Poneđeljak, 25. avgust 2025. | Podgorica, Crna Gora | Godina LXXXI / Broj 21445 | Prvi broj izašao je 24. oktobra 1944. u Nikšiću | pobjeda.me | Cijena 1 euro
NE! RATU U UKRAJINI
Savjetodavna misija UNESCO-a, koja je u Crnoj Gori boravila u februaru, uputila oštar izvještaj o zaštićenom području Boke Kotorske
NO! TO THE WAR IN UKRAINE
Vlada iznenada i užurbano za vrijeme odmora i katastrofalnih požara usvojila Odluku o donošenju izmjena i dopuna PUP-a glavnog grada
DIPLOMATSKA POŠTA
Piše: Miodrag VLAHOVIĆ
U situaciji kada se evropske diplomate na službi u Crnoj Gori drže krajnje rezervisano povodom svih bitnih socijalnih i političkih tokova, koji su, listom, ne-evropski i anti-evropski, nadamo se da će pojačane aktivnosti EU ambasadora Johana Satlera doprinijeti da riješimo problem kolektora u Botunu. Za kanalizaciju i njene učestale izlive u crnogorskom društvu i politici trebaće, svakako, mnogo više vremena … STR. 3.
CETINJU OBILJEŽEN DAN NEZAVISNOSTI
UKRAJINE: Razvijena 34 metra duga zastava
Crna Gora savladala Srbiju (13:9) u nalu Evropskog prvenstva za vaterpoliste do 18 godina
Posebno bih zahvalio Cetinjanima koji su svakodnevnim šetnjama tokom prvih sto dana ruske agresije iskazali ogromnu, jasnu i nedvosmislenu podršku borbi ukrajinskog naroda za slobodu. Cetinje zauzima posebno mjesto u srcima svih Ukrajinaca - kazao je ambasador Ukrajine Oleh Herasimenko
Raznovrsna ponuda voća i povrća na zelenoj pijaci na Pobrežju, otkupna cijena i kvalitet diktiraju prodajnu Kupci ne žale novac
Cijena grožđa kreće se od euro i po do tri eura. Kilogram domaćeg vranca iz Pipera, sa Drezge, košta tri eura, bijelo dva i po. Cijena prvenstveno zavisi od kvaliteta i nabavne cijene. Građanima nije žao da plate kvalitetno grožđe po tri eura. Na pijaci ima robe za svačiji džep. Nigdje u gradu ne možete naći svježiju robu i bolju ponudu – kazala je Milanka Dakić, koja na zelenoj pijaci prodaje voće i povrće već 15 godina
STR. 6.
Izabranici trenera Nebojše Milića završili su takmičenje u Rumuniji sa šest pobjeda. MVP šampionata je Strahinja Gojković, a golman Marko Pejović
INTERVJU: Milan Jovanović, predsjednik Foruma za bezbjednost i demokratiju
BEOGRAD - Tekuća kriza u Srbiji u velikoj mjeri je na štetu Vučića, ali i uz njegove zasluge za to, poremetila je balans i stanje kojim je on dosad nastojao da minimalizuje ili ograniči uticaj Rusije. Time je otvoren nov prostor za Rusiju, pa ambasador, koji nikada ništa nije radio iz čista mira, sada može da nudi nove ,,dobre usluge“ Rusije, kojima bi ona kao da Vučiću pomogne da izađe iz krize - kaže za Pobjedu Milan Jovanović, predsjednik Foruma za bezbjednost i demokratiju. Ističe i strah da se u ponudi takve ,,pomoći‘‘ nalazi i želja da Vučić iz svega izađe kao njihov ,,klijent‘‘ koji javno i svjesno pristaje da se odriče bilo kakvih iluzija o sopstvenoj moći i značaju i koji bi, poput Milorada Dodika, u sopstvenoj zemlji bio eksponent političke volje Moskve.
POBJEDA: Ambasador Rusije u Beogradu Bocan-Harčenko je, iz čista mira, za ruske medije naveo: ,,EU nije daleko od organizovanja protesta u Srbiji i Briselu odgovara nestabilnost u Srbiji“. Istina je obrnuta. Kontroliše li Vučić grupe u Srbiji koje otvoreno rade za Rusiju?
JOVANOVIĆ: Nijeste dobro završili ovo pitanje, pitanje je koliko u stvari proruske grupe u Srbiji kontrolišu samog Vučića? I u kojoj mjeri Vučić svoje političke odluke mora da podešava vodeći računa o snazi tih grupa u Srbiji, koliko je njom ograničen, dokle taj uticaj doseže, gdje je i u koje je sve državne strukture penetrirao. Na stranu to koliko je sam Vučić tome doprinio. Ovo izričem na način kako i te grupe, koje u ovoj krizi optužuju Zapad, govore o penetraciji ,,zapadnog zla‘‘ koju svuda vide. Reći ću to i ovako - 1948. nije bilo EU pa se Tito mogao Kominterni i staljinizmu suprotstaviti drugačije nego kako je to činio. U ovom vijeku proevropskoj Srbiji međutim stajali su i još stoje na raspolaganju
Pominjanje posredovanja EU bilo je prirodan izbor za zemlju koja, i dalje, ističe svoje strateško opredjeljenje za članstvo u EU - uprkos događajima koji to opredjeljenje svakodnevno osporavaju. Posrednike ili medijatore, poput Moskve ili SPC, koji to ,,strateško opredjeljenje‘‘ kontinuirano opstruišu, isključujem - kaže Jovanović
brojni drugi alati da se odupire evidentnom trudu Moskve, koja bi da zaustavi, usporava i meritorno nadzire integraciju Srbije u EU. Potrebni su svakako bili politička hrabrost i odlučnost da se ti EU-alati primjenjuju.
Odnosi u trouglu (Vučič - Rusija - proruske grupe za pritisak) tokom cijelog perioda Vučićeve vladavine bili su kompleksni i delikatni. Tekuća kriza u Srbiji u velikoj mjeri je na štetu Vučića, ali i uz njegove zasluge za to, poremetila je balans i stanje kojim je on dosad nastojao da minimalizuje ili ograniči uticaj Rusije. Time je otvoren nov prostor za Rusiju, pa ambasador Harčenko, koji nikada ništa nije radio iz čista mira, sada može da nudi nove ,,dobre usluge“ Rusije, kojima bi ona kao da Vučiću pomogne da izađe iz krize. Bojim se da se u ponudi takve ,,pomoći‘‘ nalazi i želja da Vučić iz svega izađe kao njihov ,,klijent‘‘ koji javno i svjesno pristaje da se odriče bilo kakvih iluzija o sopstvenoj moći i značaju i koji bi, poput Milorada Dodika, u sopstvenoj zemlji bio eksponent političke volje Moskve.
POBJEDA: FDB je ocijenio da je izlazak Srbije iz krize moguć samo uz posredovanje EU, a ona djeluje nezainteresovano. Čime EU može da utiče na vlast u Srbiji da sjedne za pregovarački sto sa predstavnicima pobunjenog društva? Zašto Vučić neće da raspiše izbore kada stalno govori da ima ogroman broj pristalica?
JOVANOVIĆ: FBD je već duže upozoravao da društvena kriza u Srbiji klizi ka situaciji u kojoj će njenim protagonistima biti sve teže da je politički kontrolišu. Sada smo u toj fazi, pri čemu ne znamo kako će se ovo završiti, demokratskim ishodom ili državnim autoritarizmom i diktaturom. U tom smislu, pominjanje posredovanja EU bilo je prirodan izbor za zemlju koja, i dalje, ističe svoje strateško opredeljenje za članstvo u EU - uprkos događajima koji to opredjeljenje svakodnevno osporavaju. Posrednike ili medijatore, poput Moskve ili SPC, koji to ,,strateško opredeljenje‘‘ kontinuirano opstruišu, isključujem. Kako će i da li će EU to postići u situaciji u kojoj se hitnost i rok za njeno uspješno posredovanje možda sada mjere još samo danima? Nadati se da hoće, koristeći i vlastito iskustvo i naučene lekcije iz prošlosti, iz Ukrajine ili Gruzije.
U sadašnjoj srpskoj krizi EU mora izbjeći situaciji oklijevanje ili da se zbog svojih neadekvatnih odgovora ili komotne diplomatije i znane birokratske ekvidistance udaljava od građana, a pri čemu će s ruske strane, koja je u Srbiji na mnogobrojne načine proaktivnija od EU, bivati i dalje politički dehumanizovana i marginalizovana više nego što joj se to događalo dosad. Postoje svakako i drugi, manje poželjni, ali ne i neefikasni načini. Brisel je 10. maja 1999. godine objavio dugu listu osoba bliskih režimu, koje svojim aktivnostima podrža-
Potpredsjednik SNP-a nastavio da dobija podršku članstva
vaju Slobodana Miloševića i proglasio ih personama non grata u Uniji. Već idućeg mjeseca uslijedio je Kumanovski sporazum. A može se sjetiti i brzine povlačenja EU-firmi i kapitala iz Rusije nakon što je ona izvršila agresiju na Ukrajinu 2022. Tadašnja odlučnost i brzina EU strane bile su impresivne. Pitanje je na koliku podršku sada može Vučić da računa, jer je raspisivao izbore samo onda kad je bio siguran da će pobijediti i kada je prethodno pobjede obezbijedio sistematičnom eliminacijom svih potencijalnih pretendenata i rivala uz preuzimanje apsolutne kontrole nad preostalim dijelom medijskog prostora. U ovoj situaciji teško je zamisliti bilo kakve izbore kao smislen i demokratski politički proces. Sad se to čini još težim poslije devet mjeseci nezadovoljstva i konfrontacija iz kojih Srbija još nije izašla. Kolika i kakva će sanacija novonastale situacije biti potrebna, teško je reći. I tu bi EU najviše mogla da pomogne. Više od umrtvljenog OSCE-a čiji su kapaciteti za uticaj mnogo manji.
POBJEDA: Više zvaničnika EU napisalo je ,,pažljivo posmatramo situaciju“ u vezi sa Srbijom. Što to znači ako je predsjednica parlamenta Ana Brnabić nakon toga rekla ,,Srbija ne želi u EU koju predstavlja Picula“ (specijalni izvjestilac EP za Srbiju)?
JOVANOVIĆ: Bilo bi dobro da su predstavnici Kvinte i ambasador Bekerat (čiji diplomatski curiculim nagovještava da je riječ o ekspertu za situacije u kojoj se danas nalazi Srbija i zbog kog je kod protivnika članstva Srbije u EU dočekan mrgodnim pogledima) ,,razgovore o situaciji‘‘ javno poveli i prije nego što su došli u Narodnu skupštinu Srbije na poziv njene predsjednice Ane Brnabić. Kao i da se u reakcijama EU vidi jasnije nijansiranje odgovornosti državnih i nedržavnih aktera za tok događaja i eskalaciju krize. Moguće je da evropski zvaničnici to jasno vide i da o tome sa predsjednikom Vučićem i drugim Vladinim dužnosnicima drugačije razgovaraju, mimo kamera i saopštenja za javnost.
Javna obraćanja Brnabić su poseban fenomen. Od prvih dana njene karijere i onog izvinjavanja ruskom ambasadoru Čepurinu, a pogotovo sada glede onih pitanja oko kojih se više oglašava kao partijski agitator koji nastoji da se istakne kao glavni tumač Vučićeve politike, a za koja zapravo primarno po svojoj sadašnjoj funkciji nije nadležna, niti je predsjednica Vlade, dok sam premijer Macut o tako škakljivim temama uglavnom ćuti. Žestina uzvraćanja Brnabić Marti Kos i drugim zvaničnicima iz EU često je čak na ivici učtivosti ili pristojnosti. ,,Piculin slučaj‘‘ i njene otpravke, žaoke koje upućuje izvjestiocu EP prikazuju je kao jednog od čelnika one struje Vučićevog političkog establišmenta, koja bi, dok brani suverenističku ideologiju suprotstavljanja EU, u kojoj ne vidi pravo građanskog suverenizma, da podesi EU prema svojim političkim viđenjima i potrebama i govori o vraćanju na izvorna podešavanja EU, misleći samo na slobodu protoka robe i kapitala, ali bez EU vrijednosti i briselske vlade. U takvoj situaciji i EU zvaničnici na srpskom terenu moraće da ,,povećaju ulog“, da igraju s jačim kartama - ako zaista žele da ovdje ,,ostanu u igri“ kao faktor koji još može da utiče na ishod krize u Srbiji. POBJEDA: Ima li Vučić izlaz iz ove situacije ili je jedino rješenje destabilizacija regiona: Crne Gore (posljednji primjer je dizanje spomenika četniku Đurišiću) i BiH - njenog entiteta Republike Srpske, odnosno ponašanje Milorada Dodika? JOVANOVIĆ: Vučić se ne može više u Srbiji vratiti na status quo koji je vladao do 1. novembra 2024. Nije ista ni Srbija u kojoj je sada u toku bitka za kontrolu narativa o izlasku iz krize, a u kojoj su građani samosvjesniji vlastite moći uprkos medijskoj dominaciji vlasti, koja je sve češće kontraproduktivna. Ni SNS više nije isti, ali on o tome još ćuti. Evidentno nije ni Vučić. Nema ni magičnog rješenja. Mukotrpnog će svakako biti. Ono što predsjedniku Vučiću preostaje jeste da vidi na koliku štetu i rizike je spreman prije nego što bude prinuđen da učestvuje (ili makar da trpi) u novom ,,miješanju špila“ nakon kojeg će imati slabiju ruku iz prostog razloga što više neće biti u poziciji da sam sebi dijeli karte. Violeta CVEJIĆ
PODGORICA – Potpredsjednik SNP-a Dragoslav Šćekić nastavio je i juče da dobija podršku članova partije. Predsjednica Asocijace žena SNP Crne Gore Maja Pešić poručila je da je Šćekić „lider koji nosi promjene“.
- Kao neko ko je član Socijalističke narodne partije od njenog
osnivanja, još od svoje osamnaeste godine, i danas ponosno stojim uz njene vrijednosti. Prava sloboda nije samo pitanje zakona, države ili društvenih okolnosti. Sloboda je unutrašnja hrabrost, integritet i dosljednost - istakla je Pešić. Ona kaže da upravo zato ima pravo i osjeća obavezu da kaže
da Dragoslav Šćekić ima njenu punu podršku. - Svojim radom i dosljednošću pokazao je da politika može biti zasnovana na vrijednostima, a njegovi rezultati najbolje govore umjesto njega - saopštila je Pešić. Predsjednik Opštinskog odbora SNP Bijelo Polje i odbornik
u lokalnom parlamentu Danilo Palević istakao je svoju nedvosmislenu podršku Dragoslavu Šćekiću.
- Ne govorim u ime cijelog Odbora, već u svoje ime, kao mlad čovjek koji žudi za socijalnom pravdom i boljom budućnošću za našu djecu, kao i podržavalac reformi, smatram da gospodin
Šćekić apsolutno zaslužuje podršku na svom političkom putu - kazao je Palević. Palević je poručio da njegova podrška proističe iz uvjerenja u Šćekićeve sposobnosti i predanost političkom radu koji ima za cilj unapređenje lokalne zajednice i životnog standarda mladih.
Pripadnici američke Nacionalne garde su, bez mnogo pompe i uzbuđenja u javnosti, na ulicama u već devetnaest (!) saveznih država. Njihova (zlo)upotreba u Kaliforniji, prije koji mjesec, je značila početak disputa guvernera Gavina Njusoma (Newsom) sa Donaldom Trampom, što je, vremenom evoluiralo, u vrlo uspješnu (i originalnu) medijsku kampanju - sada se već može reći: najpoznatijeg američkog opozicionara - kojom se ismijavaju javne objave Predsjednika, njegove Bijele kuće i MAGA pokreta. Slanje jedinica Nacionalne garde na ulice američkih gradova predstavlja opasno narušavanje demokratskog ustrojstva. Dok bi prisustvo oružanih snaga u državama američkog Srednjeg Zapada možda i moglo proći bez globalne pažnje i efekata koje ona sa sobom nosi, ta se pozornost svjetskog javnog mnjenja ne može izbjeći kada je u pitanju Vašington. Sa obrazloženjem da je raspoređivanje vojnih jedinica (koje su, od prekjuče, i naoružane) zapravo odlučna reakcija Administracije na opasni porast kriminala u Distriktu Kolumbija (što zvanične i provjerene statistike ne potvrđuju), Tramp pokazuje spremnost da nastavi sa marginalizovanjem ugrožavanjem zvaničnih institucija i njihovih procedura. Permanentno vanredno stanje je Trampova primarna potreba i interes - ne samo kao sredstvo odvraćanja pažnje sa, za njega, pogubnog i definitivnog efekta koji bi, po svemu sudeći, imalo objavljivanje Epstajnovih fajlova. Borna kola i vojnici pod punom ratnom opremom, koji kontrolišu ulice i trgove, javne zgrade i spomenike, neprijatno podsjećaju na prizore koje pamtimo iz filmskih zapisa o Pinočeovom Čileu, na primjer, ili na vojnu huntu u Argentini … Tramp je u trci koju ne može dobiti. Osim ukoliko ne želi da porazi SAD.
TRAMPOVA AMERIKA
Vojska na ulicama je najavljena i za Čikago i Njujork, što američku zbilju pretvara u socijalni i politički košmar sa nekontrolisanim i nesagledivim posljedicama. Donald Tramp je - ne samo zbog toga - već prešao politički Rubikon. Sa tog puta nema povratka.
U situaciji kada se evropske diplomate na službi u Crnoj Gori drže krajnje rezervisano povodom svih bitnih socijalnih i političkih tokova, koji su, listom, ne-evropski i anti-evropski, nadamo se da će pojačane aktivnosti
EU ambasadora Johana Satlera doprinijeti da riješimo problem kolektora u Botunu. Za kanalizaciju i njene učestale izlive u crnogorskom društvu i politici trebaće, svakako, mnogo više vremena …
Iako se mnogi, s obje strane Atlantika, nadaju u nekog “boga iz mašine”, koji bi volšebno riješio tešku američku muku, sva je prilika da prisustvujemo ireverzibilnom procesu, u kojem teška personalna i privatna opterećenja stanovnika Bijele kuće predstavljaju pokretački motiv za političke, bezbjednosne i ekonomske odluke koje degradiraju i unižavaju SAD. Dok potpredsjednik Vens i sekretar odbrane Hegset tragikomično paradiraju po Grand Central stanici u Vašingtonu (paralele sa, nama, nažalost, vrlo poznatim vodviljskim i hiper-malograđanskim javnim egzibicijama Demokrata Alekse Bečića su neizbježne), Tramp i članovi njegovog kabineta slave “najuspješnijeg predsjednika ikad”, uz ponavljanje fraza i izmišljenih statistika koje imaju publiku, gotovo isključivo, samo u tvrdom jezgru MAGA pokreta … Za to vrijeme - pregovori sa Putinom su ugašeni i prije nego što su počeli. Kontinuirani napadi na ukrajinske gradove pokazuju da vladalac iz Kremlja nema ni interesa, ni namjere da obustavlja ratna djejstva - a, još i manje, da se sretne sa Zelenskim i pregovara o miru. Tramp i njegova administracija sve to posmatraju potpuno bespomoćno, očigledno bez ideje što bi i kako bi trebalo raditi. Parada u Enkoridžu je završena bez pozitivnih efekata po SAD. Dât je i novi rok Putinu - pogađate: još dvije sedmice - na koji će on reagovati kao i na sve prethodne “ultimatume” i “posljednje rokove”. Jedino relevantno pitanje koje ostaje pred Donaldom Trampom, njegovom kamarilom i ostacima američke diplomatije je - koliko takvih sedmica i mjeseci imaju na raspolaganju?
I cijeli svijet, zajedno sa njima.
EVROPSKI IZAZOVI
Evropska uloga - zbog svega pomenutog - dobija na značaju.
Koliko su lideri EU na to spremni, drugo je pitanje. Susret sa Trampom u Bijeloj kući je bio još jedno evropsko kolektivno suočavanje sa neveselom američkom stvarnošću.
Evropski lideri, zajedno sa
Zelenskim, dobro su odigrali svoje neprijatne role. Pošto je sa Trampom nemoguće voditi smislene razgovore o problemima i situacijama tog nivoa - kao što je ruska agresija na Ukrajinu - prisustvo lidera evropskog dijela Kvinte, plus Finska, poslužilo je osnovnoj svrsi: stavljeno je do znanja da nema pregovora sa Putinom bez Ukrajine, niti da ima finalnog dogovora bez garancija koje bi pružile EU i Velika Britanija. Pošto je to obavljeno, EU se mora okrenuti konsolidaciji u sopstvenim redovima. Iako su pozicije i djelovanje Orbanove Mađarske i Ficove Slovačke umnogome dezavuisane i kompromitivane, populističke politike na evropskom tlu, na koje Kremlj nastavlja da vrši uticaj/ pritisak, su daleko od gašenja. Sljedeći veliki test za EU će biti izbori u Češkoj, koja, po svemu sudeći, ulazi u mučan period sučeljavanja sa populističkom i nacionalističkom politikom (i proruskom, treba li reći) bivšeg premijera Andreja Babiša. Remećenje čvrste proukrajinske koalicije je najmanje što je potrebno Briselu. Pred predsjednikom Pavelom i proevropskim snagama u Češkoj je veliki ispit, koji za EU (i za Ukrajinu) dolazi u vrlo delikatnom momentu.
Na drugoj strani Evrope, u njenom balkanskom “predgrađu”, dešava se implozija režima u Beogradu.
Stvarnost je neumoljiva: politika povlađivanja režimu Aleksandra Vučića (koju su dominantno sprovodile SAD), koja ima i evropsku stranu medalje, će morati da pretrpi promjene. Prigodne diplomatske kurtoazije (na koje nas je bio navikao Oliver Varhelji, a koje je, nakratko, nastavila i njegova nasljednica, komesarka Marta Kos) su postale potpuno deplasirane.
Kriza u Srbiji se rasplamsava do nivoa da i subordinisani četnički vojvoda Mandić, gledajući novoj srpskoj stvarnosti u oči, u crnogorskoj Skupštini “hrabro” izjavljuje kako njemu i njegovima “Vučić nije šef”. Nije više ni “predsjednik svih Srba”, kako su ga Mandić i Knežević godinana radosno pozdravljali, boreći se za njegovu naklonost … Briselske diplomate imaju obavezu da sagledaju zašto je i na koji način Srbija značajna za evropske integracije Zapadnog Balkana. Godinama je zvanični i nezvanični Beograd - politički, ekonomski, obavještajni i crkveni - najveća prepreka proširenju EU na balkanske prostore. Poslije štetnog i destruktivnog eksperimenta sa tzv. “Otvorenim Balkanom”, koji je, uz veliku muku i istorijsko gubljenje vremena, konačno odbačen, EU ima pred sobom Rubikon na Zapadnom Balkanu. Iako se, iz perspektive ogro-
lakoći postojanja” Milana Kundere. Kanalizacioni kolektor u Botunu ne nosi sa sobom filozofska značenja i simbole kao samoubistvo Džugašvilija Mlađeg u nacističkom zarobljeničkom logoru, ali je gotovo savršeno simbolično da perspektiva tobožnje proevropske vladajuće koalicije (i u Glavnom gradu, i u državi Crnoj Gori) zavisi od pitanja vezanog za tokove i tretman … kanalizacije. Ironiju na stranu - pitanje jeste vrlo ozbiljno. Ono će pokazati da li Spajićev PES ima političke snage da taj projekat (uz logističku i diplomatsku podršku Delegacije EU u Podgorici, naravno) dovede do kraja - makar to značilo raskid koalicije sa onima kojima je kolektor pitanje tobožnjeg nacionalnog opstanka, tj. pravljenje nove političke konfiguracije sa strankama i političarima koji ne žele da, na putu u EU, nose na leđima, između ostalog, seriju nepotrebnih sporova sa Hrvatskom, bronzane spomenike ratnim zločincima i kvislinzima, razvaljeni bezbjednosni sistem i super-destruktivnu antidržavnu politiku Crkve Srbije.
mne i najopasnije krize - koju predstavlja rat u Ukrajininaš region čini marginalnim i manje bitnim, EU bi najviše pomogla sebi i sopstvenoj poziciji ukoliko bi - jednim potezom - bitno umanjila i smirila tri krizne tačke koje, htjeli to da priznamo ili ne, postoje zbog Srbije, u samom susjedstvu Srbije. Bosna i Hercegovina, Kosovo i Crna Gora - svako sa svojim specifičnim izazovima i problemima, imaju i jedan zajednički imenitelj - u Vučićevoj Srbiji. Srbija, s druge strane, neće biti obećani susjed ni kada Vučić bude politička prošlost, ali je - ponovićemo - u interesu i Zapadnog Balkana, EU, pa i same Srbije, da se obustavi blagonakloni odnos Evrope prema velikosrpskom nacionalizmu. Takva politika nije ništa dobro donijela i vrijeme je da se napusti. Treba slušati ono što ovih dana govori Bocan-Harčenko, ruski veleposlanik u Beogradu, da bi se potvrdila povezanost Kremlja i zvaničnog Beograda.
Mada taj fenomen, da budemo iskreni, nisu vidjeli samo oni koji nisu željeli da ga vide.
SIMBOLIKA JEDNOG KOLEKTORA
Crnogorski evropski Rubikon trenutno najviše podsjeća na smrt Jakova Josifoviča Džugašvilija , Staljinovog sina, opisanu u čuvenoj “Nepodnošljivoj
To pitanje za PES dobija značenje posljednjeg pokušaja da opravdaju ime koje su sebi nadjenuli. Šanse za to su, nažalost, vrlo male. Vučić još nije pao, a Mandić i njegovi saveznici (od kojih su mnogi, da se ne zavaravamo, i u samom PES) će poslušati sve što kaže Beograd i/ili blagoslovi Crkva Srbije.
