Dnevni list POBJEDA 11.07.2025

Petak, 11. jul 2025. | Podgorica, Crna Gora | Godina LXXXI / Broj 21402 | Prvi broj izašao je 24. oktobra 1944. u Nikšiću | pobjeda.me | Cijena 1 euro

NE! RATU U UKRAJINI

Crni bilans na crnogorskim drumovima

Od početka godine poginulo 30 osoba, a samo od juna čak 15

Juče su se dogodile dvije saobraćajne nesreće, u Budvi i Herceg Novom, u kojima su učestovali vozači mlađi od 24 godine, a jedan od njih je poginuo

Podaci zabrinjavaju i nameću potrebu aktivnog uključivanja svih činilaca društva u rješavanje tog problema, počevši od porodice, naročito u cilju uticaja na svijest mladih osoba da ne upravljaju vozilom, posebno ne u kasnim večernjim i ranim jutarnjim satima, naveli su u saopštenju Uprave policije

Mila Radulović iz DPN i Maja Sever, predsjednica EFN, poručile da zaposleni u medijima moraju biti glasniji i solidarniji u ostvarivanju svojih prava

Radulović:

Politički analitičar Danilo Kalezić povodom spekulacija da PES i DPS, uz posredovanje zapadnih ambasada, pregovaraju o rekon guraciji vlasti u kojoj više ne bi bilo ZBCG i Demokrata

Nesporno je da bi, ukoliko dođe do objedinjavanja proevropskih snaga, to bio impuls naših međunarodnih partnera, kao što je nesporno i to da Crna Gora nema kapacitet da integracioni proces završi sa ovom vladom. To su dvije činjenice koje ne treba nikoga da začuđuju i u tome nema nikakve konspiracije, rekao je analitičar Kalezić. Dodao je da nije tajna da naši evropski partneri imaju rezerve u odnosu na potencijal aktuelne crnogorske vlade da radi na integracionom procesu

Doskorašnji načelnik danilovgradskog Odjeljenja bezbjednosti i ostali koji su uhapšeni u akciji SPO saslušani pred sudijom za istragu Višeg suda

PLJEVLJA: Ministarstvo energetike i rudarstva reagovalo nakon što su četiri inspekcije utvrdile da su otpadne vode iz rudnika ,,Šuplja stijena“ izazvale prekogranični ekološki incident na rijeci Ćehotini

rad Tenderske komisije za sprovođenje postupka dodjele koncesije za crnogorske aerodrome

Vlada usvojila Drugi polugodišnji izvještaj o sprovođenju Reformske agende do 2027. godine

Od sedam prenijetih koraka četiri potpuno realizovana, a tri djelimično

PODGORICA - Drugi polugodišnji izvještaj o sprovođenju Reformske agende u okviru Instrumenta EU za reforme i rast za period od 2024. do 2027. godine, koji je u saradnji sa Ministarstvom finansija i drugim nadležnim institucijama, pripremilo Ministarstvo evropskih poslova, usvojen je na jučreašnjoj sjednici Vlade.

Izvještaj, kako je saopštila Vlada, obuhvata 18 reformskih koraka, od kojih se 11 odnosi na redovne obaveze sa rokom realizacije do 30. juna ove godine, dok su preostali koraci prenijeti iz prethodnog izvještajnog perioda.

- Posebno ohrabruje činjenica da su četiri od sedam prenijetih koraka, čiji je prvobitni rok realizacije bio 28. februar 2025. godine, ocijenjena kao potpuno ostvarena, dok se preostala tri nalaze u statusu djelimične realizacije i to zbog administrativnih i okolnosti koje su se odnosile na širi politički ambijent, te očekivanja dodatnih pojašnjenja ili saglasnosti od Evropske komisije - navodi se u saopštenju. Kada je riječ o reformama planiranim za tekući izvještajni period, sa rokom realizacije

do 30. juna, iz Vlade navode da je, na osnovu samoprocjene nadležnih institucija, šest od 11 koraka ocijenjeno kao ispunjeno, a preostalih pet djelimično ispunjeno. - Ukoliko Evropska komisija potvrdi procjenu ispunjenosti za ovaj izvještajni period, očekuje se da će za ostvarene korake biti isplaćeno oko 18 miliona eura – ističu iz Vlade. Dodaju i da sprovođenjem

mjera predviđenih Reformskom agendom, Crna Gora potvrđuje svoju posvećenost ključnim reformskim ciljevima u oblastima koje se odnose na poslovno okruženje i razvoj privatnog sektora, digitalnu i zelenu tranziciju, razvoj ljudskog kapitala, te vladavinu prava i temeljna prava. Iz Vlade naglašavaju da će Ministarstvo evropskih poslova nastaviti da koordinira ak-

tivnosti i pruža podršku svim relevantnim akterima u cilju pravovremenog ispunjenja reformskih ciljeva. - Transparentno izvještavanje, redovan monitoring i saradnja sa Evropskom komisijom ostaju ključni elementi u osiguranju napretka i ispunjenju uslova za naredne tranše finansijske podrške iz EU fondova – zaključili su u saopštenju. Đ. Ć.

Analitičar Danilo Kalezić o spekulacijama pregovaraju o rekonfiguraciji vlasti u

PODGORICA – Nije tajna da naši evropski partneri imaju rezerve u odnosu na potencijal aktuelne crnogorske vlade da radi na integracionom procesu, poručio je politički analitičar Danilo Kalezić, komentarišući spekulacije koje posljednjih dana provijavaju u javnosti da Pokret Evropa sad i Demokratska partija socijalista, uz posredovanje pojedinih zapadnih ambasada, vode ozbiljne pregovore o rekonfiguraciji trenutne vlasti, što bi na jesen moglo dovesti do potpune promjene sastava Vlade u kojoj više ne bi bilo koalicije „Za budućnost Crne Gore“ i Demokrata. Kalezić, u razgovoru za Pobjedu, napominje da su konstituenti izvršne vlasti, poput saveza ZBCG i Demokrata, dominantno proruski i velikosrpski orijentisani i da su njihovo ponašanje i njihovi stavovi alarm za uzbunu. - I to ne samo u Briselu i ne samo kod jedne članice Evropske unije, ako govorimo o Hrvatskoj, već i kod mnogih drugih koje to još javno ne komuniciraju, ali to i te kako rade diplomatskim kanalima –navodi Kalezić. Zato, naglašava on, nije ni čudna ni nelogična ideja o okupljanju proevropskih snaga.

- Ono što izaziva određene dileme jeste to što je premijer Milojko Spajić takvu ponu-

U holu zgrade Vlade postavljena dokumentarna izložba Memorijalnog centra Srebrenica „Kad vrijeme utihne“

Ibrahimović: Naša je obaveza da se sjećamo, učimo

i činimo

PODGORICA – Povodom obilježavanja Dana sjećanja na žrtve genocida u Srebrenici u holu zgrade Vlade postavljena je juče dokumentarna izložba Me-

morijalnog centra Srebrenica „Kad vrijeme utihne“. Kako je saopšteno iz Vlade, izložba ne predstavlja samo zbirku uništenih mehanizama, već tihu arhivu jednog zločina.

- Satovi predstavljeni na slikama su lični tragovi ljudi koji su ubijeni u genocidu u Srebrenici. Mnogi su i dalje pokazivali tačno vrijeme, trenutak kada je život nasilno prekinut. Ovi

satovi danas svjedoče umjesto onih koji više ne mogu - navodi se u saopštenju.

Prva tačka na dnevnom redu jučerašnje sjednice Vlade bila je obilježavanje 30. godišnjice genocida u Srebrenici.

Crna Gora je time, kako je rekao potpredsjednik Vlade i ministar vanjskih poslova Ervin Ibrahimović, stala uz razvijene demokratske države koje njeguju visoke civilizacijske vrijednosti.

On je podsjetio da je Crna Gora podržala Rezoluciju koju su prošle godine usvojile Ujedinjene nacije, a kojom se sve države članice pozivaju da njeguju kulturu sjećanja i obilježavaju 11. jul kao Dan sjećanja na genocid u Srebrenici.

- Crna Gora je tu rezoluciju podržala i obavezala se na njeno sprovođenje, kao i na poštovanje presuda Međunarodnog krivičnog suda za bivšu Jugoslaviju, koji je utvrdio da se u Srebrenici desio genocid. Naša državna opredijeljenost potvr-

Ideja o proevropskih nije ni ni nelogična

du imao i ranije. Razlozi zbog kojih je on tu ponudu odbio nijesu samo politički već i druge prirode, koju je teško komentarisati – ističe Kalezić. Poručuje i da je, ako govorimo o konceptu objedinjavanja proevropskih snaga, nesporno da bi se, ukoliko uopšte dođe do toga, to desilo kao impuls naših međunarodnih partnera.

- Kao što je nesporno i to da Crna Gora nema kapacitet da integracioni proces završi sa ovom vladom. To su dvije činjenice koje ne treba nikoga da začuđuju i u tome nema nikakve konspiracije – naglašava Kalezić.

đena je i Rezolucijom Skupštine iz 2021. godine, a posljednja sjednica Vlade, izložba u holu zgrade Vlade i brojni događaji koji slijede, uključujući i zvaničnu delegaciju u Potočarima koju ću predvoditi, izraz je naše jasne državne opredijeljenosti da njegovanjem kulture sjećanja, učimo iz prošlosti i gradimo bolju budućnost za generacije koje dolaze - naveo je Ibrahimović.

On je naglasio da je genocid u Srebrenici bio najteži zločin na evropskom tlu nakon Drugog svjetskog rata.

- U samo nekoliko dana, ubijeno je najmanje 8.372 ljudi zato što su bili Bošnjaci. Bio je to trijumf bezumlja nad razumom koji se više nikada ne smije ponoviti. Naša je civilizacijska obaveza da se sjećamo, da učimo i da činimo sve kako se takvo zlo više nikada ne bi ponovilo. Suočavanje s prošlošću je preduslov pomirenja. Zato pozivam sve da budemo ljudi, da se sjećamo i pamtimo, da opominjemo i gradimo zajedničko sjutra, bez mržnje, bez patnje, bez zločina i bez genocida - poručio je Ibrahimović. Podsjećamo, na obilježavanju 30. godišnjice genocida u Srebrenici Crnu Goru će predstavljati osam ministara i pet poslanika na čelu sa Ibrahimovićem i potpredsjednikom Skupštine Mirsadom Nurkovićem Ir.M.

Ministarstvo vanjskih poslova Otvoren konzulat

BARSELONA – Konzularno predstavništvo Crne Gore, koje će biti nadležno za autonomnu zajednicu Kataloniju, otvoreno je juče u Barseloni i na njegovom čelu biće počasni konzul Žaume Bofarul Barnesom, saopšteno je iz Ministarstva vanjskih poslova. Generalna direktorica za konzularne poslove i saradnju sa iseljeništvom Ivana Đukanović tom prilikom je kazala da ovaj čin predstavlja važan korak u jačanju prisustva Crne Gore u Španiji.

Lider Bošnjačkog demokratskog Satler upozorio

PODGORICA – Lider Bošnjačkog demokratskog pokreta (BDP) Sead Šahman razgovarao je juče sa šefom Delegacije EU u Podgorici Johanom Satlerom i upoznao ga sa ključnim aktivnostima koje ta partija realizuje od svog osnivanja prošle godine, kao i sa planovima vezanim za buduće društveno-političke izazove. Šahman je, kako navode u saopštenju BDP-a, naglasio posvećenost te partije na stvaranju inkluzivnog društva

Izvještaj obuhvata 18 reformskih koraka

Sa izvožbe u holu Vlade

spekulacijama da PES i DPS, uz posredovanje zapadnih ambasada, u kojoj više ne bi bilo ZBCG i Demokrata

o okupljanju proevropskih snaga ni čudna nelogična

Nesporno je da bi, ukoliko dođe do objedinjavanja proevropskih snaga, to bio impuls naših međunarodnih partnera, kao što je nesporno i to da Crna Gora nema kapacitet da integracioni proces završi sa ovom vladom. To su dvije činjenice koje ne treba nikoga da začuđuju i u tome nema nikakve konspiracije, naglašava Kalezić

On podsjeća da je slično bilo i prilikom formiranja prethodne vlade, koju je predvodio lider Građanskog pokreta Ura

Dritan Abazović - Abazović je, nažalost, prevario tadašnje partnere koji su ga manjinski podržavali, kao što je prevario i međunarodnu zajednicu. Dakle, i tada je bio jedan napor. Ne bih se iznenadio da vidimo reprizu tog napora, jer je i zapadnim partneri-

ma postalo jasno da Andrija Mandić i bivši Demokratski front namjerno opstruiraju evropski put Crne Gore, jer je to zvanična politika Beograda. Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić je na nekoliko mjesta vrlo eksplicitno rekao da Crna Gora u Evropsku uniju ne može ući prije Srbije. To je zvanična politika države Srbije – naglašava Kalezić. Na to da njemački ambasador

poslova nastavlja širenje diplomatske mreže

konzulat u Barseloni

- Otvaranje konzulata doprinijeće daljem snaženju prijateljskih veza i odnosa dvije zemlje, produbljenih savezništvom u NATO-u, intenzivnim političkim dijalogom i kontinuiranom podrškom koju Crna Gora od Španije dobija na evropskom putu - navodi se u saopštenju MVP-a. Đukanović je kazala da imenovanje počasnog konzula u Kataloniji, kao najbogatijoj i jednoj od najuticajnijih autonomnih zajednica Španije, ima poseban značaj, jer u njoj živi i najveći broj crno-

gorskih državljana nastanjenih u toj zemlji. - Prisutnost Crne Gore u ovoj regiji otvoriće nove mogućnosti saradnje i prijateljstva između dvije države - rekla je Đukanović.

Konzul Bofarul Barnes je kazao da je zadovoljan zbog preuzimanja odgovorne dužnosti. On je poručio da će aktivno raditi na promociji Crne Gore, jačanju ekonomskih i kulturnih veza, kao i predstavljanju investicionih i turističkih potencijala Crne Gore. U konzulatu je upriličen i kok-

u Crnoj Gori Peter Felten vodi pregovore sa pojedinim poslanicima vladajuće većine i „ubjeđuje ih da je bolje da idu sa reformisanim DPS-om“, prvi je sredinom marta ove godine, ukazao lider Demokratske narodne parije i poslanik u Skupštini Milan Knežević Posljednjih nekoliko dana o tome intenzivno govori i Nebojša Medojević, predsjednik Pokreta za promjene, tre-

nutno vanparlamentarne stranke koja je bila koalicioni partner Demokratskog fronta iz koga je proizašla koalicija „Za budućnost Crne Gore“. On je nedavno, u objavi na svom Fejsbuk profilu, pozivajući se na sopstvena saznanja, napisao da se, pod pokroviteljstvom više stranih ambasada, između Pokreta Evropa sad i dijela poslanika Demokratske partije socijalista vode pregovori

tel povodom Dana državnosti Crne Gore, a prisustvovali su predstavnici vlade Španije u Barseloni, pripadnici nacionalne policije, civilne garde i oružanih snaga Španije,

predstavnici vlade Katalonije, pravosuđa i lokalnih vlasti, članovi konzularnog kora, privrednici, predstavnici Unije za Mediteran i iseljenici iz Crne Gore. Ir. M.

Kalezić: Vladu sastavljamo kao djeca lego kockice

Komentarišući potencijalni saziv izvršne vlasti o kome se spekuliše u javnosti, Danilo Kalezić poručuje kako „mi u Crnoj Gori patimo od toga da Vladu sastavljamo kao što djeca sastavljaju lego kockice“. - Visoka ozbiljna politika je dosta kompleksnija od onoga što naši pojedini političari plasiraju na socijalnim mrežama. Vjerujem da je takva ideja, čak i ako postoji, daleko od realizacije i da se ne treba baviti spekulacijama i konstrukcijama. Fokus treba da bude na onome što je izazov, a izazov je da su današnja Crna Gora i njena izvršna vlast glavni kočničar evropskog puta i tu dileme nema – zaključio je Kalezić.

o formiranju nove parlamentarne većine u kojoj više neće biti mjesta za koaliciju ZBCG i Demokrate, da su ti razgovori u završnoj fazi i da će detalji buduće saradnje biti precizirani naredne sedmice, kada bi premijer Spajić i lider DPS-a Danijel Živković u Berlinu trebalo da se sretnu sa predstavnicima EU, Evropskog parlamenta i njemačkog Bundestaga. Medojević je kasnije otišao korak dalje, pa objavio i sastav buduće vlade na čijem će čelu, prema njegovim tvrdnjama, ostati Spajić, dok će potpredsjednici biti Živković i aktuelna ministarka Anđela Jakšić-Stojanović, koja će nastaviti da vodi resor prosvjete. Nik Đeljošaj će, prema Medojevićevim tvrdnjama, ostati potpredsjednik i ministar ekonomskog razvoja, dok će se Filip Ivanović, osim funk-

cije potpredsjednika, vratiti na čelo resora vanjskih poslova. - Elvir Zvrko biće ministar nauke i inovacija, Vojislav Šimun zdravlja, Nikola Milović turizma, Aleksandra Despotović poljoprivrede, Zoja Bojanić-Lalović dijaspore, Damir Gutić brige o porodici i demografiji, Naida Nišić rada i socijalnog staranja, Novica Vuković finansija, Nikola Camaj kulture i medija, Maraš Dukaj javne uprave, Mirsad Nurković odbrane, Miloš Pižurica unutrašnjih poslova, Maida Gorčević evropskih poslova, Majda Adžović javnih radova, Admir Šahmanović energetike, Filip Radulović pomorstva i saobraćaja, a Petar Smolović ekologije i razvoja sjevera – tvrdi Medojević i dodaje da bi PES-u pripalo i Ministarstvo urbanizma i prostornog planiranja. Đurđica ĆORIĆ

Vlada poništila inicijativu za formiranje vojnog poligona na Sinjajevini

Spajić: Ispravljamo pogrešne odluke

PODGORICA - Inicijativa za formiranje vojnog poligona na Sinjajevini poništena je na jučerašnjoj sjednici Vlade Crne Gore.

Tim potezom, kako je saopštio premijer Milojko Spajić, potvrđeno je da u Vladi čuju glas građana, brinu o životnoj sredini i misle na generacije koje dolaze.

istakao je Spajić uz poruku da ova vlada ne slijedi, već ispravlja pogrešne odluke. Ministar odbrane Dragan Krapović je prije dva dana uputio zvaničan prijedlog Vladi da poništi zaključke 41, 42 i 43, koje je donijela prethodna vlada, čime je i formalno okončana inicijativa za uspostavljanje vojnog poligona na Sinjajevini.

On je kazao da ga raduje što je višegodišnja borba lokalnog stanovništva, brojnih ljubitelja prirode i relevantnih međunarodnih organizacija dobila svoj institucionalni epilog. - Vlada na čijem sam čelu ispunila je još jedno dato obećanje,

Iz Ministarstva odbrane su podsjetili da je plan za formiranje vojnog poligona na Sinjajevini započet 2019. godine, a tokom 2020. Vlada je donijela zaključke kojima je omogućeno korišćenje ovog područja u vojne svrhe. Ir. M.

- Poseban značaj pridajemo vladavini prava, sa naglaskom na poštovanje ljudskih i manjinskih prava. Među ključnim prioritetima našeg djelovanja su uspostavljanje meritokratskih principa, borba protiv nepotizma, kao i izgradnja efikasne i transparentne javne administracije koja će biti u punoj funkciji građana - rekao je Šahman. On je, kako dodaju u saopštenju, istakao i značajnu ulogu dijaspore, koja već decenijama aktivno živi i radi uglav-

nom na prostorima Zapadne Evrope i predstavlja snažnu podršku razvojnim inicijativama u Crnoj Gori. Ambasador Satler je, sa druge strane, čestitao na formiranju BDP-a i toj stranci poželio uspješan rad. Izrazio je spremnost Delegacije EU da sarađuje sa svim demokratskim političkim akterima i zaključio da Crnu Goru čeka period intenzivnih reformi, pri čemu je reforma izbornog zakonodavstva jedan od ključnih prioriteta.

Sastanku sa ambasadorom Johanom Satlerom prisustvovao je i jedan od osnivača Bošnjačkog demokratskog pokreta Bejto Šahmanović, koji je povrijeđen na protestu koji je u utorak održan ispred Vile „Gorica“ zbog dodjele Trinaestojulske nagrade književniku Bećiru Vukoviću - Šahmanović je ambasadora Setlera upoznao sa dešavanjima ispred Vile „Gorica“ – navedeno je u saopštenju BDP-a. Đ. Ć.

demokratskog pokreta Sead Šahman razgovarao sa ambasadorom EU u Podgorici upozorio na obavezu reforme izbornog zakonodavstva zasnovanog na ekonomskom napretku, socijalnoj jednakosti i ravnomjernom razvoju svih regiona, naročito onih koji su zapostavljeni poput sjevera Crne Gore. U tom kontekstu je ocijenio kako je jačanje ekonomskih aktivnosti u manje razvijenim sredinama od suštinske važnosti, jer bi to doprinijelo osnaživanju lokalne privrede, otvaranju novih radnih mjesta i stvaranju uslova za ostanak stanovništva u tim područjima.

Danilo Kalezić

Bofarul Barnes i Đukanović otvaraju konzulat

PODGORICA - Vlada je juče utvrdila Prijedlog zakona o legalizaciji bespravnih objekata, čijom će primjenom, kako je saopšteno, biti sačuvan prostor Crne Gore, kao najvredniji resurs jedne države.

Iz Vlade su kazali da je cilj zakona da se postupak legalizacije sprovede efikasno i da se zabrani buduća bespravna gradnja, posebno imajući u vidu ograničene prostorne resurse države. Primjenom tog zakona, kako je naglašeno na sjednici Vlade, biće sačuvan prostor Crne Gore, kao najvredniji resurs jedne države, a koji je narušen bespravnom gradnjom.

povećanje prihoDa Istaknuto je da će proces legalizacije nesporno rezultirati povećanjem prihoda budžeta opština, kroz naplatu naknada za urbanu sanaciju i naplatu prihoda od poreza na nepokretnosti, kao naknade za korišćenje prostora čije uvođenje je takođe u nadležnosti jedinica lokalne samouprave.

Ta sredstva će se, kako su rekli iz Vlade, koristiti za izgradnju nedostajuće infrastrukture u tim područjima i rezultirati povećanjem kvaliteta života. Oni su kazali da je, u odnosu na odredbe važećeg Zakona o planiranju prostora i izgradnji objekata, koje se odnose na postupak legalizacije, novina da je propisana obaveza za upis objekata u katastar nepokretnosti.

Iz Vlade su rekli da je rok za upis od šest mjeseci prekluzivan, što podrazumijeva da istekom roka vlasnici neće više moći upisati objekte u katastarsku evidenciju.

U saopštenju se navodi da je definisano koji se objekti ne mogu legalizovati i da su propisani posebni uslovi za legalizaciju.

Iz Vlade su rekli da je definisan način legalizacije objekata u zaštićenim zonama.

- Propisana je nadležnost za postupanje u postupcima legalizacije i ista podijeljena, pa

su za objekte neto površine do 500 metara kvadratnih nadležne jedinice lokalne samouprave, a za objekte neto površine veće od 500 kvadrata i za objekte u zaštićenim zonama nadležna je Uprava za legalizaciju, novoformirani državni organ koje se uspostavlja ovim zakonom - kaže se u saopštenju. Navodi se da je ispitivanje statičke i seizmičke stabilnosti riješeno na isti način kao i u važećem rješenju, ali da je postupak preciziran u slučaju ako privredno društvo utvrdi da objekat nije stabilan.

Iz Vlade su rekli da je preciziran način legalizacije kolektivnih objekata, zatim otkup i otplata zemljišta u slučaju kada su bespravni objekti sagrađeni na zemljištu u svojini države, zatim obaveze Katastra u dijelu upisa podataka iz rješenja o legalizaciji.

obnovljivi izvori

Vlada je usvojila Informaciju o započinjanju postupka aukcije za dodjelu prava na tržišnu premiju za neodređene lokacije za solarne elektrane. U Informaciji se navodi da je osnovni cilj Zakona o korišćenju energije iz obnovljivih izvora stvaranje boljih uslova za investiranje u izgradnju postrojenja za proizvodnju električne energije iz obnovljivih izvora. - Time se unapređuje pravni okvir u oblastima električne energije, grijanja i hlađenja, kao i u sektoru saobraćaja. Radi postizanja ciljeva u pogledu većeg korišćenja električne energije iz obnovljivih izvora, predviđeno je sprovođenje sistema podsticaja. Cilj tih podsticaja jeste da se omogući integracija energije iz OIE u tržište električne energije, na tržišnim principima, uz izbjegavanje poremećaja i uvažavanje troškova integracije i stabilnosti sistema - navodi se u saopštenju. Jedan od osnovnih instrumenata podsticaja u okviru zakona jeste sistem tržišnih premija, koji predstavlja prelazni mehanizam između kla-

Izvještaj Ministarstva finansija za prvi kvartal ove godine

Na kraju marta iznosio

PODGORICA - Ukupan javni dug Crne Gore na kraju marta iznosio je 4,5 milijardi eura, odnosno 56,93 odsto bruto domaćeg proizvoda (BDP), navodi se u kvartalnom izvještaju Ministarstva finansija o državnom i javnom dugu. - Uzimajući u obzir depozite Ministarstva finansija (uključujući i 38.477 unci zlata) neto javni dug Crne Gore, na dan 31. mart 2025. godine, iznosio je 4,2 milijarde eura, odnosno 53,15 odsto BDP-a – precizira se u izvještaju.

U Informaciji se navodi da je osnovni cilj Zakona o korišćenju energije iz obnovljivih izvora stvaranje boljih uslova za investiranje u izgradnju postrojenja za proizvodnju električne energije iz obnovljivih izvora

sičnih feed-in tarifa i tržišno orijentisanih modela.

- U sistemu tržišnih premija, proizvođači prodaju energiju na tržištu i ostvaruju pravo na tržišnu premiju ako je tržišna cijena niža od garantovane. Ukoliko je tržišna cijena viša, proizvođači snose razliku – takozvana negativna tržišna premija. Pravo na garantovanu cijenu stiče se putem konkurentnog tenderskog postupka - rekli su iz Vlade.

Shodno zakonu, aukcija se sprovodi putem javnog poziva, koji je sastavni dio Tenderske dokumentacije.

- U skladu sa zakonom Vlada je donijela odluku o kvoti za prvu aukciju za dodjelu prava na tržišnu premiju, kojom je propisano da je ona 250 megavati (MW) i određuje se za tehnologiju solarnih elektrana snage 400 kW i više - navodi se u saopštenju.

Vlada je donijela i odluku o maksimalnoj cijeni električne energije koju ponuđač može da ponudi u postupku aukcije za tržišne premije, koja iznosi 65 eura po MWh.

- Tim povodom, Vlada je usvojila tendersku dokumentaciju za postupak aukcije za dodjelu prava na tržišnu premiju za neodređene lokacije za solarne elektrane, dala saglasnost na ugovore o tržišnoj premiji i preuzimanju balansne odgovornosti, te zadužila Ministarstvo energetike i rudarstva da raspiše javni poziv - kazali su iz Vlade. s. p.

Ukupan državni dug na kraju marta iznosio je 4,45 milijardi eura ili 56,21 odsto BDP-a. - Uzimajući u obzir depozite, ukupan neto državni dug na kraju marta iznosio je 4,15 milijardi eura ili 52,42 odsto BDP-a – piše u izvještaju. U ovaj dug nije uvršteno najnovije ovogodišnje zaduženje države u iznosu od 850 miliona eura, realizacijom emisije državnih obveznica s rokom dospijeća od sedam godina, po kamatnoj stopi od 4,875 odsto.

Depoziti

Depoziti na kraju trećeg mjeseca iznosili su 300,06 miliona eura, uključujući 38.447 unci zlata (čija je vrijednost na kraju marta 111,01 milion eura) ili 3,79 odsto BDP-a.

Ukupan spoljni dug Crne Gore na kraju marta iznosio je 4,12 milijardi eura, odnosno 52,15 odsto BDP-a, što je za 53,73 miliona eura manje u odnosu na kraj prošle godine.

- Do smanjenja spoljnjeg duga, tokom prvog kvartala, došlo je usljed redovne otplate istog. U strukturi spoljnjeg duga najveće učešće imaju obveznice emitovane na inostranom tržištu u prethodnom periodu – kaže se u izvještaju.

na

Ukupan unutrašnji dug Crne Gore na kraju marta iznosio je 321,06 miliona eura, odnosno 4,05 odsto BDP-a, što je za 10,24 miliona eura manje u odnosu na kraj prošle godine.

- Do smanjenja unutrašnjeg duga, tokom prvog kvartala, došlo je usljed redovne otplate istog. U strukturi unutrašnjeg duga najveće učešće imaju krediti kod poslovnih banaka – rekli su iz Ministarstva finansija.

Dug lokalne samouprave

Prema podacima dostavljenim od strane jedinica lokalne samouprave, dug lokalne samouprave na kraju trećeg mjeseca iznosio je 57,55 miliona eura ili 0,73 odsto BDP-a. Ako se posmatra struktura državnog duga u pogledu učešća spoljnjeg i unutrašnjeg duga, spoljnji dug na kraju marta dominira sa učešćem od 92,8 odsto, dok se 7,2 odsto državnog duga odnosi na domaći dug.

