Dnevni list Pobjeda 09.05.2024.

Diplomatski šamar neozbiljnoj

PODGORICA - Stejt department demantovao je navode Pokreta ,,Evropa sad“ da Sjedinjene Američke Države posreduju u predaji dva amandmana Vlade Crne Gore na tekst rezolucije Ujedinjenih nacija o genocidu u Srebrenici.

To je saopšteno Pobjedi juče ujutro iz Ambasade SAD-a nakon što je poslanica PES-a Jelena Nedović kazala da su amandmani na njemačku rezoluciju podnijeti uz posredstvo te zemlje i da im je cilj da „onemoguće manipulacije koje često služe određenim društveno-političkim činiocima za unutrašnje potrebe“. – Stejt department je vidio nezvanični draft predloženih izmjena Crne Gore, ali mi ne posredujemo u njima. Njemačka i Ruanda su predlagači rezolucije i mogu da odgovore na dalja pitanja u vezi sa njenim statusom – saopšteno je Pobjedi iz Ambasade SAD-a. Težak diplomatski fijasko juče je ostao bez reakcija izvršne vlasti i premijera Milojka Spajića iz čije partije je saopštena laž kojom je kompromitovana država i njen ugled pred međunarodnom zajednicom.

MUK KOJI

SKUPO KOŠTA

Umjesto od premijera, crnogorska javnost je nedavno saznala od njemačkog stručnjaka za Zapadni Balkan i proširenje NATO, Milana Niča da ga je Spajić informisao da će Crna Gora podržati rezoluciju, ali ne i sponzorisati. Da li u pokušaju da izbjegne packe zvaničnog Beograda, iz Vlade je plasirana priča o amandmanima kojima se potencira da srpski narod nije genocidan, što se u finalnom tekstu rezolucije - ne pominje. Narativ da se rezolucijom srpski narod proglašava genocidnim potenciraju predsjednik Srbije Aleksandar Vučić, BiH entiteta Republika Srpska Milorad Dodik, ali i čelnik crnogorskog parlamenta Andrija Mandić

Danas smo saznali kako je poslanica vladajućeg PES-a Jelena Nedović, u nastojanju da opravda nejasan i nedefinisan, a prije svega kukavički stav Vlade Crne Gore prema rezoluciji o genocidu u Srebrenici, izmislila da su Sjedinjene Države posredovale prilikom izrade amandmana na predloženi tekst rezolucije - kazao je potpredsjednik Demokratske partije socijalista i poslanik u Skupštini Crne Gore Jevto Eraković

lucijom, rekao je da ne bi trebalo da postoje bilo kakve podjele u Evropi kada je ova tema posrijedi. – Genocid u Srebrenici je fakat, a rezolucija ne etiketira nijednu zemlju, nijednu naciju, ne pominje se čak ni Republika Srpska. Moramo imati na umu da ova rezolucija podsjeća ljude da je to istorijski fakat. To ne bi trebalo biti nikakav izazov, jer nijedna zemlja, niti jedan etnicitet nije etiketiran, već se samo etiketiraju kriminalci koji su počinili taj akt. Što se tiče amandmana, Crna Gora je poštovan član NATO-a i vidjeli smo amandmane koji su predloženi, ali oni rade direktno sa koautorima rezolucije i to je ispravno. Crnoj Gori ne treba medijator, oni BLAMIRANJE DRŽAVE: Stejt department demantovao da posreduje u vezi sa amandmanima

Štoviše, Vlada Crne Gore još prećutkuje odgovor na pitanje hoće li podržati i kosponzorisati rezoluciju o Srebrenici, te da li će i zvanično predložiti dva amandmana na taj dokument.

Međutim, u tekstu se ne samo da ne pominju Srbija i srpski narod, već čak nema ni nacionalnosti pravosnažno osuđenih za genocid, uključujući Radovana Karadžića, Ratka Mladića i generala Krstića Pobjedi je prije dva dana iz vrha izvršne vlasti nezvanično rečeno da planiraju sa partnerima, prvenstveno Sjedinjenim Državama i Njemačkom, razgovor o tome da se tekst rezolucije dopuni i u njega inkorporira stav da je „krivica za zločin genocida individualizovana, te se ne može pripisati bilo kojoj etničkoj, vjerskoj ili drugoj skupini ili zajednici u cjelini“.

Drugi dio izmjena, koji predlaže Vlada, odnosio bi se na „potvrđivanje nepovredivosti opšteg okvirnog sporazuma za

mir u Bosni i Hercegovini u svim njegovim odredbama“. Ukoliko prijedlog crnogorskih vlasti ne bi prošao, Vlada će, kako je rekao sagovornik, razmisliti o tome da li da predložene amandmane uputi i kroz zvaničnu proceduru. Ni to nije zadovoljilo susjede, ministar spoljnih poslova Srbije Marko Đurić zamjera

što se o „jednoj osjetljivoj temi od šireg značaja za regionalnu stabilnost i bezbjednost ne konsultuju najbliži susjedi na koje se ta tema neposredno odnosi“.

PAF-PAF UDARCI

I dok Vlada sjedenjem na dvije stolice rizikuje da joj izmaknu obje, ona koja bi Crnu Goru

skuplje koštala simbolizuje pravac i vrijednosti oko kojih ne bi smjelo biti dvojbi. Na to upozorava i jučerašnja izjava odlazećeg američkog specijalnog izaslanika za Zapadni Balkan Gabrijela Eskobara. Komentarišući izmjene koje predlaže Vlada Crne Gore i mimoilaženje unutar izvršne vlasti u vezi sa rezo-

O rezoluciji i u parlamentu, sjednica prekinuta nakon nepunih sat zbog svađe poslanika Čarapića i Abdića

Diskreditacija države pred najvažnijim međunarodnim partnerom bila je tema i jučerašnje sjednice Skupštine Crne Gore koja je prekinuta nakon nepunih sat rada i verbalnog sukoba koji je prijetio da preraste u fizički obračun. Poslanica DPS-a Aleksandra Vuković-Kuč je na početku zasijedanja pozvala Pokret ,,Evropa sad“ i poslanicu Jelenu Nedović da se izvine građanima Crne Gore, prijateljima SAD-u i Majkama Srebrenice zbog lažne informacije kojom su, kako je rekla, obrukali međunarodno dostojanstvo države. – Kazali su da u amandmanima na rezoluciju UN o genocidu u Srebrenici posreduje SAD. Objavljen je demanti Stejt departmenta što je još jedan diplomatski šamar i skandal vladajuće većine, u ovom slučaju PES-a čiji je predsjednik premijer ove zemlje. Mislim da moraju hitno da se izvinu jer više

nemamo nikakvo povjerenje u vezi sa svim onim što oni kažu i saopšte crnogorskim građanima. Na neki način je na građane Crne Gore i Crnu Goru stavljena stigma mentomana, onih koji imaju bolesnu sklonost laganju. Kad imate dvoličnu i politiku neodlučnosti, kada igrate između onog što su naše evroatlantske tendencije, a s druge strane podigravate DF-u i njihovom interesu da služe interesu Srbije onda se dešava ovakav autogol. To ne bi bilo ništa strašno za PES, ali je važno zbog Crne Gore jer ovaj demanti nije upućen PES-u, već državi Crnoj Gori – naglasila je Vuković-Kuč. Poslanica PES-a Jelena Nedović nije osjetila potrebu da se izvini za izrečeno, već se pozvala ,,na vrijeme pred nama“. – Odlično se sjećam izbora ove vlade i kada smo ostali ovdje do 3 sata ujutro. Ništa drugačije od DPS-a

nijesam očekivala. Kao što smo i toga dana slušali o pretkosovskom, kosovskom i postkosovskom ciklusu, tako svaki put kad se uđe u ovaj parlament slušamo o nacionalnim temama i onim u kojima su oni prvaci u plivanju. Vrijeme je majstorsko rešeto - za sve što su danas govorili, sačekajmo par dana, pa da vidimo šta će se izdešavati. A upravo kad govorimo o žrtvama genocida u Srebrenici, ovaj njihov način govora i prozivanja žrtava jeste da im ne daju ni u miru da počivaju – odgovorila je Nedović. Vuković-Kuč je odgovorila da je činjenica da je PES slagao crnogorsku javnost, što god da se dogodi u naredna tri dana.

– Ovdje se govori o grobnici kakvu ne pamti Evropa od Drugog svjetskog rata. Mi nijesmo dobili odgovor na postavljeno pitanje, a PES je ipak imao petlju da da ovakvu izjavu: „DPS poziva na

kosponzorisanje rezolucije, a oni gorivom sponzorisali tenkove za vrijeme užasa u Srebrenici“. To kaže PES, sjutra se jave Majke Srebrenice. One bi voljele da njihovi mrtvi počivaju u miru, ali nas svake godine podsjećaju na taj užas koji se desio da se više nikada ne bi ponovio. Majke Srebrenice kažu da nikada nijedan dokument nije prikazan koji govori o učešću Mila Đukanovića i DPS-a u tom nedjelu. Sramite se za svako buduće saopštenje koje bude iskazano u ovom kontekstu – poručila je Vuković-Kuč.

Ona je pozvala kolege iz DPS-a da u znak protesta ustanu i pokažu da su partner SAD-u.

– Pa makar se i odgodilo glasanje o rezoluciji o Srebrenici, neće izbrisati ljagu da ste izgovorili laž o SAD-u – naglasila je Vuković-Kuč. Poslanik PES-a Vasilije Čarapić reagovao je u ime Poslaničkog kluba na, kako

je rekao, žestoke i neutemeljene uvrede iz DPS-a.

– Nama morališe DPS koji je stao iza svih nepočinstava koji su njihovi funkcioneri napravili u prethodnih 30 godina. Vi stojite iza svih nedjela koje je ova partija uradila građanima, a ona su brojna. Odnose se i na ekonomsku deprivaciju, krađu i policijsku represiju nad slobodnim građanima i političkim protivnicima, medijima... Nemate pravo da nam prebacujete nijednu stvar– poručio je Čarapić. Poslanik DPS-a Andrija Nikolić kazao je Čarapiću da PES ćuti ponizno kada dobija pljuske iz zvaničnog Beograda. Upitao ga je kako može da se poigrava sa žrtvama.

– Nije DPS kandidovao temu rezolucije, već civilizovani svijet da bi se ljudi poput vas i sličnih vama dozvali pameti. Da se tog dana obilježava sjećanje na te žrtve i da ta tema uđe u obrazovne

sisteme razvijenih država –poručio je Nikolić, pozivajući Čarapića da kaže zašto su izmislili da SAD posreduje u amandmanima na tekst rezolucije. Čarapić je odgovorio da je komunikacija sa partnerima sasvim redovna pojava kada se donosi rezolucija u Ujedinjenim nacijama.

– Vi ste vidjeli iz saopštenja da su oni imali uvid u naše amandmane, to je dio diplomatskog pregovora i razgovora i to je standardna praksa. Vi od toga pokušavate da napravite spin i lažove. Sram vas bilo –odgovorio je Čarapić. Njegovo izlaganje izazvalo je verbalni sukob sa poslanikom DPS-a Nerminom Abdićem koji se, nakon što je potpredsjednica Skupštine Zdenka Popović dala pauzu, nastavio u skupštinskom holu. Pobjedi je nezvanično rečeno da je njihovo „koškanje“ isprva pokušao da spriječi poslanik Demokratske narodne partije (DNP) Milun Zogović, a zatim i obezbjeđenje koje je spriječilo fizički sukob.

NEozBILJAN pRIstup: Vlada Milojka Spajića

DEMANtoVANE tVRDNJE pEs-A: Stejt department

neozbiljnoj Vladi

su poštovan član UN i njihov glas se može čuti – kazao je Eskobar, odgovarajući na pitanje Pobjede o vladinim postupcima povodom ovog dokumenta.

Sa druge strane, crnogorska opozicija očekuje izvinjenje, ali i ostavke zbog, kako su rekli, novog diplomatskog skandala i blamaže države. – Demanti Stejt departmenta da Vašington ne posreduje u vezi sa amandmanima Crne Gore, novi je diplomatski šamar nezreloj i neozbiljnoj Vladi. Danas smo saznali kako je poslanica vladajućeg PES-a Jelena Nedović, u nastojanju da opravda nejasan i nedefinisan, a prije svega kukavički stav Vlade Crne Gore prema rezoluciji o genocidu u Srebrenici, izmislila da su Sjedinjene Države posredovale prilikom izrade amandmana na predloženi tekst rezolucije –kazao je potpredsjednik Demokratske partije socijalista i poslanik u Skupštini Crne Gore Jevto Eraković Spoljna politika Crne Gore,

Težak diplomatski fijasko juče je ostao bez reakcija izvršne vlasti i premijera Milojka Spajića iz čije partije je saopštena laž kojom je kompromitovana država i njen ugled pred međunarodnom zajednicom

ocijenio je Eraković, sve više liči na cirkus. – Ta činjenica ne bi predstavljala toliki problem ukoliko bi se šteta odnosila samo na premijera Spajića i resorne ministre. Nažalost, pogubne posljedice diletantskog vođenja politike trpe država Crna Gora i njeni građani. Pitamo Vladu Crne Gore i konstituente vladajuće većine – kada je kraj njihovom blamiranju? Koliko još paf-paf udaraca će morati da istrpe kako bi shvatili da se na ovakav amaterski, neozbiljan i neznaven način ne vodi spoljna politika jedne ozbiljne države, kakva je Crna Gora – rekao je Eraković.

RAZOBLIČAVANJE LAŽI

Njegov partijski kolega Oskar Huter kazao je da je izjašnjenjem Stejt departmenta razobličena nova laž PES-a. – Ekipa amatera koja iz dana u dan pravi štetu državi i izaziva diplomatske skandale. Najmanje što javnost očekuje je izvinjenje i ostavku onih koji su odgovorni za ovu blamažu – poručio je on na mreži Iks. Međunarodni sekretar Socijaldemokrata (SD) Miloš Đuričković kazao je da jučerašnji demanti ambasada SAD-a i Njemačke najbolje opisuju

Genocid u Srebrenici je fakat, a rezolucija ne etiketira nijednu zemlju, nijednu naciju, ne pominje se čak ni Republika Srpska... Što se tiče amandmana, Crna Gora je poštovani član NATO i vidjeli smo amandmane koji su predloženi, ali oni rade direktno sa koautorima rezolucije i to je ispravno. Crnoj Gori ne treba medijator, oni su poštovani član UN i njihov glas se može čuti – kazao je Eskobar, odgovarajući na pitanje Pobjede

na koje grane je spala naša diplomatija i kojom brzinom se urušava međunarodni ugled Crne Gore. – Izjava Pokreta ,,Evropa sad“ da amandmane predlažu uz posredovanje SAD-a, nije iznenađenje. Čvrsto sam uvjeren da je riječ o nekom bratu od tetke koji je na privremenom radu u SAD, koji je u pauzi između kuće i posla ponudio posredovanje – cinično je ocijenio Đuričković. Za razliku od opozicije, pažnju PES-a nijesu izazvale zabrinjavajuće poruke Stejt departmenta, pa su se iz te partije zadržali na terenu političkog prepucavanja. – Što više vladavina prava uzima zamaha, to je veća nervoza u DPS-u. Zato su im preostali samo jalovi pokušaji da iskoriste medijske interpretacije o ulozi crnogorske diplomatije koja preduzima konkretne inicijative i, u skladu sa uobičajenom praksom, vrši šire konsultacije sa ciljem da se spuste tenzije u zemlji i regionu – saopštili su iz Poslaničkog kluba Pokreta ,,Evropa sad“ (PES).

POTEZ VLADE

Finalni tekst rezolucije o Srebrenici, kojom se 11. jul proglašava Međunarodnim danom sjećanja na genocid u Srebrenici, usaglašen je prošle sedmice, nakon dugih konsultacija i upućen predsjedniku Generalne skupštine Ujedinjenih nacija i svim misijama. Dokument se poziva i na odluke Ujedinjenih nacija, kao i na presude Međunarodnog suda za ratne zločine u Hagu i ima ukupno sedam tačaka. Planirano je da bude razmatran ovog mjeseca na Generalnoj skupštini UN. Nije poznato da li će Vlada na današnjoj sjednici zauzeti stav prema rezoluciji koju je do sada sponzorisalo 28 zemalja, među kojima su SAD, Francuska, Turska, Velika Britanija, Luksemburg, Austrija, Švedska, Italija, Hrvatska, Bosna i Hercegovina, Albanija, Slovenija i Sjeverna Makedonija. Potpredsjednik Vlade za demografiju i mlade i ministar sporta i mladih Dragoslav Šćekić ne zna hoće li pitanje rezolucije UN o genocidu u Srebrenici biti danas na stolu, navodeći da će javnost zvaničan stav čuti od premijera Milojka Spajića, ne otkrivajući i kada.

Nedavno je više od 100 nevladinih organizacija i 340 građana Crne Gore, uključujući i brojne javne ličnosti, podržalo inicijativu da Crna Gora kosponzoriše rezoluciju o Srebrenici, navodeći da bi to bio dostojan izraz poštovanja prema žrtvama srebreničkog genocida i odgovoran odnos prema budućnosti.

Tamara KLIKOVAC

Slučaj Milivoja Katnića izazvao raspravu među poslanicima vlasti i opozicije tokom jučerašnjeg zasijedanja parlamenta

Huter: Likovanje nad tuđom mukom nije crnogorski, a ni srpski

Poslanik DPS-a Oskar Huter je, govoreći o bivšem specijalnom tužiocu, naveo kako je pravo na život elementarno pravo, zbog čega je ostale poslanike pozvao da zajedno apeluju da se, kako je rekao, sudi živima. Slaven

Radunović iz NSD je kazao da niko iz političke grupacije kojoj on pripada Katniću ne želi zlo, već da su spremni i krv da mu daju kako bi ostao živ i odgovarao pred zakonom

PODGORICA – Slučaj bivšeg glavnog specijalnog tužioca Milivoja Katnića, koji u pritvorskoj jedinici od kada je uhapšen 14. aprila štrajkuje glađu i koji je prije četiri dana započeo i štrajk žeđu, izazvao je polemiku između poslanika vlasti i opozicije tokom jučerašnjeg zasijedanja Skupštine. Na Katnićev slučaj se prvi osvrnuo poslanik Demokratske partije socijalista Oskar Huter ističući da svi koji su se ogriješili o zakon moraju odgovarati što je, kako je pojasnio, moguće samo ukoliko su živi.

- Pravo na život je elementarno pravo čovjeka koje se priznaje u svim ustavima. Nadam se da se to pravo još uvijek priznaje i u Crnoj Gori. Nijesmo zvijeri no ljudi. Ono što se često spočitava Demokratskoj partiji socijalista, da branimo ovoga ili onoga, je obična laž. Branimo principe. Ko god se ogriješio o zakon treba da odgovara, ali treba da odgovara živ. Je li ikome cilj da se ovdje sudi i presuđuje mrtvom čovjeku. Kad je to Crna Gora likovala i slavila nad tuđom mukom? To nije crnogorski, a nije ni srpski. To nije ni ljudski. Moramo dozvoliti da se prava, koja svako od nas ima, poštuju – rekao je on.

Dok je govorio, Huter je primijetio da se poslanik Albanskog foruma Nikola Camaj smije, zbog čega je reagovao i pozvao ga da to ne radi.

- Nema potrebe da se smijete, gospodine Camaj. Meni je jasno zašto se smijete. Rekli ste da volite više sa četnicima nego sa onima drugima. To je vaš izbor, ali se nije lijepo smijati kada je ovakva tema u pitanju. Pravo na život ima svako i dajte da zajednički odavde apelujemo da se sudi živima – poručio je Huter.

U raspravu se, potom, uključio Camaj navodeći da je opomenut u neprimjerenom kontekstu i da ima pravo da se smije na, kako je rekao, upadice sa strane.

- Prošlo je to vrijeme kada se moglo određivati da li se neko može smijati ili ne. Način na koji dobacujete nije na mjestu i nije u redu. Bez obzira na to što se razlikujemo u stavo-

Na Hutereve navode se osvrnuo i poslanik Nove srpske demokratije Slaven Radunović, navodeći kako niko iz političke grupacije kojoj pripada Milivoju Katniću ne želi zlo, već da su spremni i krv da mu daju kako bi ostao živ i odgovarao pred zakonom

vima, mislim da moramo poštovati glavnu odrednicu Poslovnika da se poslanici jedni drugima obraćaju sa poštovanjem – rekao je Camaj. Odgovarajući na Camajeve navode, Huter je kazao kako uopšte nije imao namjeru da ga pominje, već da je to učinio kada je primijetio da se smije.

- Vi ste sami rekli da biste radije sa četnicima nego sa lopovima. Volio bih da mi kažete ko su ti lopovi. Ima li đe lupeža ovdje. Ako ima, odmah pravo u policiju da kažete ko

je što ukrao. Vi ste nas uvrijedili i imate prostor da se ispravite. Ja sam mislio da ćete vi da govorite o Srebrenici i da ste se zato digli, a vi ste se digli da pričate neke stvari koje nemaju veze ni sa čim – kazao je Huter. Camaj je potom odgovorio da je njegov stav i o Srebrenici i o prošlim vremenima jasan. - Tačno je da su se Albanci pridružili onoj većini koja je otela program Liberalnog saveza da bi ostvarili svoj dio programa za suverenu Crnu Goru. Vi ste načeli put evropskih integracija i to je tačno, ali vi ga nijeste mogli realizovati zbog svoje prezauzetosti onim što sam već pomenuo. Odustali ste od evropskih integracija i to su preuzeli neki drugi. Meni je drago da sam među tom grupom koja će napraviti istoriju – kazao je Camaj navodeći i kako Huteru nije bilo što dužan. Na Hutereve navode se osvrnuo i poslanik Nove srpske demokratije Slaven Radunović, navodeći kako niko iz političke grupacije kojoj pripada, Milivoju Katniću ne želi zlo, već da su spremni i krv da mu daju kako bi ostao živ i odgovarao pred zakonom. Đ.Ć.

Oskar Huter

Gabrijel Eskobar

Predsjednik Evropskog odbora Bundestaga, poslanik Zelenih Anton Hofrajter

Očekujem da se crnogorska Vlada pridruži inicijativi o obilježavanju

i osudi genocida u Srebrenici

U potpunosti podržavam njemačku Vladu u njenim naporima da pronađe adekvatan način za međunarodno obilježavanje i osudu užasnog genocida nad bosanskim muslimanima u Srebrenici 1995. godine. Rezolucija UN-a koju Njemačka inicira zajedno sa Ruandom i nekoliko drugih članica UN-a je veoma važan korak u ovim naporima. Očekujem da nam se crnogorska Vlada pridruži u našoj inicijativi, ističe Hofrajter

PODGORICA - Rezolucija

UN-a o Srebrenici, koju je Njemačka inicirala zajedno sa Ruandom i nekoliko drugih članica UN-a, veoma je važan korak za pronalazak načina za međunarodno obilježavanje i osudu genocida nad bosanskim muslimanima u Srebrenici. Očekujem da nam se crnogorska vlada pridruži u našoj inicijativi.

To je u razgovoru za Pobjedu poručio predsjednik Evropskog odbora Bundestaga, poslanik Zelenih Anton Hofrajter (Anton Hofreiter).

POBJEDA: Mediji u Crnoj

Gori i iz regiona prenijeli su Vaš stav u kojem navodite da bi Crna Gora mogla postati članica EU do 2026. godine. Na čemu zasnivate Vaš optimizam?

HOFRAJTER: Nakon godina stagnacije, Crna Gora je napravila napredak, posebno nedavno u vezi sa imenovanjem sudija na upražnjena mjesta i daljim reformama pravosuđa. Neophodno je raditi na poboljšanju vladavine prava, borbe protiv korupcije i životne sredine.

Ako crnogorska vlada bude vrijedno radila na ovim i daljim pitanjima, to će rezultirati ne samo boljom budućnošću građana Crne Gore, već će otvoriti put Crnoj Gori ka EU. Svakako želimo da Crna Gora

postane članica EU, nakon što se obave neophodne reforme.

POBJEDA: Nedavno ste razgovarali sa premijerom Crne Gore u Berlinu. Kakvi su Vaši utisci nakon tog sastanka?

HOFRAJTER: Imali smo dobru i otvorenu razmjenu.

POBJEDA: Da li ste sa njim razgovarali o rekonstrukciji koja se najavljuje i možda „upozorili“ premijera na subjekte kojima, prema ocjeni međunarodnih partnera, nije mjesto u proevropskoj vladi?

HOFRAJTER: Naš sastanak je bio povjerljiv, pa neću ulaziti u detalje. Uopšteno govoreći, imamo jasna očekivanja prema Vladi Crne Gore kada

je u pitanju ispunjavanje standarda u oblasti ljudskih prava, demokratije i posvećenosti budućnosti Crne Gore kao članice EU.

POBJEDA: Da li Vi lično podržavate, u trenutku evropskog zamaha, rekonstrukciju Vlade sa subjektima koji se, između ostalog, izričito protive rezoluciji o Srebrenici, negirajući genocid?

HOFRAJTER: U potpunosti podržavam njemačku Vladu u njenim naporima da pronađe adekvatan način za međunarodno obilježavanje i osudu užasnog genocida nad bosanskim muslimanima u Srebrenici 1995. godine. Rezolucija UN-a koju Njemačka inicira zajedno sa Ruandom i ne-

Uvjeren sam da je, posebno kada se ima u vidu agresorski rat Rusije u Ukrajini, Evropska unija svjesnija geostrateškog značaja Zapadnog Balkana i Crne Gore. Mi smo jaki samo kao zajednica ako sačuvamo naše demokratske vrijednosti i vladavinu prava. Da, EU je otvorenija za dalje proširenje, ali svakako kandidati moraju da urade svoj domaći zadatak

Član Predsjedništva DPS-a i poslanik u Skupštini Crne Gore saopštio

Rakočević: PES i partije vlasti opstruiraju rad u

Odboru za izbornu reformu i rješenje za Šavnik

PODGORICA - Nakon što je prošlo dvadeset dana od najave organizacije prvog sastanka političkih subjekata povodom razrješenja situacije u Šavniku do njegovog održavanja, sada PES i DF nastavljaju opstrukciju

rada Odbora za izbornu reformu - saopštio je član Predsjedništva DPS-a i poslanik u Skupštini Crne Gore Nikola Rakočević. On ukazuje da PES i DF ne žele da povuku nezakonitu odluku o prinudnoj upravi u Šav-

niku, te da ne žele dogovor o povratku važnom poslu povodom izborne reforme u okviru nadležnog skupštinskog odbora.

- Imajući u vidu obavezu države na njenom evropskom putu da, izmjenom izbornih zakona u okviru Odbora za izbornu reformu, ispuni dio uslova Brisela u procesu pridruženja Crne Gore Evropskoj uniji, opstrukcija povratka radu Odbora je jasna opstrukcija evropske perspektive Crne Gore. R.P.

koliko drugih članica UN-a je veoma važan korak u ovim naporima. Očekujem da nam se crnogorska vlada pridruži u našoj inicijativi.

POBJEDA: Svjesni ste da će crnogorsko članstvo u EU, osim od ispunjavanja kriterijuma od strane Crne Gore, umnogome zavisiti i od raspoloženja evropskih partnera, velikih saveznika. Kakav će biti stav Njemačke po ovom pitanju?

HOFRAJTER: Uvjeren sam da je pristupanje Crne Gore EU u obostranom interesu i EU i Crne Gore. Zato Njemačka gura ovaj proces naprijed. Blisko sarađujemo sa našim evropskim partnerima kako bismo izbjegli greške iz prošlosti u procesu pridruživanja Zapadnog Balkana. Bilo je mnogo zabrinutosti prije velikog proširenja, prije 20 godina. Ali, ispostavilo se da je to uspješna priča za ljude u starim i novim zemljama članicama. Ove zemlje su po-

Nakon godina stagnacije, Crna Gora je napravila napredak, posebno nedavno u vezi sa imenovanjem sudija na upražnjena mjesta i daljim reformama pravosuđa. Neophodno je raditi na poboljšanju vladavine prava, borbe protiv korupcije i životne sredine. Ako crnogorska Vlada bude vrijedno radila na ovim i daljim pitanjima, to će rezultirati ne samo boljom budućnošću građana Crne Gore, već će otvoriti put Crnoj Gori ka EU

stale bogatije. Ako Crna Gora sprovede neophodne reforme, imaće Njemačku na svojoj strani kada na red dođe pitanje članstva u EU.

POBJEDA: Da li smatrate da je EU danas svjesnija posljedica ispuštanja Balkana iz vida i da li bi Crna Gora mogla da iskoristi ovu evropsku „naknadnu pamet“?

HOFRAJTER: Uvjeren sam da je – posebno kada se ima u vidu agresorski rat Rusije u Ukrajini – EU svjesnija geostrateškog značaja Zapadnog Balkana i Crne Gore. Mi smo jaki samo kao zajednica ako sačuvamo naše demokratske vrijednosti i vladavinu prava.

U susret lokalnim izborima u Andrijevici

PODGORICA - Za lokalne izbore u Andrijevici 2. juna liste je predalo osam političkih partija i koalicija. Rok za predaju lista istekao je preksinoć u ponoć.

Nosilac izborne liste Ujedinjena Crna Gora je Milovan Dukić, dok listu Grupa građana „Za budućnost naše djece“ predvodi Ivan Radojević Prvi na listi Demokratske partije socijalista Crne Gore je

Srđan Mašović, a koalicije „Za budućnost Andrijevice“ - Nova srpska demokrtaija, DNP, Prava Crna Gora i Slobodna Crna Gora, Miodrag Čukić

Listu grupe birača „Za bolji standard“ vodi Veselin Radenović, a prvi na izbornoj listi koalicije Socijalističke narodne partije i Demokrata „Odvažno, odlučno, odgovorno - Andrijevica se pita“ je Željko Ćulafić

Da, EU je otvorenija za dalje proširenje, ali svakako kandidati moraju da urade svoj domaći zadatak.

POBJEDA: Plaši li Vas retrogradna politika na Balkanu, posebno posljednjih dana, kada Dodik prijeti otcjepljenjem od Bosne i Hercegovine, kada su srpski lideri na Balkanu ujedinjeni i orkestrirani protiv rezolucije o Srebrenici prijeteći stabilnosti regiona?

HOFRAJTER: Događaji poput onih u bosanskom entitetu Republika Srpska pokazuju da EU predugo nije pokazivala dovoljno interesovanja za Zapadni Balkan. Evropska unija treba da se drži svojih vrijednosti i da ih pokaže na djelu protiv onih koji su neprijatelji slobode, demokratije, različitosti i ljudskih prava. Etnonacionalizam je neprihvatljiv. Dodik, ali i njegovi partneri u Srbiji razumiju samo jasne i snažne odgovore na njihovu opasnu i retrogradnu politiku, koja radi samo u korist malobrojnih moćnika, ali nikako ne u korist građana Bosne i Hercegovine ili Srbije.

POBJEDA: Sudeći prema premijerovim izjavama koje je dao na nekom skupu u Berlinu, Crna Gora će podržati rezoluciju o Srebrenici, ali neće biti kosponzor. Da li žalite zbog takvog postupanja Vlade?

HOFRAJTER: Mislim da bi kosponzorisanje rezolucije UN poslalo snažan signal žrtvama genocida u Srebrenici i osudilo kršenja ljudskih prava uopšte. Međutim, cijenim premijerovu podršku rezoluciji. Jovana ĐURIŠIĆ

Prva na listi Pokreta ,,Evropa sad“ „Nova šansa za Andrijevicu“ je Dragana Vučević, dok izbornu listu Vasojevićki pokret „Ujedinjenje“ predvodi Vesko Raketić Broj birača u biračkom spisku za lokalne izbore u opštini Andrijevica na dan 30. mart 2024. godine iznosi 3.831, saopšteno je iz Ministarstva unutrašnjih poslova. Nakon što je Vlada uvela prinudnu upravu u opštinu Andrijevica predsjednik države Jakov Milatović raspisao je lokalne izbore za 2. jun. R. P.

Anton Hofrajter

Konferencija za medije JPMD povodom godišnjice preuzimanja trajektne linije Lepetane – Kamenari

KOTOR - Preuzimanje trajektne linije Kamenari – Letepane najveći je poduhvat nakon 30. avgusta 2020. godine, izjavio je direktor JP Morsko dobro (JPMD) Mladen Mikijelj na presu na trajektu ,,Ruka pravde“. – Godina je otkad sa ove trajektne linije pare idu u budžet države, umjesto u džepove privilegovanih pojedinaca bliskih prethodnoj vlasti Mila Đukanovića. Krenuli smo od nule, a danas imamo ozbiljnu flotu i ozbiljan rezultat – rekao je Mikijelj i naveo da preuzimanje trajektne linije nije bilo lako dovesti do kraja, da je bilo opstrukcija, čak i kod onih za koje su vjerovali da će im biti podrška.

– Bez obzira na umanjene cijene karte naročito za lokalno stanovništvo od 40 odsto, zaradili smo 8,1 milion eura, a profit od te linije je četiri miliona. Kako je bivši koncesionar trajektne linije državi uplaćivao samo 200.000 eura proteklih 20 godina, računica je jasna – kazao je Mikijelj i podsjetio da su lani imali samo trajekt „Vasilije“ kapaciteta 18 vozila, a danas flotu od osam trajekata kapaciteta 320 vozila.

Na pitanje Pobjede da li je kupovina trajekta ,,30. avgust“, odnosno bivše ,,Prizne“, bila dobar posao, kad već sada mora na remont, što će sve koštati oko milion eura, Mikijelj je odgovorio da je to najbolji poslovni poduhvat ne samo Morskog dobra, već od svih sprovedenih nakon 30. avgusta 2020. godine.

– Trajekt je plaćen 560.000 eura i za samo tri mjeseca prihodovao je dva miliona. Radio sam pet godina u bankarskom sektoru i znam da se svaka investicija, koja se vrati u periodu od šest do osam godina, smatra kvalitetnom, a ova je vraćena nakon tri mjeseca –kazao je Mikijelj i dodao da ni

Mikijelj: Kupovina trajekta „Prizna“ najbolji poslovni poduhvat nakon 30. avgusta

Na pitanje Pobjede da li je kupovina trajekta ,,30. avgust“ bila dobar posao, kad već sada mora na remont, što će sve koštati oko milion eura, Mikijelj je odgovorio da je to najbolji poslovni poduhvat ne samo Morskog dobra, već od svih sprovedenih nakon 30. avgusta 2020. godine. Taj će trajekt, inače, za dva dana u Hrvatsku na remont, pa će JPMD ukupno koštati milion eura

on nije bio srećan u kakvom je stanju bio taj trajekt, ali je bio funkcionalan i odgovarao liniji. Najavio je da će ga za dva dana poslati u Hrvatsku na remont, a vratiće ga prije 1. jula. Nije, međutim, imao podatke koliko je prometovao trajekt ,,Ruka pravde“ koji je plaćen 3,2 miliona eura i uglavnom

Sjednica Komisije za kontrolu privatizacija Zdravko

je ukotvljen u Lepetanima, jer je preveliki za liniju preko tjesnaca Verige. Na pitanje Vijesti kada će obezbijediti zakonski osnov da se JPMD bavi trajektnom djelatnošću, Mikijelj je odgovorio da je to pitanje za državu. – Tačno je da se trajektna linija po zakonu dodjeljue ten-

derom, ali je ključno pitanje da li da do ugovaranja koncesije njome treba da upravlja država ili braća Ban? Lično ću uraditi sve da ova linija, kroz izmjenu zakona, ostane u državnim rukama, jer od tog resursa ne treba da korist imaju privilegovani pojedinci - moj, vaš ili kum Mila Đuka-

Kotoru ni centa jer je rođak pasivan

Na pitanje Pobjede zašto u proteklom periodu nijesu uložili ni centa u projekte u opštini Kotor, Mikijelj je odgovorio da su krivci bivše rukovodstvo kompanije i ta opština. U opštini je, inače, njegov brat od strica Ivan Mikijelj, menadžer.

– Opština Kotor nije pripremila nijedan kvalitetan projekat niti tehničku dokumentaciju – kazao je on, ističući da imaju fenomenalnu saradnju sa Opštinom Herceg Novi jer se uključila lokalna uprava.

– U protekle dvije godine realizovali smo značajne projekte duž obale i nije se radilo samo u Kotoru, jer nije bio zainteresovan da se uključi. Kada budemo imali tehničku dokumentaciju, a radimo na tome, biće vidljivi projekti i u Kotoru – zaključio je Mikijelj.

novića, već država Crna Gora – kazao je on.

Na pitanje da li to znači da će se Nova srpska demokratija, čiji je on funkcioner, založiti za odustajanje od davanja aerodroma u koncesiju, Mikijelj je odgovorio: „Apsolutno“. – Sve što je interes države i donosi korist građanima, a ne privilegovanim pojedincima će podržati Nova i koalicija ‘Za budućnost Crne Gore’, jer smo se protiv toga borili 30 godina.

Naša borba je i dovela vraćanje resursa u ruke države, jednog

po jednog - istakao je Mikijelj, koji očekuje da će kompletnu investiciju u trajektnu liniju od 12 miliona eura vratiti za tri godine. I. KomnenIć

DRI utvrdila da je Uprava za gazdovanje šumama i lovištima realizovala 32 od 52 preporuke

PODGORICA – Komisija za praćenje i kontrolu postupaka privatizacije je, na jučerašnjoj sjednici, izabrala doktora ekonomskih nauka Zdravka Tomića za stručnog konsultanta. Tomić je član Glavnog odbora Pokreta Evropa sad. Njegov angažman će trajati 120 radnih dana. Ovo tijelo ima pravo da angažuje konsultante čiji će zadatak biti da daje mišljenja, prijedloge i sugestije u vezi sa temama kojima će se ova ko-

Tomić

misija baviti. Prema planu rada koji je usvojen prije mjesec, komisija će se ove godine baviti pitanjem Željezare, Vektra Bokom, Bolnicom Meljine i Institutom Igalo. m.Lk.

PODGORICA- Uprava za gazdovanje šumama i lovištima je realizovala 32 od ukupno 52 preporuke koje je Državna revizorska institucija (DRI) dala u reviziji finansija i poslovanja za 2021. godinu. Revizori su utvrdili da sedam preporuka nije primjenjivo, za tri nijesu mogli utvrditi status, dok je sedam u fazi realizacije. Za dvije preporuke je utvrđeno da nijesu realizovane. Dat im je rok da do 1. avgusta ponovo izvijeste DRI o statusu preostalih preporuka.

Tadašnja Uprava za šume, kojom su tokom 2021. godine rukovodili Branko Janković i Srđan Pejović, dobila je pozitivno mišljenje sa skretanjem

pažnje na finansije, dok su im zbog kršenja propisa u poslovanju, revizori dali negativno mišljenje. Inicijalnim nalazom DRI je utvrdila da je zasađeno samo 146.000 sadnica, te da je istekao rok važenja planova za 14 gazdinskih jedinica, dok za 45 odsto teritorije nikada nijesu ni izrađeni. Posljednjih pet godina izgorjelo je 47.500 hektara šuma odnosno sedam odsto teritorije pod šumama, što je 3,4 odsto ukupne teritorije Crne Gore. Utvrđeno je i da šumarski informacioni sistem ne funkcioniše jer su ga zaključali hakeri, za čije otključavanje su tražili novac. Taj sistem je trebalo da smanji troškove radne snage do 200.000 eura, jer

bi obezbijedio bolju kontrolu praćenja drveta od žilišta do pilane uz pomoć čipovanja. Revizorima je iz Uprave saopšteno da je Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede započelo izradu projektnog zadatka u vezi sa uspostavljanjem informacionog sistema kroz IPA projekat, koji je inicijalno predviđen zakonom iz 2010. godine sa rokom od tri godine. Osim ove, na realizaciju čekaju i preporuke koje se odnose na planiranje pošumljavanja znatno većih površina i na sporove. Uprava je, kako navode u izvještaju, za ovu godinu planirala šumsko-uzgojne radove, čija je realizacija u toku, ali imaju problem sa rad-

nom snagom. Trenutno, kako kažu, angažuju sezonsku radnu snagu za pošumljavanje, jer im se na tendere niko ne javlja, jer nema zainteresovane radne snage za tu vrstu poslova. Kada je riječ o angažovanju lica po ugovoru u djelu, revizori su prošle godine utvrdili da ih je bilo 84 u julu, što je više nego u godini za koju su sproveli reviziju, kada se taj broj mjesečno kretao između 55 i 60. Ni u ovom izvještaju Uprava nije dostavila dokaze DRI da su realizovali preporuku da donesu plan angažovanja lica na ovaj način sa definisanjem poslova, broja izvršilaca i očekivanih efekata. Revizori su im ranije ukazali i da bi u saradnji sa Ministarstvom finansija trebalo da regulišu radni status lica koja duži period angažuju po ugovorima o djelu, kako bi osigurali primjenu Zakona o državnim službenicima i namještenicima. m.Lk.

Sa presa na trajektu ,,Ruka pravde“

miliona eura investicije u trajektnu liniju JPMD će vratiti za tri godine, tvrdi Mikijelj

Zdravko

Organizacija Framog iz Nirnberga dovela grupu njemačkih turista da upozna Crnu Goru

Njemci bi došli, ali nema letova

BAR - U subotu je u Bar stiglo 28 njemačkih turista, koje tradicionalno već 20 godina dovodi franačko-crnogorsko udruženje Framog. To je prva grupa koju je predsjednica tog udruženja Lola Mugoša dovela nakon preuzimanja dužnosti od Ljuba Dabovića, koji je sada počasni predsjednik. U saradnji sa predsjednikom Opštine Bar Dušanom Raičevićem rade na bratimljenju Bara sa Nirnbergom.

Problem u budućoj ekonomskoj i turističkoj saradnji, međutim, predstavlja loša avio povezanost, pa su iz udruženja Framog kazali da će uložiti posebne napore da se organizuje direktna linija sa Nirnbergom. – Grad Nirnberg je ove godine pozvao osam mladih iz Bara da dođu zajedno sa djecom ostalih pobratimljenih gradovima iz Evrope. Biće ove godine u julu oko 200 djece iz ra-

Air Montenegro optimizuje red letjenja za ljetnju sezonu

Ranije je postojala direktna avio linija Tivat – Nirnberg, a donedavno se u Crnu Goru moglo stići samo preko Beča i Minhena. Sad je, međutim, Air Montenegro ukinuo i tu liniju

znih zemalja – kaže Mugoša. Mihael Bader, koji je prošle godine dobio crnogorsko državljanstvo kao zaslužan građanin, takođe se zalaže za uvođenje direktne avio linije iz Nirnberga. – Bilo bi višestruke koristi da turisti iz ovog grada dolaze u Crnu Goru pogotovo zbog toga što su to stariji ljudi koji bi dolazili i prije i poslije ljeta i time bi produžili sezonu. U petak ću ih voditi mojom tradicionalnom turom vozom od Bara do Kolašina, za koju se prijavila cijela grupa – kazao je Bader, objašnjavajući da je ranije bila direktna linija Tivat – Nirnberg, a do sada se u Crnu Goru moglo stići samo preko Beča i Minhena, mada

je odnedavno Air Montenegro ukinuo i tu liniju.

Vođa grupe David Šulte je fasciniran ljepotama Crne Gore. – Naš dolazak nije samo turistički, već i podrška Framogu i prilika da bolje upoznamo funkcionisanje njihovih projekata. Svaki dan je bio užitak, a većini ljudi u grupi se više sviđa grad Bar nego Budva – kazao je Šulte.