U situaciji kada se evropske diplomate na službi u Crnoj Gori drže krajnje rezervisano povodom svih bitnih socijalnih i političkih tokova, koji su, listom, ne-evropski i anti-evropski, nadamo se da će pojačane aktivnosti EU ambasadora Johana Satlera doprinijeti da riješimo problem kolektora u Botunu. Za kanalizaciju i njene učestale izlive u crnogorskom društvu i politici trebaće, svakako, mnogo više vremena … Zato nas, na kraju ovog sumarnog pregleda svjetskih i domaćih “Rubikona”, ne čudi što je, poslovično uzdržani i ljeporečivi izvjestilac EP za Crnu Goru, g. Marjan Šarec, pomjerio optimistički datum za završetak pregovora naše zemlje sa EU za - 2029. godinu. Nije bilo reakcija sa zvanične crnogorske strane na tu poruku iz Brisela. To samo izaziva potrebuda, uz najblažu ironiju, parafraziramo poruku jednog od opozicionih političara: da građani budno motre i pamte što političke elite s obje strane crnogorskog političkog spektra rade - da to pamte i da pametno glasaju na redovnim izborima 2027! To zvuči kao jasni i jednostavni plan, sa i bez kolektora u Botunu, zar ne? (Autor je vanjskopolitički komentator Pobjede)
Grupa NVO i građanskih aktivista o napadu Demokrata na integritet Tee Gorjanc-Prelević
PODGORICA - Civilno
društvo snažno osuđuje višednevni napad Demokratske Crne Gore na ličnost i integritet koleginice Tee Gorjanc-Prelević zbog njenog jasnog, principijelnog i argumentovanog stava koji insistira na pravu i međunarodnim standardima, uključujući i pravo na kritiku vlasti.
Kako navode u reagovanju, u demokratskom društvu različito mišljenje ne samo da je dozvoljeno, već i poželjno. - Zabrinjavajuće je kada vlast počne da izjednačava partiju sa institucijom i državom, jer to guši svaki prostor za kritički stav. Nijedna partija, pa ni Demokratska Crna Gora, ne smije biti iznad institucija niti prisvajati pravo da dijeli pravdu i određuje ko je „dostojan“ javnog učešća i na koji način - ističe grupa NVO i građanskih aktivista u saopštenju. Gorjanc-Prelević, kako navode, gotovo dvije decenije doprinosi izgradnji pravednijeg društva.
Cenzura, presude bez suda i gušenje kritike otvaraju put autoritarnosti i podsjećaju na totalitarne modele. Demokrate bi javno trebalo svima da odgovore: da li je to vizija društva za koju se danas zalažu - upitali su iz civilnog društva
- Bez kalkulacija i uz odvažno suprotstavljanje svakoj vlasti. Pripisivati njoj političku pristrasnost znači prikrivati nemoć i nedostatak argumenata onih koji je prizemno napadaju - ocijenili su u saopštenju. Posebno je nedopustivo da se, kako su kazali, jedna politička partija vlasti obračunava sa uglednom aktivistkinjom građanskog društva - i to anonimnim saopštenjima.
- Dok Tea Gorjanc-Prelević sve svoje stavove potpisuje imenom i integritetom, Demokrate svoje napade skrivaju iza kolektivnog pečata, što najbolje govori o njihovoj „snazi“. Ponavljamo da kao konstituent vlasti Demokrate imaju obavezu da pokažu više
Završen istovar putničkih automobila na Željezničkoj stanici
Sve proteklo organizovano i bez zastoja
PODGORICA - Na Željezničkoj stanici Podgorica uspješno je završen istovar putničkih automobila iz auto-vagona, saopšteno je iz Željezničke infrastrukture Crne Gore.
- Vlasnici vozila su obaviješteni da budu prisutni u 10 sati na stanici radi preuzimanja svojih automobila - navodi se u saopštenju. Kako ističu u ŽICG, zahvaljujući koordinisanim aktivnostima članova menadžmenta i zaposlenih na pauk servisu
Glavnog grada, kao i angažovanim šlep službama, proces je - iako složen - protekao organizovano i bez zastoja. - Zaposlenima ŽICG pomagao je i zaposleni ŽPCG Želimir Pavićević. Zahvaljujemo gradonačelniku Podgorice Saši Mujoviću, kao i vršiocu dužnosti načelnika Komunalne inspekcije Branku Kovačeviću na podršci i pomoći u realizaciji ove operacije - navode u saopštenju. Posebnu zahvalnost, kako dodaju, duguju zaposlenima na pauku Jovanu Brkoviću i Predragu Božoviću, čija „svesrdna pomoć je bila ključna za uspjeh intervencije, kao i vlasnicima šlep službi na vanrednom angažovanju“.
r. P.
tolerancije i odgovornosti prema kritici. Nažalost, svjedočimo gotovo svakodnevnim njihovim obračunima sa svima koji se drznu da misle drugačije - od advokata do aktivista
- dok se bezbjednosni sektor pokušava pretvoriti u poligon za političku promociju - navodi se u saopštenju.
Advokat Veselin Radulović, kako dodaju, ima pravo da u zakonskim okvirima štiti pravo svojih klijenata, kao i da proaktivno pokuša, kroz postojeće zakonske mehanizme, da utiče na ograničenja opasnog samovlašća u bezbjednosnom sektoru.
- Isto tako, Akcija za ljudska prava (HRA) i Tea Gorjanc-Prelević, kojima su
ljudska prava decenijama u fokusu, mora imati slobodu da brani one za koje prepoznaje da su im prava ugrožena i da ne doživljavaju zbog toga prijetnje, pokušaje zastrašivanja i diskreditacije od partije koja vodi bezbjednosni sektor. Tamo gdje partija preuzima ulogu sudije, prestaje vladavina prava. Cenzura, presude bez suda i gušenje kritike otvaraju put autoritarnosti i podsjećaju na totalitarne modele. Demokrate bi javno trebalo da svima odgovore: da li je to vizi-
Saopštenje Montecarga
ja društva za koju se danas zalažu - upitali su u saopštenju. Naglašavaju da i druge partije vlasti snose odgovornost, jer njihovo ćutanje doprinosi veoma lošoj klimi za funkcionisanje civilnog društva.
- Pozivamo sve društvene aktere, uključujući i Ombudsmana, da stanu u zaštitu slobode izražavanja, prava na odbranu i vladavine prava. U protivnom, svi postaju saučesnici urušavanja demokratskih temelja Crne Gore - poručili su iz grupe NVO. r. P.
PODGORICA - Vlada je prije desetak dana iznenada, užurbano, za vrijeme kolektivnog godišnjeg odmora i katastrofalnih požara širom zemlje, u trenutku dok je gorjelo pola države, bez održavanja sjednice usvojila Odluku o donošenju izmjena i dopuna Prostorno – urbanističkog plana (PUP) Podgorice. Iz Vlade je pojašnjeno da je Odluka o donošenju ovog važnog, strateškog i obimnog planskog dokumenta usvojena bez održavanja sjednice, a na osnovu pribavljene saglasnosti većine članova Vlade.
Srđan Perić iz Pokreta Preokret smatra da je Vlada prije donošenja odluke morala da se konsultuje sa građanima i strukom uz valjanu javnu raspravu i tek na kraju donese odluku.
Žurba
- Kada u ovakvim stvarima imate žurbu, odmah se postavlja pitanje namjera i motiva. Zašto se nije moglo sačekati da se makar požari, koji su u tom trenutku bili dramatično veliki, ne okončaju? Da dodam da je u normalnim okolnostima prvo trebalo da se dogode široke konsultacije sa građanima koje bi bile zaokružene valjanom javnom raspravom, potom bi struka mogla da se aktivno uključi u taj proces, i tek na kraju bi politika trebalo da potvrdi održiv spoj onoga što su očekivanja građana i mogućnosti koje nudi struka sa više aspekata: od funkcionalnih pa sve, što ne reći, i do estetskih – kazao je Perić Pobjedi. Prema njegovim riječima, u praksi smo dobili to da je javna raspava premještena u kancelarije gdje se onda govorilo o pojedinačnim, dakle privatnim interesima, a ne o opštoj slici i opštem interesu što je zapravo i svrha svake stvarne javne rasprave.
PODGORICA - Povodom obustave rada od strane otpravnika vozova u ŽICG, Montecargo je saopštio da će biti prinuđeni da nastalu štetu, koja će biti milionska, potražuju od ŽICG. -Montecargo, za sve poslove koji se tiču prevoza robe, sklapa ugovore u kojima se dogovaraju rokovi u kojima se mora obaviti prevoz i plaća penale u slučaju neizvršenja zadatih rokova. Međutim, obustava saobraćaja u ŽICG već se odražava na poštovanje rokova prevoza. U stanicama Prijepolje i Požega čekaju otpremu vozovi sa automobilima iz Kragujevca i bakarnim koncentratom iz Bora, dok iz Nikšića čekaju vozovi sa boksitom za Bar, a iz Bara vozovi sa cementom za Srbiju - navode u saopštenju. Sve to je, kako pojašnjavaju, onemogućeno jer se vozovi ne mogu primiti i otpremiti zbog obustave rada od strane otpravnika. Kako dalje dodaju, zbog kašnjenja u isporuci robe doći će
i do kašnjenja brodova, što će dovesti do milionske štete, a osim toga i do mogućnosti da njihovi komitenti svoje ugovorene poslove preusmjere na druge pravce.
- Na putu je i brod utovaren sa 65.000 tona uglja za EPS – posao koji se prvi put usmjerava preko Luke Bar i Montecarga za Srbiju. Takođe, u Luku Bar je već pristigao brod sa 11.000 tona uglja za našeg komitenta HBIS iz Smedereva, koji ne može da se otpremi zbog nastale situacije, tj. obustave saobraćaja od strane otpravnika vozova u ŽICG - ističu.
Prema njihovim riječima, štetu zbog ovoga trpe Montecargo, Luka Bar, Uniprom, Stellantis, TCL, HBIS, a ona ozbiljno ugrožava privredni sistem i u Crnoj Gori i u regionu.
- Zato vas obavještavamo da će Montecargo biti prinuđen da nastalu štetu, koja će biti milionska, potražuje od ŽICG kao pravnog lica koje po zakonu odgovara za štetu koju njegovi zaposleni prouzrokuju tre-
ćim licima. ŽICG će usljed toga, izvjesno, biti prinuđen da se regresira u istom iznosu od svojih zaposlenih koji su uzrokovali nastalu štetu usljed organizacije i učešća u obustavi saobraćaja, koja već ozbiljno ugrožava ne samo željeznički, već i privredni sistem Crne Gore - poručili su. Takođe, naglašavaju da ovaj postupak otpravnika vozova dovodi u pitanje egzistenciju 300 zaposlenih radnika njihove kompanije, jer su samofinansirajuće preduzeće, tj. ne finansiraju se iz budžeta. - Zato ih molimo da hitno omoguće nastavak saobraćaja i prihvate ponudu da, zajedno sa reprezentativnim sindikatima, u skladu sa zakonom riješe pitanje povećanja zarada. Željeznički sistem, koji u svom sastavu ima četiri pravna lica – ŽICG, ŽPCG, OZVS i Montecargo – kao i Luku Bar, zapošljava više od 2.000 radnika, a egzistencija svih njih dovedena je u pitanje zbog 85 radnika koji su obustavili rad - zaključili su. r. P.
Privatni interesi - Da istaknem, nije sporno da ljudi imaju i privatne interese, ali se oni moraju uklopiti u onaj opšti, a taj proces mora biti dostupan najširoj javnosti, jer je to model kojim se čuva javno dobro – ističe Perić. Perić smatra da su razlozi da Vlada hitno, na brzinu, za vrijeme godišnjih odmora, usvoji izmjene PUP-a Glavnog grada na telefonskoj sjednici želja da se to usvoji sa smanjenom zainteresovanošću javnosti ili im se
Vlada iznenada i užurbano za vrijeme odmora i katastrofalnih požara usvojila Odluku o donošenju izmjena i dopuna PUP-a glavnog grada
žurilo da neko što prije otpočne posao koji može krenuti na osnovu ovog dokumenta. - Moguća je i kombinacija ova dva faktora. Generalno, mi imamo problem sa tim da je vlast shvatila da je njen zadatak da su Ustav, zakoni, procedure i strateška opredjeljenja zapravo balast u sprovođenju njihove „vizije“. U takvom ambijentu strada vrijednost prostora. Pazite, mi smo imali svjedočenje ministra da je on u razgovoru sa premijerom predložio lokaciju, za crnogorske prilike, ogromnog naselja Velje brdo - dakle to nije uradio neki planer, arhitekta, čovjek od, ako hoćete, i umjetničke vizije – ne, ministar i premijer prelamaju kako će se planirati prostor na sasvim konkretnoj ravni. I pazite sad, taj grad u gradu bi bio naslonjen na auto-put. Nema potrebe bilo što dalje tu komentarisati – saopštio je Perić i dodao da je u Skupštini glavnog grada završena rasprava o osnivanju agencije za izradu lokalnih planskih dokumenata, ali kvorum za donošenje te odluke se još čeka.
- Toliko o tome koliko vlast zanima sveobuhvatan pristup –rekao je Perić.
STRUKA PROTIV
DOKUMENTA
On ukazuje da je stručna javnost bila protiv ovakvog dokumenta ,,posebno imajući u vidu da on nije komplementaran ne samo sa drugim planskim dokumentima, nego ni sa strateškim odrednicama u vezi sa demografskim i regionalnim razvojem“.
- Dodatno, ovakav PUP ne nudi nikakvu novu ideju razvoja glavnog grada, ne nudi recimo rješenje saobraćajnog problema – on je nastavak prakse manje-više nasumične gradnje gdje se kvadrati u prostoru gle-
Usvajanje ovako obimnog i strateški važnog dokumenta na elektronskoj sjednici, za manje od sat vremena, u trenutku dok Crna Gora gori, čin je nemara, neznanja, političke i institucionalne neodgovornosti, i grozne zloupotrebe ovlašćenja, poručeno je iz grupe KANA. Srđan Perić iz Pokreta Preokret poručuje da u praksi treba raditi sve drugačije: prvo konsultacije sa građanima, potom glas struke i na kraju politika koja odluci postavljenoj na ta dva stuba otvara institucionalna vrata
daju sa jedne strane kao prilika za naplatu komunalnog opremanja prostora, a sa druge strane kao mogućnost udovoljenju želja za profitom investitora kojima se skoro pa bespogovorno udovoljava. Sve to se dešavalo u različitom pravnom okviru kojim je ovaj PUP u svim svojim fazama rađen. Da napomenem i da sve što je prethodilo njegovom usvajanju jeste trajalo dugo, ali kada se ušlo u finiš procesa, odjednom je krenulo ubrzanje u kome se nije želio čuti niko, osim glasa vlasti – tvrdi Perić. On navodi da ovaj planski dokument, pored Veljeg brda, otvara vrata za gradnju na više lokacija ,,što će reći da će još više opteretiti prostor glavnog grada bez jasne ideje o njegovoj elementarnoj funkcionalnosti i povezanosti njegovih djelova“. - Postoji ozbiljna zabrinutost na polju očuvanja životne sredine koje bi bile posljedice izgradnje projekta Velje brdo i dodatnog ataka na gradske površine. Pored toga, u ostatku PUP-a su ucrtavane zgrade bez jasne logike i kriterijuma iza kojih stoji struka, dok su zelene površine zbog prenamjene prostora iznova napadnute. Ukupno uzevši, prostor koji je tretiran ovakvim planiranjem vrijedjeće manje, a finansijsku dobit će imati građevinske kompanije koje budu gradile zgrade – istakao je Perić.
OTVOREN PUT ZA
VELJE BRDO
noj na ta dva stuba otvara institucionalna vrata. Bez takvog pristupa, gubićemo prilike da iz planiranja dobijamo novu vrijednost, a ne da postojeću gubimo – zaključio je Perić.
NEMAR I NEZNANJE
Iz grupe KANA / ko ako ne arhitekt najoštrije su osudili način na koji je Vlada ,,usred perioda koji je sama za sebe proglasila neradnim i tokom kojeg nije sa nužnom hitnošću reagovala na strašne požare širom zemlje, ipak po hitnom postupku usvojila izmjene i dopune PUP-a Podgorice.
kompletnom, iako je nijesu potpisali svi njegovi članovi –kazali su iz grupe KANA. Oni smatraju da je umjesto cjelovitog i strateški usmjerenog plana razvoja grada, pred nama dokument koji zloupotrebljava institut ,,izmjena i dopuna“ kako bi, tačkastim i interesno motivisanim intervencijama, još jednom na prvo mjesto stavio interese privilegovanih investitora.
Ministar prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine Slaven Radunović je saopštio da je usvajanjem izmjena i dopuna PUP-a Podgorice otvoren put za projekat Velje brdo. Perić je podsjetio da je projekat Velje brdo najavljen nekoliko dana uoči podgoričkih izbora prethodne godine uz najavu prvih useljenja za sredinu naredne. Projekat stambeno-poslovnog kompleksa Velje brdo predstavili su u septembru prošle godine Radunović i premijer Milojko Spajić, koji je tada kazao da je u pitanju „crnogorski san“ te da bi prvi stanari mogli da se usele već sredinom 2026. godine. - U međuvremenu je taj rok prolongiran za 2027. godinu - što će reći uoči narednih izbora. Potom je varirao u hiljadama broj stanova koji je planiran da se gradi, da bi na kraju „brojčanik“ bio zaustavljen na 20.000, a da uz to nije ponuđen adekvatan odgovor na pitanje kako će se riješiti vodosnabdijevanje, sistem prečišćavanja otpadnih voda i uopšte kako će se toliko veliko naselje saobraćajno efikasno i funkcionalno povezati sa ostatkom grada. Čak i da za trenutak stavimo po strani održivost tog projekta, sam dokument u tom dijelu koji se odnosi na Velje brdo vrvi od nedosljednosti i ne-
jasno objašnjenog koncepta, počev od samog karaktera socijalnog stanovanja koje se ne realizuje na ovakav način, pa sve do prezentacije premijera o cijenama stanova koje je sasvim nerealan model, uz to i na ravni osnovne kalkulacije iznijet netačno – kazao je Perić, podsjećajući da je obećavan stan od 100 metara kvadratnih po cijeni od 390 eura mjesečne rate na 30 godina. - I dok govorimo o svemu ovome, dobar dio fekalije sa izliva direktno u Moraču, jer vlast koja je zapravo ista na državnom i lokalnom nivou ne može da se usaglasi o donošenju konačne odluke u vezi sa gradnjom kolektora – kakva god da je. Teško da postoji jasnija slika raskoraka između onoga što nam rukovodstvo priča i radi – kaže Perić. On smatra da, umjesto rješavanja gorućeg problema, dobijamo neodrživu priču u kojoj
objašnjene ključne elemente.
- Usvajanje ovako obimnog i strateški važnog dokumenta na elektronskoj sjednici, za manje od sat vremena, u trenutku dok Crna Gora gori, a građani više naselja na teritoriji Podgorice ne mogu da zaustave požare jer nemaju ni osnovnu vodovodnu infrastrukturu, čin je nemara, neznanja, političke i institucionalne neodgovornosti, i grozne zloupotrebe ovlašćenja –istakli su iz grupe KANA.
Oni su dodali da je ovaj plan usvojen uprkos ozbiljnim primjedbama stručne i zainteresovane javnosti i činjenici da su u toku njegove izrade više puta prekršene zakonske odredbe i procedure.
- Predviđa se na hiljade novih stanova, naročito na lokacijama poput Veljeg brda, koje nema odgovarajuću saobraćajnu, komunalnu ni društvenu infrastrukturu, i za koje se i samo preduzeće Vodovod i kanalizacija pita (zajedno sa svima nama ostalima) kako će da bude opskrbljeno u budućnosti, a da ne ugrozi izvor Mareze i vodosnabdijevanje na prostoru cijelog grada – ističu iz grupe KANA. Ukazuju da je posebno zabrinjavajuće što se plan donosi u trenutku kada se jasno vidi kolika su već sada opterećenja na postojećoj infrastrukturi.
- Strašni požari u Piperima i Kučima danima nijesu jenjavali, upravo zato što nema vode! Uprkos tome, usvaja se plan koji predviđa dalje širenje gradnje i još veće opterećenje za postojeće sisteme – kažu iz grupe KANA.
Dodaju da se grad širi, ali bez znanja, pravca i podrške zajednicama ,,koje ni danas, na teritoriji glavnog grada ove zemlje, nemaju osnovnu infrastrukturu“.
buka – a tome upravo svjedočimo. U praksi treba raditi sve drugačije: prvo konsultacije sa građanima, potom glas struke i na kra-
- Centralna javna rasprava nikada nije zaista održana, izvještaj sa krnje javne rasprave je stigao sa pola godine zakašnjenja (zakonski rok je 30 dana od zaključenja javne rasprave), a Savjet za reviziju planskih dokumenata je na taj izvještaj dao saglasnost bez suštinskog razmatranja brojnih dokaza o nepravilnostima, pri čemu se prostorni planer mr Dragoljub jedini distancirao, ocijenivši plan negativno (hvala mu!) i upozorivši da je riječ o dokumentu koji produbljuje loše planerske prakse. I ovdje je zakon još jednom prekršen, jer se saglasnost Savjeta iz nekog razloga smatra
- Donoseći dokument na ovaj način, Vlada nam opet kaže ono što nam govori već mjesecima: glasovi građana, struke i lokalnih zajednica za njih su nebitni. Procesi planiranja se koriste kao alat za potvrđivanje privilegija, a ne za poboljšanje uslova za život građana. Ovakvo planiranje nije ni zakonito, ni legitimno, ni održivo, i mi ćemo nastaviti da se borimo protiv njega. Pozivamo sve građane, stručnjake, nevladine organizacije i nadležne institucije da ne prihvate ovaj čin kao svršen. Borba za prostor je borba za javni interes, zdravu životnu sredinu i dostojanstven život u gradovima – poručeno je iz grupe KANA. S. POPOVIĆ
Na Ceti Nju obilježe N Da N N ezavisNosti u kraji N e: Razvijena 34 metra duga zastava
Posebno bih zahvalio Cetinjanima koji su svakodnevnim šetnjama tokom prvih sto dana ruske agresije iskazali ogromnu, jasnu i nedvosmislenu podršku borbi ukrajinskog naroda za slobodu. Cetinje zauzima posebno mjesto u srcima svih Ukrajinaca - kazao je Herasimenko, naglasivši da Ukrajina obilježava dan kada je narod jasno potvrdio svoju volju da živi u slobodnoj, demokratskoj i nezavisnoj državi, te da i danas Cetinjani stoje uz cijeli ukrajinski narod
CETINJE - Nizom događaja na Cetinju je u neđelju obilježeno 34 godine od proglašenja ukrajinske samostalnosti.
U čast jubileja prvo je na Dvorskom trgu razvijena zastava Ukrajine duga simboličnih 34 metra, nakon čega su građani nastavili svečanu šetnju od Trga do nekadašnjeg Ruskog poslanstva, kao znak podrške i solidarnosti sa ukrajinskim narodom.
Nakon izvođenja himni Crne Gore i Ukrajine, minutom ćutanja odata je počast poginulim Ukrajincima i Cetinjanima. Ambasador Ukrajine u Crnoj Gori Oleg Herasimenko zahvalio je Crnoj Gori na iskrenoj podršci Ukrajini u ovim presudnim vremenima, i tokom svih 11 godina od početka agresije Rusije na Ukrajinu, a kako je naglasio, ta je podrška postala posebno upečatljiva prije tri i po godine kada je počela sveobuhvatna ruska agresija na Ukrajinu.
- Posebno bih se zahvalio Cetinjanima koji su svakodnevnim šetnjama tokom prvih sto dana ruske agresije iskazali ogromnu, jasnu i nedvosmislenu podršku borbi ukrajinskog naroda za slobodu. Cetinje zauzima posebno mjesto u srcima svih Ukrajinaca - kazao je Herasimenko, naglasivši da Ukrajina obilježava dan kada je narod jasno potvrdio svoju volju da živi u slobodnoj, demokratskoj i nezavisnoj državi, te da i danas Cetinjani stoje uz cijeli Ukrajinski narod. - Ovaj dan, 24. avgust, nije samo dan u kalendaru, to je dan
koji simbolizuje naše stremljenje ka slobodi, da budemo dio evropske zajednice naroda. Sada Ukrajinci prolivaju svoju krv zbog ovog izbora koji su napravili prije 34 godine - izbora da žive u nezavisnoj Ukrajini - kazao je ambasador Ukrajine poručivši da Ukrajinci danas moraju da budu dostojni onih ljudi koji su dali svoj život za nezavisnost Ukrajine i onih koji danas stoje na njenom braniku. -To je žrtva koja će uvijek da
bude sa nama - kazao je Herasimenko.
Kako je naglasio, Ukrajinu i Crnu Goru ujedinjuje isti put - put ka slobodi, demokratiji, vladavini prava i zajednički Evropski put. On je okuplje-
ne pozdravio sa: „Slava Ukrajini“ i „Da je vječna Crna Gora“. Kako je za Pobjedu kazao Stefan Todorović, Cetinje je i danas domaćin proslave Dana nezavisnosti Ukrajine, kao što je bilo i prvih 100 dana povodom sveobuhvatne agresije Rusije na Ukrajinu. - Cetinjani, koji gaje tradiciju slobodarstva i borbe protiv okupatora znaju sa čime se Ukrajina suočava i od prvog su dana bili na strani Ukrajine.
