Srijeda, 9. jul 2025. | Podgorica, Crna Gora | Godina LXXXI / Broj 21400 | Prvi broj izašao je 24. oktobra 1944. u Nikšiću | pobjeda.me | Cijena 1 euro NE! RATU U UKRAJINI
PODGORICA: Sukob policije i okupljenih protestanata u blizini Vile „Gorica“ obilježio sinoćnju dodjelu Trinaestojulske nagrade
Svoj iskaz pred Anketnim odborom juče dao i nekadašnji funkcioner policije i Uprave carina, a danas profesor bezbjednosti
Kada je riječ o radu Sedme uprave, Laković je poslanicima sugerisao da u tu svrhu saslušaju aktuelnog šefa SPO Predraga Šukovića, nekadašnjeg ministra unutrašnjih poslova Andriju Jovićevića, sekretaricu Milanku Kovačević i Vlajka Babovića, koji se suprotstavio Veselinu Veljoviću i zbog toga, kako je rekao, završio „na ledu“ STR. 4. i 5.
Nagrade su, dok je više stotina građana protestovalo, sinoć uručene Bećiru Vukoviću i Velju Stanišiću u Vili „Gorica“. Miloš Karadaglić je odbio da primi to priznanje, poručujući da je zahvalan, ali da to ne može učiniti u ovim okolnostima
KOMENTAR
Miloš Karadaglić ne mora nikome da dokazuje gdje je bio i šta je postigao. On je to već uradio – na najvidljivijim mjestima, pred najzahtjevnijom publikom. On je ambasador Crne Gore bez instrukcija, bez protokola, bez ikakvog političkog zaleđa. Na kraju, treba jasno reći: Miloš Karadaglić nije odbio nagradu – on je odbio da učestvuje u njenom urušavanju. Učinio je ono što bi istinski laureat trebalo da učini – stavio vrijednost ispred koristi. Princip ispred protokola. Istinu ispred tišine. A to, u današnjem društvu, ne samo da je rijetko. To je revolucionarno
Novi dokument EK o vladavini prava ukazuje da se pravosuđe susreće sa izazovima, ali i da Skupština koči sprovođenje zakona o medijima
EK je ukazala da u ovoj godini samo 26 odsto populacije i 35 odsto preduzeća smatra da su sudije i sudovi nezavisni i data je ocjena „prilično ili vrlo dobro“. Ovo ukazuje da je percepcija nezavisnosti sudova i sudija znatno smanjena u odnosu na 2024. godinu, kada je iznosila 35 odsto, a zanimljivo je da se percepcija povjerenja među kompanijama povećala jer je za 2024. bila 28 odsto STR. 8. i 9.
Viši sud prihvatio dokaze protiv optuženog za teško ubistvo Jovana i Milenke Madžgalj 25. oktobra prošle godine
Iz Višeg suda u Bijelom Polju pojašnjeno je da su nakon održanog ročišta i uvida u spise predmeta zaključili da činjenični opis optužnice sadrži sve elemente bića krivičnih djela, te da predloženi dokazi opravdavaju postojanje osnovane sumnje da je Balijagić izvršio krivična djela koja mu se stavljaju na teret
Institut alternativa istraživao ugovore o djelu, v. d. mandate i ocjenjivanje u državnom sektoru
Sukob policije i okupljenih protestanata u blizini Vile „Gorica“ obilježio sinoćnju dodjelu Trinaestojulske
PODGORICA – Građani
koji su protestovali sinoć od 19.30 sati u blizini Vile „Gorica“ zbog dodjele Trinaestojulske nagrade književniku Bećiru Vukoviću, koji negira crnogorsku naciju i podržava četnički pokret, sukobili su se sa policijom. Demonstranti su pokušali da probiju kordon policije kako bi održali protest ispred Vile „Gorica“ gdje je sinoć uručeno ovo prestižno priznanje, ali ih je policija u tom spriječila upotrebom i – biber spreja.
Protest je organizovala STEGA, građanska organizacija, koja je juče pozvala građane da se okupe mirno i da pokažu na kulturan način otpor prema nekulturi. Oni su negodovali što se dodjeljuje nagrada Vukoviću, te su, pored ostalog, poručili da su sve zvanice koje su bile na uručivanju nagrade u Vili „Gorica“ učesnici nezakonitog postupka koji je zabilježen tokom dodjele nagrade i negacije crnogorske kulture.
Probijanje kordona Građani su već oko 19 sati počeli sinoć da se okupljaju u Ulicu Rista Stijovića, gdje im je bilo dozvoljeno da protestuju. Taj reon je bio okružen jakim policijskim snagama. Uručivanje nagrade u Vili „Goric“ je počelo u 20.30 sati. Okupljeni građani su u startu negodovali što im policija ne dozvoljava da dođu do kapije Vile „Gorica“, gdje su željeli da iskažu nezadovoljstvo. Oni su razgovarali sa policajcima koji su formirali kordon i komentarisali su da treba da štite Ustav Crne Gore, a ne da čuvaju Andriju Mandića. Podsjetili su da je Mandić ranije protestovao ispred Skupštine, da mu je sve
bilo dozvoljeno, te su navodili da je tada ,,pekao i prase“. Kada je na protest došao reditelj Danilo Marunović, on je policajcima držeći telefon pokazao da ima pozivnicu, kao član žirija, da bude na svečanoj dodjeli nagrade u Vili „Gorica“. Policajci su mu odgovorili da sačeka i da će obaviti provjere. Brzo su mu rekli da prođe kordon. Međutim, Marunović je zatražio da puste i građane sa kojima želi da protestuje, za što nije dobio odobrenje. Uslijedio je revolt okupljenih i negodovanje. Okupljeni građani su ubrzo nakon toga pokušali da probiju kordon policije, nakon čega su policajci upotrijebili, kako su kazali novinaru Pobjede, biber sprej. Uslijedio je višeminutni sukob građana i policije. Okupljeni su uzvikivali: ,,Fašisti“. Kritikovali su policajce što su prskali biber sprejom starije ljude koji su bili u prvom redu, uz kordon policije. Pojedinima je bilo loše zbog čega im je ukazana hitna pomoć. U više navrata građani su pokušali da probiju kordon policije, ali nijesu uspijevali. Policija je upotrebljavala biber sprej, a okupljeni su uzvraćali jajima i kamenicama. Reditelj Marunović je u jednom momentu uzeo megafon i pozvao građane da probiju kordon. Policija ih je pozivala da to ne čine, te su govorili preko megafona da krše javni red i mir. Pojedini okupljeni su odgovarali da ne krše i pozivali policiju da ih ne prska biber sprejom. Situacija se nakon toga umirila, te su građani pjevali crnogorsku himnu, crnogorske pjesme, partizanske... Pozivali su policiju da uhapsi Mandića. Komentarisali su da je ovo policija Srbije, a ne Crne Gore. Marunović je poručio da je sinoć država odabrala Bećira
Nagrade su, dok je više stotina građana protestovalo, sinoć uručene Bećiru Vukoviću i Velju Stanišiću u Vili „Gorica“. Miloš Karadaglić je odbio da primi to priznanje, poručujući da je zahvalan, ali da to ne može učiniti u ovim okolnostima
Vukovića umjesto Miloša Karadaglića, koji je odbio da primi Trinaestojulsku nagradu. - Neće se završiti sve na ovom okupljanju. Naša borba počinje noćas. Nećemo se umiriti nikada – rekao je Marunović. On je nakon skoro tri sata odjavio protest. Kazao je da se bliži 13. jul i da će se vidjeti ubrzo.
Uklj U čeno t Užila štvo
Nakon protesta sinoć se oglasila i Uprava policije. Oni su naveli da se na skupu okupilo oko 200 građana izražava-
jući protest kroz neprijavljeno javno okupljanje,. Saopštili su da su građani u jednom trenutku guranjem pokušali da potisnu policijske službenike i probiju i kordon, kako bi se kretali i neovlašćeno ušli u štićeni prostor Vile „Gorica“, gađajući tom prilikom policijske službenike: kamenicama, flašama, jajima i drugim sredstvima.
Dodaju, kako bi ih spriječili u namjeri, nakon više upozorenja i izdatih naređenja na koje su se građani oglušili, policijski službenici su upotrijebili najblaže sredstvo prinude -
Okupljeni građani su u startu negodovali što im policija ne dozvoljava da dođu do kapije Vile „Gorica“, gdje su željeli da iskažu nezadovoljstvo. Oni su razgovarali sa policajcima koji su formirali kordon i komentarisali su da treba da štite Ustav Crne Gore, a ne da čuvaju Andriju Mandića. Podsjetili su da je Mandić ranije protestovao ispred Skupštine, da mu je sve bilo dozvoljeno, te su navodili da je tada ,,pekao i prase“
ručni sprej sa nadražujućim dejstvom prema grupi lica. - Nedugo zatim, pojedini okupljeni, među kojima primarno D. M. i pojedini poslanici
Skupštine Crne Gore, pozvali su građane da ponovo otpočnu probijanje policijskog kordona, što se ubrzo i dogodilo, na način što su okuplje-
ni građani gurali policijske službenike. Tokom ovog aktivnog napada na policijske službenike uz gađanje kamenicama, flašama, jajima i drugim sredstvima, jedan policijski službenik je zadobio povrede i njemu je ukazana ljekarska pomoć – saopštili su iz policije.
O navedenom događaju je upoznat tužilac u Osnovnom državnom tužilaštvu u Podgorici.
Dodaju da će službenici UP obaviti sveobuhvatnu analizu dostupnih video-snimaka, koji su zabilježili fizičke napade na policijske službenike, kao i druge oblike nasilnog ponašanja.
SVEČANO U VILI
„GORICA“
Bećiru Vukoviću za još neobjavljenu a registrovanu knjigu „Kuće beskućnika“ i Velju Stanišiću za autorsku izložbu „Evolucija“ sinoć je Trinaestojulsku nagradu uručio predsjednik Skupštine Andrija Mandić na prijemu u Vili „Gorica“.
Nagradu je dobio i proslavljeni muzičar Miloš Karadaglić, koji ju je odbio uz obrazloženje da u „okolnostima na koje nijesam mogao uticati, ja ovo izuzetno priznanje ne mogu primiti i nadam se da će ukupna crnogorska javnost imati razumijevanje za ovaj moj čin“, poručio je on. Dok je nekoliko stotina građana protestovalo, uz jako policijsko obezbjeđenje, zvanice su gornjim putem dolazile u Vilu.
Mandić je u govoru kazao da 13. jul 1878. godine i 1941. godine simbolizuju borbu naroda Crne Gore za slobodu i dostojanstvo. Kazao je da 13. jul 1878. godine nije samo datum, nego amanet i obaveza, i temelj na kome moramo vaspitavati mlađe, da pamte i čuvaju taj veliki datum. Prema riječima predsjednika Mandića, 13. jul 1941. godine svjedoči o iskonskoj iskri slobode, navodeći da je ovaj datum bio autentičan, opštenarodni odgovor na pokušaj okupatora da ponize čast i ime Crne Gore. . - Snaga ustanka je počivala na zajedništvu i slozi – rekao je Mandić.
Za Vukovićevu knjigu „Kuće beskućnika“ je kazao da prodire u dubine ljudske duše i oslikava našu stvarnost na način dostojan najvećih imena srpske književnosti. U ime dobitnika zvanicama se obratio Bećir Vuković. On je poručio da smo isuviše mali i nemoćni da bismo se još dijelili, te da pomirenje u suštini znači preobraženje.
Grafičar Veljo Stanišić je preksinoć, gostujući na Gradskoj televiziji, upotrijebio diskriminatorni govor, opisujući oštre osude javnosti zbog odluke žirija. On je upotrijebio izraz „ciganiti“, na što je reagovao ombudsman i NVO Koračajte sa nama - Phiren Amenca. Ombudsman je ukazao da izjava izrečena u javnom televizijskom nastupu predstavlja neprihvatljiv diskriminatoran govor koji vrijeđa dostojanstvo pripadnika/ca romske zajednice i podstiče negativnu stereotipizaciju. - Kao institucija koja se zalaže za zaštitu prava svih građana i građanki, bez obzira na njihovu etničku, rasnu, vjersku ili drugu pripadnost, najoštrije osuđujemo ovakav oblik javnog govora, koji dodatno podstiče diskriminaciju i društvenu otuđenost prema jednoj od najmarginalizovanijih društvenih grupa. Upotreba pogrdnih i uvredljivih izraza prema bilo kojoj manjinskoj zajednici suprotna je ciljevima multikulturalizma i podriva društvenu koheziju – poručio je Zaštitnik. Ukazao je da je posebno zabrinjavajuće što ovakvu neprihvatljivu izjavu daje ličnost koja je dobitnik najvišeg državnog priznanja, što dodatno može stimulisati negativnu društvenu percepciju prema Romima i šalje pogrešnu poruku o tolerisanju govora mržnje u javnom prostoru.
Poručeno je da se očekuje javno izvinjenje Stanišića jer su stereotipizacija, stigmatizacija, uvredljiv i diskriminatoran govor nespojivi sa najvišim vrijednostima demokratskog društva, kojima težimo.
Iz NVO Phiren Amenca su istakli da korišćenje riječi „Cigani“ u ovom govoru nije ni lapsus ni „lični stav“ nego otvoreni primjer govora mržnje i anticiganizma. - Zato danas, ironijom protiv uvreda, dodjeljujemo gospodinu Stanišiću posebnu nagradu i priznanje za doprinos normalizaciji rasizma u 2025. godini – piše u saopštenju.
Navode i da, u trenutku kad se govori o najvećem državnom priznanju – Trinaestojulskoj nagradi –Stanišić koristi priliku da romsku zajednicu u Crnoj Gori zloupotrijebi za svoj govor kao asocijaciju za nešto negativno, dodatno produbljujući već postojeće stereotipe i predrasude o romskoj zajednici.
Poručili su da neće ćutati i dopustiti da se ovakve izjave tolerišu, posebno kada one dolaze od ljudi koji bi trebalo da budu primjer drugima i koji su javno nagrađeni.
Pozvali su nadležne institucije da hitno reaguju, Stanišića da uputi javno izvinjenje za ono što je rečeno, a da Komisija za dodjelu Trinaestojulske nagrade preispita svoju odluku i generalno kriterijume, odnosno da se nagrada i ukine za ovog dobitnika.
- Takođe pozivamo i javnost da ovo prepozna kao vid diskriminacije da se ubuduće ne bi dešavalo isto ni u javnom prostoru, ali ni u svakodnevici. Napominjemo da je važno i obučavanje medijskih radnika da adekvatno reaguju u ovakvim i sličnim situacijama. Crna Gora koja ćuti na rasizam i diskriminaciju nije Crna Gora kojoj težimo – zaključuje se u saopštenju.
- Od svih podjela najgore su vještačke podjele, a od svih vještačkih podjela, zaista, najgore su ideološke podjele. Ipak, živimo u realnom svijetu a ne vještačkom, i treba nam istina, odnosno istinsko a ne vještačko pomirenje. Treba nam istina, a ne simulacija – rekao je autor knjige koju javnost još nije vidjela. Kazao je i da je sasvim jasno u kakvom se trenutku nalaze i Crna Gora i svijet.
- Moramo se probuditi iz mrtvog sna, kako grmi gospodar sa Lovćena, i pomjerati se za sjenom, to jest, svijetom. Prolazi vrijeme hajke i diskriminacija, a posebno vrijeme podobnih – rekao je Vuković. Kako je naglasio, oni koji se bave podjelama, znaju šta rade, kao da se čuje sa raspeća. - Pomirenje u suštini znači –preobraženje - zaključio je on. N. ĐURĐEVAC J. MARTINOVIĆ
U zemlji u kojoj se priznanja sve češće doživljavaju kao politička moneta, a ne kao odraz zasluga, Miloš Karadaglić je uradio nešto rijetko – odbio je Trinaestojulsku nagradu. Ne zato što je nije zaslužio. Upravo suprotno. On je jedan od rijetkih savremenih crnogorskih umjetnika čije ime zaista ima istinsku težinu na svjetskoj mapi – gitarista koji je nastupao na najprestižnijim svjetskim scenama, od Royal Albert Halla do Carnegie Halla, koji je stvorio prostor za klasiku tamo gdje se ona više ne očekuje. U simboličkom i stvarnom smislu, Karadaglić je bio prirodan kandidat za najviše državno priznanje. Ali problem je bio – u trenutku kada ga je dobio, ta nagrada više nije imala onu težinu koju bi trebalo da nosi. Njegov gest nije bio čin sujete, niti distanciranja od države. Bio je to čin očuvanja dostojanstva.
Ne vlastitog – jer ono nikad nije bilo upitno – već dostojanstva same ideje da nagrade treba da znače nešto. Da budu oruđe prepoznavanja, a ne političkog balansa. U proteklim godinama, Trinaestojulska nagrada izgubila je dio svog simboličkog kapitala. U pozadini svakog kandidovanja šaptalo se o ,,nacionalnim ključevima“, o potrebama da se zadovolje kvote, da se zadovolji forma. Onda se otvoreno počelo govoriti o političkoj podobnosti, o kompromisima. A ove godine – sve to je buknulo u lice javnosti.
Među laureatima se našao Bećir Vuković, pisac koji je javno ponižavao crnogorsku državnost i identitet i čije ime je danima uoči odluke žirija figurisalo kao siguran kandidat za nagradu. Vuković je suštinski simbol onoga što zastupaju djelovi vlasti: revizionizam i udar na istorijsko nasljeđe i državnost Crne Gore. Njegovo prisustvo među dobitnicima izazvalo je opravdanu buru i proteste, pa i najavu pravnih radnji. Nagrada je,
Miloš Karadaglić ne mora nikome da dokazuje gdje je bio i šta je postigao. On je to već uradio – na najvidljivijim mjestima, pred najzahtjevnijom publikom. On je ambasador Crne Gore bez instrukcija, bez protokola, bez ikakvog političkog zaleđa. Na kraju, treba jasno reći: Miloš Karadaglić nije odbio nagradu – on je odbio da učestvuje u njenom urušavanju. Učinio je ono što bi istinski laureat trebalo da učini – stavio vrijednost ispred koristi. Princip ispred protokola. Istinu ispred tišine. A to, u današnjem društvu, ne samo da je rijetko. To je revolucionarno
u toj atmosferi, izgubila svoju čistu vrijednost. Postala je kompromitovana – ne zato što među nagrađenima nema onih koji je zaslužuju, već zato što se njima manipulisalo da bi se obezbijedila ravnoteža, politička simbolika. Karadaglić je, prihvatanjem nagrade u takvom kontekstu, mogao postati sredstvo te ravnoteže. Umjesto toga – izabrao je princip. U vremenu kada se mnogi intelektualci utrkuju da budu ,,pragmatični“, da ne ,,talasaju“, da ,,uzmu ono što im pripada“, Karadaglić ne uzima ono što je njegovo, jer ne želi da učestvuje u onome što nije njegovo. On time ne brani sebe – on brani suštinu umjetnosti. Jer prava umjetnost ne pristaje na kompromis. Ne ulazi u šablone i ne služi dnevnopolitičkim agendama. Upravo tu je najveća vrijednost ovog poteza. Da je ćutao – sve bi prošlo bez mnogo pompe. Bio bi nagrađen, održao bi govor, možda podijelio novac fondaciji. I sve bi bilo ,,u redu“. Ali ne bi bilo ispravno.
Nažalost, reakcije poput drugih lauerata Velja Stanišića i pisca Bećira Vukovića dodatno su oslikale ton kojim se danas govori o zaslugama. U pokušaju da umanje značaj Karadaglićevog gesta, otišli su korak dalje – doveli u pitanje njegov rad, njegovu umjetnost, čak i njegovo pravo da odlučuje. To nije polemika – to je simptom trulog društva. Simptom druš-
Godine 1973. holivudska legenda Marlon Brando odbio je da primi Oskara za ulogu Vita Korleonea u „Kumu“. Taj čin nije bio plod sujete, već dubokog moralnog stava – protestovao je protiv višedecenijske dehumanizacije i pogrešnog prikazivanja starosjedilaca Sjeverne Amerike u američkoj kinematogra ji. Danas, gotovo pola vijeka kasnije, i naše društvo ima svoj trenutak istine. I kao što je Marlon Brando tada rekao „dosta je“, vjerujemo da će i Karadaglićev čin imati otrežnjujući efekat na one koji još vjeruju da se priznanje može dijeliti, a istina prećutati. Jer – zaista – ovo mora stati
tva koje ne podnosi odstupanje. Ali, ti pokušaji govore više o njima nego o njemu. Jer Miloš Karadaglić ne mora nikome da dokazuje gdje je bio i šta je postigao. On je to već uradio – na najvidljivijim mjestima, pred najzahtjevnijom publikom. On je ambasador Crne Gore bez instrukcija, bez protokola, bez ikakvog političkog zaleđa. Na kraju, treba jasno reći: Miloš Karadaglić nije odbio nagradu – on je odbio da učestvuje u njenom urušavanju. Učinio je ono što bi istinski laureat trebalo da učini – stavio vrijednost ispred koristi. Princip ispred protokola. Istinu ispred tišine. A to, u današnjem društvu, ne samo da je rijetko. To je revolucionarno. Godine 1973. holivudska legenda Marlon Brando odbio je da primi Oskara za ulogu Vita Korleonea u „Kumu“. Taj čin nije bio plod sujete, već dubokog moralnog stava – protestovao je protiv višedecenijske dehumanizacije i pogrešnog prikazivanja starosjedilaca Sjeverne Amerike u američkoj kinematografiji. Njegov gest je odjeknuo svijetom i promijenio tok industrije: Holivud je, pod pritiskom istine, počeo drugačije da razmišlja o onima koje je dotad prikazivao isključivo kroz stereotipe. Danas, gotovo pola vijeka kasnije, i naše društvo ima svoj trenutak istine. Odluka maestra Karadaglića da odbije nagradu od države koju je, kako sam kaže, nosio u srcu dok je stajao na najprestižnijim svjetskim scenama, nije čin lične uvrijeđenosti. To je etički gest – tihi, ali odlučan protest protiv vrijednosnog sunovrata i sistemske nepravde. I kao što je Marlon Brando tada rekao „dosta je“, vjerujemo da će i Karadaglićev čin imati otrežnjujući efekat na one koji još vjeruju da se priznanje može dijeliti, a istina prećutati. Jer jednom – zaista –ovo mora stati.
Istraživanje CDT-a i Damara ukazalo na duboke političke podjele i nezadovoljstvo među crnogorskim građanima
CDT Svaki peti građanin Crne Gore vjeruje da državi prijeti nestanak, a njih 45,7 odsto smatra da se protiv trenutne društvenopolitičke situacije treba boriti „svim sredstvima“
PODGORICA - Crnogorsko društvo karakteriše izraženo nezadovoljstvo i duboke političke podjele, pokazalo je istraživanje koje je od 16. do 24. maja i na uzorku od hiljadu ispitanika uradio Centar za demokratsku tranziciju u saradnji sa Institutom Damar.
Prema tom istraživanju, više od trećine crnogorskih građana, odnosno njih 36,3 odsto saglasno je sa izjavama koje imaju snažno polarizujući karakter. To, kako je pojasnila zamjenica izvršnog direktora CDT-a Milena Gvozdenović, ukazuje na ukorijenjene podjele i ranjivost na ekstremne narative.
Goto vo polovina građana, njih 45,4 odsto, prema istom istraživanju, nije zadovoljna stanjem u državi, dok više od polovine, odnosno 53,7 proce-
nata Crnu Goru vidi kao duboko podijeljenu zemlju.
Takođe, svaki peti građanin Crne Gore vjeruje da državi prijeti nestanak, a njih 45,7 odsto smatra da se protiv trenutne društveno-političke situacije treba boriti „svim sredstvima“.
To, prema navodima Gvozdenović, ukazuje na prihvatanje širokog spektra potencijalno nedemokratskih metoda djelovanja.
Da radikalizaciji javnog mnjenja doprinose političke elite smatra 40,7 odsto građana, dok se njih 39,3 procenta plaši za sopstvenu i budućnost svojih bližnjih.
Stanjem u državi su, prema rezultatima ovog istraživanja, u većoj mjeri nezadovoljni pripadnici starijih generacija i manjinskih zajednica, uglavnom Bošnjaka i Albanaca.
Istraživanje CDT-a i Damara pokazalo je i da znatan dio građana političke poruke vrednuje na osnovu identiteta onog ko ih iznosi, a ne na osnovu sadržaja same izjave. - Na primjer, izjavu političara iz DPS-a glasači te partije odbacuju ukoliko se ona predstavi kao izjava političara iz koalicije „Za budućnost Crne Gore“ i obrnuto - pojasnila je Gvozdenović, upozorivši da to ukazuje na ranjivost na manipulacije, ali i na duboku političku i etničku polarizaciju, koja uslovljava čak i osnovno rasuđivanje o određenoj informaciji. Gvozdenović je zaključila i da rezultati ovog istraživanja ukazuju na neophodnost razvoja medijske i digitalne pismenosti, ali i zajedničke odgovornosti u izgradnji kulture dijaloga i odgovorne političke komunikacije. Đ.Ć.
Lider PZP nastavlja da iznosi tvrdnje o planovima za rekonfiguraciju vladajuće većine Medojević: Spajić i Živković će detalje o novoj vladi dogovoriti 14. i 15. jula u Berlinu
PODGORICA – Premijer
Milojko Spajić i lider Demokratske partije socijalista Danijel Živković će tokom boravka u Berlinu sredinom ovog mjeseca, osim zvaničnih susreta sa predstavnicima Evropske unije, Evropskog parlamenta i Bundestaga, imati i neformalne sastanke sa važnim ljudima evropske i njemačke politike sa kojima će dogovoriti detalje vezane za formiranje nove crnogorske Vlade. To je juče, u objavi na Fejsbuku, napisao lider Pokreta za promjene Nebojša Medojević, koji je na istoj mreži pret-
hodnog dana iznio tvrdnju da predstavnici Pokreta Evropa sad i dio poslanika Demokratske partije socijalista, pod pokroviteljstvom više stranih ambasada, vode pregovore o formiranju nove parlamentarne većine u kojoj više neće biti mjesta za koaliciju „Za budućnost Crne Gore“ i Demokrate. Medojević tvrdi da su pregovori između PES-a i DPS-a u završnoj fazi i da bi se već na prvom jesenjem redovnom zasijedanju Skupštine mogla očekivati ozbiljna rekonfiguracija vladajuće većine i izbor nove vlade. Plan, tvrdi Medojević, podrazumijeva da Spajić ostane na
čelu nove vlade, a da predsjedavanje Skupštinom preuzme trenutni ministar vanjskih poslova i lider Bošnjačke stranke Ervin Ibrahimović PES bi, prema planu na koji se Medojević poziva, u novoj vladi raspolagao sa 13 resora, DPS četiri, a Bošnjačka stranka i Albanski forum sa po tri. Živković bi, navodno, bio vicepremijer, dok bi poslanici te stranke Nikola Milović, Elvir Zvrko i Aleksandra Despotović dobili ministarske pozicije. Medojević ističe i da bi takva većina imala najmanje 49 poslanika, a da bi potencijalno mogla imati i njih 52. Đ.Ć.
PODGORICA – Profesor bezbjednosti Vojo Laković tvrdi da se napad na njega 1999. godine dogodio zbog zapljene cigareta u Baru i citostatika u Herceg Novom.
On je to ispričao tokom jučerašnjeg saslušanja pred Anketnim odborom, tokom koga je iznio i tvrdnje da su tzv. crne trojke bile podređene Sedmoj upravi kojom je, pod kodnim imenom „radijator“, rukovodio nekadašnji premijer i šef Agencije za nacionalnu bezbjednost Duško Marković Laković je pojasnio da je 1999. godine bio na čelu Službe za suzbijanje krijumčarenja i carinske istrage u Saveznoj upravi carina Jugoslavije, te da se na početku bombardovanja stavio na raspolaganje Ratnoj mornarici Jugoslavije. Njegovi problemi počeli su, tvrdi, nekoliko dana nakon što su carinske uniforme zamijenili vojnima i nakon što su ga u Petrovcu zaustavile osobe u crnim uniformama kako bi ga razoružale.
- Policajcu Radoju Pejoviću sam predao dva pištolja, jedan marke „brauning“, koji sam dobio na poklon od Pavla Bulatovića, i drugi „cz“, koji mi je bio službeni. Oduzet mi je automobil u koji je bila ugrađena radio-stanica i oprema koja se nalazila u gepeku. Naknadno mi je otrovan i dresirani pas koji me štitio – naveo je Laković. Ispričao je i da je posumnjao da ga neko prati nakon što je, vraćajući se iz savezne uprave, svratio u Pljevlja kako bi obišao porodicu.