- U odnosu na kraj prošle godine ovaj parametar je na približno istom nivou, što je dominantno rezultat činjenice da u toku prvog kvartala nije bilo zaključivanja novih kreditnih aranžmana i da je dug iz oba izvora manji usljed redovne otplate – pojasnili su iz Ministarstva finansija. U izvještaju se navodi da je zahvaljujući aranžmanu unakrsnog valutnog svopa u vezi sa kreditom sa kineskom Exim bankom za izgradnju dionice auto-puta Bar-Boljare, kao i aranžmanu unakrsnog valutnog svopa kojim je izvršena konverzija ukupnog dolarskog iznosa emisije obveznica emitovanih u prvom kvartalu 2024. godine, Crna Gora značajno unaprijedila valutnu strukturu državnog duga. - S tim u vezi, na kraju marta, svega 0,6 odsto postojećeg duga je izraženo u ne-eurskoj valuti, od čega 0,3 odsto u dolarima i 0,3 odsto u SDR-u (specijalna prava vučenja), dok je 99,4 od-

Izvršni direktor EPCG obišao gradilišta u Pljevljima

PODGORICA - Ekološka rekonstrukcija Termoelektrane (TE) Pljevlja strateški je iskorak ka modernizaciji i većoj ekološkoj odgovornosti, kazao je izvršni direktor Elektroprivrede (EPCG) Ivan Bulatović. Bulatović je, sa saradnicima, obišao gradilišta u okviru ekološke rekonstrukcije i modernizacije TE Pljevlja, kao i lokacije koje se odnose

na izmještanje korita rijeke Ćehotine i proširenje deponije Maljevac. Iz EPCG su saopštili da se, uprkos značajnim tehničkim i infrastrukturnim izazovima, radi u skladu sa planiranom dinamikom.

- Svjesni smo koliko je ovaj projekat važan za građane Pljevalja, ali i za cijeli elektroenergetski sistem Crne Gore - rekao je Bulatović.

Kako je kazao, zbog složenosti procesa, suočeni su sa privremenim smanjenjem domaće proizvodnje, ali zato sa još većim fokusom upravljaju dinamikom radova, kako bi završetak bio što efikasniji i održiviji.

- Ovo nije samo rekonstrukcija jedne elektrane – ovo je strateški iskorak ka modernizaciji i većoj ekološkoj odgovornosti - rekao je Bulatović. r. e.

Sa jučerašnje sjednice

Depoziti

kraju marta iznosili su 300 miliona eura

javni dug odsto BDP-a

sto duga u eurima, što je približno podacima iz prethodnog kvartala – piše u izvještaju. Kada se govori o kamatnoj strukturi državnog duga, u ukupnom državnom dugu preovladava zaduženje sa fiksnom kamatnom stopom (83,5 odsto) i sa toga aspekta portfolio duga je stabilan.

- Zaduženja sa varijabilnom kamatnom stopom uglavnom su vezana za EURIBOR i čine 16,5 odsto državnog duga – navodi se u izvještaju.

U toku prvog kvartala ove godine izvršena je otplata državnog duga po osnovu glavnice rezidentima i nerezidentima, kao i otplate obaveza iz prethodnog perioda, u ukupnom iznosu od 78,72 miliona eura.

- Od navedenog, izvršena je otplata glavnice rezidentima u iznosu od 8,11 miliona eura. Otplata glavnice nerezidentima iznosila je 70,61 milion eura i odnosi se na otplatu po osnovu postojećih kreditnih aranžmana. Otplata duga po

Dug po osnovu državnih

garancija

125,64 miliona

Stanje duga na kraju marta, po osnovu državnih garancija izdatim domaćim i ino kreditorima, iznosi 125,64 miliona eura, što predstavlja 1,59 odsto BDP-a. - Stanje duga po osnovu garancija izdatih domaćim kreditorima na kraju prvog kvartala ove godine iznosi 16,45 miliona eura ili 0,21 odsto BDP-a, dok stanje duga po osnovu garancija izdatih ino kreditorima iznosi 109,19 miliona eura ili 1,38 odsto BDP-a – piše u izvještaju Ministarstva finansija.

osnovu stare devizne štednje iznosila je 0,01 milion eura. Otplata kamata, rezidentima i nerezidentima, iznosila je 31,57 miliona eura. Od pomenutog iznosa, izvršena je otplata kamate rezidentima u iznosu od 1,67 miliona eura, koja se u najvećem dijelu odnosi na otplatu kamate za kredite kod domaćih banaka i domaćih obveznica, dok je otplata kamate nerezidentima iznosila 29,90 miliona eura i u najvećem dijelu se odnosi na obaveze po osnovu kamata za obveznice, sindicirane zajmove i druga komercijalna zaduženja – navodi se u izvještaju Ministarstva finansija. S. POPOVIĆ

PODGORICA - Rad Tenderske komisije za sprovođenje postupka dodjele koncesije za crnogorske aerodrome produžen je za još sedam dana, potvrđeno je Pobjedi iz Vlade.

Komisija je, prvobitno, trebalo da završi svoj dio posla do 9. jula, ali, kako nam je rečeno, nijesu uspjeli da provjere i usvoje svu dokumentaciju. Zbog toga su se tokom višesatne sjednice, održane u srijedu, saglasili da je neophodno produžiti rok za još jednu sedmicu

Ovo je, inače, drugi put da se produžava rok za rad tenderske komisije, na čijem je čelu ministar ekonomskog razvoja Nik Đeljošaj. Prvobitni rok za rangiranje ponuda bio je produžen za mjesec, nakon što se u cijeli proces uključila Vlada. Nakon što prijedlog odluke o izboru najpovoljnije ponude bude predat Vladi, mora se sačekati najmanje 15 dana, koliko traje rok za žalbe učesnika tendera.

Ukoliko bude žalbe, Tenderska komisija dužna je da o njoj odlučuje u roku od 30 dana od dana dostavljanja što donošenje konačne odluke o koncesijama za aerodrome Podgorica i Tivat prolongira za jesen. Ranije je najavljeno da bi drugorangirani ponuđač američka kompanija Corporation Amerika Airports (CAAP) mogla podnijeti žalbu na rad i odluke tenderske komisije koja je prvo isključila korejsku kompaniju Inčon internešnl airports, a onda je na drugoj sjednici ocijenila kao prvorangiranu.

Produžen rad Tenderske komisije za sprovođenje postupka dodjele koncesije za crnogorske aerodrome

Završiće

izvještaj

naredne sedmice

Nakon razmatranja pristiglih ponuda, komisija je sačinila rang listu ponuđača i na prvo mjesto ubjedljivo rangirala južnokorejsku firmu Incheon International Airport Corporation (IIAC) sa 96,18 bodova, dok je luksemburško-američka kompanija Corporación América Airports (CAAP) dobila 65,18 bodova, potvrđeno je Pobjedi iz više izvora, iz Vlade. Tenderska komisija je u prethodnoj fazi umalo eliminisala južnokorejsku firmu, jer

navodno nije bila zadovoljila tehničku ponudu. U prethodnoj fazi, i jedan i drugi ponuđač su u pojedinim segmentima dobili ocjenu nula, a ranija odluka Komisije je, zbog razlike od svega 0,3 boda, faktički isključila Incheon International Airport Corporation (IIAC) iz Južne Koreje iz daljeg procesa. Predsjednik Tenderske komisije Nik Đeljošaj je prošle sedmice napomenuo da svaka odluka postaje zvanična kada je

potpišu svi članovi komisije, i nije želio da komentariše medijske napise. Komisija je tehnički dio ponuda ocjenjivala dva puta i propustila Korejce u drugi krug u kome se ocjenjuje finansijski dio ponuda, nakon što je IFC tvrdio da nijesu poštovana tenderska pravila o glasanju. IFC je na osnovu sporazuma sa Vladom angažovan kao savjetnik u postupku dodjele koncesije za aerodrome. N.KOVAČEVIĆ

Institut alternativa reagovao na tvrdnje Uprave za nekretnine da su u analizi iznijeli netačne podatke o ugovorima o djelu

PODGORICA - Povodom

reagovanja Uprave za nekretnine (UZN) na podatke Instituta alternativa (IA), objavljenog u Pobjedi pod naslovom ,,Tvrdnja o kontinuiranom angažovanju jednog lica tokom 13 godina po ugovoru o djelu netačna“, objavljujemo kompletnu evidenciju koju nam je Uprava sama dostavila, i u kojoj se mogu vidjeti podaci o dužini angažovanja lica u ovom organu po osnovu ugovora o djelu uz odgovarajuću zaštitu podataka – saopštili su iz IA reagujući na tvrdnje UZN.

Ukazuju da u njihovoj analizi, kao i u tekstu objavljenom u „Pobjedi“, nigdje nije navedeno da se radi o kontinuiranom angažovanju, već da su ukazali da je jedno isto lice angažovano 13 godina u istoj instituciji. - Prema dostavljenoj evidenciji, jasno se može zaključiti da je, između ostalih, jedno lice bilo angažovano u trajanju od 13 godina, i to po šest, odno-

sno sedam godina u kontinuitetu, što obesmišljava svrhu angažovanja po ugovoru o djelu kao kratkoročnog obligacionog odnosa. Taj slučaj nam je bio ilustrativan jer se angažovanje te osobe proteže još od 1996. godine – kazali su iz IA. Naglašavaju da su nakon reagovanja UZN, još jednom preispitali dostavljenu dokumentaciju i utvrdili da je u evidenciji vidno da je jedna osoba angažovana od 2008. godine. - Za razliku od većine drugih angažovanja navedenih u evidenciji, nije naveden datum njegovog završetka. Jedino moguće tumačenje tog podatka jeste da je jedna osoba kontinuirano angažovana najmanje 16 godina, odnosno makar do novembra 2024. godine kada smo i evidenciju tražili. Za istu osobu, angažovanu od 2008. godine, posjedujemo i kopije ugovora o djelu sklopljenih tokom 2023. i 2024. godine, što nas dodatno učvršćuje u ispravnosti našeg tumačenja dostavljenih informacija. Samim tim, umjesto

neutemeljenih osporavanja našeg rada, pozivamo rukovodstvo UZN da se temeljno upozna sa sopstvenim evidencijama – navode iz IA. Dodaju da su UZN prethodno dostavili nacrt analize o ugovorima o djelu, ukazujući da je tačno da su iz ove institucije dostavili komentare na nacrt. Uvažili su, kako navode, one komentare koji se odnose na to da kretanje broja zaposlenih u UZN nije pratilo povećanje obima posla. - U pogledu komentara koji se odnose na dužinu angažovanja po osnovu ugovora o djelu, u odgovoru koji smo uputili UZN 9. juna, u cilju pojašnjenja naših nalaza, dostavili smo i evidenciju lica po ugovoru o djelu UZN, nakon čega nijesmo dobili povratnu informaciju pisanim putem. Poziv UZN da izvršimo neposredan uvid u njihov rad u cilju objektivne procjene i navoda da su ostali bez našeg odgovora, smatramo neprimjerenim miješanje u naše metode rada. Zakon o slobodnom pri-

stupu informacijama (SPI) jasno propisuje način uvida u dokumentaciju koja je u posjedu organa vlasti, i mi smo se podnošenjem zahtjeva jasno odredili u odnosu na nama odgovarajuće metode – saopštili su iz IA. Dodaju da je njihova analiza ,,Sistem bez kontrole: Privremena angažovanja u državnoj upravi Crne Gore“ pokazala da institucije ne rade na sistemskom rješavanju ovakvog načina angažovanja koji je namijenjen za specifične i vremenski ograničene poslove i kojim se zaobilazi procedura redovnog zapošljavanja.

- Nadamo se da će ova evidencija, ali i ostali nalazi i preporuke naše analize, doprinijeti da se bolje razumije obim ovog problema i pristupi njegovom sveobuhvatnom rješavanju – zaključuju iz IA koji je na svojoj internet stranici integralno objavio evidenciju ugovora o djelu u UZN, kako bi, kako dodaju, spriječili pogrešna tumačenja njihovog istraživačkog rada. R. E. Pozivaju rukovodstvo UZN

Aerodrom Podgorica

Direktor EPCG sa saradnicima obišao radove u Pljevljima

Nakon upozorenja EK, Administrativni odbor utvrdio liste kandidata za članove Savjeta AMU i Savjeta RTCG

Na Skupštini je da izabere kandidate ili da blokira zatvaranje poglavlja

Za članove Savjeta RTCG predloženi su Janko Ljumović, Marijana Camović-Veličković i Nikola Tatar, a Skupština će glasati i o članstvu Dragoljuba Vukovića, Jelene Šušanj i Nika Martinovića za članove Savjeta Agencije za medijske usluge

PODGORICA – Nakon višemjesečnog kašnjenja, ali i upozorenja EU da je neophodno da se izaberu članovi Savjeta Agencije za medijske usluge (AMU) i Radio-televizije Crne Gore (RTCG), Administrativni odbor je juče utvrdio listu kandidata, za koje su dostavljeni prijedlozi.

Kanditati za dva člana Savjeta AMU su Dragoljub Duško Vuković, koga su predložile organizacije iz oblasti medija, Jelena Šušanj koja je prijedlog PEN Centra i Niko Martinović koga je predložila CANU.

Za članove Savjeta RTCG raspisan je konkurs za tri člana. Matica Crnogorska je predložila prof. mr Janka Ljumovića, nevladine organizacije iz oblasti zaštite ljudskih prava i sloboda Marijanu Camović-Veličković, a prijedlog Saveza sindikata Crne Gore je Nikola Tatar.

EU OPOMENE

U posljednjem izvještaju Evropske komisije o vladavini prava za Crnu Goru za 2025. godinu istaknuto je da kašnjenja u imenovanju članova Savjeta AMU i RTCG ometaju sprovođenje medijskog zakonodavnog okvira.

- Tokom izvještajnog perioda, Skupština iz dva navrata nije uspjela da imenuje nove članove Savjeta AMU i odložila je pokretanje postupka imenovanja Savjeta RTCG. Potpuno sprovođenje zakonodavnih poboljšanja uvedenih novim zakonima, uključujući transparentna i na zaslugama zasnovana imenovanja, tek treba postići kako bi se osiguralo pravilno funkcioniranje i puna nezavisnost AMU-a i RT-

CG-a – navedeno je u dokumentu EK.

MANDIĆ DA POKAŽE

VOLJU

Predsjednik Skupštine Andrija Mandić je tek 15. maja raspisao konkurs za tri člana Savjeta RTCG, iako je prema Zakonu o javnom emiteru to trebalo da učini u februaru Aktuelni Savjet RTCG formiran je 11. juna 2021. godine, a tada je žrijebom odlučeno da mandat od četiri godine imaju Amina Murić (prijedlog NVO), Marijana Camović-Veličković (prijedlog Unije slobodnih sindikata) i Žarko Mirković (prijedlog CANU). Zbog isteka njihovih mandata je i raspisan novi konkurs.

O prijedlogu liste kandidata za imenovanje članova Savjeta Skupština odlučuje u roku od 60 dana od dana dostavljanja materijala. Novi članovi Savjeta bi tako trebalo da budu izabrani najkasnije tokom oktobra ove godine. Ukoliko bude volje predsjednika parlamenta, o ovim prijedlozima bi se moglo glasati i na nekoj od narednih sjednica.

POLA GODINE ČEKANJA

Veoma spor tempo i odugovlačenje Skupština je pokazala i prilikom raspisivanja i utvrđivanja liste kandidata za članove savjeta AMU. Već pola godine Savjet Agencije za medijske usluge nema kompletan sastav jer je predstavnicima nevladinih organizacija iz oblasti medija Milanu Radoviću i Crnogorskog

P.E.N. centra Rajku Todoroviću istekao mandat. Na neizbor članova je reagovala i Delegacija EU u Crnoj Gori. Pobjedi je prošlog mjeseca re-

Mila Radulović iz DPN i Maja Sever, predsjednica EFN, poručile moraju biti glasniji i solidarniji u ostvarivanju svojih prava

Radulović: Bolji status novinara ne odgovara državi

ni poslodavcima

čeno da su novi medijski zakoni bili ključni dio zakonodavstva o vladavini prava koje je omogućilo Crnoj Gori da dobije pozitivan IBAR i pređe u ključnu fazu zatvaranja pregovaračkih poglavlja. U tom smislu, kako preciziraju iz Delegacije EU, hitno je potrebno imenovati nove članove Savjeta Agencije za audio-vizuelne medijske usluge (AMU), kako bi se osiguralo njeno funkcionisanje i nezavisnost.

Na to što je Skupština odugovlačila sa izborom članova Savjeta AMU, reagovala je i ministarka Maida Gorčević. Ona je kazala da je inicirala sastanak sa Administrativnim odborom u vezi sa blokiranim izborom dva nova člana Savjeta Agencije za audio-vizuelne medijske usluge. EU je jasno poručila da u kontekstu zatvaranja poglavlja bez daljih odlaganja treba izabrati nove članove Savjeta AMU. - Mi smo završili te štrikove. Međutim, pali smo na prvom testu – kazala je ministarka prošlog mjeseca.

Krajem januara, predsjednik Skupštine Andrija Mandić poništio je ionako kasno raspisan javni poziv za imenovanje dva člana Savjeta AMU-a, pa raspisao novi. Ipak, Administrativni odbor nije predložio Skupštini dugogodišnjeg novinara i analitičara medija Dragoljuba Duška Vukovića, koga su predložile NVO, i akademika Nika Martinovića, koga je predložila Crnogorska akademija nauka. Rečeno je da su oba prijedloga blagovremena, ali nepotpuna. Konkurs je ponovljen 13. maja, a kandidati koji ispunjavaju uslove su verifikovani konačno juče.

J. MARTINOVIĆ

PODGORICA - Od 2022. godine ništa nije učinjeno da novinari imaju beneficirani radni staž, a razlozi su nedostatak administrativnih kapaciteta, nezainteresovanost samih novinara i solidarnosti, smatra predsjednica Društva profesionalnih novinara Crne Gore Mila Radulović.

Ona je ukazala da je problem i u tome što udruženja nemaju novca za pravnike koji bi pripremili prijedlog zakona, a da donatori nijesu zainteresovani da to i finansiraju. Predsjednica Evropske federacije novinara Maja Sever je za Pobjedu govorila o statusu službenog lica i smatra da o novinarima ne možemo da govorimo kao o službenim licima, jer je sloboda preduslov njihovog rada. - Ipak, na nivou Evrope, ali i na nacionalnim nivoima, zalažemo se da se prepozna specifičnost novinarske profesije, koja je izložena fizičkim, često psihološkim i ekonomskim pritiscima, te da se novinarima osigura bolja pravna i socijalna zaštita – poručila je Sever.

B E z RADNOG

VREMENA

DPN, podsjeća Radulović, od 2022. godine promoviše ideju beneficiranog radnog staža za novinare, jer nemaju radno vrijeme, rade pod pritiskom, u kriznim situacijama, često su pod stresom, odgovorni i poslodavcima i javnosti, a skloni su i sindromu profesionalnog sagorijevanja. Tada je taj prijedlog podržao i Sindikat medija Crne Gore, smatrajući da je potrebno sistemsko rješenje

No, tri godine od začetka ideje, nije se ništa dogodilo.

Mila Radulović ističe da se moramo boriti sa sopstvena rješenja, a ne da to uvijek očekujemo od nekog drugog. Kazala je da NVO ima sopstvene medijske projekte, ali da se njih status novinara suštinski ne tiče, jer niti rezumiju niti dijele probleme sa kojima se zaposleni u medijima susrijeću.

Na osnovu pravne analize koja je urađena, zaključeno je da treba mijenjati Zakon o PIO ali i Pravilnik o utvrđivanju radnih mjesta sa poslovima na kojima se osiguranje računa sa uvećanim trajanjem.

- Da bismo to uspjeli potreban je dugotrajan rad i lobiranje,

jer izmjena ne odgovara državi a ponajmanje poslodavcima - smatra Radulović.

OPSTRUIRANJE GKU

Ona podsjeća i da zbog opstrukcije pojedinaca u poslodavačkim krugovima novinari u Crnoj Gori nemaju granski kolektivni ugovor. Ukazala je i da je kroz psihološku podršku koju DPN pruža kolegama, postalo jasno koliko ovaj posao sagorijeva i koliko je teško sačuvati psihičko i fizičko zdravlje.

Pored toga, evidentni su, naglašava Radulović, svakodnevni pritisci vlasnika, zainteresovanih strana, događaji i onlajn život, zatim prijetnje, napadi, loše zarade, sve to uzima danak zdravlju.

- Znači, novinari ispunjavaju sve uslove, samo treba da odluče da se bore za sebe - naglasila je Radulović. Predsjednica Evropske federacije novinara savjetovala je da se mora djelovati organizovano da bi se napravio konkretan iskorak.

- Prvo, nužno je jačanje sindikalnog organizovanja. U mnogim zemljama regije sindikati novinara su slabi ili razjedinjeni, što koriste poslodavci i političari. Jedinstveni sindikat ili savez sindikata mogao bi snažnije lobirati kod Vlade i zakonodavaca za promjene zakona. Potrebno je lobiranje i javno zagovaranje, kako kod domaćih institucija, tako i kod međunarodnih organizacija koje se bave slobodom medija – istakla je ona.

Smatra da novinari, udruženja i sindikati moraju da edukuju i informišu javnost o specifičnostima svog posla.

- Ako građani razumiju da je novinarski posao visokorizičan i od ključne važnosti za demokratiju, biće spremni da podrže mjere jače zaštite - poručila je Sever.

PRAVA BEz ODGOVORNOSTI Što se tiče statusa službenog lica za novinare, koji je od 2021. godine takođe problematizovan u Crnoj Gori, po riječima Radulović, još nijesmo zreli da ga dobijemo.

Ona navodi da ne pokazujemo potrebnu odgovornost za kreiranje javnog mišljenja.

- Danas su novinari svi - građani, blogeri, politički aktivisti, ljudi koji ne znaju ništa o novinarskoj etici, ljudskim pravima i standardima... Mislimo da imamo sva prava ali ne i odgovornosti, a to je nemoguće u bilo kom poslu – poručila je predsjednica DPN.

Ona naglašava da u medijskoj zajednici ne postoji konsenzus, te da je to dijelom i zbog pobrojanih razloga. Radulović je takođe govoreći o novinarskoj etici kazala da se zna ko su novinari koji poštuju standarde i etiku, a ko su oni koji rade za razne interesne grupe ili zloupotrebljavaju profesiju za lične ili političke interese. - Ali kako nijesmo spremni preuzeti odgovornost za svoj rad, tako nećemo da se bavimo

Maja Sever

poručile da zaposleni u medijima prava

svojim „kukoljem“ već žmurimo i kobajagi se solidarišemo s njima - poručila je Radulović.

NISKE PLATE ZBOG APATIJE

Na pitanje Pobjede da prokomentariše niske zarade u novinarstvu, Radulović je odgovorila da se novinari ne bore za sebe, a da bi to mogli.

- Strukovna asocijacija i sindikat nijesu dovoljni ako novinari nijesu dovoljno angažovani u njima, ako ne koriste pozicije da pišu o svojim problemima, da govore o tome, da pitaju izvršnu vlast i poslodavce zašto nemaju kolektivni ugovor, zašto su plaćeniji fizički radnici od njih – kazala je ona. Poručila je da se novinari moraju boriti za sebe, ukoliko žele da im bude bolje, jer sve zavisi od njih.

- Udruženja i sindikati su jaki onoliko koliko su jaki i voljni da rade i da „galame“ njihovi članovi, koliko su solidarni. Posao istina oduzima sve vrijeme i većinu energije, ali ako se nešto želi i minimalna ulaganja bila bi isplativa - poručila je Radulović.

Slično misli i Maja Sever koja smatra da su niske plate vjerovatno najveći razlog zašto iz profesije odlaze talentovani ljudi, posebno mlađe generacije.

- Kada novinar radi za platu koja je jedva dovoljna za osnovne životne troškove, mnogo je veći rizik da podlegne autocenzuri, da bude podložan političkim pritiscima ili da prijeđe u PR sektor, gdje su

Slučaj sankcionisanog profesora zbog navodnog vrijeđanja bivše direktorice

Gimnazije Biljane Vučurović pred Agencijom za mirno rješavanje radnih sporova

primanja bolja – istakla je ona. Smatra da su, za početak, kolektivni ugovori najjače oružje. - Novinari bi morali kroz sindikate sa poslodavcem da pregovaraju o platama, naknadama za prekovremeni rad, naknadama za rad u opasnim uslovima i drugim odredbama koje se mogu definisati kolektivnim ugovorom – istakla je Sever. Smatra da treba zajednički raditi na stabilnim izvorima finansiranja koji će osigurati rad profesionalnih medija koji se bave kvalitetnim novinarstvom.

- U zemljama gdje je tržište malo i gdje često oglašivači uslovljavaju uređivačku politiku, država može kroz javne fondove da podrži kvalitetno novinarstvo. Naravno, ti fondovi moraju biti strogo transparentni kako ne bi postali sredstvo političke kontrole medija - naglasila je Sever. Ona je rekla da sve to treba biti usmjereno na jačanje radničkih prava novinara, protiv prekarijata.

-Veliki broj novinara radi po ugovorima o djelu, bez prava na bolovanje, godišnji odmor ili penzioni staž. Važno je zajednički raditi na podizanju vrijednosti novinarskog rada. Ako naši čitaoci i gledaoci prihvate da kvalitetno, istraživačko novinarstvo nije samo „informacija besplatna na internetu“, već nešto što štiti njihova prava, veća je šansa da će biti spremni da plate pretplate, članarine ili donacije –smatra Sever.

Ističe da je za sve potrebna politička volja.

- Ako vlasti stvarno žele slobodne medije, moraju shvatiti da bez pristojno plaćenih novinara nema ozbiljnog, kvalitetnog novinarstva. Zato je ovo i društveno, a ne samo tržišno pitanje -zaključila je Sever.

U REGIONU BOSNA

PRIMJER LOŠE PRAKSE

Predsjednica Evropske federacije novinara Maja Sever, odgovarajući na Pobjedino pitanje da li je status beneficiranog staža i službenog lica prihvatljiv za novinare, kazala je da se u novinarskim okruženjima često raspravlja o statusu novinara.

- U Hrvatskoj smo tako izborili da se u zakonodavstvo uvede da je napad na novinara napad na službenu osobu te se tretiraju strože, odnosno kazne su veće. Koliko razumijem u Crnoj Gori nijedna od tih inicijativa nije pretočena u zakon ili neki konkretan propis koji bi imao pravnu snagu. Sve je ostalo na nivou ideja, radnih grupa, javnih tribina i deklarativne podrške. U društvu gdje je sloboda medija već ugrožena političkim pritiscima, tužbama, pa i fizičkim napadima, izostanak konkretnih koraka za poboljšanje statusa novinara dodatno otežava stanje u profesiji - naglasila je Sever. H. JANKOVIĆ

Kankaraš: Gimnazija će ukinuti kaznu i vratiti novac

Jedino mi je zadovoljstvo nakon svega u nadi da će prosvjetni radnici Crne Gore iz mog slučaja izvući pouku kako nijesu dužni da direktorima svojih ustanova polažu račun zbog učešća u javnom životu, rekao je profesor Mato Kankaraš

PODGORICA – Uprava podgoričke gimnazije ,,Slobodan Škerović“ ukinuće odluku kojom je kaznila profesora Mata Kankaraša 20 odsto od plate zbog toga što je gostujući na Televiziji E, kako je utvrđeno tokom disciplinskog postupka, vrijeđao bivšu direktoricu Biljanu Vučurović. Kankaraš je potvrdio tu informaciju Pobjedi i rekao da ovo doživljava kao jedno iscrpljujuće i sasvim nepotrebno iskustvo.

Profesor je ranije najavio da će da tuži Gimnaziju ukoliko se ne dogovore pred Agencijom za mirno rješavanje radnih sporova.

- Uprava Gimnazije izrazila je želju da ukine odluku o sankciji i povrati mi oduzeti novac. Miritelj je sastavio sporazum, čekamo još Gimnaziju da to potpiše. Imam utisak da to bez ikakve opipljive potrebe prolongiraju – rekao je on. Dodaje da ne vidi svoju korist u ovome, posmatrajući sve skupa jer se stanje vraća na pozitivnu nulu.

- Vraća mi se ono što mi je protivzakonito oduzeto. Kazna mi je bila izrečena u očekivanju da će time prestati talasanje. Neka je šira strategija bila da će se primiriti onaj dio kolektiva koji prema meni osjeća animozitet nakon kazne, a da ću ja odustati od javnih nastupa. Na moju radost to je propalo – istakao je Kankaraš. Ističe da mu je jedino zadovoljstvo nakon svega u nadi da će prosvjetni radnici Crne Gore iz njegovog slučaja povući pouku kako nijesu dužni da direktorima svojih ustanova polažu račun zbog učešća u javnom životu.

REAGOVAO I CIVILNI

SEKTOR

Akcija za ljudska prava i Centar za građansko obrazovanje zatražili su nedavno od Ministarstva prosvjete, nauke i

Vraća mi se ono što mi je protivzakonito oduzeto. Kazna mi je bila izrečena u očekivanju da će time prestati talasanje. Neka je šira strategija bila da će se primiriti onaj dio kolektiva koji prema meni osjeća animozitet nakon kazne, a da ću ja odustati od javnih nastupa. Na moju radost to je propalo – istakao je Kankaraš

inovacija da preispita odluku v. d. direktora Gimnazije ,,Slobodan Škerović“ u Podgorici Zorana Pejovića koji je kaznio Kankaraša 20 odsto od plate. Izvršna direktorica Akcije za ljudska prava Tea Gorjanc-Prelević i izvršna direktorica Centra za građansko obrazovanje Daliborka Uljarević pozvale su Ministarstvo da reaguje u svjetlu međunarodnih standarda slobode izražavanja. One su u saopštenju obrazložile da je jasno da je odluka o kažnjavanju nastavnika Kankaraša suprotna članu 10 Evropske konvencije o ljudskim pravima, koji garantuje slobodu izražavanja, odnosno slobodu vlastitog mišljenja, kao i saopštavanja informacija i ideja. Praksa Evropskog suda za ljudska prava (Sorguç protiv Turske, predstavka br. 17089/03, 23. juni 2009) pokazuje da se u pitanjima od javnog značaja prednost daje profesorima da iznesu svoje mišljenje o institucijama ili sistemima u kojima rade, kao i slobodu da znanje i istinu podijele bez ograničenja, u odnosu na značaj zaštite ugleda pojedinca.

