obišao ovo prigradsko na-

selje, kazao je da je riječ o još jednom važnom projektu koji znatno unapređuje putnu infrastrukturu. - Ovaj projekat je jasna poruka da želimo da razvijamo podjednako sve djelove Podgorice, a ovaj putni pravac ima višestruki značaj, kako za građane Podgorice, tako i za Zetu i Tuzi - kazao je Mujović.

On je naglasio da je gradska uprava svjesna da u užem gradskom jezgru ima još mnogo posla, ali i da svakako vodi računa o ravnomjernom razvoju grada.

- Svjesni smo da u centru Podgorice ima još mnogo posla, ali isto tako znamo da su mještani pojedinih prigradskih naselja dugo vremena bili na marginama i dugo čekali na ono što im pripada. Nova gradska administracija je odlučna da se suoči sa tim, da ispravi te nepravde i da asfaltira puteve i dionice koje su godinama bile zapostavljene, kao što je naselje Kuće Rakića. Po -

red ovog projekta, realizujemo intenzivne aktivnosti i u drugim prigradskim naseljima, poput izgradnje vodovoda u Lješanskoj nahiji, Donjoj Lješanskoj nahiji, Bratonožićima... Danas, na veliko zadovoljstvo mogu da konstatujem da smo sa Ministarstvom javnih radova obezbijedili više od milion eura za izgradnju putnog pravca u Piperima, od Radovča do Kamenika, koji je od velikog značaja i mogu da obradujem mještane Pipera da ćemo uskoro krenuti i u realizaciju tog putnog pravca - poručio je Mujović. Direktor gradskog preduzeća Putevi Radoš Zečević kazao je da to privredno društvo aktivno radi na teritoriji Podgorice uprkos velikim vrućinama. On je ukazao i na značaj unapređenja putne infrastrukture na prostoru Lijeve Rijeke, gdje će biti sanirano više od 16 kilometara puteva, te najavio brzi završetak izgradnje parkinga u Bloku pet. H. P.

Lokacija buduće osnovne škole u Siti kvartu

Sadine poslije intervencije vatrogasaca

Gradsko preduzeće Putevi saniralo put kroz naselje Kuće Rakića

Dio sanirane saobraćajnice

Lješanske igre

Pobjednici su svi koji su došli

Igre su dani u kojima se omladina takmiči i druži, stariji ih bodre i sjećaju se ,,kako je bilo nekad“, najmlađi pomažu donoseći vodu, odive nalaze razlog da ostanu dan duže u rodu, a svi zajedno se raduju novim susretima

Tamo đe je ,,kamen stopa svaka“, vazda se nalazilo mjesta, načina i volje i za - ledinu! Pedeset treći put Lješnjani su se okupili da odmjere snagu, znanje i spretnost u osam sportskih disciplina, a i ovog puta njih oko 400 takmiči se u Farmacima od 20 do 23 sata.

Učesnici i organizatori iz prethodnih decenija kažu da je termin Lješanskih igara dugo bio tradicionalan – od Dana borca iz SFRJ do Dana ustanka crnogorskog naroda, odnosno od 4. do 13. jula, ali je uslijedio period kada se nije striktno držalo tog tajminga...

- Zašto bi samo Vimbldon ljeti imao zakovane termine igranja. I mi smo se vratili na staro i dobro – (ne) šali se jedan od učesnika Igara, jedva čekajući da istrči na teren.

I RONALDO I - VUKČEVIĆ

Fudbal je, po tradiciji, najgledaniji. Ove prijatne julske večeri igrali su: Beri - Bigor, Briđi - Staniseljići, Krusi - Buronji. Rezultate, eto, i ne moramo da objavimo jer nam je više puta poručeno da ,,na Lješanskim igrama nema poraženih“. Ipak ovo moramo – poneki su i po četiri puta vadili loptu iz mreže, bilo je i makazica kao na ve-

likoj sceni, efektnih dodavanja i golova, ali i glasnog bodrenja i aplauza. Bilo je i dresova na kojima piše Ronaldo, Mesi i Nejmar, ali i onih sa tipično lješanskim prezimenima. Kao što je bilo i bogate ponude i zabave mimo terena. Sve se odvijalo pod reflektorima i pred budnim očima oko 700800 gledalaca, među kojima smo zapamtili i Luku Pejovića, nekada stamenog i uspješnog igrača u više domaćih timova,

internacionalca u Poljskoj i crnogorskog reprezentativca iz vremena kad je naša selekcija bila hit u Evropi, koji sada znanje uspješno prenosi na najmlađe… - Dobri Luka, vazda mu fala! Još pamtimo njegovu golčinu protiv Azerbejdžana, kad su mu i protivnici aplaudirali – obratio nam se jedan od mladića kad je vidio da fotografišemo Pejovića. Ne znamo je li Luka čuo tu opasku, ali ako nije – pročitaće u Pobjedi.

IGRE KOJE SE

JEDVA ČEKAJU

Ako bismo napisali da je u Farmacima bilo gledalaca od sedam do 77 godina – omanuli bismo jer su stigli i mlađi i stariji od tih granica. Bilo je i odiva sa bebama u kolicima, pa dječačić kome je, uredno obučenom u dres crnogorske reprezentacije (i sa prezimenom iz Buronja na leđima) bilo strašno važno da požuri da napuni što više flašica vode jer ,,dobrim fudbalerima

treba osvježenje“. I kao šlag na torti talentovani Filip koji krupnim koracima (ali, kako čusmo, i malo slabijim apeti-

Sve se odvijalo pod reflektorima i pred budnim očima oko 700-800 gledalaca, među kojima smo zapamtili i Luku Pejovića, stamenog i uspješnog igrača u više domaćih timova, internacionalca u Poljskoj i crnogorskog reprezentativca iz vremena kad je naša selekcija bila hit u Evropi, koji sada znanje uspješno prenosi na najmlađe… - Dobri Luka, vazda mu fala! Još pamtimo njegovu golčinu protiv Azerbejdžana, kad su mu i protivnici aplaudirali – obratio nam se jedan od mladića kad je vidio da fotografišemo Pejovića

tom) kroči ka zvjezdanim fudbalskim stazama… Brigadir iz stare Jugoslavije, osvjedočeni učesnik svih akcija na ovom području (više puta smo se vraćali na gradnju spomenika na Barutani), Bogdan Bojo Brnović iz Briđa pun je lijepih sjećanja i još ljepše ih kazuje. Pamti sve Lješanske igre, od onih prvih 1971. u Buronjima, pa do današnjih. I o njima priča kao o velikom prazniku.

Na 53. Lješanskim sportskim igrama nastupa 14 ekipa: Beri, Krusi, Buronji, Briđi, Gradac, Štitari, Staniseljići, Parci, Kornet - Popratnica, Brežine, Bigor, Liješnje, Goljemadi i Farmaci. Oko 400 takmičara nadmeće se u osam sportova: fudbalu, odbojci, basketu, stonom tenisu, vuči konopa, streljaštvu, šahu i atletici (skok iz mjesta, trka na 1.000 metara i bacanje kamena s ramena). - Igre je 4. jula otvorila rukometna reprezentativka Tatjana Brnović, a finalna nadmetanja planirana su 13. jula, kada će biti uručena priznanja najboljima. Titulu pobjednika u ukupnom plasmanu brane Beri. Pokrovitelj Igara je Sekretarijat za sport Glavnog grada – rekao nam je predsjednik Takmičarske komisije Radovan Rako Popović.

- Živimo za ove dane! Najljepše je kad se sretnemo, oraspoložimo i družimo. Nekad je bilo drugačije, češće smo se gledali, a sad je došlo vrijeme da se gledamo od Igara do Igara. Omladina se takmiči, ima svoj način da se zabavi, mi stariji progovorimo, sjećamo se kako je nekad bilo, uživamo – kaže Brnović. Saznali smo i da je jedna od posebnosti Lješanskih igara tradicionalno nastupanje članova porodica. Ako je đed na prvim Lješanskim igrao šah, pa otac godinama jurio za fudbalskom loptom, nasljednik je taman lijepo stasao da uživa u basketu.

Vremešne priče o junaštvu i čojstvu, bunarima i ognjištima, darovnim dunjama i rozakliji sačuvanoj do proljeća, rakiji, duvanu i ljutom kršu, rekorderima u skoku iz mjesta - nove generacije svrstavaju u ,,nove foldere“ pametnih telefona, dodajući im klikove i lajkove. Ipak – iznad svih plaketa i pehara - kao pobjednik za sva vremena - ostaje nam nagradni osjećaj prijateljskog stiska ruke komšije iz susjednog sela. Kao iskonski dokaz da se i u brzom življenju i eri interneta nađe vremena za ljudski susret. Koji je, kako je napisao čuveni književnik, ,,najveći luksuz modernog svijeta“, ali koji je, u ovdašnjoj verziji – i svojevrsna oda viteštvu. R .USKOKOVIĆ-IVANOVIĆ Foto: S. VASILJEVIĆ

PRIVATNA ARHIVA

Fudbal je najpopularniji na Igrama

Luka Pejović

Omladina uživa na Lješanskim igrama

Odbojka je uvijek atraktivna

Pod budnim okom publike

Domaćin je Sportsko društvo „Farmaci“

Fudbaleri Sutjeske broje sitno do evropske premijere u Nikšiću – rival je Dinamo Brest u 1. kolu kvali kacija za Ligu konferencija

Kalezić bi trebalo da bude stalna opasnost po golmana

PODGORICA - Sezona za

Sutjesku počinje evropskim ljetom, dvomečom sa bjeloruskim Dinamo Brestom u 1. kolu kvalifikacija za Ligu konferencija.

Prva utakmica igra se 10. jula kraj Bistrice (20.30h), dok je revanš sedam dana kasnije u istom terminu na neutralnom terenu u Zalaegeržegu.

Protivnik dolazi iz takmičarskog ritma, obično je to prednost u odnosu na ekipu koja prolazi pripremni period, ali Nikšićani osjećaju šansu, pogotovo pred svojim navijačima. Krilni napadač Vasko Kalezić poručuje da sastav Milije Savovića planira da napadne i pojuri pobjedu uoči odluke na ZTE Areni u Mađarskoj. - Kako se bliži utakmica, tako skupljamo sve više informacija o Dinamo Brestu. Fizički su

jaki, spremni, liga im je u toku, imaju nekoliko igrača koji mogu da naprave problem, ali isto tako – uočili smo i njihove mane koje ćemo pokušati da iskoristimo. Drago nam je što se u Nikšiću poslije duže vremena igra evropski meč. Očekujemo lijep ambijent, pune tribine i podršku. To bi nam dosta značilo u namjeri da ostvarimo trijumf. Svaka pobjeda je dobrodošla, a bilo bi idealno kada bismo ostvarili opipljiviju prednost pred put u Mađarsku – za Pobjedu je rekao Kalezić. Sutjeska je zimus renovirala tim i izgledala mnogo bolje nego u prvoj polovini prošle sezone.

Proljeće je donijelo ino scenu, doduše srećno – nakon eliminacije Petrovca zbog administrativnih prepreka. Treće mjesto bilo je dovoljno za međunarodni ispit.

Zbog načina na koji su se plasirani u Evropu, negdje i Nikšićani imaju obavezu više da opravdaju nešto što po plasmanu nijesu zaslužili. Kako u januaru, tako i sada –roster je izmijenjen. Kontrolni dueli na Zlatiboru najavljaju ozbiljniju Sutjesku.

- Bilo je dobrih momenata u mečevima koje smo igrali na pripremama. Prvo poluvrijeme protiv Crvene zvezde, izdanje protiv OFK Beograda, takođe i Spartaka, iako smo u toj utakmici bili umorni. Vidi se napredak. Dobili smo mnogo dolaskom Šimuna i Šćekića koji ima respektabilnu karijeru, veliko iskustvo. I ostali momci se uklapaju i donijeli su nešto novo. Prijavili smo ekipu za Evropu, ali vjerujem da će do početka prventva biti još pojačanja. Motiva i želje neće faliti – ističe brzonogi ofanzivac.

