Dnevni list POBJEDA 23.08.2025 by Pobjeda

NE! RATU U UKRAJINI

Juče vozovi nijesu saobraćali, a grupa zaposlenih kompanije ŽICG tvrdi da neće odustati dok se njihovi zahtjevi ne ispune

Nezadovoljni otpravnici i dispečeri blokirali saobraćaj

Izvršna direktorica ŽICG Marina Bošković ocijenila je da je riječ o „diverzivnom djelovanju male grupe zaposlenih“, insistirajući da kompanija neće pristati na ultimativno ucjenjivanje i da će nezakonite obustave biti tretirane u skladu sa zakonom

Crnogorski novinari nijesu zadovoljni saradnjom sa ministarstvima, pojedini kažu da se članovi Vlade ponašaju kao njihovi prethodnici koje su kritikovali

TAJNA OPERACIJA

Nastavljena saga, spomenik zločincu kruži po okolini Berana

Metodije i mještani

Razlog za premještanje spomen-obilježja bila je bojazan mitropolita budimljansko-nikšićkog Srpske pravoslavne crkve da bi, navodno, spomenik mogao biti uništen ili, pak, ukraden. S druge strane, izvori Pobjede tvrde da je razlog potencijalna zapljena statue od strane policije ili tužilaštva, s obzirom na to da predstavlja „sredstvo izvršenja krivičnog djela“

Dresovi nikšićkog kluba kroz decenije pričaju mnogo više od ideologije ili identiteta

Sve boje

Sutjeske

Niti jednom jedinom riječju klub ili bilo koja zvanična nikšićka ili državna institucija nije ove godine obilježila 80 godina od kada je, još prije kraja Drugog svjetskog rata, nikšićki klub obnovljen i dobio to lijepo ime –Sutjeska STR. 20. i 21.

poziva ljude da ne nasijedaju na lažne prijave da su članovi njihovih porodica imali saobraćajne nesreće

Traže počinioce koji obmanjuju

Iz Uprave policije su u jučerašnjem reagovanju naveli da je u posljednjih nekoliko dana na području Podgorice evidentirano više slučajeva u kojima nepoznata lica telefonskim putem zovu građane, govoreći im da su njihovi rođaci ili bliski članovi porodice imali saobraćajnu nezgodu, te potom traže novac kako bi se navodno pomoglo u toj situaciji

Raičević rijetkim izborom boja

nosi

draž posebnosti i dominacije

TOP STYLE: Stručni pogled na odjevne izbore naših javnih ličnosti – Ana Milo, stilistkinja i modna kritičarka

Uprava policije, nakon pisanja Pobjede o slučaju uznemiravanja jedne Podgoričanke preko telefona,

VASILJEVIĆ

PODGORICA – Sudbina vladajuće većine u Podgorici, koju čine Pokret Evropa sad, Demokrate, stranke iz koalicije „Za budućnost Crne Gore“ i Pokret za Podgoricu, danas bi trebalo da bude poznata.

Kako Pobjeda nezvanično saznaje, stranka iz koje dolazi gradonačelnik Saša Mujović, dala je rok koalicionim partnerima u Glavnom gradu da se do danas izjasne o podršci njihovim prijedlozima. Tu se, prije svega, misli na gradsko postrojenje za prečišćavanje otpadnih voda, koje dio stranaka tiho bojkotuje zbog obećanja predsjednika Demokratske narodne partije (DNP) Milana Kneževića stanovnicima zetskog sela Botun da neće biti građeno na predloženoj lokaciji.

Naime, Evropska unija insistira da gradnja novog kolektora počne do kraja godine, jer bi Crna Gora u protivnom ostala bez 100 miliona eura nepovratne pomoći, a takođe predstavlja jednu od ključnih stavki za zatvaranje pregovaračkog Poglavlja 27 – Životna sredina.

Odbornica PES-a Tamara Crnogorčić kazala je nedavno za Pobjedu kako „ne može biti govora o bilo kakvom sukobu“ među činiocima vlasti u Glavnom gradu.

- Riječ je, prije svega, o različitim stavovima i pristupima pojedinim pitanjima. To je u parlamentarnoj demokratiji potpuno prirodno – navela je ona.

Komentarišući kontinuirane izostanke predstavnika vladajuće većine u gradskom parlamentu tokom avgusta, Crnogorčić je navela da je to „opravdano odsustvo određenih odbornika izazvano zdravstvenim razlozima“. Takođe je istakla kako je „saradnja u grad-

Stranka Milojka Spajića dala rok koalicionim partnerima da se izjasne o nastavku saradnje u Glavnom gradu

PES u Podgorici danas „podvlači crtu“

Pokret Evropa sad očekuje izjašnjenje, prije svega, o projektu gradskog postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda

skoj upravi i u okviru vladajuće većine na zavidnom nivou“.

- Ne možemo govoriti o nekooperativnosti, jer i odbornici, i partije koje čine većinu pokazuju spremnost na dijalog i odgovornost prema građanima –naglasila je Crnogorčić. Ona nije negirala da bi izostanak imenovanja svih rukovodilaca u gradskoj upravi mogao biti razlog nesuglasica u vlasti, ali je zato bila odlučna u tome da Glavni grad mora što prije dobiti novi kolektor.

- Vjerujem da će svi koalicioni partneri uvidjeti njegov značaj. Sigurna sam da će prevagnuti odgovornost i briga za građane i da do gubitka sredstava neće doći – navela je Crnogorčić. S druge strane, moguća rekonstrukcija 44. Vlade koju je premijer i lider PES-a Milojko Spajić najavio po povratku s ljetnje pauze, takođe „pritiska“

Danas zasijeda Glavni odbor SNP-a

vlast na svim nivoima. Najočigledniji primjer mimoilaženja stavova je onaj između PES-a i Demokrata, gdje partiji Alekse Bečića prijete razrješenja zbog kadrova sa spornim biografijama i radnim učincima. Iako je saradnja ove dvije partije vladajuće koalicije prije samo godinu predstavljala idealno partnerstvo, a njihovi lideri su s entuzijazmom najvili zajedničke nastupe na lokalnim izborima u Podgorici, Budvi

i Kotoru, izgleda da u njihovim odnosima više „ne cvjetaju ruže“. Tako bi današnje razrješenje zategnute situacije u Podgorici moglo da bude uvod u sve ono što će se dešavati tokom – očigledno – vrele političke jeseni u Crnoj Gori, čija bi okosnica trebalo da bude pomenuta rekonstrukciju sastava aktuelne 44. Vlade. Prema saznanjima Pobjede, promjene neće biti samo kadrovske, već će biti sma-

njen i broj ministarstava, čime će se iz temelja preurediti odnosi unutar vladajuće većine. Pobjeda je već pisala kako je najrealniji scenario da ovog septembra budu smijenjeni neefikasni ministri, ukinu određena potpredsjednička mjesta i razriješi dio direktora iz redova partija koalicije „Za budućnost Crne Gore“ (ZBCG), kao i Socijalističke narodne partije (SNP) i Demokrata koji nijesu opravdali povjere-

nje. Prema informacijama iz političkih i diplomatskih krugova, takva rekonstrukcija dobila bi podršku međunarodnih partnera.

Osim ove, na stolu su još dvije, manje vjerovatne mogućnosti za rekonstrukciju izvršne vlasti. Jedna bi podrazumijevala samo manje kadrovske izmjene kojima se ne bi narušila postojeća vladajuća većina. Druga mogućnosti bi, pak, podrazumijevala ulazak DPS-a i time potpuno novi odnos snaga – takođe uz saglasnost diplomatskih predstavnika zemalja Kvinte. Premijer Spajić je još početkom avgusta 2024. godine najavio moguće rezove u svom kabinetu koji je, u tom trenutku, imao 32 ministra i potpredsjednika Vlade, te 64 državna sekretara. Godinu kasnije, možda će konačno i realizovati svoj plan, očigledno zbog pritiska međunarodnih partnera da crnogorska vlast bude dovoljno stabilna da iznese sve neophodne reforme na putu ka članstvu u Evropskoj uniji. Bez obzira da li će vladajuća koalicija u Podgorici danas opstati ili ne, ostaje neizvjesno da li bi podgorički scenario mogao da bude rješenje koje bi PES koristio i na državnom nivou. K. J.

Uvod u razrješenje krize ili dublje podjele

PODGORICA – Glavni odbor Socijalističke narodne partije (GO SNP) zasijedaće danas u Podgorici u susret jubilarnom 10. Kongresu koji je zakazan za 30. avgust, saznaje Pobjeda. Sastanak najviših funkcionera ove stranke vladajuće većine mogao bi da nagovijesti način na koji će se razriješiti nagomilani problemi i, posebno, podjele među članstvom koje su svakog dana sve izraženije. Na to jasno ukazuju poruke podrške kandidatima za čelno mjesto u SNP-u, zbog kojih se već sedmicama „lome koplja“ unutar pojedinih opštinskih odbora. Zvanično, u trci su aktuelni predsjednik Vladimir Joković koji želi i treći mandat na istom mjestu, te potpredsjednik Dragoslav Dado Šćekić Prema tumačenjima pojedinih pravnika unutar ove stranke, ali i van nje, Jokovićeva kandidatura nije u skladu sa Statutom stranke, dok on tvrdi da radi sve legalno. No, njego-

vim tvrdnjama svakako ne ide u prilog još jedna informacija koje su iznijeli njegovi protivnici unutar SNP-a koji tvrde da je aktuelnom predsjedniku mandat istekao još 31. jula. Kako su precizirali, u stranačkim pravnim aktima ne prepoznaje v. d. stanje, odnosno prenošenje ovlašćenja na period duži od onoga koji mandat zvanično pokriva.

PODRŠKE

Do juče, jedanaest opštinskih odbora SNP-a je na svojim sjednicama do juče odlučilo koga će podržati u predstojećoj predsjedničkoj trci. Tako su Jokovića zvanično kandidovali opštinski odbori u Ulcinju, Šavniku, Budvi, Zeti, Petnjici, Plužinama, Baru i na Cetinju. S druge strane, Šćekićevu kandidaturu za lidersku funkciju u stranci podržali su opštinski odbori SNP-a iz Herceg Novog, Berana, Plava, Zete i Bara. Takođe, zetski odbor je predložio da u trci za čelnu poziciju u

SNP-u bude i jedna kandidatkinja - Slađana Kaluđerović, njihova članica i poslanica u Skupštini Crne Gore. U slučaju da prihvati prijedlog, teško da bi se mogla domoći predsjedničkog mjesta, već bi prije učešće ove stranačke funkcionerke - koja je mnogo puta do sada iskazala lojalnost Jokoviću - umanjilo mogućnost da Šćekić dobije dovoljan broj glasova kako bi postao novi predsjednik SNP-a. Prema saznajima Pobjede, Joković želi da ostane na čelu stranke zato što je iz vrha izvršne vlasti dobio najavu kako bi – u slučaju da ne bude reizabran za predsjednika SNP-a – svoju poziciju ministra poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede morao da prepusti nekom drugom. S druge strane, na Šćekića nije vršen takav pritisak.

PODJELE

U proteklih 27 godina koliko postoji, na crnogorskoj političkoj sceni nije bilo subjek-

ta koji je iznjedrio više novih stranaka od SNP-a. Samo tri godine nakon nastanka, SNP je već 2001. godine doživjela prvi rascjep. Tada je osnivač stranke Momir Bulatović napustio njene redove i formirao Narodnu socijalističku stranku. Neposredno pred prve parlamentarne izbore u nezavisnoj Crnoj Gori, u septembru 2006. godine, stranku je napustio jedan od njenih ključnih ljudi, Zoran Žižić. Uz dio nekadašnjeg članstva SNP-a, formirao je Demokratsku stranku jedinstva. Nastavak podjela članstva i rukovodstva aktuelizovan je 2012. godine, kada je Milan Knežević odlučio da predvodi vlastitu grupu birača, koja je nedugo zatim prerasla u Demokratsku narodnu partiju. Posljednja veća podjela bila je posljedica nesuglasica na stranačkom kongresu održanom 2014. godine. Posljedice su bile nova osipanja članstva. SNP su napustili mahom mladi kadrovi, predvođeni Alek-

som Bečićem koji je naredne godine postao lider novoosnovane Demokratske Crne Gore (Demokrate). Dakle, samo sedmicu pred 10. Kongres SNP-a izgleda da će mnoge karte već biti otkrivene – uključujući one da li će se na crnogorskom političkom nebu pojaviti nova struktura. U slučaju da dio članstva SNP-a odluči da formira novu stran-

ku, biće to peta politička grupacija proistekla iz nekada najjače opozicione partije u Crnoj Gori. S druge strane, to bi značilo dodatno propadanje 27 godina posvećenog rada jednog dijela stranačkih prvaka i članova, koje Joković očigledno želi da „prepusti zaboravu“ zarad još jednog mandata na čelu stranke. K. J.

M. BABOVIĆ

Objava formiranja vlasti u Podgorici krajem decembra

Sjedište SNP-a u Podgorici

PODGORICA - Spomenik

Pavlu Đurišiću, ozloglašenom ratnom zločincu i vođi dijela četnika iz Crne Gore, premješten je iz beranskog sela Gornje Zaostro u Manastir Đurđevi stupovi u Beranama. Vijest je prvobitno objavila Radio-televizija Srbije, a informacije našeg lista iz lokalnih izvora ukazuju da je akcija izvedena pod okriljem noći, i u organizaciji mitropolita Metodija i mještana.

Kako saznajemo, razlog za premještanje spomen-obilježja čije je podizanje zakonom zabranjeno, bila je bojazan pomenutog mitropolita budimljansko-nikšićkog Srpske pravoslavne crkve (SPC) da bi, navodno, spomenik mogao biti uništen ili, pak, ukraden. S druge strane, izvori Pobjede tvrde da je razlog potencijalna zapljena statue od strane policije ili tužilaštva, s obzirom na to da predstavlja „sredstvo izvršenja krivičnog djela“. Time je kip, koji se prethodno nalazio na privatnom imanju i izazivao žestoke kontroverze u javnosti, dospio unutar zidina Manastira – objekta pod zaštitom države kao nepokretno kulturno dobro – i to bez saglasnosti nadležnih institucija.

Nakon što je spomenik ozloglašenom ratnom zločincu i četničkom vođi 8. avgusta otkriven na postamentu koji je za njega napravljen na privatnom imanju, Ministarstvo kulture i medija zvanično je naložilo Opštini Berane da bude uklonjen. Bronzana statua istog dana je završila u obližnjoj Crkvi Svete mati Paraskeve, ali se tu očigledno nije dugo zadržao. Istovremeno, pokrenuta je cijela tužilačko-pravna zavrzlama, odnosno „prebacivanje loptice“ oko toga u čijoj je nadležnosti zapljena sporne statue, s obzirom da je riječ o predmetu krivičnog djela. S obzirom na to da se spomenik zločincu Đurišiću sada, najvjerovatnije, nalazi unutar kompleksa Manastira Đurđevi stupovi, koji je zakonom zaštićen kao kulturno dobro, a ujedno je sjedište Eparhije budimljansko-nikšićke na čijem je čelu mitropolit Metodije, sud može imati velikih problema da trajno oduzme sporni predmet. S obzirom na više od dvije decenije iskustva, iako visoka skoro dva metra, ova statua će teško biti ponovo ,,pronađena“. Tim prije što nadležne institucije u ovom slučaju već dugo „zaboravljaju“ koje su njihove nadležnosti, kao i zakonom utvrđene obaveze.

TAJNA OPERACIJA: Nastavljena saga, spomenik zločincu kruži po okolini Berana

Metodije i mještani pod okriljem noći preselili kip

Đurišića

u Đurđeve stupove

Razlog za premještanje spomen-obilježja bila je, navodno, bojazan da bi spomenik mogao biti uništen ili ukraden. S druge strane, izvori Pobjede tvrde da je razlog potencijalna zapljena statue od strane policije ili tužilaštva imajući u vidu pritisak javnosti

Pobjeda je već pisala o (mogućem) porijeklu spomenika Đurišiću, kao i njegovoj stvarnoj lokaciji. Naime, kip nije uvezen u posljednjih nekoliko mjeseci – kako se spekulisalo - već se više od 20 godina nalazi u Gornjem Zaostru, gdje su ga krili mještani toga sela. Preciznije, u okolinu Berana je stigao još 2002. ili 2003. godine, za vrijeme Savezne Republike Jugoslavije, odnosno zajedničke države Srbije i Crne Gore –što znači da nikada nije prešao državnu granicu i da kipu nije moguće ući u trag preko carinskih izvještaja. Spomenik Đurišiću je prvi put je otkriven 2003. godine, takođe bez odobrenja nadležnih institucija, zbog čega je brzo uklonjen po nalogu tadašnjih vlasti. Do 8. avgusta ove godine, sljedbenici četničkog pokreta u Crnoj Gori – i šire – u više navrata su pokušavali da ponovo postave ovu statuu, ali bez uspjeha. Ipak, 2013. godine je na privatnom posjedu podignut spomen-kompleks i stavljen postament za spomenik Đurišiću, koji su pripadnici Specijalne antiterorističke jedinice dva puta rušili bagerom u skladu s naredbom iz Ministarstva kulture.

To očigledno nije previše uticalo da tadašnji organizatori događaja kojima se veličaju četnička zlodjela - Vojvodski savjet Ujedinjenog ravnogorskog pokreta, uz pomoć nevladine organizacije „Srpska stvar“ – zastanu u svojim namjerama. Naprotiv, krenulo se još agresivnije, pa je 2017. godine Goran Kiković, funkcioner Nove srpske demokratije (NSD) tadašnji predsjednik Skupštine opštine Berane i član Odbora za podizanje spomenika, najavio podizanje čak dva obilježja Đurišiću: u Gornjem Zaostru i u centru Berana – priznajući da kip već postoji u pomenutom beranskom selu. I aktuelni potpredsjednik Vlade za obrazovanje, nauku i odnose s vjerskim zajednicama Budimir Aleksić (NSD) je 2019. godine sa pozicije poslanika javno pozvao tadašnju vlast da se u Beranama zvanično podigne spomenik ovom zločincu, nosiocu Gvozdenog krsta kojim ga je odlikovao lično Adolf Hitler. Od tada, poštovaoci Đurišića sa dijelom sveštenika SPC svake godine 8. avgusta slave četnički pokret i njihove vođe – s tim što su ove godine odlučili da još jednom odu korak dalje i ponovo

ES: VDT potvrdilo da Temeljni ugovor nije prepreka za oduzimanje kipa

Vrhovno državno tužilaštvo (VDT) potvrdilo je da takozvani Temeljni ugovor sa SPC ne može biti prepreka za oduzimanje spomenika Đurišiću, s obzirom na to da se ne radi o potvrđenom međunarodnom ugovoru, odnosno da su Ustav i zakoni države Crne Gore iznad tog akta. Na to su juče ukazali lideri Evropskog saveza, Damir Šehović (SD), Ivan Vujović (SDP) i Vatroslav Belan (LP), uz informaciju da su se 17. avgusta obratili VDT, tužiocu Miloradu

Markoviću i direktoru Uprave policije Lazaru Šćepanoviću da „nakon početnih navodnih nesporazuma, sprovedu zakon i oduzmu spomenik posvećen ratnom zločincu“. - Nepostupanjem po slovu zakona, VDT i UP postaju sau-

pokušaju postavljanje spomenika zločincu iz Drugog svjetskog rata. Na pritisak javnosti, Ministarstvo kulture i medija je donijelo odluku o uklanjanju statue. Crna Gora je zakonski obavezna da spriječi podizanje spomen-obilježja licima koja su propagirala fašizam, nacizam i šovinizam, ili bila saučesnici u ratnim zločinima. Uz to, i ranije je Ministarstvo kulture upozoravalo kako bi „svaki pokušaj rehabilitacije četničkog pokreta kroz spomeničku simboliku predstavljao direktno kršenje Zakona o spomen-obilježjima i Ustava Crne Gore, koji se temelji na antifašističkoj borbi“. Pobjeda je prva najavila ovogodišnje postavljanje spomenika osvjedočenom ratnom zločincu. Podsjećamo, bila je to brižljivo planirana akcija koju su inicirala udruženja koja baštine četničku ideologiju, uz pomoć mještana. Cilj je takođe bio da se konačno obezbijedi šira institucionalna podrška za trajno dopuštenje da na ovaj način bude odata počast liku i djelu Pavla Đurišića Strah dijela javnosti da bi čak i privremeno postavljanje spomenika moglo izazvati tenzije i podjele - što pojedinim poli-

česnici i saradnici u promociji nacizma, fašizma i njima srodnih zločinačkih pokreta. S druge strane, pokazuju da ne žele i ne smiju reagovati na protivpravna djelovanja SPC u Crnoj Gori, odnosno da prihvataju da ta je ta organizacija iznad države i njenog pravnog sistema. Da je to tako, vidimo i iz „odgovorne tvrdnje“ dobro poznatog huškača i jastreba SPC Veli-

Skandal

Na čelu Manastira Đurđevi stupovi od 2003. do 2007. godine bio je današnji mitropolit crnogorsko-primorski Joanikije (Mićović), a zatim je mjesto igumana pripalo Danilu Trpčevskom – koji je u međuvremenu promijenio ime u Danilo Romanov On je prije godinu privukao pažnju javnosti širom Crne Gore zbog oštrih riječi i uvreda upućenih vjernicima beranskog kraja, tokom njihovog protesta zbog premještenja lokalnih sveštenika Miloša Cicmila i Stefana Milovanovića u druge parohije.

tičkim akterima, poznatim po oslanjanju na nacionalnu retoriku, može politički odgovarati – pokazao se kao opravdan. Pozitivna stvar u svemu tome bila je reakcija predsjednika opštine Berane Đola Lutovca (Pokret Evropa sad) koji je sa stanovnicima Gornjeg Zaostra pronašao privremeno, kompromisno rješenje oko uklanjanja spomenika Đurišiću. Tome se suprotstavio lično Metodije, toga dana aktivni učesnik proslave tokom koje je održao parastos i otkrio spomenik ozloglašenom četničkom komandantu. Mitropolit SPC je najavio kako će se i dalje u Gornjem Zaostru „sabirati u Pavlovom ime“, „praviti trbine i predavanja, dovoditi eminentne istoričare“, ali i podići još jedan spomenik u centru Berana. No, kako je potcrtao, prvo će postojeću statuu staviti u crkvu, „pa nek ruše crkvu“. Time je, u stvari, samo ponovio sve ono što dio vlasti i u Beranama, i na državnom nivou ima kao zvaničnu agendu još od 2019. godine.

bora Džomića „da je došlo do policijskoga oduzimanja spomenika, pala bi krv“ –naveli su oni u jučerašnjem reagovanju.