Vučurović je krajem februara inicirala da se protiv Kankaraša pokrene postupak, tvrdeći da joj je on povrijedio ugled i dostojanstvo gostovanjem u emisiji

- Kritika je temelj svakog demokratskog društva jer omogućava unapređenje postupanja i pozitivne promjene. U društvima zasnovanim na vladavini prava, razlike u stavovima ne treba obeshrabrivati kaznama, već prihvatiti kao konstruktivan proces koji doprinosi transparentnijem i odgovornijem obavljanju javnih funkcija –navodile su one tada.

Podsjetile su da završno mjerilo za pregovaračko poglavlje 23, koje je ključno za članstvo Crne Gore u Evropskoj uniji, predviđa efikasnu primjenu i sprovođenje prava i sloboda utvrđenih Evropskom konvencijom o ljudskim pravima, njenim protokolima i praksom Evropskog suda za ljudska prava.

KRITIKA

Gorjanc Prelević i Uljarević istakle su da je Kankaraš gostujući na TV E, kritikovao postupanje direktorice podgoričke gimnazije Biljane Vučurović u slučaju seksualnog uznemiravanja bivše učenice od nastavnika Radomana Čečovića, za koju je Prosvjetna inspekcija predložila razrješenje upravo tog dana, uz primjedbe na netransparentno izdavanje saopštenja u ime nastavnog kadra škole i način predstavljanja ove obrazovne ustanove.

Izlaganje Kankaraša u TV emisiji v. d. direktora Pejović je protumačio kao težu povredu radne obaveze - ponižavanje drugog zaposlenog, sa ciljem ugrožavanja njegovog ugleda, ličnog dostojanstva i integriteta, kako se navodi u odluci koja je donijeta 31. marta 2025. - Međutim, u kritici koju je Kankaraš iznio u pomenutoj emisiji nema ,,ponižavanja“ gospođe Vučurović, pogotovo ne ,,sa ciljem ugrožavanja ugleda, ličnog dostojanstva i integriteta“. Kankaraš je u emisiji iznio svoj stav, kao prosvjetni radnik, o temi od opšteg interesa – navele su Gorjanc-Prelević i Uljarević. One su ukazale na činjenicu da su objelodanjene skandalozne poruke koje je Čečović upućivao bivšoj učenici, kao i da se obavijesti o mjerama koje su u odnosu na njega preduzete, odnosno koje nijesu preduzete.

Tri dana nakon gostovanja Kankaraša na televiziji, objavljeno je da je Ministarstvo prosvjete, nauke i inovacija razriješilo Vučurović dužnosti direktorice Gimnazije. Podsjećaju da je razrješenje uslijedilo upravo zbog nepreduzimanja zakonom propisanih mjera u vezi sa slučajem seksualnog uznemiravanja. Vučurović nije prijavila ovaj slučaj nadležnim organima, a nastavniku Čečoviću je izrekla kaznu smanjenja plate za 30 odsto. Gorjanc Prelević i Uljarević rekle su da posebno zabrinjava pristup u kojem su izrečene gotovo iste kazne za seksualno uznemiravanje (30 odsto smanjenja plate), kao i za izražavanje mišljenja o temi od opšteg interesa (20 odsto smanjenja plate). Izjednačavanje teške profesionalne i ljudske greške sa upotrebom prava na slobodu govora je vrlo problematično u kontekstu razumijevanja demokratskih vrijednosti, poručile su one. Iznijele su detalj kako se u odluci o kažnjavanju Kankaraša, između ostalog, navodi i pitanje v. d. direktora Pejovića upućeno Kankarašu, „da li je u redu da istupa u ime ustanove, a da za to nema ovlašćenje?“. Ovakvo pitanje je, kako ocjenjuju Gorjanc Prelević i Uljarević neutemeljeno, jer izražavanje vlastitog stava i mišljenja svakog zaposlenog, pa tako i nastavnika, nije pitanje ovlašćenja, već osnovnog ljudskog prava i slobode izražavanja. U važećim propisima nema zabrane prosvjetnim radnicima da javno iznose mišljenja, a i kad bi postojala takva zabrana bila bi neustavna.

INICIJATIVA

VUČUROVIĆ

Vučurović je krajem februara inicirala da se protiv Kankaraša pokrene postupak, tvrdeći da joj je on povrijedio ugled i dostojanstvo gostovanjem u emisiji. U prijavi je istaknuto da je negativno kvalifikovao njenu ličnost, profesionalni angažman i njenu čast. Kankaraš je tokom disciplinskog postupka odbacio sve te optužbe. Kazao je da je inicijativa protiv njega podnijeta zbog subjektivnog osjećaja tadašnje direktorice, te da to ne može biti osnov za vođenje postupka utvrđivanja njegove odgovornosti za navedenu povredu radne obaveze, već eventualno da Vučurović može pokrenuti postupak za naknadu štete zbog povrede časti i ugleda. N. ĐURĐEVAC

Mila Radulović

U Apelacionom sudu razmatrane žalbe u slučaju saobraćajne nesreće sa smrtnim ishodom

Na provjeri četiri i po godine zatvora za Jovana Dubljevića

PODGORICA - U Apelacionom sudu Crne Gore juče su razmatrane žalbe na presudu kojom je Jovan Dubljević (21) osuđen na četiri i po godine zatvora jer je 31. decembra 2023. godine zbog brze vožnje i prolaskom kroz crveno svjetlo na semaforu izazvao saobraćajnu nesreću u kojoj su stradali Filip Vučeljić (17) i Andrija Novaković (18), dok je Edin Kerović (20) teško povrijeđen. Više državno tužilaštvo u svojoj žalbi traži strožu kaznu, ocjenjujući da izrečena kazna ne odgovara težini djela i posljedicama koje su nastupile. S druge strane, odbrana optuženog traži ukidanje presude ili ublažavanje kazne, tvrdeći da nijesu pravilno cijenjene sve okolnosti, uključujući kajanje optuženog i dosadašnju neosuđivanost.

Kako su saopštili iz Apelacionog suda, odluka će biti donijeta u zakonskom roku, a javnost će o ishodu biti blagovremeno obaviještena.

Odluka Višeg suda Sudija Mrdak oslobođen optužbe za falsifikovanje presude

PODGORICA – Sudija Višeg suda u Bijelom Polju Dragan Mrdak i zapisničarka tog suda Sonja Marković oslobođeni su optužbi da su zloupotrebili položaj i falsifikovali isprave, potvrdio je za Pobjedu advokat Stefan Jovanović

Branilac Mrdaka, advokat Jovanović, kazao je da je odluka suda „zakonita i rezultat pravilnog i potpunog sagledavanja činjeničnog stanja“. – Sud je utvrdio da u radnjama sudije Mrdaka nijesu ostvareni elementi krivičnih djela, već da se radi o grešci koja eventualno može biti predmet nekog drugog postupka – kazao je Jovanović.

Sudija Mrdak je oslobođen optužbe da je izradio presudu kojom se odbacuje optužba protiv Kolašinaca L.B. i D.R. zbog zastarjelosti postupka, suprotno odluci krivičnog vijeća. Mrdak je oslobođen i optužbe za falsifikovanje zapisnika o vijećanju i glasanju, unoseći neistinite podatke.

Odluka Višeg suda nije pravosnažna i na nju postoji pravo žalbe. B.R.

Prema navodima prvostepene presude, koju je početkom marta ove godine izrekla sutkinja Katarina Padalica, optuženi je upravljajući „golfom“ brzinom od 112 kilometara na sat prošao kroz raskrsnicu na kojoj je bilo upaljeno crveno svjetlo na semaforu i udario u vozilo ,,hondu sivik“ za čijim upravljačem se nalazio Vučeljić, koji je na mjestu stra-

dao. Njegov saputnik Andrija Novaković je od zadobijenih povreda preminuo 4. januara 2024, u Kliničkom centru Crne Gore.

Teške tjelesne povrede tom prilikom zadobio je Edin Kerović koji je bio suvozač u vozilu optuženog Dubljevića. Sud je nesumnjivo utvrdio da je Dubljević počinio krivično djelo ,,teško djelo protiv bez-

Porodice poginulih mladića ispred zgrade Apelacionog suda

bjednosti javnog saobraćaja“, te se vozilom „golf“ kretao dvostruko većom od dozvoljene brzine 60 kilometara na sat. - Okrivljeni je postupao sa eventualnim umišljajem, dok je u odnosu na nastalu posljedicu postupao sa svjesnim nehatom, ali je olako držao da do njeće doći. Nesporno je da je ulaskom u raskrsnicu brzinom od 112 kilometara na sat u trenutku kada je bilo upaljeno crveno svjetlo optuženi bio svjestan da može ugroziti živote ljudi – kazala je sutkinja i podsjetila da je svjedok Kerović potvrdio pred sudom prolazak kroz crveno svjetlo. Odlučujući o visini kazne, sutkinja je navela da je sud kao olakšavajuće okolnosti cijenio činjenicu da je Dubljević bio mlađe punoljetno lice u trenutku izvršenja krivičnog djela odnosno da je imao 19 godina i da je izrazio žaljenje. Kao otežavajuću okolnost sud je cijenio to što Dubljević vozio brzinom od 112 kilometara na sat iako je dozvoljena brzina 60 kilometara na sat kao i činjenicu da su stradale dvije osobe dok je jedna teško povrijeđena. Ovaj slučaj izazvao je burne reakcije javnosti i doveo do brojnih apela za strože kazne za nesavjesne vozače. Za vrijeme dok su razmatrane žalbe na presudu ispred zgrade Apelacionog suda okupili su se članovi porodica i prijatelji stradalih mladića. B. ROBOVIĆ

Vrhovni sud odbacio žalbu odbrane optuženog kome je presuđeno na osnovu kriptovanih poruka

Janjiću

potvrđeno

pet godina zatvora

PODGORICA – Nikšićanin

Darko Janjić je odlukom

Vrhovnog suda pravosnažno osuđen na ukupno pet godina zatvora jer je kao pripadnik kriminalne organizacije Radovana

Mujovića i Vasilija Rafailovića učestvovao u planiranju likvidacije Željka Radulovića i švercu droge.

Vrhovni sud je odbacio kao nedozvoljenu žalbu branioca optuženog Janjića kojom se tražilo ukidanje presude Apelacionog suda i ponovno suđenje.

Viši sud u Podgorici je u oktobru 2024. Janjića prvobitno osudio na tri godine i osam mjeseci zatvora, ali je Apelacioni sud u martu 2025. preinačio presudu, utvrdivši težu pravnu kvalifikaciju i izrekao strožu kaznu.

Branilac optuženog podnio je žalbu Vrhovnom sudu u junu, pozivajući se na bitne povrede krivičnog postupka, pogrešno utvrđeno činjenično stanje i povredu Krivičnog zakonika. Međutim, Vrhovno državno tužilaštvo je predložilo da se žalba odbaci, a Vrhovni sud

je utvrdio da nijesu ispunjeni zakonski uslovi za podnošenje žalbe u trećem stepenu s obzirom da u ovom slučaju nije izrečena najstroža zakonska kazna, nije riječ o novom činjeničnom stanju niti o preinačenju oslobađajuće presude u osuđujuću.

U pravosnažnoj presudi Apelacionog suda od 22. marta istaknuto je da su komunikacije ostvarene putem „Skaj“ aplikacije predstavljale pravno valjan dokaz protiv Janjića.

Sud je ocijenio da su dokazi pribavljeni putem međunarodne pravne pomoći, u skladu sa zakonima Francuske, Evropskom konvencijom iz 1959. i Konvencijom UN iz 2000. godine, čime je njihova zakonitost neupitna.

Janjić i njegovi branioci su imali priliku da u kontradiktornom postupku ospore te dokaze, ali sud nije našao osnov da dovede u pitanje njihovu validnost.

Tokom suđenja utvrđeno je da je Janjić tokom prve polovine 2020. godine postao član kriminalne grupe koju su još 2017. formirali Rado -

Doskorašnji načelnik danilovgradskog uhapšeni u akciji SPO saslušani pred

Drobnjaku pritvor, Popoviću zabrana napuštanja

PODGORICA – Sudija za istragu Višeg suda u Podgorici odredio je pritvor do 30 dana doskorašnjem načelniku danilovgradskog Odjeljenja bezbjednosti Marku Drobnjaku i navodnom pripadniku kavačkog klana Matu Kneževiću, dok su Ivan Popović i Goran Čulić pušteni da se brane sa slobode, uz zabranu napuštanja stana.

Podsjetimo, oni su prekjuče uhapšeni po nalogu Specijalnog policijskog odjeljenja, a terete se za krivična djela stvaranje kriminalne organizacije.

Dr obnjaku i Kneževiću je pritvor određen zbog opasnosti od bjekstva. Drobnjaku je pritvor određen i zbog opasnosti da će uništiti, sakriti ili falsifikovati dokaze ili tragove krivičnog djela, ili da će uticati na svjedoke, saučesnike ili prikrivače. Prema saznanjima Pobjede, radi se o predmetu u kojem je p rema stavu SDT-a kao organizator kriminalne grupe

Marko Drobnjak

označen vođa kavačkog klana Radoje Zvicer, a istraga je proširena na Drobnjaka i ostale uhapšene. Istražitelji su prikupili dokaze na osnovu Skaj komunikacije koju im je dostavio Europol. Kako je Pobjeda objavila, Drobnjak je uhapšen zbog sumnje da je skrivao dokaze

U nastavku suđenja bivšoj predsjednici Vrhovnog i opisao kako je u njenoj radnoj sobi pronašao

van Mujović i Vasilije Rafailović, a koja se bavila teškim krivičnim djelima, uključujući šverc droge i planiranje likvidacija.

Janjić je, prema presudi, imao zadatak da prati Željka Radulovića i druge članove rivalske kriminalne grupe kako bi prikupio podatke o njihovom kretanju i navikama, s ciljem da se stvore uslovi za likvidaciju.

U jednoj od poruka sa „Skaj“ aplikacije, Janjić planira atentat na Radulovića za vrijeme njegovog odlaska na suđenje u Viši sud u Podgorici, dajući detalje o terminu, taksi prevozu i mogućem načinu izvršenja – postavljanjem bombe pod vozilo.

Plan, međutim, biva ugrožen ličnim okolnostima - Radulović je bio u vezi sa sestrom Janjićevog bliskog prijatelja, što je, kako poruke pokazuju, uticalo na dalji tok priprema likvidacije.

Janjić se tereti i za krijumčarenje marihuane, kokaina i heroina na relaciji Crna Gora – Hrvatska – Srbija, ali i u zemlje Zapadne Evrope i Skandinavije. B.R.

PODGORICA – Policijski inspektor Draško Kalinić juče je u Višem sudu u Podgorici ustvrdio da je pretres kuće nekadašnje predsjednice Vrhovnog suda Vesne Medenice sproveden u skladu sa zakonom i svim propisanim procedurama.

On je pojasnio da Medenica nije prisustvovala pretresu jer se nalazila u bolnici, ali da je bila obaviještena o preduzetim radnjama.

Na njen prijedlog, pretresu je prisustvovala njena kćerka Marija Medenica-Dulović. Kalinić je juče na suđenju Vesni Medenici i ostalim pripadnicima kriminalne organizacije njenog sina osporio tvrdnje odbrane da je pretres kuće bivše predsjednice Vrhovnog suda sproveden nezakonito jer je tokom pretresa taj objekat napustila njena kćerka Marija Medenica-Dulović kada je otišla po ključ od sefa.

Da je Marija Medenica napuštala kuću, Kalinić navodi da bi to moralo biti zapisnički konstatovano, a tužilac obaviješten o tome.

- Odgovorno tvrdim da pretres kuće niko nije napuštao, da je pretres odrađen po pravilima i proceduri. Znam da je dosta stvari bilo oduzeto i da smo koristili laptop jer smo hronološki stvari popisivali onako kako smo ih oduzimali – kazao je Kalinić, dodajući da je on rukovodio pretresom. Kalinić je naveo da je Marija najprije obaviještena o pretresu, nakon čega je otišla po ključ od kuće. Po povratku, kako je kazao, došla je u pratnji dva svjedoka, a ubrzo se pridružila i advokatica Marija Šofranac - Predao sam joj nalog za pretres i objasnio ulogu svjedoka – da prate rad inspektora i na kraju imaju pravo da daju prigovor - rekao je Kalinić.

Vesne

skladu

danilovgradskog Odjeljenja bezbjednosti i ostali koji su pred sudijom za istragu Višeg suda

PopovićuKneževiću i Čuliću napuštanja stana

iz određenih predmeta kako ne bi došlo do procesuiranja određenih osoba, navodno, bliskih kavačkom klanu. Inspektori su prikupili dokaze da je Drobnjak određeno vrijeme zloupotrebljavao službeni položaj i tako onemogućio hapšenje lica koja su počinila krivična djela.

Nezvanični izvori Pobjede naveli su da je Drobnjak, kako se sumnja, policijske informacije dijelio sa ljudima koji su bliski sa osobama iz kavačkog klana.

Pripadnici SPO pretresli su prekjuče prostorije danilovgradske policije i zaplijenili dokumentaciju koju su na-

kon toga odnijeli u prostorije Specijalnog policijskog odjeljenja.

Funkciju načelnika danilovgradskog Odjeljenja bezbjednosti Drobnjak je obavljao posljednjih šest mjeseci, dok je gotovo 20 godina bio inspektor Odsjeka za borbu protiv droge i krijumčarenja.

Njegovo ime pominjano je u novembru 2017. godine kada je ranjen u Podgorici dok je pokušavao da spriječi razbojnika da otme torbicu ženi. Iz Specijalnog državnog tužilaštva (SDT) ranije je saopšteno da SPO po njihovom nalogu obavlja hitne dokazne radnje prema više ljudi u Podgorici, Baru i Danilovgradu, zbog postojanja osnova sumnje da su učinili krivična djela stvaranje kriminalne organizacije, zloupotreba službenog položaja.

- Nakon završetka dokaznih radnji koje se preduzimaju i saslušanja osumnjičenih, SDT će obavijestiti javnost o njihovim rezultatima i odluci u daljem toku postupka, kazali su iz Tužilaštva.J.R. – A.R.

Vrhovnog suda svjedočio policijski inspektor pronašao presudu u predmetu „Cijevna komerc“

Vesne Medenice skladu sa zakonom

Tokom pretresa, koji je obavljan sprat po sprat, soba po soba, svjedok se prisjetio da su u spavaćoj sobi pronađene dvije ili tri vrste oružja.

Marija Medenica nije znala gdje se nalaze oružni listovi, pa je u kontaktu sa majkom dobila informaciju gdje se dokumentacija nalazi.

Tužiteljka je tada donijela odluku da se oružje ne oduzima. Posebnu pažnju inspektora privukla je radna soba, gdje je među tri hrpe papira na stolu uočen primjerak presude Osnovnog suda u predmetu „Cijevna“, koja je odmah izuzeta.

- To mi je bilo značajno jer sam znao da je tada istraga o tom slučaju bila u toku - naveo je Kalinić.

Sef je, prema njegovim riječima, pronađen nakon pronalaska presude.

- Bio je zaključan, a Marija je ponovo zvala majku kako bi

saznala gdje se nalazi ključ. Kada je otvoren, inspektori su tek tada vidjeli „prave vrijednosti“ – naveo je Kalinić. Na zahtjev tužiteljke, oduzete su i dragocjenosti.

Za razliku od Kalinića, Marija Dulović je na prethodnom suđenju kazala da je u društvu prijateljice na pola sata napustila kuću svoje majke dok je trajao pretres kako bi pošla u svoj stan po ključ od sefa. Njene riječi potvrdila je i advokatica Marija Šofranac.

Marija Medenica-Dulović je ispričala i da se pretres odvijao i u djelovima kuće gdje nije bilo svjedoka, kao i da ona u toj kući ne živi već 15 godina. Prema njenom kazivanju, na pretresu je bilo prisutno i do 70 službenika policije. U optužnici se, osim Vesne i Miloša Medenice, nalaze i Radomir Raičević, Vojin Perunović, Luka Bakoč, policajac

Poginule dvije

BUDVA – Budvanin N.R. (57) i Tivćanin P.Đ. (23) stradali su juče u dvije odvojene saobraćajne nesreće koje su se dogodile u Budvi i Herceg Novom, a podaci koji su Pobjedi saopšteni iz Uprave policije pokazuju da je od juna na crnogorskim drumovima stradalo 15 osoba, a od početka godine njih 30.

N.R. poginuo je juče dva sata iza ponoći u udesu koji se dogodio na Bulevaru u Bečićima, dok je upravljao motorom. U udesu su učestvovala još dva automobila kojima su upravljali F. P. (23) iz Nikšića i M. L. (36) iz Nikšića. Kako Pobjeda nezvanično saznaje, do nesreće je došlo kada se vozač F. P. uključivao iz Ulice Sremskog fronta na Jadranski put kako bi skrenuo lijevo, nakon čega je došlo do sudara sa motociklistom koji se kretao iz pravca Bečića u pravcu Budve.

Nakon što je motociklista pao na kolovoz, vozač taksija koji se kretao iz pravca Bečića ka Budvi, prešao je automobilom preko njegovog tijela i zaustavio se.

Dežurni tužilac je obavio uviđaj, a saobraćaj na toj dionici je bio u prekidu. U saobraćajnoj nesreći koja je dogodila juče oko pet sati ujutru u Bijeloj, u blizini hotela Park, stradao je mladić P. Đ. Kako su saopštili iz Službe zaštite i spašavanja Herceg Novi, prilikom udesa automobil se zapalio, a intervenisala su četiri pripadnika Službe sa jednim vatrogasnim vozilom. Prema nezvaničnim saznanjima RTHN, tri osobe primljene su u Bolnicu Meljine sa teškim tjelesnim povredama i opekotinama, a jedan od njih prebačen je hitno u risansku bolnicu. Policija je obavila uviđaj. Iz Uprave policije podsjetili su da se od početka godine dogodilo 27 saobraćajnih nesreća i apelovali na mlade

vozače da voze odgovorno i vožnju prilagode uslovima na putu.

Napominju da službenici saobraćajne policije svakodnevno, u skladu sa realnim mogućnostima, vrše pojačane kontrole učesnika u saobraćaju kako bi doprinijeli bezbjednosti na putevima. Uprkos tome, kako su istakli, juče su se dogodile dvije saobraćajne nesreće u kojima su učestovali vozači mlađi od 24 godine, a jedan od njih je poginuo.

- Podaci zabrinjavaju i nameću potrebu aktivnog uključivanja svih činilaca društva u rješavanje tog problema, počevši od porodice, naročito u cilju uticaja na svijest mladih osoba da ne upravljaju vozilom, posebno ne u kasnim večernjim i ranim jutarnjim satima, naveli su u saopštenju. Iz policije poručuju da se samo zajedničkim naporima i aktivnostima može doprinijeti poboljšanju stanja bezbjednosti u drumskom saobraćaju. J.R.

Milorad Medenica, službenici Uprave prihoda i carina Ivana Kovačević, Marko Vučinić i Goran Jovanović, špediteri Marjan Bevanja i Savo Karanikić, Vasilije Petrović – sin vlasnika kompanije „Cijevna komerc“, kao i Marko i Bojan Popović, Darko Lalović, Petar Milutinović, Nikola i Radomir Raičević i firma „Kopad Company“ iz Nikšića.

Na optužnici Specijalnog tužilaštva, pored Miloša i Vesne Medenice je još 16 osoba. Oni se terete za niz krivičnih djela – stvaranje kriminalne organizacije, šverc cigareta, zloupotrebu službenog položaja, davanje i primanje mita, protivzakoniti uticaj, šverc droge, kao i sprečavanje dokazivanja.

Prema navodima optužnice, Miloš Medenica je 2019. godine formirao kriminalnu grupu. B.R.

Nakon izručenja iz Bugarske, optuženom za više zločina određen pritvor

Ljumović sproveden u Istražni zatvor do dalje odluke suda

PODGORICA – Aleksandru Ljumoviću (42) određen je pritvor nakon što je u srijedu iz Bugarske izručen crnogorskim vlastima koje su ga potraživale radi učešća u nekoliko krivičnih postupaka gdje je optužen da je kao pripadnik kavačkog klana učestvovao u izvršenju više zločina. Pobjedi je iz Višeg suda u Podgorici saopšteno da je krivično vijeće odredilo pritvor Ljumoviću zbog opasnosti od bjekstva i teške posljedice krivičnog djela koje je počinio. Ljumović je uhapšen 14. aprila 2025. godine u elitnom dijelu Sofije po crvenoj međunarodnoj potjernici koju je za

njim raspisala Interpolova nacionalna centralna kancelarija (NCB) u Podgorici.

- On se vodi kao visokorangirani pripadnik jedne organizovane krimininalne grupe koja djeluje na teritoriji Crne Gore i u inostranstvu – precizirali su iz policije.

Ime Aleksandra Ljumovića nalazi se na optužnici Specijalnog tužilaštva za ubistvo Miodraga Migija Kruščića i ranjavanje novinarske Olivere Lakić, ali i na optužnici za ubistvo Mila Radulovića, Adisa Spahića i Damira Hodžića.

Prema optužnicama Specijalnog tužilaštva, Ljumović je bio odgovoran za koordinaci-

ju između pripadnika kriminalne organizacije i logistiku krijumčarenja oružja i droge preko međunarodnih ruta, što je potvrđeno analizama kriptovane komunikacije „Skaj“. U optužnici za ubistvo Miodraga Kruščića, Ljumović se tereti da je bio uključen u organizaciju prevoza direktnog izvršioca zločina i prikrivanje dokaza.

U optužnici za likvidaciju Spahića, Hodžića i Radulovića, ime Ljumovića se pominje u organizaciji transporta žrtava do zasebnih lokacija, gdje su posmrtni ostaci bacani u septičke jame ili zakopavani na skrovitim mjestima u okolini Danilovgrada i Spuža. B.R.

Sa uviđaja udesa u Bijeloj

Berane: Poznati dobitnici Nagrade „21. jul“ Ćulafić,

i Premović dobili opštinsko priznanje

BERANE – Najveće priznanje grada Nagradu „21. jul“ ove godine dobili su prim. dr. sci. med. Slobodan Ćulafić, bivši istaknuti košarkaš Ranko Bukumir i prof. dr Marijana Premović.

Odluku o laureatima žiri, u sastavu – predsjednica mr Andrijana Vučetić–Obadović, članovi Aleksandra Barjaktarović, Đurđa Đukić, Slavoljub Todorović, Snežana Rajković , Dijana Ćor ović, Zdravko Šćekić, Veljko Radičević, Vukadin Babović, dr Radule Mićović, Dejan Ćorac, Tanja Radunović i Murat Redžepagić , donio je tajnim glasanjem.

Za najveće opštinsko priznanje bili su predloženi i KUD ,,Kolo“, književnik Velimir Ralević, istoričar i publicista Goran Kiković, urednica kulturno-umjetničkog programa u Centru za kulturu Gorica Ćulafić, pisac, hroničar i fotograf Adem Ado Softić i poslanica u Skupštini Crne Gore Jelena Božović Nagrade će im uručiti predsjednik opštine na Svečanoj sjednici gradskog parlamenta, 21. jula, povodom Dana opštine Berane. Nagrada „21. jul“ dodjeljuje kao posebno priznanje za najbolje ostvarene rezultate u svim oblastima rada i stvaralaštva, koji su od izuzetnog značaja za razvoj opštine. C. G.

BU Dva: Mještani brže i lakše do dokumenata

BUDVA – U Petrovcu je juče otvoren Građanski biro koji će omogućiti građanima i posjetiocima da svakodnevne administrativne obaveze obave brzo – od ovjere dokumenata, pribavljanja radnih dozvola i knjižica, do usluga Sekretarijata za privredu i lokalne prihode, efikasno i bez potrebe da odlaze u Budvu. Predsjednik opštine Nikola Jovanović, istakao je da je otvaranje Građanskog biroa rezultat odgovorne lokalne politike i direktnog dijaloga sa građanima. – Udareni su temelji prava na lokalnu samoupravu svih sta-

PLJ ev LJa : Ministarstvo energetike i rudarstva reagovalo nakon što su stijena“ izazvale prekogranični ekološki incident na rijeci Ćehotini

Privremeno obustavljeno jalovine, za zagađenje

Iz Ministarstva tvrde da prema nalazu rudarske i geološke inspekcije nije došlo do fizičkog oštećenja brane jalovišta kao rudarskog objekta, niti je nesreća nastala usljed neadekvatnog izvođenja radova, već formiranjem šupljine u tlu flotacionog jalovišta, usljed iznenadne pojave, najvjerovatnije zemljotresa, klizišta ili odrona. Ekološki inspektor je utvrdio da firma „Gradir Montenegro“ nije postupila u skladu s propisanim mjerama iz Elaborata procjene uticaja na životnu sredinu, koje se odnose na postupanje u slučaju incidenta na jalovištu

PLJEVLJA - Ministarstvo energetike i rudarstva obustavilo je izvođenje rudarskih radova na odlaganju flotacione jalovine u okviru rudnika olova i cinka „Šuplja stijena“ u Pljevljima zbog ekološkog incidenta koji je u junu uzrokovao zagađenje vodotoka, uključujući i rijeku Ćehotinu.

Iz tog resora, kojim rukovodi Admir Šahmanović, pojašnjeno je da je odluka donijeta na osnovu nadzora rudarske i geološke inspekcije, 4. jula. – Podrazumijeva privremenu obustave izvođenja rudarskih radova na odlaganju flotacione jalovine na određenim djelovima jalovišta u okviru rudnika, kojim upravlja firma ,,Gradir Montenegro“. Mjera ne znači potpuno zatvaranje rudnika, već je donijeta kao preventivna i zaštitna nakon ekološkog incidenta izazvanog pojavom koja se prema Zakonu o zaštiti i spašavanju kvalifikuje kao „veća nesreća“, s obzirom na štetu po životnu sredinu i kontaminaciju rijeke Ćehotine. Ostaje na snazi do ispunjenja sljedećih uslova: završetka geoloških istraživanja i dobijanja validnih rezultata, izrade plana zaštite i spašavanja i pribavljanja saglasnosti od Ministarstva unutrašnjih poslova i pripreme

i odobravanja tehničkog rješenja koje će spriječiti slične incidente u budućnosti – kazali su iz Ministarstva.