Ideja trenera Savovića je da Sutjeska igra drugačije nego prethodne takmičarske godine.

- Igrali smo toplo-hladno, mučili se jesenas, dok smo se tokom proljeća stabilizovali. Očekujem da u predstojećoj sezoni budemo još bolji. Imaćemo novi stil, sa više posjeda, želimo da napadamo i stvaramo šanse. Kondiciono smo na zavidnom nivou, a kako vrijeme bude odmicalo – napredovaćemo i timski i fizički – smatra Kalezić.

Jedan je od najboljih fudbalera Sutjeske, neko od koga se očekuje da pravi prevagu prema naprijed.

Gol, asistencija, bijeg, osvajanje prostora, driblig – Kalezić bi trebalo da bude stalna opasnost po golmana.

- Osjećam se dobro u svakom smislu. Nadam se da ću to prenijeti na dvomeč koji je pred nama. Igrač koji pokriva moju poziciju uvijek razmišlja o golu ili asistenciji. Potrudiću se da ostvarim nešto od toga i na taj način pomognem ekipi da ispuni cilj. U krajnjem, ipak, potpisao bih i da ponesem takvu ulogu, već da heroj bude neko od saigrača. Mi smo tim, individualni učinak je podređen uspjehu kolektiva. Borićemo se i vjerujem obradovati navijače koje očekujemo u većem broju – zaključio je Kalezić. D. KAŽIĆ

Italijan potresen povredom fudbalera Bajerna iz Minhena

KVALIFIKACIJE

Ako ne igra novac, koliko zaista vrijede

Za Arenu iz

Abovjana: Neđeljko Kostić

,,Zašto ne biste mogli da pobijedite bogatiji klub? Nikad nijesam vidio da džak para postiže gol“ – rekao je svojevremeno legendarni Holanđanin Johan Krojf, pokušavajući da odbrani tezu kako u fudbalskoj utakmici nije presudno koliko je neki tim ili igrač plaćen, već ono što pokaže na terenu.

- Ne igra novac, već igrači – u istom stilu poručio je juče iz Abovjana trener Budućnosti Nenad Lalatović, nadajući se da danas od 18 sati po našem, a 20 po lokalnom vremenu, na Gradskom stadionu u mjestu blizu Jerevana (prima samo oko 3.500 gledalaca) neće prevagnuti ono za što se zna i ono što mnogi misle da je na strani Noe pred meč prvog kola kvalifikacija za Ligu šampiona. Jermenski prvak ima veći budžet, mnogo internacionalaca iz Portugala, Brazila, Francuske..., ima i iskustvo igranja u grupi Lige konferencija prošle sezone.

Sve to nedostaje Budućnosti, koja nije favorit iako je bila nosilac na žrijebu.

- Sami budžet Noe govori o njihovom kvalitetu. Njihovi igrači primaju možda 50. 000 mjesečno, a naši pet ili šest... Ipak, vidjećemo na terenu čiji je kvalitet veći – naveo je Lalatović.

NEMA ALIBIJA, MOJA

JE ODGOVORNOST

Srpski stručnjak uzeo je ,,vruć krompir“ u ruke, sjeo na klupu Budućnosti samo dvije sedmice prije meča koji može da odredi cijelu sezo-

Na klupi Noe od ovog ljeta

je Hrvat Sandro Perković, a ekipa je pojačana tokom ljeta i cilja novo učešće u grupnoj rundi nekog od Uefinih takmičenja. - Svi znamo da je Noa sigurno favorit, da ima dobre igrače, došao im je novi trener, iskusna su

nu ,,plavo-bijelih“.

Ukoliko ostvari povoljan rezultat, pa ga potvrdi narednog utorka pod Goricom, podgorički tim će obezbijediti dvomeč sa Ferencvarošem u drugom pretkolu Lige šampiona, a time i najmanje plej-of za ulazak u Ligu konferencija, do koje se od prošle sezone dolazi lakše nego ikad.

Ako Budućnost ispadne, odmah će se ,,spustiti“ u LK i igra-

i dobra ekipa, ali imamo svoje adute. Gradili smo ekipu godinu, spremali smo se za ovo. Došao je novi trener, nova neka energija. Mislim da stvarno imamo šanse da napravimo novi iskorak u crnogorskom fudbalu - rekao je NedeljkoPiščević,

ti drugo kolo kvalifikacija sa poraženim iz duela finskog Kupsa i moldavskog Milsamija. - Očekuje nas vrlo teška utakmica, ali kad se uzme u obzir da je prva zvanična za obje ekipe ove sezone, mislim da ni mi, ni oni ne znamo u kakvoj smo formi. Ne vjerujem da su na top nivou. Raduje me atmosfera u timu, nema povrijeđenih igrača, svi sa nestrpljenjem očekuju meč. Noa

PODGORICA - Golman

Pari Sen Žermena Đanluiđi Donaruma rekao je da nije imao namjeru da povrijedi fudbalera Bajerna iz Minhena Džamala Musijalu i da je potresen zbog teške povrede, prenose italijanski mediji. Musijala je slomio lijevu potkoljenicu poslije duela sa Donarumom u petak uveče u završnici prvog poluvremena četvrtfinalne utakmice Svjetskog klupskog prvenstva.

Golman Bajerna Manuel Nojer kritikovao je Donarumu zbog tog starta, rekavši da je bio spreman da prihvati rizik da će povrijediti protivnika. U kratkom saopštenju proslijeđenom Gazeti delo Sport, Donaruma je objasnio kako se osjeća: - Potresen sam zbog onoga što se dogodilo. Nikada nijesam imao namjeru da povrijedim Musijalu - rekao je italijanski golman. Musijala će odsustvovati četiri ili pet mjeseci.

Povodom čitave situacije oglasio se Donarumin agent Enco Rajola - To je pitanje djelića sekunde. Potreban je samo trenutak da se sigurna odbrana pretvori u grešku. Điđio je prvo došao do lopte i više nije mogao da izbjegne sudar. Nije pošteno misliti da je namjeravao da povrijedi Musijalu, kome želi brz oporavak uz nadu da će se na teren vratiti jači - rekao je Rajola. Nojer je uz kritike Donarumi,

rekao da je njegov kolega iz pariške ekipe pogriješio jer se udaljio od Musijale poslije sudara, kao da nije želio da provjeri kako je fudbaler.

- Nije želio da se pretvara da se ništa nije dogodilo. Điđio je veoma osjetljiva osoba. Nije mogao da podnese da ostane tamo

i radije je otišao kako bi ljekari mogli da ukažu pomoć Musijali. Kada je došao u svlačionicu, čak je uključio mobilni telefon, a uglavnom ga isključuje sat vremena prije početka utakmice i uključuje poslije utakmice. Poslao mi je poruku da kaže da je potresen i da nije namjerno

- naveo je Rajola. On je dodao da razumije Nojera i da je bio u pravu kada je rekao da je moguće i drugačije se ponašati.

- Svi smo drugačiji i svi reagujemo na svoj način. U decembru, Điđio je gotovo izgubio oko u sudaru sa igračem Monaka. Čak je i Nojer, 2014. godine, udario Iguaina pesnicama tokom utakmice. On se kasnije izvinio i priznao da je pokušao da otkloni opasnost za svoju ekipu, znajući da rizikuje povredu protivničkog igrača - rekao je Rajola. Pari Sen Žermen se plasirao u polufinale Svjetskog klupskog prvenstva i igraće u srijedu protiv Real Madrida. R.A.

novac, već igrači, vrijede ,,plavi“?

šanse za prolaz

vezista Budućnosti.

- Moramo da damo 100 posto da se napravi najbolji mogući rezultat. Sigurno je da će svaki igrač na terenu to i uraditi. Jednostavno, za ovo se živi, tako da mislim da imamo ozbiljne šanse za prolazak - naveo je Piščević. Koji su aduti „plavih“ pred

na papiru ima veći kvalitet, ali vjerujem u ono što smo radili - istakao je Lalatović. Nekadašnjem treneru Crvene zvezde, Vojvodine i brojnih drugih klubova žao je što nije imao više treninga s ekipom. - Žao mi je što sam imao samo sedam treninga jer bilo bi mi mnogo lakše da sam stigao 20 dana ranije. Ali vrlo sam zadovoljan. Igrači su prihvatili ono što tražim od njih i daju po-

okršaj s ekipom punom internacionalaca?

- Mislim da imamo iskustva, imamo dosta igrača koji su igrali ovakve utakmice. Mislimo da imamo najviše šanse u kontranapadima preko brzih krila i napadača, tako da ćemo to probati da iskoristimo. Gledali smo koje su njihove mane, ali i vrline, pa mislim da imamo

sljednji atom snage da napravimo povoljan rezultat. Očekujem dobru utakmicu po nas – dodao je Lalatović. Nije imao vremena da bolje upozna ekipu, ali možda njegova energija i želja igrača da se dokažu novom treneru budu prednost ,,plavo-bijelih“. - Svi igrači su motivisani kad su kvalifikacije za Ligu šampiona, nema većeg motiva od toga. Odradio sam sedam treninga,

Gradski stadion u Abovjanu. Kapacitet: 3.500. Sudija: Volen Činkov. Pomoćnici: Deniz Sokolov i Todor Vukov (Bugarska). Početak: 18 sati Trener Sandro Perković Trener Nenad Lalatović

Orahovac Serikov Manveljan

GregorioFereira Fofana Bulatović

Đuričković

(4-3-3) (5-4-1) Čančarević Mijatović

ozbiljne šanse u ovom dvomeču - optimista je Piščević. Budućnost vjeruje da će je u revanšu bodriti pun stadion. - Tome se svi nadamo. Upravo zbog toga smo sve ovo i radili, zbog toga i pričamo o tome da napravimo aktivan rezultat i onda da na našem ispunjenom stadionu probamo da napravimo uspjeh - poručio je Piščević.

upoznao tim i njegov kvalitet koliko sam mogao. Ne znam baš da li sam uspio da prenesem sve zahtjeve, ali nema alibija. Vidio sam energiju koja me raduje. Čim sam došao ovdje znači da preuzimam odgovornost. Uvijek sam bio takav i uvijek ću biti. Biće malo novina u timu. Nadam se da možemo da izvučemo povoljan rezultat. Biću zadovoljan ako budemo imali nadu pred revanš.

Službenici Specijalnog policijskog odjeljenja (SPO) ušli su juče u prostorije FK Budućnost kako bi istražili sumnjive transfere u protekle dvije godine, potvrđeno je crnogorskim izvještačima u Abovjanu, gdje ,,plavi“ danas od 18 sati igraju meč prvog kola kvalifikacija za Ligu šampiona. Iz podgoričkog kluba, ipak, nije bilo zvaničnih reakcija, odnosno izjava ili saopštenja. Vjerovatno i neće biti uskoro jer je ,,potrebno vrijeme da se utvrde sve eventualne nepravilnosti u radu“.

Kako god, neprijatne vijesti zatekle su dio uprave Budućnosti u Jerevanu, gdje su ekipa i klupska delegacija smješteni uoči okršaja s Noom, koji bi mogao da odredi sezonu

Drago mi je što ćemo imati podršku navijača, oni će nam sigurno biti ,,12. igrač“ - kazao je Lalatović.

AGRESIVNA BUDUĆNOST Podgorički tim je u posljednjem pripremnom meču u Sloveniji izgubio sa 3:0 od Slaven Belupa.

- Nije me zabrinuo taj poraz jer je to bila moja prva utakmica. Prvo poluvrijeme je bilo korek-

našeg najvećeg kluba. ,,Plavo-bijelima“ je hitno potrebna finansijska ,,injekcija“ iako je klub u posljednje vrijeme imao nekoliko vrijednih transfera igrača u inostranstvo. Zbog toga je i poslovanje Budućnosti postalo sumnjivo i našlo se pod lupom Specijalnog državnog tužilaštva, po čijem nalogu je izuzeta dokumentacija o transferima, prije svih VasilijaAdžića u Juventus, ViktoraĐukanovića u Hamarbi i AndrijeBulatovića u Lans. Navodno je menadžerima od tih transfera isplaćeno mnogo više novca nego što je dozvoljeno po pravilima Fife – ukupno oko 2.309.673 eura.

