Dnevni list Pobjeda 28.04.2024.

Razgovarali Živković i Reintjes, u fokusu bila i rezolucija o Srebrenici

Ambasador Holandije

očekuje da Vlada bude na liniji evropskih vrijednosti

PODGORICA

DPS-a Danijel Živković

sastao se s ambasadorom

Holandije Joustom Reintjesom i tom prilikom ocijenio pozitivnim dobijanje IBAR-a od Evropske komisije, ali i izrazio zabrinutost povodom najava o rekonstrukciji Vlade u koju bi trebalo da uđu oni akteri koji, kako je rekao, u kontinuitetu pokazuju svoj antievropski karakter.

To, kako je ocijenio Živković, može otvoriti prostor za jači uticaj trećih strana, kojima je cilj, smatra, ne samo blokiranje članstva u EU već i promjena građanskog karaktera crnogorskog društva.

Živković je upoznao ambasadora sa procesom neposred-

nih unutarpartijskih izbora za rukovodstvo partije na centralnom i nivou opštinskih organizacija i ocijenio da je DPS u tom procesu pokazao kapacitet da uvođenjem usvaja evropske vrijednosti kada je u pitanju unapređenje i transparentnost standarda unutarpartijske demokratije.

Ambasador Reintjes je potvrdio podršku Holandije u daljim koracima Crne Gore na putu ka članstvu u Evropskoj uniji. Osvrćući se na aktuelno pitanje rezolucije o Srebrenici koje zaokuplja pažnju domaće i međunarodne javnosti, ambasador Reintjes je izrazio očekivanje da će aktuelna i buduće vlade i politički akteri u Crnoj Gori biti na liniji evropskih vrijednosti. R. P.

Centra za građansko obrazovanje saopšteno da nije ispunjeno 67 odsto obaveza iz programa pristupanja EU

Najmanje uradila

ministarstva prosvjete, javne uprave, odbrane, kao i Uprava carina i EKIP

PODGORICA

godine Vlada Crne Gore definisala je, kroz Program pristupanja EU, 300 obaveza, od čega je ispunjeno 98 ili 33 odsto, dok su 202 obaveze ostale nerealizovane, odnosno 67 odsto planiranog posla nije završeno, saopšteno je iz Centra za građansko obrazovanje (CGO).

U okviru zakonodavnog dijela bile su definisane 229 obaveze, a realizovane 55 (24 odsto), dok je u strateškom dijelu bila planirana 71 obaveza a realizovane su 43 (61 odsto). Državna revizorska institucija (DRI) jedina je sto posto realizovala obaveze. Na drugoj strani, kako kažu u CGO-u, najveći podbačaj sa nijednom realizovanom obavezom iz EU agende bilježe - Ministarstvo prosvjete, Ministarstvo javne uprave, Ministarstvo odbrane, Uprava prihoda i carina, Agencija za elektronske komunikacije i poštansku djelatnost, Agencija za nadzor osiguranja, Komisija za tržište kapitala i Nacionalni savjet za borbu protiv korupcije.

Hrvatski analitičar smatra da odnos crnogorskih vlasti prema reozoluciji

Đenero: Biće kako Beograd kaže, jer crnogorska donosi odluke samostalno

„Zarobljena“ izvršna vlast, korak po korak, pretvara Crnu Goru u satelitsku državu u odnosu na Vučićevu Srbiju, i samo je pitanje kako će odlučni biti Vučićevi zahtjevi prema Crnoj Gori, hoće li biti dovoljno da se crnogorske javne vlasti prave nevidljivima u ovoj raspravi i odlučivanju, ili će se od njih tražiti izjašnjavanje, a to znači da pri tom izjašnjavanju sasvim sigurno, kao što nije dopušten stav o sponzorisanju rezolucije, neće biti dopuštena ni podrška rezoluciji - kaže Đenero

PODGORICA- Predsjednik Vlade Milojko Spajić ne može zagovarati temeljne zajedničke evropske javne politike, nego svoj opstanak na vlasti mora prilagođavati stavovima stvarnih gospodara političke arene u Crnoj Gori, a to su, nažalost, Andrija Mandić, kao šef onoga što se nekad zvalo DF, i njegov beogradski patron, gospodar Vučić. Crnogorska izvršna vlast je „zarobljena“, a predsjednik parlamenta i šef najveće opcije unutar vladajuće koalicije Mandić, nadzornik je takve „zarobljene“ izvršne vlasti-kaže u razgovoru za Pobjedu hrvatski analitičar Davor Đenero. Ističe da je odavno očigledno da se Mandić uspostavio kao „veto snaga“, pa je otud njegov veto na odluku o pridruživanju Crne Gore sponzorima rezolucije o Srebrenici unutar Generalne skupštine UN-a apsolutni veto.

MUK SRAMOTE

Ispod prosjeka od 33 odsto realizovanih obaveza bila su i ključna - Ministarstvo pravde (22 odsto), Ministarstvo unutrašnjih poslova (30 odsto), ali i većina ostalih - Ministarstvo rada i socijalnog staranja (18 odsto), Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede (18 odsto), Ministarstvo sporta i mladih (25 odsto), Ministarstvo kapitalnih investicija (27 odsto), Ministarstvo zdravlja (32 odsto), kao i Uprava za bezbjednost hrane, veterinu i fitosanitarne poslove (14 odsto), Centralna banka CG (25 odsto) i Agencija za civilno vazduhoplovstvo (36 odsto).

- Granični i nešto iznad prosjeka bili su Ministarstvo kulture i medija (33 odsto), Ministarstvo ekonomskog razvoja i turizma (44 odsto), Ministarstvo ekologije prostornog planiranja i urbanizma (47 odsto), Ministarstvo nauke i tehnološkog razvoja (50 odsto), Ministarstvo vanjskih poslova (50 odsto), Ministarstvo finansija (51 odsto), i Ministarstvo ljudskih i manjinskih prava (60 odsto)zaključuju u CGO-u. R.P.

Iz Vlade danima ne možemo dobiti informaciju da li će Crna Gora kosponzorisati rezoluciju o Srebrenici, i pored pisama podrške intelektualaca, poslanika, nevladinog sektora, Vlada ostaje nijema i posljednjim saopštenjem javnosti vladajuća partija nudi još jednu opasnu i neistinitu tezu o „imputiranju odgovornosti jednom narodu“. Poslanički klub Pokreta Evropa sad je saopštio

Majke

da poštuju sve rezolucije koje su usvojene u crnogorskom parlamentu koje se odnose i na genocide počinjene na našim prostorima u prethodnom periodu, ali, kako kažu, ne podržavaju da se odgovornost imputira bilo kom narodu. Ova manipulacija je identična onoj koju danima ponavlja Vučić da ova rezolucija želi da proglasi srpski narod genocidnim, što jednostavno nije istina.

Tako je crnogorska vlada, jedina u regionu, a među rijetkima u Evropi, koja još nije iskazala svoj stav o rezoluciji o Srebrenici o kojoj će nakon 6.maja.

Do sada su već Bosna i Hercegovina, Slovenija i Sjeverna Makedonija objavile da će sponzorisati tu rezoluciju. U

međuvremenu je i Hrvatska postala kosponzor. Kosovo, koje nije država članica UN, podržava rezoluciju.

Đenero kaže da ga ne čude ovakvi potezi crnogorske vlade i vladajućeg PES-a.

-Raspadom populističkog pokreta PES na dvije frakcije, onu oko presjednika Jakova Milatovića i onu oko premijera Milojka Spajića, taj je pokret prestao biti ključna politička organizacija vladajuće većine, a Spajić je ostao tek formalno prvi čovjek kolektivnog tijela izvršne vlasti. Zbog toga on više ne može zagovarati temeljne zajedničke evropske javne politike, nego svoj opstanak na vlasti mora prilagođavati stavovima stvarnih gospodara poli-

Srebrenice zahvalile crnogorskim opštinama: Inicijativa udružila gradove

Majke Srebrenice zahvalile su se juče crnogorskim opštinama koje su podržale rezoluciju Ujedinjenih nacija o memorijalizaciji genocida u Srebrenici. Podsjetimo, dio crnogorskih opština podržao je inicijativu gradonačelnice Sarajeva Benjamine Karić i rezoluciju UN o genocidu u Srebrenici. Majke Srebrenice su na mreži Iks zahvalnost uputile Cetinju

i gradonačelniku Nikoli Đuraškoviću.

- Zahvalne slobodarskom Cetinju! Prijestonica je uvijek bila na pravoj strani historije, hvala Vam - navodi se u objavi na društvenoj mreži Iks. Zahvalile su se Bijelom Polju i Plavu i, kako su rekle, slobodarskim Baru, Gusinju, na podršci koju su pružili njima i gradonačelnici Sarajeva.

- Gradonačelnica je svojom inicijativom udružila gradove i opštine širom regiona. Hvala vam - poručile su one.

Predsjednik Skupštine opštine Rožaje Almir Avdić pozvao je premijera Milojka Spajića da prihvati kosponzorstvo rezolucije UN o genocidu u Srebrenici, kako bi se, kako je rekao, jasno opredijelili prema istini i pravdi.

tičke arene u Crnoj Gori, a to su, nažalost, Andrija Mandić kao šef onoga što se nekad zvalo DF, i njegov beogradski patron, gospodar Vučić. Crnogorska izvršna vlast je „zarobljena“, a predsjednik parlamenta i šef najveće opcije unutar vladajuće koalicije, Mandić, nadzornik je takve „zarobljene“ izvršne vlasti. Odavno je očito da se on uspostavio kao „veto snaga“, pa je otud njegov veto na odluku o pridruživanju Crne Gore sponzorima Rezolucije o Srebrenici unutar Generalne skupštine UN-a apsolutni veto - kaže Đenero.

SATELITSKA DRŽAVA

Objašnjava da takva „zarobljena“ izvršna vlast korak po korak pretvara Crnu Goru u satelitsku državu u odnosu na Vučićevu Srbiju, i samo je pitanje kako će odlučni biti Vučićevi zahtjevi prema Crnoj Gori, hoće li biti dovoljno da se crnogorske javne vlasti prave nevidljivima u ovoj raspravi i odlučivanju, ili će se od njih tražiti izjašnjavanje, a to znači da pri tom izjašnjavanju sasvim sigurno, kao što nije dopušten stav o sponzorisanju rezolucije, neće biti dopuštena ni podrška toj rezoluciji.

-Pritom je nevažno što je Crna Gora još prije smjene vlasti 2020. harmonizovala svoje politike sa zajedničkom evrop-

– Predsjednik

- Tokom 2023.

Iz

Reintjes i Živković

Ne čude ovakvi potezi crNogorske vlade i vladajućeg pes-a: Davor Đenero

reozoluciji o Srebrenici zavisi od Vučića

Beograd crnogorska vlast ne samostalno

HRA: PES i Demokrate da saopšte podržavaju li kosponzorstvo

rezolucije o Srebrenici

Akcija za ljudska prava (HRA) pozvala je Pokret Evropa sad i Demokratsku Crnu Goru da jasno saopšte podržavaju li ili ne najmasovniju inicijativu građanskog društva u Crnoj Gori o konsponzorstvu rezolucije UN o genocidu u Srebrenici.

HRA je saopštila da su inicijativu o kosponzorisanju podžale 92 nevladine organizacije i 260 istaknutih građana, te da broj potpisnika stalno raste.

- Saopštenje poslaničkog klubaPokret Evropa sad (PES) je politikantsko izbjegavanje konkretnog odgovora na jednostavno pitanje: jesu li ili nisu za kosponzorstvo Rezolucije UN o Srebrenici - naveli su u HRA.

Kako kažu, PES se protivi nečemu što se u Rezoluciji UN uopšte ne pominje - da se “zbog odgovornosti bilo kog pojedinca imputira odgovornost bilo kom narodu”.

- Očekujemo da se izjasne i Demokrate koje su 2021. glasale za Rezoluciju o genocidu u Srebrenici - poručuju u HRA.

Vuković-Kuč: Quo vadis, Milojko Spajić?

-Neizjašnjavanja, relativizovanja ili negiranja genocida u Srebrenici. Quo vadis, Milojko Spajić, upitala je poslanica Demokratske partije socijalista (DPS) Aleksandra Vuković-Kuč, komentarišući neodređenost Pokreta Evropa sad i Vlade povodom rezolucije UN o genocidu u Srebrenici. - Spajić je rekao da ga zanimaju samo ekonomske teme, a niko od nas ne zna što je program „Evropa sad 2“, niti kakva je reforma penzijskog sistema pred nama. Rekao je da ga ne zanimaju identitetske teme, a ipak se njegov PES identifikovao sa nazadnim politikama - konstatovala je Vuković-Kuč.

skom vanjskom i sigurnosnom politikom, a što je izvjesno da će cijela Unija poduprijeti rezoluciju koju je predložila diplomatija važne zemlje članice Savezne Republike Njemačke. Harmonizacija javnih politika s evropskima nije stvarna tema za Spajićev kvazi-proevropski pokret, jer „evropski put“ toj vlasti služi istoj svrsi kao i režimu Aleksandra Vučića, praznoj priči - poručuje Đenero. On ponavlja da je vlast u Crnoj Gori u zavisnom položaju od politike u Srbiji i Aleksandra Vučića, i ne smiju drugačije ni da se postave.

-Davanjem veta moći Andriji Mandiću i dovođenjem izvršne vlasti u zavisnost od DF-ove volje, Crnoj Gori je nametnut vrijednosni sistem autoritarne protivevropske politike. Spajićeva izvršna vlast je „zarobljena“ DF-ovim uticajem, a Crna Gora sve više postaje država „ograničenog suvereniteta“.

Vraneš ponoVo briljira: Opština Pljevlja se pohvalila muralom koji veliča oslobađanje te opštine 1912.

PljeVljA - U centru Pljevalja, grada koji slovi za multietničku i multivjersku sredinu, osvanuo je mural sa stihovima pjesme koji slave „srpsku slobodu“ i jedinstvo „dvije kraljevine srpske“.

Riječ je o pjesmi Dimitrija Jevtovića Polimca – „Pljevlja moja, vesel’te se“ koja je nastala 1912. povodom oslobođenja Pljevalja od viševjekovnog turskog ropstva.

Ovim se na zvaničnoj stranici na Fejsbuku pohvalila Opština Pljevlja, na čijem je čelu Dario Vraneš, poznat javnosti po brojnim kontroverznim aktivnostima kojima podstiče podjele u društvu i nacionalnu netrpeljivost.

Mural koji, kako su naveli, krasi fasadu zgrade „Borovo“ u centru grada, oslikali su akademski umjetnici Tamara Osmajlić i Stefan Stojanović iz Vranja.

- Jevtović je pomenutu pjesmu napisao 1912. godine kada su oslobođena Pljevalja od viševjekovnog turskog ropstva. Pjesma je objavljena u „Cetinjskom vjesniku“ 23. novembra iste godine. Kroz stihove Jevtovih je prikazao susret Vojske Kraljevine Srbije i Kraljevine Crne Gore u Pljevljima, odnosno, kako kaže pjesnik, zagrljaj dvije srpske kraljevine - navodi se u Fejsbuk objavi. Dodaju da je Polimac bio vajar i slikar, dugogodišnji nacionalni i prosvjetni radnik, rezervni oficir srpske vojske, učesnik prvog balkanskog i evropskog rata, solunski borac, ratni dopisnik Treće srpske armije.

- Prvi put u prosvjeti postavljen je 1909. godine, kao nastavnik crtanja i pjevanja Gimnazije i Djevojačke škole u Pljevljima - dodaju u objavi. r.p.

Stihovi o srpskim podvizima ,,ukras“ na zgradi u centru grada

Protest zbog revizionističkog imenovanja ulice

Zla

namjera zlih

ljudi

- Uprava Opštine Pljevlja i dalje nastavlja sa pravljenjem prividne slike jednonacionalnog srpskog grada. Nijesmo razočarani jer nikada nijesmo ni bili očarani ljudima poput današnjeg rukovodstva naše opštine. Znamo da ih ne možemo naučiti ni ponašanju, ni kulturi, jer što god mi njima govorili je kao da sipamo vodu u šupalj bidon. Kad je bidon šupalj, treba ga zamijeniti – navodi se u reagovanju predsjednika NVO „Husein- paša – Pljevlja“ Denijala Geljića.

„Srpski svet“ je derivat „Ruskog sveta“, a Brežnjevljeva doktrina „ograničenog suvereniteta“ konstitutivni je dio te ideologije - kaže Đenero. On upozorava da crnogorska vlada može pasti zbog stava o Srebrenici.

-Kako dubok pad su Crnoj Gori donijeli Spajić, Milatović i PES, kao oni koji su uveli Andriju Mandića u vladajuću koaliciju i dali mu u ruke ključeve vlasti, govori činjenica da je zbog negiranja genocida u Srebrenici u junu 2021. tadašnji premijer, vođa vlada „triju kolona“, čovjek kojeg je u političku arenu uveo Risto Radović, Zdravko Krivokapić smijenio je svog ministra pravosuđa, nekog Leposavića. Danas, međutim, stavovi tog Leposavića definišu, možda ne manifestni, ali svakako latentni diskurs crnogorskih javnih vlasti - zaključuje naš sagovornik. M. JOVIĆEVIĆ

Nevladine organizacije Akcija za ljudska prava (HRA), Centar za građansko obrazovanje (CGO) i ANIMA Centar za žensko i mirovno obrazovanje izražavaju oštar protest zbog preimenovanja Tivatske ulice u Pljevljima u Ulicu Branka Krvavca, vojnika JNA koji je poginuo u agresiji na dubrovačko-hercegovačko područje u Hrvatskoj, u oktobru 1991. godine.

Smatraju, kako je navedeno u saopštenju, da se radi o postupku protivnom Zakonu o spomen-obilježjima Crne Gore i primjeru negativnog istorijskog revizionizma.

- Objavljeno je da je Krvavac, kao pripadnik JNA, izgubio život na dubrovačko-hercegovačkom ratištu dok je pružao pomoć ranjenom komandiru. Agresivan napad JNA na Dubrovnik, u kojem su učestvovali, pretežno, građani Crne Gore, najveća je sramota naše države u novijoj istoriji. Razumljiva je žalost po-

rodice i prijatelja zbog toga što je tadašnja vlasti u taj rat poslala mnoge koji su, nažalost, i stradali, poput Krvavca. Međutim, osnovna činjenica je da su svi stradali (166) bili pripadnici agresorskih snaga JNA, teritorijalne odbrane ili MUP-a Crne Gore, koje su granatirale, pljačkale i ubijale civile na dubrovačkom području, a njihovo djelo ne predstavlja istorijsko dostignuće vrijedno bilo kakvog veličanja - ističu tri nevladine organizacije.

Prema Zakonu o spomen-obilježjima, kako su precizirali, spomen-obilježje može biti i naziv javnog objekta kao što je ulica, samo ako simbolizuje vrijednosti propisane zakonom.

- A to su: da se obilježavaju značajni događaji, čuvaju uspomene na istaknute ličnosti, njeguju ljudski ideali i kulturno-istorijske tradicije i odaje počast borcima za slobodu, civilnim žrtvama ra-

ta i masovnim stradanjima ljudi. Dalje, istaknutom ličnošću se, shodno Zakonu, smatra lice: koje je posebno zaslužno za državni, društveni, ekonomski, naučni ili kulturni razvoj Crne Gore ili određenog područja, odnosno mjesta u Crnoj Gori; čije djelo ima međunarodni istorijski, naučni, kulturni, humanistički ili sportski značaj; koje je bilo organizator ili istaknuti učesnik oslobodilačkog rata, ustanka ili pokreta; koje se posebno istaklo u borbi protiv fašizma - navedeno je u saopštenju.

Posebno skreću pažnju da Zakon jasno propisuje da nije dozvoljeno podizati spomen-obilježje, pored ostalog, i licu koje je bilo saradnik okupatora, njegovog saveznika ili pomagača; licu koje je zastupalo fašističke, šovinističke ili nacističke ideje ili ideologije; ili licu koje je u istoriji Crne Gore ili u istoriji čovječanstva imalo negativnu ulogu. R. P.

- Oglašavamo se iz jednog jedinog razloga - da se zna da ne pristajemo na satiranje činjenica da je ovaj grad višenacionalni i da je u njemu dobrodošlo samo ono što je svačije. Pjesma kao pjesma nama ne bi smetala ni u kakvoj zbirci pjesama ili časopisu, jer je to odraz umjetnosti i kulture jednog pjesnika iz jednog naroda. Međutim, jako nas zabrinjava momenat kada se kao mural ispisuje baš pjesma koja podstiče na stvaranje velike Srbije. Nimalo naivni, svjesni smo da je ovo samo jedna u nizu satisfakcija za podizanje svijesti nekih ideologija koje nemaju baš čojstvenu povijest – saopštio je Geljić Dodao je da je njegovoj organizaciji zadatak da afirmiše kulturnu baštinu Bošnjaka u ovom gradu, ali da bi mogli ostvarivati taj osnovni cilj, ovaj grad se mora i predstaviti onakvim kakav jeste - „grad u kojem živi i dobar procenat Bošnjaka“.

- Nadamo se da će ovaj mural biti prepoznat kao zla namjera nekih zlih ljudi koje je zapalo neko zlo vrijeme, i da će brzo proći zlo, pa da se vratimo svi svojoj lijepoj kulturi, Crnogorci crnogorskoj, Srbi srpskoj, Bošnjaci bošnjačkoj, i da uživamo u šarenolikosti našeg grada, ljepšoj od bilo kojeg murala – dodao je Geljić.

STAV: Koliko smo daleko od temeljnih vrijednosti ustavnog poretka

Iskušenja vladavine

Vladavina prava kao jedna od osnovnih vrijednosti na kojima počiva državno uređenje Crne Gore sadržana je u drugom polazištu preambule Ustava Crne Gore. Vladavina prava jedna je od odrednica države Crne Gore utvrđena i u članu 1 Ustava koji definiše karakter države i daje određenje njenog oblika vladavine. Crna Gora je republika, s ustavnim atributima građanske, demokratske, ekološke i države socijalne pravde zasnovana na vladavini prava. Ustavom je utvrđeno da je vladavina prava u osnovi države Crne Gore i jedan od presudno bitnih konstitutivnih elemenata karaktera države, njenog ustavnog uređenja i pravnog uređivanja odnosa u državi. Među temeljnim vrijednostima ustavnog poretka, ali i samog Ustava, Ustav utvrđuje i vladavinu prava.

U Ustavu nije određeno šta su sadržina, smisao, značenje i cilj vladavine prava. Ustav samo sumarno označava vladavinu prava kao pretpostavku cjeline državnog uređenja Crne Gore ne određujući bliže njene elemente. Zato se mora uzeti da su suština, svrha i cilj ustavnog utvrđenja da je država Crna Gora „zasnovana na vladavini prava“ u opredjeljenju, spremnosti i odlučnosti, ali i obavezi države da vladavina prava bude stub oko ko-

jeg se dosljednom primjenom prava gradi karakter države i uređuje upravljanje državom i njenim funkcijama u cjelini, kao i odnosi između građana i države. Smisao ustavne odredbe je u očekivanju da se stvara pravo koje svojim kvalitetom i pravednošću može da obezbijedi sprovođenje vladavine prava. Pravo čiju suštinu dominantno čine ljudska prava i slobode, koje ograničava državnu vlast upravo pravima i slobodama čovjeka. Tako posmatrano, vladavina prava zapravo postaje vladavina ljudskih prava i sloboda koja suštinski mijenja i prirodu državne vlasti. Na osnovu tih atributa vladavina prava je kvalitativno iznad vrijednosti „pravne države“, zbog čega joj Ustav namjerno daje prednost.

Ustavno utvrđenje načela vladavine prava samo po sebi, dakle, ne znači uspostavljanje vladavine prava, već podrazumijeva niz konkretnih i kontinuiranih ustavnih obaveza svih organa državne vlasti da se u državi i društvu u cjelini donose pravni akti i preduzimaju materijalne radnje koje treba da obezbjeđuju da vladavina prava svakim danom sve više i potpunije postaje realnost. Zato dalje operativno obezbjeđivanje načela vladavine prava u stvarnosti Crne Gore nije uslovljeno Ustavom, bez obzira na njegov izraženi demokratski karakter. To je obaveza svih subjekata društva. Težnja ka ostvarivanju vladavine prava danas, međutim, zastaje na brojnim aktuelnim društvenim preprekama i sistemskim razlozima ometanja tog procesa. Izazo-

Očigledan primjer donošenja protivzakonitih akata i preduzimanja pravno neutemeljenih radnji koje narušavaju ustavno načelo vladavine prava je raspuštanje aktom Vlade Skupštine opštine Šavnik... Ustavom proklamovano načelo ustavnosti i zakonitosti, kao srž vladavine prava i ustavno-pravnog poretka u cjelini, najdrastičnije je, međutim, povrijeđeno upravo od strane parlamenta derogiranjem Ustava donošenjem Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o predsjedniku Crne Gore. Po težini povrede principa vladavine prava sa time se može porediti samo pogubna odluka Ustavnog suda Crne Gore da ukine odredbu Zakona o Ustavnom sudu Crne Gore kojom je bilo utvrđeno da Ustavni sud u svakom predmetu mora odlučiti najkasnije u roku od 18 mjeseci od pokretanja postupka pred sudom...

vi kojima je izložena vladavina prava su dugotrajni i čvrsti toliko da često izgleda da im nema kraja. Riječ je istovremeno i o odgovarajućim uslovima da se život organizuje na principima koji omogućavaju funkcionisanje prava u državi i da se pravna, politička, socijalna, ekonomska i moralna dimenzija vladavine prava realizuje. Ti uslovi se odnose na državne institucije i društvo kao cjelinu, na sve ono što utiče na konstituisanje i funkcionisanje pravnog poretka. Ne odnose se samo na izgrađenost prava kao sistema pravila ponašanja ljudi, već posebno i na dostignuti stepen njegove primjene.

RASKORAK IZMEĐU

PAROLA I DJELANJA

Izostaje, međutim, osjećaj za stvaranje realnih uslova za uspostavljanje vladavine prava i potrebu energičnijeg djelovanja u njihovim okvirima. Za jačanje vladavine prava posebno je značajna razvijena pravna svijest. Nivo njenog razvitka je rezultat niza okolnosti, prije svega napovjerenja u insti-

tucije koje može nametnuti i pitanje njihovog valjanog i zakonitog funkcionisanja. Tu je i politička volja da se odnosi u društvu urede na način svojstven vladavini prava i da se vlast vrši na principima vladavine prava. Nije, međutim, sasvim izvjesno da ta volja zaista uvijek postoji. Nosioci političke moći često ističu spremnost za uspostavljanje vladavine prava, ali ne potvrđuju jasno da žele njenu realizaciju. Programi političkih partija koje se bore za vlast treba da obezbjeđuju adekvatnu političku platformu za jačanje vladavine prava. Ona nužno mora uključivati i stavove građana koji su jedan od ključnih činilaca vladavine prava, ali koji još uvijek nijesu dobili adekvatno mjesto. Načelo vladavine prava predstavlja sistem političke vlasti u kojem „niko nema više prava (subjektivnih prava) nego što mu daje pravo (objektivno pravo)“. Koncept vladavine prava sadrži i princip ograničenja arbitrarnosti i samovolje državne vlasti pravom koje ona sama stvara i zasnovan

je na poštovanju tog prava kako od strane građana kojima su pravne norme upućene i na koje se primjenjuju (adresata pravnih normi), tako i od samih nosilaca državne vlasti kao stvaralaca pravnih normi koji pravo i primjenjuju (adresanata pravnih normi). Vladavina prava se izvorno temelji na ideji vezanosti svih subjekata društva pravom, tako da pravne norme jednako obavezuju i one koji upravljaju i one kojima se upravlja. U njoj ne vlada rex (car ili kralj), već lex (zakon).

Prioritetna je obaveza zakonodavne, izvršne i upravne vlasti, sudstva i jedinica lokalne samouprave da svoje funkcije vrše strogo u okvirima Ustava, zakona i drugih podzakonskih akata i na način utvrđen tim aktima. Nikakav tzv. viši interes ne smije biti iznad Ustava i zakona. „Pravni sistem može postojati i djelovati samo ako je stvarno na snazi“

(Herbert Hat, profesor Oksfordskog univerziteta, Pojam prava, 1994). Ta zabrana je istovremeno i upozorenje nosiocima državne vlasti da

„jači u snazi, ekonomskoj ili političkoj, ne smije biti jači i u pravu“. Podvrgavanje nosilaca državne vlasti Ustavu i pravu uopšte jedno je od najtežih pitanja u Ustavom utvrđenom sistemu podjele vlasti i međusobnoj kontroli i ravnoteži vlasti. Državom zasnovanom na vladavini prava se može smatrati samo država u kojoj su posebno izvršna i sudska vlast u svom djelovanju stavljene pod dejstvo Ustava i zakona.

PRAVNO

NEUTEMELJENI POTEZI

Za jačanje vladavine prava posebno je značajna razvijena pravna svijest. Nivo njenog razvitka je rezultat niza okolnosti, prije svega napovjerenja u institucije koje može nametnuti i pitanje njihovog valjanog i zakonitog funkcionisanja. Tu je i politička volja da se odnosi u društvu urede na način svojstven vladavini prava i da se vlast vrši na principima vladavine prava. Nije, međutim, sasvim izvjesno da ta volja zaista uvijek postoji. Nosioci političke moći često ističu spremnost za uspostavljanje vladavine prava, ali ne potvrđuju jasno da žele njenu realizaciju

Očigledan primjer donošenja protivzakonitih akata i preduzimanja pravno neutemeljenih radnji koje narušavaju ustavno načelo vladavine prava od strane izvršne vlasti je raspuštanje aktom Vlade Skupštine opštine Šavnik, kojoj je već istekao mandat i uvođenje prinudne uprave u opštini protivno Zakonu o lokalnoj samoupravi. Narušavanju načela vladavine prava donošenjem neustavnih i nezakonitih akata pridružila se i jedinica lokalne samouprave protivpravnim skraćivanjem mandata Skupštini opštine kojoj je mandat prethodno već istekao. Nedosljedna primjena prava sa dosta nezakonitosti ne može biti osnov za izgradnju načela vladavine prava, već državu vodi sve dalje od njega.

Ustav i zakoni vezuju i zakonodavnu vlast. To što zakonodavna vlast donosi zakone i suverena je u donošenju i mijenjanju zakona ne znači da ih nije dužna poštovati sve dok oni čine dio pozitivnog prava. Ustavom proklamovano načelo ustavnosti i zakonitosti, kao srž vladavine prava i ustavno-pravnog poretka u cjelini, najdrastičnije je, međutim, povrijeđeno upravo od strane parlamenta derogiranjem Ustava, kao osnovnog, početnog i najvišeg pravnog akta pravnog poretka, Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o predsjedniku Crne Gore.

Po težini povrede principa vladavine prava, ustavnopravnog sudovanja i pravnog poretka u cjelini, a posebno sistema zaštite ljudskih prava i sloboda u Crnoj Gori, sa navedenim ak-

Piše: Dr Dragoljub DRAŠKOVIĆ raniji predsjednik Ustavnog suda

S.