Marget Hajdler kazala je da je posljednji put posjetila Crnu Goru prije pet godina sa udruženjem Framog i iznenađena je koliko se od tada promijenila.

– Primijetila sam da je Budva izgrađena u velikoj mjeri, s prevelikim zgradama blizu plaže koje joj daju izgled sli-

Rade na razmjeni ljekara

Članovi udruženja Framog su ove godine donirali 5.000 eura za Centar za djecu sa posebnim potrebama u okviru Doma zdravlja u Baru. Takođe su se uključili za pomoć Karitasu (Dnevni boravak za starije osobe) gdje su zajedno sa Opštinom Bar opremili dvorište za odmor. Obećali su da će nastaviti da pomažu i da će već u oktobru opet doći.

Direktorica Doma zdravlja Bar Bojana Vuković kazala je Pobjedi da imaju odličnu saradnju sa udruženjem Framog i Lolom Mugošom. – Radimo na tome da organizujemo razmjenu logopeda, defektologa, prihologa za djecu sa posebnim potrebama iz Bara i iz Nirnberga, što bi Domu zdravlja Bar bilo značajno kako bi usavršili rad sa ovom djecom – kazala je Vuković.

čan drugim primorskim gradovima širom svijeta. Imala sam osjećaj da Crna Gora gubi posebnost koja je privlačila turiste. Ipak, još su mi posebno dragi Skadarsko jezero, Kotor, Lovćen... Prirodne ljepote Crna Gora treba da čuva i promoviše – kazala je Hajdler. Rajnhard Beka je prije 40 godina bio u Crnoj Gori i sad je vidi u potpuno drugačijem svjetlu.

– Za sada izgleda dobro, ali nadam se da neće prekomjerno nastaviti sa izgradnjom kako ne biste napravili greške drugih svjetskih gradova. Dolazim iz Nirnberga gdje se hrana cijeni i mogu reći da me Crna Gora prijatno iznenadila svojom kulinarskom ponudom. Sigurno neću čekati još 40 godina da ponovo dođem – poručio je Beka.

N. KOVAČEVIĆ

Objavljeni zaključci ekonomskog i finansijskog dijaloga između EU i Zapadnog Balkana i Turske

PODGORICA - Air Montenegro će tokom ljetnje sezone saobraćaj obavljati na četiri aviona, pa je zbog optimizacije otkazao letove na liniji Podgorica – Minhen, saopšteno je iz kompanije. Prethodno su zbog rata u Gazi obustavili liniju Podogorica – Tel Aviv. Zadržali su linije iz Podgorice ka Beogradu, Bratislavi, Cirihu, Kopenhagenu, Frankfurtu, Istanbulu, Ljubljani, Lionu, Nantu, Ostravi, Parizu i Rimu, te iz Tivta ka Bakuu, Beogradu, Brnu, Istanbulu, Izmiru, Ljubljani i Pragu. R. E.

Uručene godišnje nagrade Asocijacije menadžera

PODGORICA - Asocijacija menadžera Crne Gore je 8. put zaredom proglasila najuspješnije menadžere u 12 kategorija. Menadžer godine u velikim preduzećima jer Branko Mitrović, izvršni direktor One Crna Gora; u akcionarskim društvima Miloš Pavlović, predsjednik UO Univerzal kapital banke; u korporativnom upravljanju Mladen Bajković, osnivač i direktor ETG grupe. Menadžerke godine u srednjim preduzećima su Anđela Radoičić (Auto Čačak) i Ana Radonjić (Entext). Menadžeri godine u malim preduzećima su Nikola Mi-

PODGORICA - Crna Gora treba da poboljša nadzor nad državnim preduzećima izradom i objavljivanjem povezanih procjena fiskalnog rizika, navodi se u Zaključima ekonomskog i finansijskog dijaloga između EU i Zapadnog Balkana i Turske, objavljenim na sajtu Savjeta EU. Imajući u vidu ekonomski i finansijski dijalog između EU i partnera sa Zapadnog Balkana, Turske, Gruzije, Moldavije i Ukrajine 14. maja, objavljen je nacrt zajedničkih zaključaka koji su odobrili članovi Ekonomsko-finansijskog komiteta i predstavnici Crne Gore, Albanije, BiH, Sjeverne Makedonije, Kosova, Srbije, Turske, Gruzije, Moldavije i Ukrajine 30. aprila. Crna Gora je, kako se navodi, 12. januara dostavila svoj Program ekonomskih reformi 2024-2026. – Implementacija smjernica iz zaključaka Ekonomskog i finansijskog dijaloga od 16. maja prošle godine je djelimična. Crna Gora je nastavila da bilježi visok privredni rast, koji bi trebalo da uspori u 2024-2026. Uspješna turistička sezona i snažna privatna potrošnja, uz veliki priliv stranih državljana, bili su ključni pokretači privrednog rasta u prošloj godini, koji je dostigao šest odsto - navedeno je u zaključcima. Navodi se da je glavna prepreka dolazila od visoke, ali umjerene inflacije, dok su stroži uslovi finansiranja opterećivali investicije. Potrebno je, kako se ističe, definisati na odgovarajući način čvrst fiskalni stav u ovoj godini kako bi se uskladio sa budžetskim ciljem i podržao dalju dezinflaciju i iskoristiti višak prihoda za smanjenje deficita i akumulaciju državnih depozita. – Usvojiti srednjoročnu fiskalnu strategiju, uključujući konkretne mjere konsolidacije

koje podržavaju postizanje nenegativnog primarnog bilansa i koeficijenta javnog duga koji ne prelazi 60 odsto BDP-a do 2026. godine. Izabrati i imenovati članove fiskalnog savjeta, obezbijediti i objaviti adekvatan obračun troškova novih fiskalnih inicijativa - sugeriše se u zaključcima. U dokumentu se ukazuje da na osnovu analize ekonomskog i fiskalnog uticaja svih poreskih rashoda koje treba podijeliti sa Komisijom, pripremiti konkretne budžetske preporuke za smanjenje poreskih izdataka, kao što su izuzeća, odbici, krediti i odlaganja.

– Sprovesti preporuke za procjenu upravljanja javnim investicijama (PIMA), dajući prioritet ključnim radovima na javnoj infrastrukturi u okviru raspoloživog fiskalnog prostora, izbjegavajući izuzetke u vezi sa odabirom projekata – navodi se u izvještaju.

Crnoj Gori se preporučuje da bude spremna da koristi alate koji su dostupni u okviru izabranog monetarnog okvira kako bi se osigurala stabilnost cijena.

- Dalje poboljšati nadzor zasnovan na riziku u skladu sa najboljom međunarodnom i evropskom praksom, uključujući poboljšanje prikupljanja podataka kako bi se omogućila sveobuhvatna procjena rizika finansijskog sektora - rečeno je u zaključcima. R. E.

lić (Talija kompani) i Kornelia Santai Nagy (Yellow Event Service), dok je menadžerka godine u mikro firmi Dijana Marković (Monte-Plod). Me-

nadžer godine u državnim preduzećima je Ivan Asanović (CEDIS). Najuspješniji mladi menadžer je Mladen Rakonjac (Infi-

num), a preduzetnici Nazif Cungu (Cungu & Co) i Hasan Ramović (Put Gross). M-tel je najposlodavac po mjeri djece i porodice, a Ekonomski fakul-

tet Univerziteta Crne Gore je najbolja institucija za edukaciju. Nagradu za životno djelo dobio je Branko Diki Kažanegra. R. E.

Turisti iz Nirnberga

Dobitnici priznanja

EPCG, najveća državna firma d.

Još jedna sudska presuda o izboru generalnog direktora RTCG po tužbi Srđana Čovića

Osnovni sud presudio da je Raonić nezakonito reizabran

PODGORICA - Savjet Radio televizijje Crne Gore je nezakonito izabrao Borisa Raonića za generalnog direktora 1. juna 2023. godine, presudio je 30. aprila Osnovni sud u Podgorici.

Sutkinja Jelena Anđelić je donijela takvu odluku po tužbi Srđana Čovića koji je tužio Javni servis zbog nezakonitog reizbora Raonića. Savjet RTCG je tog dana prvo razriješio Raonića nakon presude Višeg suda da je njegov izbor iz avgusta 2021. godine nezakonit, da bi ga na istoj sjednici ponovo imenovao za generalnog direktora.

Ovom prvostepenom presudom se nalaže Savjetu da donese novu zakonitu odluku o izboru generalnog direktora od prijavljenih kandidata koji ispunjavaju uslove za generalnog direktora po uslovima konkiursa od 16. juna 2021. godine, osam dana od pravosnažnosti presude.

Sud je odbacio tužbeni zahtjev kojim je traženo da se izvrši ponovno imenovanje generalnog direktora od preostalih prijavljenih kandidata.

Potpredsjednica Savjeta RTCG Marijana Camović-Veličković je juče zatražila od predsjednika tog tijela Veselina Drljevića da se sazove sjednica povodom ove, nove presude.

Pobjedi nije odgovoreno iz Savjeta RTCG kako će posupiti povodom ove sudske odluke da su počinili nezakonit reizbor.

Takođe, odgovori nijesu stigli ni iz Specijalnog državnog tužilaštva, u kojem se od jula prošle godine nalazi predmet po krivičnoj prijavi Media Centra, po kojoj su pojedini članovi Savjeta RTCG počinili krivično djelo, kao i sam Raonić, advokatica Đukanović, ali i šef pravne službe koji se sumnjiče za podsrekavanje.

Prije dvije nedjelje sud je donio istovjetnu odluku po tužbi Nikole Markovića, jednog od kandidata konkursa, koji je, takođe, tužio RTCG zbog reizbora generalnog direktora.

U obrazloženju presude, koju potpisuje sutkinja Anđelić, navedeno je da je advokatica RTCG Zorica Đukanović u prigovoru na tužbu istakla da Čović nema pravni interes jer bi i sam imenovanjem za generalnog direktora bio u konfliktu interesa - zbog toga što mu je supruga zaposlena u RTCG.

Pravo na Pravdu

Sutkinja je ocijenila da je taj prigovor advokatice Đukanović neosnovan, jer je u konkretnom slučaju Čović bio jedan od kandidata za generalnog direktora RTCG, te da je priložio dokumentaciju koja je ocijenjena kao potpuna i blagovremena. Sve to, navodi se u obrazloženju presude, potvrđuje da je Čović imao pravni interes da ospori odluku o izboru generalnog direktora. Sud je, piše u obrazloženju presude naveo da je Komisija za imenovanje generalnog direktora RTCG konstatovala da je prijavu podnijelo pet kanididata od kojih su sve prijave blagovremene, ali da je jedna Branislava Nenezića odbijena kao nepotpuna. Ostali kandidati: Milutin Stijepović Nikola Marković, Boris Raonić i Srđan Čović su, prema ocjenama Komisije, ispunjavali propisane uslove. Uzeta je u obzir i činjenica da je na petoj redovnoj sjednici Savjeta RTCG 12. 8.2021. godine, članica Savjeta Marijana Camović-Veličković postavila pitanje sukoba interesa za kandidate Milutina Stijepovića i Srđana Čovića, s obzirom na to što su im supruge zaposlene u RTCG. Na narednoj, šestoj sjednici Savjeta RTCG, obavljen je intervju sa četiri kandidata, a nakon tajnog glasanja, konstatovano je da je sedam glasova dobio Boris Raonić, jedan glas Nikola Marković, dok je jedan glas bio nevažeći. Raonić je izabran za generalnog direktora na period od četiri godine, odnosno do avgusta 2025. godine.

Tužbe nakon Tužbi

Nakon toga su Marković i Čović tužili RTCG, smatrajući da je Raonić nezakonito izabran.

Iskustvo i obrazovanje

Sud se bavio i radnim iskustvom i stručnom spremom Borisa Raonića i ocijenio da ni po tom osnovu ne ispunjava uslove za imenovanje za generalnog direktora.

- Jer ukoliko je diplomirao 2018. godine, na bilo koji način nije mogao steći radno iskustvo od 10 godina, jer je pojam radnog

Osnovni sud je po posljednjoj tužbi Srđana Čovića procijenio i da je on ispunjavao uslove konkursa i da su neosnovani navodi advokatice Đukanović da to što je Čovićeva supruga zaposlena u RTCG predstavlja smetnju da on bude kandidat za generalnog direktora RTCG

Markovićeva tužba se zasniva na činjenici da je Raonić bio u konfilktu interesa u vrijeme imenovanja, jer je u isto vrijeme bio i član Savejta Agencije za elektronske medije. Po toj tužbi je pravosnažnu presudu donio Viši sud u maju prošle godine, koji je potvrdio da je Raonić nezakonito izabran. Nakon toga je Savjet RTCG na istoj sjednici prvo razriješio Raonića, a kasnije ga ponovo izabrao, što je bio i povod za novu tužbu Markovića. I po toj tužbi je Osnovni sud presudio u Markovićevu korist. Čović je takođe tužio RTCG zbog izbora Raonića iz 2021. godine, ali je njegova tužba pred osnovnim sudom odbijena, jer je u tom trenutku Savjet već razriješio Raonića, a Osnovni sud se nije bavio njegovim reizborom.

Čović nije u konflikTu inTeresa Osnovni sud je po ovoj posljednjoj tužbi Srđana Čovića procijenio i da je on ispunjavao uslove konkursa, i da su neosnovani navodi advokatice

Đukanović da to što je Čovićeva supruga zaposlena u RTCG predstavlja smetnju da on bude kandidat za generalnog direktora RTCG.

Sud je to obrazložio činjenicom da Zakon o RTCG propisuje uslove za izbor generalnog direktora: državljanin Crne Gore, sa prebivalištem u Crnoj Gori, lice koje ima najmanje VII-1 nivo kvalifikacija obrazovanja i najmanje deset godina radnog iskustva... U presudi se navodi činjenica da se za izbor generalnog direktora ne primjenjuje član zakona koji se odnosi na izbor članova Savjeta, (a koji se podudaraju, osim u dijelu da za člana Savjeta ne može biti biran zaposleni u RTCG, dok za generalnog direktora to ne važi).

- Po mišljenju ovog suda za generalnog direktora može biti izabrano lice čiji je bračni drug zaposlen u RTCG, odnosno da u konkretnom nema mjesta prigovoru da na strani tužioca postoji konflikt interesa, jer je supruga tužioca u vrijeme raspisivanja javnog kon-

kursa i donošenja odluke po istom bila zaposlena kod tuženog - piše u presudi Osnovnog suda.

Sud je naveo da u prilog njegovom mišljenju ide i izjašnjenje Agencije za sprečavanje korupcije u kojem je navedeno da nije od značaja za sukob interesa činjenica to što je Čovićeva supruga ranije bila raspoređena na radno mjesto u RTCG.

ranije Presude

uzeTe u obzir

Sud navodi da su u obzir uzeli i predmet po tužbi Nikole Markovića, u kojem je sud odlučio da je Raonić nezakonito izabran jer je bio član Savjeta agencije za elektronske medije, odnosno javni funkcioner kojeg je imenovala Skupštona Crne Gore, čime je prekršen član 50 Zakona o RTCG, ali i Zakon o sprečavanju korupcije, kojim je propisano da je javni funkcioner dužan da svoju funkciju vrši na način da javni interes ne podredi privatnom, kao i da ne izazove sukob interesa u vršenju javne funkcije.

kurs 2021. godine i imenovanja za generalnog direktora bio član SAEM-a, odnosno, javni funcioner. Savjet je, prema mišljenju Suda, morao da cijeni ovu okolnost prilikom ponovnog odlučivanja prošle godine, iako Raonić u tom trenutku nije bio član SAEM-a.

- Svako drugo tumačenje i pravni pristup, po mišljenju ovog suda bi obesmislilo cijeli postupak izbora, prikupljenu dokumentaciju svih učesnika u konkursu i evidentno bi vodilo zloupotrebi - piše u presudi. Sud je kazao i da, kako je utvrđeno da je Raonić u vrijeme objavljivanja konkursa bio u sukobu interesa, da je to morala da konstatuje i Komisija za ocjenjivanje prijava kandidata na javni konkurs, a zatim i prilikom donošenja odluke Savjeta.

Paušalna odluka savjeTa Presudom ovog suda je, takođe, navedeno da je odluka Savjeta nezakonita jer nakon reizbora Raonića u Odluci nijesu dati razlozi i ocjene na osnovu kojih je Savjet RTCG izabrao Raonića.

- Prilikom donošenja odluke Savjet RTCG odlučio je po slobodnoj ocjeni, imajući u vidu diskreciono pravo i na osnovu i u granicama ovlašćenja koja su mu data Zakonom o nacionalnom javnom emiteru i opštim aktima RTCG, a u skladu sa ciljem u kome je to ovlašćenje dato, pa nedvosmisleno proizilazi da osporena odluka ne sadrži obrazloženje koji su kriterijumi prevagnuli u korist izabranog kandidata, jer i pored nesporne činjenice da članovi Savjeta imaju diskreciono ovlašćenje da biraju između kandidata koji ispunjavaju uslove, za svoje odluke moraju postojati jasni kriterijumi i razlozi koji opredjeljuju podršku nekom od kandidata - piše u obrazloženju presude.

iskustva definisan Zakonom o radu koji u članu 5 tačka 8 predviđa da radno iskustvo podrazumijeva vrijeme provedeno u radnom odnosu i stručnom osposobljavanju u skladu sa zakonom, u kvalifikaciji nivoa obrazovanja, odnosno u stručnoj kvalifikaciji - piše u presudi. Sud je tužbu tužioca u dijelu tužbenog zahtjeva

kojim je tražio da se izvrši ponovno imenovanje za generalnog direktora od preostalih prijavljenih kandidata, odbacio jer, kako je istaknuto, nema zakonsko ovlašćenje da vrši selekciju nekog od prijavljenih kandidata i da se odlučuje o njegovom izboru, jer isto ne spada u nadležnost suda, već Savjeta RTCG.

- Zbog čega je sud naložio tuženom da donese novu i na zakonu zasnovanu odluku o izboru generalnog direktora RTCG od prijavljenih kandidata, koji ispunjavaju uslove po Javnom konkursu za imenovanje generalnog direktora RTCG od 17. 6. 2021. godine - piše u presudi koju potpisuje dutkinja Anđelić

Na ovu presudu Višeg suda je RTCG tražila reviziju, koju je Vrhovni sud odbio kao neosnovanu, te je to bila treća presuda kojom je potvrđeno da je Raonić nezakonito izabran. Osnovni sud je u ovom postupku ispitivao zakonitost ponovnog izbora Raonića i ocijenio da je Savjet prilikom donošenja odluke o reizboru prošle godine bio u obavezi da cijeni dokumentaciju kandidata sa konkursa iz 2021. godine. Tako je utvrđeno da je Raonić u vrijeme prijave na javni kon-

Sud ističe da je ovakvim načinom RTCG onemogućio kandidatima da se upoznaju sa razlozima kojima se tuženi rukovodio prilikom izbora, a kako bi, eventualno, isti u daljem toku, ukoliko bi bili nezadovoljni odlukom, svoja prava zaštitili pred nadležnim sudom. - Pa se stiče utisak paušalnosti, proizvoljnosti, bez jasno naznačenih kriterijuma koji bi bili kao prvo mjerljivi, uporedni, da bi se u konačnom sagledavajući cjelokupno činjenično stanje, odlučili koji su to kriterijumi koji su u konkretnom prevagnuli prilikom donošenja odluke o izboru - imenovanju Borisa Raonića za generalnog direktora - piše u obrazloženju sutkinje Anđelić. jelena MarTinović

pobjeda

Drljević i Raonić na jednoj od sjednica Savjeta

Ministarstvo prosvjete, nauke i inovacija i Sindikat prosvjete trebalo bi danas da potpišu GKU kojim se uvećavaju zarade prosvjetarima

Očekuju veće plate i poštovanje potpisa

PODGORICA – Ministarstvo prosvjete, nauke i inovacija i Sindikat prosvjete trebalo bi danas da potpišu izmjene Granskog kolektivnog ugovora kojim je predviđeno da se prosvjetarima uvećaju zarade od 1. jula za deset odsto.

Potpredsjednik Sindikata Jovan Drašković kazao je Pobjedi da očekuju da potpišu ugovor u koji će se unijeti ono što je ranije potpisano u okviru Sporazuma sa Vladom. – Što se tiče uvećanja zarada, koeficijenti se uvećavaju od 1. jula za 10%. Sindikat je predlagao drugačije definisanje dodatnog uvećanja od 1. septembra, ali se nijesmo sporazumjeli oko toga. Ono što očekujemo je da će obećano i potpisano biti i ispunjeno – kazao je Drašković. Ranije je iz Vlade saopštavano da će prosvjetari od septembra dobiti dodatno uvećanje, te da će kumulativno iznositi 17 odsto, u okviru izmjena zakona koji uređuje zarade. Drašković je istakao da će kroz GKU, takođe, definisati mogućnost isplate pomoći kolegama koji putuju na posao u drugu opštinu, za dio troško-

Što se tiče uvećanja zarada, koeficijenti se uvećavaju od 1. jula za 10%. Sindikat je predlagao drugačije definisanje dodatnog uvećanja od 1. septembra, ali se nijesmo sporazumjeli oko toga. Ono što očekujemo je da će obećano i potpisano biti i ispunjeno – kazao je Drašković

va prevoza. Saopštavano je da će im nadležni plaćati 50 odsto troškova prevoza. – Što se tiče prevoza i tu smo pokušali uključiti kolege koji putuju na dužim relacijama u

okviru opštine u kojoj žive, ali za sada taj prijedlog nije prihvaćen. Kada se sagledaju sve konkretne primjedbe i prijedlozi, nadam se da će se uskoro naći adekvatno rješenje i za te

kolege – rekao je Drašković. Sindikat je u februaru organizovao trodnevni štrajk zato što je Vlada odbijala da ispoštuje ranije potpisani GKU po kojem su od januara treba-

li da dobijaju uvećanu zaradu za deset odsto. Iz Vlade je poručivano tada da su krivi za to prethodnici iz izvršne vlasti koji nijesu isplanirali mjere za tu svrhu kako treba. Štrajk je prekinut nakon što je sa predstavnicima Vlade dogovoreno da će prosvjetari dobiti uvećane zarade za 17 odsto. Iako su iz Ministarstva prosvjete poručivali da neće pokretati tužbe protiv Sindikata zato što su organizovali, kako smatraju, nezakonito štrajk, to se nije desilo. Zaštitnik imovinsko-pravnih interesa tužio je Sindikat zbog organizovanog štrajka i dobili su prvostepenu presudu u svoju korist. Odlučeno je da je radikalizacija priređena mimo propisa, jer po aktu o minimumu procesa rada, iz 2006. godine, nije omogućeno nastavnicima da štrajkuju, odnosno moraju da drže nastavu. Sindikalci su u više navrata tražili od nadležnih da se donese nova uredba, što je bila obaveza i po Zakonu o štrajku iz 2015. godine, ali se to još nije realizovalo. Zato su samonicijativno donijeli akt po kojem nijesu držali nastavu za vrijeme štrajka. Predsjednik Sindikata Radomir Božović nedavno je saopštio da će se žaliti i Ustavnom sudu, nakon što su izgubili spor u prvostepenom postupku, te da će ići i do suda u Strazburu. – Uputićemo žalbu Ustavnom sudu da ocijeni da li je uredba iz 2006. godine (koja zabranjuje pravo na štrajk) u skladu sa zakonom i da li je u suprotnosti sa Ustavom. Mislim da je u suprotnosti sa svim tekovinama ljudskih sloboda koje su sticali naši preci u posljednjih 100 godina. Njom je zabranjeno nastavnicima da mogu da štrajkuju – rekao

Ombudsman formirao predmet nakon što su na skupštinskom Odboru kritikovani donosioci odluka što djeci sa posebnim potrebama nijesu omogućene stomatološke usluge

Roditelji kritikuju nadležne, djeca čekaju kod zubara i četiri mjeseca

Pejović je kazala da država čeka da roditeljima prekipi pa da izlaze na ulice, protestuju, pišu peticije... Istakla je da problem nije od juče, već je to tako odavno i da su roditelji svjesni da se broj djece sa poteškoćama iz spektra autizma povećava iz godine u godinu i mora se rješavati svako pitanje. Kazala je da ministarstva guraju pod tepih svoje već odavno nagomilane obaveze

PODGORICA – Zaštitnik ljudskih prava i sloboda formirao je predmet nakon što se prekjuče na skupštinskom Odboru za zdravstvo, rad i socijalno staranje polemisalo o tome da se krše prava djece sa posebnim potrebama zato što im nije u svim gradovima omogućen pristup stomatološkim uslugama, već samo u Podgorici. Iz institucije ombudsmana kazali su kratko da su juče ujutro donijeli odluku da formiraju predmet. Istakli su da će obavijestiti javnost o ishodu. Na sjednici Odbora poslanik Vladimir Dobričanin najavio je da će inicirati kontrolno ili konsultativno saslušanje nad-

ležnih zato što je djeci uskraćena ova vrsta usluge. Dobričanin je iznio podatak da 43 djece čeka na tu proceduru u Kliničkom, te da se izvodi jedino u toj ustanovi više od deset godina. Podsjetio je da je bilo u planu da i ostale bolnice obezbijede uslove za djecu, ali da je izostala realizacija. Goran Laković iz Udruženja ,,Niste sami”, koje okuplja roditelje djece sa teškoćama u razvoju, dominantno sa autizmom, kazao je Pobjedi da je u 99 odsto slučajeva potrebno dati totalnu anesteziju, jer ne može drugačije da se uradi intervencija, te da se jedino radi u Podgorici. Kazao je da se na intervenciju čeka i po četiri mjeseca, i negoduje što djeca

sa autizmom moraju da čekaju. Laković podsjeća da bi dijete dobilo anesteziju da mora da bude u potpunosti zdravo, što je teško izvesti, zbog promjene klime, naročito zimi ako treba da dođe iz Pljevalja ili Berana u Podgoricu. Istakao je da se ovim činom krši zdravstvana zaštita, ljudska prava… Smatraju da u bolnicama u Nikšiću, Beranama, Kotoru treba da se instaliraju stomatološke stolice.

Organizovali su nedavno protest u Podgorici, te su ispred Skupštine, Vlade, Predsjedništva, Opštine, ostavili balone sa porukom – počnite da radite svoj posao.

-Svakog 2.aprila, kada se obilježava Svjetski dan osoba sa

autizmom, organizuju se fešte. Ne trebaju nama baloni. Nama trebaju uslovi – rekao je on. Roditelj Tamara Pejović ispričala je Pobjedi da lično nema problem sa sinom i njegovim zubima, ali da razumije kroz šta prolaze drugi roditelji i njihova djeca, kojima je uskraćena stomatološka usluga.

- Samo mogu reći da ih u potpunosti razumijem, jer je više nego sramno za Crnu Goru da se na cijeloj njenoj teritoriji može odraditi intervencija na zubu u jednoj jedinoj instituciji- poliklinici u Podgorici. Time su, em prebukirani kapaciteti pomenute institucije, em u neprilici svi koji moraju satima da putuju iz drugih opština

je Božović nedavno Pobjedi. Kazao je i da su očekivali da će podgorički Osnovni sud da ocijeni da je država svjesno kršila Zakon o štrajku i namjerno je opstruirala radnike i dovela ih u situaciju da se ne donosi novi akt o minimumu procesa rada. – Ovako je ispalo da su prosvjetni radnici ušli neozbiljno i neodgovorno u štrajk. Mi smo bili obespravljeni i tri mjeseca smo molili da nađemo kompromisno rješenje – rekao je Božović.

Iz Ministarstva su saopštili da oni neće, niti bilo ko drugi, sprovoditi nikakve mjere i pokretati postupke utvrđivanja odgovornosti prosvjetnih radnika zbog učešća u nezakonitom štrajku. Ističu da su do sada uvijek radili i uvijek će raditi u korist, a ne na štetu bilo kog nastavnika. Podgorički Osnovni sud donio je prvostepenu presudu da je Sindikat prosvjete nezakonito stupio u štrajk. U presudi, u koju je tada Pobjeda imala uvid, navodi se da se usvaja tužba Ministarstva prosvjete, nauke i inovacija protiv Sindikata prosvjete, zbog odluke o granskom štrajku koji je počeo 19. februara ove godine i trajao tri dana.

Sud je ocijenio i da je Sindikat donio akt o minimumu procesa rada, kojim su odlučili da nastavnici ne drže nastavu, te da je to učinio jednostrano, mimo Ministarstva prosvjete, nauka i inovacija.

– Dolazi se do zaključka da je isti donijet na način koji nije u skladu sa određenjem iz čl. 23 Zakona o štrajku, a što ga čini nezakonitim – smatra Osnovni sud.

Sindikat se na ovu presudu žalio Višem sudu.

N. ĐurĐevac

tepih svoje već odavno nagomilan obaveze – rekla je ona. Istakla je da su djeca sa autizmom većinom senzorno izuzetno preosjetljiva, nesaradljiva, i da je gotovo nemoguće im objasniti šta će da im se radi i šta oni treba da rade.

da bi došli na intervenciju. Uz to da pomenem, da veliki broj njih odustane od intervencije i odloži je, jer smo svjesni da djeca prehlađuju često u zimskom periodu a za totalnu anesteziju moraju da budu u potpunosti zdravi – rekla je ona. Dodaje da je ovo čak i jedan od manjih problema, u beskonačnom nizu, a institucije ne rade na tome da poprave stanje. - Već se čeka da roditeljima prevre da izlaze na ulice, protestuju, pišu peticije... Ovaj problem nije od juče, već je to tako odavno, a svjesni smo da se broj djece sa poteškoćama iz spektra autizma povećava iz godine u godinu i mora se rješavati svako pitanje. Međutim, zasad, ministarstva guraju pod

- Znam da bi za mog sina to bila nemoguća misija. Jednom smo pošli samo da mu pogleda stomatolog zube, vrištanje i otimanje je nastalo. Preosjetljiv je na zujanje mašina, i sigurno ne bi dozvolio da mu buše i rade oko zuba. Još je i dobro dok su mali, pa možete da ih držite, ali kad odrastu jednostavno nema drugog izbora sem totalna anestezija. Idealno bi bilo da svako ima potrebnu zaštitu sa svim uslugama u svom gradu, ali za početak makar po jedna stomatološka institucija na jugu i na sjeveru da se osposobi za taj rad – rekla je Pejović. Smatra da je nužno da se omogući privatnim stomatološkim ordinacijama da u saradnji sa Fondom za zdravstvo ovu uslugu pružaju djeci sa juga i sjevera.

- Ministarstvo kaže da ne dopuštaju zakonske regulative da se tako nešto trenutno napravi, ali sve se može kad se hoće. Nego im se neće – kazala je Pejović. N.Đ.

Premijer Spajić i predsjednik Sindikata Božović pred početak pregovora o prekidu štrajka

PODGORICA - Presuda Evropskog suda je i te kako obavezujuća jer Crna Gora pretenduje da postane članica Evropske unije i dužna je da svoje zakonodavstvo prilagodi evropskim normama, pogotovo imajući u vidu poglavlja 23 i 24 – kazao je za Pobjedu advokat iz Beograda Ognjen Radić

On smatra da se radi o zamjeni teza kada Vrhovno državno tužilaštvo saopštava da je presuda Evropskog suda primjenljiva samo na države članice Evropske unije, ali ne i na Crnu Goru, da je „Skaj“ komunikacija za njih valjan dokaz te i da će naši istražitelji primjenjivati Evropsku konvenciju o međunarodnoj pravnoj pomoći.

-Tu presudu smo mi i te kako dužni da primjenjujemo. Svaki dan od svih nosilaca državnih funkcija čujemo kako ćemo pristupiti Evropskoj uniji, kako usklađujemo kompletno svoje zakonodavstvo i sve oblasti društvenog života da bismo postali članica Evropske unije, a onda Vrhovno državno tužilaštvo navodi da nas presuda Evropskog suda pravde od 30. aprila 2024. godine ne obavezuje. Što ćemo sjutra kad uđemo u Evropsku uniju, kako onda da se uskladimo s ovom presudom Evropskog suda pravde.

Onda ćemo morati da mijenjamo ono što smo sad tvrdili – istakao je Radić.

On smatra da bi mnogo poštenije bilo da smo „prihvatili ovu presudu onakvu kakva je“, u kojoj je jasno navedeno da „Skaj“ komunikacije neće moći da se koriste kao dokaz u Crnoj Gori.

Radić je decidiran da je izjava Vrhovnog državnog tužilaštva suprotna kompletnom stremljenju Crne Gore, koja treba da postane članica Evropske unije i kada bi se primijenio stav VDT, vrlo brzo bismo doš-

Radić: Stav VDT-a je suprotan evropskom stremljenju Crne Gore

li u situaciju da pravimo otklon od toga.

-Moramo da biramo - ili ćemo da primjenjujemo tu regulativu ili ćemo da primjenjujemo te standarde (Evropskog suda) ili ćemo da činimo sve ad hoc i oruk. Dakle, primjenjivaćemo kada nam se sviđa, a kada nam se ne sviđa, onda nećemo da primjenjujemo. To je neozbiljno – naglasio jer Radić. On kaže da je opšte poznat stav advokata i advokatskih komora iz Crne Gore i Srbije, pa i u regionu da se „Skaj“ komunikacija ne može koristiti u krivičnom postupku i da se na takvim dokazima ne može zasnivati presuda. Radić je podsjetio da su u toku brojni sudski postupci i da Crna Gora prednjači u tome, a posebno je specifično, kako je objasnio, da se praktično čitavi tužilački slučajevi – istrage – optužnice – stoprocento zasnivaju isključivo na podacima koji su dobijeni preko „Skaj“ komunikacije.

- To u prevodu znači - ako ne bude zakonita „Skaj“ komunikacija, tog predmeta više nema, nema ni optužnice i niko od tih osoba neće biti osuđen. Kada imate u vidu brojnost tih postupaka, koje su osobe obuhvaćene tim istragama i tim optužnicama, onda je jasno u kakvom problemu se nalazi Državno tužilaštvo – istakao je Radić. -Da je VDT izdalo drugačije

saopštenje, morali bi da zatvore sve svoje krivične postupke koje vode, a koji su zasnovani na „Skaj“ prepiskama ili razgovorima - objasnio je advokat.

Prema njegovom stavu, iz saopštenja VDT-a proizilazi da im nije sporno što je u pitanju masovni nadzor, a ne ciljani. On je podsjetio na presudu Evropskog suda za ljudska prava u predmetu „Big Brother“, gdje je jasno naznačeno da podaci koji su prikupljeni masovnim nadzorom ne smiju da se koriste kao dokaz u krivičnom postupku.

-E tu presudu smo mi i te kako dužni da primjenjujemo.

U Crnoj Gori ima desetine postupaka koje je pokrenulo novo rukovodstvo na čelu sa novim glavnim specijalnim tužiocem i to na osnovu

„Skaj“ komunikacije. Evropski sud konstatuje da nije postojala naredba domicilnog suda za prisluškivanje - ni naredba suda iz Crne Gore niti suda iz Beograda, gdje su pojedine grupe prisluškivane –rekao je Radić. Crna Gora, kako je objasnio, nije zamolila Francusku da izvrši nadzor telefonske komunikacije ili da obavi neku drugu procesnu radnju. „Skaj“ komunikacija je pribavljena mimo krivičnog postupka i to su francuski obavještajni podaci. -Obavještajna služba nema nikakvu nadležnost u borbi protiv kriminala, tako da Crna Gora ni teoretski nije mogla da pošalje naredbu Francuzima. Vrhovno državno tužilaštvo se zaklanja samo iza termina međunarodna pravna

VDT: „Skaj“ komunikacija zakonit dokaz

Povodom različitih tumačenja u javnosti presude Evropskog suda pravde od 30. aprila 2024. godine, Vrhovno državno tužilaštvo podsjeća da se navedenom presudom tumače odredbe Direktive 14/41 kojom se reguliše primjena Evropskog istražnog naloga, što znači da je presuda primjenljiva samo na države članice Evropske unije, samim tim ne i na Crnu Goru.

Crna Gora je, kako su saopštili, u obavezi da primjenjuje Evropsku konvenciju o međunarodnoj pravnoj pomoći, na osnovu koje su i pribavljeni dokazi koji se odnose na SKY ECC komunikaciju.

Iz VDT-a ističu da se ni na koji način ne dovodi u pitanje validnost i zakonitost SKY ECC komunikacije kao dokaza, naprotiv.

- Državno tužilaštvo zadržava nepodijeljen stav da je SKY ECC komunikacija, kao zakonito pribavljen dokaz od francuskih vlasti, dostavljen putem međunarodne pravne pomoći, shodno nacionalnom zakonodavstvu Crne Gore, zakonit dokaz – saopštili su iz VDT-a. Objašnjavaju da Državno tužilaštvo ne osporava pravo branilaca da biraju strategiju za odbranu svojih klijenata, ali da se neće upuštati u javnu polemiku s učesnicima bilo kog postupka. Državna tužilaštva će, u skladu sa zakonom, nastaviti da sva pravna pitanja rješavaju isključivo na institucionalnom nivou.

pomoć i to ćete vidjeti samo u njihovom saopštenju – navodeći „mi smo to pribavili preko međunarodne pravne pomoći i samim tim je to sve zakonito“. Neće biti. Postavlja se pitanje što se tiče međunarodne pravne pomoći na koji način su ovi dokazi pribavljeni u zamoljenoj državi pružaocu međunarodne pravne

stečajni upravnik preduzeća ,,Jastreb“ tvrdio da mu je predsjednik Privrednog suda prijetio preko telefona

PODGORICA – Svjedok

Milan Guberinić juče je u Višem sudu u Podgorici optužio nekadašnjeg predsjednika Privrednog suda Blaža Jovanića da ga je 2016. godine nezakonito razriješio funkcije stečajnog upravnika u preduzeću ,,Jastreb“ u stečaju. Sa druge strane, Jovanić je kazao da je Guberinića razriješio funkcije, jer je prepoznao brojne nepravilnosti u njegovom radu, a ne zbog lične sujete, kako je tvrdio ovaj svjedok. Jovanić je kazao da nikada nije prijetio ovom svjedoku i to ne iz razloga što se sjeća ovog razgovora, već što je osoba ko-

ja se ne služi tim vokabularom i prijetećim metodama. Guberinić je pred sudom kazao da je 2013. godine imenovan za stečajnog upravnika u preduzeću ,,Jastreb“ i da je, obavljajući tu funkciju, naredne tri godine stečajni postupak u ovoj firmi završen 90 odsto. -Prije razrješenja sam prodao gotovo svu imovinu koja je prethodno popisana i procijenjena. Ostala je samo imovina koju je „Jastreb“ imao u kompaniji „Ribnica“ a radi se o udjelu od 25 odsto. Ta imovina je prodata po obavezujućem uputstvu koje je izdao stečajni sudija Jovanić – kazao je svjedok.

Pošto je razriješen funkcije, Guberinić je uložio žalbu na to rješenje nakon čega ga je Jovanić pozvao telefonom i zaprijetio.

-„Pazite kako se ponašate, pazite što radite. Uzalud se žalite, od toga nema ništa“ – kazao mi je tada. I učinio je da od toga ne bude ništa – kazao je Guberinić. On je naveo da je Apelacioni sud tri puta uvažavao njegove žalbe ali je četvrti put potvrdio Jovanićevu odluku o njegovom razrješenju. Guberinić je istakao da mu Jovanić nikada nije odgovorio na zahtjev o isplati nagrade kao stečajnom upravniku a

koje reguliše poseban pravilnik o nagradi. Jovanić je dodao da nije zabi-

lježeno u praksi da se iz stečajne mase jedne kompanije pozajmljuje novac drugoj

pomoći. Vrlo sam zadovoljan zbog ove presude Evropskog suda pravde od 30. aprila ove godine i smatram da je to prvi korak u ubjeđivanju i našeg tužilaštva i naših sudova o kakvom nezakonitom dokazu se radi i da na njima neće moći da se zasniva sudska presuda – zaključio je advokat. M.ŽIŽIĆ

kompaniji u stečaju, kao što je to uradio Guberinić kada je pozajmio novac ,,Jastreba“ u stečaju preduzeću ,,Ribnica“ u stečaju.

On je naglasio da je kao stečajni sudija u više navrata primao radnike ,,Jastreba“ u stečaju koji su iznosili nezadovoljstvo Guberinićem kao stečajnim upravnikom koji je kršio njihova prava.

Jovanić je uhapšen 11. maja 2022. godine, a šest mjeseci kasnije Specijalno tužilaštvo je protiv njega i još 12 osoba podiglo optužnicu za više krivičnih djela zloupotrebe položaja u stečajnim postupcima. B.ROBOVIĆ Advokat smatra da je presuda Evropskog suda obavezujuća jer Crna Gora pretenduje da postane članica EU

Ognjen Radić

Nekadašnji

Blažo Jovanić dolazi na suđenje m. babović

TivaT: Luštica Development uspješno realizovala projekat Tima za hitne intervencije

Prvo vozilo za spašavanje napravljeno u Crnoj Gori

TIVAT – Stručni tim za hitne intervencije kompanije Luštica Development od juče na raspolaganju ima novo tehničko vozilo sa opremom za spašavanja iz ruševina. To je prvo vatrogasno vozilo projektovano i izrađeno u Crnoj Gori a koje je dobilo sertifikat Mašinskog fakulteta Univerziteta Crne Gore.

Iz Luštice Development zadovoljno ističu da je vozilo osmislio njihov stručni tim za hitne intervencije, a proizvela ga je crnogorska kompanija Wir Metaloprerada d.o.o. - Ovo vozilo je u službi multifunkcionalne operative na destinaciji Luštica Bay, ali i podrška lokalnoj zajednici u vanrednim situacijamasaopštili su iz te kompanije.

REALIZACIJA

Idejni tvorac i projektant vozila je menadžer za hitne intervencije u kompaniji Luštica Development Zoran Barbić kaže za Pobjedu da je od ideje da se napravi takvo vozilo do realizacije prošlo šest mjeseci uz aktivnu saradnju svih subjekatakompanije, institucija, stručnjaka.

- Sam koncepcijski tok izrade ovakvog vozila se odvijao u okviru kompanije Luštica Development, gdje je izrađeno idejno rješenje kao i projekat. A ideja je protekla iz dugogodišnjeg rada i decenijskih iskustava koja imam u vatrogastvu u hitnim intervencijama, efikasnih rješenja koja su se pokazala u praksi i mogućnosti koje mi je kompanija Luštica Development pružila. Kao rezultat imamo kreirano vozilo koje je začetak izrade takvih vozila u Crnoj Gori – kaže Barbić. Vozilo je, kaže on, opremljeno savremenim alatima iz oblasti zaštite i spašavanja, od kojih su neki jedini te vrste u Crnoj Gori.

Vozilo, prvo te vrste u državi, projektovao je iskusni vatrogasac spasilac

Zoran Barbić, izradila ga je crnogorska firma Wir Metaloprerada a dobilo je sertifikat Mašinskog fakulteta. Opremljeno je za spašavanje sa visina i dubina, evakuaciju uz pomoć evakuacionog jastuka, posjeduje i branu za sprečavanje poplava, reflektore velikog kapaciteta, kamere, dron sa termovizijom

Inovativan projekat

Direktor komapnije Wir Metaloprerada Darko Đondović zadovoljan je realizacijom projekta. - Zahvaljujući idejnom rješenju i projektu kompanije

Luštica Development, uz pomoć našeg stručno osposobljenog kadra, uspješno smo realizovali ovaj, sa inženjerske strane, vrlo izazovan ali interesantan projekat, na koji smo jako ponosni. Za nas, kao kompaniju koja već 35 godina posluje u oblasti mašinske obrade metala, ovaj projekat je bio jedan inovativan projekat, koji nam otvara nove mogućnosti poslovanja. Zahvalni smo kompaniji Luštica Development na ukazanom povjerenju i podršci tokom realizacije ovog projekta – kazao je Đondović.