Još jednom su upitali VDT i UP imaju li „snage, hrabrosti, znanja i volje pokazati da SPC ne može izazvati krvoproliće u Crnoj Gori i da su spremni zaštititi ustavno-pravni poredak naše države“.

- Da je valjao neko iz Berana, bio bi Beranac. Ali Beranci su kriminalci, kockari, drogeraši. Zašto posljednjih 20 godina niko iz Berana nije došao da se zamonaši, ako mu je stalo do svetinje, da čuva svetinju, nego ste dokoni... Ja ću biti ovdje do smrti, po božijem blagoslovu - rekao je tom prilikom nastojatelj manastira, koji nije iz Crne Gore. Jedan od okupljenih odgovorio je Romanovu da „dok je vladika Joanikije bio tu, manastir je bio pun“, te da aktuelni iguman „vrijeđa Berance“.

I, zaista, spomenik ozloglašenom četničkom vođi je istog dana oko 14 sata premješten u obližnju Crkvu Svete mati Paraskeve, takođe podignutu na privatnom imanju, a zatim je veći dio učesnika događaja nasrnuo na fotoreportere i novinare Pobjede i Vijesti koji su jedva uspjeli da se spasu većeg fizičkog napada. No, mitropolit SPC Metodije optužio je predsjednika opštine Berane da je „najodgovorniji za sve što se dešavalo“, te ukazao kako je Lutovcu i gradskom sekretaru i predsjedniku Opštinskog odbora SNP-a Ivanu Radeviću namjera „progon srpskog naroda, srpske istorije i srpske crkve“. S druge strane, Lutovac je istakako kako je „smirivao tenzije i učinio da ne dođe do sukoba“, te da „Metodije nije pokazao konstruktivnost i odgovornost kao druga sveštena lica“, uz podsjećanje na svoju izjavu kako „živimo u sekularnoj državi“ čiji se „zakoni moraju poštovati“. Stavove i ponašanje predsjednika beranske opštine podržale su kolege iz PES-a - počev od predsjednika partije i premijera Milojka Spajića - kao i građani Berana.

Pr emještanje spomenika ozloglašenom ratnom zločincu Pavlu Đurišiću u Manastir Đurđevi stupovi otvara i mnoga nova pitanja: od toga ko je donio odluku o unosu kipa u sakralni i kulturno-istorijski objekat koji je pod zaštitom države Crne Gore, do toga da li se ovim činom relativizuju i pokušavaju rehabilitovati zločini iz prošlosti. N. ZEČEVIĆ - K. JERKOV

Statua zločinca Đurišića u konaku manastira Đurđevi stupovi

vozovi nijesu saobraćali, a grupa zaposlenih kompanije ŽICG tvrdi da neće odustati dok se njihovi

PODGORICA - Obustava saobraćaja na pruzi Beograd – Bar, koju su juče ujutro sproveli otpravnici vozova i dispečeri Željezničke infrastrukture Crne Gore (ŽICG), paralisala je lokalne i međunarodne linije i otvorila žestok sukob između zaposlenih i menadžmenta.

U ime 85 radnika, Andrej Kaluđerović poručio je da „vozovi neće krenuti dok se ne ispune njihovi zahtjevi“, optužujući upravu da ignoriše ključne karike željezničkog sistema i radnike ostavlja na rubu egzistencije. Izvršna direktorica ŽICG Marina Bošković, međutim, ocijenila je da je riječ o „diverzivnom djelovanju male grupe zaposlenih“, insistirajući da kompanija neće pristati na ultimativno ucjenjivanje i da će nezakonite obustave biti tretirane u skladu sa zakonom.

U sinoćnjem saopštenju kompanije ŽICG navedeno je da je Kaluđerović u ime zaposlenih koji su obustavili rad, odbio da uđe u razgovore sa izvršnim menadžmentom preduzeća, kao i Odborom direktora ,,iako su mu u više navrata ponuđeni, kako bi se pronašlo rješenje u interesu svih zaposlenih i omogućilo normalno funkcionisanje saobraćaja“.

- Sada je potpuno jasno da se ne radi o sindikalnoj ili radničkoj inicijativi, već o politički instruiranoj opstrukciji kojom se pokušava ugroziti rad željeznice i prouzrokovati direktna šteta putnicima i privredi – poručeno je iz kompanije i navedeno da obavještavaju građane, operatere putničkog i teretnog saobraćaja da do daljnjeg neće biti željezničkog saobraćaja.

Poziv vladi

Nezadovoljni otpravnici dispečeri blokirali saobraćaj

Otpravnici vozova i dispečeri koji su obustavili rad

- Na sve naše apele, objave i prigovore, menadžment nije htio da reaguje. Sada smo čuli izjavu naše direktorice Marine Bošković, koja nas je nazvala diverzantima i nekom malom grupom radnika. Nas je 85 saobraćajnih i TK dispečera i otpravnika vozova. Mala grupa ne bi mogla ovu blokadu da izvede - rekao je Kaluđerović. Prema njegovim riječima, koliko je bitan ovaj posao za željeznički sistem, upravo govori ova jučerašnja situacija.

- Izvršna direktorica kaže da iza ovoga stoji neka druga pozadina - ne postoji nikakva druga pozadina samo stoji naše dostojanstvo, naš rad, naše porodice - rekao je Kaluđerović i dodao da je njihova egzistencija na rubu.

Grupa zaposlenih Željezničke infrastrukture (ŽICG), koja je jutros obustavila saobraćanje vozova, pozvala je predstavnike Vlade da se uključe u razgovore sa mendžmentom kako bi se došlo do rješenja. Oni su dodali da nijesu krivci za trenutnu situaciju.

ko bi razgovorali i našli rješenje, međutim kako je kazao juče do poslijepodnevnih sati ih niko nije kontaktirao.

Andrej Kaluđerović kazao je Pobjedi da neće odustati i da vozovi neće kretati dok im se ne ispune zahtjevi. Traže da ih primi menadžment ka-

- Pozivamo predstavnike Vlade i Ministarstva saobraćaja da se uključe i obave razgovore sa našim menadžmentom kako bismo došli do rje-

šenja. Nijesmo krivci za ovo, upravo je kriv menadžment ŽICG - rekao je Kaluđerović. On je naveo da nije u pitanju štrajk, već obustava rada i saobraćaja, dok menadžment pokušava da kaže da oni nijesu glavna karika u željezničkom sistemu.

Ministarstvo saobraćaja očekuje reakciju Tužilaštva

Obustava rada dijela zaposlenih u ŽICG-u je nezakonita i prouzrokovala je veliku materijalnu štetu i ozbiljne posljedice po odvijanje saobraćaja, saopšteno je iz Ministarstva saobraćaja. Ističu da se posebno brine činjenica da je blokadom pruge zaustavljen međunarodni voz, na kojem se i dalje nalazi imovina stranih državljana, uključujući automobilske putnike.

- Ministarstvo saobraćaja u kontinuitetu podržava poboljšanje uslova rada zaposlenih, a kroz rebalans budžeta obezbjeđuje dodatnih 2,5 miliona eura za funkcionisanje Željezničke infrastrukture. Uprkos tome, današnja akcija dijela zaposlenih izvedena je na ultimativan način, do sada nezabilježen u Crnoj Gori

- saopštili su iz resora na čijem čelu je Maja Vukićević

Kako navode, radi se o potezu kojim su radnici odbili svaku mogućnost dogovora sa menadžmentom i odbili razgovor čak i sa reprezentativnim sindikatima, koji su jedini ovlašćeni da pregovaraju o kolektivnom ugovoru u skladu sa zakonom. - Takođe, nezadovoljna grupa radnika kao razlog navodi diskriminaciju koja se, prema njihovim tvrdnjama, dešavala između 2009. i 2019. godine, dok su saobraćaj obustavljen tek 2025. godine, šest godina kasnije. U vrijeme kada su, kako tvrde, bili obespravljeni, 2019. godine, nijesu obustavljali saobraćaj, što dodatno dovodi u pitanje

motive opstrukcije radadodaje se u saopštenju. Kako su dalje kazali, dodatno zabrinjavaju navodi da iza organizacije nezakonite obustave stoje određeni manjinski akcionari. - Očekujemo da nadležni organi, prije svega Državno tužilaštvo, u potpunosti ispituju ove informacije i utvrđuju sve odgovorne za današnji događaj i materijalnu štetu koju je prouzrokovala nezakonita obustava saobraćaja. Javni prevoz putnika, kao djelatnost od javnog interesa, podliježe zakonskim normama koje na jasan način definišu kako se i na koji način može organizovati štrajk zaposlenih. Pribjegli su ucjenjivačkoj obustavi saobraćaja, potpuno svjesni posljedice i štete koje će

ista proizvesti, a bez poštovanja zakonskih norminaglašavaju iz Ministarstva saobraćaja. Poručuju da Ministarstvo saobraćaja ostaje posvećeno očuvanju zakonitosti, sigurnosti saobraćaja i zaštiti interesa putnika i države.

- Crna Gora mora funkcionisati kao pravna država, u kojoj se poštuju prava, ali se ne dozvoljava samovolja i ultimatum sa očiglednom motivacijom izazivanja nestabilnosti radnika. Očekujemo normalizaciju saobraćaja, nakon čega se u zakonskoj proceduri, uz učešće reprezentativnih sindikata i predstavnika radnika koji nijesu dio sindikata, mogu nastaviti razgovori o uslovima novog kolektivnog ugovorazaključuje Ministarstvo.

- Sve ih pozivam, ako mogu, neka siđu odozgo i otpreme vozove. Prijeti se nekim krivično-pravnim postupcima, evo jednoglasno svih nas 85 pristajemo ovog trenutka da pođemo za naše radne knjižice, a vi gospodo organizujte saobraćaj - poručio je Kaluđerović. On se izvinio u ime otpravnika vozova i dispečera svim putnicima koji su bili u vozovima juče. Takođe, kako je kazao, pominju se automobili i hrana koji su zarobljeni u vagonima, preko čega se oni targetiraju, iako su obustavu prometa najavili.

On je naveo da nije istina da je poziv na pregovore upućen, te da neće razgovarati dok ne dobiju zvanični dopis. Tražio je da tom sastanku prisustvuju članovi grupe, Ministarstva saobraćaja, predsjednik Odbora direktora ŽICG, menadžment i dva sindikata, ali i oni iz Direktorata za željeznički saobraćaj. - Š to je kontrola leta za avio-saobraćaj, to su otpravnici vozova i dispečeri za željeznički sistem. Ovo je ono što uporno unazad godinama pokušavamo da objasnimo našem menadžmentu. Tražili smo sve što imaju dva druga željeznička preduzeća i to nije nerealno ni van budžetskih okvira - ocijenio je Kaluđerović.

Odbor direktora podržao direktoricu i pozvao na prekid obustave saobraćaja

Odbor direktora ŽICG održao je hitan sastanak povodom vanrednog događaja – nezakonite „obustave rada“. Na sastanku je, kako je saopšteno jednoglasno pružena podrška izvršnoj direktorici u cilju rješavanja nastale situacije i svih napora na normalizaciji željezničkog saobraćaja. - Takođe, konstatovano je da svako uvećanje zarada treba da bude u zakonskim okvirima, kroz pregovore sa reprezentativnim sindikatima, u cilju

izrade i zaključivanja Kolektivnog ugovora – kaže se u saopštenju.

Odbor direktora ŽICG na čelu sa predsjednikom Aleksandrom Dakićem, pozvao je juče dopisom zaposlene koji učestvuju u blokadi saobraćaja da prekinu ,,nezakonitu“ obustavu rada i dozvole normalno odvijanje saobraćaja, kako bi se spriječila veća šteta i stvorili uslovi da menadžment i radnici razgovaraju u prisustvu reprezentativnih sindikata. Nezadovoljni otpravnici

otpravnici i saobraćaj

Brzi voz iz Beograda, koji je četvrtak veče krenuo za Bar, juče je u devet sati stigao u Podgoricu i zbog obustave rada nije nastavio put prema Baru. Putnici su autobusima nastavili putovanje prema Baru. Kaluđerović je kazao da su na obustavu prinuđeni jer menadžment tog državnog preduzeća i Ministarstvo saobraćaja „ignorišu njihove zahtjeve o uvećanju zarada“.

vozova i dispečeri su odgovorili Dakiću da ne prihvataju zahtjev borda kompanije da prekinu obustavu rada, pa da se odazovu razgovoru. - Već ko zna koji put vam saopštavamo da ćemo prihvatiti razgovor uz Vaše prisustvo, prisustvo izvršne direktorice, dva predstavnika reprezentativnih sindikata, direktora sektora za upravljanje i regulisanje saobraćaja i jednog predstavnika Ministarstva saobraćaja. Obustava saobraćaja će se prekinuti onog momenta kad postignemo dogovor vezano za naše prijedloge. Ovo je jednoglasan odgovor svih 85 potpisnika sa spiska otpravnika vozova, saobraćajnih i TK dispečera – kaže se u odgovoru grupe zaposlenih, u koji je Pobjeda imala uvid.

da do ovog scenarija ne dođe i o svemu obavijestio nadležne. Bošković se izvinila svim građanima koji ničim nijesu zaslužili ovakav tretman neodgovornih pojedinaca i koji trpe veliku štetu zbog njihovog nezakonitog djelovanja. - Zašto je izabran špic turističke sezone za ovo diverzivno djelovanje, to neka javnost procijeni - rekla je Bošković. Prema njenim riječima, svaki zahtjev za razgovor je prihvaćen, na sastancima im je obećano i povećanje zarade i prihvatanje uslova, kao i isplate prekovremenih sati za svaki mjesec.

NezakoNita obustava

- Međutim, ovi razgovori nijesu mogli uspjeti iz razloga što su oni nastupali ultimativno, zahtijevali da svi njihovi zahtjevi budu ispunjeni - precizirala je Bošković. Ona je podsjetila da ŽICG ima 800 zaposlenih, dok je potpisnika 85, od kojih nijesu svi učestvovali u ovoj, kako je rekla, nezakonitoj obustavi saobraćaja.

- Pozivam ih da prekinu ovo diverzivno djelovanje koji nanose ogromnu štetu državi Crnoj Gori - dodala je Bošković. Prema njenim riječima, sve što bude djelovanje koje nije u skladu sa zakonom, tako će se i tretirati.

Rezultati Aerodroma Crne Gore od početka godine do 20. avgusta

Ostvaren promet od dva miliona putnika

PODGORICA - Aerodromi Crne Gore (ACG) su od početka godine do 20. avgusta opslužili više od dva miliona putnika, što je najnoviji rekord, saopšteno je iz kompanije.

Poređenja radi, dvomilionitog putnika kompanija je do sada najbrže opslužila 28. avgusta prošle godine, koja je bila rekordna, dok je dvomilioniti putnik tokom pretpandemijske 2019. opslužen 8. septembra.

- Naše zarade su od 680 do 800 eura, i to sa noćnim radom i 35 godina staža. To su najniže zarade u Crnoj Gori, iako imamo ključnu ulogu u odvijanju i bezbjednosti željezničkog saobraćaja - kazao je Kaluđerović.

Prethodno je u ime nezadovoljnih radnika optužio sindikat kompanije da je „produžena ruka menadžmenta“ i da je dao saglasnost za izmjene Kolektivnog ugovora koje „diskriminišu otpravnike i dispečere“.

- Izmjenama Kolektivnog ugovora naše povećanje plata biće od 80 do 100 eura, dok menadžmentu i rukovodiocima rastu zarade za 200 do 450 eura - dodaje Kaluđerović. Izvršna direktorica ŽICG Marina Bošković, pozvala je na razgovor zaposlene koji su obustavili saobraćanje vozova, i dodala da neće pristati na ultimativno ucjenjivanje. - Ja ih pozivam na razgovor i pregovore, ali nikako na ultimativno ucjenjivanje. Oni su dobro upoznati da povećanje zarada ne zavisi i nije samo u nadležnosti ovog menadžmenta, kao ni visina budžeta kojim raspolažemorekla je Bošković novinarima povodom obustave saobraćaja vozova, koju je jedan broj radnika pokrenuo zbog zahtjeva za većim zaradama. Menadžment je, kako je poručila, strpljivo preduzimao sve

- Ovo nije u skladu sa zakonom, jer nijedan element o štrajku nije ispoštovan, ni organizovanje minimalnog procesa rada. Tako da se postupalo u skladu sa zakonom, do ovoga ne bi ni došlo - navela je Bošković. Radnici ŽICG okupljeni na peronu stanice u Podgorici su kazali da su radnici obustavili promet u svim gradovima. Menadžment i dva sindikata u saopštenjima od 20. avgusta su naveli da je riječ o neistinitim tvrdnjama „jednog zaposlenog“.

Tvrde i da zarade otpravnika vozova sada iznose ,,od 730 do 987 eura“, a kao dokaz su objavili platne liste na sajtu kompanije.

Navode i da će otpravnicima vozova zarade biti uvećane od 120 do 170 eura.

- Novim prijedlogom izmjena Kolektivnog ugovora predviđeno je uvećanje koeficijenata za sva zanimanja minimum 20 odsto, izuzev direktorima i pomoćnicima kojima je povećanje 16 odsto, te bi zarada otpravnika vozova iznosila od 862 do 1.150 eura – saopšteno je ranije iz menadžmenta. Istovremeno je upozorio zaposlene da „nijesu ispoštovane zakonske procedure za štrajk“ i upozorio na posljedice.

- Svi koji budu učestvovali u nezakonitom postupanju treba da budu svjesni da će snositi sve krivično pravne posljedice kao i ukupnu materijalnu štetu koju izazovu - piše u saopštenju od 20. avgusta. I dva sindikalna udruženja Željezničke infrastrukture su se ogradila od izjava Kaluđerovića ocjenjujući da „te izjave ne odražavaju stavove sindikata“. N. kovaČeviĆ

- Imajući u vidu da saobraćaj raste i da ove godine, prvi put od osnivanja, očekujemo blizu tri miliona putnika u približno istim terminalima u kojima smo daleke 2006. godine opslužili 860.000 putnika, a da se postupak koncesije koji je započet 2018. godine i dalje ne rješava, zbog čega su naše investicione mogućnosti ograničene, ipak smo u situaciji u kojoj hitno moramo da pristupimo brzim i privremenim adaptacionim rješenjima da bismo prihvatili saobraćaj koji nam je najavljen - navodi se u saopštenju.

ACG u narednu godinu, kako su kazali, ulaze sa ambicijom da povećaju broj avio-ruta i baziranih aviona, a spremaju se i za eventualno produženje radnog vremena. To znači da organizaciju rada, kadar i infrastrukturu treba da usklade sa očekivanim daljim rastom prometa putnika i aviona. - U tom smislu, izradom novog pravilnika o unutrašnjoj organizaciji i sistematizaciji, što je proces koji je u toku, prilagođavamo se inoviranim regula-

tornim propisima i postupamo po zahtjevima nadležnih regulatornih tijela - dodaje se u saopštenju. Ukoliko se stvore opravdani uslovi, aerodromi će biti spremni da produže radno vrijeme i otvorenost za saobraćaj. To se posebno odnosi na aerodrom Podgorica, na kojem su od 1. januara do 20. avgusta ove godine opslužili 1,14 miliona putnika, što je na nivou rekordne prošle godine i čak 38 odsto više nego 2019. godine kada ih je, u istom periodu, bilo 823.060. s. P.