VASILJEVIĆ

Zapisnik sa jednog od „beskonačnih“ krugova glasanja u Šavniku

vladavine prava

tom parlamenta može se porediti samo pogubna odluka Ustavnog suda Crne Gore - dakle Ustavom utvrđenog zaštitnika ustavnosti i zakonitosti u sistemu podjele vlasti - kojom je, uprkos urgentnoj potrebi za jačanje prava na suđenje u razumnom roku, pa i pred Ustavnim sudom, samoinicijativno, većinom glasova, ukinuo odredbu Zakona o Ustavnom sudu Crne Gore kojom je bilo utvrđeno da Ustavni sud u svakom predmetu mora odlučiti najkasnije u roku od 18 mjeseci od pokretanja postupka pred sudom. Nakon toga Evropski sud za ljudska prava u Strazburu u predmetu Siništaj protiv Crne Gore utvrdio je povredu prava na suđenje u razumnom roku upravo zbog pretjerano i nedopustivo dugog trajanja postupaka pred Ustavnim sudom Crne Gore. Apsurdna odluka Ustavnog suda dovela je u pitanje i ranije priznatu djelotvornost ustavne žalbe u Crnoj Gori od strane Evropskog suda (D. Drašković, „Suđenje u razumom roku“, Matica, br. 89, Podgorica, 2022).

Obaveza je predlagača zakona i zakonodavca da predlažu i donose pravedno pravo kojim se obezbjeđuje dosljedno poštovanje ljudskih prava i sloboda, tj. zakone zasnovane na osnovnim kategorijama sistema društvenih vrijednosti, kao što su moral, razum, socijalna pravda i sl. zakone čije se donošenje predlaže radi stavljanja u privilegovani položaj pojedinih kategorija građana ili čak pojedinaca pravni filozof Gustav Radbruh označio je kao „zakonsko nepravo“. Takav primjer predstavlja nedavno predlaganje od strane parlamenta izmjena Zakona o Ustavnom sudu Crne Gore, a zatim Zakona o penzijskom i invalidskom osiguranju, kojima se htjela na neprimjeren način, čak i aktom kojem to nije predmet uređivanja, izdvojeno od statusa sudija redovnih sudova i državnih tužilaca, bez šireg i potpunijeg sagledavanja, pomjeriti starosna granica za ispunjenje uslova za starosnu penziju sudija Ustavnog suda. U skladu sa takvim naumom, parlament je u međuvremenu, bez ikakvog zvaničnog objašnjenja, zaustavio postupak za izbor sudije Ustavnog suda pokrenut u skladu sa Zakonom o Ustavnom sudu nakon prijema obavještenja od Ustavnog suda o nastupanju razloga za prestanak funkcije sudije zbog ispunjenja uslova za starosnu penziju.

NARUŠAVANJE

PRINCIPA

Uspostavljanje i ostvarivanje vladavine prava bitno zavisi i od stabilnosti i dužine važenja zakonskih i drugih propisa,

Zaštitnica imovinsko-pravnih interesa prošle godine primila 19.000 predmeta, od čega je više od 13.000 po tužbi zaposlenih

Na radne sporove potrošeno 10,6 miliona

Operativno obezbjeđivanje načela vladavine prava u stvarnosti Crne Gore nije uslovljeno Ustavom, bez obzira na njegov izraženi demokratski karakter. To je obaveza svih subjekata društva. Težnja ka ostvarivanju vladavine prava danas, međutim, zastaje na brojnim aktuelnim društvenim preprekama i sistemskim razlozima ometanja tog procesa.

Izazovi kojima je izložena vladavina prava su dugotrajni i čvrsti toliko da često izgleda da im nema kraja

naročito sistemskih zakona. Pokušaji ishitrenog, nesistematskog, neutemeljenog i proizvoljnog donošenja ili izmjena sistemskih zakona, poput Zakona o radu i Zakona o penzijskom i invalidskom osiguranju, grubo narušavaju princip vladavine prava. Posebno kada se to čini bez dubljeg i sistematičnijeg sagledavanja, putem javne rasprave i uključivanja stručnih lica, određenog značajnog i kompleksnog društvenog odnosa koji zakon uređuje. Uz to, i bez uključivanja Vlade koja vodi unutrašnju i spoljnu politiku države i u skladu sa tim odlučuje koji su joj i kakvi zakoni potrebni za uređivanje života i rada na određenom području. Nepostizanje konsensusa oko najznačajnijih društvenih pitanja onemogućava uspostavljanje stanja društvene stabilnosti potrebnog za funkcionisanje sistema vladavine prava. Takođe i vaninstitucionalni način rješavanja sukoba stavova i mišljenja u društvu. Umjesto takvog postupanja, koje predstavlja zloupotrebu zakonodavne nadležnosti parlamenta, predlagači i donosioci zakona moraju biti razumni i uzdržani, čuvajući autoritet zakona. Rimski mislilac Tacit je rekao: „Kada je država najiskvarenija, najviše je zakona“. Koncept vladavine prava zahtijeva i obezbjeđenje potrebnog kvaliteta prava u vidu sadržaja zakona koji je adekvatan za ostvarivanje ljudskih prava. Takav sadržaj u neprimjerenom i nelegitimnom postupku predlaganja i usvajanja zakona sasvim izvjesno ne može biti dostignut. Donošenje i sprovođenje nedemokratskih zakona suprotno je koncepciji vladavine prava.

PODGORICA – Država je prošle godine na radne sporove potrošila oko 10,6 miliona eura – kazala je Pobjedi Zaštitnica imovinsko-pravnih interesa Crne Gore Bojana Ćirović.

Prema podacima iz izvještaja Ćirović za 2023. godinu, ukupno je iz budžeta za sve sporove potrošeno 14,14 miliona eura, a u strukturi odliva čak 76 odsto odnosi se na radne sporove. U istom periodu primljeno je 19.000 predmeta, od čega više od 13.000 po tužbama zaposlenih u javnom sektoru. Višemilionske iznose koje država godinama plaća zbog radnih sporova, uključujući i sudske i troškove izvršenja, još prije osam godina problematizovala je Državna revizorska institucija (DRI) iznoseći podatak da je od 2012. do 2015. na sporove potrošeno 71 milion eura, od čega veći dio na radne. Da situacija ni danas nije značajno bolja govori i posljednji izvještaj Zaštitnice, zbog čega će se ovom problematikom DRI ponovo baviti.

- DRI će ponovo sprovesti reviziju državnih organa u vezi sa radnim sporovima, imajući u vidu da nije napravljen značajan pomak u odnosu na raniji nalaz – kazao je Pobjedi senator dr Branislav Radulović.

Ćirović objašnjava da pred Agencijom za mirno rješavanje sporova, državne organe predstavljaju njihovi zastupnici, te da u njima nema dodatnih troškova. Ipak, ti se troškovi mogu uvećati ukoliko se novac ne isplati na osnovu sporazuma, već se dozvoli prinudna naplata.

- Prošle godine su svi sporovi riješeni pred Agencijom, u pitanju je vipe od stotinu

Moramo biti svjesni da se svaki euro isplaćen više zbog nepažnje ili nestručnosti mogao iskoristiti u bolje svrhe, te da se tome mora stati na put. Zato se i zalažemo za regresnu naplatu, kako od pojedinaca, tako i od organa - kaže Bojana Ćirović

pokrenutih postupaka, ali ne raspolažemo tačnim iznosom isplaćenih sredstava, s obzirom na to da se u Ministarstvu finansija može dobiti samo ukupan odliv za budžetsku jedinicu – navela je Ćirović. Ćirović i ranija zaštitnica Dragana Đuranović godinama su ukazivale da institucije moraju primjenjivati zakone i svakom zaposlenom isplaćivati zagarantovane zarade i naknade koje im pripadaju, kako bi se prava zaposlenih ostvarivala bez tužbi.

- Na taj način bi se drastično smanjio broj radnih sporova. Sa druge strane, kada je riječ o problemu neizvršavanja pravosnažnih sudskih odluka u roku, već prinudna naplata iz budžeta Crne Gore, to predstavlja nepotreban odliv u vidu kamata i troškova izvršenja - ukazuje Ćirović.

IZVJEŠTAJ

U izvještaju se navodi da su i prošle godine zaposleni u javnoj upravi državu tužili zbog prekovremenog i rada tokom praznika, minulog rada, neiskorišćenog odmora, graničnog i specijalnog dodatka, naknada za odvojeni život, za terenski dodatak, za razliku u zaradi, za faktički rad, poništaj odluke o prestanku radnog odnosa i drugo.

- Sa najviše zaposlenih su ministarstva odbrane i unutrašnjih poslova i na prvom mjestu su po broju utuženja, kada

Krivi partijski interesi

Do radnih sporova u javnom sektoru, prema mišljenju Andrijane Radović iz Preokreta, dolazi, jer se državni organi primarno drže partijskih interesa, skrivenih partijskih agendi a ne zakona.

-Smatraju da službenici treba da služe njima, odnosno partiji koju funkcioner koji je poslodavac promoviše. Tako se nerijetko dešava da se zbog „viših interesa“ krše prava zaposlenima. Sasvim je prirodno da ljudi čija su prava ugrožena nađu zaštitu na sudu a koji je rezultat toga, vidimo po troškovima sudskih procesa i obeštećenja koja padaju na teret svih građa-

na – ukazuje Radović.

To što onaj koji je izazvao štetu po državni budžet za to ne odgovara, Radović ocjenjuje da „nas dovodi u stanje gdje odgovornost postaje poštapalica koju u nekom političkom govoru pominje možda isti onaj rukovodilac koji je u isto vrijeme i štetnik koji ne plaća štetu koju pravi“.

-S obzirom na to da iza njega stoji partija za čiji račun sve to radi, ova spirala partitokratskog ludila ide u beskraj. Naravno, ima i slučajeva koji nijesu u ovoj kategoriji, ali ovo je žarište problema i stoga na njega treba ukazivatinavodi Radović.

su u pitanju državni organi. Radi se o postupcima za koje, izgleda, da će nastaviti da budu najbrojniji – stoji u izvještaju Ćirović.

REGRESNA NAPLATA

Na pitanje Pobjede kako se taj problem najzad može riješiti, Ćirović smatra da je jedino rješenje da se država obešteti od institucija koje krše prava svojih zaposlenih.

- Kao prvo, podatak da se najveći dio radnih sporova rješava mirnim putem pred Agencijom, znači kada su zahtjevi zaposlenih osnovani, treba sankcionisati svaku radnju zbog koje dolazi do istih. Smatram da je jedino rješenje da se država regresno naplaćuje od organa za svaki naknadni trošak. Mnogi će reći da je manje bitno odakle se sredstva isplaćuju, jer je sve iz budžeta, ali ako se na ovaj ili neki sličan način ne pokrene naplata, nećemo ovo pitanje akcentirati i pronaći adekvatno rješenje, već nastaviti po starom. Moramo biti svjesni, svi u državnom aparatu, da se svaki euro više isplaćen zbog nepažnje ili nestručnosti, mogao iskoristiti u druge bolje svrhe, te da se tome mora stati na put. Zato se Zaštitnik i zalaže za pomenutu regresnu naplatu, kako od pojedinaca, tako i od organa.

To je jedini način da se sačuva bespotrebni odliv iz budžeta –ukazala je Ćirović.

Upitana da li bi veće ingeren-

Smatra da je položaj radnika dodatno problematičan, jer oni svoju ugroženost ne mogu dokazati, jer inspekcija od njih traži da maltene na licu mjesta dokažu nepravilnosti, a poslodavci upravo čine sve da je to nemoguće.

-Tako na kraju dođemo do toga da su prava i slobode zaposlenih kršeni od onih koji su plaćeni da budu zaštitnici prava i sloboda zaposlenih.

Trebalo bi biti sasvim obratno da institucije budu zaštita građanima i radnicima, a ne alat za jačanje partijske infrastrukture. Potreban nam je preokret u tom pravcu – zaključuje Radović.

cije Zaštitnika mogle uticati na rješenje ovog problema, Ćirović je kazala da bi svakako uticale, ali da smatra da se problem može riješiti i sa postojećim ingerencijama.

ZAKON

Iako je programom Vlade za 2016. godinu bilo predviđeno donošenje Zakona o Zaštitniku, kako bi se poboljšao normativni okvir u kom ovaj organ postupa, to se još nije desilo. Da je to od ključnog značaja, kako radi položaja tako i definisanja nadležnosti, Ćirović je ukazala i u posljednjem izvještaju, dodajući da bi Zaštitnik trebalo da bude i ustavna kategorija. Iz Ministarstva finansija nijesu komentarisali to što je samo prošle godine 10,6 miliona eura potrošeno na radne sporove, niti su odgovorili kako planiraju da se bore protiv ovog problema, niti u kojoj je fazi izrada zakona, odnosno da li je uopšte počela.

NEDOVOLJNO KADRA

Ćirović je u izvještaju Vladi za prošlu godinu ukazala i da broj predmeta u odnosu na broj zaposlenih „prevazilazi logične i zdravorazumske granice“.

- Kao i u izvještajima, tako i sada napominjem da je broj zaposlenih neadekvatan broju predmeta u kojima Zaštitnik postupa. Kroz gore navedena pitanja, govorili smo isključivo o odlivima, ali ne i o predmetima u kojima zaposleni kod Zaštitnika postupaju, a čija vrijednost je višemilionska, a u kojima se ostvaruje i uspjeh. Govorim o predmetima koji su veoma složeni i bitni za državu, a samim tim i ukazujem na odgovornost svakog zaposlenog u postupanju u takvim sporovima. Ako bi uzeli primjere iz okruženja, vidjeli bismo da smo daleko od prosjeka zaposlenih u organima koje zastupaju svoje države. Stoga moramo bitni svjesni da je radna odgovornost svakog zaposlenog u ovom organu, itekako visoka i preopterećenost brojem predmeta može samo ugroziti istu. Kako Zaštitnik ukazuje na ovaj ozbiljan problem nadležni su itekako svjesni istog i već preduzimaju radnje na njegovom rješavanju – kazala je Ćirović Pobjedi. M.Lk.

Zarad profita traže od starih da sami plaćaju smještaj

PODGORICA – Ombudsman je u izvještaju za prošlu godinu negodovao što su došli do saznanja da se kod domova za stare koji funkcionišu kao javne ustanove sve više predlaže budućim korisnicima da obavljaju neposredno ugovaranje sa ustanovom, gdje korisnici u potpunosti snose troškove smještaja, a u pojedinim domovima i po znatno većoj cijeni od one koju je odredilo Ministarstvo rada i socijalnog staranja.

Zaštitnik ljudskih prava i sloboda je u dokumentu objasnio da se cijene smještaja za neposredno ugovaranje razlikuju u zavisnosti od ustanove. Navedeno je da neki domovi za neposredno ugovaranje koriste cjenovnik Ministarstva rada i socijalnog staranja, a u nekima cijene utvrđuje upravni odbor

ili direktor ustanove, bez izričitog pravnog osnova.

-Zaštitnik je ukazivao i na ove situacije, smatrajući da smještaj u domovima koji su javne

ustanove treba da se vrši po odluci centra za socijalni rad, kako je propisano zakonom, dok odredba koja se odnosi na neposredno ugovaranje, ima više smisla kada je riječ o drugim licenciranim pružaocima usluga (privatnim domovima). Činjenica je da javne ustanove socijalne i dječje zaštite po prirodi stvari nijesu profitabilne i u njima smještaj dobijaju osobe kojima je potrebna socijalna pomoć, odnosno zaštita – istakao je ombudsman.

Zaštitnik je ukazivao na potrebu da se ubuduće javno objavljuju cijene usluge kao jednog od bitnih elemenata za ostvarivanje prava. Prilikom obilazaka i provjere dokumentacije u domovima starih, kako su naveli, za-

pazili su određene probleme sa kojima su se suočavali pojedini domovi. Kažu da su centri za socijalni rad donosili rješenja o smještaju korisnika, te cijeni (koštanja) usluge, gdje su se pružaoci usluga obavezivali na plaćanje dijela troškova smještaja korisnika, preko iznosa koji participira MRSS i koji su ,,padali na teret doma“.

- Zaštitnik je u nekoliko predmeta uočio ove nelogičnosti, a, takođe, postupala je i Inspekcija socijalne i dječje zaštite, vršeći nadzor u tim ustanovama. U tim slučajevima je konstatovano da takva postupanja nemaju utemeljenje u zakonu i da se ne može pružalac usluge obavezivati da plaća dio iste. Do ovakvog postupanja nadležnih u centrima

Korisnik pijan uznemiravao stanare, propust nadležnih

Zaštitnik ljudskih prava i sloboda naveo je da su posjećivali domove za stare kako bi se preduzele odgovarajuće mjere u cilju poboljšanja, unapređenja i zaštite ljudskih prava starijih osoba. U izvještaju su opisali jedan slučaj gdje su konstatovali da je zbog spornog ponašanja jednog korisnika u jednom domu bio ugrožen nesmetan i bezbjedan boravak ostalih. Rezultati ispitnog postupka ukazuju, kako su naveli, da je korisnik kontinuirano remetio kućni red, uzne-

Policijsko obezbjeđenje spriječilo da tuča u budvanskom lokalu preksinoć eskalira dok su na terasi sjedjele štićene ličnosti iz Vlade Bečić

i Šaranović

nijesu bili ugroženi

PODGORICA – Tužilac u Osnovnom državnom tužilaštvu u Kotoru ocijenio je da u radnjama učesnika tuče, koja se desila preksinoć u jednom budvanskom lokalu, nema elemenata krivičnog djela koje se goni po službenoj dužnosti – saopšteno je iz Uprave policije.

Kako nam je nezvanično rečeno ranije, potukla su se dva Budvanina, a u tom trenutku na terasi lokala su sjedjeli potpredsjednik Vlade Aleksa Bečić i ministar unutrašnjih poslova Danilo Š aranović

Iz Uprave policije naveli su da su prikupljena obavještenja od aktera tuče, kao i od vlasnika ugostiteljskog objekta i zaposlenih.

- Službenici Odjeljenja bezbjednosti Budva preduzimaju dalje mjere i radnje na utvrđivanju svih činjenica i okolnosti u odnosu na ovaj događaj, te će cijeniti postojanje

vrste prekršaja po Zakonu o javnom redu i miru u odnosu na ove osobe – navedeno je u saopštenju.

Kako su precizirali u saopštenju, u petak oko 23.25 sati budvanska policija obaviještena je da je u jednom ugostiteljskom objektu, koji se nalazi na šetalištu u tom gradu, došlo do narušavanja javnog reda i mira tučom dvije osobe.

– Na teren su izašli policijski službenici koji su došli do saznanja da je između N. M. i M. Z. u unutrašnjosti lokala došlo do fizičkog sukoba. Štićene ličnosti koje su se u tom trenutku nalazile na terasi ugostiteljskog objekta, a ne u unutrašnjosti gdje je izbio incident, nijesu bile ugrožene, niti incident ima veze sa štićenim licima – istakli su iz Uprave policije. Policijski službenici koji su se zatekli u budvanskom lokalu spriječili su da incident eskalira – navedeno je iz Uprave policije.

za socijalni rad došlo je zbog netačno formulisanog obrasca (templejta) rješenja koji je dat kroz informacioni sistem Ministarstva rada i socijalnog staranja – istaknuto je u izvještaju.

- U konkretnom slučaju, izostalo je multidisciplinarno djelovanje

miravao druge korisnike doma, zaposlene, stručne radnike i posjetioce svojim ponašanjem u, očigledno, alkoholisanom stanju. Kako ističu, obavljani su razgovori sa korisnikom, ali bez vidnog rezultata, jer do promjene ponašanja nije dolazilo. Korisnik je i nekoliko puta prijavljivan policiji koja je intervenisala, te mu je čak u jednom momentu određen pritvor u trajanju od deset dana.

različitih sektora i uključivanje ustanova zdravstvene zaštite u cilju adekvatne procjene konkretnog lica, a samim tim i jasno utvrđivanje vrste usluge i zaštite koja mu je potrebna – naveo je ombudsman.

U izvještaju je navedeno da su tokom 2023. godine počele sa radom javne ustanove Dom starih ,,Podgorica“ i Dom starih ,,Nikšić“. Određeni broj korisnika koji su imali prebivalište na teritoriji Nikšića ili Podgorice su po otvaranju tih ustanova premješteni u iste (iz Risna, Bijelog Polja). U pojedinim slučajevima koje je Zaštitnik imao u radu zapaženi su problemi u vođenju cjelokupnog postupka u vezi sa smještajem odnosno premještajem korisnika. Naime, kršene su odredbe Zakona o socijalnoj i dječjoj zaštiti kojom je propisano da se sva prava iz Sistema socijalne i dječje zaštite ostvaruju posredstvom nadležnog centra za socijalni rad. Otvaranjem JU Dom starih „Podgorica“ pojavila se nova praksa – pa se korisnici smještaju i putem neposrednog ugovaranja i zaobilazi se nadležni centar za socijalni rad. U jednom slučaju, problem je nastao kada su članovi porodice dobijali kontradiktorne informacije od strane nadležnih javnih ustanova. Naime, predstavnici centara za socijalni rad su upućivali člana porodice korisnika da mogu zaključiti ugovor direktno sa domom, dok su ih predstavnici tog doma upućivali na nadležni centar za socijalni rad – da donesu rješenje.

Izvještaj Nacionalnog mehanizma za prevenciju torture (NPM) za prošlu godinu koji je dostavljen Skupštini, ukazao na slabe tačke našeg sistema

Policijske prostorije

za zadržavanje

i dalje nedopustivo mimo standarda

PODGORICA - Prostorije za zadržavanje u brojnim organizacionim jedinicama policije trebalo bi adaptirati jer su i dalje u suprotnosti sa standardima Evropskog komiteta za sprečavanje mučenja, nečovječnog ili ponižavajućeg postupanja ili kažnjavanja (CPT), a higijenske uslove u njima treba unaprijediti.

To se navodi u izvještaju Nacionalnog mehanizma za prevenciju torture (NPM) za prošlu godinu koji je dostavljen Skupštini.

Ističe se da, u pogledu materijalnih uslova prostorija za zadržavanje kao loš primjer izdvaja Odjeljenje bezbjednosti (OB) Bijelo Polje, za koje je ponovljena preporuka da ih stave van upotrebe, dok se u potpunosti ne renoviraju i ne adaptiraju u skladu sa standardima.

U izvještaju NPM se dodaje da su, uprkos ponovljenoj preporuci, te prostorije i dalje u funkciji.

Tim NPM je konstatovao da je

U pogledu materijalnih uslova prostorija za zadržavanje kao loš primjer NPM izdvaja Odjeljenje bezbjednosti (OB) Bijelo Polje, za koje je ponovljena preporuka da ih stave van upotrebe, dok se u potpunosti ne renoviraju i ne adaptiraju u skladu sa standardima

u OB Bar, u pogledu materijalnih uslova, situacija ostala nepromijenjena, i da je higijenske uslove potrebno unaprijediti i prostorije održavati čistim. Prema njihovoj ocjeni, prostorije odjeljenja bezbjednosti Kotor, Cetinje i Budva su, takođe, u suprotnosti sa CPT standardima.

U Izvještaju se navodi da u OB Budva nije uspostavljena praksa i mogućnost audio-vizuelnog snimanja razgovora, te da ne postoji posebna prostorija za čuvanje stvari i predmeta koje policijski službenik privremeno oduzima.

Nakon monitoringa OB Kolašin, tim NPM-a je evidentirao da su materijalni uslovi nepromijenjeni.

- Objekat OB Kolašin je, inače, stariji i poželjno bi bilo adap-

tirati, kako prostorije za zadržavanje, tako i prostorije službenika - navodi se u izvještaju.

Nakon monitoringa OB Nikšić, tim NPM-a je evidentirao da su prostorije za zadržavanje uredne i optimalne za boravak, ali je kao problem evidentirana nepovoljna starosna struktura policijskih službenika.

U izvještaju piše da je, u dijelu koji se odnosi na materijalne uslove i upodobljavanje prostorija za zadržavanje OB Pljevlja sa standardima CPTa, u pogledu površine i dimenzije, situacija ostala nepromijenjena.

Navodi se da službenici Stanice policije Andrijevica osobe koje lišavaju slobode, ne zadržavaju jer nema prostorija za to, te da se sva dokumentacija o hapšenju vodi u OB Berane.

U izvještaju NPM se ističe da predmet zabrinutosti i dalje generalno ostaje održavanje higijene u prostorijama za zadržavanje.

- Iako se primjećuju napori da se stanje popravi, i dalje izostaje sistemsko uređivanje ovoga pitanja na nivou UP - kaže se u dokumentu.

Zaštitnik ljudskih prava i sloboda, koji vrši poslove NPM, je pohvalio usvajanje Pravilnika o uslovima koje moraju da ispunjavaju prostorije za zadržavanje lica lišenih slobode i zadržanih lica koji je usvojen u martu 2024. godine.

- Pravilnik je usaglašen sa međunarodnim standardima i očekujemo da se obezbijede potrebna sredstva za njegovu primjenu u praksi - navodi se u izvještaju.

Neusklađene cijene u domovima za stare

Još jednu promašenu investiciju bivšeg premijera Dritana Abazovića plaćaju građani

Neupotrebljivi trajekt „30. avgust“ koštaće državu više od milion eura

KOTOR- Dotrajalali trajekt „30. avgust“, star više od 50 godina, koji je Javno preduzeće za upravljanje morskim dobrom kupilo za vrijeme mandata vlade Dritana Abazovića za 569.000 eura od firme „ABM tours“ iz Hrvatske, sa dodatnih pola miliona eura koliko je potrebno za njegov remont, koštaće državu više od milion eura.

Trajekt koji je od prošle godine zbog uslova kupovine pod istragom Specijalnog državnog tužilaštva, od oktobra prošle godine nije u funkciji i trenutno se nalazi na tankerskom vezu, pristanu u Lipcima, gdje su juče radnici obavljali određene popravke (varenje) na spoljašnjem dijelu trajekta. Osim trajekta „30. avgust“, na vezu u Lipcima se nalazi i trajekt „Lepetane“, jedan od šest trajekata Pomorskog saobraćaja koji je, nakon preuzimanja upravljanja pomorskom linijom Kamenari-Lepetane, Morsko dobro kupilo od ove firme, vlasništvo braće Ban.

LOŠA INVESTICIJA

Trajekt, koji je zbog uslova kupovine pod istragom Specijalnog državnog tužilaštva, od oktobra 2023. nije u funkciji i trenutno se nalazi na tankerskom vezu, pristanu u Lipcima, gdje su juče radnici obavljali određene popravke (varenje) na njegovom spoljašnjem dijelu

Hrvatska firma „ABM tours“ je samo par mjeseci ranije trajekt, koji je imao naziv „Prizna“, kupila od Jadrolinije za 252.000 eura, što znači da je kasnije od prodaje Crnoj Gori zaradila više od 300.000 eura. Trajekt „30. avgust“ svoju prvu probnu vožnju imao je 13. marta 2023. godine kada je prevezao službena vozila Vlade kojim je tadašnji premijer Dritan Abazović sa delegacijom došao u Boku. Svega dva mjeseca nakon što je svečano pušten u saobraćaj, ovaj trajekt je počeo da pokazuje ozbiljne tehničke nedostatke, desio se čak i manji požar 24. marta, a već u maju jedan od motora je otkazao u toku vožnje, što je na momenat ugrozilo i bezbjednost saobraćaja u zalivu. No, posada trajekta je reagovala na vrijeme pa većeg incidenta nije bilo, ali problem sa motorom je ostao. Trajekt je nastavio da saobraća do 21. oktobra prošle godine, kada je istekao drugi po redu privremeni sertifikat o sposobnosti za plovidbu, zbog čega je Morsko dobro dan ranije trajekt moralo povući iz saobraćaja. Da bi trajekt ponovno počeo da prevozi vozila i putnike na liniji Kamenari - Lepetane, prethodno mora biti remontovan i nakon toga mora proći tehnički pregled, odnosno dobiti novo svjedočanstvo o tehničkoj ispravnosti i sposobnosti za plovidbu, a koje treba da mu izda Tehnički inspektorat

Na pitanja Pobjede kakva je sudbina trajekta i njegovog remonta iz Morskog dobra nijesu odgovorili, uz obrazloženje da zbog već preuzetih obaveza nijesu u mogućnosti da to učine do subote

krivično djelo iz njegove stvarne nadležnosti.U odgovoru na upit Pobjede,

Uprave pomorske sigurnosti i upravljanja lukama Crne Gore. Trajekt je kapaciteta 41 vozilo i 304 putnika, dug je 65 i širok 11,7 metara a sagrađen je davne 1970. godine u Švedskoj. Na pitanja Pobjede kakva je sudbina trajekta i pitanja u vezi sa remontom trajekta iz Morskog dobra nijesu odgovorili, uz obrazloženje da zbog već preuzetih obaveza nijesu u mogućnosti da to učine do subote.

TROŠKOVI BEZ KRAJA

Prema pisanju medija tender za remont, vrijedan pola miliona eura koji je početkom decembra prošle godine raspisalo Morsko dobro, je propao jer na njega do isteka roka za prijavljivanje 9. januara

Istraga traje li, traje

državni tužilac i portporol Vukas Radonjić je saopštio da je specijalni tužilac Specijalnom policijskom odjeljenju podnio pisani zahtjev da prikupi obavještenja od odgovornih lica u Javnom preduzeću Morsko dobro Crne Gore i dokumentaciju koja se odnosi na kupovinu plovila, a posredstvom Interpola da pribavi dokumentaciju od privrednog društva

„ABM Tours“, koja se odnosi na kupovinu plovila od privrednog društva „Jadrolinija“ i njegovu dalju prodaju Javnom preduzeću Morsko dobro, ali i dokumentaciju od društva „Jadrolinija“, koja se odnosi na povlačenje iz operativne upotrebe trajekta i njegovu prodaju društvu „ABM Tours“, te konačno da o svemu utvrđenom sastavi pisanu informaciju.

ove godine nije podnijeta nijedna ponuda zainteresovanih brodogradilišta. Stoga je direktor Morskog dobra Mladen Mikijelj bio prinuđen da već narednog dana,10. januara donese formalnu odluku o poništenju ove javne nabavke. Morsko dobro je potom raspisalo početkom marta ove godine i drugi tender za remont trajekta za koji je procijenjena vrijednost radova, takođe, 500.000 eura sa PDV-om. Prema pisanju Vijesti, Morsko dobro je na tenderu za remont trajekta „30. avgust“, kao najpovoljniju proglasilo ponudu hrvatske firme „Brodoremont Punat“ iz Punta na ostrvu Krk. Ponuda hrvatske firme, koja je bila glavni brodoremonter i bivšem privatnom operateru

- Prikupljanje obavještenja i dokaza po zahtjevu je u toku, posebno jer se dokazni materijal prikuplja i kroz mehanizme međunarodne policijske saradnje, što zahtijeva određeno vrijeme, a domaći organi otkrivanja i gonjenja nemaju uticaja na efikasnost i dinamiku postupanja organa drugih zemalja - saopštio je Radonjić.

trajektne linije u Boki, kompaniji Pomorski saobraćaj, bila je jedina na ponovljenom tenderu za remont broda „30. avgust“, a koji je Morsko dobro objavilo 27. februara.Tender je bio procijenjene vrijednosti pola miliona eura, od čega se 413.220 eura odnosilo na vrijednost tražene javne nabavke, a 86.780 eura je porez na dodatu vrijednost (PDV).Vijesti navode da je ponuda firme „Brodoremont Punat“ neznatno niža od toga, jer iznosi 412.890 eura, bez PDV-a, što znači da je u ukupnom iznosu od procijenjenih pola miliona, ona niža za tek oko 430 eura. Ova hrvatska firma je posao dobila zahvaljujući činjenici što je u međuvremenu uspjela da nabavi i pusti u pogon novo tehničko sredstvo, travel lift, koje će joj omogućiti da iz mora, radi dokovanja i radova na podvodnom dijelu trupa broda, podigne trajekt veličine i dimenzija „30. avgusta“. To je dovoljno da se u Puntu dokuje i brod veličine „30. avgusta“, jer ova hrvatska firma to ne bi mogla učiniti ni na jednom od dva navoza kojima je do sada raspolagala, a na kojim je iz mora mogla izvući brodove dužine do maksimalno 50 metara. Ugovor sa izabranim ponuđačem Morsko dobro još nije potpisalo, što je preduslov da se „30. avgust“, uputi na remont u Hrvatsku.