Od transfera Adžića menadžerima je isplaćeno dva

tno, poslije smo tumbali pozicije igračima. Važno mi je što vidim da jedva čekaju da počne utakmica. Budućnost će vjerovatno igrati u formaciji 5-4-1 i čekati šansu iz kontre.

- Očekujem agresivnu Budućnost, a sve ostalo ćemo vidjeti na meču - nije Lalatović želio da otkriva taktiku.

U odgovoru jermenskim novinarima rekao je da cijeni ov-

miliona eura, a cjelokupno obeštećenje iznosilo je 5,3 miliona.

Novac od transfera sadašnjeg igrača Juventusa završio je na računu podgoričke kompanije A1, čiji je vlasnik BranimirIvanišević, iako je menadžer mladog Nikšićanina Igor Gluščević Hamarbi je za transfer Đukanovića platio 1,1 milion, a od te sume agenti su dobili 310.000 eura i to, kako se ranije pisalo, 180.000 ,,Sportivo d.o.o.“ iz Širokog Brijega, agenciji u vlasništvu fudbalskog menadžera JozePalca, 80.000 Ivaniševićevoj ,,A1“, a 50.000 italijanskom fudbalskom agentu VinćencuKavalijereu i njegovoj kompaniji ,,Capet Sports“ registrovanoj u Švajcarskoj.

dašnji fudbal. - Jermenski fudbal napreduje iz godine u godinu, reprezentativni i klupski. Upoznat sam sa kvalitetom igrača Noe, ne toliko reprezentacije Jermenije. Noa ima veliki kvalitet, mnogo napreduje iz sezone u sezonu, i to je pokazatelj da se dobro radi u Jermeniji. Daćemo sve od sebe da odgovorimo na najbolji način –poručio je Lalatović.

PODGORICA - FIFA Svjetsko klupsko prvenstvo ušlo je u samu završnicu – u igri za prestižni trofej i nagradu od 115 miliona eura ostala su četiri tima. Prvo polufinale igra se večeras od 21 sat u Njujorku, gdje će se sastati Fluminense i Čelzi. U istom terminu sjutra veče zakazan je sudar evropskih giganata – jedan naspram drugog naći će se PSŽ i Real Madrid.

SILVA: PONOSAN NA TIM Brazilski Fluminense nije osje-

tio gorčinu poraza na putu do polufinala. U grupi je odigrao bez golova protiv Borusije Dortmund i Mamelodija, a savladao južnokorejski Ulsan (4:2). U osmini finala pao je Inter (2:0), a u sljedećem koraku Al Hilal iz Saudijske Arabije (2:1). Sastav Renata Gauča na tome ne želi da stane. Šansu vidi u duelu sa Čelzijem. - Veoma sam srećan i ponosan na svoj tim. Nije lako igrati u ovom takmičenju i stići do polufinala. Ponosan sam zbog saigrača, sebe i igre koju smo

prikazali do sada. Nijesmo poraženi. Ostali smo zajedno sve vrijeme. Fluminense je pokazao snagu – rekao je kapiten Tijago Silva. Legendarni 40-godišnji defanzivac igraće protiv kluba u kojem je proveo četiri godine. Navijao je za Čelzi u meču sa Palmeirasom.

- Volim Čelzi, proveo sam tamo lijepe godine. Priželjkovao sam svoj bivši tim u polufinalu. Biće emotivno, ali samo do početka meča. Borićemo se i vjerujem pobije-

diti – poručio je Tijago Silva. MARESKA: SVE ZA FINALE Za razliku od večerašnjeg protivnika, londonski ,,plavci“ su jednom zgubili u grupnoj fa-

zi. Mjeru ekipe Enca Mareske uzeo je Flamengo (3;1), s tim što su pobjede došle protiv Los Anđelesa (2:0), Esperanse iz Tunisa (3:0), Benfike nakon produžetaka (4:1) i

prethodno Palmeirasa (2:1). Ovo će biti treći put na turniru da Čelzi ide na rivala iz Brazila. - Fantastičan dan. Prvenstvo za najbolje klubove svijeta, a mi smo ovdje, na dva meča od trofeja. Trud igrača je na vrhunskom nivou. Veoma smo srećni što imamo priliku da uđemo u finale. Biće teško protiv Fluminensea, ali vjerujem u svoj tim – rekao je Mareska. - Imamo širok roster i dobro je što možemo da uključimo više igrača na ovom turniru. Spremni smo. Ne preostaje nam ništa drugo, nego da izvučemo maksimum. Bilo bi sjajno da budemo u finalu – kazao je italijanski stručnjak na klupi Čelzija.

D. K. Prvi polu nalni meč FIFA Svjetskog klupskog prvenstva igra se večeras (21h) između Fluminensea i

Sjajan uspjeh naše juniorske selekcije na EP košarkašica

Sa drugog mjesta do osmine finala

PODGORICA - Ženska juniorska košarkaška reprezentacija Crne Gore savladala je juče selekciju Izraela (67:48) u okviru posljednjeg kola grupne faze Eurobasketa.

Na taj način naše juniorke osvojile su drugo mjesto u grupi A, tako da će sjutra u osmini finala igrati protiv Mađarske, trećeplasirane selekcije iz B grupe.

Pokazalo se da je stručni štab na čelu sa selektorom Petrom Stojanovićem napravio dobru odluku kada je „žrtvovao“ meč protiv Francuske, jer su rovite Janja Dragišić i Ljube Andrić, uspjele da odmore, pa smo juče protiv Izraela u odlučujućem meču za drugo mjesto upisali važnu pobjedu.

Tako je Crna Gora nakon pobjede protiv Srbije, koja brani bronzu na ovom šampionatu ostvarila i trijumf protiv selekcije koja je prošle godine osvojila četvrto mjesto. Izrael je, inače, bolje otvorio meč - nakon šest minuta igre vodio je 10:2, da bi u samom finišu prve dionice poenima Marije Sekulović prvi put Crna Gora stekla prednost - 12:11. U 13. minutu Izrael je posljednji put vodio (19:18), a od tada je sve bilo u znaku Crnogorki. Prvo je uslijedila serija 9:0, da bi na velikom odmoru naša selekcija bila +6 (27:21).

Izrael je pružao otpor do sredine trećeg kvartala kada je Ljube Andrić pogodila važ-

Pokazalo se da je stručni štab na čelu sa selektorom Petrom Stojanovićem napravio dobru odluku kada je „žrtvovao“ meč protiv Francuske pošto smo protiv Izraela u odlučujućem meču za drugo mjesto upisali važnu pobjedu. Tako je Crna Gora nakon pobjede protiv Srbije, koja brani bronzu na ovom šampionatu ostvarila i trijumf protiv selekcije koja je prošle godine osvojila četvrto mjesto

nu trojku za prvu dvocifrenu prednost (37:27), a novom serijom 9:0 (koju je zaključila Sekulović) bilo je i +16 (46:30) u 28. minutu. Samim tim bilo je jasno da našu selekciju čeka rutinski posao na putu do druge pobjede na šampionatu. U 36. minutu, nakon pet vezanih poena Anastasije Kasalice, imali smo i rekordnih +21 (59:38), tako da je Crna

Gora bez problema odbranila pobjedu.

Najefikasnija u našem timu bila je Jelena Bulajić sa 17, uz šest skokova, Milena Vujović dodala je 10, a imala je i sedam skokova, Marija Sekulović osam, uz pet skokova i četiri ukradene lopte, Ljube Andrić imala je po sedam poena i skokova, a isti košgeterski učinak ostvarila je Anđela Ron-

dović, Anastasija Kasalica pet, Janja Dragišić imala je po četiri poena, skoka i asistencije, Valentina Vrcan tri, Katarina Radulović i Maša Praščević po dva, a dva poena upisala je i Anđela Rakočević uz 11 skokova i četiri blokade. Osmina finala prvenstva Evrope, koje se održava u španskoj La Palmi, na programu je sjutra. R. PEROVIĆ

Klub iz Ujedinjenih Arapskih Emirata ozvaničio prvo pojačanje za sljedeću sezonu

Dubai stvara moćan tim, Musa prvi parafirao ugovor

PODGORICA - Dubai je ozvaničio prvo pojačanje za sljedeću sezonu – u redove kluba iz Ujedinjenih Arapskih Emirata stigao je Džanan Musa. Bosanskohercegovački košarkaš je potpisao trogodišnji ugovor. Musa je prethodne tri sezone proveo u Real Madridu, za koji je u nedavno završenoj sezoni u Evroligi u prosjeku bilježio 12,2 poena, 2,9 skokova i dvije asistencije. Sa Madriđanima je osvojio titulu prvaka Evrolige u sezoni 2022/23, u kojoj je bio izabran i u idealnu petorku tog takmičenja. Kao igrač Reala je bio proglašen i za najkorisnijeg igrača (MVP) finala španske lige 2024. godine, a sa klubom iz Madrida je osvojio i po dvije titule u prvenstvu i Superkupu Španije, dok je prošle godine osvojio i trofej u nacionalnom kupu. - Došlo je vrijeme da kažem zbogom. Ovo su bile tri godine košarke na visokom nivou, uz mnogo pobjeda i nezaboravnih titula. Želim da zahvalim svim navijačima koji su nas bodrili. Vaša podrška znači dosta više nego što riječi mogu da opišu. Hvala mojim saigračima, trenerima, doktorima i osoblju - pomogli ste mi da postanem bolji igrač i bolja osoba. Konačno, želim da kažem

da sam tokom ove tri godine zavolio Madrid. Ovaj grad i ovaj klub će uvijek biti dio mene. Zauvijek ću biti madridista, vidimo se uskoro - napisao je Musa na društvenoj mreži X. Musa je u Real Madrid stigao iz Rio Breogana, za koji je igrao kada je u sezoni 2021/22. bio imenovan za MVP-a španskog prvenstva. Titulu šampiona Evrolige osvojio je i sa Efesom, a u NBA ligi je od 2018. do 2020. godine igrao za Bruklin. Karijeru je započeo u zagrebačkoj Cedeviti, za koju je igrao kada je kao 19-godišnjak bio izabran u idealnu petorku ABA lige. Očekuje se da Dubai narednih dana ozvaniči dolazak još igrača, među kojima su i dvojica sada već bivših članova Budućnost Volija – Mekinli Rajt i Kenan Kamenjaš Klub je već potvrdio ostanke Nemanje Dangubića, Danila Anđušića, Davisa Bertansa, Klemena Prepeliča, Nejta Mejsona i Avudua Abasa , kao i odlaske Alekse Uskokovića, Ajzee Tejlora, Džakorija Vilijamsa, Ahmeta Duverioglua, Džerija Butsijela i Leona Radoševića Dubaiju je sezona 2024/25. bila prva u istoriji kluba, a u njoj je stigao do polufinala plej-ofa ABA lige, u kom je izgubio od Partizana. S. J.

Muška kadetska košarkaška reprezentacija počela pripreme za Evropsko prvenstvo B divizije, selektor Mirko Proroković poručio:

PODGORICA – Muška kadetska košarkaška reprezentacija Crne Gore okupila se u Podgorici, a onda otputovala za Berane, gdje će odraditi pripreme za Evropsko prvenstvo B divizije, koje se od 7. do 16. avgusta održava u Skoplju. Selektor Mirko Proroković pozvao je 18 igrača, a kompletne pripreme kadetska reprezentacija odradiće u Beranama. - Prije svega, želim da izrazim veliku zahvalnost Košarkaškom savezu Crne Gore na ukazanom povjerenju. Ogrom-

na je čast, ali i velika odgovornost, biti selektor nacionalnog tima i predstavljati našu državu na jednom ovako zahtjevnom prvenstvu - kazao je selektor Crne Gore Mirko Proroković. Na spisku selektora Prorokovića za ovu akciju su Marko Popović (Budućnost Voli), Dušan Tičić (Budućnost Voli), Vuk Radović (Budućnost Voli), Ilija Radović (Budućnost Voli), Vasilije Marić (Sutjeska Elektroprivreda), Jakov Vujičić (Sutjeska Elektroprivreda), Luka Malović

(Sutjeska Elektroprivreda), Ljuban Mujović (Jedinstvo 1950), Matija Furundžić (Jedinstvo 1950), David Bajčeta (Roseto Basket), Mitar Gojković (Bu2 Stars), Jovan Mitrović (Junior), Aleksa Ćupić (All Star), Luka Vukadinović (Podgorica Bemax), Matija Velimirović (Podgorica Bemax), Miodrag Gašić (Dynamic-FMP), Marko Bardić (Nanterre 92

Basket) i Andrej Fantić (Real Madrid).