Sindikat pomoraca ocijenio da je stanje na brodu ,,Kotor“ loše

Pojedini

članovi

posade

primorani da se iskrcaju

vrate kući radi liječenja

PODGORICA - Stanje na brodu Crnogorske plovidbe ,,Kotor“ je ozbiljno narušeno, a zbog neuslovnog boravka i rada, pojedini članovi posade bili su primorani da budu iskrcani sa broda i vraćeni kući radi liječenja i oporavka, upozorio je Sindikat pomoraca i dokera Crne Gore.

- Time je direktno dovedeno u pitanje ostvarivanje prava pomoraca na bezbjedne i zdrave uslove rada, garantovane Zakonom o sigurnosti pomorske plovidbe i međunarodnim konvencijama koje je Crna Gora ratifikovala - navodi se u saopštenju Sindikata u vezi sa stanjem i prodajom brodova Crnogorske plovidbe. Iz Sindikata su podsjetili da je

Crna Gora potpisnica Konvencije o radu pomoraca (MLC 2006), kojom se garantuju minimalni standardi bezbjednosti, zdravlja i uslova života na brodu.

- Trenutno, stanje na ,,Kotoru“ nije u skladu sa ovim međunarodnim obavezama, što predstavlja ozbiljno kršenje prava pomoraca i ugrožava međunarodni ugled države - upozorili su iz Sindikata. Vlada, kao većinski vlasnik kompanije Crnogorska plovidba, kako su poručili, ima pravnu obavezu da obezbijedi nesmetano funkcionisanje brodova i zaštitu zaposlenih.

- Umjesto sprovođenja postupaka prodaje državne imovine, neophodno je da Vlada hitno interveniše finansijski i obezbi-

bili

i

jedi uslove rada u skladu sa zakonom i ratifikovanim međunarodnim konvencijama - dodali su iz Sindikata. Sindikat pomoraca i dokera Crne Gore, na osnovu nezvaničnih informacija i izostanka javno objavljene dokumentacije, došao je do zaključka da nema pouzdanih dokaza da je u postupku prodaje broda sprovedena nepristrasna i nezavisna procjena njegove tržišne vrijednosti i tehničkog stanja.

- Pored toga, nezvanično smo obaviješteni da za dobijene nalaze nije sproveden ni takozvani second opinion niti peer-review od drugog licenciranog procjenitelja, što predstavlja standard dobre međunarodne prakse u skladu sa IVS (International Valuation Standards). Izostanak objavljene dokumentacije i nezavisne revizije dodatno produbljuje sumnju u zakonitost i transparentnost postupka. Zbog svega toga, Sindikat pomoraca i dokera Crne Gore ostaje pri ranije iznesenim zahtjevima da Vlada hitno obustavi svaki postupak prodaje brodova u vlasništvu Crnogorske plovidbe, obezbijedi sredstva za nastavak rada kompanije i očuva brodove pod crnogorskom zastavom i u državnom vlasništvu. R. e.

Andrej Kaluđerović

Marina Bošković

Aerodrom Podgorica

Brod ,,Kotor”

Crnogorski novinari nijesu zadovoljni saradnjom sa ministarstvima, pojedini kažu da se članovi Vlade ponašaju kao njihovi prethodnici koje su kritikovali

Iz ministarske fotelje ignorišu pitanja i pokazuju samovolju

PODGORICA – Vlada je nedavno objelodanila učinke ministarstava za prva dva kvartala ove godine, a rezultati su pokazali da su u manjini resori koji rade posao kako treba. Rad pojedinih nije zadobio ni prelaznu ocjenu. Neozbiljnost njihovom pristupu poslu ogleda se i u činjenici da imaju lošu komunikaciju i sa medijima, na što su ukazali novinari sa kojima je Pobjeda razgovarala.

Premijer Milojko Spajić je najavio evaluaciju rada ministara koja je realizovana, nakon čega je poručio da će smjenjivati one koji budu radili loše. Metodologija procjene njihovog rada razotkrila je one koji rade loše, ali – smjena još nema.

- Oni koji ne budu dobro radili mogu da računaju da će biti smijenjeni – govorio je ranije Spajić. Kako je nedavno saopšteno, čak četiri resora aktuelne vlade, za prvih šest mjeseci ove godine, nijesu realizovala nijednu predviđenu aktivnost u tom periodu, a riječ je o ministarstvima dijaspore, kulture i medija, sporta i mladih, kao i socijalnog staranja, brige o porodici i demografiji. Sa druge strane, najefikasnijim se pokazalo Ministarstvo prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine, koje je jedino, među ukupno 23 Vladina resora, odradilo sav predviđeni posao, a uspješno ga prate ministarstva ekonomskog razvoja i saobraćaja.

NeodgovorNost Pobjeda je pitala pojedine crnogorske novinare kakvu komunikaciju imaju sa ministarstvima i da li dobijaju odgovore na tražena pitanja o raznim temama koje obrađuju u interesu javnosti.

Kada je riječ o aktuelnoj vladi, onda moram da kažem da se većina ministara ponaša kao što su to radili i njihovi prethodnici, odnosno svako pitanje novinara doživljavaju kao atak na njih same, a ne kao naš posao, odnosno kao ono zbog čega su i oni i mi ovdje – pravo javnosti da zna – kaže Pobjedi novinarka Televizije Vijesti Danijela Lasica

Novinarka Televizije Crne Gore Marija Radulović kaže da kao elektronski medij koji insistira na slici i živoj rijeci, redovno naglašavaju da im je potrebna izjava u kameru iz određenog ministarstva, a ne samo pisani odgovor. Ipak, gotovo po pravilu, umjesto izjave, dobijaju štura saopštenja, bez mogućnosti potpitanja i bez prisustva predstavnika ministarstva pred kamerom. - Takva praksa pokazuje nepoštovanje prema javnosti, jer odgovori nijesu upućeni nama kao novinarima, već građanima, koji imaju pravo da čuju i vide onoga ko donosi odluke – rekla je Radulović.

Neslavni razgovori

Novinarka Televizije Nova Željka Mirković kaže da na neke odgovore od ministarstava čeka danima, a da neke dobije odmah.

- S obzirom na to da radim na televiziji, uvijek tražim izjavu od sagovornika ili sagovornice. Smatram da je mnogo bolje da ljudi s druge strane ekrana vide i čuju, a time i procijene koliko je neko odgovoran ili neodgovoran u izjavi na određenu temu. Kada imam direktan kontakt sa sagovornikom ili sagovor-

nicom, dobijem odgovore na postavljena pitanja. Tu nema vrdanja, i izbjegavanje odgovora za mene je – odgovor.

Kada odgovore dobijam mejlom, uglavnom dobijem to što sam tražila. Međutim, ponekad se desi da suština izostane – jednostavno bude preskočena ili šturo obrađena – rekla je ona.

Mirković ističe da je PR služba Ministarstva zdravlja brza i efikasna, te da uvijek zna na čemu je – da li ima sagovornika ili ne.

Ona dodaje da se uglavnom dešava da su dostupni i spremni za izjave kada je tema pozitivna po njih ili kada žele da promovišu određene aktivnosti. Međutim, kada su u pitanju osjetljive ili sporne teme, odgovori često izostaju, kasne ili dolaze u formi kratkih saopštenja, poručila je novinarka RTCG-a. Za novinarku Televizije Vijesti Danijelu Lasicu svaka komunikacija sa predstavnicima izvršene vlasti je izazov sam po sebi. Ona je istakla da je to bio slučaj sa svim prethodnim vladama, te da je to slučaj i sa aktuelnom vladom.

- Razlika je najčešće samo u personalnom rješenju koje u

- Negativno iskustvo imala sam sa Ministarstvom rada, zapošljavanja i socijalnog dijaloga, kada mi je u zadnji čas otkazan intervju s ministarkom Naidom Nišić. Razlog je bio nejasan, objašnjenje koje moj mozak nije mogao da prihvati. Takođe, posljednja komunikacija sa Ministarstvom unutrašnjih poslova nije bila slavna. Poslije mjesec čekanja dobila sam uopštene odgovore – rekla je ona.

Mirković poručuje da ne postoje nebitna pitanja i teme.

tom trenutku obavlja funkciju ministra ili ministarke određenog resora. Pa je tako isto ministarstvo u jednoj vladi veoma kooperativno u drugoj potpuno zatvoreno. Kada je riječ o aktuelnoj vladi, onda moram da kažem da se većina ministara ponaša kao što su to radili i njihovi prethodnici, odnosno svako pitanje novinara doživljavaju kao atak na njih same, a ne kao naš posao, odnosno na kraju, ono zbog čega smo i jedni i drugi ovdje – pravo javnosti da zna – kaže ona.

Navodi da nerijetko i osobe koje obavljaju posao portparola, umjesto da budu veza između

- Razumijem da je ponekad potrebno sačekati na odgovore, ali ne prihvatam izbjegavanje odgovornosti – ni sa jedne, ni sa druge strane.

Dužnost svakog ministarstva je da njihovi predstavnici imaju dijalog s medijima – i da to ne bude reda radi. Podrazumijevani i prećutani odgovori nijesu odgovori. To je bacanje prašine u oči. Odgovori su nam neophodni jer priča mora da ima dvije strane, a javnost ima pravo da zna – kazala je ona.

novinara i administracije, ponašaju se kao „psi čuvari svojih nadređenih, da ne kaže kao kerberi“.

Lasica je obrazložila da kada je spremala odgovore za pitanja, konsultovala se sa kolegama iz redakcije TV Vijesti, da vidi kakva su i njihova iskustva, pa da nekako zbirno odgovori. Ono što, prema njenim riječima, zaključuju jeste da sa nekim ministarstvima imaju odličnu saradnju, i sa ministrima i sa PR službom. Tako im vrlo uredno odgovaraju na pitanja (nekada su više zadovoljni odgovorima, nekada manje, ali odgovore dobiju): Ministarstvo unutrašnjih poslova, Ministarstvo poljoprivrede, Ministarstvo javne uprave, Ministarstvo evropskih integracija, Ministarstvo prosvjete, Ministarstvo pravde. Onda broje onu grupu resora, gdje imaju odličnu saradnju sa PR službom Ministarstva zdravlja, ali ministar zdravlja uporno odbija da odgovori na bilo koji njihov upit.

- Slično je i sa Ministarstvom prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine. Gospodin Slaven Radunović odbija da za TV Vijesti daje bilo kakve izjave, jer, kako on objašnjava, njegova stranka Nova srpska demokratija ne sarađuje sa Vijestima. Ministar Radunović nikako da shvati, da mu mi upite ne šaljemo kao članu bilo koje par-

tije, već ministru u Vladi, kojeg i mi plaćamo, svidjelo se njemu naše izvještavanje ili ne. Zanimljivo je da sa Vijestima ne sarađuje ni DNP Milana Kneževića, ali ministarka saobraćaja Maja Vukićević ima vrlo korektnu saradnju sa novinarima naše redakcije – rekla je Lasica. Kaže da se u posljednjoj grupi nalaze oni koji nikako ne odgovaraju na pitanje novinara, ili odgovore samo kada je to u njihovom interesu.

- Kolege iz redakcije sa kojima sam se konsultovala, kažu da najgoru saradnju imaju sa Ministarstvom ekonomskog razvoja, Ministarstvom rada i socijalnog staranja i Ministarstvom finansija. Ponavljam, ljudi koji rade u Vladi moraju da shvate da su dužni da odgovaraju na pitanja kako rade i kako upravljaju državnom imovinom. Ne novinarima, jer mi ta pitanja ne nosimo kući. Dužni su da polažu račune javnosti – poručuje Lasica. sedmice do odgovora Zamjenik glavnog i odgovornog urednika Gradske Televizije u Podgorici Nemanja Lacman kaže da bi generalno svi resori trebalo da budu transparentniji i dostupniji medijima. On im na skali od jedan do pet daje - ,,mršavu trojku“.

- Čast izuzecima, ali veliki broj resora mora da pokaže veću inkluzivnost. Dešava se da na odgovore čekamo i do mjesec, što je nedopustivo dugo. Svako ministarstvo ima po minimum jednog portparola, te stoga ne vidim razlog da se na pitanja ne može odgovoriti u toku jedne radne sedmice – rekao je on. Kao pozitivan primjer navodi Ministarstvo saobraćaja i Ministarstvo zdravlja, koji su, kako navodi, izuzetno otvoreni za saradnju sa medijima iako su organizaciono to jedni od najvećih resora u Vladi. - Kao negativan primjer bih naveo jedan iz dosta ranijeg perioda jer dosad nije prevaziđen. Pitanja na temu stacionarnih radara sam od tadašnjih čelnika MUP-a dobio nakon četiri mjeseca uz obrazloženje da su se tek tada stekli uslovi da odgovore na ista – rekao je Lacman. Zaključuje da veliki broj ministara i ministarki nijesu otvoreni prema medijima. - Naprotiv, nemali broj njih nijesmo ni imali prilike dosad da vidimo u medijima. Transparentnost ministarstava prema medijima mora biti veća – istakao je Lacman. N. ĐUrĐevac

Sa sjednice Vlade

Uprava policije, nakon pisanja Pobjede o slučaju uznemiravanja jedne Podgoričanke preko telefona, poziva ljude da ne nasijedaju na lažne prijave da su članovi njihovih porodica imali saobraćajne nesreće

PODGORICA – Uprava policije apelovala je juče na sve građane da ne nasijedaju na lažne pozive u kojima ih nepoznata lica obavještavaju da su navodno članovi njihove porodice ili rođaci imali saobraćajne nesreće, te da u slučaju da dobiju takve informacije odmah obavijeste policiju na broj 122 ili pođu u najbližu policijsku stanicu.

Pobjeda je juče objavila informaciju da je jedna penzionerka iz Podgorice, čiji je identitet poznat našoj redakciji, prijavila Upravi policije slučaj uznemiravanja putem fiksnog telefona kada joj se muška osoba predstavila kao direktor Kliničkog centra i saopštila da dođe u Urgentni centar, jer je njena kćerka imala udes. Ispostavilo se da se radi o lažnoj prijavi, te je zatraženo da se počinioci pronađu i procesuiraju.

- Odmah po prijavi ovih događaja policija je preduzela mje-

Traže počinioce koji obmanjuju građane

re i radnje iz svoje nadležnosti u cilju identifikovanja počinilaca i sprečavanja njihovih daljih nezakonitih aktivnosti. Do sada prikupljeni podaci ukazuju da je riječ o pokušaju prevare, te službenici Uprave policije nastavljaju intenzivne aktivnosti na rasvjetljavanju svih okolnosti i identifikaciji osoba koje na ovaj način obmanjuju građane – naveli su iz Uprave policije. Pobjeda je pisala juče da je desetak porodica proteklih dana pozivano sa spornih brojeva, rečeno im je da su im članovi porodice ili rođaci imali udes i da treba da dođu do Urgentnog centra. Oni su odlazili tamo tražeći svoje, gdje su i doznali da je riječ o prevari. Ovi slučajevi su zabilježeni u dijelu grada Preko Morače. Pobjedini sagovornici su komentarisali da je od pojedinih porodica tražen i novac za operaciju, te da su svi bili uznemireni i u šoku.

Penzionerka je ispričala Pobjedi da je bila sa unukom sama kod kuće kada je neko pozvao. Kada se javila na fiksni telefon, kako priča, čula je

muški glas koji se predstavio da je direktor Kliničkog centra u Podgorici. Rekao joj je, prema njenim riječima, da je njena kćerka imala saobraćaj-

nu nesreću i da joj je polomljena vilica. - Rekao je da je neko moju kćerku ,,pokupio“ na pješačkom prelazu i da je u Klinički dove-

zla Hitna pomoć. Saopšteno mi je da je Makedonac i da slabo priča na našem jeziku. Pitala sam da li je moja kćerka pored njega i da li može da priča sa mnom, na što sam dobila pozitivan odgovor. Pitala sam da li je to moja kćerka i da li može da priča, je li joj slomljena vilica, a neki ženski glas mi je odgovorio: ,,Jeste, majko“. Ništa više nije rekla. Nakon toga sam spustila slušalicu – ispričala je penzionerka.

Ona dodaje da je pretrpjela veliki šok, jer je mislila da joj je dijete povrijeđeno. Navodi da joj je ubrzo ponovo zazvonio fiksni telefon, te da je opet zvao isti muškarac. Uporno je, kako kaže, insistirao da joj nešto objasni, ali mu je odgovorila da joj je sve jasno.

- U panici sam onda pozvala porodicu da pođu do Kliničkog centra – istakla je penzionerka.

Kaže da su pošli do Kliničkog, te da se u međuvremenu čula sa kćerkom koja joj je rekla da je sve u redu i da nije imala nikakav udes.

- Tražila sam da dođe da je vidim kako bih se uvjerila da je sve kako treba – kazala je ona. I njena kćerka je podnijela prijavu Upravi policije zbog uznemiravanja, te je zatraženo da se nepoznati počinioci pronađu i procesuiraju. N. ĐURĐEVAC

Univerzitet Crne Gore prvi put se iz oblasti ekologije i evolucije rangirao među 1.000 najboljih na svijetu

Pešić: Bolji smo od mnogih u regionu, izazov sačuvati poziciju

PODGORICA – Univerzitet Crne Gore pozicionirao se iz oblasti ekologije i evolucije među 1.000 najboljih visokoškolskih institucija na svijetu. Takvo rangiranje zavrijedio je zahvaljujući naučnim radovima i dostignućima profesora dr Vladimira Pešića sa PMF-a. Pešić je rekao za Pobjedu da se mogu dostići razni nivoi uspjeha, ali da ih je izazovno sačuvati, jer je na globalnom nivou ogromna konkurencija.

Vodeći svjetski portal za naučnike – Research.com, svake godine objavljuje spisak vodećih univerziteta i naučnika po oblastima. Profesor Pešić se pozicionirao među najboljima iz oblasti evolucije i ekologije, što je automatski doprinijelo da se crnogorski univerzitet iz ove oblasti smjesti među najbolje. Pešić kaže da je ove godine Univerzitet Crne Gore prvi put rangiran iz ekologije i evolucije. Univerzitet se dobro pozicionirao i iz oblasti kompjuterskih nauka i elektrotehnike, a taj uspjeh zabilježen je i prošle godine.

- Jako je važno da se Univer-

zitet počne pojavljivati među najboljima na svijetu iz određenih oblasti. Treba istaći da smo se iz oblasti ekologije i evolucije sa Balkana pozicionirali kolege iz Slovenije i ja i to je to. Bez obzira što se u drugim zemljama nalaze fantastični univerziteti, naučni timovi – nema ih. U svijetu je ogromna konkurencija. Toliko je mladih ljudi koji otkrivaju fantastične stvari i izazov je sačuvati ovu poziciju. U Kini, na primjer, ima univerzitet koji je star četiri-pet godina, ali ulaže ogromna sredstva u istraživanja i pojavljuje se onda brzo u vrh svjetskih lista –rekao je Pešić. On je istakao da se Univerzitet rangirao dobro, a da to nijesu uspjele da učine visokoškolske ustanove koje su mnogo starije i iskusnije u regionu. - Iskočili smo i iznad regionalnog nivoa i ušli u hiljadu najboljih. Ohrabrujuće je to za svaku zemlju. U ovom slučaju je razmatrano 6.000 najboljih univerziteta, od možda 60.000 koliko ih je na svijetu –rekao je Pešić. Da bi se održala prepoznatljiva pozicija Univerziteta koja potvrđuje kvalitet, prema riječima profesora, potrebne

su dvije stvari da se realizuju – da se motivišu mladi ljudi da se bave naukom i da se ulaže više sredstava za istraživanja.

- Imamo malu sreću kada je riječ o mojoj oblasti – ekologije i evolucije. Crna Gora je izvanredna prirodna laboratorija i jako je interesantna velikom broju timova sa kojim uspostavljamo kontakte i tako minimiziramo problem koji imamo sa finansiranjem – rekao je Pešić.

INSTITUCIJE NE

SARAĐUJU

pozicija univerziteta treba da određuje kvalitet i utiče na zapošljavanje kadra koji ima diplomu sa te ustanove –rekao je on.

Pešić kaže da nakon ovog rangiranja niko od nadležnih nije sa njim kontakirao. On ističe da sa Ministarstvom ekologije odavno ne može da uspostavi bilo kakvu saradnju, te da ,,tog odnosa praktično nema“.

- Pročitao sam negdje na njihovom sajtu da bi oni rado pravili neki studijski program

Mi imamo stručnjake, vrhunske ekologe, imamo studijske programe. Možda Ministarstvu ne odgovaraju neki glasovi ekoloških aktivista, profesora, koji se možda ne poklapaju sa njihovim vizijama. Otuda i neka želja da imaju svoje posebne programe sa drugim podobnim profesorima. To me ne čini srećnim – kaže Pešić. Dodao je da kao profesor može da pomogne državi da riješi niz problema.

- Nažalost, oni nemaju mnogo opcija da rade u crnogorskim institucijama. Žao mi je što država ne može da izgradi institucije u oblasti zaštite životne sredine da bi najbolji mladi radili u njima. To me ponekad čini ljutim i bijesnim na čitav ovaj sistem koji ne prepoznaje ono što je dobro, a to su ti mladi ljudi koji su ostali ovdje – rekao je Pešić. Profesor je poručio da institucije treba da počnu da zapošljavaju najbolje studente i uspješni kadar.