- Kada sam iz Pljevalja krenuo za Petrovac, primjetio sam osobu koja toki-vokijem javlja da sam krenuo. U mjestu Crna Poda je bio zaustavljen „golf“ crvene boje sa rotacionim svjetlom i pored njega jedna osoba. Stao sam i otvorio prozor, a ta osoba mi je istog trena „hekler“, kakav koriste pripadnici specijalne policije, uperila u čelo. Nakon tog su se pojavile još tri osobe sa palicama i šipkama i počele da me tuku. Jedan od njih mi je čizmom polomio nos – naveo je Laković, ističući i kako je batinanje prestalo nakon što je naišao jedan taksista, a batinaši se razbježali. Ispričao je i da se tako isprebijan i polomljen dovezao do Doma zdravlja u Mojkovcu, gdje mu je ukazana pomoć.
Svoj iskaz pred Anketnim
Tada ga je, tvrdi, pozvao Duško Marković, koji je tada bio na čelu Državne bezbjednosti, tvrdeći da to što se dogodilo nema veze sa njim. Iz Mojkovca je, dodao je Laković, premješten u bolnicu u Pljevljima i smješten na Odjeljenje intenzivne njege.
- Kad su me smjestili na intenzivnu, krevet pored mene je odmah ispražnjen i dat drugoj osobi koja je tu dovedena kako bi mogla da prati što radim. Nakon toga sam prebačen na dalje liječenje u Beograd, a onda i u Banju Kanjižu – kazao je Laković. Nakon liječenja je, ispričao je on, premješten u saveznu službu i savjetovano mu je da se u Crnu Goru ne vraća. Zbog prebijanja je tužio Crnu Goru, a taj slučaj je kao neosnovan odbačen 2007. godine.
- Krivična prijava je odbačena iako je inspektor Esad Ramović, koji me saslušao u pljevaljskoj bolnici, iz mog telefona čuo prijetnje izvršilaca. Inspektoru sam predočio da su ista lica pokušala da me zaustave na putu Pljevlja - Trlica, ali da su odustali kad su vidjeli da se u vozilu nalazi moj rođeni brat. Bilo je predočeno i da su ova lica, koja su me pratila i nanijela mi teške povrede, tokom boravka u Pljevljima spavala u motelu bivšeg policajca Hamze Kriještorca, a da im je smještaj i ostale troškove platio načelnik Službe državne bezbjednosti Micko Aranitović - rekao je Laković. Govoreći o akciji zapljene cigareta bez akcizne markice sa broda, zbog kojih tvrdi da je pretučen, Laković je ispričao da je ona izvedena jedinicom Ratne mornarice. Naveo je i da su zaplijenjene cigarete smjestili u carinski magacin, a da ih je, kada je počelo bombardovanje, uzela Vojska i dijelila vojnicima.
- Kada smo oduzimali cigare, moj bivši prijatelj M. M. mi je rekao da odustanem od toga i da je moje 10 odsto. Naravno
da sam odbio i izabrao batine – rekao je Laković, ističući kako je tu bio i Milan Lakić, za koga je rekao da je „jedan od najbogatijih penzionera MUP-a“. Kada je riječ o zapljeni citostatika, Laković je ispričao da su ti ljekovi u vidu humanitarne pomoći stigli iz Francuske, a da su oduzeti zbog isteka roka i uništeni u Kumboru.
- Ti citostatici su trebali da se prodaju u privatnim apotekama – kazao je Laković. Naveo je i da su 1999. godine, kada je pretučen, u mjestu Bablja greda u Kolašinu osobe iz crvenog „golfa“, među kojima je bio i Momir Marković iz kampa Specijalne antiterorističke jedinice na Zlatici, napale još dvije osobe.
Ispričao je i da je, nakon što je 9. februara ove godine podnio inicijativu za saslušanje pred Anketnim odborom, protiv njega podnesena anonimna krivična prijava, a on pozvan na informativni razgovor i optužen da, po nalogu BIA, formira novi narko-kartel u Crnoj Gori. - U kome su Dritan Abazović, Aleksandar Damjanović, Marko Bato Carević i Vesko Femić – kazao je Laković. Naveo je da se obraćao i vrhovnom državnom tužiocu Miloradu Markoviću koji ga je, kako je rekao, razočarao, ali i ministru unutrašnjih poslova Danilu Šaranoviću i vršiocu dužnosti direktora Uprave policije Lazaru Šćepanoviću
- Sa mnom je kontaktirao jedino načelnik Odjeljenja za zaš titu objekata i ličnosti. Imali smo korektan razgovor i kazao mi je da ne raspolažu podacima da je meni i mojoj porodici ugrožena bezbjednost – rekao je on. Govoreći o ubistvu Duška Jovanovića, Laković je kazao i da su neke novinare, koji članke naplaćuju po 8.000 eura, angažovale osobe iz or-
–
do
juče dao i nekadašnji funkcioner policije i Uprave carina, a danas profesor bezbjednosti
Kada je riječ o radu Sedme uprave, Laković je poslanicima sugerisao da u tu svrhu saslušaju aktuelnog šefa SPO Predraga Šukovića, nekadašnjeg ministra unutrašnjih poslova Andriju Jovićevića, sekretaricu Milanku Kovačević i Vlajka Babovića, koji se suprotstavio Veselinu Veljoviću i zbog toga, kako je rekao, završio „na ledu“
ganizacije tog atentata da blate ljude koji pomažu radu Anketnog odbora.
- Ovo nije napad na DPS u kome ima čistih ljudi. Ovo je napad na sistem koji je urušavao ugled Crne Gore – rekao je Laković. Kada je riječ o radu Sedme uprave, Laković je poslanicima sugerisao da u tu svrhu saslušaju aktuelnog šefa SPO Predraga Šukovića i nekadašnjeg ministra unutrašnjih poslova Andriju Jovićevića.
- Ako Vam je i to malo, imate crnu kutiju, sekretaricu Milanku Kovačević, koja je znala ko je imao kakvu ljubavnicu. I spomenuću jednog čestitog čovjeka koji se
suprotstavio Veselinu Veljoviću, a to je Vlajko Babović, koji je završio „na ledu“ – rekao je Laković. Odgovarajući na pitanje poslanika DPS-a Oskara Hutera zašto je čekao do sada da iznese svoja iskustva i saznanja, Laković je odgovorio da je pred Anketnim odborom jer pravosudnim organima ne vjeruje.
- Tražio sam dokumenta i odbijen sam. Molim vas kao narodne poslanike da tražite podatke, čime će se potvrditi sve što govorim. Govorio sam da je u pitanju državni terorizam i izradio sam mišljenje o ovim događajima i zaključak je da krivična djela ova-
kve prirode ne zastarijevaju - rekao je Laković. Predsjednik parlamenta Andrija Mandić ocijenio je da je pred Anketnim odborom iznijeto još jedno vrijedno svjedočenje. Lakovića je pozvao da objavi sva imena članova Sedme uprave.
- Da vidimo ko je bio u tom bastionu vlasti, ko je bio spreman da sve uradi zarad ostanka na vlasti - rekao je Mandić. Ovu priliku predsjednik parlamenta je iskoristio da kritikuje rad tužilaštva, ističući da iako imamo imena i evidentne dokaze, ostaje nejasno zašto se po tome ne postupa. Na izrečeno je reagovao predsjednik Odbora i posla-
poslova i glavni pregovarač saslušani pred Odborom za EU integracije
Do kraja godine nas čekaju
međuvladine konferencije
Pojasnila je da će prva konferencije najvjerovatnije biti na jesen za Poglavlje 4, koje se odnosi na Slobodu kretanja kapitala i koje je, kako je rekla, spremno. Druga bi, dodaje ona, trebalo da bude u decembru.
Kada je riječ o Poglavlju 31, koje se tiče vanjske i bezbjednosne politike i čije je zatvaranje blokirala Hrvatska, Gorčević je istakla da to ide u dobrom pravcu.
- Ne bih licitirala kada možemo očekivati zatvaranje ovog
poglavlja, ali zaista smatram da Hrvatska jeste prijatelj Crne Gore i vjerujem da će i dodatno biti podrška - odgovara Gorčević.
Ona je upozorila i kako je za dalje napredovanje u procesu EU integracija neophod-
nik DPS-a Andrija Nikolić, koji je kazao da je tužilaštvo izjavilo žalbu u predmetu „državni udar“, kojim je obuhvaćen i Mandić, zbog čega, kako je naveo, „tu treba tražiti motive za njegove napade“.
Mandić je na to odgovorio da o svemu treba razgovarati i da su kritike dobrodošle.
- Političare kritikuju svaki dan. Mislim da ljudi koji su na važnim pozicijama treba da ih čuju i uvide da je to ozbiljan zadatak i da više nijesu u NVO sektoru - rekao je Mandić.
Poslanik Huter je ponovio raniji stav da je cilj ove parlamentarne istrage da se od Od-
no da i Skupština na vrijeme završi svoj dio posla. Kada je riječ o informaciji da će, zbog neprimjene Zakona o šumama, Crnoj Gori biti obustavljeno 2,45 miliona od IPA projekata, Gorčević je kazala da Crna Gora taj novac nije izgubila.
- Radi se samo o preraspodjeli, odnosno prenamjeni tih sredstava - istakla je ministarka. Poručila je i da usklađivanje sa viznom politikom EU mora da bude završeno do kraja iduće godine.
Zasijedanje parlamentarnog odbora počelo je čitanjem dopisa direktora Agencije za nacionalnu bezbjednost Ivice Janovića, koji je članove tog parlamentarnog radnog tijela obavijestio da Duško Jovanović nije imao dosje u Agenciji, te da ona ne raspolaže ni dokumentacijom o njegovom ubistvu.
Reagujući na to, poslanik Demokrata Momčilo Leković ocijenio je da je dopis ANB-a suprotan svemu što je na Odboru kazao nekadašnji direktor Agencije Duško Marković
- To može ukazati na tri varijante, a to su da je Marković lagao pred crnogorskom javnošću, da je dokumentacija sakrivena i izuzeta ili da su postojali paralelni dosjei. Niko ne može da prihvati da država, kroz najznačajniju službu bezbjednosti, nije imala interesovanje za atentat na najpoznatijeg novinara u tom periodu. Ako je to istina, to je poraz za službu i Markovića koji čas sve zna, čas ništa ne zna – rekao je Leković.
Predsjednik Skupštine Andrija Mandić istakao je da ANB, ako nema dosje o Dušku Jovanoviću i njegovom ubistvu, nema ni za druge slučajeve kojima se bavi Anketni odbor.
- Strahujem da je materijal o svemu tome uništen 2020. godine. Štampa je pisala da je materijal Agencije spaljivan na Žabljaku te godine – kazao je Mandić.
Bojan Božović iz SNP-a je rekao da „ne stoji priča ANB-a da nemaju dokumentaciju o ubistvu Duša Jovanovića“. Potpredsjednik Odbora i poslanik DNP-a Milan Knežević konstatovao je da je dopis ANB-a pokazatelj da je „Jovanović ubijen po drugi put“.
- Izgleda da Crnom Gorom i dalje upravljaju Sedma uprava i neki krugovi bivše tajne službe - kazao je Knežević. On je istakao da je zaprepašćen izostankom reakcije tužilaštva nakon prethodnih svjedočenja pred tim skupštinskim tijelom.
- Bolje izaberite mene da budem vrhovni tužilac. Barem ću nešto pokušati da uradim. Porazno je što nakon više od dvije decenije nemamo epilog afera koje je režirao tadašnji vladajući režim. Desila su se brojna ubistva i napadi. Švercovalo se sve i svašta. Da smo imali brodove za to, švercovali bi i slonove i žirafe, ali nijesu mogli da stanu. Švercovali smo kokain brodom „Jadran“ i diplomatskom poštom i nevjerovatno je da tužilaštvo ne preduzima ništa da sve to rasvijetli - zaključio je Knežević.
bora kreira rijaliti program, u već preciziranom roku, od dvije godine.
- To jest, do parlamentarnih izbora. To nije poštovanje žrtava i njihovih porodica, to je farsa - kazao je Huter.
Poslanik SD-a Nikola Zirojević rekao je da, ako već imamo sve ovo u vidu, onda treba inicirati smjenu vrhovnog tužioca Milorada Markovića jer je i sam, kako je kazao, nezadovoljan njegovim radom. Poslanik Ure Filip Adžić konstatovao je da se „sve svelo na političku borbu“. - Mnogo smo dalje od istine sada. Gospodine Lakoviću, meni je žao zbog svega što Vam se desilo. Ono što
- Neke države možemo da prebacimo za 2027. godinu. Naš plan je da, kad se završi sezona, u oktobru ili novembru napravimo detaljan presjek stanja i da obavijestimo EK za koje države je taj režim ukinut. Vjerujem da ćemo ove godine to uraditi za određeni broj država - kazala je Gorčević. Ministarka je istakla da Evropska komisija za sada ne pravi probleme kada je riječ o Zakonu o razvojnoj banci i Poglavlju četiri, ali i naglasila kako
je meni sporno je što ste samo u dvije rečenice pomenuli moguće razloge Vašeg prebijanja, a ostalo ste govorili o Vašoj spremnosti da poginete za ideju tadašnje državekazao je Adžić. Dodao je i da je logično da se u periodu, kada su se ljudi stavili na stranu Beograda ili Podgorice, mogu tražiti motivi napada na Lakovića. Odluka o terminu naredne sjednice Anketnog odbora biće saopštena naknadno, nakon izjašnjenja Ministarstva pravde u vezi s istragom u slučajevima prebijanja novinara i publiciste Saše Raonića i Miška Đukića
Irena MILOVIĆ
to ne znači da to neće biti problem kod Poglavlja 9, koje se tiče finansijskih usluga. Glavni pregovarač sa EU Predrag Zenović je, govoreći o formiranju Fiskalnog savjeta, kazao kako ne postoje prepreke da se i taj dio posla završi u dogledno vrijeme. Članovi Odbora su juče jednoglasno usvojili 45. kvartalni izvještaj o ukupnim aktivnostima u okviru procesa integracije Crne Gore u EU za period od januara do marta ove godine. Đ.Ć.
Juče održana telefonska sjednica Vlade
PODGORICA - Vlada je juče na telefonskoj sjednici usvojila informaciju o aktivnostima na postupak obaveznog javnog preuzimanja akcija Instituta „Dr Simo Milošević“, u skladu sa Planom restrukturiranja.
Podaci Uprave carina za prvih šest mjeseci ove godine Junska naplata prihoda porasla 16,32 odsto
PODGORICA - Ukupno ostvarena naplata carinskih prihoda u junu iznosila je 129,53 miliona eura, što je 18,17 miliona eura, odnosno 16,32 odsto više u odnosu na isti mjesec prošle godine.
Iz Uprave carina je saopšteno da je ostvarenom naplatom premašen plan prihoda za jun za 4,71 milion eura ili 3,77 odsto.
- Prema strukturi naplaćenih prihoda poreza na dodatu vrijednost (PDV) - pri uvozu naplaćen je u iznosu od 87,08 miliona eura, što je 13,25 miliona eura ili 17,95 odsto više u odnosu na jun prošle godine - navodi se u saopštenju.
Posmatrano za period od 1. januara do 30. juna, naplaćeni carinski prihodi iznosili su 650,18 miliona eura, što je u odnosu na uporedni period više 57,34 miliona eura, odnosno 9,67 odsto.
– Ostvarenom naplatom u periodu od januara do juna, premašen je plan prihoda za 24,48 miliona eura ili 3,91 odsto - zaključuje se u saopštenju. r. E.
Informacija je, kako je saopšteno iz Vlade, usvojena na osnovu pribavljenih saglasnosti većine članova. U informaciji se navodi da je prvi korak u realizaciji Plana restrukturiranja pokrenut njenim usvajanjem i potpisivanjem Ugovora o zajedničkom
djelovanju između Vlade, Razvojne banke, Zavoda za zapošljavanje, Fonda za zdravstveno osguranje kao jedne strana i HTP Vile Oliva kao druge strana i odluke o preuzimanju Instituta na osnovu koje navedeni akcionari, sa zajedničkim učešćem od 85,66 odsto u kapitalu Instituta, odnosno zajedno sa 327.510 akcija sa pravom glasa iskazuju interes za preuzimanje, odnosno otkup svih preostalih 54.850 dionica, a koje nijesu u vlasništvu potpisnika ugovora. - Ugovor o zajedničkom djelovanju i odluka potpisani su 3. jula, o čemu će biti obaviješteni Komisija za tržište kapitala i Institut u roku od dva dana od potpisivanja. Pored toga, odluka će biti objavljena u dva štampana medija, koji se distribuiraju na teritoriji Crne Gore, u roku od četiri radna dana od potpisivanja, u skladu sa Zakonom o preuzimanju akcionarskih društava - navodi se u Vladinoj informaciji. r. E
Ministarstvo turizma donijelo odluku o dodjeli sredstava
PODGORICA - Ministarstvo turizma donijelo je odluku o dodjeli sredstava u iznosu od 550.000 eura kroz Program podsticajnih mjera u oblasti turizma za ovu godinu.
Iz Ministarstva su rekli da je ovogodišnji poziv zabilježio rekordno interesovanje, što potvrđuje više od 170 pristiglih prijava, od kojih je 121 projekat odabran za finansijsku podršku.
- Kroz ovaj program Ministarstvo nastoji da podstakne ravnomjerniji turistički razvoj, uz snažniju integraciju lokalnih zajednica u turističke tokove - navodi se u saopštenju.
Program obuhvata tri ključne mjere koje se odnose na podršku organizovanju manifestacija i festivala, s ciljem diverzifikacije turističke ponude kroz razvoj manifestacionog turizma, sa posebnim fokusom na sjeveru Crne Gore, unapređenje ponude i kvaliteta usluga u ruralnom turizmu, kroz poboljšanje smještajnih i pratećih kapaciteta u seoskim domaćinstvima, uz promociju održivog razvoja i digitalizacije, kao i unapređenje kvaliteta turističke ponude i digitalizacija, koja obuhvata razvoj kulturnog, sportsko-rekreativnog i avanturističkog turizma, kao i savremenih digitalnih rješenja u turističkom sektoru. r. E
Institut alternativa istraživao ugovore o djelu, v. d. mandate
Tokom mandata 44. vlade, zaključno sa februarom 2025. godine, doneseno je čak 313 rješenja o određivanju vršilaca dužnosti, dok je na osnovu konkursa, tokom 2024. godine, na puni mandat izabran svega 41 rukovodilac. Ovo govori o izokrenutoj logici popunjavanja najbitnijih mjesta u državnoj upravi, jer su v. d. stanja, umjesto izuzetka, postala pravilo – navodi se u analizi Instituta alternativa
PODGORICA – Ugovori o djelu se u državnoj upravi sklapaju za sistematizovana radna mjesta, bez opisa poslova, jasnih kriterijuma za naknadu te stalno produžavanje trajanja ugovora koji bi po pravilu samo trebalo da se koriste za specifične i vremenski ograničene poslove – pokazala je analiza Instituta alternativa (IA).
Uprava za nekretnine je, kako su utvrdili iz IA, sudeći prema ugovorima koji su im dostavljeni, polovinu njih sklopila bez navedenog opisa posla. Od 36 ugovora o djelu, koje im je dostavilo Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede, njih 15 je bez opisa posla.
- Evidencija Uprave za nekretnine pokazuje da su brojna lica bila angažovana na ovaj na-
čin više godina u kontinuitetu, što dovodi u pitanje privremeni karakter takvog aranžmana. Najdrastičniji slučaj se odnosi na lice koje je bilo angažovano čak 13 godina po ugovoru o djelu. Prisutni su i brojni slučajevi angažovanja od šest, sedam, čak i deset godina, što obesmišljava svrhu ovog vida angažovanja, koji je namijenjen isključivo za specifične i vremenski ograničene poslove i otvara prostor za zaobilaženje procedura redovnog zapošljavanja –stoji u analizi IA. Troškovi
Ukazuju i na primjer Ministarstva prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine koje je skoro 80 odsto ugovora o djelu sklopilo za „administrativno-tehničke i pomoćne poslove“ u različitim sektorima, za šta su mjesečne naknade varirale od 200 do 1.000 eura. U
analizi se navodi i da se u periodu od 2021. do 2024. godine registruje konstantan rast sredstava planiranih za ove svrhe, a da je kulminacija bila lani kada je na državnom nivou izdvojeno više od 21 milion. Za ovu godinu ova sredstva su planirana na nivou od 16,6 miliona eura. Ipak, analiza IA je pokazala da je devet, od ukupno 12 institucija obuhvaćenih istraživanjem, potrošilo više nego što je budžetom bilo predviđeno na troškove ugovora o djelu. Drastičan je primjer Ministarstva unutrašnjih poslova koje je u odnosu na planirani budžet za 2023. godinu od 445.200 eura potrošilo 1,3 miliona, kao i Ministarstva odbrane koje je budžet premašilo za 124 posto, odnosno potrošilo 317.600 eura u odnosu na planirane 142.000 eura. Analiza je pokazala i da se nad-
mandate i ocjenjivanje u državnom sektoru
zor nad realizacijom ugovora o djelu u praksi uglavnom svodi na formalne izvještaje bez stvarne procjene kvaliteta rada.
Iz IA ukazuju da su određeni organi uprave, na osnovu preporuka Državne revizorske institucije, donijeli planove privremenih angažovanja koji se često premašuju.
- U slučaju Ministarstva kulture i medija za 40, odnosno 30 odsto više u odnosu na prvobitne planove za 2023. godinu, odnosno 2024. godinu. Uprkos nepravilnostima, upravna inspekcija nema osnov za preduzimanje adekvatnih mjera u ovoj oblasti nakon isteka perioda trajanja ugovora, čime se stvara dodatan prostor za zloupotrebu privremeno angažovanih lica – navode iz IA. Smatraju da je neophodno da Komisija za praćenje ugovora o djelu, koju je formirala crnogorska vlada, jasno ukaže na slučajeve u kojima se ugovori o djelu sklapaju za obavljanje redovnih poslova i provjeri opravdanost takvih angažovanja u odnosu na stvarni obim posla organa državne uprave. Na osnovu toga je, kako ocjenjuju, potrebno da daju odgovarajuće preporuke, kako bi se kroz redovne procedure za-
Nastavljen spor po tužbi kompanije Veselina Pejovića protiv Elektroprivrede
vlada
pošljavanja ili rasporeda zaposlenih trajnije riješio problem nedostajućih kapaciteta.
Dominantno natprosječni
Institut alternativa je uradio i analizu procedure ocjenjivanja rada državnih službenika utvrdivši da je broj ocijenjenih porastao sa 3.552 u 2020. na 4.592 u prošloj godini, ali da uglavnom nijesu donijeta odgovarajuća rješenja o ocjenama rada.
- Analiza s trukture ocjena pokazuje izrazit i kontinuiran porast udjela zaposlenih koji su ocijenjeni najvišom ocjenom „ističe se“ - sa skoro 80 odsto od ukupnog broja ocijenjenih u 2020. godini na više od 90 odsto u 2024. godini. To ukazuje na hiperprodukciju pozitivnih ocjena bez stvarnog utemeljenja u rezultatima rada, čime se obesmišljava sami proces ocjenjivanja. Dolazimo do paradoksa da je prosječno biti natprosječan – ukazuju iz IA.
Smatraju da je neophodno zakonski propisati jasno predstavljanje očekivanih ciljeva zaposlenima, čiji rad je podložan ocjenjivanju, ali i pružanje povratnih informacija tokom praćenja učinka.
Zaobilaženje konkursa
Analiza primjene instituta „vršilac dužnosti“ pokazala je da se uglavnom koristi za zaobilaženje javnih konkursa.
- Tokom mandata 44. vlade, zaključno sa februarom 2025. godine, doneseno je čak 313 rješenja o određivanju vršilaca dužnosti, dok je na osnovu konkursa, tokom 2024. godine, na puni mandat izabran svega 41 rukovodilac. Ovo govori o izokrenutoj logici popunjavanja najbitnijih mjesta u državnoj upravi, jer su v. d. stanja umjesto izuzetka postala pravilo – navodi se u analizi IA.
Ono što predstavlja dodatni problem jeste da se v. d. mandati rukovodilaca višestruko obnavljaju.
- Od 184 osobe koje su bile određene za vršioce dužnosti u ovom periodu, njih 95 (51,6 odsto) određeno je više puta –dva, tri ili čak četiri puta – što dodatno potvrđuje sistemsko izbjegavanje konkursa. Nažalost, Upravna inspekcija je u odgovoru na našu inicijativu zauzela stav da su ovakva višestruka obnavljanja mandata vršilaca dužnosti zakonita, jer zakon ograničava period tzv. v. d. stanja na najduže šest mjeseci, ali ne propisuje eksplicitno da se ona ne mogu obnavljati. Iako predložene izmjene Zakona o državnim službenicima i namještenicima uvode ograničenje da ista osoba može biti određena za vršioca dužnosti najviše dva puta na istoj poziciji, to je i dalje nedopustivo dugo –petina mandata rukovodilaca, a problem ostaje što se vršioci dužnosti i dalje neće birati isključivo iz reda zaposlenih – navode iz IA. m. lekoViĆ
PODGORICA – Advokati kompanije Uniprom Milutin i Momčilo Knežević negodovali su na ročištu u sporu protiv Elektroprivrede (EPCG), jer je sutkinja Privrednog suda Radmila Perović odbila njihov zahtjev da sud od ove državne kompanije traži odgovore na više pitanja, koji su, kako tvrde, od odlučnog značaja za spor koji vode zbog kršenja ugovora o snabdijevanju električnom energijom.
Prethodno je predsjednik suda Mladen Grdinić odbio njihov zahtjev za izuzeće sutkinje Perović uz obrazloženje da se radi o njihovom mišljenju o načinu vođenja postupka, ukazujući da u slučaju nezadovoljstva konačnim ishodom postupka, imaju pravo na žalbu Apelacionom sudu. oDgoVori
Advokati kompanije Uniprom, koja je u vlasništvu Veselina Pejovića, smatrali su značajnim da sud od EPCG traži odgovor na pitanje da li su osim Uniproma, obavijestili i ostale potrošače iz iste kategorije potrošnje o izmijenjenim okolnostima, imajući u vidu da je Regulatorna agencija za energetiku ukazala da su u toj kategoriji i Toščelik, Željeznička infrastruktura i drugi. Osim toga, zahtijevali su da EPCG sudu dostavi obavještenja koja je u skladu sa zaključkom borda direktora EPCG, kako se navodi, uputila ostalim potrošačima. To su, kako navode Kneževići, isprave koje su u posjedu EPCG, a na osnovu kojih se dokazuje koji su još potrošači bili u istoj kategoriji kao i Uniprom. Advokat EPCG Ivan Kadić ocijenio je da su ovi prijedlozi nedozvoljeni te da tako nešto ne prepoznaje Zakon o parničnom postupku (ZPP). Na tvrdnje advokata Uniproma da je sudijska dužnost da postavlja pitanja kako bi se razjasnile odlučne činjenice, Kadić je odgovorio da se odredbe ZPP odnose na postavljanje pitanja na pripremnom, a ne na ročištu glavne rasprave. Po Kneževićima, pitanje je elementarne logike da sud može i mora postavljati pitanja tokom cijelog postupka, pitajući čemu onda služi glavna rasprava, ako ne razjašnjenju činjenica od značaja za rješavanje spora. Time im se, kako su ocijenili, povrjeđuje pravo na pravično suđenje. Advokati Kneževići su predložili da se u ovom postupku sprovede metalurško-tehno-
Uniprom je inicijalno, zbog kršenja ugovora, od EPCG tražio 17,4 miliona eura i naknadu štete za svaki mjesec do kraja 2022, do kada je, kako navode, na snazi trebalo da bude Ugovor o kupoprodaji električne energije iz januara 2021. godine za potrebe proizvodnje u KAP-u. Ipak, naknadno su kazali da će tužbeni zahtjev precizirati nakon vještačenja
loško i ekonomsko-finansijsko vještačenje. Od vještaka očekuju da, između ostalog, utvrdi koliko ćelija je u Elektrolizi u KAP-u radilo prije početka gašenja krajem 2021. godine, koliko je trajalo njihovo gašenje i koliko ih je ostalo aktivnih, zašto su gašene i da li je to bilo nužno, te kakve su opasnosti bile po životnu sredinu. Nakon toga očekuju da finansijski vještak procijeni kolika je visina direktne materijalne štete koja je nastala kao posljedica prinudnog gašenja proizvodnih procesa u KAP-u, te kolika je izmakla dobit koju je Uniprom očekivao 2021. i 2022. godine od već ugovorenih prodaja aluminijskih trupaca, da nije došlo do gašenja proizvodnje. naknaDa štete Uniprom je inicijalno, zbog kršenja ugovora od EPCG tražio 17,4 miliona eura i naknadu štete za svaki mjesec do kraja 2022, do kada je, kako navode, na snazi trebalo da bude Ugovor o kupoprodaji električne energije iz januara 2021. godine za potrebe proizvodnje u KAP-u. Ipak, naknadno su kazali da će tužbeni zahtjev precizirati nakon vještačenja. Optužuju EPCG da namjerno nije htjela da ispuni ugovorne obaveze, zbog čega su bili prinuđeni da, radi spašavanja likvidnosti kompanije, zaštite života radnika i sprečavanja nesagledive ekološke štete havarijskog gašenja, ugase 150 elektrolitičkih će-
lija za proizvodnju primarnog aluminijuma. Osim toga traže i izmaklu dobit za period od decembra 2021. do kraja prošle godine, koju su mogli ostvariti od proizvodnje i prodaje aluminijuma.