– Vozilo je namijenjeno za spašavanje iz ruševina. Savremeni alati podrazumijevaju specijalnu opremu za spašavanje: građevinski alati, podupirači, specijalna doecijana nosila tronožac za spašavanje iz dubina, evakuacioni jastuk za spašavanje sa visina do 23 m, brana za poplavu, reflektori velikih kapaciteta, kamera FL360 za spašavanje koja djelimično zamjenjuje geofon, dron sa termovizijom DJI Matric 300, kao i još druge opreme – objašnjava Barbić.

USAVRŠAVANJA

Sagovornik Pobjede podsjeća da je Služba za hitne intervencije Luštice Bay (LBSERS) oformljena prije dvije i po godine kao brzi odgovor u slučaju vanrednih situacija iz oblasti zaštite i spašavanja. – Pored novog vozila posjedujemo i dva navalna vatrogasna vozila, prateću cistijernu, komandno vozilo, vozilo za teško pristupačne terene sa opremom za gašenje požara i sanitetsko vozilo. Bezbjednost svih vlasnika nekretnina i gostiju na de -

stinaciji Luštica Bay je prioritet i menadžment kompanije ulaže značajne finansijske, infrastrukturne i operativne resurse za istu, koja je ujedno i podrška u slučaju potrebe za sinergijskim djelovanjem u svim vanrednim situacijama u lokalnoj zajednici Tivta i Boke Kotorske. Osim što predano radimo na osmišljavanju inovativnih alatki u zaštiti od požara, sredstava, vozila... permanetni cilj kompanije jeste stalno usavršavanje i razmjena iskustava. Tako da se i ove godine kompanija Luštica Development predstavila na Stručnom savjetovanju vatrogasaca u Opatiji. Dobro je prihvaćena tema sa kojom smo se predstavili - o požarima u marinama. Naših deset članova su do sada završili niz specijalističkih obuka u Hrvatskoj – navodi Zoran Barbić. D. ŠAKOVIĆ

specijalizovanih vozila ima u voznom parku Stručni tim za hitne intervencije kompanije Luštica Development

n ikšić: Obilježavanje Dana pobjede Svečanost na Vidrovanu

NIKŠIĆ – Povodom 9. maja Dana pobjede nad fašizmom i Dana Evrope delegacije Saveza boraca NOR-a i antifašista Crne Gore u svim opštinama, na centralnim spomen- obilježjima položiće cvijeće uz prigodno podsjećanje na četvorogodišnju brobu i žrtve u borbi protiv okupatora i domaćih izdajnika. Centralna svečanost, saopštila je informativna služba SUBNOR-a Crne Gore, održaće se pored obnovljenog spomenika na Vidrovanu, nedaleko od Nikšića, sa početkom u 11 sati. Govoriće potpredsjednik SUBNOR-a Crne Gore Milojica Dakić i predsjednik Odbora za obnovu spomenika Ljubo Vujadinović U kulturno-umjetničkom programu će učestvovati učenici OŠ ,,Ivan Vujošević“ sa Vidrovana.

– Inače, tokom maja – mjeseca antifašizma, delegacije SUBNOR-a Crne Gore posjetiće Jablanicu, đe je na obali Neretve bila čuvena bitka za ranjenike, zatim Poljane u Sloveniji, đe su bile završne operacije u Drugom svjetskom ratu i Kumrovec, rodno mjesto Josipa Broza Tita, đe se održava manifestacija ,,Dani mladosti i radosti“ – saopšteno je iz SUBNOR-a. C.G.

rožaje Za sanaciju puteva

37.000

ROŽAJE – Opština je raspisala tender za izvođača radova na sanaciji lokalnih nekategorisanih puteva koji su oštećeni usljed elementarnih nepogoda. Posao je vrijedan 37.190 eura (PDV 7.809 eura). Radovi obuhvataju izradu nasipa od drobljenog materijala sa kamenoloma različitih frakcija (865 m³), mašinski iskop kanala različitog poprečnog presjeka za prihvat i odvod atmosferskih voda sa površine kolovoza puta (2.225 m), armiranje rebrastom armaturom (1.000 kg). C. G.

Danilovgra D: Nastavljena rekonstrukcija Martinićkog puta

DANILOVGRAD – Barska firma Putevi Bar d.o.o. juče je počela rekonstrukciju puta Pažići - Spuž – Stologlav poznatog kao Martinićki put. Ugovor za taj posao Opština je potpisala 26. marta, vrijedan je 5,41 milion eura sa uračunatim PDV-om. Predviđeno je da radovi budu okončani za 210 dana. Predsjednik opštine Aleksandar Grgurović ranije je izjavio da će se rekonstrukcija obaviti u dvije faze. Prva obuhvata dionicu Burum - Ljuto-

tuk, a druga Ljutotuk - Gorica. Kao podizvođači angažovane su firme Briv Construction d.o.o. Kotor i Ekvidistanca d.o.o. Bar. Stručni nadzor obavlja firma Geotechnics Project & Consulting.

Rekonstrukcija puta u dužini od 8,6 kilometara koji povezuje Spuž sa Danilovgradom je započela u avgustu 2020. godine. Posao je bio povjeren danilovgradskoj kompaniji Met&alu plast. Investicija je

tada procijenjena na nešto više od tri miliona eura, a najavljeno je da će radovi trajati dvije godine. Radovi su ubrzo zastali jer nije završena eksproprijacija, što je bila obaveza lokalne uprave. Prvi projekat rekonstrukcije uradila je podgorička firma Geotechniccs Projects & Consulting. Nova lokalna uprava saopštila je nakon preuzimanja vlasti da projekat ima nedostataka (nije planiran trotoar, autobuska stajališta...), pa je angažovala novu firmu Simm inženjering da uradi korekciju što je koštalo 30.000 eura. C.G.

Prva FaZa raDova: Mašine konačno na terenu

oSMiSlio voZilo: Zoran Barbić

jeDino U Crnoj gori: Opremljeno savremenim alatima

PRIVATNA

Herceg Novi: Odbornici više sati raspravljali o radu Turističke organizacije

Zahtijevaju hitnu smjenu direktorice i razrješenje članova Izvršnog odbora

Sub OTIć: Ledeni tobogan koji je koštao 98.000 eura je nastavak loših praksi koje se dešavaju u TO i koje je konstatovao inspektor za javne nabavke kao neregularne M IćunOv Ić: Postupak nabavke i plaćanja bio je zakonit i jedini moguć u tom momentu, što je konstatovao inspektor. Od tobogana nijesmo planirali zaradu već da pomognemo Agenciji za razvoj i zaštitu Orjena

HERCEG NOVI - Skupštinu Turističke organizacije

Herceg Novog na kojoj će biti razriješena dužnosti direktorica Milja Vitorović treba zakazati najkasnije do 15 maja.

To je zaključak koji je, nakon višesatne rasprave o radu TO, usvojila Skupština opštine sa 14 glasova za, četiri protiv i devet uzdržanih. Pokrenuta je inicijativa da se razriješe članovi Izvršnog odbora TO, a da odbornici kvartalno dobijaju izvještaj o radu Turističke organizacije.

POSLOVANJE

Sjednica je zakazana na inicijativu Novske liste čiji su odbornici problematizovali poslovanje TO a posebno nabavku ledenog tobogana koji je koštao 98.000 eura.

Jovan Subotić (Novska lista) je ukazao na probleme koji su pratili tu investiciju. -Pokazalo se da su se za uloženi novac mogla kupiti tri tobogana. Problem je još 11.000 eura dodatnih troškova za projekat označen kao „ključ u ruke“. Na to se nadovezalo kašnjenje sa realizacijom projekta, pa je tobogan umjesto 15. počeo da radi 27. februara, čime je obesmišljena ideja da to bude sadržaj Praznika mimoze – reako je on. Subotić je kazao kako je najbitnije da tobogan nije jedinstven primjer, već nastavak loših praksi koje se dešavaju u Turističkoj organizaciji i koje je konstatovao inspektor za javne nabavke kao neregularne.

Vadimir Kosić (DPS) pitao je

da li je urađena procjena koliko će koštati tužbe zbog famoznog političkog djelovanja i revanšizma u Turističkoj organizaciji i ko će to da plati. – Zalažem se da to ne ide iz budžeta. Kada smo pogledali izvještaj o radu inspekcije, utvrdili smo da je kompanija Valentine Katić po ugovorima dobila oko 381.000 eura iz TO, tokom jedne godine. U izvještaju piše i da je oko 400.000 eura potrošeno bez validnog postupka javne nabavke – istakao je Kosić.

Milan Dakić (Novska lista) se osvrnuo na odluku o izmjenama i dopunama finansijskog plana TO za 2023. godinu, na stavke o rashodnoj strani, gdje je planiranih 10.000 eura za organizaciju dočeka Nove godine uvećano na 200.000, suma od 60.000 za manifestacije u sopstvenoj organizaciji uvećana je

na 240.000, dok je 100.000 za manifestacije kroz javni poziv umanjeno na 65.000.

– Najupečatljivija je stavka –sponzorstva i donacije, gdje je planom bilo predviđeno 25.000, a rebalansom 280.000 eura – naglasio je on. Član Izvršnog odbora TO Jovan Mićunović, demantovao je da je ugovor za tobogan potpisan 29. januara već da je to bilo 1. februara. Istakao je da je postupak nabavke i plaćanja bio zakonit i jedini moguć u tom momentu, što je, kaže, konstatovao inspektor.

- Valentini Katić prošle godine nije isplaćeno 380.000 eura, već znatno manji iznos. Što se tiče tobogana nijesmo zadovoljni. Međutim, mi kada smo osmišljavali program nijesmo za cilj imali zaradu. Očekivali smo veći prihod od tobogana ali dijeleći ga sa Agencijom za

Otović: TO je bastion Novske liste

Predsjednik Skupštine opštine Ivan Otović (NSD) je istakao da je veoma važno da se utvrdi što je bilo a što nije bilo zakonito i ko radi u interesu preduzeća a ko u interesu partije. – Na žalost svi pokazatelji govore da je Turistička organizacija od 2017. do 2022. postala bastion jedne partije - Novske liste. To govori i broj zaposlenih, podaci kako se tamo radilo. Ne kažem da je sve bilo nezakonito, ali imaju mnogi tamo putera na glavi. Vjerujem da će državni organi,

kako su ispitivali ovaj slučaj, ispitati i sve druge. Ako hoćemo da gradimo pravnu državu, moramo krenuti ispočetka i od vremena Ane Stanišić i perioda kada je IO TO predsjedavao Saša Đorđević – kazao je Otović.

razvoj i zaštitu Orjena računali smo da ćemo pomoći Agenciji koja nam se često obraćala za sponzorstva – naveo je on. Razlog zbog čega je zakup tobogana skup je, prema riječima Mićunovića, što ne troši dodatnu energiju, nema karbonskog otiska itd. Razloge kašnjenja obrazložio je odgađanjem sjednice SO na kojoj je trebalo da bude usvojen finansijski plan TO. Odbornik Živko Krunić je konstatovao da je Izvršni odbor morao ranije da reaguje, a Predrag Dabović (DPS) je kazao da je upitna isplativost ne samo Ledenog tobogana već manifestacije Femili fan fest i Egzit festivala. Nezavisna odbornica Milica Kostić je konstatovala da je stanje u Turističkoj organizaciji dramatično i poražavajuće. – To potkrepljuje finansijski rezultat na kraju 2023. godine. TO je u tom periodui prihodovala 12 odsto više u odnosu na 2022. dok završni račun jasno pokazuje da je poslovna godina završena sa gubitkom od oko 282.000 eura. Sagledavajući uporedne podatke iz 2022. i 2021. godine kada je poslovna godina sa nešto nižim prihodima završena sa pozitivnim finansijskim rezultatom od oko 349.000 eura, složićete se da je stanje i više nego po-

Ministar saobraćaja Filip Radulović zadovoljan rekonstrukcijom saobraćajnice M-5

Vitorović: Službenica za javne nabavke nije imala primjedbe

Direktorica TO Herceg Novi Milja Vitorović, odgovarajući na pitanja odbornika, kazala je da su se i ranije donosile nezakonite odluke, naročito kada je riječ o naknadama zaposlenima i javnim nabavkama. -Član 6 zakona o javnim nabavkama isključuje usluge audio i video opremu i produkciju, što je unijelo konfuziju u tumačenju, jer pri nabavci opreme za ljetnji bioskop bez tendera, ni pravna služba ni službenica za javne nabavke nijesu reagovali. Službenica za javne nabavke, koja ima licencu i tu je 15 godina, ni jednom nije ukazala da za neke od ovih prekršenih nabavki treba da se sprovede i postupak javne nabavke. Takođe, ni pravna služba – kazala je Vitorović. Ona je saopštila da je bivša rukovoditeljka pravne službe u TO Slavica Božović, a koja je dobila otkaz prije mjesec, prijavila da je javna nabavka za bioskop na otvorenom u okviru Family Festa obavljena bez javnog poziva. -Prethodne godine ugovor je sačinila ona, za istu uslugu, kod istog dobavljača, a sprovedena je na isti način – istakla je Vitorović.

ražavajuće. Podaci pokazuju da su troškovi poslovanja u 2023. godini 54 odsto veći nego 2022. godine. Jedina opravdanost ovakvog rezultata je nedomaćinsko poslovanje i bahato trošenje novca građana i grada – kazala je Kostić. Odbornik Marko Lučić (GG Novi pobjeđuje) konstatovao je da se svake godine propusti na desetine tobogana, odnosno novca građana, a da u TO sa 51 zaposlenim ima prekobrojnih. – Herceg Fest i TO imaju zajedno oko 100 zaposlenih. Najprostijim analizama se može zaključiti da je oko 30 do 40 ljudi višak. To je na godišnjem nivou 400 do 500.000 eura, tj. četiri do pet tobogana i uopšte se ne osvrćemo na to – kazao je Lučić. Potpredsjednik opštine Miloš Konjević (Novska lista) je kazao da nije riječ o politici već o lopovluku.

– Svi građani Herceg Novog znaju da je to za mene lopovluk, malverzacija, nazovite kako god hoćete. Ni ja ni Nov-

Put Rožaje - Špiljani biće završen do 15. juna

ROŽAJE - Rekonstrukcija puta Rožaje - Špiljani teče planiranom dinamikom i biće završena do 15. juna, najavio je ministar saobraćaja i pomorstva Filip Radulović. On je tokom nenajavljene posjete gradilištu kazao da ga raduje to što se rekonstrukcija jednog od najprometnijih saobraćajnih projekata u Crnoj Gori privodi kraju. - S obzirom na to da se radi o projektu čiji završetak kasni već godinama, od samog početka mog mandata posebnu pažnju sam posvetio ovom projektu. Raduje me činjeni-

ca da je počelo asfaltiranje ove trase puta i zadovoljstvo mi je da najavim da će radovi biti završeni do početka ljetnje turističke sezone - kazao je Radulović. Kako je navedeno u Programu izgradnje, rekonstrukcije, održavanja i zaštite magistralnih

i regionalnih puteva, rekonstrukcija obuhvata dionicu od raskrsnice Vuča do granice sa Republikom Srbijom, ukupne dužine 20 km i širine kolovoza sedam metara. Ministar je podsjetio da su radovi počeli još u avgustu 2020. godine te da će se završetkom

ovog projekta značajno unaprijediti putna infrastruktura i ukupan razvoj ovog dijela Crne Gore. Projektom je predviđena izgradnja kružne raskrsnice sa putevima za Vuču i industrijsku zonu Rožaja, rekonstrukcija trase puta na cijeloj dužini

ska lista ne možemo da ćutimo na to i molim Vas da udubuće ne prebacujete da je to politika. Nije problem što su to dvije političke struje, već što nema para, negdje su otišle, a ona skalamerija ne vrijedi 120.000 – poručio je on.

SJEDNICA 27. MAJA Predsjednik opštine Stevan Katić koji je po funkciji na čelu TO, ali bez prava glasa, kazao je da je sjednica Skupštine TO, planirana za 27. maj, te da će razmotriti sve problematizovane stvari i prezentovani članovima skupštine. - Zatražio sam da nam se dostavi sva dokumentaciju iz TO, svi zapisnici inspekcijskih organa i druga dokumentacija i prijave koje su išle ka tužilaštvu i da se izjasni nadzorni odbor i stručne službe što smo dobili danas. Na osnovu svega zakazaćemo ovih dana tu sjednicu na kojoj će zauzeti stavove o tom pitanju na osnovu sve dokumentacije koju smo pribavili – zaključio je on. C.G.

sa izgradnjom dodatnih traka u dužini od 600 m na graničnom prelazu Dračenovac, rekonstrukcija 12 tunela ukupne dužine 1.678 m i tri mosta ukupne dužine 244 m. Izvođač radova je Štrabag AG Austria, a ugovor je vrijedan 19,18 miliona eura, bez PDV-a. Realizacija ugovora je započeta u avgustu 2020. godine, a odobreni rok za završetak radova je 15. jun 2024. godine. C. G.

KoALiciJA NA iSPiTU: Sa sjednice Skupštine opštine Herceg novi

Filmski festival manjina ,,Misli o drugima“ danas i sjutra u KIC-u ,,Budo Tomović“ Ohrabruju

mlade da uđu u svijet filma

PODGORICA - Filmski festival manjina ,,Misli o drugima“ (MOD FEST) biće otvoren danas u 11 sati u Multimedijalnoj sali KIC-a ,,Budo Tomović“, a otvoriće ga direktor Fonda za zaštitu i ostvarivanje manjinskih prava Emir Dacić. Riječ je o novom projektu koji ima za cilj da predstavi stvaralaštvo filmskih autora, pripadnika manjinskih naroda ili drugih manjinskih zajednica ili da prikaže filmove koji za temu imaju manjine u najširem značenju. Nakon otvaranja uslijediće panel diskusija ,,Manjine na filmu: Finansiranje i podrška filmova na temu manjina“, a govoriće reditelji Danilo Marunović i Sead Šabotić, dok će se u ime Fonda za zaštitu i ostvarivanje manjinskih prava obratiti Željka Raščanin. Poslije panela publika će moći da pogleda dokumentarne filmove ,,Nekome svome“ Seada Šabotića, ,,Mirsada“ Danila Marunovića i „Život, priključenija i održivi razvoj jednog kokota“ Vladimira Perovića. Drugog dana festivala, takođe u 11 sati, u Multimedijalnoj sali KIC-a biće održana panel diskusija ,,Očuvanje kulturnog naslje-

đa: Izazovi i mogućnosti za filmske stvaraoce, pripadnike manjinskih naroda“, na kojoj će govoriti filmski reditelj Gabriel Camaj i producentknija Farah Ljaljević. Nakon panela uslijediće projekcije igranih i dokumentarnih filmova: ,,Palma“ Gabriela Camaja, ,,Život po Dejvidu“ Duška Miljanića i ,,Rožaje - kasaba koje više nema“ Damira Skarepa Festival će ugostiti domaća imena iz svijeta filma, kao i predstavnike manjinskih naroda u Crnoj Gori. - Primarna publika kojoj se obraćamo jesu srednjoškolci i studenti, ali i svi građani/ke Podgorice i Crne Gore. Ovim festivalom želimo da doprinesemo da što više mladih iz manjinskih zajednica uđe u svijet filma, da ih zainteresujemo da se odvaže da upišu umjetničke fakultete, da snimaju priče i teme koje ih interesuju. Festival će biti platforma koja spaja mlade s iskusnim profesionalcima, gdje će moći da dobiju odgovore i uključe se u dijalog na više tema – saopštili su organizatori.

Projekat je podržao Fond za zaštitu i ostvarivanje manjinskih prava Crne Gore. Ulaz je besplatan. A. Đ.

Izložba djela Ivice Aranđusa večeras u Budvi ,,Nebo pod nogama“ u Modernoj galeriji

PODGORICA - Izložba radova „Nebo pod nogama“ Ivice Aranđusa biće otvorena večeras u 20 sati u Modernoj galeriji „Jovo Ivanović“ u Budvi.

Kustoskinja izložbe je Jelena Đakonović , istoričarka umjetnosti i viša kustoskinja. Ivica Aranđus je rođen 1964. godine u Kotoru. Umjetnik je 1979. završio srednju školu, a 1986. godine se preselio u Njemačku. Završio je Akademiju likovnih umjetnosti u Diseldorfu, u klasi profesora Michaela Buthea 1992. godine.

Komisija za sprovođenje postupka javnih nabavki poništila tender Uprave

Za projekat KuDIS

da potroše još 146.280

PODGORICA – U Informacioni sistem kulturnih dobara (KuDIS) Uprava za zaštitu kulturnih dobara planira da uloži još 146.280,99 eura, pa će tako troškovi projekta, koji su Program Ujedinjenih nacija za razvoj (UNDP) i Ministarstvo kulture i medija nekoliko godina unazad navodili kao „uspješno okončan“, porasti na 225.280,99 eura.

Utrošak ovog novca, sa druge strane, moraće biti odložen još na neko vrijeme jer je Komisija za sprovođenje postupka javnih nabavki 19. aprila poništila postupak javne nabavke usluge razvoja, izmjene i nadogradnje Informacionog sistema kulturnih dobara (KuDIS), koji je Uprava raspisala 5. marta ove godine. Komisija je to uradila zato što u postupku javne nabavke nije pristigla nijedna ponuda.

NEUSPJEŠNO

Informacioni sistem kulturnih dobara, podsjetimo, u žižu crnogorske javnosti dospio je nakon što je Državna revizorska institucija u januaru ove godine objavila izvještaj u kojem se navodi da je KuDIS

u najvećem obimu uspostavljen, ali se ne koristi. - Zbog toga je izostala njegova adekvatna upotreba i evaluacija o stepenu njegove upotrebe, te glavni cilj uspostavljanja KuDIS-a nije ostvaren. Na osnovu sprovedenog postupka revizije, Državna revizorska institucija je utvrdila da je upravljanje Informacionim sistemom kulturnih dobara, u dijelu

upravljanja projektima, neuspješno – navodi se u zaključku revizije informacionog sistema za čije uspostavljanje postoji zakonska obaveza još od 2010. godine. Ovaj projekat 2017. godine započeli su Ministarstvo kulture i Program Ujedinjenih nacija za razvoj (UNDP) u okviru projekta „Jačanje sistema upravljanja kulturnim dobrima“. Cilj projekta je bio

Majlis Besri u Gimnaziji ,,Slobodan Škerović“ govorila o svom romanu ,,Treće doba“, za koji je dobila Gonkurovu nagradu

Vaskrsavanje lika i djela Semjuela Beketa

Izlagao je na brojnim grupnim i samostalnim izložbama u zemlji i inostranstvu. R. K.

PODGORICA – Program ,,Uvod u sajam knjiga“, uvertira za 18. Međunarodni podgorički sajam knjiga i obrazovanja, održan je sinoć u biblioteci Gimnazije ,,Slobodan Škerović“. Specijalna gošća bila je Majlis Besri, francuska književnica, koja je govorila o svom romanu ,,Treće doba“, za koji je dobila Gonkurovu nagradu.

Besri je na početku govorila o fenomenu o kojem se, kako je kazala, nedovoljno govori, a to je da pisci često čuju glasove – glasove likova koje su sami stvorili, ,,iako je u pitanju stvar zbog koje se može poludjeti i koju bi mogli uporediti sa utvrđenim mentalnim patologijama“. Duhovi pisaca koje smo voljeli, prema njenim riječima, počinju da nam šapuću određene riječi i upravo je tako nastao roman ,,Treće do-

ba“, u kojem se nižu epizode iz Beketovog života, ali i one iz staračkog doma ,,Treće doba“ u kojem je boravio veliki pisac, po kojem je i roman dobio ime.

- Beketov glas priča unutar mene još od moje adolescentske dobi, od mog putovanja u Irsku, kada sam vidjela komad ,,Završetak igre“ u pozorištu i čula likove tog komada kako

opanjkavaju ovaj svijet. Veliki Beket, matori Beket, počeo je da pjeva unutar mog uha i lansirao me u svoj starački dom. Kakva hrabrost! – kazala je Besri. Prema njenim riječima, ovim romanom ,,pustila je svog unutrašnjeg Beketa da govori“.

- Recimo da sam ugostila ve-

jačanje sistema upravljanja kulturnim dobrima u Crnoj Gori, kroz set aktivnosti koje se između ostalog odnose na podršku za uspostavljanje informacionog sistema za potrebe Uprave za zaštitu kulturnih dobara. Tenderski postupak je sproveo UNDP, te je tender raspisan 26. januara 2018, a trajao je do 16. februara iste godine. Za nabavku hardvera i softvera UNDP je, prema

likog dramaturga, junaka moje adolescentske dobi. Ugostila sam duh velikog Beketa. Bila je to najmanja stvar u odnosu na ono što mu dugujem i što mu dugujemo svi s obzirom na njegov doprinos svjetskoj književnosti i pozorištu. Rekla sam sebi: potrebna mu je razonoda. Jedna posljednja književna igra za njega, a prva za mene – kazala je Besri. Pišući knjigu, prema njenim riječima, učinila je napor da priča o jednom velikom piscu, ali ne samo o njemu kao piscu, nego i o njegovom tijelu koje je počelo polako da se degradira. Objasnila je da on, veliki narator i romanopisac, dobitnik Nobelove nagrade za književnost, pred kraj svog života dolazi do stanja, kao i svi drugi ljudi, da zavisi od drugih i da mu je potrebna pomoć da bi išao u toalet.

- Pričati o tijelu jednog pisca je kao da ga na neki način obeščašćujemo. Ja sam jednostavno bila užasnuta tom činjenicom da je Beket mrtav, pa sam poželjela da ga na neki način oživim, vaskrsnem, da ga imamo još malo. Iako to nije sasvim on, istinski Beket, ali mislim da sam napravila dobrog dvojnika Beketa – istakla je Besri. An. R.

Poster festivala

Tabla na ogradi zgrade Uprave za zaštitu kulturnih dobara

Majlis Besri juče u Gimnaziji „Slobodan Škerović“

planirali 146.280 eura

Informacioni sistem kulturnih dobara (KuDIS), podsjetimo, u žižu crnogorske javnosti dospio je nakon što je Državna revizorska institucija u januaru ove godine objavila izvještaj u kojem se navodi da je KuDIS u najvećem obimu uspostavljen, ali se ne koristi

podacima sa sajta ove organizacije, utrošio 79.000 eura iz budžeta države. Od 2019. do 2024. podaci o ovom projektu navodili su se samo u zbirnim rezultatima projekta „Jačanje sistema upravljanja kulturnim dobrima“. Za UNDP i Ministarstvo kulture i medija, dakle, ovaj projekat je bio „uspješno implementiran“, dok su zaposleni u Upravi za sve to vrijeme od javnosti skrivali informaciju da je sistem nefunkcionalan.

TEŠKI USLOVI

Postupajući po zahtjevu Državne revizorske institucije da do 15. jula ove godine Uprava ispravi ključne nedostatke projekta, ovaj organ državne uprave je u martu raspisao tender, te naveo da je vrijednost javne nabavke čak 146.280,99 eura. Zanimljivo je da je Uprava za za-

štitu kulturnih dobara, koja se kao ključni organ za zaštitu naše baštine dugo godina, da prostite na izrazu, raspada u svim segmentima, raspisala tender sa uslovima kao da je riječ o izgradnji svemirskog broda, a ne o „nabavci usluge razvoja, izmjene i nadogradnje Informacionog sistema kulturnih dobara (KuDIS)“. Naravno, to ne mora da znači ništa negativno, niti da je navedena usluga lagan i neozbiljan projekat, ali i samo letimičan pogled na uslove iz tendera dovoljno govori da rijetko koja firma u Crnoj Gori može da ih u cjelosti ispuni, te shodno tome i nije začuđujuće što se nije javio nijedan ponuđač.

Inače, Uprava za zaštitu kulturnih dobara budžetom za ovu godinu dobila je 177.200 eura za „izradu i održavanje softvera“. J. NIKITOVIĆ

Grafička radionica Marjam Farhang u Petrovcu

Harmonija boja kroz apstraktne motive

PODGORICA - Grafičku radionicu pod nazivom „Izlet u boju kroz monotipiju“ umjetnica Marjam Farhang održaće sjutra, u 11 sati, u Spomen-domu „Crvena komuna“ u Petrovcu.

Organizatori radionice su JU Muzeji i galerije Budve i asocijacije Kulturvermittlung Steiermark iz Austrije. Iz Muzeja i galerija Budve pozvali su zainteresovane da se prijave na besplatnu radionicu u trajanju od jedan sat i trideset minuta, tokom koje će umjetni-

Rakočević, Gudelj i Janković otvorili osmi regionalni festival ,,LiTeritorija“

PODGORICA – Osmo

izdanje književnog festivala ,,LiTeritorija“ otvoreno je razgovorom sa spisateljicama Tijanom Rakočević i Marinom Gudelj i piscem Željkom Jankovićem, u sali Dodest KIC-a ,,Budo Tomović“. Veče je moderirao književni kritičar Vladimir Arsenić.

Tema ovogodišnjeg festivala je ,,Gdje je priča“, a namjera je da se kratka priča kao specifična književna forma dodatno afirmiše i osvijetli iz neke nove perspektive. Direktorica KIC-a Aida Batilović je na otvaranju kazala da se iz godine u godinu, pokrećući različite teme, razgovore i čitanja, neprekidno širi književna teritorija ,,LiTeritorije“, festivala koji danas ima vidljivo mjesto na regionalnoj književnoj sceni.

Kratka priča je, prema mišljenju Jankovića, ,,u opštoj hijerarhiji vidljivosti na apsolutnoj izdavačkoj margini, zajedno s poezijom i književnom teorijom“. - Štaviše, mislim da je još na nižim granama od poezije. Ako je poezija na književnoj margini, kratka priča je na margini margine - istakao je Janković.

Velika je nesreća, prema njegovim riječima, što se kratka priča isključivo posmatra u odnosu na roman. Ipak, ne isključuje mogućnost da u jednom trenutku možda napiše roman, jer ,,zamisao teži za dužim narativnim oblikom“.

- To sigurno neće biti roman od preko 150-200 stranica. Moj odnos prema jeziku je jednostavno takav - vrlo strog, stalo mi je do svake riječi. I sam volim da čitam priče koje održavaju napetost i na jezičkom, semantičkom i simboličkom planu od prve do posljednje rečenice. To nije moguće izvesti u dužem romanu. Sličan odnos pjesnik ima pre-

ca demonstrirati tehniku monotipija i objasniti likovne elemente harmonije i kontrasta boja kroz apstraktne motive. Učesnici će imati priliku da se upoznaju sa cjelokupnim procesom i da se oprobaju u stvaranju grafičkog otiska. Prijave su moguće preko imejl adrese programcrvenakomuna@ gmail.com. Radionica predstavlja završnu fazu saradnje s organizacijom Kulturvermittlung Steiermark i njome će biti zatvorena izložba „Struggle and Contemplation“. A. Đ.

Kratka priča je na margini izdavača

ma tekstu – kazao je Janković. Pisanje je, prema riječima Gudelj, posao koji zahtijeva puno vremena koje provodiš sam.

- S druge strane, barem je tako u mom slučaju, ne mogu pisati ako nijesam prethodno bila izložena ljudima i stvarnosti koja se događa. Ako se povučemo i pišemo nešto iz sebe, onda preturamo jednu istu stvar i govorimo ono što je u nama na različite načine dok ne postanemo dosadnikazala je Gudelj.

Zbog toga se, kako je kazala, mora izlagati novim situacijama da bi došla do materijala za priču.

- Ljudi traže ono sa čime se mogu poistovjetiti, pa ono što nije proživljeno od strane pisca neće zaživjeti – rekla je Gudelj.

Na pitanje gdje je danas priča, Rakočević je kazala da misli da

se ona nalazi u svakodnevici, te da je priča o malim ljudima u biti njene književnosti.

- U zbirci ,,Intimus“ sam govorila o malim ljudima đe god se oni nalazili. Često mi spočitavaju što govorim o ljudima koji su rasuti širom svijeta – ja pišem o Tanzaniji, Etiopiji, govorim ljudima koji su smješteni širom svijeta, ali čini mi se da svi pričamo jednu istu priču – kazala je Rakočević.

U svakoj od tih priča, prema njenim riječima, čitalac može pronaći sebe samog.

- Može pronaći onaj isti balkanski feminizam, patrijarhat, istu klasnu nejednakost koju ćete naći i kod nas. To je ono na čemu insistiram i smatram dijelom svog autorskog prosedea - rekla je Rakočević. Druge večeri festivala govorili su autorke i autori kratkih

Tema ovogodišnjeg festivala je ,,Gdje je priča“, a namjera je da se kratka priča kao specifična književna forma dodatno afirmiše

priča Alena Begić, Srđan Gavrilović i Nikola Nikolić, dok je treća noć „LiTeritorije“, večeras u 20 sati u Dodestu, rezervisana za čitanja, gdje će svi gosti ovogodišnjeg izdanja čitati svoje kratke priče. Sva tri dana, kao dio pratećeg programa, organizuje se radionica pisanja kratke priče koju za grupu studenata i srednjoškolaca vodi pisac Srđan Srdić An. R.

Koncerti Antonie Vučinović i Ljiljane Lišković na Tivatskom muzičkom festivalu

PODGORICA - Mlada crnogorska sopranistkinja Antonia Vučinović, u pratnji Ane Mihaljević na klaviru, nastupiće 23. jula u tivatskom DTV ,,Partizan“ na koncertu pod nazivom „Tivtu s ljubavlju“.

Dan kasnije, na istoj lokaciji, u isto vrijeme, resital pod nazivom „Žensko pismo“ održaće sopranistkinja Ljiljana Lišković, uz klavirsku saradnju Oleksija Molčanova. Oba koncerta biće održana u okviru Tivatskog muzičkog festivala.

- Opera, žanr koji je nastao krajem 16. vijeka, svojim razvojnim putem i bogatom istorijom, kao i uticajem koji je imala na kulturnu scenu, zauzima izuzetno važno mjesto u muzičkoj umjetnosti. Imaju-

ći to na umu, svjesni trenutne situacije na crnogorskoj kulturnoj sceni u kojoj ovaj žanr još nije pronašao svoje stalno mjesto, smatrali smo da je neophodno dati priliku crnogorskoj publici da doživi i upozna se sa posebnim svijetom opere, jer ona zaista i jeste svijet za sebe - izjavili su iz PR službe Festivala.

Antonia Vučinović rođena je u Kotoru, a trenutno je student treće godine jednog od najprestižnijih univerziteta na svijetu, Univerziteta za muziku i scenske umjetnosti u Beču, u klasi profesorice Laure Aikin. Iako mlada, iza sebe već ima brojne nagrade na takmičenjima, kao i nastupe i angažmane u sklopu različitih produkcija.

Sopranistkinja Ljiljana Lišković školovala se na Akademi-

ji umetnosti u Novom Sadu u klasi prof. Vere Kovač-Vitkai, sa trenutnim angažmanom docenta za glavni predmet na istoj instituciji i na Univerzitetu za muziku i scenske umjetnosti u Beču u klasama Helene Lazarske, Margarite Lilove i Klaudije Viske, gdje je stekla diplomu magistra umjetnosti. Svoj dosadašnji kurikulum obogatila je nagradama i učešćima na brojnim prestižnim takmičenjima. Iz Tivatskog muzičkog festivala najavili su i serijal pod nazivom ,,Priče o operama“. Marija Cvijić, sopran, Branislav Cvijić, tenor, i Ivan Nikolić, bariton, uz klavirsku saradnju Marine Mikić predstaviće opere ,,Ljubavni napitak“ Gaetana Donicetija, 18. jula na gradskom šetalištu Pine od 21.30 i ,,Travijata“ Đuzepea

Verdija 22. jula u DTV ,,Partizan“ od 21 sat. Prvo izdanje Tivatskog muzičkog festivala biće održano na više lokacija u Tivtu i Bokokotorskom zalivu od 18. juna do 12. avgusta. A. Đ.

Radovi Marjam Farhang

Prvi gosti ovogodišnjeg festivala „LiTeritorija“

Jedna od učesnica koncerta biće i Antonia Vučinović

POVODI: Danas je 79 godina od pobjede nad fašizmom

Novi frontovi kao sjenka nad slobodom

Fašizam – kao ideološko-politički koncept – nije trajno u prošlosti. Vojnički jeste poražen jedan njegov oblik na današnji dan 1945. ali su ideje fašizma žilave, taj virus ,,mutira“ u razne varijante i brutalno je opasan kad se preruši u moderne političke odore. Istrijebljen nije, povampiren jeste, pa zato opreza nikad dosta. Posebno zbog toga što se često, pod plaštom navodnog pomirenja i pokušaja sramnih revizija istorije i rehabilitacije četnika i izdajnika, bez prsta stida pokušavaju izjednačiti okupatori, izdajnici i borci za slobodu. A uz znak jednakosti sa neofašizmom stoje zlokobni balkanski ,,otvoreni“ i velikodržavni projekti. Kao da nije bilo premnogo krvi, suza, tame i pepela

,,Radosno jutro pobjede ozarilo je našu zemlju. Završio se najstrašniji, najubilačkiji, najnevjerovatniji rat, za koji je čovječanstvo ikad znalo. Zaustavili su se tenkovi u svome trku. Avioni nijesu uzlijetali. Granate nijesu izletjele iz grla topova.

Kako je radosno, kako je neobično, kako je uzbudljivo!

Nema više Hitlerove Njemačke. Nema više crne snage koja je tako dugo rastrzala narode. Nema više Berlina – gnijezda fašizma. Nema Gestapoa. Nema više one ogromne besmislene mašine istrebljivanja, koja se stvarala tokom mnogih godina.“

Tako je, jednostavno, britko i snažno, glasio početak prvog teksta u Pobjedi objavljenog na naslovnoj strani našeg lista povodom pobjede nad fašizmom 9. maja 1945. godine. Od tada je prošlo 79 godina, ispisane su stranice i stranice lijepih i teških riječi, a podsjećanje na te majske dane i sad ima nepromijenjeno značenje – antifašizam iznad svega.

TiTov poziv

U uvodnom tekstu na naslovnoj strani Pobjeda je prenijela da se maršal Jugoslavije Josip

Broz Tito 9. maja u 10 časova obratio vojnicima, podoficirima i oficirima, seljacima i građanima.

– Danas, 9. maja, tačno je 49 mjeseci i tri dana od napada na Jugoslaviju, najveća agresivna sila u Evropi Njemačka – kapitulirala je. Osmog maja

jedinica Šeste proleterske

u 23 časa i jedan minut potpisan je akt o kapitulaciji. Četrdeset devet mjeseci natčovječanskih napora i prolivanja krvi naših naroda urodilo je plodom. Urodila je punim plodom borba naših naroda u zajednici Ujedinjenih nacija, a u prvom redu sa Sovjetskim Savezom, Engleskom i Amerikom. Nekad strašna i nepobjediva sila, danas je skršena – kazao je predsjednik Tito obraćajući se narodima Jugo-

Ljubo Čupić i Joka Baletić

Danas se navršavaju 82 godine otkad su u Nikšiću pogubljeni Čedomir Ljubo Čupić, narodni heroj čiji je osmijeh postao simbol borbe protiv fašizma i Joka Baletić, djevojka koja je prkoseći neprijatelju sama stavila omču oko vrata. Ljubo Čupić (1913-1942) bio je komesar čete u nikšićkom odredu NOP-a i narodni heroj Jugoslavije. Njegovo hrabro držanje i pobjedonosni osmijeh na gubilištu ovjekovječeni su fotografijom, koja je postala jedan od simbola crnogorske antifašističke borbe zbog beskrajne vjere u konačnu pobjedu. Joka Baletić (1924-1942) bila je bolničarka u Četvrtom udarnom bataljonu nikšićkog NOP-a. Ostalo je zapamćeno njeno herojsko držanje na suđenju i javnom vješanju jer ni na najvećim mukama okupator nije mogao da je prisili da oda niti jednog partizanskog borca ili simpatizera.

slavije na beogradskom radiju. Uz podsjećanje da je ovaj, najstrašniji rat u istoriji čovječanstva koštao desetine miliona ljudskih života u Evropi, jugoslovenski maršal imao je jednu naročitu poruku. – Upućujem svoj poziv svim zavedenim koji su služili sa oružjem u rukama okupatoru, bez obzira da li se oni nalaze sa četnicima, ustašama ili domobranima itd. Da odmah polože svoje oružje i predaju

najbližim vlastima – naredio je predsjednik Tito. proslava u Crnoj Gori

Kada se saznalo da je Njemačka položila oružje, podgoričko radništvo i stanovništvo zateklo se u sali Omladinskog doma na radnoj konferenciji, a sastanku je prisustvovao predsjednik Narodne vlade Blažo Jovanović, predstavnici narodne vlasti i NOF-a.

Pobjeda nad najvećim neprijateljem kulturnog i naprednog čovječanstva, zlikovačkim fašizmom, izazvale su neizmjernu radost cijelog stanovništva. Sala omladinskog doma, prenijela je Pobjeda 13. maja 1945, bila je puna, a sa svih strana narod je pristizao, pozdravljajući veliki dan pobjede pokličima Crvenoj armiji, savezničkim i našoj armiji.

– Baš ovoga časa saznali smo da je kapitulirala fašistička Njemačka. Meni je naročito milo što vam ja prvi saopštavam ovu radosnu vijest, ona je najveća radost čitavog čovječanstva. Ona današnji dan pretvara u dan najvećeg zadovoljstva, dan radosti, dan sreće, dan konačne slobode i napretka svih demokratskih i slobodoljubivih naroda svijeta – tim riječima se okupljenom narodu obratio Blažo Jovanović.

Veliki slavljenički mitinzi organizovani su u više crnogorskih gradova, a na proslavi na Cetinju, u ime Narodne vlade, govorio je ministar prosvjete Puniša Perović, inače

U uvodnom tekstu na naslovnoj strani Pobjeda je prije 79 godina prenijela da se maršal Jugoslavije Josip Broz Tito 9. maja u 10 časova obratio vojnicima, podoficirima i oficirima, seljacima i građanima

prvi glavni i odgovorni urednik Pobjede. zamke neofašizma Za antifašiste, međutim, vazda ima posla. Tako je i danas, 79 godina nakon što je 9. maja 1945. zadat (odsudni) udarac jednom od najvećih neprijatelja čovječanstva. Ratne strahote i razaranja ostali su kao zla opomena, čovjek je u međuvremenu dosegao izuzetan napredak u svim segmentima, uzletio je i do Mjeseca, ali se i mnogo puta stropoštao nisko, u blato. Ratni pokliči nijesu tada zauvijek umukli, zapamćeno je dosta prijetnji i čarki; Čehoslovačka je okupirana u avgustu 1968, Jugoslavija se raspala u krvi, a od 24. februara 2022. godine na djelu je bezumna agresija Rusije na suverenu ukrajinsku državu. Borba je rasplamsana, ogroman je broj civilnih i vojnih žrtava, a ne sluti se kraj krvavim napadima. Prije više od pola vijeka naša Pobjeda je zapisala da nebo poslije pobjede nad fašizmom nikako da se posve izvedri. Decenijama kasnije, u 21. vijeku, opet su tmurni oblaci. Fašizam, kao ideološko-politički koncept, nije trajno u prošlosti. Kako nas upozoriše prekaljeni ratnici, vojnički je poražen jedan njegov oblik, ali su ideje fašizma žilave, taj virus ,,mutira“ u razne varijante i brutalno je opasan kad se preruši u moderne političke odore. Istrijebljen nije, povampiren jeste, pa zato opreza nikad dosta. Posebno što se često, pod plaštom navodnog pomirenja i pokušaja sramotnih revizija istorije i rehabilitacija četnika i izdajnika, bez prsta stida pokušavaju izjednačiti okupatori, izdajnici i borci za slobodu, a uz znak jednakosti sa neofašizmom stoje zlokobni ,,otvoreni“ balkanski velikodržavni projekti. Kao da nije bilo premnogo krvi, suza, tame i pepela. r. uskokoviĆ-ivanoviĆ

Ulazak

crnogorske brigade u Nikšić uoči oslobođenja 18. septembra 1944.