Ovo je dan koji simbolizuje naše stremljenje ka slobodi, da budemo dio evropske zajednice naroda. Sada Ukrajinci prolivaju svoju krv zbog ovog izbora koji su napravili prije 34 godine - izbora da žive u nezavisnoj Ukrajini - kazao je ambasador Ukrajine Herasimenko, poručujući da Ukrajinci moraju da budu dostojni ljudi koji su dali život za nezavisnost države
Napravili su jedan podvig koji je jedinstven u svijetu, kada su prvih 100 dana agresije šetali svakog dana, u znak podrške ukrajinskom narodu i njihovoj borbi za slobodu. Tako da je prirodno što se danas Dan nezavisnosti Ukrajine obilježava na Cetinju - kazao je on. Kako je naglasio Todorović podrška Ukrajini je bitna jer „živimo u doba mraka“. - Mrak se nadvija i nad Crnom Gorom i nad Evropom i nad čitavim svijetom. Zato su nam bitne podrške i solidarnost, da budemo zajedno na strani dobra, u borbi protiv zla - kazao je dodavši da je „taj mrak za Ukrajinu Rusija, dok za Crnu Goru znamo koji je mrak“. -Vidimo zadnja dešavanja. Rehabilituju se ratni zločinci, to je taj mrak protiv kojega se borimo - naglasio je Todorović Trosatni program obuhvatio je niz kulturnih i humanitarnih aktivnosti za sve generacije. Posjetioci su bili u prilici da se uključe u obnavljanje žuto-plave boje na pločicama pored Dvorca kralja Nikole. Održan je i interaktivni performans sa nacionalnim vezom „Harkivśina“ (pano dimenzija 2,5 x 3 m, posvećen gradu Harkovu – pobratimu Cetinja). Posjetioci su bili u prilici i da pogleadaju instalaciju „Kamuflažnih mreža“ za vozila hitne pomoći u Ukrajini. O načinu na koji se mreže izrađuju govorila je Ukrajinka Julija, koja u Crnoj Gori, sa djecom živi nešto više od tri godine. Tokom programa organizovana je i prezentacija šivenja specijalne odjeće za teško ranjene Ukrajince.
Na Dvorskom trgu bile su postavljene i kutije za donacije za pomoć Ukrajini i ukrajinskom narodu, a posjetioci su bili u prilici i da na informativnim štandovima dobiju puno podataka o ratu u Ukrajini. Događaj obilježavanja Dana nezavisnosti Ukrajine organizovali su NVO „Ukrajinogorci“, đečja zajednica Uniting Hearts, uz podršku Ukrajinskog udruženja „Dobro Djelo“, Ambasade Ukrajine u Crnoj Gori i grada Cetinja. J. Đ.-P.
Viši sud ukinuo prvostepenu presudu Osnovnog suda u Nikšiću kojom je dosuđeno da se smijenjenom direktoru OŠ ,,Braća Ribar“ zbog povrede časti i ugleda isplati 800 eura sa zakonskom kamatom
PODGORICA – Viši sud ukinuo je prvostepenu presudu Osnovnog suda u Nikšiću kojom je bilo odlučeno da je smijenjeni direktor tamošnje Osnovne škole ,,Braća Ribar“ Ranko Šljivić pretrpio duševne boli nakon što ga je sa te funkcije smijenila bivša ministarka Vesna Bratić. Taj predmet vraćen je Osnovnom sudu na ponovno odlučivanje.
Prvostepenom presudom bilo je dosuđeno da se Šljiviću zbog povrijeđene časti i ugleda isplati 800 eura sa zakonskom kamatom.
Advokat smijenjenog direktora Mihailo Volkov kazao je Pobjedi da je Viši sud ukinuo prvostepenu presudu. On je obrazložio da je, pored ostalog, navedeno da je ukinuta zato što nije obrazloženo koje duševne boli je imao smijenjeni direktor.
- Viši sud je u obrazloženju istakao da se iz presude ne vidi kako je trpio duševne bolove. Očekujem da Osnovni sud donose presudu u korist smijenjenog direktora – kazao je advokat.
Volkov je dodao da će sačekati ishod ovog slučaja na osnovu kojeg bi potom mogao da pokrene kolektivne tužbe u ime svih direktora. On je podsjetio da je razriješeni direktor Šljivić prvi od smijenjenih direktora tražio nadoknadu zbog pretrpljenih duševnih bolova.
NarušeN profesioNalNi iNtegritet
Pobjeda je ranije pisala o slučaju smijenjenog direktora Šljivića, koji je prvi dobio prvostepenu presudu da su mu povrijeđeni čast i ugled. Smijenjeni direktor Šljivić je, kako je navedeno u presudi, ispričao sudu da je razriješen na nezakonit način iako prethodno nije imao mrlju u podugačkoj prosvjetnoj karijeri. Kazao je da je usljed saznanja da ne može biti reintegrisan na poziciju direktora trpio i dalje trpi duševne bolove zbog povrede ugleda i časti, koji se ogledaju u narušavanju njegovog ličnog i profesionalnog integriteta. Istakao je da evidentno trpi nematerijalnu štetu, te
Advokat Mihailo Volkov kazao je Pobjedi da očekuje da Osnovni sud u Nikšiću donese presudu u korist smijenjenog direktora. Dodao je da će sačekati ishod slučaja na osnovu kojeg bi potom mogao da pokrene kolektivne tužbe u ime svih direktora
da sud prilikom odmjeravanja naknade štete mora imati u vidu da je porodična osoba, da ima 61 godinu, da je radni vijek proveo u prosvjeti, 38 godina, i da protiv njega nikada nije poveden bilo kakav postupak. - Sagledavajući prethodno izloženo stanje stvari i dati nalaz i mišljenje vještaka medicinske struke, sud nalazi da je tužilac nakon donošenja sporne odluke zaista ispoljio depresivno raspoloženje koje su pratili brojni simptomi od poremećaja prilagođavanja do doživljaja emocionalne iscrpljenosti i psihičke smetnje u svakodnevnom funkcionisanju – navedeno je u prvostepenoj presudi Osnovnog suda u Nikšiću. Istaknuto je da je nesporna činjenica da je smijenjeni direktor u svemu djelovao profesionalno bez bilo kakve negativne reputacije u karijeri.
- Tužiocu su upravo nezakonitim razrješenjem povrijeđeni čast i ugled s obzirom na to da mu je takvim postupanjem tužene u društvenoj zajednici, gdje se lično i profesionalno u svemu ostvario, ozbiljno poljuljan njegov višedecenijski pedagoški i prosvjetni besprijekorni rad i s tim u vezi u zajednici nametnut tendenciozan narativ da su njegovo prosvjetno djelovanje i radni
angažman praćeni lošim i neadekvatnim radom – navedeno je u presudi koju je poništio Viši sud.
Konstatovano je i da je Ministarstvo prosvjete propustilo da postupi u skladu sa obavezama predviđenim zakonom i drugim propisima, te da je sve to u direktnoj uzročno-posljedičnoj vezi sa nastalom nematerijalnom štetom po tužioca. U presudi se navodi i da tužena u ovom postupku ničim nije dokazala da je preduzela bilo kakve mjere kojima bi spriječila nastupanje opasnosti od štete za tužioca, odnosno bilo kakve mjere koje bi vodile isključenju njene odgovornosti. Sud je ocijenio i da direktor nije dao nikakav povod za nezakonito postupanje Ministarstva koje ga je smijenilo sa direktorske pozicije.
Šljivić, kao profesor fizičke kulture, po rješenju Ministarstva prosvjete, nauke, kulture i sporta od 12. jula 2021. godine razriješen je sa direktorske pozicije u JU Osnovna škola ,,Braća Ribar“. Pravosnažnom presudom Osnovnog suda u Podgorici od 6. aprila 2022. godine takvo rješenje o razrješenju u cjelosti je poništeno kao nezakonito.
Šljivić je jedan od više od sto direktora koji su mimo zakona ostali bez te pozicije. Direkto-
Zaštitnica imovinsko-pravnih interesa Crne Gore Bojana Ćirović je u februaru 2023. godine podnijela tužbu protiv Bratić, tražeći da plati odštetu zbog donesenih presuda u korist smijenjenih direktora škola. Zaštitnik je predložio sudu da obaveže Bratić da isplati novčani iznos, koji će biti utvrđen nakon vještačenja, zbog počinjene materijalne štete. Ranije je Bratić navodila da je nečuveno i presedan što se protiv nje pokreće tužba zbog izgubljenih 300.000 eura u postupku protiv smijenjenih direktora
ri su prvo dokazali da su razriješeni mimo propisa, onda su tražili nadoknadu materijalne štete, a na raspolaganju im je i mogućnost pokretanja tužbe zbog povrede časti i ugleda. Time se završava krug opcija koje su im na raspolaganju da zadovolje pravdu.
MaterijalNa šteta Razriješeni direktori, njih više od sto, na sudu su dokazali da su im funkcije oduzete mimo propisa. Prema nedavnim podacima, Ministarstvo prosvjete, nauke i inovacija po
raznim osnovama u dosadašnjem periodu isplatilo je skoro 300.000 eura u vezi sa predmetima formiranim zbog nezakonite smjene direktora vaspitno-obrazovnih ustanova u Crnoj Gori.
Visina dosuđenih iznosa koje dobijaju direktori zavisi od toga kada je mandat prekinut, a pojedini dobijaju veće iznose jer nijesu imali slobodnih časova, odnosno nakon smjene nijesu nastavili nigdje da rade kao profesori. Nadoknada štete koju dobijaju preko suda obračunava se u iznosu razlike između
profesorske i direktorske plate. Do sada je najveća odšteta zbog smjene isplaćena direktoru jedne rožajske škole koji je dobio 33.000 eura. Zaštitnica imovinsko-pravnih interesa Crne Gore Bojana Ćirović je u februaru 2023. godine podnijela tužbu protiv Bratić, tražeći da plati odštetu zbog donesenih presuda u korist smijenjenih direktora škola. Zaštitnik je predložio sudu da obaveže Bratić da isplati novčani iznos, koji će biti utvrđen nakon vještačenja, zbog počinjene materijalne štete. Ranije je Bratić navodila da je nečuveno i presedan što se protiv nje pokreće tužba zbog izgubljenih 300.000 eura u postupku protiv smijenjenih direktora. Bivša ministarka Bratić 2021. godine masovno je smijenila direktore škola, bez valjanog obrazloženja, potvrđeno je u presudama koje su donesene u korist čelnika obrazovnih ustanova. Bratić je svim direktorima poslala ista rješenja, da su ostali bez funkcije jer nijesu formirali školske odbore, ali su direktori na sudu dokazali da to nijesu mogli da učine upravo iz razloga što ih je Ministarstvo sabotiralo u tom procesu jer nije imenovalo svoje predstavnike u tom tijelu. Kada je smijenila direktore obrazovnih ustanova, Bratić je objašnjavala da je to bilo nužno kako bi se depolitizovao obrazovni sistem. No, pojedini poslanici u Skupštini tada su je demantovali, objelodanjujući podatke da su nova direktorska mjesta raspodijeljena po partijskim zaslugama. N. ĐurĐevac
Nezavisna poslanica u Skupštini Crne Gore Radinka Ćinćur o radu
Administrativnog odbora i Odbora za rodnu ravnopravnost
PODGORICA – Ono što zabrinjava u radu Administrativnog odbora Skupštine Crne Gore, čiji je dijapazon prava i dužnosti širok i najviše se odnosi na kadrovanje, jeste nedostatak jasnih kriterijuma po kojima se vrše razna imenovanja, zbog čega se stiče utisak da je većina njih u stvari politička.
To je u razgovoru za Pobjedu kazala Radinka Ćinćur, nezavisna poslanica u Skupštini i članica Administrativnog odbora i Odbora za rodnu ravnopravnost.
Između ostalog dodala je i da joj je ostalo neobjašnjeno zašto je predstavnicima CGO uskraćeno pravo prisustva sjednici na kojoj je trebalo da se odlučuje o prijedlozima za izbor članova Savjeta RTCG i Savjeta Agencije za audiovizuelne komunikacije. Za crnogorsko društvo smatra da je i dalje izrazito patrijarhalno, što se, kako kaže, posebno prepoznaje u jazu između žena i muškaraca među vlasnicima nepokretnosti u korist „jačeg pola“. Kroz buduće političko djelovanje u Skupštini, najavila je borbu za promjenu Poslovnika Skupštine, gdje će Odbor za rodnu ravnopravnost biti odlučujući za većinu zakona koji se tiču žena u Crnoj Gori.
- To se sada odnosi na Zakon o budžetu, kao i na zakone koji se tiču rodne ravnopravnosti, ali smo mišljenja da tu listu zakona treba proširiti kako bismo imali rodno senzitivne zakone, poručila je Ćinćur.
POBJEDA: Kako komentarišete dosadašnju transparentnost rada Administrativnog odbora Skupštine Crne Gore? Da li je, po Vašoj ocjeni, potrebno veće uključivanje javnosti u njegov rad?
ĆINĆUR: Sjednice Administrativnog odbora se prenose uživo na kanalima TVCG i građani mogu da prate njegov rad. Odbor ima širok spektar prava i dužnosti kroz koje prolazi, od prijedloga za imenovanja i razrješenja, preko donošenja propisa kojima se uređuju pojedina pitanja ostvarivanja prava i dužnosti poslanika i funkcionera koje bira ili imenuje Skupština, do uređivanja pitanja naknada
za zaposlene i sl. Ali nažalost, često imamo selekciju onoga što dolazi na dnevni red, da li od strane predsjednice Odbora ili već ne znam čija politika utiče na taj izbor. Tako smo imali slučajeve da zahtjev za skidanje poslaničkog imuniteta pojedinim poslanicima nikada nije stigao na red, a kasnilo je i imenovanje članova Savjeta RTCG koje imenuje nevladin sektor i članova Savjeta Agencije za audiovizuelne komunikacije. Nažalost, članovi Savjeta Agencije opet nijesu izabrani na plenumu, iako Evropska komisija stalno upozorava da je to neprihvatljivo. Ono što zabrinjava u radu Odbora jeste i nedostatak jasnih kriterijuma po kojima se vrše razna imenovanja, tako da se stiče utisak da je većina u stvari politička. Meni je neobjašnjivo zašto je uskraćeno prisustvo predstavnicima CGO sjednici na kojoj je trebalo da se odlučuje o prijedlozima za izbor članova Savjeta RTCG i Savjeta Agencije za audiovizuelne komunikacije, i što to ima da se krije od javnosti, zašto nijesmo spremni da branimo svoje izbore.
POBJEDA: Koje konkretne mjere planira da preduzme Odbor za rodnu ravnopravnost, čiji ste član, u svrhu povećanja zastupljenosti žena na javnim funkcijama i u politici?
ĆINĆUR: Ove godine izborili smo se da se Zakonom o izboru odbornika i poslanika broj žena na izbornim listama poveća sa 30 odsto na 40 odsto. To će važiti, nadam se, i za najmanju procentualnu zastupljenost žena u svim radnim tijelima Skupštine, u Vladi, kao i u upravljačkim tijelima državnih preduzeća. To je veliki iskorak koji nas približava evropskom prosjeku. Borićemo se za promjenu Poslovnika Skupštine, gdje će
Odbor za rodnu ravnopravnost biti odlučujući za većinu zakona koji se tiču žena u Crnoj Gori. To se sada odnosi na Zakon o budžetu, kao i na zakone koji se tiču rodne ravnopravnosti, ali smo mišljenja da tu listu zakona treba proširiti kako bismo imali rodno senzitivne zakone. Jedan od principa konferencije u Helsinkiju u organizaciji
OEBS-a, čiji sam bila učesnik, odnosi se na participativne rodne revizije tokom svakog parlamentarnog saziva, kako bi se procijenilo kako se rodna ravnopravnost integriše u ključne parlamentarne funkcije - uključujući zastupljenost, zakonodavstvo i parlamentarni nadzor.
POBJEDA: Da li su, po Vašem mišljenju, poslanice u crnogorskom parlamentu međusobno solidarne, postoje li antagonizmi u smislu političke pripadnosti
koji sprečavaju efikasniju saradnju?
ĆINĆUR: Nadam se da će solidarnost poslanica prevazići političke antagonizme. To su pokazale posljednje reakcije u kojima smo podigle glas protiv mizoginije, a posebno protiv femicida i rodno zasnovanog nasilja. Nažalost, posljednji događaj svirepog nasilja, koje je dovelo do ubistva žene i majke Alme Ćosović, zatim svirepo ubistvo dvogodišnje djevojčice koje je došlo poslije višekratnog porodičnog nasilja koje je prijavljivano, stalno aktuelizuju ove teme. Ako se u posljednjih 20 godina desilo osamdeset femicida, od čega u posljednjih pet godina čak petnaest, to je alarm za uzbunu – što se to dešava sa našim društvom, da li bilo što radimo da se ovako katastrofalno stanje popravi, što radimo na poboljšanju mentalnog zdravlja naših građana, na zaštiti žrtava. Ove cifre treba da nas ujedine, da se zapitamo što dovodi do ovoga i kako dalje.
POBJEDA: Postoji li politička volja da se usvoji zakon o rodno senzitivnom jeziku u institucijama?
ĆINĆUR: Mislim da postoji volja o obaveznoj upotrebi rodno senzitivnog jezika u institucijama, bar kod većine političkih partija u parlamentu, bez obzira da li dolaze
iz pozicije ili opozicije. Međutim, moramo biti svjesni da nijedan propis, pa ni ovaj o obaveznoj upotrebi rodno senzitivnog jezika, neće riješiti probleme rodne nejednakosti. Ti problemi su mnogo dublji od deklarativne upotrebe rodno senzitivnog jezika, poput ekonomske nejednakosti, nespremnosti da se ženama prepusti više odlučivanja na svim poljima u društvu, nedovoljne zaštite žena od svih oblika nasilja i sl.
POBJEDA: Kako ocjenjujete trenutni položaj žena u našoj državi, sa posebnim osvrtom na one koje žive u ruralnom području? Što Skupština može uraditi da bi se njihova ekonomska nezavisnost unaprijedila?
ĆINĆUR: Položaj žena u Crnoj Gori je poboljšan u posljednjih 30 godina, što pokazuju razna ispitivanja, ali nije na zavidnom nivou. Najniži broj žena u odnosu na zemlje EU, pa i zemlje regiona i dalje je prisutan na mjestima odlučivanja - u Vladi, Skupštini, upravnim odborima preduzeća i sl. To nije odraz nezainteresovanosti žena za neke društvene oblasti, već prosto muška dominacija na mjestima direktora preduzeća, rukovodilaca visokoškolskih ustanova, ministarskim mjestima i sl. Ohrabruje podatak da je na visokoškolskim ustanovama svih katedri više studentkinja, što znači da djevojčice kao jedini put svoje emancipacije vide obrazovanje. Više žena je i među akademskim građanima, sa naučnim zvanjima. Ali crnogorsko društvo je još uvijek patrijarhalno, što vidimo i po tome koliki je jaz između žena i muškaraca među vlasnicima nepokretnosti u korist muškaraca. Živimo u zemlji koja više vrednuje dječake nego djevojčice. Zbog toga se Crna Gora suočava sa velikim društvenim problemom prenatalnog odabira pola, koji je već ozbiljno narušio prirodni odnos novorođenih dječaka i djevojčica. Tako se, prema podacima Zavoda za statistiku Crne Gore, na 109 dječaka u posljednjih dvadeset godina u prosjeku godišnje rađa samo 100 djevojčica. To je ozbiljan prirodni disbalans, kakav, prema nalazima Populacionog fon-
da UN iz 2012. godine, Crnu Goru svrstava u sam vrh među zemljama sa najvećim prirodnim disbalansom između muškog i ženskog pola, uz Albaniju, Azerbejdžan i Jermeniju. Ovo je direktna posljedica nedovoljnog osnaživanja žena u našem društvu. Ovdje su posebno pogođene žene u ruralnim područjima, koje su u mnogo gorem ekonomskom položaju u odnosu na žene u gradovima, imaju manje šansi za posao, manje izbora za kvalitetan život. Način da se pomogne ovoj populaciji jeste osnaživanje žena kao nositeljki gazdinstava. Mislim da je Centralna banka Crne Gore osmislila kreditnu liniju za osnaživanje ženskog biznisa, učestvovala sam na jednoj konferenciji u organizaciji CBCG i Evropske banke koja je promovisala WE Finance Code, koji je okvir osmišljen za finansiranje mikro, malih i srednjih preduzeća (WMSME) kojima upravljaju žene. To je obaveza finansijskih institucija da zajedno rade na smanjenju globalnog jaza u finansiranju za žene preduzetnice. To je direktni pokazatelj kako jedna sposobna, obrazovana žena na čelu CBCG pomaže opštim interesima društva, pomažući ženskom biznisu. Ova akcija pomaže razvoju i emancipaciji crnogorskog društva u cjelini. To su sve načini kako ohrabriti sposobne, preduzimljive žene da se bore za vidljivije mjesto u društvu, a time će i čitavo društvo biti pravednije i bogatije.
POBJEDA: Što Skupština može uraditi na tom polju? ĆINĆUR: Skupština može promovisati najbolje kao što je to urađeno proljetos prilikom organizovanja Ženskog parlamenta sa temom unapređenja života žena na ruralnom području, gdje smo čuli glas mnogih preduzetnica i njihove potrebe. Važno je odgovoriti na te potrebe donošenjem odgovarajućih zakona, orodnjenošću tih zakona, orodnjenošću budžeta za svaku narednu godinu i slično. Što to znači? U svim institucijama zaposliti profesionalce ili eksperte za rodnu ravnopravnost koji će jasno ukazati na to kako dati zakoni utiču na žene i muškarce. Ir. M.
Poneđeljak, 25. avgust 2025.
PODGORICA - Službenici
Uprave policije uhapsili su Z. M. (40) iz Zete i D. P. (65) iz Bara nakon što su u mjestu Trnovo u Baru otkrili najveću plantažu marihuane na teritoriji Crne Gore sa 13.100 sadnica biljke kanabis sativa, saopšteno je iz Uprave policije.
U akciji „Trnovo“, u kojoj su učestvovali službenici Sektora granične policije sa službenicima SBPK i Višim državnim tužilaštvom u Podgorici, nakon višemjesečnih izviđajnih i dokaznih policijsko-tužilačkih mjera i radnji, otkriveno je osam parcela marihuane koje čine jednu cjelinu, a koje su se nalazile u punom stadijumu uzgoja.
- Plantaža je bila opremljena sistemima navodnjavanja, uzgoja i fizičkog i tehničkog obezbjeđenja, što ukazuje na visok nivo organizacije i opremljenosti izvršilaca koji su prilikom realizacije kriminalnih aktivnosti sprovodili i mjere kontranadzora - ističu iz Uprave policije. Policijski službenici su u koordinaciji sa nadležnim tužilaštvom izvršili uviđaj na plantaži, nakon čega su preduzete druge mjere i radnje na prikupljanju dokazne građe, izuzimanju i sječi sadnica kanabisa.
AKCIJA „TRNOVO“: Otkrivena najveća plantaža marihuane u Crnoj Gori
Uhapšeni Zećanin i Baranin zatečeni su na plantaži tokom dolaska službenika policije.
- Preduzimajući dalje mjere i radnje u odnosu na ove osobe, izvršen je i pretres kuća i tri vozila na četiri lokacije koje koriste osumnjičeni i sa njima povezane osobe, te su pronađeni predmeti i stvari koji će biti predmet daljih vještačenja - najavili su iz Uprave policije.
Po okončanju kriminalističke obrade, shodno nalogu državnog tužioca u Višem državnom tužilaštvu u Podgorici, Z. M. i D. P. su uhapšeni zbog sumnje da su izvršili krivično djelo nedozvoljena proizvodnja, držanje i stavljanje u promet opojnih droga.
izručio Crnoj Gori člana OKG
Baranin uhapšen zbog šverca 1,2 tone kokaina
PODGORICA - Pripadnik jedne organizovane kriminalne grupe iz Urugvaja, Baranin Ardijan Ajdarpašić (27) izručen je preksinoć Crnoj Gori, nakon što je 2023. godine uhapšen u operaciji „Virtus“ kada je zaplijenjeno 1,2 tone kokaina.
Za A. A. je raspisana međunarodna potjernica NCB Interpola Podgorica na osnovu naredbe Osnovnog suda u Baru radi izdržavanja dvogodišnje zatvorske kazne na koju je pravosnažno osuđen zbog krivičnog djela neovlašćena proizvodnja, držanje i stavljanje u promet opojnih droga Krivič-
nog zakonika Crne Gore. A. A. je uhapšen u Urugvaju 23. marta 2023. godine u operaciji kodnog naziva „Virtus“, kada je nacionalna policija te zemlje zaplijenila više od 1.200 kilograma kokaina. Tom prilikom je uhapšeno 10 osoba, među kojima i dva državljanina Crne Gore - A. A. i S. D. - A. A. je po odležanoj kazni zatvora u Urugvaju, uhapšen po međunarodnoj potjernici NCB Interpola Podgorica, te je izvršena njegova ekstradicija iz Urugvaja u Crnu Goru od strane službenika NCB Interpola Podgorica uz asistenciju Posebne jedinice policije - navedeno je u saopštenju Uprave policije. R.P.
- Preduzimaju se dalje aktivnosti na identifikaciji i procesuiranju povezanih osoba koje su stvarale uslove za uzgoj, proizvodnju i dalju distribuciju marihuane - ističu iz Uprave policije.
Akcija „Trnovo“, kako dodaju u saopštenju, usmjerena je na razbijanje lanaca proizvodnje, distribucije i krijumčarenja opojnih droga. - Ova akcija predstavlja rezultat kontinuiranog rada i sinergije organizacionih jedinica
Uprave policije na identifikaciji kriminalnih aktivnosti, razbijanju mreže proizvodnje, distribucije i krijumčarenja opojnih droga i procesuiranja članova kriminalnih grupa - navodi se u saopštenju.