Tvrde da je ugovorom bilo predviđeno automatsko produženje, pod uslovom da su izmirili sve obaveze i da, u slučaju promjene cijene struje za kategoriju potrošnje kojoj pripada, ugovorne strane utvrde cijenu najkasnije do 31. decembra 2021, koja ne može biti veća od maksimalno utvrđene za tu kategoriju potrošača. Ukazali su da im iz Vlade i EPCG nijesu odgovarali na poziv za pregovore, ali da su im nakon više urgencije prvo ponudili 183 eura po megavat satu, tvrdeći da bi sve ispod toga bilo na štetu građana, a onda je spustili na 122 eura.
Iz EPCG tvrde da nije bilo uslova za produženje ugovo-
ra, jer osim što nije bilo usaglašavanja oko cijene struje, Uniprom nije platio račune za novembar i decembar 2021, niti dostavio bankarsku garanciju za dospjele obaveze. Tvrde da je riječ o bilateralnom ugovoru, a ne snabdjevačkom kako tvrde iz Uniproma. Ocjenjuju da je tumačenje ugovora na taj način neosnovano, jer krajnji kupac odnosno potrošač nije Zakonom o energetici prepoznat kao učesnik na tržištu. Ukazuju da je EPCG zbog krize na tržištu energenata, samo tokom 2021. godine izgubila 38 miliona, te da bi taj dug bio veći za još 26 miliona da je produžen ugovor sa Unipromom. To, kako navode, nedvosmisleno pokazuje ko je realno oštećen, dodajući da Uniprom nije prihvatio njihovu ponudu da im obračunaju struju po cijenama nižim za 15 odsto od referentne berze. m. lk.
Novi dokument EK o vladavini prava ukazuje da se pravosuđe susreće sa izazovima, ali i da Skupština
PODGORICA - Duboka institucionalna i politička kriza je nastala zbog odluke parlamenta da jednostrano donese odluku o penzionisanju jednog sudije Ustavnog suda (Dragane Đuranović, op. aut.), i to je izazvalo zabrinutost Evropske komisije o poštovanju nezavisnosti Ustavnog suda.
Kada je riječ o borbi protiv korupcije, rezultati istraga i optužnica se poboljšavaju, ali mali broj pravosnažnih osuđujućih presuda i nedostatak efikasnih i odvraćajućih kazni doprinose utisku nekažnjivosti.
Ukazano je i na velika kašnjenja u imenovanju članova Vijeća Agencije za audiovizuelne medijske usluge i Radio -televizije Crne Gore, koje ometaju sprovođenje novog seta medijskih zakona.
Pravosuđe
U dokumentu, EK je ukazala da u ovoj godini samo 26 odsto populacije i 35 odsto preduzeća smatra da su sudije i sudovi nezavisni i data je ocjena „prilično ili vrlo dobro“. Ovo ukazuje da je percepcija nezavisnosti sudova i sudija znatno smanjena u odnosu na 2024. godinu kada je iznosila 35 odsto, a zanimljivo je da se percepcija povjerenja među kompanijama povećala jer je za 2024. bila 28 odsto. Kao glavni razlog slabe percepcije nezavisnosti sudija i sudova navodi se uplitanje i pritisci Vlade ili političara. EK je iznijela podatke o transparentnosti tužilaštava - javna percepcija se poboljšala, 55,7 odsto građana ocjenjuje tužilaštvo kao transparentno, što je povećanje od 14,9 odsto u odnosu na 2023. EK je zabilježila i da je rad na sprovođenju Strategije reforme pravosuđa za period 2024-2027. godine u toku, ali da nijesu sprovedene ni sve aktivnosti planirane za 2024. godinu.
Istaknuto je da glavni zakoni koji garantuju nezavisnost i nepristrasnost pravosudnog sistema sada uveliko uzimaju u obzir evropske standarde, kao što su Zakon o Sudskom savjetu i Zakon o državnom tužilaštvu.
- Kao rezultat ovih izmjena, Sudski i Tužilački savjet su u procesu razvoja novog sistema imenovanja, ocjenjivanja rada i napredovanja sudija i tužilaca – navedeno je u dokumentu. Naglašeno je da bi se sa evropskim standardima, kada je ri-
ječ o Sudskom savjetu, morala uskladiti uloga ministra pravde kao člana po službenoj dužnosti, ali i zastupljenost sudija koje biraju kolege. Podsjetili su da se novi ministar pravde (Bojan Božović) neformalno obavezao da će nastaviti praksu svog prethodnika da ne učestvuje na sjednicama Sudskog savjeta. Kada je riječ o Tužilačkom savjetu, uvođenje izričite odredbe u Ustav o njegovom sastavu i načinu izbora njegovih članova, što Venecijanska komisija smatra održivijim rješenjem – i dalje je na čekanju.
Fali sudija, sve više tužilaca
Zakon o Specijalnom državnom tužilaštvu i dalje ima nedostatke jer ključne preporuke Venecijanske komisije u vezi s povećanom odgovornošću, jasnijim operativnim okvirima, ojačanom zaštitom ličnih podataka i strategijom za smanjenje znatnog zaostatka u predmetima još nijesu pokazane.
Ukazali su da nema posebno zakona o radnim pravima sudija te da postoje dva sukobljena zakona (Zakon o PIO i Zakon o radu). Treba usvojiti poseban zakon, u kome će biti dati kriterijumi za penzionisanje za sve sudije i tužioce, uključujući i one Ustavnog suda. Ukazano je i da pravosuđu fali sudija i tužilaca - Crna Gora imala je u 2024. godini 243 sudije od 329 planiranih mjesta, a podaci ukazuju da je uočen pad u odnosu na 2023. godinu. S druge strane, broj tužilaca se povećao sa 85 na 114, od 141 planiranog radnog mjesta. Pravila za ocjenjivanje sudaca i predsjednika sudova i dalje predstavljaju zabrinutost, ističe EK, zbog rizika od ugrožavanja njihove nezavisnosti i sudske diskrecije u mjeri u kojoj i dalje predviđaju da će se učinak sudija, koji imaju najmanje 30 odsto poništenih odluka u žalbenom postupku ocijeniti kao „nezadovoljavajući“.
EK je ukazala da postoje slučajevi neprimjerenog javnog uticaja na pravosuđe, koji i dalje izazivaju zabrinutost.
U dokumentu je navedeno i da treba učiniti vidljivijom besplatnu pravnu pomoć, poboljšati digitalizaciju pravosuđa kako bi se efikasnije dodjeljivali predmeti, ali i koristila sudska statistika.
uslovi rada - loši
Sudnice su neuslovne, neadekvatni su ljudski resursi i uslovi rada. U EK izvještaju je na-
vedeno da im je ukazano na činjenicu da plate u sudstvu nijesu konkurentne i da to utiče na zapošljavanje novih sudija i na motivaciju postojećih da prihvate unapređenja na pozicije sa većom odgovornošću.
Crna Gora nije započela efikasno sprovođenje Plana racionalizacije pravosudne mreže za period 2024-2027, što predstavlja izazov.
Na svim nivoima su loši radni uslovi, uključujući opremu, posebno za SDT, Viši sud u Podgorici i Vrhovni sud.
eFikasnost malo bol ja
Postignuta su određena poboljšanja, navodi se u dokumentu, a znatni zaostaci i dalje postoje u upravnim predmetima. Stopa rješavanja predmeta pokazuje da je bilo više primljenih nego riješenih predmeta, te da njihov broj raste. U 2023. stopa rješavanja prvostepenih upravnih predmeta iznosila je 40 odsto, s vremenom rješavanja od 1.422 dana, dok je u 2024. stopa porasla na 109 odsto, a vrijeme rješavanja smanjeno na 880 dana.
- Opterećenje sudija Upravnog suda izaziva ozbiljnu zabirnutost, s obzirom na to da je jedan sudija u prosjeku rješavao 2.513 predmeta u 2024. godini, iako se broj neriješenih predmeta u 2024. godini smanjio sa 27.589 na 26.638 – navedeno je u dokumentu.
javnost smatra da koruPcija Postoji Percepcija među stručnjacima, građanima i poslovnim rukovodicima je da je nivo korupcije u javnom sektoru ostao visok. U Indeksu percepcije korupcije Transparency Internationala za 2024. godinu, Crna Gora postiže 46/100 i zauzima 65. mjesto u svijetu. Ova percepcija ostala je relativno stabilna tiokom posljednjih pet godina. Posebni Eurobarometar o korupciji za 2025. godinu pokazuje da 88 odsto ispitanika smatra korupciju raširenom u svojoj zemlji (prosjek EU 69%), a 24 odsto njih osjeća se lično pogođeno korupcijom koja utiče na njihov svakodnevni život. Što se tiče preduzeća, 79 odsto smatra da je korupcija raširena (prosjek EU 63 odsto), a 47 odsto da je korupcija problem u poslovanju (prosjek EU 35 odsto). Navedeno je i da Crna Gora još nije potpisnica Konvencije OECD-a o borbi protiv podmićivanja.
EK izražava sumnju da Nacionalni savjet za borbu protiv korupcije koje je zaduženo za praćenje i izvještavanje o sprovođenju Strategije može to da učini, jer njegova struktura, plan rada i resursi još nijesu jasni.
Tek treba da se usvoji okvir saradnje između Agencije za sprečavanje korupcije (ACA) i Nacionalnog savjeta, koji je preporučio GRECO.
- Izmjene Zakona o Specijalnom državnom tužilaštvu uvedene 2024. godine znatno su poboljšale efikasnost, pa su pokrenute istrage protiv 17 osoba i podignuto je 16 optužnica - pokazatelji su kojima raspolaže EK.
Istaknuto je da je SDT pokrenulo istragu protiv bivše direktorice Agencije za sprečavanje korupcije (Jelene Perović), koja je optužena za navodnu zloupotrebu položaja i štetu po budžet. Navedeno je da je direktorica smijenjena i da je tu odluku prvostepeno poništio Upravni sud. Istaknuto je da broj istraga u slučajevima korupcije na visokom nivou stalno raste od 2022. godine. Broj pravosudnih osuđujućih presuda zabilježio je porast u 2024. godini, ali je i dalje nizak u poređenju s brojem slučajeva korupcije na visokom nivou koji su na sudu ili pod istragom, navodi se u ovom dokumentu.
Napomenuto je da postoji zabrinutost zbog opšte prakse advokata da zloupotrebljavaju jemstvo kroz Zakon o kaznenom postupku kako bi odugovlačili kaznene postupke u slučajevima korupcije na visokom nivou bez valjanog opravdanja.
Kada je riječ o zapošljavanju novih policijskih službenika, posebno u jedinici koja se bavi borbom protiv korupcije na visokom nivou i pranja novca, trebalo bi obezbijediti da se zapošljavanje sprovodi na osnovu zasluga.
Odjeljenju posebne policije nedostaju specijalizovane početne i kontinuirane obuke iz finansijskih istraga, a u nastavnom planu i programu policijske akademije nema redovnih predavanja na tu temu.
Uprkos preporukama OESS-ODIHR i GRECO, Zakon o finansiranju političkih subjekata i izborne kampanje još nije izmijenjen.
Zaštite zviždača trenutno nema i očekuje se da će biti razvijena do trećeg tromjesečja ove godine.
skuP ština ometa sProvođenje zakona
Kašnjenja u imenovanju članova Savjeta AMU i RTCG ometaju sprovođenje medijskog zakonodavnog okvira. - Tokom izvještajnog perioda, Skupština iz dva navrata nije uspjela da imenuje nove članove Savjeta AMU i odložila je pokretanje postupka imenovanja Savjeta RTCG. Potpuno sprovođenje zakonodavnih poboljšanja uvedenih novim zakonima, uključujući transparentna i na zaslugama zasnovana imenovanja, tek treba postići kako bi se osiguralo pravilno funkcioniranje i puna nezavisnost AMU-a i RTCG-a – navedeno je u dokumentu. Naglasili su i da je, iako je postupak imenovanja generalnog direktora RTCG (Boris Raonić) prethodno bio oboren višestrukim sudskim presudama, u avgustu 2024. Savjet RTCG imenuje istu osobu na stalni mandat, što je postavilo pitanja o nedostatku transparentnosti i mogućem kršenju zakonskog postupka. Ukazano je i da je krajem 2024. tužilaštvo podiglo optužnicu protiv članova Savjeta RTCG zbog zloupotrebe položaja tokom imenovanja generalnog direktora. Taj postupak je trenutno u toku pred Osnovnim sudom u Podgorici.
Portalima se ne zna vlasnik
EK navodi da su se pravila o transparentnosti informacija o vlasništvu medija poboljšala, ali samo u odnosu na pružaoce medijskih usluga. Ističu
da i dalje postoji niz uticajnih online medija koji ne pružaju informacije o vlasništvu uprkos novim obavezama prema Zakonu o medijima. - Osim toga, dostupnost informacija o vlasništvu medija ostaje ograničena na one medijske subjekte koji su prošli formalnu registraciju. Pojedini ističu da medijske kuće u vlasništvu firmi osnovanih u Srbiji imaju snažan uticaj na medijskom tržištu i da i dalje dominiraju među onima koji dobijaju sredstva za marketing od državnih firmi – navedeno je u dokumentu. Ističe se da zakonske odredbe koje regulišu transparentnost raspodjele javnih sredstava za medije tek treba da budu sprovedene. - U 2023. godini, 56 odsto registrovanih medija i 64 odsto subjekata javnog sektora ispunilo je zakonsku obavezu objavljivanja primljenih i dodijeljenih javnih sredstava medijima – piše EK. Pitanje neregistrovanih online medija još nije u potpunosti riješeno u skladu s važećim međunarodnim standardima. Ekonomska održivost komercijalnih medija ostala je ograničena relativno malom publikom i ograničenim tržištem oglašavanja. Istaknuto je da je povećan Fond za medijski pluralizam sa 0,09 odsto na 0,2 odsto trenutnog nacionalnog budžeta.
- To je javno finansiranje učinilo sve značajnijim izvorom prihoda za komercijalne medije – piše u dokumentu. Novi zakon o medijima uveo je samoregulaciju medija kao preduslov za pristup finansi-
Srijeda, 9. jul 2025.
koči sprovođenje zakona o medijima
ranju iz Fonda, a članstvo u Medijskom savjetu za samoregulaciju se znatno povećalo, do marta 2025. čak na 67 medijskih kuća. Pravni okvir o pristupu informacijama tek treba izmijeniti, ali postoje značajni izazovi u obezbjeđivanju njegovog sprovođenja. U januaru 2025. Vlada je donijela novi zakon o slobodnom pristupu informacijama, koji je trenutno u razmatranju u parlamentu. Međutim, nacrt prijedloga ne bavi se dovoljno sprovođenjem inspekcija i potrebom za usklađivanjem sa Direktivom o otvorenim podacima. Međutim, situacija u Agenciji za zaštitu ličnih podataka i slobodan pristup informacijama izaziva zabrinutost. Njena nezavisnost, ljudski resursi i finansijski kapaciteti nijesu dovoljno jaki da bi joj omogućili efikasno i djelotvorno izvršavanje svojih ovlašćenja. - Značajan primjer je odluka Ministarstva finansija da znatno smanji budžet Agencije za 2025. Osim toga, direktor Agencije dao je ostavku u decembru, 2024. nakon što je imenovan u januaru iste godine – uvrstila je EK u svoj izvještaj.
Napadi Na medije
Navodi se da vlasti pružaju brz i efikasan institucionalni i policijski odgovor na nove slučajeve verbalnog i fizičkog nasilja nad novinarima. U 2024. godini, tužilaštvo je imalo 14 slučajeva verbalnog i fizičkog nasilja ili prijetnji protiv novinara, podigavši optužnice u tri slučaja i pokrenuvši
Prosječno vrijeme čekanja bilo je tri godine i tri mjeseca (u poređenju sa četiri godine i 10 mjeseci u 2024. godini).
Najstarija presuda čeka na sprovođenje devet godina, a odnosi se na zlostavljanje u zatvoru i nedostatak efikasne istrage relevantnih pritužbi.
ombudsmaN čeKa bolji status
prekršajne postupke u četiri. Policija je zabilježila 16 slučajeva nasilja nad medijima, uključujući sedam koje su tužilaštva klasifikovali kao kaznena djela, a većina slučajeva uključuje uznemiravanje i online prijetnje. Osim toga, tri novinara i dalje su pod policijskom zaštitom.
Istaknuto je da se slučajevi verbalnih napada na medije od strane javnih funkcionera i političkih stranaka i dalje događaju. Od objave Izvještaja o vladavini prava za 2024. godinu, zabilježena su tri nova upozorenja za Crnu Goru u Platformi Savjeta Evrope za promovisanje zaštite medija i bezbjednost novinara, vezano za fizičke napade, uznemiravanje i zastrašivanje. Ta platforma registruje osam aktivnih upozorenja.
Platforma za brzi odgovor na slobodu medija zabilježila je dvanaest incidenata koji se sastoje od dva „fizička napada“, jednog „napada na imovinu“, deset „verbalnih napada“, tri „pravna incidenta“ i jedno „miješanje“. Nije bilo značajnijih SLAPP tužbi.
KoNtrola i ravNoteža
Duboka institucionalna i politička kriza pojavila se zbog odluke Skupštine o penzionisanju sutkinje Ustavnog suda. Ta odluka nije bila u skladu s procedurom koju propisuje Ustav, koji zahtijeva plenarnu odluku Ustavnog suda, kako je navela i Venecijanska komisija. To je izazvalo ozbiljnu parlamentarnu krizu. EK navodi da ona proizlazi iz nedostatka jasnih pravila o penzionisanju sudija zbog protivrječnih podzakonskih akata.
- Ovi događaji izazvali su snažnu zabrinutost oko poštovanja nezavisnosti Ustavnog suda i podjele vlasti utvrđene Ustavom. Politički dogovor postignut je sredinom marta, čime je otvoren put za nastavak rada parlamenta, a predviđeno je i traženje mišljenja Venecijanske komisije o odluci Skupštine. Uprkos tome je procedura Skupštine za izbor zamjene sudije - nastavljena.
U januaru 2025. Crna Gora je imala šest presuda Evropskog suda za ljudska prava koje su čekale na sprovođenje, što je povećanje od tri u odnosu na prethodnu godinu. Prvog dana ove godine, stopa presuda u posljednjih 10 godina u Crnoj Gori koje su sprovedene iznosila je 75 odsto (u poređenju sa 86 odsto u 2024, dok ih je 25 odsto ostalo na čekanju).
Međunarodni krivični sud izdao nalog za hapšenje vođe talibana u Avganistanu i predsjednika Vrhovnog suda
U izradi je novi zakon o ombudsmanu kako bi se u potpunosti uskladio s Pariškim načelima, s ciljem postizanja poboljšane akreditacije na status „A“. Ombudsman sada ima status B.
Kancelarija Zaštitnika je zabilježila napredak u rješavanju pritužbi, završivši 89 odsto slučajeva u 2024. i izdavši 451 preporuku u 236 slučaja.
- Ipak, Kancelarija je obavijestila da sprovođenje tih preporuka ostaje značajan izazov – navodi se u dokumentu.
Kao glavne prepreke su navedeni nedostatak finansijske i kadrovske autonomije. Kancelarija je utvrdila većinu kršenja prava, posebno u područjima kao što su zabrana diskriminacije, prava djeteta, pravo na dobru upravu i pravnu zaštitu, prava osoba lišenih slobode te pravo na rad i radno pravo.
izazovi za Nvo NVO djeluju u podsticajnom okruženju, ali izazovi postoje. Ambijent civilnog društva u Crnoj Gori ostaje sužen, a primjećuje se ograničen prostor za efikasno djelovanje organizacija civilnog društva i nedostatak strukturiranog dijaloga između Vlade i civilnog društva.
- Iako su predstavnici organizacija civilnog društva sistematski bili uključeni u radne grupe za izradu zakona i javnih politika, pojedini smatraju da bi trebalo biti uključeno više organizacija civilnog društva kako bi se osigurala veća raznolikost zastupljenih perspektiva – piše u dokumentu.
Navedeno je da se pojedine organizacije civilnog društva suočavaju s izazovima u pristupu finansiranja svojih projekata. Takođe je istaknut nedostatak transparentnosti i odgovornosti u javnom finansiranju, a neke organizacije su zabrinute zbog uočenog nedostatka jasnih i dostupnih informacija o mogućnostima finansiranja i raspodjeli resursa.
EK ističe da nijesu sva ministarstva objavila pozive za prijedloge za finansiranje projekata civilnog društva, kako je propisano Zakonom o nevladinim organizacijama, te da postoje izazovi u jačanju njihovih kapaciteta za strateško planiranje, praćenje i evaluaciju podrške pružene organizacijama civilnog društva. Savjet za saradnju Vlade i NVO se nije sastajao uprkos tome što je ponovo osnovano u februaru 2025. j.martiNoviĆ
HAG - Međunarodni krivični sud izdao je naloge za hapšenje vrhovnog vođe avganistanskih talibana i predsjednika Vrhovnog suda te zemlje zbog optužbi za progon žena i djevojčica. U nalozima se vođe takođe optužuju za progon, kako se navodi, ,,drugih osoba koje se ne slažu sa politikom talibana o rodu, rodnom identitetu ili izražavanju i iz političkih razloga protiv osoba koje se doživljavaju kao saveznici djevojaka i žena“, prenijele su agencije.
Nalozi za hapšenje izdati su protiv vrhovnog vođe talibana Hibatulaha Akunzade i predsjednika Vrhovnog suda Avganistana Abdula Hakima Hakanija.
Talibani su preuzeli vlast u avgustu 2021. godine, nakon sloma nacionalnih bezbjednosnih snaga i pada Vlade Avganistana.
Evropska komisija osudila izražavanje fašizma na Tompsonovom koncertu u Zagrebu
„Ovo podsjeća na najmračnije periode
Države članice su obavezne da krivično gone i javno odobravanje, poricanje ili grubo umanjivanje zločina poput genocida, zločina protiv čovječnosti i ratnih zločina – poručili su iz EK
BRISEL - Evropska komisija oštro je reagovala na uzvikivanje ustaškog pozdrava „Za dom spremni“ tokom koncerta Marka Perkovića Tompsona održanog u subotu u Zagrebu, kao i na druge ustaške simbole koje su isticali pojedini posjetioci događaja.
- Oštro osuđujemo svaki izraz fašizma koji nas podsjeća na najmračnije periode evropske istorije - poručili su iz Evropske komisije u odgovoru za portal Index, koji ih je upitao o događajima na koncertu, ali i o izjavama hrvatskog premijera Andreja Plenkovića Premijer Plenković je nakon koncerta branio ustaški pozdrav „Za dom spremni“ rekavši da je on „integralni dio Tompsonovog repertoara“ i dodao da „svi moramo biti ponosni na koncert“.
- Ako je nešto dio pjesme, niko je neće cenzurisati ili zabranjivati, ona je tu 35 godina i biće valjda sto - rekao je Plenković ocijenivši da su novinarska pitanja o zabrani spornog pozdrava u pjesmi „deplasirana“.
Podsjetio da sudovi nijesu zabranili pjesmu i da je ona „nastala u ratu u Hrvatskoj 90-ih, u trenutku agresije i okupacije zemlje“, pa je treba gledati u tom kontekstu.
Bivša premijerka Hrvatske i nekadašnja predsjednica HDZ Jadranka Kosor je na svom nalogu na X tim povodom napisala: „Dobro zamislite nekog njemačkog kancelara koji javno kaže da je službeni pozdrav fašističke Njemačke dio ,,integralnog repertoara“ nekog njemačkog pjevača“. To bi, navela je Kosor, „bila strašna poruka kojom bi se ozakonilo nacističko divljanje. Bio bi smijenjen. Prezren“. Iz Komisije su podsjetili na postojanje Okvirne odluke EU o borbi protiv rasizma i ksenofobije, prema kojoj su sve države članice dužne da krivično sankcionišu govor mržnje.
- To uključuje javno podsticanje na nasilje ili mržnju prema pojedincima ili grupama na osnovu rase, boje kože, vjere, porijekla ili nacionalne, odnosno
etničke pripadnosti - navode iz Komisije. Takođe, kako dodaju, države članice su obavezne da krivično gone i javno odobravanje, poricanje ili grubo umanjivanje zločina poput genocida, zločina protiv čovječnosti i ratnih zločina.
- Za svaku pojedinačnu prijavu govora mržnje ili zločina iz mržnje nadležne su nacionalne vlasti, koje su dužne da postupaju u skladu sa svojim zakonodavstvom, kojim su i preuzele obaveze iz ove Okvirne odluke - zaključeno je iz Evropske komisije za Index. Tompsonovi koncerti dosad su zabranjeni u Holandiji, Njemačkoj, Švajcarskoj i Sloveniji, državama koje ga opisuju kao promotera neonacizma i ustaštva.
Nedolazak advokata odgodio završne riječi u postupku za ubistvo policijskog funkcionera Slavoljuba Šćekića
Slavica Šćekić: Ide se ka tome da se pritvor optuženima ukine
PODGORICA – Završne
riječi u postupku za ubistvo visokog policijskog funkcionera Slavoljuba Šćekića juče su u Apelacionom sudu odgođene za 11. jul zbog nedolaska advokata Dragoljuba Đukanovića usljed zdravstvenih problema.
Sutkinja Vesna Moštrokol izdala je nalog za hitno vještačenje dostavljene medicinske dokumentacije, a vještak je potvrdio da je izostanak advokata opravdan.
Ročište je, zbog procesa vještačenja, kasnilo više od sat, a nova su zakazana za 11, 17. i 18. jul 2025. godine.
Slavica Šćekić, sestra ubijenog policajca, kazala je da se ovim tempom samo produžava patnja kroz koju njena porodica godinama prolazi. - Ovo je samo još jedno odugovlačenje. Jasno je da se ide ka tome da se pritvor optuženima ukine, a sve ovo za nas znači nastavak agonije i dodatni stres — rekla je Šćekić medijima.
Apelacioni sud je zvaničnim saopštenjem potvrdio odlaganje pretresa i naveo nove termine, ističući da je izostanak branioca Đukanovića zasnovan na validnoj medicinskoj dokumentaciji.
U ovom predmetu, optuženi su Saša Boreta, Ljubo Bigović, Ljubo Vujadinović i Milan Čila Šćekić, koji su prvobitno bili osuđeni na po 30 godina zatvora zbog ubistva Slavoljuba Šćekića. Podsjećamo, Vrhovni sud je u
decembru 2019. godine ukinuo presudu Apelacionog suda od 20. februara 2015. godine protiv ovih optuženih, nakon što je Ustavni sud usvojio žalbe odbrane. Ustavni sud je tada zaključio da je došlo do povrede prava na pravično suđenje, naročito u vezi s načinom pribavljanja dokaza zaštićenog svjedoka i pravom na odbranu, te je ukazano i na mogućnost prekoračenja optužbe u odnosu na optuženog Ljuba Bigovića. Podsjećamo da je optuženima suđeno tri puta. Apelacioni sud je prve dvije presude Višeg suda oborio zbog bitnih povreda odredbi krivičnog postupka i brojnih grešaka. Sutkinja Uskoković, koja je donijela posljednju presudu 2012. godine, u obrazloženju navodi da je, na osnovu svih dokaza, prema stavu sudskog vijeća, nesumnjivo utvrđeno da su Boreta i Bigović podstakli Čilu Šćekića i Vujadinovića da iz koristoljublja ubiju inspektora Šćekića. Direktni egzekutor je, prema navodima optužnice, Milan Čila Šćekić. Slavoljub Šćekić, tadašnji načelnik Uprave za opšti kriminalitet MUP-a Crne Gore, ubijen je 30. avgusta 2005. godine ispred svoje kuće u podgoričkom naselju Tološi. Prema saznanjima iz istrage, napadač je sa oko 25 metara udaljenosti u leđa ispalio dva rafala iz automatskog oružja, dok je Šćekić prilazio kući nakon što je stigao službenim vozilom, nešto poslije ponoći. B.R.