Ljubo Čupić

Joka Baletić

PODGORICA – Pobjedom u „Morači“ protiv Partizana (74:73), za izjednačenje u polufinalnoj seriji plej-ofa, košarkaši Budućnost Volija su, definitivno, potvrdili drugačije lice u ABA ligi u odnosu na Evrokup (eliminacija u grupnoj fazi, daleko ispod ciljeva).

Uz ubjedljivu pobjedu u ligaškom dijelu protiv Crvene zvezde, Podgoričani su, bez obzira na to kako se završi majstorica sa „crno-bijelima“, ostvarili ciljeve i želje u regionalnom takmičenju u kojem je plan bio da budu odmah iza neprikosnovenih „vječitih rivala“, te da „iz prikrajka pokušaju da iznenade bogatije i bolje“. Pred timom Andreja Žakelja je sada još veći izazov, majstorica u „Beogradskoj areni“ (petak u 19 časova), u kojoj „plavi“ nemaju šta da izgube, jer Partizan ostaje veliki favorit, ali mogu mnogo da dobiju. I imaju pravo, ali i obavezu da se nadaju i vjeruju u uspjeh, da pokušaju da dođu do podviga, kojim bi izborili veliko finale protiv Crvene zvezde, koja je posao protiv Mege u polufinalu odradila u dva meča. A time što je probila led protiv Partizana, Budućnost sa mnogo više samopouzdanja može da uđe u odlučujući meč s aktuelnim šampionom... – Partizan je favorit u trećem meču, pogotovo što se igra u Beogradu. A pritisak je sad na njima. Idemo rasterećeno tamo, ali sa najvećim mogućim ciljem – da pobijedimo. Kakav bismo bili tim kada ne bismo sanjali pobjedu u takvom meču. Treba dobro da se odmorimo i pripremimo, da ponovimo istu partiju iz „Morače“, da se muški „pofajtamo“ do posljednjeg minuta i probamo da iznenadimo u Beogradu, kako bi se u „Morači“ gledale i dvije utakmice u finalu. Svi ćemo da damo maksimum, pa ćemo vidjeti za šta će to biti dovoljno, a ja se nadam pobjedi – kaže centar Budućnost Volija Kenan Kamenjaš

OČEKIVAN MEČ

Bosanskohercegovački košarkaš ističe da je utakmica u „Morači“ bila onakva kakvu su svi očekivali.

– Uzbudljiva od prvog do posljednjeg minuta. Mislim da smo igrali na pravi način, sa dosta kontakta i energije u odbrani, iz koje smo dali dosta lakih poena, imali dosta lakih šuteva – ističe Kamenjaš. Budućnost je na isteku 33. minuta povela sa maksimalnih devet razlike (68:59) i činilo se uhvatila zalet za sigurnu pobjedu. Ipak, šampion se vratio u život i završnicu učinio neizvjesnom i uzbudljivom, ali uz hepiend za Podgoričane.

– Partizan se brzo vratio iz tih „minus devet“, ušli smo u izbudljivu završnicu. Znali smo da ne smijemo nijednog momenta da se opuštamo, ali je normalno da ima padova u igri. Srećom, meč smo završili na najbolji mogući način, drago mi je zbog toga, ali isto

Nakon uzbudljivog meča u „Morači“, košarkaši Budućnost Volija izjednačili protiv Partizana u polu nalnoj seriji plej-ofa ABA lige

„Plavi“ imaju pravo i obavezu da vjeruju u uspjeh u Beogradu

SA DRUGE POLUFINALNE UTAKMICE U „MORAČI“: Kenan Kamenjaš u duelu sa Panterom i Kaboklom

– Partizan je favorit u trećem meču, pogotovo što se igra u Beogradu. A pritisak je sad na njima. Idemo rasterećeno tamo, ali sa najvećim mogućim ciljem – da pobijedimo. Kakav bismo bili tim kada ne bismo sanjali pobjedu u takvom meču - kaže Kamenjaš

tako znam šta se moglo desiti da se otišlo na drugu stranu. U meču u kojem su oba tima imala najslabije procente šuta za tri poena u abaligaškoj sezoni (Budućnost 18,2, Partizan 15,8 odsto), Partizan je konstantno imao bolji skok, ali je ta razlika bila manja u drugom poluvremenu u kojem je Budućnost i došla do bolje igre, na kraju i pobjede. – Ako se dobro sjećam, Makundu i ja smo u Beogradu zajedno imali 25 skokova, što ofanzivnih, što defanzivnih.

Sigurno je da su nas dobro skautirali, kao i mi njih, i da su poseban akcenat stavili na skok, a veliki dio meča igrali sa visokom petorkom. Međutim, na kraju se piše pobjeda.

SREĆA ZA KAMENJAŠA Kamenjaš, najbolji igrač Budućnosti ove sezone, bez obzira na to što je stigao na polusezoni (iz SC Derbija), član idealne petorke ligaškog dijela regionalnog takmičenja, i u pobjedi protiv Partizana je imao najbolji indeks kori-

snosti u ekipi (17), sa 12 poena (7-5 za dva), šest skokova, tri ukradene lopte i jednom asistencijom. U finišu meča je imao šansu da sa dva bacanja, vjerovatno, zapečati sudbinu gostiju, ali je na 10,5 sekundi do kraja, pri rezultatu 74:73 za Podgoričane, promašio oba slobodna bacanja, pa je Partizan imao šansu da pobijedi. Ipak, Aleksa Avramović nije pogodio u kontri, pa je Budućnost i srećno došla do važne pobjede, prve protiv Partizana ove sezone,

KAMENJAŠ: Bilo je lijepo igrati u atmosferi „Morače“

Da li zbog skupih ulaznica (od 15 do 100 eura) ili nečeg drugog, „Morača“ u utorak veče nije bila ispunjena do posljednjeg mjesta, jer je u dvorani bilo prisutno oko 4.000 navijača. I pored toga, atmosfera u podgoričkoj dvorani je bila odlična, što je pomoglo Budućnosti da dođe do pobjede.

– Možda su prvomajski i vaskršnji praznici razlog što dvorana nije bila puna, ali su nas navijači nosili od početka. Znali smo koliko nam znači taj huk „Morače“ i bilo je lijepo igrati u takvoj atmosferi – rekao je Kenan Kamenjaš

MEGI: Pobjeda bitna za samopouzdanje

Od četiri trojke Budućnosti protiv Partizana, tri (iz pet pokušaja) je ubacio nekadašnji najbolji trojkaš NCAA lige – Flečer Megi – Ostvarili smo sjajnu pobjedu. Igrali smo snažnu i veoma dobru odbranu na svim djelovima terena, pomagali smo jedni drugima. Nijesmo imali dobar šut, ali je odbrana bila dovoljna da dođemo do pobjede – rekao je Megi. Američki košarkaš je istakao da je to „veoma bitna pobjeda na psihološkom planu“, pred majstoricu u Beogradu. – Veoma je važno dobiti „tijesnu“ utakmicu u plej-ofu protiv tako dobrog tima. To uvijek doprinosi samopouzdanju, posebno pred meč u Beogradu, gdje očekujemo punu dvoranu. Tamo ćemo imati pune ruke posla, ali pobjeda u „Morači“ nam pomaže da sa više samopouzdanje dočekamo majstoricu – dodao je Megi.

– Ako se dobro sjećam, Makundu i ja smo u Beogradu zajedno imali 25 skokova, što ofanzivnih, što defanzivnih. Sigurno je da su nas dobro skautirali, kao i mi njih, i da su poseban akcenat stavili na skok, a veliki dio meča igrali sa visokom petorkom. Međutim, na kraju se piše pobjeda - napominje Kamenjaš

nakon tri poraza. A Kamenjaš se neočekivano našao u poziciji da izvodi odlučujuća bacanja, jer je nakon tajm-auta Andreja Žakelja, na 15 sekundi do kraja, plan bio drugačiji... – U tom posljednjem napadu, trener je nacrtao akciju za našeg najboljeg šutera Megija, ali se dogodilo da ja ostanem sam, jer je Megi bio pokriven, pa je Rajt dodao loptu meni. Nakon što sam fauliran, odluka je pala na mene. A ja se na toj utakmici nijesam baš najbolje osjećao na slobodnim bacanjima, šutirao sam ukupno 7-2. Izvinjavam se navijačima zbog uzbudljive završnice, na svemu što sam priredio, ali se na kraju pobjeda piše, a igra

briše. Idemo u Beograd da pokušamo da iznenadimo Partizan – kaže Kamenjaš. Nakon što je promašio bacanja, upravo je Kamenjaš u odbrani zasmetao Avramoviću toliko da bek „crno-bijelih“ nema otvoren put do samog koša i lakog polaganja, čime se centar Budućnosti i iskupio za promašaje sa linije penala. – Valjda je tako dragi Bog htio da se dvije odluke slome na meni. Srećom, završilo se na najbolji mogući način. Ako već nijesam uspio sa penala da to završim, odigrao sam odbranu najbolje što sam mogao u tom trenutku. Avramović se, srećom, zaustavio i promašio – zaključio je Kamenjaš. Saša JONČIĆ

BARAŽ ZA SVJETSKO PRVENSTVO: Rukometaši Crne Gore večeras od 20 sati gostuju Italiji

Ozbiljnost u Konversanu za miran revanš u „Morači“

PODGORICA - Crnogorski rukometaši nijesu se dobro proveli kada su posljednji i jedini put gostovali u Italiji. „Lavovi“ su 17. januara 2010. u Alkamu pobijedili „azure“ (28:26), ali ih je dan ranije šokirala Grčka (29:26) i ostavila bez baraža za Svjetsko prvenstvo 2011.

Četrnaest godina kasnije „crveni“ su ponovo u Italiji, ovog puta u Konversanu i ponovo u pokušaju da se domognu Mundijala, svog trećeg – nakon nastupa 2013. i 2023. Ovog puta nijesu u pitanju kvalifikacije već baraž, rival je, dakle, samo Italija, a ključna razlika u odnosu na 2010. je ta što je Crna Gora sada jača nego što je bila u vrijeme selektora Kasima Kamenice Prvi duel igra se večeras od 20 sati i očekuje se da tim Vlada Šole završi veliki dio posla uoča revanša u nedjelju u ,,Morači“. - Treba da pristupimo maksimalno fokusirano i koncentrisano, ali svakako ovo je tek prvo poluvrijeme. Naravno, idemo na pobjedu, ne bježimo od uloge favorita. Mislim da smo do sada pokazali da zaslužujemo da učestvujemo na velikim takmičenjima, učinićemo sve da i u budućnosti bude tako – rekao je desni bek Branko Vujović Koliko god da su ,,lavovi“ favo-

Mediteransko prvenstvo u rukometu

Poraz od

Hrvatske, pobjeda nad Irakom

PODGORICA - Kadetska rukometna reprezentacija Crne Gore upisala je pobjedu i poraz trećeg dana Mediteranskog prvenstva u Ankari.

riti, oprez je ipak neophodan. - Italija prvenstveno dobro igra kod kuće kada je nosi publika. Koncentrisani su više na odbranu i oslanjaju se na golmana sa kojim sam igrao prošle godine. Mislim da ako budemo pravi i budemo imali pristup kao do sada neće biti problema – naveo je Vujović. Crna Gora je mnogo puta pobjeđivala kada je bila autsajder i ne želi da tu priliku pruži Italiji. - Čeka nas borbena ekipa koja u svakoj utakmici daje maksimum – takvi smo i mi. Igrači koji su ranije igrali za Crnu Goru tom borbenošću su pobjeđivali velike ekipe, tako da Italijane ne smijemo da potcijenimo. Moramo biti fokusirani i oprezni, dati sve od sebe, da bismo poslije utakmice mogli da odmorimo i da se pripremimo za drugi meč koji je jednako bitan – upozorio je Vasilije Kaluđerović

Naša reprezentacija je imala sreće na žrijebu koju je zaslužila pobjedom nad Srbijom u posljednjem kolu preliminarne runde Evropskog prvenstva.

Na tom šampionatu „lavovi“ su tijesno izgubili od Mađarske i Islanda – i pored neuspjeha krajnji utisak nije bio loš, ali dojam nije više ono što zanima Šolin tim.

Crna Gora odavno nije imala

Naša selekcija je u prijepodnevnom terminu izgubila od Hrvatske 26:21 (8:7, 10:6, 8:8), da bi potom lako izašla na kraj s Irakom - 35:9 (11:2, 13:3, 11:4).

,,Lavovi“ su protiv Hrvata osvojili pola boda od mogućih pet, dok su u okršaju s Iračanima ostvarili maksimalan učinak.

U duelu sa Hrvatskom najefikasniji je bio Vuk Lalošević sa devet pogodaka, po tri su dali Filip Božović i Petar Radoičić

U okršaju s azijskom selekcijom Aleksa Knežević i Luka Laličić postigli su po sedam. Crna Gora je do sada upisala tri pobjede i dva poraza, a naredni meč odigraće danas sa domaćinom Turskom.

Mediteransko prvenstvo je za ekipu Filipa Popovića dobra provjera pred Evropsko prvenstvo za igrače do 18 godina koje će u avgustu biti održano u Podgorici. Ne. K.

Jezero ispisalo sa Budućnošću

bolju ekipu i to treba da pokaže ne samo u ovom dvomeču već i na SP koji će u januaru organizovati Hrvatska, Danska i Norveška.

- Dosta nam je sada teže, veći je pritisak, svi očekuju da se plasiramo na Svjetsko prvenstvo. Došli smo u situaciju da ostale ekipe gledaju na nas kao ozbiljnog protivnika, a da ove nešto manje uspješne ekipe su dosta koncentrisanije i mnogo više pažnje obraćaju na nas. Stasavamo iz godine u godinu, igramo sve bolje i nadam se da ćemo tako i nastaviti – kazao je Branko Vujović. Italija je baraž izborila pobjedama nad Belgijom, a u kvalifikacijama za prethodno EP dala je po 29 golova Francuskoj i Poljskoj od kojih je, naravno, izgubila sva četiri meča.

- Nakon prve utakmice biće nam jasnije sa kakvim protivnikom imamo posla, ali svakako da ništa neće biti riješeno iako ih pobijedimo. Nedjelja je presudna, idemo korak po korak –kazao je Kaluđerović.

- Mislim da smo sazreli da ne pravimo greške koje smo pravili ranije – postali smo tim. Ovo je novi sastav, podmlađen, sa starijim momcima koji nam daju smjenice i pomažu – poručio je Kaluđerović, lijevi bek Crne Gore. Ne. K.

PODGORICA – Kakva senzacija u Beranama – Jezero je u revanš meču polufinala Kupa Crne Gore savladalo Dečić 1:0, a nakon remija u prvoj utakmici (0:0), uspjelo je da šokira Tuzane i prvi put osigura plasman u finale Kupa. Rival Plavljanima u meču za trofej, 30. maja pod Goricom, biće Budućnost, koja je nakon ubjedljive pobjede protiv Rudara u Podgorici (4:1) odigrala neriješeno pod Golubinjom u revanšu (0:0).

Jezero 1

Dečić 0

BERANE – Gradski stadion. Gledalaca: 2.000. Sudija: Branko Odalović. Strijelac: Kastratović u 54. minutu. Žuti kartoni: Kontić (Jezero), Bajović, Đeljaj (Dečić).

JEZERO: Kastratović, Osmanović, Jovićević, Redžepagić (od 75. Aranda), Perović (od 89. Kojić), Naoaki (od 75. Radenović), Šimun, Kontić, Pavlićević (od 60. Bošković), Vuković, Mugoša.

DEČIĆ: Nikić, Matić (od 71. Camaj), Milić, Augusto, Šarkić, Bajović (od 79. Đoljaj), Drešaj, Ljuljđuraj, Đeljaj, Gavrić (od 64. Zorić), Božović. Jezero definitivno ima neki tajni recept za Dečić. Tuzani i Plavljani od sredine 2020. godine, kada su ponovo izborili status prvoligaša, odigrali su ukupno 17 mečeva, a Dečić je uspio da trijumfuje samo jednom (i to 16. oktobra 2021. godine). Ipak, nakon što su Plavljani često znali kroz šampionat da zaustave Tuzane i ostave ih bez bitnih bodova, ovog puta Jezero je napravilo

senzaciju, ostavilo Dečić bez mogućnosti da igra za trofej Kupa, pa će 30. maja u Podgorici imati priliku se bori prvi put za pehar. Ipak, ono kako je izgledao Dečić u Beranama je za svaku osudu – Tuzani su bili bez ideje, rješenja, ali i posebne želje da ugroze rivala. Sa druge strane, Jezero je igralo dobro, nošeno sjajnom podrškom sa tribina. Kakav će se meč gle-

NBA: Boston siguran na startu serije protiv Klivlenda

,,Gromovi“ zgromili Dalas

PODGORICA - Oklahoma

Siti Tanderi pobijedili su Dalas Meverikse čak 117:95 i na startu polufinala Zapadne konferencije NBA lige pokazali zbog čega su bili prvi na Zapadu u ligaškom dijelu sezone.

Mlade zvijezde ,,gromova“ potpuno su zaustavile prvu zvijezdu teksaškog tima i prvog strijelca lige Luku Dončića. Mladi Slovenac odigrao je jednu od najlošijih partija sezone upravo u ovoj plej-of utakmici u gostima.

Dončić je meč završio sa 19 poena, uz ispodprosječno šu-

tersko izdanje (19-6 iz igre). Košmarna noć za njega stala je u čak pet izgubljenih lopti –glavni organizator igre Dalasa nije se snašao protiv energične odbrane Tandera, sa mnogo preuzimanja.

Bek Irving upisao je 20, a centar Gaford 16 poena uz 11 skokova i pet blokada u porazu. Sveukupno, nedovoljno za tim koji je bio lišen pomoći važnog igrača Klebera Sa druge strane, vidjelo se da je Oklahoma Siti mnogo svježija i bolje pripremljena, makar za početak serije polufinala Zapada. Bek Gildžus-Aleksander, prvi stri-

jelac i kanadska zvijezda, meč je završio sa 29 poena, uz po devet skokova i asistencija. Bilo je to prije svega dobro timsko izdanje ,,gromova“, u kom je mladi Holmgren pored 19 poena imao sedam skokova i tri blokade, a Vilijams 18 poena. Već u petak, od 3.30 časova po našem vremenu, ponovo će dočekati Dalas u drugom meču ove plejof serije. Boston je potpuno lako pobijedio Klivlend 120:95 i na svom terenu pokazao zbog čega je apsolutni favorit u polufinalu Istoka, na startu plej-of serije. ,,Kelti“ su na poluvremenu

dati najavio je Marko Perović u šestom minutu, kada je sa desetak metara šutirao preko gola i najavio početak dominacije svog tima. Samo desetak minuta kasnije, Jezero je imalo novu šansu da povede – Abdel Osmanović je centrirao, Naoaki Senaga je pokušao, a na drugoj stativi je za djelić sekunde zakasnio kapiten Edis Redžepagić Jezero je igralo, napadalo, De-

imali prednost od 11 poena, na kraju treće dionice iznosila je 16 poena – a do kraja su je samo uvećavali. Glavni igrači Bostona dijelili su odgovornost, bek Braun upisao je 32, Vajt 25, a krilo i prva zvijezda Tejtum 18 poena uz 11 skokova i pet asistencija. Ekipa je bila dominantna i bez letonskog krilnog centra Porcingisa u sastavu. Sa druge strane, Klivlend je bio očigledno umoran nakon teške serije protiv Orlanda. Tim sa znatno kraćom rotacijom od rivala predvodio je bek Mičel sa 33 poena, šest skokova i pet asistencija. Mobli je dodao 17 poena i 13 skokova, a bek Garland 14 poena. Njihov naredni meč na programu je u petak, sat nakon ponoći po našem vremenu. S. S.

Fudbaleri Jezera proslavljaju veliki uspjeh

PRISTUP JE KLJUČAN: Branko Vujović

ispisalo istoriju, Budućnošću za trofej

čić je imao problem da iznese loptu sa svoje polovine, a pritisak domaćih urodio je plodom u 54. minutu, nakon akcije koja je dugo trajala. Osmanović je ubacio loptu na peterac, a Redžepagić je odlično reagovao i doveo Jezero u vođstvo. Bio je to trenutak za erupciju oduševljenja, navijači su upalili baklje, krenulo je nevjerovatno navijanje i već tada se osjećalo da će u takvom am-

bijentu Dečić teško napraviti preokret.

Očekivalo se da Dečić krene malo jače i ofanzivnije poslije primljenog pogotka, ali to se nije desilo. Jedini dobar pokušaj Dečić je imao preko Augusta, koji je sa velike udaljenosti dobro šutirao, ali je bio siguran Stefan Kastratović Dok je u nastavku nemoć Tuzana pokazao i pokušaj Zorića, daleko od gola... Jezero je iskoristilo to da privede rutinski meč kraju i plasira se u prvo, istorijsko finale Kupa Crne Gore. Već u neđelju, isti rivali igraće u Podgorici, a Dečić će u tom meču tražiti možda i presudne bodove u borbi za titulu...

Rudar 0

Budućnost 0

PLJEVLJA – Stadion: Pod Golubinjom. Sudija: Miloš Bošković (Podgorica). Žuti kartoni: Čepić, Kasalica (Rudar), Ivanović (Budućnost).

RUDAR: Vuksanović, A. Golubović (od 88. Okamoto), Čepić, Andrija Pupović (od 88. Muratović), Andrej Pupović, Bulatović, Popović (od 58. Ukšanović), Zečević, Bogdanović (od 88. Kartal), Knežević (od 80. Kasalica), Apija BUDUĆNOST: Domazetović, Ignjatović, Tomašević, Vl. Adžić, Novović, Mirković (od 54. Grbić), Vukotić (od 68. Ivanović), Va. Adžić, Raičković (od 80. Vukčević), Bojović (od 80. Almeida), Sekulić (od 68. Despotović) Ono što je bilo jasno 17. aprila kada su kod kuće pobijedili Rudar 4:1, fudbaleri Budućnosti ovjerili su u revanšu

u Pljevljima.

Pod Golubinjom nije bilo pogodaka, a moglo je da ih bude nekoliko u mreži domaćina jer je sve šanse na meču, čak 10, stvorila Budućnost. Prvu u 12. minutu kada je Milan Vukotić šutirao pored dalje stative, a narednu u 19. kada je najbolji pojedinac Rudara, golman Milisav Vuksanović, paradom spriječio pogodak glavom Ivana Bojovića ,,Plavi“ su imali veliku prednost iz prvog meča pa nijesu morali da ,,zapinju“ u Pljevljima, ali su bez obzira na to bili mnogo opasniji i konkretniji od ekipe koja je na pragu ispadanja iz Prve lige.

U 36. minutu Vasilije Adžić je sa 17 metara pogodio stativu, da bi minut kasnije dobro izveo slobodan udarac sa 20 metara, a Vuksanović se istakao novom paradom.

Gosti su i u nastavku dominirali u posjedu, ali nije im uspijevalo da savladaju Vuksanovića.

Dvije šanse imao je Bodin Tomašević, prvo glavom, pa potom nogom kad je uklizao na drugoj stativi, da bi u 67. Budućnost još jednom pogodila stativu – Balša Sekulić je šutirao glavom na centaršut Bojovića.

Vuksanović je u 75. odbranio zicer Igoru Ivanoviću, 11 minuta kasnije nogom je zaustavio pokušaj Đorđa Despotovića, a epitet igrača meča potvrdio je odbranom kod udarca Tomaševića u nadoknadi.

Prve minute u dresu Budućnosti upisao je vezista Stefan Vukčević, koji je u januaru došao među ,,plave“.

Revanši polu nala Lige Evrope i Lige konferencija Jovetić i Olimpijakos za prvo evropsko finale

PODGORICA - Prvi finalista Lige konferencije je poznat – Fiorentina je eliminisala Klub Briž poslije remija u revanšu 1:1 (prvi meč 3:2), a rival u finalu 29. maja u Atini biće joj Olimpijakos ili Aston Vila. Pirejci su blizu istorije i prve borbe za evropski trofej – tim crnogorskog fudbalera Stevana Jovetića prošlog četvrtka je u gostima pobijedio Aston Vilu (4:2).

Posao treba završiti večeras u Pireju (21 h).

- Naša je dužnost da budemo fokusirani. Treba da učimo na sopstvenom primjeru – u martu smo od Makabija izgubili 4:1 kod kuće, pa u revanšu dali šest golova i prošli. To znači da pobjeda od 4:2 ne znači ništa. Biće potpuno drugačija utakmica u odnosu na prvi meč i moraćemo da budemo ozbiljni i koncentrisani – rekao je trener Olimpijakosa Hose Luis Mendilibar, koji je prošle sezone sa Seviljom osvojio Ligu Evrope. - Profesionalni sam trener 20 godina i naučio sam da se nosim s ovakvim situacijama. Na početku nijesam očekivao da

POLUFINALE LŠ: Bajern vodio do 88, Hoselu sa dva gola u tri minuta preokrenuo i odveo „merengese“ na megdan sa Borusijom

Sve je

PODGORICA - Toliko puta viđeno, svaki put impresivno – Real Madrid je neuništiv, spektakularna ekipa Karla Anćelotija gubila je do 88. minuta od Bajerna (1:0), pa pogocima kraljevskog džokera Hoselua u 88. i 91. stigla do preokreta 2:1 i nakon 2:2 u Minhenu eliminisala Bajern u polufinalu Lige šampiona.

Prvog juna na ,,Vembliju“ na putu do 15. evropske krune stajaće im Borusija iz Dortmunda.

Ako osvoje Ligu šampiona, fudbaleri Real Madrida dobiće po 1,4 miliona eura nagrade, što je za 500.000 veća nagrada nego za titulu 2022. godine. Real će nova titula koštati nešto manje od 40 miliona eura

Žuti karton: Kamavinga (Real)

R. P. – Ne. K.

ću doći do ove tačke, ali zahvaljujem Sevilji jer da me nijesu otpustili, ne bi Olimpijakos dogurao ovako daleko. Da nijesam dobio taj otkaz, ne bih preuzeo Olimpijakos, gdje sam treći trener ove sezone jer stvari ranije nijesu išle dobro. Ipak, igrači su zaslužni za sve, počeli su da vjeruju u sebe, a kada steknete samopouzdanje, stvari mogu ići dobro – dodao je Mendilibar. Večeras će biti poznato i ko će igrati finale Lige Evrope 22. maja u Dablinu. Spektakularni Bajer iz Leverkuzena blizu je puta za Republiku Irsku jer pred revanš kod kuće ima prednost od 2:0 protiv Rome, dok je sve neizvjesno uoči duela Atalante i Marseja (prvi meč 1:1). Ne. K.

Pravi spektakl viđen je u Madridu, gdje se činilo da će heroj biti Manuel Nojer, ali je golman Bavaraca sve ,,prosuo“ u finišu kada je Realu otvorio put ka, ko zna kojoj po redu, magičnoj završnici na legendarnom stadionu. Prvu veliku šansu imao je Bajern u osmom minutu – Liroj Sane je sjajno odigrao za Serža Gnabrija koji je želio da asistira Hariju Kejnu na drugoj stativi, ali se ispostavilo da bi bilo bolje da je šutirao. Uzvratio je Real ogromnom prilikom u 13. Vinisijus je pogodio stativu nakon dodavanja Karvahala, na odbijenu loptu naletio je Rodrigo, a njegov šut je odbranio Manuel Nojer. U 29. je Kejn efektno uhvatio volej, lopta je završila pored stative, a 10 minuta kasnije ponovo je Nojer spasio Bajern –Vinisujus je centrirao s lijeve strane, lopta je prošla pored svih defanzivaca Bavaraca i išla u gol, ali je iskusni golman fantastično reagovao. Početak drugog poluvremena najavio je vatrenih 45 minuta jer je na jednoj strani zaprijetio Vinisijus, a na drugoj šutirao Dejvis. Vinisijus je bio kao vihor po

lijevoj strani, u 55. minutu je poslije prodora pronašao Rodriga, ali je njegov sunarodnik iz dobre pozicije gađao pored stative. Potom je Nojer bio na visini zadatka kod slobodnog udarca Rodriga, pa odbranio snažan šut Vinisijusa, da bi mu na drugoj stranu uzvratio Lunjin kod udarca Musijale

U 68, međutim, Ukrajinac nije mogao ništa – Dejvis je na lijevoj strani prošao pored Ridigera i slabijom, desnom nogom spektakularno pogodio dalji ugao.

,,Merengesi“ su izjednačili već u 71. autogolom nakon šuta Naća, ali je pogodak poništen jer je VAR snimkom utvrđeno da je štoper Reala prije udarca faulirao Kimiha

Bajern je u 76. mogao da riješi (dvo)meč jer je u dobroj šansi bio Kejn, a umjesto da pošalje

Real na ivicu provalije dao mu je šansu za novi život.

A ,,kraljevski klub“ to objeručke prihvata i isporučuje kaznu.

Nojer je pravio čuda na ,,Bernabeuu“, a onda je napravio grešku koja je sve okrenula. Najprije je loše izbacio loptu rukom, a u finišu Realove akcije katastrofalno reagovao nakon ne toliko jakog šuta Vinisijusa – odbio je loptu do Hoselua koji je poklon

Lunjin

Karvahal

Ridiger Naćo

Mendi

Valverde (od 81. Hoselu)

Čuameni (od 70. Kamavinga)

Kros (od 69. Modrić) Belingem (od

pretvorio u izjednačenje u 88. Ako ne nokautiraš Real kad dobiješ priliku, Real će nokautirati tebe – ,,merengesi“ su neuništiv tim, to je osjetio Bajern koji nije znao što ga je snašlo u finišu.

Domaći su u nadoknadi imali prekid, lopta je stigla do Naća, pa za Ridigera koji je odlično centrirao i pronašao Hoselua. Sviran je ofsajd, ali je VAR pokazao da je sve regularno. Bajern je u nadoknadi možda oštećen jer je pomoćni sudija podigao zastavicu zbog navodnog ofsajda prije gola De Lihta, a trebalo je da sačeka da se akcija završi. Tomas Tuhel je prvi put izgubio na ,,Bernabeuu“, Karlo Anćeloti ni u 10. utakmici nije izgubio od Bajerna. Ne. K.

Hoselu junak Realove pobjede

Stadion: Santjago Bernabeu Sudija: Šimon Marćinjak (Poljska) Golovi: 0:1 Dejvis u 68, 1:1 Hoselu u 88, 2:1 Hoselu u 90+1.

90+10. Militao) Rodrigo (od 81. Dijas) Vinisijus

Nojer Kimih

De Liht

Dajer

Mazraui

Laimer

Pavlović Musijala (od 85. Miler)

Sane (od 76. Kim)

Osvrt na završena ligaška takmičenja u Herceg Novom

Elektroprivreda bez premca

Bogatu riznicu medalja i vrijednih priznanja nikšićke Elektroprivrede sa domaće i međunarodne scene od 4. maja tekuće godine krase i dva pobjednička pehara u muškoj i ženskoj konkurenciji, te titula vicešampiona pionirske ekipe sa nedavno održanog ligaškog takmičenja u hercegnovskom Institutu ,,Dr Simo Milošević“.

U Premijer ligi matadori su sa stoprocentnim uspjehom i maksimalnih 27 bodova osvojili prvo mjesto. Tako su Denis Kadrić, Nikita Petrov Luka Drašković

Stefan Mijović, Mihail Brjakin, Jovan Milović, Božidar Kisić, Vuk Miletić i Igor Mijanović treći put u minule četiri sezone podigli veliki pehar Šahovskog saveza Crne Gore.

Sa njima su rame uz rame bile i ubjedljive amazonke koje su sve mečeve riješile u svoju korist i sa pet pobjeda odbranile prošlogodišnju titulu. Interesantno je istaći da su Sofija Pogorelski, Aleksandra Milović, Alena Skvorcova i Patricija Vujnović završile turnir bez izgubljene partije, pri čemu su 12 riješile u svoju korist i u osam remizirale. Naročito se istakla Skvorcova koja je uknjižila svih pet jedinica. U odličnom izdanju predstavila se i pionirska ekipa u sastavu Sofija Milović,

Stefan Mihajlović, Viktor Vasiljević, Marko Sredanović i Petar Popović koja se okitila srebrnim odličjem. Kada se saberu rezultati i utisci s ove prestižne, masovne i veoma kvalitetne šahovske manifestacije, ,,strujaši“ su bez premca dominirali na pjeni od mora. Za novoizabranog predsjednika ovog trofejnog i uzornog kolektiva Igora Mijanovića, s obzirom na ostvarene uspjehe, neće nedostajati motiva da sve strukture kluba nastave u istom ritmu i na narednim pojedinačnim i ekipnim takmičenjima.

– Nastavili smo tradiciju i na najljepši način ovjerili renome naših prethodnika koji su ulagali ogromni trud da šahovski život u gradu pod Trebjesom bude u centru crnogorske i svjetske šahovske javnosti. Ponosim se zalaganjem i odgovornim odnosom svih takmičara prema klubu, koji su u svakom meču iskazivali veliku želju i trud da svojim učinkom doprinesu kolektivnom uspjehu – nije krio zadovoljstvo Mijanović, ističući da su kapiteni Luka Drašković i Aleksandra Milović pravim izborom prvotimaca i prvotimki uvijek bili na visini zadatka.

Za njega je timski duh za tablama i mimo njih bio presudan, naročito u momentima kada se odvijala žestoka borba za najviši plasman.

– Svjesni smo činjenice da nije lako imati i opravdati ulogu favorita na bilo kom turniru, zato ćemo se u narednom periodu fokusirati na intenzivne pripreme kako bismo spremni dočekali nove izazove, a prije svega nastup u nacionalnom Kupu jer nam je želja da osvojimo duplu krunu i, naravno, da dostojno reprezentujemo Crnu Goru na predstojećem Kupu evropskih šampiona –naglasio je Mijanović. On ne štedi komplimente na račun dobre saradnje sa ŠSCG i komšijama iz ŠK Nikšić i ŠK Mladost koji afirmišu drevnu igru i sopstveni kadar u šahovskim školama i sekcijama kojih je sve više iz godinu u godinu.

– Istaknute šahovske instruktore koji su maksimalno posvećeni edukaciji ambicioznih talenata kao što su intermajstor Boro Miljanić i majstorski kandidat Momčilo Pekić poželjela bi svaka vaspitno-obrazovna ustanova. Dok je takvih vrijednih pedagoga ni Nikšić ni Crna Gora ne treba da brinu za šahovsku budućnost –dodao je naš sagovornik, uz konstataciju da su na minulom državnom takmičenju glavni arbitar Zoran Peruničić i sudije Mladen Popović, Željko Miljanić i Mira Vučinić odlično obavili svoj dio posla, te da je Arena kao i do sada pružila neophodnu podršku svim aktivnostima Elektroprivrede.

Primorac bolji od Jadrana i u drugoj

Kralj junak

Primorac 15

Jadran 13

KOTOR - Bazen ,,Zoran Džimi Gopčević“. Gledalaca: 300. Sudije: Ivanovski i Đurašković. Rezultat po četvrtinama: 4:4, 1:1, 4:1, 2:5. Igrač više: Primorac 7-5, Jadran 15-4. Peterci: Primorac 2-2, Jadran 2-1. Serija peteraca: Primorac 4-4, Jadran 4-2.

PRIMORAC: Kralj 1, Brguljan, Marković 3, Gopčević, Mršić 2, Lambie, Janović 4, Kastrop, Vico 2, Brkić 2, Ćetković, Stanojević 1, Isljamović, Vučković.

JADRAN: Đurović, Holod 5, Vučurović, Vukićević, Vujović, D. Radović 3, Nagaev, Gardašević 1, Vujičić, Sladović, Čaraj, V. Radović 3, Gojković 1, Vuković.

Primorac je pred promocijom, na korak je od osvajanja titule. Kotorani su i u drugoj utakmici finalne serije bili bolji od Jadrana nakon peteraca15:13 (regularni dio završen 11:11), a golman Aleksandro Kralj najzaslužniji je za veliku pobjedu

svoje ekipe. Kralj je na deset sekundi prije kraja postigao gol za izjednačenje, a u penal seriji odbranio je šuteve Lazaru Vukićeviću i Jovanu Vujoviću Kod Kotorana su bili precizni Nikola Brkić, Marko Mršić, Srđan Janović i Nikola Marković Domaćin je psihološki bio

Crnogorski odbojkaš imao uspješnu sezonu sa Zagrepčanima

Miliću dupla kruna u dresu Mladosti

Kulturno-ekonomski centar Azerbejdžana u Crnoj Gori, uz podršku kompanije ,,Azmont investments“ i u saradnji sa ŠSCG i ŠK Prosvjeta, organizovaće 11. maja u rizortu Portonovi (konferencijski centar) peti memorijalni turnir „Trofej Hejdara Alijeva“ povodom 101 godine od rođenja ovog istaknutog

azerbejdžanskog državnika i predsjednika. Takmičenje je otvorenog karaktera za 60 prvoprijavljenih učesnika i predviđeno je da se odigra devet kola po švajcarskom sistemu sa tempom igre od deset minuta po igraču i bonifikacijom od pet sekundi za svaki odigrani potez. Potencijalni učesnici treba

da se prijave najkasnije do danas do 18 časova na imejl-adresu ernestosabato1966@gmail.com. Organizator je obezbijedio nagradni fond u iznosu od 1.370 eura, dok su specijalna priznanja namijenjena najboljoj dami, omladincu i veterenu, kao i najuspješnijem predstavniku Šahovskog kluba Prosvjeta.

Uloga glavnog arbitra povjerena je međunarodnom šahovskom sudiji Luki Lješkoviću Svečano otvaranje obaviće se u 10.30 časova, a prvo kolo počeće pola sata kasnije. Prošlogodišnju titulu brani trostruki osvajač ovog prestižnog turnira, velemajstor Nikola Đukić

PODGORICA – Crnogorski odbojkaš Blažo Milić okitio se titulom u Hrvatskoj u dresu zagrebačke Mladosti –njegov tim je u finalnoj seriji plej-ofa slavio 3-1 u pobjedama protiv osiječke Murse, a četvrti meč je dobila u gostima sa 3:2 (23:25, 25:15, 21:25, 25:22, 15:11), nakon dva sata i 20 minuta igre. Zagrepčani su, tako, stigli do 23. šampionske titule, četvrte u nizu.

Srednji bloker naše reprezentacije je osvojio duplu krunu u Hrvatskoj, pošto je Mladost osvojila i nacionalni Kup, u finalu, takođe, protiv Murse (3:1). Milić je prošlog ljeta stigao u Mladost. Karijeru je počeo u

rodnom Nikšiću, u Sutjesci, odakle je 2010. godine stigao u Studentski centar. Nakon dvije i po godine u podgoričkom klubu, u februaru 2012. „otisnuo“ se u inostranstvo, u Makedoniju (Škendija), gdje je proveo polusezonu. U ljeto 2012. je stigao u Budvansku rivijeru i ostao godinu, a onda opet otišao u inostranstvo, gdje je igrao Slovačkoj (Bratislava), Švajcarskoj (Nafels), Libanu, Grčkoj (Orestijada), Francuskoj (Narbon) i Rumuniji (Krajova).

U sezoni 2018/19. je igrao za Budućnost, a onda tri sezone u Budvi, prije nego je treći put otišao u inostranstvo, u izraelski Makabi Hišaron… S. J.

Priredio: B. KADIĆ

Najuspješnije dame

Zlatni momci

Srebrni pioniri

U Kumboru 11. maja

Golman Primorca Aleksandro Kralj donio pobjedu

Blažo Milić (prvi slijeva) proslavlja titulu sa saigračima

HAOK

dijeli od titule

junak Kotorana

spremniji, kao i na premijeri na Škveru, nije posustao kada je gubio 3:1 u prvoj četvrtini, a odbranom je riješio veliki dio posla. Novljani su im olakšali, jer su s igračem više šutirali 154, a uz to Kralj je u regularnom dijelu meča odbranio peterac iskusnom Dmitriju Holodu, najefikasnijem sa pet golova.

Do kapitalne prednosti igrači trenera Vjekoslava Paskovića došli su u trećoj četvrtini, koju su dobili 4:1, a s ogromnom zalihom od ,,plus tri“ ušli su u posljednjih osam minuta. Odlučujuća četvrtina nije počela dobro za goste, koji su s igračem više pogodili prečku, ali su se brzo ispravili preko

Evropsko seniorsko prvenstvo u karateu u Zadru Mikulić zaustavljen u polufinalu, slijedi borba za bronzu

PODGORICA - Crnogorski

karatista Nemanja Mikulić boriće se za bronzanu medalju na 59. seniorskom prvenstvu Evrope u Zadru.

Mikulić je na startu takmičenja u kategoriji do 75 kilograma bio ubjedljiv protiv Salima Tafika iz Švajcarske 10:0, slavio je i protiv Belgijanca Kentina Mahudina 7:6, dok je u četvrtfinalu bio bolji od Mađara Gabora Karoljija Horspatakija 3:0. U polufinalu bolje se snašao Italijan Danijele De Vivo i slavio 7:1.

Mikulića u subotnjem meču za medalju očekuje borba s Enesom Bulutom iz Turske. -Zadovoljan sam prikazanim,

možda je u polufinalu falilo malo više sreće. Dao sam sve od sebe, ali ostaje žal za finalom. Priželjkivao sam ga, ali na početku sam karijere, biće i finala - rekao je Mikulić. Od ostalih crnogorskih predstavnika u repasažu zaustavljen je i Nemanja Jovović, u kategoriji preko 84 kilograma. Pobijedio je na startu Izraelca Ahmada Abu Basala 3:0, dok je u drugom, sudijskim izjašnjavanjem, izgubio od Italijana Mateo Avanzini (0:0). Italijan ga je plasmanom u finale povukao u repasaž i omogućio mu novu priliku, koju Jovović nije iskoristio. Izgubio je od Benjamina Šabanija sa Kosova 1:0.

Vasilija Radovića za 9:7. A onda je i kapiten Martin Gardašević bio precizan s igračem više (prvi gol nakon prve četvrtine) za ,,minus jedan“. Mini seriju gostiju prekinuo je Marković za 10:8. Možda su Kotorani kod ,,plus dva“ prije vremena počeli da se raduju, a kazna je stigla novom mini serijom (3:0) Jadrana za vođstvo od 11:10 na minut i po prije kraja. Mogli su Novljani i do ,,plus dva“ kada je Vučurović ,,skinuo“ loptu Markoviću u trenucima kada je domaćin imao dva igrača više, ali mreža Kralja se nije zatresla. Ali jeste Đurovića i to od strane kolege koji je, uz najmlađeg Srđana Janovića (postigao četiri gola), pokazao koliko je u ovakvim mečevima važan golman i koliko mladost može da bude presudna. I Brkić je bio zapažen sa tri asistencije u prvoj četvrtini, mada, ukupno, timski duh je vodio domaće do kapitalnih 2:0 u finalnoj seriji. Novi meč je u subotu u Herceg Novom. Primorac bi pobjedom osvojio titulu i prekinuo Jadranovu dominaciju od devet godina... A.MARKOVIĆ

Radović u polufinalu, Bakić eliminisan

PODGORICA - Crnogorski stonoteniser Filip Radović plasirao se u polufinale i obezbijedio bronzanu medalju, dok je Luka Bakić u četvrtfinalu završio nastup na međunarodnom turniru u Laškom.