On je obrazložio da najbolji timovi doprinose poziciji univerziteta i da je na zapadu rangiranje visokoškolskih ustanova jako važno. Pešić smatra da je u Crnoj Gori drugačija situacija po tom pitanju.

kao nema u Crnoj Gori kadra iz oblasti ekološ-

- Kod nas nije toliko važno da li će neko imati diplomu sa državnog univerziteta ili će je donijeti iz Novog Pazara. To je tako u jednoj partitokratskoj zemlji iako

Vladimir Pešić

sperata i tako dalje. Potpuno su to neke teme koje su van konteksta.

- Predajem 25 godina na Univerzitetu, a ne mogu da se sjetim da sam ikada bio u nekoj komisiji Ministarstva ekologije gdje se razmatrao neki problem iz ekologije ili biodiverziteta u Crnoj Gori. Možda neki indikatori govore o tom odnosu. To je činjenično stanje i nije bilo povratne sprege između nauke i institucija –kaže Pešić.

PONOSAN NA

STUDENTE

S druge strane, kako navodi, čini ga srećnim da studenti koji su upisali Prirodno-matematički fakultet Univerziteta Crne Gore i koji završavaju, apsolutno dobijaju vrhunsko obrazovanje na nivou svjetskih institucija.

- Dok je god ove politike zapošljavanja, ne očekujem da će biti poboljšanja odnosa između profesora, odnosno Univerziteta i nadležnih ministarstava – zaključuje Pešić. Pešić je, između ostalog, godinama prepoznat kao jedan od najboljih naučnika na svijetu, te se nalazi na prestižnoj Stanfordovoj listi među dva odsto najcitiranijih naučnika u svijetu. Profesor se bavi istraživanjem različitih grupa beskičmenjaka, a do sada je opisao sâm ili u saradnji sa brojnim svjetskim naučnicima skoro 500 novih vrsta za nauku. Nedavno je zabilježio uspjeh kada je sa kolegom prof. Aleksandrom Bolotovim, akademikom Ruske akademije nauka, opisao dva nova roda afričkih i evropskih pijavica. Jedna od pijavica otkrivena je na osnovu DNK materijala iz Crne Gore. N. ĐURĐEVAC

M. BABOVIĆ

Uprava policije

Ujedinjene nacije zvanično proglasile glad u Gazi, prvi takav slučaj na Bliskom istoku

Samo u avgustu 133 umrlo od gladi, od njih 25 djece

POJAS GAZE – U gradu

Gazi je prvi put proglašena glad, saopštilo je tijelo koje podržava UN, zaduženo za praćenje bezbjednosti hrane.

Globalno priznati sistem za klasifikaciju nesigurnosti hrane i pothranjenosti, koji podržavaju UN, proglasio je samo četiri gladi od svog osnivanja 2004. godine.

Glad u Gazi je u potpunosti izazvana ljudskim djelovanjem. Ova objava je prva takve vrste proglašena izvan Afrike navodi se u izvještaju IPC. Prethodno je akutna glad potvrđena u Somaliji 2011. godine, a u Sudanu 2017, 2020. i 2024. godine.

Gaza je dom za pola miliona ljudi. Smrti od pothranjenosti i gladi rastu, prema podacima Ministarstva zdravstva Gaze. Samo u prvih 20 dana avgusta zabilježena su 133 smrtna slučaja, uključujući 25 djece, i to zbog pothranjenosti ili gladi. Prema najnovijim podacima Ureda UN-a za koordinaciju humanitarnih poslova u julu je zabilježeno gotovo 13.000 novih prijema djece zbog akutne pothranjenosti. Generalni sekretar Ujedinjenih nacija Antonio Gutereš osudio je trenutnu humanitarnu situaciju u Gazi, nazivajući je ,,katastrofom koju je izazvao čovjek“ i ,,neuspjehom samog čovječanstva“. U izjavi za medije, Gutereš je istakao da glad nije pitanje samo hrane, već i ,,namjernog urušavanja sistema potrebnih za ljudski opstanak“, navedeno je u saopštenju UN.

Prema podacima Integrisane klasifikacije faza bezbjednosti hrane (IPC), glad u Gazi se proširuje, a predviđa se da će u narednim nedjeljama zahvatiti i okolne pokra-

Generalni sekretar Ujedinjenih nacija Antonio Gutereš osudio je trenutnu humanitarnu situaciju u Gazi, nazivajući je ,,katastrofom koju je izazvao čovjek“ i ,,neuspjehom samog čovječanstva“.

Izraelsko ministarstvo spoljnih poslova saopštilo je juče da u Pojasu Gaze nema gladi

jine Deir Al Balah i Kan Junis. Agencije UN-a naglašavaju hitnost pružanja humanitarne pomoći, dok broj smrtnih slučajeva povezanih sa glađu i nivo akutne neuhranjenosti rastu.

Gutereš je podsjetio da Izrael ima obaveze prema međunarodnom pravu, uključujući obezbjeđivanje hrane i medicinske pomoći stanovnicima Gaze.

On je pozvao Izrael da odmah ispuni te obaveze, poručujući da ,,nema više izgovora“ i da ,,vrijeme za akciju nije sjutra nego sada“.

Generalni sekretar UN i humanitarne agencije koje rade u Gazi pozvali su na trenutni prekid vatre kako bi se omogućio nesmetan ulazak humanitarne pomoći. Takođe, zahtijevaju trenutno oslobađanje svih talaca koje su Hamas i drugi militanti uzeli tokom napada 7. oktobra 2023. godine.

Prema najnovijim procjenama, do kraja septembra više od 640.000 ljudi u Gazi biće suočeno sa ,,katastrofalnom nesigurnošću hrane“. Više od dva miliona ljudi u Gazi suočiće se sa ozbiljnom nesigurnošću hrane do kraja godine, istakao je šef UN. Podaci UN-a pokazuju ,,drastičan“ porast neuhranjenosti među djecom u Gazi, sa

Osnovno državno tužilaštvo u Kotoru donijelo odluku nakon se vidi kako ugostitelj na neprimjeren način razgovara sa službenicima

Za brutalne prijetnje komunalnim policajcima i njihovim porodicama odgovaraće prekršajno

KOTOR - Ugostitelj iz Petrovca I. K, koji je brutalno prijetio komunalnim policajcima u Budvi i članovima njihovih porodica, a što se čuje na video snimcima koje je juče objavio portal Antena M, odgovaraće prekršajno, saopšteno je Pobjedi iz Osnovnog državnog tužilaštva (ODT) u Kotoru.

Na snimcima se čuje kako I. K. prijeti policajcima i članovima njihovih porodica, prvo ispred svog lokala, a zatim i u prostorijama Komunalne policije Budva, pozivajući se na to da mu je ministar unutrašnjih poslova Danilo Šaranović, navodno, rođak. Ipak, postupajući tužilac kotorskog ODT naložio je da se protiv njega pokrene prekršajni postupak.

rekordnim brojem od 12.000 akutno neuhranjene djece u julu, što je šestostruko povećanje u odnosu na početak godine

Šef UN za ljudska prava, Folker Tirk ocijenio je da je korišćenje gladi kao metoda ratovanja ,,ratni zločin“. Poljoprivredni sektor u Gazi je gotovo potpuno uništen, a 98 odsto obradivog zemljišta je oštećeno ili nepristupačno, što ugrožava lokalnu proizvodnju hrane i dovodi do povećanja broja raseljenih, navele su Agencije UN. Izraelsko ministarstvo spoljnih poslova saopštilo je juče da u Pojasu Gaze nema gladi, reagujući na izveštaj Integrisane klasifikacije bezbjednosti hrane da je glad već zahvatila određene djelove Gaze i da bi se u narednim nedjeljama mogla proširiti. - Više od 100.000 kamiona sa humanitarnom pomoći ušlo je u Gazu od početka rata, a posljednjih nedjelja zabilježen je ogroman priliv pomoći koja je preplavila Pojas osnovnim prehrambenim proizvodima - navodi se u saopštenju izraelskog ministarstva, prenosi Rojters. Dodaje se da je ta pomoć dovela do naglog pada cijena hrane na tržištima Gaze.

Priredila: R. U.–i

- O predmetnom događaju od strane policije obaviješten je dežurni tužilac Osnovnog državnog tužilaštva u Kotoru, koji se izjasnio da se u konkretnom slučaju ne radi o izvršenju nekog krivičnog djela za koje se goni po službenoj dužnosti, već je dao nalog da se u odnosu na jedno lice podnese zahtjev za pokretanje prekršajnog postupka - kazali su Pobjedi iz ODT Kotor. Petrovčanin, kako se čuje na prvom snimku, ispred svog objekta povišenim tonom govori: „Gledajte ovo, sram da vas bude! Treba li ja da ne radim?! Sram vas bilo, viđećete od sjutra kako se j**e! Dovešću vas ja u red, naučiću vas ko ste!“.

Sa druge strane, čuje se i glas komunalnog policajca, koji ga

ljubazno moli da ne razgovara tako sa njima. Na sljedećem snimku koji je objavila Antena M, vlasnik ugostiteljskog objekta vodi razgovor u prostorijama Komunalne policije Budva.

- Znači 10.000 eura ću da uplatim da mu đetetu ruke i noge izlome. Ako ima ženu i đecu, izj***ćemo ih. Da li ja sada mogu da preuzmem svoje vozilo kako bih ujutru krenuo sa blokadama?! Prvi koji sad dođe sa autom i da istovara, ne zanima me, blokiram ulicu - bijesno je govorio Petrovčanin, obraćajući se komunalnim policajcima.

Zatim nastavlja i službenicima kaže da je razgovarao sa rođakom, ministrom Šaranovićem.

- Da ćemo se poubijat, rekoh, rođo, dovešću ih u red - nagla-

sio je, između ostalog, revoltirani muškarac. Za sada nije poznato više detalja, ni koja je pozadina ovog incidenta.

Napadi česti, kazNe blage

Prema zvaničnim podacima, u Crnoj Gori je 2024. godine zabilježeno 268 slučajeva napada na policajce u vršenju službene dužnosti, pri čemu je napadnuto 477 policijskih službenika. Na osnovu tih događaja podnijete su 63 krivične i 212 prekršajne prijave. U većini slučajeva napadi na policajce dešavaju se prilikom saobraćajne kontrole, gdje su najčešća meta revoltiranih vozača, koji ih nerijetko pozivaju i na tuču, ali su i komunalni poli-

Budvanska policija u stanu zatekla pet stranih državljana i pronašla drogu Dvoje

BUDVA – Protiv dvoje ruskih državljana, kao i ukrajinskog državljanina podnijete su krivične prijave kada ih je policija zatekla u stanu u Budvi u kojem je pronađena droga. Iz Uprave policije je saopšteno da su službenici Odjeljenja bezbjednosti Budva - Jedinice za borbu protiv droge,

na osnovu naredbe Višeg suda u Podgorici pretresli stan koji koristi A. S. (18) sa prebivalištem u Budvi. - Pored lica A.S., u stanu su zatečeni i ruski državljani N. A. (18) i G. V. (18), ukrajinski državljani R. U. (18) i S. P. (18) i jedno maloljetno lice starosti 15 godina iz Rusije - saopšteno je iz Uprave policije.

Kako su naveli iz policije, prilikom pretresa su pronađeni: dvije vage za precizno mjerenje, pvc kesica sa sadržajem nepoznate bijele praškaste materije mase oko tri grama, tri ručno pravljene cigarete sa sadržajem biljne materije nalik na opojnu drogu marihuanu mase oko 14 grama, dvije pvc kesice sa sadržajem bilj-

VRIJEME ZA AKCIJU NIJE SJUTRA NEGO SADA: Palestinci ispred dobrotvorne kuhinje na jugu Pojasa Gaze

Osnovni sud Kotor

nakon objave snimka iz Petrovca na kojem službenicima komunalne policije

prijetnje policajcima porodicama prekršajno

cajci, takođe, nerijetko na meti. Za napad na policajce na radnom zadatku Osnovni sud u Podgorici u protekloj godini formirao je ukupno 14 krivičnih predmeta protiv 15 osoba, od čega je donijeto pet pravosnažnih presuda, a tri još nijesu stekle taj status. Zbog napada na policajca u 2024. jedno lice osuđeno je na godinu zatvora uz mjeru bezbjednosti obavezno liječenje od alkoholizma koja će se izvršiti u Upravi za izvršenje krivičnih sankcija u Podgorici. Sa druge strane, minimalna kazna iznosila je pet mjeseci. Pored toga, u prošloj godini osmomjesečna zatvorska kazna za jednu osobu bila je maksimalna sankacija zbog napada na policajca u Nikšiću.

drogu zloupotrebu droge, neovlašćenu distribuciju

ne materije nalik na opojnu drogu marihuanu mase oko 11 grama, 12 praznih pvc kesica za pakovanje opojne droge, jedna kesica sa tragovima nepoznate praškaste materije bijele boje i novac u iznosu od 1.005 eura.

Nakon prikupljenih obavještenja od svih lica sa događajem je upoznat državni tužilac

BUDVA – Majka i kćerka, Branka i Kristina Marović iz Budve, prijavile su policiji prije dva dana da ih je zakupac jedne budvanske plaže Nenad Parezanović fizički napao ispred njihove kuće, a nakon toga pretukao i njihovog supruga i oca Nikolu Marovića.

S druge strane, Parezanović tvrdi da je on, nekoliko dana prije incidenta, bio na meti napada članova porodice Marović, koji su prethodno, prema njegovim riječima, vrijeđali i napadali turiste.

Nakon što je snimak sukoba između Marovića i Parezanovića počeo da kruži društvenim mrežama, Pobjeda je uputila pitanja Osnovnom državnom tužilaštvu u Kotoru.

Novi i Ncide N t u Budvi: Na društvenim mrežama objavljen snimak nasilja na parkingu, čeka se odluka Tužilaštva

Porodica Marović prijavila da ih

je pretukao

Parezanović,

on tvrdi da su mu prijetili da će ubiti njega i dijete

ranje Parezanovića, jer ne žele da dozvole da im neko uzurpira njihovu imovinu.

- U jednom postupku je izrečena kazna zatvora u trajanju od osam mjeseci, u dva postupka je izrečena kazna zatvora u trajanju od šest mjeseci koja se ima izdržavati u prostorijama za stanovanje, a u šest postupaka je izrečena uslovna osuda - kazali su ranije Pobjedi iz Osnovnog suda u Nikšiću. Kada je riječ o krivičnom djelu sprečavanje službenog lica u vršenju službene dužnosti, u prošloj godini okončano je sedam krivičnih postupaka, a zbog napada na policajce okončano je devet krivičnih postupaka.

Što kaže zakon

Ukoliko neko izvrši napad na službeno lice dok ono obavlja službenu dužnost, prema Krivičnom zakoniku Crne Gore, taj napad se smatra krivičnim djelom.

– Kazna za ovo krivično djelo može biti zatvorska kazna u trajanju od jedne do osam godina, u zavisnosti od težine napada. Ako je napad ozbiljno povrijedio službenika, kazna može biti veća – navodi se u Krivičnom zakoniku.

Kada je napad izvršen upotrebom oružja ili ako je izazvao teške povrede, kazna može biti još stroža, uključujući duže zatvorske kazne.

Napad na službeno lice se ne odnosi samo na fizički napad, već i na napad koji uključuje prijetnje ili pokušaj ometanja službenog lica u obavljanju njegovih zadataka.

– Zakonodavstvo je strogo u pogledu zaštite onih koji obavljaju javne funkcije, kako bi se osigurao red i sigurnost u društvu – piše u ZKP. J. RaIČeVIĆ

u Višem državnom tužilaštvu u Podgorici koji se izjasnio da se ukrajninski državljanin S. P. uhapsi zbog sumnje da je počinio krivično djelo neovlašćena proizvodnja, držanje i stavljanje u promet opojnih droga. Po nalogu državnog tužioca u Osnovnom državnom tužilaštvu u Kotoru, protiv ruskih državljana G. V. i A. S. je podnijeta krivična prijava zbog sumnje da su počinili krivično djelo omogućavanje uživanja opojnih droga, zaključuju iz Uprave policije. a. R.

Zanimalo nas je da li je Tužilaštvo obaviješteno o ovom događaju te da li je protiv nekoga od aktera incidenta formiran predmet. Takođe, upitali smo ODT da li je postupajući tužilac kvalifikovao o kojem krivičnom djelu je riječ, te da li će i protiv koga pokrenuti postupke.

Do zaključenja ovog broja nijesmo dobili odgovore.

Branka i Kristina Marović ispričale su Vijestima da godinama unazad trpe maltreti-

- Molimo sve da nas neko zaštiti, sve smo prijavili policiji, a on se i dalje slobodno šeta, kazale su one u izjavi Vijestima. Prema nezvaničnim saznanjima, slučaj je procesuiran u policiji i čeka se odluka tužioca koji treba da kvalifikuje djelo. S druge strane, Parezanović tvrdi da su njemu prijetili da će ga ubiti, i da je sve snimao.

- Tada su me napali, dvije žene su me čupale i grebale, ja sam se odbranio i udario ih. Sve sam prijavio policiji, rekao je on Vijestima. Kako je naveo, juče ga je napao Nikola Marović dok je bio sa ženom i dvogodišnjim djetetom.

- Prijetio je da će mi ubiti dijete, sve sam snimao, krenuo je

u kuću po pištolj. Ženu i dijete sam poslao na plažu i onda sam se vratio i tu sam ga uda-

rio kada me

Iz HRA reagovali na tvrdnje Demokrata da advokat ne piše krivične prijave, nego to rade kavački i škaljarski klan

Prijetnje Raduloviću predstavljaju neprimjerenu demonstraciju sile i pokušaj zastrašivanja

PODGORICA – Otvorene

prijetnje političke partije, čiji je predsjednik potpredsjednik Vlade za bezbjednost (i unutrašnju politiku, evropske i vanjske poslove), a članovi ministri unutrašnjih poslova i odbrane, usmjerene ka advokatu Veselinu Raduloviću, koji ukazuje na kršenje zakona, predstavljaju neprimjerenu demonstraciju sile i pokušaj zastrašivanja, ocijenili su iz Akcije za ljudska prava.

Oni su reagovali na izjavu Anđele Vojinović, poslanice Demkorata, koja je nakon najave advokata Veselina Radulovića da će podnijeti krivične prijave protiv više funkcionera te stranke saopštila da „prijave Radulovića pišu kavački i škaljarski klan“.

- Ako vlast na takav način prijeti jednom advokatu, što tek mogu da očekuju svi ostalipitaju iz HRA. Kako dodaju, advokat Radulović je osporio zakonitost primjene tzv. vetinga u Ministarstvu unutrašnjih poslova, koji to ministarstvo sprovodi proizvoljno, bez kontrole, pa čak, kako Radulović tvrdi, i bez neophodnog mišljenja Agencije za nacionalnu bez-

bjednost u tom procesu, koje zakon zahtijeva.

- Pravi demokratski odgovor na najavu podnošenja krivičnih prijava od strane advokata bio bi argumentovan demanti njegovih tvrdnji, umjesto prizemnih prijetnji moćnih ministara i poslanika da će učiniti da on zaplače - ocjenjuju iz HRA. Akcija za ljudska prava apeluje na sve koji imaju uticaj na Vladu Crne Gore, posebno na međunarodne partnere, da spriječe kontinuitet nedemokratskog tretmana njenih kritičara.

Podsjećaju da je Demokratska Crna Gora, koja u Vladi kontroliše sektor bezbjednosti, u odgovoru na najavu advokata Veselina Radulovića da će protiv njenih čelnika podnijeti krivične prijave zbog prekoračenja ovlašćenja prilikom suspendovanja policijskih službenika, zaprijetila da će „plakati“ i optužila ga da krivične prijave ne piše on, nego da mu ih pišu kavački i škaljarski klanovi. Kako ocjenjuju, advokata Radulovića koji upozorava na nepoštovanje procedure u MUP-u, Demokrate označavaju kao saradnika kriminalnih klanova i „obećavaju mu da će da zaplače“.

- Podsjećamo da je nedavno Specijalna izvjestiteljka Ujedinjenih nacija za nezavisnost sudija i advokata Margaret Satertvejt, upozorila crnogorsku Vladu da advokatima mora da obezbijedi uslove za slobodno obavljanje njihove profesije bez zastrašivanja i apelovala da se predstavnici Vlade uzdrže od neprimjerenih izjava - kazali su iz HRA.

Oni su podsjetili da su Demokrate i grupu studenata „Kamo śutra“ bez dokaza proglasili ekspoziturom kriminalnih klanova i to samo zato što su zatražili ostavke od ministra unutrašnjih poslova i potpredsjednika Vlade, iako je traženje ostavki demokratsko pravo svakog građanina, koji je, prema Ustavu, nosilac državnog suvereniteta.

- Sada isto tako targetiraju i advokata, zato što osporava zakonitost postupanja Ministarstva - dodaju u saopštenju.