Rasvijetljen napad u Budvi Dvojica mladića nanijela teške povrede Budvaninu
BUDVA – Protiv A. R. (18) i sedamnaestogodišnjaka iz Podgorice podnijeta je krivična prijava zbog sumnje da su 6. jula teško povrijedili M.N. iz Budve u fizičkom sukobu ispred jednog ugostiteljskog objekta. M. N. je tvrdio da je pao, ali su inspektori utvrdili da je napadnut. - Sumnja se da su nanijeli povrede oštećenom koje su izvještajem ljekara opisane kao teške – dupli prelom kostiju donje vilice, dok su se nalazili na terasi jednog ugostiteljskog objekta u Budvi. A. R.
Suđenje grupi Miloša Medenice odloženo zbog navodnih zdravstvenih
PODGORICA – Specijalni
tužilac Vukas Radonjić juče je u Višem sudu u Podgorici predložio da se zbog neopravdanog izostanka bivša predsjednica Vrhovnog suda Vesna Medenica prinudno dovede na današnje suđenje dok je za Vojina Perunovića tražio određivanje pritvora.
Suđenje pripadnicima kriminalne organizacije Miloša Medenice juče je odloženo jer osim Vesne Medenice i Perunovića na ročište nije pristupio ni Radomir Raičević, zbog čijeg lošeg zdravstvenog stanja je dan ranije prekinuto ročište, a on iz zgrade Višeg suda kolima Hitne pomoći odvezen u Urgentni blok Kliničkog centra Crne Gore.
Na početku jučerašnjeg suđenja, advokat Zdravko Begović, branilac bivše predsjednice Vrhovnog suda Vesne Medenice, saopštio je da se ona nije pojavila jer je prethodne večeri imala bolove u kičmi, zbog čega je zatražila pomoć Hitne pomoći, a zatim samoinicijativno otišla u Specijalnu bolnicu ,,Vaso Ćuković“ u Risnu. Međutim, vještak medicinske
struke dr Nemanja Radojević ocijenio je da Vesna Medenica jeste bolesna, ali da je bila sposobna da prisustvuje ročištu. Iako boluje od hronične bolesti kičme i ima povredu tetive bicepsa, odbila je ponuđeno bolničko liječenje čime, prema riječima vještaka, snosi odgovornost za procesnu nesposobnost.
- Mogla je biti pregledana u bilo kojoj ustanovi, a ne isključivo u Risnu – precizirao je vještak.
Tužilac Radonjić je naveo da je Medenica putovala iz Kolašina do Risna i odbila liječenje, te zaključio da je neophodno njeno prinudno dovođenje, kao i da će takvo ponašanje biti osnov za prijedlog određivanja pritvora u budućnosti.
- Razlozi njenog nedolaska su neopravdani i očigledno je riječ o pokušaju opstrukcije postupka - kazao je Radonjić. Uslijedila je reakcija advokata Begovića, koji je ustvrdio da Medenica nema namjeru da izbjegava suđenje.
- Tužilac pokušava da je predstavi kao nekoga ko opstruira postupak, a dolazi poluživa. Sama će se pojaviti sjutra – kazao je Begović. U sudnici Višeg suda rasprav-
ljalo se i o zdravstvenom stanju optuženog Perunovića koji je juče na svoj zahtjev primljen u nikšićku Opštu bolnicu zbog operacije pupčane kile. Na pitanje suda, vještak Rado-
jević je odgovorio da se ne radi o hitnom hirurškom zahvatu. - Radi se o lakoj dijagnozi, bez rizika od akutnih komplikacija. Operacija se mogla zakazati ranije ili kasnije – kazao je on.
U Osnovnom sudu u Bijelom Polju održano suđenje osuđeniku sa Cetinja zbog napada na službenika
zaposleni
BIJELO POLJE – Osuđeniku Aleksandru Konataru sa Cetinja u Osnovnom sudu u Bijelom Polju održana su dva suđenja u dva odvojena predmeta za napad na službenika UIKS-a u Bijelom Polju i proganjanje medicinske radnice.
On je pred sudijama negirao optužbe koje mu se stavljaju na teret.
Konatar je pred sudijom Radomirom Kljajevićem negirao da je napao zatvorskog policajca Vasa Raičevića, prišavši mu sleđa i nanio povrede pored oka. Prema navodima optužnice, Konatar je 14. avgusta 2023. godine oko 8 časova u kupatilu u UIKS u Bijelom Polju nanio povrede Raičeviću.
- Dok je oštećeni prao zube i bio sagnut, optuženi ga je improvizovanim predmetom -
žicom dužine 13 centimetara i pesnicom udario u predjelu glave, nanoseći mu laku tjelesnu povredu, piše u optužnici. Na prethodnom suđenju op-
tuženi je negirao izvršenje krivičnog djela, navodeći da je postupao u samoodbrani. Oštećeni Raičević juče je ponovio iskaz koji je dao tokom
istrage, pridruživši se krivičnom gonjenju optuženog. Na narednom glavnom pretresu, koji je zakazan za 9. septembar, treba da se saslušaju
nekoliko optuženih
Sutkinja Vesna Kovačević je primijetila da bi „prosječan građanin teško dobio tako brz termin“, aludirajući da je Perunović zloupotrijebio zdravstveni sistem da bi izbjegao ročište.
Tužilac Radonjić je predložio određivanje pritvora za Perunovića, ukazujući da je ranije bio u bjekstvu i pritvoru, te da je svjesno izbjegao dolazak na suđenje.
Sud je najavio saslušanje hirurga Dragutina Višnjića iz
Nikšića kako bi se razjasnile okolnosti hospitalizacije optuženog Perunovića, nakon čega će odlučiti o prijedlogu Specijalnog tužilaštva da mu se odredi pritvor.
Treći optuženi, Radomir Raičević, nije se pojavio jer mu je juče, nakon što mu je pozlilo u sudnici, konstatovan rizik od infarkta.
Sutkinja Kovačević je saopštila da je sa Raičevićem prije suđenja obavila telefonski razgovor te da mu je rekla da ne dolazi na suđenje s obzirom da je rekao da se loše osjeća. On je, kako je kazala, dan ranije odbio bolničko liječenje i kateterizaciju nakon čega je na svoju odgovornost napustio KCCG.
- Raičević je rekao da će otići u Bar kod privatnog ljekara jer ,,ne vjeruje nikome u KCCG –saopštila je sutkinja Kovačević. Iako je vještak Radojević ocijenio da Raičević nije procesno sposoban za suđenje, na kraju je kazao da može pratiti tok sudskog postupka ako mu je to želja.
Zbog ovih dešavanja, sud će sjutra donijeti odluku o mogućem razdvajanju postupka protiv Perunovića i Raičevića, kako bi se suđenje ostalim optuženima moglo nastaviti bez dodatnih odlaganja. U ovom obimnom postupku, Specijalno državno tužilaštvo optužuje 18 osoba, među kojima su Miloš i Vesna Medenica, za niz krivičnih djela – stvaranje kriminalne organizacije, šverc cigareta, zloupotrebu službenog položaja, davanje i primanje mita, protivzakoniti uticaj, šverc droge, kao i sprečavanje dokazivanja. Prema navodima optužnice, Miloš Medenica je 2019. godine formirao kriminalnu grupu u koju je uključio majku i više drugih lica, s ciljem pribavljanja nezakonite dobiti i uticaja, između ostalog i putem krijumčarenja cigareta iz Slobodne zone Luke Bar. B.R.
službenika UIKS-a i medicinsku radnicu
Pravosnažno osuđen za napad na službeno lice
Aleksandra Konatara, sudija Radomir Kljajević u Osnovnom sudu u Bijelom Polju, osudio 14. decembra 2023. godine na godinu zatvora zbog krivičnog djela napad na službeno lice u vršenju službene radnje. Tu presudu potvrdio je drugostepeni Viši sud u Bijelom Polju. On se teretio da je 22. novembra 2022. godine oko 21.30 časova u prostorijama Uprave za izvršenje krivičnih sankcija Zatvora u Bijelom Polju napao službeno lice u vršenju poslova redovnog obilaska i kontrole pritvorenih lica. Službenik Uprave za izvršenje krivičnih sankcija,
dva svjedoka, a vještak medicinske struke da prezentuje svoj nalaz.
Na juče održanom drugom suđenju istom optuženom, Aleksandru Konataru, pred predsjednicom Osnovnog suda Goricom Đalović, zbog krivičnog djela proganjanje na štetu Č.B., glavni pretres je zaključen i presuda će biti
BIJELO POLJE – Vijeće Višeg suda u Bijelom Polju potvrdilo je optužnicu protiv Alije Balijagića zbog ubistva Jovana i Milanke Madžgalj, počinjenog 25. oktobra prošle godine u bjelopoljskom selu Sokolac.
Osim za teško ubistvo, Balijagiću se na teret stavlja i nedozvoljeno držanje i nošenje oružja i eksplozivnih materija. Iz Višeg suda u Bijelom Polju pojašnjeno je da su nakon održanog ročišta i uvida u spise predmeta, zaključili da činjenični opis optužnice sadrži sve elemente bića krivičnih djela, te da predloženi dokazi opravdavaju postojanje osnovane sumnje da je Balijagić izvršio krivična djela koja mu se stavljaju na teret. – Pravo i potpuno činjenično stanje može se utvrditi samo u skladu sa procesnim načelom kontradiktornosti tokom glavnog pretresa – naveli su iz Višeg suda u Bijelom Polju. Optužnica, koju potpisuje viša državna tužiteljka Vanja Rakonjac, tereti Balijagića da je 25. oktobra 2024. godine, oko 21.10 časova, s umišljajem i na podmukao način ubio brata i sestru Madžgalj. Koristeći njihovu nepažnju dok su gledali televizijski program u porodičnoj kući, iz lovačke puške CZ jugoslovenske proizvodnje, kroz prozor je ispalio smrtonosni hitac prema Jovanu Madžgalju, a zatim i prema Milenki dok je pokušavala da pozove policiju. Jovan je zadobio više strijelnih rana, usljed kojih je preminuo na mjestu. Milenka je pogođena u trenutku kada je posegnu-
Viši sud prihvatio dokaze protiv optuženog za teško ubistvo Jovana i Milenke Madžgalj 25. oktobra prošle godine
la za telefonom, a zadobijene rane bile su smrtonosne. Nakon ubistva, Balijagić je, prema optužnici, ušao u kuću kroz razbijeni prozor, izvršio premetačinu u dnevnoj i jednoj spavaćoj sobi, ugasio svjetla i pobjegao u šumu. U bjekstvu je bio skoro mjesec, dok nije uhapšen u jednom selu kod Priboja, u za-
oštećeni Petar Šuković, izdao je Konataru naredbu da zauzme položaj propisan za obavljanje pretresa, ali je on to odbio i zauzeo prijeteći stav tijelom tzv. gard, i udario ga pesnicom u glavu. Konatar je pravosnažno oslobođen optužbe da je ubio košarkaša Ljuba Jovanovića 30. juna 2011. godine prilikom pljačke automat kluba na Cetinju i taj zločin je i dalje nerasvijetljen.
U međuvremenu, dok je boravio u spuškom zattvoru u više navrata je napadao zatvorske policajce.
izrečena u zakonskom roku. Optuženi je negirao izvršenje krivičnog djela dok je oštećena ostala pri svom iskazu, pridruživši se krivičnom gonjenju.
On se tereti da je tokom 2022. godine do 15. maja 2023. dok je boravio u UIKS Zatvora Bijelo Polje proganjao zaposlenu u toj ustanovi. B. Č.
Finansijskom istragom utvrđeno je da je vozilo „audi“ model „A6“, vlasništvo R. D. stečeno kriminalnom djelatnošću
PODGORICA – Protiv R. D. (36) iz Podgorice podnijeta je krivična prijava zbog sumnje da je prilikom carinjenja vozila „audi“ model „A6“ sačinio i dostavio službenicima Uprave carina lažnu fakturu na iznos od 18.000 eura, iako je stvarna kupoprodajna cijena vozila iznosila 25.960 eura i na taj način umanjio osnovicu za carinjenje istog, čime je oštetio budžet Crne Gore.
Krivičnom prijavom koju su podnijeli službenici Sektora za borbu kriminala - Odsjeka za borbu protiv korupcije, ekonomskog kriminala i sprovođenje finansijskih istraga u saradnji i koordinaciji sa Osnovnim državnim tužilaš -
tvom u Podgorici na teret mu se stavlja da je počinio krivično djelo utaja poreza i doprinosa u sticaju sa krivičnim djelom falsifikovanje isprava, saopšteno je iz Uprave policije. Ove aktivnosti su otkrivene tokom sprovođenja finansijske istrage u odnosu na R. D. koji je, kako se navodi, više puta procesuiran od službenika Odsjeka za borbu protiv korupcije, ekonomskog kriminala i sprovođenje finansijskih istraga i to 27. septembra 2024. godine, kada je po nalogu višeg državnog tužioca uhapšen zbog sumnje da je kao koordinator Urbanističko-građevinske inspekcije za južnu regiju za opštine Bar, Budva i Ulcinj počinio vi-
Njegov branilac, advokat Milorad Vlahović, predlagao je da se optužnica vrati na dopunu istrage zbog, kako je naveo, neizvedenog ključnog dokaza – psihijatrijskog vještačenja optuženog, koje je od suštinske važnosti za ocjenu njegove uračunljivosti.
Vlahović je tvrdio da je dugogodišnji boravak optuženog u zatvoru mogao izazvati psihičke poremećaje, te da postoji mogućnost da je Balijagić djelovao u stanju jake razdraženosti.
Takođe je ukazao da se postupanje njegovog branjenika ne može kvalifikovati kao dva krivična djela – teško ubistvo na podmukao način i teško ubistvo više lica – jer se, prema njegovom mišljenju, radi o jednom djelu sa pravnom kvalifikacijom „teško ubistvo više lica“, što bi, kako je naveo, zahtijevalo drugačiju pravnu ocjenu.
Bez obzira na ove navode, sud je zaključio da postoji osnovana sumnja u sve tačke optužnice, koje će se razmatrati tokom glavnog pretresa. Balijagiću prijeti kazna zatvora u trajanju od 10 do 40 godina. B.Č.
jedničkoj akciji crnogorske i srpske policije. Balijagić je u fazi kontrole optužnice djelimično priznao izvršenje djela, negirajući, međutim, da je vršio premetačinu. Tvrdio je da je u kuću ušao samo kako bi pronašao nešto čime bi zamotao ruku, koju je povrijedio na razbijeno staklo. Ujedno je, preko branioca, podnio prijedlog za zaključenje sporazuma o priznanju krivice
Protiv bivšeg urbanističkog inspektora podnijeta krivična prijava zbog utaje poreza i falsifikovanja isprava
še koruptivnih krivičnih djela i procesuiran za krivična djela primanje mita u produženom trajanju. - Takođe, osumnjičeni R. D. je procesuiran i 25. novembra 2024. godine, u saradnji sa višim državnim tužiocem u Podgorici za druge odvojene slučajeve krivičnog djela primanje mita u produženom trajanju. Podsjećanja radi, prilikom realizacije predmeta kodnog naziva „Greed“, u okviru kojeg je po naredbi Višeg suda u Podgorici izvršen pretres objekata koje koristi lice R. D., pretresom porodične kuće u Podgorici pronađen je i oduzet novac u iznosu većem od 50.000 eura, za koji je tokom sprovedene finansijske istrage takođe po naredbi Višeg suda u Podgorici, utvrđeno da je novac stečen kriminalnom djelatnošću - dodaje se u saopštenju. Sprovedenom finansijskom
istragom utvrđeno je da je i, kako se navodi, vozilo „audi“ model „A6“, vlasništvo R. D., stečeno kriminalnom djelatnošću, zbog čega je oduzeto, dok je sprovedenom finansijskom istragom utvrđeno da je kao koordinator Urbanističko-građevinske inspekcije za južnu regiju za opštine Bar, Budva i Ulcinj, kriminalnom aktivnošću stekao protivpravnu korist u iznosu većem od 80.000 eura. - Ističemo da su tokom realizacije predmeta kodnog naziva „Greed“, pored ove, podnesene još tri krivične prijave kojima je procesuirano 19 fizičkih lica za šest krivičnih djela primanje mita u produženom trajanju, 12 krivičnih djela davanje mita, 11 krivičnih djela građenje objekta bez prijave i dokumentacije za građenje i krivično djelo prevara u saizvršilaštvu - navodi se u saopštenju. A. R.
Eko-fond ove će godine u projekte zaštite životne sredine i klimatskih promjena investirati 4,62 miliona
Opštinama i komunalnim preduzećima je namijenjeno milion eura za nabavku opreme i uređaja za upravljanje otpadom, a 300.000 eura za projektovanje, uređenje i održavanje zelenih površina kako bi se smanjilo zagađenje vazduha, naročito u urbanim zonama. Za projekat upravljanja opasnim otpadom (elektronski i električni ) predviđeno je 400.000 eura, a za prikupljanje vozila van upotrebe 100.000 eura
PODGORICA – U projekte
zaštite životne sredine i klimatskih promjena Fond zaštite životne sredine (Eko-fond) je planirao da ove godine investira 4,62 miliona eura.
U programu rada tog preduzeća, koji je usvojila Vlada, navedeno je da je riječ o dodjeli bespovratnih sredstava (subvencija) putem javnih poziva za uklanjanje nelegalnih deponija, nabavku opreme za upravljanje otpadom, zbrinjavanje elektronskog otpada, uklanjanje starih vozila sa javnih površina, unapređenje rada službi nacionalnih parkova...
UPRAVLJANJE
OTPADOM
Lokalnim samoupravama za uklanjanje otpada odbačenog u životnu sredinu, tzv. divlje deponije, kojih je u Crnoj Gori više od 300, namijenjeno je 400.000 eura. Milion eura je predviđeno je za nabavku komunalne opreme i uređaje za upravljanje otpadom jedinicama lokalne samouprave i privrednim društvima registrovanim za pružanje komunalnih usluga. Projekat podrazumijeva, između ostalog, ulaganje u primarno odvajanje otpada i korišćenje njegovih vrijednih svojstava radi smanjenja količina koje se odlažu na deponije, podrška jačanju reciklaže... Ukupno 300.000 eura je namijenjeno opštinama za projektovanje, uređenje i održavanje zelenih površina kako bi se smanjilo zagađenje vazduha, naročito u urbanim zonama, gdje je aerozagađenje najveće. Elektronski i električni otpad ima karakter opasnog i, prema Zakonu o upravljanju otpadom, ne može se miješati sa
nELEGaLnE DEPOniJE vELiki PROBLEM: Smetlište na primorju
drugim vrstama otpada. Ekofond je za ovu godinu planirao projekat čiji je cilj podizanje svijesti i podsticanja aktivnog učešća građana u procesima reciklaže, smanjenja otpada i promocije održive potrošnje, gdje će se građanima pružiti mogućnost da prilikom zbrinjavanja starog uređaja, ostvare pravo na subvenciju. Za taj projekat je namijenjeno 400.000 eura. Kroz projekat ,,Prikupljanje vozila van upotrebe sa teritorije Crne Gore“ Eko-fond planira preuzimanje 200 vozila
sa javnih površina i podizanje svijesti građana o adekvatnom zbrinjavanju vozila van upotrebe i zaštiti životne sredine. Vrijedan je 100.000 eura, a realizovaće ga u saradnji sa podgoričkom Deponijom.
NACIONALNI PARKOVI
Dva projekta, kojima se unapređuje očuvanje zaštićenih područja, koji su započeti prošle biće nastavljeni ove godine. Projekat ,,Zaštita i očuvanje prirodnih vrijednosti nacionalnih parkova kroz unapređenje službi fizičke za-
štite“ je vrijedan 20.000 eura. Predviđena je nabavka kamera zamki i GOPRO akcionih kamera sa kacigama. Drugi projekat se odnosi na unapređenje komunalne infrastrukture u NP Durmitor – biće investirano 50.000 eura. Podrazumijeva izvođenje građevinskih radova u svrhu unapređenja separatora masti i ulja, povećanja njegovih kapaciteta i njegovog adekvatnog funkcionisanja, a za potrebe restorana ,,Crno jezero“ što će spriječiti odlivanje organskog otpada iz restorana
Šavnik: Park prirode Komarnica – Dragišnica turiste dočekuje u novom ruhu
i umanjiti negativan uticaj koji masti i ulja imaju na prirodu. Edukativna staza oko Crnog jezera je jedna od najposjećenijih ne samo u nacionalnim parkovima već i u Crnoj Gori. Usljed nepovoljnih vremenskih uslova znatno je oštećena i zahtijeva hitnu sanaciju –rekonstrukciju četiri drvena mosta, dijela staze i stepenica na lokalitetu Čeline, rekonstrukciju odmorišnog mobilijara Kraljeva stolica, izradu i postavljanje novih i popravku postojećih informativnih i edukativnih tabli i smjeroka-
za, kao i zamjenu dotrajalih folija na smjerokazima i tablama. Za taj projekat namijenjeno je 50.000 eura.
ODRŽIVI RAZVOJ
Eko-fond u saradnji sa lokalnim samoupravama planira projekat ,,Unapređenje infrastrukture vodosnabdijevanja, očuvanja vodoizvorišta i zaštite životne sredine“, vrijedan 680.000 eura. Cilj je unapređenje kvaliteta opštinskih vodovodnih i sanitarnih usluga, u svrhu očuvanja javnog zdravlja i životne sredine. Za ,,Unapređenje katastra zagađivača životne sredine i integracija“ u Informacioni sistem zaštite životne sredine (II FAZA) Eko-fond je planirao 400.000 eura. – Unaprijeđeni sistem znatno će doprinijeti procesima upravljanja ekološkim izvještajima i naplatom naknada, osiguravajući efikasnije, transparentnije i pravednije sprovođenje ekoloških propisa. Nosioci aktivnosti su Fond za zaštitu životne sredine i Agencija za zaštitu životne sredine – piše u dokumentu. Eko-fond teži da postane prepoznatljiv subjekat koji će doprinijeti postizanju ciljeva održivog razvoja, kao i drugih relevantnih domaćih i međunarodnih dokumenata iz oblasti zaštite životne sredine i energetsko-klimatske oblasti i postane poželjan partner domaćin i međunarodnim institucijama, te se pokazati kao institucija koja nudi povoljno radno okruženje, okuplja obrazovan i stručan kadar u obavljanju svoje djelatnosti. U razvoj sopstvenih djelatnosti namjerava da investira 1,045 miliona eura. Rezultat biće, pored ostalog, evidentiran veći broj zagađivača, veći broj izdatih rješenja, uspostavljen unaprijeđeni sistem naplate potraživanja, sredstva od eko-naknada uložena u razvoj fonda... U okviru projekta unapređenje uslova za visokoškolsko obrazovanje iz oblasti ekologije predviđena je sanacija labaratorija (za eko-fiziologiju, za ekologiju, za ekologiju i sistematiku kičmenjaka) na studijskom programu Biologija, Prirodno-matematičkog fakulteta na Univerzitetu Crne Gore. Investicija iznosi 70.000 eura. D. ŠAKOVIĆ
R.
ŠAVNIK - Zbog ljepota kanjona Nevidio, Park prirode Komarnica – Dragišnica je najposjećenija destinacija u šavničkoj opštini. Ove godine je, napokon, uređen i prilaz Komarnici, a svečano otvaranje kompleksa vrijednog oko pola miliona eura planirano je za 22. jul, kada se obilježava i Dan oslobođenja podurmitorske varošice. Nevrijeme je jesenas oštetilo kompletan mobilijar, pri-
lazne staze, mostove, ali je zahvaljujući kompaniji koja planira da gradi vjetropark u Bijeloj, to sve sanirano i posjetioci ovog ljeta imaju potpun ugođaj. Direktor PP Dragišnica - Komarnica Ratko Perišić kaže da imaju i dobru posjetu i da je, u poređenju s prošlom godinom, do sada kanjonom prošlo duplo više turista. – Sezona je zvanično otvorena 1. juna kao i prošle go-
dine, a imali smo ukupono 800 posjetilaca, gotovo duplo više nego prošle godine u istom periodu. Do sada ih je kroz Nevidio prošlo 450 i to je podatak koji obećava da ćemo imati uspješnu sezonu. Kroz kanjon Nevidio svakog ljeta prođe oko 3.000 turista, a najviše je stranaca, iz Skandinavije, Francuske, Izraela... Nedavno smo, zbog rata, imali manju posjetu Izraelaca, ali oni su ovih dana po-
novo česti gosti i zadovoljni su. Ulaz u kanjon ove godine je mnogo opremljeniji, osam kompleta klupa, ljetnjikovci, tri pješačka mosta, svlačionice, info-punkt... sve smo uredili i spremno dočekali ljetnju turističku sezonu – kaže Perišić.
Ulaznica za ovaj park prirode je euro, a taksa za kanjon Nevidio, posljednje osvojeno riječno korito u Evropi, iznosi deset eura. Ra. P.
CEDIS: Dalekovod 35 kV Gradiošnica uključen nakon desetogodišnje pauze, investirano 400.000 eura
Dalekovod je isključen 2015.godine po nalogu Elektorenergetske inspekcije zbog izgradnje nelegalnih objekata. Radovi na ponovnom stavljanju u funkciju počeli su nakon prošle turističke sezone, podrazumijevali su montažu stubova i opreme na 18 stubnih mjesta, instalaciju provodnika na trasi, zamjenu opreme i pripadajućih ćelija. Iz CEDIS-a posebno ističu veliki napor koji su uložile službe Sektora za održavanje 20 kV i 35 kV
CEDIS
KonaČno U FUnKCIJI: Ekipe CEDIS-a uoči uključivanja dalekovoda
TIVAT – Dalekovod 35 kV
„Gradiošnica–Tivat“ od juče je ponovo u funkciji čime je tokom turističke sezone, podignut nivo kvaliteta napajanja korisnika
na području ove opštine. Procjena investicione vrijednosti materijala, opreme i radova na adaptaciji tog dalekovoda premašuje 400.000 eura.
Iz Crnogorskwog elektrodistributivnog sistema podsjećaju da je od 2015. godine kada je, usljed ugroženosti trase dalekovoda zbog nelegalne gradnje, odnosno izgradnje
Plav: Zakazana rekreativna biciklistička vožnja
– Zbog prilagođavanja mreže, a u cilju što pouzdanijeg napajanja električnom energijom, konzum Tivta koji se snabdijeva sa TS 35/10 kV ,,Tivat“ u srijedu, 9. jula, od 4.30 do 5.30 časova, ostaće bez napajanja, nakon čega će ti korisnici biti priključeni na dalekovod, dok će dosadašnje napajanje služiti kao rezervno – najavljeno je iz CEDIS-a.
nelegalnih objekata, po nalogu Elektorenergetske inspekcije isključen DV 35 kV „Gradiošnica-Tivat-Opatovo“, dvostruki kablovski vodovi položeni u jednom rovu Tivat 1 i Tivat 3 na dionici „TS 110/35 kV Tivat - TS 35710 kV Tivat“ su predstavljali jedinu vezu za snabdijevanje korisnika sa trafostanice 35/10 kV Tivat.
– Upravljanje i održavanje ovih kablovskih vodova je predstavljalo veliki problem za CEDIS, jer pored njihove starosti i opterećensti, nesavjesni izvođači radova su djelo vanjem građevinskih mašina u dijelu trase gdje su položeni, nebrojeno puta ugrozili sigurno i pouzdano snabdijevanje korisnika na teritoriji Tivta. Zbog velikog broja mehaničkih oštećenja ovih kablova i potrebe saniranja kvarova, ekipe Sektora za održavanje 20 kV i 35 kV su instalirale brojne kablovske spojnice, ali na ovaj način, ostavljene su trajne posljedice na izolacionu sposobnost višestruko oštećenih kablova, čime je ugrožena njihova pouzdanost. Odlukom CEDIS-a angažovani su svi raspoloživi resursi u cilju ponovnog puštanja u rad isključenog dalekovoda – kazali su iz CEDIS-a.
Posebno ističu veliki napor koji su uložile službe Sektora za održavanje 20 kV i 35 kV, koje su od završetka prethodne turističke sezone bile aktivno uključene u niz aktivnosti, a naročito u stavljanje u pogon isključenog dalekovoda. Oni su operativnim djelovanjem na montaži stubova i opreme na 18 stubnih mjesta, instalacijom provodnika na trasi, zamjenom neophodne opreme u pripadajućim ćelijama priključenja dalekovoda, pripremili radove da se uz nalog elektroenergetske inspekcije ovaj dalekovod stavi pod napon na korist svih u na početku ljetnje turističke sezone.