Radović, koji brani trofej, savladao je u četvrtfinalnom meču, kategorije S10, Ting Čun

Lina iz kineskog Tajpeha 3:1, po setovima 8:11, 11:2, 11:6 i 11:7. Njegov naredni rival, danas u 11 sati i 45 minuta, biće Čileanac Manuel Felipe Ečavegurin, koji je u četvrtfinalu, nakon pet setova, eliminisao Sian Jin Sua Bez polufinala i medalje ostao je Bakić, koji je u četvrtfinalnoj borbi izgubio od Poljaka Pavela Vlodike 3:1 (8:11, 11:7, 11:8 i 11:7). Vlodiku u meču za finale čeka sunarodnik Igor Mištal, koji je u tri seta bio bolji od Španca Hozea Manuela Ruiza Rejesa. Crnogorske stonotenisere u Laškom predvodi trener Vladimir Marić. Turnir u Laškom, jedan od najjačih u svijetu, okupio je 288 stonotenisera iz 49 država svijeta. R.P.

Uspješan start imao je i Nikola Malović (do 84), koji je u prvom kolu pobijedio dvostrukog prvaka Evrope, Italijana Mikelea Martinu 1:0. U drugom poražen je od Vladimira Brezančića iz Srbije 2:0. Po

pobjedu ostvarili su i Milena Jovanović (preko 68) i Tina Vujadinović (do 61). Jovanović je na startu eliminisala Hrvaticu Nikolinu Golomboš (4:4), dok je u drugom poražena od Poljakinje Julije Daniževske 3:0. Vujadinović je slavila na startu protiv Litvanke Gabrijele Marozaite (5:5), dok je u drugom poražena od Emine Šipović iz Bosne 8:0. U prvoj borbi zaustavljena je Vasilisa Bujić (do 68), porazom

Crnogorski automobilista nastavlja nastup na šampionatu Evrope

PODGORICA - Crnogorski automobilista Vasilije Jakšić trkom u Španiji, predstojećeg vikenda na stazi „Subida al Fito“, nastaviće šampionat Evrope na brdskim stazama. Biće to druga trka na startu nove sezone, nakon što je krajem aprila na stazi „Rehberg“, u Austriji, bio četvrti. Jakšić, evrop-

ski prvak na brdskim stazama 2022. godine, u novoj sezoni vozi Hjundai I30 N TCR, a takmiči se u trećoj grupi. - Riješili smo problem sa prenosom, prekontrolisali smo sve stavke. Vjerujem da je sada sve dosta bolje - rekao je Jakšić Agenciji MINA. Govoreći o predstojećoj trci, on je kazao da je grupa tri, u kojoj nastupa, ponovo najjača i najbrojnija. - Ima nas 11 u grupi. Najveći konkurenti za visok plasman su mi Italijan Antonio Miljiolo, koji već dugi niz godina vozi Evropsko prvenstvo sa Micubišijem koji je znatno jači po konjaži od TCR automobila, ali ima nešto lošije ležanje. Naravno, tu je i Milovan Ves-

od Španjolke Izabel Nieto 3:1. Bez medalje završili su i kataši Vladimir Mijač i Mila Mraković. Mijač je, uprkos dobrom nastupu i dvije pobjede, zaustavljen u četvrtfinalnom meču. Na startu je ubjedljivo pobijedio Grka Mariosa Lamprinosa Markesinisa 38,8 –36,7, dok je u drugom kolu eliminisao Mađara Botonda Nađa 40,0 – 39,70. Uslijedio je meč za polufinale protiv Šveđanina Entonija Vua i poraz 40,7-40,5. Šveđanin nije uspio da se domogne finala, čime je takmičaru Bara zatvorio vrata repasaža. U ženskoj konkurenciji, Mraković je na startu izgubila od Grkinje Argonite-Georgije Ksenou 38-34,2. Drugog takmičarskog dana na tatami će Ognjen Bjelajac (do 60), Nenad Dulović (do 67), Anja Jović (do 50) i Jovana Strujić (do 55), kao i muški kata tim u sastavu Vladimir Mijač, Arijan Kočan i Kenan Nikočević. R.P.

nić iz Srbije, koji je ove godine pripremljen vrhunski - rekao je Jakšić i istakao da mu je prednost što je trke u Španiji i Portugalu već vozio, dok je u Austriji debitovao. Član Auto-moto sportskog kluba Kotor u šampionskoj sezoni ostvario je šest pobjeda, dok je na dvije trke od ukupno devet bio drugoplasirani. Prvi je crnogorski automobilista sa titulom najboljeg vozača Evrope u generalnom plasmanu, a trostruki je prvak Centralno-evropske zone. R. P.

Međunarodni stonoteniski turnir u Laškom

Iako su u Ulici Petra Prlje ,,uklonjena“ mjesta za parkiranje, pješaci i dalje moraju da koriste kolovoz

Ne pomažu ni stubići

Ovi stubići su postavljeni kako bismo, kako-tako bezbjedno, imali kuda da prolazimo. Pogledajte na što ovo liči... Ne shvatam ove građane koji se tu parkiraju, kao ni one koji bi trebalo da vode računa o poštovanju saobraćajnog reda – kazala je Starovarošanka Zdenka Kipa

Izlazeći u suret zahtjevima stanovnika iz Stare varoši, u Ulici Petra Prlje prethodnog mjeseca na prethodno obilježenim mjestima za parkiranje postavljeni su gumeni stubići kako bi pješacima bio obezbijeđen prostor za bezbjedno kretanje.

Riječ je, tada je rečeno iz Sekretarijata za saobraćaj, o privremenom rješenju, do temeljne rekonstrukcije ove ulice koja bi obuhvatila ugradnju kaldrme i izgradnju širih trotoara, što je u planovima za narednu godinu. Međutim, ovo privremeno rješenje nije dalo očekivani rezultat. Između zaštitnih stubića i ograda od dvorišta kuća u ovoj ulici po pravilo je parkirano i po desetak automobila. Zbog toga su građani primorani da se, umjesto ,,zaštićenom zonom“, kreću kolovozom, kao i prije ugradnje zaštitnih stubića. Satrovarošani su razočarani bahatošću pojedinaca ko-

Pješaci primorani da idu kolovozom

ji tako parkiraju automobile, ali i nemarom nadležnih službi koje bi trebalo to da sankcionišu.

- Ovi stubići su postavljeni ka-

Delegacija Evropske unije u Crnoj Gori u partnerstvu sa Glavnim gradom obilježava 9. maj

Podgorica slavi Dan Evrope

Delegacija Evropske unije u Crnoj Gori u partnerstvu sa Glavnim gradom organizuje veliki broj dešavanja povodom obilježavanja Dana Evrope 9. maja. Centralnu manifestaciju proslave Dana Evrope u Podgorici obilježiće tradicionalni EU sajam i Cvjetni tepih, a ove godine i spektakularni Festival svjetlosti. Koncert Marije Božović sa bendom na Trgu nezavisnosti, večeras u 19 sati, koji Delegacija EU poklanja Podgoričanima biće uvod u niz događaja kojima će u glavnom gradu biti obilježen Dan Evrope. Glavna dešavanja ove godine biće održana na Univerzitetskom trgu, kod spomenika Svetom Petru Cetinjskom. Time je Delegacija EU željela da oda počast mladima, znanju i nauci, a istovremeno ali i da da svojevrstan doprinos obilježavanju jubileja, 50 godina od osnivanja Univerziteta Crne Gore. Povodom desetogodišnjice studentskog radija Krš i Studentskog parlamenta, Delegacija EU podržala je i organizaciju velike žurke na platou Elektrotehničkog fakulteta, u petak 10. maja. Za dobru i pozitivnu atmosferu biće zadućeni

DJ Rolando (Detroit), Kid Kimi (Beograd), DJ Stefan Bulatović Buli (Podgorica), a početak žurke je u 19 sati.

Dan kasnije, u subotu 11. maja sa početkom u 12 sati, kod spomenika Svetom Petru Cetinjskom biće održana centralna manifestacija proslave Dana Evrope. Uz tradicionalni Sajam EU ambasada kojim se predstavljaju kultura i istorijat zemalja Evropske unije, predstavljanja programa i projekata EU u Crnoj Gori i partnera, istog dana biće otvoren i Cvjetni tepih. Ovogodišnji Cvjetni tepih biće površine 274 kvadratna metra, sastavljen od 18.000 sadnica, a inspirisan tradicijom crnogorske radinosti. U subotu će biti održan i koncert hora „Zvjezdice“, pješčana predstava inspirisana našom junakinjom Super Zvjezdanom, modna revija modela napravljenih od recikliranih materijala, ali i druženje sa kućnim ljubimcima, igranje šaha i slikanje na otvorenom, uživanje u virtuelnoj realnosti...

U nedjelju 12. maja, u 21 sat ispred zgrade Rektorata UCG biće održan spektakularni Festival svjetlosti. Kao poklon Delegacije EU Podgorici i Univerzitetu Crne Gore svjetlosni spektakl 3D animacija i svjetlosne instalacije plesaće u ritmu elektronskog zvuka za koji će biti zaduženi DJ Funkella uz podršku Stefana Pavićevića (saksofon) i Tanje Bogdanović (električna violina). H. P.

ko bismo kako tako bezbjedno imali kuda da prolazimo. Pogledajte na što ovo liči... Ne shvatam ove građane koji se tu parkiraju, kao ni one ko -

ji bi trebalo da vode računa o poštovanju saobraćajnog reda – kazala je Starovarošanka Zdenka Kipa Njena komšinica Srbijanka Đurović, koja živi preko puta džamije u Ulici Petra Prlje, sa kesama u rukama morala je da hoda po kolovozu, jer od parkiranih automobila nije mogla proći ,,zaštićenom zonom za pješake“.

- Ne valja ovo ništa. Kakav je ovo haos, kao da Stara varoš nije centar grada. Nadležni moraju da obrate više pažnje na ovakvo ponašanje pojedinaca. Vidite i sami kuda ja stara, sa kesama, moram da hodam da bih stigla do kuće, tu kod džamije đe živim više od pedeset godina. Ne mogu normalno da priđem od parkiranih automobila – kazala je Đurović. Kritike na saobraćajni haos u Ulici Petra Prlje imala je i Vanja Nikolić - Slična situacija je i ispred zgrade gdje stanujem. Zaista nemam komentar, ovo je stvar

Igralište zaraslo u travu i drače

Oko sportskog poligona u Ulici Radoja Jovanovića na Brijegu Morače (popularnog Crnog) trava i drače narasli su pola metra – metar, pa se neke od sprava praktično i ne vide. S obzirom da u ovom dijelu grada nije baš neuobičajeno vidjeti zmiju, nadležni bi zbog bezbjednosti djece koja se tu igraju trebalo da pokose travu, kao što je urađeno u dvorištu vrtića u neposrednoj blizini. - Moji se ne igraju na ovom igralištu, ali mi, kao građanki, smeta kada vidim ovo. Tu se igra veliki broj djece, vidite koliko je tu uloženo truda u obnovu poligona i ugradnju novih sprava. Grehota je da ne bude uredno – kazala je jedna starija sugrađanka koja živi nedaleko od igrališta.

lične kulture - ovo smo mi –poručila je Nikolić. Sekretarijat za saobraćaj je na inicijativu mještana Stare varoši naložio gradskom preduzeću Putevi da ugrade zaštitne

Zasijedao Odbor za razgraničenje Glavnog grada i Opštine Tuzi

Lokalne samouprave da dostave registre imovine

p O bjeda

Na sastanku Odbora za razgraničenje Glavnog grada i Opštine Tuzi juče je za predsjednika tog tijela izabran predstavnik Ministarstva javne uprave Naim Đokaj Zaključak sa sastanka je da obje lokalne samouprave Odboru treba da dostave registar imovine kojom raspolažu. – Kao predsjednik Odbora obratiću se gradonačelnici Oliveri Injac i predsjedniku Opštine Tuzi Lindonu Đeljaju sa zahtjevom da nam do sljedećeg sastanka dostave registar imovine u vlasništvu Glavnog grada, odnosno Opštine Tuzi. Odbor za razgraničenje ne raspolaže registrom imovine na

gumene stubiće u Ulici Petra Prlje, na potezu od Trga Bećir-bega Osmanagića do džamije, što je i urađeno tokom prethodnog mjeseca. I. MITROVIĆ

osnovu kojega bi se razgovaralo i iznosile zahtjevi i ideje o tome kako da ona bude raspodijeljena, što je osnova za rad. Predstavnici obje lokalne samouprave najavili su da će se izjasniti o teritoriji i iznijeti svoje stavove, tako da očekujemo da ćemo do kraja mjeseca moći da održimo novi sastanak - kaže Đokaj. Ovakav epilog sastanka Odbora nagovještava da, ipak, postoji šansa da se dođe do dogovora, odnosno, da bude izbjegnuta arbitraža, što se od početka činilo kao najrealnija opcija za rješenje ovog pitanja. Predstavnici Opštine Tuzi u Odboru za razgraničenje su potpredsjednik Vlade i bivši predsjednik opštine Nik Đeljošaj, sekretar SO Tuzi Nermin Alibašić i Emin Hadži, a interese Glavnog grada zastupaju sekretar za finansije Balša Špadijer, v. d. direktora Direkcije za imovinu Milica Kadović i sekretar za planiranje prostora Miljan Barović H. P.

Ulicama glavnog grada juče je prošla litija kojom se obilježava 8. maj, Markovdan, (po Svetom apostolu i evanđelisti Marku), koji se slavi kao zaštitnik Podgorice. Po tradiciji, povorka je krenula od Crkve Svetog Đorđa pod Goricom prema Staroj varoši, sve do kuće Đečevića na Draču. H. P.

,,Crno“ zaraslo u travu i drače I. MITROVIĆ

Zgrada Glavnog grada

AUSTRIJSKO BOMBARDOVANJE CRNE GORE I PODGORICE 1914/1915. GODINE

Autor: Slobodan ČUKIĆ

O smrtonosnom bombardovanju Podgorice govori se u cetinjskom „Vjesniku“ od 26. marta 1916. godine (broj 20) koji je iscrpno izvijestio o zločinu i posvetio mu tri članka. Udarni članak počinje kratkim izvještajem o tragičnom događaju, a iza toga slijedi bespoštedna kritika Beča zbog ubijanja nevinih i nezaštićenih civila. Donosimo taj tekst u cijelosti: „Austrijsko krvološtvo. Treći dan Uskrsa 24. marta, pojavio se oko 4 i po sata po podne nad Podgoricom austrijski aeroplan, i bacio na varoš 7 bomba, koje su eksplodirale uz strahovito djejstvo na glavnom trgu i šetalištu, gdje je zbog svečanog dana bilo mnogo naroda. Zlikovac je tražio najživlje mjesto, koje će donijeti najviše žrtava. Broj njihov je ogroman, do sada u sličnim nesrećama nečuven - 93 što mrtvih, što ranjenih građana, većinom žena i djece. Do ovoga trenutka ima mrtvih 26. Mnogo ih je unakaženih, a pojedinci su upravo raskomadani. Jedna žena u momentu kad je ubijena bombom, porodila je mrtvo dijete. Tri su kuće, na koje je pala bomba teško oštećene ali, srećom, nije u njima bilo žrtava. Ovako govori hladna telegrafska žica raznoseći glas o krvavom, bezbožnom i gnjusnom djelu austrijskih aeronauta. Od svih najstrašnije, najbrutalnije, najkrvoločnije, ovo je zločinstvo uneseno u ružan, demonski trofej ćesarovih podviga kao strahota svijeta i ruglo sramne prosvijećenosti. Ko je to susjed naš? Da nije varvar, Hun, da nije kakav biblijski car, koji u hiljadama nevinih traži jednoga krivog? Ni varvar, ni Hun ni biblijski car, nego zmija, kojoj habsburška kruna predstavlja srce, glavu i otrov. Ta, koja je svojom laži i jezuitizmom postala prva kći vjere i predziđe hrišćanstva, ta, koja je u lažnom monaškom ruhu htjela da bude apostol zapada na tihom Jegejskom Moru, ta, koja je pod palmovom granom uvijek čuvala ili otrov ili nož — ona, ona — apostolska prosvjetiteljka — ona je susjed naš. Stid i sram! Pokrivena po-

Zlikovac je tražio mjesto đe će ubiti najviše ljudi

„Broj njihov je ogroman, do sada u sličnim nesrećama nečuven - 93 što mrtvih, što ranjenih građana, većinom žena i djece. Do ovoga trenutka ima mrtvih 26. Mnogo ih je unakaženih, a pojedinci su upravo raskomadani“, piše cetinjski „Vjesnik“

razima i sramotom, bijena na svima frontovima kao niska neman, osuđena na pakao i rasulo, na ništavilo i kletvu, ona izgleda kao škorpija, koja suviškom svoga otrova truje i samu sebe. Žene i djeca, starci i bolni — to joj je cilj, kao onoj vještici, koja je u svojim kotlovima varila živu djecu. Nema razlike između nje i njenih „prosvijećenih“ upravljača, koji su od vremena Josifa II. htjeli da budu Volterovski orlovi, i ako su u suštini bili satrapi svojih nesretnih naroda i kuga svoje najbliže okoline. Gruba krvoločna strast, koja je u Peri Segedincu, Košutovom proglasu, Marčanskom manastiru, zvjerstvima u Mačvi i Poljskoj došla do svog pravog izraza, zar je mogla zatajiti svoju pravu kanibalsku osobinu na Cetinju i u Podgorici? Sram i stid i kletva na vas, vi, koji u tihom skloništu noći, u mirnom Hristovom prazniku tražite nevinu krv, kao hijene i šakali! Naći će vas sud, koji će biti strašniji od provale zemlje i teškog mlinskog kamena. Gavrani će da vas kljuju, priveza-

ne na stub srama i nečojstva. Slava Vama nevine žrtve! Mir pepelu Vašem!“

Navedeni članak objavljen je na naslovnoj strani „Vjesnika“, na prvom stupcu. Odmah do njega, na drugom stupcu, slijedi članak pod naslovom „Budimo oprezni!“, a koji upozorava na surovu ratnu realnost, kao i na potrebu da stanovništvo reaguje adekvatno na pojavu neprijateljskih vazduhoplova: „Ogroman broj žrtava u Podgorici daje nam povoda da se obazremo na neke naše rđave navike, bez kojih bi se s omanje posljedica vrlo lako moglo proći. Za svakoga mora biti makar danas jasno, da se naš neprijatelj u svojim zločinačkim ispadima protiv mirnog stanovništva ne vodi ni obzirima humanosti ni zakonima morala. Ni staro ni mlado, ni zdravo ni bono on neće da razlikuje. Mi nemamo sredstava, koja bi mogla nadmoćnost njegovu da suzbiju ili uklone. Aeroplani još uvijek padaju kao rijedak plijen i najsavršenijoj artiljeriji. Čitave ih armije obasipaju vatrom, pa je ipak

rezultat vrlo neznatan. Dakle, vjerovatnost je daleko jača na strani napadača, nego onih koji imaju da se brane. Ali, to još ne znači, da je potrebno nesmotrenim izlaganjem ili lakovjernošću stavljati sebe neprijatelju na nišan. I ako je teško podvrgavati kritici žalosni slučaj u Podgorici, ipak se ne može ostaviti bez primjedbe ono nepojmljivo gomilanje naroda u momentu opasnosti. Mi svi dobro znamo, da ćesarovi „golubovi“ ne dolaze po vojničke objekte u naše mirne varoši. Tu nema ni vojske ni vojnih instalacija ni strategijskih tačaka. Hvala Bogu, naši su šančevi ne u Podgorici, ne na Rijeci, ne na Cetinju, ne u Baru, nego daleko tamo na Drini na domak Gacka i Trebinja i na obalama Jadrana, u dubini neprijateljskog zemljišta. To najbolje zna neprijatelj sam, pa ipak on dolazi baš ovamo, gdje ga ne mogu dovesti nikakvi viši razlozi odbrane i sigurnosti, nego samo divljaš-

tvo i žeđ za nevinom krvi. Zar može noćno lagumisanje Cetinja predstavljati u sebi išta vojno – operativnoga? Zar se planovi austrijskog đeneralštaba mogu kretati oko jedne zaspale varoši i nekoliko budnih kućica? Zar zgomilani pazari s povrćem i djecom mogu ulaziti u strategijske kombinacije? Nad svaku je sumnju jasno, da tima razbojnicima nije ni do čega, nego do uništavanja, masakriranja, zlobne osvete i panike, koju bi radi unijeti u naše mase. Svaki lijet njihovog aeroplana samo je ruka zlikovca i prohtjev paklene duše. Krvi, mesa, straha i rasula to traže oni, koji su u jednoj životinjskoj pomami izgubili svaku svijest o ljudskom biću, o čovjeku i Bogu. Zašto da im i sami padamo u njihovu zvjersku čeljust? Sklonimo se od njih koliko se može! Oni nam ne donose pozdrav nego smrt u komadima. Poslušajmo savjete i naredbe naših vlasti. Čim se aeroplan

pojavi, raziđimo se, sklanjajmo se u kuće i na ona mjesta, koja je vlast kao pouzdana i sigurna odredila. Tri su jaka razloga koja govore za to: 1) što se oduzima neprijatelju mogućnost da baca bombe u gomilu; 2) što se olakšava djejstvo artiljerije, jer ona samo nad praznim ulicama može da vodi borbu s aeroplanom — i 3) što je uvijek manja vjerovatnost, da će biti žrtava pod krovom, jer se bomba odmah pri udaru upaljuje. Konačno, neprijateljski aeroplan ne nosi više od 7 bomba, pa kad bi narod bio u kućama i skloništima, i kad bi svaka druga bomba pogodila po jednu kuću, to bi eventualna šteta bila zapravo neosjetna. Lijet cepelina iznad Pariza prouzročio je vrlo neznatan broj žrtava: samo jedno je lice bilo teško ranjeno, a ostalih desetak lako. Pri tome treba imati na umu, da je zbog više razloga nemoguća preciznost u gađanju iz aeroplana. Bomba je uvijek opasnija za okolinu onoga mjesta, koje neprijatelj gađa, nego za sam cilj. Osim toga aeroplan je opasan za masu i ako ne baca bombe. On može biti naoružan mitraljezom, zapaljivom materijom i oštrim klincima, a sve to nalazi u gomili najviše žrtava. Za to treba naše građanstvo da bude prisebno i oprezno, da se upravlja prema naredbama i uputstvima svojih nadležnih vlasti i da izbjegava ovako teške i dalekosežne posljedice, do kakvih je žalosnim slučajem, došla naša Podgorica.“

(Nastavlja se)

Glavni trg u Podgorici

Avionski snimak Podgorice iz 1937. godine

Podgorički glavni trg Podgorica, februar 1916.

Dnevni list

Elektronska pošta: desk@pobjeda.me

Direktor i glavni i odgovorni urednik:

DRAŠKO ĐURANOVIĆ

Zamjenica izvršnog

direktora:

MILENA GOLUBOVIĆ

Direktorica marketinga:

ŽELJKA RADULOVIĆ

REDAKCIJSKI

KOLEGI JUM

Zamjenica glavnog i odgovornog urednika

RADMILA USKOKOVIĆ-IVANOVIĆ

Pomoćnici glavnog i odgovornog urednika

NENAD ZEČEVIĆ politika

JADRANKA RABRENOVIĆ ekonomija

JELENA MARtINOVIĆ društvo

MARIJA JOVIĆEVIĆ nedjeljno izdanje

Urednici

JOVAN NIKItOVIĆ kultura

MARIJA ŽIŽIĆ

crna hronika

DRAGICA ŠAKOVIĆ crnom gorom

NIKOLA SEKULIĆ hronika podgorice

JOVAN tERZIĆ arena

SLOBODAN ČUKIĆ feljton i arhiv

MARKO MILOŠEVIĆ

dizajn

DRAGAN MIJAtOVIĆ fotografija

LOGOtIP POBJEDE

Miloš Milošević i Nikola Latković (2019), inspiracija Anton Lukateli (1944)

PORtAL POBJEDE

Urednica

JOVANA ĐURIŠIĆ

OBJEKtIV

Urednica

MARIJA IVANOVIĆ-NIKIČEVIĆ

KULt

Urednica

tANJA PAVIĆEVIĆ

tELEFON

020/409-520 redAkcijA

020/409-536 MArketiNg

020/202-455 ogLAsN o

Naziv osnivača: Društvo sa ograničenom odgovornošću za proizvodnju, promet i usluge, export-import „Nova Pobjeda“ - Podgorica

Adresa sjedišta medija: 19. decembar br. 5

PIB: 03022480

Vlasnička struktura „Nove Pobjede“ - 100% udjela „Media-Nea“ D.O.O. Podgorica

Vlasnička struktura

„Media-Nea“ - 99,99% udjela

First Financial Holdings sjedište „Media Nea“: Ul. 19. decembra br. 5, PiB „Media Nea“: 02842777

Vlasnička struktura „First Financial Holdings“ - 100%

udjela Petros Stathis

sjedište „First Financial Holdings“: Ul. Ulcinjska br. 3

PiB „First Financial Holdings“: 02628295

Više o vlasničkoj strukturi: pobjeda.me/p/impressum

Broj žiro računa „Universal capital Bank“: 560-822-77

Tiraž: 3.500

Na osnovu člana 14, a u vezi člana 28 Zakona o procjeni uticaja na životnu sredinu („Sl. list CG“, br. 75/18), Sekretarijat za planiranje prostora i održivi razvoj Glavnog grada Podgorica OBAVJEŠTAVA zainteresovanu javnost

da je nosiocu projekta, Shamade – Co d.o.o., iz Podgorice, donijeto Rješenje broj: UPI 08-331/24-138 od 29.04.2024. godine, kojim je odlučeno da za objekat za preradu mesa, koji je lociran na katastarskoj parceli broj 1680/2 KO Tološi, UP 348, u zahvatu DUP-a „Momišići B“, u Podgorici , nije potrebna izrada elaborata o procjeni uticaja na životnu sredinu. Uvid u navedenu odluku može se izvršiti u prostorijama Sekretarijata, ulica Vuka Karadžića broj 41, kancelarija broj 17, svakog radnog dana, u vremenu od 12h-15h, od dana objavljivanja ovog obavještenja.

Na osnovu člana 14 Zakona o procjeni uticaja na životnu sredinu („Sl. list CG“, br. 075/18), Sekretarijat za urbanizam i zaštitu životne sredine

OBAVJEŠTAVA zainteresovanu javnost

da je nosiocu projekta Zoranu Jovanoviću iz Danilovgrada, izdato Rješenje broj: UP 06 - 322/24 – 92/2 od 7. 5. 2024. godine, kojim se utvrđuje da nije potrebna izrada Elaborata o procjeni uticaja na životnu sredinu za projekat AUTO KAMP – (Privremeni objekat namijenjen za turizam i ugostiteljstvo) na katastarskim parcelama broj 779/1, 798, 796/1 i 797/1 KO Glavica, u zahvatu Prostorno – urbanističkog plana opštine Danilovgrad.

SEKRETARIJAT ZA UREĐENJE PROSTORA I ZAŠTITU ŽIVOTNE SREDINE OPŠTINE ROŽAJE

Na osnovu člana 13 a u vezi sa članom 28 Zakona o procjeni uticaja na životnu sredinu („Službeni list CG”, broj 75/18), Sekretarijat za uređenje prostora i zaštitu životne sredine Opštine Rožaje

Obavještava zainteresovanu javnost

da je nosilac projekta Smajo Camić podnio zahtjev za odlučivanje o potrebi izrade Elaborata procjene uticaja na životnu sredinu za projekat Turistički objekat – objekat za ruralni turizam.

U vezi sa navedenim pozivamo vas da izvršite uvid u dostavljenu dokumentaciju u prostorijama Sekretarijata za uređenje prostora zaštitu životne sredine Opštine Rožaje, radnim danima od 8 do 11 časova, kao na sajtu www.rozaje.me.

Rok za javni uvid davanje primjedbi i mišljenja u pisanoj formi na adresu Opština Rožaje, Sekretarijat za uređenje prostora i zaštitu životne sredine ul. ,,M.Tita“ br.11, Rožaje ili na e-mail:urbanizamrozaje@t-com.me, je do 15.05.2024.godine.

JAVNI IZVRŠITELJ BRANKA SAMARDŽIĆ

ŠURANJ ,ZGRADA LOVĆEN OSIGURANJA

KOTOR ,08.05.2024.GODINE

Javni izvršitelj Branka Samardžić iz Kotora u izvršnim predmetima izvršnog povjerioca NVO „PAM CG“ PODGORICA ,DR VUKAŠINA MARKOVIĆA 110-112 ,PODGORICA, radi naplate novčanog potraživanja , na osnovu vjerodostojne isprave-računa, dana 08.05.2024.godine, u smislu člana 45.ZIO-a, donio je

ODLUKU O DOSTAVLJANJU JAVNIM OBJAVLJIVANJEM

Da je kod ovog Javnog izvršitelja u toku izvršni postupak na predlog izvršnog povjerioca NVO „PAM CG“ PODGORICA protiv izvršnih dužnika, sledećih: •izvršni dužnik ECO CLEAN DOO BUDVA MARQUIS CAFFE BAR (raniji naziv firme Bis Company doo Budva) ,JADRANSKI PUT BB ,BUDVA ,po rješenju o izvršenju IV-2917/2015 od 28.12.2015.godine, za iznos potraživanja 1.048,60 eura ,sa zakonskom zateznom kamatom i troškovima izvršnog postupka advokatskim troškovima; •izvršni dužnik DRAKE DOO BUDVA –CAFE BAR CUBA,BUDVA ,PETROVAC ,OBALA BB ,po rješenju o izvršenju IV-2907/2015 od 25.07.2016.godine, za iznos potraživanja 288,90 eura ,sa zakonskom zateznom kamatom i troškovima izvršnog postupka advokatskim troškovima; a istima nije bilo moguće uručiti rješenje o izvršenju . Upozoravaju se izvršni dužnici da se ovakav način dostave smatra urednim i da će negativne posljedice koje mogu nastati ovakvim načinom dostavljanja snositi sama stranka, odnosno izvršni dužnik. Izvršni dužnici se mogu obratiti Javnom izvršitelju Branki Samardžić na adresi Šuranj ,zgrada Lovćen osiguranja u Kotoru i to u roku od 3 dana od dana poslednjeg objavljivanja oglasa, radi podizanja naprijed navedenih rješenja o izvršenju. Dostavljanje se smatra izvršenim nakon isteka roka od osam dana od dana isticanja pismena na oglasnoj tabli , ukoliko je prethodno izvršeno objavljivanje u dnevnom štampanom mediju ,shodno čl.5 Zakona o izmjenama i dopunama ZIO-a ,a u vezi sa čl.45 ZIO-a. Ovo objavljivanje izvršiće se u dnevnim novinama „Pobjeda “i na oglasnoj tabli Privrednog suda. Javni izvršitelj Branka Samardžić

Poslovna oznaka I.br. 2102/2022

JAVNI IZVRŠITELJ Aleksandar Bošković iz Podgorice, Ul. Vasa Raičkovića 4B, u predmetu izvršenja po predlogu izvršnog povjerioca “ADRIA BRIDGE” DOO TIVAT, sa sjedištem na adresi Donja Lastva II bb (br.8) stan 13 koga zastupa punomoćnik adv.Vladimir Milošević iz Bara, ul. Jovana Tomaševića br.23, protiv izvršnog dužnika Svetislav Filipović iz Podgorice, adresa Kozaračka br.43, dana 08.05.2024. godine, donio je ZAKLJUČAK O PRODAJI

I Određuje se prva prodaja putem usmenog javnog nadmetanja udjela izvršnog dužnika Svetislava Filipovića od 51% u privrednom društvu Spectacular d.o.o. Podgorica, sa sjedištem na adresi Nikole Tesle bb ( Market Bis), Pib:02367254.

II Vrijednost predmetnog udjela izvršnog dužnika utvrđena je zaključkom o utvrđivanju vrijednosti ovog javnog izvršitelja I.br.2102/2022 od 14.03.2024. godine na iznos od 683.138,88 eura.

III Prvo javno nadmetanje za prodaju navedenog udjela održaće se dana 29.05.2024. godine u 10:00 časova, u kancelariji javnog izvršitelja, na adresi Ul. Vasa Raičkovića 4B, što strankama i zainteresovanim licima jeste poziv.

IV Prodaja predmetnog udjela izvršnog dužnika obaviće se po najpovoljnijoj cijeni, računajući od početne cijene utvrđene vrijednosti od 14.03.2024. godine. Izvršni povjerilac i izvršni dužnik se tokom cijelog postupka mogu sporazumjeti o prodaji neposrednom pogodbom i uslovima takve prodaje.

V Ako na prvom javnom nadmetanju prodaja predmetnog udjela ne uspije, javni izvršitelj će odrediti drugo javno nadmetanje koje će se održati u roku koji ne može biti kraći od 15 dana niti duži od 30 dana.

VI Kupac je dužan da prodajnu cijenu izmiri odmah po zaključenju javnog nadmetanja, odnosno prodaje neposrednom pogodbom, uplatom na račun javnog izvršitelja broj 535-14803-96 koji isti ima kod Prve banke Crne Gore sa pozivom 2102/2022.

VII Ovaj zaključak o prodaji biće objavljen u dnevnom listu “Pobjeda ” dana 09.05.2024. godine.

Javni izvršitelj Aleksandar Bošković

Pravna pouka: Protiv ovog zaključka nije dozvoljen prigovor.

ZDRAVSTVENA USTANOVA DOM ZDRAVLJA GLAVNOG GRADA

Broj: 05/01-3819 Podgorica, 08.05.2024. godine

Prodajem novi kauč. 068/015-165 1

Na osnovu člana 104 stav 3, a u vezi sa članom 102 stav 1 Zakona o zdravstvenoj zaštiti („Službeni list CG“ br. 003/16; 039/16; 002/17, 044/18, 082/20, 008/21 i 003/23), člana 3, a u vezi sa članom 6 Pravilnika o kriterijumima i postupku za odobravanje specijalizacija i pravima i obavezama kandidata kojima je odobrena specijalizacija prema zdravstvenoj ustanovi („Službeni list CG“ br. 022/16), Obavještenja Ministarstva zdravlja Crne Gore broj: 7-112-23-3712/49 od 08.12.2023. godine, Zdravstvena ustanova Dom zdravlja Glavnog grada, r a s p i s u j e

JAVNI KONKURS za izbor doktora medicine radi specijalizacija iz oblasti

1.INTERNE MEDICINE – za dodjelu 1 (jedne) specijalizacije;

2.INTERNE MEDICINE ZA PULMOLOGIJU (Centar za plućne bolesti) – za dodjelu 2 (dvije) specijalizacije.

Na konkurs se mogu prijaviti zdravstveni radnici koji ispunjavaju sljedeće uslove: -Završen Medicinski fakultet sa kvalifikacijom VII nivoa okvira kvalifikacija; -Položen stručni ispit; -Da imaju najmanje jednu godinu radnog staža u zdravstvenoj ustanovi, nakon položenog stručnog ispita; Kandidati su dužni, uz prijavu na konkurs, dostaviti sledeća dokumenta: 1)dokaz o završenim studijama na Medicinskom fakultetu, ili nostrifikovanu diplomu stečenu na stranom fakultetu, VII nivoa kvalifikacije;

2)dokaz o položenom stručnom ispitu;

3)uvjerenje o opštoj zdravstvenoj sposobnosti;

4)dokaz o uspjehu na studijama izražen prosječnom ocjenom; 5)dokaz o uspjehu iz predmeta iz oblasti interne medicine, za koju se dodjeljuje specijalizacija; 6)dokaz o dužini studiranja;

7)dokaz o poznavanju stranog jezika (engleski, njemački, ruski, francuski, italijanski), o čemu se dostavlja dokaz nadležne visokoškolske ustanove;

8)dokaz o radnom odnosu od najmanje jedne godine u zdravstvenoj ustanovi, nakon položenog stručnog ispita.

Rok Konkursa je 15 dana od dana objavljivanja. Izbor kandidata izvršiće se u roku od 30 dana, od dana isteka Konkursa.

Odluku o dodjeli specijalizacije saglasno zakonu donosi direktor, u roku od sedam dana od dana prijema Rang liste kandidata, u skladu sa Pravilnikom o kriterijumima i postupku za odobravanje specijalizacija i pravima i obavezama kandidata kojima je odobrena specijalizacija.

Prijave sa dokazima dostaviti na adresu: ZDRAVSTVENA USTANOVA DOM ZDRAVLJA GLAVNOG GRADA

Ul. Bracana Bracanovića br. 1, Podgorica

Nepotpune i neblagovremene prijave neće se uzimati u razmatranje. Kontakt telefon: 020/218-077.

DIREKTORICA, Dr Dragana Durković

POGREBNEUSLUGE

DOO PODGORICA

„Pogrebne usluge“- Podgorica

• Prodaja pogrebne opreme i garderobe;

• Sahranjivanje prevoz pokojnika;

• Ekshumacije;

• Pranje grobnog mjesta;

• Oglašavanje u dnevnim novinama;

• Postavljanje cvijeća bilja, i čišćenje vaza, šljunka, anđela i svijećnjaka;

• Uklanjanje uvelog cvijeća, korova i orezivanje sadnica oko groba, i

• Iznošenje i prevoz vijenaca/cvijeća i/ili pokojnika od kapele do mjesta ukopa. +382 67 045 751 / email: prodavnicapogrebno@gmail.com (Svakim danom od 0-24h)

Sve ostale usluge i informacije možete pronaći na www.pogrebnopg.me

Tužnim srcem javljamo da je poslije kratke bolesti preminuo u 53. godini naš dragi

108

NENAD Janka KRIVOKAPIĆ

1971–2024

Saučešće primamo u kapeli Spuž 8. maja 2024. od 13 do 19 časova i 9. maja od 10 do 16 časova kada će se i obaviti sahrana

Ožalošćeni: majka BOŽANA, sestra NADA, brat od strica BRANKO, sestre od strica BRANKA i SLAVIJANKA, bratanići i bratanične, sestrić NOVAK, sestrične MILICA i JELENA, ujak BOŽO, ujne, tetke, braća i sestre od tetaka i ujaka i ostala mnogobrojna rodbina KRIVOKAPIĆ i BANIĆEVIĆ

110

Tužnim srcem obavještavamo da je 7. maja 2024, u 71. godini preminuo naš voljeni

DRAGAN Markov VUKOVIĆ

Po želji pokojnika, sahrana je obavljena u krugu uže porodice i prijatelja 8. maja u 14 časova na Novom groblju na Cetinju.

Ožalošćena porodica VUKOVIĆ i VUKADINOVIĆ

STOJANOVIĆA

U nevjerici, sa velikom tugom, opraštamo se od našeg dragog komšije

PETAR Brana STOJANOVIĆ

Neka na nebu, uz svog oca Brana, nađe mir i spokoj. Bićemo uz majku Vesnu i sestre, u vremenima koja su pred nama.

Dragi naš

KOMŠIJE iz ulaza 2-I

Posljednji pozdrav

Nijemi od bola i tuge

SONJA, DRAŠKO i GRUJICA

PETRE

Zauvijek ćemo pamtiti tvoju ljepotu, dobrotu, nasmijano lice. Putuj s anđelima, Tvoji JANKOVIĆI

Sa tugom i nevjericom opraštamo se od sina naše prijateljice Vesne

PETAR STOJANOVIĆ

VANJA MILIĆ sa porodicom

Anđeli su kao zvijezde, ne moramo ih uvijek vidjeti da bismo znali da su tu. Nećemo te zaboraviti, dragi Pero JANJUŠEVIĆI

Posljednji pozdrav

PETRU Branovom STOJANOVIĆU

Od KOLEKTIVA AVIO HELIKOPTERSKE JEDINICE

Posljednji pozdrav

PETAR STOJANOVIĆ

Beskrajno ponosan na tebe… i još više tužan

BALŠA BURZANOVIĆ

Posljednji pozdrav našem Bratu i plemeniku

PETRU STOJANOVIĆU

Počivaj u Miru naš Dragi Bratstveniče Bratstvo STOJANOVIĆ, PEJOVIĆ, ĐUROVIĆ i RAJKO IVANOVIĆ

Spokoj nevinoj mladosti, sinu moje prijateljice

PETRU STOJANOVIĆU

Budi anđeo-čuvar majci i sestrama kada su njihova ljubav i brižnost bile nemoćne da te zaštite u tvojoj strasti ka visinama.

JELENA GOŠOVIĆ-PEROVIĆ s porodicom

Posljednji pozdrav kume

PETAR STOJANOVIĆ

Bili smo jedan drugom tu u najtežim trenucima. Znali smo jedan drugom putanju. Iza nas ostaje mnogo kilometara, a trebao si mi za još mnogo više. Hvala ti što si bio dio mog života, a ja ću te vječno čuvati od zaborava!

BOŠKO KANKARAŠ sa porodicom

PETRU STOJANOVIĆU

Posljednji pozdrav kumu, bratu, prijatelju

PETAR STOJANOVIĆ

Napustio si nas prerano, ali ostavio neizbrisiv trag u našim životima. Hvala za svaki izmamljeni osmijeh. Počivaj u miru, a mi ćemo te vječno čuvati od zaborava!

PETAR, DAMIR, NIKOLA, DANIJEL, SAVO, IGOR, DUŠAN, KUM

Posljednji pozdrav poštovanoj

prof. DINKI MANDIĆ

Tužni zbog Vašeg iznenadnog odlaska, Sofii već mnogo nedostajete. Zahvalni za podršku, savjete i predivne uspomene koje će nositi iz djetinjstva.

OGLASNO ODJELJENJE „NOVA POBJEDA“

TELEFON ZA INFORMACIJE

020/202-455 020/202-456

e-mail: oglasno@pobjeda.me

Vaši BALETIĆI - BALŠA, RADMILA, SOFIA, MARIA, VASILIA i VUKAS 121

Posljednji pozdrav dragom bratu i ujaku

LJUBU

Vječno ćeš živjeti u našim mislima Počivaj u miru

Sestra SENKA i sestrić DARKO

S tugom i poštovanjem opraštamo se od našeg dragog prijatelja

LJUBA JOVIĆEVIĆA

Počivaj u miru. NIKO i MACA RAIČKOVIĆ sa porodicom

Dragom ujaku

LJUBU

Posljednji pozdrav JASNA, MILIJANA i ZORICA sa porodicama

Posljednji pozdrav dragom komšiji

NENADU

KRIVOKAPIĆU

Posljednji pozdrav dragom drugu i prijatelju

RAJKU DUMNIĆU

DRAGAN JANJIĆ sa porodicom

Posljednji pozdrav kumu

DRAGANU

128

Tuga ne umanjuje činjenicu da si bio osoba za ponos, častan, principijelan i žilav da stoički podnosiš sve izazove i nedaće koje su te snalazile, a nije ih bilo malo. Hvala ti na dobroti i ljubavi koju si nam pružao.