Kompaniji je naloženo da omogući nesmetan pristup stručnim timovima i nadzoru, koji sprovode geološka istraži-

vanja u skladu sa nalogom Geološke inspekcije. Prema saopštenju Ministarstva, do ekološkog incidenta

novnika Petrovca, kao i onih koji Petrovac izaberu za svoju turističku destinaciju – kazao je Jovanović. Predsjednik Skupštine opštine Budva Petar Odžić, naglasio je da je otvaranje biroa odgovor na dugogodišnju potrebu građana. Predsjednik Mjesne zajednice Petrovac Dušan Gregović, najavio je i buduće infrastrukturne projekte. – Petrovcu je neophodno rješavanje problema kanalizacione mreže, rekonstrukcija šetališta, kao i razvoj stare školske zgrade u nove sadržaje koji bi otvorili radna mjesta – rekao je Gregović. C. G.

BAR – Opšta bolnica Bar dobila je savremeni aparat za magnetnu rezonancu, čime je postala prva javna zdravstvena ustanova na jugu

Crne Gore koja građanima omogućava dijagnostiku najvišeg nivoa bez potrebe za odlaskom u udaljene zdravstvene centre. Investicija vrijedna 760.000 eura realizovana je iz budžetskih sredstava, a obuhvatila je na-

bavku opreme, instalaciju, testiranje i obuku medicinskog osoblja. Dodatnih 133.000 eura obezbijeđeno je za adaptaciju prostora u skladu sa najvišim standardima. Ministar zdravlja, dr Vojislav Šimun poručio je da to nije samo ulaganje u jedan uređaj – već ulaganje u pristup, viziju i posvećenost unapređenju zdravstvene zaštite na jugu zemlje. Istakao je da je riječ o važnom

strateškom koraku u okviru šireg plana jačanja zdravstvene infrastrukture i kadrovskih kapaciteta u Crnoj Gori. Pored ove investicije, Opšta bolnica Bar u okviru kapitalnog budžeta realizuje i projekat izgradnje porodilišta po „Baby Friendly“ standardima, vrijedan 723.000 eura, dok je Ministarstvo zdravlja ove godine odobrilo šest specijalizacija za ovu ustanovu.

– Zdravstvo više nije oblast zanemarivanja, već prostor ozbiljnih ulaganja i odgovornog upravljanja. Naš cilj je da Opšta bolnica Bar postane moderan, efikasan i regionalno važan zdravstveni centar koji će pružati kvalitetne i dostupne usluge svim građanima južne regije – zaključio je dr Šimun. Ova investicija predstavlja temelj za dugoročno unapređenje kvaliteta zdravstvene zaštite

DODJeLa naGraDa 21.JULa: Zgrada Opštine

GraĐanI ne MOraJU PUTOvaTI U BUDvU: Sa otvaranja biroa

Opšta bolnica dobila savremeni aparat vrijedan 760.000 eura

Kaverna KrOZ KOJU Je OTPaDna vODa STIGLa DO rIJeKe: Šupljina u tlu flotacionog jalovišta

obustavljeno odlaganje zagađenje krive višu silu

je došlo formiranjem kaverne (šupljine) u tlu flotacionog jalovišta, usljed iznenadne geološke pojave, najvjerovatnije zemljotresa, klizišta ili odrona. Ta kavernacija je omogućila vodi iz flotacionog jezera da pronađe podzemni put do udaljenih izvorišta, što je izazvalo zagađenje vodotoka.

– Nije došlo do fizičkog oštećenja brane jalovišta kao rudarskog objekta, niti je nesreća nastala usljed neadekvatnog izvođenja rudarskih radova. Geološka pojava djelovala je kao viša sila, s efektima koji su se proširili i van teritorije opštine Pljevlja – navodi se u saopštenju.

O zakonitosti nužnih odstupanja u dijelu izvođenja rudarskih radova tokom sanacije odlučiće, kako se dodaje, nadležni sud u Pljevljima, po zahtjevu Rudarske inspekcije. Ministar Admir Šahmanović poručio je da razvoj rudarstva i valorizacija mineralnih resursa jeste važna razvojna šansa Crne Gore, ali nijedan projekat, nijedna investicija, neće imati prolaz ako se ne sprovodi odgovorno, u skladu sa zakonom i uz puno poštovanje ekoloških standarda.

– Ne gradimo ekonomiju po svaku cijenu, već državu u kojoj razvoj ide ,,ruku pod ruku“ sa zaštitom životne sredine –istakao je Šahmanović.

zagađena voda stigla u drinu

Do ekološkog akcidenta na Ćehotini na području Jelice došlo je nakon propadanja zemljišta i oticanja vode sa flotacijskog jalovišta rudnika olova i cinka ,,Šuplja stijena“, kompanije ,,Gradir Montenegro“.

Materijal dostavljen ODT-u

Ranije juče iz Uprave za vode saopšteno je da je inspektor za vode dostavio Osnovnom državnom tužilaštvu Pljevlja na dalje postupanje dokumentaciju u vezi sa ekološkim akcidentom na Ćehotini. Iz tog državnog organa navode da je inspektor predmet dostavio nakon što je Centar za ekotoksi-

– Inspektora je o akcidentu obavijestio pozivom ribočuvar SRK ,,Lipljen“ iz Pljevalja 23. juna, nakon čega je on od 24. do 30. juna izvršio više nadzora i to na lokacijama rudnik „Šuplja stijena“, zatim Jelice uzvodno i nizvodno od rijeke Ćehotine, Tatarovina uzvodno i nizvodno od rijeke

kološka ispitivanja dostavio izvještaj o ispitivanju površinskih voda rijeke Ćehotine. – U izvještaju je konstatovano da su pregledom rezultata analize uzoraka vode na mjestu ušća izvora Badanj koncentracije svih kvantifikovanih parametara, koji ukazuju na narušenost dobrog ekološkog

Ćehotine i ušće izvora Badanj, kojom prilikom je konstatovano da iz izvora Badanj, koji se nalazi uz desnu obalu Ćehotina, izvire zamućena voda koja ulijevanjem u rijeku Ćehotinu pravi jasnu razliku u boji i mutnoći i zamućuje rijeku Ćehotinu nizvodno od ovog izvora – kazali su iz Uprave za vode.

statusa, najviše. Na lokaciji Tatarovina, koja se nalazi nizvodno od ušća izvora Badanj, utvrđene su nešto niže vrijednosti ispitivanih supstanci, ali su one i dalje znatno više u poređenju sa lokacijom Jelice, gdje je voda bila u granicama dozvoljenih vrijednosti dobrog ekološkog statusa –kazali su iz Uprave za vode.

stupka kod nadležnog suda protiv „Gradir Montenegra“. Pored toga, ekološka inspekcija je podnijela zahtjev Agenciji za zaštitu životne sredine za pokretanje postupka za naknadu štete, uz napomenu da postoji neposredna opasnost po životnu sredinu – naveo je Kljajević.

UZROK NIje NeMaR NeGO vReMeNSKa

Akcident ima prekogranični karakter jer su opasne materije sa deponije rudnika završile u Ćehotini, koja većim dijelom prolazi kroz Crnu Goru, a potom ide kroz BiH gdje se uliva u Drinu iz koje se putem vodozahvata Vitkovići snabdijeva vodovodni sistem Goražda. Zato građanima preporučeno da budu oprezni prilikom korišćenja vode iz rijeke Drine

Obustava ostaje na snazi do ispunjenja sljedećih uslova - završetka geoloških istraživanja i dobijanja validnih rezultata, izrade plana zaštite i spašavanja i pribavljanja saglasnosti od Ministarstva unutrašnjih poslova i pripreme i odobravanja tehničkog rješenja koje će spriječiti slične incidente u budućnosti – kazali su iz Ministarstva energetike i rudarstva

Dodaju da je inspektor za vode o akcidentu obavijestio Ministarstvo zdravlja - Direktorat za zdravstveno-sanitarnu inspekciju, Opštinu PljevljaSekretarijat za inspekcijske poslove i Ministarstvo energetike i rudarstva. Prošle sedmice nadzor je izvršio i ekološki inspektor Velibor Kljajević.

– Nadzor je obavljen 24. juna odmah nakon što smo obaviješteni o incidentu. Tom prilikom utvrđeno je da firma „Gradir Montenegro“ nije postupila u skladu s propisanim mjerama iz Elaborata procjene uticaja na životnu sredinu, koje se odnose na postupanje u slučaju incidenta na jalovištu. Zbog nepoštovanja tih mjera, podnesen je zahtjev za pokretanje prekršajnog po-

ne samo u Baru, već i u Ulcinju, Budvi, Kotoru, Tivtu i Herceg Novom.

Direktor Opšte bolnice Bar dr Igor Karišik ovom prilikom je najavio i nove projekte koji će

dodatno unaprijediti uslove za pacijente i osoblje. – U planu su renoviranje laboratorije, izgradnja „Baby Friendly“ intenzivne jedinice, kao i niz drugih infrastrukturnih i ka-

drovskih ulaganja koja će omogućiti da Opšta bolnica Bar postane savremeni zdravstveni centar po uzoru na najbolje primjere u regionu – kazao je on.

Akcident ima prekogranični karakter jer su opasne materije sa deponije rudnika završile u Ćehotini, koja većim dijelom prolazi kroz Crnu Goru, a potom ide kroz Bosnu i Hercegovinu gdje se kod Foče uliva u Drinu iz koje se putem vodozahvata Vitkovići snabdijeva vodovodni sistem Goražda. Zato su Zavod za javno zdravstvo Bosansko-podrinjskog kantona Goražde i Javno komunalno preduzeće ,,6. mart“ iz Goražda preporučili građanima tog grada da budu oprezni prilikom korišćenja vode iz rijeke Drine. Saopštili su da urađene analize uzoraka vode ne pokazuju odstupanja od propisanih vrijednosti, ali da se preventivne mjere i dalje primjenjuju zbog potencijalnog zagađenja rijeke Drine teškim metalima. Zamolili su

građane da vodu iz česme ne koriste za piće, kuvanje i pripremu hrane, već samo za tehničke svrhe, pranje i sanitarnu upotrebu. Povodom ekološkog incidenta Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede – Direktorat za ribarstvo predložilo je monitoring ihtiofaune zbog mogućeg fatalnog uticaja na riblju mlađ i bentos tog vodenog područja. Najavili su da će shodno Zakonu o slatkovodnom ribarstvu i akvakulturi, formirati komisiju koja će utvrditi štetu pričinjenu ribljem fondu.

uPozorenJe riBolovaCa Sekretar SRK ,,Lipljen“ Haris Klepo je upozorio da problem treba ozbiljno shvatiti jer je voda izvorišta Badanj do tog akcidenta bila pitka.

– Ko zna koliko izvora pitke vode je zagađeno na ovaj način, kao i sama rijeka Ćehotina i ugrožena fauna rijeke, a postoji velika mogućnost i da se isto ponovi pošto je očigledno da je teren na tom području ,,šupalj“ kao što i sam naziv rudnika ,,Šuplja stijena“ kaže. Postavlja se pitanje da li postojeću flotaciju treba sanirati i odmah konzervirati ili je i dalje opterećivati sa novim deponovanjem jalovine. Takođe, treba da se pokrene procedura da se ustanovi pričinjena šteta na životnoj sredini i da se uradi plan remedijacije – naveo je Klepo. Rudnik olova i cinka posluje preko crnogorske kompanije ,,Gradir Montenegro“, koja ima koncesiju za kopanje rude, a vlasnik je poljska firma ,,ZGH Bolesav“. d. ŠaKoviĆ

BIJELO POLJE – Zahvaljujući Sekretarijatu za ruralni i održivi razvoj, poljoprivrednici u bjelopoljskim naseljima Strojtanica i Njegnjevo imaju bunare i bazene za pojenje stoke i zalivanje usjeva. Suzana Rovčanin iz Sekretarijata kaže da je kroz program podrške za 2025. godinu, uz 50 odsto refundacije (do 1.500 eura), omogućena izgradnja

osnovne infrastrukture na seoskim gazdinstvima. – Voda je osnova za život i poljoprivredu. Kad obezbijedimo vodu - obezbijedili smo i napredak - poručila je Rovčanin. Dodala je da mještani tih sela više ne moraju da čekaju kišu, da bi naplavili svoje vrtove i bašte. Iz Sekretarijata za ruralni i održivi razvoj poručuju da će nastaviti sa konkretnim i održivim rješenjima za one koji žele da ostanu i uspiju na selu. B. Č.

NePOGODa: Incident prijavili ribočuvari

CeNTaR: Šimun tokom obilaska bolnice u Baru

B I jel O P Olje: Strojtanica i Njegnjevo dobili bunare i bazene

BOljI USlOvI Za ŽIvOT: Iz Njegnjeva

Izložba djela Ane Šćekić i Joškina Šiljana sjutra u Porto Montenegru

Prostor

tišine i ranjivosti

PODGORICA - Izložba radova crnogorske umjetnice

Ane Šćekić i Joškina Šiljana, jednog od najznačajnijih autora srpske savremene likovne scene, biće otvorena sjutra u 20.30 sati u Naval Heritage Collection muzeju u Porto Montenegru u Tivtu. Izložbu, naslovljenu ,,Medikamenti i dokumenti“ organizuje

Gayo galerija u saradnji sa Štab galerijom iz Beograda.

Šćekić je kazala da, nakon ciklusa radova koji su se bavili istorijom psihijatrijskog liječenja, novi niz slika otvara prostor tišine, ranjivosti i nježnosti.

- U fokusu više nije sama terapija, već ono što ostaje iza nje: ljudi, emocije, povezanost. U najnovijem ciklusu radova dolazi do značajne promjene u simbolici i strukturi likova. Umjesto jedne figure koja spaja ljudske i životinjske osobine, sada se pojavljuju dvije povezane figure - dva entiteta koji koegzistiraju. Ta dvojnost uvodi složeniju psihološku dinamiku, nagovještavajući unutrašnji sukob, podvojenu percepciju sebe, ili zavisnost jednog identiteta o drugom - istakla je Šćekić. Ona je naglasila da slike ne pokušavaju ,,ispraviti“ ništa.

- One ne slave bolest, niti je trivijalizuju. One je priznaju - kao dio biografije, kao pejzaž kroz koji je tijelo prošlo, kao prostor u kojem se oblikovala potreba za dodirom, povezanošću, nježnošću. Time se otvara novi horizont: ne pato-

loški, ne terapeutski, već duboko ljudski. U vremenu kada se duševna bol sve češće prevodi u hemijske formule, kada se tuga i krhkost brzo dijagnostikuju i neutralizuju, slike iz ovog ciklusa vraćaju pažnju na tijelo koje pamti, na pogled koji traži drugog, i na tišinu u kojoj se ipak dešava nešto važno: prepoznavanje. U tom smislu, intimnost koju ove slike nude nije samo emotivna, ona je politička. Jer u društvu koje disciplinuje sve što odudara, ostati hibridan, osjećajan i stvaran postaje čin otpora - smatra Šćekić.

Likovni gest Joškina Šiljana obuhvata intenzivan kolorit, automatski crtež, slobodne spletove linija i jezičke fraze koje u sebi nose svu lakoću postojanja i duhovitost kao bijeg od običnog i konvencionalnog. Svojim krupnim potezima i minucioznim crtežima kroz savremeni likovni izraz on teži da artikuliše nesvjesno, da uhvati maglovitost koja se krije u snu ili viziji, da nam prikaže nesputanost i slobodu na koju često zaboravimo. Njegovo slikarstvo je duboko intuitivno, ono nosi hrabrost i jedinstvenost koja ga smješta rame uz rame sa vodećim autorima svjetske umjetničke scene. A. Đ.

Promocija knjige diplomate

Jovana Vejnovića u Podgorici

Sjećanja na vrijeme borbe za Jugoslaviju

PODGORICA - Promocija knjige „Poslednji Jugosloveni“ uglednog diplomate Jovana Vejnovića biće održana sjutra u 19 sati, u Multimedijalnoj sali KIC-a „Budo Tomović“.

Na promociji, koju organizuje Savez udruženja boraca NOR-a i antifašista Crne Gore, pored autora govoriće i dr Branislav Bane Radulović, Milojica Dakić i Dragan Mitov Đurović

U uvodu izuzetno zanimljivih sjećanja na vrijeme borbe za spašavanje Jugoslavije autor je zapisao da je ,,kao savjetnik za međunarodne odnose posljednjeg jugoslovenskog premijera, Anta Markovića, bio sudionik gotovo svih skupova u zemlji i inostranstvu koji su se bavili pokušajima da se pro-

Kompozitor Milivoje Pićurić za Pobjedu o najnovijoj kompoziciji koja će biti izvedena 13. jula na otvaranju KotorArt Don Brankovih dana muzike

Valcer u ritmu klape i crnogorskog kola

Dobio sam neke smjernice, što je tema ovogodišnjeg otvaranja festivala, na što bi trebalo obratiti pažnju. Naša tradicija i bečki valcer. Odlučio sam da, pošto je Kotor u pitanju, to bude klapa. Najbliži su mi bili Štiglići iz muzičke škole u Podgorici – kazao je Pićurić

PODGORICA - Na Dan državnosti Crne Gore, 13. jula, na trgu ispred Katedrale Svetog Tripuna, u 21:30 sati biće upriličeno svečano otvaranje 23. izdanja festivala KotorArt Don Brankovi dani muzike. Program pod simboličnim nazivom „Mostovi muzike“ okuplja izuzetne izvođače i raznovrsne muzičke izraze - od bečkog valcera i klapske pjesme, do gusala i savremenih orkestarskih kompozicija.

nađe mirno rješenje i izbjegne katastrofa“.

- Bio sam u njegovoj pratnji na svim susretima sa stranim liderima i šefovima međunarodnih i regionalnih institucija i organizacija, ali i sa domaćim velmožama. Premijer Marković je u svakoj prilici naglašavao da će republike na najefikasniji način savladati teškoće i izazove ako ostanu u jedinstvenoj jugoslovenskoj zajednici. Ovo je priča o tom pokušaju i toj nadi - zapisao je Vejnović u knjizi koja je objavljena tri decenije nakon što je sa svjetske političke scene nestala država koja se zvala Jugoslavija, uz još otvoreno pitanje da li se raspala ili su je, kako je rekao Warren Zimmermann, posljednji američki ambasador u Beogradu ,,nitkovi“ razorili. A. Đ.

Premijerno će nastupiti Festivalski orkestar Crne Gore, kojim diriguje maestro Mladen Tarbuk, uz podršku Gradske muzike Kotor, ženske pjevačke grupe Đude, klape Štiglići i guslara Nikole Krivokapića. Ovim svečanim koncertom obilježava se 200 godina od rođenja Johana Štrausa II, ali i promoviše bogata muzička baština Crne Gore i regiona, kroz nova djela savremenih kompozitora. U fokusu večeri su dvije premijere: kompozicija „Petlja“ Nine Perović, pisana za gusle, ženski vokalni ansambl, simfonijski orkestar, elektroniku i video, te „Slavjo poje“ Milivoja Pićurića, u kojoj se tradicionalna klapska pjesma spaja sa orkestarskom paletom i motivima valcera.

U intervjuu za Pobjedu, Pićurić otkriva kako je gradio

Uticaj pop kulture ne može se zanemarivati

POBJEDA: Na otvaranju KotorArta spajaju se različiti izvođači i ansambli – od klapa i vokalnih grupa do guslara i simfonijskog orkestra. Kakav je Vaš pogled na mogućnosti takvih interdisciplinarnih spojeva i njihov značaj u savremenoj umjetničkoj praksi?

PIĆURIĆ: Nije to nešto što već dugo nije praksa svuda. Iz toga mogu nastati zanimljive zvučne kombinacije a i muzički izraz se aktuelizuje. Uticaj pop kulture se ne može zanemarivati i puno je dimenzija u kojima izvođači i autori iz ove oblasti mogu biti uzor i inspiracija: posvećenost, prisustvo na sceni, spontanost, energija, osjećaj za savremeni trenutak. Slično je i sa narodnom muzikom. Gusle su odavno klasika.

ovu nesvakidašnju muzičku sponu između narodnog i salonskog, crnogorskog i evropskog, prošlog i savremenog - i govori o važnosti zajedničkog umjetničkog stvaranja u vremenu koje traži nove odgovore iz starih korijena.

POBJEDA: Kako ste pristupili izazovu stvaranja savremenog djela koje istovremeno komunicira sa bogatom tradicijom i nasljeđem valcera Johana Štrausa II?

PIĆURIĆ : Dobio sam neke smjernice, što je tema ovogodišnjeg otvaranja festivala, na što bi trebalo obratiti pažnju. Naša tradicija i bečki valcer. Ja sam odlučio da, pošto je Kotor u pitanju, to bude

klapa. Najbliži su mi bili Štiglići iz muzičke škole u Podgorici. Mogao sam pomalo i da isprobavam što uradim. Valcer je u Štrausovom slučaju salonski ples, ja sam to dotakao kao neko podsjećanje ali sam dao i neka druga raspoloženja. Puno je istorijskih primjera u kojima je korišćena osnova valcera a dat mu je drugi smisao. Postoje morbidni valceri ili kao karikature.

POBJEDA: Program koncerta propituje dijalog između crnogorskog nasljeđa i muzičke estetike Austrougarske. Na koji način ste u svojoj kompoziciji oblikovali taj istorijski i kulturni most?

PIĆURIĆ: Da, to jeste bilo pitanje kako spojiti ili ne spojiti sve to. Pjesmu iz Prčanja „Slavjo poje“ izabrao sam prvenstveno zbog trodjelnog ritma što je istovremeno glavna karakteristika valcera. Izvorno narodni i salonski ples, valcer je romantična ideja a i klapsko pjevanje nosi u sebi nešto od toga. Napravio sam i jedan spoj valcera i motiva komponovanih u duhu crnogorskog kola koji djeluje pomalo ironično. To su neke zajedničke tačke, ali mislim da u samoj muzici to nekako još bolje funkcioniše na način koji ne može biti skroz racionalizovan.

POBJEDA: Koliko ste u procesu stvaranja bili inspirisani konkretnim muzičkim elementima crnogorske narodne muzike, i kako ste ih preoblikovali u savremeni kompozitorski jezik koji je prepoznatljivo Vaš?

PIĆURIĆ: Tekst i melodija pjesme su tu u cjelosti. Ja sam onda to obojio svojim bojama, harmonijom, pravio različite kombinacije glasova. Poznata je skučenost melodijskog opsega kod crnogorske narodne muzike. S druge strane jak je ekspresivni naboj. Komponovao sam neke fraze po tim modelima. Zanimljivo je kako to zvuči na klasičnim instrumentima.

POBJEDA: Možete li reći nešto o emotivnoj ili simboličkoj osnovi Vaše nove

Inspirisan klapskom pjesmom i klapom „Štiglići“ koja će nastupiti na KotorArt-u

Rad Ane Šćekić

kompozicije? Postoji li unutrašnji narativ koji želite da publika osjeti, čak i ako nije eksplicitno izražen?

PIĆURIĆ: Klapsko pjevanje je često noćno pjevanje, kao serenada. Ima u toj kompoziciji noćne atmosfere, brodskih sirena, talasa, zvona, valcera, crnogorske poskočice. Kao neke sličice koje se nižu.

POBJEDA: Festivalski orkestar Crne Gore okuplja mlade muzičare iz zemlje, a Vi ste dio generacije kompozitora koji aktivno oblikuju savremenu crnogorsku muzičku scenu. Kako vidite ulogu ovakvih ansambala u izgradnji muzičkog identiteta jedne zemlje?

PIĆURIĆ: Izvođači oživljavaju djelo koje inače ostaje na papiru. Bez izvođača kompozitor kao da ne postoji. Lijepo je kad vam neko sam traži kompoziciju, kad poželi da je svira. Tako da bez izvođača - solista, kamernih ili većih ansambala muzičkog identiteta nema. Posebno su dragocjene prilike da vam orkestri izvode muziku, jer teže je okupiti veliki broj ljudi. U posljednjih nekoliko decenija, kod nas, odnjegovane su generacije muzičara i ima ih dovoljno da se mogu oformljavati i veliki ansambli sa visokim nivoom kvaliteta izvođenja. Svi uzajamno utiču jedni na druge. Tako onda teče muzički život jedne zemlje.

POBJEDA: KotorArt je ove godine pokrenuo i istraživačku dimenziju kroz muzički program koji reflektuje istorijske kontekste regiona. Da li ste i sami u svom radu koristili istorijske izvore ili arhivsku građu, i ako jeste – kako su oni oblikovali Vaš stvaralački proces?

PIĆURIĆ: Pregledao sam neke zbirke klapskih pjesama iz

Boke. Na kraju, sve što sam koristio od postojeće muzičke građe jesu melodija i tekst pjesme koju sam izabrao. Kompozicija je tako dobila lokalni kontekst i usmjerena je cijela ideja. Klapa kao ansambl nameće sama po sebi neke okvire, ipak je to vrsta samoniklog folklornog sastava pa je bolje pisati jednostavnije i sačuvati mu izvornost i prirodnost, a onda ga kao takvog smjestiti u

Donijeli novu snagu kroz urbanu kulturu i rok energiju

PODGORICA - Bar je u ponedjeljak uveče oživio duh nekih davnih, ali ne i zaboravljenih vremena – uz zvuke, sjećanja i energiju kultnog rok sastava „Ružin trn“, otvoreno je peto izdanje bARS-a, programa „Barskog ljetopisa“ posvećenog barskim umjetnicima i njihovom stvaralaštvu.

neko okruženje, u ovom slučaju simfonijski orkestar koji već ima beskrajne tehničke i svake druge mogućnosti.

POBJEDA: Vaš rad je smješten između savremenog izraza i duboko ukorijenjene muzičke tradicije. Koliko je teško, ili možda oslobađajuće, komponovati sa sviješću o tim dvostrukim nasljeđima?

PIĆURIĆ: Nijesam siguran gdje se moj rad može smjestiti, je li mu to lokacija. Postoji svijest o tradiciji i savremenoj muzici, ali kad komponujem ne razmišljam mnogo o tome. Više intuitivno tražim, najčešće za klavirom, onda to uobličavam. To može biti i sa nekom unaprijed određenom idejom kao što je slučaj sa ovom novom kompozicijom. Nekad je to bavljenje čisto muzičkim elementima, zvukom i njegovom bojom, gustinom, pokretom, tenzijom, opuštanjem.

POBJEDA: Koliko Vam je lično važno da crnogorski kompozitori dobijaju vidljive platforme kao što je otvaranje KotorArta, i mislite li da postoji kontinuitet u afirmaciji savremene crnogorske umjetničke muzike u javnosti?

PIĆURIĆ: Važno je naravno, što više muzike svuda. Najčešće još zavisi od ličnih inicijativa, ali postoje i organizovani koncerti, porudžbine, institucije daju više prostora, bude snimaka na televiziji i radiju. Stvari idu naprijed, možda bi moglo i brže. KotorArt kontinuirano afirmiše našu savremenu muziku. Svake godine su tu na programu nova djela domaćih autora i domaći izvođači.

POBJEDA: KotorArt ima snažnu međunarodnu komponentu i partnerstva. U vremenu sve izraženijeg kulturnog povezivanja, gdje vidite mjesto crnogorskih kompozitora u evropskom muzičkom pejzažu, i što je po Vama autentičan glas Crne Gore danas?

PIĆURIĆ: Prostor, ljudi, odnosi, istorija, priroda, sve je autentično ovdje. Treba onda iz toga da nastaje muzika. Bude to osvježavajuće i egzotično u evropskom pejzažu. J. NIKITOVIĆ

Na trgu ispred Doma kulture, pred brojnom publikom, veče pod nazivom „Ružin trn – četiri decenije kasnije“ bilo je posveta i muzici i pamćenju – o vremenu kada je Bar, tek izašao iz trauma zemljotresa, pronalazio novu snagu i identitet kroz urbanu kulturu i rok energiju.

Sa sagovornicima, članovima grupe „Ružin trn“ – Zoranom Sančom Veljićem , Perom Purlijom, Slavkom Ćirom Nikočevićem, Savom Perovićem i Iskom Čobićem, selektor bARS-a i moderator programa Željko Milović najprije se vratio u 1980. godinu, kada je Bar još vidao rane od katastrofalnog zemljotresa. - U relativno teškim ulovima, četvorica momaka odlučila su da naprave hard rok bend koji neće tezgariti i čija će orijentacija biti autorske kompozicije. Nije bilo baš pravo vrijeme za tako nešto jer su novi talas, ska i novi romantizam rokere starije generacije smatrali dinosaurusima i počeli ih pospre-

mati u arhive, ali je utjeha bio uspjeh sastava „Rok mašina“ i „Atomsko sklonište“. U prvoj postavi bili su Novak Brajović, Pero Purlija, Zoran Veljić Sančo i Slavko Ćiro Nikočević iz Bara, a kako u našem gradu nije bilo slobodnih bubnjara, pozvan je vojni muzičar Amir Džibi Ibrahimbegović iz tadašnjeg Titograda. Upravo on je dao ime bendu - kazao je Milović, potencirajući da je riječ „o prvom bendu koji je postavio Bar na jugoslovensku muzičku mapu“.

Na prva vježbanja u njegovoj garaži, podsjetio je Ćiro Niko-

čević, ističući da su roditelji, kao i komšije junački podnosili buku koja je dolazila iz prizemnog dijela kuće i čula se na ulici, te da su im upravo ustupanjem garaže dali podstrek za dalji zajednički rad. Sjećanja na prvu svirku „Ružinog trna“, na proslavi maturske večeri u Plavom salonu hotela „Crna Gora“ evocirao je Sančo Veljić, dok je Purlija govorio o prvom cjelovečernjem koncertu, sa sopstvenim repertoarom, koji su izveli u Domu kulture u Baru 1981. godine, ali i o igrankama u Gimnaziji, u školi „Meksiko“ i u Podgorici.