Uprava policije, kako dodaju, ovom akcijom još jednom pokazuje odlučnost, posvećeno-
sti i nepokolebljivost u borbi protiv svih oblika organizovanog kriminala u svojoj zakon-
BUDVA: Na plaži Ploče eksplodirala ronilačka boca
BUDVA - Četrnaestogodišnji dječak teže je povrijeđen juče u eksploziji ronilačke boce na plaži Ploče u Budvi, potvrđeno je Pobjedi.
Prema našim informacijama, u ovom incidentu lakše je povrijeđena još jedna maloljetna osoba.
Dječak je sa teškim povredama šake prebačen u risansku bolnicu.
Kako pišu Vijesti, riječ je o turisti iz inostranstva, porijeklom iz Crne Gore. Prenose i da se boca sa kiseonikom u trenutku eksplozije nalazila na pultu gdje ronioci drže opremu. R.P.
KOLAŠIN: Nastavljeni protesti vlasnika imanja u NP Biogradska gora
KOLAŠIN - Nakon pauze prošle nedjelje zbog situacije izazvane požarima, nastavljeni su protesti nezadovoljnih vlasnika imanja u NP Biogradska gora. Magistrala između Kolašina i Mojkovca, kod Kraljevog Kola, odakle se skreće na NP Biogradska gora, bila je blokirana u subotu od 17.30 do 18 sati. Protest i blokada su smanjeni za pola sata, ali nije smanjeno nezadovoljstvo što se problem ne rješava već mjesecima. Kako su istakli nezadovoljni vlasnici imanja u NP Biogradska gora kojima ne mogu da raspolažu, nastavljaju da protestuju dok se ne ispune zahtjevi upućeni nadležnim državnim organima. Hoće da njihovi unuci imaju pravo ma đedovinu i da privatna imovina ne bude otuđena i zabranjena. - Naša imovina koja se nalazi u zoni NP Biogradska gora i njeno raspolaganje njom godinama je faktički ograniče-
Ako nastave da nam onemogućavaju da koristimo ono što je naše pravo i nasljeđe, neka sprovedu eksproprijaciju sa pravičnim tržišnim naknadama, poručeno je sa protesta
no u potpunosti. Vlasnici ne mogu da raspolažu zemljištem, da ga obrađuju, ne mogu da ga prenesu na svoje potomke kao što mogu drugi građani Crne Gore. Ovakvo stanje nije samo nepravično, nego je i diskriminatorsko prema nama. Do sada nijesmo dobili nikakav odgovor od državnih organa, prije svega od Ministar-
stva prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine i Agencije za zaštitu životne sredine. Upozoravamo ih da se naše strpljenje, koje mjesecima pokazujemo, troši i da ćemo preduzeti sve zakonom dozvoljene mjere kako bismo raspolagali svojom imovinom kao i svi ostali građani - poručeno je sa protesta.
Nezadovoljni vlasnici imanja zatražili su da se sprovede eksproprijacija i isplati pravična naknada ako već ne mogu da koriste sopstvena imanja. - Ako državi, odnosno NP Biogradska gora treba tolika kontrola nad našim imanjima, neka ih otkupe po pravičnim tržišnim cijenama. Mi ne možemo prihvatiti da nam imanja propadaju i da se pretvaraju u šikare i pustare i da nam se uskraćuje pravo da živimo od sopstvenog rada i imovine. Pozivano sve vlasnike imanja u NP Biogradska gora da shvate da je ovo zajednički interes i da je ovo zajednička borba. Borimo se da naša đeca ostanu na đedovini i da je koriste onako kako su je koristili oni koji su nam je nasljeđem i amanetom ostavili - poručeno je sa protesta. Dr.DRAŠKOVIĆ
Stigle poruke
svjetskih lidera. Tramp poručio da SAD vjeruju u Ukrajinu kao nezavisnu državu
KIJEV - Ukrajina je juče obilježila 34. Dan nezavisnosti i godišnjicu proglašenja nezavisnosti od sovjetske vlasti, uz poruke podrške koje stižu od svjetskih lidera, uključujući predsjednika SAD Donalda Trampa.
Dok diplomatski napori za mir djeluju uzaludno, ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski poslao je jasnu poruku - Kijev neće izgubiti rat, piše CNN.
Pismo američkog predsjednika na društvenoj mreži Iks podijelio je sam Zelenski. Tramp je pohvalio hrabrost Ukrajine i naglasio da Sjedinjene Države vjeruju u njenu budućnost kao nezavisne države. Pored Trampa, poruke su poslali i drugi svjetski lideri, uključujući kineskog predsjednika Si Đinpinga, britanskog kralja Čarlsa i papu Lava XIV. Podrška dolazi u vrijeme kada su mirovni pregovori zastali.
Trampova poruka dolazi samo nekoliko dana nakon što je američki lider rekao da će Putinu dati „nekoliko nedjelja“, dodatno produžavajući rok za moguće posljedice protiv Moskve, nakon što je pozvao ruskog lidera da se sastane sa svojim ukrajinskim kolegom kako bi okončali rat. U pismu je Tramp napisao: „Narod Ukrajine ima nesalomljiv duh, a hrabrost vaše zemlje inspiriše mnoge. Dok obilježavate ovaj važan dan, znajte da Sje-
dinjene Države poštuju vašu borbu, cijene vaše žrtve i vjeruju u vašu budućnost kao nezavisne nacije“.
- Sada je vrijeme da se okonča besmisleno ubijanje. Sjedinjene Države podržavaju dogovoreno rješenje koje vodi trajnom, dugotrajnom miru koji okončava krvoproliće i štiti suverenitet i dostojanstvo Ukrajine - dodao je Tramp. Zelenski je zahvalio Trampu na poruci i obratio se svojim sunarodnicima, rekavši da će
SANA - Izrael je napao jemensku prijestonicu Sana, javila je TV stanica Al-Masira, koju kontrolišu Huti, dva dana nakon što su Huti ispalili raketu na Izrael.
Stanovnici Sane rekli su da su napadi ciljali područja u blizini predsjedničkog kompleksa, raketnih baza i elektrana. Izraelska vojska potvrdila je napad, rekavši da su među ciljevima u Sani bili vojni kompleks u kojem se nalazi predsjednička palata, dvije elektrane i skladište goriva. Nakon što je izraelski rat u Gazi protiv palestinske militantne grupe Hamas počeo u oktobru 2023. godine, Huti, povezani sa Iranom, počeli su da napadaju brodove u Crvenom moru, što su opisali kao akte solidarnosti sa Palestincima.
Često su ispaljivali projektile na Izrael, od kojih je većina presretnuta. Izrael je odgovorio napadima na područja pod kontrolom Huta, uključujući ključnu luku Hodeidu.
Ukrajina je izvela nove napade dronovima na Moskvu i Sankt Peterburg. Ruska PVO uspjela je da obori veliki broj letilica, ali oštećeni su stambeni kompleksi. Rusija je takođe izvela napade u kojima je jedna osoba poginula. Ruska protivvazdušna odbrana presrela je dron koji je 23. avgusta letio ka Moskvi, izjavio je gradonačelnik Sergej Sobjanin. On je rekao da se djelovi oborenog drona ispituju na zemlji. Nije bilo žrtava.
Kao odgovor na zabrinutost za bezbjednost vazdušnog prostora, ruska federalna avio-agencija Rosavijacija privremeno je obustavila rad više aerodroma u velikim gradovima Volške i Centralne oblasti evropskog dijela Rusije.
U Sankt Peterburgu, drugom po veličini gradu Rusije, takođe su prijavljena značajna kašnjenja letova. Nekoliko ruskih avio-kompanija, uključujući Rusiju i Pobjedu, najavilo je promjene u rasporedima letova zbog ograničenja u vazdušnom prostoru, piše Kijev independent.
zemlja slaviti Dan nezavisnosti čak i za sto godina.
- Ukrajina je jača i ima samopoštovanje. I Ukrajina ne čeka gestove dobre volje, već ima svoju volju da postigne ono što nam je potrebno - rekao je. Ovo je Ukrajina danas. I takva Ukrajina nikada više u istoriji neće biti primorana da trpi sramotu koju Rusi nazivaju „kompromisom“. Potreban nam je pravedan mir. O našoj budućnosti ćemo odlučivati samo mi. I svijet to zna – dodao je.
Osvrćući se na nedavne razgovore sa Trampom i evropskim liderima, Zelenski je dodao: „Ukrajina još nije potpuno pobijedila, ali sigurno neće izgubiti. Ukrajina je obezbijedila svoju nezavisnost. Ukrajina nije žrtva; ona je borac. Ukrajina ne moli; ona nudi. Savez i partnerstvo.“ Ruski ministar vanjskih poslova Sergej Lavrov juče je saopštio ključne ruske uslove za mir u Ukrajini, predlažući da bezbjednost zemlje garantuje grupa nacija koja bi uključivala stalne članice Savjeta bezbjednosti UN, piše Rojters. U intervjuu za američki NBC Njuz, Lavrov je otkrio da su ruski predsjednik Vladimir Putin i američki predsjednik Donald Tramp razgovarali o pitanju bezbjednosnih garancija, pri čemu je Putin podsjetio na neuspjele pregovore održane u Istanbulu 2022. godine. Na tim pregovorima, prema nacrtu sporazuma koji je Rojters vidio, razgovaralo se o stalnoj neutralnosti Ukrajine u zamjenu za bezbjednosne garanci-
je pet stalnih članica Savjeta bezbjednosti UN - Velike Britanije, Kine, Francuske, Rusije i SAD, uz učešće drugih zemalja. Lavrov je sada precizirao da bi, pored članica Savjeta bezbjednosti, ova grupa garanta mogla da uključuje i Njemačku i Tursku. Prema Lavrovu, model je jasan. - A garanti bi osigurali bezbjednost Ukrajine, koja mora biti neutralna, nesvrstana ni sa jednim vojnim blokom i nenuklearna - rekao je on, prema transkriptu koji je objavilo rusko ministarstvo vanjskih poslova. Pritom je ponovio da je članstvo Ukrajine u NATO neprihvatljivo za Rusiju. Takođe je napomenuo da Moskva i dalje zahtijeva zaštitu ruskog govornog područja u Ukrajini i da su potrebni i teritorijalni razgovori. Uslovi su u skladu sa prethodnim izvještajima, prema kojima Putin zahtijeva da Ukrajina preda cio istočni region Donbasa, odustane od NATO ambicija, ostane neutralna i ne dozvoli prisustvo zapadnih trupa na svom tlu.
GAZA – Zdravstvene vlasti registrovale su najmanje 64 žrtve i 278 povrijeđenih u izraelskim udarima na Po-
jas Gaze tokom posljednja 24 sata, javila je juče palestinska agencija WAFA. Broj palestinskih žrtava od
početka izraelske invazije na palestinsku enklavu u oktobru 2023. godine dostigao je 62.686, još najmanje 157.951 osoba je povrijeđena, dok su većina žrtava žene i djeca, navodi se na sajtu WAFA. Nakon dvomjesečnog primirja od 18. marta potvrđena su 10.842 smrtna slučaja i 45.910 povrijeđenih.
- Službe hitne pomoći još ne mogu da dođu do mnogih žrtava i tijela zarobljenih pod ruševinama ili razbacanih po putevima širom ratom razorene enklave, dok izraelske okupacione snage nastavljaju da ciljaju ekipe hitne pomoći i civilne zaštite - saopštile su zdravstvene vlasti u Gazi koje su pod kontrolom Hamasa.
Poneđeljak, 25. avgust 2025.
HERCEG NOVI – Urbani pejzaži Podgorice, kadrovi gradskih kvartova, ulica i melos autentičnog podgoričkog govora obilježili su u subotu veče otvaranje 38. Filmskog festivala u Herceg Novom, zahvaljujući domaćoj premijeri crnogorskog filma ,,Vidra“, koji je režirao Srđan Vuletić. Ostvarenje bosanskohercegovačkog reditelja nesumnjivo predstavlja osvježenje za crnogorsku kinematografiju – s jedne strane po integrisanju lokalnih motiva u kompleksan filmski mozaik, a s druge po pronalaženju načina da se o traumatičnim iskustvima, ali i njihovom prevazilaženju, progovori na krajnje inovativan način.
Vuletić je za Pobjedu nakon premijere kazao da mu je bilo jako važno da se ,,hercegnovska premijera održi na neki dobar način“.
- Kanli kula je bila puna i publika je, čini mi se, dobro reagovala. Važno mi je jer je ovo crnogorski film koji je rađen sa crnogorskim talentom i nas par u ekipi je zapravo formiralo ostatak ekipe. Nestrpljivo smo čekali premijeru jer smo vjerovali da imamo uzbudljiv i interesantan i drugačiji film od nečega što se nudi u regiji trenutno – kazao je Vuletić.
INTROSPEKCIJA
Reakcija punog gledališta na Kanli kuli potvrdila je da nam treba više ovakvih priča, onih koje posjeduju lokalni karakter i koje stavljaju fokus na tinejdžere i njihove probleme koje često zanemarujemo. ,,Vidra“ paralelno prati dvije priče koje gravitiraju oko tinejdžerke Hane: priču o njenoj porodici, smrti oca i reperkusijama koje nastaju nakon toga (naročito zbog njegove posljednje želje da bude sahranjen u astronautskom skafanderu, koja stvara rascjep u porodici) i priču o Haninom odrastanju na ulici i njenom odnosu sa Lukom i Balšom, u kojeg je zaljubljena. Film se bavi delikatnim temama vršnjačkog nasilja, nerazumijevanja pubertetlija i nebrige o njihovom mentalnom zdravlju, patrijarhatu koji i dalje snažno nastoji da ograniči žensku slobodu i oblikuje je po svojoj mjeri... Vuletić je u ovo ostvarenje utkao mnogo slojeva, poput pomračenja Sunca i vidre koji su zapravo ogledala unutrašnjih stanja likova. Vidra je metafora Hanine traume, koju ona na kraju uspijeva da pobijedi. Važno je napomenuti da mla-
Crnogorskom premijerom filma ,,Vidra“, u režiji Srđana Vuletića, zvanično otvoren 38. Filmski festival u Herceg Novom
Doživio sam profesionalni šok u radu sa mladim glumcima i tzv. neglumcima u Crnoj Gori! Izbor je bio ogroman, veliki broj tinejdžera koji sjajno glume, što mislim da je dobar signal, dobar zalog za budućnost da se ovdje mogu raditi jako dobre stvari – saopštio je za Pobjedu nakon premijere Srđan Vuletić
di crnogorski glumci – Savin
Perišić u ulozi Balše, Maša Drašler koja tumači Hanu i Pavle Marković u ulozi Luke – ulivaju veliku nadu u budućnost crnogorske kinematografije.
Vuletić je za Pobjedu istakao da je ,,doživio profesionalni šok u Crnoj Gori“.
- Doživio sam ga u radu sa mladim glumcima i tzv. neglumcima. Izbor je bio ogroman, veliki broj tinejdžera koji sjajno glume, što mislim da je dobar signal, dobar zalog za budućnost da se ovdje mogu raditi jako dobre stvari – rekao je on. Osnovna intencija, kako je kazao, bila je da naprave film koji će biti ohrabrujući za publiku, da ne bježi od svojih problema, zato što će problemi uvijek trčati za njima, već da je prvi korak u rješavanju problema priznati sebi da imate problem.
- Onda ćete ga vjerovatno moći riješiti. Potajno naša želja je bila, mislim da smo to nekako i uspjeli dobiti, da naš film bude poziv na introspekciju, da pri-
hvatimo sami sebe onakvim kakvi jesmo sa svim svojim vrlinama i manama i da kao takvi pokušamo da napravimo neki svoj život bolji i uzmemo sudbinu u svoje ruke – kazao je Vuletić, pojašnjavajući naziv filma.
- Vidra je u našem filmu neka trauma koju takođe ne možemo da se pravimo da je nemamo, ako je imamo, već je jako bitno da iskustvo traume koje imamo iskoristimo da bismo uradili nešto bolje, a ne da nas ta trauma razori. Ako trauma postoji u našem životu, ne treba to izbjegavati... Trauma je samo dodatno iskustvo, treba se suočiti i iskoristiti to iskustvo da naš život bude bolji, a ne da nam ta trauma uništava život – kazao je Vuletić.
GENERACIJSKA TEMA
Scenarista Stefan Bošković je na pres konferenciji jutro nakon premijere naglasio da
je riječ o pokušaju da se razumije cijela jedna generacija koja danas stasava u našoj zemlji. Prema njegovim riječima, dok je pisao scenario, često je razgovarao sa mladima. - Angažovao sam mnogo djece. Dok su čitali djelove scenarija, pitao sam ih kako bi reagovali u datim situacijama. Posebno me zanimalo kako bi djevojke odgovorile u trenucima nasilja ili konflikta. To mi je pomoglo da shvatim granicu između onoga što ja mislim i onoga što one doživljavaju - ispričao je Bošković.
Na konferenciji je govorio i Vuletić, ali i mladi glumci Drašler i Perišić, a razgovor je moderirala Svetlana Višnjić Drašler je istakla da je u filmu ,,Vidra“ pokrenuta generacijska tema.
- Dotiče se teme vršnjačkog nasilja koje je danas i te kako prisutno. Mislim da to ljudi moraju da shvate, jer samo tako se može mijenjati stanje. To je tema od velike važnosti za moju generaciju - rekla je Drašler.
Dušanu Kovačeviću nagrada ,,Milan Žmukić“
Filmski festival u Herceg Novom svečano je otvoren dodjelom nagrade „Milan Žmukić“ piscu, scenaristi i reditelju Dušanu Kovačeviću, jednom od najznačajnijih autora jugoslovenske kinematografije. On se prisjetio saradnje sa Milanom Žukićem, sa kojim je radio davne 1976. godine, kada je producirao ,,Beštije“. - Sa Milanom sam radio i on je bio u pravom smislu gospodin, čovjek od znanja i od riječi. Poslije „Beštija“ nastavili smo sa radom, od „Ko to tamo peva“ preko ,,Maratonaca“ i „Sabirnog centra“ do brojnih drugih filmova sve do njegovog odlaska – rekao je Kovačević. Na otvaranju festivala govorili su ministarka kulture i medija dr Tamara Vujović i predsjednik opštine Herceg Novi Stevan Katić, a program su vodili glumci Miloš Pejović i Marija Bergam. Himnu Crne Gore i ,,Odu radosti“ izveo je hor ,,Vokalisti“ pod dirigentskom palicom Saše Barjaktarevića
Scenarista Stefan Bošković
je na pres konferenciji nakon premijere kazao da smo svi svjesni koliko je nasilje kao tema prisutno u našim životima, u svim uzrastima. - Svaki dan prisustvujemo na neki način različitim oblicima nasilja. Mislim da je jako važ-
no da se piše i razgovara o tinejdžerskom nasilju. Precizno, ako pričamo o filmu ,,Vidra“, u odnosu muškaraca prema djevojčicama i djevojkama, što je suština ovog filma – rekao je on, dodajući da upravo smisao ovog filma vidi u tome da otvori diskusiju i da nas natje-
ra da mislimo o odgovornosti. On je kazao i da su Vuletić i on razmišljali na koji način da završe film i da li neko mora da prijavi nasilje, a na kraju su odlučili da mora biti prijavljeno.
- Jer jedino na taj način priča može da otvori prostor za promjenu - istakao je Bošković.
Perišić je kazao da mladi danas nemaju slobodu da jasno i glasno kažu da im je teško i da podijele svoje probleme sa nekim.
- Vjerujem da ovaj film nosi snažnu poruku i da može da promijeni ljudima mišljenje kad su te teme u pitanju – kazao je on.
Film je realizovan u produkciji Artikulacije (Crna Gora), u
koprodukciji sa Redibis Film (Italija), 365 Films (Hrvatska), RealStage (Bosna i Hercegovina), Buka Production (Kosovo) i Radio i Televizijom Crne Gore. Producent je Ivan Đurović, a koproducenti su Daniele Segre, Daniele De Cicco, Katarina Prpić, Danijel Pek, Ishak Jalimam, Fatmir Spahiu i Boris Raonić. Scenario potpisuje Stefan Bošković, direktor fotografije je Filip Tot, montažer Vladimir Gojun, scenograf Ognjen Smolović, kostimografkinja
Andrea Samardžić, a muziku Giorgio Giampà i Marta Lucchesini
Glavne uloge, osim Drašler, Perišića i Markovića, igraju: Marko Janketić i Nada Vukčević. Ostale uloge igraju Jelena Laban, Julija Milačić-Petrović Njegoš, Stefan Vuković, Aleksandar Gavranić, Davor Dragojević, Fatmir Spahiju, Gresa Pallaska, Goran Brčko Nikčević, Maja Stojanović, Edona Reshitaj, Vuk Vučinić, Davud Bahović i drugi. ,,Vidra“ je svjetsku premijeru imala prošle sedmice, otvarajući glavni takmičarski program 31. Sarajevo film festivala. A. RADOVIĆ
Savjetodavna misija UNESCO-a, koja je u Crnoj Gori boravila u februaru, uputila
PODGORICA – U najnovijem izvještaju Savjetodavne misije UNESCO-a crno na bijelo piše ono što se u Kotoru već godinama vidi golim okom: zakoni postoje, ali se ne sprovode; planovi se pišu, ali se ne primjenjuju; a OUV – izuzetna univerzalna vrijednost po kojoj je Kotor na listi svjetske baštine – gubi se u prašini građevinskih radova i turističkog stampeda.
Po svemu sudeći, Savjetodavna misija stigla je u Kotor u februaru ove godine da pomogne, a otišla s utiskom da je došla u zemlju u kojoj su zakoni dekor, planovi mrtvo slovo na papiru, a moratorijumi na gradnju traju taman koliko i politička obećanja – do prvog bagera koji probije još jedan zeleni pojas uz more. Izvještaj, dakle, ne otkriva ništa što već nijesmo znali: država je zarobljena između privatnih interesa i birokratske inertnosti, a Kotor – umjesto da bude ponos – postaje ogledalo nesposobnosti da se štiti ono što vrijedi više od betona i profita. Ako ovako nastavimo, moraćemo tražiti novo „čudo“ svijeta – jer staro smo već uspješno zatrpali dozvolama, koncesijama, neradom, neznanjem i ćutanjem adminis tracije. UNESCO nas, s vremena na vrijeme, podsjeti da bi „baština čovječanstva“ mogla postati baština investitora. I zato se, kao ultimatum, kao prvo i osnovno traži – zabrana gradnje i izdavanja svih dozvola u Kotoru i zaštitnoj zoni, tj. Tivtu, Herceg Novom i Cetinju. Ukoliko se to ne dogodi, zajedno sa drugim složenim i obimnim reformama, ostaje ista prijetnja: Kotor će biti upisan na Listu svjetske baštine u opasnosti.
Dok se čeka prvi zvaničan potez države, nakon šamara sa zasijedanja iz Pariza u julu ove godine, usijali su se telefoni Uprave za zaštitu kulturnih dobara, Opštine Kotor, Ministarstva kulture i medija, Ministarstva prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine i drugih relevantnih institucija odgovornih za razvoj Boke Kotorske. Svi hoće jedno: da se njihovi projekti, ako je ikako moguće, izostave iz najavljenog uvođenja zabrane gradnje. Novi zahtjevi za saglasnosti i građevinske dozvole se gomilaju, potežu se veze od vrha do dna, a novinar Pobjede ne mo-
Važno je da svi relevantni državni i institucionalni organi, zajedno sa predstavnicima lokalnih zajednica i NVO sektora, budu aktivno uključeni u ove procese. Zaštita OUV (izuzetnih univerzalnih vrijednosti) dobra svjetske baštine mora biti prioritet u odnosu na bilo koje privatne ili lične interese – navodi se u izvještaju
že da nasluti ko je predsjednika opštine Kotor Vladimira Jokića minulog proljeća ohrabrivao da će Savjetodavna misija poslati „relativno pozitivan izvještaj“, tvrdnja koju je iznio na jednoj od posljednjih sjednica Savjeta za upravljanje područjem Kotora. Tada je ustvrdio da može da saopšti nezvaničnu informaciju da će se preporuke Savjetodavne misije „većinom odnositi na završetak Menadžment plana, izmjenu određenih zakonskih rješenja i modele kako da se broj HIA koje se sad šalju prema Centru za svjetsku baštinu u Parizu smanji“. Međutim, izvještaj Savjetodavne misije UNESCO-a može se prije čitati kao optužnica: protiv institucija koje ćute, protiv politike koja popušta pred investitorima i protiv sistema u kojem baština vrijedi manje od kvadrata nekog apartmana. - Lokalitet svjetske baštine „Prirodno i kulturno-istorijsko područje Kotora“ ostaje izuzetno osjetljivo dobro, već pogođeno prekomjernom eksploatacijom i dalje vrlo ranjivo na nove pritiske. Primarni izazov zaštite i očuvanja leži u ponovnom uspostavljanju uravnoteženog odnosa između ekonomskih pritisaka razvoja turizma i rekreativnih aktivnosti – koji često donose kratkoročne koristi –i očuvanja kulturne i prirodne baštine, ključne za dugoročnu održivu ekonomsku i kultur-
nu održivost – navodi se u uvodom dijelu izvještaja Savjetodavne misije, koji su potpisali Siniša Šešum, šef Kancelarije UNESCO antene u Sarajevu, u ime Centra za svjetsku baštinu UNESCO-a, i Federika Pompejano, predstavnica Međunarodnog ICOMOS-a. Razvoj, kako se navodi u izvještaju, uglavnom podstaknut masovnim turizmom, brzo preplavljuje kulturni i istorijski pejzaž, potkopavajući upravo one kvalitete koji su u početku privukli posjetioce i ugrožavajući OUV (izuzetne univerzalne vrijednosti) dobra svjetske baštine, koji bi trebalo da bude temelj za održivu ekonomsku budućnost zasnovanu na kulturnim i prirodnim vrijednostima regiona. - Štaviše, dugogodišnji ciljevi prostornog planiranja, nedosljednosti između propisa,
Kruzeri da plove ka Bijeloj i Tivtu
UNESCO preporučuje da Crna Gora hitno zabrani uplovljavanje kruzera u zaliv Kotor – Risan izvan prolaza Verige, kako bi se zaštitilo osjetljivo kulturno i pejzažno okruženje. Umjesto toga, kruzeri bi trebalo da se preusmjere ka lukama u Bijeloj ili Tivtu. Takođe, traži se saradnja sa Udruženjem međunarodnih kruzing kompanija (CLIA) radi ograni-
zakona i planskih instrumenata, kao i nedostaci u njihovoj praktičnoj primjeni, dodatno pogoršavaju ove negativne uticaje, pokazujući se suštinski nespojivim sa očuvanjem OUV dobra svjetske baštine –navodi se u izvještaju. S tim u vezi, radi zaštite tih vrijednosti, Misija preporučuje uvođenje moratorijuma na novu gradnju i izdavanje građevinskih dozvola, kako bi se nadležnim organima omogućilo vrijeme i prilika da razmotre budući pravac razvoja dobra svjetske baštine unutar šireg područja Kotora.