Prema pisanju ovog medija, remont bi trebalo da potraje najviše 120 dana od dana potpisivanja ugovora, što znači da bi ovaj trajekt trebalo vratiti u Boku i ponovo uključiti u redovnu eksploataciju na liniji Lepetane - Kamenari tek pred početak špica ljetnje turističke sezone u junu.

Trajekt će se iz Hrvatske vratiti drugačijeg izgleda u odnosu na aktuelni jer je, pored ostaloga, specifikacijom remontnih radova traženo da se sa njega uklone pramčani i krmeni tornjevi sa jarbolima i svjetlosnom signalizacijom, skinu postojeće, te naprave i ugrade nove pramačne i krmene rampe za ukrcaj vozila na trajekt, izrade novi zaštitni boksevi za hidrauliku tih rampi, te zamijeni dotrajala bokoštitnica u ukupnoj dužini od 80 metara na oba boka broda.

Planirano je i da se ugrade novi nosači i postave novi gumeni bokoštitnici na pramcu i krmi trajekta, kako bi se na taj način olakšalo njegovo pristajanje i zadržavanje uz obalu tokom ukrcaja i iskrcaja vozila u Lepetanima i Kamenarima. Iv.K.

Specijalno državno tužilaštvo je već 21. marta prošle godine, po službenoj dužnosti, a povodom medijskih izvještavanja o uslovima kupovine trajekta „Prizna“,

formiralo krivični predmet radi utvrđivanja postojanja osnova sumnje da je učinjeno

i. komnenić

RADNICI SU JUČE OBAVLJALI POPRAVKE NA SPOLJAŠNJEM DIJELU TRAJEKTA: „Trideseti avgust“

Vukas Radonjić

m. babović

Traže urgentan sastanak

Odbora za zdravstvo zbog malog broja vakcinisanih

PODGORICA - Dijete iz

Rožaja oboljelo od malih boginja se zarazilo u Bosni i Hercegovini, u kojoj je, u trenutno aktuelnoj epidemiji, registrovano više od 2.100 oboljelih, rečeno je Pobjedi iz Instituta za javno zdravlje.

Kazali su da, kada je riječ o malim boginjama, koje predstavljaju najzarazniju infektivnu bolest, postoji rizik od širenja infekcije.

Na pitanje da li je dijete izolovano i da li su osobe u njegovom okruženju takođe nevakcinisane, odgovorili su da je dijete izolovano u kućnim uslovima, te da je dobrog opšteg stanja.

- Prema izvršenom epidemiološkom istraživanju od strane Instituta za javno zdravlje

Crne Gore i Doma zdravlja iz Rožaja, dva člana porodice su uredno vakcinisana protiv malih boginja, jedan član je vakcinisan jednom dozom vakcine, dok za jednog člana ne postoje podaci o vakcinaciji, tj. nije bilo moguće utvrditi vakcinalni status, zbog nedostupne dokumentacije - kazali su iz Instituta.

U Crnoj Gori je obuhvat imunizovane djece do dvije godine tek nešto iznad 20 procenata. Zbog ovako alarmantno visokog broja nevackinisane male djece, Institut za javno zdralvje je zatražio urgentno sazivanje sastanka Skupštinskog odbora za zdravstvo, rad i socijalno staranje u vezi sa sprovođenjem imunizacije u Crnoj Gori, kako bi predložio niz zakonskih rješenja koja imaju za cilj povećanje obuhvata. - Takođe, preduzima se niz mjera sa akcentom na promociju vakcinacije, kroz edukaciju roditelja o značaju, djelotvornosti i bezbjednosti vakcina. S druge strane, vrši

PODGORICA- Nevladina organizacija Sistem obilježila je otvaranje prvog licenciranog skloništa za žrtve nasilja u primorskoj regiji Crne Gore, sa sjedištem u Baru.

Tim povodom je na konferenciji za medije u Podgorici zaključeno da postoji izražena potreba za kvalitetnom podrškom žrtvama nasilja, da je nivo informisanosti javnosti o problemu nasilja veoma značajan i da je nulta tolerancija na isto ključni preduslov u toj borbi. Osim navedenog, naglašen je i značaj potrebe jačanja sistema prevencije nasilja.

Izvršna direktorica NVO Sistem Neda Radović pozvala je partnere da zajedno nastave još jaču i odlučniju borbu i poželjela da u skorijoj budućnosti krupnim korakom zakoračimo u drušvo bez nasilja.

PRIhVATIlIšTe Ministarka rada i socijalnog staranja Naida Nišić izrazila je zadovoljstvo dosadašnjom saradnjom sa NVO Sistem, ističući da je otvaranje ,,Prihvatilišta/ skloništa za smještaj djeteta, odraslog i starog lica, odnosno odraslog lica sa djetetom koje je žrtva zlostavljanja, zane-

se kontinuirana medicinska edukacija zdravstvenih radnika na polju imunizacija, kako bi se osnažili u aktivnoj promociji vakcinacije kao najdjelotvornije mjere prevencije zaraznih bolesti - kazali su iz IJZCG. Trenutni obuhvat prvom dozom vakcine kod djece rođene 2018. godine iznosi 81,3 odsto, za rođene 2019. godine obuhvat iznosi 75,1 odsto, za rođene 2020. godine obuhvat iznosi 66,9 odsto, za rođene 2021. godine obuhvat iznosi 49,1 odsto, a kod djece rođene 2022. godi-

ne obuhvat iznosi 22,8 odsto. - S obzirom da je neophodno da obuhvat za sprečavanje epidemije iznosi najmanje 95 odsto ciljne populacije jasno je da postoji značajan rizik za masovnije obolijevanje - poručili su iz IJZCG.

Prvi slučaj malih boginja je registrovan 28. marta, kod, takođe, nevakcinisanog djeteta od osam godina iz Bara. Institut je nakon toga sazvao konferenciju za novinare na kojoj je saopšteno da je dijete, bilo sa grupom od 60 djece i desetak

trenera na sportskom takmičenju u Sarajevu odakle je infekcija i importovana. Nije bilo daljeg širenja malih boginja među tom grupom niti van nje u Crnoj Gori.

Na pitanje Pobjede da li u slučaju malih boginja u Rožajama postoji veća mogućnost od širenja infekcije u odnosu na slučaj iz Bara, kada je takođe nevakcinisano dijete inficirano u Sarajevu, kazali su da u ovom trentku nije moguće dati precizan odgovor.

- Ono što je evidentno, vakcinalni obuhvati u opštini Rožaje viši su u odnosu na opštinu Bar, i među najboljim su u državi. Činjenica koja ohrabruje jeste da su sva djeca iz odjeljenja koje pohađa oboljelo dijete uredno primila po dvije doze MMR vakcine - naglasili su iz Instituta.

Istakli su da medijsko izvještavanje i objave mogu imati pozitivan uticaj na podizanje svijesti o važnosti vakcinacije i podstaknuti ljude da se vakcinišu.

- Primijetan je blagi porast u broju vakcinacija, ali je to i dalje daleko od potrebnih 95 procenata vakcinisanih - kazali su iz Instituta Pobjedi.

IJZCG je ranije saopštio da je u svim zemljama okruženja registrovano obolijevanje od morbila u epidemijskoj formi

Otvoreno prvo licencirano sklonište za žrtve nasilja u primorskoj regiji sa sjedištem u Baru

Mora se jačati sistem prevencije nasilja

marivanja, rodno zasnovanog nasilja i nasilja u porodici“, sa sjedištem u Baru, posebno značajno, budući da je prvo ovog tipa u primorskoj regiji.

- Ministarstvo rada i socijalnog staranja je svjesno da mora jačati sopstvene kapacitete, pa se nadam da ćemo jačanjem kapaciteta u okviru Ministarstva rada, i u saradnji sa NVO sektorom biti jedna snažna pružena ruka bilo kojoj žrtvi i budite sigurni da će Ministarstvo rada i socijalng staranja biti vaš prvi partner u svemu ovome - poručila je Nišić. Ministar ljudskih i manjinskih prava Fatmir Đeka naglasio je da je rodno izazvano nasilje najveći izazov sa kojim se suočava crnogorsko društvo.

Zbog toga je, kako je rekao, neophodno zajednički raditi na jačanju institucija sistema, kako bi se osiguralo da svaka žrtva dobije neophodnu podršku. - Samo kroz zajedničke napore možemo promijeniti kulturu koja toleriše nasilje i izgraditi društvo u kojem je svaka osoba

sigurna i poštovana - naglasio je Đeka, ističući da je NVO Sistem postala partner države u adekvatnom odgovoru na rodno zasnovano nasilje.

Tijana Šuković , načelnica odjeljenja za borbu protiv trgovine ljudima u Ministarstvu unutrašnjih poslova, naglasila je da su u ovom resoru svjesni činjenice da, i pored svih preduzetih mjera i aktivnosti, pred njima stoje izazovi u borbi protiv raznih vidova nasilja, pri čemu je kvalitetno i održivo partnerstvo državnih institucija i civilnog sektora osnova za proširenja obima usluga koje su od izuzetnog značaja za žrtve. Šuković je podsjetila i na to da je NVO Sistem dio Operativnog tima za borbu protiv nasilja u porodici i nasilja nad ženama.

Neda Radović, izvršna direktorica NVO Sistem istakla je da je nasilje, a pogotovo rodno zasnovano nasilje, globalni problem, zajednički svima, te podsjetila da je više od trećine žena na svijetu iskusila rodno zasno-

vano nasilje, dok ni Crna Gora ne odstupa puno od takve poražavajuće statistike. - Ono što je potrebno da bi se borilo s korijenom nasilja nad ženama, i ono na čemu NVO Sistem insistira, je propitivanje rodnih stereotipa, unapređivanje potpune ravnopravnosti žena, edukacija dječaka, djevojaka i šire javnosti o ravnopravnosti žena i muškaraca, o nestereotipnim rodnim ulogama i generalno, o nasilju nad ženama. Nadalje, potrebno je ukazati na krivicu pojedinca i na to da je njegov izbor bio da počini kako rodno zasnovano, tako i svako drugo nasilje. Zaštita i pomoć žrtvama nasilja je primarni zadatak naše organizacije, ali ako želimo društvo bez nasilja moramo se baviti i počiniocima istog. Kazna za vršioce nasilja mora postojati, ali se isto tako mora posvetiti posebna pažnja procesu njihove rehabilitacije - istakla je Radović. Ona je saopštila da iskustvo u praksi pokazuje da su često po-

(Bosna i Hercegovina, Srbija, Albanija, Rumunija) sa više od 5.200 oboljelih i najmanje osam umrlih osoba od kojih šestoro djece, četvoro mlađe od jedne godine.

Ponovo su apelovali na roditelje da vakcinišu svoju djecu jer se oboljenje veoma lako prenosi, a postoji mogućnost i smrtnog ishoda.

- Potpuna vakcinacija podrazumjeva primanje dvije doze vakcine pri čemu prvu dozu treba primiti što prije nakon navršenih godinu dana. Vakcina je bezbjedna i veoma djelotvorna, a naročito je važno pravovremeno primanje vakcine, bez odlaganja - ističu u IJZCG.

Institut je organizovao i vanredne vakcinacije vikendom u domovima zdravlja, bez zakazivanja kod izabranog ljekara. Ministarstvo zdravlja je saopštilo da postoji širenje lažnih i medicinski neutemeljenih informacija koji imaju za cilj da dovedu u pitanje sigurnost vakcine i procesa vakcinacije.

- Međutim, naučna istraživanja i stručna mišljenja nedvosmisleno ukazuju da je MMR vakcina potpuno bezbjedna i djelotvorna. Stoga je važno da roditelji donose odluke tek nakon konsultacije sa stručnim medicinskim licima ili na osnovu pouzdanih medicinskih dokaza, kako bi zaštitili zdravlje svoje djece i zajednice u cjelini - naglašeno je u saopštenju. Naglasili su da svi domovi zdravlja raspolažu dovoljnim brojem vakcina i konstantno organizuju vanredne vakcinacije, što će se, kako je poručeno, nastaviti i u narednom periodu. - Stoga još jednom pozivamo roditelje da zaštite svoju djecu i spriječe fatalne posljedice, kakve može izazavati ovo zarazno oboljenje - apeluju iz Ministartva zdravlja.

J.MARTINOVIĆ

činioci nasilja bili žrtve nasilja ili su proživjeli određene traume i da su ta njihova iskustva često i okidač za vršenje nasilja.

RehAbIlITAcIJA - Rehabilitacija počinilaca nasilja bi omogućila da se radi na njihovim traumama i okidačima koji prouzrokuju nasilje i da prepoznaju povezanost sopstvenog iskustva sa nasiljem koje čine. Praksa nažalost pokazuje da nasilnik nakon odležane kazne i dalje nastavlja da vrši nasilje što ukazuje na nedostatak rehabilitacije, stoga je ovaj aspekt borbe protiv nasilja takođe veoma važan. Činjenica je da smo država u kojoj se događaju femicidi, da svaki slučaj trenutno potrese naciju, ali se, nažalost, jednakim intenzitetom i zaboravi, do nekog sljedećeg. Ono što primjećujemo kroz trend nasilja u porodici je da su slučajevi nasilja sve kompleksniji, brutalniji i da ima jako mnogo rizika za smrtne ishode. Zato moramo imati sistemski

multisektorski pristup tretmanu počinioca i radu s njim, uz adekvatne tretmane. Takođe, neophodan nam je sistemski rad s porodicama, bez obzira na to da li se žrtva vratila počiniocu ili počela samostalan život s djecom - zaključila je ona. Ivan Pekić, predsjednik IPO Montenegro, obratio se u ime partnerske organizacije i saopštio da Internacionalna policijska organizacija, na domaćem i međunarodnom nivou, doprinosi realizaciji različitih projekata iz domena borbe protiv svih vidova nasilja. On je podsjetio da je IPO registrovana u UN i Kancelariji za borbu protiv kriminala, te da ima ekonomski i socijalni status u UN, što govori o njenom značaju na međunarodnom nivou, te podsjetio da danas broji više od 40 zemalja članica širom svijeta. Nevladina organizacija Sistem se, od osnivanja, bavi društvenom brigom o djeci i mladima, kao i žrtvama nasilja, te pružanjem psihološke i pravne pomoći, poboljšanjem položaja ranjivih i marginalizovanih kategorija društva, suzbijanjem diskriminacije i svakog vida nasilja.

ALARMANTNO: Nasilje u porodici svakodnevica, kazne pooštrene, ali iz Ministarstva pravde kažu da su potrebni i drugi koraci da bi se stvorilo sigurnije okruženje za žene – edukacija i podrška

PODGORICA – Većinski stav radne grupe koja je u okviru izmjena Krivičnog zakonika razmatrala pitanje femicida je da u ovom trenutku ne treba uvoditi to krivično djelo kao posebno, jer se procesuiranje učinilaca garantuje i kroz krivična djela ubistvo i teško ubistvo – saopšteno je Pobjedi iz Ministarstva pravde.

U Crnoj Gori se, u prosjeku, svakoga dana prijavi najmanje po jedno krivično djelo nasilje u porodici, dok je prema podacima Uprave policije, u posljednjih pet godina evidentirano 13 osoba ženskog pola koje su ubili supružnici ili partneri, ali postoje i slučajevi u kojima žrtva nije bila u emotivnoj ili rodbinskoj vezi sa ubicom.

Direktorica Centra za zaštitu ženskih prava Maja Raičević kaže da je presuda za ubistvo Šejle Bakije, kojom je okrivljenom izrečena najveća kazna od 40 godina zatvora, važan pomak u pravcu snažnijeg odgovora pravosuđa na nasilje nad ženama i u porodici.

- Vjerujem da možemo očekivati još oštriju kaznenu politiku u ovoj oblasti, jer su izmjenama i dopunama Krivičnog zakona, kojima smo aktivno doprinijeli kroz učešće u radnoj grupi Ministarstva pravde, predviđene veće kazne, a proširen je i broj krivičnih djela koja spadaju u rodno zasnovano nasilje - istakla je Raičević za Pobjedu.

InkrImInacIja

Iz Ministarstva pravde poručuju da je u ovom trenutku stav radne grupe da femicid ne treba uvoditi kao posebno krivično djelo. U odgovoru na pitanja našeg lista ukazali su i na to da je izmjenama Krivičnog zakonika iz decembra 2023. pooštrena kaznena politika kada je u pitanju krivično djelo nasilje u porodici.

- Pitanje uvođenja femicida kao posebnog krivičnog djela razmatrano je u okviru radne grupe koja je formirana za izmjene Krivičnog zakonika.

Većinski stav radne grupe jeste da u ovom trenutku ne tre-

Femicid za sada neće biti posebno krivično djelo

Vjerujem da možemo očekivati još oštriju kaznenu politiku u ovoj oblasti, jer su izmjenama i dopunama Krivičnog zakona, kojima smo aktivno doprinijeli kroz učešće u radnoj grupi Ministarstva pravde, predviđene veće kazne, a proširen je i broj krivičnih djela koja spadaju u rodno zasnovano nasilje - istakla je Maja Raičević

ba uvoditi to krivično djelo kao posebno, jer se procesuiranje učinilaca garantuje i kroz krivična djela ubistvo i teško ubistvo, a posebno jer je jedan od oblika teškog ubistva definisan sentencom „ko liši života člana svoje porodice ili porodične zajednice kojeg je prethodno zlostavljao“, te se na taj način inkriminiše i femicid, uzimajući u obzir široko definisanje u Krivičnom zakoniku ko su lica koja se imaju smatrati članom porodice ili

porodične zajednice – navodi se u odgovoru iz Ministarstva pravde.

Dodaju da je femicid veoma ozbiljna tema koja zahtijeva pažljivo razmatranje različitih faktora, uključujući društvene, pravne i političke kontekste.

-Treba razmišljati i ubuduće jer uvođenje femicida kao posebnog krivičnog djela predstavlja izrazito važan korak ka ozbiljnom pristupu suočavanju sa problemom nasilja nad

Žrtve nasilja u porodici dominatno žene, u 10 odsto slučajeva trpe i maloljetnice

Prema podacima koje je Uprava policije dostavila Pobjedi, u toku 2019. godine na teritoriji Crne Gore registrovano je 281 krivično djelo nasilje u porodici ili u porodičnoj zajednici u kojima je bilo 340 oštećenih lica, od kojih 223 žena, od kojih je 49 maloljetnica.

Uprava policije je 2019.

podnijela 1.548 prekršajnih prijava zbog 1.819 prekršaja iz Zakona o zaštiti od nasilja u porodici. Žrtve prekršaja su 1.843 lica, od kojih je 1.141

ženskog pola, a 143 su maloljetnice. U toku 2020. godine na teritoriji naše države registrovano je 265 krivičnih djela nasilje u porodici ili u porodičnoj zajednici u kojima je od 300 žrtava nasilja, od kojih 217 žena, uključujući i 34 maloljetnice.

Tokom te godine policija je podnijela 1.474 prekršajne prijave zbog 1.505 prekršaja iz Zakona o zaštiti od nasilja u porodici. Od 1.772 žrtve - 1.066 je bilo žena, među

njima 122 maloljetne. Tokom 2021. godine registrovana su 294 krivična djela nasilje u porodici ili u porodičnoj zajednici. Od 373 žrtve, 283 su bile žene, a od njih - 28 maloljetnih. Tokom iste godine Uprava policije je podnijela 1.454 prekršajne prijave zbog izvršena 1.744 prekršaja iz Zakona o zaštiti od nasilja u porodici. Od 1.706 žrtava izvršenih prekršaja 945 je bilo žena, od kojih je 79 maloljetnih. Kada govorimo o 2022.

ženama. Oštrija zakonska regulativa može imati pozitivan uticaj na smanjenje femicida iz više razloga. Prepoznavanje femicida kao zasebnog krivičnog djela omogućava pravosudnim organima da preciznije definišu i obrađuju ove slučajeve, što će rezultirati pravednijim i adekvatnijim kaznama za učinioce - tvrde iz Ministarstva pravde. Navode da je oštrija zakonska regulativa samo jedan dio rješenja i da je, pored toga, neop-

godini, u tom periodu registrovano je 441 krivično djelo o kojem je riječ, kao i 39 krivičnih djela koja se dovode u vezu sa nasiljem u porodici. Broj žrtava izvršenog krivičnog djela nasilje u porodici je 517 lica, od kojih je 380 ženskog pola, a od kojih je 41 maloljetna. Kada je riječ o prekršajima u ovoj oblasti, Uprava policije je 2022. podnijela 1.600 prekršajnih prijava zbog izvršenih 2.312 prekršaja iz Zakona o zaštiti od nasilja u porodici. Žrtve izvršenih prekršaja su 1.913 lica, od kojih je 1.162 žena, a među njima 76 maloljetnica.

hodno preduzeti i druge korake kako bi se stvorilo sigurnije okruženje za žene.

- Na prvom mjestu svakako su edukacija i podizanje svijesti o femicidu, to je temeljni korak. Jednako važna je i podrška žrtvama. Pružanje adekvatne podrške žrtvama nasilja, uključujući pristup sigurnim servisima, savjetovanje i pravnu pomoć, ključno je za njihov oporavak i sprečavanje ponovnog izlaganja riziku. Partnerstvo sa nevladinim organiza-

U toku 2023. godine na teritoriji Crne Gore registrovana su 422 krivična djela nasilje u porodici ili u porodičnoj zajednici i 46 krivičnih djela koja se dovode u vezu sa nasiljem u porodici. Žrtve izvršenih krivičnih djela nasilja u porodici su 520 lica, od kojih je 366 ženskog pola, od čega 37 maloljetnice.

Tokom prošle godine policija je podnijela 1.534 prekršajne prijave zbog izvršenih 2.077 prekršaja iz Zakona o zaštiti od nasilja u porodici. Žrtve izvršenih prekršaja su 1.881 lice, od kojih su 1.092 ženskog pola, a od čega 100 maloljetnica.

cijama koje se bave pravima žena i borbom protiv nasilja je dragocjeno i može doprinijeti efikasnijem suočavanju s problemom femicide - istakli su iz Ministarstva pravde.

UdvostrUčen broj

predmeta

Iz Centra za zaštitu žena pozdravili su snažniji odgovor institucija na ovaj problem u posljednje dvije godine, koji se odražava na veći broj krivičnih predmeta, kojih je skoro dvostruko više nego 2021. -Tako je 2023. izrečeno 77 zatvorskih kazni za nasilje u porodici, što i predstavlja porast u odnosu na 2021, kad ih je bilo 50. Od ukupno 189 izrečenih krivičnopravnih sankcija za nasilje u porodici u 2023. godini, polovinu čine kazne koje su izrečene za 95 okrivljenih. Kazne zatvora su izrečene u 44 odsto predmeta, uslovne osude u 27 odsto predmeta, a manji broj izrečenih kazni uključuje i novčane sankcije (četiri odsto) i kazne rada u javnom interesu (šest odsto)kazala je Raičević.

Ukazano je i na važnost mehanizama zaštite žena žrtva nasilja

- Kada je u pitanju zaštita žrtava, a imajući u vidu prirodu krivičnog djela nasilje u porodici, posebno su važne dvije mjere bezbjednosti - zabrana približavanja i udaljenje iz stana ili drugog prostora za stanovanje, koje su uvedene izmjenama i dopunama Krivičnog zakonika iz jula 2013. godine. Cilj uvođenja ovih mjera je eliminisanje rizika od ponovnog nasilja zabranom pristupa žrtvi ili udaljenjem nasilnika iz stana. Tokom 2023. godine, sudovi su izrekli ukupno 42 mjere bezbjednosti, od kojih 13 mjera - zabrana približavanja. Sudovi, međutim, nijesu izrekli nijednu mjeru udaljenje iz stana, pa je potrebno više koristiti ove važne mehanizme za zaštitu žrtava nasilja - zaključila je Raičević. b. preLevIĆ

Jedan od protesta podrške žrtvama nasilja u Crnoj Gori

Maja Raičević

PODGORICA - Dobro zna tužilac Šoškić da je srpsko tužilaštvo, po našoj zamolnici, saslušalo Belivuka i Miljkovića u Beogradu. On takođe dobro zna da je Miljković tom prilikom izjavio da je ,,njegov ‘deda’ organizovao njihovo putovanje u Crnu Goru“. Naveo je i pravo ime ,,dede“ i rekao da je riječ o savjetniku ministra policije Srbije – otkriva Milivoje Katnić u pismu koje je iz Istražnog zatvora u Spužu poslao publicisti i novinaru Šekiju Radončiću.

Pritvoreni bivši glavni specijalni tužilac je izrazio želju da se njegovo pismo objavi u dnevnom listu Pobjeda i na portalu Standard, ali i da ga prenesu, ,,u skladu sa svojom voljom ili potrebom“ i drugi crnogorski mediji. Milivoje Katnić je uhapšen u neđelju 14. aprila, kad i nekadašnji visoki policijski funkcioner Zoran Lazović, pod sumnjom da je zloupotrijebio službeni položaj i postao član kriminalne organizacije koju je formirao Lazović, a koja je imala ključni cilj – da pomaže kriminalnom klanu kavčana, čiji je vođa Radoje Zvicer. Od jutra 14. aprila Katnić štrajkuje glađu i, prema informacijama Pobjede, nakon četrnaest dana, vidno je oslabio jer mu je zdravlje narušeno kada je prije tridesetak dana preležao plućnu emboliju. Katnić je u pritvorskoj jedinici koja je pod stalnim video-nadzorom, a oglušio se na javne i privatne molbe da prekine štrajk glađu. U podužem pismu, koje je neka vrsta Katnićeve testamentarne odbrane, detaljno obrazlaže apsurdnosti optužbi protiv njega, ali i pobrojava brojne nezakonitosti koje je, kako tvrdi s umišljajem, učinio postupajući specijalni tužilac Miloš Šoškić

BELIVUK, SRPSKA POLICIJA I PRATNJA AGENATA BIA...

Bivši glavni specijalni tužilac otkriva neke nove detalje o famoznom skidanju zabrane ulaska Veljka Belivuka i Marka Miljkovića u Crnu Goru, januara 2021. godine. Upravo je akcija skidanja zabrane ulaska u Crnu Gorukada su crnogorski specijalci

PISMO IZ PRITVORA: Bivši specijalni tužilac u pismu prijatelju, publicisti neosnovanost optužbi i nezakonito ponašanje postupajućeg tužioca Specijalnog

O paklenoj namjeri likvidacije Belivuka i Miljkovića znao savjetnik ministra policije

Miljković i Belivuk još su izjavili da ih je na putu iz Srbije u Crnu Goru i natrag pratio jedan službenik BIA – otkriva Milivoje Katnić, uz napomenu da ovo ,,zna sve tužilac Šoškić, no nema dokaza protiv mene, pa zapisuje svašta u Naredbi za istragu...“ U pismu, koje je neka vrsta Katnićeve testamentarne odbrane, detaljno se obrazlažu apsurdnosti i neosnovanosti optužbi iz Naredbe o sprovođenju istrage specijalnog tužioca Miloša Šoškića...

pod komandom Katnićevog SDT-a, spriječili njihovu likvidaciju na Aerodromu Tivat– poslužila kao osnov za sadašnje teške optužbe na račun Milivoja Katnića, Saše Čađenovića i Zorana Lazovića. Katnić ističe da njegovu izjavu na Gradskoj TV - da je postojao plan likvidacije Belivuka i Miljkovića – Specijalno državno tužilaštvo, kojim rukovodi Vladimir Novović, tretira kao krivično djelo svjesnog obmanjivanja javnosti i prikrivanja detalja kriminalnog organizovanja?!

Katnić u pismu otvoreno pita: što je obmana ako sam rekao da smo vratili kriminalce koji su počinili desetine najtežih krivičnih djela za Beograd, te da su kriminalci iz Srbije organizovali da ova lica budu ubijena u Crnoj Gori?

I navodi da je to bila vrlo preci-

zna, ali – nepotpuna informacija, jer postoje podaci da su u planu i namjeri da se likvidiraju Belivuk i Miljković u Crnoj Gori učestvovali i - neki državni službenici Srbije.

-O čemu se radi – zna tužilac Šoškić! Dobro zna tužilac Šoškić da je srpsko tužilaštvo, po našoj zamolnici, saslušalo Belivuka i Miljković u Istražnom zatvoru u Beogradu. On takođe dobro zna da je Miljković tom prilikom izjavio da je ,,njegov deda organizovao njihovo putovanje u Crnu Goru“. Naveo je i pravo ime i rekao da je riječ o - savjetniku ministra policije Srbije. Miljković i Belivuk su saglasno izjavili da su, u skladu ovom organizacijom, prešli nesmetano iz Srbije u Crnu Goru – ističe Katnić A onda daje još jednu, do sada prikrivanu, javnosti nepoznatu informaciju.

- Još su izjavili da ih je na putu iz Srbije u Crnu Goru i natrag pratio jedan službenik BIA –otkriva se u pismu poslatom iz Istražnog zatvora u Spužu, uz napomenu da ovo ,,zna sve tužilac Šoškić, no nema dokaza protiv mene, pa zapisuje svašta u Naredbi za istragu...“

EUROPOL I PRIČA O

PETRU LAZOVIĆU Što se tiče optužbi iz Naredbe za istragu - da je obmanjivao javnost tvrdnjama da je Petar Lazović tajni agent - Katnić precizno navodi ljude iz crnogorske policije koji su dobijali izvještaje o Lazovićevom radu.

Prije toga je objasnio da je saradnju sa Europolom, što se tiče Specijalnog državnog tužilaštva, preuzeo tužilac Saša Čađenović ,,koji je najbolje zna engleski“.

-Dogovoreno je da Europol podatke šalje zaštićenom vezom na njegov kompjuter i da ni niko, pa ni ja, nema uvid u te podatke. To je bila moja odluka... Kada su dostavili podatke za Petra Lazovića i Ljuba Milovića, koje ja nijesam gledao, kazao sam mu da sačini zamolnicu za sud u Francuskoj, da nam dostave dodatne, kredibilne podatke za naš sud –piše Katnić.

Potom objašnjava da je, na osnovu „Skaj“ prepiski, otvoren izviđaj.

-Tužilac Šoškić mi stavlja na teret i službenu zabilješku Saše Čađenovića i to mi stavlja na

teret da sam napisao ,,...prema do sada prikupljenim podacima postoji osnov sumnje da su policijski službenici Petar Lazović i Ljubo Milović prihvatili članstvo u kriminalnoj organizaciji...“ I, što je tu čudno? Ako pokrećete izviđaj, mora postojati taj najmanji stepen sumnje, kako bi se opravdao zahtjev sudu – napominje se u pismu.