Isko Čobić je sa publikom podijelio emocije sa nastupa koji je na njega ostavio najsnažniji utisak – kada su nastupili kao predgrupa čuvenoj „Ribljoj čorbi“. Tokom večeri prikazana su tri spota grupe „Ružin trn“ iz osamdesetih i promovisan nedavno objavljeni album „Duša na dobošu“. Na njemu je 11 originalnih studijskih pjesama benda (remasterizovanih), uključujući i ultimativni „Decembar“, te snimak uživo pjesme „Kadinjača“. Po završetku programa, CD je poklonjen posjetiocima. R. K.

Gradovi nas formiraju

PODGORICA - Istaknuti sjevernomakedonski pisac Goce Smilevski, jedan od najprevođenijih autora sa Balkana i dobitnik nagrade Evropske unije za književnost, gostovao je na Trgu pjesnika, u okviru književnog programa festivala „Grad teatar“.

Smilevski je otkrio da su mu u književnom stvaralaštvu najvažniji likovi sa dubokim psihološkim previranjima, koje vidi kao odraz savremenog čovjeka.

- Istražujući epohe, istražujem i naše vrijeme, sebe i meni bliske ljude. Čak i kada pišem o prošlosti, govorim o sadašnjosti - rekao je Smilevski. Govoreći o izboru svojih književnih junaka, Smilevski je rekao da ga fasciniraju zaboravljene figure istorije.

- Iako Spinoza jeste veliki lik u filozofiji, intimna strana njegovog života je nekako ostavljena po strani. Fascinantno mi je kako sam doživio tog filozofa kao čovjeka koji je proživio svoju filozofiju. Uvijek kažu da kad pišeš knjigu moraš da je doživiš i proživiš. Kažu

da je on Frojd prije Frojda, da on ispituje i nesvjesno, da nije Frojd prvi rekao da nije čovjek ono što misli da jeste, čovjek je ono što ne zna jer je to nesvjesno. Kažu da je u „Etici“ kod Spinoze sve to već ozbiljno nagoviješteno - kazao je Smilevski. Na pitanje o odnosu prema prostoru, pisac je istakao koli-

ko mu je grad kao živi organizam važan u književnosti, ali i u ličnom iskustvu.

- Meni lično teško pada kad se grad mijenja, a vjerovatno je to nužno. I dobro je kad je nužno, žalosno je kad je nasilno, kad neka politička moć utiče iz svojih razloga na promjenu prostora u kom živimo. Čini mi se da veoma dugo nije-

sam doživljavao grad kao grad u djetinjstvu. Možda su druga djeca više doživljavala, ja sam morao da u veoma malom, skučenom prostoru provedem djetinjstvo. Gradovi nas formiraju. Mi smo u jednom jugoslovenskom udžbeniku učili da na ljude najviše utiče arhitektura. Najviše nas oblikuje jer smo najviše izloženi njoj, arhitekturu ne možemo izbjeći. Ona je tu, ona je prisutna koliko smo i mi prisutni. Čak i da čovjek ne vidi, on osjeća, on se kreće - kazao je on.

Upitan da prokomentariše što samoća izaziva u književnosti i što ona pruža književnosti kao tema, Smilevski je odgovorio da samoća danas nije ono što je nekada bila. - Način na koji danas ljudi žive je takav da svi živimo u nekoj samoći, a istovremeno je to percepcija sopstvene samoće drugih. Mislim da bi trebalo napisati sada možda, a valjda se i pišu romani o današnjoj samoći, ali upravo iz te perspektive, koliko mi to zapravo ne procjenjujemo – istakao je Smilevski. Književni program festivala „Grad teatar“ biće nastavljen 15. jula u 20 sati kada će gošća Trga pjesnika biti Jasmina Ahmetagić. A. Đ.

Sa predstavljanja članova benda barskoj publici

Makedonski pisac Goce Smilevski gostovao na festivalu Grad teatar

Goce Smilevski na Trgu pjesnika

Milivoje Pićurić

Pohod koji mijenja pogled na život

POTOČARI - Blizu sedam hiljada učesnika Marša mira stiglo je u Memorijalni centar u Potočarima,

U utorak ujutro iz Nezuka ka Potočarima se zaputila grupa ljudi od njih blizu sedam hiljada, kako bi prošli putem spasa, odnosno smrti u vrijeme agresije na BiH. Tim stazama su koračali Podrinjci u julu 1995. godine, u nadi da će preživjeti namjere agresora. Veliki broj njih je imao sreću da se nakon dana ili mjeseci pješačenja i lutanja po brdsko-planinskim predjelima izvuče u slobodnu teritoriju u Nezuku. Nažalost, svi ostali su brutalno likvidirani. Učesnici ovogodišnjeg pohoda prešli su trasu u dužini od okvirno 100 kilometara, a u Potočare su stigli u četvrtak Tu su ih dočekali članovi porodica žrtava, preživjeli te brojni volonteri. Oni će prisustvovati komemorativnom obilježavanju 30. godišnjice genocida. Danas će biti ukopano sedam žrtava, odnosno njihovih posmrtnih ostataka. U genocidu je ubijeno 8.372 Bošnjaka, a za još 1.000 se traga. Učesnici Marša mira

nakon pohoda u znak sjećanja na žrtve genocida počinjenog u Srebrenici. Pod velikim emotivnim na-

bojem su kazali da im put kojim su prošli unazad dva i po dana mijenja pogled na život.

Gasi se Al Jazeera Balkans poslije 14 godina rada

,,Kao da je sada ubijen“

POTOČARI - Tabuti sa posmrtnim ostacima žrtava genocida, koje će u petak biti ukopane u Potočarima, stigli su u Memorijalni centar.

Posmrtni ostaci sedam žrtava pronađeni su u grobnicama otkrivenim prethodnih godina na lokalitetima Liplje, Baljkovica, Suljići i Kameničko brdo.

ZDRAVSTVENA USTANOVA

KLINIČKO BOLNIČKI CENTAR

BR: 3816

BERANE,10.07.2025.GODINE

Najmlađe žrtve među njima su dvojica mladića koji su u trenutku smrti imali 19 godina, a najstarija žrtva je 67-godišnja Fata Bektić.

Mevlida, supruga Hasiba Omerovića, kaže da se osjeća kao da sve ponovno proživljava, kao da je tek ubijen.

Hasib Omerović ekshumiran je još 1998. godine, ali s obzirom da je pronađen mali broj posmrtnih ostataka, porodica je čekala sve dosad.

Zu Kliničko bolnički centar Berane, shodno odredbama člana 104 stav 3 Zakona o zdravstvenoj zaštiti (‘’Sl.list CG’’ br. 03/16, 39/16, 02/17, 44/18, 24/19, 82/20 i 08/21), saglasnosti Ministarstva zdravlja Crne Gore , objavljuje

K O N K U R S

Za dodjelu :

- Jedne specijalizacije iz oblasti hirurgije

-Jedne specijalizacije iz oblasti interne medicine

-Jedne specijalizaije iz oblasti ortopetska hirurgija sa traumatologijom -Jedne specijalizacije iz oblasti pedijatrije -Jedne specijalizacije iz oblasti ginekologije i akušerstva -Jedne specijalizacije iz oblasti anesteziologije, reanimatologije i intenzivne terapije

-Jedne specijalizacijeiz oblasti kliničke biohemije Učesnici Konkursa moraju ispunjavati sledeće uslove:

1. Da ima opštu zdravstvenu sposobnost; 2. Da ima završen medicinski fakultet; 3. Da ima položen stručni ispit.

4. Da je nakon položenog stručnog ispita bio u radnom odnosu u zdravstvenoj ustanovi, najmanje jednu godinu. Kriterijumi za odobravanje specijalizacija su:

1.Uspjeh na studijama izražen prosječnom ocjenom; 2.Uspjeh iz predmeta iz oblasti za koju se odobrava specijalizacija;

3.Dužina studiranja; 4.Poznavanje stranog jezika (engleski, njemački, ruski, francuski, italijanski); 5.Rezultat usmenog intervjua; Uz prijavu na Konkurs kandidati su dužni da prilože sledeća dokumenta, kao dokaze da ispunjavaju uslove za odobravanje specijalizacija:

1.Ovjerenu kopiju biometrijske lične karte; 2.Diplomu o završenom Medicinskom fakultetu i dokaz o vrednovanju diplome stečene u inostranstvu kao obrazovne isprave u Crnoj Gori

3.Uvjerenje o položenom stručnom ispitu; 4.Dokaz o uspjehu na studijama izražen prosječnom ocjenom; 5.Dokaz o uspjehu iz predmeta iz oblasti za koju se odobrava specijalizacija;

6.Dokaz o dužini studiranja;

7.Uvjerenje o poznavanju stranog jezika (engleski, njemački, ruski, francuski, italijanski) izdato od nadležne visokoškolske ustanove;

8.Uvjerenje o opštoj zdravstvenoj sposobnosti;

9.Uvjerenje da se protiv kandidata ne vodi krivični postupak.

10. Dokaz o radnom odnosu i dužini radnog staža nakon položenog stučnog ispita. Svi dokazi se prilažu u originalu ili ovjerenoj fotokopiji. Kandidatu koji je duže studirao od roka utvrđenog obrazovnim programom zbog opravdanih razloga (usljed korišćenja roditeljskog odsustva, duže bolesti ili upućivanja na stručnu praksu, odnosno usavršavanje od strane nadležnog organa ustanove u kojoj je studirao), bodovi se neće oduzimati, uz obavezu dostavljanja odgovarajućeg ovjerenog dokaza. Izbor kandidata vršiće se prema Pravilniku o kriterijumima i postupku za odobravanje specijalizacija i pravima obavezama kandidata kojima je odobrena specijalizacija prema zdravstvenoj ustanovi ( „Sl.list CG“ br.22/2016). Konkurs je otvoren 15 dana od dana objavljivanja. Izbor kandidata po Konkursu izvršiće se u zakonom predviđenom roku. Prijave sa dokazima slati na adresu ZU Kliničko bolnički centar , Ul.Svetosavska br. 33. Berane. Nepotpune i neblagovremene prijave se neće razmatrati.

Mevlida je, osim muža, izgubila još 18 članova porodice, a brata nikada nije pronašla. - Jeste mi lakše, ali je teško kao da se sada desilo, kao da je sad poginuo, a prošlo je 30 godina. I nikad se to ne može zaboraviti i preboljeti - rekla je Mevlida Omerović za Al džaziru.

SARAJEVO - Za Klix.ba je potvrđeno da se nakon četrnaest godina uspješnog rada na Balkanu gasi regionalni televizijski projekat Al Jazeera Balkans. Riječ je o ispostavi katarskog medijskog koncerna, koji je s velikim uspjehom poslovao na Balkanu, sa sjedištem u Sarajevu još od 2011. godine. Al Jazeera Balkans je pokrivala regionalno tržište sa uredima u Beogradu, Zagrebu, Podgorici, Skoplju, Ljubljani i Prištini. U prethodnih 14 godina Al Jazeera Balkans je posebno bila prepoznatljiva po originalnom sadržaju koji se odnosi na dokumentarni segment, ali i niz drugih projekata. To je prva televizija koja je emitovala program na nekom dru-

gom jeziku osim arapskog i engleskog. Al Jazeera Balkans prisutna je u Sarajevu od sredine septembra 2010, kad je od kompanije ,,PEP“ u vlasništvu Adila Kulenovića kupila lokalnu TV stanicu NTV Studio 99 za 2,3 miliona KM, koliko su iznosili dugovi te TV kuće prema državi, piše klix.ba. Godine 2018. Al Jazeera Balkans ustanovila je AJB DOC, festival dokumentarnog filma, koji se održava u Sarajevu svakog septembra. Razlozi gašenja još nijesu obznanjeni, ali se pretpostavlja da je riječ o poslovnoj odluci Dohe uslijed finansijskih razloga.

„LUKA BAR“AD BAR, Obala 13. Jula br.2, objavljuje J A V N I P O Z I V Z A PRIKUPLJANJE PONUDA ZA IZBOR NAJPOVOLJNIJEG PONUĐAČA ZA DAVANJE U ZAKUP NEPOKRETNOSTI

1.PREDMET ZAKUPA I POČETNA CIJENA

Poslovni prostor u vanprivredi u zgradi „Vektra“ u Podgorici, označen kao PD 24, l.n. 1147, kat. par. br. 1330/8, pov. 83,00 m/2, KO Podgorica I, u svojini „Luka Bar“AD Bar.

Početna cijena zakupa poslovnog prostora na mjesečnom nivou iznosi 800,00 € + PDV, s tim da će se vršiti korigovanje iznosa zakupnine u skladu sa godišnjom stopom inflacije u Crnoj Gori.

Prostor je moguće zakupiti na period od najmanje pet godina sa mogućnošću produženja.

Razgledanje prostora može se izvršiti svakim radnim danom počev od 16.07.2025. godine, a zaključno sa 18.07.2025. godine, u periodu 11,00-14,00h, uz prethodnu najavu Komisiji za zakup 24h unaprijed. 2.MJESTO, VRIJEME I NAČIN PODNOŠENJA PONUDE

Ponude mogu dostaviti sva pravna i fizička lica.

Ponude se dostavljaju na crnogorskom jeziku i drugom jeziku koji je u službenoj upotrebi u Crnoj Gori, u skladu sa Ustavom i zakonom.

Ponude se predaju radnim danima od 8,00h-15,00h, počev od 16.07.2025. godine, a zaključno sa 18.07.2025. godine, u zatvorenoj formi, sa naznakom „Javni poziv za zakup nepokretnosti“. Ponude se mogu predati: -neposrednom predajom na arhivi „Luka Bar“AD, na adresu: Obala 13. Jula br.2, Bar -preporučenom pošiljkom sa povratnicom, na adresu: „Luka Bar“AD, Obala 13. Jula br.2, Bar. Ponuda treba da sadrži: -izvod iz registra, naziv i sjedište pravnog lica, odnosno lične podatke za fizička lica -ponuđenu cijenu -izjavu o prihvatanju uslova oglasa -uplatu depozita u iznosu od jedne mjesečne zakupnine. Depozit se uplaćuje do i uključujući sa 21.07.2025. godine, do 12h, na žiro-račun „Luka Bar“AD Bar, kod „Addiko Bank“AD Podgorica, br.555-2886-54, sa naznakom „depozit za učešće na javnom pozivu“. Kriterijum za vrednovanje ponuda je: -najviša ponuđena cijena. Javno otvaranje ponuda, kojem mogu prisustvovati ovlašćeni predstavnici ponuđača sa priloženim punomoćjem, potpisanim od strane ovlašćenog lica, odnosno fizička lica sa identifikacionim dokumentom, održaće se se dana 21.07.2025. godine, sa početkom u 13,00h, u prostorijama Upravne zgrade „Luka Bar“AD Bar, na adresi Obala 13. Jula br.2. Ponude dostavljene poslije navedenog roka (neblagovremene), kao i one koje nisu zatvorene ili su nepotpune, neće se razmatrati.

3.OSTALI USLOVI Zakupac je dužan da sa „Luka Bar“AD Bar zaključi Ugovor o zakupu, u roku od 5 dana od dana izbora najpovoljnijeg ponuđača.

Svim učesnicima, čija ponuda nije najpovoljnija, će se uplaćeni depozit vratiti u roku od sedam (7) dana od dana izbora najpovoljnijeg ponuđača, dok se depozit izabranog ponuđača zadržava i uračunava u mjesečni iznos zakupnine. Predmetni oglas će biti objavljen i na internet sajtu „Luka Bar“AD Bar-www.lukabar.me. Sve dodatne informacije u vezi sa Javnim pozivom, moguće je dobiti posredstvom e-mail adrese: dino.ramic@lukabar.me, mob.tel. 067/898-134, i e-mail adrese nikola.nikezic@lukabar.me, mob. tel.067/213-322.

Na Maršu mira učestvovalo oko 7,000 ljudi

Priredila: R. U.–I.

Al Jazeera Balkans

Petak, 11. jul 2025.

Na Ćemovskom polju, na području kod Stočne pijace, na lokaciji koja je godinama jedna od najugroženijih kada je riječ o odlaganju otpada u Podgorici, juče je održana velika akcija čišćenja.

Akcija je organizovana kao dio nacionalne kampanje o zaštiti životne sredine ,,Čuvaj da te čuva“, koju sprovode Delegacija Evropske unije (EU) i Ministarstvo ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera (MERS).

Ambasador EU u Crnoj Gori

Johan Satler kazao je da se ovakvom akcijom šalje jasna poruka - kad se svi udružimo – institucije, građani, privreda – čak i višedecenijski ekološki problemi mogu da se riješe. - Ćemovsko polje nije kraj, već početak. Evropska unija ponosno stoji uz kampanju ,,Čuvaj da te čuva“, kao dokaz da zajedničkim naporom možemo ne samo mijenjati svijest i navike, već i očistiti i trajno sačuvati prirodu Crne Gore - poručio je Satler.

Gradonačelnik Saša Mujović kazao je da će postavljanje kamera biti ključno rješenje za sprečavanje nesavjesnog ponašanja i sankcionisanje onih koji stvaraju divlje deponije.

- Posebnu zahvalnost dugujemo gospodinu Satleru, koji nam je pomogao da dobijemo saglasnost Agencije za zaštitu ličnih podataka za instalaciju kamera - naveo je Mujović, ističući i izuzetnu saradnju koju Glavni grad ima sa MERS-om.

Ministar Damjan Ćulafić istakao je važnost kampanje, navodeći da MERS mjesecima aktivno i u kontinuitetu radi na promociji zdrave životne sre-

Velika akcija čišćenja juče na Ćemovskom polju

Pokazna vježba za cijelu državu

Ćemovsko polje nije kraj, već početak. Evropska unija ponosno stoji uz kampanju ,,Čuvaj da te čuva“, kao dokaz da zajedničkim naporom možemo ne samo mijenjati svijest i navike, već i očistiti i trajno sačuvati prirodu Crne Gore - poručio je ambasador EU u Crnoj Gori Johan Satler

dine i ukazuje na značaj prirode koju Crna Gora ima. Prema njegovim riječima, akcija čišćenja je važan korak ka rješavanju dugogodišnjeg problema divljih deponija u Podgorici i čitavoj Crnoj Gori, a Državnim planom upravljanja otpadom

predviđena je izgradnja regionalnih centara za upravljanje otpadom u Podgorici, Bijelom Polju, Nikšiću i Baru. - Današnja akcija pokazuje da zajedničkim naporima državnih institucija, lokalnih samouprava, partnera iz akademske zajednice i civilnog sektora možemo napraviti konkretne i vidljive pomake u zaštiti našeg životnog prostora. Ćemovsko polje zaslužuje da bude čisto, a građani treba da znaju da zagađenje nije samo estetski problem – ono utiče i na zdrav-

Održana centralna javna rasprava o nacrtu odluke o radnom vremenu

Na centralnoj javnoj raspravi o nacrtu odluke o radnom vremenu, koja je juče održana u Skupštini glavnog grada uz prisustvo tridesetak građana, izneseni su motivi i obrazloženja radne grupe za predložena rješenja, ali i brojne zamjerke na nacrt. Predstavnik NVO Udruženje ugostitelja Momo Sladaković bio je kategoričan da predložena odluka neće proći. - Samo ste trebali da pogledate zakone iz Evropske unije, đe ćemo mi da idemo za dvije godine, i sve bi vam bilo jasno. Ne možete da određujete da radno vrijeme bude do dva sata, a u EU je do šest sati. Ovdje treba da ste zbog nas, a ne mi zbog vas. Vi treba da nam pomognete, da radite preventivno, a ne da radite represivno, da nas kažnjavate. Ovakvim pristupom i predviđenim kaznama ćete nas zatvoriti - rekao je Sladaković. On je ocijenio i da je nacrt pripreman u tajnosti, bez prisustva predstavnika ugostitelja, poručujući da će se obrati -

ti Upravnom sudu u slučaju usvajanja ovakvog rješenja. Članica radne grupe i šefica odjeljenja za normativno pravne i opšte poslove Sekretarijata za preduzetništvo Neda Bogavac rekla je da se ne može složiti sa konstatacijom da je dokument pripreman u tajnosti.

- Nacrt odluke je stavljen na javnu raspravu u skladu sa zakonom – dokument je pripremala višečlana grupa, odluka o javnoj raspravi objavljena je u dnevnom listu Pobjeda i na sajtu Glavnog grada, odvija se u elektronskoj, pisanoj i usmenoj formi i traje od 4. jula do 21. jula... tako da ne mogu da se složim s ocjenom da je rađeno tajno - rekla je Bogavac. Ona je naglasila da je javna rasprava tek na pola puta, te da se svi prijedlozi, zamjerke i sugestije mogu dostavljati do 21. jula.

- Do tada imamo vremena da vaše primjedbe i sugestije, ako su realne, uvrstimo u sam nacrt odluke. Neke primjedbe smo već dobili i njih razmatramo. Skrećem vam pažnju

da se ovdje radi o odluci o radnom vremenu. Kada je buka u pitanju, to je neka sasvim druga oblast. U svakom slučaju, namjera predlagača jeste da ovaj dokument služi zaštiti, a ne povredi bilo čijeg pravarekla je Bogavac. Slična je bila poruka i drugog člana radne grupe Saše Šćeki-

ća, koji je ocijenio da građani nacrt doživljavaju kao gotovu stvar, što nije tačno.

- Ovo je tek pola posla. Molim vas da nas uvažite, kao što mi vas uvažavamo. Slobodno kažite sve šta vas tišti, imate pravo da iznesete sve vaše stavove, a radna grupa ih mora uzeti u razmatranje i izjasni-

lje ljudi i ekosistem u cjeliniukazao je Ćulafić.

Direktorica marketinga kompanije „Voli“ Olivera Lakonić kazala je da oni kroz kampanju ,,Čuvaj da te čuva“ žele konkretno da doprinesu zaštiti životne sredine, ali i da budu primjer, da podstaknu i druge kompanije da preuzmu aktivnu ulogu u inicijativama koje su od značaja za društvenu zajednicu.

- Zajedno uređujemo prostor na Ćemovskom polju, ne samo za danas, već trajno. Kompanija ,,Voli“ donira mobilijar i sigurni smo da našim sugrađanima stvaramo novi prostor za ugodne trenutke u prirodi - kazala je Lakonić. Predstavnik NVO Ozelenimo Crnu Goru Vuk Vujisić rekao je da je ,,vrijeme da očistimo Crnu Goru i procesuiramo odgovorne“.

- Ovo je samo jedna od lokacija koja će biti obezbijeđena na održiv način, uz kamere. Ako ovdje možemo uspostaviti red, možemo u cijeloj Crnoj Gori. Vrijeme je da se ujedinimo u misiji evropske i ekološke Crne Gore - poručio je Vujisić. S obzirom na veliku količinu otpada na lokaciji Ćemovskog polja, čišćenje će biti nastavljeno i u narednih dana. - Ovaj prostor će biti trajno uređen postavljanjem par-

Nacionalna kampanja zaštite životne sredine „Čuvaj da te čuva“ pokrenuta je 5. juna 2025, na Svjetski dan životne sredine, sa ciljem da unaprijedi zaštitu životne sredine kroz niz konkretnih mjera i ekoloških akcija, ali i da podstakne građane da daju lični doprinos zdravijem i čistijem životnom okruženju. U prvoj fazi kampanje, pokrenuta je onlajn platforma za prijavu ekološkog kriminala (www. cuvaj.me) i predviđen niz akcija čišćenja divljih deponija. - U narednim fazama planirana je kampanja daljeg smanjenja upotrebe plastičnih kesa, trajno rješavanje dugogodišnjeg problema odlaganja starih automobilskih guma i edukativne akcije uključivanja mladih i djece školskog uzrasta u zaštitu životne sredine –naveli su iz MERS-a.

kovskog mobilijara, a kako bi se spriječilo ponovno nelegalno odlaganje otpada na ovoj lokaciji biće postavljene nadzorne kamere i table upozorenja, a prostor će nadzirati i obilaziti nadležne komunalne i inspekcijske službe - poručili su organizatori akcije. H. P.

ti se o njima – kazao je Šćekić. Petar Kaluđerović javnoj raspravi prisustvovao je kao privrednik i građanin. - Živim u centru i imam tri poslovna objekta, od kojih je jedan hotel iz kojega moram da izmještam svoje goste da bi mogli da spavaju. Na to sam primoran da bih sačuvao sebe, da me gosti ne bi ocijenili ,,jedinicom“ u svojim recenzijama. Svi znate šta se dešava poslije ponoći. Da budem jasan - borimo se protiv buke, a ne protiv radnog vremena. Dovoljno je da se radi do ponoći, da i mi možemo da zaspimo kao i vi. Ako neko može da pušta muziku, a da ne pravi buku, odnosno da obezbijedi uslove da ne smeta stanarima okolnih zgrada - neka radi do kad hoće - rekao je Kaluđerović. Predstavnik Hotela ,,Aleksandar“ iz pješačkog dijela Hercegovačke ulice pozvao je članove radne grupe da jednu noć provedu u tom hotelu i uvjere se sa čim se suočava u vrijeme kad bi njegovi gosti trebalo da imaju uslova da spavaju. Tokom rasprave iznijeti su i prijedlozi da se ,,razdvoje“ radni dani od petka i subote, po uzoru na evropska iskustva, odnosno da se petkom i subotom omogući produženo radno vrijeme za sve ugostiteljske objekte, ali i prijedlozi da se radno vrijeme objekata u kojima se emituje ili izvodi muzika striktno ograniči do ponoći. H. P.

Sa jučerašnje akcije na Ćemovskom polju

Javna rasprava izazvala prilično interesovanje građana

Nikšićani

Fudbaleri Sutjeske poraženi su od Dinamo Bresta (2:1) u prvom meču prvog kola kvalifikacija za Ligu konferencija. Nikšićani nijesu oduševili igrom, ali imaju za čim da žale – primili su prvo evrogol u 25. minutu (Bikov), a nakon što su u 90. minutu stigli do zasluženog izjednačenja (Kalezić pogodio sa bijele tačke), doživjeli su nesrećan poraz, nakon autogola Jukovića u petom minutu nadoknade.

Djelovalo je da će Sutjeska uspjeti da sa remijem ode za sedam dana u Zalaegerseg, ali je Dinamo imao srećan kraj i osigurao minimalnu prednost uoči revanša, čime je posao Nikšićanima postao dodatno teži, a možda i već sada miriše kao nemoguća misija. Sutjeska je na startu očigledno imala jasan cilj - da što drži „nulu“. Bili su Nikšićani orijentisani na svoj gol, prilično oprezni, svjesni da je rival kvalitetniji. I, već na samom startu, Dinamo je mogao do prednosti. Šćekić je faulirao Bikova u trećem minutu, a loptu koja je išla pravo na glavu Gordeičuka uspio je da spasi Giljen, da bi u nastavku akcije odbranio i udarac Kortsova, koji je silovito šutirao iskosa sa desne strane. Kako je vrijeme odmicalo, Sutjeska je djelovala bolje - nije bila povučena, odbrambena linija bila je visoko, ali je najofanzivniji Tošković često bio potpuno odsječen. Ipak, neočekivano se ukazala šansa Pajoviću, koji je u osmom minutu sa dvadesetak metara pokušao, a golman Kozakevič uz dosta problema loptu je skrenuo u korner. Samo četiri minuta kasnije u sličnoj poziciji našao se Šimun, ali je šutirao visoko preko gola. Držala je Sutjeska „nulu“, iako se nije samo branila, a kako je vrijeme odmicalo djelovalo je da ima prostora i da napadne ozbiljnijeg rivala. Ali, u 25. minutu, Dinamo je iz gotovo ni iz čega poveo. U situaciji kada se čekalo da posljednja linija Sutjeske izađe, gosti su neočekivano poveli - nakon par pasova na dvadesetak metara, Bikov je

Sutjeska pala autogolom u petom minutu nadoknade

sa 25 metara, iskosa sa desne strane, uputio pravi projekil, koji je pogodio suprotni ugao Sutjeskine mreže za 0:1. Djelovalo je da će domaćin tek tada biti u problemu. Sa obje tribine uslijedili su uzvici: „Milija odlazi“, a domaćin je brzo odreagovao. Golubović je u 28. minutu namjestio šansu Kaleziću, koji je šutirao preko gola. U finišu prvog poluvremena

Sutjeska je imala i najbolje šanse. Prvo je u 38. minutu, Tošković nakon kontre, sam sebi omogućio odličnu poziciju,

sve je odradio dobro, ali umjesto dodavanja na desnoj strani, odlučio se na udarac iako je domaćin imao situaciju tri na jedan, što je bila loša odluka. U 41. minutu, Kalezić je vrhunski promijenio stranu, uposlio Čavora, koji je sjajno šutirao, a lopta, koju su mnogo već vidjeli u mreži, završila je pored gola...

Sutjeska je i na startu nastavka preživjela početni pritisak rivala, a onda je krenula da prebacuje težište igre na stranu rivala. Istina, vidjelo se da Nikšićani imaju pro-

Italijanski novinar Lorenco Lepore objavio je informaciju da su Beograđani zainteresovani za vezistu Budućnosti

Vukanić na radaru

Crvene zvezde

PODGORICA - Partizan je ovog ljeta doveo nekoliko talentovanih fudbalera iz Crne Gore poput Andreja Kostića, a čini se da bi istim stopama mogla krenuti i Crvena zvezda. Italijanski novinar Lorenco Lepore objavio je informaciju da je Zvezda zainteresovana za vezistu Budućnosti Danila Vukanića (18) koji je nedavno nastupao za omladinsku reprezentaciju Crne Gore na Evropskom prvenstvu.