Crna Gora, ocjenjuju, kao najozbiljnija kandidatkinja za članstvo u Evropskoj Uniji, mora da pokazuje privrženost evropskim standardima. Evropski standard slobode izražavanja zahtijeva od članova Vlade da trpe visok ni-

vo kritike i da na njega odgovaraju argumentima, umjesto da kritičarima, a posebno advokatima, prijete s pozicija ministarstava sile, kakva su ona unutrašnjih poslova i odbrane, kojima upravljaju Demokrate.

- Kome snaga leži u topuzu, tragovi mu smrde nečovještvom - poručio je Njegoš za sva vremena, pa i za ovo naše - zaključuju u saopštenju. Radulović je najavio da će podnijeti krivičnu prijavu protiv ministra unutrašnjih poslova Danila Šaranovića, vršioca dužnosti direktora Uprave policije Lazara Šćepanovića, potpredsjednika Vlade za bezbjednost Alekse Bečića, šefa poslaničkog kluba Demokrata Borisa Bogdanovića i članova komisije za utvrđivanje bezbjednosnih smetnji zbog nezakonitog postupanja prema policijskim službenicima. - U fokusu krivične prijave neće biti samo nezakonito postupanje prema policijskim službenicima nego i nabavka službenih vozila, zapošljavanja u bezbjednosnom sektoru, trošenje javnih sredstava, ali i zapošljavanje i u sektoru energetike – istakao je Radulović za portal ETV. a. R.

je napao. Ja ću sve prijaviti policiji, ispričao je Parezanović. J.R.

Snimak sa nadzorne kamere m. babović

Direktor Obrazovnog centra Bajo Zorić kaže da je ublažen višegodišnji negativan upisni trend u poljoprivrednoj školi

Važno je da u Šavniku opstane srednjoškolsko obrazovanje

ŠAVNIK – Srednja poljoprivredna škola u Šavniku u prvi razred školske 2025/26. godine upisala je četiri od planiranih 15 učenika na smjeru poljoprivreda, ishrana i veterina (IV stepen), a očekuju saglasnost Ministarstva prosvjete, nauke i inovacija za naknadni upis još dva.

Direktor Obrazovnog centra u okviru kojeg škola funkcioniše Bajo Zorić kaže za Pobjedu da je očekivao makar deset učenika, ali da su i sa šest, ipak, zadovoljni jer se prethodnih godina dešavalo da imaju svega jednog ,,prvaka“.

– S obzirom na to da smo 2024/25. godine imali četiri polumaturanta, a da će kod nas, dakle u svom gradu, školovanje nastaviti njih troje –zadovoljni smo. Tako ćemo u prvom razredu imati šest učenika, drugom osam, trećem deset i četvrtom razredu jednog. Moguće i da se ukupan broj poveća jer smo prethodnih godina imali učenika koji su upisali, na primjer, poljoprivrednu školu u Baru pa se prepisali kod nas – kaže Zorić.

KVALITET

Škola, kaže on, pruža kvalitetno obrazovanje. Imaju posvećen kadar i unaprijedili su uslove rada.

– Dešava se da djeca odustanu ili ponavljaju razred. Očigledno smatraju da je škola laka, da se može završiti bez truda.

Nijesam zadovoljan brojem upisanih u prvi razred, ali je ukupan broj đaka u školi – 25 ohrabrujući. Đacima pružamo kvalitetno obrazovanje, a znanje stečeno u učionici imaju priliku da provjere i nadograde u plasteniku gdje proizvode sadnice cvijeća, povrća... Ako se svi potrudimo nije nerealan naš cilj da naredne godine u prvi razred upišemo deset đaka – kaže Zorić

Šavnik prema popisu iz 2023.godine ima 1.600 stanovnika od kojih je mladih (od 15 do 30 godina) svega 210

Međutim, mi smo odlučni i posvećeni tome da naši đaci osim sa diplomom iz škole izađu i sa znanjem kojim mogu biti konkurentni na tržištu. Zato smo, osim nastave u učionici, obezbijedili odlične uslove za praktičnu nastavu. Tu su dva plastenika koja se nalaze u blizini u kojima oni pokazuju što su naučili – proizvode različite biljne kulture. Tako, na primjer, cvijeće koje su proizveli naši đaci krasi javna površine u Šavniku u znak zahvalnosti Opštini koja nas podržava. Uzgajamo i rasad kupusa. Dobijali smo porudžbine od 2.000 sadnica. Prodali bismo ih i 10.000 kad bismo uzgojili. Na školskom imanju uzgajaju krompir koji potom koristi đački dom. Sve to pokazuje da škola može da ostvaruje i profit, ali to sada nije moguće jer

nijesmo profitna organizacija – objašnjava Zorić. On je zadovoljan podrškom koju dobijaju od lokalnih i državnih organa. – Opština nam uvijek izlazi u susret. Finansirali su posjetu 15 učenika Sajmu poljoprivrede u Novom Sadu. To su za naše đake korisna iskustva jer su osim sajma posjetili i rasadnik voća. Ministarstvo poljoprivrede daje nam sadni materijal, a preko javnih poziva na koje smo konkurisali dobili smo jednom prilikom nešto manje od 2.000 eura, a drugom 2.500 eura što je za nas veoma značajano, kao i kontejner za alat u dvorištu škole. Imamo dobru saradnju i sa gradskim preduzećem Komunalna djelatnost koje prevozi đake kad idu na praksu –kaže Zorić. Šavnik prema popisu iz 2023.

godine ima 1.600 stanovnika od kojih je mladih (od 15 do 30 godina) svega 210.

PODRŠKA

Kako bi podstakli polumaturante da upišu Srednju poljoprivrednu školu i tako školovanje i život nastave u tom gradu tokom 2022. godine predstavnici NVO Moj Šavnik i grupa profesora obilazili su škole u više opština i direktno razgovarali s polumaturantima. I lokalna samouprava u Šavniku je prepoznala neophodnost opstanka poljoprivredne škole pa je donijela odluku, koja je i dalje na snazi, da podrži sve novoupisane učenike tako što tokom školovanja – 10 mjeseci, dobijaju po 100 eura mjesečno, a nakon završetka škole finansira njihov pripravnički staž u organima

lokalne uprave, preduzećima čiji je osnivač lokalna samouprava ili kod privatnih preduzetnika u Šavniku. Takođe, tokom trajanja pripravničkog staža obezbjeđuje im razne studijske posjete. Za učenike koji nijesu iz Šavnika obezbijeđen je besplatan boravak u đačkom domu.

– Sve te mjere daju rezultate. Polako ostvarujemo cilj koji sam zacrtao kada sam preuzeo funkciju direktora Obrazovnog centra – da opstane srednjoškolsko obrazovanje u Šavniku i da škola formalno dobije status regionalne. Jer, s

BIJELO POLJE – Skori početak školske godine aktuelizovao je pitanje izgradnje objekta u Pripčićima kod

Bijelog Polja koji radi kao područno odjeljenje OŠ

„Risto Ratković“. Izgradnja novog objekta trebalo je da počne u maju. Direktorica matične škole

„Risto Ratković“ u Nikoljcu Veselinka Šćekić saopštila je za Pobjedu da je početak radova prolongiran kako bi se komple-

tirala dokumentacija. Tako će još jednu školsku godinu učenici iz Pripčića, među kojima i četiri prvaka, nastavu pohađati u matičnoj školi u Nikoljcu. – Novac za izgradnju 260.000 eura je obezbijeđen, tender je završen i izabran izvođač radova. Inače, resorno ministarstvo planira i u matičnoj školi u Nikoljcu da obavi izvjesnu rekonstrukciju – kazala je Šćekić. U školi u Pripčićima, mjestu koje je oko dva kilometra udal-

jeno od grada, prvo školsko zvono oglasilo se 1946. godine i od tada je u nju malo ulagano. Objekat je u ruiniranom stanju bez elementarnih higijenskih uslova – djeca koriste poljski toalet. U septembru prošle godine pao je dio plafona nakon čega je u njoj obustavljeno izvođenje nastave. Škola će biti ukupne bruto površine 193,46 metara kvadrata, dok je postojeći bio 86 metara kvadratnih. Imaće dvije prost-

obzirom na to da je pohađaju đaci iz više opština, iz Pljevalja, sa Žabljaka, iz Bijelog Polja, Danilovgrada, škola je regionalno značajna. Ako se svi zajedno potrudimo, nije nerealan niti nedostižan cilj da u prvi razred narednih godina upisujemo najmanje deset učenika. Ovo tim prije što ćemo na primjer naredne godine imati 11 polumaturanata, znači naših potencijalnih 11 đaka – kazao je Zorić. Obrazovni centar funkcionišu u četiri nivoa obrazovanja - predškolsko, osnovno, srednje i internat. D. ŠAKOVIĆ

orije u kojima je predviđeno da može da boravi po 17 učenika. Prema projektu, pored modernog zdanja, predviđeni su trotoari i staze, kao i rampe za lica sa posebnim potrebama, parking, a pri uređenju terena se posebno vodilo računa da postojeća stabla budu sačuvana. Biće zasađena i živa ograda, kao i trajna ograda na ulazu zbog bezbjednosti učenika i to kroz projekat pomoćnog objekta. B. ČOKOVIĆ

ŠKOLA IMA REGIONALNI ZNAČAJ: Obrazovni centar u Šavniku

ZA LJEPŠI GRAD: Đaci sade cvijeće koje su sami proizveli

BIJELO POLJE:

Opština nagradila

Službu zaštite

Vatrogascima po 500 eura

BIJELO POLJE – Predsjednik opštine Petar Smolović donio je odluku da se bjelopoljskim vatrogascima-spasiocima dodijeli po 500 eura, kao znak zahvalnosti za izuzetnu požrtvovanost i hrabrost koju su pokazali tokom ovogodišnjih ljetnjih mjeseci.

Vatrogasci su tokom posljednjih sedmica gasili čak 171 požar na teritoriji bjelopoljske opštine, a nesebično su pomagali i u gašenju požara u Podgorici. Pored toga, tokom sušne sezone pružali su kontinuiranu podršku stanovništvu, obavljajući 255 isporuka vode u područjima pogođenim nestašicom.

– Svjedočili smo nesebičnom i požrtvovanom radu naših vatrogasaca u proteklom periodu. Njihova hrabrost i odlučnost da svojim bićem brane živote i imovinu građana zaslužuje duboko poštovanje koje ćemo zauvijek njegovati. Hvala im što su bili na prvoj liniji za sve nas – poručio je Smolović . Sredstva će biti odmah isplaćena iz tekuće budžetske rezerve. B. Č.

B IJELO P OLJE: Podrška opštine muzičkim talentima

Udžbenici đacima do četvrtog razreda

BERANE – Opština je obezbijedila udžbenike za učenike Muzičke škole u školskoj 2025/26. godini, podrška obuhvata ukupno 146 udžbenika za učenike prva četiri razreda.

Prema podacima škole, u Beranama je ove godine u prvi razred upisano 19 učenika, u drugi 39, u treći 45 i u četvrti razred 43.

Pr edsjednik opštine Đole Lutovac poručio je da tim potezom Opština nastavlja da ulaže u obrazovanje mladih, posebno u razvoj muzičkih talenata.

– Finansijska situacija ne smije biti prepreka u umjetničkom obrazovanju. Nastavićemo da aktivno podržavamo obrazovne institucije i stvaramo uslove za potpun razvoj potencijala svakog mladog čovjeka. Podrška Muzičkoj školi je ulaganje u kulturu, umjetnost i budućnost našeg grada – naglasio je Lutovac.

Udžbenici će učenicima biti uručeni na početku školske godine. C. G.

MOJ kOvac: Udruženju arhitekata KANA stigao odgovor o intervencijama na objektu ,,Bor“ centru grada

UZKD: Radovi legalni, zgrada zaslužuje status kulturnog dobra

Zgrada koju je projektovala arh. Svetlana Kana Radević predstavlja jedinstveni primjerak stambene arhitekture. Uprkos brojnim intrevencijama nakon izgradnje 1969. godine, u najvećoj mjeri je sačuvan njegov integritet pa objekat zadovoljava kriterijume da bude zaštićen – odgovorili iz Uprave za zaštitu kulturnih dobara

MOJKOVAC – Radovi koji se odvijaju na objektu „Stambena zgrada Bor“ u Mojkovcu su uredno prijavljeni nadležnom organu u skladu sa propisima, u završnoj su fazi i ne ugrožavaju konstrukciju, a objekat zadovoljava kriterijume da bude zaštićeno kulturno dobro.

To je Uprava za zaštitu kulturnih dobara (UZKD) navela u odgovoru udruženju Ko ako ne arhitekt (KANA) koje je, prije tri dana, po inicijativi građana Mojkovca, tražilo informacije o radovima koji se izvode na zgradi i koji bi, kako su ocijenili, mogli biti opasni za njenu stabilnost. Objekat je projektovala arh. Svetlana Kana Radević. Glavni projekat je napravljen

1967. godine, a objekat je izgrađen 1969. godine. Smješten je na Trgu Ljubomira Bakoča i jedna je od prvih višespratnica u Mojkovcu. U projektnoj dokumentaciji koja se nalazi u Državnom arhivu Crne Gore, zgrada je nazivana „Stambena zgrada u Mojkovcu“.

oriGinalnost

Iz Udruženja KANA konstatuju da je zbog niza kvaliteta, te značaja za lokalnu zajednicu, kao i zbog nesporne arhitektonske vrijednosti koju ta zgrada ima, taj projekat Svetlane Kane Radević trebalo da do sada bude prepoznat i zaštićen kao kulturno dobro. U Upravi su saglasni sa tom ocjenom.

– Zgrada predstavlja jedinstveni primjerak stambene arhitekture. Jedna od primarnih

aUtEntIČan PrOJEkat: Zgrada u Mojkovcu

karakteristika projekta su istaknuti prepusti na fasadi, koji evociraju izgled bora, koji su u kasnijem periodu opredijelili danas poznati naziv ,,Bor“. Na stambenoj zgradi su od njene izgradnje 1969. godine do sadašnjeg izgleda, interven-

kOL ašI n: Uprkos prijavama, nastavljena gradnja u Dulovinama

cije rađene periodično, poput zamjene krovnog pokrivača, nelegalne intervencije na parkingu, sanacija stanova, zamjena djelova sadašnje bravarije, zatim zamjena djelova ograde itd. Međutim, i pored navedenih intervencija, do-

bro je u najvećoj mjeri sačuvalo integritet – navedeno je u odgovoru.

KritEriJUMi Zaključuju da objekat zadovoljava kriterijume autentičnosti i integriteta, stepena očuvanosti, jedinstvenosti i rijetkosti u okviru svoje vrste, a posjeduje i istorijski, umjetnički, arhitektonski, tehnički, dokumentarni i drugi društveni značaj i osobenosti.

– Imajući u vidu navedene kriterijume, značaje i osobenosti koje dobro zadovoljava, stekli su se uslovi da Uprava po službenoj dužnosti prihvati Inicijativu za uspostavljanje zaštite shodno članu 19, kao i čl. 23, 24 i 25 Zakona o zaštiti kulturnih dobara... – navedeno je u odgovoru.

U Udruženju KANA kažu kako ih raduje brza reakcija Uprave za zaštitu kulturnih dobara. – Žao nam je što objekat do sada nije bio evidentiran, ali nas raduje što će naša prijava poslužiti kao inicijativa za zaštitu. Nadamo se efikasnoj proceduri i skorom utvrđivanju svojstva kulturnog dobra. Veliko hvala stanarima na prijavi i UZKD-u na brzoj reakciji i opširnom odgovoru – naveli su. U Mojkovcu Kana Radević je projektovala i objekat gradskog hotela ,,Palas“. D. ŠaKoViĆ

KOLAŠIN – Ono što je počelo u jesen 2023. godine, kada je bespravno posječeno više od deset stabala bora i topola u Park šumi u Dulovinama, nastavljeno je ovoga ljeta - ravnanje terena, izgrađen je šaht, a i izvedeni su građevinski radovi i počelo je postavljanje objekata. Iz lokalne uprave su obavijestili Ministarstvo prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine o tom slučaju te Ministarstvo urbanizma i državne imovine, ali promjene na terenu nema – investitor gradi. Nije raspoložen da na tu temu govori za medije. Kolašinska komunalna polici-

ja je podnijela krivičnu prijavu Osnovnom državnom tužilaštvu Kolašin protiv Ž. D. i N. D. zbog krivičnog djela građenja objekta bez prijave i dokumentacije shodno članu 326 a Krivičnog zakonika Crne Go-

re. Objekat se nelegalno gradi na parceli br. 946/10 KO Kolašin za naselje Dulovine. Kako nam je kazala rukovoditeljka ODT Kolašin Maja Šćepanović, tužilaštvo je uputilo dopis Direktoratu za inspek-

cijski nadzor i Ministarstvu prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine sa zahtjevom da se u najkraćem vrijeme obavi nadzor i da se izjasni da li predmetni objekat predstavlja objekat u smislu

Zakona o izgradnji objekata. Inače, parcela se nalazi u neposrednoj blizini Botaničke bašte u Dulovinama, koju je osnovao Danijel Vincek Uskoro bi na javnoj raspravi trebalo da se nađe studija o zaštiti Park šume Dulovine. Planirana je zaštita 10 katastarskih parcela ukupne površine oko 50.000 kvadrata. Zaštitu tog prostora inicirali su prije tri godine Opština i NVO Natura. Trajnom zaštitom omogućilo bi se da se Dulovine spasu od budućeg devastiranja i gradnje, jer važeća planska dokumenta to ne omogućavaju. Postupkom donošenja studije rukovodi Agencija za zaštitu životne sredine koja je za ovu namjenu od Opštine Kolašin dobila donaciju u iznosu od skoro 15.000 eura, a očekivalo se da bude završena 2023. godine. D. DraŠKoViĆ

nastavLJEnI: Objekat u Dulovinama

Uručenjem nagrada završen deseti

Međunarodni festival karikature u Kolašinu

KOLAŠIN - Karikatura ne može promijeniti svijet, ali karikatura može promijeniti svijest. A kada se pozitivno mijenja svijest, onda se dolazi do snage i moći i da se svijet mijenja – kazao je karikaturista Darko Drljević na otvaranju Međunarodnog festivala karikature u Kolašinu.

U toj misiji, kako je rekao Drljević, traje se svakim konkursom i festivalom na ovoj planeti. - Među tim svjetskim događanjem karikature, ono što se događa u našem Kolašinu, postaje sve značajnije i priznatije - kazao je Drljević.

NAGRADE

Na završnoj večeri festivala, koji organizuje JU Centar za kulturu iz Kolašina uz podršku Opštine i Ministarstva kulture i medija, uručene su nagrade, a prateći program bilo je i otvaranje izložbe „Belgijska umjetnost kroz karikaturu“. Deseto izdanje festivala je imalo „privilegiju“ da pobjednik bude prisutan pa je prva nagrada uručena Petru Pismetroviću iz Austrije, porijeklom sa jugoslovenskih prostora, druga je pripala Olegu Dergačovu iz Francuske, inače Ukrajincu koji do skoro živio u Kanadi, a sada je u Francuskoj, dok je trećeplasirani Antonio Santos poznati karikaturista iz Portugala. Publika je ujedno imala priliku da u Domu kulture pogleda i najbolje karikature sa ovogodišnjeg konkursa festivala. Prvu nagradu na slobodnu temu osvojio je Damir Novak iz Hrvatske. Specijalne nagrade na temu portreta Voja Stanića osvojili su Jalil Saberi iz Irana, Oleh Smail iz Ukrajine, Zoran Tovirac iz Srbije, Paraskevi Magkavetsos iz Grčke, Amin Montazeri iz Irana i Salidjon Mamatkulov iz Uzbekistana. Na slobodnu temu specijalne nagrade dobili su Dušan Smiljanič iz Srbije, Sehi Fedko iz Ukrajine, Josif

PODGORICA – Filmski projekat ,,Plod“ srpske rediteljke Maše Šarović koncipiran je kao psihološka drama, u čijem centru je mlada studentkinja arhitekture Ksenija, koja ulazi u majčinstvo u okruženju stroge i kontrolisane porodice svog muža. Nakon porođaja, ona se suočava s postporođajnom depresijom, nerazumijevanjem najbližih i odsustvom empatije, kako u porodici tako i u zdravstvenom sistemu.

U traženju izlaza iz bezizlaza za sebe i dijete, Ksenija skače sa petog sprata. Ona preživi, ali dijete ne. ,,Plod“ istražuje kako se strah, osuda i predrasude pretvaraju u psihički i fizički pakao žene. Kroz tragičnu sudbinu junakinje, rediteljka otvara tabu teme o majčinstvu, čedomorstvu, mentalnom zdravlju i različitim porodičnim i patrijarhalnim patologijama.