Potom se navodi da je tužilac Čađenović detaljno saslušao Petra Lazovića u svojstvu građanina i da je tada Lazović naveo zašto je ostvarivao komunikacije preko kriptovanog telefona sa Zvicerom i drugim članovima kavačkog klana. -Precizno je tada saopštio tužiocu Čađenoviću da je o svemu davao izvještaje Miloradu Žižiću i Draganu Radonjiću. Potom sam naredio tužiocu Čađenoviću da pozove ova dva lica i sasluša ih na ove okolnosti. Sve što je izjavio Petar Lazović, oni su potvrdili. Nakon toga provjeravane su činjenice po predmetima koje su naveli Radonjić i Žižić, potom je sve to potvrđeno.Nakon svega mi je Saša Čađenović dostavio nacrt, a potom i originalni akt i zapisnik, službenu zabilješku. Da sam naredio Čađenoviću da pokrene krivično gonjenje Lazovića, on bi pokrenuo. Moja je bila odluka – zaključuje Katnić.

PRIČA O MILOVIĆU

Dio Katnićevog pisma odnosi se i na postupanje Specijalnog državnog tužilaštva, praćenje i djelovanje povodom sumnji o vezama policajca Ljuba Milovića sa članovima kriminalne organizacije.

Napominje se da je Saša Čađenović, na osnovu dostupnih informacija, htio da sasluša Milovića, ali da mu je Katnić, na osnovu već pokrenutog izviđaja i akcije nadgledanja koju je vodio šef SPO Dragan Radonjić, naredio da se saslušanje odgodi.

-Ovo sam uradio jer smo mi u Specijalnom tužilaštvu, odnosno Dragan Radonjić sa najpovjerljivijim ljudima više godina ranije vodili izviđaj i prikupljali informacije o ovoj osobi. Protiv njega smo bili ostvarili mjere tajnog praćenja, mislim još 2017. godine. Bila je i neka informacija

,,Ko se tuđem zlu radovao, posred kuće mu došlo“

Ja ću pobijediti i kad me više ne bude. Ja ću pobijediti, a moju pobjedu iskazuju stihovi: ,,...I sve dalje tamo do Golgote da nam muške uzmete živote i grobovi naši boriće se sa vama“.

Sada bih se obratio onoj trojici ili četvorici kada su te pratili na putu do Jasenovog dola više od tri mjeseca, te ti postavili lovačke kamere da utvrde u kojoj skali i ždrijelu će te najbolje smaći, a što hajkaše i burulikaše za njih te slavljeničke noći.

Znaju i oni da su namjeravali da mi ,,kuću iskopaju“, znajući što to znači koje su Što predviđa Krivični zakonik Crne Gore

i novinaru Šekiju Radončiću obrazlaže Specijalnog državnog tužilaštva

likvidacije znao je policije Srbije

Normalno je da sam saopštavao to što sam saopštavao jer sam to radio na osnovu podataka kojima sam raspolagao i opet bih, ne trista već tri hiljade puta! Drugo je pitanje zašto tužilac podmeće - piše Katnić.

PODMETAČINA

TUŽIOCA

od strane Francuza o nekom novcu, a ja sam imao saradnika u Beogradu koji me informisao da Milović ima ozbiljne konekcije u bezbjednosnim strukturama u Srbiji, pa sam to izučavao – piše Katnić.

Potom navodi da je zahtjev za mjere tajnog nadzora, po njegovom sjećanju, poslala tužiteljka Lidija Mitrović.

-Da je ovo tačno, pored mjera tajnog nadzora, potvrđuju razgovori koje je vodio navodno policajac Dejan Knežević (ja o tome ne znam ništa) sa Milovićem i što mu danas stavljaju na teret – napominje se u pismu.

posljedice toga, znajući da su njihovi očevi a posebno đedovi godinama u našu kuću svraćali i bili dočekani – i najedeni i napijeni i ljudskom riječju ispraćeni.

A ti, što si mi mrtvu majku Ikoniju psovao i što je zabilježeno na mjerama tajnog nadzora, da znaš: ta Ikonija je, dok ste stanovali u Donjem kraju - a kako vam je majka morala ići na posaosvakog radnog dana vas uzimala iz kuće i dvije-tri godi-

Katnić nema dilema da se protiv policajca Dejana Kneževića vodi neopravdana tužilačko-policijska hajka.

-Dejan Knežević je častan policajac i ako je što saopštio Miloviću, u smislu da protiv njega vodimo postupak, to je učino jer su bili drugovi, a ne zbog toga jer je znao da je Milović član kriminalne organizacije. Dakle, sve što je preduzimao Dragan Radonjić, preduzimao je po mojim uputstvima i naređenjima i tek kada bi mu ja nakon referisanja kazao da radi. Iz najboljih uvjerenja ovako se odlučilo, kada smo donosili odluku u koju sam vjerovao.

ne odnosila u našu kuću, hranila i kupala. A ja sam te lično naučio da hodaš, ej, da li me čuješ?

Svima vama koji slaviste na Cetinju važi ona stara: ,,Ko se tuđem zlu radovao, posred kuće mu došlo“.

E sad da se obratim organizatoru slavlja, što je dao dvije i po hiljade eura za troškove ovog pira - ti si potrpezna kučka, kako bi rekao Rade Tomov.

Katnić Milivoje

Prema njegovom stavu iz pisma, tužilac Miloš Šoškić je napravio ,,najveću podmetačinu koja može da se zamisli“. Katnić ističe da mu je prilikom prvog saslušanja u SDT-u specijalni tužilac Šoškić naveo da je Saša Čađenović ,,pribavio korist Radoju Zviceru nepokretanjem krivičnog postupka u predmetu Specijalnog državnog tužilaštva“ iako je Čađenoviću iz spisa Europola maja 2021. godine bilo poznato koje pinove na „Skaj“ aplikaciji imaju Radoje Zvicer, Milan Vujotić, Dragan Knežević i Radoje Živković Ističe da tužilac Šoškić manipuliše jer, uz svaki akt Specijalnog tužilaštva, ne navodi datum akta pa je nemoguće da se obavi poređenje.

-Tačno je da sam ja naredbom obrazovao istražni tim u kojem ću ja biti rukovodilac. To što sam sebe stavio za rukovodioca tima u predmetima jeste da tim zaštitim od neugodnosti. Ali je odluke uvijek donosio postupajući tužilac. Kada sam donio naredbu da se izvrši pretres stana i drugih prostorija Radoja Zvicera i da se on liši slobode za slučaj da se pronađe u tim prostorijama, to sam saopštio u prisustvu tima.Nakon ovoga, nijesam direktno učestvovao u radu specijalnog tima iz sektora za borbu protiv organizovanog kriminala. Zato ne znam kako sam se ,,mogao složiti“, kako navodi tužilac Šoškić, s odlukom Saše Čađenovića, niti sam sačinio Zamolnicu kt-s br 98/21 za francuski sud, već je to učinio postupajući tužilac Saša Čađenović, jer je to praksa uvijek i nema izuzetka – ističe Katnić.

I napominje da je sve ove činjenice mogao tužilac da provjeri kada je ,,saslušavao Sašu Čađenovića prije godinu i po“.

-Zašto specijalni tužilac ne pozove Sašu Čađenovića i ovo provjeri, kao i članove ovog tima? Samo zato da bih ja boravio u Spužu – decidiran je Katnić.

VEZE SA ZORANOM LAZOVIĆEM

Milivoje Katnić navodi da SDT Zoranu Lazoviću stavlja na teret, između ostalog, da je omogućio Belivuku i Miljkoviću da se sa Zvicerom vide lično u Crnoj Gori jer im je Lazović skinuo zabranu ulaska.

Bivši specijalni tužilac dokazuje besmislenost tvrdnji SDT-a, jer u tom vremenu pripadnici kriminalnih grupa nijesu znali je li ,,provaljena“ „Skaj“ aplikacija, a crnogorski istražitelji tada nijesu imali podatke.

Precizno je tada saopštio tužiocu Čađenoviću da je o svemu davao izvještaje Miloradu Žižiću i Draganu Radonjiću. Potom sam naredio tužiocu Čađenoviću da pozove ova dva lica i sasluša ih na ove okolnosti. Sve što je izjavio Petar Lazović, oni su potvrdili. Nakon toga provjeravane su činjenice po predmetima koje su naveli Radonjić i Žižić, potom je sve to potvrđeno. Nakon svega mi je Saša Čađenović dostavio nacrt, a potom i originalni akt i zapisnik, službenu zabilješku. Da sam naredio Čađenoviću da pokrene krivično gonjenje Lazovića, on bi pokrenuo. Moja je bila odluka – zaključuje Katnić

-Imali su ,,čvrstu vjeru“ u „Skaj“ aplikaciju pa su mogli da govore neograničeno, mogli su porukama i fotografijama, ako su poželjeli, da se vide i ,,junačka cjelivaju lica“. Ali mogli su da se vide na Kosovu, u Albaniji ili u drugim zemljama jer se protiv njih tada nije vodio postupak –ukazuje Katnić.

Bivši specijalni tužilac osvrnuo se i na tvrdnje SDT-a o odnosima sa Zoranom Lazovićem i naglašava da ,,ne može reći da voli Zorana Lazovića, već da ga poštuje zbog njegove čvrstine ličnosti i što drži do date riječi“.

-Da mu sina ostavim, on bi ga čuvao bolje nego svoje pa i dalje vjerujem da Zoran Lazo-

Zdravstveno stanje Katnića se pogoršalo, hitno ga smjestiti u KC

Zdravstveno stanje pritvorenog Milorada Katnića se u noći između petka i subote izuzetno pogoršalo, nakon što je više od četiri i po sata saslušavan u STD-u, a u vezi sa ispitivanjem porijekla imovine u njegovom vlasništvu, kao i imovine njegove porodice.

Kako je saznao njegov prijatelj i istraživački novinar Šeki Radončić iz svojih izvora iz ZIKS-a, riječ je o tome da je Katniću natekla glava i dobio je modro-crvenu boju u licu, te da je vidno oslabio.

Radončić stoga traži hitnu reakciju nadležnih organa i pružanje hitne i adekvatne medicinske pomoći Milivoju Katniću, te smještanje u KBC Podgorica, kako bi se u njegovo liječenje uključio specijalistički medicinski tim. Posebno je sramotna činjenica da je SDT, odnosno tužilac Šoškić, iako je upoznat sa tim da je Katnić, čim je uhapšen stupio u štrajk glađu, ipak saslušavao na te okolnosti teško bolesnog i od gladi iznurenog bivšeg specijalnog tužioca tek nakon 14. dana, a ne odmah po njegovom privođenju.

vić nema ništa sa kriminalom. Zbog čitalaca Pobjede ovđe navodim sklop riječi tužioca - ,,jedini čovjek kojeg on voli iskreno“?! Ovo je netačno! Ne može se voljeti neiskreno, voljeti se može manje ii više, slabije i intenzivnije, kao i što se ne može mrzjeti neiskreno –ocjenjuje Katnić.

Potom se cinično osvrće na konstataciju SDT-a da je Zoran Lazović njega doveo na mjesto glavnog specijalnog tužioca.

-Zamislite, ja sam kao sudija Apelacionog suda konkurisao na to mjesto, imao intervju pred Tužilačkim savjetom; predložio me vrhovni državni tužilac Stanković, pa izabrao Tužilački savjet.

A specijalni tužilac ovo navodi kao dokaz da sam postao član kriminalne organizacije i još se ističe da mi je Zoran Lazović ,,riješio mnogo u životu“?! Svašta se može pročitati - kaže Katnić.

Potom objašnjava da je sa Zoranom Lazovićem bio zajedno u Studentskom domu u Po-

Kakva je ovo ,,URA“ došla da Cetinjani vatrometom proslavljaju moje hapšenje?!

Raśo (sin Radan – prim, aut), ovo što ti sad pišem objavi u Pobjedi jer se obraćam onim mitingašima iz Cetinja povodom mog hapšenja. Pazim da ne pomenem ni riječ koja bi omogućila istražnom sudiji da spriječi da ovo dođe do tebe. Nakon mog hapšenja grupa Cetinjana je iznad krša Koronjina (brdo prema Bokovu i Kosijerima – p.a.) organizovala slavlje i vatromet. Ali, nijesu pjevali onu našu - ,,Kraj Cetinja selo malo / Donji kraj se vazda zvalo“ - no su slavili moje hapšenje. Vatromet su duže od petnaest minuta bačali tačno iznad porodične naše kuće đe živi moj brat, a tvoj stric sa porodicom (ima i male djece). Moj brat im za šezdeset godina života u Cetinju nije nažao ništa učinio, nije im ni vodu natrunio, pa su ovo mogli organizovati i đe drugo. Viđelo bi se i da su ga organizovali na Orlovom kršu. Nezavisno od ovoga, u Crnoj Gori su hapšeni i malo veći kriminalci od mene, pa i u regionu, a moguće da je i na Siciliji đe koji veći kriminalac hapšen, ali nikada i niko nije organizovao slavlje, posebno ne vatromet do sada. Kakva je ovo ,,URA“ došla da to čine Cetinjani, da vatrometom slave moje hapšenje?! Katnić Milivoje

dgorici do 1982. godine, nakon čega je otišao u vojsku. Sve do 2010. godine, ističe Katnić, nije se ,,ni tri puta sreo“ sa Zoranom Lazovićem, niti su profesionalno, porodično ili bilo na koji način sarađivali. -Dakle, od 1982. do 2010. godine je 28 godina. Za to vrijeme sam promijenio nekoliko poslova, postao vojno lice, postao sudija vojnog suda. Za sudiju vojnog suda se odlučivalo u Beogradu, pa nije mogao i da je htio Zoran Lazović uticati. Dobio sam visoki čin u vojscičin potpukovnika i bio jedan od najboljih sudija u vojnom pravosuđu. Za sudiju Apelacionog suda sam izabran 2005, pet godina prije nego što smo se nas dvojica sreli i ručali 2010. godine u Hotelu „Podgorica“ kao stari prijatelji. Prije no što sam biran u Apelacioni sud intervjuisan sam pred Sudskim savjetom kojim je predsjedavao poštovani predsjednik Vrhovnog suda Stevan Damjanović, koji je inače tast sadašnjeg glavnog specijalnog tužioca Novovića. Ovo navodim da čitaoci vide kakve su ovo neistine. I naški rečeno - tandara mandara broć! Takve su optužbe protiv mene – ističe Milivoje Katnić. Napominje da tužilac Miloš Šoškić ,,ozbiljno podmeće“ kada tvrdi da je zloupotrijebio položaj i učlanio se u kriminalnu grupu Zorana Lazovića. - Ovo iz tužilaštva vodi vrhovni državni tužilac Marković i poletni specijalni tužilac Šoškić... Ali ja i Zoran Lazović ne možemo izvršiti ovo krivično djelo kao saizvršioci jer smo zaposleni u dva različita organa. Pored toga, činjenični opis ukazuje na to da je mene Zoran Lazović podstrekao da ja dalje podstreknem Sašu Čađenovića da izvrši krivično djelo pa bi ovo bilo posredno podstrekavanje, gdje bi ja i Lazović bili podstrekači – cinično zaključuje Katnić. I ostavlja posebnu poruku negdje pred kraj pisma iz Spuža. -Raśko moj, ne mogu više da pišem, a imao bih još... Pazi se i pazi sve naše, vodi računa što sam ti rekao kad smo se viđeli – kaže Milivoje Katnić. Draško ĐURANOVIĆ / Kaćuša KRSMANOVIĆ

Pitate se zašto ne podržavamo slobodne migracije iz enciklike Dignitas Infinita?

Reći ćemo vam odmah zašto: jer smo protiv politike Velike Srbije! Možda se sada pitate kakve veze one imaju jedna sa drugom i - pitate to sa pravom. Sveta stolica nije objavila svoju encikliku da bi kardinali podržali nacionalističku politiku Beograda. Stoga ćemo mi pokušati da objasnimo vezu među njima. Šta mislite o slobodnom transportovanju bosanskih migrantskih birača na izbore u Srbiji? A da ih sutra pošalje Banja Luka i u Podgoricu, na obalu Jadrana, u Herceg Novi? Što da ne, svi smo Srbi i hajde da svi imamo višestruko ,,srpsko” državljanstvo i da jedni drugima zagorčavamo čorbu! Što Crnogorac ne bi imao i beogradsko i banjalučko i hrvatsko i nemačko državljanstvo - zbog lužičkih Srba; i glasao gde hoće? I obrnuto, što svi oni ne bi imali crnogorsko državljanstvo i potopili Crnogorce? Pa kojih je onda Srba više u tuđoj kući, onda neka njima bude i najveća kašika za zahvat iz kotla. I što svako, iz bilo kog naroda, ne bi slobodno ušao u bilo koju zemlju i dobio državljanstvo?

Ali, nije jedino politika Velike Srbije to što nas navodi na prigovor migranstkim slobodama iz enciklike Dignitas Infinita

MIGRANTI NIJESU U VATIKANU

Prvo: mi smo protiv toga da migracijom svako svakome može da se popne na glavu, makar na celom svetu živeli samo Srbi. A pošto to nije ta-

Da li smo za slobodnu

Rano je za takav opšti komunizam. A ako je takav raj ipak moguć, onda će ga kardinali kad-tad u nekoj od sljedećih enciklika svakako obrazložiti. Svi razumijemo zašto država Vatikan nije dala državljanstvo nijednom imigrantu i nikoga nije na svojoj rimskoj teritoriji naselila i podigla mu izbjeglički šator. Ničim zbog toga ne prigovaramo Vatikanu, jer je mali. Mi prigovaramo kardinalima to što oni to slobodno naseljavanje preporučuju drugim državama, izvan svoje crkve Svetog Petra

ko, jer na Zemlji živi na desetine hiljada raznih naroda, onda smo protiv toga da jedan narod sedne drugome na glavu. Već je samo na Novoj Gvineji preko hiljadu malih naroda i jezika. A i to što smo svi samo jedno - jedan smo ljudski rod, to ne znači da braća i sestre ne mogu imati zasebnu kuću i državu, već da se svi zajedno mogu penjati jedni drugima na glavu u jednoj kući i u jednoj državi.

Rano je za takav opšti komunizam. A ako je takav raj ipak moguć, onda će ga kardinali kad-tad u nekoj od sledećih enciklika svakako obrazložiti.

Svi razumemo zašto država Vatikan nije dala državljanstvo nijednom imigrantu i nikoga nije na svojoj rimskoj teritoriji naselila i podigla mu izbeglički šator. Ničim zbog toga ne prigovaramo Vatikanu, jer je mali. Mali je čak i za oko 825 tamošnjih kaluđera i kaluđerica. Mi prigovaramo kardinalima to što oni to slobodno naseljavanje preporučuju drugim državama, izvan svoje crkve Svetog Petra. Ali zato hvalimo njihovu humanitarnu organizaciju Caritas koja je - ne gledajući na veru i ideologiju - interkontinentalno pomagala svim migrantima i unesrećenima od gladi, rata, siromaštva, neznanja i

bolesti - da im otkloni i ublaži nanesene tegobe.

I mi ne znamo da je ijedna ženska civilna organizacija tokom vekova dizala iz bede i neznanja bolju prosvetu među ženama različitih naroda od katoličkih sestara Svete Ursule. Njihov spisak obrazovnih predmeta i njihov trostepeni stepen prosvete je nedostižan i danas za, recimo, obrazovni sistem Srpske pravoslavne crkve. U poređenju sa ursulinom (,,mečkicom“ - lat.ursula) srpski pop je iliterata.

NE POSTOJI SLOBODNO TRŽIŠTE RADA I KAPITALA

Ne postoji slobodno tržište rada i kapitala koje navodno bogate države zagovaraju kako Dignitas Infinita misli u tački 31. Papa Franja to jeste prethodno kazao u enciklici Fratelli Tutti ali je tamo zahtevao veću socijalnu pažnju države prema invalidima, siromašnima i neobrazovanima - koga citira i kardinal Fernandez u Dignitas Infinita. Papa u Fratelli Tutti nije tražio slobodne migracije. Međutim, kada bi zaista postojale liberalne razvijene ekonomije, onda one ne bi ni obuzdavale neograničen priliv strane radne snage i Dignitas Infinita možda ne bi ni bila napisana.

Kardinali su morali opaziti da već kod ekonomista nobelovaca, takve liberalne ekonomije ne postoje, sem kod Hajeka i kod njegovog gurua Rikarda iz 19. veka.

One nisu nikada ni postojale, već postoje suverena prava svake države da u skladu sa svojim potrebama uređuju uvoz i izvoz radne snage, i uređuju odgovarajući položaj sopstvene radne snage.

A državama se zaista može prigovoriti, kao što to i čine sindikati i humanitarne organizacije, da povećaju svoju socijalnu pažnju prema ugroženim delovima stanovništva.

To se odnosi i na humanitarno zbrinjavanje izbeglica. Ali, i tu postoji granica izdržljivosti domaćina kao i kod priliva spoljne radne snage. Niko nije dužan da primi ilegalnu radnu snagu koja probija granice tuđe države , niti mora da primi sve kolone izbeglica pod pretnjom sopstvenog sloma. Hleb, vodu, krevet, lek i toplu odeću mora svakom dati sve dok time, to isto, zbog nestašice dobara, ne uskrati svom narodu. Tu je granica humanizma. Imigracija nije neograničeno pravo nijednog naroda na znoj i džep drugog naroda .

ŠTO AUTORI NE

GOVORE

Istina, ne govore kardinali otvoreno o obavezi imućnijih država da prime neograničenu navalu siromaha iz Azije, Afrike, Srednjeg istoka i drugih teritorija. Oni prihvataju i pravo naroda na odbrambeni rat ali ga lišavaju etičke veličine i izričito odbacuju vrednosni stav da je „pravedan“. Da li je to skandal? Što je odbrana granice nepravedna

i lišena etike herojstva? Ne možemo da zamislimo da država Vatikan ne bi opravdala odbranu od spoljnjeg napada na svoju zastavu.

Međutim, kardinali opravdano pozivaju da se primljena imigracija, voljom države, tretira bez kulturne diskriminacije i predrasuda, a da se odbijena imigracija ne ugrozi nehumanim postupcima. To je sigurno stav i svih nas.

Nažalost, nijednom rečju kardinal Fernandez ne govori da i imigracija ima etičke dužnosti i da ,,dostojanstvo imigracije“ podrazumeva da se ona ne služi nasiljem, prevarama i iznuđivanjem empatije. A i Sveti Otac jedino ,,napada“ imigraciju kada joj izričito odriče pravo da se u ime vere odaje terorizmu, netoleranciji drugih vera i političkoj sili.

To jeste manje od potrebnog, ali nam se to kod pape dopada. Znate zašto?

Beogradska politika Velike Srbije je zbog loših ratnih rezultata i nedemokratske vladavine na sopstvenoj teritoriji dovela do migriranja Srba u Srbiju: prazni se Kosmet, prazni se Bosna i Hercegovina, Slavonija, Baranja, Lika, Kordun i raško-novopazarski region. Beograd postaje izmiješani logor Srba iz svih bivših oblasti njihovog života. Time njihovo etnografsko biće sve više postaje predmet nostalgije, a sve manje dnevna sadržina njihovih karakternih atributa. Politika Velike Srbije topi srpstvo - to je njen paradoksalni ishod

Između ostalog i zato što se to o čemu on govori protivi velikosrpskoj politici Srpske pravoslavne crkve koja upravo koristi veru i preseljavanje lažnih rezidencijalnih birača da bi branila pravo religioznog stanovništva na srpsku državu. Samo hrišćanin kod nje ima pravo na Srbiju i svaki spoljni religiozni Srbin ima pravo da dođe u nju i da glasa za režim i Crkvu. A ostali su otpad od srpskog bića i samo su srbo-hrišćani pravi Crnogorci i Banjalučani?! Time Crkva deli stanovništvo, i gura ga ka međusobnoj omrazi i sukobima kako u samom srpskom tako i u crnogorskom etnosu. Po njoj, ne postoji etnički pravoslavni Crnogorac niti geografski Crnogorac bez Boga, već jedino postoji pravoslavni Srbin koji je geografski položen u regiji Crna Gora. To je polit-religiozna prolegomena za etničko čišćenje i rat.

Vera nije potrebna za slogu i rat ma koliko se crkve vekovima tukle preko kraljevskih vojski za vlast nad ljudima. Interesi se jedino tuku, čak i kada mačeve isuku istovernici. Daćemo primer.

U toku su danas veliki sukobi između Dominikanaca i Haićana na nekada Kolumbovom ostrvu Espanjola na Karibima iz 1492. godine.

DA LI VJERA VODI KA SLOZI - DOMINIKANA I HAITI

Piše: dr Dragan VESELINOV

Aleksandar Vučić, Por rije i Milorad Dodik

Niko nije dužan da primi kolone izbjeglica pod prijetnjom sopstvenog sloma

slobodnu migraciju?

Ostrvo je gotovo 200 godina posle njega podeljeno na dve teritorije krajem 17. veka na istočni deo pod Francuzima i zapadni pod Špancima. Taj istočni deo su Španci prethodno potpuno ispraznili od stanovnika iskorenjujući krijumčarenje i gusarenje. Tako su u njega potom upali Francuzi. Tu su obnovili crno plantažno ropstvo dovozeći afričke robove na brodovima koje je lično oblikovao Žan Batist Kolber, ministar finansija kod Luja Četrnaestog

Ropstvo su Španci na zapadu ostrva malo imali. Pariz je stao gubiti tu koloniju posle strašnog crnačkog pokolja belih robovlasnika 1791. godine. Francusku vlast tamo nije mogla da očuva ni Robespjerova zabrana ropstva 1792. godine koga su gotovo tri stotine godina pre toga odobrili katolički kaluđeri 1501. godine. Napoleon je potom hteo da Haiti vojnom ekspedicijom vrati pod Pariz, ali nije uspeo.

Ukidanje ropstva nije sprečilo crnce da ne osnuju državu. Haiti je postao 1804. godine prva crnačka država na severnom svetu iako se još borio sa Parizom za stabilnost.

Od tada do danas nije uspeo da se podigne, sada mu je godišnji prihod po glavi stanovnika 1700 dolara.

Španski zapadni deo pod popularnim imenom Dominikana je proglasio nezavi-

snost 1844. godine i postao republika po američkom masonskom ustavu iz 18. veka. Dominikana je proživljavala neprekidnu istoriju plutokratskih diktatura. Ali zato što nije imala tešku robovsku istoriju kao francuski istok, brže je ulazila u moderno doba. Danas je Dominikana šest puta razvijenija od crnačkog istoka pod imenom Haiti. A Haiti je ostao do danas navodno nesrećan dokaz da nezavisno crno stanovništvo ne može da drži korak sa evro-američkim sledbenicima u Dominikanskoj Republici.

To nije u svemu tako očigledno, jer je Dominikana ne manja oligarhijska država od Haitija. Ko se tamo tuče? Tuče se na obe strane gotovo isti ,,etnički“ narod izmešan od Španaca, Francuza, raznih drugih belaca, drevnih Karibljana i crnaca. Vera im je rimokatolička, i manjinski protestantska, plus vudu. Na zapadu se govori kanarski španski, a na istoku francuski i mulatski francuski.

To je glavna razlika: crni Haićani, koji su pokoljem belih plantažera ostali bez kapitala, nisu monukulturnu ekonomiju šećerne trske uspeli da povežu sa evropskim tržištem, a Francuzi su pod Napoleonom počeli da rafinišu šećer iz šećerne repe i postali nezavisni od Kariba. No, zbog šećera se Dominikanci i Haićani ne tuku i čar-

Haićani beže u razvijenu Dominikansku Republiku radi posla, obrazovanja, lečenja, turizma i drugih želja. Dominikanski predsednik Luis Abinader je u proteklim mesecima obustavio uručivanje ulaznih viza Haićanima i potpuno im zabranio dolazak morem, kopnom i vazduhom. I Dominikana optužuje Haiti da hoće da skrene vodu iz pogranične reke Dažabon u svoj novi kanal. A Santo Domingo je dovoljno moćan da izolacijom Haićana kazni Porto Prens, jer je on sedma ekonomija Južne Amerike a prva ekonomija Kariba i Centralne Amerike. I ispred je Kube.

Jedan su narod Dominikanci i Haićani, slične su istorije i vere. Jeste, ima među njima razlika, jesu oni i na dva jezika - koje obostrano razumeju i jedni i drugi, ali su i dva interesa i dve različite političke perspektive. Slično Crnoj Gori i Srbiji. Ovo je naša poruka: ista vera ne ujedinjava isti narod ako je on sastavljen od različitih interesa. To je poruka na koju ne pristaju velikosrpski nacionalisti zagovarajući opštu Srbiju pod silom Beograda i gospodstvo nad Crnom Gorom.

KAKO BI SPOR RIJEŠILI KARDINALI

kaju već dva veka. Danas se tuku zbog toga što latinosi u Santo Domingu u Dominikani neće da prime na stotine hiljada crnih i mulatskih Haićana koji beže od siromaštva i građanskog haosa u Porto Prensu. Krenula je odavno haićanska legalno-ilegalna emigracija u Dominikansku Republiku.

Sve smo ovo do sada naveli da bi postavili pitanje koje naizgled nema veze sa Velikom Srbijom: šta bi uradili kardinali, autori Dignitas Infinita; kako bi uspostavili hrišćanske odnose među Dominikancima i Haićanima? Šta tu može vera i hrišćanska sloga? Po nama, malo. Vera nije potrebna ni za rat niti za mir. Nije neophodna ni za razvoj niti za regres. Ona je saputnik sekularnih snaga i nekada im je ona Vrag, a nekada je dobrodošli anđeo. Međutim, problem enciklike Dignitas Infinita je u tome

što ona ne definiše koja je migracija pravedna, a to je glavno pitanje između Santo Dominga i Porto Prensa. Uz to, ona odbacuje da postoji pravedan rat iz čega proizilazi da ne postoji ni pravedan mir. A ako ne postoji etika rata i mira, kako će bez nje kardinali da rešavaju interesne razlike između Dominikane i Haitija; u stvari - bilo koje razmirice u bilo kom narodu? Jer, religija, to je posebna etika. Bez nje je pop nem. A, ako kardinal Fernandez i autori enciklike misle da ne postoji verska etika mira i sloge, onda su ozbiljno zateturali hrišćansku doktrinu.

Ako nema pravednog otpora, smeju li se onda Crnogorci dići protiv invazije iz Beograda i Banje Luke? Zar zaista neetikom spoljni Srbi imaju prava na Crnu Goru? A ima li i Srbija pravo da se odsustvom etike brani od tuđih bombi poput onih koje su na nju padale 1999. godine? A šta bismo mi uradili na Karibima? Postoji li opšte uputstvo koje bismo mi primenili? Nema ga. Za utehu, tu utehu ne šalje ni Dignitas Infinita uz sve svoje formalne pozive ljudima da budu ljudi. Kakvi ljudi, koji model čoveka je „ljudski“?

Moramo dalje bez enciklike. Otuda bi bilo korisno kada bismo znali kako da sopstvenim postupkom privedemo bratskom rukovanju nas, Crnogorce i Srbe. Popovi nam tu neće pomoći, jer oni nisu tvorci naše etike iako svoju još uvek imaju. Moramo to sami.

GDJE CRKVA IPAK

MOŽE POMOĆI

Najveću pomoć miru i saradnji država bi i crkveni Rim i Beograd pružili kada bi politiku migracija ispunili neagresivnim sadržajem.