- Nakon detaljnih kontrolnih treninga i analiza, formiran je širi spisak igrača, koji će ravnopravno konkurisati za mjesto u timu. Posebno raduje činjenica da su se svi pozvani igrači odazvali pozivu, dok će se Andrej Fantić, član Real Madrida, priključiti pripremama 17. ili 18. jula, u skladu sa svojim

klupskim obavezama. Kadetska reprezentacija ima šest zakazanih provjera.

- Imamo šest utakmica kroz koje ćemo nastojati da se što bolje spremimo za prvenstvo. Već 13. i 14. jula gostujemo Sjevernoj Makedoniji, tako da ćemo u Skoplju odigrati dva meča. Zatim 22. i 23. jula u Beranama igramo protiv Kosova, a 30. i 31. jula očekuju nas pro-

vjere protiv Bosne i Hercegovine - dodao je Proroković. Crna Gora je na EP B diviizje u grupi A sa Švedskom, Velikom Britanijom, Portugalom i Austrijom, a premijerni meč ,,crveni“ igraju 7. avgusta protiv Portugala.

- Na prvenstvu nas očekuje snažna konkurencija i ozbiljan izazov. Naš primarni cilj je da izgradimo zdravu i pozitivnu atmosferu unutar ekipe, jer samo kroz zajedništvo i međusobno povjerenje možemo doći do cilja. Ambicije su jasne – želimo da se borimo za plasman u samu završnicu takmičenja. Da li ćemo u tome uspjeti, pokazaće teren… Ali, ono što sa sigurnošću mogu da kažem jeste da ćemo dati sve od sebe da dostojno predstavimo Crnu Goru na predstojećem Evropskom prvenstvu u Skoplju - zaključio je Proroković, u čijem su stručnom štabu treneri Kristijan Ivanović i Nikola Korać, kao i fizioterapeut Vasilije Šekularac S. J.

Nova Izborna skupština 22. jula, do 17. rok za predaju kandidatura

PODGORICA – Da li će

Košarkaški savez Crne Gore iz drugog pokušaja dobiti novog predsjednika, znaće se 22. jula za kada je predsjednik Skupštine Radoslav Jovanović zakazao novu sjednicu Skupštine ove sportske asocijacije.

Kako je saopšteno iz KSCG, na dnevnom redu Izborne skupštine je izbor za predsjednika KSCG, a rok za podnošenje kandidatura za predsjednika je 17. jul. Po statutu KSCG, kandidata za predsjednika može predložiti najmanje 10 klubova i Upravni odbor.

Prvi pokušaj da se izabere nasljednik Jelene Dubljević nije uspio 23. juna, jer tada nije bilo kvoruma da odlučuje o kandidaturi Dragana Kadića, koji je na prethodnoj sjednici bio jedini kandidat za predsjednika KSCG, a koga je kandidovalo 15 klubova sa 24 delegata sa pravom glasa. Na prethodnoj sjednici, naime, pojavilo se 38 od ukupno 90 delegata, odnosno osam manje od potrebnog za kvorum, pa se nijesu bili stekli uslovi za održavanje Skupštine. To je otvorilo pitanje podrške koju Kadić, zapravo, ima u trci za mjesto predsjednika, pošto se, prije nego što je zvanično predložen, spekulisalo da je dobio „garancije“ da ima potrebnu većinu. Me-

Dragan Bokan

Ako, pak, nijedan kandidat ne bude imao potrebnu većinu na narednoj sjednici, to bi samo dodatno produbilo krizu u kojoj se već neko vrijeme nalazi Savez. KSCG je, podsjećanja radi, u v.d. stanju od 29. aprila, kada je Jelena Dubljević podnijela ostavku, nakon što je stigla inicijativa za njenu smjenu. S. JONČIĆ Prethodna sjednica

đutim, prethodna sjednica je pokazala da, ipak, nije tako. Izostanak delegata sa prethodne sjednice naših najboljih klubova, Budućnost Volija, SC Derbija, ali i Mornara, potvrdilo je nezvanične informacije o tome da bi za predsjednika

Nikšićanin koji igra na poziciji plejmejkera dolazi iz Njemačke

Bulajić prvo pojačanje Podgorice Bemaks

PODGORICA – Nikšićanin

Aleksa Bulajić prvo je pojačanje Košarkaškog kluba Podgorica Bemaks za narednu sezonu.

Igrač koji igra na poziciji plejmejkera (visok 200 cm, rođen 2002. godine) u Podgoricu dolazi iz njemačke ekipe Iserlohn, koja je igrala u Njemačkoj Pro B ligi, a sa kojom je izborio plej-of.

Bulajić je na 14 utakmica minule sezone imao prosjek 7,5 poena. Prvi dio sezone Bulajić je proveo u Kirhajmu, a na 17 utakmica u Pro A ligi postigao je ukupno 36 poena, uz 16 skokova. - Jako se radujem povratku u Crnu Goru i predstojećoj sezoni u Podgorici. Košarkaški klub Podgorica Bemaks je projekat koji sam pažljivo pratio prethodnih godina i o kojem sam čuo mnogo dobrih stvari. Znam da se radi o jako ozbiljnoj organizaciji i da klub ima jednu od najboljih infrastruktura u regionu. Siguran sam da ću ođe imati sve moguće uslove, da nakon par težih sezona ometenih po -

vredama pokažem svoj puni potencijal i pomognem klubu da ispuni ciljeve na domaćoj i regionalnoj sceni – kazao je Aleksa Bulajić za klupski sajt. Bulajić je karijeru počeo u nikšićkom Panteru, u Njemačkoj je bio posljednjih osam godina. Prvo je 2017. iz Pan-

tera prešao u Ulm, a nakon tri godine stigao je u Kirhajm. Aleksa je bio član kadetske reprezentacije Crne Gore na prvenstvu Evrope 2018. godine, a prethodno je igrao za pionirsku reprezentaciju na turniru u Sloveniji, gdje je Crna Gora osvojila drugo mjesto. S. J.

trebalo da se kandiduje predsjednik Budućnosti Dragan Bokan

Prvi čovjek „plavih“ sada ima priliku, nakon što je takvu mogućnost i sam najavio 18. maja, da i zvanično uđe u trku za predsjednika KSCG, a

PODGORICA – I drugo pojačanje SC Derbija za narednu sezonu dolazi iz Sjedinjenih Država – bek Darijus Džonson, košarkaš koledža UCF (Central Florida), zadužio je dres „studenata“.

„Riječ je o momku koji je četiri godine igrao u NCAA ligi i ostavio dubok trag u redovima popularnih „vitezova“. Karijeru je završio kao osmi strijelac u istoriji programa, četvrti po broju pogođenih trojki, treći asistent i drugi po broju ukradenih lopti“, saopšteno je iz SC Derbija.

Džonson dolazi iz košarkaške porodice, pošto je njegov otac Kalvin igrao za Ričmond, dok je brat Ksavijer nastupao za Sautern Ilinoj.

„Poznat je po šuterskim sposobnostima, voli da šutira za tri poena i izuzetno je dobar defanzivac. Odličan je košarkaš u tranziciji, ima brzinu i ne libi se da takve akcije završi upravo trojkom. U protekloj sezoni bilježio je 17,4 poena, 4,4 asistencije, 3,4 skoka i 2,5 pogođenih trojki po meču. Darijuse, dobro došao u ’studente’!“, navodi se u saopštenju podgoričkog kluba.

Prije Džonsona, u SC Derbi je stigao i kombo bek Džastin

Tarner, a ugovore su produžili Nikola Pavlićević i Emir Hadžibegović

SC Derbi su napustili David Mirković, Luka Bogavac, Andrija Grbović, Vladimir Su-

možda i da preuzme čelnu poziciju u Savezu već na predstojećoj sjednici, ako je suditi po broju onih delegata koji su nijesu pojavili na prethodnik Izbornoj skupštini.

Među „studente“ došao Darijus Džonson, poznat po šuterskim sposobnostima

SC Derbi doveo još jednog američkog beka

dar i Ivan Bogdanović koji će karijeru nastaviti u NCAA ligi, te Igor Drobnjak, koji je prešao u Spartak iz Subotice. Osim u ABA ligi i domaćim ta-

kmičenjima, SC Derbi će u narednoj sezoni da igra i u FIBA ligi šampiona, a u četvrtfinalu kvalifikacija će se sastati sa grčkim PAOK-om. S. J.

Dragan Kadić

Odbojkašice Crne Gore u Kolašinu počele pripreme za kvali kacije za šampionat Starog kontinenta

Caković: Da se 10. avgusta radujemo plasmanu na EP

PODGORICA – Skoro mjesec nakon završetka nastupa u Zlatnoj ligi, u kojoj su ostvarile cilj (izborile opstanak), najbolje crnogorske odbojkašice okupile su se ponovo, ovoga puta u Kolašinu, gdje će se pripremati za drugi dio kvalifikacija za Evropsko prvenstvo, sa realnim šansama da se domognu prvog plasmana na veliko takmičenje.

Selektor Jovo Caković je za ovu akciju pozvao 20 igračica. U odnosu na Zlatnu ligu, Caković za kvalifikacije za EP može da računa na jači sastav, jer će u timu biti i primači servisa Danijela Džaković i Simona Petranović, tehničarka Tijana Tvrdišić, te libero Melisa Cenović. Džaković je od selektora dobila poštedu za Zlatnu ligu, koju su zbog povreda preskočile Cenović i Petranović.

U Kolašinu će trenirati i tehničari Marija Šušić, Viktoria Đukić, primači servisa Nevena Vukčević, Teodora Čavić, Gordana Madžgalj, Darja Popović, srednje blokerke Saška Đurović, Mina Dragović, Katarina Budrak, Lana Rakočević, Anastasija Bogojević, korektorke Nikoleta Perović, Kristina Božović, Anastasija Koprivica, te libera Ksenija Krunić i Milica Veličković - Radujem se početku ovih priprema, iz više razloga. Ovo je naša druga akcija ove godine,

Evropsko prvenstvo u vaterpolu za U16 generaciju

Crna Gora u finišu nadigrana

PODGORICA – Vaterpolo reprezentacija U16 Crne Gore doživjela je poraz od Italije (17:11) na startu šampionata Evrope. Naš mladi tim je do posljednjih

PEROVIĆ:

Nadamo se najboljem

Korektorka naše selekcije Nikoleta Perović, prva poenterka Crne Gore u ovogodišnjoj Zlatnoj ligi, sa 89 poena, raduje se što će reprezentacija ovoga puta biti „u boljem sastavu, jer

važnija i značajnija, a sada raspolažemo sa više igrača, počev od povratnika Danijele Džaković, koja puno znači za crnogorsku žensku reprezentaciju. Nadam se da će kroz ovu akciju da budu zdrave i spremne Melisa Cenović i Simona Petranović. Radujem se što smo ovu akciju počeli sa 20 igračica, Savez je omogućio da tokom jednom dijela priprema šansu pružimo i mlađim igračicama, da osjete šta to znači raditi sa seniorkama. A biću srećniji ako ovu akciju završimo uspješno, da se 10. avgusta ovdje radujemo plasmanu na Evropsko prvenstvo –kazao je selektor Jovo Caković, u čijem stručnom štabu su i pomoćni treneri Milan Milošević i Tijana Avramović, kondicioni trener Milan Čutović, statističar Ognjen Marković i fizioterapeut Nikola Vojinović

su se priključile djevojke koje su bile povrijeđene i one koje su nam nedostajale, što je veliki plus za ekipu“.