- Ovo bi takođe trebalo da obuhvati reviziju HIA procjena urađenih 2023. i 2024. godine, radi evaluacije kumulativnog uticaja projekata koji su do sada bili predmet pojedinačnih procjena – navodi se u izvještaju.
čenja broja brodova dnevno, prelaska na čistija goriva i redovnog monitoringa emisija i zagađenja.
U izvještaju se navodi da godišnje više od 350 kruzera doveze u Kotor preko 700.000 putnika, što stvara prekomjerno opterećenje na Stari grad i cijelo područje svjetske baštine. Turistički pritisak, naročito ljeti, ugrožava auten-
Iako preporučuje sveobuhvatno preispitivanje zakona, propisa, politika i instrumenata prostornog planiranja, Misija je priznala da su postojeći prostorni planovi stvorili legitimna očekivanja među investitorima – očekivanja koja će Država članica (Crna Gora) morati da razmotri.
- Ipak, ukoliko dobro treba da zadrži status svjetske baštine, Misija smatra da su neophodne značajne i hitne mjere – navodi se u izvještaju.
Uvođenje novog moratorijuma (zabrane gradnje) odnosi se na svu novu gradnju i razvoj unutar dobra svjetske baštine i njegove zaštitne zone, sve dok se pravni, administrativni, institucionalni i planski okviri na nacionalnom, regionalnom i lokalnom nivou ne usklade i revidiraju kako bi se osigurala efikasna zaštita OUV dobra
tičnost prostora, opterećuje infrastrukturu, narušava kvalitet života lokalnog stanovništva i doprinosi fizičkom propadanju graditeljskog nasljeđa. Zagađenje iz kruzera i neprečišćenih voda dodatno prijeti ekološkim vrijednostima, dok izostanak jasne strategije upravljanja posjetiocima dovodi do haotičnog stanja na terenu.
i njegovo proaktivno, efikasno upravljanje, uključujući uspješno i konačno ažuriranje Plana upravljanja.
- Ovo bi takođe trebalo da uključi obustavu svih pojedinačnih projekata koji su od 2023. godine procijenjeni kroz zasebne Procjene uticaja na baštinu (HIA), dok se ne sprovede procjena kumulativnog uticaja. Ta procjena treba da identifikuje odgovarajuće mjere ublažavanja svih potencijalnih negativnih uticaja na OUV dobra i da se dostavi Centru za svjetsku baštinu radi razmatranja od strane savjetodavnih tijela – navodi se u izvještaju.
UKINUTI „ĆUTANJE“ Potrebno je hitno uspostaviti jasne i efikasne procedure za dozvoljeni razvoj i sprovesti reviziju intervencija i mehaniza-
zaštićenom području Boke Kotorske
ma sankcionisanja za prekršaje unutar dobra svjetske baštine. - Ovo bi trebalo da osigura da nikakvi sukobi interesa ne ugroze zaštitu i očuvanje OUV dobra, posebno u vezi sa procesima donošenja odluka o procjeni, odobravanju i realizaciji kako manjih, tako i većih projekata i intervencija –navodi se u izvještaju. Konkretno, Misija preporučuje da Država članica odmah ukine odredbu o „ćutanju administracije“, koja je još na snazi u pojedinim opštinama odgovornim za zaštitu i očuvanje OUV dobra svjetske baštine. Takođe, Misija traži da se opozove ovlašćenje Javnog preduzeća „Morsko dobro“ za izdavanje dozvola/odobrenja za privremene objekte unutar obalne zone dobra svjetske baštine i njegove zaštitne zone, sve dok novi Plan upravljanja ne bude formalno usvojen. Preporučuje se i da novi zakon o legalizaciji nelegalno izgrađenih i privremenih objekata, naročito onih koje je prethodno odobrilo „Morsko dobro“, ne bude primjenjivan na dobro svjetske baštine niti na njegovu zaštitnu zonu dok novi Plan upravljanja ne bude usvojen, ne bude uspostavljena ojačana struktura upravljanja i dok instrumenti urbanističkog planiranja budu revidirani.
Savjetodavna misija traži i hitnu izradu integrisanog Plana upravljanja koji pokriva cjelokupno dobro svjetske baštine i njegovu zaštitnu zonu, uključujući sve opštine, kao i Prostorni plan područja od posebnog interesa. - Važno je da svi relevantni državni i institucionalni organi, zajedno sa predstavnicima lokalnih zajednica i NVO sektora, budu aktivno uključeni u ove procese. Zaštita OUV dobra svjetske baštine mora biti prioritet u odnosu na bilo koje privatne ili lične interese –navodi se u izvještaju.
Od države se traži da paralelno pokrene sveobuhvatnu Studiju zaštitne zone, radi jasnog definisanja načina na koji zaštitna zona podržava i doprinosi atributima na kojima počiva OUV dobra svjetske baštine. Takođe, preporučuju da se hitno revidira i unaprijedi struktura upravljanja Savjeta za upravljanje područjem Kotora, osiguravajući da bude adekvatno podržan tehničkim i administrativnim osobljem kako bi mogao efikasno obavljati funkciju upravljača lokaliteta svjetske baštine. Sastav
Savjeta, kako se ističe, treba proširiti tako da uključi predstavnike svih opština koje dijele odgovornost za zaštitu OUV dobra svjetske baštine, pored predstavnika Opštine Kotor. - S obzirom na ključnu ulogu Savjeta, definisanu Zakonom o zaštiti prirodnog i kulturno-istorijskog područja Kotora, od suštinske je važnosti unaprijediti njegovu operativnu efikasnost. U tom smislu, proaktivno rješavanje potencijalnih sukoba interesa među članovima Savjeta značajno bi doprinijelo snažnoj zaštiti i održivom upravljanju OUV dobra svjetske baštine – navodi se u izvještaju.
REFORME
Stručnjaci UNESCO-a i ICOMOS-a preporučili su i usvajanje, kao sastavni dio Plana upravljanja, Plana održivog upravljanja turizmom koji uspostavlja jasnu viziju, ciljeve, indikatore i aktivnosti za promociju održivog korišćenja od strane posjetilaca, pravičnu raspodjelu koristi i zaštitu kulturne baštine. Traže i sprovođenje sveobuhvatne revizije praktične primjene zakona iz 2010, 2013, 2018. i 2019. godine na nacionalnom i lokalnom nivou. - Politike i zakonodavne reforme u oblasti baštine treba da budu dinamične i prilagođene novim prijetnjama, u skladu sa razvojem planskog okvira potrebnog za dobro svjetske baštine. Ovo treba da uključi efikasno sprovođenje Plana upravljanja kao glavnog operativnog instrumenta za zaštitu i očuvanje OUV dobra svjetske baštine, njegove zaštitne zone i šireg okruženja – navodi se u izvještaju. Posebno su apostrofirali da hitno treba razmotriti zabranu uplovljavanja kruzera u zaliv Kotor – Risan, iza prolaza Verige, radi zaštite osjetljivog kulturnog i pejzažnog okruženja zaliva. Potrebno je ojačati i monitoring razvoja i njegovih uticaja na dobro svjetske baštine kroz institucionalizovanje redovnih procjena kumulativnog uticaja, koje bi se sprovodile u srednjoročnim intervalima (npr. svake tri godine). - Ove procjene treba da upoređuju stvarni razvoj sa projektovanim scenarijima rasta i da, u skladu s tim, informišu prilagođavanje planskih kontrola – navodi se u izvještaju. Država će morati i da izmijeni važeći Prostorno-urbanistički plan (PUP) Opštine Kotor, kao i sve druge relevantne urbanističke planove koji se primje-
njuju u opštinama unutar dobra svjetske baštine i njegove zaštitne zone. Traži se i hitno dovršavanje procesa pravne zaštite zgrade „Jugooceanija“ kako bi se obezbijedila njena fizička zaštita. - Odmah treba obustaviti sve aktivnosti vezane za izgradnju Hotela „Orahovac“ do izrade revidirane Procjene uticaja na baštinu (HIA), koja treba da sadrži tačne podatke o nadmorskoj visini, topografskim konturama i nagibu terena, te da se dostavi Centru za svjetsku baštinu na razmatranje od strane Savjetodavnih tijela. Zatim, treba izraditi smjernice za konzervaciju i restauraciju koje su prilagođene kontekstu za istorijske građevine u Perastu i svim drugim istorijskim naseljima unutar dobra svjetske baštine – navodi se u izvještaju. Između ostalog, traži se i trajno obustavljanje svih postojećih i planiranih novih k oncesija za eksploataciju kamenoloma i uzdržavanje od produžavanja važećih koncesija za kamenolome ko-
Nefunkcionalan Savjet za upravljanje područjem Kotora i sukob interesa
Iako Zakon omogućava efikasan rad Savjeta za upravljanje područjem Kotora, UNESCO-ova Savjetodavna misija utvrdila je da Savjet nije funkcionalan. To je glavni razlog zašto ažuriranje Plana upravljanja, započeto još 2019, praktično stoji u mjestu. U izvještaju se navodi ozbiljan nedo-
ji posluju unutar dobra svjetske baštine i njegove zaštitne zone.
ŠTA DRŽAVA VIDI?
Kada se pročita cjelokupan izvještaj Savjetodavne misije, sastavljen na 134 stranice, ne možete se oteti utisku da vam sve liči na dijagnozu hronične bolesti: metastaze prekomjerne planirane i divlje gradnje, tromost institucija i višegodišnju zavisnost od betona. Slikovitije
statak koordinacije među institucijama, kao i nerazumijevanje izuzetne univerzalne vrijednosti (OUV) Kotora od strane mnogih nadležnih organa. Uz to, istaknuti su hronični problemi – od slabih kadrovskih i institucionalnih kapaciteta do lošeg monitoringa i nepostojanja stručnosti
bi se to moglo reći i ovako: ako je UNESCO doktor, Kotor je pacijent kojem se stalno propisuje terapija, a on uporno preskače ljekove i odlazi na kafu sa investitorima. Drugim riječima – ako se ništa ne promijeni, Kotor može očekivati da ponovo završi na Listi svjetske baštine u opasnosti. Crnogorska vlast, sadašnja i bivša, voljela je da se pohvali statusom Kotora pod zaštitom UNESCO-a, sve dok im
za procjenu uticaja. Misija je posebno upozorila na moguće sukobe interesa u Savjetu za upravljanje područjem Kotora, ali i u drugim instancama, kao i na manjak stručnog kadra na svim nivoima, što direktno ugrožava očuvanje zaštićenog područja i njegovih vrijednosti.
taj adut ishitreno i naivno skoro nije iz ruku izbio ministar Slaven Radunović. Ali taj status, voljeli ga oni ili ne, nije dekoracija – on je obaveza. A najnoviji izvještaj Savjetodavne misije jasno kaže: obaveze se krše, zakoni se zaobilaze, a prostor se rasprodaje. Zato pitanje nije više šta UNESCO vidi, već šta Crna Gora hoće da vidi u Kotoru: svjetsku baštinu ili svjetsku nekretninu? Jovan NIKITOVIĆ
U finalu Trofeja Podgorice večeras će snage odmjeriti ekipe Pljevlja 04 DC Light systems i CD shop Mozart
Večeras u 20 sati počeće meč za treće mjesto između ekipa Stupovi i Mondial, dok je za 21.15 zakazano veliko finale između ekipa Pljevlja 04 DCLS i CD shop Mozart. Organizatori su najavili pravi spektakl. Očekuju pune tribine, za najmlađe su spremili razna takmičenja, iznenađenja i poklone. Pripremili su i kulturno-zabavni program, nastup folklornih ansambala, plesnih grupa...
U finalu četvrtog Trofeja Podgorice na Stadionu malih sportova pod Goricom večeras će odmjeriti snage ekipe Pljevlja 04 DC Light systems i CD shop Mozart.
Branilac pehara, ekipa Pljevlja 04 DC Light systems u polufinalu je rezultatom 4:0 savladala ekipu Mondiala, koja je najprijatnije iznenađenje Podgoričkog mundijala. Odličan
meč viđen je i u drugom polufinalnom meču u kojem je ekipa CD shop Mozart rezultatom 1:0 savladala ekipu Stupovi. Večeras u 20 sati počeće meč za treće mjesto između ekipa
Stupovi i Mondial, dok je za 21.15 zakazano veliko finale između ekipa Pljevlja 04 DCLS i CD shop Mozart. Organizatori Trofeja Podgorice najavili su pravi spektakl. Očekuju pune tribine, za najmlađe su spremili razna takmičenja, iznenađenja i poklone. Pripremili su i kulturno-zabavni program, nastup folklornih ansambala, plesnih grupa... Podsjećamo, Trofej Podgorice, popularna manifestacija Sekretarijata za sport Glavnog grada, čiji je tehnički organizator Fk Centar, svečano je počela 17. jula. Interesovanje za učešće ekipa i ove godine je bilo ogromno, o čemu dovoljno govori podatak da su sva 52 dostupna mjesta popunjena za samo 30 sati. Ekipe su bile podijeljene u 13 grupa po četiri, u kojima se igralo po sistemu ,,svako sa svakim“, nakon čega je uslijedila eliminaciona faza i borba za nagradni fond od 12.000 eura. Četvrto izdanje manifestacije, kao i prethodna tri, ima humanitarni karakter jer će prihod od kotizacija, ukupno 10.000 eura, biti preusmjeren u dobrotvorne svrhe, čime organizatori još jednom pokazuju društvenu odgovornost. Iz organizacionog tima Trofeja Podgorice su saopštili da kompletan novac od kotizacija za učešče ide porodici vojnika Dejana Božovića. koji je tragično nastradao u Kučima. I. M.
Zbog strujnog ispada na crpnoj stanici na Marezi došlo do prekida u vodosnabdijevanju
Na zelenoj pijaci na Pobrežju i proteklog vikenda bila je veoma raznovrsna ponuda sezonskog voća i povrća, kao i mliječnih proizvoda, meda, sokova, džemova...
Prema riječima prodavaca najbolje prolaze grožđe, lubenice, breskve, krastavci, paradajz, paprike... Prodajnu cijenu proizvoda, kako navode, diktira nabavna cijena i kvalitet. Uprkos visokim cijenama pojedinih vrsta voća i povrća, ističu oni, kupci uglavnom ne žale da plate skuplje ako je u pitanju kvalitetan proizvod.
KVALITET
Ljiljana Đurišić koja godinama prodaje voće na zelenoj pijaci na Pobrežju, kazala nam je da na njenoj tezgi ovih dana najbolje prolaze grožđe i lubenice.
- Lubenica i pipun su iz Ulcinja. Kilogram lubenice od početka sezone kod mene je po euro, dok je pipun euro i po. Tako je bilo i prošle godine. Može se naći i po nižim cije-
Dnevno prodaju oko tonu grožđa
Na tezgi kompanije ,,Plantaže – 13. jul“ bila je odlična ponuda grožđa, bresaka i nektarina. - Nektarine i breskve su po 2,60 eura, grožđe kardinal je 2,60, a viktorija (bijelo) dva eura. Odlično prolaze i grožđe i brskve i nektarine. Vikendom dnevno prođe i do 150 gajbi grožđa (po šest kila), najviše kardinla, a poprilično prođe i bresaka i nektarina – kazala je prodavačica Nela Vujisić
nama u pijaci. Ali, kvalitet robe koju nabavljam opravdava ovu cijenu, u što su se mušterije imale kad godinama uvjeriti – kazala je Đurišić, uz napomenu da će lubenice biti do kraja septembra. Navodeći da je cijena domaćim smokvama iz Botuna četiri eura, ističe da su one na početku berbe bile znatno skuplje.
- Kad je počela, smokva je bila 10 eura, jer je bilo malo u ponudi. Čim nekog proizvoda fali, onda mu je cijena visoka. Sad je ima više, pa je cijena pala. Prošle godine je bila znatno povoljnija, jer je bilo puno više. Ove godine je bila velika suša, pa je bilo malo one koja je kvalitetna. Ponuda, odnosno tržište diktira cijenu nekom proizvodu. Zbog tako visoke cijene slabije je prolazila. Ljudi se iznenade kad im kažem da je kilo smokava 10 eura. Ali, mogu vam reći da oni koji skromnije žive više kupuju kvalitetnu robu od onih koji imaju dosta para. Vole manje da pojedu, ali kvalitetno – priča Đurišić. Italijansko grožđe nudila je po šest eura, makedonsko četiri, a domaći vranac iz Kuča tri eura.
- Italijansko grožđe, bijelo i crno, bilo je po 10 eura. Vranac je iz Kuča. On je duplo skuplji nego lani. Nema ga puno,
Zbog strujnog ispada na crpnoj stanici na Marezi, postrojenje je ostalo bez napajanja električnom energijom zbog čega je bez snabdijevanja vodom oko sat (od 10 i po do 11 i po časova) bilo oko 60 odsto potrošača na teritoriji Podgorice koji se snabdijevaju sa ovog vodoizvorišta.
Bez vode su bili potrošači iz djelova grada Preko Mora-
če, centar, Zabjelo, blokovi pet i šest… Iz gradskog preduzeća Vodovod i kanalizacije d. o. o. Podgorica obavijestili su potrošače koji se snabdijevaju sa CS Mareza da je vodosnabdijevanje obustavljeno zbog strujnog ispada. Ekipa CEDIS-a su brzo izašle na teren i otklonile kvar nakon čega je, oko 11 i po sati, ponovo uspostavljeno normalno vodosnabdijevanje. I. M.
Agencija za upravljanje zaštićenim područjima Podgorice nastavlja sa aktivnostima očuvanja i unapređenja kulturne i prirodne baštine
Agencija za upravljanje zaštićenim područjima Podgorice nastavlja sa aktivnostima očuvanja i unapređenja kulturne i prirodne baštine. - U sklopu projekta ,,Mistični Dunav“ završeni su radovi na izgradnji guvna na platou kod Bukumirskog jezera u Parku prirode ,,Komovi“ čime smo sačuvali dio tradicije i uljepšali
ambijent za posjetioce. Kroz realizaciju ovog projekta promovišemo područje Parka i unapređujemo turističku ponudu Podgorice, vodeći računa da se ne naruše prirodne vrijednosti ovog područja zbog kojeg je i zaštićeno – poručuju iz Agencije za upravljanje zaštićenim područjima Podgorice. Tim povodom prethodne sed-
mice na Bukumirskom jezeru upriličen je izlet na kojem su na poziv Turističke organizacije Podgorica bili i predstavnici Agencije za upravljanje zaštićenim područjima Podgorice na čelu sa direktorom Stojanom Sjekloćom - Posjetioci su imali priliku da uživaju u čarima netaknute prirode, ali i u novouređenom mo-
bilijaru – guvnu i ljetnjikovcu koje je uradila Agencija, kao i panoramskom ramu sa vidikovca koji pruža predivan pogled na jezero i okolne planine. Bukumirsko jezero još jednom je potvrdilo da je pravi biser našeg podneblja i mjesto gdje priroda i tradicija stvaraju savršenu harmoniju – poručuju iz Turističke organizacije. I. M.
ponuda voća i povrća na zelenoj pijaci na Pobrežju, otkupna cijena i kvalitet diktiraju prodajnu
Cijena grožđa kreće se od euro i po do tri eura. Kilogram domaćeg vranca iz Pipera, sa Drezge, košta tri eura, bijelo dva i po. Cijena prvenstveno zavisi od kvaliteta i nabavne cijene. Građanima nije žao da plate kvalitetno grožđe po tri eura. Na pijaci ima robe za svačiji džep. Nigdje u gradu ne možete naći svježiju robu i bolju ponudu – kazala je Milanka Dakić, koja na zelenoj pijaci prodaje voće i povrće već 15 godina
vidite i sami, velika je suša, dosta toga je izgorelo, otkupljuju ga i ljudi koji se bave proizvodnjom vina, nema ga puno na tržištu. Podgoričani vole da pojedu vranac i rozakliju. Rozaklija će početi za desetak dana, mislim da ona neće biti ispod pet eura – kazala je Đurišić, uz napomenu da je autohtonih crnogorskih sorti grožđa sve manje. Navodeći da su kajsije, breskve i nektarine iz grčke po pet eura, kazala je da je srbijanska šljiva tri eura i da je i njoj cijena viša nego lani.
- Kako su se plate i penzije u Crnoj Gori povećale tako su se i cijene proizvoda povećale – zaključila je Đurišić.
I prodavačica Milanka Dakić kaže da na njenoj tezgi ovih dana najbolje prolazi grožđe.
- Kilogram domaćeg vranca iz Pipera, sa Drezge, je tri eura, bijelo je dva i po eura. Grožđe je negdje euro i po, negdje dva, negdje tri eura... Cijena prvenstveno zavisi od kvaliteta i nabavne cijene, a nabavna cijena kvalitetnom grožđu je viša. Ljudima nije žao da plate kvalitetno grožđe po tri eura, niko se ne buni zbog više cijene, ako
je proizvod kvalitetan… Pijaca je takva, ima robe za svačiji džep. Nigdje u gradu svježije robe i bolje ponude ne možete naći – kazala je Dakić, koja prodaje na pijaci već 15 godina. Domaće šljive, požegače iz Bijelog Polja prodavala je od dva i po eura.
- Jutros sam prvi put donijela domaću požegaču. Imala sam
U sektoru za prodaju mliječnih proizvoda juče je bila veoma raznovrsna ponuda sira i kajmaka. Prema riječima prodavaca, dobro prolazi i stari i
mladi sir, a cijene su skoro dvije godine nepromijenjene.
-Stari sir je devet eura, mladi sedam, lisnati kolašinski 12, kajmak od 15 do
je i prošle godine, ona će kasnije biti vjerovatno jeftinija, kao i lani. Očekujem da će i ove godine, kad bude dobra ponuda, odnosno kad sazri, biti po euro i po za kilogram – kazala je Dakić. Domaće kruške nudila je po tri eura, jabuke dva, tikvice i patlidžan dva, kupus iz Bijelog Polja 1,20 eura, boraniju od četiri do pet eura, paradajz dva i dva i po eura, rozi tri, krastavce dva eura, klasove po 80 centi, šargarepa i bunde-
20 eura, kozji sir 13, dimljeni njeguški 20 eura. Ovo su iste cijene kao prošlog ljeta – kazala je prodavačica Dijana Vujisić Podsjećamo, prije dva ljeta cijena mladoga sira je bila pet eura, stari od šest do osam, a lisnati kolašinski devet eura.
va su po dva eura, luk dva, crmnički dva i po, pasulj pet eura, paprika od euro i po do dva i po eura…
ZARADA
Vlado i Persa Ceklić breskve sa plantaža iz Tuzi prodavali su po euro i po, koliko su tražili i za kilogram grožđa, sorte ka-
drinal. S obzirom na to da su im cijene voća i povrća među povoljnijima na pijaci na Pobrežju, a kvalitet robe solidan, onda i ne iznenađuje što je i juče ispred njihove tezge bila gužva. - Šljiva požegača iz Danilovgrada je euro i po. Paprike iz Mataguža su po euro i po. Krastavac, patlidžan i tikvice su takođe po euro i po, paradajz, i obični i rozi su po dva eura, a barska maslina sedam eura –kazala je Persa. Vlado naglašava da su kod njih cijene uvijek bile niže u odnosu na druge prodavce, te da će tako i ubuduće ostati. - Nađem robu po povoljnijim cijenama, pa je i prodajna cijena niža. Imam stalne mušterije, što znači da su zadovoljni kvalitetom robe. Ljudi kada vide niže cijene rado mi se vraćaju. Idem na manju zaradu, na veći obrt. Sezona je bila dobra. Ima dosta stranaca, Turaka naročito koji žive u Podgorici, i oni su nam stalne mušterije – kazao je Vlado. Dajana Krstović prodavala je grožđe kardinal i bijelo sa plantaža u Tuzima po dva eura. Breskve sa Bioča i nektarine nudila je po dva eura. - Borovnica sa Komova je devet eura, kupina je osam, a aronija četiri eura. Borovnica je prošle godine bila osam, ove je euro skuplja. Nema dovoljno berača, pa je slabija ponuda – kazala je Krstović. Prodavačica krompira Darinka Radulović kazala je da je cijena ovom proizvodu ista kao lani.
- Nabavna cijena krompira je 60-65 centi, mi ga prodajemo po euro. Ima sitnijeg po 80 centi po kilogramu. Krompir je iz okoline Nikšića. Kesa od pet kila je četiri i po eura – kazala je Darinka, koja je luk kolačar nudila po euro i po, a crmnički dva eura.
Na jednom od mjesta za prodaju drva za ogrijev, u Ulici Bracana Bracanovića na Tuškom putu, juče je bilo svega nekoliko kamiona i desetak prikolica sa iscijepanim bukovim i cerovim drvima. Jedan od prodavaca nam je
rekao da je cijena kubnog metra iscijepanih bukovih drva 80, a cerovih 90 eura. Cijena umetrenih drva je 65 – 70 eura za kubik bukovine, a 75 eura košta matar cerovine.