Vatikan bi možda tome pomogao kada bi umanjio svoju podršku preseljavanju zemaljskog juga na sever - bar

Vjera nije potrebna za slogu i rat ma koliko se crkve vjekovima tukle preko kraljevskih vojski za vlast nad ljudima. Interesi se jedino tuku, čak i kada mačeve isuku istovjernici. Daćemo primjer: u toku su danas veliki sukobi između Dominikanaca i Haićana na nekada Kolumbovom ostrvu Espanjola na Karibima iz 1492. godine. Ostrvo je gotovo 200 godina poslije njega podijeljeno na dvije teritorije krajem 17. vijeka na istočni dio pod Francuzima i zapadni pod Špancima

mi sada tako doživljavamo encikliku Dignitas Infinita Ali će on, možda, u narednim papskim istupima zatražiti veća ulaganja u prosvetu i ekonomiju juga kako bi migracije postale manje opterećenje za sever. To je u interesu oba zemaljska pola i sa tim je 1980. godine krenuo nemački kancelar Vili Brant u svom čuvenom Izveštaju Brandt Report, noveliranog 2001. godine kao The Brandt Equation Beogradska politika Velike Srbije je zbog loših ratnih rezultata i nedemokratske vladavine na sopstvenoj teritoriji dovela do migriranja Srba u Srbiju: prazni se Kosmet, prazni se Bosna i Hercegovina, Slavonija, Baranja, Lika, Kordun i raško-novopazarski region. Beograd postaje izmešani logor Srba iz svih bivših oblasti njihovog života. Time njihovo etnografsko biće sve više postaje predmet nostalgije, a sve manje dnevna sadržina njihovih karakternih atributa. Politika Velike Srbije topi srpstvo - to je njen paradoksalni ishod. Osim toga, zbog svog pomenutog nedemokratskog sistema, Srbija vitla glasače po svojoj teritoriji i veštačkim promenama prebivališta dovodi svoje građane do pomisle ne samo da ne znaju gde je njihova stvarna teritorija uprave, već ih navodi i na unutrašnje sukobe sa stvarnim lokalnim stanovništvom. Da li tako konflikti sa spoljnih i unutrašnjih srpskih teritorija sve više idu ka internom završetku u samoj Srbiji? Da li je nužno da Velika Srbija padne tek u građanskom neredu u samoj Srbiji?

MOŽE LI OPSTATI SPC U CRNOJ GORI?

Beogradska Crkva neće sa postojećim sastavom vladika još dugo odustati od politike Velike Srbije. Ona se i boji da bi sa obustavom takve politike izgubila imovinu u Crnoj Gori. Boji se i revanšizma sa izgonom sveštenstva. To ne bi moralo da se desi. Brojne pomesne crkve u svetu imaju svoje filijale u drugim državama, ali su im politički lojalne. One nisu pretnja tamošnjem glavnom gradu. To bi mogla da bude i pozicija beogradske crkve u Crnoj Gori. Otuda opstanak Crne Gore ne mora da znači i nestanak Srpske pravoslavne crkve u njoj. To je i nemoguće zbog velikog srpskog naciona u Crnoj Gori, a bilo bi i nepravedno .

A ako je beogradska patrijaršija uverena da svojom nacionalističkom politikom neće pretrpeti poraz u Crnoj Gori i zbog toga njome vodi tamošnji narod u novi konflikt, onda nije nemoguće da zbog toga doživi u Srbiji novu kolonu migranata iz Crne Gore i novo propadanje srpstva. Možda će se u poslednjem trenutku trgnuti i prihvatiti da je mir i obostrani razvoj najbolji put da od Srbina ne čini migranta. Nije pop čovek bez očiju za budućnost. •

Policijski štit od migranata

Ako Rusija dobije rat, i drugi agresori će pokušati da mijenjaju granice

PODGORICA- Odbrambena pomoć Ukrajini je ključna za globalne interese SAD. Rusija i drugi autoritarni režimi širom svijeta posmatraju reakciju zvaničnog Vašingtona. Ako ruska strategija rata iscrpljivanja Ukrajine uspije, to će podstaći druge potencijalne agresore da pokušaju da promijene granice. To će, pak, dovesti u sumnju globalnu stabilnost i izazvati još veću krizu, koja će, svakako, imati značajan negativan uticaj na blagostanje svih američkih porodica - kaže u intervjuu za Pobjedu ambasador Ukrajine u Crnoj Gori Oleh Gerasimenko. Ističe da se Ukrajina bori za svoje postojanje protiv oružane agresije nuklearne sile koja ima daleko više oružja, resursa i ljudstva.

POBJEDA: Ukrajina je, konačno, dobila novi paket vojne pomoći od Sjedinjenih Država, poslije skoro polugodišnje pauze. Kako biste prokomentarisali to? Koliko bitno će ovo uticati na tok ukrajinske oružane borbe za slobodu i nezavisnost?

GERAS IMENKO: Naravno da smo iskreno zahvalni SAD na dugo očekivanom nastavku dalje vojno-tehničke pomoći, koja jeste od vitalnog značaja za Ukrajinu. Isporuke su već počele. To će imati veoma značajan pozitivan uticaj na odbrambene sposobnosti ukrajinske vojske. Osim toga, ne možemo a da ne spomenemo i odluke drugih partnera Ukrajine o izdvajanju novih paketa vojne pomoći u posljednjem periodu. Imamo važne odluke o paketima pomoći od strane Velike Britanije, Njemačke, Francuske i drugih partnera. Dakle, trenutno svjedočimo

Rusija, nažalost, trenutno ne pokazuje spremnost da okonča rat i oslobodi privremeno okupirane ukrajinske teritorije, a istovremeno nastavlja da prijeti zapadnim zemljama. Zato kraj rata sada zavisi od uspjeha na bojnom polju. I zato je Ukrajini potrebna maksimalna podrška i pomoć naših partnera. Prekid vatre ili primirje bez povlačenja ruskih trupa sa ukrajinske teritorije samo je predah za Moskvu i vrijeme da se pripremi za svoj sljedeći napad - kaže Gerasimenko

dosta pozitivnoj dinamici kada je riječ o pružanju inostrane pomoći Oružanim snagama Ukrajine. Ukrajinski vojnici su više puta pokazali da umiju veoma efikasno koristiti u borbama sve najmodernije vrste naoružanje.

Posebno bih naglasio značaj međunarodne koalicije za jačanje ukrajinske protivvazdušne i protivraketne odbrane. Radi se, pored ostalog, i o sistemu „Patriot“ koji bi mogla da koristi za zaštitu civila u većim gradovima izvan Kijeva. Zahvalni smo Njemačkoj na odluci za isporuku dodatnog „Patriota“ i za inicijativu o identifikaciji dodatnih sistema PVO za Ukrajinu. Oni će spasiti brojne živote ukrajinskih civila.

P OBJEDA: Zašto Ukrajinci više traže pomoć od SAD, kada bi mogli da traže od Evropljana, posebno nakon

sklapanja sporazuma o bezbjednosnim garancijama?

GERAS IMENKO: Ukrajina se bori za svoje postojanje protiv oružane agresije nuklearne sile koja ima daleko više oružja, resursa i ljudstva. Zbog kašnjenja u pružanju bezbjednosne pomoći, Ukrajina već doživljava kritičnu nestašicu artiljerijske municije i raketa presretača za svoje sisteme protivvazdušne odbrane. Ovaj nedostatak je već doveo do smanjenja odnosa uništenih raketa i dronova. Na primjer, od 23.11.202324.1. 2024. odnos artiljerijske municije bio je 6,3 prema jedan u korist Ruske federacije, nakon što je Rusija počela da dobija municiju iz Sjeverne Koreje i Irana. Srećom, naši američki partneri su konačno nastavili isporuke vojno-tehničke pomoći za Ukrajinu, na čemu smo im mnogo zahvalni.

Formula mira postaje globalna

POBJEDA: Da li su pokušaji implementacije Formule mira realistični, ako se uzme u obzir situacija na frontu?

GERASIMENKO: Ukrajinska formula mira je jedini realan mirovni plan koji ima za cilj uspostavljanje sveobuhvatnog, pravednog i održivog mira. S obzirom na to da Rusija ne pokazuje želju da okonča rat, svjesni smo da uspjeh na bojnom polju i danas ostaje ključ. Istovremeno, radimo na stvaranju diplomatskih uslova za sveobuhvatan, prave-

dan i održiv mir, te da se slična agresija ne bi ponovila u budućnosti – ni na Ukrajinu, ni na druge zemlje svijeta. Ukrajina i Švajcarska rade na organizovanju Globalnog samita mira u bliskoj budućnosti, na koji su pozvane sve zemlje koje poštuju Povelju UN. Sljedeći korak biće izrada mirovnog okvira, i ako Rusija bude spremna da na njega pristane, to će postati osnova za sljedeći samit, uz učešće Ruske Federacije. Sve dok Rusija nije spremna za ovo, nemamo drugog izbora osim

da se odlučno, oružjem odupremo ruskoj oružanoj agresiji. Ali istovremeno mi vidimo i napore Rusije da poremeti održavanje Samita i da razbije jedinstvo.

Trebalo bi naglasiti da se više od 80 delegacija pridružilo posljednjim konsultacijama na nivou savjetnika za nacionalnu bezbjednost i političkih savjetnika u vezi sa Formulom mira. Tako Formula mira postaje zaista globalna, zainteresovani smo za učešće Kine i svih zemalja koje poštuju ciljeve i principe Povelje UN.

Rusija predstavlja direktnu prijetnju NATO. Putin, koji je otvoreno proklamovao ideologiju obnavljanja „istorijske Rusije“, neće se u slučaju uspjeha zaustaviti na Ukrajini. SAD su odgovorne za bezbjednost svojih saveznika. Ukrajina danas obuzdava Rusiju. SAD imaju šansu da spriječe ruski napad na NATO tako što će Ukrajini obezbijediti moderno oružje. Rusija, takođe, predstavlja prijetnju svjetskoj demokratiji. Ubistvo zatvorenog opozicionog lidera Alekseja Navaljnog još jednom pokazuje da je ruski režim neoimperijalistička diktatura koja kopira najgore prakse iz prošlosti i oličava ideje fašizma.

Odbrambena pomoć Ukrajini je ključna za globalne interese SAD. Rusija i drugi autoritarni režimi širom svijeta posmatraju reakciju zvaničnog Vašingtona. Ako ruska strategija rata iscrpljivanja protiv Ukrajine uspije, to će podstaći druge potencijalne agresore da pokušaju da promijene granice. To će, pak, dovesti u sumnju globalnu stabilnost i izazvati još veću krizu, koja će svakako imati značajan negativan uticaj na blagostanje svih američkih porodica. Razmjere i razaranja zbog ruskog imperijalističkog rata najveći su u Evropi sve od Drugog svjetskog rata. Od ishoda ovog rata zavisi budućnost ne samo Evrope, već i evroatlantske zajednice i cijelog svijeta. Pobijediti, ničim izazvanu, nelegalnu rusku agresiju na Ukrajinu, s obzirom na njene razmjere, moguće je samo zajedničkim

naporima. Zato Ukrajina apeluje na sve države koje poštuju Povelju UN i principe međunarodnog prava sa molbom za pomoć. Geopolitička težina i liderska uloga Sjedinjenih Država posebno je važna kako u pogledu vojnog i ekonomskog potencijala zemlje za pružanje pomoći, tako i u smislu davanja primjera drugim državama slobodnog svijeta.

P OBJEDA: U koje oblasti Ukrajina planira da usmjeri sredstva dobijena od SAD kako bi ostvarila značajan uticaj na ratištu u svoju korist?

GERAS IMENKO: Veći dio američke pomoći treba da bude usmjerena na jačanje odbrambenih kapaciteta Ukrajine. Istovremeno, značajan dio ovih sredstava biće utrošen upravo na kupovinu američkog naoružanja i samim tim će garantovati razvoj američke proizvodnje i dodatna radna mjesta za američke poreske obveznike. Ključne potrebe Ukrajine ostaju nepromijenjene: artiljerijske granate, sistemi protivvazdušne odbrane za zaštitu ukrajinskih gradova i kritične infrastrukture od ruskog raketnog terora, rakete dugog dometa, dronovi i sistemi za elektronsko ratovanje u dovoljnim količinama. Potrebni su nam i savremeni borbeni avioni.

Važno je da ukrajinska vojska ima ono što joj je potrebno, u potrebnoj količini i u potrebnom roku. Ako ukrajinska vojska bude imala ove zalihe u dovoljnim količinama i blagovremeno, onda će Odbrambene snage Ukrajine moći da nanesu vojni poraz Rusiji na bojnom polju i okončaju ovaj rat. Istovremeno, Ukrajina aktivno radi na razvoju sopstvenog vojno-industrijskog kompleksa i danas već proizvodi ukrajinske granate, topove, rakete, EV sisteme i povećava proizvodnju dronova (posebno pomorskih). Međutim, proizvodnja oružja je izuzetno složen tehnološki proces i za to je potrebno vrijeme. Sama Ukrajina neće moći brzo da obezbijedi sebi sve potrebne vrste naoružanja u dovoljnoj mjeri.

POBJEDA: Koliko dugo bi Ukrajina mogla da izdrži sama, bez zapadnog oružja i podrške? Da li je Ukrajina sposobna da izvrši kontraofanzivu pod ovim uslovima?

GERASIMENKO: Situacija sa vojnom podrškom Ukrajini od stranih partnera se mijenja nabolje. Ali istovremeno želio bih razjasniti da vojno - industrijski kompleks Ukrajine svakako dobija kapacitete i povećava sopstvenu proizvodnju. Danas se ukrajinski proizvođači klade na bespilotne letilice, proizvodeći razne vrste njih (posebno pomorskih). I izdržaćemo koliko je potrebno da pobijedimo. Nastojimo da oslobodimo sve privremeno okupirane teritorije Ukrajine, da obnovimo međunarodno priznate granice Ukrajine iz 1991. godine. Ovo je pitanje našeg opstanka kao države i nacije. Što se tiče taktike i strategije borbenih dejstava, sposobnost i svrsishodnost će odrediti Generalštab. Naravno, dovoljna i pravovremena podrška partnera utiče na ukrajinske sposobnosti, jer rusku vojsku nije moguće zaustaviti danas, zahvaljujući samo naoružanju koje je obećano da će biti obezbijeđeno sjutra ili preksjutra. Istovremeno, ako se pitate koliko Ukrajina može da izdrži bez podrške, odmah se zapitajte da li su partneri spremni da se brane od ruske agresije ako Rusija pobijedi i oni postanu sljedeće žrtve i mete. Da ne biste sebi postavljali ovo pitanje, bolje je pomoći Ukrajini i zaustaviti Rusiju ovdje i sad, ne čekajući njene sljedeće udare.

POBJEDA: Kako će Ukrajina trošiti novac od zamrznute ruske imovine ako saveznici nađu priliku da ta sredstva prebace u Ukrajinu?

GERASIMENKO: Ukrajina poziva zemlje na čijoj teritoriji se nalaze suverena sredstva Ruske federacije da preduzmu kontramjere protiv Ruske Federacije zbog kršenja osnovnih normi i principa međunarodnog prava. Navedena kontramjera je srazmjerna i privremena. S obzirom na to da obim štete pričinjene Ukrajini i potreba za njenom restauracijom već premašuju 411 milijardi američkih dolara, odnosno cjelokupnog iznosa zaplijenjene imovine Centralne banke Ruske federacije. Dakle, pod uslovom da je cilj protivmjera prestanak agresije i dogovor o nadoknadi gubitaka, vrijednost prenijetih sredstava će se u potpunosti apsorbovati iznosom štete ko-

OlEg gERasImENkO: Iskreno smo zahvalni SAD na pomoći

agresori granice

Putin ide

dalje ako zauzme Ukrajinu

POBJEDA: Da li je u ovoj fazi moguć direktan sukob Rusije i NATO?

GERASIMENKO:

Rusija odavno govori da u Ukrajini vodi rat sa NATO. Moskva Alijansu naziva svojim najžešćim protivnikom i stalno pribjegava hibridnim napadima na članice Alijanse, širi dezinformacije o NATO. Svaki scenario je moguć. Ali sa sigurnošću se može reći samo jedno – samo stabilnost i pobjeda Ukrajine u ratu sa Rusijom može spriječiti direktnu vojnu konfrontaciju NATO i Ruske federacije. Ako Putin osjeti da zapadne zemlje više nijesu spremne da podržavaju Ukrajinu, on će se usuditi da podigne ulog. Ako uspije da zauzme Ukrajinu, sigurno će ići dalje.

ja će biti predmet nadoknade. Navedena kontramjera je neophodna kako bi se podstakla Ruska Federacija da zaustavi agresiju i nadoknadi štetu, budući da su sve druge brojne mjere uticaja koje primjenjuju Ukrajina i međunarodna zajednica (upozorenja, pregovori, pozivi da se prekine agresija, relevantne rezolucije Generalne skupštine UN i tako dalje) pokazale su se nedovoljno efikasnim. Mi pozdravljamo početak praktične diskusije po ovim pitanjima među našim partnerima, uključujući i na nivou G7.

POBJEDA: Mogu li isporuke dodatnog naoružanja ili razmještanje vojnika drugih država na teritoriji Ukrajine dovesti do povećanja globalne trke u naoružanju i postati izgovor Putinu da napadne ciljeve na Zapadu ili započne nuklearni rat?

GERASIMENKO: Ukrajina svojim snagama obuzdava i zaustavlja neprijatelja. Pomoć koja nam je potrebna prije svega od naših partnera je nesmetano snabdijevanje naše vojske svim potrebnim naoružanjem u potrebnoj količini i na vrijeme. Takođe, zainteresovani smo za obuku naše vojske i popravku već isporučenog naoružanja. Ako se to može efikasnije organizovati na teritoriji Ukrajine, onda

ovo pitanje ne bi trebalo da bude „tabu“. Putin nema „crvene linije“ u napadima na Ukrajinu i ucjenjivanju naših partnera. Ne bi trebalo da postoje „crvene linije“ u podršci Ukrajini. Jačanje sveobuhvatne podrške Ukrajini može ubrzati završetak rata i pobjedu Ukrajine.

Odlaganje takve podrške usporava naš napredak u oslobađanju privremeno okupiranih ukrajinskih teritorija i daje Rusiji vremena da obnovi svoju ekonomiju i rasporedi svoje vojne kapacitete za dalje napade.

Rusija stalno prijeti da će napasti ciljeve na Zapadu i koristi nuklearnu retoriku da zastraši svijet. Samo odlučna reakcija svijeta, u smislu spremnosti da odgovori, može ga spriječiti od takvih koraka i upotrebe nuklearnog oružja.

Rusija nastavlja da povećava svoju vojnu proizvodnju i samo povećanjem sopstvenih odbrambenih sposobnosti Zapad će moći da garantuje svoju bezbjednost u budućnosti.

POBJEDA: Da li se slažete da su obje strane dostigle granice mogućih dostignuća u ovom ratu? Da li osjećate da je rat u ćorsokaku?

GERASIMENKO:Uprkos želji Rusije da zauzme Ukrajinu za 3 dana, 2022. godine uspjeli smo da zaustavimo napredovanje ruske vojske i za godinu smo oslobodili polovinu ukrajinskih teritorija koje je Rusija zauzela od februara 2022. Onda Ukrajina je 2023. godine lišila rusku Crnomorsku flotu prevlasti u Crnom moru i, uprkos jednostranom povlačenju Rusije iz Crnomorske inicijative za žito, stvorila je crnomorski koridor za transport, prije svega žitarica, što je omogućilo da se spriječi globalna kriza hrane. U februaru 2024.godine Ratno vazduhoplovstvo Ukrajine uništilo je rekordan broj (13) ruskih aviona, nastavljajući aktivna dejstva ukrajinskih snaga na moru. Dakle, nema govora o realnom ćorsokaku.

Rusija svoju ekonomiju sada stavlja na „ratne šine“ i želi da nastavi rat. Istovremeno, Ukrajina stalno demonstrira svoju sposobnost da nanese ozbiljnu štetu agresoru. Koliko brzo ćemo uspjeti da oslobodimo naše teritorije i okončamo rat, zavisi od brzine i količine koju naši partneri obezbijede Ukrajini svim potrebnim naoružanjem.

Ključ za obnavljanje mira ostaje povlačenje svih ruskih oružanih snaga i opreme sa cijele teritorije Ukrajine i prekid ruske agresije. Rusija, nažalost, trenutno ne pokazuje spremnost da okonča rat i oslobodi privremeno okupirane ukrajinske teritorije, a istovremeno nastavlja da prijeti zapadnim zemljama. Zato kraj rata sada zavisi od uspjeha na bojnom polju. I zato je Ukrajini potrebna maksimalna podrška i pomoć naših partnera. Prekid vatre ili primirje bez povlačenja ruskih trupa sa ukrajinske teritorije samo je predah za Moskvu i vrijeme da se pripremi za svoj sljedeći napad.M. JOVIĆEVIĆ

Razgovori Omera Karabega, ratu uprkos

Radijska emisija „Most“

Radija Slobodna Evropa (RSE) obilježila je protekle nedjelje 30 godina postojanja. Riječ je o najdugovječnijoj emisiji na RSE, sa više od 1.300 emisija i više od 2.000 gostiju, koju uređuje i vodi doajen jugoslovenskog novinarstva Omer Karabeg

„Most“ je prva regionalna emisija nastala nakon raspada Jugoslavije.

Prvi „Most“ emitovan je 24. aprila 1994. godine iz studija RSE u Minhenu. Pokrenut je u jeku rata, kada su bile pokidane sve veze među ljudima na prostoru bivše Jugoslavije.

- Redakcija je došla na ideju da preko svog studija u Minhenu, gdje se tada nalazila, a potom i preko studija u Pragu, uspostavlja telefonski kontakt između značajnih ličnosti političkog, kulturnog i javnog života iz Hrvatske, Bosne i Hercegovine, Srbije, Crne Gore i Kosova, a povremeno i iz Makedonije i Slovenije. Cilj je bio da se provjeri da li se i pored rata i pored ubitačne propagande koja je širila mržnju, i pored satanizacije svega što nije naša nacija, naša vjera, naše pleme, može voditi dijalog – objašnjava Karabeg. Kaže da se to činilo kao nemoguć poduhvat.

U „Mostu“ se vodio dijalog o raspadu Jugoslavije, sudbini Bosne i Hercegovine, sličnostima i razlikama između političke scene u Srbiji, Hrvatskoj, Bosni i Hercegovini i Crnoj Gori, polemisalo se o ratnim zločinima, ulozi Haškog tribunala, ispitivale su se mogućnosti uspostavljanja pokidanih kulturnih veza između država nastalih na području bivše Jugoslavije, razgovaralo se o odnosima između religijskih zajednica – prisjeća se Karabeg

- U „Mostu“ se vodio dijalog o raspadu Jugoslavije, sudbini Bosne i Hercegovine, sličnostima i razlikama između političke scene u Srbiji, Hrvatskoj, Bosni i Hercegovini i Crnoj Gori, polemisalo se o ratnim zločinima, ulozi Haškog tribunala, ispitivale su se mogućnosti uspostavljanja pokidanih kulturnih veza između država nastalih na području bivše Jugoslavije, razgovaralo se o odnosima između religijskih zajednica – prisjeća se Karabeg.

Napominje da je za njega ratne „Mostove“ najteže bilo raditi sa Sarajevom, jer su telefonske veze bile u prekidu.

- Jedina mogućnost za razgovor bila je da učesnik iz Sarajeva, izlažući se snajperima, dođe u sarajevski biro Radija Slobodna Evropa koji se nala-

- Jer, teško je bilo povjerovati da je poslije Vukovara, poslije koncentracionih logora u Bosni i Hercegovini i opsade Sarajeva (genocid u Srebrenici se još nije dogodio) dijalog uopšte mogućan. Pokazalo se, međutim, da na prostoru bivše Jugoslavije ima mnogo ljudi koji su spremni na dijalog i da se može razgovarati čak i o najosjetljivijim temama o kojima nije postojao ni minimum saglasnosti – kaže on. „Most“, objašnjava, na izvjestan način predstavlja svjedočanstvo o tome da su dijalog i tolerancija bili mogućni i u najtežim ratnim vremenima, kao i da mržnja i ksenofobija nijesu prirodno stanje na prostoru Zapadnog Balkana, kao što su tvrdili ideolozi rata.

Crnogorci dobri govornici

„Most“ RSE bio je vrlo često poligon oštrog sučeljavanja crnogorskih političara, i snimljeno je do sada više od 150 emisija.

- Most je pratio sve faze odnosa Srbije i Crne Gore, organizujući polemike između independista i unionista, kao i između crnogorskih i srpskih političara. Gotovo sve krupne teme crnogorskog političkog života bile su predmet polemika u „Mostu“ - samostalnost Crne Gore, odnosi u zajednici Srbije i Crne Gore, uloga Vojske Jugoslavije, kriza crnogorsko-srpskih odnosa nakon što je Crna Gora priznala Kosovo, odnos Crne Gore i Rusije –kazao je Karabeg. Iskazujući zadovoljstvo što je radio dijaloge u kojima su učestvovali Crnogorci, pri-

mijetio je kako oni „uživaju da se nadigravaju, nikad ne zamucaju, nikad im ne zafali riječ, beskrajno su elokventni“.

- Dijalozi su bili oštri, na momente žestoki, sagovornici se nijesu štedjeli, ali su se poštovali i nikada nije bilo vrijeđanja čemu smo danas često svjedoci –dodaje Karabeg. Najviše mu je ostao u pamćenju dijalog između Miodraga Vukovića i Predraga Bulatovića koji je snimio u januarau 1998. godine, neposredno nakon velikih demonstracija kada je Milo Đukanović izabran za predsjednika Crne Gore, a Momir Bulatović odbio da prizna njegovu pobjedu.

- Tada je Crna Gora bila na ivici građanskog rata. To je bio prvi javni dijalog dvije

zio u zgradi RTVBiH na Alipašinom mostu u kome je bio satelitski telefon - pojašnjava. Sjeća se da je „Most“ septembra 1994. godine uspostavio prvi javni dijalog između Miloševićeve Socijalističke partije Srbije i Rugovinog Demokratskog saveza Kosova.

- Bio je to „Most“ u kome su učestvovali Mihajlo Marković, ideolog vladajuće partije Srbije, i Fehmi Agani, potpredsjednik Demokratskog saveza Kosova, uz Ibrahima Rugovu, glavni pobornik politik e nenasilnog otpora srpskom režimu. Aganija su kasnije za vrijeme NATO bombardovanja ubili pripadnici srpske policije. Od tada je „Most“ napravio preko 150 srpsko-albanskih dijaloga. Radio Slobodna Evropa je u to

sukobljene strane nakon demonstracija. Mislim da je to bio najduži „Most“ koji sam snimio. Trajao je dva sata. Shvatio sam da ne treba da završim razgovor nakon 45 minuta, koliko su obično trajale polemike, već da pustim sagovornike da do kraja iznesu sve svoje argumente – prisjeća se Karabeg. Dodaje da su se na kraju, poslije žestoke polemike, sagovornici složili da se nastavi dijalog i da ne bude više demonstracija i uličnih nereda.

- I tako je i bilo. Koliko je tome doprinio dijalog u „Mostu“, koji sam objavio u dva nastavka, ne znam, ali sam siguran da je to bio jedan od najznačajnih i najdramatičnijih „Mostova“ – zaključuje autor kultne emisije.

vrijeme bio jedini medij na kome se vodio srpsko-albanski dijalog – kaže Karabeg. Dodaje i da se taj dijalog u „Mostu“ nikada nije prekidao – „ni u najgorim ratnim vremenima za vrijeme Miloševićevog terora i NATO intervenicije kada su mnogi sagovornici Albanci bili van Kosova, ni nakon završetka rata“.

Do sada je emitovano više od 1.300 „Mostova“, a u njima je učestovalo više od 2.000 ličnosti sa područja bivše Jugoslavije: predstavnici vlasti, opozicioni lideri, publicisti, pisci, glumci, sveštenici, naučni radnici. Iako je većina razgovora imala karakter oštrih polemika, oni su se odlikovali kulturom dijaloga, tolerancijom i spremnošću da se sasluša tuđe mišljenje.

Dijalozi vođeni u „Mostu“ publikovani su u dvije knjige. Prvih sto dijaloga, nastalih u toku rata, objavljeni su 1998. godine pod naslovom „Most dijaloga, razgovori ratu usprkos“. Druga knjiga „Mostova“ nosila je naslov „Dijalog na buretu baruta“ i sadržavala je srpsko-albanske dijaloge. Knjiga je objavljena na srpskom i albanskom jeziku. Povodom promocije albanskog izdanja u Prištini je avgusta 2002. godine održan okrugli sto o srpsko-albanskim odnosima koji je okupio najprominentnije srpske i albanske učesnike dijaloga vođenih u „Mostu“. To je bio prvi skup te vrste nakon rata.

-Kada sam krenuo da pravim „Most“- kaže Karabeg - rukovodio sam se onom mudrom izrekom - bolje je hiljadu dana razgovarati, nego jedan dan ratovati. Pokazalo se da se može razgovarati uprkos ratu, ali na ovim našim prostorima dijalog, nažalost, ne sprečava rat - ističe Karabeg.

Omer Karabeg

U ateljeu kod slikara Radovana Grujića, dobitnika otkupne nagrade Muzeja savremene umjetnosti Crne Gore

PODGORICA - Stvaralački svijet slikara Radovana Grujića nije lako opisati riječima. To jednostavno mora da se doživi. Grujić stvara u ateljeu u svom stanu u zgradi „Lepa Kata“, okružen slikama, skulpturama, knjigama... raznim predmetima koje je kupio na buvljim pijacama. Atmosfera potvrđuje da značajno mjesto u njegovom stvaralaštvu zauzimaju upravo ,,arheološka“ otkrića sa buvljih pijaca, ali i da je istraživanje davno zaboravljenih ličnih istorija godinama Grujićevo vrelo inspiracije.

Prozračan prostor dnevne sobe definitivno pokreće na stvaranje. Na policama knjige različitih tematika - od religije, preko istorije do kuvara. Na zidovima skulpture i slike, a svuda okolo predmeti kupljeni na buvljacima - slonovi, žirafe, žabe, neobične oštraljke koje liče na muzičke kutije... Neke od njih Grujić je ,,doradio“ dajući im tako potpuno novi život, dok neke ipak ne želi da dira jer su kao takvi, sami po sebi, mala remek djela.

Dnevna soba vodi na terasu. Kad je lijepo vrijeme, Grujić najviše stvara upravo tu. Možemo je nazvati i malim mediteranskim vrtom, jer je na jednom ćošku zasađen limun, a na drugom maslina, i to ne baš mala. Mnoštvo tuba sa bojama, četkica, platna... Čak je i zid na terasi obojen.

- I na zidu moram trag da ostavim - kaže Grujić.

Razgovor započinjemo u dnevnoj sobi, gdje Grujić sa nestrpljenjem iščekuje da nam ispriča priču koju nosi rad ,,Klevetnik“, nagrađen otkupnom nagradom Muzeja savremene umjetnosti Crne Gore, na nedavno održanoj tradicionalnoj izložbi radova članova Udruženja likovnih umjetnika Crne Gore.

ISTORIJE

Grujić je 2022. godine dobio nagradu ,,Milunović, Stijović, Lubarda“ ULUCG za rad ,,Demon rata“. Ovogodišnje priznanje mu je posebno drago.