Iz CEDIS-a su najavili nastavak investiranja u dalekovod. – U narednom periodu, nakon završetka turističke sezone, CEDIS će investicijom od preko 150.000 eura, modernizovati ovaj dalekovod ugradnjom kompozitnog provodnika većeg kapaciteta, čime bi se do izgradnje novih elektroenergetskih objekata korisnicima elektrodistributivnog sistema poboljšao kvalitet snabdijevanja, posebno tokom trajanja turističke sezone. Ove radove će izvoditi Sektor za održavanje 20 kV i 35 kV – kazali su iz CEDIS-a. C. G.
PLAV – Povodom stogodišnjice otvaranja za saobraćaj puta Murino – Čakor - Peć, biće organizovana rekreativna biciklistička vožnja dijelom ove saobraćajnice i time skrenuta pažnja na potrebu njenog ponovnog otvaranja za saobraćaj, što je preduslov oživljavanja ovih krajeva.
U ime organizatora, Nedžad Cecunjanin kaže da će vožnja kroz jedne od najljepših predjela u Crnoj Gori početi u varošici Murino, a završiti u Plavu. – Voziće se asfaltnim kolovozom do prevoja Čakor relativno blagim usponom (23 km) i spustom kroz šumski kompleks Bjeluha (4 km), odakle
će se preći na solidan šumski makadamski put do Plava, pri čemu se put manje-više blago penje prvih pet kilometara, a 15 km spušta kroz šumski predio – naveo je Cecunjanin. Vožnja je planirana za subotu, 19. jula, sa početkom u 10 časova, ali će, u slučaju lošeg vremena, biti odgođena za prvu narednu subotu (26. jul).
Organizatori će obezbijediti logističku i tehničku podršku učesnicima vožnje. Inicijator ove manifestacije je NVU Drvoprerađivači Plava, koji je i organizator zajedno sa NVU Srcem za Veliku, NVU Prijatelji Plava, NVU Fenix, Eko village Jasavić Plav. NVU Biciklo.me iz Podgorice pomaže u realizaciji ovog projekta. C. G.
BAR – Lokalna uprava je pozvala građane da aktivno učestvuju u procesu izrade strateškog plana razvoja opštine Bar za period 2026-2040. popunjavanjem onlajn ankete koja je dostupna na linku, na sajtu Opštine www.bar.me – Učešćem u anketi, zainteresovani imaju priliku da iskažu svoje mišljenje o prioritetnim sferama razvoja, izazovima s kojima se suočavaju, kao i o mogućnostima za unapređenje kvaliteta živote, te da predlože svoje ideje i sugestije. Pitanja se odnose na oblasti saobraćajne infrastrukture, komunalnog reda, prostornog planiranja, dostupnosti sportske i rekreativne infrastrukture, zaštite životne sredine, obrazovanja, zapošljavanja, socijalne politike, kulturnog razvoja, turizma, bezbjednosti, zdravstvene zaštite i drugih sfera od javnog interesa –saopšteno je u pozivu. Anketa je otvorena do 8. septembra. C. G. Bar
KolašI n Za žene u biznisu
30.000 eura
KOLAŠIN – Preduzetnice i mladi koji žele da se dokažu u biznisu, mogu računati na budžetsku podršku opštine od po 30.000 eura. To im je omogućeno kroz konkurse koji su otvoreni do 25. jula, a podrška je veća nego prošle godine kada je bila po 20.000 eura. Komisija za raspodjelu sredstava za podršku ženskom preduzetništvu raspodijeliće na konkursu 30.000 eura bespovratnih sredstava. Moći će da konkurišu žene koje su osnivači ili izvršni direktori preduzeća gdje će ponuđenim programima pokretati ili unapređivati svoj biznis. Mladi ljudi između 15 i 30 godina koji su osnivači ili izvršni direktori preduzeća mogu konkurisati za budžetsku podršku od 30.00 eura bespovratnih sredstava. Dr. D.
Izložba djela Petra Hranuelija otvorila likovni segment „Barskog ljetopisa“
PODGORICA - Samostalnom izložbom skulptura renomiranog hrvatskog umjetnika Petra Hranuelija započeo je likovni program 38. festivala „Barski ljetopis“. Postavku pod nazivom „Simbol života u kamenu“, u Umjetničkoj galeriji „Velimir A. Leković“, otvorila je istoričarka umjetnosti mr Lucija Đurašković.
Petar Hranueli, jedan od najistaknutijih predstavnika savremene hrvatske, ali i evropske skulpture, u Baru je izložio radove od kamena tematski se vezujući za figure u kojima, uglavnom, prednjače žena, grupne figuralne forme i mitološka tematika.
- Pred nama su tihe, meditativne forme koje odišu prisutnošću, djela koja nadilaze oblik i ulaze u prostor simboličkog, duhovnog, gotovo svetog. Ovdje kamen nije tek hladan materijal iz prirode – on je
metafora trajanja, medij duše, zapis o čovjeku i vremenu. Petar Hranueli, birajući kamen prema ideji koju u njemu kreativno ovaploćuje, a najčešće je to čuveni brački kamen sa kojim je od rođenja, on spaja iskustvo Mediterana, dodir tradicije i univerzalni likovni jezik - kazala je Đurašković. O utiscima sa otvaranja likovnog programa „Barskog ljetopisa“ govorio je selektor Goran Ćetković.
On je istakao da izložba ima simboličko značenje, te da umjetnik na jednostavan način rješava likovnu problematiku ljudskog tijela, prvenstveno žene.
- Ovo je upravo oda duhovnoj i fizičkoj ljepoti žene, ali i životu i radosti - kazao je Ćetković.
Autor Petar Hranueli je u kratkom obraćanju publici naglasio da je tokom rada razgovarao sa kamenom, te da kamen može reći sve o njemu. A. Đ.
avgusta
Na programu više od 60 filmova
PODGORICA – Hercegnovski filmski festival biće održan od 23. do 29. avgusta, a publici donosi više od 60 ostvarenja u tri takmičarske selekcije i u revijalnim programima, pod sloganom „Sve boje filma“.
U ambijentu tvrđave Kanli-kule biće prikazani dugometražni igrani filmovi, koje je selektovao novinar i filmski kritičar Vuk Perović. U fokusu su filmovi iz Crne Gore, koja ove godine bilježi rekordan broj ostvarenja – kako većinskih, tako i manjinskih koprodukcija, kao i ostvarenja iz Slovenije, Srbije, Hrvatske, Kosova, Sjeverne Makedonije i Bosne i Hercegovine. Bašta Kuće nobelovca Iva Andrića biće mjesto susreta sa dokumentarnim filmovima iz cijelog svijeta, koje je selektovao reditelj Vladimir Perović. Nova generacija autora predstaviće svoje radove u selekciji studentskog filma, koja se ove godine održava na novoj lokaciji – u Starom gradu, na Trgu Mića Pavlovića, uz selektorski potpis rediteljke Sare Stijović. Posebnu pažnju izaziva nova selekcija nazvana ,,TV niša“, ove godine revijalna, u okviru koje će biti prezentovana najnovija ostvarenja u produkciji televizijskih serija i održana takmičarska sesija mladih crnogorskih autora. Program ,,Kino Evropa“, kao i filmovi Mreže festivala Jadranske regije, biće prikazivani u dvorani „Park“. Na tvrđavi Forte mare publika će moći da uživa u specijalnim projekcijama posvećenim legendama: „Čovjek lavina“ - filmski portret virtuoza bubnja Dragoljuba Đuričića, „Vude, ti si pobijedio“ - o životnom i umjetničkom putu oskarovca, reditelja, scenariste, animatora i profesora Dušana Vukotića i „Haustor“ o istoimenom, kultnom muzičkom sastavu. Jedna od specijalnih projekcija rezervisana je i za dokumentarni film ,,Stanić, stoljeće“, o velikom slikaru Voju Staniću, u režiji Andra Martinovića. U saradnji sa Filmskim centrom Crne Gore, drugi put će biti održani Dani filmske industrije „Montenegro Film Rendezvous“. A. Đ.
Likovni umjetnik Marko Gošović za Pobjedu o izložbi ,,Zvukovi mostova“ u Kuslevovoj kući, koju je podržala i Fondacija „Miloš Karadaglić“
PODGORICA - ,,Kako zvuči most?“, ,,Može li arhitektura postati muzika?“ - umjetnik Marko Gošović upravo postavlja ta pitanja (i na njih odgovara) kroz jedinstveni projekat „Zvukom mostova“, koji objedinjuje nauku, umjetnost i kulturnu baštinu Crne Gore. Izložba, koja se do 17. jula može pogledati u Kuslevovoj kući, predstavlja praktični dio njegove doktorske disertacije na Fakultetu umjetnosti UDG.
Gošović ne posmatra mostove samo kao inženjerske poduhvate i simbole povezivanja, već kao potencijalne muzičke instrumente čiji su lukovi, oblici i materijali osnova za generisanje unikatnog zvučnog identiteta. Kombinujući zvuk, svjetlost i interaktivnost, postavka publici nudi neuobičajeno iskustvo u kojem je on poziva, ne samo da posmatra i sluša, već i aktivno učestvuje u stvaranju umjetničkog djela.
Izložba, održana u organizaciji Muzeja i galerija Podgorice, predstavlja praktični dio Gošovićeve doktorske disertacije „Crnogorski mostovi – građevine i zvuk“, rađene na Fakultetu umjetnosti UDG, a koja se realizuje u sklopu Stipendije za doktorska istraživanja Ministarstva nauke i tehnološkog razvoja Crne Gore iz 2020. godine. Realizaciju izložbe finansijski je podržala Fondacija „Miloš Karadaglić“ putem granta dobijenog na međunarodnom konkursu za finansiranje i dofinansiranje kulturno-umjetničkih projekata za 2024/2025. godinu.
U razgovoru za Pobjedu Gošović govori o tome kako je nastala izložba, šta zvuk može da kaže o prostoru i kako se sve to uklapa u jednu širu, estetsku i društvenu priču o nasljeđu i savremenoj umjetnosti.
POBJEDA: Kako ste došli na ideju da istražujete mostove kroz zvuk?
Glavni cilj ovoga projekta je unapređenje doživljaja mostova, tj. da oni pored one vizuelne, dobiju i auditivnu komponentu koja će učiniti da se poboljša sveukupni estetski doživljaj mostova - istakao je Gošović
GOŠOVIĆ: Posmatrajući arhitektonske objekte oko sebe, smatrao sam da tim vizuelnim prikazima građevina nedostaje jedna druga cjelina, koja je rezulat pokreta, a to je zvuk. Tu prvenstveno mislim na pokret koji nastaje pod dejstvom svjetla. Ako pokret u filmu i animaciji prirodno podrazumijeva zvuk, zašto ne bi i u arhitekturi? Mostove sam odabrao jer su me oblici mostova i njihovi lukovi oduvijek podsjećali na zvučne talase.
POBJEDA: Šest mostova, koji su predstavljeni na izložbi, birani su sa teritorije Crne Gore. Kako ste odlučili koji će mostovi biti predstavljeni?
GOŠOVIĆ: Skoro svi mostovi koji su obuhvaćeni ovim istraživanjem jesu stari crnogorski mostovi koji su stavljeni pod zaštitu države i koji pripadaju kulturnoj baštini. Odabir mostova nije bio slučajan. Svaki od ovih mostova razlikuje se izgledom, oblikom, strukturom, kao i brojem lukova, što je u ovom istraživanju veoma važan element koji direktno utiče na definisanje boje zvuka svakog pojedinačnog mosta. Svaka od tih boja je iskorištena za komponovanje pojedinačnih melodija mosta koje, onda kada se aktiviraju istovremeno u galerijskom prostoru, prave jednu skladnu muzički kompoziciju.
POBJEDA: Ako uzmemo u obzir da je veza između građevina i zvuka sasvim prirodna, kakav ritam nose mostovi koji su predstavljeni na izložbi?
GOŠOVIĆ: Do sada sam govorio o pojedinačnim melodijama i skladnoj muzičkoj kompoziciji koje te melodije zajedno stvaraju u galerijskom prostoru. Razumije se da je potreban još jedan vezivni lejer koji bi te melodije objedinio i učinio da one osciliraju kao jedna zajednička ritmička cjelina. U savremenoj muzici to bi bio, recimo, bubanj ili beat, a u ovom slučaju je to zvuk rijeke, koji je snimljen ispod mosta, sa prirodnim odjekom koji nastaje odbijanjem zvuka o unutrašnje kamene strukture lukova. U tom kontekstu možemo govoriti o ritmu.
POBJEDA: Proces generisanja zvuka mostova dobili ste sonifikacijom koja predstavlja transformaciju mjernih podataka u zvučne signale. Možete li pojasniti proces sonifikacije koji ste koristili - kako ste fizičke osobine mostova pretvorili u zvuk?
GOŠOVIĆ: Sonifikacija je proces koji nije neuobičajen u nauci, a koji podrazumijeva pretvaranje ,,podataka u zvuk“. U ovom istraživanju sam koristio naučne, ali i umjetničke principe. Tokom naučne faze, koristio sam program koji se zove Pure Data (PD), u kojem sam pravio specifične algoritme u koje se unose različite inputi, kao npr. broj lukova, njihove dimenzije, visina i širina mosta, materijali i slično. Na osnovu tih parametara na kraju se generiše specifična boja zvuka, tj. svaki luk mosta može se transponovati u određenu frekvenciju
Srijeda, 9. jul 2025.
Zvuk iskoristio da napravi autorske melodije
POBJEDA: Koji vam je trenutak u realizaciji ovog projekta bio najizazovniji, a koji najinspirativniji?
GOŠOVIĆ: S obzirom na to da je u pitanju kompleksna izložbena postavka, izazova je bilo mnogo, a najinspirativniji momenat mi je bio kada sam uspio da napravim prvi algoritam i kada sam prvi put čuo generisani zvuk mosta. S obzirom da se i sam bavim muzikom, to me je odmah inspirisalo da taj zvuk iskoristim da napravim sopstvene, autorske melodije i da na kraju prepustim publici da te melodije izvede neočekivano i na svoj način, praveći sopstvene kompozicije u galerijskom prostoru.
zvuka. Prema tome, ako imate više lukova, imate više oscilatora, čime dobijate i kompleksniju boju zvuka.
POBJEDA: Da li svaki most „svira“ svoj tonalitet?
GOŠOVIĆ: Dakle, svaki most ima svoju melodiju, koja je
komponovana na osnovu zvuka koji je dobijen na osnovu pomenutih algoritama. Komponovanje je zapravo ova umjetnička strana priče. Kad je naučna strana u pitanju, dobijamo samo proste zvukove, koji sami po sebi nijesu toliko upotrebljivi, sve dok ih ne stavite u kontekst neke konkretne melodije ili muzičke kompozicije. Što se tonaliteta tiče, on je isti kod svakog mosta, jer bi u suprotnom finalna muzička kompozicija zvučala neskladno.
POBJEDA: Zašto ste se odlučili za neonske siluete mostova kao glavni vizuelni izraz? Šta neon, kao materijal i simbol, doprinosi značenju rada?
GOŠOVIĆ: Prije svega, akcenat ove postavke je na zvuku. Zbog toga sam insistirao da se na naslovnoj strani kataloga nađe crveno dugme, koje je interesantno u kontekstu trenutnih globalnih dešavanja, a čijim pritiskom se u galeriji aktivira zvuk svakog pojedinačnog mosta. Neon zapravo ne simbolizuje ništa naručito u ovom kontekstu, već je moja namjera bila da mostove prikažem čisto, svedeno, u najprostijim svjetlosnim linijama, jer su upravo obrisi i konture mostova, kao i njihov međuodnos ključni kao inputi za generisanje zvuka.
POBJEDA: Izložba podrazumijeva i aktivno učešće publike - zašto Vam je interaktivnost bila važna kao komponenta postavke?
GOŠOVIĆ: Interaktivnost je izuzetno važna u ovom slučaju jer publika nije tu samo da gleda postavku i sluša zvuk, već i da učestvuje. Moja ideja je da snimim live zvuk tokom trajanja cijele postavke, pa da te snimke uključim u rezultate projekta. Stoga, rezultat koji se dobija, nije samo moja autorska muzička kompozicija, već i jedinstvena autorska izvedba publike. Ta kompozicija je u svakom trenutku različita i jedinstvena, jer publika bira trenutak kada će aktivirati pojedinačne melodije, tj. preuzima ulogu muzičara, ali i dirigenta.
POBJEDA: Na koji način želite da publika razmisli o kulturnoj baštini nakon ove izložbe?
GOŠOVIĆ: Glavni cilj ovoga projekta je unapređenje doživljaja mostova, tj. da oni pored one vizuelne, dobiju i auditivnu komponentu koja će učiniti da se poboljša sveukupni estetski doživljaj mostova. Upravo sam iz tog razloga istovremeno i radio na sajtu mostovi.me koji sadrži solidnu bazu crnogorskih mostova, a koja će se vremenom proširiti, dok će na lokacijama mostova biti postavljeni QR kodovi, čijim će skeniranjem posjetioci moći da posjete vebsajt, pogledaju stare fotografije, pročitaju istoriju mostova i naravno, da čuju njihove zvukove.A. ĐOROJEVIĆ
Sjećanje na Majkla Medsena (1957-2025) koji je 2010. godine u Crnoj Gori igrao u filmu „As pik – loša sudbina“ Draška Đurovića
PODGORICA - Holivudski
glumac Majkl Medsen, koji je minule sedmice preminuo u 67. godini od posljedica srčanog udara, boravio je u Crnoj Gori 2010. godine kako bi snimao jednu od glavnih uloga u crnogorskom dugometražnom igranom filmu „As pik – loša sudbina“, u režiji Draška Đurovića.
Tom prilikom održana je i konferencija za novinare u Baru, na kojoj je Madsen vrlo srdačno i raspoloženo odgovarao na pitanja novinara.
NIJE SE UKLAPAO
Medsena mnogi pamte po desetinama uloga neugodnih, zlih, ali ipak šarmatnih likova. Na pitanje Pobjede na konferenciji za novinare da li ga je imidž „lošeg momka“ obilježio i pratio tokom čitave karijere, Medsen je odgovorio da se u mladosti nikada nije uklapao u društvo. - Snimio sam i nekoliko pozitivnih likova, ali me ne pamte po njima. Nije mi drago zbog uloga negativaca, ali kada me reditelji izaberu, volim to da radim. Kao mlad bio sam delinkvent. Roditelji su mi se rano razveli. Dosta sam se selio... Svugdje sam bio nov i svi su pokazivali prstom u mene. Tako zapadate u nevolje i družite se sa pogrešnim ljudima. Pokušao sam da obuzdam svoju ličnost i snimam filmove. Uspjelo mi je... – kazao je Medsen.
Na Pobjedino pitanje o ulozi u filmu „As Pik“, Medsen je, smijući se, odgovorio da ponovo igra lošeg momka. - Džems Kegni u jednoj knjizi kaže da ako igrate loše karaktere, onda bi trebalo da potražite nešto plemenito u njima, a ako igrate dobrog čovjeka, onda potražite nešto što je mračno i zlo. Uvijek postoji to dvojstvo ličnosti. Ipak, reditelj Đurović me u ovom filmu ne drži „u kutiji“. Dao mi je slobodu u kreiranju uloge, a to je velika šansa i blagoslov za svakog glumca – rekao je Medsen.
Film „Ulični psi“ Kventina Tarantina na neki način vratio je Medsena u sami vrh holivudske produkcije. Madsen je, u odgovorima na Pobjedina pitanja, podsjetio da u početku taj film nije prošao dobro.
- Prošle su godine do trenutka kada su ljudi počeli da ga pr epoznaju i cijene. Kada je Tarantino završio „Džeki Braun“, onda su „Ulični psi“ postali veliki film. Iskreno, ne bih volio da mi na nadrgobnom spomenku piše „veliki momak iz Uličnih pasa“, iako znam da će se upravo to dogoditi. Teško ću pobjeći od tog etiketiranja, ali u isto vrijeme, mislim da ste srećni ako imate jedan film po kojem će vas se ljudi sjećati. Dakle, srećan sam što sam ga snimio, ali imam nekoliko filmova koji za mene mnogo vredniji – odgovorio je Madsen na pitanje novinara Pobjede.
VOLIO OLUJE
Govoreći o gostovanju u Crnoj Gori, Medsen je kazao da u početku nije znao šta da očekuje.
- Iznenadilo me je znanje o filmu koje ima Draško Đurović. Volio bih da se vratim ovamo, gdje su svi veoma ljubazni i dobri prema meni. Moj prijatelj, koji je bio u vašoj zemlji, uvijek je lijepo pričao o Crnoj Gori. Želio sam da se i lično uvjerim, a onda sam čuo da je ovamo kiša, i to me je učinilo srećnim. Znam da zvuči ludo, ali uživam u dobroj oluji – kazao je Madsen. Pored glume, Majkl Madsen se bavi i pisanjem poezije. Pred novinarima u Baru, te 2010. godine, Madsen je pročitao i jednu od svojih pjesama. Na pitanje novinara Pobjede, da li se bolje osjeća tumačeći negativce u filmu ili kada piše poeziju, Madsen je šaljivo odgovorio: „Pravo da vam kažem, najbolje se osjećam sa ženom, u krevetu“! J. NIKITOVIĆ
Izložbe Matice crnogorske za sedam zajednica Crnogoraca u Južnoj Americi
PODGORICA - Zapažene izložbe „Crnogorsko ćirilsko štamparstvo XV i XVI vijeka“ i „13. jul - godine prkosa i ponosa“ Matica crnogorska je priredila na španskom jeziku i adaptirala ih za potrebe zajednica
Crnogoraca u zemljama Južne Amerike. Treći segment ovog programskog paketa čine panoi na kojima je predstavljena crnogorska muška i ženska nacionalna nošnja s izdvojenim detaljima.
Pored izložbenih panoa, na španskom jeziku su odštampani i prateći katalozi koji su namijenjeni za ukupno sedam crnogorskih zajednica u tri države Južne Amerike, od kojih je pet u Argentini i po jedna u Urugvaju i Paragvaju. Komunikacijom i dosadašnjom saradnjom sa zajednicama Crnogoraca u ovom dijelu svijeta, Matica crnogorska je prepoznala njihovu potrebu da se bolje upoznaju s crnogorskom istorijom, tr adicijom i kulturom, nakon čega se pristupilo realizaciji navedenog programskog paketa. Kompletan projekat finansirala je Matica crnogorska, a preko Ministarstva vanjskih poslova je obezbijeđeno da crnogorska ambasada u Argentini prihvati pošiljke i preda ih zajednicama Crnogoraca, na čemu su već angažovani
nakon dolaska paketa. Izložbeni panoi i katalozi će ostati u posjedu crnogorskih zajednica i biti predstavljani prilikom obilježavanja crnogorskih nacionalnih praznika, tokom namjenskih programa, ali i na priredbama koje prezentuju kulturu i folklor nacionalnih zajednica u Argentini, Urugvaju i Paragvaju. Izložbene panoe i prateće kataloge dobiće Crnogorska zajednica „Kralj Nikola“, pokrajina Ćako (Argentina); Crnogorska zajednica u Autonomnom gradu Buenos Ajresu (Argentina); Crnogorska zajednica u pokrajini Ognjena zemlja (Argentina); Crnogorska zajednica u pokrajini Kordoba (Argentina); Crnogorska zajednica „Djedovi“, pokrajina Buenos Ajres (Argentina); Crnogorska zajednica u Montevideu (Urugvaj) i Crnogorska zajednica Ciudad del Este u Paragvaju. Matica crnogorska planira da ovaj programski paket naredne godine obezbijedi i za još jedan broj udruženja Crnogoraca u Južnoj Americi. A. Đ.
Obilježene 84 godine od donošenja odluke Pokrajinskog komiteta Komunističke partije Jugoslavije za Crnu Goru, Boku i Sandžak o dizanju ustanka protiv okupatora
Kod spomen-obilježja na Ravnom Lazu u Piperima juče su obilježene 84 godine od donošenja odluke o dizanju Trinaestojulskog ustanka crnogorskog naroda. Na skupu koji su organizovali Udruženje boraca NOR-a i antifašista Podgorice i Savez udruženja boraca NOR-a i antifašista Crne Gore, govorio je potpredsjednik UBNORA Podgorice i član Predsjedništva SUBNORA Crne Gore Zoran Bobo Raičević.
- U hiljadugodišnjoj istoriji crnogorske državnosti mnogo je datuma koji svjedoče o slavnim istorijskim događajima i ličnostima koji su oblikovali slobodarsko biće crnogorskog naroda. S ponosom se sjećamo Tuđemila, Carevog Laza, Krusa i Martinića, Grahovca i Vučjeg Dola, ali i više od dvadeset godina borbe protiv pokušaja zatiranja crnogorske državnosti i nacionalne posebnosti u vrijeme Kraljevine Jugoslavije. Dolazak fašističkog okupatora u aprilu 1941. godine pružio je šansu da ponovo, u novim uslovima, eksplodira slobodarski i antifašistički naboj crnogorskog naroda. Italijanska okupacija Crne Gore, i pored sve surovosti i svakovrsnog zlostavljanja naroda, nije mogla proći bez odgovora. Bilo je samo pitanje ko je najpripremljeniji da organizuje narod i pokrene ga na odlučnu borbu za slobodu. A ko je to u tom momentu mogao biti? U uslovima okupacije i u zatečenom stanju socijalne, političke, ekonomske i nacionalne marginalizacije Crne Gore i Crnogoraca, prirodno je bilo da KPJ bude ta snaga koja će se staviti na čelo otpora okupatoru - kazao je potpred-
sjednik UBNORA Podgorice i član Predsjedništva SUBNORA Crne Gore. On je podsjetio kako je KPJ u Crnoj Gori, neposredno poslije okupacije zemlje, pristupila organizovanom prikupljanju oružja, formiranju manjih borbenih grupa i animiranju naroda na pružanje otpora. - PK KPJ za Crnu Goru, Boku i Sandžak održao je 8. jula u Stijeni Piperskoj, blizu mjesta na kojem se sada nalazimo, sastanak na kojem je donio istorijsku odluku o dizanju ustanka crnogorskog naroda. Na sastanku su učestvovali Milovan Đilas, u svojstvu delegata CK KPJ, zatim Blažo Jova-
Vijence položile delegacije Glavnog grada, SOBNOR-a Crne Gore i OBNOR-a Podgorice
Donošenje odluke o dizanju opštenarodnog ustanka 1941. godine obilježila je i delegacija Glavnog grada i predstavnici Organizacije boraca NOR-a 1941–1945 i Saveza organizacija boraca NOR-a Crne Gore. U ime Glavnog grada, vijenac na spomenik na Ravnom Lazu položili su gradonačelnik Saša Mujović i predsjednica Skupštine glavnog grada Jelena Borovinić-Bojović. Polaganju vijenca prisustvovali su i zamjenici gradonačelnika Nađa Ljiljanić i Boris Spalević, kao i neki odbornici u Skupštini glavnog grada. Vijence su položile i delegacije SOBNOR-a Crne Gore i OBNOR-a 1941–1945 Glavnog grada. - Ovdje smo da ukažemo veliko poštovanje prema
ljudima koji su donijeli odluku da se odupru tiraninu, da se odupru okupatoru. Fašizam je bio jedna vrlo retrogradna ideologija koja je prijetila da pokori svijet, ali grupa ljudi u Crnoj Gori bila je spremna da stane na put tom zlu – kazao je gradonačelnik Mujović. On je podsjetio kako su Piperi Narodnooslobodilačkoj borbi dali ljude poput Ivana Milutinovića, Boža Ljumovića Boža Božovića, Vlada Ćetkovića i brojne druge. - Vizija, strast, želja za progresom, želja za slobodom, želja da se ne ljube lanci, doveli su nas do toga da danas živimo slobodu i upravo tekovine slobode moramo da nastavimo da baštinimo - poručio je Mujović.
nović, organizacioni sekretar PK, Božo Ljumović, politički sekretar PK, i članovi PK Radoje Dakić, Budo Tomović, Savo Brković, Periša Vujošević, Krsto Popivoda i Vido Uskoković. U narednih nekoliko dana sprovedena je operacionalizacija detalja iz odluke, da bi poslije prvih ustaničkih pušaka svom žestinom buknuo veliki Trinaestojulski opštenarodni ustanak crnogorskog naroda. U veoma kratkom roku ustanak je okupio nevjerovatnih tridesetak hiljada ustanika, pripadnika svih nacija, vjera, kao i jedan broj pripadnika i simpatizera raznih političkih subjekata čiji stavovi nijesu nužno korespondirali sa opštim stavovima, odnosno ideologijom KPJ – podsjetio je Raičević.
On je rekao kako sjećanje na veličanstveni Trinaestojulski ustanak ostaje za vječnost. - To je priča o jedinstvenom događaju iz perioda Drugog svjetskog rata. Na prostoru tadašnje Jugoslavije to je bio podsticaj i drugim narodima
da pokrenu sličan odgovor okupatoru. U Evropi, među borcima pripadnicima pokreta otpora i slobodoljubivim narodima u okupiranim zemljama, vijest o ustanku izazvala je opšte divljenje i priznanje malom crnogorskom narodu – kazao je Raičević.