- Očekuje nas naporan rad, i prijateljske utakmice sa reprezentacijom Mađarske. Nadamo se najboljem, da budemo zdrave i da vrijedno radimo i treniramo, i da se plasiramo na Evropsko prvenstvo – rekla je Nikoleta Perović.

Crna Gora treba da odigra još dva meča u kvalifikacijama - 6. avgusta će gostovati u Goraždu selekciji Bosne i Hercegovine, a četiri dana kasnije će dočekati selekciju Letonije u Sportskom centru „Kolašin“. U prvom kolu kvalifikacija, naše seniorke su upisale službenu pobjedu protiv Bosne i Hercegovine (3:0) jer je BiH prošle godine prvobitno bila odustala od kvalifikacija, dok su na gostovanju u Letoniji osvojile vrijedan bod, nakon poraza od 3:2. - Očekujemo veliki rad i zalaganje, mislim da ćemo uspjeti da ostvarimo ono za šta smo došli, da ćemo ostvariti željeni rezultat – kazala je Danijela Džaković.

Ekipu i stručni štab je u Kolašinu pozdravila Ksenija Božović, direktorica ženskih reprezentacija OSCG. S. JONČIĆ

pet i po minuta bio u igri za bodove, ali nakon zaostatka od gola (11:10) Italijani su serijom 7:1 riješili pitanje pobjednika. Na kraju je poraz bio ubjedljiv, iako su naši momci dugo parirali protivniku. Najefikasniji sa tri gola u našem timu bio je Ro-

Ženska pionirska odbojkaška reprezentacija upisala treći poraz na Evropskom prvenstvu

Crna Gora nemoćna protiv neporažene Češke

Češka 3

Crna Gora 0

PRIŠTINA – Dvorana: „Palata mladosti“. Gledalaca: 50. Sudije: Kiril Stojanov (Bugarska), Isak Fluris (Kipar). Rezultat po setovima: 25:19, 25:22, 25:17. Poeni iz napada: Češka 37, Crna Gora 27. Poeni iz bloka: Češka 11, Crna Gora 4. Poeni iz servisa: Češka 7, Crna Gora 5. Greške: Češka 22, Crna Gora 20. ČEŠKA: Mitacova, Švecova 6, Šmiškova 16, Krnačova, Prokešova 4, Žbejvalova (libero), Tučkova 8, Nečaškova, Kuldanova (libero), Vavrouškova, Mertova 3, Novakova, Čapova 8, Mandova 10. CRNA GORA: Jovović, Mrdak 3, Pođanin, Duletić 9, Striković (libero), Ćorović 4, Đukić 12, Peković 1, Glušac, Zlajić (libero), Krasnići 2, Jovanović 5, Lekić, Mišević. Iako je pružila jak otpor favorizovanom rivalu, uz Italiju (u grupi 1) jedinom neporaženom timu na Evropskom prvenstvu, ženska pionirska odbojkaška reprezentacija Crne Gore nije uspjela da uradi nešto više od maksimalnog poraza od Češke, u petom kolu grupe 2 u Prištini. Ovim porazom, trećim na šampionatu, izabranice Petra Kokovića su se udaljile i od trećeg mjesta u grupi koje donosi plasman na Svjetsko prvenstvo, a nakon poraza od Grčke, u trećem kolu, realno su bile ostale

bez šansi da se bore za jedno od prva dva mjesta koja vode u polufinale. Crna Gora, međutim, u preostala dva kola ima priliku da bude najbolja ženska pionirska selekcija sa ex-Yu prostora, u konkurenciji Hrvatske i Slovenije (Srbija se nije plasirala na EP), što bi bio svojevrstan podvig za našu žensku odbojku… Što se meča sa Češkom tiče, Crna Gora je u prvom setu vodila 11:9, i držala priključak do 15:14, kada se Češka sa tri poena u nizu odlijepila na 18:14 i rutinski privela set kraju. Nađa Peković i saigračice pružile su odličnu igru uvećem dijelu drugog seta. Povele su 9:3 i 15:11, ali nijesu izdržale do kraja. Čehinje su serijom 4:0 preokrenule na 17:16, ali je naša selekcija, sa tri poena u nizu, ponovo povela u finišu seta, sa 22:21, ali nije iskoristila kontru za 23:21, jer je Klara Đukić ispucala loptu u aut. Nakon još jedne greške u napadu naše selekcije, Čehinje su sa dva uzastopna bloka stigle do 25:22 i vođstva od 2:0 u setovima. Naše pionirke su u od starta trećeg seta jurile minus, a posustale su sredinom seta, kada je Češka stigla do nedostižnih 17:11 i mirno privela meč kraju. Ponovo najefikasnija u našem timu bila je Klara Đukić sa 12 poena, Sofija Duletić je upisala devet.

Novak nastavio sa pobjedama na Vimbldonu

PODGORICA - Novak

Đoković je nastavio sa pobjedama na ovogodišnjem Vimbldonu.

Danas je dan pauze na Evropskom prvenstvu, a naš tim očekuju još dva susreta, u srijedu protiv Turske od 15 sati, dok će dan kasnije igrati sa Slovenijom od 12.30. S. J.

Đoković sa Kobolijem za polufinale 3:1,

ganović, dva puta su pogađali okvir gola Savović, Milić i Durutović, a u strijelce su se upisali Popović i Dragović Narednu utakmicu (danas) naš tim odigraće sa Grčkom, a u posljednjem kolu rival je Hrvatska.

A. M.

Najnoviju, Đoković je ostvario protiv australijskog tenisera Aleksa de Minora sa 3:1, po setovima 1:6, 6:4, 6:4, 6:4 i poslije tri sata i 20 minuta borbe izborio plasman u četvrtfinale, gdje ga očekuje duel sa Italijanom Kobolijem koji je eliminisao Hrvata Marina Čilića Duelu Đokovića i De Minora prisustvovao je i osmostruki šampion Vimbldona Rodžer Federer, pa se stekao utisak da je njegovo prisustvo donekle uticalo da Novak pomalo stegnuto uđe u meč. Ali, mnogo više je jak vjetar pravio probleme Đokoviću u prvom setu. Ne gleda se često da Đoković izgubi tri gema na svoj servis, posebno ne na najbržoj podlozi na svijetu. To se upravo desilo u prvom setu, Aleks de Minor je bio odličan, a jak vjetar kao da je njemu više prijao. Četiri duple greške Novaka Đokovića, kada bi morao da servira drugi servis osvojio bi samo 18 odsto poena, pa je jasno - nije imao šanse da

povede protiv Australijanca koji je prvi dio meča riješio u svoju korist - 6:1. Kada vidite drugi set, pomislili biste da se radi o Rolan Garosu, ali naprotiv. Tri brejka u prva tri gema, posebno je drugi gem bio interesantan jer je trajao čitavih 19 minuta, pet brejk lopti je spasio Đoković, ali šestu ni-

je i tada je De Minor izjednačio na 1:1. Ređali su se brejkovi, a kada je na semaforu pisalo 4:3 i kada je Đoković imao servis, konačno je odigrao u svom stilu, jedan fenomenalan ,,pasing šot“ za 30:15 - kasnije je priveo kraju gem i bio je nadomak drugog seta. Međutim, De Minor se nije predavao, uspio je i u naredna dva gema da namuči Đokovića, ali ne i da spriječi izjednačenje u setovima. To je bila inicijalna kapisla da Đoković zaigra još bolje u naredna dva seta, iako je i dalje Australijanac pružao odličan otpor. Prije svega, De Minor je bio sjajan u dugim razmjenama, uglavnom je dobijao te duge poene, što je frustriralo Novaka u pojedinim momentima, ali je uspio da se i sa time izbori. Uspio je Novak Đoković da i naredna dva seta dobije sa po 6:4, za plasman u četvrtfinale. Malo je nedostajalo da meč uđe i u peti set, De Minor je vodio sa 4:1, ali je onda uslijedio period najbolje igre Novaka Đokovića koji je vezao pet dobijenih gemova i došao do novog trijumfa. R. A.

O LESENDRU I VRANJINI U PROŠLOSTI

Tvrđava koja je nasipom potpuno odsječena od svijeta

Tvrđava Lesendro stoji na istoimenom ostrvu na Skadarskom jezeru, udaljenom oko 200 metara od Vranjine. To ostrvce je prije šest decenija velikim nasipom spojeno sa kopnom. Istovremeno je od njega i „odsječeno“, jer sa nasipa nema nikakvog prilaza tvrđavi, niti je pored puta načinjeno kakvo proširenje. Da nevolja bude veća, nema ni uređene i obilježene pješačke staze kojom bi se od Vranjine moglo stići do Lesendra. Doduše, postoji uzana ribarska stazica sa strane nasipa prema jezeru, ali prilaz do nje podrazumijeva prelazak magistrale na vrlo opasnoj krivini, nakon čega slijedi pentranje uz visoki parapet nasipa i jednako rizičan prelazak pruge.

Zlo i naopako. Graditelji nasipa kao da su željeli da onemoguće svaki pristup Lesendru. Pavle Mijović, koji je pozna-

vao taj krajolik prije izgradnje magistrale, je ovo odmah uočio. Nije mogao da se načudi projektantskom promašaju kojim su Lesendro i obližnji Virpazar (Vir), odvojeni i „zagrađeni“. Piše da putnik odjednom zanijemi od čuđenja što ga magistrala na ulazu u pitoreskni Vir lišava mogućnosti „najpotpunijih doživljavanja njegovih nesumnjivih valera“. Dodaje, da je slično Viru odsječeno i Lesendro „pošto je prethodno kao istorijski spomenik unakarađeno visokim gvozdenim stubovima elektrovoda i nasipom prislonjenim uz divnu kamenitu siluetu njegove tvrđavice“. „Pa iako zasuto željezničkim nasipom s južne strane, iako više nije ostrvce, ono je i danas ostalo nepristupačno s kolskog puta, i na taj način zauvijek izgubljeno kao izvanredan atrakcioni i utilitarni turistički objekat“ (P. Mijović, „Ozloglašeno nasljeđe“, Obod, Cetinje, 1971, 30-31).