Kroz smijeh kaže da je ,,potro-

Kad sloboda trpi, tu umjetnosti nema

Svako grupisanje podrazumijeva žrtvovanje određenog dijela energije, svog ja. Da bi bio član grupe, moraš da žrtvuješ nešto. Ponekad grupa traži od tebe ono najvrednije što imaš. Nijesam totalno asocijalan, ali volim da ,,pustinjačim“. Ne dam da me ništa izbaci iz tog prostora - istakao je Grujić

šio kazne i da sad, logično, dolaze nagrade“.

- To mi prija i podiže me, ali mi je važnije što je rad koji sam izložio prepoznat na pravi način i bez greške - ističe Grujić. Ideja za rad ,,Klevetnik“ rodila se prije nekoliko godina. Grujić nam pokazuje jednu knjigu u kojoj je nastala prva skica za ovo djelo. Sjeća se da je to bilo prije pet godina. Nešto ga je stalno vuklo ka toj skici, stalno joj se vraćao, zbog čega nas podsjeća na Platonove riječi - ,,Glava je golubarnik, a misli su ptice“.

- Još na studijama sam se prvi put susreo sa knjigom Pavla Mijovića ,,Umjetničko blago Crne Gore“. Ostala mi je urezana u pamćenju freska ,,Smrtni grijesi“ iz Manastira Nikoljac kod Bijelog Polja. To se nekako provlači evo do danas. Kroz literaturu sam nailazio na pojam kleveta, klevetnik. Sve civilizacije su se negativno odnosile prema toj pojavi. To čovjek vuče sa sobom. Nadovezuje se na priču da su čupali jezike klevetnicima. To je ta logika - jezik „pogani“ i jezik mu iščupaju. Naišao sam na neku čudnu knjigu, koju kao da je pisao Edgar Alan Po, i tu napravio prvu skicu ,,Klevetnika“. Poslije sam je razradio i ponosan sam što je baš taj rad nagrađen - istakao je Grujić.

Nemoguće je u njegovom radnom prostoru ne osvrnuti se na eksponate koje je kupovao na raznim buvljacima koje godinama obilazi, a koje sa

sobom nosi uzbuđenje traganja i otkrića. To je za njega izazov, avantura. U stvari, ono što je tu zapravo najprivlačnije je mogućnost da se ponovo ožive utisci i razmišljanja koja su zabilježena u nekoj staroj knjizi, časopisu... Neke od stvari koje pronađe na pijaci Grujić oslikava i pretvara u mala umjetnička djela, a neke ipak ne dira. Takav je slučaj sa dvije maske žirafe u drvetu okačene na vratima, te sa jednom skulpturom urađenom u punom drvetu. No, pokazuje nam i jednu drvenu skulpturu crnkinje kojoj je crvenom bojom ,,dodao“ karmin i neobičan lanac.

- Koji će predmet da posta-

ne umjetničko djelo odlučuje on sam. To stoji kod mene i samo se otključa, dobije smisao. Ja onda samo taj smisao pojačam da vide i drugi ljudi i to je to. Neke predmete ne diram. Evo, recimo ova skulptura ženske figure koju sam kupio nedavno je remek djelo, to je neko drvo, teška je kao olovo. Sve je zanimljivo na svoj način. Lijepi su predmeti. Pogledajte ovaj, skulptura žene sa ćupom - ovo će mi biti nadgrobni spomenik u Bratonožićima. Ovo ću da stavim posred Bratonožića na groblje - istakao je Grujić. Kada govori o buvljaku, često pominje svog ,,varljivog saveznika“, kojeg zove ,,visočanstvo slučaj“. Tako se i jedna serija njegovih radova zvala ,,Eksploatacija slučajnog“. - U to slučajno spadaju sve ove

knjige i ovi predmeti koje vidite oko mene. U psihologiji sam naišao na termin fetiš, pravljenje fetiša. Svi su ovi predmeti fetišizirani, a šta to znači?

U njih unosim posebnu energiju i ako dva predmeta povežem da dođu u ,,sukob“, to nešto proizvodi, to te ,,radi“. To je uspješan fetiš. To je sjajan prostor za meditaciju - objašnjava nam Grujić.

Buvljake obilazi odavno. Zapravo, oni obilaze njega jer su se nalazili ispred zgrade u kojoj živi, pored ateljea...

- Nije loše tako gubiti vrijeme. Šta sam sve nalazio na buvljacima. Ne može se to nabrojati. Recimo, našao sam šest knjiga eseja Miroslava Krleže. Krleža se bavio i likovnom kritikom. I Edgar Alan Po je pisao likovne kritike. Cjenjkam se, to su krugovi i taktike. Evo,

Zapisujte svoje snove

Dok u Grujićevom ateljeu gledamo slike, pogled nam se zaustavlja na jednoj naslovljenoj ,,San“. Nije to slučajno! San je u njegovom stvaralaštvu jako važan i svakom bi preporučio da zapisuje snove, što on godinama i radi. Pokazuje nam jednu od sveski sa zapisanim snovima. Tu nailazimo na jedan zanimljiv san zapisan 22. marta - ,,Sinoć mi u san dođe Nikola G., moj dugogodišnji profesor. Bješe veći nego u prirodi i sav od zemljanih boja, nije mi riječima nego drugačije saopštio da treba da povećam formate radova. Fala, Nikola!“ - Slika ,,San“ je jako zanimljiva. Pazi kako je šašava! Snovi igraju bitnu ulogu u onome što radim. Zapisujem snove i to je dobro. Na čudan način mogu da ih naslikam. Čitam sad neki san koji sam zapisao prije godinu dana i u sjećanju nađem neku vezu sa tim. Svakom bih preporučio da zapisuje snove. Puno je tih mojih svesaka sa snovima - istakao je Grujić.

pogledajte ovu knjigu - ,,Kompletna grčka mitologija“, knjiga je sa posvetom - oktobar 1974. godine, sigurno je neki diplomatski poklon. Zanimljiva je i ova knjiga – „Trezori Turske“. Kuvam dobro, vidite koliko je samo tu knjiga kuvara. Bio sam 15 godina u ,,roditeljskom ropstvu“. Majka se razboljela i ja i sestra smo je pazili. Onda sjediš kući i čitaš. To mi je mnogo pomoglo. Jedini način da se spasim mi je bio da crtam, kuvam i čitam - govori Grujić.

Na buvljacima ga fascinira istraživanje zaboravljenih i, kako kaže, ,,odbačenih“ istorija. - Možda sam se i ja osjećao odbačeno. Možda sam se liječio tako. Ko zna, nema tu logičkog. To je kao umjetnost, kad te uhvati - nema puštanja.

Sviđa mi se da idem na buvljake, opušta me kontakt sa tim ljudima koji žive u potpuno drugim dimenzijama i njihov nevjerovatan humor. Kad te prihvate, to je dobro i iskreno društvo i možeš dosta da naučiš. Oko buvljaka imaš neku vrstu potkulture. Buvljak je kao samonikla trgovina. Razmišljam ponekad da se trgovina upravo tako rađala - istakao je Grujić.

Dok prelistavamo knjige koje je kupio, vidimo da je Grujić u nebrojeno velikom broju, na gotovo svim stranicama, pravio skice za neke buduće radove, ali i bilježio misli koje ga okupiraju dok čita knjigu. Neke su povezane sa sadržajem samog djela, a neke nijesu. Pokazuje nam jednu od njih. Pažnju nam privlače zanimljivi citati: ,,Mržnja je sjeverna granica ljubavi“, ,,Svu svoju mladost, cijelo svoje biće, od tada pa do danas, nosim tim putem najbolje što znam i umijem“, ,,Omiljena riječ neprevodljiva ni na koji jezik svijeta - Bratonožić“. Podsjeća nas da je na izložbi ,,Slučaj slike“ 2018. godine u Galeriji ,,Centar“ publika mogla da vidi jedan manji dio ovih radova - knjige koje je ispunio crtežima.

- Biljana Keković planira da napravi izložbu samo tih radova - knjiga u kojima su moji crteži. To su moje likovne crtice. Oni često nastaju pored pasusa, koji su jednako bitni kao i crteži, jer su povezani, ja to zovem ,,bljeskovi“. Čitam i nešto mi bljesne u glavi. Kao ovaj ,,Klevetnik“. To je kao neki mehanizam - kaže Grujić.

DOŽIVLJAJ

Nije rijedak slučaj da su umjetnici u nedovoljnoj mjeri shvaćeni. Grujić se sa tim izborio i

Radovan Grujić u svom ateljeu u Podgorici

Detalj iz ateljea Radovana Grujića

Nema građanske misli bez umjetnosti

Radovan Grujić ne izlaže često samostalno, a njegovi radovi se povremeno mogu vidjeti na nekoj grupnoj izložbi.

- Izložba troši puno energije i vremena. Naporno je. Možeš završiti dvije slike koliko te potroši energija oko organizacija izložbe. Vaspitali smo generacije publike. Naučili smo ih da uživaju u slikarstvu. Crna Gora nema neku tradiciju građanskog života, nema građanske svijesti u Crnoj Gori. Dio građanske kulture je umjetnost. Nema građanske misli bez umjetnosti. Ne postoji! - kazao je Grujić.

kanalisao svoju različitost na kreativan način. Originalan, neposredan i svoj - takav je Radovan Grujić.

- Svako grupisanje podrazumijeva žrtvovanje određenog dijela energije, svog ja. Da bi bio član grupe, moraš da žrtvuješ nešto. Ponekad grupa traži od tebe ono najvrednije što imaš. Onda sloboda trpi i nema umjetnosti. Nijesam totalno asocijalan, ali volim da ,,pustinjačim“. Ne dam da me ništa izbaci iz tog prostora - istakao je Grujić.

Društvena i politička dešavanja u Crnoj Gori ne prati.

- Ne pratim to, nemam struje za to! Tehnologija je počela da mi kvari doživljaj svijeta i da mi oduzima previše vremena. Izbacio sam televizor iz kuće jer sam shvatio da mi škodi. Tehnologija u umjetnosti? Rekao bih da je glavno ono u glavi. U likovnoj umjetnosti su prastare teme. Kako kažu hrišćani – „portret i pejzaž su hljeb i vino slikarstva“ - rekao je Grujić.

Njegovi radovi obrađuju različite teme - religiju, ljubav, erotiku..., a likovi na platnima opominju i pomalo zastrašuju. Čini se da nije baš lako na platnima prikazivati nimalo laskavu predstavu o društvu sa dozom humora, ali Radovanu to polazi za rukom.

- To nosim sa sobom, uopšte ne razmišljam o tome. Neobično mi zvuči kada sad čujem humor. Čovjek mora da dođe do sebe da bi mogao da

PODGORICA - Izložba ,,Život na crnogorskom dvoru“ pruža uvid u javni, ali i privatni život crnogorske kraljevske porodice Petrovića. Postavka oslikava emancipatorski duh svih njenih članova koji su donosili evropske trendove na crnogorski dvor, kako u oblikovanju enterijera, tako i u načinu odijevanja, ponašanja, ali i navikama koje su odgovarale aristokratskom miljeu tadašnje Evrope.

Izložba, koju Narodni muzej Crne Gore organizuje u saradnji sa Muzejima i galerijama Podgorice, biće otvorena do 1. septembra. Kustosi Narodnog muzeja - Jelena Vujović, Vukan Ražnatović, Ana Kapetanović i Filip Kuzman - izborom predmeta iz bogatih zbirki Muzeja kralja Nikole predstavili su život na dvoru, koji je gotovo pola vijeka bio dom crnogorske kraljevske porodice. Izloženi predmeti potiču iz perioda druge polovine XIX i samog početka XX vijeka.

priča o drugome. Nije to mali posao, ali je tako. Najveću pomoć u ovome čime se bavim nalazim u literaturi. Za divno čudo, to su neki prastari tekstovi. Ne mogu se čudu načuditi kako nešto, što je nastalo u 2. ili 3. vijeku, ostavlja i danas na ljude svjež utisak. Volio bih da tako traju i moje slike - istakao je Grujić. Svaka njegova izložba, svaki rad, nosi zanimljiv naziv. Nazivi proširuju i nadopunjuju opšti smisao djela, a ponekad ukazuju i na višeslojnost sižea. Grujiću su važni jer na taj način želi da posmatraču pojača doživljaj.

- Svi kontrasti na mojim platnima imaju cilj da što više pojačaju emocije, da izazovu uzbuđenje. Moji radovi imaju svježinu.

Vrlo često uzmem i preslikam neku sliku, promijenim nešto na njoj, oživim je i probudim. Sve je to u funkciji pojačavanja doživljaja. To se vidi kad uspije, to ne može da se folira. Koja je to količina rada? Rad je i kad ručaš i kad piješ. To sve ide u umjetnost - kazao je Grujić.

U ateljeu ne postoji rad za koji je posebno vezan.

- Nema takvog rada, samo je cijena u pitanju. Pregorio sam! Veliki broj slika sam prodao zbog egzistencije. Čim ih je neko kupio one imaju vrijednost. I žao mi je i nije mi žao. To treba da putuje. Ostanem bez para i onda se obradujem više nego što patim. Bitno mi je da radim - istakao je Grujić.

Direktorica Muzeja i galerija Podgorice Ivana Ćupić kazala je da istorijski, kulturni, obrazovni i estetski segmenti izložbe ukazuju na njenu kompleksnost i izuzetnu vrijednost. Vujović je istakla da su važan segment priče o životu na dvoru enterijer i unutrašnji dekor koji su decenijama bili svojevrsna kulisa, kako vođenja i vladanja državom, tako i svakodnevnog života članova kraljevske porodice.

- Odijevanje svih članova vla-

darske porodice Petrović Njegoš umnogome oslikava društvene i kulturne promjene u Crnoj Gori na kraju XIX i početku XX vijeka. Da su crnogorske princeze širom Evrope, osim obrazovanja, stekle i prefinjen ukus visokog društva, svjedoče svečane haljine, košulje, kombinezoni, bluze… Kroz predmete poput toaletnog pribora za umivanje, bajki i ogrtača kraljevske porodice, posjetioci mogu da istraže ne samo ukus dvora, već i intimne trenutke opuštanja i maštovitih

putovanja u svijet bajki. Svaki komad nosi priču o luksuzu, tradiciji i duhu vremena, oslikavajući kraljevsku porodicu dok se pripremala za noćni odmor. Na izložbi je predstavljen i izbor fotografija iz fonda Muzeja kralja Nikoleistakla je Vujović. Kuzman je rekao da je pred publikom uvid u svakodnevni život jedne porodice, koja je usljed istorijskih okolnosti i istrajnošću i vještinama svojih članova bila i ostala jedna od najvažnijih porodica u crnogorskoj istoriji.

-Članovi dinastije Petrović Njegoš u svojim životima nijesu imali samo važne istorijske trenutke, već, kao što ćete vidjeti na ovoj izložbi, i običnu svakodnevicu i dokolicu. Tokom dokolice razvijao se jedan novi fenomen u crnogorskom društvu, a to je hobi, od kojih je najpoznatije bavljenje fotografijom princeze Ksenije - kazao je Kuzman, koji je zahvalio Ljiljani Karadžić na inicijativi za realizaciju izložbe, kao i kustosu koordinatoru Branku Vukoviću. A. Đ.

red svojih profesionalnih obaveza izdvojili vrijeme i za organizaciju festivala.

PODGORICA - Uz veliki broj posjetilaca na tivatskoj rivi Pine u petak veče zvanično je otvoren treći Festival vjetra, koji će trajati do 25. maja. Ova sportsko-edukativno-multimedijalna manifestacija posvećena kulturi života uz more počela je koncertom lokalnog benda Milky Wave i regionalnih pank-rok zvijezda Partibrejkersa.

Kako prenosi portal Analitika, predsjednik opštine Željko Komnenović, otvarajući manifestaciju, istakao je da treće izdanje Festivala vjetra, kao i prethodna dva, okuplja dobru energiju i entuzijazam ljudi koji ga pripremaju.

- Važno je istaći da vlada velika želja da se napravi jedan novi koncept koji upućuje na tradiciju i održivi razvoj. Proglašavam Festival vjetra otvorenim i neka dobri vjetrovi duvaju narednih mjesec dana u Tivtu - poručio je Komnenović. Direktorica TO Tivat Nina Lakičević istakla je da su prepoznali značaj koji ovaj festival ima za grad i da ga zato i podržavaju.

- Drago mi je da je upravo ovo manifestacija kojom započinjemo i otvaramo bogat kalendar dešavanja koji je u mjesecima pred nama. Bogat sadržaj Festivala iz domena sporta, edukacije, kulture i zabave kojim doprinosimo autentičnosti lokalne sredine jeste nešto kroz šta ćemo zajedno ići u narednih mjesec dana. Želim da uživate i dobro nam došli na Festival vjetra - kazala je Lakičević. Richard Gadbois, predsjednik fondacije „Frances&Richard

Gadbois“, koja je jedan od sponzora festivala, rekao je da mu je velika čast što je dio zajednice Tivta i Boke Kotorske.

- Duboko cijenim iskrena prijateljstva koja sam sklopio ovdje. Svakog dana se prisjećam što nas je povezalo, a to su ljepota, kultura, umjetnost, film, priroda, jedrenje i sport. Ukratko – Festival vjetra - rekao je Gadbois.

Dr Frano Tripović, predsjednik JK Delfin, istakao je da je jako ponosan na organizacioni tim festivala, ljude koji su po-

- Jako sam ponosan što su ovu lokalnu priču organizovali mještani. Pored zabavnog, poseban akcenat stavljamo na edukativni dio programa. Smatram da je ovaj identitet koji imamo izuzetan i da ga treba čuvati - poručio je Tripović.

Posljednja nedjelja u aprilu tradicionalno donosi Tivatsku regatu UNA Montenegro Cup, koja se ove godine organizuje 19. put. Takmičenje je otvoreno za sve brodove tipa krstaš, ojedrene barke i katamarane, a jedri se na izuzetno atraktivnoj rutiPonta Seljanova, Gospa od Milosti, Sveti Marko, tjesnaci Ralo i Verige, obilazak peraških otoka i povratak na cilj na Ponti Seljanovo. Start 19. Tivatske regate UNA Montenegro Cup planiran je za danas u 11 sati.

Organizatori su pozvali sve zainteresovane da se pridruže besplatnim programima festivala, a za publiku koja želi da prati Tivatsku regatu sa mora, ove godine su obezbijedili i besplatan brodski prevoz. Brod iz flote Knez Lipovac isplovljava sa Pina u danas u 11.30 sati, a broj mjesta je ograničen.

Festival vjetra trajaće do subote, 25. maja, a donosi bogat sportski, kulturni, edukativni i zabavni program.

Nagrađeni rad „Klevetnik“, autora Radovana Grujića

Detalj s izložbe u Muzejima i galerijama

MERIDIANBET 1. CFL (32. KOLO): Remi u oba derbija, skandalozne scene nakon meča pod Goricom

Pavličić udario Ivanovića, ,,varvari“ ušli u svlačionicu

Oba jučerašnja derbija 32. kola Meridianbet Prve crnogorske fudbalske lige završena su remijima – Budućnost i Sutjeska igrali su 2:2, Mornar i Dečić 1:1, pa je četiri kola prije kraja poredak na vrhu ostao isti.

Tuzani imaju 58 bodova, tri više od Budućnosti i bolji međusobni skor, Sutjeska 53, Barani 52. Međutim, ni jedan ni drugi rezultat, ni preostala tri iz ove runde, nijesu bitni naspram skandala i bruke nad brukama koja se dogodila po završetku derbija na stadionu pod Goricom - golman domaćih Đorđije Pavličić udario je saigrača Igora Ivanovića! Sutjeska je u 90. minutu stigla do boda, što je izrevoltiralo domaće ,,navijače“ koji su se pogrdnim riječima obratili igračima Budućnosti i tražili od njih da skinu dresove?!

Dio njih je ušao bio na teren, a haos je kulminirao kada je golman Pavličić, inače miljenik ,,varvara“, nakon verbalne rasprave na udaljenosti od nekoliko metara, nasrnuo na klupskog druga i udario ga šakom.

Ofanzivac Budućnosti je završio na travi, zatim pokušao da uzvrati, ali ga je u tome spriječilo obezbjeđenje.

Pavličić je potom odjurio u svlačionicu.

Sramne scene sa terena tamo su dobile ,,nastavak“ – da stvar bude još gora i nevjerovatnija, nekoliko ,,varvara“ je nakon meča ušlo (ili provalilo) u svlačionicu i imalo žustru raspravu s igračima.

Više desetina njihovih drugova sa tribine nalazilo se ispred službenog ulaza. ,,Ultrasi“ sa ,,sjevera“ su se oštrim tonom, uz vulgaran rječnik, obratili fudbalerima, zamjerili im da ne pružaju

Budućnost

2

2 Sutjeska 1

Stadion: Pod Goricom. Gledalaca: 3.500.

Sudija: Nikola Dabanović (Podgorica)

Golovi: 0:1 Šaletić u 1, 1:1 Despotović u 6, 2:1 Bojović u 80, 2:2 Kalezić u 90. Žuti kartoni: Orahovac, Vukotić, Ignjatović (Budućnost), Simić (Sutjeska)

Budućnost Sutjeska

Pavličić

Ignjatović

Orahovac (od 74. Sekulović)

Vl. Adžić

Gašević

Brnović

Savović (od 85. Mirković)

Vukotić

Ivanović (od 74. Bojović)

Mujan (od 31. Va. Adžić)

Despotović (od 85. Sekulić)

Giljen Babić Simić Bulatović

Grivić Šaletić (od 87. Žižić)

Krstović

Pajović (od 87. Marković)

Batrović (od 46. Pavlović)

Vuković

Striković (od 68. Kalezić)

maksimum na terenu, da ne opravdavaju plate koje dobijaju od kluba... Pitanje je kako je uopšte bilo moguće da navijači uđu u službene prostorije i ,,drže slovo“ igračima, odnosno kako im je to uspjelo pored redarske službe i brojnih policijskih snaga.

Budućnost je dotakla dno jer scene koje su viđene juče pod Goricom nijesu su se događale u dugoj istoriji kluba. A bilo je svega.

VATROMETAN POČETAK I KRAJ

Što se tiče utakmice, početak je pod Goricom bio vatrometan jer su u prvih šest minuta postignuta dva pogotka.

Takav je bio i kraj, u kojem je

Gradski stadion u B. Polju. Gledalaca: 400 Sudija: Miloš Bošković (Podgorica)

Golovi: 0:1 Merdović u 31, 1:1 Korać u 90+6. Žuti kartoni: Merdović, Mugoša, Ćetković (Arsenal)

Joksimović

Popović

Đurišić (od 90+3.

Jeknić)

Vušurović

Vukotić (od 81. Ljutica)

Ondong – Mba (od 65. Vujačić)

Mitrović

Baošić

Ćetković (od 65. Kiši)

Kaluđerović

Škrijelj (od 81. Seratlić)

Nikić

Božanović (od 63.Abdulahi) Šarkić (od 89. Camaj)

Đoljaj

Ujkaj

Bajović Božović (od 77. Zorić)

Drešaj (od 63. Augusto)

Ljuljđuraj

Budućnost u 80. preokrenula, pa u 90. ostala bez pobjede golom VaskaKalezića Sutjeska je povela tek što je krenuo meč. Krstović je odigrao do Grivića na desnoj strani, bek gostiju produžio pas do Vukovića, na čiji pas nije reagovao niko iz odbrane Budućnosti - ,,plavi“ su ostali u raskoraku, a ĐorđeŠaletić se ubacio iz drugog plana i pogodio uz bližu stativu.

Nikšićani su u tom momentu bili ispred najvećeg rivala –rezultatski i na tabeli, ali ekipi IvanaBrnovića nije dugo trebalo da se oporavi od šoka i meč vrati ,,na nulu“.

Vukotić je u šestom minutu uzeo loptu uz lijevu aut-liniju, potom sjajno lansirao Ivanovi-

63. Carević)

Bakić (od 90. Lambulić)

Boljević

(od 73. Sesaj)

Kastratović Stijepović Imamović

Osmanović Perović (od 65. Pavlićević)

Aranda (od 46. Senaga)

Bareto (od 46. Kontić)

Šimun (od 65.

Vučetović)

Bošković

Šabović (od 77. Vuković)

Orlandić

ća, a nekadašnji član Sutjeske obišao Giljena koji je istrčao na 25 metara od gola u namjeri da prekine akciju ,,plavih“ –nije uspio u toj namjeri, pa je ĐorđeDespotović imao lak zadatak da na asistenciju Ivanovića sa šest metara zatrese praznu mrežu. Obećavajući start crnogorskog ,,klasika“, ali do kraja poluvremena bez opasnosti ispred oba gola. Ritam nije bio toliko loš, ali se igralo sa mnogo grešaka, te uz jednu prinudnu izmjenu – poslije pola sata meča povrijeđenog Mujana zamijenio je VasilijeAdžić Najveći talenat našeg fudbala, budući član Juventusa, rezerva u najvećem derbiju - to se do prije pola godine nije mo-

Banda

Perošević (od 57. Đ. Cvijović)

Bašić

Dulović

Dacić

Vlaović (od 57.

Mušović)

Ristić (od 46. Idrizović) A. Cvijović

Brandao Krnić (od 46. Korać)

glo zamisliti.

Zogović Živković

Čavor

Dakić

Merdović Ćetković

Tučević (od 70.

Montenegro)

Šahman

Mugoša (od 90. Nikač)

Araja Kordić (od 79. Mirković)

Stadion: DG

100. Sudija: Radoje Pajović

Gol: 1:0 Maraš u 50. (pen) Žuti kartoni: Vlahović, Kovačević, Badnjar, Pejović, Došljak, Radusinović (Mladost), Apija (Rudar)

Ličina

Kovačević (od 59. Radusinović) Jovanović

Badnjar

Vlahović

Maraš (od 90. Vujisić)

Vuković (od 69. Došljak) Jukić Krstović

Vuksanović Bakrač Čepić

Ukšanović (od 37. Knežević) Pupović

Popović (od 75. Kasalica)

Golubović Živković (od 54. Bogdanović)

Zečević Apija

Muhović (od 74. Okamoto)

Sjajni Nikšićanin mogao je u kontri u 52. da izabere bolje rješenje, dok 25 minuta kasnije Despotović nije dobro primio loptu na pas Vukotića.

Dugo nije bilo pravih uzbuđenja pod Goricom, sve do 80. minuta i iznenadne šanse za domaćina koja je završena preokretom.

Sekulović je duboko sa svoje polovine poslao dugu loptu na koju je Bulatović loše reagovao, bio je previše ,,mlak“ u duelu s IvanomBojovićem koji je vrebao njegovu grešku, stuštio se ka golu i sa 12 metara iskosa poslao loptu ispod Giljena.

Imala je, ipak, i Sutjeska džokera – VaskaKalezića. Nekadašnji ofanzivac Budućnosti je

u 90. minutu dobio savršen pas od Vukovića između dva štopera i savladao Pavličića. Budućnost se time 99 odsto oprostila od titule, Sutjeska je makar zadržala šansu da završi na drugom mjestu i tako obezbijedi Evropu.

DOBAR BOD ZA DEČIĆ

Dečić je imao priliku da u Baru napravi dodatni iskorak ka istorijskoj tituli, ali je i remijem sačuvao ,,plus 3“ u odnosu na Budućnost i približio se tituli. Mornar i Dečić remizirali su na ,,Topolici“ 1:1 u veoma uzbudljivom meču, u kojem su Barani imali vođstvo i nadu da mogu do kraja da se bore za titulu. Početak je donio brojna uzbuđenja - NikolaVuković je u 16.

arena. Gledalaca:

(Podgorica)

Policija i „varvari“ nakon upada navijača u svlačionicu Pavličić osramotio sebe i klub

Trenutak kada Pavličić udara Ivanovića, nakon čega je odjurio sa terena

BRNOVIĆ: Nijesam vidio što se dešavalo, pokušaćemo da riješićemo problem

Trener Budućnosti IvanBrnović nije bio na terenu u trenutku neviđenog skandala, kada je golman Đorđije Pavličić udario IgoraIvanovića

- Bio sam u svlačionici i nijesam to vidio. Čuo sam, to su stvari koje ćemo rješavati unutar ekipe. Nemam komentar, razgovaraću s igračima, pa ćemo vidjeti da riješimo taj problem – kazao je Brnović. Njegov tim i dalje zaostaje tri boda za Dečićem, uz lošiji međusobni skor.

- Ovim remijem smo smanjili šanse da dođemo do prvog mjesta, ali ima još četiri kola do kraja i ništa nije gotovo. Borićemo se dok god postoji teorija. Nećemo odustajati –poručio je Ivan Brnović.

PREMIJER LIGA (35. KOLO): Novi kiks Liverpula, samo bod protiv Vest Hema, rasprava Klopa i Salaha

„Redsi“, daleko je titula

Šta se dešava sa Liverpulom?

U posljednjih pet mečeva je osvojio samo pet bodova, a nakon jučerašnjeg remija sa Vest Hemom (2:2), u 35. kolu Premijer lige, rasprave Jirgena Klopa i Mohameda Salaha, utisak je da je titula sve dalja.

RADOVIĆ: Bili smo bolji

Trener Sutjeske MiljanRadović nije bio zadovoljan rezultatom u derbiju protiv Budućnosti.

- Derbi je bio pravi, sa četiri gola, a žao mi je što smo primili dva gola u periodima kada smo bili bolji. Mada mislim i da smo uopšte pokazali više, posebno u drugom poluvermenu kada smo bili hrabriji - rekao je Radović.

- Uspjeli da damo drugi gol, dođemo do 2:2 i zadovoljan sam odnosom i stilom koji tvrdoglavo forsiramo. Na kraju mislim da smo mogli do pobjede nakon svega što smo pokazali - istakao je Radović.

LISTA STRIJELACA

Rezultati i tabela

16 – Korać (Jedinstvo)

13 – Maraš (Mladost)

10 – Đorđević* (Arsenal), Šarkić (Dečić), Babić (Petrovac)

9

– Matić (Dečić), Senaga (Jezero)... *napustio klub i 1. CFL nakon jesenje polusezone

minutu imao vrhunsku priliku, ali je sa sedam metara pogodio samo spoljni dio mreže. Ipak, mreža gostiju se zatresla samo nekoliko sekundi kasnije.

DemirŠkrijelj je vrhunski nabacio loptu na peterac, a Milan Vušurović je iz prve poslao ispod golmana Tuzana Igora Nikića za vođstvo 1:0 i veliko slavlje na tribinama.

Bio je to period kada je Mornar djelovao kao iz snova, a Dečić ni blizu mogućnost da ugrozi domaćina. Mogao je KrisOndon-Mba u 21. minutu da udvostruči prednost domaćih, ali je nakon proigravanja Škrijelja pogodio stativu.

Tek u 25. minutu lider je pokazao nešto konkretnije u napadu. PjeterLjuljđuraj se našao sam ispred StefanaPopovića, ali je šutirao slabo, tako da su defanzivci Barana izbili loptu prije nego što je prešla gol liniju. Ali to je bila najava da su se Tuzani ,,trgli“.

Ekipa Dečića stigla je do izjednačenja u 38. minutu. Nakon centaršuta sa desne strane, štoper Mornara FilipMitrović je odbio loptu, ali je na odbitak natrčao OliverŠarkić i poslao loptu u ,,malu“ mrežu - 1:1.