Rediteljka Maša Šarović za Pobjedu najavljuje film ,,Plod“, partnerstva Sarajevo film festivala, Slano Film Days,

Kroz lični strah od trudnoće do univerzalne priče o depresiji

Kovačević Enco iz Hrvatske, Dragomir Đukić Čarli iz Crne Gore, Amir Dekhan iz Irana i Ilija Bereznickas iz Litvanije. Prvonagrađeni Petar Pismetrović se zahvalio žiriju, kazao da je prvi put u Crnoj Gori o kojoj je samo slušao od svojih prijatelja u Austriji. Istakao je da je oduševljen prirodom i ljudima u Crnoj Gori. Damir Novak iz Hrvatske, koji je osvojio prvu nagradu na slobodnu temu, kazao je da je nagrada od žirija u kojem su dvojica članova među najboljim karikaturistima svijeta – uvijek velika.

STATUS

Darko Drljević se zahvalio svima koji podržavaju ovaj festival, ističući da se statusom, kvalitetom i interesovanjem izborio za prestižnu adresu svjetske karikature. Događaj je koji mora da raste i da se razvija.

- Uz podršku Opštine koju imamo, očekujemo veću podršku Ministarstva kulture i ostalih nadležnih institucija. Već godinama nemamo uslova da uradimo katalog festivala što je uspješna i trajna promocija onoga što festival donosi. Prisutni smo na najpoznatijim sajtovima karikature, ali nas „nema“ katalogom. Takođe sam očekivao da će prateći događaj, izložba „Belgijska umjetnost kroz karikaturu“ biti organizovana u nekom drugom prostoru, a ne u Gradskoj biblioteci. Organizator te izložbe sa 60 radova je Evropski centar karikature iz Belgije, a naši gosti su Dominik i Rudi, autori izložbe. Oni si bili domaćini moje izložbe u Belgiji i na ovaj način uzvraćamo gostoprimstvo i učvršćujemo saradnjukazao je Drljević, dodajući da će nakon Uroša Toškovića, Vita Nikolića i Voja Stanića, tema i narednog festivala biti kulturno ime koje pronosi i čuva Crnu Goru.

Pored Drljevića, u žiriju su bili još i Luka Lagator, Dragan Mitov Đurović i Radojica Bulatović Dr. D.

U pitanju je filmski projekat producentske kuće „Kino“ iz Podgorice (producenti su Marija Perović i Vuk Perović), koji je izabran među pet dobitnica „Programa podrške filmskim autorkama“ koji realizuje UNIQA SEE Future fondacija u partnerstvu sa Sarajevo film festivalom, Slano Film Days i Filmskim centrom Crne Gore. Do sada je projekat filma prošao međunarodnu radionicu

First Films First, zatim koprodukcioni market i Pitch Sofia Meetings, održanom onlajn u sklopu najznačajnijeg filmskog festivala u Bugarskoj. Podržan je i za razvoj projekta i za razvoj scenarija na konkursima Filmskog centra Crne Gore. Šarović je za Pobjedu govorila o fazi u kojoj je filmski projekat sada, temama ukorijenjenog straha i nepovjerenja prema sopstvenoj porodici, postporođajnoj depresiji, idealizovanoj slici majčinstva i idealizaciji uopšte...

POBJEDA: U kojoj je fazi film ,,Plod“ i kada možemo očekivati premijeru?

„Podijum

PODGORICA – Snažnim aplauzima ispraćen je koncert „Podijum mladih“ u Crkvi Santa Maria in Punta, gdje su sopranistkinja

U ovom filmu želim da se bavim odnosom osobe sa dijagnozom postporođajne depresije i reakcijom okoline na to stanje. Zanimljivo mi je koliko ljudi mogu da budu saosjećajni kada ne prolaze kroz tuđi problem –istakla je Šarović

ŠAROVIĆ: Film je u fazi pretprodukcije što znači da smo trenutno u procesu pronalaska lokacija i kastinga glumaca. Snimanje je planirano za zimu 2025. i ljeto 2026. Premijera će zavisiti od toga na kom festivalu će film prvo biti prikazan. Nadamo se već 2027.

POBJEDA: Vaš film se dotiče veoma delikatnih i često prećutanih tema. Što Vas

je podstaklo da ih upravo kroz ,,Plod“ iznesete pred publiku?

Predrasude utiču na naše postupke

POBJEDA: Jedna od tema u ,,Plodu“ je i disfunkcionalni medicinski sistem. Što je bio Vaš glavni motiv da se fokusirate na ovaj aspekt?

ŠAROVIĆ: Želim da prikažem da su čak i oni koji su, po medicinskoj etici, obučeni da budu nepristrasni i saosjećajni, skloni da postupe iz ličnih uvjerenja. Bojim se da nas često nadjačaju predrasude i utiču na naše postupke.

ŠAROVIĆ: U trećoj i četvrtoj godini studiranja sam snimila filmove „Grad“ i „Najtopliji dani leta“ koji su se bavili m uško-ženskim odnosima u patrijarhatu – silovanjem, strahom od nezaštićenosti, dinamikama moći i monogamnim vezama. Čitajući scenario za „Plod“, scenaristkinje Sare Đurović, prepoznala sam taj ukorijenjeni strah i nepovjerenje prema sopstvenoj porodici. Ono što me je najviše privuklo ovoj priči jeste moj lični strah od trudnoće. Povezala sam se sa načinom na koji je taj strah prikazan - bez uzdržavanja.

Milica Radović i pijanisti Jelena Divanović i Matija Molčanov kroz raznovrstan repertoar donijeli dirljiv završetak muzičkog programa budvanskog festivala Grad teatar. Milica Radović izvela je djela Mocarta, Šuberta i Prebande, dok je u drugom dijelu koncerta otpjevala Konjovićevo „Jezero“, Rahmanjinovu romansu „Poljubila ja“ i narodnu pjesmu „Lepe moje crne oči“ u obradi Nikole Vučkovića Nakon nastupa izjavila je da je poseban izazov bio pripremiti numere na više jezika.

POBJEDA: Tema majčinstva u većini slučajeva prikazana je kroz idealizovane slike. Koliko je za Vas bilo važno da razbijete taj kliše i prikažete jednu drugačiju perspektivu?

- Pjevala sam na njemačkom, ruskom, italijanskom i na našem, tako da je stvarno bilo teško naučiti ih sve. Naporno sam radila da bih ovo sve iznijela kako treba. Možda najemotivnije, tj. ono koje bih najviše izdvojila da mi se dopada jeste „Jezero“ od Petra Konjovića i „Lepe moje crne oči“. Eto, te dvije - kazala je Radović. Ona je naglasila da joj joj nastup na festivalu, i to u svom gradu, predstavlja posebno zadovoljstvo i ponos. - Zaista je preveliko zadovoljstvo. Kada sam čula za taj događaj, bila sam presrećna i nijesam mogla da vjerujem da sam to ja koja sam nekad u publici gledala Grad teatar - istakla je ona. Divanović se predstavila Skrjabinovom „Etidom u cis-molu“, Bahovim „Preludiju -

Darko Drljević, prvonagrađeni Petar Pismetrović i Dragan Mitov Đurović

Rediteljka Maša Šarović

mladih“ u Crkvi Santa Maria in Punta zatvorio muzički program Grada teatra

ŠAROVIĆ: Upravo to mi je i najzanimljivije. Bilo kakva idealizacija individue i pravdanje nečijih postupaka zbog pozicije poput majke oduvijek mi je djelovala besmisleno.

POBJEDA: U sinopsisu filma navedeno je da mlada majka Ksenija prolazi kroz težak period nakon porođaja. Koji su, po Vašem mišljenju, najveći izazovi s kojima se suočavaju žene u postporođajnom periodu, a koje ste htjeli da prikažete kroz ovaj film?

ŠAROVIĆ: U ovom filmu želim da se bavim odnosom osobe sa dijagnozom postporođajne depresije i reakcijom okoline na to stanje. Zanimljivo mi je koliko ljudi mogu da budu saosjećajni kada ne prolaze kroz tuđi problem. U filmu se bavimo kako fizičkim,

teatra u Budvi interpretatora

mom i fugom“, kao i dvjema Šopenovim kompozicijama. Ona se nakon koncerta osvrnula na različite zahtjeve repertoara. - Ove večeri sam imala izuzetnu priliku da pred publikom prvi put nastupim, između ostalog, na ovako dobrom festivalu. Svirala sam četiri kompozicije i svaku sam doživjela na drugačiji način. „Nocturno“ je jedno od najpoznatijih Šopenovih djela koje je objavljeno tek nakon njegove smrti.

I jako je teško izvesti ga tako da vas dodirne, da vam dodirne dušu. Za kraj sam svirala preludijum u d-molu, koji je onako malo dramatičan i nekako kao da se borite između smrti. I na kraju se to desi. I te zadnje tri note na kraju, koje su kao zvono, jesu zadnji otkucaj – kazala je ona.

Hercegnovski filmski festival počinje večeras na Kanli kuli premijerom filma „Vidra“

U konkurenciji čak osam crnogorskih filmova

PODGORICA – Herceg Novi od večeras ponovo postaje filmski centar regiona – 38. izdanje Montenegro film festivala donosi osam crnogorskih igranih ostvarenja, 23 studentska i 22 dokumentarna filma iz cijelog svijeta, uz nove programe i specijalne projekcije, potvrđujući kontinuitet i snagu domaće i regionalne kinematografije.

Od osam crnogorskih filmova, pet je većinski crnogorska koprodukcija i tri manjinske koprodukcije.

tako i psihičkim poteškoćama. Ne želim da skrivamo određene aspekte ovog problema jer ne vidim poentu u tome.

POBJEDA: Koje sve porodične patologije istražuje Vaš film, kroz odnos Ksenije sa mužem i njegovim tetkama?

ŠAROVIĆ: Ksenijini problemi narastaju zbog potpunog nerazumijevanja ljudi sa kojima živi. Njihov odnos prema Kseniji se promijenio sa njenom trudnoćom, koju ona zbog toga doživljava kao kaznu. Ovo iz podsvjesnog počinje da se odražava na nju i fizički. Meni je u njenom odnosu sa porodicom najzanimljivije koliko je moguće da se ponašanja svih ukućana promijeni kada se dinamika u porodici promijeni.

Andrija RADOVIĆ

Naglasila je da je njen izbor programa imao i obrazovni karakter.

- Uglavnom svaka kompozicija koju sam svirala bila je drugačijeg tipa. I samim tim sam htjela da dočaram tu razliku u dobima, kao na primjer romantizam, klasicizam, impresionizam, barok – rekla je Divanović. Molčanov je izveo Bahov „Preludijum i fugu“, Hajdnovu sonatu u Es-duru, Šopenov „Nocturno op. 9 br. 2“ i Bramsova dva intermezza.

- Dosta sam se pripremao za taj program i mogu vam reći da je to bilo inspirativno i imao sam tu privilegiju da sviram. Posebno, posljednja numera, Brams od dva intermezza, broj jedan i dva, opus 118, u A-duru, za mene je bilo jako zanimljivo. Dosta dugo sam se spremao, od početka kad sam bio na prvoj godini studija. Evo, ove godine ću ići i na drugu godinukazao je Molčanov. A. Đ.

Festival u Herceg Novom će večeras, u 21 sat na Kanli kuli, otvoriti dugometražni igrani film Srđana Vuletića „Vidra“, koji je nedavno otvorio i takmičarski program Sarajevo film festivala. Među većinskim crnogorskim produkcijama u selekciji dugometražnog igranog filma su „15 i po“ Milivoja Miša Obradovića koji će imati svjetsku premijeru u Herceg Novom, „Obraz“ Nikole Vukčevića koji je imao svjetsku premijeru na festivalu u Kotbusu, „Otapanje vladara“ Ivana Salatića koji je imao svjetsku premijeru u Roterdamu, te „Roda“ Ise Ćosje koji je svjetsku premijeru imao na festivalu u Prištini. Od manjinskih crnogorskih koprodukcija selektovani su i filmovi „Yugo Florida“ Vladimira Tagića (koproducent Ivan Marinović), „Paviljon“ Dina Mustafića (koproducent Dušan Kovačević) i „Belo se pere na 90“ Marka Naberšnika (ko-

producent Miljan Vučelić). Takmičarska selekcija studentskog filma obuhvata 23 ostvarenja iz regiona, uključujući četiri crnogorska filma: „Njegov svijet“ Uliane R ashkina , „Yellow Pages“ Anje Kečalović, „Kad se prijatelji rastaju“ Krsta Giljena i „Typing…“ Kaće Žarić, koji su ranije podržani na konkursu Filmskog centra Crne Gore za finansiranje proizvodnje ispitnih filmova studenata Fakulteta dramskih umjetnosti Cetinje. U sklopu dokumentarne selekcije biće prikazana 22 filma iz cijelog svijeta, među kojima su tri crnogorska ostvarenja: „Stanić, stoljeće“ Andra Martinovića (van konkurencije), „Izlaz kroz ludaru“ Mateje Raičković, te „Šapat koji čujem“ Alekse Bujišića Festival ove godine uvodi no-

vu selekciju „TV niša“ u kojoj će biti predstavljena najnovija ostvarenja u produkciji televizijskih serija uz takmičarsku sesiju mladih crnogorskih autora. Po drugi put će biti održani dani filmske industrije „Montenegro Film Rendezvous“, koje Filmski centar Crne Gore realizuje u saradnji sa Ministarstvom kulture i medija Crne Gore, Opštinom Herceg Novi i JUK „Herceg-fest“. Publika će moći da pogleda i specijalne projekcije posvećene slavnim ličnostima i grupama: „Buka“ – filmski portret Dragoljuba Đuričića i „Vude, ti si pobijedio“ o Dušanu Vukotiću koji su podržani do strane Filmskog centra Crne Gore, kao i „Haustor“ o kultnom muzičkom sastavu. Dramski pisac i umjetnički direktor Hercegnovskog film-

skog festivala Stevan Koprivica kazao je za NIN da ova manifestacija publici donosi filmske priče koje kroz različite stilove i teme oslikavaju zajedničku sudbinu posttranzicionog društva i pojedinca. On je istakao da Crna Gora bilježi presedan u filmskom kulturnom proizvodu.

- Ove godine čak osam filmova, što većinske što manjinske koprodukcije, iza kojih stoji agilni Filmski centar Crne Gore, ali nadasve kreativni potencijal domicilnih stvaralaca - naveo je Koprivica. Domicilnost, prema njegovim riječima, nije estetička kategorija, ni vrijednosna, ali plasman ovih filmova na respektabilnim evropskim festivalima govori da su u pitanju relevantna umjetnička djela. An. R.

PODGORICA - Dokumentarni film o znamenitim porodicama iz Dobrote, pod nazivom „Razglednica iz Dobrote“, snimljen je u Crnoj Gori i Hrvatskoj. Snimanje, prikazivanje filma kao i propratne knjižice sa bokeljskim razglednicama teme su i sadržaji koji obilježavaju sedmu godinu kontinuiteta međunarod-

nog projekta „Putevima bokeljskih Hrvata“.

- Kroz 60-minutni film upoznaćemo čuvene obitelji Tripković i Dabinović, ali i druge koje su pisale, ne samo istoriju mjesta Dobrota, već i Boke Kotorske i cijeloga ovoga kraja – izjavio je za Radio Tivat autor projekta Toni Dabinović Prema njegovim riječima, po prvi put, članovi porodica te

drugi stručnjaci i istoričari daće uvid u to kako je nekad izgledao život u tom pitoresknom mjestu. - Ove godine filmom i pravom razglednicom iz Dobrote, koja putuje kroz obje države, dajemo uvid kako je izgledao život u čuvenim palatama, ali i samoj Dobroti. Bilo je to vrijeme velikog uticaja dobrotskih porodica – izjavio je Dabino-

vić i dodao da će se publika upoznati i sa problemima s kojima se posljednjih godina nose te porodice. Film „Razglednica iz Dobrote“ premijerno će biti prikazan u Kotoru početkom septembra, a u Hrvatskoj tokom jeseni i zime, u Zagrebu, Rijeci i Splitu. Film je nastao u saradnji sa Središnjim državnim uredom za Hrvate izvan Republike Hrvatske.

Projekat „Putevima bokeljskih Hrvata“ održava se pod supokroviteljstvima predsjednika Crne Gore Jakova Milatovića te predsjednika Republike Hrvatske Zorana Milanovića. Partner je Hrvatsko nacionalno vijeće Crne Gore, Opština Kotor, Hrvatsko građansko društvo Crne Gore, Turistička organizacija Opštine Kotor te Zajednica bokeljskih Hrvata. Donatori i sponzori projekta su i JANAF d. d., Croatia Airlines, Erste Banka Hrvatska te hoteli Cattaro i SIRO Boka place. R. K.

Promotivni plakat projekta „Plod“

Kadar iz filma „Vidra“ koji će otvoriti festival

Iz filma „Razglednica iz Dobrote“

Vatrogascima

Zahvalnost za veliki doprinos i pruženu ruku u nevolji

Šteta prouzrokovana požarima koštala

CEDIS više od 140.000 eura

Zamijenili više

250 stubova

Vatrena stihija sa kojom se u proteklom periodu suočila Crna Gora, pričinila je materijalnu štetu na infrastrukturi kompanije CEDIS u iznosu od 140.000 eura.

- Naše ekipe su tokom trajanja požara sve vrijeme bile pripravne, borile se hrabro na terenu i u ekstremno otežanim uslovima uspijevale da saniraju izazvanu štetu kako bi olakšali kolegama iz drugih službi i obezbijedile napajanja korisnika kojima je prijetio požar - naveli su iz CEDIS-a.

Navode da su od početka ljetnje sezone zamijenili više od 250 stubova zbog oštećenja nastalih usljed požara.

- U našoj kompaniji tokom trajanja, a i po završetku ove elementarne nepogode bilo je angažovano 55 zaposlenih, koji su pored redovnih obaveza, danonoćno boravili na opožarenim područjima. Svojom požrtvovanošću i hrabrošću, pokazali su pravi primjer odanosti kompaniji i ljubavi prema svojoj zemlji, na čemu smo im beskrajno zahvalni –poručili su iz CEDIS-a. H. P.

Vaša pomoć je pokazala što znači pravo prijateljstvo i saradnja u teškim trenucima. Uvijek ste dobrodošli u Crnu Goru i nadam se da ćemo se ponovo sresti, ali u ljepšim okolnostima - poručio je gradonačelnik Mujović austrijskim i švajcarskim vatrogascima

Vatrogasci iz Austrije i Švajcarske, koji su prethodnih nedjelja pomagali crnogorskim kolegama u gašenju požara, juče su se vratili svojim domovima. U krugu Policijske akademije u Danilovgradu, koja je bila baza za smještaj austrijskog tima, gradonačelnik Saša Mujović i predstavnici Ministarstva unutrašnjih poslova tim povodom su organizovali skromni ispraćaj u znak zahvalnosti stranim timovima za nesebično zalaganje i izuzetan doprinos u zajedničkim naporima da se požari stave pod kontrolu i omogući povratak redovnim aktivnostima.

Zahvaljujući im na hrabrosti, profesionalnosti i solidarnosti koju su pokazali tokom borbe sa vatrenom stihijom, gradonačelnik Mujović je naglasio da je njihova podrška bila od ogromnog značaja za građane Podgorice i Crne Gore. - Vaša pomoć je pokazala šta znači pravo prijateljstvo i sa-

radnja u teškim trenucima. Uvijek ste dobrodošli u Crnu Goru i nadam se da ćemo se ponovo sresti, ali u ljepšim okolnostima. Ovaj primjer saradnje i humanosti potvrđuje značaj međunarodne solidarnosti i zajedničke borbe za sigurnost ljudi i očuvanje prirode - poručio je Mujović. Vođama timova iz Austrije i Švajcarske, Robertu Gruberu i Martinu Jagiju gradonačelnik je uručio zahvalnice za veliki doprinos i pruženu ruku u nevolji. Oni su kolegama iz Podgorice uzvratili zahvalnost na gostoprimstvu, saradnji, profesionalnosti i zajedničkom duhu borbe u proteklim neđeljama. Tim lideri oba međunarodna tima istakli su da je Crna Gora na izuzetno visokom nivou obezbijedila svu neophodnu logističku podršku, naglašavajući da je saradnja sa v. d. komandira Službe zaštite i spašavanja Podgorice Nikolom Bojanovićem bila primjer profesionalizma i timskog duha. H. P.

Podgorica ušla u treći krug kandidature za Evropsku prijestonicu mladih

Kandidatura Glavnog grada uspješno je prošla evaluaciju aplikacije za treći krug procesa dobijanja titule Evropske prijestonice mladih 2028. godine, te su od strane EYC žirija stigle pozitivne smjernice za nastavak procesa.

Iz Kancelarije za mlade Glavnog grada saopšteno je da je aplikacija Glavnog grada ocijenjena kao obećavajuća, ambiciozna i sa jasnom posvećenošću osnaživanju mladih, što potvrđuje kvalitet i relevantnost predloženih programa i aktivnosti. Posebno su istaknuti segmenti komunikacije, dizajna programa i uključivanja mladih u proces pripreme.