DILEMA

Na mapama srednjovjekovne Duklje/Zete, koja su već duže u opticaju, jasno se vidi da prije hiljadu godina jezero prema zapadu nije dopiralo dalje od ulaza u Godinjski zaliv. Prostiralo se do blizu brda Obide i Grmožura – pri čemu je u tom dijelu više ličilo na prošireni rječni kanal – slično današnjem kanalu Crnojevića rijeke

Vrlo je moguće da su Lesendro i Vranjina prije 10-11 stoljeća ležali u kopnenom pojasu i da se oko njih prostiralo polje. Na to ukazuju mape srednjovjekovne Duklje/Zete, koje su već decenijama u opticaju. Poput one koja se nalazi u Istorijskom atlasu objavljenom 2002. godine (Zavod za udžbenike i nastavna sredstva i „Geokarta”, Beograd). Skadarsko jezero (Dioklitijsko jezero, Velje blato ili prostoBlato) je na toj karti upola manje, dok je sadašnja površina obilježena isprekidanim linijama. Vidi se da je porast jezerskog nivoa „progutao“ najviše kopna na sjevernoj strani prema Zeti, baš na potezu od Lesendra i Vranjine prema Matagužima i Humu. Na toj

Pavle Mijović, koji je poznavao taj kraj prije izgradnje magistrale, nije mogao da se načudi projektantskom promašaju kojim su Virpazar i Lesendro odvojeni i „zagrađeni“. Iako je zasuto nasipom s južne strane, iako više nije ostrvce, Lesendro je ostalo nepristupačno, i na taj način zauvijek izgubljeno - pisao je 1971. godine Mijović

strani je izgubljen pojas, dugačak oko desetak i širok više od pet kilometara. Riječ je o desetinama kvadratnih kilometara potopljenog zemljišta, na kojem je u davnini postojalo i nekoliko sela. Obično se pominju nekadašnja sela Karabež i Plavnica, ali ih je bilo još, manjih i većih. O tragovima tih naselja pisao je Ilija Peličić („Zapisi o Zeti“), dobar poznavalac terena, koji je od zaborava sačuvao mnogo dragocjenih podataka. Sudeći prema karti u Istorijskom atlasu, puno plodne zemlje je izgubljeno i na zapadnom rubu Skadarskog jezera, na potezu od Žabljaka Crnojevića prema Vučkoj (Fučkoj) gori i Virpazaru. Na mapi se jasno vidi da prije hiljadu godina jezero prema zapadu nije dopiralo dalje od ulaza u Godinjski zaliv. Prostiralo se do blizu brda Obide i Grmožura–pri čemu je u tom dijelu više ličilo na prošireni rječni kanal – slično današnjem kanalu Crnojevića rijeke. Istorijski atlas u kome je objavljena Karta srednjovjekovne Duklje/Zete (2002) izdale su respektabilne institucije i nema razloga da se sumnja u utemeljenost ovog paleohidrogafskog prikaza. Ukoliko je, dakle, situacija zaista bila takva - a najvjerovatnije jeste - to znači da se u davnini oko Lesendra i obližnje Vranjine prostirao kopneni pojas od nekoliko stotina metara, kao i da se od Lesendra prema Viru (Virpazaru) širilo zeleno polje - baš onim pravcem koji danas leži pod vodom i kuda plo-

Sava Nemanjić je naveo da Vranjinski manastir „jest v ostrove“. Podatak da je manastir sv. Nikole „u ostrove Vranine“ nalazimo i u povelji kralja Milutina iz 1296. godine

ve čunovi i turistički brodići. Kada se dogodila ova promjena? U kojem su to dobu Vranjina i Lesendro postali ostrva?

ZAGONETKA

Riječ je o velikoj dilemi, jer pouzdane podatke o porastu jezerskog nivoa posjedujemo tek od sredine 19. vijeka. Tada je, 1958. godine, nabujali Drim jednim krakom provalio prema jezeru u blizini Skadra, nanoseći velike količine mulja i zatrpavajući korito Bojane. O tom događaju posjedujemo mnoštvo podataka, ali ne znamo što se zbivalo sa porastom jezerskog

nivoa prije toga. Ova zagonetka se ne odnosi samo na protekla dva ili tri stoljeća, već kako ćemo vidjeti, i na mnogo udaljenije doba.

Risto Kovijanić navodi da je Vranjina postala ostrvo tek u prvoj polovini 13. vijeka („Pomeni crnogorskih plemena u kotorskim spomenicima XIVXVI vijeka“, knjiga II, Titograd, 1974, 76). Bilo je to otprilike u doba kada je ustanovljena Zetska episkopija. Kovijanić je ovo zaključio na osnovu hrisovulje Save (Rastka) Nemanjića iz 1233. godine, u kojoj prvi srpski arhiepiskop za Vranjinski manastir kaže „i az videh

jere ne ima gde težati ere jest v ostrove“. Isti podatak se ponavlja i u povelji kralja Milutina iz 1296. godine – kaže se da je manastir sv. Nikole „u ostrove Vranine“.

OSTROV

Dakle, Vranjina je još u 13. vijeku u dva dokumenta nazvana „ostrovom“. Ovo ukazuje da je jezero mnogo ranije počelo da plavi ravnicu sa sjeverne strane. Jedan zapis iz 1581. godine glasi: „Da se zna bi plima velika po vsoj Zeti do Berislav Orec” (Istorija Crne Gore, Knjiga treća, Titograd, 1975). Jasno je da je motiv za isticanje ovog događaja bio u njegovoj izuzetnosti. Autor zapisa („neuki monah” kako ga naziva Gligor Stanojević) kao da nam poručuje –neka se zna da se desilo ono što je smatrano nemogućim, nešto čega ranije nikada nije bilo. Moguće je da ova poplava ima veze sa turskim manevrom iz maja 1474. godine, tokom prve opsade Skadra. Turci su tada na sve načine pokušavali da slome otpor mletačke posade koja je grčevito i herojski branila grad. Na koncu je Mlecima stigao u pomoć Ivan Crnojević sa 8000 ljudi i flotom od 18 fusta i sedamdesetak čunova, što je presudilo da Skadar bude odbranjem i još nekoliko godina ostane pod Venecijom (Annali veneti, I, 92-98). Sultan Mehmed II zbog ovoga nije mogao očima viđeti Ivanbega. To je vjerovatno i bio razlog zbog kojeg je zetski gospodar morao da se slkanja u Italiju 1479. godine. (Nastavlja se)

Autor: Slobodan ČUKIĆ

Nasip je odsjekao tvrđavu Lesendro od svijeta

Ušće Morače (Zerm Fiume) u jezero na Koronelijevoj karti iz 1688.

Nekadašnja veličina

Dnevni list

Elektronska pošta: desk@pobjeda.me

Direktor i glavni i odgovorni urednik:

NENAD ZEČEVIĆ

Zamjenica izvršnog

direktora:

MILENA GOLUBOVIĆ

Direktorica marketinga: ŽELJKA RADULOVIĆ

REDAKCIJSKI

KOLEGI JUM

Zamjenice glavnog i odgovornog urednika

RADMILA USKOKOVIĆ-IVANOVIĆ

MARI JA JOVIĆEVIĆ

Pomoćnici glavnog i odgovornog urednika

đURđICA ĆORIĆ politika

SRđAN POPOVIĆ ekonomija

JELENA MARtINOVIĆ društvo

JOVAN NIKItOVIĆ kultura

DRAGICA šAKOVIĆ crnom gorom

Urednici

ANA RAIČKOVIĆ crna hronika

NIKOLA SEKULIĆ hronika podgorice

JOVAN tERZIĆ arena

SLOBODAN ČUKIĆ feljton i arhiv

MARKO MILOšEVIĆ dizajn

DRAGAN MIJAtOVIĆ fotografija

LOGOtIP POBJEDE

Miloš Milošević i Nikola Latković (2019), inspiracija Anton Lukateli (1944)

PORtAL POBJEDE

Urednik

BOJAN đURIšIĆ Zamjenica urednika ANA POPOVIĆ

OBJEKtIV

Urednica

MARIJA IVANOVIĆ-NIKIČEVIĆ

tELEFON

020/409-520 redAkcijA

020/409-536 MArketiNg

020/202-455 ogLAsN o

Naziv osnivača: Društvo sa ograničenom odgovornošću za proizvodnju, promet i usluge, export-import

„Nova Pobjeda“ - Podgorica

Adresa sjedišta medija: 19. decembar br. 5 PIB: 03022480

Vlasnička struktura

„Nove Pobjede“ - 100% udjela

„Media-Nea“ D.O.O. Podgorica

Vlasnička struktura

„Media-Nea“ - 99,99% udjela

First Financial Holdings

sjedište „Media Nea“: Ul. 19. decembra br. 5,

PiB „Media Nea“: 02842777

Vlasnička struktura „First Financial Holdings“ - 100%

udjela Petros Stathis

sjedište „First Financial Holdings“: Ul. Ulcinjska br. 3

PiB „First Financial Holdings“: 02628295

Više o vlasničkoj strukturi: pobjeda.me/p/impressum

Broj žiro računa „Universal capital Bank“: 560-822-77

Tiraž: 3.500

Poslovni broj: Iv. br. 673/25. Javni izvršitelj Veselin Šćepanović iz Bara,odlučujući u pravnoj stvari izvršnog povjerioca

Elektroprivreda Crne Gore AD Nikšić, FC Snabdijevanje iz Nikšića, Vuka Karadžića br. 2, Snabdijevanje Bar, protiv izvršnog dužnika Čejović Jakup iz Bara, Planoč, na osnovu vjerodostojne isprave – Ovjeren izvod iz poslovnih knjiga povjerioca za naplatni broj 073392104, radi naplate novčanog potraživanja, dana 04.07.2025. godine, J A V N O O B J A V LJ U J E da je kod ovog Javnog izvršitelja u toku izvršni postupak po predlogu izvršnog povjerioca, protiv izvršnog dužnika Čejović Jakup iz Bara, Planoč, na osnovu vjerodostojne isprave – Ovjeren izvod iz poslovnih knjiga povjerioca za naplatni broj 073392104. Javni izvršitelj nije mogao da izvrši uredno dostavljanje pismena u vidu rješenja o izvršenju sa predlogom prilozima od 16.05.2025. godine, kod izvršnog dužnika.

Ovakav način objavljivanja smatra se urednom dostavom negativne posljedice koje mogu nastati snosiće izvršni dužnik. Javni izvršitelj Veselin Šćepanović Bar, 04.07.2025. godine.

Poslovni broj: Iv. br. 671/25. Javni izvršitelj Veselin Šćepanović iz Bara,odlučujući u pravnoj stvari izvršnog povjerioca

Elektroprivreda Crne Gore AD Nikšić, FC Snabdijevanje iz Nikšića, Vuka Karadžića br. 2, Snabdijevanje Bar, protiv izvršnog dužnika Šmakić Dragan iz Bara, Brca 121, na osnovu vjerodostojne isprave – Ovjeren izvod iz poslovnih knjiga povjerioca za naplatni broj 07247723, radi naplate novčanog potraživanja, dana 04.07.2025. godine,

da je kod ovog Javnog izvršitelja u toku izvršni postupak po predlogu izvršnog povjerioca, protiv izvršnog dužnika Šmakić Dragan iz Bara, Brca 121, na osnovu vjerodostojne isprave – Ovjeren izvod iz poslovnih knjiga povjerioca za naplatni broj 07247723. Javni izvršitelj nije mogao da izvrši uredno dostavljanje pismena u vidu rješenja o izvršenju sa predlogom prilozima od 16.05.2025. godine, kod izvršnog dužnika.

S tim u vezi potrebno je da se izvršni dužnik u roku od 8 dana obrati ovom Javnom izvršitelju radi preuzimanja pismena, u suprotnom, dostavljanje se vrši javnim objavljivanjem, a smatra se izvršenim danom posljednjeg objavljivanja. Ovakav način objavljivanja smatra se urednom dostavom negativne posljedice koje mogu nastati snosiće izvršni dužnik. Javni izvršitelj Veselin Šćepanović Bar, 04.07.2025. godine.

Poslovni broj: Iv. br. 678/25. Javni izvršitelj Veselin Šćepanović iz Bara,odlučujući u pravnoj stvari izvršnog povjerioca

Elektroprivreda Crne Gore AD Nikšić, FC Snabdijevanje iz Nikšića, Vuka Karadžića br. 2, Snabdijevanje Bar, protiv izvršnog dužnika Akhkyamov Ayrat iz Bara, Marovići bb, na osnovu vjerodostojne isprave – Ovjeren izvod iz poslovnih knjiga povjerioca za naplatni broj 073170918, radi naplate novčanog potraživanja, dana 04.07.2025. godine, J A V N O O B J A V LJ U J E da je kod ovog Javnog izvršitelja u toku izvršni postupak po predlogu izvršnog povjerioca, protiv izvršnog dužnika Akhkyamov Ayrat iz Bara, Marovići bb, na osnovu vjerodostojne isprave – Ovjeren izvod iz poslovnih knjiga povjerioca za naplatni broj 073170918. Javni izvršitelj nije mogao da izvrši uredno dostavljanje pismena u vidu rješenja o izvršenju sa predlogom prilozima od 16.05.2025. godine, kod izvršnog dužnika.

Ovakav način objavljivanja smatra se urednom dostavom negativne posljedice koje mogu nastati snosiće izvršni dužnik.

Javni izvršitelj Veselin Šćepanović Bar, 04.07.2025. godine.