U drugom poluvremenu sve se okrenulo, Dečić je nakon odmora bio mnogo bolji rival. MatijaBožanović je glavom pogodio mrežu, ali je taj pogodak poništen. Isti fudbaler je u 59. minutu sa dva metra glavom šutirao preko prečke poslije centaršuta DraškaBožovića

Zicer, odnosno dva, Tuzani su imali i u 83. mintu. DarkoZorić je probao glavom, Popović odbio, a zatim je MarioĐoljaj promašio nevjerovatno - sa četiri metra poslao je loptu pored stative.

RUDAR BLIZU DRUGE LIGE

Mladost Donja Gorica je pobijedila Rudar (1:0) u, vjerovatno, ključnom meču za izbjegavanje direktnog ispadanja u Drugu ligu.

Jedini pogodak postigao je Aleksa Maraš iz diskutabilno dosuđenog jedanaesterca u 50. minutu.

Mladost na pretposljednjem mjestu ima četiri boda više od Rudara. Pljevljaci su jednom nogom u Drugoj ligi.

Bod više od Mladosti ima Jedinstvo, koje je remiziralo s Arsenalom (1:1).

Gosti su vodili golom Marka Merdovića u 31. minutu, izjednačio je Žarko Korać iz jedanaesterca u 96.

Petrovac je pobijedio Jezero kod kuće – 2:1. Slobodan Babić dao je oba gola za domaće – u 20. i 78. minutu, Matija Stijepović donio je bio izjednačenje gostima u 70. Ne. K – R. P.

Zaostaje dva boda za vodećim Arsenalom (ima utakmicu manje), a bod za Mančester sitijem (dva meča manje), a kako igra ovaj tim, ne bi čudilo da sezonu završi sa samo jednim trofejom u Liga kupu Engleske.

„Redsi“ su u Londonu makar osvojili bod nakon poraza od Evertona, ali je utisak da Klopova mašina više nema kapetana broda, pa bi posljednja sezona slavnog Njemca na klupi engleske ekipe mogla da bude neslavna.

Nakon remija njemački stručnjak je bio manje raspoložen da detaljno odgovara na pita-

nja o stanju ekipe, tituli i o čemu je pričao sa reprezentativcem Egipta.

– Nisam raspoložen da pričam o tome i neću da pričam šta smo Salah i ja rekli jedan drugom. Kasnije smo u svlačionici pričali – kazao je Njemac na klupi Liverpula. Grmi u slavnom klubu, a u Vest Hemu slavi Džeroda Bouen koji je pogodio za 1:0 i istorijski trenutak. Reprezentativac Engleske je postigao 16. gol u sezoni, niko više od njega, i izjednačio dosadašnji rekord Italijana Paola di Kanija i to na 200. nastupu za ,,čekićare“. Ako je remi Liverpula iznenađenje, šta reći za 1:1 na ,,Old trafordu“. Barnli, možda, još sanja da je ,,ukrao“ bod Mančester junajtedu (1:1), a strijelac za remi je bio Amduni iz jedanaesterca na tri minuta prije kraja meča. Njukasl se mučio u prvom, a onda je u drugom poluvremenu postigao četiri gola i savladao Luton 5:1. I Kristal Palas je u završnici gradskog derbija sa Fulamom osvojio bod (1:1), a niz od sedam poraza u svim takmičenjima je prekinuo Vulverhempton trijumfom nad Lutonom (2:1)... A. M.

Evrogol Krstovića, Leće u 96. ostao bez pobjede

PODGORICA - Leće i

Monca odigrali su spektakularan finiš utakmice u kojem je ulogu apsolutnog heroja umalo ponio Nikola Krstović Crnogorski fudbaler postigao je sjajan pogodak sa 17 metara u 92. minutu i činilo se da će njegov šesti gol ove sezone u Seriji A obezbijediti ,,đaloro-

sima“ tri boda koja garantuju opstanak. Stadion ,,Via del Mare“ je ,,eksplodirao“, Crnogorac burno proslavio pogodak, ali su navijači utihnuli tek što je Monca krenula sa centra. Venuti je u svom šesnaestercu nespretno reagovao i igrao rukom, sudija dosudio jedanaesterac, a Mateo Pesina bio siguran sa bijele tač-

Danas na programu utakmice 32. kola Druge lige

ke. Leće je prekinuo seriju od dvije pobjede i ima osam bodova više od Udinezea koji je prvi ,,ispod crte“, ali s utakmicom manje.

Juventus i Milan završili su derbi bez golova, a ključna figura je bio golman gostiju Marko Sportijelo, koji je u drugom poluvremenu bukvalno donio bod Milanu.Ne. K

Lider na ispitu u Danilovgradu, Bokelj na popravnom u Igalu

PODGORICA – Svih pet mečeva 32. kola Druge lige igraju se danas u dva termina. Kao i obično, posebnu pažnju privlače mečevi timova iz vrha – Otranta i Bokelja.

Nakon dugo vremena, prošlo kolo donijelo je promjenu –Bokelj je neočekivano poražen od Koma, što je Otrant iskoristio da preuzme lidersku po-

ziciju. Ipak, Ulcinjane danas čeka težak posao da odbrane prvo mjesto, jer gostuju Iskri u Danilovgradu. Iskra je u minulom kolu savladala Berane i praktično prebrinula brige oko opstanka, ali i pored toga jasno je da Otrantu neće biti lako. Sa druge strane, Bokelj traži reakciju u komšiluku –Kotorani gostuju Igalu, koje bez rezultatskog imperativa

očekuje finiš sezone.

Kom dočekuje Berane, koje je već zagazilo u regiju i traži trijumf kako bi sačuvalo bodovnu zalihu u odnosu na opasnu zonu, odnosno, kako ne bi došlo u poziciju da do kraja igra za opstanak. Grbalj je ostao bez šansi da može izboriti baraž, a u meču protiv Internacionala, jasno je da će gosti imati veći motiv, jer se još

Bundesliga (31. kolo)

RB Lajpcig održao lekciju Dortmundu

Polufinalista Lige šampiona –Dortmund – na koljenima je, Lajpcig je juče slavio 4:1 i ostvario najvažniju pobjedu u šampionatu. Ubjedljiv trijumf od 4:1 doveo je ovu ekipu do četvrte pozicije i pet bodova više od rivala. Na tri kola prije kraja trener Mark Roze sa igračima može, bukvalno, da slavi direktan plasman u Ligu šampiona. Ova ekipa pridružiće se Bajeru, Bajernu i Štutgartu, a Borusija će sa elitom naredne sezone samo ako osvoji trofej.

Do važne pobjede od 2:1 stigao je Bajern protiv Ajntrahta za drugu poziciju, a derbi u Leverkuzenu je završen bez pobjednika. Bajer i Štutgart su odigrali 2:2...

R. A.

nadaju da mogu izbjeći ispadanje. U Podgorici, na terenu kampa FSCG, igraju Lovćen i Podgorica, a oba tima potpuno su rasterećena…

BUNDESLIGA

PUKLA LJUBAV: Klop i Salah

FABRIZIO ROMANO

Luka Bar zamalo prva uzela set Novljankama u drugom meču nala plej-ofa za odbojkašice

Šampion na korak od odbrane titule

U „Bemaks areni“ održan Eko- nalni turnir za košarkašice

BAR – SC „Topolica“. Gledalaca: 200. Sudije: Dragana Vučinić (Podgorica), Predrag Beljkaš (Bar). Rezultat po setovima: 20:25, 21:25, 26:28.

LUKA BAR: Petrović 8, Knežević, Kovač (libero), Šlestar, Pepđonović, Aleska 8, Kuburović, Nikezić 7, Kruta 4, Božović 10, N. Tvrdišić, Berilažić.

HERCEG NOVI: Vonogova 8, Cenović (libero), Vasileva 5, Čabonenko 14, Jovović, Labović (libero), T. Tvrdišić, Vuković 14, Dragović, Tuševljak 2, Balai 6, Jakušina 1, Lisičić, Jonjev. U drugom meču polufinala plej-ofa su protiv Budućnosti bile na pragu da izgube prvi set u dvije sezone (spasile su dvije set-lopte i nadoknadile minus od šest poena tokom seta), a slično je bilo i u trećem setu drugog meča finala, ali su ponovo uspjele da zadrže savršen skor – odbojkašice Herceg Novog su na kraju, ipak, slavile u „Topolici“ protiv Luke Bar sa 3:0, povele su 2-0 u seriji i stigle na korak od odbrane titule i duple krune.

Izabranice Milorada Krunića imaju šansu da stave tačku na seriju u ponedjeljak na svom terenu (19 časova) i malo ko vjeruje da se to i neće dogoditi nakon trećeg duela dva tima u finalu. Jer, Novljanke su svih pet puta ove sezone pobijedile Barane sa 3:0, računajući i dva meča u ligaškom dijelu i jedan u finalu Kupa, bez obzira na to što je tim Vladimira Milačića bio blizu da otkine prvi set šampionu, ali je i pružio jak otpor favoritu.

Evropsko prvenstvo u džudou

Peković i Dubreta eliminisani na startu

PODGORICA – Crnogorski džudisti Anto Dubreta i Jovana Peković bez pobjede, u prvom kolu, završili su nastup na seniorskom prvenstvu Evrope u Zagrebu.

Dubreta je na startu takmičenja u kategoriji preko 100 kilograma poražen od Mervina Gadua iz Monaka. Od Peković je, u kategoriji do 78 kilogra-

Budva dobila prvu rundu protiv Rudara

Odbojkašice Budve savladale su ekipu Rudara

3:0 (25:20, 25:23, 25:21) u prvom meču baraža za popunu EPCG Superlige. Pljevljakinjama će, tako, u revanšu koji se igra u

Herceg Novi je otvorio meč vođstvom od 4:0 i 10:6, ali su Baranke sa tri poena najavile borbu. Dušanka Petrović iz kontre donijela izjednačenje domaćinu na 12:12 i do 16:16 se igralo poen za poen. Tada su gošće „pobjegle“ na 19:16, a onda sa još dva uzastopna poena na nedostižnih 22:17. U drugom setu su Novljanke konstantno vodile, ali su i dozvoljavale rivalu da rezultatski priprijeti. Nakon vođstva Her-

utorak, trebati pobjeda sa 3:0 ili 3:1 da bi izborio „zlatni set“ i šansu da sačuva status superligaša, dok Budvanke dva seta vode u viši rang.

Kao osvajač EPCG Prve

ceg Novog od 13:5, Luka Bar je prišla na 12:9, a nakon prednosti gošći od 20:13 i sedam set-lopti na 24:17, Baranke su smanjle na 24:21 i propustile priliku da bolje organizuju kontru za 24:22, pa je Herceg Novi poveo 2:0 u setovima.

Treći set je bio najneizvjesniji, iako je Herceg Novi poveo 11:8 i čuvao prednost do 18:17.

Sa poenom Marije Nikezić, Luka Bar je preokrenula i povela 19:18, a preko Dušanke

lige naredne sezone u EPCG Superligi igraće kotorski Gimnazijalac, dok se sa posljednjeg mjesta na tabeli crnogorskog prvenstva u niži rang seli budvanski Mediteran.

Petrović je stigla i do dva poena prednosti (22:20), a nešto kasnije i do set-lopte na 24:23. Novljanke su, međutim, anulirale to (Ralica Vasileva iz kontre), Baranke nijesu iskoristile priliku i na 25:24, kao ni Novljanke na 26:25, a onda su gošće iskoristile drugu šansu da slave u tri seta, nakon meč lopte koju je donijela Dijana Vuković, nakon što je u napadu pogriješila Marija Nikezić… S. J.

Juniorke Podgorice šampionke Crne Gore

PODGORICA – Košarkašice Podgorice šampionke su Crne Gore u kategoriji juniorki. Podgorica je sezonu bez poraza završila impresivno, ubjedljivom pobjedom protiv Sea Starsa na EKO finalnom turniru 92:64. Podgorica je od starta dominirala i bez problema došla do trijumfa, čime su izabranice Petra Stojanovića potvrdile izuzetan potencijal.

Jelena Bulajić postigla je 22, Jovana Savković 17, dvocifrene su bile još Milena Vujović 12 i Janja Dragišić 10, a u strijelce su se upisale Marija Sekulović 8, Atina Radević 7, Lana Vukčević 5, Mila Bajčeta 4, Valerija Nagornaja i Mia Bojičić po 3. Kod Tivćanki istakla se Valentina Vrcan sa 18, Mila Kovačević 15, Maša Praščević postigla je 11, Ljube Andrić 10, a u strijelce su se upisale još Radulović i Bajo po 4, Ilić 2.

Treće mjesto osvojila je Trebjesa. Nikšićanke su opravdale ulogu favorita protiv Tara Basketa – 66:50, mada je tim iz Kolašina do šest minuta prije kraja (49:40) bio u igri. Trebjesu je predvodila Mila Mijušković sa 19, Rondović 14, Bjelović je postigla 13, Dubljević 10, Milena Mijušković 6, Jovović 2. U timu Tara Basket Šljukić se istakla sa 21, dok je dvocifrena bila još Perović 14, a u strijelce su se upisale još Bulatović 6, Julević 5, Guberinić i Šćepanović po 2.

Prvog dana turnira održani su polufinalni mečevi, gdje je Po-

dgorica imala lak posao protiv Tara Basketa 80:23. Tim Petra Stojanovića dominirao je od starta i u laganom ritmu došao do ubjedljive pobjede. Najefikasnija bila je Janja Dragišić sa 17 poena, Jelena Bulajić postigla je 11, dok su dvocifrene bile još Atina Radević i Jovana Savković (10). U strijelce su se upisale sve igračice Podgorice – Milena Vujović 8, Lana Vukčević i Marija Sekulović po 6, Valerija Nagornaja 4, Marija Dutina 3, Mia Bojičić i Mila Bajčeta po 2, Jovana Milošević 1. U timu iz Kolašina Perović je postigla 7, Julević 6, Šljukić i Bulatović po 3, Bukilić i Šuković po 2. U drugom polufinalu viđena je prava drama, a nakon dva sata borbe Sea Stars savladao je Trebjesu tek nakon dodatnih pet minuta (63:60). Tivćanke su imale mogućnost da trijumfuju i u regularnom dijelu meča, ali je Maša Praščević promašila dva bacanja za pobjedu. U dodatnih pet minuta Sea Stars uspio je da iskoristi situaciju kada je Trebjesa bila bez tri igračice zbog pet faulova, a Mila Mijušković nije uspjela da pogodi sa zvukom sirene za drugi produžetak. U timu iz Tivta najefikasnija bila je Ljube Andrić sa 18, dok je Valentina Vrcan ubacila 12, a u strijelce su se upisale još Praščević 9, Radulović 7, Kovačević i Bajo po 6, Rakočević 3 i Tomanović 2.

Medalje i pobjednički pehar uručila je Mirjana Sekulić, komesarka takmičenja. R. P.

Cetinjani u Pljevljima proslavili titulu

PODGORICA - Zvanično je: Lovćen je novi-stari šampion Crne Gore.

Cetinjani su na kolo prije kraja, a današnjom pobjedom u Pljevljima protv Rudara - 33:27, odbranili titulu. Rukometaši sa Cetinja su stigli do 11. šampionskog trofeja od obnove nezavisnosti i to uz učinak od 16 pobjeda i samo jednog remija... Filip Krivokapić i Ivan Perišić bili su najefikasniji sa sedam golova, a u domaćem timu Nemanja Vuković je dao devet. U ostalim mečevima Partizan 1949 je kao gost slavio protiv Brskova 38:30. Najraspoloženiji u ekipi iz Tivta je bio Andrej

Dabović sa 11 golova, a u poraženom timu gol manje je postigao Lazar Dulović

Budućnost je u drugom poluvremenu slomila otpor gostiju iz Nikšića. Slavili su ,,plavi“ 30:25, a ključne odbrane je upisao Nikola Vukić. Najefikasniji sa šest pogodaka je bio Igor Mrvaljević, a u ekipi iz Nikšića Nikola Marušić sa osam golova. U posljednjem meču Budva je kao gost savladala Jedinstvo Bemaks 31:24. Božo Brnović je u gostujućem timu bio najraspoloženiji sa 11 golova, a u domaćem sa 10 Aleksa Medojević Večeras od 19 sati sastaće se Berane 1949 i Mornar 7. A. M.

Luka Bar 0

Herceg Novi 3

Na kolo do kraja šampionata rukometaši Lovćena odbranili tron

Ivan Perišić, desni bek Lovćena S.

IVANOVIĆ

28. april 2024.

Košarkaši Budućnost Volija se spremaju za polufinalnu

Frimen: Imamo velike šanse, mislim da će biti odlična serija

PODGORICA – Nakon završenih obaveza u Evrokupu (eliminacija u grupnoj fazi), košarkaši Budućnost Volija se nalaze u potpuno drugačijem ritmu u odnosu na veći dio sezone.

Tim Andreja Žakelja ima mnogo manje putovanja i više vremena za trening i u takvom ambijentu je završio četvrtfinalne mečeve plej-ofa sa Zadrom (sa 2-0 u seriji), još 19. aprila, i priprema start polufinalne serije ABA lige sa Partizanom, koja kreće u utorak u Beogradu (18.30 sati).

– Mislim da smo u dobroj formi. Imali smo dosta vremena između mečeva i mislim da smo svi spremni da ponovo igramo – ističe bek šuter Podgoričana

Alerik Frimen

Zbog pobjede u međusobnom duelu u „Morači“ (89:83), u pretposljednjem kolu ligaškog dijela regionalnog takmičenja, Parti-

zan će imati prednost domaćeg terena u eventualnoj majstorici. Da li će se igrati, znaće se nakon prva dva meča od kojih se prvi igra u „Beogradskoj areni“.

– Prvi meč će biti težak, igramo u gostima, atmosfera će biti dobra. Treba da ostanemo prisebni. Pokušaće odmah da se odlijepe, ne smijemo reagovati, moramo da ostanemo mirni, da budemo zajedno kao tim, ujedinjeni. Moramo da igramo svih 40 minuta, da se ne „izgubimo“ u nekim momentima –dodaje Frimen. Košarkaš Budućnosti, koji je zbog povrede leđa propustio veći dio sezone i počeo da igra početkom februara, ističe da su „crno-bijeli“, prije svega, jaki na spoljnim pozicijama.

– Mislim da su bekovi njihova snaga. Imaju dosta dobrih, iskusnih, talentovanih bekova

– Avramovića, Pantera, Nanelija, Doužera. Ispod koša

imaju Kabokla i Kaminskog Oni su veoma dobar tim. Mi samo treba da izađemo na teren i igramo našu igru, da budemo čvrsti, pokušamo da ih držimo daleko od 60 odsto šuta za tri poena, koliko su imali u našem prethodnom meču.

Frimen je tokom karijere igrao mnogo plej-of utakmica, mnogo mečeva u nokaut fazi i njegovo iskustvo bi moglo i trebalo da bude od velike koristi Podgoričanima u ovoj seriji.

– Mislim da smo dobri, da, zaista, imamo velike šanse. Sljedeća utakmica je uvijek najvažnija. Moramo da izađemo na teren i „uzmemo“ utakmicu, jer nam niko neće pokloniti pobjedu. Kada vidimo kako smo odigrali prvi meč, svakako moramo slaviti u drugom. Radi se o dva sjajna tima, koja su među najboljima u ligi. Mislim da će biti odlična serija – zaključio je Frimen. S. J.

Minesota korak od „metle“ protiv Finiksa, Indijana vodi 2-1 u seriji sa Milvokijem

Dončić nezaustavljiv, Dalas preokrenuo protiv Klipersa

Nakon startnog poraza u Los Anđelesu, košarkaši Dalasa uspjeli su da preokrenu rezultat u prvoj rundi plejofa Zapadne konferencije protiv Klipersa – Maveriksi su slavili 101:90 u prvom od dva meča kod kuće, pa vode u seriji sa 2-1.

Gosti nijesu imali rješenja za Luku Dončića, koji je bio na ivici tripl-dabl učinka, iako nije imao idealno šutersko veče s obzirom na to da je ubacio 22 poena, uz 10 skokova, devet asistencija i dvije ukradene lopte. Ključ je bila odlična druga četvrtina Dalasa koju je dobio sa 36:18, pa je na poluvremenu imao 13 poena prednosti

(54:41), a u nastavku je konstantno imao dvocifrenu prednost i pobjeda nije dolazila u pitanje. Kajri Irving je dodao 21 poen uz četiri skoka, šest asistencija i dvije ukradene lopte, dok je Derik Lajvli II postigao 13 poena. Na drugoj strani, Džejms Harden i Norman Pauel postigli su po 21 poen, ali to nije bilo dovoljno Klipersima. Ivica Zubac je za 32 minuta postigao 19 poena, uz osam skokova i dvije asistencije.

Košarkaši Minesote došli su na korak od „metle“ u prvoj rundi plej-ofa Zapadne konferencije protiv Finiksa, pobjedom u trećem meču sa rezultatom 126:109.

„Vukovi“ vode 3-0 u seriji i nadomak su duela protiv Denvera, koji, takođe, ima 3-0 protiv Los Anđeles Lejkersa.

Utakmica je donekle bila u egalu do treće četvrtine, kada se Minesota serijom odlijepila, najprije na dvocifrenu razliku, a onda i stigla do nedostižnih „plus 20“ (86:66).

Ponovo je najbolji bio Entoni Edvards, koji je meč završio sa 36 poena, devet skokova i pet asistencija. Sjajan doprinos dali su centri Rudi Gober, sa 19 poena i 14 skokova, i Karl Entoni Tauns, sa 18 koševa i 13 uhvaćenih lopti.

U poraženom sastavu Bredli Bil je imao 28 poena i po če-

tiri skoka i asistencije, Kevin Djurent 25 poena, pet asistencija i četiri skoka, a Devin Buker 23 poena, osam asistencija i tri skoka.

Za razliku od duela između Dalasa i LA Klipersa, odnosno, Minesote i Finiksa, mnogo više neizvjesnosti bilo je u meču između Indijane i Milvokija. Njihov treći meč u seriji je završen poslije produžetka sa rezultatom 121:118 u korist Pejsersa, koji sada imaju vođstvo od 2-1. Sjajan je bio Majls Tarner sa 29 poena i devet skokova, ali je na kraju trijumf donio Tajris Halibarton sa tripl-dablom od 18 poena, 10 skokova i čak 16 asistencija i ključnim poenima u završnici produžetka. Milvoki, koji je bio bez Janisa Adetokumba, predvodili su Kris Midlton sa 42 poena i 10 skokova, dok je Demijan Lilard dodao 28 poena. Njih dvojica su dugo „vukli“ Bakse i vratili ih iz minusa od 15 poena. U posljednjoj četvrtini se „zakuvalo“, bila je rezultatska klackalica, sve dok Indijana nije uspjela da povede u posljednjem minutu. Tada je sjajni Kris Midlton pogodio težak šut za tri poena sekund prije kraja za produžetak.

A onda je u produžetku uslijedila „ludnica“. Poslije egala četiri i po minuta u produžetku, najprije je Nejsmit pogodio trojku (118:115) za Indijanu, da bi Midlton uzvratio o tablu za 118:118. U posljednjih sedam sekundi je Tajris Halibarton uzeo loptu i krenuo u prodor, poentiravši uz faul. Ostao je još sekund i po za Midltona da još jednom uzvrati, ali ovog puta nije uspio i Indijana je povela sa 2-1 u seriji. S. J.

Najtrofejniji evropski košarkaški trener do 2026. godine ostaje na klupi „crno-bijelih“

Obradović stavio paraf na novi dvogodišnji ugovor sa Partizanom

I ta formalnost je završena –Željko Obradović će i naredne dvije sezone biti na klupi Partizana pošto je danas produžio ugovor sa klubom u koji se vratio u ljeto 2021. godine i potpisao trogodišnji ugovor. – Čestitam Željku na novom ugovoru, čestitam i svim „partizanovcima“. Čeka nas lijep period – rekao je predsjednik Partizana Ostoja Mijailović na konferenciji za novinare u Beogradu. Obradović je sa „crno-bijelima“ osvojio titulu u ABA ligi prošle sezone, kada je bio i na korak od plasmana na fajnal-for Evrolige. – Nikada se nije postavljalo pitanje mog ostanka. Uživam radeći u Partizanu. Ovo što sada doživljavam sa voljenim klubom u kojem sam od 1984. godine nikada nisam doživio. Imao sam poštovanje i od Huventuda, Benetona, Real Madrida, Panatinaikosa, Fenerbahčea. Međutim, ovo je moj grad, ovo su moji ljudi. Moje zadovoljstvo je ogromno da nastavim ovdje da radim sve dok navijači misle da sam ja taj čovjek – istakao je Obradović i dodao da kod njega dilema nikada nije postojala. Ovo je bila formalnost. Sve je bilo jasno onda kada sam navijačima pokazao da ću nastaviti da radim u Partizanu – rekao je Obradović.

Obradović je trenersku karijeru počeo upravo u Partiza-

nu u sezoni 1991/92, kada je na svom debiju na klupi osvojio titulu prvaka Evrope, pod mentorstvom profesora Aleksandra Nikolića. Potom je trenirao Huventud, Real Madrid, Beneton, Panatinaikos i Fenerbahče uz osvojenih devet titula Evrolige sa pet različitih timova. – Želim mu da ostane koliko god bude želio. Ova uprava nema mandat više od dvije godine. Ne mogu da garantujem za budžet i uslove rada. Ugovor ne znači nista, Željko će ostati još dugo u Partizanu. Čestitam svim navijačima Partizana na novom-starom treneru – dodao je predsjednik Partizana. Partizan u utorak (18.30 sati) dočekuje Budućnost Voli u prvom meču polufinala plej-ofa ABA lige.

– Budućnost, sljedećeg protivnika, treba da dočekamo kao sportskog rivala, da joj ukažemo poštovanje. Podrška treba da bude usmjerena prema Partizanu, da se pokaže ljubav prema klubu – poručio je Obradović. S. J.

Alerik Frimen

AUSTRIJSKO BOMBARDOVANJE CRNE GORE I PODGORICE 1914/1915. GODINE

Aeroplan je bacio dvije bombe u pravcu cetinjske bolnice

Komandir Marko Martinović pod datumom 18. i 19. novembar 1914. bilježi:

„18. XI 1914. g. – … Bombe su kruškovidne forme sa propelerima. Jedne su u bakarnim košuljama, a druge su od livenog gvožđa. Među ovima ima ih koje su napunjene čeličnim kuglicama. Dejstvo jako, prečnik jame iskopane na običnom zemljištu oko 2 metra. Bombe u bakarnim košuljama teže oko 6 kilograma. Kako su se ovi avioni uputili pravo na Prijevor, kružili nad njim, gađali iz mitraljeza i bacili bombe i vratili se u svoje baze, to je jasno da su znali, da je komanda odreda na Prijevoru, čim su mu dali ovakvu važnost. Pošto je bila svijetla mjesečna noć, nadali smo se, da će nas avioni ponovo posjetiti, a i flota da će nas počastiti s kojom granatom, ali noć je prošla u miru. 19. XI 1914. g. – Danas pred podne ušao je svečano u grad Budvu komandant Lovćenskog odreda knjaz Petar na čelu svog štaba i vojske, koja je bila pri štabu (četa straže, ordonansi, vojna muzika i dr. osoblje) iznad kojih se vio naš sveti barjak. Građanstvo obojeg pola i mjesno činovništvo priredilo je svečani doček pred sjevernim gradskim vratima. Pretsjednik opštine g. Stevo Srzentić dočekao je knjaza govorom – dobrodošlicom, ističući značaj dolaska knjaževa kao potomka onih, čiji se barjak nekada vio na zidinama grada Budve i radost građana, da vide knjaza u svojoj sredini. Knjaz se zahvalio prikladnim govorom (…) Odmah se uputio u srpsku pravoslavnu crkvu u kojoj je otslužio blagodarenje pop Boško Mitrović (…) Poslije blagodarenja knjaz je primao građanstvo oba pola. Slijedilo je na-

Ministar Risto Popović u svom dnevniku pod datumom 21. novembar bilježi: Juče 21. novembra 1914. dolazi aeroplan i baci dvije bombe – rani Laza St. Tatara na brdu više bolnice na Cetinju

rodno veselje (...) Pri samom kraju ovog veselja pojavio se neprijateljski aeroplan i bacao bombe na Grbalj i na more između Budve i Šćepan Grada. Naš mitraljez s Koštanjice (vis više Budve) gađao ga je, ali bez uspjeha, jer je avion letio visoko. Dobro je što nas avion nije ranije posjetio za vrijeme svečanog marša od Prijevora do Budve, jer bi imao zgodnu metu za mitraljez i za bombe“ (Ratni dnevnik…, str. 470-472).

Crnogorski brigadir Petar Lompar u ratnom dnevniku pod datumom 19. novembar 1914. piše:

„19 XI (…) Jučer i prekjučer i danas krstarila su 2–3 aeroplana nad Grbljem, pucali mitraljezom i spuštali bombe u Budvi i Prijevoru. Štete nisu načinili. Izgleda, pošto neprijatelj ovako forsira izviđanje, da smjera naskoro napad“ („Ratni dnevnik brigadira Petra Lompara novembar 1914 – jun 1915. godine“, I dio, Priredio Srđa Martinović, Matica, br. 91, jesen 2022, str. 475).

Ministar Risto Popović u dnevniku pod datumom 21. novembar bilježi bombardovanje Cetinja:

„Juče 21/11 – Dolazi aeroplan i baci dvije bombe – rani Laza St. Tatara na brdu više bolnice“ („Dnevnik ministra Rista Popovića 1913–1916. godine“, priredio Srđa Martinović, Matica br. 89, proljeće 2022, str. 662).

U dokumentu iz neobjavljene arhivske građe dr Srđe Martinovića pod datumom 21. novembar 1914. stoji: „Avion je bacio dvije mombe na Cetinje i ranio malog Tatara“. Komandir Martinović u ratnom dnevniku pod datumima 21. i 24. novembar 1914. navodi:

„21. XI 1914. g. (…) Danas je jedan neprijateljski aeroplan kružio nad Cetinjem jedno

pola sata i bacio dvije bombe u pravcu bolnice Danilo I, ali je nije pogodio. Ranjen je jedan dječak“ (Ratni dnevnik…, str. 475).

„24. XI 1914. g. (…) Pod Bar su stigle neke francuske ratne lađe da prihvate francuske artiljeriste (detešman), koji su bi-

li na Kuku, a za koje smo već rekli da odlaze u Francusku. Odmah je iz Zaliva odletio u izviđanje jedan neprijateljski avion a oko ponoći drugi, koji je na Pristan bacio 4–5 bombi, ali bezuspješno“ (Ratni dnevnik…, str. 476).