Šeganje po kubnom metru košta sedam-osam eura, dok
za cijepanje treba izdvojiti od osam do 10 eura. Navodeći da je cijena drva ove godine viša, podsjetio je da je za kubik iscijepane bukovine prošle godine trebalo izdvojiti 75, a cerovine 80 eura. Ponuda je ove godine slabija nego lani, a prodavac kaže da nije za očekivati pad cijene drva za ogrijev već da ona, kako se primiče zima, može samo rasti, kao i svake godine. I. M.
Marija IvANOvIć-NIkIčEvIć
Svašta bi još moglo da iskoči do kraja godine, ali za sada je situacija ovakva: „Sveto trojstvo“ ovogodišnjeg horora, uz „Sinners“ i „28 Years Later“, sačinjava i „Weapons“ Piše:
Kad Kristofera Nolana nema, ljetnje kolo u bioskopima najčešće vode Marvel i DC. Probali su superheroji to i ovog jula i avgusta, ali badava. Iako su i Ganov prosječni „Superman“ i Šakmanov ispodprosječni „The Fantastic Four: First Steps“ šefovima napunili buđelare, filmofili će najtoplije mjesece, ako ne i cijelu godinu, pamtiti po drugim naslovima. Možda čak i po samo jednom žanru. Ako postoji godina koja se može nazvati kraljicom horora, to je ova. Nema veze što i dalje otkucava, što nam je do kraja ostao još jedan kino-kvartal; sjajni filmovi poput „Sinners“ Rajana Kuglera i „28 Years Later“ Denija Bojla, ili vrlo dobri kao što je „Bring Her Back“ braće Filipou - pobrinuli su se da 2025. upamtimo kao odličnu godinu za stravu i užas. Činilo se da će taj utisak proteklih sedmica na repertoaru Sinepleksa pojačati makar još dva horora, čije su se premijere – nekako barbenhajmerovski – poklopile i sa dvije najiščekivanije komedije ljeta. No, samo je jedan od njih uspio da odskoči daleko iznad četvorke od koje se mnogo očekivalo, te za koju sam vjerovala da bi je bilo vrlo zabavno pogledati iz dva bloka, po principu horor + komedija. Na koncu, prvi blok pokazao se odličnim, a drugi – baš i ne. Za slučaj da razmišljate o tome koji od ova četiri naslova, o kojima danima bruji većina svjetskih filmskih medija, vrijedi pogledati – evo mog iskustva.
WEAPONS
Jedan horor da svima gospodari, jedan za svima seže, jedan da sve okupi i u tami kina ih sveže… U slučaju filma režisera i scenariste Zaka Kregera („Barbarian“, 2022), vjerujte hajpu – hajp je vrlo stvaran. Svašta bi još moglo da iskoči do kraja godine, ali za sada je situacija ovakva: „Sveto trojstvo“ ovogodišnjeg horora, uz „Sinners“ i „28 Years Later“, sačinjava i „Weapons“ („Tačka nestajanja“). Radnja se odvija u Mejbruku u Pensilvaniji, gdje usred noći, ničim izazvana, tačno u 02:17 sati, djeca napuštaju porodične domove. I nestaju – tu, u mraku, gubi im se svaki trag.
Da stvar postane čudnija, riječ je o 17 dječaka i djevojčica iz istog razreda. Od svih njih, kojima je učiteljica Džastin Gendi (Džulija Garner), nije nestao samo Aleks Lili (Keri Kristofer). Zbog toga su oči – i roditelja, i policije, i cijele zajednice, uprte u njih dvoje. Svi se pitaju i gdje su djeca, i zbog čega i Aleks nije nestao sa njima, i da li ta čudna, distancirana učiteljica ima nešto sa tim.
Naracija je nelinearna, epizodična, podijeljena na šest priča i isto toliko rašomonskih uglova pripovijedanja.
Svako poglavlje počinje ime-
nom onoga ili one iz čije perspektive sagledavamo događaje. Kreger se igra, skače napred-nazad kroz vrijeme, golica maštu, rasplamsava teorije, vrti publiku oko malog prsta. Svaku „epizodu“ i POV servira kao djelić slagalice, sve vrijeme miksajući nekoliko žanrova, od misterije i trilera, preko drame, do horora – i crne komedije.
„Weapons“ bi se najlakše, ako ne i najbolje, mogao opisati kao film Stivena Kinga koji nema nikakve veze sa Stivenom Kingom. Kreger i ovdje, kao u blistavom debiju „Barbarian“, puca od samopouzdanja dok se polako spušta u
podrume podsvijesti, ne bi li ispričao priču koja je toliko zakukuljena, da može da posluži kao višestruka metafora. I čija vam se djeca urežu u mozak taman kao i ona Pulicerom nagrađena fotografija iz vijetnamskog ratnog pakla „Napalm Girl“, koja je vjerovatno i inspirisala Kregera. Režiserov scenario lišen je potrebe za (pre)objašnjavanjem; mjesta za slobodnu interpretaciju i zamršeni simboli ciljano su ostavljeni kako bi publika mogla da im sama učita značenja. Režiser i sam kaže da je neke od njih, poput one famozne puške iznad kuće u snu Arčera (Džoš Bro-
lin), oca jednog od nestalih dječaka (a koju trenutno analizira cijeli internet), ubrizgao u film bez konkretne ideje o tome što treba da predstavljaju. I to bi, naravno, zvučalo kao mudrovanje, čak i kao prose*avanje, da „Weapons“ nije toliko atmosferičan i jak. I da vam stvarno ne potjera ganglije u potragu za mogućim odgovorima. Fotografija, dizajn zvuka, gluma, muzika, montaža (oko koje je Kreglera, inače, savjetovao Dejvid Finčer, pa je dobio i zahvalnicu u odjavnoj špici) – sve je u „Weapons“ posloženo tako da imate osjećaj da ste na nišanu. Da je ne-
ko, sa velikog platna, repetirao pištolj i drži ga cijelih 128 minuta pravo u vas.
Da se razumijemo: ima Kregerov film i krvi i eksplicitnosti, ali ne počiva strava na njima, nijesu oni ti koji su toliko strašni – ili makar ne djeluju preludo nakon što nam je „Terrifier 3“ Dejmijena Leonea prošle godine kolektivno silovao oči u mraku kino-sale. Užas u „Weapons“ crpi se iz neobjašnjivosti, iz manjka konačnih istina i odgovora, iz likova koje ne možete do kraja da prokljuvite i razumijete, a samim tim i da se osjetite bezbjedno dok ih gledate u oči. Kakva se poruka uopšte krije iza „Weapons“? Pa, može biti da je Kregerov film metafora o svemu – ali i o ničemu. Ne biste mnogo pogriješili ako biste ga shvatili kao parabolu o masovnim pucnjavama u američkim školama, ili kao priču o transgeneracijskoj traumi u zajednici koja svaku bol prećutkuje i gura je ispod ćilima. Mogao bi „Weapons“ biti i metafora o konformizmu i društvu koje je toliko oguglalo na tuđu patnju i odstranilo se od empatije, da nema te tragedije preko koje ne može da pređe i da je potpuno zaboravi. A mogao bi da bude i priča o tome koliko je teško podići djecu u modernom svijetu, te o svim tim babarogama od kojih, većinom neuspješno, pokušavaju da ih zaštite roditelji… Mogao bi „Weapons“ biti sve to, dakle, metafora o nečemu konkretnom, ali mogao bi da bude i nešto drugo. Recimo, „samo“ priča. Košmarna bajka za laku noć, uvrnuti i morbidni moderni odgovor na braću Grim, čiji su originalni zapisi mnogo krvaviji i užasniji od onih koje su nam „filtrirali“ za lektire i čitanke. Jedno je sigurno: ako „Weapons“ jeste bajka, poslije nje nema spavanja. Iz još nečega, pored te višeslojne (ne)objašnjivosti, crpi stravu Kregler – iz crnog, najcrnjeg humora, a to je nešto što najčešće ne očekujete od ovog tipa horora. Kad bih vam rekla, recimo, da vas pri kraju filma o nečemu tako strašnom kao što su rodi-
telji koji se suočavaju sa (ne) objašnjivim nestankom djece, čeka razrješenje u „Tom and Jerry“ stilu – da li biste mi vjerovali? Možda, ali samo pod uslovom da ste gledali Kregerov „Barbarian“. Baš zbog tog specifičnog spoja horora i komedije, samopouzdane režije i volje da publici vjeruje - Kreger i jeste zaslužio da se nazove jednom od najvećih nada filmske strave i užasa. Zaista je osvježenje gledati film režisera koji uopšte ne mari za jednoznačne odgovore, koji voli da se igra simbolima, koji traži od filmofila da budu aktivni učesnici u tumačenju, a ne samo pasivni teren za cimanje sa jump scare momentima. Sve su to razlozi zbog kojih „Weapons“ trenutno je-
Poneđeljak, 25. avgust 2025.
ste najbolji naslov na repertoaru Sinepleksa. Provjerite ga i uvjerite se, recimo, i u to da Nikolas Kejdž samo može da sanja o tome da je u horor hitu „Longlegs“ (Oz Perkins, 2024) bio strašan kao ona Aleksova „tetka“ Gladis ( Ejmi Madigan )… I čik se usudite da zaspite, dok vam se kroz glavu vrte ona djeca sa neprirodno podignutim rukama, kako trče ko zna gdje, ko zna kome, ko zna zašto - i samo nestaju u mraku.
FREAKIER FRIDAY
Ništa se, vala, od filma „Freakier Friday“ („Uvrnuti petak 2“) očekivalo nije mimo zere lagane nostalgije, pa sam ga zbog toga i pogledala tik prije „Weapons“. I gle čuda, dobila sam komediju – do balčaka! Zbog režije Niše Gatre, skripta Džordana Vajsa, dobre priče, ludih fora? Ma kakvi… Do balčaka – samo zbog Džejmi Li Kertis
„Freaky Friday“ (Mark Voters, 2003) bio je hitčina, pa je u eri rimejkovanja i davanja vještačkog disanja raznim filmskim i televizijskim „sjećalicama“, bilo samo pitanje dana kada će dobiti nastavak. Čemu sam se nadala, dobro sam se udala: nova zamjena tijela, ovog puta dupla, ispala je na momente i zabavnija od priče iz dvijehiljaditih.
Dvije decenije i kusur kasnije, Tes Kolman (Kertis) je baka, terapeutkinja i podkasterka, a njena kćerka Ana (Lindzi Lohan) ostvarena je kao muzička producentkinja i mama tinejdžerke Harper (Džulija Baters, najpozna-
tija po onoj sceni sa Bredom Pitom u „Once Upon a Time in… Hollywood“ (2019). Jedino što joj fali jeste ljubav, a na nesreću svoje „gen z“ kćerke pronalazi je u Eriku Rejesu (Mani Hasinto, slatki tupko iz „The Good Place“), ocu njene velike školske rivalke Lili (Sofija Hamons). Stara formula sa zamjenom tijela osvježena je upravo zahvaljujući novim klinkama, pa umjesto dvije sada imamo četiri žene koje (ne) žele da iskoče iz sopstvene kože. Njih četiri, naravno, zajedno stižu do dobro znane poente, da je familija tu da te podržava i voli čak i onda kada te toliko nervira, da bi je najradije likvidirao. Što uvrnutija bila – to više. Tada čak i najviše. Uglavnom, kada je „Freakier Friday“ u pitanju, nema tu previše izmišljanja „tople vode“, ali povratak u dobro poznati svijet ipak djeluje osvježavajuće. Malo fora za fanove filma iz 2003; malo humora prilagođenog našem vremenu; malo čačkanja po starim, pa malo po novim jazovima između generacija… I mnogo, mnogo sjajne energije Džejmi Li Kertis. Sasvim dovoljno za simpatično kino-iskustvo.
Jedna od najboljih stvari u vezi sa uspjehom Demi Mur i tjelesnog horora „The Substance“ (2024) jeste to što je kanski i oskarovski hit Korali Farže skrenuo pažnju planetarne filmske javnosti na nepravedno potcijenjen podžanr. To kažu i Dejv Franko i Alison Bri, bračni i kre-
ativni par čiji je body horror „Together“ („Zajedno“) otpočeo život u selekciji „Midnight“ na Sandensu prije nego što je ovog ljeta sletio u bioskope. Za razliku od „Weapons“, oko čijeg se značenja ili više njih i (ne) moramo složiti, „Together“ je vrlo jasna metafora o toksičnoj međuzavisnosti u vezama. Svi znamo barem jedan par na tragu Tima (Franko) i Mili (Bri), u čijim životima više ne postoji „ja“, samo „mi“. Pa se ne razdvajaju, pa su stalno u fazonu „Mi ovo, mi ono“, pa vam na svako pitanje i potencijalni dogovor odgovore tek kada provjere mišljenje druge polovine. Priča o Timu i Mili kreće od naizgled opšteg mjesta, na oproštajnom žuru prije selidbe kojoj se mnogo raduju, a gdje kapiramo da je ona ipak mnogo uzbuđenija nego on. Jer ne sele se zbog njega, nego zbog nje i novog posla učiteljice koji je pronašla daleko od gradske galame. Tim nema ni posao, ni vozačku, a ima 30+ godina i još ne odustaje od sna da se ostvari kao muzičar. Pritom, postoje i neki nagovještaji da se suočio sa traumom koju ipak, poslije deset i kusur godina zajedništva, nije podijelio sa Mili. Dakle, džaba „Mi ovo, mi ono“ – kad nešto u njihovoj vezi očigledno ne štima. U suštini, krećemo od klišea –posesivne djevojke s urednim životom, poslom i planovima, i momka koji ne zna đe udara, te koji sigurno od nečega boluje, bila to trauma iz djetinjstva ili sindrom Petra Pana. Ipak, režiser i scenarista
Majkl Šenks kao da na to potpuno zaboravlja nakon selidbe. Tu „Together“ počinje da se davi u opštim mjestima i režiserskim rješenjima, s autorom koji udari rez taman kad pomislite da je nagazio nešto zanimljivo.
Najinteresantnija u vezi sa „Together“ jeste ta ideja da se toksična međuzavisnost i zalijepljenost dvije osobe predstavi bukvalno – spajanjem njihovih tijela. Element tjelesnog horora zaista je odlično urađen; scene u kojima Tim i Mili pokušavaju da se razdvoje, rađene kombinacijom praktičnih efekata i CGI, krckave su, krvave i odvratne. I bude jezu na pravi način uvrćući i namještajući ljudska tijela baš u položaje u kojima nikada ne bi smjela da budu. Ono što poslije izvjesnog vremena postaje problem jesu Timova nagoviještena, pa brzo napuštena trauma – i činjenica da njegovu vjerenicu baš ništa ne definiše mimo međuzavisnog odnosa sa njima. Karakterizacija je, dakle, urađena bez mnogo mesa (kapirate?), a samim tim izostaje i dubinsko istraživanje toksičnosti i cijele poente jedne od najboljih rečenica izgovorenih u filmu: „Kada umrem, ne želim da mi tuđi život proleti pred očima.“ Nju izgovara jedan od Timovih prijatelja, komentarišući činjenicu da je sebe izgubio prateći želje i damare svoje djevojke. Ako stavimo po strani jake hororistične scene poput onog seksa u školskom toaletu (ne daj bože nikome), te lik Milinog kolege Džejmija (Dejmon Heriman), čiji će vas ključni
potez vrlo (ne)prijatno iznenaditi – malo je toga u „Together“ što se izdiže iznad poprostačenog argumenta da je bolje biti sam nego sa pogrešnom osobom. I Šenks je, kao Kreger, kombinovao horor i humor, ali ni jedno ni drugo nije dovoljno nagazio i produbio. Zato džaba i Platonovo tumačenje srodnih duša i onaj „šokantni“ rasplet, kada nekakvi kultovi i opšta mjesta ispadnu važniji od istraživanja psihologije međuzavisnih ljubavnika.
THE NAKED GUN
Da se odmah razumijemo: malo što može da donese takav merak kao veličanstvena budalaština i treščina od filma. Ipak, kada je parodija u pitanju, recept „što gluplja – to bolja“ ne može da iznese svako. Ultimativni dokaz je „The Naked Gun“ („Goli pištolj“) Akive Šafera
Film koji je, na radost interneta, spojio, „srcovao“ i zaljubio Lijama Nisona i Pamelu Anderson i u stvarnom životu, zasnovan je na kultnoj seriji
„Police Squad“ i tri dugometražna filma Dejvida Zakera Umjesto oko Frenka Drebina (Lesli Nilsen), novi ribut vrti se oko njegovog sina Džuniora (Nison) i njegove misije spašavanja svijeta od zlog milionera Ričarda Kejna (Deni Hjuston).
Da vam radnju prepričavam, ne pada mi na pamet. Sve što možete da pogledate u bilo kojem „ozbiljnom“ akcionom filmu iz osamdesetih možete da vidite i ovdje, samo okrenuto naglavačke. Sa glupošću
koja glupost neprekidno stiže, dok se slepstik, toalet humor i bukvalizovane igre riječi utrkuju u izazivanju transfera blama.
Svi u „The Naked Gun“ trude se, opučiše se da ispadnu što bukvalniji i gluplji. I to bi bilo sasvim u redu – da su im fore smiješne. No, postoji razlika između glupog i veličanstveno glupog, a Šaferova ekipa ipak ostaje pri ovom prvom. U „The Naked Gun“ gluposti se samo razbacuju bez reda i smisla, pa što se primi. I vrlo je malo parodijskih momenata koji stvarno mogu da nasmiju, recimo, ponavljajuća fora sa Frenkom Drebinom Džuniorom koji dobija kafu u raznim veličinama gdje god se nalazio i ma što radio.
„Smeta li ti da govorim slobodno? – Više preferiram engleski.“ I tako 85 minuta, uz neprekidno testiranje granica gledalaca kojima bi, valjda, trebalo da bude smiješno da gledaju obezgaćenog Nisona u situacijama u kojima nikako ne bi mogli da zamisle čovjeka koji je igrao velikane poput Majkla Kolinsa. Ili Oskara Šindlera
„The Naked Gun“ mogao je da se zaustavi na materijalu koji je, na koncu, ubačen u trejler, sa Nisonom koji zaustavlja pljačku banke maskiran u djevojčicu. Bilo bi to dovoljno za solidan „Saturday Night Live“ skeč, a za 85 minuta i pravi film, posebno za veličanstvenu parodiju, potrebno je više. A mladencima srećno, pa da ih u budućnosti zapadnu mnogo zabavnije i ljubavnije filmske (ne)zgode!
Kada je snimila „The Crush“ (Alan Šapiro, 1993) i ostvarila prvu rolu na filmu, imala je samo 17 godina. Postala je instant-zvijezda, poslije muzičkih spotova „Crazy“, „Amazing“ i „Cryin’“ grupe Aerosmith, ali i filmova „Clueless“ (Ejmi Hekerling, 1995), „The Babysitter“ (Gaj Ferland, 1995), „Batman and Robin“ ( Džoel Šumaher , 1997) i „Blast from the Past“ (Hju Vilson, 1999) – Ališa Silverston bila je na krovu svijeta. Mladost devedesetih godina prošlog vijeka gledala ju je kao boginju.
Ipak, odlučila je da se povuče. Nijesu joj se dopali „vjerni pratioci“ slave poput seksizma i mizoginije, ili toksične pažnje fanova i manjka privatnosti. I dugo se Silverston držala daleko od ekrana, da bi se sada vratila sa serijom „Irish Blood“.
Mutna prošlost
Striming servis Acorn TV otvorio je tri od šest epizoda prve sezone, postavljajući scenu koja je istovremeno intimna i tajanstvena. Na početku upoznajemo glavnu junakinju, uspješnu advokaticu Fionu Šarp (Silverston) dok napušta kalifornijsku svakodnevicu kako bi se udubila u porodičnu prošlost u Irskoj, o kojoj malo šta zna.
Kada je imala deset godina, otac Deklan (Džejson O’Mara) nestao je iz njenog i majčinog života. Godinama se držala zaleđene slike tog napuštanja, uvjerena da zna zbog čega se dogodilo. No, nakon dolaska u Irsku i očeve smrti, saznaje određene istine o njemu i porodici za koju čak nije ni znala da postoji. Najviše je, pak, šokira saznanje da je napuštanje, koje joj je oblikovalo cijeli život, zapravo bilo laž, kojom je otac želio da nju i majku zaštiti od svojih sumnjivih poslovnih dogovora.
Nakon što odluči da otkrije cijelu istinu u vezi s ocem i poveže se sa rođacima, u tome joj pomažu mlada policajka Rozin (Rut Kod), vlasnik lokalne bokserske dvorane Muse (Leonardo Taivo), ali i njena američka asistentkinja
Tes (Đulijet Amara). I tako
Fiona kreće u potragu na koju se nikada ranije nije smjela usuditi…
n arativni M otor
Koncept ponovnog povezivanja sa roditeljem često je rabljen motiv u sedmoj umjetnosti. Obično se otkriva kako su se i koliko obje strane promijenile tokom godina, pa se otvara i prilika za suočavanje sa traumama, prvenstveno
Proceduralni elementi za sada djeluju nerazvijeno i povremeno odvlače pažnju od glavne naracije, ali karakterizacija, gluma i atmosferično irsko okruženje ipak čine seriju vrijednom gledanja
djece koja su teže procesuirala napuštanje.
Za ovaj motiv, kao i za cijelu seriju „Irish Blood“ Arona Martina, ne može se mnogo reći; ostalo je štošta da se razradi u drugoj polovini se-
zone. U prvoj epizodi postavljen je okej temelj sa Fionom koja dolazi u Irsku i gdje gledaoci, poput glavne junakinje, još ne razumiju baš najbolje gdje se nalaze. Oko nje gravitira nekoliko sporednih likova, koje kreator koristi da bi produbio priču. Neki za sada pružaju konkretne elemente za ličnu istragu mlade žene, dok drugi predstavljaju lokalnu vezu sa zemljom, ali uz nekoliko upitnika. Malo, izmišljeno selo Kilbrajd u Irskoj, tako postaje ključno mjesto gdje se prepliću tajne, glasine i svakodnevni život, a kontrast između prividne druželjubivosti i duboko zakopanih tajni pojačava utisak da glavna junakinja hoda po minskom polju. Svaka epizoda završava uz cliffhanger događaj koji rasplamsava radnju, obećava nove sukobe i tjera gledaoce da nastave da gledaju. Ostaje otvoreno pitanje za preostale epizode i razvoj likova, da li je ova vrsta obrta i misteriozne potrage za istinom, koja
je posuta trnjem u vidu kladioničara, mafijaša i ko zna čega još – sama suština serije. To možda ne bi bilo najbolje riješenje, jer je takav razvoj dobro poznat ljubiteljima kriminalističke drame. No, možda se pokaže da u „Irish Blood“ ipak funkcioniše samo kao sporedni narativni motor, te da su u prvom planu evolucija karaktera, rasvjetljavanje odnosa i suočavanje likova sa njihovim vlastitim kontradikcijama.
l judska di M enzija Ovakva konstrukcija stvara dinamiku gdje svaki dobijeni dio informacije otvara vrata za dublje istraživanje, gdje je istraga puna prepletenih tragova, a gdje bitan fokus ostaje na Fioni i njenoj unutrašnjoj rekonstrukciji. Utisak je da obrti nijesu važniji od karakterizacije, makar za sada, a ako akcenat ostane na Fioninom „putovanju“, onda bi se moglo reći da je serija na pravom putu. Prva polovina djeluje kao da je kreator že-
lio da ima oboje – i misteriju koja bi mogla da probudi zanimanje publike, i postupno otkrivanje većeg pitanja Deklanove prošlosti dok istovremeno kopa po Fioninom karakteru.
Ipak, nije sve ni u tom balansu za sada idealno. Proceduralni elementi djeluju nerazvijeno i povremeno odvlače pažnju od glavne naracije, dok rad na likovima i atmosferično irsko okruženje, uske ceste i izolovane kuće, doprinose ukupnoj slici i čine seriju vrijednom gledanja, posebno za one koji više vole emocionalnu dubinu nego zamršene zaplete. Priču svakako prati sporiji tempo, sa napetim momentima koji se miješaju s introspektivnijim trenucima kroz flešbekove, bez naglih i neprirodnih ubrzanja.
U tumačenju Ališe Silverston, Fiona je istovremeno odlučna i ranjiva; kreće se između potisnutog bijesa i tihog užasa koji daje njenom liku posebnu dimenziju. Sa druge strane, ostali glumci su tu kako bi bili njen oslonac, pa i Džejson O’Mara, koji se pojavljuje vrlo kratko kao Deklan. Ališina hemija sa Taivom pomalo je nategnuta i izvještačena, što se izrazito osjeti kada su zajedno kadru, za razliku od one koju gradi sa Rut Kod u ulozi policajke Rozin, ili sa Deklanovom majkom Isidorom, koju igra Dirbla Moloj, čije su scene čak prožete humorom. Sve u svemu, „Irish Blood“ jeste obećavajuća studija likova, iako su njeni mehanizmi pripovijedanja neujednačeni. Upravo ta ljudska dimenzija je ono što vas podstiče da nastavite da gledate i da i dalje želite da vidite kako će Fiona nastaviti potragu, epizodu za epizodom. Samo se nadamo da putovanje sa njom neće biti uzaludno, jer dugo se čekao Ališin povratak.
Crna Gora 13 Srbija 9
ORADEA - Bazen ,,Oradee“.
Gledalaca: 500. Sudije: Segurana (Španija) i Berišvili (Gruzija). Rezultat po četvrtinama: 3:2, 4:2, 5:2, 1:3.