- Evidentirano je da snažna motivacija stoji iza kandidature, pri čemu je svaka aktivnost podržana konsultacijama i prijedlozima mladih, što još jednom potvrđuje participativan pristup za mlade. Ovaj rezultat predstavlja zajednički trud, rad i posvećenost svih relevantnih aktera sa lokalnog i nacionalnog nivoa, uz snažnu podršku NVO sektora, studentskih organizacija i međunarodnih partnera – navedeno je iz Kancelarije za mlade.

Ističe se da su zajednička vizija i saradnja pokazali da Glavni grad ima snagu i potencijal da postane Evrop -

Posebno pohvaljen doprinos mladih

ska prijestonica mladih 2028. godine.

- Naredna dva mjeseca biće ključna za finalizaciju aplikacije u skladu sa dobijenim smjernicama i pripremu za samo finale takmičenja, kada će naš tim pred EYC žirijem

braniti kandidaturu – poručili su iz Kancelarije za mlade. Prolazak u treći krug kandidature za titulu Evropske prijestonice mladih 2028. godine pozdravila je predsjednica Skupštine glavnog grada Jelena Borovinić-Bojović

- Ovo je naš zajednički uspjeh i dokaz da Podgorica ima energiju i potencijal da postane grad mladih Evrope. Uspjećemo da pozicioniramo Podgoricu u centar Evrope –poručila je Borovinić-Bojović. H. P.

Sa ispraćaja u Policijskoj akademiji u Danilovgradu

Podgorica nastavlja proces kandidature

TOP STYLE: Stručni pogled na odjevne izbore naših javnih ličnosti – Ana Milo, stilistkinja i modna

kritičarka

Raičević rijetkim izborom boja nosi draž posebnosti i dominacije

Moda nikada nije bila samo pitanje oblačenja. Ona je odraz ličnosti, stav, govor bez riječi. Rubrika TOP STYLE prati upravo taj trenutak – kada stil postaje alat komunikacije, kada odjevna kombinacija govori o profesiji, karakteru i društvenom izrazu. Ne radi se samo o tome „šta je obukao/la“, već kako je to nosio/la – i zašto to ima smisla ili ne. Bez zadrške, uz stručan pogled, ali i osjećaj za individualnost, Ana Milo komentariše formalne i svakodnevne stajlinge pet osoba iz javnog života. Ko je pogodio ton, a ko pretjerao u izrazu? Ko je spreman za modne izazove, a ko bi trebalo da ih pažljivije dozira? Upoznajte ih kroz stil – jer ponekad ono što nosimo govori više od onoga što izgovaramo

Vrlo rijedak odabir boja za muško oblačenje, inače. To i nosi sa sobom draž posebnosti i dominacije.

Dezeni na odjevnim komadima nijesu isti, ali nijesu ni previše akcentovani i kao takvi čine jednu lijepu kompoziciju. Struktura odijela je na zavidnom nivou. Jedan umirujući i skladan business look.

Kombinacije boja korišćene u ovom business look-u vrlo su česte i upečatljive. Zapravo, teget i bordo boja, koliko pružaju osjećaj autoriteta i jakog poslovnog karaktera, toliko istom mjerom čine pojavu pomalo dosadnom. Ovo je možda i najbolji primjer jednog stajlinga koji je u balansu, lijep za oko i za pohvalu, ali u isto vrijeme ima i mana. Vidi se jasno da osoba ima stila, ali on može i trebalo bi biti unaprijeđen. Da li kroz promjenu boja i dezena ili i same forme odjevnih komada, ali svakako bi trebalo doći do promjene.

U ovom look-u fokus je na boji kravate i samim tim ona kao odjevni komad i dominira. Ostali odjevni komadi su u bojama i dezenu koji se uklapaju uz boju kravate i samim tim cijeli look ima vrijednost. Jedina mana jeste što su korišćeni dezeni i boje koji nijesu previše u trendu kroz vrijeme.

Kada jedna boja dominira, ona može doprinijeti da look bude savršen, ali ukoliko je izabrana boja koja je vrlo upadljiva, taj modni look dovodi često do neuspjeha. Odabir osnovnih boja za cijeli look bitan je u odnosu na građu osobe, kao i na boju tena. Ovaj look nije toliko neuspješan koliko se boja kravate ne utapa u boju sakoa. Sako nije strukiran koliko bi trebalo da bude i samim tim cijela gura odlazi u širinu i u nepotpunost.

U modnom odijevanju nijesu samo boje te koje čine jednu cjelinu, već prije svega i odabir materijala. Odjevni komadi najčešće trebaju biti u istim ili sličnim materijalima da ne bi odudarali jedni od drugih jer se onda i gubi osjećaj salivenosti. Teget i crno su boje čije je kombinovanje složeno i ta kombinacija generalno kao takva trebalo bi da se izbjegava. Satenska kravata i mat odijelo nijesu u balansu kao materijali i samim tim i nije bilo moguće dati veću ocjenu.

Ana Milo

PAVLE ROVINSKI O CRNOJ GORI

Turska vlada ne želi da učini bilo šta za svoj narod

Priredio: Slobodan ČUKIĆ

Na Cetinju su se zasvjetlucale vatre, i trenutak je nastao. - Uždi, sokole! - komandovao je pop Sava

Fitilj je stavljen i odmah iza toga razlegao se pucanj, čiji je eho otišao, po brdima, kao da se rikošetom osjeća na svakoj stijeni, zalazeći u svaku pešteru.

- I džeferdar (puška) Vuka Tomanovića, što se devet puta jednako čuo, nije tako grmio kao naša maškuna (merzer) - napomenuo je, prisjećajući se jednog mjesta u „Gorskom vijencu” Stanko, koji je u tom momentu bio artiljerac. Pošto je pročistio cijev topa, po svim pravilima, topovskom četkom i mokrom krpom, Stanko je ubacio novu granatu i počeo ju je namještati, a pop je samo dovikivao:

- Jače je ubaci da bi graknula da je čuje sva Crna Gora. Neka znaju da je među nama Moskov!

Komanda „Uždi, sokole” bila je propraćena savjetima kako treba učiniti da bi pucanj bio jači. Prosijedi komandir se muvao i, slušajući zagušljivu tutnjavu, trijumfovao je, uvjeren da su se pucnji čuli ne samo po cijeloj Katunskoj nahiji, nego i u Gracu, u Lješanskoj nahiji. A tri dječaka, uhvativši se za ruke, počeli su da igraju crmničko kolo, sami sebi pripijevajući i sami sebe podstičući uzvicima: „Haj, haj, haj!” Ni pop Sava nije izdržao, nego im se priključio, a za njim sam pošao u kolo i ja. Artiljerac je nastavljao svoj posao, i top je gruvao sve jače i jače, tako da mi je prošla kroz glavu pomisao - ne stavlja li on po dvije granate. Ali sam znao da je to nemoguće... Skaka-

Tri dječaka počeli su da igraju crmničko kolo. Ni pop Sava nije izdržao, nego im se priključio, a za njim sam pošao u kolo i ja. Top je gruvao sve jače i jače. Skakali smo kao pijani. Jedini svjedok te scene bila je kapelica koja se jasno ocrtavala na tamnoj pozadini noći i sva oblivena jarkim plamenom

li smo kao pijani. Jedini svjedok te divlje, ali krajnje prisne scene bila je kapelica: ona se jasno ocrtavala na tamnoj pozadini noći i sva oblivena jarkim plamenom - kao da je i ona učestvovala u našem veselju. (...)

I tako, bio sam na Lovćenu, ili tačnije - na onoj njegovoj strani koja je okrenuta prema Crnoj Gori i Boki, dok je druga njegova strana okrenuta k moru i Primorju, odakle, ako i ne izađete na Štirovnik, možete da uživate posmatrajući ot-

voreno more, a kada je vedro vrijeme čak golim okom možete vidjeti Apenine u Italiji.

Pred vašim očima prolaze brodovi i jedrenjaci, a ako pažljivije osmotrite u bezgraničnu morsku daljinu, oči će vam svuda otkriti bijela jedra ribarskih barki, poput pahuljica koje raznosi vjetar po moru i klize po njegovom tamnom plavetnilu. A pravo pod sobom vidite svu Grbaljsku ravnicu i Krtole, protegnute od Boke do Budve. Sa Lovćena na tu ravni-

Uzrok visokog vodostaja jezera, koje plavi ne samo crnogorsku teritoriju, nego i još više znatan dio Turske, uključujući i skadarsku pijacu, nalazi se u pomjeranju rijeke Drima od njegovog ranijeg korita ka Skadarskom jezeru i zasipanju rijeke Bojane, što se desilo prije 40 godina

cu se spušta potok Koložunj, koji Primorcima služi za navodnjavanje polja, a uz njega - mnoštvo je malih potoka, na kojima primorci drže mlinove, odakle se voda takođe spušta na njive i navodnjava ih. Ako je crnogorska strana bogatija šumom i pasištima, u podnožju Lovćena taj nedostatak zamjenjuje obilje voda i debeli sloj šumskog nanosa zemljišta. Dijeleći tako svoja bogatstva na obje strane, ali dajući jednima jedno a drugima drugo, Lovćen takvom podjelom podstiče stanovništvo Crne Gore i Primorja na uzajamnost, koja je u stvarnosti i postojala; primorci su davali svoju stoku ljeti Crnogorcima i koristili su šumu, a Crnogorci su se zimi spuštali u Primorje, korisitli su njihove vodenice i kupovali kod njih ulje, smokve i drugo voće, a ponekad i žito. (...) Nastavljam ponovno upoznavanje sa Crnom Gorom i u tom cilju preduzimam neveliku ekskurziju u unutrašnjosti. Sredinom aprila otplovio sam iz Rijeke Crnojevića trgovačkim brodom po istoimenoj rijeci - do Plavnice, pristaništa na obali Skadarskog jezera. Ovdje nema ničega novog uokolo sve poplavilo jezero, jedino stjenovita uzvišenja u vidu ostrva vise nad vodom, i po lugovima i njivama koji leže među njima slobodno ide naš brod. Uzrok takvog visokog vodostaja, tj. poplave, koja plavi ne samo crnogorsku teritoriju, nego i još više znatan dio Turske, uključujući i skadarsku pijacu, nalazi se u

pomjeranju rijeke Drima od njegovog ranijeg korita ka Skadarskom jezeru i zasipanju rijeke Bojane, što se desilo prije 40 godina, a tokom vremena sve više je zatvarana moć oticanja jezerske vode preko Bojane. Krajnju potrebu otklanjanja tog uzroka uočavaju svi, i skadarsko društvo se obratilo svojim vlastima, predlažući da i ono učestvuje izvjesnim novčanim sredstvima. Poslije svih zatezanja i odlaganja stvar je bila odlučena tako što je od naroda prikupljen iznos od 100.000 florina i obezbijeđeni su inžinjeri. Ali odmah se shvatilo da je taj iznos nedovoljan. I nije moglo biti drugačije - polovinu tog iznosa vlada je stavila u svoj „džep”, a od druge polovine dio su uzeli razni preduzimači, dio su požurili da za sebe uzmu inžinjeri, tako da radnicima nije bilo moguće ništa platiti. Stvar se ponavljala nekoliko puta i uvijek se završavala na tome da su inžinjeri odlazili, bankrotirajući na ovom poduhvatu. Narod, međutim, nije htio da se žrtvuje ni u čemu, jer se sve svodilo na obogaćivanje paša. Na kraju, zainteresovana za taj posao, Crna Gora je predložila da u njemu učestvuje i ona, sa čime su se saglasile i turske vlasti. Ali čim se došlo do novca, tj, do prethodnog razmatranja pitanja zašto Crna Gora šalje za taj posao svog inžinjera, došlo je do otkazivanja programa: Turskoj nije potrebna nikakva strana pomoć, jer ona može sve uraditi sama, samo ako to nađe za potrebno. A budući da

turska vlada ne osjeća ni najmanju potrebu da radi ma šta za svoj narod treba vjerovati da će dok postoji Turska, jezero rasti i plaviti okolinu, da će poplaviti Skadar, a po rijeci Bojani neće moći da plove ni čamci. Dakle, velika država ne nalazi za shodno da pomogne bilo čim svom narodu, jedino guta njegova sredstva, a susjedna siromašna Crna Gora nije žalila svoja posljednja sredstva da bi isušila ulcinjska blata i time je dala svom narodu oko 10.000 rala zemlje, koja je već počela da se obrađuje. Ali njena nesreća je u susjedstvu: s jedne strane Austrija, bez obzira na svu njenu kulturu i civilizaciju javno nastoji da pokori Crnu Goru, s druge strane - Turska, nasilno se ubacivši u evropsku porodicu i dobivši samo spoljašnji oblik države, tlači Crnu Goru svojom divljinom i koči u njoj svaki posao, svuda gdje se javlja potreba susjedske saradnje, istovremeno okružujući crnogorskog knjaza svemogućim znacima svog prijateljstva i naklonosti.

Na granici su česti krvavi sukobi: počinju Turci, a Crnogorci se svete, ali crnogorske vlasti svoje hvataju, hapse ih i predaju ih sudu, dok turske ništa odlučno ne preduzimaju protiv svojih podanika koji prave prestupe. (...) Što se tiče određivanja granica između Turske i Crne Gore, to je bio samo jedan trik turskih članova komisije kako bi dobijali platu i putne troškove. (Nastavlja se)

Prvobitna Njegoševa kapela na Lovćenu Lovćen

Kućište na Lovćenu

Subota, 23. avgust 2025.

TIVAT - Jedna od značajnijih kulturno-zabavnih manifestacija u regionu, a pogotovo u Boki i našoj Crnoj Gori, Tivat World Music Festival ove godine održava se od 12. do 14. septembra. Deveto izdanje donosi spoj tradicije i savremenosti, zvukova sa različitih strana svijeta i prostora za autentična umjetnička iskustva koja brišu granice između žanrova, kultura i publike, poručuje u ekskluzivnom razgovoru za Pobjedu osnivač i jedan od organizatora Festivala Dalibor Ševaljević, širem auditorijumu poznatiji kao di-džej Ševalije.

Naime, ovogodišnji program koji su „spakovali“ okupiće izvođače iz Ukrajine, Argentine, Indije, Velike Britanije, Kube, Crne Gore i Slovenije, a muzička ponuda obuhvatiće više dimenzija, počev od srednjovjekovnih balada i elektro-etna, pa sve do drevnih zvučnih terapija i temperamentnih latinoameričkih ritmova. Detaljne lokacije nesvakidašnjih koncerata koje pripremaju biće objavljene blagovremeno na društvenim mrežama festivala, a ono što je definitivno jeste da će Tivat tih dana postati epicentar preplitanja muzičkih uticaja i kultura svijeta.

ORGANIZACIJA I CILJ

Ševaljević ne krije da je ove godine definitivno bilo izazov organizovati ovu kultnu muzičku manifestaciju.

Navodi i da je jedan od razloga bio budžet koji je manji nego što je bio prve godine.

Ipak, iskren je on, organizaciono su uigrani, jer ovo je deveta godina, tako da je sve ostalo išlo baš kako treba.

- Primarni cilj Tivat World Music Festivala je da publici ponudi kvalitetne kulturno-edukativne i zabavne programe. Naglasak je, dakle, na kulturu i edukaciju! Domaća i inostrana publika je u prilici da doživi frekvencije i vibracije sa drugih kontinenata i osjeti različite tradicionalne svjetske kulture. To je paket informacija koje na dušu djeluju oslobađajuće, pogotovo u vremenima kada su se na Balkanu povampirili nacionalizmi i zauzimaju glavne teme u dnevnim informativnim emisijama medija - jasan je Ševaljević.

Ističe i da oni, kao organiza tori, prate povratne informa cije publike i, na taj način, za jednički kreiraju program festivala.

Dodaje i da publika naj više traži i očekuje la tinoameričke zvuko ve. Iz tog razloga ove godine imaju dva benda iz Argentine i Kube.

- Ove godine ima mo muzičare sa če tiri kontinenta, jer do sada su obično bila zastupljena tri, pa smo zato riješili da ovo izda nje proširimo sa još jednim. To je, na neki način, specifič nost ovogodišnjeg festivala.

Dalibor Ševaljević, a.k.a. di-džej Ševalije, za Pobjedu ekskluzivno najavljuje

Tivat World Music Festival, koji će se održati od 12. do 14. septembra

Spoj tradicija, egzotike i savremenih ritmova

Tivat World Music Festival, koji će se ove godine održati od 12. do 14. septembra, a koji se organizuje već deveti put zaredom, donosi kvalitetne kulturno-edukativne i zabavne programe

Osim toga, to je i svojevrsna lepeza, koja se ne dešava često na festivalima kod nas. Dva benda sa dva američka kontinenta - Mixtura Criolla (Argentina) i Cubalcanica (Kuba) donose zvukove iz veselih i toplih krajeva. Takođe, iz Azije imamo indijsku muziku koja zrači egzotikom, jer će sa nama biti Jason Kalidas i Denis Kucherov, dok nam iz Evrope stiže ukrajinski bend Spiritual Seasons, koji svira srednjovjekovnu muziku, keltske melodije, nordijske balade... Naravno, ne treba zaboraviti ni domaće snage bez kojih naš festival ne bi imao svoju punu vrijednost. Tivat World Music Festival je zamišljen kao prostor dvosmjerne komunikacije. Umjetnici iz svijeta donose svoju kulturu, ali i crnogorski

stvaraoci daju snažan doprinos, čineći sve ovo bogatijim i autentičnijim, kao što će to uraditi učenici Muzičke škole Tivat, koji će tradicionalno otvoriti deveti Tivat World Music Festival. Nakon njih nastupiće Gradski hor „Jadran“ iz Tivta i sada već neizostavni Chevalier Ritualsprecizirao je on.

IZAZOV

S obzirom da su festival podijelili u nekoliko segmenata, očekuje da će publika imati širi spektar užitaka.

- Za ljubitelje zena i meditacije na bini Priroda, 14. septembra, u Gornjoj Lastvi nastupiće Samo Sinček sa indijanskim zviždaljkama i meditativnim vibracijama, a nakon njega duo Jason Kalidas i Denis Kucherov, koji će svirati indijsku muziku. Za ljubitelje tango zvuka imaćemo nastup tango di-džeja i argentinskog benda Mixtura Criolla na Glavnoj bini - kazao je Ševaljević.

Naglasio je i da će biti postavljen poseban plesni podijum za sve ljubitelje tango plesa.

- Ostali bendovi su parti bendovi, tako da će biti za svakog po nešto. Lajnap je takav da je moguće sve događaje ispratiti i doživjeti. Publici bih savjetovao da dođe

dršku – ocijenio je Ševaljević. Prisjeća se i da je ideja o organizaciji manifestacije ovog kapaciteta i gabarita nastala 2016. godine, kada se iz Podgorice vratio da živi u rodnom Tivtu.

- Želio sam da kreiram autentičan, kvalitetan proizvod koji će služiti svrsi – građanima, turistima, gradu i državi. Iz tog razloga jedini vorld mjuzik festival u Crnoj Gori se dešava u septembru, a sve da bi produžio sezonu, jer se većina događaja dešava u periodu od jula do avgusta, kada svakako imamo puno gostiju na našem primorju. Pored toga, jedna od ideja je dvosmjerna komunikacija između svjetskih i crnogorske kulture, kao mjesta na kojem se umjetnici iz različitih kulturoloških pozadina prepliću i stvaraju prostor za inspiraciju i kreiranje, a za goste posebnu priliku da konzumiraju takve sadržajepojašnjava Ševaljević.

CHEVALIE RITUALS

Osim sopstvene karijere i festivala, on je početkom ove godine pokrenuo i projekat Chevalie Rituals. Prema njegovim riječima, to je plod iskustva i želje za kreiranjem nečeg novog, a što je vezano za njegov dosadašnji rad sa raznim muzičarima i umjetnicima.

Ševaljević se prisjeća da je ideja o organizaciji manifestacije ovog kapaciteta i gabarita nastala 2016. godine, kada se iz Podgorice vratio u rodni Tivat

sva tri dana i doživi ovu nesvakidašnju lepezu svjetske kulture a programi su za sve posjetioce besplatni – napominje on. U današnje vrijeme, smatra Ševaljević, organizaciono nije teško prirediti jednu ovakvu manifestaciju. Mišljenja je da imamo veliki broj stručnih, školovanih ljudi koji poznaju posao organizacije ovakvih i sličnih događaja.

- Kako u ljudstvu, tako i u teh-

ničkom smislu. Ne moramo više da zavisimo od drugih država. To je velika prednost ovog vremena! Naš festival se od početka oslanja prvenstveno na domaće resurse, a vjerujem da bi upravo takav pristup trebalo da imaju i ostali festivali i manifestacije, jer kroz zajedničko iskustvo svi rastemo – kaže on.

KULTUROLOŠKA PREPLITANJA

Raspored sredstava koja su opredijeljena za kulturu i zabavu je, smatra, standardna tema, kojoj se ne pridaje značaja koliko bi trebalo.