OBNOVA
On je podsjetio i na to kako je Crna Gora u ruševinama dočekala kraj četvorogodišnje iscrpljujuće narodnooslobodilačke i antifašističke borbe za slobodu, nezavisnost, priznanje nacionalne posebnosti i promjenu društvenog uređenja i sa preostalim stanovništvom praktično na ivici egzistencije. - I tada, kao i mnogo puta ranije, snaga duha i volje, uz bratsku solidarnost republika i naroda iz novoformirane socijalističke federativne države kao i uz inostranu pomoć, Crna Gora je prevladala sve nedaće. Tokom četiri naredne decenije postojanja u samoupravnoj Jugoslaviji Crna Gora je doživjela najve-
ći rast i razvoj u svojoj hiljadugodišnjoj istoriji. No, kontinuitet sveukupnog razvoja i demokratizacije socijalističke Jugoslavije, uvažene i uticajne članice međunarodne zajednice, predvodnice globalnog pokreta za ravnopravan tretman marginalizovanih država i naroda svijeta, prekinut je krajem ‘80-ih godina prošlog vijeka bujanjem ekstremnih nacionalističkih ideja i subjekata sa ratnim ishodom i stotinama hiljada ubijenih i nemjerljivim materijalnim gubicima. Strahote ishoda ratova devedesetih godina morale su biti opomena da se težnja i djelovanje institucija i političkih i drugih subjekata u državama nastalim raspadom Jugoslavije usmjeri na trajno eliminisanje uzroka užasa iz tog perioda. Barem smo vjerovali da će ukupna društvena kretanja ići tim pravcem. Nažalost, ekstremni nacionalisti, subjekti i pojedinci, zaboravljajući ne tako davnu zbilju, i danas bez ograni-
čenja oživljavaju i slave pojedine događaje i ličnosti koje je istoriografija, ali i presude i stavovi nadležnih međunarodnih tijela, smjestila uz rame fašizma i nacizma. Nije to samo slučaj u našoj Crnoj Gori. Takve pojave srijećemo danas u skoro svim zemljama na prostoru bivše Jugoslavije. Na našu žalost, takvih pojava nijesu pošteđene ni pojedine države Evrope – konstatovao je Raičević.
OPASNA RABOTA Kao posebno zabrinjavajuće, Raičević je istakao organizovano kapilarno djelovanje na promjeni državnog i nacionalnog bića Crne Gore i Crnogoraca koje predvodi poznata grupacija političkih partija i pojedinaca iz raznih segmenata društva, uz aktivno učešće Crkve Srbije i podršku dvije strane države. - Ne znamo da li je u ovoj opasnoj raboti pomenuta crkva desna ruka politike ili obratno. U svakom slučaju njen tradicionalno retrogradni uticaj i doprinos očuvanju i snaženju svetosavskog velikosrpskog nacionalizma je presudan. Znamo da na strani tobože svjetovnog krila ovog projekta stoji četnički vojvoda. Njegov trenutni narativ i teze o tobože pomirenju, uvođenju države u EU i sl., sve u stilu „vuk mijenja dlaku, ali ćud nikada“ , nas neće zavarati. Čudi nas svjesno, mada nekad možda i nesvjesno, stavljanje dijela subjekata ili pojedinaca koji čine dio vladajuće koalicije u službu ovako providnog javnog nastupa. Mi pripadnici SUBNOR-a i antifašista, koji baštini tradiciju i vrijednosti NOB-a i revolucije 1941–1945. nepokolebljivo ćemo nastaviti da u granicama mogućnosti, zajedno sa svim tradicionalnim i novim partnerima radimo na vraćanju Crne Gore na put koji joj pripada kao demokratskoj evropskoj, antifašističkoj, multinacionalnoj, multikonfesionalnoj i građanskoj državi – poručio je na kraju Raičević, uz poruku ,,Da je vječna Crna Gora“. Na spomen-obilježje na Ravnom Lazu vijenac su u ime UBNORA glavnog grada i SUBNORA Crne Gore položili Nada Radonjić, Miloš Brković i Vlatko Vujović H. P.
PODGORICA - Crna Gora 13. jula proslavlja Dan državnosti. Ovaj veoma važan datum, kada je naša država na Berlinskom kongresu 1878. postala međunarodno priznata, ali i kada je naš narod, kao prvi u porobljenoj Evropi, krenuo u borbu protiv okupatora u Drugom svjetskom ratu, biće obilježen brojnim kulturno-zabavnim manifestacijama.
Glavni grad Podgorica će Dan državnosti Crne Gore proslaviti 11. jula na Trgu nezavisnosti koncertom kultne pop i dens grupe Tap 011. Prije njih nastupiće crnogorski pjevač Bane Nedović, koji će dan kasnije, u susret 13. julu, pjevati i u Kotoru, na Pjaci od sata, sa početkom u 21 sat, zajedno sa horom Vokalisti.
PRIJESTONICA U DUHU TRADICIJE
Ništa manje svečano neće biti ni na Cetinju, gdje Prijestonica, u saradnji sa Turističkom organizacijom i Centrom za kulturu, organizuje bogat kulturno-zabavni program, koji će biti održan 12. i 13. jula na Studentskom trgu. Naime, u subotu, 12. jula, od 21 sat, publiku će uveseljava-
LOS ANĐELES – „Vorner Bros studio“ odbio je da snimi podvodni triler „Deeper“, sa Tomom Kruzom i Anom de Armas u glavnim ulogama, što je izazvalo veliki skandal u Holivudu. Razlog je taj što su čelni ljudi ove kompanije odbili da izdvoje 275 miliona dolara, koliko je bilo neophodno da se završi ovaj filmski projekat, čiji se najveći dio radnje snima pod vodom, već su ponudili 230 miliona dolara. Zbog ove odluke snimanje je prekinuto, a projekat stavljen na prodaju drugim filmskim studijima.
ti izvođači crnogorske muzike: Zdravko Đuranović, Žuti Serhatlić i Igor Đurović. U nedjelju 13. jula program će početi u 20.30 časova svirkom Mile Nikić i benda, nakon čega će, oko 22 sata, uslijediti koncert regionalne muzičke zvijezde i pop dive Doris Dragović
ANDRIJEvICA
IzNENAđENJE
Prijatno iznenađenje ove godine, barem kada je riječ o proslavi 13. jula, jeste Opština Andrijevica. Od 11. do 14. jula biće održan Andrijevica Music Fest, koji organizuje lokalna turistička organizacija. Festival 11. jula otvara tribute bend Wider Horizons – Montenegrin Pink Floyd Tribute, a potom na binu izlazi jedan od najvećih gitarista regiona Vlatko Stefanovski. Drugog dana, tj. 12. jula, na scenu prvo stupa beranska grupa Regeneracija, a potom legendarne Divlje jagode, jedan od poznatijih eks-Ju rok bendova. U okviru tradicionalnog Trinaestojulskog sabora, trećeg dana festivala, koji se ove godine organizuje prvi put, posjetioci će biti u prilici da slušaju poznate hitove narodne muzike koje će izvoditi Bojan Živaljević i
Film je trebalo da režira Dag Liman, kojem bi ovo bio prvi horor film u karijeri, a ujedno i prvi u kom bi mu glavnu ulogu igrao Tom Kruz. „Deeper“ je horor triler o roniocu koji, tokom ekspedicije, istražuje pukotinu u dubokom moru u kojem se skriva zlokobna i, naizgled, natprirodna prijetnja. R.z
Teodora Šćepanović, a kulminacija večeri biće koncert Vesne Zmijanac, koja je nedavno pjevala i u Mojkovcu. Završno veče 14. jula donijeće energičan spoj modernog i etno zvuka, jer će svoj repertoar izvesti popularni bend Rock Ko Fol, a festival će, u stilu savremenih koji se održavaju po Evropi, zatvoriti di-džej Mr. Jools Direktor TO Andrijevica Branko Đukić , početkom prošlog mjeseca, Pobjedi je
kazao da im je cilj bio da ponude raznovrstan muzički sadržaj, koji će privući ljude svih generacija i afiniteta. – Vodili smo se time da program bude raznovrstan, bogat i otvoren za različite muzičke ukuse. Željeli smo da spojimo kvalitetnu rok muziku, tradicionalni zvuk, pop, elektronske ritmove i lokalnu scenu. U skladu s tim, imamo sve – od Pink Floyd tribute benda, preko Vlatka Stefanovskog, Divljih jagoda, Vesne Zmijanac,
do di-džeja Mr. Joolsa i Rock Ko Fola. Time smo pokazali da festivali u malim sredinama mogu imati sadržaj koji privlači i lokalnu i regionalnu publiku – kazao je Đukić u razgovoru za Pobjedu početkom prošlog mjeseca. Budva - muzika i moda
Dan državnosti u Budvi biće obilježen ispred zidina Starog grada 13. i 14. jula. Manifestacija će, kako je saopšteno iz Turističke organizacije Budva, okupiti brojne izvođa-
če, modne talente i predstavnike kulturne scene.
- Program počinje nastupima najmlađih i lokalnih talenata, dok će u nastavku večeri oba dana nastupiti renomirani izvođači iz zemlje i regiona –naveli su prije nekoliko dana iz TO Budva. Muzički program u Metropoli turizma 13. jula počinje u 21 čas nastupom Gradske muzike, dok će najuzbudljiviji dio večeri biti svirka legendarne rok grupe Prljavo kazalište, koja će startovati u 22.30 časova. Drugog dana (14. jula) uslijediće koncert crnogorskog izvođača Isaka Šabanovića u 21 čas, a najzad i nastup zvijezde večeri, pjevača Adija Šošea, koji je planiran za 22.30 časova. Pored muzičkog spektakla, svečanost će prvog dana u 19.30 časova otvoriti posebna dječja modna revija „Catwalk School Budva“, na kojoj će učestvovati polaznici škole manekenstva Marije Rovčanin-Vujović, dok će u istom terminu drugog dana mladi izvođači iz Budve, učesnici popularnog takmičenja „Budva u ritmu Evrope“, podsjetiti publiku na sve popularniju pjesmu „Budva zove“ i pokazati svoje vokalne sposobnosti. M. MARKOvIĆ
Morinjska gitarijada počinje 1. avgusta
na teška pitanja o istini, pravdi i njenim posljedicama. Nova sezona počinje tamo gdje je prethodna stala. Pip pokušava da ostavi prošlost iza sebe, ali nestanak ključnog svjedoka Džejmija Rejnoldsa tjera je da se ponovo uključi u istragu koja će, sudeći po najavama, biti podjednako opasna i dramatična. Datum premijere još nije poznat. R.z. Proslava 13. jula u crnogorskim opštinama
LONDON - Snimanje i produkcija druge sezone popularne serije „A Good Girl’s Guide to Murder“ zvanično su počeli, a fanove očekuje nova doza misterije, napetosti i još ubistava i haosa. Serija je zasnovana na romanima Holi Džekson, a nastavak će pratiti radnju njene druge knjige „Good Girl, Bad Blood“. Glavne uloge tumače Ema Majers kao Pip i Aša
Benks kao njena najbolja prijateljica Kara. U video-snimku sa seta njih dvije su potvrdile da će nova sezona donijeti niz uzbudljivih obrta. Podsjetimo, prva sezona ove britanske hit serije istraživala je nestanak srednjoškolke Endi Bel, koji je godinama opterećivao stanovnike malog engleskog gradića Litl Kiltin. Finiš je donio ne samo otkrivanje pravog ubice, već i broj-
Atomsko sklonište, Štrajk mozga i Motorcharge za ljubitelje
KOTOR - Bendovi Štrajk mozga, Motorcharge i legendarno Atomsko sklonište nastupiće 1. avgusta u Morinju, na ovogodišnjem izdanju Morinjske gitarijade, muzičkom događaju koji okuplja ljubitelje rok zvuka iz cijele Boke i šire. Program počinje u 21 sat, a ci-
jena ulaznice je tri eura. Organizaciju događaja podržali su lokalna turistička organizacija i Sekretarijat za kulturu opštine Kotor. Morinjska gitarijada pokrenuta je 2006. godine na inicijativu lokalnog benda Epitaf, sa ciljem promovisanja alternativne i autorske muzike. R.z.
Kapiten Sutjeske Vlado Giljen vjeruje da će njegov tim slaviti na evropskoj premijeri
NIKŠIĆ – Izabranici Milije
Savovića sjutra će na svom terenu igrati evropsku premijeru. Atmosfera kraj Bistrice je na zavidnom nivou i svi se nadaju da ovo neće biti samo epizoda na međunarodnoj sceni.
Optimista je i kapiten „plavo-bijelih“ i jedan od najiskusnijih, golman Vlado Giljen Kaže da ne znaju mnogo o kvalitetu pojedinaca iz bjeloruskog sastava, ali da su gledali neke njihove mečeve i da je jasno da Dinamo Brest igra napadački fudbal.
- Kod njih je prvenstvo u jeku, a za nama je kratak period priprema. Imamo dosta novajlija, nijesmo sigurno ni najbolje uigrani, ali radili smo najbolje što možemo. Vjerujem da smo „pogodili“ s pojačanjima i na pripremnim mečevima smo
dokazali da možemo da se nosimo i sa kvalitetnim timovima. U ovom prelaznom roku imaćemo još novajlija i jasno je da nam fali nekoliko iskusnijih igrača na klupi. Maksimalno smo motivisani, tim prije što očekujemo rivala koji je u jačoj formi nego mi - kazao je na konferenciji za novinare Vlado Giljen. Čuvar Sutjeskinog gola ističe da će ići na pobjedu, odnosno rezultat koji im uliva nadu za revanš.
- Nadam se da ćemo imati jaku podršku s tribina i da ćemo slaviti. Ulaznice su besplatne i to je prava stvar, tim prije što mi nakon šestogodišnje pauze ponovo igramo kraj Bistrice. Minulih godina smo evropske mečeve igrali u Podgorici, a to je bilo kao da smo u gostima. Ta ekipa koja nam stiže sju-
tra igra formacijski 3-5-2, igra napadački, ali nećemo se ni mi samo braniti. U toku priprema, pa i protiv Crvene zvezde u prvom poluvremenu pokazali smo da se možemo nositi s jakim rivalima. Brest sigurno ne može igrati na nivou Beograđana, jer znamo kakva je bjeloruska liga. Dakle, imamo dobru šansu da prođemo - konstatuje Giljen. Dinamo Brest trenutno zauzima šesto mjesto na prvoligaškoj tabeli Bjelorusije, a u dosadašnjih 15 mečeva uknjižili su osam pobjeda, imaju tri remija i četiri poraza, s gol razlikom 26:17.
Reklo bi se da ovaj sastav jednako dobro igra na svom i gostujućem terenu i zato je za očekivati da se u Nikšiću sjutra veče gleda dobar fudbal. R.PEROŠEVIĆ
PODGORICA – Odbrojavanje je završeno – Dečić sjutra od 20 časova prvi put na svom terenu ima priliku da igra evropski meč.
Tuzani će na svom renoviranom stadionu ugostiti Sileks iz
Sjeverne Makedonije u okviru prvog kola kvalifikacija za Ligu konferencija.
Upravo je Dečić bio prošlog ljeta tim koji je bio jako blizu da napravi nevjerovatan podvig – dijelio ga je praktično šut od plasmana u plej-of Lige konferencija, jer je nakon dva meča protiv Dinamo Batumija stigao do treće runde, a onda u dvomeču sa Helsinkijem nije uspio da ispiše istoriju, jer je poražen na penale.
Sjutra veče kreće nova evropska avantura Dečića, koji će se četvrti put pojaviti na međunarodnoj sceni, ali ovog puta u misiju zvanu Evropa kreće se iz Tuzi.
- Za nama je veliki rad, radili smo jako i naporno i nastojali da se što bolje spremimo za početak nove sezone. I ovog puta novu sezonu otvaramo na međunarodnoj sceni, što je jako
bitno za klub i vrlo pozitivno. Nijesmo imali previše vremena za odmor, ali sasvim dovoljno da se resetujemo malo i spremimo za ono što nas očekuje u Evropi. Trenirali smo dobro, imali odlične uslove na Zlatiboru. Naravno, kao i obično kada su u pitanju pripreme, bilo je sitnih problema sa povredama, ali sve je to normalno u ovoj fazi priprema, nadam se da ćemo svi biti fit i spremni za prvu utakmicu protiv Sileksa – kazao je vezista Petar Sekulović. Tuzani su prije tri godine na startu kvalifikacija za Ligu konferencija imali za rivala tim iz okruženja – kosovsku Dritu. Sada je rival takođe iz neposredne blizine – Sileks iz Sjeverne Makedonije. - Odmah nakon žrijeba dobili smo dosta informacija o rivalu. Sileks je imao izuzetnu sezonu. Do kraja se borio za titulu sa Škendijom, koju je u pretposljednjem kolu čak i dobio, ali je na kraju osvojio drugo mjesto. Činjenica je da se radi o izuzetno kvalitetnom rivalu i da nas čeka težak posao. Uspjeli smo da se spremimo za njih i siguran sam da ćemo znati da spro-
Iz Dečića su saopštili cijene ulaznica za meč protiv Sileksa. Cijena karte za A i B sektor zapadne tribine je 10 eura, dok je ulaznica VIP ložu 50 eura. Prodaja karata vršiće se danas od 18 do 21 čas. - Na dan utakmice neće biti prodaje karata. Ulaznica je obavezna za sve, bez obzira na uzrast – saopšteno je iz Dečića. Karte 10 eura, za VIP ložu ulaz 50 eura
vedemo u djelo ono što smo trenirali – dodao je Sekulović. Pet dana prije evropske premijere Dečić je promijenio trenera – Nenad Brnović je zbog ponude iz inostranstva napustio kormilo, a čelnici kluba ekspresno su reagovali i na njegovo mjesto imenovali Nebojšu Jandrića, kojem će ovo biti drugi put u karijeri da vodi tim iz Tuzi.
Jasno je da će Dečić imati istorijsku šansu da na svom terenu ostvari pozitivan rezultat pred revanš, kako bi sačuvao nadu da može izboriti prolaz u narednu rundu kvalifikacija. R. PEROVIĆ
Za Arenu iz
Abovjana: Neđeljko Kostić
Budućnost ima aktivan rezultat pred revanš prvog kola kvalifikacija za Ligu šampiona na svom terenu, ali ne može da bude potpuno zadovoljna nakon meča u Abovjanu – crnogorski prvak poražen je na gostovanju Noi s 1:0 prilično ,,jeftinim“ pogotkom u 68. minutu.
Mogao je crnogorski predstavnik da prođe bolje ne samo zbog tog gola, već zato što je imao veliku šansu preko Igora Ivanovića pri rezultatu 0:0 u prvom poluvremenu. Najvažnije je da nada u prolaz živi, narednog utorka pod Goricom – na novoj podlozi i pred punim tribinama – Budućnost može da eliminiše jermenskog prvaka koji je imao ulogu (velikog) favorita iako nije bio nosilac na žrijebu. Ko će na Ferencvaroš u drugom pretkolu Lige šampiona, a ko na lošijeg iz dvomeča Kupsa i Milsamija (finski tim dobio prvi meč s 1:0) u drugom kolu kvalifikacija za Ligu konferencija? Prognoze su za podgorički tim sada optimističnije nego prije okršaja u Jermeniji. To se i tražilo na debiju Nenada Lalatovića
ZICER ZA KOJIM SE ŽALI
U Abovjanu je sve počelo kako se i očekivalo – Noa je napadala, a Budućnost se branila sa pet igrača u posljednjoj liniji i rijetko prelazila centar. Većina napada Noe na startu utakmice išla je po desnoj strani, ali domaćin uprkos velikom posjedu lopte nije uspijevao da zaprijeti. Sve je zaustavljala defanziva ,,plavo-bijelih“, spremna za konstantni pritisak ekipe koju vodi hrvatski stručnjak Sandro Perković, kojem je kao i Lalatoviću ovo bio debi u zvaničnim utakmicama.
Nije toliko ,,vibriralo“ ispred gola Milana Mijatovića, ali se Budućnost ipak našla u velikom problemu poslije 15 minuta – već tada su dva štopera imala žute kartone, Ilija Serikov i Andan Orahovac
U meču kada je tim opredijeljen da se brani, limitirajući je faktor kada dva defanzivca moraju da budu maksimalno oprezna u duelima. Domaćin je prvi put zaprijetio i to vrlo ozbiljno u 26. minutu, kada je Viržil Penzo sa 17 metara šutirao pored gola. Nakon toga se i Budućnost oslobodila, pokušavala je da igra, da što duže zadrži loptu i rastereti odbrambenu lini-
Gradski stadion u Abovjanu. Gledalaca: 3.000
Sudija: Volen Činkov (Bugarska) Golovi: 1:0 Omar u 68. Žuti kartoni: Penzo, Sualehe, Jakoliš (Noa), Serikov, Orahovac, Bulatović, Ivanović (Budućnost)
NoaBudućnost
Čančarević Grgić Silva Muradijan Sualehe (od 63. Zolotić) Eteki Sangare Manvelijan (od 56. Omar) Fereira (od 82. Dašijan) Gregorio (od 82. Ajaš) Penzo (od 63. Jakoliš)
Mijatović
Đuričković Orahovac Serikov (od 66. Dakić) Grivić
Gašević (od 89. Vuković) Piščević Strumija Miličković (od 78. Grbić) Ivanović (od 89. Camaj) Bulatović (od 78. Vušurović)
ju. Nijesu ni igrači Noe ,,vanzemaljci“ pa da šampion Crne Gore treba da bude podređen u svakom minutu utakmice.
Bilo je prostora da se ugrozi učesnik Lige konferencija, u nekoliko situacija je loš bio posljednji pas ili šut, a za jednom prilikom se i te kako žali. Budućnost je imala zicer u 34. minutu – Ognjen Gašević je povukao sa lijeve strane, došao do šesnaesterca i proigrao Igora Ivanovića, a ofanzivac sa kapitenskom trakom šutirao slabo iskosa s desne strane, pravo u Ognjena Čančarevića, srpskog golmana koji brani za Jermeniju. Kakav bi to bio momenat da je naš prvak poveo 1:0 – Noa bi morala da napadne svim silama i ostalo bi više prostora da se iz kontre još jednom utiša oko 3.000 gledalaca na stadionu koji ,,crno-bijeli“ koriste dok ne napravi novi i ponovo se presele u drugi grad.
I 0:0 je, međutim, bio odličan rezultat za tim Nenada Lalatovića. Vidjelo se to i po njegovim reakcijama – aplaudirao je igračima, stisnutom pesnicom gestikulirao ka klupi, zadovoljan što je uspio plan u prvih 45 minuta.
POKUŠAJ EVROGOLA, PA ZAOSTATAK
Drugo poluvrijeme otvorio je Leonel Strumija udarcem sa 17 metara koji je završio iznad prečke, da bi četiri minuta kasnije Manvelijan šutirao u Mijatovića.
Čak četvorica igrača Budućnosti dobila su žute kartone za manje od sat igre – u samo dva minuta u nastavku opomenuti su i Bulatović i Ivanović. Dodatni peh bila je povreda Ili-
Sa sinoćnje utakmice u Abovjanu
LALATOVIĆ: Nezaslužen poraz, imaćemo veliku šansu u Podgorici
Nenadu Lalatoviću se ostvarila želja na debiju na klupi Budućnosti – njegovi fudbaleri imaju aktivan rezultat pred revanš prvog kola kvalifikacija za LŠ. Ipak, srpski stručnjak ne može da bude srećan zbog poraza, on kaže - nezasluženog.
- Mislim da nijesmo zaslužili poraz, rival je imao samo jedan šut u okvir gola i dao pogodak jer nijesmo dobro izašli u blok. S druge strane, imali smo stopostotnu šansu u prvom poluvremenu. Da smo poveli, meč bi išao u potpuno drugom smjeru, imali bismo više prostora, oni bi morali da srljaju. Želio sam da se rješava u Podgorici, želja mi se ostvarila, iako
je Serikova – ruski štoper nije mogao da nastavi igru, pa ga je u 66. minutu zamijenio Damjan Dakić
Dvadeset jednogodišnji defanzivac ušao je na teren nekoliko sekundi nakon atraktivnog pokušaja Marka Miličkovića – ofanzivac ,,plavo-bijelih“ pretrčao je defanzivca Noe, pa skoro sa centra pokušao da lobuje Čančarevića. Izostao je evrogol, iskusni golman stigao je da interveniše i pošalje loptu u korner.
Nažalost, zatresla se mreža na drugoj strani. Lalatovićev tim našao se u minusu od 68. minuta – Marokanac Imran Ulad Omar je nakon duplog pasa s Fereirom šutirao s 20ak metara, a Mijatoviću lopta
bih više volio da je ostalo 0:0. Ipak, i ovaj rezultat nam daje veliku šansu, očekujem da budemo efikasniji u revanšu – rekao je Lalatović. Temperamentni stručnjak ekipu je preuzeo prije samo dvije sedmice.
- Kad se uzme u obzir da sam imao samo sedam treninga s timom i da smo promijenili sistem, bilo je vrlo teško i igrači su ispoštovali sve što sam tražio i izgarali svih 90 minuta. Igrači Noe su vrlo kvalitetni, dva njihova fudbalera zarade mjesečno koliko cijeli moj tim zajedno – naveo je Lalatović.
- Bili smo blizu vođstva i da smo poveli, moja ideja bi se ispostavila kao ispravna, ali
i ovako mislim da nije bila loša. Kad sam dolazio, rekao sam da bih volio da imamo rezultat koji nam daje nadu pred revanš. To smo uspjeli, ali velika je žal zbog primljenog gola iz naše greške. Sve će se rješavati u Podgorici i Noi će sigurno biti mnogo teže nego ovdje. Biće paklena atmosfera, a i da je ostalo 0:0, morali bismo svakako da damo gol na našem terenu. Naravno, moraćemo da budemo hladne glave. Lalatović očekuje mnogo vatre pod Goricom. - Pozivam sve navijače da ispune sve tribine i da pokažemo kako se navija za klub, kako se vole Podgorica i Crna Gora. Ako prođemo, to
Sandro Perković je pobjedom započeo misiju u Noi. Njegov tim je u prednosti pred revanš protiv Budućnosti, ali doskorašnji strateg zagrebačkog Dinama svjestan je da će pod Goricom biti vatreno.
- Bilo je teško jer se Buduć-
će biti senzacija s obzirom na to koliko Noa dovodi i plaća igrače. Zamislite da mi imamo takav budžet, pa svake godine bismo igrali Ligu šampiona – poručio je trener Budućnosti. Veliki problem za ,,plavo-bijele“ bio je što su dva štopera Ilija Serikov i Adnan Orahovac dobili žute kartone u prvih 15 minuta.
- Plašili smo se do kraja meča da ne ostanemo s igračem manje. Na kraju smo i primili gol iz te zone jer nijesmo smjeli da izađemo agresivno. Fudbal se igra za golove, greške su sastavni dio fudbala. Bilo bi mnogo lakše da nijesmo imali dva žuta naših štopera u prvih 15 minuta, imali bismo bolju igru iz posljednje linije i bili agresivniji – naveo je Nenad Lalatović, trener Budućnosti.
prošla ispod ruke. Lalatović je reagovao 10 minuta kasnije – ušli su Petar Grbić i Milan Vušurović umjesto Bulatovića i Miličkovića.
nost branila dvostrukim blokom. Nije lako kad rival stoji na 30-40 metara od gola i svi su iza lopte, vidjelo se da je im je ideja da što duže drže meč izjednačenim. Bili smo stabilni, većinu vremena se držali plana. Budućnost je imala samo
Uprkos zaostatku, gosti nijesu rizikovali – orijentisali su se na odbranu gola i ostalo je 1:0. Poraz nade i najava da pod Goricom može biti vatreno.
jednu opasnu situaciju, nijesmo im dozvolili da kreiraju nešto više, iako nijesmo najbolje prepoznavali neke situacije – rekao je Perković i dodao: - Volio bih da je veća razlika, ali i da je bilo 2:0 revanš u Podgorici bio bi isti. Svjestan sam što nas čeka, da će meč biti potpuno drugačiji od ovog i bićemo spremni za to – kazao je Perković.
Ako Budućnost prođe, osiguraće najmanje plej-of Lige konferencija. Evropa makar do kraja avgusta, nije nerealno...
PODGORICA - Sjenica je postala tradicionalno mjesto za ljetnje pripreme fudbalera Jedinstva.
Dobar hotel, usluga, mir, oko 1.000 metara nadmorske visine i teren sa prirodnom travom – ništa više nije potrebno izabranicima Seada Babače koji od petka borave u istoimenoj opštini u Zlatiborskom upravnom okrugu.