CRNA GORA: M. Pejović (15 odbrana), Ivanović, Kovačić, Moračanin 1, Milinić, Đ. Pejović 1, Roganović, Stupar 3, Bošković 3, Petrović, Vukanić 2, Gojković 3, Vukčević, Todorović.
SRBIJA: Kosanović, Gošić, Vojinović, Nesković, Drobnjaković, Vasić, Zelić 1, Kanepa 6, Papić, Urošević 1, Lazić, Čonkić 1, Mićanović, Milašinović.
Crna Gora je šampion Evrope. Crna Gora ima najbolji vaterpolo tim uzrasta do 18 godina. Naši igrači su u finalu šampionata Evrope bili ubjedljivi protiv Srbije (13:9) i sa šest pobjeda u Oradei pokazali dominaciju kakva odavno nije viđena u mlađim kategorijama.
Praktično sve dileme, ako ih je bilo, naš tim je otklonio u trećoj četvrtini u kojoj je stekao kapitalnih šest golova prednosti (12:6). Rival se približio na minus od dva gola u uvodnim minutama iste dionice (8:6, 2.30), nakon čega su izabranici Nebojše Milića serijom 4:0 praktično mogli već
MILIĆ: Mislim da ovakve pobjede u nizu odavno nijesu viđene
Crna Gora je dominirala na EP za vaterpoliste do 18 godina, takvog je mišljenja trener Nebojša Milić - Čestitao bih momcima na sjajnom turniru i osvojenoj zlatnoj medalji bez izgubljene utakmice. Pokazali su snagu i talenat. Puno mi je srce i na sve njih sam ponosan, kao i na cijeli stručni štab. Mislim da ovakve pobjede u nizu odavno nijesu viđene i da smo ovakvom dominacijom završili turnir. I još jednom čestitam im od srca. Momci su zasluženo osvojili medalju - kazao je trener Milić.
da slave veliki trijumf. Slično nešto bilo je i u polufinalu protiv Italije, kada su ,,ajkule“ u trećoj četvrtini vodile 10:5. A da mogu do visokog plasman pokazali su crnogorski reprezentativci u grupnoj fazi pobjedama upravo protiv Srbije, Španije i Hrvatske. - Želio bih momcima da čestitam na sjajnoj pobjedi. Ponosan sam na sve njih i na stručni štab. Ovo je bio naš cilj od početka priprema. Rekli smo prije turnira da idemo na zla-
Ovog ljeta do medaljebronzane na EP stigla je U16 crnogorska vaterpolo reprezentacija
to. Došli smo u Oradeu, dobili šest utakmica, pokazali dominaciju i uzeli zlato – kazao je Strahinja Gojković
Ovo je ukupno 14. medalja naših mlađih selekcija (četvrta zlatna) na velikim takmičenji-
Kakva dominacija, kakav uspjeh - ,,ajkule“ bolje od Srbije u nalu EP za vaterpoliste do 18 godina
Gojković MVP, Pejović najbolji golman
U Crnu Goru naša ekipa danas stiže sa peharom i zlatnim medaljama, ali i individualnim nagradama.
Najbolji igrač vaterpolo šampionata u Oradei je Strahinja Gojković, inače seniorski reprezentativac koji je nedavno debitovao u Singapuru na SP. Sin našeg legendarnog vaterpoliste i nekadašnjeg selektora seniorske reprezentacije Crne Gore, briljirao je tokom prvenstva, a u posljednjem meču osim što je golgeterski bio raspoložen, asistirao je i svojim drugovima.
Druga individualna nagrada otišla je u ruke Marka Pejovića - za najboljeg golmana. Odličan je bio mladi reprezentativac od prve utakmice, a u finalu je zabilježio 15 odbrana!
,,ajkulama“
Predsjednik Crne Gore Jakov Milatović čestitao je mladim vaterpolistima Crne Gore osvajanje
pridružio premijer Crne Gore Milojko Spajić ministar sporta i mladih Dragoslav Šćekić i predsjednik COK-a Dušan Simonović Čestitke
zlatne medalje. ,,Crna Gora slavi i ponosi se vama“, napisao je Milatović na mreži Iks. Čestitkama se
ma, a upravo su sve do odličja dolazile jer su bile obučene za visoke ciljeve. Posljednji put najsjajnije odličje osvojila je generacija do 17 godina 2017. godine na šampionatu Evrope.
- Prije svega zahvalio bih ekipi na odličnoj utakmici. Skoro dva mjeseca smo se spremali za šampionat i stvarno sam ponosan na ekipu. Dokazali smo da smo vrijedni ovo-
ga i da smo stvarno šampioni Evrope - poručio je golman Marko Pejović Bronzanu medalju osvojila je Grčka pobjedom nad Italijom 12:11. A. MARKOVIĆ
PODGORICA - Mark Markes stigao je do 10. pobjede u 14. ovogodišnjoj trci moto GP šampionata. Osmostruki prvak svijeta na stazi „Balaton park“ za Veliku nagradu Mađarske, računajući pobjede iz sprinta, slavio je 14 puta.
Španac je startovao kao prvi, ali su ga Italijani Marko Beceki i Franko Morbideli prestigli odmah na početku trke. Neočekivano slab ulazak vodećeg
Crna Gora domaćin ekipnog SP u šahu za osobe bez i sa smetnjama vida
PODGORICA - Crna
Gora će naredne godine biti domaćin Svjetskog ekipnog prvenstva u šahu za osobe bez i sa smetnjama vida, odlučeno je na Kongresu krovne šahovske asocijacije osoba sa oštećenim vidom (IBCA). Kongres je održan u okviru Svjetskog pojedinačnog prvenstva u poljskom Žešovu. Petrovac će imati priliku da od 17. do 28. aprila naredne godine okupi najbolje svjetske ekipe u šahu za osobe bez i sa smetnjama vida.
Dobijanje organizacije tako značajnog događaja rezultat je višegodišnje uspješne saradnje Šahovskog saveza, Saveza slijepih i Paraolimpijskog komiteta. Crnogorsku delegaciju u Žešovu činili su predsjednici Šahovskog saveza Jovan Milović i Paraolimpijskog komiteta Igor Tomić R.A.
u generalnom plasmanu nije poremetio, u petom krugu je zaobišao prvo jednog, a u 11. krugu i drugog rivala – Morbidelija, koji je bezuspješno pokušavao da sačuva čelnu poziciju. Na kraju je iz dobrog ritma pao do šestog mjesta, dok je Becekija u 15. krugu pretekao Pedro Akosta. I upravo su njih dvojica završili na podijumu iza šampiona. Vozač Dukatija ostvario je sedmi uzastopni trijumf, a ko-
liko je bio dominantan pokazuje i to što je drugoplasiranog ostavio iza sebe sa skoro četiri i po sekunde! Španac je u generalnom plasmanu uvećao prednost u odnosnu na mlađeg brata Aleksa za 152 boda, dok je Banjaja na trećoj poziciji sa 209 bodova manje od Marka. I upravo je Banjaja apsolutno podbacio u Mađarskoj - počeo je trku sa 17. mjesta, a završio je na poziciji osam.
Aplauze je dobio Horhe Martin, aktuelni šampion, koji je nakon povreda vozio tek drugu ovogodišnju trku do kraja. Sa 16. startne pozicije stigao je do četvrtog mjesta.
Velika nagrada Katalonije je za dvije sedmice. A. M.
Košarkaši Crne Gore završili sa kontrolnim
Završeno prvenstvo Crne Gore u odbojci na pijesku
PODGORICA - Na terenima Luštica Beja završeno je Prvenstvo Crne Gore u odbojci na pijesku za 2025. godinu, u organizaciji Odbojkaškog saveza Crne Gore zajedno sa timom iz Luštice Bej i uz podršku Ministarstva sporta i mladih.
U konkurenciji dama titulu su osvojile Ilmira Abdulina i Natalija Daniljuk, koje su u finalu savladale Ivanu Vukčević i Milenu Ćetković sa ,21:16) 2:0 21:11). Vukčević i Ćetković su prethodno u polufinalu bile bolje od Irine Smislove i Julije Kozir rezultatom ,20:22) 2:1 15:12 ,21:19). Kod muškaraca, pobjednički
pehar podigli su Aleksej Daniljuk i Oleg Ivanov. Oni su u finalu bili bolji od Alekse Strahinje i Stefana Radevića sa 21:17 ,21:15) 2:0). Pehare i zlatne medalje pobjednicima u obje konkurencije uručio je Ivan Bošković, generalni sekretar OSCG, dok je nagrade za drugoplasirane i trećeplasirane ekipe uručila Valentina Krivokapić iz kompanije Luštica Bej. Treće mjesto u muškoj konkurenciji pripalo je Vladimiru Novoviću i Nikoli Radeviću, koji su u polufinalu poraženi od šampionskog tandema (21:10, 21:18), dok je u ženskoj bronza pripala paru Smislova/ Kozir. S. J.
PODGORICA - Crnogorski šahista Predrag Nikač pobijedio je Poljaka Mihala Racisa i nakon sedmog kola ostao je u trci za visok plasman na Svjetskom pojedinačnom prvenstvu za osobe bez i sa smetnjama vida u poljskom Žešovu. Ovo je četvrti trijumf Nikača na
Selektor Crne Gore Boško Radović ističe da „u svakoj utakmici, posebno u onim ključnim, šansu vidi u apsolutnoj disciplini igre njegovog tima“.
- Finska, Švedska i Velika
PODGORICA – Košarkaši Crne Gore, uostalom kao skoro i svi ostali, završili su sa kontrolnim mečevima, a ostalo je još samo nekoliko treninga do početka Euro-
basketa. U posljednjoj od pet pripre-
U posljednjoj od pet pripremnih utakmica, izabranici Boška Radovića izgubili su u Istanbulu od Turske (96:85). Protiv jednog od favorita za medalju, crnogorski košarkaši su imali periode dobre igre, posebno u prvom poluvremenu, ali su imali pad u trećoj četvrtini, koji je omogućio domaćinu da se odlijepi na dvocifrenu razliku i uhvati zalet za pobjedu. - Bila je dobra posljednja provjera, ponovo tridesetak dobrih minuta i posebno prvo poluvrijeme - napadački veoma dobro, a odbrambeno smo mogli i bolje. U trećoj četvrtini smo imali pet-šest minuta praznog hoda, gdje je Turska napravila razliku. Nikada ne pričam o sudijama, ali ovog puta moram reći da je domaćin debelo potpomognut i to odlukama u nizu - kazao je Boško Radović, selektor Crne Gore. Radović je istakao da „nije zadovoljan porazom, ali sve u svemu igrom jeste“. - Igrali smo protiv evropske velesile koja je na svakoj poziciji pokrivena evroligaškim i NBA igračima tako da nemamo za či-
Ne smijemo da dozvolimo da uđemo u ritam protivnika
Britanija igraju dosta slično, s tim što Finci imaju Markanena koji je apsolutno dominantan, što je pokazao i u kontrolnim utakmicama. Mi moramo biti protiv svakog konstantni i disciplinovani,
ne smijemo da dozvolimo da uđemo u ritam protivnika ni u jednom meču. Ne može se na ovakvom takmičenju igrati 35 minuta i očekivati dobar rezultat u kontinuitetu – rekao je Radović.
SP u šahu za osobe bez i sa smetnjama vida u poljskom Žešovu
šampionatu, nakon što je u prva tri kola slavio protiv Francuza Olivijea Devila, Rumuna Mihaija Dime i Poljaka Davida Falkovskog. Upisao je i tri remija i nakon sedam kola sakupio je pet i po bodova. U duelu takmičara koji su imali isti učinak do ovog kola igrana je Sici-
lijanska odbrana. Mladi poljski takmičar izgubio je u malom broju poteza od crnogorskog šampiona, koji je imao bijele figure. Kolo je obilježio remi vodećih do ovog kola, Španca Danijela Eduarda Pulveta i Poljaka Marčina Tazbira. Takav ishod omogućio je Pulvetu da zadrži čelnu poziciju sa šest bodova, dok su Nikač i Tazbir na diobi drugog mjesta sa pola boda manje. Nikač brani srebro sa šampionata na Rodosu, a postavljen je za petog nosioca. Šampionat u Žešovu igra se po švajcarskom sistemu, u devet kola. R. A.
Selektor Njemačke Aleks
Mumbru objavio je kona-
čan spisak od 12 igrača na koje će računati na Evropskom prvenstvu.
Zbog povrede pred pripremni meč, na spisku se
me da žalimo. Bila je to još jedna dobra provjera, imali smo izuzetno dobre minute u igri. Osim nekoliko iskusnijih igrača ovo je mlad sastav, imamo dosta debitanata i za njih je ovo veliko iskustvo da u Istanbulu igraju protiv ovakve reprezentacije. Više smo dobili nego izgubili ovom utakmicom – dodao je Radović.
„Crveni“ su tokom priprema upisali dvije pobjede, u Sarajevu protiv Bosne i Hercegovine (102:90) i u Baru protiv Izraela (88:76), dok su tri puta izgubili u gostima, od Francuske (81:75), Grčke (69:61) i Turske. Crna Gora nije bila kompletna ni u jednom kontrolnom meču, jer je prva dva preskočio Kajl Olmen, novi naturalizovani Amerikanac, jer se kasnije priključio ekipi, a posljednja tri Vladimir Mihailović, zbog povrede stopala. Zbog povrede protiv Izraela je otpao i Jovan Kljajić - Kontrolne utakmice su jedno, samo prvenstvo je drugo, ali vidjeli smo što funkcioniše više, a što manje, tako da smo spremni i u ovih nekoliko treninga nam ostaje da ponešto još ispravimo. Imali smo otkaza i pehova, posljednji je sa Jovanom Kljajićem, koji je trebalo da ima značajnu minutažu, ali što je tu je, nije ni prvi ni posljednji put. Ovo je 12 najboljih momaka koje imamo i idemo spremni na Evropsko prvenstvo.
nije našao novi igrač Reala David Kramer Na spisku svjetskih prvaka, rivala Crne Gore, nalaze se Isak Bonga (Partizan), Oskar da Silva (Bajern), Tristan da Silva (Orlando
Valančunas predvodi Litvance
Na konačnom spisku selektora Litvanije Rimasa Kurtinaitisa je jedan NBA, te pet evroligaških košarkaša. Prva zvijezda tima je Jonas Valančunas, as Denvera. Posljednji koji su otpali sa spiska našeg rivala na šam-
Medžik), Franc Vagner (Orlando Medžik), Leon Kracer (Bajern), Justsus Holc (Bajern), Maodo Lo (Žalgiris), Andres Obst (Bajern), Denis Šruder (Sakramento), Danijel Tajs (Monako), Johanes Fojtman (Bajern), Johanes Timan (Gunma Krane Tanders).
Crna Gora će na šampionatu Evrope nastupiti sa petoricom debitanata - Olmenom, Đorđijem Jovanovićem , Emirom Hadžibegovićem, Borisom Tomaševićem i Balšom Živanovićem - Možda najveći hendikep može biti nedostatak iskustva i igranja ovakvih takmičenja, kao i dužina rostera. Da biste kvalitetno igrali Evropsko prvenstvo, morate imati najmanje 10 igrača koji u svakom momentu mogu da daju doprinos, a nijesam siguran da mi to imamo u ovom trenutku. Probaćemo naravno sa svima, pokušaćemo da raspodijelimo minutažu, posebno u prve dvije utakmice s Njemačkom i Litvanijom, pa da budemo spremni za ove tri odlučujuće, sa Finskom, Švedskom i Velikom Britanijom i da kroz te duele izbo-
pionatu su Eimantas Bendžius, Kristaps Zeimaitis, Mantas Rubstavičijus
Selektor Kurtinaitis izabrao sljedećih 12 - Rokas Jokubaitis Arnas Velička
Margiris Normantas, Deividas Sirvidis, Ignas Sargijunas, Gutis Radzevičijus, Rokas Gedraitis, Tadas Sedekerskis, Azolas Tubelis, Jonas Valančunas, Marek Blaževič Laurinas Birutis
rimo prolazak iz grupe. Ako se u prva dva meča desi nego iznenađenje, biće dobro, ali moramo biti spremni za te tri utakmice u kojima će se vjerovatno odlučivati o plasmanu u drugu fazu - naglasio je Radović. Košarkaši su juče doputovali u Tampere, gdje će igrati grupnu fazu EP, u grupi B sa domaćom Finskom, Njemačkom, Litvanijom, Švedskom i Velikom Britanijom. Četiri prvoplasirana tima će izboriti nokaut fazu u Rigi (Letonija). Naša selekcije prvi meč igra u srijedu u „Nokia areni“ protiv Njemačke, od 15.30 časova.
- Ostaje nam još nekoliko dana treninga i video analiza da se spremimo za meč sa svjetskim prvakom i da budemo apsolutno pripremljeni za ono što nas očekuje u Tampereu – zaključio je Radović. S. JONČIĆ
PODGORICA – Ne računajući Crnu Goru i ex-Yu region, od evroligaške sezone 2018/19. do ovog ljeta, Budućnost Voli nije imala dvojicu košarkaša iz istog rodnog grada.
Prije sedam godina to su bili Amerikanci Džejms Bel i Erl Klark, rodom iz Plejnfilda u državi Nju Džersi, a u idućoj sezoni će dres „plavih“ da nosi dvojac Baton Ruža u Luizijani - Skajlar Mejs i Džejms
Tompson
Mejs je plejmejker, Tompson centar, bili su rivali u srednjoj školi, a dvojica su od ukupno pet novih igrača koji će u predstojećoj sezoni igrati za „plave“...
Na pitanje šta navijači mogu da očekuju od njih, prvo je odgovorio Mejs: - Pobjednika, momka koji će ući na teren i davati sve od sebe i pokušati da napravi poteze koji donose pobjedu, da budem igrač sa kojim saigrači vole da igraju - poručio je Mejs.
Tompson je dodao: - Mnogo dobre energije, igrač sam koji provocira protivnike - volim da pričam sa ljudima. Uz to volim da igram fizički jako, veoma agresivno i sa puno zakucavanja, zanimljivih poena i stvarima koje uključuju i publiku u igru. Igrač sam sa sjajnom energijom – kazao je novi centar Podgoričana.
MEJS: VELIKA RAZLIKA IZMEĐU EVROPE I SAD Mejs dolazi iz NBA Dži lige, gdje je pri kraju prošle sezone nosio dres Ajova Vulvsa - razvojnog tima Minesote. Ranije tokom prošle sezone nastupao je i u Evroligi, kao
Posljednja dva pojačanja nikšićkog kluba u ljetnjem prelaznom roku
PODGORICA – Košarkaški klub Sutjeska Elektroprivreda kompletirao je roster za narednu sezonu, a posljednja dva pojačanja su domaći igrači Vasilije Vušović i Petar Kažić Vušović (31 godina, 195 cm) igra na poziciji beka, a u karije-
ri je igrao za Sutjesku, Podgoricu, Mornar, Lovćen i Teodo. Dio je generacije Sutjeske, koja je 2013. godine osvojila Kup Crne Gore. Prošao je sve mlađe reprezentativne selekcije. Kažić (19 godina, 188 cm) igra na poziciji beka, a u Sutjesku je došao iz Danilovgrada. Igrao
je u mlađim kategorijama Anagastuma, potom je stigao u Sutjesku, a onda je nastupao i za SC Derbi, sa kojim je učestvovao na juniorskom turniru Evrolige. Pored Vušovića i Kažića, u Sutjesku su ovog ljeta stigli Tadija Tadić, Ilija Gora-
član aktuelnog prvaka Evrope - Fenerbahčea. - Velika je razlika između Evrope i SAD. Veoma sam uzbuđen zbog predstojeće sezone, jer ću prvi put proći kompletan proces treninga i dobiti ideju šta trener želi od mene prije nego krenu utakmice. Jer, prethodne sezone sam sve pokušavao da učim u hodu. Dakle, uzbuđen sam zbog onoga što dolazi - naglasio je Mejs. Mejs je visok 191 cm, ima 27 godina i igra na poziciji kombo beka. Na NBA draftu 2020. godine izabrala ga je Atlanta, a u najjačoj ligi svijeta nosio je dresove Portlanda i Los Anđeles Lejkersa. Odigrao je ukupno 105 utakmica u NBA ligi, a najbolji utisak ostavio je u Trejlblejzersima, gdje je na šest mečeva bilježio prosjek od 15,3 poena i 8,3 asistencije. - Bilo je kul. Oduvijek mi je bio san, još od kada sam bio dijete, da igram u NBA. Čini mi se da sam imao dobrih momenata i zahvalan sam zbog vremena provedenog u sve tri organizacije – dodao je Mejs. Osim sugrađanina Tompsona, Mejs poznaje još neke od novih saigrača.
- Moj prvi koledž meč bio je protiv Flečera Megija. Skauting izvještaj je bio samo o njemu, ali zaustavili smo ga te noći. Džejms i ja smo iz istog mjesta i igrali smo nekoliko puta jedan protiv drugog u srednjoj školi. Igrao sam i protiv Aksela Buteja, a radio sam i Rašidom Sulajmonom ovog ljeta, tako da znam dosta momaka. Rašid je imao samo riječi hvale za organizaciju i uzbuđen sam što ću biti dio nje, i želim da puno pobjeđujemo ove sezone – zaključio je Mejs.
TOMPSON: ABA LIGA VEOMA JAKA
Tompson u Podgoricu stiže iz Portorika, gdje je u finišu sezone nastupao za Leones de Ponse (prosjek od 15,8 poena i 10,9 skokova), a nakon završene godine u kineskom Điangsuu. U NCAA ligi je igrao za Istern Mičigen, gdje je u sve četiri sezone imao dabldabl učinak. Nakon NCAA, Tomson je nastupao u Italiji, Njemačkoj, Izraelu, Rusiji, Francuskoj, Kini i Portoriku. U sezoni 24/2023. branio je boje Samare u VTB ligi, gdje je bilježio 9,9 poena i 7,6 skokova. - Država u kojoj sam najviše igrao je Rusija, tamo sam bio tri sezone. Svidjelo mi se tamo, radi se o još jednoj veoma jakoj ligi, sa mnogo odličnih igrača. Poznajem nekoliko saigrača iz nove ekipe, protiv nekih sam igraoDžuvan Morgan je igrao u Rusiji. Prethodne sezone sam bio i u Kini, još jedna fizički izuzetno teška liga. Igrao sam u dosta zabavnih liga – rekao je Tompson. - Osim Džuvana znam, naravno, Skajlara Mejsa, bili smo protivnici u našim srednjim školama koje su baš veliki rivali. Biće zanimljivo da konačno igramo zajedno. Pričali smo o tome preko telefona i Instagrama, ludo je što smo u istom timu, biće zabavno - dodao je novi centar Budućnosti. Tompson je upoznat sa takmičenjima koje igra Budućnost. - Slušao sam o ABA ligi, znam za Evrokup da je jedno od najboljih takmičenja. Isto znam i da je ABA veoma jaka liga. Vidio sam da je Budućnost bila veoma dobra prošle sezone, tako da sam uzbuđen što ću biti dio svega - nadam se da ćemo ići još dalje ove sezone - zaključio je Tompson. S. J.
nović, Slobodan Miljanić, Zdravko Bošković, Ilija Varajić , Andrija Vučurović , Goran Gajović i Amerikanac Marvin Vilijams, a ugovore su produžili Filip Barović, Andrej Vulević, Đorđe Otašević , Miloš Vujović i Bogdan Bojić S. J.
PODGORICA - Ono što nije imala sa Nenadom Lalatovićem, dobila je sa Ivanom Delićem u ulozi privremenog trenera – promjena na klupi prijala je Budućnosti koja je u 4. kolu Meridianbet 1. CFL savladala Dečić pod Goricom (2:0).
Tuzani su bili maksimalni uoči meča, ali slabo čemu su mogli da se nadaju protiv ,,plavih“. Gosti su podbacili, odigrali slabu utakmicu, a to su znali da iskoriste Podgoričani koji su priredili jednu pozitivnu stvar u moru negativnih. Nerješiva enigma za protivnika bio je Lazar Mijović, ponajbolji akter na terenu, strijelac i asistent u drugom ligaškom trijumfu aktuelnog šampiona.
Nije bilo pobjednika u duelima Petrovca i Arsenala (0:0), odnosno Bokelja i Jedinstva (1:1).
Slaba runda za Sutjesku koja je prvi poraz upisala na gostovanju Jezeru u Beranama (2:1).
Sudar na Topolici između Mornara i Mladosti DG završen je uspjehom domaćina - 2:1.
NEKI NOVI ,,PLAVI“
Fudbalere Budućnosti izveo je privremeni kormilar Ivan Delić, koji je pozdravljen aplauzom od malobrojne publike pod Goricom.
Dvadesetak sekundi je prošlo kada su ,,plavi“ imali prvu šansu – po desnoj strani pobjegao je Miličković, poveo loptu u šesnaestercu, ali je otišao previše udesno, pa je postizanje gola bila praktično nemoguća misija. Dobro je bio postavljen golman Dragojević, koji je odbio u korner.
Piščević je bio direktni krivac za poraz Podgoričana u derbiju od Sutjeske, a malo je falilo da u najranijoj fazi meča ,,namjesti“ vođstvo Dečiću. Visoki vezista dao je netačan pas unazad prema Raspopoviću, tačnije –asistirao je Radusinoviću, koji je lošim udarcem završio poklon akciju.
Kazna za promašaj stigla je ekspresno – krenuo je da teče sedmi minut kada je Budućnost povela. Grbić je dao pas u prostor, Mijović bio priseban ispred Dragojevića i iz šesnaesterca poslao loptu tačno gdje treba – na nogu Bojovića, koji je šutem iz prve poentirao sa sedam-osam metara.