Isti izvor ističe da bi potencijalni transfer mogao da se realizuje na zimu, ali i da će obeštećenje u tom slučaju iznositi negdje između 1.000.000 i 1.500.000 eura. Vukanić je rođen 2006. godine, prošle sezone debitovao je za prvi tim Budućnosti i upisao je 12 nastupa u Prvoj ligi Crne Gore, dok ga u premijernom meču u novoj sezoni protiv Noe pod vođstvom novog trenera Nenada Lalatovića nije bilo na terenu.

Mladog vezistu navodno prati i Strazbur koji se prethodnih mjeseci i spominjao kao Vukanićeva naredna destinacija nakon što je Andrija Bulatović prodat Lensu. R.A.

Sutjeska 1

Stadion: Kraj Bistrice. Gledalaca: 3.500. Sudija: Džejkob Semler (Austrija).

blem u veznom redu, a najbolje šanse imali su nakon sjajnih ispucavanja Giljena, čije su lopte imale „oči“, pa je često on upošljavao krila, poput veziste. Ali, šansa Kalezića u 51.minutu, koji je šutirao preko gola, bila je početak totalnog pritiska Sutjeske. Šest minuta kasnije, nakon idealnog centaršuta Čavora, Pajović je imao dobru šansu, ali je golman gostiju bio na mjestu. Vezala je Sutjeska četiri kornera u pet minuta, imala totalni pritisak, ali ne i konkretnu završnicu.

Džeko u

Fiorentini

PODGORICA - Dosadašnji fudbaler Fenerbahčea i reprezentativac Bosne i Hercegovine Edin Džeko potpisao je ugovor sa Fiorentinom do 30. juna 2026, uz mogućnost produženja do 30. juna 2027. godine, saopštio je klub iz Firence. Džeko (39) je prošle sezone odigrao 53 utakmice za Fenerbahče u svim takmičenjima i postigao 21 gol uz osam asistencija. Prije turskog kluba igrao je za Inter, Romu, Man-

Sutjeska Dinamo Brest 2 Dinamo Brest 10

Golovi:0:1 Bikov u 25, 1:1 Kalezić u 90. (pen), 1:2 Juković u 90+5. Žuti kartoni: Dedić, Vukčević (Sutjeska), Kortsov, Pavlovec (Dinamo)

Evropska premijera u Tuzima imala je srećan kraj za fudbalere Dečića koji su u prvoj utakmici startnog kola kvalifikacija za Ligu konferencija savladali Sileks sa 2:0. Prednost je osjetna, doduše ne garantuje ništa, ali pobjeda kakvu je priželjkivao domaćin, rezultat koji ostavlja realnu nadu u prolaz za šest dana nakon revanša u Sjevernoj Makedoniji. Goste je načeo Andrej Bajović u 40. minutu, s tim što se i prije toga stekao utisak da Tomašević i društvo mogu više i bolje da prođu.

Dečić je u prvom poluvremenu imao dvije dobre šanse i par poluprilika, dok je od 50. minuta bio sa čovjekom više u polju jer je isključen Martin Mirčevski

Nije Sutjeska „naplatila“ pritisak, da bi gosti u 68. minutu imali sjajnu šansu da kazne sve promašaje domaćina, ali je Giljen izvanredno odbranio udarac Kavaleviča Isto kao što je Kavalevič imao šansu samo par sekundi po ulasku u igru, tako je i Ivan Vukčević u 72. minutu, samo što je ušao u igru, bio u prilici, ali je njegov mlak udarac bio lak plijen za čuvara mreže Dinama. I, onda nevjerovatna drama u finišu. Sutjeska je u 90. minutu dočekala prvo penal (nakon udarca Kalezića, lopta je u ruku pogodila Šramčenka), a onda i izjednačenje, jer je upravo Kalezić bio siguran sa 11 metara – 1:1.

Preživjela je, zatim, Sutjeska pravi dar-mar u svom šesnaestercu, kada je lopta praktično šetala po gol liniji, nakon udarca Kavaleviča. Ipak, u petom minutu, sreća nije bila saveznik Nikšićanima. Nakon ubačene lopte iz kornera Kavaleviča, Juković je nespretno loptu poslao u svoju mrežu – 1:2. R.PEROVIĆ R.PEROŠEVIĆ

Dosadašnji fudbaler Fenerbahčea i reprezentativac Bosne i Hercegovine promijenio sredinu

čester siti, Volfsburg, Usti nad Labem, Teplice i Željezničar. Za reprezentaciju BiH nastupio je na 141 meču i 68 puta se upisao u listu strijelaca. Fudbaleri Fiorentine će 24. avgusta u prvom kolu Serije A gostovati Kaljariju. R. A.

Tuzani su bili strpljivi, nijesu odmah grunuli u ofanzivu, već smišljeno, smireno i staloženo čekali momenat da drugi put proparaju mrežu rivala. Za to je bio zadužen rezervista Ibrahima Ndiaj, koji je u 70. školski reagovao glavom na centaršut raspoloženog kapitena Džonatana Drešaja. Dečić je u kontinuitetu osvojio titulu, pa Kup, a sada je ispisao novu stranicu istoriju – prvi evropski trijumf na popularnoj ,,Bombonjeri“, ishod koji hrabri pred put u Skoplje i najavljuje produženo evropsko ljeto.

Dečić je selektirao ekipu i prošao pripreme pod vođstvom Nenada Brnovića, ali pred prvu zvaničnu utakmicu u sezoni došlo je do promjene na klupi. Tim je preuzeo novi-stari kormilar Nebojša Jandrić koji je složio svega nekoliko treninga uoči sudara sa Sileksom. Četrdesetdevetogodišnji stručnjak izveo je sastav od deset igrača sa crnogorskim pasošem, dok je jedini stranac bio momak iz napada, ljetnja

PODGORICA - FIFA klupsko prvenstvo svijeta imaće evropsko finale – za prestižni trofej i ček na 115 miliona eura boriće se Čelzi i PSŽ. Utakmica se igra u neđelju veče, od 21 čas na ,,MetLife“ stadionu u Njujorku.

Londonski ,,plavci“ su u utorak opravdali ulogu favorita protiv brazilskog Fluminensea (2:0), dok su pariški ,,sveci“ izdominirali u sudaru sa Real Madridom (4:0).

Jeste francuski tim bio blagi favorit, ali nije se baš očekivala tolika razlika u igri. ,,Merengesi“ su pravili kardinalne, neobjašnjive greške u zadnjoj liniji, prevashodno Asensio i Ridiger, koji su glavni krivci što je kraljevski klub gubio dva razlike u devetom minutu. Pomenuti fudbaleri bili su naj-

U 90. minutu gol Kalezića sa penala Nikšićanima nije bio dovoljan za remi

D. MIJATOVIĆ

Evropska premijera u Tuzima otvorila nadu u prolaz

Utakmicu u Tuzima pratili su predsjednik

FSCG Dejan Savićević i selektor naše ,,A“ reprezentacije Robert Prosinečki

naročito gostiju u prvom poluvremenu.

Striković je dva puta pobjegao po lijevom boku, jednom uputio interesantan centaršut, a nova prilika stigla je poslije kornera. Tomaševiću nije uhvatio makazice, a potom je Radusinović sa ivice kaznenog prostora šutirao iznad prečke.

Meč je bio sporiji, obostrano oprezan, ali je Dečić, očekivano, gurao naprijed, bio agilniji i opasniji.

Sileks je tek u 25. minutu kako-tako prišao golmanu Nikiću, ali nije bilo bojazni od skoka i trzaja glavom Mirčevskog.

akvizicija, srpski internacionalac Stefan Golubović Pretežno domaća postava nametnula se protiv rivala koji je izašao sa četiri fudbalera sa statusom – internacionalci.

Dečić je u uvodnom dijelu meča uputio dva bezopasna udarca sa distance, ali je na isteku 12. minuta imao zicer. Drešaj je pobjegao po desnom krilu, dao povratni pas u sredinu šesnae-

sterca, ali uslijedile su lančano loše reakcije u završnici – najprije Sekulovića, pa Ujkaja Nije u timu Tuzana bilo majstora kao što su Draško Božović i Asmir Kajević, ali osje-

ćali su šansu, bilo je prostora za manevar, za igru bliže protivničkom golu.

Dečić je preko Tomaševića ponovo zaprijetio iz prekida, ali je poveo nakon efektne akcije – pravilno su se rasporedili domaći igrači, povukao je Striković i tačnim pasom otvorio višak na desnoj strani. Golman Ljupče Đekov i njegov brat blizanac Đorđe bili su nemoćni kada je Bajović imao otvoren pogled na gol.

Stekli su Jandrićevi izabranici vođstvo pred odmor, a početkom nastavka i brojčanu prednost na terenu. Za grubi faul nad Drešajem, crvenim kartonom sankcionisan je Mirčevski u 50. minutu. Reagovao je trener gostiju Vasoski – izveo je Portugalca Migela Piresa, a uveo defanzivnijeg Iliju Doneva Nije prošla zamisao da se odbrani. Ndiaj je zakucao glavom za 2:0, a u samom finišu je još jedan momak sa klupe – Ilir Camaj – promašio kolosalnu situaciju.

Tuzani su minut prije toga imali sreće kada je Sileks pogodio stativu.

Zadovoljstvo Tuzana, ostvarili su epilog kakav su htjeli, ostaje revanš u kojem treba da potvrde sve dobre stvari koje su napravili pred svojim navijačima. Davor KAŽIĆ „BOMBONJERA“:

veče u Njujorku (21 h) za titulu klupskog prvaka svijeta

mogu da objedine sve trofeje

slabije ocijenjeni u Realu, s tim što ni ostali nijesu bili mnogo bolji.

Previše klase, a učinak – nula. Vinisijus, Mbape, Garsija, Guler i Belingem ostali su u sjenci maštovitih, vještih, bržih i konkretnijih igrača iz sastava Luisa Enrikea Ruiz je bio dvostruki strijelac, a po jednom su pogodili glavni kandidat za ,,Zlatnu loptu“ – Dembele, te Ramoš u samom finišu.

PSŽ djeluje zastrašujuće dobro i biće iznenađenje ukoliko najbolju godinu u svojoj istoriji ne kruniše titulom svjetskog prvaka.

- Ovo je prelijepa pobjeda. Jako smo srećni što smo u finalu – rekao je Enrike nakon polufinala. Pobjeda nad Čelzijem značila bi da je PSŽ osvojio svako ta-

kmičenje u kojem je učestvovao ove sezone.

- To je cilj koji smo imali od početka, ali je ovakve stvari uvijek teško ostvariti. Vrlo malo timova može da uradi ono što mi pokušavamo – poručio je 55-godišnji španski stručnjak.

- Samo još jedna utakmica nas dijeli od toga da ispišemo istoriju za Pariz. To mnogo znači za nas i navijače. Blizu smo, ali znamo da će biti teško u duelu sa Čelzijem koji takođe ima ogroman motiv, a i kvalitet. ,,Sveci“ su bili izvrsni u 2025. godini i pod vođstvom Luisa Enrikea izgledaju kao odlično podmazana mašina koja melje rivale.

Sa druge strane, Ćabi Alonso je tek preuzeo Real od Karla Anćelotija. Upravo je na turniru u SAD debitovao na klupi. - To je nova postavka za njih.

Alonso je tek došao, dok mi radimo zajedno dvije godine. Ovo je normalno – poručio je Enrike, koji je u julu 2023. imenovan za trenera PSŽ-a. Usman Dembele je prvi put bio starter na Svjetskom prvenstvu za klubove nakon što je na turnir doputovao sa povredom. Gol krilnog napadača za 2:0 bio je njegov 35. u sezoni na 52 utakmice za PSŽ od prošlog avgusta. - Što se mene tiče, kada je u pitanju ,,Zlatna lopta“, želim da kažem - igrači koji mogu da je osvoje ne moraju samo da postižu ili namještaju golove. Neophodno je da pomažu svom timu da osvaja trofeje. Dembele radi te stvari više od bilo koga. Zato i jeste favorit za tako vrijedno individualno priznanje – zaključio je Enrike.

D. KAŽIĆ

Nešto jači ljetnji vjetar razbio je sparinu na Tuškom polju, ali je i kvario ideje aktera,

Precizan, prizeman šut dvadesetdvogodišnjeg veziste u sami ćošak – za 1:0 od 40. minuta.

Stadion: u Tuzima.

Hovhanisjan (Jermenija).

Tuzani slave prvi gol Bajovića

Još dan do starta Svjetskog prvenstva u vaterpolu, Crna Gora spremna za Grčku

Vide šansu i sa ,,helenima“ i ,,barakudama“

PODGORICA – Sve što je moglo da se uradi u pripremnom periodu je urađeno, kazali su iz našeg vaterpolo tima koji će u subotu na otvaranju Svjetskog šampionata odigrati utakmicu sa Grčkom.

Rival po mjeri, opasan i bez nekoliko najboljih igrača, a kakav li tek posao čeka ,,ajkule“ u narednom kolu sa Hrvatskom pokazaće 14. jul, kada će donekle biti jasnija slika ko će direktno u četvrtfinale, odnosno koja će dva tima razigravati za plasman među osam naj-

boljih (u posljednjem meču, 16. jula rival je Kina). Poznato je ranije da će se druga i treća reprezentacija za prolaz u četvrtfinale ukrstiti sa grupom gdje je SAD, Brazil, Kanada i Singapur.

Crnogorska ekipa doputovala je u Singapur 6. jula i nije prestajala da radi. Imali su naši momci nekoliko provjera sa Španijom i domaćinom Svjetskog prvenstva, a fokus sa premijernog meča nije se gubio.

- Stigli smo 6. jula u Singapur iza nas su teške i zahtjevne pri-

Evropsko prvenstvo u vaterpolu (U16)

,,Ajkule“ sigurne protiv Rumunije, Španija

rival u četvrtfinalu

PODGORICA - Ubjedljiva pobjeda naše U16 vaterpolo reprezentacije za plasman u četvrtfinale Evropskog prvenstva.

Mlade „ajkule“ savladale su Rumuniju 13:7 (3:2, 4:0, 4:2, 2:3) u prvoj nokaut rundi. U borbi za polufinale Crna Gora će danas od 19.45 sati igrati protiv Španije. U duelu sa Rumunijom nije bilo dileme oko pobjednika, a razlika u klasi vidjela se od finiša

prve četvrtine, kada je krenula dominacija naše reprezentacije. Od 2:2, crnogorski tim je došao do 10:2, zbog odličnog izdanja u odbrani kada su 15 minuta zatvorili sve prilaze golu.

Danilo Roganović i Andrej Durutović postigli su po tri gola, dva je upisao Luka Novaković, a po gol su dali Danilo Savović, Matija Franeta, Mijat Kastratović, Luka Popović i Petar Nikolić. A.M.

Ništa od nove senzacije naših

Crna Gora zaustavljena u četvrtfinalu, borba od 5. do

preme. Sjutra nas čeka premijerno duel sa Grčkom, dugo poznati rival i mislim da možemo da izađemo kao pobjednici. Težak posao nas čeka. Veoma će biti teško da zaustavimo napad sa igračem više gdje Grci posljednjih godina pokazaju moć. Ali, uz timsku igru i duh možemo da se takmičimo za prvo mjesto u grupi - poručio je Aljoša Mačić ,,Ajkule“ su pripremnom periodu sparingovale sa Hrvatima i nastupale na turniru u Budimpešti (pobjeda nad Srbijom, porazi od Španije i Mađarske). U Sinagapuru su odradili nekoliko korisnih sparing treninga sa ,,furijom“. Vaterpolo crnogorski tim na medalju čeka od 2020. godine kada je osvojena bronza na EP. „Ajkule“ odavno nijesu u ozbiljnom krugu favorita za medalju, ali možda ljeto i 10. nastup na SP, donesu zaokret. A.M.

PODGORICA - Ženska juniorska košarka reprezentacija igraće za plasman od 5. do 8. mjesta na šampionatu Evrope, koji se održava u španskoj La Palmi. Naše juniorke juče su poražene od Finske 64:52 u okviru četvrtfinala, pa će za vikend igrati za plasman.

Naša reprezentacija, iako je igrala četvrtfinale, ponovo je imala čudan raspored po kojem je igrala prvi termin na šampionatu, a usljed velike potrošnje i umora, ali juče i bez povrijeđene Ljube Andrić, koja je igrala samo par minuta, Crna Gora je parirala rivalu do posljednje dionice u kojoj je bila toliko istrošena da nije mogla izdržati ritam sa objektivno jačim rivalom, koji je na kraju opravdao ulogu favorita i upisao pobjedu. Na taj način raspršen je san naših djevojaka, koje svakako moraju biti ponosne na sve prikazano i ostvareno, jer su već napravile rezultat za ponos.

Crna Gora je povela 7:2, na-

kon poena Katarine Radulović u 8. minutu, imala i vođstvo 18:10, da bi u 15. minutu nakon dosuđenih koraka Jeleni Bu-

lajić, umjesto faula rivala, selektor Petar Stojanović dobio tehničku, nakon čega je Finska prvi put povela 22:21, da bi na

Predsjednik opštine Kolašin Petko Bakić organizovao prijem za mlade košarkaše Gorštaka

KOLAŠIN - Košarkaški klub Gorštak ima dugu tradiciju stvaranja velikih igrača a ovo što vi sada radite je nastavak jedne bogate priče.

Ovim riječima je Petko Bakić, predsjednik opštine Kolašin dočekao selekciju minibasketa koja je na prvenstvu Crne Gore u ovoj konkurenciji osvojila drugo mjesto i titulu viceprvaka.

On je podsjetio da je Košarkaški klub Gorštak skoro četiri decenije prepoznat kao rasadnik talenata koji je stvorio Vlada Šćepanovića, svjetskog i evropskog prvaka, brojne druge košarkaške asove ali i sadašnje nosioce košarkaške reprezentacije Crne Gore kao što su Marko Simonović i Luka Bogavac - Ponosan sam na uspjeh koji ste postigli i na način kojim predstavljate Kolašin. Hrabro, dostojanstveno i timski potvrdili ste uspješnu tradiciju Košarkaškog kluba Gorštak da se i iz male sredine, prepoznaju, usmjeravaju i stvaraju značajna košarkaška imena. Sve ovo što radite je nastavak dosadašnjih Gorštakovih decenija - kazao je Petko Bakić, predsjednik opštine Kolašin.

Minibasketaši –

viceprvaci Crne Gore

Mladi „gorštakovci“ sa trenerom Jankovićem i predsjednikom opštine Petkom Bakićem

Trener Miroslav Janković zahvalio je na prijemu ističući da lokalna zajednica treba da proširi kapacitete podrške sportu gdje su posebna snaga kolektivni sportovi kao i oni –kao što je košarka – gdje je Crna Gora visokopozicionirana na svjetskoj rang listi.

- Košarka je dugoročni projekat koji donosi posebne vrijednosti sredini koja ga podrži, a uvijek to treba uraditi - istakao je Janković. Prijemu su sa srebrnim medaljama prisustvovali članovi minibasket selekcije Košarkaškog kluba Gorštak: Maksim Rakočević, Martin Rakočević, Miroslav Grujić, Novak Bulatović, Dušan Petrić, Sava Medenica, Aleksa Bojić, Uroš Drašković, Matej Vuković, Konstantin Šuković, Vuk Vlahović i Uroš Bulatović. D. DRAŠKOVIĆ

Detalj sa treninga u Singapuru

zaustavljena slijedi 8. mjesta

Sa jučerašnje utakmice Finska - Crna Gora

poluvremenu naš tim imao zaostatak od četiri poena - 33:29. U 24. minutu Finska je stekla prvi put dvocifrenu razliku

(41:31), Crna Gora imala je problem sa realizacijom, neujednačenim sudijskim kriterijumom, ali i sa povredom Janje Dragišić, koja od starta šampionata igra nedovoljno oporavljena, a bez prvog kreatora igre bilo je teško napraviti povratak. Ipak, nakon trojke Anđele Rondović naš tim prepolovio je zaostatak uoči posljednje četvrtine (49:44). U 33. minutu Marija Sekulović lijepo je pogodila uz faul za totalni povratak u meč (48:52), ali to je bio posljednji trzaj, tako da je Finska na kraju upisala pobjedu dvocifrenom razlikom. Jedina dvocifrena u našem timu bila je Jelena Bulajić sa 17, uz 7 skokova, 6 asistencija i 4 ukradene lopte, Anđeli Rakočević nedostajao je poen za dabl-dabl učinak (imala 11 skokova), Anđela Rondović postigla je takođe 9, Marija Sekulović 8, Janja Dragišić 4, uz 5 asistencija i 4 skoka, Ljube Andrić i Milena Vujović po 2, Katarina Radulović 1. R. PEROVIĆ

Dubljević: U svaku utakmicu da uđemo veoma jako i fokusirano

PODGORICA - Nakon mjesec dana priprema, mladu mušku košarkašku reprezentaciju od danas u Jerevanu očekuje nastup na Evropskom prvenstvu B divizije, koje u glavnom gradu Jermenije traje do 20. jula.

Naša mlada selekcija je prošle godine ispala iz elitnog ranga, pa će ovog ljeta igrati u nižem rangu. Crna Gora takmičenje kreće iz grupe B u kojoj su još Irska, Jermenija, Estonija i Letonija.

- Ovo prvenstvo je, vjerovatno, jedno od najjačih do sada gdje će se šest ili sedam ekipa ravnopravno boriti za ulazak u A diviziju. Naša grupa je izuzetno zahtjevna, pored domaćina Jermenije, tu su uvijek nezgod-

Klub iz Ujedinjenih Arapskih Emirata nastavio da sklapa moćni roster

PODGORICA - Nakon

Džanana Muse (stigao iz Reala) i Alekse Avramovića (CSKA), došao je red i na MVP-ja ligaškog dijela ABA lige u protekloj sezoni – Dubai je ozvaničio i dolazak Mekinlija Rajta, sada već bivšeg plejmejkera Budućnost Volija. Američki košarkaš je potpisao dvogodišnji ugovor sa klubom iz Ujedinjenih Arapskih Emirata.

Rajt je prethodne dvije sezone igrao u Budućnosti, a u protekloj sezoni je bio sjajan, pa je proglašen i za najkorisnijeg igrača ABA lige. Predvođeni Rajtom, „plavi“ su bili prvi u ligaškom dijelu, a onda su stigli i do finala plej-ofa, gdje ih je zaustavio Partizan (3-1 u seriji). Amerikanac je zbog povrede skočnog zgloba, koju je zaradio upravo na meču sa Dubaijem u gostima, u posljednjem kolu ligaškog dijela, preskočio četvrtfinale plej-ofa sa Megom, a vratio se u polufinalu sa Crvenom zvezdom, protiv koje je riješio majstoricu, trojkom uz zvuk sirene, uz ukupno 28 poena na tom meču. Prilikom

Dubai

ozvaničio

dolazak Rajta

šuta za pobjedu, Rajt je ponovo povrijedio skočni zglob, što je uslovilo čitavu njegovu, ali i timsku seriju sa Partizanom. U prva tri meča je igrao rovit, a onda je nakon minut i po igre u četvrtom meču još jednom obnovio povredu i to je za njega bio kraj igranja u Budućnosti, jer se već spekulisalo da će karijeru da nastavi u Dubaiju.

U ABA ligi je prošle sezone prosječno bilježio 12,3 poe-

na, 4,7 asistencija i 2,2 skoka. U Evrokupu je prosječno bilježio 10,1 poen, 4,3 asistencije i 2,9 skoka. Prije dolaska u Budućnost u ljeto 2023. godine, Rajt je igrao u NBA ligi za Minesotu i Dalas.

Dubai je već potvrdio ostanak Nemanje Dangubića, Danila Anđušića, Davisa Bertansa, Klemena Prepeliča, Nejta Mejsona i Avudua Abasa, kao i odlaske Alekse Uskokovića, Ajzee Tejlora, Džakorija Vilijamsa, Ahmeta Duverioglua, Džerija Butsijela i Leona Radoševića Između ostalih, Dubai narednih dana treba da ozvaniči dolazak i Kenana Kamenjaša, takođe bivšeg igrača Budućnosti, ali i SC Derbija, te sarajevskih Sparsa.

Za Dubai je sezona 2024/25. bila prva u istoriji kluba, a u njoj je stigao do polufinala plej-ofa ABA lige, u kom je izgubio od Partizana.

S. J.

na Letonija i Estonija, kao i Irska, gdje se u svaku utakmicu mora ući veoma jako i fokusirano bez opuštanja i precjenjivanja bilo kog protivnika – kaže za Pobjedu Dušan Dubljević, selektor naše mlade selekcije. Premijerni meč Crne Gora igra danas protiv Estonije od 14 časova, u subotu igra sa Jermenijom (18), u neđelju sa Letonijom (15.30), a na kraju, u srijedu, sa Irskom (9.00).

- Pobjeda u meču sa Estonijom trasirala bi nam put prema prva dva mjesta u grupi i plasmanu u nokaut fazu – dodaje Dubljević.

Naša mlada selekcija je pripreme odradila u Nikšiću i odigrala nekoliko kontrolnih mečeva u Sloveniji i Turskoj.

- Iako smo imali dosta proble-

ma da sastavimo finalni roster zbog povreda i otkaza, napravili smo kvalitetne pripreme, a i nivo forme je na zadovoljavajućem nivou pogotovo na turniru u Turskoj – zaključio je Dušan Dubljević. Boje Crne Gore na ovom šampionatu će braniti Lazar Čarapić (Šušanj/Mediteran), Lazar Mirotić (Dečić), Luka Đurović (SC Derbi), Aljoša Drašković (Podgorica Bemax), Vasilije Ivančević (Lovćen), Petar Radonjić (Podgorica Bemax), Petar Strugar (Slovenija), Stefan Perović (Danilovgrad), Miloš Joksimović (Italija), Milorad Brajović (SAD), Marko Radunović (Podgorica Bemax) i Petar Pinter (Podgorica Bemax).

U stručnom štabu Dubljevića su treneri Žarko Dragićević i Radojica Petrić, tim menadžer Boris Jeknić, kondicioni trener Milivoje Đurđić, te fizioterapeuti Danilo Dedović i Matija Medojević U grupi A su Slovačka, Velika Britanija, Hrvatska, Portugal i Bugarska, grupu C čine Švajcarska, Austrija, Sjeverna Makedonija, Holandija, Gruzija i Danska, dok su u D grupi Kosovo, Albanija, Turska, Švedska i Mađarska. Po dvije najbolje plasirane selekcije nastavljaju takmičenje u četvrtfinalu, trećeplasirani i četvroplasirani timovi igraće za plasman od 9. do 16. mjesta, a petoplasirani i šestoplasirani će razigravati od 17. do 21. mjesta. S. J.

Novi hrvatski košarkaški talenat u SC Derbiju

PODGORICA – Krilni košarkaš Zvonimir Dujaković, 17-godišnji talenat iz Hrvatske, novi je član SC Derbija, saopšteno je iz podgoričkog košarkaškog kluba. - Mogli bismo da upotrijebimo stihove Bijelog dugmeta ,,ima neka tajna veza“, kada je u pitanju naš klub i sjajni talenti iz Hrvatske – braća Ivišići, Mateo Drežnjak, Ivan Bogdanović Dujaković nastavlja tu tradiciju. Riječ je o momku visokom 205 cm, koji je ranije u karijeri igrao beka, ali se vremenom, usljed rasta, prebacio na poziciju krila. Sada je polivalentan košarkaš koji po potrebi igra na svim pozicijama, od ,,jedan“ do ,,pet“, saopšteno je iz SC Derbija. Dujaković dolazi iz Cibone, sa kojom je nedavno osvojio kadetsko prvenstvo Hrvatske, kao najbolji igrač finala protiv Zadra kojem je ubacio 20 poena. Dvije godine zaredom je MVP prvenstva Hrvatske, a član je i kadetske i juniorke reprezentacije. - Zvonimire, budi kao tvoj imenjak koji je već nosio dres našeg kluba – i dobro došao među ,,studente“ - poručili su iz SC Derbija.

Prije Dujakovića, SC Derbi je doveo dva američka beka, Darijusa Džonsona i Džastina Tarnera, plejmejkera Balšu Živanovića i krilnog centra Aleksu Ilića. Ugovore su produžili Nikola Pavlićević i Emir Hadžibegović Ovog ljeta su u NCAA otišli Luka Bogavac, David Mirković, Andrija Grbović, Vladimir Sudar i Ivan Bogdanović, dok će Igor Drobnjak karijeru da nastavi u Spartaku iz Subotice. Osim u ABA ligi i domaćim takmičenjima, ekipa Petra Mijovića će u narednoj sezoni da debituje i na evropskoj sceni, igraće kvalifikacije za FIBA Ligu šampiona, a rival u četvrtfinalu je grčki PAOK. S. J.

Mlada košarkaška reprezentacija danas počinje nastup na Evropskom prvenstvu B divizije

Crnogorke bile na korak od senzacije protiv šampiona Danske u 2. kolu EP

,,Lavice“ izgubile, ali pokazale da mogu daleko

PODGORICA - Rukometašice Crne Gore poražene su od Danske 28:26 u drugom kolu grupne faze šampionata Evrope, ali su odigrale skoro savršen meč, a malo je sreće falilo da sruše šampiona i vicešampiona svijeta.