Bjelopoljci su stigli da odigraju i prvu prijateljsku utakmicu u Srbiji, gdje su upisali ubjedljivu pobjedu protiv Rudara iz Prijedora (4:0). - Dugo dolazimo u Sjenicu i ovo je mjesto koje nam u potpunosti odgovara. Vjerujem da ćemo ispuniti plan koji smo zacrtali za vrijeme glavne faze priprema. Krenulo je dobrim izdanjem protiv Rudara
iz Prijedora. Sve je djelovalo mnogo bolje nego u duelu sa Adriom od koje smo izgubili (3:1). U tom meču imali smo dosta igrača na probi, ali niko od njih nije zadovoljio. U međuvremenu imamo jasniju sliku oko rostera. Sada brusimo formu i tražimo najbolju postavu za prvenstvo – za Pobjedu je rekao trener Babača. Novi članovi Jedinstva su golmani Vuko Vujović i Rijad
Džafić, stigao je lijevi bek Veljko Radenović, a na pozajmicu su pristupili Stefan Radojević i Velid Škrijelj
Ugovor sa Crvenom zvezdom raskinuo je Nemanja Pavićević i velika je vjerovatnoća da će karijeru nastaviti u timu iz Bijelog Polja.
- Tražimo još rješenje na poziciji desnog beka. S tim bismo naj-
vjerovatnije zaključili prelazni rok – dodao je Babača čiju ekipu su napustili Brandao, Bogdanović, Bošnjak, Perošević, Dašić, Juković i golman Redžić Mladi strateg zadovoljan je načinom na koji treniraju njegovi puleni.
- Momci su disciplinovani, radni, ne fali motiva i voljnog momenta. Pozitivna okolnost je što smo na pripreme poveli dosta mladih igrača. Doveli smo tri bonusa, imamo i Šekularca koji takođe spada u tu grupu. Svi se trude i bore za status. Nemam primjedbi. Vjerujem da ćemo spremno dočekati izazove na domaćoj sceni. Cilj ostaje isti, a to je da ostanemo prvoligaši bez baraža – zaključio je Babača.
Ekspedicija Jedinstva vraća se u Crnu Goru 18. jula. D. K.
Utvrđen uzrok nesreće u kojoj su poginuli Diogo Žota i njegov brat Andre Kobno
PODGORICA - Prvi rezultati istrage saobraćajne nesreće u kojoj su prošle sedmice u Španiji život izgubili napadač Liverpula Diogo Žota i njegov brat Andre ukazuju na ,,veliko prekoračenje brzine“, saopštila je španska Civilna garda. Iako je vještačenje još u toku, istražitelji su saopštili da će se posebno analizirati ,,tragovi koje je ostavio jedan točak vozila”, ali da sve ukazuje na to da je brzina vozila u trenutku nesreće bila znatno iznad dozvoljene na tom dijelu puta. Prema preliminarnim informacijama, Diogo Žota je upravljao vozilom u trenutku
nesreće, koja se dogodila tokom noći između 2. i 3. jula na auto-putu u provinciji Samora, na sjeverozapadu Španije. Portugalac, koji je imao 28 godina, i njegov mlađi brat Andre, 25-godišnji profesionalni fudbaler iz portugalske druge lige, preminuli su na licu mjesta, prije dolaska hitnih službi. Njihovo vozilo, luksuzni sportski automobil ,,Lamborđiini Huracan”, iznajmljen prema pisanju portugalskih medija, sletio je s puta i zatim se zapalilo, navela je Civilna garda. Diogo Žota se vjenčao samo desetak dana prije nesreće sa svojom dugogodišnjom partnerkom, s kojom je imao tro-
Danas se nastavlja Evropsko prvenstvo za
Tradicionalni RB golmanski kamp drugi put održan u Kolašinu
KOLAŠIN - Drugu godinu zaredom tradicionalni RB golmanski kamp održan je u „maloj varoši“.
Tako je manifestacija, koja ima tradiciju dugu 10 godina, potvrdila da u Kolašinu ima sve uslove za potrebnu realizaciju trenažnih i programskih sadržaja. Kamp koji potvrđuje koliko su golmani važni, a nekada i presudni faktori takmičarskih fudbalskih sastava.
Nikola Glavičanin iz FK Gorštaka, koji je i koordinator golmanskog kampa u Kolašinu, bio je izuzetno zadovoljan ovogodišnjim učincima okupljanja golmana od 7 do 18 godina koje trajalo od 29. juna do 6. jula. Kaže da se na ovaj način nadograđuje tradicija fudbala u Ko-
je djece.
U trenutku nesreće bio je na putu ka Liverpulu, iz luke Santander, gdje je trebalo da se ukrca na feri, pošto mu je iz zdravstvenih razloga bilo savjetovano da ne putuje avionom.
Sahrana braće Žota održana je u subotu u njihovom rodnom Gondomaru, blizu Porta, na sjeveru Portugala. Diogo Žota je u Liverpul stigao 2020. godine iz Vulverhemptona, za 49 miliona eura. Od tada je bio ključna figura u timu i učestvovao je u osvajanju brojnih trofeja, uključujući i titulu šampiona Engleske prošle sezone. R.A.
Učestvovalo 36 golmana iz pet država, a najavljeno je da će se talentovani golmani od 7 do 18 godina i narednog ljeta okupiti na fudbalskim terenima „male varoši“
lašinu koja traje jedan vijek. Drugu godinu zaredom smo domaćini Kampa golmana i sigurno je da smo spremni da budemo domaćini i dalje. Ovo je događaj koji ima desetogodišnju tradiciju i do sada se održavao u Srbiji, BiH, Makedoniji, Grčkoj i sada Crnoj Gori. Na njemu je učestvovalo više od 350 golmana iz 11 država. Mnogi od njih su čuvari mreže najpoznatijih klubova regiona ili reprezentativci svojih zemalja. Imamo i primjer da je učesnica Kampa, Jefimija Škandro, upravo dok je tra-
jao ovogodišnji kamp, debitovala za A tim Srbije, istakao je Glavičanin. Glavni organizator Kampa je Branislav Radojičić, fudbalski trener iz Srbije sa UEFA A GK licencom. Trenersko iskustvo za golmane je sticao u Crvenoj zvezdi, TSC-u, Spartaku, Rudaru iz Pljevalja, Aremi iz Indonezije. Sa 36 golmana, koliko ih je učestvovalo na ovogodišnjem Kampu, radili su treneri Branislav Radojičić, Siniša Šegrt iz FK Leotar iz Trebinja, Saša Aksentijevski iz Partizan kidsa iz Skoplja, kao i
PODGORICA – Ženska juniorska košarkaška reprezentacija Crne Gore mimo svih očekivanja ostvarila je dvije pobjede u tri meča grupne faze Evropskog prvenstva, čime je sebi omogućila da sa druge pozicije dočeka osminu finala.
Izabranice Petra Stojanovića savladale su u A grupi Srbiju i Izrael, selekcije koje su prošle godine osvojile treće, odnosno četvrto mjesto, a samim tim imale i sada velike ambicije. Ipak, crvene su pokazale da zaista imaju veliki potencijal, a poraz od aktuelnog šampiona Francuske, definitivno nije kiks, posebno ako se zna da je naš stručni štab taj meč s razlogom stavio u drugi plan, a glavne adute koji su bili roviti (Ljube Andrić i Janja Dragišić) sačuvao za odlučujući duel sa Izraelkama. Nakon tri utakmice u tri dana došao je konačno i dan odmora na šampionatu. Bila je
to prilika da se ekipa osvježi, ali i dodatno spremi za današnji meč (12.30h) protiv Mađarske, trećeplasirane selekcije iz B grupe. Duel protiv Mađarske može se reći da ima prefiks istorijski za našu selekciju – Crna Gora koja je u ovom uzrastu prvi put u A diviziji ima šansu da se bori za četvrtinale odnosno da bude među osam najboljih selekcija Evrope! Podvig je već napravljen, a jasno je da bi nova senzacija bila zaista za pamćenje. Osvojeno drugo mjesto u grupi omogućilo je Crnoj Gori da izbjegne duel sa Belgijom i Letonijom, ali Mađarska ima dobar tim i jasno je da našoj selekciji neće biti lako. Osmina finala na ovakvim šampionatima za sve je praktično finale – pobjednik ide među osam i juri što bolji plasman, poraženom slijedi razigravanje i bitka za opstanak u elitnoj diviziji. Samim tim, današnji duel protiv Mađarske biće trenutak istine... R. PEROVIĆ
Podgorički
PODGORICA – Crnogorski šampion uveliko radi na formiranju tima za narednu sezonu - nakon što su doveli Aleksandra Kovlijara i potpisali nastavak saradnje sa Jogijem Ferelom i Džuvanom Morganom iz uprave Košarkaškog kluba Budućnost Voli predstavili su novo pojačanje.
Plavu opremu zadužiće i francuski košarkaš Aksel Butej, koji stiže iz Bahčešehira, gdje je prošle sezone sarađivao sa crnogorskim trenerom Dejanom Radonjićem. Inače, Butej je rođen u Roanu, ima 30 godina, igra na poziciji krila, a visok je 201 centimetar. Košarkaški put je započeo u Šalonu, odakle je prešao u Limož. Nakon dvije godine u Limožu prvi put je napustio rodnu Francusku i preselio se u Španiju, gdje je prvo nosio dres Bilbao Basketa, a potom i Unikahe. Posljednju etapu pred dolazak u Budućnost imao je u Turskoj. Osim Bahčešehira igrao je i za Turk Telekom. Pr ošle sezone u Evrokupu
imao je zapažene brojke – 11,1 poen po utakmici (53 odsto iz igre, odličnih 43,2 odsto za tri) uz 4,8 skokova. - Tokom svoje uspješne karijere Aksel se profilisao kao svestran košarkaš koji je odličan
skorer, dobar u skoku, ali i sjajan sekundarni organizator igre. Dobar je i defanzivac, pa je gotovo knjiška definicija „3 and D“ košarkaša - naveli su u saopštenju vicešampioni ABA lige. R.P.
,,Studenti“ predstavili treće pojačanje za novu sezonu
Blagoje Arsovski iz istog kluba, Marko Paunović iz Subotice, Milun Avramović iz Sloge iz Bajine Bašte i Nikola Glavičanin iz FK Gorštak... Najmlađi učesnik je bio Ilija Bošnjak iz OFK Beograda, a svi su bili zadovoljni i treninzima i boravkom u Kolašinu. Imali su i dva izleta, do Biogradskog jezera i Ski-centra Kolašin 1600 na Bjelasici. Održavanje i organizaciju Kampa su pomogli Opština Kolašin, Turistička organizacija, NP Biogradska gora, Skijališta Crne Gore, restoran „Staro ognjište“ i FK Gorštak. Posljednji trening na golmanskom kampu je završen pozdravom i rečenicom zajednički izgovorenom – vidimo se i narednog ljeta u Kolašinu, kazao je Nikola Glavičanin. Dr. DRAŠKOVIĆ
Potvrđena kazna igračima ,,kraljevskog kluba“ zbog kršenja osnovnih pravila pristojnog ponašanja
UEFA rekla
,,ne“ Realu
PODGORICA - Evropska fudbalska unija (UEFA) odbila je žalbu Real Madrida na disciplinske mjere izrečene Antoniju Ridigeru, Kilijanu Mbapeu i Daniju Sebaljosu, nakon incidenta koji se dogodio po završetku revanš meča osmine finala Lige šampiona protiv Atletiko Madrida.
Pored toga, potvrđena je i kazna za kraljevski klub zbog neprimjerenog ponašanja navijača tokom gostovanja Arsenalu u Londonu. UEFA je odbacila sve argumente iz žalbe i stala iza ranije donijetih odluka koje se odnose na kršenje člana 11.2.b disciplinskog pravilnika, u kom se sankcionišu igrači za ,,kršenje osnovnih pravila pristojnog ponašanja“.
Kilijan Mbape je kažnjen sa 40.000 eura, Antonio Ridiger sa 30.000, dok je Dani Sebaljos dužan da plati 20.000 eura. Kazne su uslijedile nakon što je Atletiko Madrid podnio žalbu zbog gestikulacija igrača Real Madrida koje su protumačene kao provokacije. U obrazloženju se navodi da je Ridiger pokazao gest presijecanja grla, Mbape je ,,provokativno gestikulirao prema navijačima Atletika“, dok je Sebaljos učestvovao u sličnom ponašanju. Pored
novčanih kazni, Mbape i Ridiger su suspendovani na jednu utakmicu UEFA takmičenja, ali je ta suspenzija uslovna i biće aktivirana samo u slučaju ponovljenog prekršaja u narednih godinu.
- Žalba Real Madrida se odbija. Prema tome, odluka komisije se potvrđuje - stoji u saopštenju Disciplinske komisije, koja je prethodno 4. aprila donijela prvobitne mjere.
Zanimljivo je da Vinisijus Žunior nije bio predmet disciplinskog postupka, iako su se i njegovi potezi nakon utakmice našli pod lupom medija. UEFA je u ovom slučaju odlučila da ne pokreće zvaničan proces. Međutim, problemi za Real tu ne prestaju. Klub je dodatno sankcionisan zbog incidenta tokom prve utakmice četvrtfinala Lige šampiona protiv Arsenala, odigrane 8. aprila na stadionu ,,Emirati“. Tokom meča, jedan od navijača kraljevskog kluba pokazao je nacistički pozdrav, što je UEFA okarakterisala kao rasistički čin, pozivajući se na član 14.2 disciplinskog pravilnika. Zbog toga je Real Madrid kažnjen sa 15.000 eura i izrečena mu je zabrana prodaje ulaznica sopstvenim navijačima za sljedeće gostovanje u UEFA takmičenjima. Ipak, ova mjera je uslovna na godinu – što znači da će biti aktivirana samo ako dođe do sličnog incidenta u budućnosti. R. A.
PODGORICA – Balša Živanović novi je košarkaš SC Derbija.
Baranin je tako postao treće pojačanje ,,studenata“ za novu sezonu, koji su prethodno
promovisali plejmejkera Darijusa Džonsona i beka Džastina Tarnera. Živanović, koji igra na poziciji pleja, ponikao je u barskom Mornaru, gdje je kao mlad
plejmejker skrenuo pažnju na sebe. Zatim je odlučio da se oproba u ekipi FMP-a, a nakon jedne sezone stigao je u ekipu Podgorice Bemaks. U dresu Podgorice crnogorski košarkaš je prošle sezone prosječno bilježio po 14,1 poen, tri skoka i četiri asistencije u ABA 2 ligi. Partijama u dresu Podgorice uspio da se vrati na pravi način, a u februarskom ciklusu kvalifikacija bio je u timu Crne Gore za meč protiv Švedske. Prethodno je bio član svih mlađih selekcija reprezentacije Crne Gore. Živanović je tako, baš poput Luke Bogavca, uspio da se u Podgorici dodatno afirmiše i baš kao i Bogavac samo se iz ,,Bemaks arene“ seli u SC ,,Morača“… R.P.
Evropsko prvenstvo U16 za vaterpoliste
PODGORICA - Drugi poraz na šampionatu Evrope doživio je naš vaterpolo tim. Generacija U16 izgubila je od Grčke 16:11 i kao na premijeri sa Italijom (17:11), ponovo primila veliki broj golova. Do trećeg minuta treće četvrtine ,,ajkule“ su bile u egalu (10:9), da bi rival u posljednjih
osam minuta ušao sa razlikom od ,,plus tri“. Zaprijetili su crnogorski vaterpolisti u uvodnim minutama posljednje dionice, kada su se približili na 12:10, ali Grci su ponovo mini serijom 2:0 došli do ogromnih ,,plus 4“ na četiri i po minuta do kraja meča. Po tri gola postigli su Milić i Du-
rutović, dva puta je bio precizan Roganović, a po gol su dali Popović, Savović i Cerović Naredni meč crnogorski vaterpolisti odigraće danas (15.30) sa Hrvatskom. Pravila takmičenja u mlađim selekcijama su takva da osam najboljih reprezentacija formiraju grupe A i B. Četiri tima prolaze u eliminacionu fazu, a od plasmana u grupi zavisi sa kojim selekcijama iz grupa C i D će se ukrštati u prvoj nokaut rundi. A. M.
PODGORICA - Podgorica
će petu godinu zaredom biti domaćin prvenstava Evrope u mlađim kategorijama, a prvi put u istoriji, Evropska rukometna federacija (EHF) je jednoj državi povjerila organizaciju dva prvenstva u istoj godini.
Danas će prve na teren juniorke (igračice do 19 godina), dok će od 30. jula, glavni grad naše države ugostiti najbolje rukometašice kontinenta u uzrastu do 17 godina.
Naša juniorska reprezentacija duelom protiv Litvanije (Bemaks areni od 17 sati) otvoriće predstojeće Evropsko prvenstvo, a rivali generacije koju predvodi trener Igor Marković su još Danska i Island. Plasman u glavnu rundu izboriće dvije prvoplasirane selekcije iz grupe.
- Zadovoljan sam kako smo
odradili pripreme i mislim da smo ih iskoristili na pravi način. Muška ekipa Lovćena nam je dosta pomogla tokom priprema, odigrali smo i dva kontrolna meča protiv njih, a završnu provjeru imali smo protiv Hrvatske u Podgorici.
Ima elemenata koji nijesu bili na potrebnom nivou i na njima smo radili u posljednjim danima uoči prvenstva. Poremetila nas je povreda Elene Mitrović sa kojom smo imali uigrane sve taktičke zamisli, ali moramo se prilagoditi novonastaloj
Kadetska odbojkaška reprezentacija Crne Gore igraće u grupi B, zajedno sa selekcijama Bugarske, Grčke i Srbije
PODGORICA - Muška kadetska odbojkaška reprezentacija Crne Gore otputovala je za Banja Luku, gdje će se od 9. do 13. jula takmičiti na Balkanskom prvenstvu.
Naši odbojkaši igraće u grupi B, zajedno sa selekcijama Bugarske, Grčke i Srbije, dok će se u grupi A nadmetati Bosna i Hercegovina, Turska, Rumunija i Sjeverna Makedonija.
Na otvaranju prvenstva, izabranici selektora Dejana Radića odmjeriće snage sa selekcijom Bugarske u srijedu, 9. jula, sa početkom u 15.30h. Dan kasnije, Crna Gora će igrati protiv Srbije od 13 sati, dok će grupnu fazu zaključiti u petak, duelom protiv Grčke, takođe u terminu od 13 časova.
Na put za Banja Luku krenulo je 14 odbojkaša. Pored selek-
tora Dejana Radića i pomoćnog trenera Mladena Novovića, sa ekipom je otputovao i Ivan Ječmenica, direktor muških reprezentativnih selekcija Odbojkaškog saveza Crne Gore. - Zadovoljan sam kako su protekle ove dvonedjeljne pripreme. Iza nas je intenzivan period rada, gdje su igrači pokazali izuzetnu disciplinu, posvećenost i želju da napreduju iz dana u dan. Fokusirali smo se na sve ključne aspekte – fizičku pripremu, tehničko-taktičke detalje, kao i na timsku saradnju na terenu, a i van njega. Vjerujem da smo u ovom periodu uspjeli da podignemo formu na željeni nivo i da spremni dočekujemo Balkansko prvenstvo. Ekipa je motivisana i spremna da dâ svoj maksimum. Idemo na prvenstvo sa jasnim ciljevima i željom da ostvarimo najbolji
mogući rezultat - kazao je pred put selektor Radić. Spisak odbojkaša za nastup na Balkanskom prvenstvu: Tehničari: Aleksa Kovačević i Luka Milošević (Budućnost Volley); korektori: Luka Lojić i Filip Radić (Budućnost Volley); primači servisa: Vuk Stanojević i Filip Milosavljević (Budva), Aleksa Radić i Kosta Poleksić (Budućnost Volley) i Mihajlo Grupković (Mornar); srednji blokeri: Vukota Čelebić i Luka Gavrilović (Budva), Uroš Konatar (Jedinstvo); libera: Mirza Mujović (Jedinstvo) i Petar Milosavljević (Budva).
Crna Gora će imati predstavnika i među službenim licima, crnogorska sutkinja Anđela Đuković dijeliće pravdu na ovom prvenstvu. R. A.
situaciji. Napravili smo dobar posao tokom priprema, imamo kvalitet da igramo sa svima, iako smo znatno oslabljeni zbog povreda, jer je od ranije poznato da neće biti Nine Ramusović, Anike Jovanović i Ksenije Kuzman. To je sada iza
PODGORICA – Crnogorski tekvondisti nastup na G1/ E2 turniru u Parizu završili su sa pet medalja, dvije zlatne i tri srebrne.
U generalnom plasmanu osvojili su treće, a u konkurenciji seniorki prvo mjesto. Zlatnu medalju osvojila je seniorka podgoričkog kluba S3
Anđela Berišaj u kategoriji do 73 kilograma, koja se vratila nakon sanirane povrede. Na putu do finala pobijedila je predstavnice Francuske i Njemačke, dok je u meču za zlatno odličje bila bolja od predstavnice Švajcarske Laure Heldner. U finalu zaustavljena je njena sestra Andrea Berišaj u kategoriji do 67 kilograma. U polufinalu pobijedila je predstavnicu Francuske, a u finalu poražena je od predstavnice
Alžira Halid Hadad. Srebrnim odličjem morao se zadovoljiti i Zinedin Bećović u kategoriji do 74 kilograma. Takmičar podgoričkog kluba S3, kao prvi nosilac, bio je slobodan na startu, dok je u drugom i trećem kolu savladao predstavnike Francuske. U finalu bolji od njega bio je predstavnik Maroka Abdelhamida Abdunija. Zlatnom medaljom okitio se i junior Ulcinja Enes Dušku u kategoriji do 68 kilograma. Do zlatnog odličja došao je nakon četiri pobjede. U prvom kolu, savladao je protivnika iz Ve-
nas, ostaje nam da probamo da oporavimo Elenu i da budemo spremni za izazove koji nas očekuju - kazao je Marković. Iako suočene sa brojnim problemima zbog izostanka nekoliko važnih igračica, te neizvjesnošću oko nastupa Mitrović, naše đevojke sa optimizmom dočekuju početak prvenstva i vjeruju da protiv Litvanije mogu do pobjede, koja bi bila prvi korak ka ostvarenju cilja i plasmanu u glavnu rundu. - Litvanija je na mečevima koje smo mogli da gledamo igrala specifičnu zonu ,,3-2-1“, a ostaje da se vidi da li će tako igrati i na otvaranju prvenstva. Očekujemo tešku utakmicu, jer je prva i uvijek postoji pritisak, naročito kada se igra na domaćem terenu, ali se nadam da ćemo pokazati pravi odnos i opravdati ulogu favorita. Danska je sam vrh evropskog rukometa i ne možemo da prijeti-
mo, ali vjerujemo da uz dobru odbranu, možemo da odigramo na visokom nivou. Na kraju grupne faze nas očekuje Island i to će vjerovatno biti direktan okršaj za plasman u glavnu rundu - zaključio je Marković. Na spisku trenera Markovića je 18 igračica, a to su golmanke Teodora Rončević, Vanja Živković i Lucija Jovanović, krila Sanja Andrijašević, Bojana Peličić, Mia Grujić, Staša Mandić i Ana Banović, pivoti Anđela Guberinić, Ksenija Gašević i Mina Petrović, te bekovi Nikolina Milojković, Maja Ceklić, Natalija Lekić, Milka Pavlović, Patricija Luković, Hanadi Delić i Elena Mitrović U stručnom štabu trenera Markovića su pomoćni trener Draško Kaluđerović, trener golmanki Sonja Barjaktarović i fizioterapeut Hamza Mehović A. MARKOVIĆ
Sjajan nastup naših tekvondista na G1/E2 turniru
Zapaženi rezultati
like Britanije, dok je u naredna tri kola ostvario pobjede protiv predstavnika Francuske. U meču za zlatno odličje slavio je protiv domaćeg borca Eravana Žilea. Fihalista je bila i juniorka Ulcinja Amela Nuti, ali je na kraju morala da se zadovolji srebrnom medaljom. Na putu do finala, ostvarila je pobjede protiv takmičarki iz Italije i Portugala, ali je u finalnoj borbi zaustavljena od predstavnice Francuske Sadio Kamon. Turnir u predgrađu Pariza
okupio je više od 1.200 takmičara iz 56 država svijeta. - Sjajna polusezona je za nama. Imali smo mnogo aktivnosti sa svim uzrasnim kategorijama i najvažnije je da su nas povrede zaobišle. Pred nama je kratka pauza, pa slijede pripreme za nastavak takmičenja - rekao je trener podgoričkog kluba S3 Vlado Stanišić i napomenuo da je turnir u Parizu još jedna potvrda da crnogorski taekvondo kvalitetno trasira svoj put do mjesta koje zaslužuje. R. P.
Osmanlije, dakle, 1474. godine, prilikom prve opsade Skadra, nijesu birali sredstva da oslabe odbranu tog grada. Domeniko Malipijero, koji je bio očevidac ovih zbivanja, pominje da su Turci, da bi onemogućili mletačke brodove da doplove Bojanom blizu tvrđave, potopili više lađa i stabala nekoliko kilometara niže Skadra (Annali veneti, I). Mletački branioci grada su bili potpuno izolovani, a Veneciji je tada preostalo jedino da se za pomoć obrati Ivanu Crnojeviću
Ovo nam govori da je Bojana 1474. u cijeloj dužini bila plovna za veće lađe - jer u protivnom Turci ne bi ništa ni morali da preduzimaju. Malipijero izvještava da tada „providur Boldu nije uspio da prođe kroz rijeku zbog potopljenih lađa”. Na drugom mjestu Malipijero precizira da su mletačke galije mogle da doplove samo do Sv. Sergija i Vakha (oko šest kilometara nizvodno od Skadra).
Ova vještačka prepreka je najvjerovatnije imala dugotrajne posljedice, jer Marijan Bolica pominje 1614. godine da je Bojana plovna za velike brodove samo do Sv. Sergija i Vakha. Iz ovoga bi mogli da zaključimo da je efekat turskog potapanja brodova i drveća na Bojani niže Skadra 1474. godine bio dugoročna izmjena njene plovnosti. Ali, pravo je pitanje, da li je ta turska nesmotrenost mogla da utiče na pojavu velikih poplava, poput one iz 1581. godine? Da li se, drugim riječima, u koritu Bojane od 1474. godine, na mjestu gdje su Turci potopili lađe prilikom prve opsade Skadra, decenijama gomilao različiti materijal, zatrpavajući dno i smanjujući postepeno propusnu moć rječnog korita? Morača „valja drvlje i kamenje” i u Skadarsko jezero svake godine donese stotine hiljada kubika različitog materijala, od čega se dobar dio gomila na prostoru ispred Skadra, zapušavajući pomalo „odvod” iz velike jezerske „posude”. Kada je Drim 1848. godine provalio u jezero ispred Skadra došlo je do ubrzanog zatrpavanja ovog jezerskog „ispusta”. Bilo je to finale četvorovjekovnog procesa.
PODATAK IZ
1453. GODINE
U rijetkim dokumentima pronalazimo još jedan intrigantan detalj vezan za nivo Skadarskog jezera. Vezan je za 1453.
godinu, kada je Stefanica Crnojević nakon dvije blistave pobjede nad vojskama srpskog despota Đurđa Brankovića, osvojio svu Zetsku ravnicu osim Meduna i Žabljaka. U Žabljaku se još nalazila despotova posada, zbog čega je Stefanica pisao Mlecima, tražeći od njih „dozvolu” da zauzme to utvrđenje. Pritom je obrazložio da taj poduhvat ne bi bilo teško izvesti „zbog visokog vodostaja”. U dokumentu se kaže samo toliko. Uglavnom, Mleci se nijesu saglasili sa Stefaničinim zahtjevom, ali se u istoriografskoj literaturi navodi da je Stefanica ipak ubrzo zaposjeo Žabljak, gdje se otada nalazila crnojevićka prijestonica, sve do 1478. godine. O čemu govori Stefaničino ukazivanje 1453. na visoki vodostaj - zbog kojeg, po njegovom mišljenju, zauzimanje tvrđave ne bi predstavljalo komplikovanu operaciju? Sve nam ovo ukazuje da turski manevar na Bojani iz 1474. godine nije morao biti prauzrok drastičnih promjena u jezerskoj hidrografiji, odnosno, da su mogli postojati drugi uzroci za podizanje jezerskog nivoa.
NEPOTVRĐENI PODACI
Andrija Jovićević bilježi više detalja koji ukazuju na bitno niži nivo jezera u srednjem vijeku. Kaže da je prema jednom predanju „pored Moračnika bio most preko riječnog korita, koji se i danas, kako uvjeravaju, nalazi duboko pod vodom” („Crnogorsko primorje i Krajina”, str. 20).