Tuzani su uzvratili lijepim pogotkom Golubovića, ali izjednačenje nije važilo – napadač gostiju uhvaćen je u ofsajdu. Raspoložen je bio Mijović, koji je nakon asistencije mogao i da se upiše u listu strijelaca – kratka igra sa Miličkovi-
ćem, pa udarac lijevom u bliži ugao, s tim što je Dragojević bio na mjestu sredinom poluvremena.
Dosta grešaka imali su gosti u organizaciji napada, ali je Maraš uspio da pronađe Ndiaja, čija je reakcija bila slaba kada se našao u obećavajućoj poziciji.
Budućnost je bila bolja, brža, konkretnija, sa više prostora za manevar, mada nije to bilo ubjedljivo da bi zatvorila utakmicu do pauze.
Meč je u drugoj polovini poluvremena upao u blagu monotoniju, a to je razbio Mijović, najzapaženiji igrač na terenu, koji je u 40. minutu napravio minijaturu. Driblingom je prevario tri igrača, oslobodio se za udarac, ali je to posljednje uradio daleko od mete.
Priliku za 2:0 pred odlazak na odmor propustio je i Grbić –kapiten ,,plavih“ je smirio loptu, prevario čuvara, ali ne i Dragojevića, koji je nogom sačuvao svoje.
Nastavak je počeo pokušajem Raspopovića iz drugog plana, a potom je Mijović nagradio sebe za zapaženu partiju.
Grbić je odigrao za Piščevića, uslijedio je udarac, lopta se nehotično od Božovića odbila do krilnog napadača ,,plavih“ koji je sve uradio fudbalski u 52. minutu.
Drugi primljeni gol dotukao je Dečić koji nije mogao da se sastavi i uradi nešto više. Skromno izdanje ekipe koja je do gostovanja na najvećoj crnogorskoj areni imala maksimalan skor – tri od tri.
Pravio je izmjene trener Nebojša Jandrić, ali nije išlo. Pitao se samo domaći tim koji je pogodio prečku u režiji Miličkovića sa ivice kaznenog prostora.
Rezultati i tabela Budućnost
Stadion: pod Vrmcem. Gledalaca:
Kriještorac
U narednom kolu (30. avgusta) sastaće se: Sutjeska – Bokelj, Arsenal
Jezero, Dečić – Petrovac, OFK Mladost - Budućnost, Jedinstvo – Mornar.
,,Plavi“ su se osjećali komotno. Napokon pobjeda koja diže moral i najavljuje bolje sjutra aktuelnog prvaka...
Derbi kola pod Goricom proglašen je utakmicom visokog rizika, ali sve je završeno u mirnom, fer i sportskom tonu. Dečić je izgubio, ali je ostao lider, dok se Budućnost popela na peto mjesto, sa tri boda zaostatka za prvim...
JEZERO DUBOKO ZA SUTJESKU
Dvije pobjede, pa remi i sada poraz – Sutjeska je usporila ritam sa početka šampionata. Nikšićani su zaribali u Beranama, gdje su izgubili od razigranom, rastrčanog, raspoloženog i ubojitog Jezera.
Plavljane je u vođstvo doveo Krivokapić u nadoknadi prvog poluvremena, a na prednost je duplirao Bogdanović u 51. minutu. Nadu gostima vratio je lijevi
bek Ražnatović u 55, ostalo je mnogo vremena izabranicima Milije Savovića, ali nije bilo gasa i energije da se bar nešto dopiše na tabeli.
PRVI BOD ZA JEDINSTVO
Prvi bod u novoj sezoni osvojilo je Jedinstvo. Bjelopoljci su odigrali 1:1 sa Bokeljom u Kotoru.
Domaćin je poveo preko Šalete Kordića u 69. minutu, dok su gosti izjednačili u 80. iz penala. Odgovornost je preuzeo prekaljeni napadač Žarko Korać i sa bijele tačke pomjerio goste sa nule. Ne i sa samog začelja. Duplo golo pod Malim brdom – nije bilo pogodaka u derbiju Jadrana između Pe-
Stadion: Mitar Mićo Goliš. Gledalaca: 400. Sudija: Lazar Čađenović. Žuti kartoni: Popović, Kapisoda (Petrovac), Petović, Vučićević (Arsenal).
Kordić Popović Kapisoda (od 67. Franeta) Bašić (od 81. Kordić) Fićović Carević Miranović (od 67. Zvrko) Pešukić
Boljević Merdović Živojinović (od 63. Stoisavljević)
Zogović Ćuković Petović
Bošnjak (od 83. Katanić) Šahman (od 93. Nikolić) Ražnatović (od 93. Mališić) Mikijelj Vučićević (od 68. Bojanić) Živanović Ćetković Mandić
trovca i Arsenala.
Obje ekipe nemaju poraz od starta prvenstva. ,,Neboplavi“ su vezali treći remi, dok su Tivćani iz četiri kola sakupili osam bodova. Na Topolici je viđen preokret Mornara. Sastav iz Donje Gorice bolje je otvorio utakmicu i poveo egzekucijom Kneževića u 15. minutu. Rezultat je poravnao Martinović u 34. Bilo je praznog hoda, praznih minuta u nastavku, ali su Barani bili dovoljno dobri da ostvare premijernu pobjedu. Heroj domaćina bio je napadač Sekulić koji u 78. matirao Radulovića – za veliko slavlje momaka Zorana Đuraškovića D. KAŽIĆ
Priredio: Slobodan ČUKIĆ
Prostor između Podgorice i Spuža nekada je predstavljao neprekinuti niz tvrđava, među kojima nije bilo mjesta za privatni život: ni jedne kućice, ni parčeta obrađene zemlje. Jedino po niskoj obali rijeke Zete postojale su livade, specijalno namijenjene konjima koji su pripadali garnizonu. Sada sve izgleda sasvim drugačije. Tvrđave su ili pretvorene u stambene objekte ili su razrušene, a nove kuće su izgrađene od njihovog materijala. Među njima nema ni parčeta neobrađene zemlje, počev od golih stijena tzv. Veljega brda, sve do rijeke. Sve je to pretvoreno u njive i vinograde. (...) Glavni trg novog Nikšića bio je izgrađen još dok sam ja bio ovdje. Sada se grade kuće uz ulice koje se granaju radijalno od tog trga, a skoro cijela površina koju će zauzeti grad razbijena je na djelove, po planu, na kojima su označene ulice, vrlo dobro utabane, poput asfaltiranih. Ispred kuća i oko trga posađeno je drveće. Ispred državne zgrade, u kojoj su smješteni sud, škola i bolnica, podignut je park. Na vrhu grada, na uzvišenju između stijena raščišćen je mali trg, gdje će biti saborna crkva, a pred njom je dosta široka površina na kojoj će se skupljati narod za vrijeme praznika. Vraćajući se na Cetinje preko Katunske nahije, i ovdje sam primijetio značajan uspon narodnog standarda, što je došlo usljed preseljenja dijela stanovnika na nova mjesta, tako da su oni koji su tu ostali dobili više prostora.
U Kolašinu takođe niče novi grad, na starom mjestu, jer se turske kuće same ruše od vremena, a na njihova mjesta podižu se nove. Od Kolašina do Polja na turskoj granici niz rijeku Taru probijen je novi konjski put, k oji vremenom može biti lako pretvoren u kolski. Ovdje smo ukazali na one spoljašnje pojave koje svjedoče o materijalnom napretku Crne Gore za samo dvije posljednje godine. A ako se uzme u obzir i ono što je u njoj novo nastalo za posljednjih osam godina, od završetka posljednjeg rata, tada će se napredak pokazati, svakako, znatno većim. Jednom ćemo pokušati, da sakupimo sve činjenice na-
Usljed političkih okolnosti, posljednjih godina Srbija i Bugarska su Crnogorcima zatvorile svoja vrata. Iz Srbije je jedanput bilo protjerano više od 100 porodica koje su se tamo već bile naselile. Iz Bugarske je takođe vraćeno oko 200 porodica. Zbog toga posljednjih godina crnogorska vlada i ne daje pasoše svojim ljudima za useljenje u te dvije zemlje
pretka koji se dešava pred našim očima, a do tada ćemo završiti s namjerom da ćemo u sljedećem pismu preći na činjenice misaonog života uopšte i posebno na stanje školstva. (Cetinje, 28. juna 1887).
OSKUDICA – NE I GLAD U ranijim pismima saopštio sam moje lične utiske o ekonomskom položaju Crne Gore, nastale na osnovu ekskurzija po unutrašnjosti. Ne vidjevši ta mjesta dvije ili tri godine, sa zadovoljstvom sam primijetio, bez obzira na tako kratak rok, napredak ekonomskog života svuda. Istovremeno nijesam mogao da ne primijetim da na osnovu rane suše može da se očekuje slab rod. Narod se, međutim, prema tom očekivanju odnosi mirno, jer mu je značajno porastao životni standard, zbog čega mu je sada mnogo lakše podnositi bilo koju teškoću
nego što je to bivalo ranije. No, suša ove godine nije zahvatila sva područja Crne Gore. U sjeveroistočnoj polovini bilo je dovoljno kiša, pa je ljetina bila dobra u svemu osim u sijenu, kojega je bilo malo zbog velikog kašnjenja proljećnih mrazeva. U jugozapadnoj polovini zemlje, koja je bliže moru i koja je lišena bilo kakvih padavina, vladala je potpuna suša, tako da su tamo rodile jedino pšenica i druge rane žitarice, dok su kukuruzi, koji čine osnovnu prehranu u Crnoj Gori, propali. (...) Iseljavanje iz Crne Gore - nije nova pojava. Crnogorci su nekada naselili Boku. Jedan dio njih se iselio u Istru, gdje su formirali veliku zajednicuopštinu Peroj. Ovdje ne govorim o njihovom neprekidnom iseljavanju u Rusiju tokom 150 godina. Jedno vrijeme svi Crnogorci su htjeli da se presele u Rusiju, i vladika Petar Prvi
Praksa je pokazala da za vrijeme Garašanina Crnogorcima nije bilo dozvoljeno useljavanje u Srbiju. Zbog toga je crnogorska vlada i stala na put svojim podanicima, ne dozvoljavajući im iseljavanje. Ali sada, kada je Garašaninovo ministarstvo palo, moguće je očekivati da će se odnosi izmijeniti
obraća se ruskoj vladi s molbom da ne dozvoli useljavanje Crnogoraca u Rusiju, jer će u tom slučaju Crna Gora opustjeti i postati lak plijen svojih jakih susjeda. Poslije oslobođenja Srbije od Turaka, ta zemlja je za Crnogorce postala obećana zemlja. U posljednje vrijeme Crnogorce je privlačila i Bugarska. Ali, usljed političkih okolnosti, posljednjih godina Srbija i Bugarska su im zatvorile svoja vrata. Iz Srbije je jedanput bilo protjerano više od 100 porodica koje su se tamo već bile naselile. Iz Bugarske je takođe vraćeno oko 200 porodica. Zbog
toga posljednjih godina crnogorska vlada i ne daje pasoše svojim ljudima za useljenje u te dvije zemlje. Ali ove godine čule su se glasine da Srbija poziva naseljenike i pored zemlje im daje i kuće sa namještajem, kao i opremu za poljoprivrednu proizvodnju, uključujući i sjeme za sjetvu. Napominjemo da vlade Srbije i Crne Gore nikada nijesu uspostavljale veze i odnose o ovim pitanjima. A iseljavanje se odvijalo na narodnu inicijativu i na rizik samih iseljenika. Praksa je pokazala da za vrijeme Garašanina Crnogorcima nije bilo dozvoljeno
Opisi ruskog naučnika
Pavla Apolonoviča Rovinskog omogućavaju nam da i danas
stvorimo žive slike crnogorskih prilika i načina života s kraja 19. stoljeća. Putopisi su nastali 1887. godine
useljavanje u Srbiju. Zbog toga je crnogorska vlada i stala na put svojim podanicima, ne dozvoljavajući im iseljavanje. Ali sada, kada je Garašaninovo ministarstvo palo, moguće je očekivati da će se odnosi izmijeniti. Zbog toga je crnogorska vlada odlučila da izađe u susret zahtjevima svog naroda, posebno imajući u vidu lošu ljetinu u Crnoj Gori, premda je upotrijebila sva sredstva ubjeđivanja da iseljavanje zaustavi. Šta Crnogorce goni da napuštaju svoju otadžbinu? Ranije, uzrok je bio uopšte težak život u Crnoj Gori: vječita nemaština i neobezbijeđenost, zbog neprestanih ratova i tjeskoba. Iseljavanjem su se uravnotežavali odnosi između narodnih potreba i mogućnosti države. Zato iseljavanje Crnogoraca vječito stoji na jednoj te istoj brojki. A vlada nema nikakvih razloga i potreba da ometa takvu uravnoteženost. Naravno, u svemu tome potrebna je određena mjera i granica. Jer, tu ima mnogo anomalija. Pogledajmo iz kojih mjesta se najviše naroda opredijelilo da se iseljava. Najviše naroda je krenulo iz okoline Nikšića i Banjana, gdje je ove godine bila dobra ljetina, a nije nedostajao prostor. Zatim, iz Grahova, gdje je ljetina iznosila oko polovine roda, dok prostora tu i nema velikoga, pa su Grahovljani, kao i Njeguši, orijentisani na Boku, koja im omogućava da popunjavaju praznine u trgovini. To se posebno primjećuje u grahovskim selima, što se odražava na njihov način života i povećanje standarda. (Nastavlja se)
Cjenovnik čitulja
Dana 23. avgusta 2025. preminula je u 71. godini naša voljena
Sahrana je obavljena u krugu najuže porodice, po izričitoj želji pokojnice, u selu Bjeloši, 24. avgusta u 14 časova.
OŽALOŠĆENI:
braća MARKO, KRSTO i PEĐA, sestra LJUBE, sestrične MIRJANA i DRAGANA, braća od stričeva i ostala rodbina
Dana 24. avgusta 2025. u 89. godini preminula je naša voljena
ANKA Milutinova ĐUROVIĆ rođena NIKČEVIĆ
Saučešće primamo u gradskoj kapeli u Danilovgradu 25. avgusta od 10 do 16 časova i 26. avgusta od 10 do 15 časova, nakon čega će se obaviti sahrana na gradskom groblju u Danilovgradu.
OŽALOŠĆENI: sinovi: ŽELJKO i DUŠKO, unuk BLAŽO, snahe: LJILJANA i STANICA i ostala rodbina
OGLASNO (do 21h)
tel: 020 202 455
viber: 068 034 555
e-mail: oglasno@pobjeda.me
REDAKCIJA (poslije 21h)
tel: 020 409 520
e-mail: desk@pobjeda.me
(5 slika),
riječi (12 slika)
U slučaju objavljivanja simbola, broj riječi se umanjuje za 20. Prostor 1/36 ne može da sadrži simbol.
заове
и
унучад ДАНИЛО, ЛУКА и МАРТА и остала многобројна родбина
Tužnim srcem javljamo da je 24. avgusta 2025. u 74. godini preminuo naš voljeni
PERICA- PEŚO Nikov BATRIĆEVIĆ 1951–2025.
Saučešće primamo u gradskoj kapeli pod Bijelom Gorom u Ulcinju 24. avgusta od 16 časova do 22 časa i 25. avgusta od 10 do 15 časova, kada će se obaviti sahrana na groblju Bijela Gora.
OŽALOŠĆENI: sinovi ALEKSANDAR i PETAR, kćerke MARIJA i VELIKA, sestra NADEŽDA, snahe DANIJELA i JELENA, unučad, praunuče, zetovi BOGDAN i PETAR kao i ostala mnogobrojna rodbina BATRIĆEVIĆ
Dana 24. avgusta 2025. poslije kraće bolesti preminula je u 76. godini naša draga
RADA Petrova MILANOVIĆ rođena ĐUROVIĆ
Po želji pokojnice sahrana je obavljena u krugu porodice, 24. avgusta u 13 časova, na seoskom groblju Dobrska Župa.
Ožalošćena porodica: Sinovi ILIJA i ANDRIJA, kćerka MILENA sa porodicama
RADA MILANOVIĆ
Posljednji pozdrav sestri od RADISAVA, MIĆE i MILKE
Napustila nas je naša prva komšinica
RADA MILANOVIĆ
Pamtićemo je kao hrabru porodičnu ženu i dobrog roditelja. PORODICA IVANOVIĆ
Posljednji pozdrav dragoj snahi
RADI Petra MILANOVIĆ
Počivaj u miru među anđelima. Đeveri VESKO i BORO sa porodicama
Žalimo zbog smrti iskrenog druga i poštovanog kolege
MIŠA DRAŠKOVIĆA
Po dobru ćemo te pamtiti i sa uvažavanjem pominjati. LJILJA i MILKA
Zbogom, kume
Dugogodišnjem drugu i prijatelju
MIŠU DRAŠKOVIĆU
MIKAN ĐUROVIĆ sa porodicom
Hvala ti za divno provedena vremena, svaki savjet, sve... RATKO PEROŠEVIĆ sa porodicom
Posljednji pozdrav dragoj
MILI
Živjela si dostojanstven i častan život.
Neka tvoja plemenita duša počiva u miru.
Poslјednji pozdrav
MILI Ilijinoj JOVANOVIĆ
Počivaj u miru.
Od porodice pok. BRANA JOVANOVIĆA
ĐURO LIPOVINA sa porodicom
Posljednji pozdrav voljenom ujaku
Naš ujak nas je prerano napustio, sa nepunih 47 godina. Život mu na ovoj zemlji nije bio lak – nosio je svoju borbu, često neshvaćen i bez pravog mira. Vjerujemo i nadamo se da je sada, tamo gore uz Boga, babu i dedu, pronašao ono što ovdje nije mogao: mir, slobodu i sreću. Za to se molimo, iz srca.
Sa neizmjernim bolom i tugom se opraštamo od voljene
1193
Bila si naš osmijeh i najsigurnije utočište. Odlaziš u tišini, a ostaješ u svemu što jesmo. Naša bol je velika, ali zahvalnost što smo živjeli s tobom još veća. Čuvaćemo te u pričama i sjećanjima.
Sa tobom u ljubavi i bolu ostaju
Posljednji pozdrav
MILEVI JOVANOVIĆ
S ljubavlju i poštovanjem čuvaćemo uspomenu na tebe.
Neka ti je vječni mir i spokoj.
Sestra LJUBICA DAJKOVIĆ sa porodicom
Posljednji pozdrav
MILI JOVANOVIĆ
Neka tvoja duša počiva u miru!
DRAGAN sa porodicom
Posljednji pozdrav
JOVO, KEKA, BAJA, SANJA
Posljednji pozdrav dragoj
Od BORA, LJUBE, IVANA i TANJE
Sestrična ANJA, sestrići RUIS i ANDRIAN
Posljednji pozdrav dragoj drugarici
Počivaj u miru, dobra dušo, a mi ćemo te čuvati od zaborava.
Tvoje drugarice: RADOJKA, ZAGE, NENA, NJEGE, MILENKA, VJERA, ŽELJKA, VESNA, MIRA i BEBA
Posljednji pozdrav tetki
Počivaj u vječnom miru.
MIRJANA i DRAGANA sa porodicama
suprug VELJKO, sin IVAN, ćerka JOVANA i svekrva DUŠANKA
Posljednji pozdrav voljenoj majci i babi
BOSILJKI JANJUŠEVIĆ
Majko, ne znam kojim riječima da se oprostim od tebe. Ne mogu da se pomirim sa bolnom istinom da se više nikad nećemo vidjeti, nisam stigao da ti kažem sve što sam htio, bila si veliki borac, naš ponos i oslonac. Nećemo se nikad pomiriti sa činjenicom da si otišla, ti si samo zaspala. Volimo te i čuvaćemo te od zaborava!
Tvoj sin IVAN i unuk LUKA
Posljednji pozdrav našoj voljenoj, neprežaljenoj
Nijema sam ti, vilo moja. Voljela si nas nesebično, bezuslovno i tu ljubav ti nikad nećemo zaboraviti. Dio mog života si mi bila, podrška i oslonac, a od danas rana najveća.
Čežnja za tobom pratiće me svakog trena. Kad bih ti samo mogla reći koliko te volim.
Dok je mene, ti živiš!
Tvoja JOVANA sa suprugom BORISOM, unuk DANILO i unuka MARTA RASPOPOVIĆ 1195
1194
Poneđeljak, 25. avgust 2025.
Posljednji pozdrav dragoj i voljenoj
BOSILJKI JANJUŠEVIĆ
Tužan i težak je ovaj rastanak od tebe, draga Bonja. Čuvaćemo te u srcima i sjećanjima od zaborava. Počivaj u miru.
Dana 25. avgusta 2025 navršava se 5 godina otkako nas je napustila
Tvoje tople riječi, osmijeh, majčinska ljubav i dalje nas prate kroz svaki dan. Nedostaješ više nego što riječi mogu da izraze. U našim srcima živiš zauvijek
DRAGANA MAROJEVIĆ i MARKO TIOSAVLJEVIĆ
TUŽNO SJEĆANJE
17. 3.1924 15. 1. 1929 22.12.1955 2. 2. 1998. 14. 8. 2010. 25. 8. 2020. MARKO Nikolin ROSE Markova SENKA Rajkova MARTINOVIĆ VAŠA FAMILIJA
Sjećanje na naše drage roditelje JOVANOVIĆ
ANDRIJA LJUBICA 5. 1. 1978–26. 8. 2025. 26. 8. 2002–26. 8. 2025. koje sa ponosom pominjemo i od zaborava čuvamo. Vaši: NIKOLA, MARIJA, VJERA, STANKA i RADMILA sa porodicama
Dana 25. avgusta 2025. navršava se 18 godina od smrti našeg dragog
IBRA ĐOZGIĆA
S ponosom se sjećamo i čuvamo uspomene na tebe i tvoj lik, dok postojimo uvijek ćeš biti u našim mislima i srcima.
TVOJA PORODICA
25. 8. 2021–25. 8. 2025.
DRAGICA Milutina JANKOVIĆ 2021–2025.
Majko… prođoše četiri godine bez tebe… i dalje te volim najviše na svijetu.
Navršava se godina otkako nije sa nama
Uvijek u našem sjećanju.
PORODICA
Četrdeset je dana od kada nas je napustio naš voljeni
M. ĐUROVIĆ
OGLASNO ODJELJENJE „NOVA POBJEDA“
TELEFON ZA INFORMACIJE
020/202-455 020/202-456
e-mail: oglasno@pobjeda.me
Dnevni list
Elektronska pošta: desk@pobjeda.me
Direktor i glavni i odgovorni urednik:
NENAD ZEČEVIĆ
Zamjenica izvršnog
direktora: MILENA GOLUBOVIĆ
Direktorica marketinga: ŽELJKA RADULOVIĆ
REDAKCIJSKI
KOLEGI JUM
Zamjenice glavnog i odgovornog urednika
RADMILA USKOKOVIĆ-IVANOVIĆ
MARI JA JOVIĆEVIĆ
Pomoćnici glavnog i odgovornog urednika
đURđICA ĆORIĆ politika
SRđAN POPOVIĆ ekonomija
JELENA MARtINOVIĆ društvo
JOVAN NIKItOVIĆ kultura
DRAGICA šAKOVIĆ crnom gorom
Urednici
ANA RAIČKOVIĆ crna hronika
NIKOLA SEKULIĆ hronika podgorice
JOVAN tERZIĆ arena
SLOBODAN ČUKIĆ
feljton i arhiv
MARKO MILOšEVIĆ dizajn
DRAGAN MIJAtOVIĆ fotografija
LOGOtIP POBJEDE
Miloš Milošević i Nikola Latković (2019), inspiracija
Anton Lukateli (1944)
PORtAL POBJEDE
Urednik
BOJAN đURIšIĆ
Zamjenica urednika
ANA POPOVIĆ
OBJEKtIV
Urednica
MARIJA
IVANOVIĆ-NIKIČEVIĆ
tELEFON
020/409-520 redAkcijA
020/409-536 MArketiNg
020/202-455 ogLAsN o
Naziv osnivača:
Društvo sa ograničenom odgovornošću za proizvodnju, promet i usluge, export-import
„Nova Pobjeda“ - Podgorica
Adresa sjedišta medija: 19. decembar br. 5 PIB: 03022480
Vlasnička struktura „Nove Pobjede“ - 100% udjela
„Media-Nea“ D.O.O. Podgorica
Vlasnička struktura
„Media-Nea“ - 99,99% udjela
First Financial Holdings
sjedište „Media Nea“: Ul. 19. decembra br. 5,
PiB „Media Nea“: 02842777
Vlasnička struktura „First Financial Holdings“ - 100%
udjela Petros Stathis sjedište „First Financial Holdings“: Ul. Ulcinjska br. 3
PiB „First Financial Holdings“: 02628295
Više o vlasničkoj strukturi: pobjeda.me/p/impressum
Broj žiro računa „Universal capital Bank“: 560-822-77
Tiraž: 3.500
Nova knjiga u izdanju Pobjede
Staniša M. Ivanović
Cijena 20 €
Posebna vrijednost knjige sadržana je u činjenici da autor ne odgovara na pitanje - Đe je Atlantida bila i što je uzrokovalo njen nestanak, nego odgovara i na koje je regije naše planete „ova nekada visoko razvijena civilizacija bacila zrake svoje
Akademik Sreten Perović Izvod iz recenzije svjetlosti“.
Slobodan Čukić
Rezultati terenskog istraživanja
U periodu od 2021. do 2024. autor je obišao 450 pravoslavnih grobalja na tlu Crne Gore, uključujući i petnaestak rimokatoličkih u Kučima, Zatrijepču, Malesiji i Krajini. Terensko istraživanje je pokazalo da zmijski likovi sa zaštitnom (apotropejskom) simbolikom postoje na više grobljanskih lokaliteta, odnosno, na kamenim grobnicama pravljenim u doba knjaza/kralja Nikole Petrovića i Kraljevine SHS/Jugoslavije.
U prodaji