Na osnovu člana 14 Zakona o procjeni uticaja na životnu sredinu („Sl. list CG“, br. 75/18), ovaj organ

OBAVJEŠTAVA zainteresovanu javnost

da je nosiocu projekta „VITO WINE HOUSE“ DOO DANILOVGRAD, izdato Rješenje broj UP 06-322/25-94/2 dana 3. 7. 2025. godine, kojim se utvrđuje da nije potrebna izrada Elaborata o procjeni uticaja na životnu sredinu za projekat “Izgradnja lokalnog objekta od opšteg interesa – trafostanica MBTS 10/0,4 kV, 1x630 kVA sa priključnim 10kV kablovskim vodom na katastarskim pracelama broj: 737/1, 1536/2, 739, 738, 1533 i 652 KO Jelenak, Danilovgrad”.

Poslovni broj: Ivm. 2033/25 Javni izvršitelj Ana Nikić Petričević iz Bara, ul. Rista Lekića I-26, u pravnoj stvari izvršnog povjerioca AD “LOVĆEN BANKA” PODGORICA, BULEVAR

KNJAZA DANILA PETROVIĆA BR. 13/32 (I SPRAT), PODGORICA , Bar, PIB: 02829541, protiv izvršnog dužnika Marić Ranko iz Bara, Bjeliši bb, radi naplate novčanog potraživanja, vr.sp. 2.223,76 eura, dana 07.07.2025. godine,

JAVNO OBJAVLJUJE

Da se izvršni dužnik Marić Ranko iz Bara, u roku od 3 dana obrati ovom javnom izvršitelju kako bi se istom uručilo rješenje o izvršenju Ivm.br. 2033/25 od 19.05.2025. godine i rješenje o troškovima od 07.07.2025. godine.

Ukoliko se izvršni dužnik ne javi ovom izvršitelju u ostavljenom roku, smatraće se da je ovim objavljivanjem izvršeno uredno dostavljanje gore navedenog pismena, te će isti snositi negativne posljedice koje mogu nastati. Dostavljanje se smatra izvršenim nakon isteka roka od osam dana od dana isticanja pismena na oglasnoj tabli suda, ukoliko je prethodno izvršeno objavljivanje u dnevnom štampanom mediju, shodno čl. 5 Zakona o izmjenama i dopunama ZIO-a, a u vezi sa čl. 45 ZIO.

JAVNI IZVRŠITELJ Ana Nikić Petričević, s.r

8. jul 2025.

Br: 598/25 Podgorica, 7 jul 2025. godine

Na osnovu člana 8, st. 2, tačka 1, alineja 1 Zakona o boravišnoj taksi ("Službeni list Republike Crne Gore", br. 11/04, 13/04, „Službeni list Crne Gore", br. 73/10, 48/15), Turistička organizacija Glavnog grada Podgorica, raspisuje

JAVNI POZIV

za učešće u postupku raspodjele sredstava za realizaciju projekata valorizacije kulturne baštine, koji se odnose na arheološka istraživanja, konzervatorske i restauratorske radove, rekonstrukciju i promociju kulturnih dobara na teritoriji Glavnog grada Podgorica

I-Pozivaju se pravna lica sa sjedištem na teritoriji Glavnog grada Podgorica da dostave svoje prijave na Javni poziv za raspodjelu sredstava radi finansiranja troškova za realizaciju projekata valorizacije kulturne baštine, koji se odnose na arheološka istraživanja, konzervatorske i restauratorske radove, rekonstrukciju i promociju kulturnih dobara na teritoriji Glavnog grada Podgorica, a u cilju unapređenja kvaliteta turističke ponude Grada. Krajnji rok za realizaciju odabranog projekta je 31 decembar 2025. godine.

II-Ovim Javnim pozivom Turistička organizacija Podgorice stavlja na raspolaganje 45 817 63 €, koja mogu biti dodijeljena za realizaciju više od jednog projekta. Dodijeljena finansijska sredstva se mogu koristiti isključivo za realizaciju projekta kojim se aplicira. Odobrena sredstva se uplaćuju korisniku po fazama i dinamici iz projektnog dokumenta i plana aktivnosti (dinamičkog plana), na način što se za prvu fazu projekta sredstva uplaćuju nakon potpisivanja ugovora u maksimalnom iznosu od 1/3 od ukupne odobrene sume, a zatim po završetku svake faze kako je predviđeno budžetom projekta, s tim da se poslednja trećina uplaćuje nakon prihvatanja finalnog izvještaja od strane Nadzornog organa. Naručilac zadržava pravo da nakon svake faze projekta prekine finansiranje na osnovu negativnog mišljenja Nadzornog organa.

III-U zatvorenoj koverti , pravna lica su obavezna da predaju sljedeću dokumentaciju: 1.Projektni dokument, koji treba da sadrži: a)narativni opis projekta; b)cilj projekta iz koga se jasno vidi kako projekat doprinosi prvom kriterijumu za bodovanje; c)rezultate projekta; d) organizacionu strukturu projekta iz koje se vide uloge članova projektnog tima i njihov doprinos rezultatima projekta; e)okvirnu strukturu projekta po fazama realizacije; f)za aktivnosti iz oblasti čije je izvođenje regulisano zakonom potrebno je priložiti zakonom propisanu dokumentaciju (licence, tehničku dokumentaciju, reviziju projekta, nadzor i sl.); g) za konzervatorske i restauratorske radove, rekonstrukciju kulturnih dobara potreban je odobreni konzervatorski projekat.

2.Akcioni (dinamički) plan koji sadrži jasno struktuirane faze projekta, početak, završetak i rezultate svake faze. U akcionom planu treba da budu naznačeni indikatori uspješnosti realizacije koji će biti dio izvještaja korisnika nakon svake faze projekta. Ovi indikatori treba da omoguć e kvalitetan monitoring projekta od strane Nadzornog organa. Ukoliko projekat bude završen prije predviđenog vremena to neće imati negativan uticaj na isplatu sredstava.

3.Budžet projekta-obrazložen sa finansijskim troškovima po stavkama (ukupan iznos sredstava predviđen za svaku fazu projekta i angažovanje stručnih lica za realizaciju projekta).

4.Spisak realizovanih projekata podnosioca zahtjeva odnosno članova projektnog tima iz oblasti koje su predmet Javnog poziva,

5.Original ili ovjerena fotokopiija Rješenja o registraciji;

6.Orginal ili ovjerena fotokopija važećeg Statuta pravnog lica;

7.Dokaz o likvidnosti i otvorenom podračunu isključivo za namjensko korišćenje sredstava po ovom Javnom pozivu.

8. Izjava podnosioca zahtjeva ovjerena kod nadležnog organa da projekat sa kojim aplicira nije finansiran iz sredstava budžeta Crne Gore, opština i/ili drugih subjekata.

9.Uvjerenje o neosuđivanosti pravnog lica za krivična djela.

Komisija za odabir projekta valorizacije kulturne baštine na teritoriji Glavnog grada Podgorica imenovana Rješenjem Skupštine Glavnog grada Podgorica broj: 02-016/25-224 od 27 02.2025. godine (u daljem tekstu: Komisija), zadržava pravo da traži dodatna pojašnjenja i dokumentaciju od podnosilaca zahtjeva.

IV-Po ovom Javnom pozivu neće se razmatrti:

a) nepotpune prijave;

b) neblagovremene prijave; c) prijave koji se odnose na projekte koji nijesu predmet ovog Javnog poziva

V- Komisija sprovodi postupak raspodjele finansijskih sredstava, prema sljedećim kriterijumima: Redni broj Kriterijumi Broj bodova Max 100 bodova

1. Značaj projekta za ostvarivanje unapređenja kvaliteta turističke ponude na teritoriji Grada. do 50

2. Reference korisnika - realizovani projekti podnosioca zahtjeva odnosno projektnog tima iz oblasti koja je predmet javnog poziva do 30

3. Izvodljivost - usklađenost projektnog dokumenta sa dinamičkim planom i budžetom. do 20

VI-Komisija utvrđuje Rang listu projekata na osnovu kriterijuma iz tačke V ovog Javnog poziva. Rang lista se objavljuje na sajtu Turističke organizacije Podgorice Nakon izvršene Rang liste, Komisija donosi Odluku o odabiru projekta na način što se sredstva odobravaju projektima prema bodovnoj listi od najvećeg broja naniže, a u skladu sa Poslovnikom o radu Komisije. Direktor Stručne službe Turističke organizacije Podgorice na osnovu Odluke sa odabranim korisnicima sredstava zaključuje ugovore o međusobnim pravima i obavezama u roku do 10 dana od dana objavljivanja.

VII-Pravna lica koja dobiju finansijska sredstva dužna su da: -potpišu Ugovor kojim se regulišu međusobna prava i obaveze, način korišćenja sredstava, izvještavanje i nadzor nad realizacijom projekta; - nakon završetka prve dvije faze dostavi detaljan izvještaj Turističkoj organizaciji Glavnog grada, a finalnu fazu projekta Nadzornom odboru kojeg imenuje Turistička organizacija Glavnog grada Podgorica. Izvještaj treba da sadrži: finansijski dio koji korespondira sa budžetom projekta; narativni dio izvještaja o napretku projekta; rezultate projekta kako su definisani u dinamičkom planu po fazama. Korisnik je dužan da dostavi konačni Finansijski izvještaj i Izvještaj o svim preduzetim aktivnostima u sk ladu sa ugovorom najkasnije 20 dana nakon završetka projekta.

Ukoliko ne ispune ugovorne obaveze dobitnici su dužni da vrate dodijeljena sredstva po ovom Javnom pozivu.

VIII-Prijave na Javni poziv podnose se u roku od 30 dana od dana njegovog objavljvanja na sajtu Turističke organizacije Podgorice i u dnevnom listu „Pobjeda“, neposredno ili poštom na adresu: Turistička organizacija Glavnog grada Podgorica, Ulica slobode broj:30, Podgorica sa naznakom: „Za Javni poziv za učešće u postupku raspodjele sredstava za realizaciju projekata valorizacije kulturne baštine, koji se odnose na arheološka istraživanja, konzervatorske i restauratorske radove, rekonstrukciju i promociju kulturnih dobara na teritoriji Glavnog grada Podgorica“-NE OTVARATI PRIJE ZVANIČNOG OTVARANJA.

IZVRŠNI DIREKTOR

Dragan Grnović

Utorak, 8. jul 2025.

Ivm.br.39/21 JAVNI IZVRŠITELj VLADAN VUJOVIĆ IZ KOTORA u pravnoj stvari izvršnog povjerioca RAZVOJNA BANKA CRNE GORE AD PODGORICA, BULEVAR SVETOG PETRA CETINJSKOG 126/I, Podgorica, PIB: 02217937 (raniji naziv INVESTICIONO - RAZVOJNI FOND CRNE GORE A.D), protiv izvršnih dužnika: 1. DRUŠTVO SA OGRANIČENOM ODGOVORNOŠĆU "MODA. D&D" TIVAT , Kotorska 12, Tivat, PIB: 02862972, 2. ŽELJKO KLEMENC, Vrijes IV bb, Tivat, 3. TANJA KLEMENC, Dumidran bb, Tivat, 4. DAMIR KLEMENC, Seljanovo bb, Tivat, naplate novčanog potraživanja, a shodno članu 45 ZIO donio je odluku o DOSTAVLJANjU JAVNIM OBJAVLjIVANjEM Pozivaju se izvršni dužnici 1. DRUŠTVO SA OGRANIČENOM ODGOVORNOŠĆU "MODA. D&D" TIVAT , Kotorska 12, Tivat, PIB: 02862972, 2. ŽELJKO KLEMENC, Vrijes IV bb, Tivat, rođen 03.11.1960 godine, sa poslednjim poznatim adresama kao naprijed navedeno, da se u rok u od 3 (tri) dana od dana objavljivanja ove odluke u ovom štampanom mediju obrate ovom izvršitelju na adresi PC Škaljari - kancelarija broj 10, Kotor, radi uručenja Zapisnika o I prodaji broj Ivm.br.39/21 od 25.06.2025. godine. Ukoliko se izvršni duž nici I i II reda ne obrate u ostavljenom roku ovom Javnom izvršitelju, dostavljanje navedenih pismena će se izvršiti isticanjem na oglasnoj tabli nadležnog suda, pri čemu će se dostavljanje smatrati izvršenim nakon isteka roka od 8 (osam) dana od dana ist icanja pismena na oglasnoj tabli suda. Upozoravaju se izvršni dužnici da se dostavljanje javnim objavljivanjem smatra urednom dostavom, da će negativne posledice koje mogu nastati ovakvim načinom dostavljanja snositi sama stranka, odnosno izvršni dužnik Kotor, 30.06.2025. godine JAVNI IZVRŠITELJ Vladan VUJOVIĆ

Ministarstvo regionalno-investicionog razvoja i saradnje sa nevladinim organizacijama obavještava javnost da je objavilo

JAVNI KONKURS

„KORAK KA LOKALNOM EKONOMSKOM RAZVOJU“ za finansiranje projekata/programa nevladinih organizacija u oblasti regionalnog razvoja i investicionog ambijenta.