Pri samom kraju svečanosti pojavio se neprijateljski aeroplan i bacao bombe na Grbalj i na more između Budve i Šćepan Grada. Naš mitraljez s Koštanjice gađao ga je, ali bez uspjeha, jer je avion letio visoko. Dobro je što nas avion nije ranije posjetio za vrijeme svečanog marša od Prijevora do Budve, jer bi imao zgodnu metu

Komandir Marko Martinović piše: „Bombe su kruškovidne forme sa propelerima. Jedne su u bakarnim košuljama, a druge su od livenog gvožđa. Među ovima ima ih koje su napunjene čeličnim kuglicama. Dejstvo jako, prečnik jame iskopane na običnom zemljištu oko dva metra. Bombe u bakarnim košuljama teže oko šest kilograma“

Pavo Mikula u hronici događaja u Budvi pod datumima 30. novembar i 1. decembar 1914. bilježi: „30/11. (…) U 10 i po jedan avion sa tri austrijske zastave letio je nad Budvom, i ja imao zlu slutnju. Bio sam u ljekarni, i izišavši iz ljekarne gledali smo ga iznad nas. Kad sam vidio dva, predložio sam ljekarniku da uđemo, jer je uvijek sigurnije, mogao bi baciti bombe. Nakon par sekunda čuli smo detonaciju dviju bomba, mislili smo da su bačene u grad, toliko je detonacija bila jaka. Pilot je vidio u polju Tome Luketića stotine ovaca na paši, da ih ubi-

je. Ali je jedna bomba pala na drvenu ogradu, pa su špliteri pali u ulicu Luketić-Novaković, prekinuli telefonsku žicu, i ugao kuće Novaković je oštećen. Bomba je načinila veliku rupu, neki su sabrali komadiće metala, i meni dali, pa ću sačuvati za uspomenu. Druga bomba je pala na 10 metara od prve, usred drvoreda, a komadići metala su oštetili koru od jolha. Juro Boreta, čuvar parka, je pobjegao i spasio se. U 4 sata p. p. došo je princ Petar, ušo u grad i u 5 otišao za Prijevor.

1/12. I danas sam bio u opasnosti po život. U 4 s. vraćajući se od s. Petke, došavši do drvenog mosta čuo sam avion iznad Prijevora. Ovaj je bacio 9 bomba oko stana princa Petra. Tu je bio Vilović oko koga su pale 2-3 osobe, a on se sklonio ispod jednog grma klekla.

Ja sam požurio plažom, i stigav do brodova gdje se sakrio Niko Klopan, opazih iznad parka hidroplan. Vidjevši se u opasnosti pođoh nazad, sakrijem se iza kuće Luketić, ugledah gluhonijemog Čaklića, mahnem mu rukom da dođe. Vidjev da se aeroplan vraća prema Strasnici, potrčao sam prema parku, ali se avion vratio. Niko Klopan se digne, potrči novom rivom (obalom), a ja i gluhonijemi za njim prema Pisani. Kad sam stigao nisam više imao daha. Avion se vrtio nad bolnicom. Oko morskih vratiju (Pisana) sakupilo se više svijeta, kao i Upravitelj G. Ze. Straža nam je naredila da podemo u hotel Balkan. Čitav grad je bio u strahu. „Bio se pomamio idroplan“ (P. Mikula, Hronologija zbivanja u Budvi 1914“, Matica, br. 63, jesen 2015). (Nastavlja se)

Autor: Slobodan ČUKIĆ

Marko Milov Martinović

Cetinje početkom prošlog stoljeća

Austrijski aeroplan tipa Foker u Prvom svjetskom ratu

Nekadašnja Budva iz vazduha

Neđelja, 28. april 2024.

D.O.O. KOMUNALNO KOTOR

POGREBNE USLUGE

• Prodaja pogrebne opreme i cvijetnih aranžmana

• Iznajmljivanje rashladnog uređaja

• Prevoz pokojnika na teritoriji Crne Gore i inostranstvu

• Štampanje i postavljanje osmrtnica

• Objavljivanje čitulja u dnevnim novinama

e-mail: kapela@t-com.me

tel: 067 257 979

Oglasi

Dana 27. aprila 2024. u 85. godini preminuo je naš voljeni

VOJISLAV-VOJO Marka LIPOVINA

Saučešće primamo u gradskoj kapeli na Cetinju 28. aprila od 11 do 15:30, kada se kreće za selo Bjeloši, gdje će biti obavljena sahrana u 16 časova.

OŽALOŠĆENA PORODICA:

supruga ANKA, sin MARKO, kćerke LJILJANA, BILJANA i MARINA, snaha PETRICA, unučad i ostala rodbina

POGREBNEUSLUGE DOO PODGORICA

„Pogrebne usluge“- Podgorica

• Prodaja pogrebne opreme i garderobe;

• Sahranjivanje i prevoz pokojnika;

• Prodaja pogrebne opreme i garderobe; • Sahranjivanje i prevoz pokojnika; • Ekshumacije; • Pranje grobnog mjesta;

• Ekshumacije;

• Pranje grobnog mjesta;

• Oglašavanje u dnevnim novinama;

• Oglašavanje u dnevnim novinama;

• Postavljanje cvijeća i bilja, i čišćenje vaza, šljunka, anđela i svijećnjaka;

• Postavljanje cvijeća i bilja, čišćenje vaza, šljunka, anđela i svijećnjaka;

• Uklanjanje uvelog cvijeća, korova i orezivanje sadnica oko groba, i

• Uklanjanje uvelog cvijeća, korova i orezivanje sadnica oko groba, i

• Iznošenje prevoz vijenaca/cvijeća i/ili pokojnika od kapele do mjesta ukopa.

• Iznošenje i prevoz vijenaca/cvijeća i/ili pokojnika od kapele do mjesta ukopa. +382 67 045 751 / email: prodavnicapogrebno@gmail.com (Svakim danom od 0-24h)

Sve ostale usluge i informacije možete pronaći na www.pogrebnopg.me

1273

Dana 27. aprila 2024. u 92. godini života umrla je naša draga

MARIJA – SEKA Stevanova BRNOVIĆ rođena RIJAVEC

Sahrana je po želji pokojnice obavljena u krugu najuže porodice 28. aprila na gradskom groblju Čepurci.

Ožalošćeni: sin ŽELJKO, kćerke ZORKA i KSENIJA, snaha VUKICA, unučad, praunučad i ostala mnogobrojna rodbina

ДРАГА Луке ЈОВАНОВИЋ рођена НИКЧЕВИЋ

Ожалошћени: син МИЈОМИР – НАЈО, кћерке МИОМИРКА и МИРЈАНА, снаха СЛАВИЦА, брат РАДОСЛАВ – РАКО, братанићи и братаничне, сестрићи и сестричне, унучад и праунучад и остала бројна родбина

1298

АНДРИЈА – БАТО Николин ЋИПРАНИЋ

Сахрана је обављена 27. априла у 15 часова на мјесном гробљу Лаз.

Ожалошћени: супруга ВОЈИСЛАВКА, синови НИКОЛА и МИЛОШ, снахе ИВАНА и ТАЊА, браћа

СТАНИША и РАЈКО, сестра ЈАГЛИКА, унучад

НИКОЛИНА, ЛУКА, МИНА, ЈАНА, МАТИЈА и

АНДРИЈА, снахе ЈЕЛИСАВКА, СЛАВКА и МИЛЕНА, браћа и сестре од стричева, тетака и ујака, братанићи, братаничне, сестрићи и остала родбина ЋИПРАНИЋ и ујчевина МАНДИЋ

1286

Дана 27. априла 2024. послије краће болести у 66 години преминуо је наш драги

СТОЈАН М. ДРОБЊАК

Саучешће примамо у капели у Горњем Пољу 27. априла од 12 до 16 часова и 28. априла од 11 до 15 часова када ће се обавити сахрана на мјесном гробљу у Горњем Пољу.

Ожалошћени: супруга СЛОБОДАНКА, син МИЛУТИН, ћерка СВЕТЛАНА, браћа МИЛОВАН и ЂОРЂИЈЕ, сестре СТАНКА, СТАНИЦА и РОСА, унучад ФИЛИП, МАТИЈА и САРА, снахе МИРЈАНА, МАРА и ЈЕЛИЦА, сестре од стрица МИЛИЦА и СТАНА, синовци, синовице, сестрићи, сестричне и остала многобројна родбина ДРОБЊАК и НЕДОВИЋ

ПЕРО Радојев ВУКОТИЋ

Саучешће примамо у капели на Цетињу 27. априла 2024. од 12 до 16 часова и 28. априла од 12 до 15 часова када ће се обавити сахрана на Новом гробљу – Цетиње.

Цвијеће се не прилаже.

Ожалошћена породица: кћерке НЕВЕНКА и НАДА –НАДИЦА, унучад ДРАЖЕН, БЛАГОТА и ИВОНА, снаха МИЛЕНА, синовци, синовичне, сестрићи, сестрична и остала многобројна родбина

RUŽA Mila BURIĆ rođena MANDIĆ

Sаučešće primamo u gradskoj kapeli u Danilovgradu, 28. aprila od 10 do 14 časova. Sahrana će se obaviti istog dana u 15 časova na mjesnom groblju Velika Zagreda

Ožalošćeni: suprug MILO, sin BOŽINA, šćeri GORDANA, SLAVICA i SNEŽANA sa porodicama, sestre JELENA i VUKOSAVA, đever JOVAN, zaova DESA, snaha VOJKA, jetrva GINA, unuci VELJKO, MILAN, JAMAN, TARIK, unuka MATEA i ostala mnogobrojna rodbina BURIĆ i MANDIĆ

Дана 27. априла 2024. преминуо је у 82 години наш

по жељи покојника у кругу породице истога дана.

ДЕСАНКА Лазарева ВУЈАНОВИЋ рођена ВУЈОВИЋ

Ожалошћени: супруга ВУКОСАВА, сестра БОСИЉКА, синови ПРЕДРАГ и НЕНАД, снаха ГАЕЛА, унучад НИКОЛА, ГВАНДОЛИНА и МИЛАНА, праунук ТИЈАГО, братанићи, братаничне, сестричићи и остала родбина

ћерке ЉИЉАНА и ОЛГА, брат ИЛИЈА, сестра ЂИНА,

заове ВИДЕ и СТАНКА, брат од стрица ВЕСКО, сестра од стрица ВУКЕ и остала родбина ВУЈАНОВИЋ и ВУЈОВИЋ

MATIJI – MIKU POPOVIĆU

u miru!

OBRAD i VESNA sa porodicama

Posljednji pozdrav bratu

Dana 27. aprila 2024. umrla je u 68 godini života

Neđelja, 28. april 2024.

Posljednji pozdrav dragom ocu, đedu i tastu

PERU VUKOTIĆU

Od porodice CRVENICA

Posljednji pozdrav dragom ocu

PERU VUKOTIĆU

Počivaj u miru, čuvaćemo te od zaborava. NADICA sa porodicom

Našem pažljivom i dobrom ujaku

PERU VUKOTIĆU

Od porodice RAJKOVIĆ

1300

Posljednji pozdrav dragom stricu i đedu

PERU RADŽINU

Posljednji pozdrav našem voljenom

BATU ĆIPRANIĆU

Čuvaćemo te od zaborava.

VESKO, SLAVICA, DARKO, IRENA i MILICA

Oglasi i obavještenja

Posljednji pozdrav supruzi i majci

RUŽI Mila BURIĆ

Ostaćeš vječno u našim srcima i mislima Suprug MILO, sin BOŽINA, šćeri GORDANA, SLAVICA i SNEŽANA

1330

Od MIĆA PAJINA sa fameljom 1309

Posljednji pozdrav poštovanom tetku

BATU ĆIPRANIĆU

VESNA ĐUKANOVIĆ i BILJANA ŠOĆ sa porodicama

ujni

RUŽI

Neka tvoja dobra duša nađe rajski mir

VESNA sa porodicom

Posljednji pozdrav majci, babi i tašti

Posljednji pozdrav plemenitom komšiji

PERU VUKOTIĆU

RUŽI

Hvala ti za sve što si uradila za nas

Tvoji VELJKO, SLAVICA i ŽELJKO

RUŽI

u miru

Posljednji pozdrav dragoj majci

MILENA i ITANA RAJKOVIĆ

Počivaj u miru s anđelima.

Ćerka MIRA, zet BOŽUR, unučad MILICA, IVANA i STEFAN sa porodicama

1334

Posljednji pozdrav majci, babi i tašti

RUŽA Mila BURIĆ

Putuj s anđelima, vječno u našim srcima Ćerka GORDANA, unuci JAMAN i TARIK, zet ENO

Posljednji pozdrav dragoj

RUŽI BURIĆ

Počivaj u miru

1328

DUŠKO i DANKA KAŽIĆ

Posljednji pozdrav majci, babi i tašti

RUŽI

Hvala ti za svu ljubav, brigu i dobrotu. Neka te anđeli čuvaju SNEŽANA, MIĆA, MILAN i MATEA

S ljubavlju i poštovanjem. Voljena naša, neka tvoja plemenita duša počiva u miru. Ćerka MIRJANA i zet IVICA

Posljednji pozdrav našoj dragoj baki

DRAGI

Ostaćeš vječno u našim srcima i mislima. Počivaj u miru.

Tvoje: MAJA, IVA i ANJA sa porodicama

1331

1329

1333

1332

Neđelja, 28. april 2024.

Posljednji pozdrav voljenoj sestri

DESANKA Lazareva VUJANOVIĆ

Hvala ti za svu ljubav i podršku koju si nesebično davala. Sjećanje na tebe čuvaćemo od zaborava.

Tvoja sestra ĐINA RUDOVIĆ sa porodicom

1316

Sa tugom se opraštamo od naše drage i dobre sestre, tetke i zaove

DESE VUJANOVIĆ

Posljednji pozdrav majci, babi i prababi

DESI VUJANOVIĆ

Teško je prihvatiti da više nećeš biti među nama.

Posljednji pozdrav mojoj majci

DESI VUJANOVIĆ

Majko, ovaj dan si dugo priželjkivala. Pošla si u zagrljaj tvojih voljenih.

Mnogo smo dobrog sa roditeljima izgubili, ali smo ponosni što smo vaši.

Neka tvoja plemenita i dobra duša počiva u miru.

Tvoja ćerka LJILJA JOVIĆEVIĆ sa porodicom

1313

Ostaje nam da se sjećamo i čuvamo lijepe uspomene na tebe. Počivaj u miru pored tate i Čeda.

Kćerka OLGA, unučad MILOŠ i FILIP KUSOVAC sa porodicom

Brat ILIJA, bratanične

i IVANA i snaha

Našoj babi i prababi posljednji pozdrav

DESI

Bila si uvijek tu kad je trebalo!

I da me čuvaš dok sam bila dijete, i do sad moju djecu.

Ne znam kako da objasnim Petri i Jani da nema ni prabake ni pradeda kući. Nedostajat ćete i meni i njima.

Počivajte u miru.

DESANKA Lazareva VUJANOVIĆ

Tetka, hvala ti za svu neizmjernu ljubav i dobrotu kojom si me obasipala.

Zauvijek ćeš živjeti u mom srcu.

Počivaj u miru i neka te anđeli čuvaju.

Tvoja BILJANA

Posljednji pozdrav dragom bratu i ujaku

DRAGIŠI JAREDIĆU

Dok mi živimo, živjećeš i ti u našim srcima.

Počivaj u miru.

Sestra LUCIJA sa porodicom

Tvoja unuka MILENA sa porodicom

Posljednji pozdrav dragoj snahi

DESANKI VUJANOVIĆ

Hvala ti za svaku tvoju lijepu riječ i svaki topli doček. Đever BOŽIDAR – CAKO VUJANOVIĆ

Posljednji pozdrav dragom ujaku

DARO ĐALAC

Čuvaćemo uspomenu na tvoju dobrotu, tvoj plemeniti i veseli lik.

Tvoji: SLOBODAN, FRANO, SLAVICA i NADA sa porodicama

Posljednji pozdrav voljenoj majci, baki i tašti

JOVANKA – BULA ADŽIĆ

Tužni smo zbog tvog odlaska, ali beskrajno ponosni što smo te takvu imali.

Počivaj u miru.

Tri godine je od smrti našeg dragog

RATKA ŽIVKOVIĆA

1314

Prođoše tri duge godine, dođe i ovo proljeće bez tebe.

Trudimo se da sve bude onako kako bi i ti želio.

Dok je nas čuvaćemo uspomenu na tebe i sve što što si nam u životu stvorio.

Nedostaješ beskrajno...

1315

1317

1279

1304

Voljenom stricu

RATKU ŽIVKOVIĆU

Boli svaki dan od kada si otišao. Nedostaješ za sve što prošlo je. Nedostaješ za sve što dolazi. Postoji nešto što nikada ne umire i neće, a to je uspomena na tebe.

Sinovac NIKOLA sa porodicom

1308

Tri godine su od smrti mog dragog strica

RATKA ŽIVKOVIĆA

1278

Vrijeme ne liječi i ne umanjuje bol. Svaki dan si u našim mislima, riječima i snovima. Živiš iako više nijesi tu.

Tvoji: MILA, ANJA, ALEKSANDRA i DEJAN

Sinovac VASILIJE sa porodicom

GORDANA

RADMILA

Neđelja, 28. april 2024.

Prođoše tri tužne godine od kada si nas napustio RATKO ŽIVKOVIĆ

Sve ove dane bez tebe, živiš u mom srcu, zauzimaš posebno mjesto i tako će zauvijek ostati, moj dragi brate. Tvoj bratski odnos, tvoju podršku, tvoju ljudsku dobrotu i hrabrost nikad zaboraviti neću. Ostaješ u mom srcu dok budem živ. Brat SLOBODAN sa porodicom

TUŽNO SJEĆANJE

30. 4. 2009.

RAJO

21. 5. 2002.

21. 5. 2003.

STEFA ŽELJKO MILOŠEVIĆ

Ljubav i ponos prema vama vječno traje.

RADA, BEBA, VERA i MOMO sa porodicama

Navršava se 40 tužnih

BANJA

1323

Hvala za sve što si učinio za nas, za podršku, pomoć, za lijepe riječi i dobro srce koje si imao i nesebično davao. Tuguju za tobom tvoji MILENA, FILIP, MILA i MAŠAN

Prošlo je četrdeset najtužnijih i najtežih dana od smrti našeg

BRANKA MARKOVIĆA

1277

Dragi brate

RATKO

Sa nama si svakog dana u našim srcima, mislima i sjećanjima.

Sestra BRANKA sa porodicom 1289

Dana 28. aprila navršavaju se tri tužne godine od kada nije sa nama voljena majka

NEVENKA Ilije-Biga RADONJIĆ rođena PRELEVIĆ

Vrijeme prolazi, ali ljubav i sjećanje na tebe ostaju zauvijek u našim srcima.

U svakom koraku, svakom dahu i uzdahu.

Tvoj sin BORISLAV i ćerke NATAŠA i IVANA

1296

Četrdeset dana od kada nijesi među nama

BRANKO

Dragi naš Banjo, tvoj čestiti život, iskrena duša i nesebična dobrota zaslužuju naše doživotno sjećanje i poštovanje. BOBA, NOVICA i STEVANIJA

1294

Hvala ti za sve ove bezbrižne godine, za svu radost, toplinu i ljubav koju si nam pružao. Hvala ti što si nas čuvao, što si bio naš oslonac i što si nas naučio da budemo dobri ljudi. Zauvijek ćemo biti ponosne što smo tvoje.

Supruga SONJA, ćerke SANDRA, LIDIJA i MILENA

Navršava se 40 tužnih dana, puno bola zbog tvog odlaska

Vrijeme će prolaziti, a bol i tuga za tobom neće. Zaborav ne postoji, jer sve što si mi pružio živjeće zauvijek. Neka te anđeli čuvaju, a ja ću tebe u mom srcu.

Majka DANICA

Pola godine nije sa nama

1322

Četrdeset je dana od smrti mog brata

1295

Čuvaćemo te od zaborava sa ljubavlju, poštovanjem, ponosom. Uvijek ćeš biti dio nas i naših sjećanja.

Brat MITAR – MUJO MARKOVIĆ sa porodicom

Počivaj u miru, Anđele naš. IVO, VOJKA i SANJA

BANJO

LIDIJA BOŽOVIĆ

1297

Navršava se četrdeset tužnih dana od smrti mog voljenog i nikad prežaljenog sestrića.

Tetka STANKA

Navršava se 40 dana od kada si nas vječno napuštio

BANJO

Žiki, hvala ti za svu ljubav, pažnju i dobrotu koju si nam pružao. Tvoji: SANDRA, MILOŠ, SARA i ILIJA MILAŠEVIĆ 1271

BRANKU MARKOVIĆU

Dana 28. aprila 2024 godine navršava se 40 tužnih dana od tvog odlaska.

Dragi brate, tvoj odlazak mnogo boli i tužna je istina što se rastadosmo zauvijek s tobom bez riječi i pozdrava.

Ostavi nas da zauvijek patimo za tobom.

Počivaj u miru, brate, i neka ti je laka crna zemlja.

1324

1292

Voljenom bratu i đeveru

BANJO

BANJA

dana od smrti

Oglasi i obavještenja

Neđelja, 28. april 2024.

SJEĆANJE

Navršilo se 80 godina od smrti Navršilo se 75 godina od smrti

VUKA Filipovog MARKA Filipovog MARKOVIĆA MARKOVIĆA

Za nas, vaše potomke, ostali ste nepresušni izvor ljubavi i ponosa.

Navršavaju se četiri godine od smrti našeg

DRAGANA MIHALJEVIĆA

VUKAŠIN i MIRA sa porodicom

Tvoj odlazak ostavio je prazninu koju ništa ne može popuniti. Sa ponosom čuvamo uspomenu na tvoju čestitost i dobrotu.

TVOJI NAJBLIŽI

Dana 28. aprila navršava se šest mjeseci kako nas napusti naš

KRSTO Milošev PEROVIĆ

Život je trenutak, a sjećanje vječnost.

Bol nije u riječima i suzama, već u srcu.

Počivaj u miru, a mi ćemo te čuvati od zaborava. Supruga MIRA i porodica PEROVIĆ

MARKO T. ROSANDIĆ ĐEVANA M. ROSANDIĆ 1925–2008. 1932–2004.

Ljubav i sjećanje na Vas ostaju zauvijek. VAŠI NAJMILIJI

Tri godine su od smrti našeg voljenog

ČEDOMILE Milisava BOŠKOVIĆ

Čuvaju te od zaborava

Tvoji brat ŽELJKO, snaha SONJA, bratanići ĐORĐIJE i PAVLE

VLADIMIRA - VLADA BOJOVIĆA

Nedostaješ neizmjerno. Nikad te nećemo zaboraviti.

Brat VESELIN sa porodicom

KUSTUDIĆ ĐINA i PETAR Iako je prošlo toliko vremena naše sjećanje na vas ne blijedi. Vaša PORODICA

1282

Danas se navršava godina dana od smrti

Neđelja, 28. april 2024.

Dvije godine od smrti našeg voljenog

VESELINA Veljkovog VOJVODIĆA

Tata, Uprkos vremenu, nedostaješ beskrajno.

Boli tvoj iznenadni odlazak kao prvog dana.

Vječno živiš u nama.

Tvoji: MIĆO, IVANA i NIKOLA sa porodicama

1291

1287

Tri godine su prošle otkad nije sa nama naša voljena

MILENA JANJEVIĆ

Prođe još jedna godina, a mi i dalje učimo kako živjeti bez tebe.

Bolna je navika živjeti bez tebe, sjećanje na blijedi, tuga ne prolazi.

Ljubav i sjećanje na tebe dio su našeg života u kojem zauvijek ostaješ i neizmjerno nedostaješ. Nedostaješ za sve što je prošlo i za sve što dolazi. Zauvijek ćeš biti u našim mislima i srcima. Počivaj u miru.

Tvoji: otac SRETEN, majka NATALIJA, brat MILIVOJE, sestra BRANKA sa porodicom

Oglasi

MILO

Dani teku bez tebe... I godine... Ne ublažiše našu tugu i nedostajanje. Nikad više takvog osmijeha, takve harizme i ljepote.

BRANO, JELENA i SOFIJA

1288

Prođoše tri duge godine otkad nije sa nama naša draga

MECO

Prolaze dani, mjeseci, godine, ali ne prolazi bol, nedostajanje...

U mom srcu je sve ostalo isto, ništa se promijenilo nije, još si tu, još nedostaješ, još rane bole.

Boli tvoja neproživljena mladost, nedosanjani snovi, mladalačka maštanja.

Počivaj u miru, a mi ćemo te čuvati od zaborava.

Tvoji: sestra BRANKA, zet IVAN, sestrić NIKOLA, sestrična ALEKSANDRA

1306

Navršava se 40 tužnih dana od kada nije sa nama naš dragi

SLAVKO KLIKOVAC

Bio si snaga i ponos naše porodice. Tvoja velika duša i ljubav će vječno grijati naša srca.

Počivaj u miru dragi naš

Tvoji: JULIJANA, SRĐAN, ANA, NIKOLETA, JORGOS

SJEĆANJE

Šest godina od kada nije sa nama

RAJO VUKČEVIĆ

MILICA PARFENOV 2007–2024.

Draga Mike, vrijeme neumitno teče, a sa njim i zaborav, ali ti si tvoj rod toliko zadužila da zaborava nema. Počivaj u miru kraj tvojih Vasilija i Đura.

Tvoj ROD

1283

Dana 28. aprila 2024. navršavaju se dvije godine od smrti

SLOBODANA Perova MARTINOVIĆA 1947–2022.

Tužan je svaki dan bez tebe. Nedostaje nam tvoje plemenito srce, tvoj iskreni osmijeh i tvoj topli zagrljaj.

Prazninu i tugu koju si nam ostavio ublažavaju tvoja unučad, koju si neizmjerno volio.

Tvoji voljeni: supruga SONJA, kćer SANDRA, sinovi SAŠA i BANE, snahe MARINA i ŽANA, unučad ANJA, BALŠA, UROŠ, NIKŠA i VUKAN

1303

1305

Dvije godine od kada nije sa nama voljeni

SLOBO Perov MARTINOVIĆ

Puno uspomena… da te pamtimo, da o tebi govorimo i da te nikad ne zaboravimo.

TVOJA PORODICA

1285

1301

Dan za danom prolazi, a nijedan bez sjećanja na tebe. Ponosne jer si bio naš brat.

Tvoje sestre GARA, JAGODA i DANKA

Sjećanje na moju braću

BRANKA MARINOVIĆA LJUBA MARINOVIĆA 2014–2024 2021–2024

Vrijeme koje je prošlo nije umanjilo bol i tugu za vama.

Sestra ĐINA sa porodicom

1284

Oglasi i obavještenja

Dnevni list

Elektronska pošta: desk@pobjeda.me

Direktor i glavni i odgovorni urednik:

DRAŠKO ĐURANOVIĆ

Zamjenica izvršnog

direktora:

MILENA GOLUBOVIĆ

Direktorica marketinga: ŽELJKA RADULOVIĆ

REDAKCIJSKI

KOLEGI JUM

Zamjenica glavnog i odgovornog urednika

RADMILA USKOKOVIĆ-IVANOVIĆ

Pomoćnici glavnog i odgovornog urednika

NENAD ZEČEVIĆ

politika

JADRANKA RABRENOVIĆ ekonomija

JELENA MARtINOVIĆ

društvo

MARIJA JOVIĆEVIĆ nedjeljno izdanje

Urednici

JOVAN NIKItOVIĆ kultura

MARIJA ŽIŽIĆ

crna hronika

DRAGICA ŠAKOVIĆ crnom gorom

NIKOLA SEKULIĆ hronika podgorice

JOVAN tERZIĆ arena

SLOBODAN ČUKIĆ

feljton i arhiv

MARKO MILOŠEVIĆ

dizajn DRAGAN MIJAtOVIĆ fotografija

LOGOtIP POBJEDE

Miloš Milošević i Nikola Latković (2019), inspiracija Anton Lukateli (1944)

PORtAL POBJEDE Urednica JOVANA ĐURIŠIĆ

OBJEKtIV Urednica

MARIJA IVANOVIĆ-NIKIČEVIĆ

KULt Urednica

tANJA PAVIĆEVIĆ

tELEFON

020/409-520 redAkcijA

020/409-536 MArketiNg

020/202-455 ogLAsN o

Naziv osnivača: Društvo sa ograničenom odgovornošću za proizvodnju, promet i usluge, export-import

„Nova Pobjeda“ - Podgorica Adresa sjedišta medija: 19. decembar br. 5

PIB: 03022480

Vlasnička struktura „Nove Pobjede“ - 100% udjela „Media-Nea“ D.O.O. Podgorica

Vlasnička struktura „Media-Nea“ - 99,99% udjela

First Financial Holdings

sjedište „Media Nea“: Ul. 19. decembra br. 5,

PiB „Media Nea“: 02842777

Vlasnička struktura „First Financial Holdings“ - 100% udjela Petros Stathis sjedište „First Financial Holdings“: Ul. Ulcinjska br. 3

PiB „First Financial Holdings“: 02628295

Više o vlasničkoj strukturi: pobjeda.me/p/impressum Broj žiro računa „Universal capital Bank“: 560-822-77

Tiraž: 3.500

NAGRADNA IGRA

Vrijeme je za penzionere

POSTANI MTEL KORISNIK, UZ GRATIS UREĐAJ I 24 MJESECA PRETPLATE!

SAKUPI 5 KUPONA I OSVOJI NAGRADU

TELEFON

Samsung A15 + pretplata za Urban Neo 3

TELEFON

Xiaomi POCO C40 + pretplata za Senior Extra

TELEVIZOR

TV JVC LT-50VA3300 + pretplata za Box 3.1

Pravila nagradne igre

TELEFON

Huawei nova Y90 + pretplata za Urban Neo 3

TELEFON

Huawei nova 10 SE + pretplata za Urban Neo 3

2x 4x 4x 4x 4x 2x

RUTER

Huawei Mobile WiFi + pretplata za Surf L

Nagradna igra se organizuje tako što će se u dnevnom listu „Pobjeda“ objavljivati kuponi svakodnevno, počev od srijede, 24. aprila (kupon broj 1), završno sa nedjeljom, 26. majem (broj 30). Biće objavljeno 30 (trideset) kupona (obilježenih sa 1, 2, 3, 4, 5..., ..., 27, 28, 29 i 30.). Učesnik je dužan da sakupi pet kupona u nizu, po rednim brojevima, bez obzira kojim će brojem kupona započeti niz (npr. 1, 2, 3, 4 i 5 ili 4, 5, 6,7 i 8 … ili ..., 26, 27, 28, 29 i 30)... U slučaju da propuste jedan kupon, učesnici mogu da ga zamijene bilo kojim duplim brojem iz istog niza, samo jedanput. Na kuponu treba ispisati lične podatke (ime i prezime, broj telefona, adresu). Komplet od pet (5) kupona treba dostaviti u zatvorenoj, jednobojnoj koverti, na kojoj je strogo zabranjeno navoditi ime i bilo koje lične podatke. Kovertu u kojoj su kuponi učesnik treba da pošalje na adresu: Nova Pobjeda d.o.o. 19. decembra br. 5, Podgorica, ili da koverat sa kuponima ubaci u za tu svrhu obilježeno sanduče, u holu Pobjede (Ul. 19. decembra 5južna tribiona stadiona - IV sprat, kao i u sanduče na adresi Bulevar revolucije 15, Podgorica). Kupone u koverti dostavljaju se zaključno do 12 h, na dan izvlačenja. Organizuju se dva (2) izvlačenja imena dobitnika (gdje u svakom od njih dobitnici dobijaju po 10 nagrada, tj. ukupno 20, i to 2 televizora + 2 pretplate; 14 telefona + 14 pretplata; 4 WiFi Router + 4 pretplate. Imena prvih deset dobitnika biće izvučena 13. maja 2024. godine, u 13 h, a imena drugih deset dobitnika biće izvučena 1. juna 2024. godine u 13 h. Nakon svakog izvlačenja, svi neizvučeni kuponi učestvuju i za sva preostala izvlačenja. Pravo učešča imaju penzioneri i članovi njihovih užih porodica. Status penzionera dobitnici dokazuju čekom od penzije, ili izvodom iz banke, ili nekim drugim dokumentom iz FOND-a PIO.