Prema drugom predanju „ispod Dračevice je bila odmah pri jezeru do prije 400 godina varoš, gdje je živio nekakav ‚princip‘ Đok Leva koji je imao grdno imanje, i kad se voda podigla, on je napustio ovo mjesto i preselio se u Svač” (isto). Sami Svač je postojao najdalje do 17. vijeka.
Andrija Jovićević bilježi više detalja koji ukazuju na bitno niži nivo jezera u srednjem vijeku. Kaže da je prema jednom predanju „pored Moračnika bio most preko riječnog korita, koji se i danas, kako uvjeravaju, nalazi duboko pod vodom”
Na istom je tragu i (nepotvrđeni) podatak koji sam saznao od jednog ronioca – da se u Krnjičkom oku (ispred Krnjica) na oko 6-7 metara dubine u stijeni nalaze uklesane stepenice.
Pored toga postoji i tvrdnja da se u blizini Starčeva, na udaljenosti 400-500 metara od obale i na dubini od oko 8 metara, proteže dugačka zidina (međa?). Priča se, takođe, da se između Starčeva i obale pod vodom nalaze ostaci mosta.
Pavle Rovinski je takođe pisao krajem 19. vijeka da se na pravcu od Lesendra ka Viru (Virpazaru) kod Tankog rta, pri malom vodostaju, na većoj dubini, vide ostaci od mosta preko korita rijeke (Andrija Jovićević – Mihailo Strugar, „Slike iz prošlosti Ceklina“, reprint 2009, 19).
U osvrtu na ovo mjesto, Risto Kovijanić komentariše da je kroz Crmnicu, udolinom rijeke Crmnice i njene pritoke Limštice prolazio srednjovjekovni put ka Zetskoj ravnici, te da „ne treba zamišljati da je taj put morao visoko zaobilaziti rukav Skadarskog jezera ka izvoru Crnojevića rijeke, takozvano Fučko blato (od Vranjine do Crnojevića rijeke) koje je stvoreno docnije, narastanjem površine Skadarskog jezera („Pomeni crnogorskih plemena...“, 1974, 76). Kovijanić je ovo formulisao prilično nespretno, hoteći da kaže da nekadašnji put nije zaobilazio jezerski rukavac. To, po svemu sudeći, prije desetak stoljeća, nije ni bilo potrebno, jer kako je rečeno naprijed, tog rukavca tada nije bilo. Put je najvjerovatnije išao pravo po-
Jovićević tvrdi da za vrijeme kralja Vladislava (oko 1234) nije bilo jezera od Lesendra prema ušću Crnojevića rijeke, na prostoru dugom šest kilometara, a u današnje doba dubokom od 2 do 4 metra. U prilog tome govori karta srednjovjekovne Duklje/Zete u Istorijskom atlasu iz 2002. godine
ljem iz pravca Vira prema Lesendru, odnosno trasom koju danas prekriva voda.
JEZERO JE BILO MANJE
Andrija Jovićević drži da za vrijeme kralja Vladislava (oko 1234.) nije bilo jezera od Lesendra prema ušću Crnojevića rijeke, na prostoru dugom šest
kilometara, dok je u današnje doba jezero na tom potezu duboko od 2 do 4 metra („Skadarsko jezero i ribolov na njemu“, Beograd, 1909; reprint „Zeta i Lješkopolje i Skadarsko jezero“, CID, Podgorica, 225). Sve ovo ide u prilog pomenutoj karti srednjovjekovne Duklje/Zete u Istorijskom atlasu iz 2002. godine, kao i drugim istorijskim kartama objavljenim u proteklih tridesetak godina, na kojima je prikazana nekadašnja, upola manja površina Blata ili Dioklitijskog blata, kako ga je nazvao Božidar Vuković Podgoričanin u prvoj polovini 16. vijeka. Ukoliko ukrstimo ono što govore Pavle Rovinski, Risto Kovijanić i Andrija Jovićević, ispostavlja se da je u davnini put vijugao iz pravca Virpazara, pored rijeke Virštice (koja je tada bila duža jer je jezero bilo niže), sve do podnožja Tankog rta (koje je danas pod vodom), pa mostom preko rječnog korita ka Lesendru, i dalje poljem podno Vranjine. (Nastavlja se)
Na osnovu člana 40 Zakona o državnoj imovini CG ("Sl.list CG"br.21/2009), i na osnovu Odluke Izvršnog direktora CGES AD broj 600-7- D/24- 1053/47 od 21.10.2024. godine CGES AD objavljuje:
DRUGI JAVNI POZIV ZA DOSTAVLJANJE PONUDA ZA PRODAJU VOZILA
1. Predmet prodaje Predmet prodaje su vozila kako slijedi:
Re. br. Marka - tip Registarski broj Godina proizvodnje
Procijenjena vrijednost vozila (početna cijena) sa PDV-om, umanjena za 10 % (€)
Vrijednost depozita za uplatu (€)
1 Volkswagen Passat 1.9 TDI PG FM 331 2004 1.800,00 360,00
2. Uslovi nadmetanja: Postupak prodaje sprovešće se putem dostavljanja pisanih ponuda. Vozilo se kupuje u viđenom stanju, bez prava na naknadnu reklamaciju. Pravo da učestvuju na nadmetanju imaju podnosioci ponuda, odnosno sva domaća i strana pravna i fizička lica koja uplate depozit u iznosu od 20% od procijenjene vrijednosti vozila (početna cijene vozila) sa PDV-om. Depozit
se uplaćuje na žiro račun CGES-a broj 510-27152-64, CKB banka. Ponude se dostavljaju u zatvorenoj koverti, po pravilu jedna koverta, jedan ponuđač.
Procijena vrijednost vozila je izražena u eurima i uključuje PDV.
Ponuđena cijena treba biti izražena u eurima uključujući PDV. Ponuda treba da sadrži:
- za pravna lica:
• dokaz o uplati depozita
• naziv sjedište pravnog lica
• matični broj pravnog lica
• izvod iz CRPS-a
• ime i prezime lica ovlašćenog za zastupanje
• broj računa i naziv banke za vraćanje depozita
• vrijednost ponude izraženu u eurima
- za fizička lica:
• dokaz o uplati depozita
• ime i prezime
• adresu stanovanja
• ovjerenu kopiju važeće lične karte
• broj telefona
• broj računa i naziv banke za vraćanje depozita
• vrijednost ponude izraženu u eurima
Zainteresovani kupci vozilo mogu pregledati svakog radnog dana od 10:30 do 13:00 časova, počev od 21.07.2025. godine, zaključno sa 24.07.2025. godine. Predmetna vozilo se nalazi na prakingu CGES-a, Trafostanica Podgorica 1, Zagorič. Kontakt osoba za pregled vozila je Nebojša Kuzmanović, poslovođa transporta i mehanizacije, kontakt broj: +382 67 542 044. Ponude se neće razmatrati:
• Kada je ponuda dostavljena nakon navedenog roka za dostavljanje ponuda
• Kada koverat u kojoj se predaje ponuda nije zatvoren
• Kada uz ponudu nije dostavljena potvrda o uplati depozita
• Kada uz ponudu nije dostavljena ovjerena kopija lične karte
• Kada je cijena navedena u ponudi ispod procijenjene vrijednosti vozila (početne cijene vozila sa PDV-om)
• Kada je ponuda nepotpuna. CGES AD Podgorica ima pravo sve do zaključenja Ugovora o kupoprodaji, iz razloga prestanka potrebe za prodajom, da ne zaključi Ugovor o prodaji ni sa jednim od ponuđača.
U slučaju odustanka od zaključenja Ugovora o prodaji, ponuđači, ni bilo koje pravno niti fizičko lice neće imati pravo da zahtijevaju bilo kakvu naknadu štete i troškova nastalih kao direktna ili indirektna posledica učešća na ovom Javnom pozivu. 3. Vrijeme i mjesto podnošenja ponude: Ponude je potrebno dostaviti u zapečaćenoj koverti sa naznakama: za poziv za prikupljanje ponuda za prodaju vozila CGES AD, putem javnog poziva za dostavljanje ponuda za prodaju vozila >>NE OTVARAJ<< prije javnog otvaranja ponuda Komisije za rashod vozila. Na koverti moraju biti naznačeni osnovni podaci o ponuđaču (naziv adresa). Ponude se dostavljaju na adresu: CGES AD Bulevar Svetog Petra Cetinjskog br.18, Podgorica ili neposredno na arhivi CGES AD do dana 25.07.2025. godine (ponedeljak) do 11:00 časova. 4. Javno otvaranje ponuda: Javno otvaranje ponuda će biti održano nakon isteka krajnjeg roka za prijem ponuda, 25.07.2025. godine u 12:00 časova u prostorijama CGES AD, Bulevar Svetog Petra Cetinjskog br.18, Podgorica. Otvaranju ponuda mogu prisustvovati ponuđači ili njihovi opunomoćeni predstavnici, te im se posebno obavještenje neće slati. Učesnik koji ponudi najvišu cijenu, proglašava se Kupcem. Ukoliko dva ili više ponuđača ponude istu cijenu, Kupac će se izabrati žrijebanjem na licu mjesta. Predstavnici pravnog lica kao ponuđača, dužni su dostaviti pisano ovlašćenje za prisustvo javnom otvaranju ponuda. Fizičko lice kao ponuđač prisustvuje otvaranju ponuda sa ličnom kartom, a ukoliko u njegovo ime drugo lice prisustvuj otvaranju ponuda, potrebno mu je pisano ovlašćenje ponuđača za prisustvo otvaranju ponuda, ovjereno od strane nadležnog organa.
Preuzimanje vozila izvršiće se nakon uplate ugovorenog iznosa. Ukoliko izabrani Kupac odustane od zaključenja ugovora, uplaćeni iznos depozita se ne vraća. Nakon Javnog otvaranja ponuda Komisija za rashod vozila će sačiniti Zapisnik o otvaranju ponuda koji će potpisati prisutni članovi Komisije za rashod vozila i Prisutni ponuđači.
5. Donošenje odluke o izboru ponuda: Komisija za rashod vozila nakon sačinjavanja Zapisnika o otvaranju vozila, u roku od 15 dana od javnog otvaranja ponuda sačiniće Zapisnik o pregledu, ocjeni vrednovanju ponuda i u roku od 30 dana od javnog otvaranja ponuda donijeće Odluku o izboru ponuda. Nakon pravosnažnosti Odluke o izboru ponuda, Komisija za rashod vozila pozvaće izabrane kupce na potpisivanje ugovora. Ponuđač čija ponuda bude prihvaćena zaključiće kupoprodajni ugovor sa CGES - om, koji će precizirati obaveze ugovornih strana. Izabrani kupac je dužan da zaključi Ugovor o kupoprodaji u roku od 7 dana od dana pravnosnažnosti Odluke o izboru ponuda. Kupac mora u cjelosti izvršiti uplatu ugovorenog iznosa u roku od 7 dana od dana zaključenja ugovora. Preuzimanje vozila izvršiće se nakon uplate ugovorenog iznosa. Troškove transporta, prenosa vlasništva i poreza snosi Kupac. Kupac je dužan preuzeti vozilo u roku od 10 dana od dana uplate ugovorenog iznosa. Ukoliko kupac u navedenom roku ne preuzme kupljena vozila, smatraće se da je odustao od njih i ona ostaju u vlasništvu CGES-a AD Podgorica i u tom slučaju CGES AD Podgorica nema nikakvih daljih obaveza prema kupcu. 6. Odustanak od zaključenja ugovora: U slučaju da izabrani ponuđač odustane od kupovine, odnosno ukoliko ne potpiše Ugovor o kupoprodaji u definisanom roku ili ne isplati kupoprodajnu cijenu u predviđenom roku, gubi pravo na povraćaj uplaćenog depozita. U tom slučaju Ugovor će se zaključiti sa drugorangiranim ponuđačem, za kojeg važe ista pravila kao za prvorangiranog ponuđača. U slučaju daljih odustanaka, vozilo će se nuditi sljedećem ponuđaču do konačne prodaje, i za svakog sljedećeg će važiti ista pravila kao za prvorangiranog ponuđača. 7. Depozit: Depozit izabranog ponuđača sa najpovoljnijom ponudom se zadržava taj iznos ulazi u kupoprodajnu cijenu vozila. Depozit će se vratiti ponuđačima, nakon što postupak prodaje vozila po Javnom pozivu za dostavljanje ponuda za prodaju vozila bude okončan. Kontakt osoba: Za vrijeme trajanja poziva za prikupljanje ponuda za prodaju vozila putem pisane licitacije zainteresovani kupci mogu dobiti sva potrebna obavještenja od osobe za kontakt: Nebojša Kuzmanović, tel.br. 067/542- 044.
Javno preduzeće za upravljanje morskim dobrom Crne Gore objavljuje
AMANDMAN I
BROJ: 0207-4294/2 od 07 07.2025.godine
NA JAVNI POZIV
ZA PODNOŠENJE PONUDA ZA ZAKUP JAVNIH KUPALIŠTA
BROJ: 0206-4294/1 od 04 07.2025.godine
1. U poglavlju I javnog poziva “Predmet”, ispravlja se tehnička greška, oznaka lokacije, pod rednim brojem 3.1 na način što ista sada glasi:
3. BAR
3.1
Program: Program privremenih objekata u zoni morskog dobra 2024-2028
Lokacija: 1 Čanj
Kategorija: Ugostiteljski objekat sa terasom
Oznaka lokacije: 1.15
Dimenzije: P objekta: 70m2; P terase=200m2 od čega je 53m2 terase ugostiteljskog objekta na priv.kat.parceli 1265/1 KO Mišići
Katastarska parcela: 1281/18 i 1265/1 K.O. Mišići
Minimalna cijena sezonskog koriscenja: 14.200 eura
Napomena: Imajući u vidu da je terasa ugostiteljskog objekta planirana dijelom na kat.parc. 1265/1 KO Mišići , koja je u privatnom vlasništvu, pravo učešća na tenderu ima vlasnik privatne kat.parcele ili drugo lice koje pribavi saglasnost vlasnika privatne kat.parc. 1265/1 KO Mišići, ovjerenu kod notara.
2. Sve ostale odredbe Javnog poziva ostaju nepromijenjene.
I.br.1470/2016 JAVNI IZVRŠITELJ DUŠAN NIŠAVIĆ, sa službenim sjedištem u Beranama, ul. Mojsija Zečevića br. 30, u pravnoj stvari izvršnog povjerioca “OTP DEBT COLLECTION” DOO Podgorica, Bul. Revolucije br. 17, PIB: 02795043, protiv izvršnog-hipotekarnog dužnika Duška Vešovića, iz Berana, ul. Dušana Vujoševića bb, radi naplate novčanog potraživanja, dana 0. godine 08.07.2025, donio je u smislu čl. 169-177 ZIO-a (“Sl. list CG” br. 36/2011, 28/2014, 20/2015 i 22/2017)
ZAKLJUČAK O PRODAJI NEPOKRETNOSTI
Određuje se dvadeset peto ročište za prodaju, usmenim javnim nadmetanjem, nepokretnosti izvršnog-hipotekarnog dužnika Duška Vešovića, upisanih u LN. br. 1532 KO Berane, na kat. parceli br.1658/1, po načinu korišćenja poslovne zgrade u vanprivredi, spratnosti P, površine 70m2, sa obimom prava 1/1. Dvadeset peto javno nadmetanje za prodaju nepokretnosti održaće se dana 31.07.2025. godine u 12.00 časova, u kancelariji javnog izvršitelja Dušana Nišavića, ul. Mojsija Zečevića br. 30, što strankama i zainteresovanim licima jeste poziv. Razgledanje predmetnih nepokretnosti može se izvršiti svakog radnog dana od 11.00 do 12.00 časova. Navedene nepokretnosti su predmet prodaje po rješenju o izvršenju Javnog izvršitelja Isada Jašarovića I.br.1470/2016 od 24.10.2016.godine, radi naplate novčanog potraživanja u iznosu od 21.166,83€ na ime glavnog duga, sa zakonskom kamatom od 12.09.2016.godine, pa do konačne isplate, troškova izvršnog postupka i nagrade za sprovedeno izvršenje.Vrijednost nepokretnosti utvrđena je rješenjem Javnog izvršitelja Isada Jašarovića I.br.1470/16 od 10.07.2017. godine, shodno čl. 168 ZIO-a i iznosi 17.000,00 €. Na navedenoj nepokretnosti upisana je hipoteka u korist prijemnika „Otp Debt Collection“ DOO Podgorica, UZZ br. 282/15 od 01.09.2015. godine. Na dvadeset petom javnom nadmetanju za prodaju nepokretnost se može prodati ispod utvrđene vrijednosti, ali ne ispod 50% te vrijednosti shodno čl. 173 st. 7 ZIO-a. Ako je procijenjena vrijednost manja od visine potraživanja, a prodaja na drugom javnom nadmetanju nije uspjela, nepokretnost se može prodati ispod utvrđene vrijednosti bez ograničenja, samo uz prethodnu saglasnost izvršnog i založnog povjerioca. Ponudioci su dužni da prije početka nadmetanja polože jemstvo na poseban račun javnog izvršitelja br. 52037458-27 kod Hipotekarne banke AD Podgorica u iznosu od jedne desetine utvrđenje vrijednosti (1.700,00€). Polaganja jemstva su oslobođeni izvršni povjerilac i založni izvršni povjerilac, ako njihova potraživanja dostižu iznos jemstva i ako bi se, s obzirom na njihov red prvenstva i utvrđenu vrijednost nepokretnosti, taj iznos mogao namiriti iz kupovne cijene. Ponudiocima, čija ponuda ne bude prihvaćena vratiće se novac položen na ime jemstva odmah po zaključenju nadmetanja. Kupac je dužan da položi cijenu u roku od 8 dana od dana prodaje. Ako ponuđač sa najvećom ponudom ne položi prodajnu cijenu u određenom roku, Javni izvršitelj će proglasiti da je prodaja tom ponuđaču bez pravnog dejstva shodno čl. 180 ZIO. Zaključak će biti objavljen u dnevnom listu „Pobjeda“ dana 09.07.2025. godine.
U Beranama 08.07.2025. godine. Javni izvršitelj Dušan Nišavić
Pravna pouka: Protiv ovog zaključka nije dozvoljen prigovor.
Na osnovu člana 14 Zakona o procjeni uticaja na životnu sredinu („Službeni list CG”, broj 75/18) Sekretarijat za planiranje i uređenje prostora Opštine Rožaje OBAVJEŠTAVA zainteresovanu javnost
da je nosiocu projekta DOO”POINT M” Rožaje donijeto rješenje, broj UPI 07-322/25230/ 5 od 07.07.2025.godine, kojim se utvrđuje da nije potrebna izrada Elaborata procjene uticaja na životnu sredinu za projekat „Poslovno-turistički apartmanski blok“ koji se planira graditi na katastarskim parcelama br. 932/13, 932/44 932/46 KO Rožaje- opština Rožaje.
U sprovedenom postupku odlučivanja o potrebi izrade elaborata procjene uticaja na životnu sredinu utvrđeno je da nije potrebna izrada elaborata, kao i to da se ne očekuje negativan uticaj na segmente životne sredine pri realizaciji projekta. Uputstvo o pravnoj zaštiti: Protiv ovog rješenja može se izjaviti žalba Glavnom administratoru Opštine Rožaje u roku od 15 dana od dana objavljivanja rješenja u štampanom mediju i/ili sajtu Opštine Rožaje. Žalba se predaje preko Sekretarijata za planiranje i uređenje prostora Opštine Rožaje.
SEKRETARIJAT ZA PLANIRANJE I UREĐENJE PROSTORA OPŠTINE ROŽAJE
Poslovni broj: Iv. 4038/24 Javni izvršitelj Ana Nikić Petričević iz Bara, ul. Rista Lekića I-26, VD javnog izvršitelja Mitra Mirovića iz Ulcinja, u pravnoj stvari izvršnog povjerioca Lovćen banka AD Podgorica, Bulevar knjaza Danila Petrovića br. 13/32 (I sprat), Podgorica, PIB 02829541, protiv izvršnog dužnika Kostić Vesna, Ivana Milutinovića br.3, Ulcinj, radi naplate novčanog potraživanja, vr.sp. 10.000,45 eura, dana 08.07.2025. godine, JAVNO OBJAVLJUJE
Da se izvršni dužnik Kostić Vesna, Ivana Milutinovića br.3, Ulcinj, u roku od 3 dana obrati ovom javnom izvršitelju, na adresi u Ulcinju, Mujo Ulcinjaku 71, kako bi se istom uručilo rješenje o izvršenju Iv.4038/24 od 09.09.2024 .godine rješenje o troškovima od 08.07.2025.godine.
Ukoliko se izvršni dužnik ne javi ovom izvršitelju u ostavljenom roku, smatraće se da je ovim objavljivanjem izvršeno uredno dostavljanje gore navedenog pismena, te će isti snositi negativne posljedice koje mogu nastati. Dostavljanje se smatra izvršenim nakon isteka roka od osam dana od dana isticanja pismena na oglasnoj tabli suda, ukoliko je prethodno izvršeno objavljivanje u dnevnom štampanom mediju, shodno čl. 5 Zakona o izmjenama dopunama ZIO-a, a u vezi sa čl. 45 ZIO. JAVNI IZVRŠITELJ Ana Nikić Petričević, s.r
Cjenovnik čitulja
AD “Higijena” Podgorica, prikuplja ponude za usluge revizije finansijskih iskaza i izbor revizora Društva za 2025. godinu. Ponude dostaviti zaključno sa 25.07.2025. godine. e-mail: higijena@t-com.me
do 160 riječi (3 slike) do 60 riječi (6 slika)
1/5 do 190 riječi (4 slike) do 70 riječi (8 slika)
1/4 do 220 riječi (3 slike), do 80 riječi (6 slika), do 30 riječi (9 slika) 160€ 1/2 do 320 riječi (5 slika), do 140 riječi (10 slika)
1/1 do 470 riječi (1 slika), do 380 riječi (4 slike) do 270 riječi (8 slika), do 120 riječi (12 slika)
U slučaju objavljivanja simbola, broj riječi se umanjuje za 20. Prostor 1/36 ne može da sadrži simbol.
tel: 020 202 455; viber: 068 034 555; e-mail: oglasno@pobjeda.me
Dana 7. jula
poslij
e
kraće bolesti preminuo
je u 68. godini naš dragi
Savov ĐURIŠIĆ
Sahranjen je 8. jula u krugu porodice u Danilovgradu.
ОŽАLОŠĆЕNI:
sestra BILJANA, bratanići BRANISLAV i VLADIMIR, porodice
10 до 14 часова, када ће се обавити сахрана.
ОЖАЛОШЋЕНИ: мајка СТАНКА, сестре СЛАВИЦА, ЦВИЈЕТА, МАРИНА, НАТАЛИЈА и ВЕСНА, браћа од стрица БОШКО и РАДОВАН, ујак ВЕСЕЛИН, тетка ЉЕПОСАВА, сестрићи, сестричне и остала многобројна родбина ИВАНОВИЋ
Sa neizmjernom tugom u srcu obavještavamo da je dana 8. jula 2025. u 82 godini iznenada preminuo
Saučešće se prima u Gradskoj kapeli 9. jula od 11 do 16 časova i 10. jula od 11 do 15.30. Sahrana će se obaviti u 16 časova na Novom groblju pod Trebjesom. Cvijeće se ne prilaže.
OŽALOŠĆENI: supruga NOVKA, sin DUŠKO, unuci DEJAN i IVAN, snaha VESNA, braća PETAR i KRSTO, sestre ILINKA i RADA, braća od stričeva MILAN i BOŠKO, snahe, bratanići, bratanične, sestrići, sestrična i ostala rodbina MILOVIĆ
Srijeda, 9. jul 2025.
Na gradskom groblju Čepurci, dana 8. jula 2025. godine u prisustvu svojih voljenih, sahranjena je
DESANKA Milutina JOVIĆEVIĆ
rođena ANDRIJAŠEVIĆ
Porodica JOVIĆEVIĆ 370 Dana 7. jula 2025. u Beogradu, u 88. godini, preminula je naša
S tugom se opraštamo od naše drage
teta DESE
KOSA Veselinova PEKOVIĆ rođena ILINČIĆ
Sahrana je 10. jula 2025. u 14 časova, na groblju Polje Usovića u Krnjoj Jeli, Boan, opština Šavnik. Saučešće primamo istog dana, od 11 do 14 časova, u kapeli groblja.
OŽALOŠĆENI: ćerke LJILJANA, VUKOSAVA i NATAŠA, unuka JELENA, unuk VLADIMIR, porodice PEKOVIĆ, KOVAČEVIĆ i ILINČIĆ
Tvoja vedra narav, dobrota, poštenje i plemenitost ostaće zauvijek u našem sjećanju.
DRAGAN i VESNA RACKOVIĆ sa porodicom
S ljubavlju i poštovanjem
RACKOVIĆI: ZORAN, BILJANA, TAMARA i MAŠA 371 Moj
Tvoja dobrota i prijateljstvo zauvijek će ostati u mom srcu. Počivaj u miru, najbolji moj. GORANA
375
Voliš li me? Najviše na svijet!
Najveći si, zauvijek i gdje god!
Ljubi te ĆERKA
Posljednji pozdrav
Nedostajaćeš, ali tvoja plemenitost, dostojanstvo i iskren osmijeh ostaju zauvijek u našim srcima. Budi spokojan, čuvamo je. IVA i NIKOLA
Srijeda, 9. jul 2025.
Posljednji pozdrav
MILANU – MIŠKU NIKOLIĆU
Dragi Milane, sudbina se poigrala s tobom i prekinula naše penzionersko druženje, uskrativši nam nastajanje još mnogo lijepih uspomena. Tvoj veseli duh uvijek će puniti toplinom naša srca.
MILINKO-MIJO LONČAR 1990-2025
Ne da se zaboravu tvoja sudbina i stradanje. RAJKO i MARIJA
SJEĆANJE
Brat MIODRAG i snaha DEJANA
MIRJANA Krstova RADUSINOVIĆ 9. 7. 2021 – 9. 7. 2025.
MILANU- MIŠKU NIKOLIĆU
Dragi striko, Ovaj svijet je manje zabavno mjesto sada kada tebe nema. Nedostaješ nam. Zauvijek ćeš ostati u našim srcima. Počivaj u miru.
Bratanične MARIJA i JOVANA
Sa dubokim bolom i tugom opraštamo se od našeg voljenog oca, svekra i đeda
MILANA NIKOLIĆA
Hvala ti za sve čemu si nas naučio, hvala za svaki osmijeh, za svaku radost . Čuvaćemo te od zaborava i živjećeš vječno u našim srcima.
Vole te tvoji
MARKO, LJILJA, DAŠA i MIA
Doživotno zahvalni i ponosni za Tvoje časno življenje.
PORODICA
359 Četrdeset dana od smrti naše drage majke, svekrve i babe
ĐORĐINA Veljkova VUKOTIĆ
S ljubavlju čuvamo uspomenu na tebe.
Poštovani čitaoci i korisnici oglasnog prostora, materijal za objavljivanje čitulje možete poslati na
e-mail: oglasno@pobjeda.me
Sin SAŠA, snaha LILICA, unučad STAŠA i OGNJEN
373 Dana 9. jula 2025. navršava se šest godina od smrti
GONDŽE USENAGIĆ
Čuvaćemo te od zaborava.
Tvoji: NUSA, DAMIR, ALMIR i AIDA
Potrebno je poslati tekst čitulje, fotografiju i kopiju uplatnice
OGLASNO ODJELJENJE
tel/fax: 020/202-455, tel/viber: 068/034-555
Adresa: Hotel Ramada, II sprat, Sala OBOD - Bulevar Save Kovaćevića 74, Podgorica tel: 068 753 691
Otvoreno: od 10:00 do 17:00 ili po dogovoru
Naši strucnjaci vam stoje na raspolaganju:
10:00 - 17:00 10:00 - 17:0010:00 - 17:00 Trenutno plaćamo do 129 € *
10:00 - 17:00
cijena za gram zlata * Otkupljujemo kožne jakne, kožne kapute, kožne pantalone i kapute od jagnjeće kože! Plaćamo do 2500€*
OTKUPLJUJEMO:
- prstenje i lančiće
- nakit od zlata
- staro zlato
- lomljeno zlato
- bijelo zlato
- zubno zlato
(takođe sa zubom)
- srebro
- srebrni pribor za jelo
- mašine za šivenje
- kovanice - platinu
- kalaj
- satove - dijamante - modni nakit
- stare umjetničke slike
- kožne jakne/kaputi
- srebrni nakit - dizajnerske torbice - nakit od ćilibara
Rado ćemo provjeriti autentičnost vašeg nakita!
Do 60 km udaljenos
Besplatne
Besplatna procjena
Dosljedan tok rada
Trenutna gotovinska isplata