Rok za podnošenje prijava je 30 dana, odnosno od 7. jula 2025., zaključno sa 6. avgustom 2025. godine.

Detalji javnog konkursa, uslovi učešća i potrebna dokumentacija dostupni su na zvaničnoj internet stranici

Ministarstva: www.gov.me/mirn

Cjenovnik čitulja

do 110 riječi (2 slike), do 40 riječi (4 slike)

1/12 do 80 riječi (1 slika) do 40 riječi (3 slike)

do 190 riječi (4 slike) do 70 riječi (8 slika)

1/4 do 220 riječi (3 slike), do 80 riječi (6 slika), do 30 riječi (9 slika)

1/2 do 320 riječi (5 slika), do 140 riječi (10 slika)

1/1 do 470 riječi (1 slika), do 380 riječi (4 slike), do 270 riječi (8 slika), do 120 riječi (12 slika)

U slučaju objavljivanja simbola, broj riječi se umanjuje za 20. Prostor 1/36 ne može da sadrži simbol. tel: 020 202 455; viber: 068 034 555; e-mail: oglasno@pobjeda.me

Utorak, 8. jul 2025.

Sa neizmjernim bolom u srcu, obavještavamo rođake i prijatelje da nas je dana 7. jula 2025. godine napustila naša voljena

STOJANKA - TAJA SUDAR rođena POPOVIĆ

Sahrana je obavljena istog dana u krugu uže porodice, na gradskom groblju Čepurci.

OŽALOŠĆENI:

ćerka KATARINA, unuke INES i IVONA, unuci ANDREJ i OGNJEN, sestra DUŠANKA i ostala mnogobrojna rodbina SUDAR i POPOVIĆ

Posljednji pozdrav svom kumu

RACANU

- SLAVKU KONTIĆU

Moj najdraži Racane, Izgubio sam oca, ti si me savjetovao sa bratom Miljom. Izgubio sam brata, ti si mi bio brat, ti si izgubio brata, ja sam bio tvoj brat, ali ne dobar kao ti, izgubio sam majku, izgubio dobru sestru, ti si mi bio oslonac i dao snagu da živim! Moj najbolji kume, ja bih tebi i život dao, ali ti mi ode i ostah ti bez tebe, moj dobri brate. Vječna ti hvala za iskrenu ljubav i život koji provedoh sa tobom jer ti nijesi dao bilo kome da ti bude blizu. Počivaj, bratska snago, malo si mi se umorio!!!

Tvoj kum RADAN i MIRJANA VUKIĆEVIĆ

Posljednji pozdrav našem dragom prijatelju

RATKU POPOVIĆU

Članovi Planinarskog društva „Karanfil“ iz Gusinja, čiji je dugogodišnji član bio i Ratko

OMER, ZUVDIJA, RIFAT, ADMIR, RAFKO, MIĆO, BIMBO, NOVO i RASIM

Dragoj tetki

OLGI KRZNAR

Posljednji pozdrav.

DAŠO i SONJA

Posljednji pozdrav voljenom

Striku BRANKU

Ostaćeš zauvijek u našim srcima i mislima. Počivaj u miru.

Porodica pok. BEĆA MARKOVIĆA

Posljednji pozdrav dragoj ujni

NOVKI LALATOVIĆ

ZDRAVKO i SEKA sa porodicama

Posljednji pozdrav

BOJANU POPIVODI

KOLEKTIV PET-VET CETINJE

Sa tugom i poštovanjem opraštamo se od našeg velikog i dragog prijatelja

345

RATKA

POPOVIĆA

Ratko je, pored ostalog, godinama organizovao druženja u kojima su učestvovali brojni njegovi i naši prijatelji iz Skadra, Tuzi, Gusinja, Plava, Tivta, Nikšića, Podgorice…

Bio je to jedinstven primjer u Crnoj Gori takvog veličanstvenog druženja, kojeg ćemo se zauvijek s ponosom sjećati.

SMILJA PRELEVIĆ, IRENA KIĆOVIĆ, SNEŽANA MIŠUROVIĆ, VESNA JANIĆ, ZORICA MANOJLOVIĆ, DRAGANA ASANOVIĆ, LJUDMILA RADULOVIĆ, MILA MADŽALJ, PETAR MILOŠEVIĆ, VESELJKO KOPRIVICA, BLAGOTA VEŠOVIĆ, MIODRAG KLIKOVAC, RANKO ĐOKIĆ, VOJISLAV GRANIĆ

333

Dana 8. jula 2025. navršava se šest godina od smrti našeg dragog oca

GOJKA ĐURANOVIĆA

Dragi naš plemeniti i voljeni oče, ostavio si ogromnu i bolnu prazninu u našim životima. Vrijeme provedeno s tobom je bilo neprocjenjivo, ispunjeno ljubavlju i mudrom pričom. S ogromnom ljubavlju i poštovanjem čuvaćemo uspomenu na tebe.

Četiri godine od kada nisi sa nama

Godinu dana od smrti naše drage

MILICE MIRKOVIĆ

Vrijeme koje je prošlo nije umanjilo bol i tugu za tobom. Počivaj u miru. Sin MILOŠ, unučad SANDRA i NIKOLA

Tvoje SANJA i VALENTINA

334

Najbolji baba i deda, mnogo mi nedostajete

DANIJELA i VESELIN MRVALJEVIĆ sa porodicom 342

TAHIR -TAŠO TUZOVIĆ 1955–2021.

Svakim danom bol za tobom je sve veća, nedostaješ nam puno.

Tvoji ASIM, LEJLA i DIJANA

Posljednji pozdrav dragom i poštovanom tetku

BRANKU MARKOVIĆU

Tvoja duša je sada tamo gdje nema bola ni starosti, a tvoje mjesto u mom srcu ostaje zauzeto zahvalnošću. Neka te svjetlost prati i neka tvoja duša počiva u miru pored tvojih najvoljenijih.

337

341 ZORKA ASANOVIĆ ALIT ASANOVIĆ

Vaša unuka JASNA

Utorak, 8. jul 2025.

RADIVOJE – RADE ORLANDIĆ

Uvijek u našim mislima.

BILJANA i PEĐA OREŠČANIN s porodicom

Godina dana je od smrti našeg

RADA ORLANDIĆA

S ljubavlju i tugom čuvaćemo te u našim srcima.

VESKO, BEĆKA, MOMO, NELA i MARINA

MILKA Nikićeva RADOVIĆ rođena MILAČIĆ

8. 7. 2022 – 8. 7. 2025

Tužne su godine bez tebe. U vječnom sjećanju punom ljubavi i poštovanja.

TVOJA PORODICA

340

6 godina i 5 godina je od smrti majke

ZORKE ASANOVIĆ oca

ALITA ASANOVIĆA

U našim srcima ostaćete voljeni i nikad zaboravljeni.

Porodica ASANOVIĆ i BEHAROVIĆ

358

RADIVOJE – RADE ORLANDIĆ

Rale nedostaješ nam. CECA i JOVIŠA RADISAVLJEVIĆ sa porodicom

Godina dana je od smrti dragog đevera i strica

RADIVOJA ORLANDIĆA

S ljubavlju i poštovanjem čuvamo uspomenu na tebe.

Snaha ZDRAVKA, bratanična TIJANA , bratanić BALŠA

355

Navršava se pola godine od smrti naše majke

MACE LIPOVINA

I sedam godina od kada nas napustiše

SEKA VOJVODIĆ DRAGO LIPOVINA

Vrijeme prolazi, ali bol i praznina ostaju.

Vaše riječi, osmijesi i dobrota zauvijek ostaju u našim srcima.

VAŠI NAJMILIJI

Tužno sjećanje na mog i tužno sjećanje na moju oca majku

MILANA DESANKU LUČIĆA LUČIĆ

8. 7. 2010. 15. 12. 2018. 8. 7. 2025. 8. 7. 2025.

Počivajte u miru, a mi ćemo Vas čuvati od zaborava.

Sin VESKO LUČIĆ sa porodicom

354

350

Godina dana je od smrti našeg

RADIVOJA – RADA Dragova ORLANDIĆA

voljenog supruga, oca, đeda i tasta

Prošla je godina otkako nisi s nama, ali tvoje prisustvo osjećamo svakog dana – u mislima, uspomenama i tišini koja govori više od riječi. Tvoja dobrota, snaga i ljubav zauvijek su urezani u našim životima. Nedostaješ neizmjerno.

S ljubavlju, GOCA, MAJA, MILENA, unuke ČARNA, LUČA i ANĐA, zetovi VIDAK i IVAN

Godina je dana od smrti moga brata i našeg ujaka

RADA ORLANDIĆA

Moja si vječita tuga i bol. Hvala ti za veliku ljubav i pažnju koju si nam poklonio. Sestra RADISLAVA sa porodicom

Tužno sjećanje na moje voljene roditelje

MILANA LUČIĆA DESANKU LUČIĆ 2010–2025. 2018–2025.

Neka Vaše dobre i plemenite duše počivaju u miru. Zauvijek u našim srcima.

Sin ŽELJKO sa porodicom

351

344

U PRODAJI!

Ministarstvo kulture i medija

Ova knjiga je sufinansirana od strane

Ministarstva kulture i medija, kroz Program zaštite i očuvanja kulturnih dobara

NOVO IZDANJE

Tvrđave Osmanskog carstva u

Crnoj Gori

Jedinstveno svjedočanstvo o osmanskom nasljeđu Crne Gore!

Novo kapitalno djelo Radojice Raša Pavićevića , koje razotkriva vojne, političke i kulturne slojeve Crne Gore u vrijeme osmanskog carstva.

U PRODAJI

Cijena 7€

Specijalnu publikaciju pripremili su Pobjeda i Savez udruženja boraca Narodnooslobodilačkog rata i antifašisti Crne Gore

NAGRADA

PODUHVAT

ZA IZDAVAČKI

Knjiga koja vraća istoriju među zidine, tragom imperije koja je oblikovala prostor i vrijeme.

na Međunarodnom podgoričkom sajmu knjiga i obrazovanja

Crna Gora u Drugom svjetskom ratu i 80 godina antifašizma, slave i ponosa

BEZ PO BJED E DO

Specijalna publikacija povodom 9. maja, a u čast osam decenija od pobjede nad fašizmom - nije samo knjiga. Ona je i zavjet, opomena, udžbenik hrabrosti i spomenik slobodi i vodi nas kroz dramatične trenutakašup hik č inatsu hivrp :ejirotsi eksrogonrc do konačnog oslobođenja zemlje.

Knjiga je moćno svjedočanstvo, oživljava scene iz bitaka na Sutjesci, Neretvi, Pljevljima… podsjeća na stradanja i surove zločine na Lazinama, u Velici i Pivi, ali i na neugasle ideale slobode, bratstva, jedinstva i ljudskog dostojanstva.

Ovo je hronika i opomena – da se zaborav ne smije dogoditi, da revizionizmu ne smije biti mjesta, a da antifašizam mora ostati najčvršći temelj savremenog društva.