Tako su i ušle u utakmicu, hrabro, odlučno i jedan od favorita za zlatno odličje morao je da drhti do samog kraja. Ne bi bilo nezasluženo da su izabranice trenera Igora Markovića osvojile bod. Iz poraza se uči, a ,,lavice“ su vi-

djele da mogu daleko i sa optimizom da sačekaju posljednji meč sa Islandom (subota) koji će odlučivati o posljednjem putniku (Danska je prva) u glavnu fazu takmičenja. Sjajno su nađe đevojke otvorile duel protiv Danske, vodile 3:0 u petom minutu, a prednost održavale do finiša prvog poluvremena, kada je protivnik preokrenuo i na odmor otišao sa 13:12. Iako su šampionke Evrope vodile i u nastavku, Anđela Guberinić i saigračice se nijesu predavale do samog kraja, pa su prišle na samo

Odigrani polufinalni mečevi Vimbldona u ženskoj konkurenciji

Švjontek i Anisimova za trofej

PODGORICA – Poljakinja Iga Švjontek i Amerikanka Amanda Anisimova igraće u finalu Vimbldona. Anisimovoj je ovo prvi plasman u finale nekog grend slem turnira, dok će Švjontek pokušati da stigne do svoje pete grend slem titule, a prve na Vimbldonu. Švjontek je u polufinalu pobijedila Švajcarkinju Belindu

Benčić sa 6:2, 6:0, poslije sat i 11 minuta. Švjontek je pet puta oduzela servis Švajcarkinji, koja nije napravila nijedan brejk. Anisimova je napravila iznenađenje pobijedivši prvu teniserku svijeta, Bjeloruskinju Arinu Sabalenku, sa 6:4, 4:6, 6:4, nakon dva sata i 38 minuta. Anisimova, 12. igračica svijeta, uzela je četiri puta servis bjeloruskoj teniserki, dok je Sabalenka osvojila tri brejka. Danas se igraju polufinala u muškoj kobkurenciji, sastaju se Karlos Alkaras i Tejlor Fric (14.30 sati), odnosno Janik Siner i Novak Đoković (16.30 sati). S. J.

Evropsko pionirsko prvenstvo za odbojkašice - Crna Gora završila sa tri pobjede

Na kraju poraz od Slovenije

Slovenija 3 Crna Gora 2

PRIŠTINA–„Palata mladosti“. Gledalaca: 45. Sudije: Isak Fluris (Kipar), Kiril Stojanov (Bugarska). Rezultat po setovima: 25:22, 15:25, 15:25, 29:27, 16:14. Poeni iz napada: Slovenija 50, Crna Gora 53. Poeni iz bloka: Slovenija 15, Crna Gora 12. Poeni iz servisa: Slovenija 13, Crna Gora 15. Greške: Slovenija 33, Crna Gora 22. SLOVENIJA: Mikša 5, Šemrov (libero), Sovič 9, Maravič 11, Mahne, Natek, Dornik 31, Drožina 6, Škerjanc 14, Begić, Banovec Mihelič 1, Albič, Ris, Šteharnik 1.

gol zaostatka (27:26) i to 30 sekundi prije kraja. Danska, ipak, nije dozvolila iznenađenje, već je postigla gol u posljednjem napadu za konačnih 28:26.

Natalija Lekić je bila najefikasnija sa sedam golova, dok su po četiri postigle Bojana Peličić i Anđela Guberinić Teodora Rončević je imala 10 odbrana.

Danas je na šampionatu slobodan dan, a Crna Gora će u subotu (17 sati) igrati protiv Islanda meč odluke za plasman u glavnu rundu

A. MARKOVIĆ

CRNA GORA: Jovović, Mrdak 2, Pođanin 11, Duletić 4, Striković (libero), Ćorović 2, Đukić 20, Peković 7, Glušac, Zlajić (libero), Krasnić 9, Jovanović 18, Lekić, Mišević 7. Čudo se, ipak, nije dogodilo, ženska pionirska odbojkašica reprezentacija Crne Gore nije uspjela da se domogne vize za Svjetsko prvenstvo, ponajmanje zbog poraza od Slovenije (2:3) u posljednjem kolu grupe faze Evropskog prvenstva već, prije svega, zbog pobjeda Grčke protiv Mađarske u pretposljednjem kolu, nakon koje izabranice Petra Kokovića više nijesu mogle do trećeg mjesta u grupi 2 koje vodi na SP.

Balkansko prvenstvo za odbojkaše

Kadeti Crne Gore

Crna Gora 1 Srbija 3

BANJALUKA – Dvorana: „Borik“. Rezultat po setovima: 25:22, 20:25, 23:25, 14:25.

CRNA GORA: Mujović (libero), A. Radić 4, Milošević 2, Konatar 5, F. Milosavljević 9, Poleksić 2, Kovačević, P. Milosavljević (libero), Stanojević 19, Gavrilović, Grupković, Lojić 16, F. Radić, Čelebić 3.

SRBIJA: Seničić 1, Soko 25, Zatezalo, Tonković (libero), Kočović (libero), Štrbac, Brašanac 1, Korica 2, Aleksić 5, Radovanović 1, Popić 18, Gegić, Batez 5, Jurić. Muška kadetska odbojkaš -

ka reprezentacija Crne Gore poražena je od selekcije Srbije 3:1, u drugom kolu grupe B na Balkanskom prvenstvu, koje se održava u Banjaluci. To je prvi poraz naše selekcije, nakon pobjede nad Bugarskom u prvom kolu (3:2).

Iako je Srbija bolje otvorila meč, serijom 4:0, izabranici Dejana Radića su sredinom seta stigli do iste prednosti (16:12), a onda i do četiri set lopte na 24:20, a iskoristili su treću za vođstvo od 1:0 (25:22).

Crna Gora je u drugom setu povela 9:6 i 13:8, ali je Srbija preokrenula na 19:18, a onda serijom 5:0 završila set za izjednačenje (25:20).

Naša selekcija je odlično otvorila i treći set, povela je 6:1 i 10:3, ali je ponovo pala, što je

Bez obzira na to, naša najmlađa selekcija, jedina ženska odbojkaška koja je vizu za EP izborila kroz kvalifikacije, ostavila je veoma dobar utisak na Evropskom prvenstvu, sa tri pobjede, od kojih je najznačajnija ona protiv Turske, vicešampiona Evrope sa prethodnog šampionata. Naša selekcija je još pobijedila Kosovo (3:0) i Hrvatsku (3:2), a poražena od Mađarske (2:3), Grčke (0:3), Češke (0:3) i Slovenije. Poraz od Grkinja je, vjerovatno, bio ključan u borbi za treće mjestu u grupi, ali i poraz od Mađarica… Iako je vodila 6:2 i 12:6, Crna Gora je dozvolila Slovenkama preokret i osvajanje prvog seta (25:22). Takav gubitak seta, međutim, nije ostavio traga na igri naše selekcije, koja je dominirala u naredna dva seta, a rivala su u oba seta ostavile na 15 poena. Četvrti set je donio mnogo uzbuđenja. Crna Gora je

povela 8:4, ali su se Slovenke u nastavku vratile u igru i preokrenule na 18:14. U finišu, serijom odličnih servisa Elene Jovanović i borbenošću cijelog tima, Crnogorke su stigle do izjednačenja (19:19), a zatim i vođstva 21:20. Nakon što su spasile set loptu protivnika na 24:23, „crvene“ nijesu uspjele da iskoriste meč loptu na 25:24, pa je Slovenija iskoristila četvrtu set loptu za izjednačenje u setovima (29:27). U taj-breku je Crna Gora četiri puta vodila dva razlike (povela 4:2, 5:3, 6:4, 7:5) a prednost je čuvala do 10:9. Do 13:13 se igralo poen za poen, Slovenija je prva došla do meč lopte na 14:13, a iskoristila je drugu na 15:14 za, takoše, treću pobjedu na šampionatu. Najefikasnija u redovima Crne Gore bila je Klara Đukić sa 20 poena, Elena Jovanović je dodala 18, dok je Mia Pođanin upisala 11 poena. S. JONČIĆ

Srbija iskoristila da izjednači na 16:16, što je najavilo neizvjesnu završnicu, koja je na kraju pripala Srbiji sa 25:23. U četvrtom setu Srbija je od starta dominirala, otvorila je set vođstvom od 8:0 i rutinski privela meč kraju… U našem timu ponovo su po-

enterski lideri Vuk Stanojević sa 19 i Luka Lojić sa 16 poena. Filip Milosavljević je dodao devet. Kod Srbije je najbolji bio Stefan Sok sa 25 poena. Crna Gora danas igra sa Grčkom od 13 sati. S. J.

Petak, 11. jul 2025.

PODGORICA - U kampu Lužnica bej, koji se nalazi na putu iz Podgorice prema Danilovgradu, 12. jula održava se žurka „Synhronicity“. Muziku će tog dana, od 16 sati pa sve do ponoći, puštati di-džejevi Milija Konatar (DJ Mil) iz Podgorice i Mili Sefić iz Mostara.

Karata u slobodnoj prodaji nema, već se dolazi samo po pozivu, a ideja organizovanja žurke na ovaj način, kako je u razgovoru za Pobjedu pojasnio Konatar koji je ujedno jedan od inicijatora ovog događaja, nastala je iz prijateljstva i druženja u kampu Lužnica bej. - Pošto je već godina dana otkako su se iz starih poznanstava rodila neka nova, raširio se krug divnih osoba, koji uopšte ni do sada nije bio mali, odlučili smo da to obilježimo na ovaj način: pozovemo prijatelja iz

Bosne i Hercegovine da nam učini čast i „zavrti“ malo lijepog zvuka. U pitanju je Mili Sefić, dobro poznat crnogorskoj publici. Uvjeren sam da pri samom pomenu njegovog imena, kako inače volim reći, „mnogicina“ može stvoriti osjećaj da je melodija već prisutna - ispričao nam je on. Svi koji su zainteresovani za događaj mogu se prijaviti preko društvenih mreža organizatora.

- Kad već imamo nešto lijepo, obaveza je to i podijeliti sa ostatkom društva i okruženja. Ne naplaćuje se ulaz. Svako ko je zainteresovan da dođe dovoljno je da nas kontaktirate putem mreža, na Instagram profilima Radio Kulturice i kampa Lužnica bej a mi ćemo vam odgovoriti u vrlo kratkom roku sa informacijom da li vas možemo dočekati i ugostitinavodi Konatar.

ZABAVA

Prema njegovim riječima, događaj u subotu nije klasična žurka koliko zabava. Otkri-

Podgorički di-džej Mil najavljuje žurku „Synhronicity“ koju sa prijateljima organizuje u kampu Lužnica bej u susret 13. julu

Bijeg u prirodu potreban je svima

va i da će u toku dana biti dosta fanka, a „kako vrijeme bude odmicalo logično je da će i zvuk doživjeti promjenu u neki haus“.

- Ne znam, nijesam vidovit...

To je uvijek stvar trenutka i energije prisutnih... Ono što znam iz dosadašnjih iskustava jeste jedino da će biti plesa, a što je veoma dobro za zdravlje. Kod plesača išijasu mjesta nema - napominje on. Izmještanje muzike iz zadimljenih i skučenih klubova i lokala u mjesto poput kampa na Lužnici je, smatra Konatar, veći i ljepši doživljaj onima koji tu dođu prvi put, nego njima koji su svakodnevno tamo i konstantno borave u prirodi.

- Inače smo ekipa koja svaki svoj godišnji odmor koristi da se sinhronizuje sa prirodom.

Nerijetko smo tamo gdje čak ni običnog telefonskog signala nema, a kamoli interneta. Bijeg u prirodu bez ičega nam je svima potreban. E, sad, da ne isprepadam majku: imamo signala ovamo, Veke, ne brini, zovi me svako malo slobodno - šaljivo odgovara on.

MUZIKA I PROSTOR

Ističe i da mu je veza između muzike i prostora prilikom miksanja seta veoma važna. - To je uvijek bitno jer vežemo energiju za mjesto, a prisutne povezujemo s mjestom i jedne s drugima. Zakomplikovah sad... Uglavnom, evo, najlakše je ovako: kad je neko raspoložen da

dođe i đuska u prirodi, znači došao je da to radi sigurno, skoro pa 100 posto, zato nemamo slučaj da se sek e ne njišu, a da se bate mršte i ukočeno pridržavaju šank, sto i slično - tvrdi Mil, koji ponavlja da će kamp na Lužnici toga dana biti „išijas free zone“. S etovi ovog podgoričkog di-džeja i producenta i njegovog mostarskog kolege biće strimovani na onlajn Radio Kulturici, kako bi svi oni koji nijesu s njima tog dana na Lužnici mogli napraviti sebi „lijep ugođaj gdje god da su i što god da čine“.

- Imam neko pravilo da sve što je lijepo dijelim sa društvom i okruženjem. Od pokoj-

pričaj ništa“. Ja sam to počeo da primjenjujem u svemu, tako da stalno strimujem - rekao je on.

ŽANROVI I STILOVI

Konatar ne krije da je dugo godina bio zaljubljenik u džekin haus.

- Tu sam bio isključiv. Međutim, kako je vrijeme prolazilo, do mene je dolazilo i po malo svinga, dipa, „kopao“ sam i po starim klasicima da bih, u nekom trenutku, ukapirao da je etiketiranje problematika. Tu odmah praviš podjele, a pošto ja to ne volim odlučno sam zavirio u svaki žanr i našao u svakom nešto lijepo - prisjeća se Konatar.

Zato ni sada nije rijedak slučaj da se, nastavlja on, usred seta pređe na brejk bit, hiphop, dram end bejs.

- Muzika je predobar saradnik za izražavanje - naglašava on. Za nastanak njegovih setova, krajnje je iskren Konatar, zaslužna je isključivo publika.

- Ne mogu da dođem sa zakucanom selekcijom i, kao najtvrdoglaviji čovjek na planeti, smaram ljude. Nijesam takav, odnosno, barem do sada nijesam bio. Ne kažem ni da se svakom sve može svidjeti, ali tu smo i isprobavamo se, pijuckamo, đuskamo, gledamo se, namigujemo... Nekad smo dobro raspoloženi, nekad bolje, nekad neka mrva fali da bude savršeno... Uglavnom, kao i u svemu drugom, sve je trenutak - jasan je on.

KULTURICA

Konatar je radijski producent sa dugogodišnjim radnim iskustvom. Prije par godina pokrenuo je i svoj onlajn Radio Kulturica putem kojeg sa ljudima dijeli ono što najviše voli - muziku. Ovaj projekat nastao je tako što je dugo godina imao problem, pogotovo prilikom vožnje u automobilu, sa radio-stanicama i njihovim plej listama.

- Uvijek sam imao problem u kolima sa radio-stanicama koje negdje šušte, a nekad imaju neku selekciju koja mi baš ne odgovara. Zbog toga sam muziku koju sam godinama prikupljao i kačio na „cloud“ sa telefona počeo puštati i u kolima. Sljedeći korak je bio internet strim - precizirao je on. Na taj način je, ocijenio je Konatar, prvo sebi napravio užitak.

nije žurka koliko je zabava

ne babe sam naučio mnogo, a jedna od rečenica je: „Ako nemaš što lijepo da kažeš, ne

- Poslije muzike vožnja mi je možda i najmilija, a u kombinaciji sa dobrim plej listamadefinitivno najbolja. U nekom trenutku je došla korona, pa više nije bilo mjesta da se izađe na kafu, rakiju i potroši koji cent kod dobrih ugostitelja, pa sam mogao zakupiti bolji hosting za strim i sajt i, naravno, kad imaš nešto lijepo moraš podijeliti sa ostatkom svijeta - priznaje on.

Radio Kulturica mu je samo jedan od brojnih hobija koje ima.

- Skoro sam brojao, imam ih sedam. Ipak, neću Vam sada reći koji su, nego ćemo to ostaviti za neki drugi put - zaključio je u razgovoru za Pobjedu di džej Mil. Milovan MARKOVIĆ

NAJBOLJE SE IZRAŽAVA MUZIKOM: Milija Konatar a.k.a. Di-džej Mil

VEZA IZMEĐU MUZIKE I PROSTORA MU VEOMA VAŽNA: Di-džej Mil „Synhronicity“

O LESENDRU I VRANJINI U PROŠLOSTI

Prvobitna crkva na Vranjini bila je bez zvonika i kubeta

Filip Vujović je kao uzrok raseljavanja sela Kruševice na Vučkoj (Fučkoj?) gori, naveo porast jezerskog nivoa i potapanje ravnog i plodnog zemljišta u polju podno tog brdskog područja, čime su nestali i uslovi za život („Vučka gora - komunica plemena Dupila“, Glasnik etnografskog muzeja na Cetinju, 1964, 344). Taj potopljeni dio se danas naziva Vučko (Fučko) blato. Tuda je nekada proticala rijeka Morača, dok je tekla starim koritom pored Žabljaka Crnojevića i primala u sebe Crnojevića rijeku. Zbog nagiba terena je morala oticati prema jezeru upravo preko nekadašnjeg polja koje je, kako se ispostavlja, pripadalo Crmnici. To bi moglo biti i objašnjenje za zagonetni Koronelijev naziv „Zerm Fiume“ za Moraču iz 1688. godine. Taj hidronim očito ukazuje na doba u kojem je Morača tekla kroz granične crmničke predjele.

KRIJE LI SE MOST POD MULJEM?

Što se tiče mosta pod vodom kod Tankog rta koji pominje Pavle Rovinski, iznijeću ovdje i par sopstvenih saznanja. Na Tankom rtu sam proveo petnaestak godina u ribolovu, pri čemu sam vrlo često prikupljao podatke od dugogodišnjih ribara koji tu love mrežama i „na pari“ i bukvalno poznaju svaki pedalj dna. Naime, ribari radi uspješnijeg lova moraju precizno znati na kojoj su dubini postavljene udice. Osim toga imaju i druge načine da upoznaju oblik podvodnog terena – poput „grabuljanja“ dna radi pri-

Morača je nekada tekla podno Vučke (Fučke) gore koja pripada Crmnici. Koronelijev hidronim „Zerm Fiume“ ukazuje na doba u kojem je Morača još tekla kroz granične crmničke predjele, podno Vučke gore

kupljanja puževa za lov na krapove i slično. Na osnovu ovoga se i zna da je na prostoru ispred Tankog rta jezersko dno neravno, odnosno, valovito. Boravio sam na Tankom rtu i prilikom postavljanja cijevi za regionalni vodovod - od izvorišta Boljesestra ka primorjurazgovarajući često sa roniocima koji su izvodili podvodne radove. Cijevi su postavljane upravo na trasi koja nas ovdje zanima. Od ribara i ronilaca nikada nijesam čuo ništa slično priči o mostu koji pominje Rovinski. Ukoliko ga je bilo, preostaju dvije mogućnosti. Ili je prekriven debelim naslagama mulja ili je uništen tokom izgradnje nasipa, kada je radi protoka vode, znatno produbljeno dno u dijelu ispod željezničkog mosta. Bilo je to prije deceniju i po. Naknadno sam u Godinju saznao da je u izgradnji vodovoda učestvovao i jedan inženjer Leković, prema čijem su svjedočenju, prilikom podvodnih radova, nastradali i ostaci davnašnjeg mosta.

VRANJINSKI

MANASTIR

Na Lesendru u balšićko i crnojevićko doba nije podignuta crkvica ili manastir kao što je bio slučaj sa drugim „goricama“. U tome je najvjerovatnije bila presudna blizina Vranjinskog manastira, koji je osnovan između 1220. i 1233. godine i u kome su kaluđeri opstali stoljećima pod turskom vlašćusve dok nije porušen 1843. godine, a na njegovom mjestu

podignuta turska „pandurica“ (tvrđavica, fortica).

Andrija Jovićević je u selu Građanima zabilježio predanje po kome je Sava Nemanjić poveo sa sobom „onoga Iliju (Šišojevića ili Šišovića) što je s njim na Sjenokosu ručao“. Zapisao je da je Ilija u duhovnom činu prozvat Ilarije, kao i da se vratio u Zetu „i u Vranjini sazidao manastir“. Pošto je postao episkopom, Ilarije je sazidao manastire i u Njegalici, Donjim Brčelima i Orahovu, a braći naredio te su i oni sagradili sebi crkvicu u Šišojevićima i posvetili je prenešeniju mošti sv. Nikole, kao što je i on posvetio Vranjinski manastir (A. Jovićević, „Riječka nahija“, CID, Podgorica, str. 176).

Vranjinski manastir je bio važno središte. Tu se nalazio centar duhovnog života u periodu prije izgradnje Cetinjskog manastira. Posjedovao je velika imanja i imao brojne filijale. Sudbina crkvenog posjeda na Vučkoj gori precizno ilustruje šta se dogodilo sa tom imovinom nakon što su Osmanlije 1478-79. godine potpuno ovladale Zetskom ravnicom.

Sačuvano je više povelja kojima su Vranjinski manastir u periodu od 1233. do 1527. godine darivali nemanjićki, balšićki i crnojevićki vladari ili mu potvrđivali privilegije i ranije dodijeljena imanja. Izdavali su ih Sava Nemanjić, kralj Vladislav, kraljica Jelena, kralj Milutun, zatim Đurađ Stracimirović (1403) i Balša III (1417). Mataguška vlastela je 1468. godine Vranjinskom ma-

nastiru darivala zemlju u Zeti, a sultan Mehmed II je nakon osvajanja Zete i Žabljaka 1478. godine potvrdio privilegije vranjinskim kaluđerima. Zadnju povelju izdao je Skender–beg (Staniša) Crnojević 1527. godine.

OPŠTEZETSKI ZBOR

Na značaj ovog duhovnog središta upućuje i podatak da je upravo kod Vranjinskog manastira održan opštezetski zbor 1455. godine na kojem je gornjozetski gospodar Stefanica Crnojević sa glavarima 51 seoske opštine (katuna) potpisao ugovor sa mletačkim providurom Zuanom Bolanijem o stupanju pod mletačko pokroviteljstvo. Dokument sadrži više članova ali su dva osobito važna, jer je njima suštinski određen karakter buduće crnogorske države. Prvim članom, Bolaniju je postavljen uslov da se „zadrže običaji iz vremena gospodina Balše“, što je podrazumijevalo vlast nad tradicionalnim crnojevićkim teritorijama, odnosno, suštinsku političku samostalnost. Drugim je izričito zahtijevana vjerska samostalnost, odnosno da „ne bude nikakvog popa ili episkopa ili arhiepiskopa katoličkog nad našim crkvama već da budu od naše vjere nastojnici naših crkava“ (Sazdanje Cetinja, Leksikografski zavod, Titograd, 1984; doslav Rotković

ilustrovana istorija crnogorskoga naroda, Podgorica, 2005, 144; Istorija Crne Gore, Tom drugi, Titograd, 1970, 232).

CRKVA SREDNJE VELIČINE

Nićifor Dučić je u knjizi „Vranjina u Zeti i krisovulje na Cetinju“ (1870) sačuvao više dragocjenih detalja iz „oriđinalnih krisovulja“ koje je vidio tokom boravka u Crnoj Gori od 1862. do 1868. godine. Dučić je boravio na Cetinju u vrijeme crnogorskog mitropolita Ilariona Roganovića , koji je kao dijete učio na Vranjini, u periodu prije rušenja manastira. Zapisao je na osnovu Ilarionovih sjećanja, da je vranjinska crkva Sv. Nikole „bila srednje veličine, nika i

kubeta i bez svake arhitektoničke vještine, od običnog kamena sazidana“. Dučić je zabilježio i zagonetan podatak po kojem su „Turci, po osvojenju drugi put grada Žabljaka 1482. godine i po izlasku mitropolita Visariona iz Vranjine“ zapalili manastir „gdje se devet kaluđera od dima uguše pod jednim svodom što je ispod manastirskijeh zgrada bio“. U literaturi se navodi da je zetski mitropolit, nakon napuštanja Budve, kratko boravio na Vranjini, prije nego što je episkopsko sjedište preneseno na Cetinje. Prijestonica Žabljak je pala u turske ruke 1478. godine, nakon čega je Ivan Crnojević morao da se skloni u Italiju. Nakon smrti sultana Mehmeda II, Ivanbeg se 1481. godine vratio u domovinu i uspio da potisne Turke. U to vrijeme je prešao na Cetinje gdje je od 1482. gradio dvor, a nakon toga i manastir.

Dučićev podatak da su Turci osvojili Žabljak „po drugi put 1482. godine“ podrazumijevao bi da je Ivanbeg prije prelaska na Cetinje uspio da nakratko povrati svoj prijestoni grad –o čemu, međutim, nema nikakvih dokumenata.

Devastacija Vranjinskog manastira započeta je 1843. godine, kada su Turci na njegovom mjestu sagradili tvrđavicu („panduricu“). Porušenu crkvu Sv. Nikole obnovio je knjaz Nikola 1886. godine. Andrija Jovićević pak piše da je nakon oslobođenja Vranjine 1878. godine turska „kula na manastiru uništena i tu je podignuta nova crkva“ („Zeta i Lješkopolje - Skadarsko jezero“, 1999, 244). (Nastavlja se)

Autor: Slobodan ČUKIĆ

Selo Vranjina prije izgradnje nasipa

Arhimandrit Nićifor Dučić

Ra, Kratka

Mitropolit Ilarion Roganović

Vranjinski manastir

Javno preduzeće za upravljanje morskim dobrom Crne Gore objavljuje

AMANDMAN I

BROJ: 0207-4239/3 od 10 07.2025.godine

NA JAVNI POZIV ZA PODNOŠENJE PONUDA ZA ZAKUP JAVNIH KUPALIŠTA

BROJ: 0207-4239/1 od 01.07.2025.godine

1. U poglavlju I javnog poziva “Predmet”, briše se sledeća lokacija:

1.4

Program: Program privremenih objekata u zoni morskog dobra 2024-2028

Lokacija: 9 Šetalište Pet Danica-od tunela do Škvera

Kategorija: Informacioni punkt

Oznaka lokacije: 9.36

Dimenzije: P=2m2

Katastarska parcela: 657 KO Herceg Novi

Dozvoljeni privremeni objekti: 9.36 Informacioni punkt P=2m2

Minimalna cijena sezonskog/godisnjeg koriscenja: 1800 Eura

Napomena: Objekat za potrebe TO Herceg Novi, pravo učešća na tenderu ima TO Herceg Novi ili drugo lice koje pribavi pisanu saglasnost TO Herceg Novi, ovjerenu kod notara.

2. Sve ostale odredbe Javnog poziva ostaju nepromijenjene.

Na osnovu člana 13 Zakona o procjeni uticaja na životnu sredinu („Sl. list CG“, br 75/18 84/24)

Sekretarijat za planiranje prostora i održivi razvoj Glavnog grada Podgorica

OBAVJEŠTAVA zainteresovanu javnost da je nosilac projekta Milutin Ražnatović, iz Podgorice, podnio zahtjev za odlučivanje o potrebi izrade elaborata o procjeni uticaja na životnu sredinu, za višeporodični stambeni objekat sa djelatnostima – Faza I, na urbanističkoj parceli UP 116, koju čini katastarska parcela broj 3614/11 KO Podgorica III, u zahvatu DUP-a „Titex“ u Podgorici.

Zahtjev sa potrebnom dokumentacijom o planiranom objektu biće dostupan javnosti u prostorijama Sekretarijata za planiranje prostora i održivi razvoj - Sektor za održivi razvoj, ul. Vuka Karadžića broj 41, kancelarija broj 17, svakog radnog dana u terminu od 12 do 15 časova, u vremenskom okviru od pet radnih dana od dana objavljivanja ovog obavještenja.

Primjedbe mišljenja u pisanoj formi, mogu se dostaviti na adresu ovog organa, kao na e-mail maja.lakicevic@podgorica.me.

Poslovni broj: Iv. 1595/25

Javni izvršitelj Ana Nikić Petričević iz Bara, ul. Rista Lekića I-26, VD javnog izvršitelja Mitra Mirovića iz Ulcinja, u pravnoj stvari izvršnog povjerioca DOO ‘’KASMI COMPANY’’, Solanski put, Ulcinj, PIB 02831155, protiv izvršnog dužnika ‘’Well Corporation’’ DOO Ulcinj, Ulica 13 Donji Štoj, PIB 03549348 radi naplate novčanog potraživanja, vr.sp. 11.037,46 eura, dana 10.07.2025. godine, JAVNO OBJAVLJUJE

Da se izvršni dužnik ‘’Well Corporation’’ DOO Ulcinj, Ulica 13 Donji Štoj, PIB 03549348 u roku od 3 dana obrati ovom javnom izvršitelju, na adresi u Ulcinju, Mujo Ulcinjaku 71, kako bi se istom uručilo rješenje o izvršenju Iv.1595/25 od 09.06.2025 .godine rješenje o troškovima od 10.07.2025.godine. Ukoliko se izvršni dužnik ne javi ovom izvršitelju u ostavljenom roku, smatraće se da je ovim objavljivanjem izvršeno uredno dostavljanje gore navedenog pismena, te će isti snositi negativne posljedice koje mogu nastati. Dostavljanje se smatra izvršenim nakon isteka roka od osam dana od dana isticanja pismena na oglasnoj tabli suda, ukoliko je prethodno izvršeno objavljivanje u dnevnom štampanom mediju, shodno čl. 5 Zakona o izmjenama i dopunama ZIO-a, a u vezi sa čl. 45 ZIO.

JAVNI IZVRŠITELJ Ana Nikić Petričević, s.r

Na osnovu člana 14 Zakona o procjeni uticaja na životnu sredinu „Službeni list CG“, broj 75/18) Agencija za zaštitu životne sredine

OBAVJEŠTAVA

Zainteresovanu javnost

Da je Nosiocu projekta „MINISTARSTVO ZDRAVLJA CRNE GORE“ donijeto Rješenje broj: 03-UPI-2184/5 od 23.06.2025.godine, kojim se utvrđuje da nije potrebna izrada elaborata procjene uticaja na životnu sredinu za izgradnju objekta „DOM ZDRAVLJA U CITY KVARTU“, na području nekadašnje Fabrike „Radoje Dakić“, odnosno na urbanističkoj parceli UP 17 koji čine katastarske parcele br. 1503/10, 1503/11, 1503/19, 1503/30 i 1503/31 KO Podgorica 1, u zahvatu Detaljnog urbanističkog plana „Radoje Dakić“ – Izmjene i dopune („Službeni list Crne Gore – opštinski propisi“, br.23/12) u Podgorici, Glavni grad Podgorica.