Posljednji pozdrav kumu

Od LAZA, MILICE, TODORA i MONIKE 139

Posljednji pozdrav voljenom ujaku

Dragom bratu

DRAGANU

Odmaraj u miru napaćenu dušu.

ALEKSANDAR i SENKA

DRAGANU VUKOVIĆU

Počivaj u miru.

NIKOLA, MILUTIN, MARINA i MIRJANA sa porodicama

Opraštamo se od tebe teška srca. Hvala ti na iskrenom prijateljstvu naših porodica, na dobroti i pažnji koju si nam poklanjao kada je bilo teško, a i na mnogim lijepim trenucima koje smo zajedno proveli. Tvoja plemenita duša i častan život zaslužuju da te sa ponosom pominjemo i čuvamo od zaborava. Počivaj u miru, dragi naš Neno

Porodica pokojnog MITRA BURIĆA

DRAGANU

SLOBODAN i VIDOSAVA VUKOVIĆ

Dragome prijatelju

DRAGANU

Zauvijek ćeš ostati u našim srcima kao iskren prijatelj. Počivaj u miru.

MIĆA MARKOVIĆ sa porodicom

109

Posljednji pozdrav dragom bratu, ujaku i šuri

NENADU KRIVOKAPIĆU

Počivaj u miru i tišini kao što si živio. Tvoja sestra: NADA JOVIĆEVIĆ sa porodicom

Posljednji pozdrav

DRAGANU SLAVKO VUKOVIĆ sa porodicom 143

129

NENADU KRIVOKAPIĆU

Tvoja plemenita duša i dobrota zaslužuju vječno sjećanje i poštovanje. Od MIODRAGA, ZORKE i LIDIJE DRAGOJEVIĆ sa porodicom

Posljednji pozdrav stricu

140

Posljednji pozdrav

DRAGANU VUKOVIĆU

Počivaj u miru, dragi komšija. BRANKA pok. Paja Krivokapića

149

DRAGAN VUKOVIĆ

Tvoji OLGA, MARINA i MIRKO

136

Posljednji pozdrav ocu, đedu i svekru

DRAGANU VUKOVIĆU

Ispratiti te na put ne mogu, ali se nadam da te tamo više ništa ne boli.

Hvala ti što si uvijek bio tu za nas, hvala ti za svaku lijepu riječ, svaki mili pogled i zagrljaj, za svu pažnju koju si nam pružio...

Vole te tvoji: IVAN, MARIJA, VIDAK i BOGDAN

Posljednje zbogom dragom bratu

DRAGANU VUKOVIĆU

Hvala za svu pažnju koju sam imala od tebe. Počivaj u miru. ZAGORKA VULIĆEVIĆ sa porodicom

146

Posljednji pozdrav

DRAGANU VUKOVIĆU

Počivaj u miru pošteni i plemeniti prijatelju, a mi ćemo te nositi u srcima dok živimo.

ČIČA i BEBA

Posljednji pozdrav stricu

DRAGANU

DEJAN VUKOVIĆ sa porodicom

Posljednji pozdrav svekru

DRAGANU VUKOVIĆU

Malo koji je svekar za snahu bio kao što si ti bio za mene. Gledao si me i pazio kao svoje dijete.

Uvijek ću ti biti zahvalna za sve...

Tvoja snaha MARIJA

Posljednji pozdrav našem dragom i iskrenom prijatelju

DRAGANU VUKOVIĆU

Mnoge borbe Si u životu vodio i pobijedio, ali ovu sa opakom bolešću nažalost nijesi uspio. Počivaj u miru i neka ti je laka crna zemlja.

Sa poštovanjem ZORAN, RADMILA, PAVLE i MAJA RADEVIĆ

Četrdeset je dana od smrti naše majke, tašte i babe

RUMICE

Dani prolaze, ali ni jedan bez sjećanja na tebe, tvoju dobrotu, topli zagrljaj i tvoje plemenito srce. Dok smo živi, živjećeš u nama.

Tvoji: ćerka MIRJANA, zet BRANKO, unučad BLAŽO i ANA

Dana 9. maja 2024. godine je šest mjeseci od smrti naše drage

STANE-MIŠKE ŽUGIĆ

Puno je lijepih uspomena da te vječno pamtimo, da o tebi sa ponosom pričamo i da te nikad ne zaboravimo, jer voljeni nikada ne umiru.

OŽALOŠĆENA PORODICA

voljeni brat i ujak

VUKOVIĆ

Izgubio je bitku sa teškom bolešću sa kojom se hrabro i dostojanstveno borio. Dragi naš neka tvoja napaćena duša nađe vječni spokoj.

VASILJKA i SANJA i TANJA i LIDIJA sa porodicama

Danas je četrdeset dana od kada ispusti svoju plemenitu dušu naš sin i brat

IVAN Vukmanov ŠUKOVIĆ

Sine, moja prva srećo, ne mogu da shvatim što se ovo desilo?

Ja i Mićo se stalno pitamo ali ne dolazimo do odgovora. Ti nijesi zaslužio ovakvu bolest, ja ti ne mogu često dolaziti na grob, ali si stalno sa nama u mislima i priči o tebi. Tužni što smo te rano izgubili, a ponosni kad čujemo koliko su oni koji su te dobro znali voljeli tvoju dobrotu Hvala svima na izjavama saučešća, kao i na priloženom cvijeću Ivane, ti nikad nećeš umrijeti za nas, samo si otišao na neko ljepše mjesto, da budeš pored svoga dobrog oca

Majka VJERA i brat MIĆO

LJILJANA ČAPUNOVIĆ rođena VUKOSLAVČEVIĆ

Voljena naša, godina je kako više nijesi sa nama. Zauvijek ćeš ostati u našim mislima i našim srcima, jer znamo da je tvoje srce kucalo za sve nas.

Tvoji:MILENA, MILOŠ, SARA, NIKOLINA, IVANA, ILIJA i MOMO

Dana 12. maja je četrdeset dana od smrti mog brata

SLOBODANA – SLOBA JAKIĆA

Tvoj iznenadni odlazak mi je teško pao. Dugo smo bili odvojeni da bi sada zauvijek bili rastavljeni.

Znam da si u društvu đeda Mijaila, babe Nede, oca Stojana, majke Sulumije, brata Beće, snahe Mitre kao i tvojih sestara Savete, Slavke i Spase. Voljeni ne umiru dok žive sjećanja na njih. Nikada ne znaš kada nekoga vidiš posljednji put. Mogla bih mnogo toga napisati ali koja je svrha kad ti to ne možeš pročitati. Riječi je malo, a bola previše. Nedostaješ i nedostajaćeš…

Sestra STEVANIJA

107

106

NAGRADNA IGRA

Vrijeme je za penzionere

POSTANI MTEL KORISNIK, UZ GRATIS UREĐAJ I 24 MJESECA PRETPLATE! SAKUPI 5 KUPONA I OSVOJI NAGRADU

TELEFON

Samsung A15 + pretplata za Urban Neo 3

Xiaomi POCO C40 + pretplata za Senior Extra

TELEFON

Huawei nova Y90 + pretplata za Urban Neo 3

TELEFON

Huawei nova 10 SE + pretplata za Urban Neo 3

TELEVIZOR

TV JVC LT-50VA3300 + pretplata za Box 3.1

Pravila nagradne igre

RUTER

Huawei Mobile WiFi + pretplata za Surf L

Nagradna igra se organizuje tako što će se u dnevnom listu „Pobjeda“ objavljivati kuponi svakodnevno, počev od srijede, 24. aprila (kupon broj 1), završno sa ponedjeljkom, 27. majem (broj 30). Biće objavljeno 30 (trideset) kupona (obilježenih sa 1, 2, 3, 4, 5..., ..., 27, 28, 29 i 30.). Učesnik je dužan da sakupi pet kupona u nizu, po rednim brojevima, bez obzira kojim će brojem kupona započeti niz (npr. 1, 2, 3, 4 i 5 ili 4, 5, 6,7 i 8 … ili ..., 26, 27, 28, 29 i 30)... U slučaju da propuste jedan kupon, učesnici mogu da ga zamijene bilo kojim duplim brojem iz istog niza, samo jedanput. Na kuponu treba ispisati lične podatke (ime i prezime, broj telefona, adresu). Komplet od pet (5) kupona treba dostaviti u zatvorenoj, jednobojnoj koverti, na kojoj je strogo zabranjeno navoditi ime i bilo koje lične podatke. Kovertu u kojoj su kuponi učesnik treba da pošalje na adresu: Nova Pobjeda d.o.o. 19. decembra br. 5, Podgorica, ili da koverat sa kuponima ubaci u za tu svrhu obilježeno sanduče, u holu Pobjede (Ul. 19. decembra 5južna tribiona stadiona - IV sprat, kao i u sanduče na adresi Bulevar revolucije 15, Podgorica). Kupone u koverti dostavljaju se zaključno do 12 h, na dan izvlačenja. Organizuju se dva (2) izvlačenja imena dobitnika (gdje u svakom od njih dobitnici dobijaju po 10 nagrada, tj. ukupno 20, i to 2 televizora + 2 pretplate; 14 telefona + 14 pretplata; 4 WiFi Router + 4 pretplate. Imena prvih deset dobitnika biće izvučena 13. maja 2024. godine, u 13 h, a imena drugih deset dobitnika biće izvučena 1. juna 2024. godine u 13 h. Nakon svakog izvlačenja, svi neizvučeni kuponi učestvuju i za sva preostala izvlačenja. Pravo učešča imaju penzioneri i članovi njihovih užih porodica. Status penzionera dobitnici dokazuju čekom od penzije, ili izvodom iz banke, ili nekim drugim dokumentom iz FOND-a PIO.

Vodič kroz film, TV i muziku • objektiv@pobjeda.me

Komedija pod visokim naponom

zbog čega je Ličov lm „The Fall Guy“ sa Rajanom Goslingom i Emili Blant prava akciona poslastica i štosno ljubavno pismo kaskaderima

: Str. 8. i 9.

9. maj 2024.

A cappella

Krupan zalogaj

Krajem septembra prošle godine, na Trgu nezavisnosti u Podgorici, održan je koncert povodom obilježavanja 45 godina grupe Makadam. Njen Mirsad Serhatlić jedan je od najtalentovanijih kompozitora, dakle autora muzike, koje je Crna Gora izrodila. Koliko je narod te iste Crne Gore svjestan te činjenice, drugo je pitanje.

Bilo kako bilo, za vrijeme nesvakidašnje dugog stvaranja Makadama, stvoreno je kompozicija više nego što se to može nabrojati. Sati i sati muzike, kilometri studijske trake, gigabajti i gigabajti muzike - svjedoče o dugom trajanju. Kada me je Mirsad pozvao da mu pomognem u vezi s organizacijom tog koncerta, nijesam bio presrećan, jer je takav „zalogaj“ zahtijevao mnogo truda, rada i vremena. Ovo posljednje nijesam imao u mjeri u kojoj je to bilo potrebno da bi se sve to upakovalo kako treba.

Grupa Makadam, Mirsi, Jozo i Džemo, nijesu više u godinama koje su idealne za bine, probe, tegljenja i ostale nevidljive okolnosti koje nosi muzika, pa tako, valjalo je organizovati bend, probe, aranžmane, ozvučenje, snimanje... Svakakvih matraka se tu čoek morao dohvatiti. Jednostavno, nijesam imao vremena, a taj projekat nije zaslužio da čeka ni mene, ni moje slobodno vrijeme.

Mirsad me je na kraju pozvao da budem jedan od njegovih gostiju na koncertu, pa sam tu čast prihvatio s ogromnim zadovoljstvom i ponosom. I bilo nam je prelijepo. Uprkos jakoj kiši neposredno pred početak i polučasovnom kašnjenju, brojna publika okupljena na Trgu nezavisnosti strpljivo je čekala i dočekala koncert. I naposljetku, uživala u njemu. Prije desetak dana, snimak tog koncerta emitovan je na Prvom programu RTCG u 23 sata. Istini za volju, za ovaj koncert i povod, Javni servis morao je pronaći mnogo bolji, „prime time“ termin. No, kad nije bolje, dobro je i ovako. Kako ova kolumna ponekad služi za ozbiljnu kritiku muzičke scene i okolnosti koje je prate, pričinjava mi zadovoljstvo kada ovaj prostor mogu da iskoristim i za pohvalu – i to ne bilo kakvu. Da pređem na stvar: snimak koncerta grupe Makadam, odgovorno tvrdim, jedan je od najbolje audio-realizovanih

Piše: Vladimir MARAŠ

Snimak koncerta

Makadama, odgovorno tvrdim, jedan je od najbolje audio-realizovanih koncerata u Crnoj Gori. Gledajući ga, znajući što se sve moralo uraditi da bi se postigao takav zvuk, uvidio sam obim posla koji je Božidar Bole Martinović imao pred sobom

pijanistu i aranžera. Gledajući snimak koncerta i znajući što se sve moralo uraditi da bi se postigao takav zvuk, uvidio sam obim posla koji je Bole imao pred sobom. To je bio dvostruki zadatak – organizovati bend da zasvira na velikom koncertu, a istovremeno tu istu svirku snimiti i kasnije studijski obraditi za emitovanje.

koncerata napravljenih u Crnoj Gori. Da, upravo tako. Pod tim podrazumijevam: organizaciju benda, aranžmane, svirku, audio-zapis koncerta, studijsko nasnimavanje (popravljanje loših tejkova), miks, postprodukciju...

Bend je organizovao i okupio mladi i talentovani Božidar Bole Martinović iz Kotora. Upoznao sam ga kao klinca, svirali smo na nekoliko svirki po svom meraku, pa se sjećam njegovog talenta iz tih ranih njegovih dana.

To je bilo prije skoro deset godina, a u međuvremenu, Bole je stasao u vrsnog

Što se tiče benda, bez isticanja pojedinaca, mogu da kažem da su bili vođeni rukom koja zna svoj posao, onom koja je tačno izmjerila sve neophodne sastojke za realizaciju ovakvog projekta. U Crnoj Gori nemamo previše iskustva sa tim stvarima, pa tako, činjenica da je sastavljen „Live Makadam bend“ za ovu priliku i da je krajnji rezultat ovo o čemu pišem, onda se zaista može reći da je Crna Gora dobila funkcionalnu sviračku ekipu za „specijalne namjene“.

Osim benda koji je obavio svoju misiju i Bola koji je znalački izveo tu priču do kraja, imam potrebu da pohvalim još jednu osobu. Riječ je o Milici Kaluđerović-Kosić, jednom od lica televizijske emisije „Let ka zvijezdama“, koja se prije desetak godina emitovala na Prvom programu RTCG.

Kada me je Mirsad pitao koga bih mu preporučio od mlađih snaga, a da je u stanju da dobro otpjeva najveće hitove Makadama, odmah sam mu pomenuo Milicu. Sjećam je se kao nenametljive djevojke, vanserijskog talenta i urođenog mediteranskog šmeka. Kada sam pogledao snimak koncerta, ne da se nijesam pokajao, nego mi je Milica pokazala da je stasala u ozbiljnog vokalnog solistu, sa istom skromnošću koja je krasila i prije deset godina. I to je definitivno bio pravi pogodak za Makadam, jer je svaku njihovu pjesmu otpjevala na najbolji način – ali vrlo prepoznatljiiv za nju samu, što jeste odlika velikih izvođača.

Činjenica je da je Makadam jedan, a da naša zemlja grca tražeći sopstveni kulturni identitet, makar u muzici. Ovakvi koncerti dokaz su da u Crnoj Gori ima mladih ljudi sposobnih za velike stvari, za velike „zalogaje“. Nove ljestvice se postavljaju, a bez tog, zajedničkog kriterijuma, nema napretka.

u fokusu

Amaterski drvenom

Neka ima dvije Emi nagrade; neka je igrala u vrhunskim serija moderne ere...

Elizabet Mos ovdje djeluje apsolutno nesposobno da se opusti i prepusti ulozi koja ne podrazumijeva očitavanje patnje i muke na licu u svakoj milisekundi

Gledati farbu kako se suši ili upaliti mini-seriju „The Veil“ s Elizabet Mos? Pa, nevjerovali ili da, dovoljno je pogledati samo prolog nove špijunske serije Stivena Najta i odmah znati da je ovo retoričko pitanje. A farbu, brate mili. Gledanje u zid koji se suši iziskuje više od četiri i po sata koliko je potrebno za izlazak na kraj sa šest epizoda ovog FX on Hulu projekta, ali sigurno može da donese više uzbuđenja od ovog usiljenog i frapantno staromodnog trilera.

Najt je sa „The Veil“ okasnio makar dvije decenije; kao da ju je radio za publiku iz 2004, a ne iz 2024. godine. I to sa samo jednim-jedinim ciljem... da pokaže da i vrhunski glumci mogu biti totalni miscast. Elizabet Mos ne da je promašen izbor za glavnu rolu, nego... aoooo. Prolog sa hvatanjem nevaljalog Njemca dovoljan je da znate da će Mos u gostima kod Najta biti totalno izgubljen slučaj. Tih nekoliko minuta njene borbe sa britanskim akcentom, koji

Elizabet Mos veći dio energije troši na rvanje sa britanskim akcentom

Nijedan element nije na svom mjestu u Najtovoj frapantno staromodnoj mini-seriji „The Veil“

Amaterski triler sa drvenom Elizabet Mos

je navodno uvježbavala mjesecima prije početka snimanja serije, prva su crvena zastavica na koju ćete naići. No, nijesu i jedina. Jer, iako je izvjesno da će „The Veil“ veći dio kritičara i publike pamtiti upravo po drvenom britanskom izgovoru i kao pokaznu vježbu da i glumci velikog kalibra, koji su obično jaka preporuka za bilo koji filmski i TV projekat, mogu debelo da podbace - Mos je samo jedan u nizu problema zbog kojih Najtov novi triler apsolutno zaslužuje etiketu „negledljiva televizija“.

Bauk terorizma

„The Veil“ je priča koja se proteže od Istanbula do Pariza i Londona, sa dvije žene u bijegu iz izbjegličkog kampa na granici Turske i Sirije. Jedna od njih navodno krije opasnu tajnu, a druga pokušava da je otkrije. Ta tajna uključuje ISIS i plan terorističkog napada na Sjedinjene Američke Države vrlo nalik 11. septembru. Zadatak da ga razotkrije ima MI5 agentkinja kodnog imena „Imodžen Solter“ (Mos). Detalje u vezi sa planom navodno zna žena koja sa njom putuje, pod pretpostavkom da Adila (ubjedljiva Jumna Marvan zaslužila je mnogo bolju seriju i pametnije napisanu ulogu) zaista jeste ISIS komandantkinja i da su, baš zbog sumnje da je presudila njihovim očevima, muževima, braći, sinovima –pokušale da je ubiju žene okupljene u izbjegličkom kampu. Nakon amaterski skockane akcije izvlačenja iz kampa i niza scena u kojima naša Imodžen pali cigaretu kao da je nikad nije ni viđela a kamoli uždila, pokušavajući, da stvar bude još gora, da djeluje opakije od Tomija Šelbija, ulazak u automobil budi malu nadu. Jer, ipak govorimo o seriji čovjeka koji

je režirao i napisao nezaboravno tenzični i klaustrofobični film „Locke“ (2013), čija se cijela radnja odvija u autu sa Tomom Hardijem

Nažalost, ništa od toga. Jer, Najt je ovog puta totalno smetnuo s uma krucijalnu stvarkarakterizaciju. I uvukao nas u automobil sa dvije skice za koje vas nije briga ni što pričaju, ni što kriju, ni što rade, ni što misle o Šekspiru kojeg će Najt ubaciti onako, s neba pa u rebra, da među njima stvori konekciju.

Sve je u seriji „The Veil“ nakrivo nasađeno, amaterski skockano, potpuno prevaziđeno, od tih cigareta koje Imodžen pali kao da je to najveći akt pobune svih vremena, kao da je prva žena koja je ikada zapalila pred kamerama, do cijelog narativnog klupka koje se raspliće od Istanbula do Pariza i Londona. Najta ni u prethodnim serijama nije zanimala politika; uzimao je uvijek to što mu je bilo bitno za dramatične efekte i pičio svoga posla, ne želeći da se bakće sa bilo kojom vrstom anagažovanosti. Irska Republikanska Armija, ISIS, sve je to njemu isto i služi isključivo kao pion koji se pokreće na ša-

hovnici, da se radnja pomjeri od jedne tačke do druge. Tako i u „The Veil“ imamo vrlo površnu sliku, sa terorizmom koji kruži okolo kao nekakav bauk kojeg dobri Britanci, Amerikanci i oni koji se tako osjećaju, pokušavaju da uhvate.

Netfliksov nivo

Nakon niza serija u kojima je manje-više uvijek trpjela muku, jad, mrak i potcjenjivanje u nekom obliku, od „Mad Men“ i „Top of the Lake“, preko „The Handmaid’s Tale“ (nakon vrhunske prve sezone, uslijedilo je rasulo koje je vrijedilo pratiti isključivo zbog njenog performansa), do „Shining Girls“ - jasno je zbog čega je Mos željela drugačiju ulogu, onu koja bi joj omogućila da pokaže i kul stranu, sve vrijeme držeći konce čvrsto u svojim rukama. Malo je reći da se sa „The Veil“ nije usrećila i da je saradnja sa Najtom sigurno neće kandidovati za buduće projekte ovog tipa. Neka Elizabet ima dvije Emi nagrade; neka je igrala u nekim od najupečatljivijih serija moderne ere... U seriji „The Veil“ djeluje apsolutno nesposobno da se opusti i prepusti ulozi koja ne podrazumijeva očitava-

nje patnje i muke na licu u svakoj milisekundi.

Opet, ponavljamo, Mos je tu najmanji problem; njeno zvjezdano prisustvo samo potcrtava osjećaj da gledate Netfliksov tipični generični akcioni film sa velikom zvijezdom, samo razvučen na šest negledljivih epizoda.

Da makar traje ispod dva sata i da ima drugu glumicu u prvom planu, možda bi „The Veil“ zaslužio prelaznu ocjenu. Ovako, teško da može. Kec kao vrata, uz pitanje što, zaboga, bi kompanijama FX i Hulu da, u godini u kojoj su isporučili epski „Shogun“ i daleko inovativniju detektivsku priču „Under the Bridge“, ovako fulaju?

Crnjeg tezgarenja nijesmo gledali ove godine i nadamo se da nećemo... Ne postoji razlog da sa novim Najtom i novom Elizabet iko ostane do kraja (za sada su emitovane tri od šest epizoda), naročito ne u periodu kad nove serije izlijeću svako malo, ne bi li stigle da se uključe u trku za Emi nagrade. O njima tezgaroš Stiven može samo da sanja... „The Veil“ je debakl u svakom smislu te riječi. Marija IVANOVIĆ-NIKIČEVIĆ

Ocjena: 1/5

Jumna Marvan zaslužila mnogo pametnije napisanu ulogu

zerkalo

Piše: Marija

IvanovIć-nIkIčevIć

Malo je modernih režisera koji se trude da napale gledaoce kao Luka Gvadanjino. Svaki njegov film koncipiran je kao jedna velika igra zavođenja, tokom koje se u prvi plan gura nešto senzualno i opasno kinky, bila to rokenrol zvijezda Tilda Svinton pod mediteranskim suncem („A Bigger Splash“, 2015), breskvica Timotija Šalamea („Call Me by Your Name“, 2017) ili kanibalizam mladih ljubavnika („Bones and All“, 2022).

To što je kanibalizam pokušao da proda kao seksi nastranost (bogami, bez uspjeha), ili pomislio da može da „popravi“

Darija Arđenta nepomenicom od „rimejka“ po imenu „Suspiria“ (2018) – dovoljno govori o Gvadanjinovom režiserskom potpisu, kao i o, u najbolju ruku, ograničenim dometima njegovih filmova.

Narativna loptica

Kod Gvadanjina, da ironija bude veća, od kinky momenata uvijek jači utisak ostavljaju oni duboko intimni trenuci. Tako da, na koncu, od one famozne breskve, cijele dinamike jedne romantične veze i coming of age puta mladića koji otkriva svoju seksualnu orijentaciju - u „Call Me by Your Name“ mnogo jači utisak ostavi monolog jednog oca. Neočekivano intuitivnog, pronicljivog i brižnog, iako sve vrijeme posmatra iz sjenke.

Ni „Challengers“ po tome ne odudara od Gvadanjinovih prethodnih filmova. I ova priča o romantičnom trouglu, spakovana u oblandu teniske drame, takođe je pomiješana roba. Ima svojih momenata, ali nedovoljno za film kojem se vrijedi vratiti, a kamoli za erotski klasik sa moćnim ispitivanjem dinamike romantičnih veza. I to, vjerovali ili ne, najviše zbog Zendeje. Odnosno, zbog Gvadanjinovog precjenjivanja i njene i svoje (filmske) fatalnosti.

U trejleru, „Challengers“ možda djeluje kao prilično jedno -

„Challengers“

ni Zendeja nijesu seksi koliko bi Luka

Zavođenje kojem fali fatalnosti

Priča o romantičnom trouglu, spakovana u oblandu teniske drame, prilično je pomiješana roba. Ima svojih momenata, ali nedovoljno za film kojem se vrijedi vratiti, a kamoli za erotski klasik

stavna, vrlo direktna priča o sportskom i romantičnom sudaru teniskih rivala, ali scenarista Džastin Kurickis (inače, suprug Selin Song, koja se takođe, samo mnogo bolje, pozabavila romantičnim trouglom u prošlogodišnjoj drami „Past Lives“) odabrao je nelinerani narativ. Radnja pokriva 13 godina, te skače kroz vrijeme taman kao teniska loptica, od 2006. kada su glavni likovi ušli u romantični trougao, do 2019. kada njihova disfunkcionalna veza doživljava vrhunac – za neke na teniskom terenu, a za neke i u postelji.

Već na početku, naročito ako ste pogledali trejler u kojem je praktično otkriveno skoro sve što ćete gledati na velikom platnu, biće vam jasno koliko je ta narativna odluka ispala pogrešna; koliko se nije isplatila, te koliko nije doprinijela ni karakterizaciji, ni opštem podizanju (sportske i seksualne) tenzije, ni „fatalnom zavođenju“ gledalaca. Štoviše, upravo to skakanje kroz vrijeme jedan je od glavnih krivaca za to što „Challengers“ često djeluje prepumpano. Da ne govorimo o tome da se uz takav izbor stvorilo barem pola sata viška kroz

131-minutni film. Ili da su se taj prazni hod, kao i momenti kad se priča ozbiljno približava sapunici, sigurno mogli izbjeći uz drugačiji scenaristički pristup. Recimo, rašomonski narativ vjerovatno bi bio mnogo bolja opcija za odslikavanje kompleksne dinamike glavnog trija i efektniji prikaz individualnih crta njihovih karaktera.

Zamagljena granica

Za troje glavnih protagonista, pak, iako nijesu produbljeni koliko bi trebalo, ne može se reći da nijesu intrigantni. Scenario ih možda iznevjerava na mnogim mjestima, ali glumci su predani i vrlo raspoloženi da približe njihove specifičnosti, kompleksnosti i kontradikcije, istovremeno i razotkrivajući i zamagljujući tu opasno tanku granicu između seksa i sporta.

Zendeja igra Taši, nekadašnje sportsko čudo, buduću boginju tenisa, čiji je uspon zaustavila ozbiljna povreda koljena. Nju upoznajemo 2019, u trenutku kada njeno bračno i sportsko partnerstvo s Artom (Majk Fajst, otkrovenje iz Spilbergovog rimjeka mjuzikla „West Side Story“, 2021) upada u golemu krizu. Suprug

joj je bio na vrhu; pod njenim tutorstvom osvojio je Grand Slam, zaradio veliku lovu i postao jedno od najvažnijih imena u svijetu tenisa. I baš sada, kada treba da krene na US Open, i on je doživio povredu. Art se oporavio prilično lako i brzo; ma Taši bi ubila za to da je imala njegovu sreću kada se povrijedila... Ali, njegovo samopouzdanje nikada nije bilo gore. Toliko je nisko palo, toliko je turnira izgubio, da je njegova supruga i menadžerka odlučila da ga pošalje na totalno „lijevo“ takmičenje. Na čelindžer u Nju Rošelu u Njujorku, gdje se obično „tuku“ samo novajlije, luzeri, veterani sa povredama, teniseri na početku ili kraju karijere. Taši je uvjerena da je to jedini način da Art ojača poljuljano samopouzdanje, jer neće ga valjda u Nju Rošelu, na nebitnom takmičenju, sačekati neko koga neće moći da pobijedi? No, u gomili bezopasnih „luzera“ čega ga jedan prilično opasan. Njegovo ime je Patrik (Džoš O’Konor, proslavljen ulogom mladog princa Čarlsa u seriji „The Crown“), a s Artom i Taši ima istoriju. I odlično zna kako da, i jednom i drugom, uđe u glavu. Bila godina 2006, 2019. ili neka između, dok pratimo što se dogodilo, što je spojilo pa razdvojilo Arta i Patrika, Taši se tretira kao najjača gravitaciona sila filma. Ona je ta koja nosi pantalone (teniski šorts?) i u ovoj i u svakoj vezi; ona je boginja

Gvadanjino želio da jesu

seksa i tenisa; ona je predatorka u suknjici - i na terenu, i na tribinama, i u zadimljenoj hotelskoj sobi u kojoj ih navlači na trojku, pa samozadovoljno nestane, uz „napomenu“ da će njen broj dobiti onaj koji sjutra dobije meč...

I sve je to kul; može Zendeja i te kako da proda ženu s ubilačkim instinktima ispod kojih se, pak, naziru krhkosti i labilnosti. Ali, nikako ne može da „bača magiju“. Sa skriptom koji joj je dat i režiserom koji je tretira kao najfatalniju ženu što je kročila ispred kamere još od Šeron Stoun, nikako ne može da vas ubijedi da biste joj i sami ljubili tlo pod nogama, da je nekada sretnete.

Labradori i ženka

Zendeja je talentovana i predana glumica, ali nema ni težinu, ni kapacitet da iznese najfatalnije biće koje ste ikada vidjeli, a baš tako od prvog do zadnjeg kadra, u filmu o reketima, penisima i tome kako ih koristi jedna Taši da bi ostavila neizbrisiv trag u tenisu - pokušava da je „spakuje“ Gvadanjino. I baš zato što to ne može, djeluju komično i smiješno momenti kada Art i Patrik balave za njom, djelujući kao dva labradora u tjeranju, ni manje ni više. Srećom, Fejst i O’Konor perfektno su pogođeni za uloge, pa donekle ublažavaju katkad tragikomični utisak o cjelokupnim igrama moći na kojima počiva „Challengers“. Od „Fire and Ice“ dua na terenu, do „Tašinih lijepih bijelih dječaka“ vode bez mnogo grešaka u koracima, efektno dočaravajući i sopstvene likove, i njihovu dinamiku s „aligatorkom“. Fejst je odličan kao mala pudla Art, kao krhki, bijeli privilegovani dječačić kojeg majka nije dovoljno ljubila ili je to, pak, činila previše... a O’Konor pronalazi način da proda Patrika kao vječitog luzera kojem je vazda neko drugi kriv za neuspjeh. Ali, i zavodljivog đavola koji, na koncu, ispada jedan od rijetkih koji Taši kompletno ne jede iz ruke.

Glumci, dakle, magnetišu narativ čak i na mjestima koja im nikako ne idu u korist (samo čekate da neko izgovori „Vjeruješ li u ljubav na prvi pogled

– ili da još jednom prođem pored tebe?“), što je i glavni razlog zbog kojeg „Challengers“ uspijeva da drži pažnju, pa čak i da fascinira u pojedinim momentima.

Kraj je, recimo, epski. Vrlo je efektno izveden; skoro da dovodi do orgazma ključnu tezu, koju u filmu izgovara Taši: „Tenis je veza“. Do te mjere, da biste, ako se uhvatite za njega, ili za fotografiju Sejombhua Mukdirpoma, čija kamera totalno poludi pri kraju i počne da prikazuje finalni meč iz najluđih uglova (POV terena i teniske loptice) - mogli da pomislite da je Gvadanjino napravio vrhunski film. Nažalost, nije, osim možda za Zendejine fanove. Samo za njih, pod pretpostavkom da je posmatraju isto

kao režiser – kao boginju malih i velikih ekrana, „Challengers“ može da bude must-see.

Tehno munje

Najbolje što se za novog Gvadanjina može reći jeste da je dinamičan i zabavan, da nije nesnošljivo pretenciozan, te da se u njemu zaista može uživati ako ga ne shvatite preozbiljno. I ako ne počnete da razmišljate o tome što bi s ovakvom temom, dinamikom i cjelokupnim materijalom uradili autori poput Pedra Almodovara , Bernarda Bertolučija, Fransoa Ozona... ili neki drugi majstor za kinky, erotično, senzualno, istinski drsko i provokativno veliko platno, koji bi stvarno mogao da postavi znak jednaksoti između tenisa i seksa.

Ni „Challengers“ ni Zendeja nijesu ni približno zavodljivi koliko bi Gvadanjino želio da jesu i koliko su mogli biti, da su dobili drugačiji tretman. U prilično napumpanom filmu, jedina nabudžena stvar koja totalno funkcioniše ipak je samo agresivna i vrlo isplativa glavna muzička tema oskarovaca Trenta Reznora i Atikusa Rosa. E, ako i zbog čega vrijedi pogledati „Challengers“, to su njihove tehno munje koje pumpaju adrenalin u narativ, podižu tenziju tačno đe treba – i perfektno najavljuju ključne momente promjene u dinamici moći sadomazohističke trojke u potrazi za savršenstvom. I u ljubavi, i u sportu.

Ocjena: 6.5/10

Zendeja, gravitaciona sila lma koji postavlja znak jednakosti između tenisa i seksa

theposterdb.com

CELULOID

Ličova akciona poslastica

„The Fall Guy“

Komedija pod visokim

Piše: Marko Stojiljković

Evo jednog vica, za promenu crnogorskog. Dođe neka strana filmska ekipa da snima u Crnoj Gori i režiser pokupi neke lokalce da mu budu statisti. Namesti ih on na jedno mesto u kadar, snimi iz par „dublova“, pa ih upita mogu li se prebaciti na drugo mesto da se snimi i neki sledeći kadar. Lokalci se malo namrgode i krenu da se domunđavaju, a onda „glavni“ među njima samo kratko odgovori režiseru: „Možda jesmo glumci, ali nijesmo kaskaderi!“ „Naravoučenije“ vica bi, uz očiglednu poentu, bilo i to da je kaskaderski poziv makar fizički teži od onog glumačkog, pa kao takav nije dovoljno cenjen. To se pominje i poentira i u novom filmu „The Fall Guy“ Dejvida Liča, i to iz usta uglavnom potrošnog i ljigavog negativca, napisanog da nestane iz zapleta jednom kada ispuni svoju funkciju „skretanja“ istog.

Udar nostalgije

Dotični će narko-diler našem naslovnom junaku Koltu Siversu (Rajan Gosling) odati priznanje za zahtevan posao koji obavlja dok mu njegovi pomoćnici sipaju drogu u piće, tako „ispravljajući“ nepravdu koju kaskaderima čini Akademija time što im ne uručuje Oskare.

Istini za volju, ne postoje Oskari za kaskadere (a postoje za efekte, ccc!), ali to ne znači da su baš potpuno „neopevani heroji“ u samim filmovima. Recimo, Klif But (Bred Pit) kod Tarantina u „Once Upon a Time... in Hollywood“ (2019) jeste kaskader i sasvim je komplementaran glumcu Riku Daltonu (Leonardo Dikaprio), a emotivno je čak i potkovaniji. Tu je, na primer, i Ilaj Kros (Piter O‘Tul) u filmu „The Stunt

Sama akcija snimljena je na onaj tradicionalan, kaskaderski način, bez previše oslanjanja na CGI, što Lič i scenarista Dru Pirs često ističu na meta-nivou filma koji je toliko zabavan i smiješan, da je pravi užitak gledati ga

Man“ (1980) kroz koji Ričard Raš komentariše uspon i pad „novog Holivuda“, kao i silne promene u američkom društvu u periodu od deceniju-dve. Ili jedna od najboljih komedija 21. veka, „Ron Goosens, Low Budget Stuntman“ (2017) u kojem autori Stefen Hars i Flip Van der Kuil kroz naslovnog junaka (Stefenov brat Tim), inače pijanog ludaka koji ne zna za strah, komentarišu brojne afere, koje su još sveže u holandskoj kolektivnoj memoriji, na uvrnuti, izuzetno politički nekorektni način. Opet, kao direktna inspiracija za ovaj film izuzetno starovremenskog i nostalgičnog ugođaja ponajpre je poslužila jedna serija iz ranih osamdesetih sa kojom film deli naslov i ime glavnog lika. Razlika je, doduše, u tome da Kolt Sivers iz serije mora da „mesečari“ kao lovac na ucenjene glave u pauzama između snimanja, što ga dovodi u razne nezgodne situacije iz kojih se vadi upravo kaskaderskim veštinama. Kolt Sivers iz filma, pak, upada u nevolje iz drugih razloga koji imaju veze i s odnosima u okviru filmske ekipe, i sa načinom na koji se snimaju filmovi u savremenom Holivudu i u globalnoj kinematografiji

uopšte. Uostalom, budući da je i sam započeo karijeru kao kaskader (da bi „rastao u činu“ od koordinatora, preko koreografa, do režisera), Lič i te kako zna o čemu priča.

Važan poziv

Kolta upoznajemo delimično kroz njegovu vlastitu naraciju, a delimično na delu. On je holivudski kaskader kojem je glavni posao da izvodi vratolomije umesto cenjenog, ali prepotentnog glumca Toma Rajdera (Aron Tejlor-Džonson). U pauzama se zabavlja sa svo-

jom devojkom, snimateljkom Džodi Moreno (Emili Blant), a njih dvoje planiraju prvi zajednički odmor kako bi započeli novo poglavlje u zajedničkom životu. Sve izgleda divno i krasno dok Kolt na snimanju ne doživi nesreću zbog koje prvo završi u bolnici sa povredom kičme, a onda skrivajući se od svog posla i od svoje devojke...

Godinu i po kasnije, Kolt radi na parkingu meksičkog restorana gde ga povremeno zezaju gosti koji se sećaju njegove prethodne karijere, pokušava-

Gosling i Blant u filmu koji pruža pronicljiv pogled u holivudsku industriju

Guy“ sa Rajanom Goslingom i Emili Blant

visokim naponom

jući da ispadnu face pred svojim devojkama... a povremeno zeza i on njih tako što njihova kola vozi „kaskaderski“. Iz tog uhodanog života prenuće ga jedan poziv. On dolazi od producentkinje Gejl (Hana Vedingem, otkrovenje filma) koja ga poziva da se hitno „vrati u igru“. Situacija je, naime, takva da je Tom prvo upao u loše društvo (sa mnogo droge koja ga „fura na paranoju“), pa onda nestao, zbog čega cela skupa produkcija visi o koncu. Da stvar bude još zeznutija, u pitanju je debitantsko režijsko

ostvarenje nikog drugog nego njegove bivše devojke Džodi, kojoj se sigurno neće pružiti druga prilika ako zabrlja na tako velikom projektu, a ona, navodno, želi baš njega. Džodin prvenac je epsko-lirska naučnofantastična melodrama o ljubavi svemirskog kauboja i vanzemaljke usred rata dve vrste, koja deluje kao čudan miks „Cowboys & Aliens“ i „Dune“ sa primesama epa „Mad Max“ (zbog silne jurnjave automobilima), dakle kao potencijalno bolni „flop“. Pritom, naša režiserka kuburi i sa trećim činom, i zapravo ne očekuje Kolta na setu, pa njegovi pokušaji da se pred njom iskupi ne idu baš najbolje. Ali, makar na snimanju ima prijatelja u vidu svog kolege Dena Takera (Vinston Djuk), koji je avanzovao do pozicije koordinatora.

Pored prevrtanja u kolima, padanja u bitkama i kadrovima zapaljenja na setu, Kolt dobija zadatak od Gejl da pronađe nestalog Toma, ali stvari nisu kakvim se na prvi pogled čine, pa će on biti prinuđen da svoje kaskaderske veštine koristi i po ulicama, hotelima i klubovima Sidneja.

Humoristični poeni

U filmu ima više nego dovoljno akcije, što smo od Liča, znajući njegovu filmografiju (prvi „John Wick“, drugi „Deadpool“, „Atomic Blonde“, „Bullet Train“) i očekivali. Ona je ovde ipak sekundarna, ali svejedno služi i uspeva da održi film u konstantno visokom naponu u trajanju od dva sata. Sama akcija snimljena je na onaj tradicionalan, kaskaderski način, bez previše oslanjanja na CGI, što i Lič i scenarista mu Dru Pirs („Iron Man Three“, „Mission Impossible: Rogue Nation“, a sa režiserom je sarađivao na „Fast & Furious Presents: Hobbs & Shaw“) često ističu na meta-nivou filma. Utisku da ovde imamo

film kakvi se sada samo retko i u izuzetnim prilikama snimaju dodatno doprinosi i neonski vizuelni dizajn, kao i muzika koja se često svodi na pesmu „I Was Made for Lovin‘ You“ sastava Kiss u varijantama od haus-remiksa, do džo-kokerovske power balade Akcija je sekundarna zato što je „The Fall Guy“ ipak prvenstveno komedija, i to najmanje trostruka. Za početak imamo klasičnu komediju koja se svodi na gegove i dosetke, kako fizičke, tako i verbalne, a ona svoj vrhunac dostiže u uvođenju značajnog lika psa koji se zove Žan-Klod i komande prima isključivo na (lošem) francuskom.

Nadalje, tu je i romantična komedija budući da je suštinski zaplet filma centriran oko mogućeg pomirenja bivšeg para, što je centralna motivacija glavnog junaka, a ne treba zaboraviti ni velike gestove koji su za dotični žanr karakteristični. Opet, „The Fall Guy“ najbolje funkcioniše kada se prebaci na meta-nivo, i to ne samo do opštih mesta o nadmenim glumcima i skromnim, vrednim kaskaderima, zbunjenim režiserima i pohlepnim producentima pod stresom.

Lič se koristi tim generalizacijama, ali uspeva da baci i malo dublji pogled u filmsku industriju, da postavi neka prava pitanja o njenoj sadašnjosti i budućnosti, od digitale i CGI, do izazova veštačke inteligencije i „deep fake“ falsifikovanja. Tome treba dodati i sijaset referenci, na Toma Kruza, seriju „Miami Vice“, ljubiće „Nothing Hill“ i „Love Actually“, uz one na akciono-kaskaderske klasike, kojima se ubiraju izgrađeni humorni poeni.

Za sve to Lič ima na raspolaganju gotovo idealnog glumca, čiji sam izbor može služiti kao referenca za sebe (u najmanju ruku zbog uloge u Re-

fnovom filmu „Drive“, što se dodatno podvlači kostimom, odnosno jaknama u sličnom stilu koje Kolt nosi). Osim što je Rajan Gosling sada opet „vruć“ zbog nagrađivane uloge Kena u hitu „Barbie“ Grete Gervig, kao i zbog spremnosti da se zeza na tu temu ne izlazeći iz lika, treba reći da je reč o izvanredno sposobnom glumcu, i to baš za ovakve blesave akcione romantične komedije, u kojima „valja“ najgore gluposti iz scenarija a sve vreme čuva savršenu mirnoću u transformacijama između kaskadera, budalaša, naivne drugarčine, akcijaša i ljubavnika.

Dvosmisleni naslov Ostatak postave nema dovoljno prostora za razigravanje, što je šteta za Emili Blant koja, svedena na slatkicu koja se baš ne snalazi u novoj, odgovornoj ulozi, baš i ne može da pokaže širinu talenta, od onog akcionog do direktno komičnog. Loše prolazi i Aron Tejlor-Džonson, sveden na arogantnu budalu (koja je inače dobar glumac), dok Tereza Palmer u ulozi Rajderove devojke i Stefani Hsu u ulozi asistentkinje imaju premale epizode. Bolji „prolaz“ dobili su Vinston Djuk i Hana Vedingem, čiji likovi imaju dosta „mesnatije“ replike. Jedini nedostatak koji bi filmu možda mogao da se zameri jeste određena doza predvidljivosti prosedea. Ali, i tu treba imati u vidu i dvosmislenost samog naslova na matičnom engleskom jeziku, gde on može biti i pomalo pogrdni termin za kaskadera („momak za padanje“), ali i metaforički izraz za žrtvenog jarca. Opet, možemo se pouzdati da su Dru Pirs i Dejvid Lič na to i te kako računali, pa su nam na kraju servirali jednu izuzetno zabavnu i smešnu komediju koju je pravi užitak gledati. Ocjena: 4/5

theposterdb.com

CELULOID

Film djeluje nabacano, požureno, uneređeno; fali mu glazure, dorade, srca, štosa, konekcije sa publikom.

Jedna od najmoćnijih „kidalica“ s ovogodišnjih malih ekrana? Zasigurno veliko finale HBO komedije „Curb Your Enthusiasm“, u kojem su se Lari Dejvid i Džeri Sajenfeld, partneri u „zločinu“ zvanom „Seinfeld“, ponovo sreli... I, za manje od sat, uspjeli da poprave onaj gorki ukus diskutabilne završnice svoje kultne „serije o svemu i ničemu“, emitovane prije više od četvrt vijeka.

Brzorastući trend

„Curb“ finale na koncu je ispalo toliko štosno i bezobrazno emotivno, da je oproštaj od Larija i njegove ekipe „komičara sa lošim manirima“ odmah zaslužilo etiketu „zlatni sat televizije“... a Sajenfeldovo sjajno gostovanje samo je dodatno pojačalo uzbuđenje u vezi sa Netfliksovim filmom „Unfrosted“, njegovom prvom režijom poslije decenija i decenija isporučivanja vrhunske situacijske komedije i prvoklasnog stend-apa.

Na koncu, ispalo je ovako: osim što je bio zadužen za jednu od najmoćnijih „kidalica“ iz 2024, Džeri je priredio i najveću „antikidalicu“ s ovogodišnjih malih ekrana. Jer, „Unfrosted“ je toliko tupa i promašena satira, da je gotovo nemoguće prihvatiti da dolazi od bezobrazno oštroumnog Džerija Sajenfelda.

Osim „Seinfeld“ zaostavštine, očekivanja od filma „Unfrosted“ pojačao je i Džerijev iz-

theposterdb.com

Bajata satira svemu i ničemu

bor teme. Jer, u eri u kojoj hiperpopularni proizvodi poput Barbike, tetrisa, „džordanki“, „blekberija“, pa čak i „Flamin’ Hot Cheetosa“ – postaju glavne zvijezde i pokretači filmske radnje, činilo se da je došlo vrijeme za naslov koji neće biti samo još jedan u nizu (više ili manje uspjelih) filmova o nekom kapitalističkom produktu.

nje od kompanija „Kellogg’s“ i „Post“, koji su već šezdesetih godina prošlog vijeka, nižući kutije sa žitaricama poput „Frosted Flakes“ i „Froot Loops“, po-

stali ključni rivali i najveći igrači u industriji „američkog doručka“. Štoviše, ne samo što ih za dozvolu nije pitao,

nego je iskoristio svaki intervju u vezi sa

Zato i djeluje kao prerazvučeni vic ili skeč koji nikako da se završi ,

Sa Džerijem koji se ustrijemio na „Pop Tarts“, hiperpopularni filovani kolačić kompanije „Kellogg’s“, očekivala se i vrhunska sprdačina na račun ovog brzorastućeg filmskog trenda, zahvaljujući kojem ćemo, nakon „Barbie“ ( Greta Gervig 2023) dobiti još 13 filmova o „Matelovim“ igračkama. A govorimo samo o zvanično potvrđenim projektima: još 45 (!) „matelovaca“ i dalje je u fazi razvoja...

Za razliku autora drugih filmova o korporativnim proizvodima, Sajenfeld nije dobio odobre-

Ekipa koja prodaje gluposti umjesto štosa

promašen režiserski debi oštroumnog Džerija Sajenfelda

serije „Seinfeld“ i filma „Bee Movie“ (Stiv Hikner, Sajmon

Džej Smit, 2007) – Džeri igra i glavnu ulogu, marketinškog mastermajnda Boba Kabanu. Upoznajemo ga 1963. u Mičigenu, u eri kada su Sjedinjene

satira o ničemu

filmom „Unfrosted“ da im se naceri i kaže da jedva čeka da

Države „definisane mlijekom i žitaricama“; u jeku „rata ruža“ žitaričkih dinastija. U tom trenutku, i „Post“ i „Kellogg’s“, za koji Kabana radi, pokušavaju da smisle i plasiraju novu poslasticu koja bi mogla „zauvijek promijeniti američki doručak“.

isa da odigra šećernog narko-bosa po imenu El Sucre, kao parodiju na svoju kultnu rolu u „There Will Be Blood“ ( Pol Tomas Anderson , 2007). Iako ne sumnjamo da bi poljubio vrata, na kraju je, srećom, odustao od prvog izbora i ulogu dao Feliksu Solisu

Osveta ljevičara

„Kellogg’s“ tim, uz Kabanu, čine nasljednik kompanije Edsel Kelog Treći (Džim Gafigan) i Dona Stankovski (Melisa Makarti), koja će zbog ove misije čak napustiti NASA odaje. Kakva crna misija slijetanja na Mjesec, mali bi to podvig bio spram nanošenja poraza rivalskom „Postu“, njegovoj vlasnici Mardžori (neiskorišćena Ejmi Šumer) i njenom potrčku Riku (Maks Grinfeld).

Hoće li ga tužiti ili ne, njihova je stvar, ali za to stvarno nema razloga. Jer, iako „Unfrosted“ definitivno nije reklama; iako ima i jedan „Can’t Take My Eyes Off You“ momenat ciljane parodije na račun marketinškog plasmana kutija sa žitaricama; te iako nudi nimalo laskavu sliku nezdravi koja izbija iz navodno hranljivih namirnica - ovo je film koji nema moć da vas odvrati od kupovine. Ni američkih, ni bilo kojih žitarica. A to što vam se nešto poput kornfleksa ili čokoladnih kuglica neće jesti nakon gledanja, nije stvar antikapitalističke, nego antifilmprirode Džerijeve

ske komedije.

stenom

derom

U prvoj režiji „Unfrosted“, čiji je scenario napisao sa Spajkom Fere, Endijem Robinom i Barijem Mar, starim znancima iz

Na putu do cilja, oba tima naići će na brda prepreka. Na koncu, neko će uspjeti da „rascijepa atom doručka“... ali, nažalost, ne i atom vrhunske satire. Jer, jedino vrhunsko što „Unfrosted“ ima jesu talenti ispred i iza kamere. Tim gore što su ostali neiskorišćeni... od epizodnih faca poput Hjua Granta, Kristijana Slejtera, Pitera Dinklidža, Džona Hama i Džona Slaterija, do „pozadinskih igrača“ kao što je direktor fotografije Bil Poup. A to što nikada ne biste pogodili da je za kadrove ovog filma, koji je mogao biti prava retro-poslastica, bio zadužen čovjek koji je radio trilogiju „The Matrix“ (19992003) i Rajtove razigrane filmske đakonije „Scott Pilgrim vs. the World“ (2010) i „Baby Driver“ (2017) – apsolutno ide na obraz Džerija Sajenfelda.

Tigar u džaku

Svašta je Džeri htio i probao u novoj „satiri o svemu i ničemu“; nema koga nije dohvatio i sa čime nije želio da se posprda. Američka akademija filmskih nauka i umjetnosti još je i dobro prošla s onom bezukusnom parodijom na račun Oskara i s uvođenjem godišnjeg priznanja „Zdjelica i kašike“ za najbolje žitarice.

Mnogo gore i bezukusnije ispale su „fore“ u vezi s američkom politikom, ticala se Hladnog rata, slijetanja na Mjesec i „organizovanog mljekarstva“ (čitaj: kriminala); ili američke vojske (sahrana sa „žitaričkim počastima“ zasigurno je jedan od najvećih WTF momenata filma); ili Džona F. Kenedija, Merilin Monro i Džeki O (nit provokativan, nit smiješan, već komentar uvredljiv preko svake mjere)... Ili onog šestojanuarskog upada u Kongres, sa sve Hju Grantom koji igra Tigra, „Frosted Falakes“ maskotu koja odjednom postaje predvodnik štrajka protiv kompanije „Kellogg’s“ i pretvara se u onog QAnon šamana Džejkoba Čenslija koji je tog januara 2021. punio stupce svjetskih medija divljajući i braneći Trampa po Kapitolu. Grant je toliko iskuliran i dobar u ulogama koje koketiraju sa karikaturom, da je pošteno reći da je zamalo uspio da nam uvali „tigra u džaku“. No, Džeri je u „Unfrosted“ ipak nagurao previše prvoloptaških fora, pa ni Hju, iako u startu simpatičan dok govori o glumi, teatru, Hamletu i svom nemjerljivom doprinosu reklamožderskoj industriji pahuljica - nije uspio da se izvuče. Čoek, prosto, ne „bača magiju“; malo se što tu može uraditi kad u kadru, kao referencu na Kameronov „Titanic“ (1997), imate kesu pomfrita i bocu kečapa koji doživljavaju tragičnu sudbinu Džeka i Rouz.

Nešto slično važi i za Hama i Slaterija, koji su kod Džerija doživjeli „Mad Men“ reunion, u sceni koja je direktna referenca na kultnu epizodu u kojoj brendiraju ruž za usne „Belle Jolie“. Zbog takvih momenata teško je otresti se utiska da Sajenfeld nije išao dalje od premise: „Dobro, Netfliks mi je dao masu para, mogao bih da ih spiskam na gomilu skečeva slavnih glumaca koji rekreiraju nešto po čemu su poznati. Pa da se mi fino zabavimo i sami sebi ismijemo; ne mari...“

O Džerijevom „Unfrosted“ mnogo govore i ideje koje, na koncu, nije realizovao. Recimo, takođe prvoloptaški trip da pozove Danijela Deja-Lu-

Većina materijala, koji je Džeri dao i sebi i ostatku ekipe, ne radi; tempo je užasan i po humor poguban, sa glumcima koji padaju kao kolateralna šteta režisera koji ne zna što radi. Cijeli „Unfrosted“ djeluje nabacano, požureno, uneređeno; fali mu glazure, dorade, poliranja, srca, štosa, konekcije sa publikom. Zato i djeluje kao prerazvučeni vic ili skeč koji nikako da se završi. Zapravo, „Unfrosted“ to tehnički i jeste, s obzirom na to da je zasnovan na djeliću Džerijevog stendapa u kojem se pozabavio „Pop Tarts“ fenomenom... Za razliku od te i njoj sličnih stend-ap senzacija, „Unfrosted“ pati od crtaćke logike i pretjeranosti koje nikako da izgrade skladnu i smislenu cjelinu. Zna Džeri vrlo dobro koliko je luckast svaki kadar koji pokušava da proda, ali kao da ne kapira da nije smiješan. I da ovog puta servira glupost umjesto štosa, besmislicu umjesto zabave. Prerazmekšani kornfleks umjesto osvježavajućeg doručka. Užasno smiješan i užasno glupav film – uvijek je dobrodošao. Nažalost, Džeri se ovog puta nije pobrinuo za prvi dio opisa. I zato ne treba da sumnjate da su kritičari satrli „Unfrosted“ sveteći mu se zbog tvrdnje da „ekstremni ljevičari uništavaju komičarsku industriju“, uz priloženu listu „Seinfeld“ fora koje sigurno ne bi prošle test politički (pre)korektne publike da je tek sada doživjela premijeru na malim ekranima.

Tu je Džeri totalno u pravu, ali nijesu negativne reakcije posljedica ljutnje nego toga što je „Unfrosted“, naprosto, loš, jedva gledljiv film. Jedan od onih koje pogledate i zaboravite ih do narednog doručka... M. IVANOVIĆ-NIKIČEVIĆ

Ocjena: 2/5

LISTALICA

Cijeli se Pariz urotio da Grejs Džons ne skoči s Ajfelovog tornja; pa ipak je dama u crnom Rodžeru Muru, dakle Džejmsu Bondu lično, skočila u filmu „A View to a Kill“ (1985). Najopakija od svih Bond djevojaka. Samo što je režiser Džon Glen, za taj skok, morao da dobije ne samo jednu, nego dvije dozvole.

Nekako je Glen, od firme koja rukovodi Ajfelovom kulom, uspio da dobije gomilu papirologije uz potvrdu, da je skok padobranom sa jedne od platforme tornja, bezbjedan... I taman je sve bilo spremno za snimanje, kada su se javile gradske vlasti Pariza. „Gospodo, nemate našu dozvolu!“ I kakva sad druga dozvola... „Fino, možda skačete s Ajfelovog tornja i od njih ste pečat dobili, ali doskočićete na tlo i teritoriju Pariza, a to je već naša nadležnost!“ Mnogo jada za jednog Džejmsa Bonda... Tako je jedna od najslavnijih akcionih sekvenci u čitavih 27 filmova o Bondu dobila auru nezaboravnog – pravo u filmsku legendu. Na način, na koji to čini i činila je Ajfelova kula, od svog prvog pojavljivanja na velikom platnu... Još u 19. vijeku!

Zbog nje su caklile oči i u njima se prelamali svi snovi mlade Odri Hepbern ; a upravo nju, u statičnom kadru, Fransoa Trifo odabrao je da otvori prvi autorski film „400 udaraca“ (1959). Jedan miš Ratatuj nju postavlja u centar svog najljepšeg pariskog vidika, a Majkl Mur u dokumentarcu „Sicko“ (2007) pred njom lamentira o besplatnom zdrav-

Nezaboravne uloge koje je Ajfelov

Pod skutima

stvenom osiguranju, kakvo ne postoji u Americi...

I jasno je da je od 1889, kroz tri vijeka, Ajfelov toranj bio i ostao važan simbolički totem, referenca, poprište ili čak zamajac radnje izuzetnih filmova. Ovog maja, kada se navršava 135 godina od otvaranja najprepoznatljivijeg simbola Pariza, samo treba svjedočiti, da u filmskom objektivu nema ni mrve rđe na 300 metara „Čelične dame“.

Funny Face

Afera Ajfelove kule i filma stara je skoro koliko i sama filmska umjetnost i koliko i sam toranj. Manje od dvije godine nakon što su u Parizu napravili veliku pometnju i paniku pri-

kazivanjem prvog filma (čuvena projekcija sa dolaskom voza na gradsku stanicu) – braća Limijer snimila su „Panoramu tokom uspona liftom na Ajfelovu kulu“ (1898). Jedan pogled od 42 sekunde, koji polako osvaja Trokadero, pa drugu obalu Sene, pa... Ali, potpunu slavu i status planetarnog fenomena, mnogo iznad visine od 330 metara (decenijama i najviša ljudskih ruku tvorevina), Ajfelov toranj dosegnuo je 1957. godine. Tada su Odri Hepbern, Fred Aster i Kej Tompson u mjuziklu „Funny Face“ Stenlija Donena otplesali, otpjevali i odglumili jedan ultimativni američki san – o odmoru i životu, romansi u Parizu. U Donenovom hitu sa kraja posljednje banalne i lagodne američke ere, Odri je „samo“ stidljiva asistentkinja u knjižari, amaterka u svijetu filozofije, koja ima mnogo toga da kaže protiv svijeta mode i sve te industrije... Ali je, naravno, rođena za modu. I naravno, za Pariz.

The True Legend of the Eiffel Tower

Sve što o Ajfelovom tornju treba da znate, sve čime vas može nadahnuti prije posjete Parizu, stalo je u 90 minuta dokumentarca „The True Legend

of the Eiffel Tower“ (2005) Sajmona Bruka . Onako, lako i pitko djelo dokumentarne fikcije – i jedna neočekivano fascinantna hronika, što se sve moralo dogoditi, da bi kula uopšte dobila mjesto u Parizu. Na primjer, da toranj uopšte nije bio ideja Gustava Ajfela, već Morisa Kehlina, inžinjera koji je predvodio tim dizajnera u Ajfelovoj firmi... Originalna ideja, prije 140 godina, bio je „300 metara visok stub ili kula“. I sve je to potom Moris razradio...

The Crazy Ray

Nego, sigurno ste čuli za onu priču, da je slavni pisac Gi de Mopasan iz protesta svakog dana ručao u restoranu na tornju – jer je to bio jedini vidik u Parizu odakle je mogao sa mirom jesti a da ne vidi kulu koju je mrzio?

Za svakog De Mopasana postoji jedan Rene Kler. E, taj Francuz je 1924. snimio nijemi film naučne fantastike „The Crazy Ray“ (u pariskoj distribuciji „Paris Qui Dort“). U njemu se čuvar na samom vrhu Ajfelovog tornja jednog jutra budi – i uskoro saznaje da je jedan od svega šest ljudi u gradu koji nijesu u pokretu „zamrznuti“. Što je, opet, rezultat igre nekog zlog naučni-

Džejms Bond u potjeri za „damom u crnom“ u akciji „A View to Kill“

Urnebesna pustolovina sa Lemonom u komediji „The Great Race“

Trentinjan i Sandreli u Bertolučijevoj

čelične dame

ka i njegovih nevidljivih zraka. Ne treba ni govoriti koliko je prije vijek jedan takav film sajfaj zabave bio popularan. Uglavnom, 1928. Rene Kler snimio je „La Tour“, kratki film od 14 minuta... I to opisao kao „način da se oduži slavi stare gvozdene dame, u koju je uvijek bio i vječno ostao zaljubljen“. E, kako De Mopasan nije bio živ da to vidi...

Ninotchka

Jedna diplomatska igra prije Hladnog rata, a na početku svjetskog: 1940. Greta Garbo glumi sovjetsku diplomatkinju u Parizu u vječnom hitu „Ninotchka“ Ernsta Lubiča I, naravno, u tom Parizu se zaljubljuje u muškarca kog glumi Melvin Daglas, a koji predstavlja baš sve protiv čega se ona bori i što najdublje prezire. U svemu je najjači jedan dijalog, u kom Garbo tvrdi da je Ajfelov toranj i pogled sa njega uopšte ne interesuju... Osim sa „tehničkog stanovišta. I to tu, naravno, ispada neodoljivo. Koji minut kasnije će tog istog Daglasa pitati koja je tačno širina i razmak između tih nosećih stubova, na što će on kao iz topa ispaliti odgovor. Uglavnom, bio je to okvir za perfektnu romansu, kakvu evo osam i kusur decenija filmska

Zbog nje su caklile oči i u njima se prelamali svi snovi mlade Odri Hepbern; a upravo nju Fransoa Trifo odabrao je da otvori prvi autorski film „400 udaraca“

umjetnost nije ponovila pod sjenkom gvozdene dame.

The Conformist

Neka oproste svi Francuzi, ali najveći vizuelni pjesnik pariske ljepote ipak je Italijan Bernardo Bertoluči . „The Last Tango in Paris“ (1972) ovog puta nećemo pominjati, već njegovo remek djelo psiho-trilera i političke drame „The Conformist“ (1970). Žan-Luj Trentinjan tu je stari i okoreli fašistički operativac, koji u Parizu ima zadatak da kokne jednog davnog poznanika, univerzitetskog profesora... Samo što se i njemu, eto, u Parizu desi – Pariz. Pa se zatreska u profesorovu ženu Anu (Dominik Sanda), pa joj se udvara, pa ona uzvraća udvaranjem njegovoj ženi koju glumi Stefanija Sandreli, pa... Taj Trentinjanov hod pariskim pločnicima, taj ples sa rukama u džepovima dugog kaputa i pod savršenim fedora šeširom, to je ono zbog čega je jedan filmski fašista, ubica, kurvar, očajnik – ostao prije svega

prepoznat kao simbol vječne gospoštine. A Trentinjan kao nenadani i neočekivani seks simbol, na način na koji je opet autentično – samo pariski.

The Great Race

Toranj kao poprište pariske i globalne katastrofe? Simbolički jaka filmska zamisao, pogotovo šezdesetih kada je svijet strahovao od nuklearne prijetnje. Tako je „King Kong Escapes“ (1967) veliki okršaj, skoro u godzila stilu, gigantskih čudovišta, u kom je glavni zloća jedan okrutni mastermajnd Doktor Hu. A „Zazie in the Metro“ (1960) velikog Luj Mala, sasvim šarmantna komedija, koja kao polaznu tačku ima jedan veliki i potpuno ozbiljan štrajk pariskih radnika metroa, što jednu djevojčicu Zazi s ujakom i dovodi pod skute i sjenu Ajfelove kule... Nego, ipak je tu najsuptilnija velika katastrofa provučena kroz film „The Great Race“ (1972) Blejka Edvardsa i zabavnu pustolovinu od Njujorka do Pariza. U kojoj takmi -

čari stvarno ne prezaju ni od čega, samo da pobijede. Pa Profesor Fejt (Džek Lemon), „ni kriv ni dužan“ na ciljnoj ravnini ispali jedan projektil, od kog se, naravno, sruši cijela kula.

A View to A Kill

Nego, onaj Džejms Bond. Grejs Džons je stvarno najposebnija od svih Bondovih djevojaka. Slavna Jamajčanka, muzičarka, manekenka, glumica – u svega nekoliko kadrova umije da pokaže, da je veća i od samog Bonda i od filma o njemu. Ali, nije ona ta koja je skakala padobranom sa platforme Ajfelovog tornja, već kaskader Bi Džej Vort. Za kojeg je, gore pri vrhu, dizajnirana posebna i duga rampa za skok, jer je sama osnova kule prilično široka, pa je postojala opasnost da aterira na neku od nižih platformi... I da, producentski tim je morao da izračuna, da se padobran mora otvoriti tačno tri i po sekunde nakon skoka. Nije smjelo ni manje, ni više. I tako je kaskader, odnosno Grejs Džons, padobranom letio sve do Sene, a Rodžer Mur, dakle Džejms Bond, jurio za njom; pao u jednu svadbenu tortu; završio i na brodu... Ali, ništa mu to nije vrijedilo. Jer, spasilac opake Grejs, dame u crnom, bio je ni manje ni više nego Kristofer Voken! Ma, filmska romansa kakvoj samo Pariz i Ajfelov toranj mogu da pokažu koordinate i pronađu put. S. STAMENIĆ

Bertolučijevoj političkoj drami „The Conformist“

Nezaboravni ples Tompson, Astera i Hepbern u hitu „Funny Face“

SERIJE Under the Bridge Huluova

Zastrašujuće privlačna rekonstrukcija zločina

Davor Pavlović

Četrnaestog novembra 1997. godine u gradu Viktorija, u Kanadi, grupa tinejdžera divljački je pretukla četrnaestogodišnju Rinu Virk, koja je kasnije pronađena mrtva. Stravičan zločin postao je medijska senzacija. Književnica Rebeka Godfri tada se jako zainteresovala za priču o mladoj ubijenoj ženi u rodnom gradu, pa je sljedećih šest godina provela istražujući slučaj, intervjuišući optužene i svjedočeći na suđenjima. Svoju potragu za istinom, na koncu, objavila je u knjizi „Under the Bridge“.

Ti događaji, detaljno opisani u ovom nefikcijskom bestseleru, sada su pretvoreni u istoimenu osmodjelnu mini-seriju, čije su prve četiri epizode dostupne na platformi Hulu.

Morbidna znatiželja

Jednu od glavnih uloga igra

Lili Gledston, zvijezda Skorsezeovog epa „The Killers of the Flower Moon“ (2023), koji joj je donio i nominaciju za Oskara. U prvoj velikoj roli na televizij, nakon dojmljivih epizoda u „Billions“ i „Reservation Dogs“, otjelotvorila je izmišljenu detektivku Kem Bentlend, a uloga autorke knjige Rebeke Godfri pripala

je Rajli Kef

Rina Virk (Vritika Gupta) bila je žrtva maltretiranja u školi, gdje su je klinci iz razreda stalno zadirkivali zbog izgleda i vjere. Kao dijete Indijaca, oca

Mandžita (Ezra Faruk Kan) i majke Suman (Arči Pandžabi), oboje pobožnih Jehovinih svjedoka, Virk je odskakala iz

okruženja koje su uglavnom činili bijeli dječaci i djevojčice – a sve što je željela jeste da bude prihvaćena.

Želeći da se sprijatelji sa Džozefin (Kloi Guidri), Keli (Izi Dži ) i Dasti ( Aijana Gudfelou ), činila je sve kako bi se uklopila, a ujedno se suprotstavljala tradicionalnim roditeljima, radeći stvari na svoju i njihovu štetu. U tom bijesu i borbi za prihvatanjem, ostala je usamljena, da bi sve završilo tragično.

U sadašnjosti, mnogo djevojčica može da se poistovjeti sa Rinom, dok niko neće biti tu da spriječi da dožive sličnu sudbinu kao ona. Stoga, kreatorka serije Kvin Šepard gledaocima ne daje zaključke i rješenje problema na tanjiru, već nudi postepenu dekonstrukciju onoga što svi smatraju sigurnim, svetim i dobrim, što bi trebalo da popali neke lampice.

Iako, barem u ovom trenutku, podžanr true crime već djeluje kao prilično istrošeno područje jer ne postoji mjesto koje nije dotaknuto, kao ni ritam i način pričanja priče koji nijesu pretjerano korišćeni – „Under the Bridge“ ima nešto što tjera na gledanje. Kolektivni osjećaj morbidne znatiželje o neobjašnjivom i tami koja vreba na rubu društva, nije uspjela da ugasi. Ovaj Huluov projekat definitivno ima sve elemente misterioznog trilera s uvjerljivim likovima, komplikovanim odnosima, moralno dvosmislenim situacijama i ubistvom u centru događaja. Autori većine istinitih krimi-drama, tužne događaje najčešće pokušavaju da predstave na senzacionalistički način, prodajući publici istin-

Piše:

Rajli Kef i Lili Gledston u seriji rađenoj po istnitom događaju

theposterdb.com

serija sa Lili Gledston u prvoj velikoj roli na televiziji

privlačna zločina

ske tragedije kao serije o ljudskim čudovištima. „Under the Bridge“ nije od takve vrste; njena autorka sve posmatra iz mnogo kompleksnijeg ugla, trudeći se da dočara složenosti ljudskog stanja, raščivija kontradikcije i istraži vrlo zahtjevne psihološke sklopove, zadržavajući pritom sve standardne formule i obrte, gdje se rasa i klasa isprepliću sa sistemom, ali bez generalizovanja.

Tragična vizija

U seriji se prikazuju različite perspektive i ispituju brojna društvena pitanja koja muče cijeli naš moderni svijet, poput zlostavljanja, predrasuda, imigracija, religije... Tu je toliko tema, da se ponekad čini kao da su sve samo zagrebane po površini, ali ipak prevlada utisak da je sve lijepo upakovano. Ostaje samo pitanje kako dalje, jer je identitet ubice otkriven već u trećoj emitovanoj od osam snimljenih epizoda, što znači da je na glavno pitanje „whodunnit“ odgovoreno, a tek smo na pola puta. Fokus serije pomjera se sa lika na lik, sa prošlosti na sadašnjost, a iako počinje kao dramatizacija istinitog zločina, dolazi do sveobuhvatne, tragične vizije štete koju ljudska bića nanose jedna drugima. Ta šteta prenosi se sa jedne osobe na drugu, množeći se dok sve ne kulminira katastrofalnim događajem.

Iako kreatorka serije plete uvjerljivu misteriju iz relativno jednostavne priče, njeni likovi održavaju je na površini. Problematični tinejdžeri u središtu misterije su, ne računajući glavnu detektivku koju tumači Lili Gledston, najuvjerljiviji antagonisti.

Odluka kreatorke da se Rebeka pretvori u jednog od ključnih protagonista ponekad dovodi do nezgrapnih momenata, isto kao i njena interakcija sa glavnom detektivkom. Njihov odnos zaslužan je za neke vrlo emotivne trenutke, ali postoje scene kada djeluje usiljeno. Sa druge strane, naše dvije glavne junakinje odrasle su zajedno i imaju komplikovanu istoriju iza sebe, što i pokazuju.

Gledston kao Kem uzdiže seriju iznad stereotipa istrage u

nešto što mnogo više proganja. Njena vlastita pozadina, te odnos s ocem koji je takođe policajac, ima dovoljno detalja i obrta da potakne zasebnu mini-seriju.

Izgubljeni tinejdžeri

Tu su i tinejdžeri, učesnici tragičnog zločina - mračni, neosjetljivi i često zli, ali i pomalo tužni i izgubljeni, iako misle da su čvrsti i opasniji nego što zapravo jesu. Posebno se to odnosi na lik Kloi (Džozefin Bel), koja predvodi ekipu, i vr-

lo je privlačna, ali i zastrašujuća u isto vrijeme. Kako epizode odmiču otkrivaju se i neki od njihovih najokrutnijih demona.

Nasuprot tih i takvih tinejdžera je Rina koja, uprkos poniženjima, pokušava da natjera Keli i Džozefin da je prihvate kao prijateljicu, što djeluje srceparajuće. Kako bi gledalac bolje shvatio njenu porodicu, četvrta epizoda, koja se potpuno razlikuje od prethodne tri, u potpunosti je posvećena razumijevanju Rininih korijena i izazova sa kojima su se njeni roditelji suočavali i kako su se promijenili. Manjit i Suman Virk oživljeni su finim nastupima Ezre Faruk Kana i Arči Pandžabi.

Serija „Under the Bridge“ ima srce, a ono je najviše vidljivo u njenom trudu da ispriča pozadinsku priču porodice Virk i gledaocima dočara tu tjeskobu koju je Rina osjećala, onako zarobljena između svjetova, a tako i da sve podsjeti da je ona bila mnogo više od obične žrtve. Tako misteriju oko ubistva stavlja u drugi plan, dok psihološka drama i rad na likovima preuzimaju igru.

Da li će, poslije onog neočekivanog obrta u trećoj epizodi, uspjeti da opravda očekivanja, ostaje da vidimo. Sa još četiri epizode do kraja, svašta još može da se dogodi.

Ocjena: 3.8/5

Kloi Guidri, i zavodljiva i jeziva kao Džozefin tvtime.com

Rina Virk (Vritika Gupta) u vrtlogu tinejdžerske okrutnosti

Dead Boy Detectives

Kada bi duše već umornih, istrošenih i napola zaboravljenih serija sljedovalo nešto poput Limba, biblijskog Čistilišta, da lelulaju između Raja i Pakla, vječnosti i totalne nebitnoće – onda bi izvjesno završile na Netfliksu.

Ili: televizijsko Čistilište najprije pripada silnim spin-of projektima nekih svakako klimavih serija. Još kad se radi o adaptacijama megapopularnih (uglavnom fantazijskih) dijela koje treba samo dodatno marketinški izmusti - onda dobijamo generičku kašu nečega za što teško možemo odrediti i ciljnu grupu, a što gomilu fanova originalnih dijela uglavnom razočara ili učini ravnodušnim. E, u takvom Limbu luta „Dead Boy Detectives“.

Ozbiljno, samo Netfliks može da spuca bezobrazno veliki budžet za nešto što je već odbila velika rivalska televizija, pa da onda, od nečega tako potentnog, raskošnog i zakukuljenog kao što je mračnjačka genijalština od stripa „The Sandman“ Nila Gejmana – napravi generičku robu za tinejdžere.

Koncepcijska vizija hita „The Sandman“ toliko je velika, da serija, čija je prva sezona objavljena u julu 2022, uz sve te kočnice od produkcijske gravitacije ipak nije mogla aterirati... Jer, Sendmen je lik i koncept „veći od života“ (u stripu i seriji stvarno to i jeste) – personifikacija Sna lično, u igri vječitih simbola i metafora koje je, naravno, samo Gejman znao učiniti tako osobenim. I to nije mogla pokvariti ni posve njunjava i jednoznačna izvedba Toma Staridža - koji je od Sna učinio maltene karikaturu. Jednu gotičarsku grotesku, poput lika iz „Lullaby“ spota benda The Cure. Najgore što je Nefliks nakon takve prve sezone mogao učiniti – jeste da uleti u spin-of projekat. „Dead Boy Detectives“ priča je o dvojici tinejdžera-duhova, koji uporno

Samo Netfliks može da spuca bezobrazno veliki budžet za nešto što je odbila velika rivalska televizija, pa da onda, od nečega tako raskošnog kao što je „The Sandman“, napravi generičku robu za tinejdžere

izbjegavaju susret sa Smrti, i lelujaju tako između Raja i Pakla... A kao izgovor za sve to imaju gomilu krimi-slučajeva u (para)normalnom svijetu. Čitaj: ne mogu da nastave dalje. Edvin (Džordž Rekstru) i Čarls (Džejden Revri) izgubili su živote u nekim prilično udaljenim epohama – ali ih je, eto, to zajedničko mjesto u Čistilištu usmjerilo jedno ka drugom.

Najbolje u seriji je to što su njih dvojica stvarno dobar tandem. Onako tipično, ali opet savršeno različiti. Čarls, zakopčan do grla, sa gomilom cvikeraških manira i opsesija – a Ed-

vin onako lolinski, mangupski ekscesivan. Pravi Narcis i Zlatousti u „The Sandman“ univerzumu – samo što, eto, niko tu u seriji nema Sendmenovu auru, nema to „veće od života“... Pa se ni autori serije Stiv Jokni („The Flight Attendant“) i Bet Švorc („Sweet Tooth“) ne bave velikim i univerzalnim pitanjima koja more filozofe i mistike koju hiljadu godina. Već, prosto, tinejdžerima i odrastanjem. I to, opet, na generički način. Uh, samo da čujete... Dakle, njihova višedecenijska „good cop – bad cop“ dinamika u svijetu krimi-duhova prekida se onog momenta kada u njihov život (smrt?) uleti, pogađate, đevojka. A ona je, naravno – zdrava i prava, i ni kapi jedne mrtva. I još ta Kristal (Kesijus Nelson) ima, pogađate, opakog „bad boy“ bivšeg dečka ( Dejvid Jakono ) koji je, opet pogađate – demon. Ma, sve vam je već tu jasno... Nego, od tog centralnog narativa mnogo interesantniji su sami slučajevi, od epizode do epizode. Autori adaptacije vinjete o duhovima-detektivima iz serije „The Sandman“ elegantno se igraju sa tim što duhovi i njihovi rivali zaista mogu u tom domenu nad -

naravnog, a što ne – pa tu zaista uvijek ostane nešto da vas iznenadi.

Ali, taj glavni tok radnje je gola vožnja na autopilotu, po televizijskoj ruti koju ste već mnogo puta pohodili... Pa će, eto, jedan od dvojice junaka mrtav da se miri sa tim što je živ možda imao neke homoseksualne sklonosti; onaj drugi igrati „hoću – neću“ sa curom koja, eto, ne može da se otrese mnogo pokvarenog i dominantnog bivšeg – jer joj se, naravno, on baš takav i sviđa.

Valja se nadati da Gejman nije gledao ovaj televizijski pokušaj da se „normalizuje“ njegov mračni paranormalni svijet. Ostao bi izvjesno zatečen, u kojoj mjeri su svi spremni da potroše gomilu para za adaptaciju njegovih dijela, sposobni da tako raskošnu đakoniju učine sasvim posnom supicom. Koja može zaslužiti prelaznu ocjenu kada je puka zabavnost u pitanju – ali koja će donijeti ukus poznatog i davno izgustiranog, čak i mlađoj tinejdž-publici. E, Netfliksovi producenti su najprije njih ovom i ovakvim serijama potcijenili... O „The Sandman“ fanovima da i ne govorimo – oni će sve ovo da zaobiđu u širokom luku. S. S. Ocjena: 2.7/5

Akteri tankog spin-ofa koji će fanovi serije „The Sandman“ zaobilaziti u širokom luku

PREPORUKA

ZGRABI

FILM

Austrijski režiser Urlih Zajdl trilogijom „Paradise“ („Love“, 2012; „Faith“, 2012; „Hope“, 2013) i diptihom („Sparta“, „Rimini“, 2022) predstavio mi se kao autor čijim ću se novim ostvarenjima uvek radovati i ujedno ih se, na najbolji mogući način, plašiti.

Njegove psihosocijalne studije koje liče na dokumentarce, zapravo su sasvim precizno scenaristički, režiserski i glumački gradirane tako da se na kraju filma osećamo ujedno pročišćeno i bespomoćno. Ima tu i oštre duhovitosti, neodoljivo naturalističke scenografije, pametne jezičke svedenosti. Treba biti udaljen od umetnosti pa Urlihu Zajdlu zameriti mizantropiju. On ogoljava ljude i ono najskrivenije u njima jer je to jedini način da se pokaže specifična, ali možda jedina moguća i jedina prava, napisaću to, ljubav prema čoveku. Ako bismo tražili neki domaći pandan Zajdlu, možda bi smo ga, uslovno rečeno, pronašli u filmu „Moj jutarnji smeh“ (Marko Đorđević, 2019), uz mnogo više smeha, ali sa slič-

Bojan Babić, književnik

Pročišćenje s Urlihom Zajdlom

nim nivoom kvazidokumentarnosti i kreativne neprijatnosti sa kojom se možemo identifikovati.

TV

Iz mora solidnih serija koje s uživanjem gledam na streaming platformama, a koje pre predstavljaju solidnu dekoraciju za kraj histeričnog dana nego dela koja pomeraju granice dramske umetnosti, izdvojila se HBO mini-serija „I Know This Much Is True“, adaptacija istoimene knjige Valija Lamba Motivi i zaplet su svevremeni i gotovo mitski (blizanci, roditeljstvo, mentalna bolest), a Mark Rafalo je briljirao napravivši dva sasvim različita i psihički složena lika.

Preporučujem i „Barbapape“. Gledam ih sa petogodišnjim sinom. U pitanju je savremena porodica nekakvih bića koja menjaju oblik i uglavnom se bave rešavanjem problema očuvanja životne sredine, kao

i međuljudskim odnosima. U jednoj epizodi se, na primer, gotovo gerilski bore protiv takozvanih investitora i džentrifikatora.

MUZIKA

U muzici se prepuštam eklektici. Preporučujem sve i svašta; to je britanski brutalizam s Idles; pa malo irska emocija i Hozijer; ukrajinski metal sa grupom Jinjer; estonsko voznesenje uz Arva Perta; ruska pretencioznost i Shortparis; islandska nostalgija za modernošću uz Bjork; francusko-arapsko proleće uz Acid Arab; na kraju, ali zaista ne i najmanje važno – đuskanje sa detetom uz Daft Pank, Žain ili Jamiroquai.

ZAOBIĐI

FILM

Ne volim da dajem antipreporuke za filmove i knjige.

Pre svega zato što poštujem rad u oblasti umetnosti, pa i ako je u pitanju popularna umetnost, čak i kad ne ispunjava najviše kriterijume. Reći ću samo da zaobilazim filmove koji su snimani kao državni projekti. I domaći i strani.

TV

A) Verujem da mejnstrim televizijski kanali i dalje imaju važnu ulogu kada je informisanje u pitanju, kako se ne bismo informisali iz „pouzdanih izvora“ i sa bizarnih Telegram kanala. Ipak, ne bih preporučio većinu naših informativnih TV kanala, zbog toga što ne informišu, već nameću teme koje su u nečijem interesu.

B) Slobodno možete preskočiti novu HBO seriju „Regime“. I pored toga što jeste predrasudna, ona na karikaturalan i donekle istinit način prikazuje način funkcionisanja državica u ovom delu sveta. Ali karikatura je prešla optimalnu meru i pretvorila priču u donekle dosadnu storiju. Možda bi trebalo da je smešno, ali nije. Možda bi trebalo da je interesantno, ali nije baš.

C) Igrom prilika sam u poslednje vreme gledao programe (onlajn, televizija) tokom kojih u gornjem desnom uglu stoji logo IDJ Kids. Čitaoci će to svakako izbeći, ali preporučujem i njihovoj deci da, kako znaju i umeju, umaknu ovim sadržajima kolikogod ih oni spopadali sa svih strana.

MUZIKA

Zaobiđite svu muziku koja više želi da bude statusni simbol nego muzika. Pored toga, ili u skladu sa tim, pogledaj gore pod B).

Bojan Babić: Oduševljen je mini-serijom „I Know This Much Is True“

Nebojša Babić

DZUBOKS v Romansa pretvorena u rijaliti na novom albumu Tejlor Svi

Na ploči „The Tortured Poets Department“, Tejlor je postala onaj drug ili drugarica koji su vam se na vrh glave popeli sa ljubavnim jadima

Evo

što je problem sa Tejlor Svift: ima dobar vakat, da je priča o njoj i njenoj privatnosti, serviranoj u pjesmama, postala veća od njene muzike. Mnogo veća. I to njenom krivicom. Neđe usput, kovač svoje sretne i blistave zvijezde zaboravio je... Pa, muziku.

Samo da razjasnimo nekoliko stvari: apsolutno nije problem

Veza u blam prosuta

to što je Tejlor na albumu „The Tortured Poets Department“ spakovala dva sata i kusur materijala (31 pjesmu!) o kratkoj-ali-ubitačnoj kombinaciji sa jednim „guilty pleasure“ likom, takođe slavnim pjeva-

čem, a u koju je upala između prethodne i aktuelne duge veze. Kako bi samo licemjerno bilo, da neko na jednu takvu priču koluta očima – a isti se, recimo, klanjaju i u zvijezde okivaju albume o sličnim ve-

zama i konekcijama, na primjer, Lenarda Koena Dakle, Tejlor Svift apsolutno pripada pravo da snimi takvu ploču i najmanje joj se takav album može uskratiti jer je ultra-mega-giga zvijezda, a još manje jer je, zamislite, žena. Nego, što je fora: kad kažemo da je Tejlor Svift postala veća od svoje muzike, tu naravno mislimo i na narativ, na poeziju. Zbog čega je Tejlor zvijezda oko koje se mota dolarskih 11 cifara: u tim pjesmama njene čežnje, radosti, nostalgije, volje ili egzistencijalnog lutanja (pogubitisa!) i u cijeloj toj hronici nedorečenih romansi, lako je identifikovati se. Prosto, cura zna da vam istrese ljubavne jade i da ih predstavi užasno poznatim. O, koliko samo znamo mučkaraca (junačina, brkatih Crnogorčina!) kojima odluta pogled kad čuju „Cardigan“ ili deset i kusur minuta „All Too Well“. Na svom 11. albumu „Tortured Poets Department“, Tejlor je

Tejlor Svi na kaveru nove ploče „The Tortured Poets Department“

postala onaj drug ili drugarica koji su vam se na vrh glave popeli sa ljubavnim jadima. Ili su, još gore, u stanju da vam u ponedjeljak veče pod nos iskipaju neku katastrofu od romanse kao maltene globalni armagedon – a već do petka maltene broje svadbene stolice i prave plejliste za kucu i macu u zajedničkom stanu sa... Nekom novom, trećom osobom. Pa opet, ukrug.