U sprovedenom postupku odlučivanja o potrebi izrade elaborata procjene uticaja na ćivotnu sredinu za predmetni projekat utvrđeno je da je Nosilac projekta, dužan da u toku funkcionisanja projekta, kao i slučaju akcidenta, postupi u skladu sa projektnom dokumentacijom, važećim tehničkim normativima i standardima propisanim za ovu vrstu objekta, te da pri realizaciji projekta realizuje sve mjere navedene u dokumentaciji za odlučivanje i potrebi izrade elaborata procjene uticaja na ćživotnu sredinu.

Upustvo o pravnoj zaštiti: Protiv ovog rješenja može se izjaviti žalba Ministarstvu ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera, u roku od 15 dana od dana objavljivanja u štampanom mediju i/ili na sajtu Agencije, a preko ovog organa.

Poslovni broj : Iv.br.35/25 Javni izvršitelj Ivan Petrović iz Podgorice , Njegoševa br. 45 (PC Petrović) u pravnoj stvari izvršnog povjerioca, “EUROLAB INTERNACIONAL GRUP” DOO iz Podgorice, PIB:03239888, adresa ul.Šeika Ziida br.19/4, koga zastupa AOD “Otašević&Ilinčić” iz Podgorice ul.Jovna Tomaševića br.9, protiv izvršnog dužnika “WINGATE CRNA GORA” DOO Podgorica, ul.Zagrebačka br.1, PIB:03558894, radi naplate novčanog potraživanja izvršnog povjerioca u iznosu od 1.374,39 eura, u smislu člana 45 ZIO-a dana 10.07.2025.godine, JAVNO OBJAVLJUJE

Da se izvršni dužnik “WINGATE CRNA GORA” DOO iz Podgorice, adresa sjedišta ul. Zagrebačka br.1, u roku od 3 dana obrati ovom javnom izvršitelju kako bi se istom uručio Rješenje o izvršenju Iv.br.35/25 od 22.01.2025.godine sa predlogom za izvršenje i prilozima. Ukoliko se izvršni dužnik ne javi ovom izvršitelju u ostavljenom roku smatraće se da je ovim objavljivanjem izvršeno uredno dostavljanje gore navedeno pismeno, te će isti snositi negativne posledice koje mogu nastati ovakvim načinom dostavljanja. Dostavljanje se smatra izvršenim nakon isteka roka od 8 dana od dana isticanja pismena na oglasnoj tabli suda ukoliko je predhodno izvršeno objavljivanje u dnevnom stampanom mediju, shodno čl.5 Zakona o izmjenama dopunama ZIO-a , a u vezi sa čl.45 ZIO-a. Podgorica 10.07.2025. godine

Javni izvršitelj Ivan Petrović s.r

AD “Higijena” Podgorica, prikuplja ponude za usluge revizije finansijskih iskaza i izbor revizora Društva za 2025. godinu. Ponude dostaviti zaključno sa 25.07.2025. godine. e-mail: higijena@t-com.me

Poslovni broj : Iv.br.660/25

Javni izvršitelj Ivan Petrović, Ul. Njegoševa 45, (PC Petović), Podgorica, odlučujući u izvršnoj stvari izvršnog povjerioca Matino Company, Bijelo Polje PIB:02298007, koga zastupa Milovan Nišavić advokat iz Bijelog Polja, protiv izvršnog dužnika VV HIDRO DOO, ulica Primorska 7, Stara Zlatica, PIB:03567079, radi naplate novčanog potraživanja izvršnog povjerioca u ukupnom iznosu od 5.712,59 € u smislu člana 45 ZIO-a dana 07.10.2025.godine, JAVNO OBJAVLJUJE

Da se izvršni dužnik VV HIDRO DOO doo, PIB:03567079, sa poslednjom poznatom adresom Primorska 7, Stara Zlatica u roku od 3 dana obrati ovom javnom izvršitelju kako bi se istom uručilo Rešenje o izvršenju ovog izvršitelja Iv.br.660/25 od 06.06.2025.godine sa predlogom za izvršenje prilozima, i Rješenje o troškovima od 07.10.2025. godine. Ukoliko se izvršni dužnik ne javi ovom izvršitelju u ostavljenom roku smatraće se da je ovim objavljivanjem izvršeno uredno dostavljanje gore navedenih pismena, te će isti snositi negativne posledice koje mogu nastati ovakvim načinom dostavljanja. Dostavljanje se smatra izvršenim nakon isteka roka od 8 dana od dana isticanja pismena na oglasnoj tabli suda ukoliko je predhodno izvršeno objavljivanje u dnevnom stampanom mediju, shodno čl.5 Zakona o izmjenama i dopunama ZIO-a a u vezi sa čl.45 ZIO-a. Podgorica, 07.10.2025. godine

Javni izvršitelj Ivan Petrović s.r

Slomljenog srca obavještavamo rodbinu, kumove i prijatelje da je 10. jula 2025. godine tragično u 24. godini stradao naš voljeni

PAVLE Denisa ĐEŠEVIĆ 2002–2025.

Saučešće primamo u Gradskoj kapeli u Škaljarima 11. jula od 10 do 17 časova i 12. jula od 10 do 15 časova, kada se kreće za Brdišta – Tivat, gdje će se u 16 časova obaviti sahrana.

OŽALOŠĆENI: otac DENIS, majka LIDIJA, sestra PAULA, brat DAMIR, đedovi DŽEMAL i MIHAILO, babe NATALIJA i IRENA, braća od stričeva BORIS i DRAŽEN, sestra od strica ANĐELA, strina STANKA, ujak IGOR, tetak PREDRAG, tetka DANIJELA, brat od tetke VASILIJE, sestre od tetke MARIJA i JELENA i ostali članovi porodica ĐEŠEVIĆ, MARINOVIĆ, LEKIĆ, PERAŠ, PAVIĆEVIĆ i JOLIĆ

Petak, 11. jul 2025.

Dana 9. jula 2025. preminula je, u 83. godini, poslije kraće bolesti, naša draga

DARINKA Slobova JELUŠIĆ rođena SERATLIĆ

Saučešće primamo u kapeli pod Trebjesom 10. jula od 11 do 16 časova i 11. jula od 11 do 15 časova, kada će se obaviti sahrana na groblju pod Trebjesom.

OŽALOŠĆENI: unuka IVANA, sinovi VLADO i RADOVAN, kćerka MIRA, unučad NIKOLA, NIKOLINA, FILIP, TOMO, ALEKSA, BOŠKO, MATEJ, BALŠA i BENJAMIN, snahe TANJA i IVANA, zet ŽIŽA, brat RATKO, sestre MILENA i ANA sa porodicama, bratanić NEBOJŠA, bratanične SANJA i NINA i ostala rodbina JELUŠIĆ i SERATLIĆ

SLOBU VUČELIĆU

ŽELJKO i MILOŠ VUKOVIĆ sa porodicama

Posljednji pozdrav dragom i nadasve dobrom prijatelju

Petak, 11. jul 2025.

Posljednji pozdrav dragom zetu i tetku

MILOŠU MAROJEVIĆU

Bio si više od porodice, čovjek velikog srca. Tvoja dobrota i poštovanje prema svima nama neće biti zaboravljena.

Pamtićemo te s ljubavlju i čuvati od zaborava.

MILIJANA, MIKAN, VESNA, KRISTINA, IVANA i VOJISLAV

Sa tugom i poštovanjem opraštamo se od našeg kolege

PETAR MILOŠEVIĆ

Njegov rad, posvećenost i doprinos ostavili su neizbrisiv trag u našem kolektivu. Pamtićemo ga kao izuzetnog profesionalca i prijatelja, čiji su trud i zalaganje bili dio zajedničkih uspjeha.

Porodici, prijateljima i najbližima upućujemo iskreno saučešće.

MLADEN, LUKA BAJKOVIĆ i KOLEKTIV ETG GRUPE

Posljednji pozdrav dragom kumu

429

ČEDOMIRU MILOVIĆU

Počivaj u miru, a mi te nećemo dati zaboravu. Kumovi BOŽOVIĆI

Tvoj častan život, plemenita duša i veliko srce u kojem je bilo mesta za sve zaslužuje večno sećanje. DUŠKO LAKIĆ 439

Sa neizmjernom tugom opraštam se od moje male

DAŚE

Sve što bih htjela reći ne bi moglo da stane u hiljadu rečenica, jer si me naučila sve što jesam i ostavila neizbrisiv trag u meni.

Hvala ti na neizmjernoj ljubavi, pažnji i brizi koju si nam dala, kako samo jedna majka zna.

Tvoja prisutnost bila je moj oslonac, zagrljaj, utočište, tvoja riječ moj putokaz.

Otišla si tiho, ali ostavila za sobom ljubav koja se nikad neće ugasiti.

Zauvijek ću biti zahvalna što sam te imala.

Voli te najviše TVOJ SIN. Tvoja unuka KIKA

SLOBU VUČELIĆU

Dana 12. jula 2025. godine navršava se šest mjeseci od smrti

OLIVERE Dušana ĐUROVIĆ

Neka te pod hladnom zemljom grije moja ljubav topla kao sunce, a jača od zaborava. Neka te moja ljubav prati u tišini vječnog mira, jer sjećanje na tvoje veliko srce, plemenitu dušu vrijeme ne može izbrisati. Počivaj među anđelima, a ja ću te vječno voljeti i čuvati od zaborava.

Toga dana u 10 časova najuža familija će posjetiti njenu vječnu kuću, okititi je cvijećem i zaliti suzama.

Ožalošćena sestra VESNA, sestrići ATILA i BOJAN, snaha TATJANA, unuci LEONA, ALEKSANDAR i LANA

OBAVJEŠTENJE

Poštovani čitaoci i korisnici oglasnog prostora, materijal za objavljivanje čitulje možete poslati na

e-mail: oglasno@pobjeda.me

Potrebno je poslati tekst čitulje, fotografiju i kopiju uplatnice

OGLASNO ODJELJENJE

tel/fax: 020/202-455, tel/viber: 068/034-555

Dana 12. jula navršava se 40 dana od smrti dragog supruga, oca i đeda

ĐORĐIJA – ČIČE RADUNOVIĆA

Porodica će u subotu, 12. jula, u 10 časova, posjetiti njegovu vječnu kuću. Ožalošćena SUPRUGA sa DJECOM 436

U subotu, 12. jula 2025. je četrdeset dana od kada nije sa nama

Tvoje mjesto u našim srcima je nezamjenjivo, a ljubav prema tebi ne može prestati tvojim odlaskom. Živiš u svakom trenu naših života, kroz najljepše uspomene i sjećanja.

OŽALOŠĆENA PORODICA

Obavještavamo rodbinu, kumove, prijatelje, komšije da se u subotu 12. jula navršava godina od odlaska našeg voljenog

ĐORĐIJE-ĐOKA VUJOVIĆA 1967–2024.

Parastos počinje u 9 časova u Crkvi Sv. Vasilija Ostroškog na mjesnom groblju Vrbice. Nakon toga ćemo posjetiti njegovu vječnu kuću.

Vječno tuguje za tobom tvoja PORODICA

434

Dana 16. jula navršava se godinu dana od smrti našeg dragog supruga, oca, svekra i đeda

RADULA-RACA Miloša KEKOVIĆA

Prođe godina dana a bol i tuga ne. Teško je živjeti a biti ranjen u duši, viđeti te svuda a niđe te ne naći. Otišao si tiho kao što odlaze dobre duše, đe bola nema, a bol si ostavio nama koji te volimo. Tvoje ime ostaje naš ponos, tvoja plemenita duša naša snaga. Sve što je lijepo, časno i pošteno u jednoj ljudskoj duši bilo je u tvojoj. Hvala ti na časnom životu koji si živio sa nama i sa svima koje si zna i poznava, za dobrotu, plemenitost, toplinu i ljubav koju si nesebično pružao za život posvećen nama. Ostaćeš vječno voljen i od zaborava sačuvan.

Obavještavamo rodbinu, kumove, prijatelje i komšije da ćemo 13. jula 2025. godine u 9 časova posjetiti njegovu vječnu kuću.

OŽALOŠĆENA PORODICA 444

STANKO Milanov VUKOTIĆ

Godina prođe, a tuga i sjećanje na tebe neće nikada. Čuvaćemo od zaborava svaki tvoj osmijeh, svaki razgovor, svaki zagrljaj.

Dragi naš Stanko, mnogo nam nedostaješ.

Porodica SAVIĆEVIĆ

Godina dana je od smrti našeg dragog brata, đevera, strica i đeda

MILORAD - PIRO Blaža PETRIČEVIĆ

432

Godinu dana od smrti našeg dragog đeda

RADULA-RACA KEKOVIĆA

Dragi đede, postoji nešto što nikad neće umrijeti, a to je sjećanje na tebe, na tvoju dobru dušu, veliko i plemenito srce u kojem je bilo mjesta za sve nas. Hvala ti za ljubav, pažnju i toplinu kojom si nas obasipao i nesebično pružao.

Zato, đede, neka te u tišini vječnog mira prati naša ljubav koja je jača od zaborava.

Tvoji LAZAR, DAJANA i IVANA

TUŽNO SJEĆANJE REDŽEPAGIĆ

BADA HAJRIJA BAHRIJA 1925–1990. 1935–2001. 1943–1985.

Hvala za svu ljubav, brigu i toplinu kojom ste me podizale. Zauvijek ste u mom srcu.

VUK RAKOČEVIĆ

Vrijeme prolazi, ali tvoja ljubav i dobrota nikad. Neka tvoja duša počiva u miru. DANICA

ZORAN JOVANOVIĆ

Dragi brate, hvala ti za divne uspomene koje si nam ostavio u sjećanju. Bićeš zauvijek sa nama. Tvoja braća VESKO i MIĆO sa porodicama

Vrijeme koje dolazi ne donosi zaborav, već sjećanje na tvoj dragi lik, veliko srce, plemenitost i dobrotu, koju si nam pružao za svog života. Vječno ćeš živjeti u našim srcima voljen i nezaboravljen.

U neđelju, 13. jula, u 9 časova posjetićemo tvoju vječnu kuću.

OŽALOŠĆENA PORODICA

naše drage majke

ILINKE Radove LAZOVIĆ

Tvoj odlazak je ostavio neizbrisiv trag tuge. Vrijeme prolazi, a uspomene i sjećanja na tebe trajaće zauvijek. Nedostaješ nam neizmjerno.

VESNA i VESKO

437

445

Godina je dana od smrti našeg dragog

SJEĆANJE otac LAKIĆ 1983.

RADULA RACA KEKOVIĆA

majka VJERA 2020. JOVANOVIĆ

Vrijeme prolazi, bol ostaje. BEBA sa familijom

U našim srcima ćeš ostati vječno voljen i nikada zaboravljen.

Tvoj brat RAJKO KEKOVIĆ sa porodicom

Navršava se dvije godine od smrti drage

ILINKE Rada LAZOVIĆ

Dana 12. jula 2025. navršavaju se dvije godine od smrti

Dana 11. jula 2025. navršava se dvije godine od smrti našeg dragog brata

11. jul 2025.

POMEN TUGE I ŽALOSTI

MILANU Stankovu

STANKU Milanovu DEJANU Milanovu VUKOTIĆU

1925–2003.

VUKOTIĆU VUKOTIĆU

1962–2024. 1965–1995.

Odoste tiho, nečujno bez pozdrava, dragi naši i voljeni.

Dani prolaze, a tuga i čemer su sve jači. Srčane rane vrijeme ne liječi. Osjećamo veliku prazninu u duši, srcu i kući. Vaša mjesta ne može niko nadomjestiti. Bili ste nam ljubav, snaga, ljepota, utjeha i lijek za svaku tugu i nevolju.

Vi potomci Mašana I. Tatara crnogorskog junaka i barjaktara. Oficira Bogdana Vukotića koji na Skadru dade život za Crnu Goru i oca Milana učesnika NOB-a.

Počivajte u miru, duše vam carovale. Mi vas žalimo s ponosom na vašu ljepotu, znanje, poštenje i ljubav prema familiji i rodnoj grudi.

Porodica će vašu vječnu kuću posjetiti 12. jula.

Na današnji dan, teška srca se prisjećamo našeg voljenog đeda

DANILA BOJANIĆA

Đede, znaj da si iza sebe ostavio neizbrisiv trag i da nam svakim danom nedostaješ sve više. Ništa ne može popuniti prazninu koja je nastala nedostatkom tvojih savjeta i šala. Tvoj duh i stav uvijek nosimo uza sebe kao podsjetnik na to kako treba živjeti jedan život.

Vole te najviše na svijetu,

tvoja unučad: ANA, ĐINA, MARKO, LUKA i SLAVEN

416

MILKA, NATAŠA, MIA i DEJAN

Sjećanje na MARTINOVIĆ

STANKA i BOŽIDAR 11 godina 44 godine

ZORAN 2 godine i 2 mjeseca

S poštovanjem i tugom Supruga i snaha NEVENKA, šćeri i unuke MARTA i MATEA

438

Navršava se godina dana od smrti našeg dragog

DANILA Markovog BOJANIĆA

Porodica će sa rodbinom, kumovima i prijateljima 12. jula 2025. u 9 časova posjetiti njegovu vječnu kuću – seosko groblje Gradac, Lješanska nahija. OŽALOŠĆENA PORODICA

417

Godina dana od smrti voljenog ujaka

DANILA BOJANIĆA

Hvala

Javni izvršitelj: MARKO ĐAKOVIC

Herceg Novi. ul. Sava Ilića (zgrada tržnog centra „Zevs•) U pravnoj stvari izvršnog povjerioca D.O.O „PARKING SERVIS’’, Trg Maršala Tita br.4, Herceg Novi. PIB: 02819848. protiv izvršnih dužnika ad.l. Milan Joksimović, ul. I Bokeške brigade br.68, Herceg Novi, ad.2. Vladislav Rađenović. ul. Nikole Ljubibratića br.82E. Herceg Novi. ad.3. Nino Memišević. ul. Luke Matkovića br.15, Herceg Novi, ad.4. Maksim Alagurov ul. Šetalište V Danica br.85. Herceg Novi, ad.5. Stevo Vuković, ul. Spasića i Mašere br.69, Herceg Novi, ad.6. Aleksandar Krivokapić, ul. Kumborskih ribara br.35, Herceg Novi, u skladu sa Čl.7. i 45. ZlO-a, donio je

ZAKLJUČAK

DOSTAVLJANJE JAVNIM OBJAVLJIVANJEM

U izvršnom postupku u predmetima Iv.br.375/2025; lv.br.377/2025; lv.br.380/2025: Iv.br.383/2025: IV.br.384/2025; Iv.br.385/2025; izvršnom dužniku nije bilo moguće dostaviti rješenje 0 izvršenju lv.br.375/2025 od 13.06,2025. godine, IV.br.377/202S od 13.06.2025.godine. IV.br.380/2025 od 13.06.2025. godine, IV.br.383/2025 od 13.06.2025.godine, IV.br.384/2025 od 13.06.2025. godine. IV.br.38SąP25 Od 13.06.2025.godine, izvršnim dužnicima ad.l. Milanu Joksimoviću. Sa poslednjom poznatom adresom ul. I Bokeške brigade br.68, Herceg Novi, ad.2. Vladislavu Radenoviću, sa poslednjom poznatom adresom ul. Nikole Ljubibratića br.82E, Herceg Novi, ad.3. Ninu Memiševiću, sa poslednjom poznatom adresom ul. Luke Matkovića br.15, Herceg Novi. ad.4. Maksimu Alagurovu. sa poslednjom poznatom adresom ul. Šetalište V Danica br.85, Herceg Novi, ad.5. Stevu Vukoviću, sa poslednjom poznatom adresom ul. Spasića i Masere br.69, Herceg Novi, ad.6. Aleksandru Krivokapiću, sa poslednjom poznatom adresom ul. Kumborskih ribara br.35. Herceg Novi, vrši se dostavljanje pismena Javnim Objavljivanjem. Poziva se izvršni dužnik, da se u roku Od 5 dana, po ovom objavljivanju obrati Javnom izvršitelju radi preuzimanja navedenog pismena. Objavljivanjem se smatra da je uredno izvršeno dostavljanje rješenja o izvršenju, a negativne posledice koje mogu nastati snosiĆe sama stranka. ovo objavljivanje izvršiće se u dnevnom listu „Nova Pobjeda” i na oglasnoj tabli nadležnog suda navedena dokumentacija smatra se uredno dostavljenom istekom roka Od osam dana od dana isticanja pimena na oglasnoj tabli nadležnog suda, ukoliko je prethodno izvršeno Objavljivanje u dnevnom štampanom mediju. protiv ovog zaključka nije dozvoljen prigovor. Čl.8. ZlO-a Herceg Novi, 10.07.2025. godine

JAVNI IZVRŠITELJ MARKO ĐAKOVIĆ

OBAVJEŠTENJE

Poštovanim čitaocima i korisnicima oglasnog prostora dnevnog lista Pobjeda.

Praznični trobroj našeg lista izaći će 12 jula 2025. godine.

Šalter Službe oglasa primaće materijal zaključno sa 11 julom 2025. godine.

Za naredni broj ,,Pobjede“, 15. jula 2025. godine, šalter Služb e oglasa u Podgorici biće otvoren od 14 jula 2025. godine

Kontakt telefon: 020-202-455

VIBER: 068-034-555

EMAIL: oglasno@pobjeda.me

OGLASNO ODJELJENJE NOVA POBJEDA D.O.O.

CRNA GORA

VLADA CRNE GORE

AGENCIJA ZA ZAŠTITU ŽIVOTNE SREDINE

Na osnovu člana 20 Zakona o procjeni uticaja na životnu sredinu („Službeni list CG”, broj 75/18) Agencija za zaštitu životne sredine

OBAVJEŠTAVA zainteresovanu javnost

da je preduzeće „HARD DISCOUNT LAKOVIĆ” d.o.o. iz Podgorice podnio zahtjev za davanje saglasnosti na Elaborat procjene uticaja na životnu sredinu za projekat izgradnje trgovačkog centra faza II na lokaciji TZ 607, koju čine katastarske parcele 6331/4 i 6334/1 KO Novi Bar, u zahvatu PPPN za Obalno područje Crne Gore, detaljna razrada lokacija „Prva faza privredne zone Bar”, opština Bar. U vezi sa navedenim pozivamo vas da izvršite uvid u dostavljenu dokumentaciju u prostorijama Agencije za zaštitu životne sredine ulica IV proleterske brigade 19, kancelarija broj 9, radnim danima od 9 do 12 časova, kao i u Sekretarijatu za komunalne poslove i saobraćaj Opštine Bar. Dokumentaciju je moguće preuzeti sa sajta Agencije zaštitu životne sredine www.epa.org. me.

Rok trajanja javne rasprave i dostavljanje primjedbi i mišljenja u pisanoj formi, na adresu Agencije za zaštitu životne sredine, je do 15. 08. 2025. godine. Javna tribina o predmetnom Elaboratu održaće se u Velikoj sali Opštine Bar, dana 01. 08. 2025. godine, sa početkom u 10 časova.

Na osnovu Zakona o upravljanju otpadom ("Službeni list Crne Gore", br. 034/24 od 12.04.2024) Odluke o sprovođenju postupka za prodaju demontiranog postrojenja kotlarnice bolnice br. 7104 od 18.09.2024 .godine , Saglasnosti Ministarstva zdravlja broj 1-427/24-3382/4 od 12.05.2025 godine Saglasnosti Vlade Crne Gore broj 11-011/25-1409/3 od 08.05.2025 godine kao i Rješenja o imenovanju komisije br. 6272 od 10.07.2025. godine, objavljujemo

POZIV za prikupljanje pisanih ponuda, radi trajnog zbrinjavanja demontiranog postrojenja kotlarnice

1. Predmet postupka: Predmet postupka je prodaja demontiranog postrojenja kotlarnice koji je uklonjen usled zamjene postrojenja kotlarnice JZU Opšta bolnica Nikšić kroz sprovođenje programa Energetske efikasnosati u Crnoj Gori , druga faza. Prodaja će se izvršiti prikupljanjem ponu da . Početna cijena demontiranog postrojenja kotlarnice formirana je na osnovu procjene ovlašćenog procjenitelja dipl.maš.inž iznosi

eura. Demontirano postrojenje

Ponuđači ne

ponuditi cijenu ispod procijenjene vrijednosti demontiranog postrojenja kotlarnice

2. Uslovi i način plaćanja Ponuđač sa kojim se zaključi Ugovor će uplatiti Naručiocu ugovorenu vrijednost u roku od 10 dana od dana potpisivanja Ugovora , a prije preuzimanja postrojenja kotlarnice

3. Uslovi i podobnost ponuđača

U postupku može da učestvuje samo ponuđač koji:

1) je registrovan za obavljanje djelatnosti. Dokaz o registraciji kod organa nadležnog za registraciju (Izvod CRPS -a); 2) ima dozvolu (licencu ili drugi akt) za obavljanje djelatnosti koja je predmet poziva, u skladu sa zakonom, - Dozvola za preradu, odstranjivanje, sakupljanje i transport otpada (prema šiframa otpada datim u tački 1 Poziva);

U okviru ponude dostaviti sljedeće: 1) Naziv sjedište pravnog lica; 2) Matični broj pravnog lica; 3) Ime prezime lica za komunikaciju sa Naručiocem, broj telefona, e -mail;

4) Broj računa i naziv banke;

5) Dokaz o uplati depozita;

6) Finansijski dio ponude; 7) Period važenja ponude.

Svi dokumenti, podnijeti uz ponudu, treba da budu povezani neprekidnom trakom (jemstvenikom) u jednu cjelinu i zapečaćeni tak o da se ne mogu naknadno ubacivati, odstranjivati ili zamjenjivati pojedinačni listovi, odnosno prilozi, a da se vidno ne oštete li stovi ili pečat. Svaka stranica ponude mora biti numerisana. Nije dozvoljeno dostavljenje alternativnih ponuda.

Demontirano postrojenja kotlarnice se preuzima u viđenom stanju , u roku od 3 dana od dana obavještenja od strane Naručioca o spremnosti postrojenja za preuzimanje

Ponuđač je obavezan da preuzme kompletnu odgovornost za bezbjedan rad i zaštitu okoline, tokom preuzimanja, odnosno utovara i transporta, postrojenja

4. Garancija ozbiljnosti ponude

Ponuđači se obavezuju da uplate depozit u iznosu od 10% vrijednosti ponude na žiro račun kod Zapad Banke br. 570-1181000283-61

Dokaz o uplati depozita se dostavlja u ponudi.

Ukoliko ponuđač odustane od svoje ponude u periodu važenja ponude JZU Opšta bolnica Nikšić će zadržati iznos depozita.

Ponuđačima čija se ponuda ne prihvati zbog određenih nedostataka, iznos depozita će biti vraćen u roku od 10 (deset) dana od dana donošenja Odluke o izboru najpovoljnije ponude. Ostalim ponuđačima čije su ponude odbijene ili rangirane iza izabranog ponuđač a, uplaćeni iznos depozita će biti vraćen u roku od 10 (deset) dana od dana zaključenja Ugovora o prodaji. Depozit izabranog ponuđača sa najpovoljnijom ponudom se zadržava za taj iznos se umanjuje kupoprodajna cijena.

5. Kriterijum za izbor najpovoljnije ponude je »najviša ponuđena cijena«.

6. Vrijeme i mjesto uvida Zainteresovani ponuđači otpad mogu pogledati u toku trajanja Poziva, radnim danima od 9 -14h zakazivanjem termina obilaska kod kontakt osobe: - Mijušković Zoran , tel: 069 -351-365

7. Vrijeme i mjesto podnošenja ponude Ponude dostaviti u zapečaćenoj koverti sa naznakama »ZA POZIV ZA DOSTAVLJANJE PONUDA ZA DEMONTIRANO POSTROJENJE KOTLARNICE« »NE OTVARAJ prije zvanične sjednice Komisije za otvaranje ponuda«. Na koverti moraju biti naznačeni i osnovni podaci o ponuđaču (naziv i adresa). Ponude se dostavljaju na adresu: JZU Opšta bolnica Nikšić, Ul.Nikca od Rovina bb ili neposredno na arhivi JZU Opšta bolnica Nikšić do dana 28.07.2025. godine do 09:00h u zapečaćenom omotu.

8.Vrijeme i mjesto javnog otvaranja ponuda Javno otvaranju ponuda, kojem su obavezni prisustvovati ovlašćeni predstavnici ponuđača, uz pisano ovlašćenje, biće održano n akon isteka krajnjeg roka za prijem ponuda 28.07.2025. godine u 10:00 h u prostorijama JZU Opšta bolnica Nikšić, Ul.Nikca od Rovina bb Ponude dostavljene poslije navedenog roka, kao i one koje su nepotpune ili nijesu zapečaćene neće se razmatrati. Ukoliko dva ili više ponuđača ponude istu cijenu, prednost će imati Ponuđač koji je prvi predao ponudu odnosno Ponuđač čija e ponuda prva zavedena na Arhivi Naručioca

9. Rok za donošenje odluke 20 dana od dana otvaranja ponuda.

10. Druge informacije Izabrani ponuđač, sa kojim će se zaključiti Ugovor o kupoprodaji , obavezan je da se pridržava, odnosno postupa u svemu u skl adu sa odredbama člana 81 Zakona o upravljanju otpadom ("Službeni list Crne Gore", br. 034/24 od 12.04.2024) kao i odredbama Pravilnika o bližem sadržaju dokumentacije koja se podnosi uz zahtjev za izdavanje dozvole za uvoz, izvoz i tranzit otpada, kao listi klasifika cije otpada (»Sl.list CG« br.71/10).

Izabrani ponuđač je dužan da zaključi Ugovor o kupoprodaji u roku od 15 dana od dana donošenja odluke, kojim će bliže definis ati prava i obaveze. Za vrijeme trajanja Poziva za dostavljanje ponuda za trajno zbrinjavanje demontiranog postrojenja kotlarnice zainteresovani ponuđači mogu dobiti sva potrebna obavještenja od kontakt osobe Mijušković Zoran tel. 069 -351-365.

Direktor mr.sci..med.dr Zoran Mrkić

Lex in g

Buba Corelli

Jala Brat

Lexington Band Bajaga & Instruktori

Forza