Ozbiljno, tako djeluje ova njena hronika veze sa Metijem Hilijem, glavom i muževnom bad boy bradom - frontmenom benda The 1975. I da, rad sa produkcijskom zvjerkom

Džekom Antonofom i Eronom Desnerom iz velikog benda moderne alternative

The National ne uspijeva da popravi utisak. Da sakrije suvu činjenicu – pa kakav je ovo krindž, jbt!

Album je ravna linija, mrtvo more, gomila već viđenih muzičkih driblinga – u kojima je pjesnički talenat i oštrica prilično istupila. Neki impulsi života su, recimo, naslovna pjesma, dobra pošalica na svoj račun i kako to Tejlor previše sebe doživljava ozbiljno; pa onako divlja i otkačena „But Daddy I Love Him“ i delikatno duhovnim notama zapretena „Love Story“... Ta slika je sasvim simpatična – ideja o paru koji se bavi rušenjem tvrdih zidina od zamaka svoje i duše onog drugog – umjesto da plešu u nekim blistavim palatama.

„Fortnight“ je letargičan uvod koji spašava lak i elegantan dodir Post Melouna, tu su i postavljeni teren i pravila igre, pa Tejlor priznaje da joj sva ta ljubav (ili, što li već) uništava život, pa priziva neke tetovirane zlatne retrivere i korporativne mantre („I cry a lot but I am so productive“ u „I Can Do It With a Broken Heart“)...

Ma, mnogo i previše jada od žene koja je željela da vidi koliko daleko može da ide sa seciranjem privatnosti u pjesmama – i na sva usta u javnosti govorila da nikad nije imala takvu potrebu da piše kao za ovaj album. A od silne buke miliona fanova za koje su ona, njena muzika i sve te priče postali i fascinacija i opsesija i što sve ne – teško da više umije da čuje sebe. S. S.

Ocjena: 57/100

Posao

iz snova: Endru Vat je sa 33 godine, nakon rada na produkciji za Majli Sajrus i Džastina Bibera, dobio zadatak da Pearl Jam (da, dobro ste čuli) natjera da zvuči malo više kao... Pearl Jam. Ima li tu nešto nejasno?

Ozbiljno, lik koji je rođen koji mjesec prije nego što su Edi Veder i ekipa spakovali kvintesencijalni grandž album „Ten“ – postao im je i razredni, i sensei, i glavni izvještač u pristupnim pregovorima, i... Svašta nešto, uglavnom producent koji te starce i svetitelje grandža tjera, da ne podlegnu entropiji. Koji im drži fokus i stara se da kreativna oštrica ne istupi, a tempo igre ne padne. I ispalo je tako; gitarista Majk Makridi svjedoči, da im je na tim snimanjima Endru Vat maltene isprašio dupe – da spakuju nešto što sada opisuju kao svoj najkvalitetniji rad. Nije baš tako dobro, ali jeste za komad bolje od očekivanog. A očekivano je bilo da Pearl Jam nastavi sa ciklusima „jedan album u četiri godine“, s otvorenom i direktnom mantrom protiv američke desnice, a sve u izbornoj godini. Otprilike, svi su očekivali jednu „prediz-

Pearl Jam Dark Matter

bornu antitrampovsku ploču“ – i dobili više od toga. Zbog toga je i šteta što se naslovna pjesma „Dark Matter“ uklapa u tu predizbornu matricu, i što, još gore, zvuči kao popovanje... Uglavnom, nije nešto što će neko mlado čeljade naćerati da promijeni mišljenje i u novembru izađe na izbore, sa sve mantrom „no patience left for impatience no more“. Ploči, jednostavno, treba vremena da se razmahne, da se Vederov pravednički bijes razbukti u „React, Respond.“ Pa da i muzika isprati taj njegov duh i dah u himničnoj „Waiting for Stevie“ (koju je Edi pisao čekajući da Stivi Vonder prihvati zajedničku saradnju, ali govori prije svega o depresiji i sumnji u sebe). Stvarno, postoji gomila razloga zbog kojih je upravo ta pjesma, od svih, preko noći postala favorit armije fanova benda ovog proljeća. Posljednji veliki grandžer još propovijeda „I’ll be the last

St Vincent

All Born Screaming

Pravo

iz „sam svoj majstor“ radionice: Eni Klark je prvi put, za sedmi album koji potpisuje kao St Vincent, radila i produkciju. To je njen način da nas pusti da zagrizemo do kosti i opije nekim gorko-slatkim ukusima.

„All Born Screaming“ je, kako to radi heroina moderne alternative iz Dalasa, onako raskošno i bujno očuđen, harmonijski slojevit, kompleksan a opet pitak... I sebi vrlo dosljedan i zaokružen materijal. Svaki njen izbor tu je sa pokrićem; svaki detalj je karika u koheziji za jednu Sikstinsku kapelu od albuma ili velike karijere. Eni je, naravno, kraljica dvosmislenosti. Na primjer, kada se igra sa hrišćanskim scenama i dogmama („on the street I’m a king-size killer, I can make your kingdom come“ u „Broken Man“); kada tjera u neku

distorzijsku hipnozu u „Flea“; kad nam nos istrlja paljivim temperamentom u zaraznoj „Big Time Nothing“... I neka vas ne zavara uvod „Hell is Near“ - u njenim ciničnim apokalipsama od pjesama ima mnogo realnog optimizma. U svakom momentu na terenu smo intime i ispovijesti, ali nikako tlapnje i trača. Finale je sasvim ekspanzionističko, eksplozija u sedam minuta u naslovnoj pjesmi na kojoj gostuje Kejt le Bon; to je i onaj momenat koji ćete, kada mu se primaknete kraju, sigurno odmah poželjeti da čujete opet.

Za mnogo opaku žensku, koja je u muzici puštala da se momenti ranjivosti i topline samo naziru u pukotinama na strašnoj i zavodljivoj maski od ironije – Eni je na ovom albumu ipak i skoro beznadežno

one standing“ u „Got to Give“, pa sa 59 godina čak i upadne previše u jedan „ja neću imati sa kim ostati mlad ako svi ostarite“ lament... Ali, uglavnom – Pearl Jam uspijeva da u dugim pasažima pronađe neki stari damar iz devedesetih, a to znači i podrazumijeva jednu razgoropađenu i blistavu životnu silu. Pa i kada tu nema ni kapi inovativnosti ili izlaska van zone komfora – nema veze. Ovi ljudi su zaslužili da trče i 1.001 počasni krug. S. S. Ocjena: 74/100 shop.pearljam.com

romantična. Zato drim-pop balada „The Power’s Out“ nosi meku i ljekovitu empatiju za jedan Njujork, grad koji propada pod teretom svih njegovih duša. A „Flea“, koliko god ljubav i čežnju slikala maltene kao zarazu, ponese oreol uzvišenosti čak i za takvu ideju. Kad pred kraj kaže: „I have climbed into open arms that turned into a straight jacket“, znate da se radi o pjesnikinji i muzičarki koja je srušila sve lične zidove, da bi iza pronašla svjetlo nečeg što je mnogo više od mirenja i prihvatanja –jedna čvrsta nada. S. S. Ocjena: 82/100

Četvrtak, 9. maj 2024.

Od filmova koje sam skorije gledao, „House of Gucci“ ( Ridli Skot , 2021) me je, n a primer, baš jako iznervirao. Nisam mogao da verujem da je neko mogao da napravi toliko loš film od tako potentnog istinitog događaja.

Film koji Vas čini srećnim?

- „Srećan kao Lazaro“ („Happy as Lazzaro“, Aliće Rorvaher, 2018), jer me podseti da, dok je dobra na ovom svetu, ima i nade za taj isti svet.

Film zbog kog ste poželjeli da ubijete režisera?

- Ne bih ubio, to je previše, ali recimo da „Tesna koža“ i svi njeni direktni i indirektni derivati, nikako nisu moja „šoljica čaja“. Ne kapiram ni tu vrstu humora, ni taj način glume.

Film koji uopšte nijeste skapirali?

- „Asteroid City“ (Ves Anderson, 2023). To je bio prvi put da sam izašao sa projekcije iz „Sinepleksa“. Obožavam Vesa kao autora i gotovo sve prethodne njegove filmove, ali ovaj baš nisam uspeo da „ukačim“.

Koju biste važnu, još nesnimljenu crnogorsku ili regionalnu temu/priču voljeli da vidite na velikom platnu?

- Rajko Grlić već dugo poku-

Jedva čekam u Poskokovoj

šava da snimi film po romanu „Čudo u Poskokovoj Dragi“ Anta Tomića i mislim da bi baš bilo dobro da se to desi. Taj roman sam čitao i odličan je, a gledao sam i predstavu rađenu po knjizi, u izvođenju zagrabačkog kazališta Kerempuh. Velika je šteta što taj film još ne postoji. Omiljeni filmski rivali?

- Džahit i Sibel u filmu „Glavom kroz zid“ („Head-on“, 2004) Fatiha Akina Upečatljiva filmska scena sa nekom životinjom?

događaj na kojem su se prikupljala sredstva za „NURDOR“, Nacionalno udruženje roditelja dece obolele od raka. Soundtrack kog filma bi mogao ili biste voljeli da prati Vaš život?

- Serija „Peaky Blinders“ ima baš dobar odabir muzike. Posebno volim obradu pesme „Wonderful Life“ grupe Smith and Burrows i „What He Wrote“ Lore Marling , koja se pojavljuje i u filmu koji jako volim, „Na telu i duši“ („On Body and Soul“, Ildiko Enjedi, 2017).

Poslije kog filma ste poželjeli da pođete u zemlju u kojoj se odvija radnja?

- Mini-scena sa glodarima u filmu „Aguirre, the Wrath of God“ (Verner Hercog, 1972).

Posebno drag citat iz domaćeg filma?

- „Buši HA-HA-HA.“ („Ko to tamo peva“, Slobodan Šijan, 1980).

Najneodoljivija „štetočina“ iz animacije?

- Ne znam da li se zmajevi ubrajaju u „štetočine“, ali ako da, svakako Bezubi (Toothless) iz franšize „How to Train Your Dragon“. Prvi film koji ste gledali u bioskopu?

- Toga se, nažalost, više ne sećam, ali se sećam prvog filma koji sam gledao u drive-in bioskopu. To je bilo pre nekoliko godina. U pitanju je sjajni „Martin Eden“ (Pjetro Marčelo, 2019). Nepregledno polje automobila ispred ogromnog bioskopskog platna, a zvuk filma čuje se preko auto-radija. Istinski lepo iskustvo. To je bio humanitarni

- Nedavno sam se posle filma „Jigarthanda DoubleX“ (2023) Kartika Subaradža, poželeo da posetim Tamil Nadu, najjužniju indijsku saveznu državu. Pandan Subaradžu u zapadnoj kinematografiji bio bi Kventin Tarantino. Iako je Kartik originalan autor i ne kopira nikoga, prosto mi Tarantino dođe kao najbliži autor za poređenje. Tamilska kinematografija, koja se u Indiji popularno naziva Kollywood, četvrta je kinematografija po snazi u Indiji.

Izdvojite tri filmska autora koja biste voljeli da izvedete u provod. U koju kafanu i na koje piće?

- Žan-Lik Godar , Čarli Čaplin i Živko Nikolić. Pre bih kući kod mene nego u kafanu, više mi to prija u poslednje vreme. Pijemo, pričamo i puštamo muziku sa Jutjuba. Svako može da uzme daljinski da pusti šta mu se sluša a posle, ako im se baš bude išlo, možemo na neki after, ili još bolje,

Nikola Spasić,

Kristopher Guidoux

Nikola Spasić: „Tesna koža“ i njeni derivati nijesu njegova „šolja čaja“

Spasić, režiser i producent

čekam film „Čudo Poskokovoj Dragi“

da se masa skupi kod nas na afteru.

Kako zamišljate proces snimanja filma koji bi Kventin Tarantino režirao na Balkanu?

- LUDO.

muzi k a

Pjesma koja vas podsjeća na prijatelja, partnera ili člana porodice?

- „Nije taj čovek za tebe“, Šerif Konjević. Podseća me na moju babu Doku, ona voli tu pesmu.

Pjesma koju biste pustili da uz nju dočekate smak svijeta?

- Ne bih puštao muziku. Pjesma koja je himna slobode/hedonizma?

- „Shikantaza“, Chinese Man. Jedna od najljepših pjesama s imenom u nazivu?

- „Layla“, Erik Klepton. Vaša pjesma za karaoke?

- Bolje da ja ne uzimam mikrofon.

Da morate da slušate samo jednog autora do kraja života, koga biste odabrali?

- Počeo bih da komponujem, i slušao bih svoju muziku. Domaći autor kog svi obožavaju, a Vi ne možete da ga smislite i/li mislite da je precijenjen?

- Branimir Džoni Štulić Smrt kog muzičara Vas je naročito pogodila?

- Vlade Divljana, Sinana Sakića, Done Ares

Otkad je na Akademiji umetnosti u Novom Sadu diplomirao režiju, Nikola Spasić sa publikom komunicira o temama kojih se mnogi filmski stvaraoci klone. Sintezom dokumentarnog i igranog žanra bavio se kroz film „Zašto je Dragan napravio orkestar“ (2017) i moćnu priču o romskom samoukom ocu, a zatim i kroz ostvarenje „Kristina“ (2022).

Oba filma donijela su mu veliki međunarodni uspjeh (nagrađivan na festivalima u Francuskoj, Španiji, Belgiji), a Spasićev filmski izraz oduševio je i domaće kritičare. Priča o transrodnoj seksualnoj radnici Kristini, koja pokušava da razumije svoju prošlost i identitet koristeći alternativne metode i terapije u nadi da će pronaći smisao i odgonetnuti porodične odnose, zaintrigirala je i publiku

Pjesma koja je toliko loša, da je nemoguće ne voljeti je?

- „Amsterdam“, Riblja čorba. Poster koje muzičke zvijezde ste držali na zidu u srednjoj školi?

- Ne sećam se postera. Znam da sam lepio neke sličice iz žvaka po unutrašnjosti vrata od ormara, ali se ne sećam više ni šta je bilo na sličicama. Što se muzike tiče, u to vreme sam najviše slušao Morphine i The Smashing Pumpkins. Hoće li nas Kit Ričards sve nadživjeti?

na crnogorskom festivalu „Ubrzaj“.

Gost naših „Obrtaja“ ovih dana priprema još jedan projekat o kome ćemo tek slušati. Nadamo se da ćemo uskoro saznati više o Milici Tomić, novinarki, urednici prvog ženskog časopisa na našim prostorima „ŽENA“, političkoj aktivistkinji, jednoj od prvih žena sa pravom glasa u Evropi. Pripreme teku punom parom, a scenario potpisuje Milanka Gvoić, sa kojom Spasić sarađuje već deset godina. Sa temama o kojima moramo i želimo da saznamo više i autentičnim filmskim potpisom, Nikola Spasić na pravom je putu da postane jedan od značajnijih režisera s ovih prostora. Zbog toga jedva čekamo da ga sretnemo na nekom festivalu ili premijeri, a do tada... Evo prilike da ga bolje upoznamo.

- Moguće je. TV

Serija idealna za kišni vikend?

- „Euphoria“, „Fargo“, „Zero Zero Zero“. Serija koja je zaslužila mnogo veću publiku?

- „Kosti“ Saše Hajdukovića i „Koreni“ Ivana Živkovića, to

su prema mom mišljenju dve najbolje serije koje su nastale u ovoj hiperprodukciji koja je aktuelna kod nas poslednjih godina. Serijal „Genius“ Nacionalne geografije mislim da bi svako trebalo da pogleda. Serija koja vas podsjeća na djetinjstvo?

- „Laku noć, deco“.

Serija koju nikada nijeste završili?

- Većinu nisam završio. Obično pogledam prvih nekoliko epizoda, čisto da dobijem neke koordinate, da znam o čemu se radi. Nemam vremena za serije, uvek radije pogledam film. Serija koja je fantastična, ali ima užasan kraj/razradu?

- U svakoj seriji koja postane popularna i razgrana se u sezone, obično već druga bude loša zato što se scenaristi rukovode time šta bi većina želela da vidi, a ne originalnom zamišlju autora.

Predmet koji ste poželjeli da imate poslije gledanja neke serije?

- Posle epizode „The Waldo Moment“ serije „Black Mirror“ poželeo sam da imam kamion sa pokretnim ekranom na kome je animirani lik koji je ustvari moj avatar; da se vozam gradom i da se obraćam ljudima preko tog avatara na ekranu u pokretu, a da se naravno ne zna da sam to ja. Svakako, pričao bih samo dobre stvari, i bilo bi u cilju dobra.

Najdraži par iz serije?

- Đenaro Savastano i Azura u seriji „Gommora“, zbog dobre postavke likova i hemije glumaca.

Radno okruženje/tim/posao iz serije koje ste poželjeli za sebe?

- „Mad Men“. Zato što znaju kako se radi posao. Za koga ste navijali – za Toma ili Džerija?

- Najviše sam voleo kada se Tomu ili Džeriju pojavi neko od rođaka, pa to promeni odnos snaga. M. ČAVIĆ

kalendar

Jedna petparačka priča: po silnim holivudskim žurkama Kventin Tarantino dugo nije mogao da se otrese Brusa Vilisa. Kada su se prvi put sreli, Brus mu je rafalno, uz piće, ispaljivao linije dijaloga iz „Reservoir Dogs“. „E moj Kventine, pa da sam samo znao za scenario prije snimanja, da mi je neko rekao“...

Fenjeri u Amsterdamu

Vilis i Džon Travolta bili su već stari drugovi sa snimanja; Brus se preko agenta žestoko potrudio da dobije scenario za „Pulp Fiction“. I tako je, po tim žurkama, počeo da gnjavi Tarantina da ga odabere za ulogu Vinsenta Vege. Dakle, za Travoltinu ulogu. E sad, nit je Tarantino htio da iznevjeri Travoltu, nit je Vilis htio da izda druga...

„A što ti, Brus, ne bi fino pročitao taj scenario još jednom... I probao da sebe zamisliš kao onog boksera Buča?“ – govorio je Kventin. A Vilis, već najstrašniji akcioni heroj, odmah ispalio: „Ma, pročitaću ga večeras opet! Evo, druže, odmah idem... Ali da se čujemo ujutro, da me pozoveš čim se probudiš“.

Druga petparačka priča: pod prozorom Hotela „Vinston“, iza dugih bijelih zavjesa, stoji dugi niz crvenih fenjera, širok pogled koji hvata svu geometriju onog, znate već kojeg, distrikta u Amsterdamu. E, tu je Kventin Tarantino pisao scenario za „Pulp Fiction“, u martu 1992.

Postoji teritorija na kojoj romanopisci mogu da se igraju kako hoće, a filmski režiseri ipak ne. Ili, to ne mogu oni koji se ne zovu Kventin Tarantino. Ovo je bila njegova ideja: da ispriča tri razdvojene priče, u kojima će neki junaci i likovi onako nepredvidljivo da se ponavljaju i prepliću. Pa da sve to bude vremenski nelinearno; da tok radnje bude razbacan i dobro promiješan. Naprijed pa nazad; gore pa dolje, pa opet gore. Kao u romanu. E, to je za „Pulp Fiction“, u sjenci crvenih fenjera Amsterdama, želio Tarantino.

I da to bude jedan svijet iščašene stvarnosti; poput petpa-

Trideseti rođendan postmodernog

Mapa modernog američkog nihilizma

račkih krimi-romana, u kojima se dešavaju neke skoro nevjerovatne slučajnosti. A likovi imaju neku oštricu koja je i komična, i cinična u isti mah. Da im to bude i blagoslov i zla kob. I da sve to bude neka priča stvarnija i od same stvarnosti, a opet i sočnija.

skoro i na

mo pretrčao i odmah iskeširao osam i po miliona dolara. va za prikazivanje

liona dolara. I Tarantino je

Uh, svašta je tu Tarantino želio, pa i to da još, kad sve to spakuje, na bilo čije pitanje poput: „A koja je poenta ovoga?“ on mrtav ‘ladan može da odgovori: „Pa i nema neke poente“. Još su mu umne filmske glave sve to odmah nazvalepostmodernom. A sva filmska publika od prvog prikazivanja, 21. maja 1994. u Kanu, to je nazivala - životom.

Osam i po miliona

filmske -

Treća petparačka priča: pod gomilom grehova holivudskog moćnika, producenta ja Vajnstina

Harvi, nazirao se „Pulp da

Fiction“... Ali, on mu se nikako ne može pisati u grijeh. „Pulp Fiction“ je vjerovatno i nešto najbolje što je potpisao u životu.

Poduža je lista studija koji nijesu htjeli ni da da razmotre mogućnost snimanja Tarantinovog drugog filma. Još se čuva napismeno obrazloženje nekih pokondirenih tikvi iz studija „TriStar“, objašnjenje šefa Majka Medavoja je „sve to previše čudačko“ i da oni sigurno neće dati novac za „film čija se priča vrti oko nekih heroinskih zavisnika“. Ozbiljno, to je lik prije 30 godina izvalio, za nimalo skup film. E, tu je na scenu stupio studio „Miramax“, i to u vrijeme kad je pao pod okrilje i šapu kompanije „Disney“... A Vajnstin je onaj Tarantinov scenario sa-

„Pulp Fiction“ je tako postao prvi film koji je „Miramax“ u cjelini finansirao! Nego, povratak na prvu priču: mamurnom Brusu Vilisu je jutro kasnije telefonsko zvono drobilo po glavi, sa druge strane žice bio je još mamurniji Tarantino, da ga pita je li što od onoga pročitao i što misli... „Kventine, znaš da je najkraća rečenica u Bibliji jedno: ‘I Isus je plakao’. Ja ću ti reći najkraću rečenicu u Holivudu: ‘I ja upadam’. I ja upadam u tvoj film“.

ction“ toliko se protivio svim skim projektima, da se Tamenta kada je Vilis rekao: „I Onog momenta kad je pao Vi-

Džekson i Travolta kao kultni hitmeni

Džuls i Vinsent

filma van Amerike za više od deset mi-

„Pulp Fiction“ Kventina Tarantina

modernog nihilizma

mogao da snima što hoće i kako hoće: „Pulp Fiction“ se unaprijed otplatio, samo zbog Busa. Četvrta petparačka priča: veliki režiser Hauard Hoks jednom je dao definiciju dobrog filma. „Tri dobre scene. Nijedna loša scena“. Hajde sad razmisli-

te: koji je to film, od kanske premijere Tarantinovog klasika „Pulp Fiction“, imao više dobrih scena od njega? Sada je lako reći: „Pulp Fiction“ je i najuticajniji film jedne ere, onaj koji je obilježio i inspirisao gomilu holivudskih autora da „otkače“, da se poigraju sa narativom. Da nije snimljen, izvjesno je da priliku za katapult ne bi dobili ni Singerov „The Usual Suspects“ (1995), ni Finčerov „Fight Club“ (1999), ni Nolanov „Memento“ (2000), onakvi kakvi jesu... Ali, ozbiljno, nije ta narativna struktura, taj ciklični ili spiralni sklop priče, najjači adut filma „Pulp Fiction“. Niti je to igra sa relacijama koje su totalno arhetipske, poput lika koji ima zadatak da čuva ženu opasnog krimi-bosa a da se nikako ne spetlja sa njom, pa ipak... Ili starog, davno isluženog boksera, koji odlučuje da ipak ne namjesti neku sa gangsterima davno dogovorenu borbu.

Nije to ni nasilje, koje Tarantino ludom estetizacijom, otkačenim i inovativnim rezovima, tom igrom od režije i montaže – nekako uspijeva da učini manje eksplicitnim nego što bi to, u ovakvoj priči, moralo biti.

Hauard Hoks jednom je dao de niciju dobrog lma. „Tri dobre scene. Nijedna loša scena“. Hajde sad razmislite... Koji to lm iz posljednje tri decenije ima više dobrih scena od „Pulp Fiction“?

filmskih likova mora biti kao njihov borbeni oklop“. I zato Vilisov Buč, pripremajući se za boksersku borbu života i smrti i samopoštovanja, izgleda maltene kao šangri-la monah; zato Travolta i Džekson, anđeli smrti krimi-svijeta, nose baš onakva odijela.

Užas i komedija

Najjači adut filma „Pulp Fiction“ je dijalog; onaj i onakav, koji akciju uvijek prati pod nekim okomito oštrim uglom, nikako direktno, uvijek kao hiperbola... Pa je taj i takav dijalog tako pametno spakovan da, na primjer, Buč (Vilis), nakon što pobijedi u onoj bokserskoj borbi koju je morao da izgubi, pa još ubije tog nesretnog protivnika u ringu, pa na buljuke naslaže gomilu krimi-njuški – u motelskoj sobi zatiče „s očima izvan svakog zla“ curu Fabijen (Marija De Medeiros)... I, umjesto da joj tu istrese što mu se sve upravo desilo i zbog čega moraju da bježe, kreće potpuno banalna i klinačka priča o tome kako su njoj potrebni stomačić i majica za dva broja manja, samo za taj stomačić. I odmah potom ona i natutne nešto poput: „It’s unfortunate what we find pleasing to the touch and pleasing to the eye are seldom the same“. I u samo nekoliko poteza i riječi već toliko mnogo znamo i o njoj, i o njemu!

Eto, u takvoj igri, Travolta i Semjuel L. Džekson, Vinsent i Džuls, najopasniji krimi-hitmeni, razglabaju o zakonima o korišćenju droga u Amsterdamu i o tome da li je masaža stopala stvar seksualne intime – prije nego što Džekson ispali jedno: „Let’s get in character“... i posiju smrt u jednom apartmanu. Peta petparačka priča: veliki francuski režiser Žan-Pjer Melvil, jedan od Tarantinovih uzora, govorio je da „odjeća

I sve to, naravno, Tarantino koristi za scene u kojima bi drugi režiser znao da servira samo užas, a on, eto, uspijeva da isporuči i komediju. Pa momenat kad ona injekcija frontalno i direkt probija grudni koš Ume Turman – može da isprati isključivo urnebesni smijeh. Pa Rozana Arket, sa svim pirsing fetišima koje ima, jednim izgovorenim „Trippy!“ poruči da je ta injekcija zabodena u bijele grudi Ume Turman... Pa, najveći i ultimativni pirsing, koji je vidjela. Samo tako može da funkcioniše i zapleše „Pulp Fiction“ – kao film u kom je sam narativ nelinearan i razbacan, ali i onaj u kojem je svaka linija dijaloga svrsishodna i služi nekoj sljedećoj – pa nebitno, kojem god vremenu pripadala. I konačno, tu je i najveća Tarantinova ironija: da je tako raskošan, vizuelno divan i inovativan film, istovremeno i onaj, koji bi bio savršen i da ga samo slušate i tako proživite, sa nekom slijepom, slabovidom osobom.

Jer, sav taj ples i klinč Buča sa krimosom Marselusom Volasom, jedan Travoltin poljubac za oproštaj poslat pred zoru, niz vjetar, nikome i ničemu, ili jedan monolog kapetana Kunsa (Kristofer Voken) jednom dječaku i o jednom satu – to je samo jedna velika mapa modernog američkog nihilizma. Jedno Tarantinovo „o nikome i ničemu“... Koje, i 30 godina nakon premijere, slavimo kao nešto važno.

Pa da, u svijetu i lavirintu zaborava, Brusu Vilisu poželimo da luta sjećanjima kao kroz „Pulp Fiction“... Prije nego što, na onom motoru i s onom Fabijen, odjaše u suton kao stari bokser Buč, ka mjestu gdje nema ni bijega, ni poraza, ni rastanaka. S. STAMENIĆ

kalendar

Tri i po decenije kontroverzne studije

Ljubav i mržnja

Tokom krajnje (ne)uobičajenog nabrajanja naslova nominovanih za Oskara u kategoriji najboljeg filma, u finišu 62. uručenja nagrada Američke akademije, glumica Kim Besindžer dodatno je pomutila već sivkastu holivudsku rijeku. Učinila je to naglašavajući da na listi „fali film koji je i te kako zaslužio da bude nominovan zato što, krajnje ironično, govori najveću istinu“. Mnogo veću od onih koje su nudili ostali filmski kandidati. Naravno, Besindžer je mislila na „Do the Right Thing“ Spajka Lija. I zadovoljno je poentirala u kontekstu jedne krajnje kontroverzne teme koja je „ukrašavala“ filmsku javnost od premijere u Kanu, 19. maja 1989. godine.

Implozija emocija Kontroverza je krenula sa francuske rive, većinom zbog reakcije filmskih kritičara. Većina tada nije ukapirala da Lijeva duboka analiza rasizma u bruklinskom komšilukupredstavlja mnogo više od pukog biranja strana. Nažalost, mnogi koji su pisali o filmu nakon kanske premijere uplašili su se od toga da bi nasilje koje

je režiser prikazao na velikom platnu – moglo da se preseli na američke ulice.

Kao što to obično biva sa slojevitim filmovima (posebno sa Lijevim autorskim radovima, pokazaće se kasnije), ono što je na površini obično nije puka refleksija realnosti. Štoviše, „Do the Right Thing“ mnogo

je više od svega što mu je učitano nakon svjetske premijere. Prvenstveno, vrlo precizan i krajnje tužan vizuelni osvrt režisera na ambis ljudskog nerazumijevanja.

Kontroverza je krenula odmah nakon kanske premijere, većinom zbog reakcije filmskih kritičara. Većina tada nije ukapirala da Lijeva duboka analiza rasizma u bruklinskom komšiluku, predstavlja mnogo više od pukog biranja strana

Nakon dva efektna niskobudžetna os tvarenja, Li je znao da je došlo vrijeme za film sa jednostavnom porukom koja, pak, može da dovede do implozije emocija. Tako je efektnom kombinacijom elemenata, od picerije do „zida slavnih“, u film „Do the Right Thing“ spakovao jedan vreli dan u Bruklinu, na usijanim, tenzičnim ulicama na kojim Amerikanci bilo kog porijekla uvijek mogu pronaći razlog za nezadovoljstvo. A koristeći dio legendarnog govora Malkolma Iksa „You’ve got to do the right thing“ koji je, na koncu, završio u naslovu, režiser je simbolično otvorio prozor mnogima koji nijesu razumjeli poentu i kreaciju filma „Do the Right Thing“. I kojima je, zapravo, centralna poruka i upućena.

Opasna varnica

Kontroverzni Sal (Deni Ajelo ), Pino ( Džon Turturo ), Da Major ( Osi Dejvis ), Sestra ( Rubi Di )... Li je mogao da odabere bilo kojeg od ovih likova da bi „racionalizovao“ emocije koje film budi i stvorio balans na svojoj bruklinškoj ulici. No, vrlo inteligentno odabrao je simpatičnog i nestašnog Radio Rahima (Bil Nan) i njegovu smrt

Važna lekcija o ljudskom nerazumijevanju isporučena kroz Radio Rahima (Bil Nan)

Spajk Li i Deni Ajelo, kojem je film donio jedinu nominaciju za Oskara imdb.com

„Do the Right Thing“ Spajka Lija

na usijanoj ulici

u ovom vrelom narandžasto-crvenom danu.

Rahimova igra riječi sa terminima „ljubav“ i „mržnja“, kao i famozno objašnjenje kako se „jedna strana uvijek bori sa drugom“, okosnica je onoga što je Li zapravo želio da kaže. I tako, iako je u ovom scenariju mržnja pobijedila, uz „bijelog“ policajca koji ubija „Afroamerikanca“, već sljedeći dan mogao bi da bude mnogo bolji – pod uslovom da naučimo lekciju.

Snaga ostvarenja „Do the Right Thing“ počiva na scenariju koji je Li napisao nakon neformalnog razgovora sa Robertom de Nirom o rasističkom

napadu u Hauard Biču u Kvinsu, koji se dogodio tri godine ranije, ispred jedne picerije. Režiser tu pažljivo potencira poruku da i najmanja, najjednostavnija varnica može izazvati eksploziju, poput maestralnog dijaloga Bagin Auta ( Đankarlo Espozito ) i Sala oko „zida slavnih“ i njegovog zahtjeva da, pored američkih Italijana, vlasnik mora istaći i poznate Afroamerikance, s obzirom na to da predstavljaju većinu u njegovoj piceriji. I tako istančano vizualizuje ekonomsku diskriminaciju prema ovoj manjini koja je decenijama bila na marginama egzistencije.

Pad u komunikaciji sa kritičarima

Od stereotipizacije se nije moglo pobjeći ni preko Atlantika, pa je nakon premijere na Kanskom filmskom festivalu, gdje je film bio nominovan za Zlatnu palmu, Spajk Li prošao kroz senzacionalistički horor. Problematika koju je većina kritičara tada vidjela sasvim sigurno nije svijetla tačka u filmskoj kritičkoj misli. Rodžer Ebert, recimo, bio je jedan od rijetkih kritičara u Kanu koji su 1989. razumijeli Lijevu poruku, kao i dio male grupe onih koji su bili razočarani što je režiseru u Francuskoj umakla glavna nagrada.

Zlatnu palmu te godine osvojio je Stiven Soderberg za debi „Sex, Lies and Videotapes“. I, uprkos neu-

Jedan od izuzetno bitnih segmenata filma, na koje je režiser računao kada je razmišljao kako da najefikasnije pošalje glavnu poruku, bila je muzika.

Pjesma prkosa

Nedugo nakon što će kompletirati drugi album, američki hip-hop duo Public Enemy dobio je krucijalan zadatak od Spajka Lija. Da skuva „pjesmu prkosa“ za otvaranje filma „Do the Right Thing“ i postavi temelj za kompleksan scenario. Neprikosnoveni udarac koji je kroz film zadala numera „Fight the Power“, odavno je stvar i muzičke i filmske istorije. Od tada je sastavljanje muzičkih lista za filmove u američkoj produkciji postalo specijalan režiserski zadatak. Zbog evidentnih tenzija na rasističkoj osnovi, koje su okosnica fenomenalnog scenarija, trebalo je da prođe nekoliko godina

pitnom kvalitetu njegovog filma, činilo se kao da je ovaj čudnjikav izbor direktan rezultat te stereotipizacije. Posebno ako uzmemo u obzir i to da su u konkuenciji bili i „Cinema Paradiso“ Đuzepea Tornatorea i „Black Rain“ Šohei Imamure. Spajk Li ipak je dobio neku vrstu podstreka sa nominacijom za Oskara u kategoriji najboljeg scenarija koji je, pak, osvojio Tom Šulman za „Dead Poets Society“. A ta godina bila je važna i za njegovog glumca: Deni Ajelo tada se prvi i jedini put u karijeri našao na listi nominovanih za najbolju sporednu mušku ulogu. Na koncu, priznanje je otišlo Denzelu Vošingtonu za „Glory“.

da bi svi filmski ćoškovi svijeta shvatili zbog čega je Li zapravo predstavio obje strane na ovako specifičan način. Ostavivši, na koncu, mogućnost i lekciju o tome kako će kontroverzni komšiluk, bez obzira na to kakve ga razlike razdiru, uvijek pokušati da pronađe način da „učini pravu stvar“.

Kompleksna politička i socijalna slika tadašnje Amerike, prikazana u filmu „Do the Right Thing“, i dan-danas ostaje primjenljiva na moderno američko društvo. Tri i po decenije kasnije, tenzična višeslojnost filma odgovara i realnom scenariju u kojem Sjedinjene Države plivaju i sada, sa posebnim osvrtom na predstojeće predsjedničke izbore. Zbog toga će, očekivano, Lijeva revolucionarna analiza jedne bruklinške ulice ostati relevantna i decenijama kasnije. L. MURSELJEVIĆ

Plakat ostvarenja koje je 19. maja 1989. uzdrmalo Kan

Naš dvor na Bosforu v PODGORICARENJE

Do prostranih ulazaka, od 18 metara dužine, bile su stepenice od bijelog mermera. Jedna staklena bašta za narandže i limune, četiri velika salona od deset do 15 metara dužine... I neki stambolski vidici. Nego, jeste li znali da je jednom sultanovom sinu bio merak da svira crnogorsku himnu?

Pa devedeset prostorija na dvoru; tri velika odjeljenja, selamluk za primanje, haremluk i veliki dio između. I haremluk i selamluk visoko nad morem, nad Bosforom; jedan pogled koji Aziju primiče tako blizu, dok bi ispod, na promenadi prolazili pješaci... Jedan suteren, u dvorištu, u koji je mogao stati cijeli bataljon vojske, a da se ne primijeti. I sve to u carskom Stambolu – i sve to – jedan crnogorski dvorac! Knjažev dvor, „Emirgijan“.

I da, poklon Crnoj Gori, od sultana lično... U prvim godinama mira, nakon četiri i kusur vijeka ratovanja. Onda kad je mir sa Crnom Gorom Turskoj

značio više nego obratno! I ta ljepota, u staklu i mermeru, bila je jedna od cijena mira. Ovako je radila ta diplomatija: sultanovo carstvo je u prvim godinama nakon Berlinskog kongresa na Balkanu bilo u gomili problema, a priznata nezavisnost Crne Gore i Srbije bili su i najmanji. Bosna pod austrijskom upravom, nemiri u Makedoniji, prijetnja definitivne austrijske aneksije Bosne... Sa druge strane, crnogorski problem u Plavu i Gusinju (koji su pripali knjaževini na Berlinskom kongresu), negodovanje Prizrenske lige, sve glasnija borba za stvaranje albanske države – to je bio i potencijalni obostrani interes. Tek, sultanu je bilo bitno da kao saveznika ima onog, najdužeg i upornog balkanskog protivnika, protiv kojeg je četiri vijeka vojevao. O enterijeru „Emirgijana“ znamo sa rijetkih fotografija, ali i iz zapisa vojvode Gavra Vukovića, tada knjaževog ministra vanjskih poslova. Recimo, zapisao je i to, da je

Dvorac „Emirgijan“ u Istanbulu krajem 19. vijeka

uoči te prve posjete Turskoj 1883. godine, knjaz Nikola bio žestoko kritikovan na Cetinju. Bože moj, kako to da jedan crnogorski vladar ide na noge sultanu, pa toga još nije bivalo! I što znaju stari Crnogorci, što je to diplomatija... A diplomatije, eto, nema bez ambasada – a Crna Gora svoju u Istanbulu nije mogla da plati. Zato je Abdul Hamid, sultan Osmanskog carstva, bio pred knjazom Nikolom široke ruke – kao dar spreman dvor na Bosforu, za crnogorskog vladara i njegove diplomatske predstavnike. O svemu tome je te 1883. naširoko pisala turska štampa – prije svega o sultanovoj dobrodošlici. O onom dijelu priče, koji se ticao crnogorskih zahtjeva i interesa, naravno da nijesu pisali – jer što bi to bilo, da se zna da Osmanskom carstvu jedna mala zemlja nešto zahtijeva! Uglavnom, vojvoda Gavro detaljno je opisao drugu knjaževu posjetu Istanbulu, iz oktobra 1899. Tada je sa sultanom pregovarano i o projektu željeznice u Baru, pa čak i ideji da se isuši zajedničko Skadarsko jezero (!)... Knjaz je dobio i dva broda na poklon, pa neke rasne arapske konje iz Anado-

lije, pa... Toliku je čast Abdul Hamid gostima iz Crne Gore učinio, da mu je na banketu knjaz Nikola sjedio sa jedne, a kneginja Milena sa druge strane.

Jovan Muhadinović, u sjajnom radu o knjaževim boravcima u Carigradu, iznosi sve ove detalje – pa i to, da je nakon druge posjete, knjaz Nikola mjesecima slao telegrame zahvalnosti. I da je u Stambolu tada u posjeti bio i princ Mirko – jer je knjaževa ideja bila da mu sin postane upravnik jedne nove, autonomne oblasti u često pobunjenoj Makedoniji u Turskoj. Dobri odnosi trajali su do balkanskih ratova; uoči početka prvog 1912. knjaz je svom otpravniku poslova naredio da se s osmanskom vladom pregovara o prodaji dvorca... I već 1. septembra te godine bio je opet tursko vlasništvo. Potom koju deceniju kasnije, zaslugom sestre egipatskog kralja – njihov dinastički posjed. Od 1998, pod okriljem Univerziteta Šabandži, iznajmljen za potrebe muzeja. Eno ga i dalje na Bosforu, da svjedoči nad kakvom smo ljepotom nekad stolovali.

Stojan STAMENIĆ

Zaglavi se

Crta: Srđan Ivanović

LONDON

LONDON CALLING

CALLING

Pljusak digitalnih latica

Jedna od najvećih konzervatorskih dobrotvornih organizacija u Evropi je „National Trust“. Njen glavni posao je očuvanje istorijski značajnih mjesta, kao i onih fokusiranih na prirodu, izvan obima koji pokriva Unesko.

Više od 125 godina „National Trust“ u Ujedinjenom Kraljevstvu, uz pomoć nekoliko miliona volontera i donatora, brine o kilometrima obale, zelenila, seoskih i gradskih podneblja, kao i o hiljadama istorijskih zgrada i vrtova. I, dok posao obavlja u relativnoj tišini, svake godine izabere poneki kutak da predstavi svoje aktivnosti.

Ove godine na red je došao jedan od najpopularnijih londonskih ćoškova, na početku Kovent gardena. „National Trust“ obukao ga je u cvjetne boje, shodno mjesecu maju.

Pokretni pejzaž, sa kojeg na posjetioce pljušte cvjetovi, dizajnirao je kreativni tim kompanije „Outernet“. Multimedijalno iskustvo, inspirisano prirodom Ujedinjenog Kraljevstva, oduševilo je Londonce

U sklopu kampanje „Procvat“ („Blossom“), od 2022. godine ova organizacija zasadila je milione biljaka u britanskoj metropoli, najviše trešanja. Zato su njeni predstavnici sada i spremili multimedijalni spektakl nazvan „Konfeti prirode“ („Nature’s Confetti“). Cvjetni pokretni pejzaž, iz kojeg na

posjetioce pljušte latice, dizajnirao je kreativni tim kompanije „Outernet“. Riječ je o mu ltimedijalnom iskustvu smišljenom u cilju približavanja Londonaca prirodi. Uz pomoć muzičkog instrumentala benda Father i krajnje inspirativne vizuelne moći prikazanog videa, ovaj interaktivni

Direktor i glavni i odgovorni

urednik Draško Đuranović

Urednica

Ivanović-Nikičević

element pruža mogućnost posjetiocima da koriste pokrete tijela kako bi kontrolisali način prikaza cvjetanja drveća na ekranima, koji zauzimaju kompletan prostor od poda do plafona.

Kombinacijom snimaka, koji sijeku krupni plan Londonskih ulica i „živih“ pokretnih cvjetova, ovaj multimedijalni spektakl autentična je vizualizacija prirode Ostrva. Potpomognuto „stazom leptira“ iz susjedne prostorije, ovo magično iskustvo pomjera granice digitalnog dizajna.

Oduševljeni Londonci iskoristili su ovo iskustvo u Kovent gardenu i da doniraju za kampanju „Posadi drvo“, kojom je organizacija sebi zadala vrlo plemenit i zahtjevan cilj: da posadi 20 miliona stabala do 2030. godine. Tekst i foto: Leila MURSELJEVIĆ

Marija

Saradnici Vladimir Maraš, Srđan Ivanović, Milena Čavić, Svetlana Višnjić, Dragana Erjavšek, Miloš Milačić, Leila Murseljević, Anja Drobnjak-Vukašinović, Biljana Martinić, Marko Stojiljković, Davor Pavlović i Marina D. Richter

Zamjenik urednice

Stojan Stamenić

Multimedijalni spektakl „Konfeti prirode“ kompanije „Outernet“

Staza leptira pomjera granice modernog dizajna