- U tom smislu, ako želimo da napredujemo kao društvo, mi bismo morali da imamo tim nezavisnih stručnjaka, na državnom i lokalnom nivou, koji će u odnosu na realne kvalitete i kapacitete kulturnih produkcija pružati adekvatnu finansijsku po-

- Spoj elektronske muzike, egzotičnih ritmova, glasa i violine u jedinstven zvučni izraz. Kroz naš rad istražujemo granice žanrova, spajamo tradicionalne balkanske i orijentalne elemente sa elektronskom muzikom. Ovaj način muzičkog izraza ostavlja prilično prostora za kreiranje u trenutku nastupa kroz improvizacije na jasno postavljene melodijske strukture. Sastav čine: Tanja Ševaljević-Bogdanović, Marinela Ševaljević , Milena Gezović i ja. Do sada smo nastupali na Velikoj plaži u Ulcinju, Komarnici, Šavniku i Gornjoj Lastvi – rekao je Ševaljević. Pozvao je ljubitelje muzike da dođu i otkriju muzičke vibracije svih krajeva svijeta. - Uživajte u bogatstvu crnogorske kreativnosti i energije koja povezuje izvođače i publiku. Doživite i ponesite sa sobom neponovljivo iskustvo koje se pamti - zaključio je, u eksluzivnom razgovortu za Pobjedu, Dalibor Ševaljević, organizator Tivat World Music Festivala. Milovan MARKOVIĆ

Cilj im da publici ponude kvalitetne kulturno-edukativne i zabavne programe, sa naglaskom na edukaciju

NE KRIJE DA JE BIO IZAZOV ORGANIZATOVATI OVU KULTNU MUZIČKU MANIFESTACIJU: Dalibor Ševaljević, a.k.a. DJ Chevalier

Košarkaši Crne Gore večeras (19 časova) protiv Turske igraju posljednji kontrolni meč, as Čikaga ocijenio dosadašnji tok priprema i šanse ,,crvenih“ na Eurobasketu

PODGORICA – Košarkaši Crne Gore večeras u Istanbulu protiv Turske (19 časova) igraju peti, posljednji kontrolni meč pred predstojeći Eurobasket. Naš najbolji košarkaš, centar Čikaga Nikola Vučević ističe da je zadovoljan kako su pripreme prošle.

- Svi momci su došli zdravi i spremni, što je najvažnije, i sa velikom željom i stvarno smo dobro radili. Pripremne utakmice smo dobro iskoristili i dobro smo odigrali, sa jakim protivnicima, da vidimo gdje smo i na čemu treba da poradimo. Sve u svemu, možemo biti zadovoljni. Nažalost, u posljednjem času je zbog povrede otpao Jovan Kljajić, koji bi nam mnogo znači, ali tu je što je. Žao mi je zbog njega, tokom priprema je igrao sve bolje i bolje i mislim da bi imao jednu dobru ulogu što bi njemu značilo, ali i nama kao ekipi. Nažalost, povrede su dio sporta i najbitnije u ovom trenutku jeste da se oporavi. Ovih 12 momaka koji idu na Evropsko prvenstvo su to i zaslužili i mislim da su dobro radili i idemo tamo da vidimo što možemo da napravimo - kazao je Nikola Vučević. Crna Gora je tokom priprema savladala BiH u gostima i Izrael u Baru, a upisala je i dva poraza u gostima, od Francuske i Grčke.

- Mislim da su te oscilacije i normalne kod prijateljskih utakmica, te ekipe nijesu ni bile u punom sastavu, nijesu bile spremne kao ni mi, ali smatram da smo pokazali da možemo da igramo sa svima, da igramo na pravi način i sa svima kada smo koncentrisani. Tamo će nam biti još teže i drugačije, moraćemo još bolje da igramo. Tokom priprema smo pokazali dosta dobrih stvari, svjesni smo nekih naših nedostataka na koje moramo da obratimo pažnju, pogotovo u bitnim utakmicama. Ali dobro, za to su služile pripreme, da vidimo koji su nam kvaliteti, a koji nedostaci, i da pokušamo sve to da usmjerimo na pravi način - dodao je Vučević. U grupi sa Njemačkom, Litvanijom, domaćom Finskom, Švedskom i Velikom Britanijom, Crna Gora će tražiti mjesto koje vodi u osminu finala. Moguće je da će o tome odlučivati posljednje dva meča sa Švedskom i Velikom Britanijom, direktnim konkurentima za četvrto mjesto. - Svjesni smo da su Njemci i Litvanci favoriti, to su ozbiljnije ekipe, ali mi ćemo ući u te utakmice sa željom da ih dobijemo i odigramo najbolje što možemo. Dvije najbitnije utakmice dolaze na kraju, prije toga ćemo imati i dan odmora, vidjećemo kako će se sve odvijati. Ali ne treba razmišljati samo o dvije posljednje utakmice, svakom

Vučević: Imamo kvalitet da prođemo grupu, ali moraćemo da igramo na maksimalnom nivou

Radović odredio spisak putnika na EP, Crna Gora sa petoricom debitanata

Selektor Boško Radović saopštio je konačan spisak od 12 igrača koji će predstavljati košarkašku reprezentaciju Crne Gore na predstojećem Evropskom prvenstvu. Petorica igrača će dobitovati u dresu ,,crvenih“ na velikim takmičenjima – novi naturalizovani Amerikanac Kajl Olmen (Turk Telekom), Đorđije Jovanović (Budućnost Voli), Emir Hadžibegović (SC Derbi), Bojan Tomašević (bez kluba) i Balša Živanović (SC Derbi). Među putnicima nije Jovan Kljajić, novi član španske Granade (nakon devet godina napustio Gran Kanariju), koji je otpao zbog povrede, a njegov mjesto zauzeo je Živanović.

meču treba prići maksimalno. Nikad se ne zna, u sportu se stalno dešavaju iznenađenja. Mi imamo određene kva-

- Kljajić se povrijedio tokom utakmice sa Izraelom i pregledi su pokazali da je potrebno mirovanje tri ili četiri sedmice - saopšteno je iz Košarkaškog saveza Crne Gore.

Prekobrojan je, očekivano, i centar SC Derbija Filip Anđušić

Na EP ide i Vladimir Mihailović, koji je tokom priprema imao problem sa povredom stopala, zbog čega je bila potrebna i manja hirurška intervencija, a očekuje se da će bek Zadra da preskoči samo prvi meč na EP, protiv Njemačke. Osim pet debitanata i Mihailovića, boje Crne Gore na Eurobasketu će da brane i Igor Drobnjak (Spar-

litete, ali treba ići iz utakmice u utakmicu. Sve mečeve treba koristiti da se dižemo sve bolje i bolje. Idemo korak po ko-

tak), Zoran Vučeljić (SC Derbi), Andrija Slavković (Budućnost Voli), Marko Simonović (Turk Telekom), Zoran Nikolić (bez kluba) i Nikola Vučević (Čikago).

Još prije objavljivanja spiska za pripreme, bilo je poznato da će Crna Gora biti osla-

rak i da ne razmišljamo previše unaprijed. Fokus je prvo na Njemce, pa Litvance, Finska... - istakao je Vučević.

bljena na EP, jer Radović nije mogao da računa na Bojana Dubljevića, Nikolu Ivanovića Petra Popovića, Nemanju Radovića, Dina Radončića, te mladih igrača koji su otišli u NCAA ligu, Luku Bogavca, Davida Mirkovića i Andriju Grbovića

Bez obzira na odsustvo nekolicine bitnih igrača, plasman u drugu fazu takmičenja ostaje cilj.

Srbija je favorit

Vučević ima jasnu sliku o favoritima na Eurobasketu. - Izdvojio bih Srbiju kao favorita, mislim da su oni najkompletnija ekipa, najiskusnija, igrali su u tom sastavu na Olimpijskim igrama, u sličnom sastavu i na Svjetskom prvenstvu i prethodnom Evropskom prvenstvu... Ostvarili su sjajne rezultate, imaju najboljeg igrača na svijetu, Nikolu Jokića pa bih njih izdvojio kao favorite. Njemačka je, takođe, dobra ekipa, imaju odlične igrače, svjetski su šampioni, nezgodni su, Turska isto ima dobru ekipu, Šengun je ozbiljan igrač, koji igra sjajno posljednje dvije sezone u NBA ligi. Sada su kompletni sa Larkinom i Osmanom. Mislim da ove tri ekipe mogu da naprave ozbiljne rezultate, ali opet na Evropskim prvenstvima se dešavaju razna iznenađenja, pogotovo kada se uđe u završnicu, nikad se ne zna, nezgodne su utakmice, nekome je loš dan, povrede... To je i čar tih evropskih prvenstava – zaključio je Vučević.

- Biće teže jer nijesmo u kompletnom sastavu. Ali, tu je, što je, mislim da imamo kvalitet da to i ostvarimo. Moraćemo da igramo na maksimalnom nivou, budemo skoncentrisani, pogotovo u tim nekim odlučujućim utamicama. Na EP nema lakih protivnika, lakih utakmica, a mi nemamo taj luksuz da protiv nekih rivala možemo da uđemo lakše u meč, protiv svih moramo da damo maksimum. Meni je najvažnije da odigramo timski, sa velikom energijom i željom, i ako to uradimo mislim da imamo šansi da napravimo dobar rezultat. S. JONČIĆ

Crnogorski reprezentativac napustio

Karabag nakon četiri godine

Vešović potpisao za Lokomotivu Zagreb

PODGORICA - Marko Vešović je ostavio trag u Hrvatskoj, kao fudbaler Rijeke sa kojom je osvajao trofeje. Crnogorski reprezentativac vratio se u istu zemlju, ali u drugi klub – iskusni desni bek i krilo potpisao je ugovor sa zagrebačkom Lokomotivom. - Veoma sam srećan što sam postao igrač Lokomotive. Klub pratim već duže vrijeme i znam da se ovdje radi ozbiljno i ambiciozno. Dolazim s velikom željom da pomognem ekipi svojim iskustvom i igrom te da zajedno ostvarimo što bolje rezultate. Veselim se novim izazovima i jedva čekam da zaigram pred navijačima Lokosa – rekao je Vešović, a prenosi portal ,,Index“. Član ,,hrabrih sokola“ je prethodno nosio dres Karabaga. Sa klubom iz Bakua sarađivao je od 2021. godine i od tada je četiri puta bio prvak Azerbejdžana.

Ponikao je u Budućnosti, a igrao je za Crvenu zvezdu, Torino, Rijeku i Legiju iz Varšave. Dok je bio član Rijeke osvojio je prvenstvo i Kup Hrvatske i

bio jedan od najboljih u ekipi koju je tada vodio slovenački trener - Matjaž Kek

- Sa velikim zadovoljstvom objavljujemo da je Marko Vešović novi član Lokomotive. Iskusni crnogorski reprezentativac, koji iza sebe ima bogato međunarodno iskustvo, pridružuje se našem klubu i donosi dodatan kvalitet i energiju na terenu - objavila je Lokomotiva.

Klub iz Zagreba je tokom premijerna tri kola nove sezone osvojio četiri boda, a prošlu sezonu je završio na osmoj poziciji.

Vešović neće biti jedini Crnogorac na ,,Maksimiru“ – u ekipi ga je sačekao mladi napadač Dušan Vuković, kojeg su nedavno pratili skauti francuskog Bresta.

- Vešović je kroz karijeru nastupao za brojne ugledne klubove i svojim iskustvom i borbenošću će sigurno biti veliko pojačanje za našu ekipu u nadolazećim izazovima. Dobro došao u por odicu Lokosa, Marko - dodala je Lokomotiva.

D. K.

SERIJA A (1. KOLO): Titulu brani Napoli, izazivači Inter, Juventus, Roma i Milan

Kreće lov na Skudeto

PODGORICA - Vrijeme je za fudbal na Apeninima –ovog vikenda startuje nova sezona italijanske Serije A.

Dani kada je jedan klub osvajao četiri, pet, šest, a u nekim slučajevima i devet uzastopnih titula su prošlost. Čini se da živimo u binarnoj eri u kojoj su se Napoli, kao branilac Skudeta, i Inter borili zubima i noktima da zamijene Juventus kao dominantnu silu lige. Ipak, ekipe poput Atalante, Bolonje i Koma dali su nam razlog da vjerujemo da je sve moguće. Možda niko od njih neće biti prvi na kraju prvenstva, ali su bez dileme dodali malo začina onome što je inače bio bljutav recept. Nekoliko interesantnih transfera desilo se tokom ljeta na ,,čizmi“. Luka Modrić prešao je iz Real Madrida u Milan, Edin Džeko je napustio Fenerbahče i pojačao Fiorentinu, dok je recimo Juventus kupio napadača Džonatana Dejvida iz Lila. Napoli je doveo Kevina de Brujnea koji je prethodno bio kapiten Mančester sitija... Neke melodrame još traju, a jedan od zanimljivijih poslova napravila je Atalanta koja je za 25 miliona eura (plus bonusi) angažovala crnogorskog reprezentativca Nikolu Krstovića

U Kalću su još dva asa iz selekcije ,,hrabrih sokola“ – Adam Marušić je starosjedilac u Laciju, dok Vasilije Adžić krči put u torinskoj ,,staroj dami“. - Nakon dvije prelijepe godine, vrijeme da se oprostim od moje porodice u Lećeu. Hvala vam za sve što ste učinili za mene. Uradili ste sve da se osjećam kao kod kuće. Svaki rastanak je težak, ali nadam se da ste zadovoljni onim što sam pružio u ove dvije sezone.

Želim da zahvalim svakom treneru sa kojim sam sarađivao, svakom fizioterapeutu i tehničaru, mojim saigračima i svima zaposlenima u klubu. Konačno – veliko hvala navijačima Lećea. U svakoj utakmici ste dali sve od sebe da motivišete mene i saigrače. Leće će uvijek biti u mom srcu, pogotovo oni ljudi koji su bili uz mene i puno pomogli mojoj familiji. Tamo imam mnogo prijatelja. Nikada to neću zaboraviti, ali sada je vrijeme za novo poglavlje mog života. Sve najbolje žuto-crveni – napisao je Krstović na društvenim mrežama.

Trka za tron i ovoga puta djeluje tijesno. Nijedan tim od 2020. godine nije uspio da zadrži trofej, a ove sezone je red

na Napoliju da pokuša da odbrani svoju krunu. Izazivač ,,napolitanaca“ biće Inter, prošlogodišnji viceprvak, koji je napravio rokadu na klupi – Kristijan Kivu naslijedio je Simonea Inzagija Juventus se visoko kotira u borbi za titulu. Tu je Roma koja je dovela trenerskog vuka –Đana Pjera Gasperenija, a Milan će sa Masimilijanom Alegrijem nastojati da bude neuporedivo konkurentniji nego prošle godine kada je bio osmi na tabeli. Analiza je mnogo, ali teren je jedino mjerilo. Trka kreće danas kada su na programu četiri utakmice. Rundu otvaraju Đenova i Leće, odnosno duel Sasuola i Napolija od 18 i 30 časova. Milan će ugostiti Kremoneza (20:45h), a u istom terminu sastaće se Roma i Bolonja. U neđelju igraju: Kaljari – Fiorentina, Komo – Lacio, Atalanta – Piza i Juventus – Parma. Poneđeljak je rezervisan za mečeve Udineze – Verona i Inter – Torino. D. K.

PREMIJER LIGA (2. KOLO): Mančester siti dočekuje Totenhem, u poneđeljak veče igraju Njukasl i Liverpul

Gvardiola: Očekujem da igra bude na nivou

PODGORICA - Nekoliko derbija igra se ovog vikenda u 2. kolu engleske Premijer lige. Runda počinje jednom od zanimljivijih utakmica na ,,Etihadu“, gdje će snage odmjeriti Mančester siti i Totenhem. Oba tima bila su ubjedljiva u prethodnim mečevima - ,,građani“ su deklasirali Vulverhempton u gostima (4:0), a ,,sparsi“ nadigrali Barnli (3:0).

- Totenhem je bio težak protivnik za nas, ali ovo je nova sezona i ono što se desilo u prošlosti je prošlost. U vezi sa tim ne možemo ništa da ura-

dimo. Sjećam se da smo prošle sezone izgubili 4:0, a to je epilog koji je došao nakon reprezentativne pauze i lošeg niza rezultata. Nijesmo imali dobru dinamiku. Sada je druga priča. Tu su nove vibracije i očekujem da naša igra bude na nivou – rekao je Pep Gvardiola, trener Sitija. Totenhem je u sudaru sa PSŽom za dlaku ispustio Superkup Evrope, ali je u Engleskoj imao odličan start. - Oni su promijenili menadžera. Tomas Frank je sjajan u ovom poslu. Ne sumnjam da će odraditi nevjerovatan po-

sao u velikom klubu, baš kao što je to uradio sa Brentfordom. Dolazak u novi klub je uvijek zabavan i nudi drugačiji izazov, ali morate da sačekate

– dodao je španski stručnjak. Kriza Sitija prošle sezone uslijedila je nakon teške povrede Rodrija U međuvremenu se korpulentni vezista oporavio. Značiće mnogo za igru ,,građana“. - Želim konstantnost sa Rodrijem. Nemam nikakvih sumnji u njegov potencijal i kvalitet. Trenutno je on i dalje najbolji igrač na svijetu – ističe Gvardiola. Mančester junajted u neđelju gostuje Fulamu, dok će u poneđeljak kolo zatvoriti Njukasl i Liverpul, međusobnim duelom na Sent Džejms parku. D. K.

Fudbaleri Napolija spremni za nove izazove

Atletiko na popravnom

PODGORICA - Šokantan

poraz na premijeri La Lige, madridski Atletiko pokušaće da ispravi u 2. kolu protiv Elćea. ,,Kolćonerosi“ su vodili 1:0 do 73. minuta na gostovanju Espanjolu, a potom su dva puta kapitulirali i izgubili sa 2:1 u Kataloniji.

Utakmica na ,,Vanda Metropolitanu“ prilika je za momke Dijega Simeonea da uhvate zalet u novoj sezoni. - Odgovornost nastavlja da raste. Radom tima - dobro ćemo se takmičiti. Mi smo klub koji je u progresu. Lijepo je biti dio toga. Mi, mnogi ljudi koji dugo rade u Atletiku, navijači – to je čast i čini nas srećnim. Tako i novi momci imaju obavezu da se osjećaju identifikovano sa onim

Raspored

SUBOTA 17.00 - Majorka – Selta

19.30 - Atletiko Madrid – Elće

21.30 - Levante – Barselona NEĐELJA

17.00 - Osasuna – Valensija

19.30 - Sosijedad – Espanjol

19.30 - Viljareal – Đirona

21.30 - Ovijedo – Real Madrid PONEĐELJAK

19.30 - Bilbao – Rajo Valjekano

21.30 - Sevilja – Getafe

što su zatekli u ekipi. Izgubili smo prvi meč, ali pred nama je mnogo prilika da se iskupimo. Vjerujem da će stvari večeras biti na mjestu – rekao je Simeone. Argentinski stručnjak uzda se u snagu svog tima. - Znamo karakteristike Elćea i kako je njihov trener Eder Sarabia radio. On se odlično

snašao u Drugoj ligi. Jako je posvećen fudbalu i gaji dobar stil igre. Ne mogu da zamislim nijedan drugi scenario, osim onoga koji je već predstavio protiv Betisa (1:1), a to će željeti da usadi i u ovoj utakmici. Na osnovu naših opcija, pokušaćemo da odigramo kvalitetan meč i upišemo trijumf –dodao je Simeone.

Barselona je bila ubjedljiva prošlog vikenda protiv Majorke (3:0), a sličan rezultat planira da ponovi i na drugom uzastopnom gostovanju – ovoga puta kod Levantea.

Real Madrid nije blistao na ,,Bernabeuu“ u duelu sa Osasunom, ali je golom Kilijana Mbapea slavio sa 1:0. ,,Merengesi“ su sada izraziti favoriti na strani protiv Ovijeda... D. K.

Otrant gostuje Rudaru

PODGORICA - Fudbaleri Otrant Olimpika izvukli su ,,sedmicu“ na premijeri protiv Internacionala (7:0), a pobjednički cilj imaju i u 2. kolu Druge fudbalske lige Crne Gore.

Izabranike Neđeljka Vlahovića čeka teži zadatak na

gostovanju Rudaru, koji je prošlog vikenda remizirao sa Grbljem u Radanovićima (1:1).

Ove subote igraju se sve utakmice, pa će ,,trikolori“ na put u Berane, dok će Igalo drugi puta igrati kod kuće –ovoga puta sa Podgoricom. Na terenu kampa FSCG na Starom aerodromu snage će

Dresovi nikšićkog kluba kroz decenije pričaju mnogo

Sve boje

PODGORICA - Prije cijele priče o dresovima, koji su prethodnih dana bili predmet interesovanja i fudbalskih i ideoloških i identitetskih tabora, prije svega u Nikšiću - malo skretanje. Sutjeska je ove godine propustila da na svojoj opremi obilježi nešto za klub epohalno važno.

Jer: niti jednom jedinom riječju klub ili bilo koja zvanična nikšićka ili državna institucija nije ove godine obilježila 80 godina od kada je, još prije kraja Drugog svjetskog rata, nikšićki klub obnovljeni prvi put dobio to lijepo ime Sutjeska!

LIJEPO IME

Raspored

SUBOTA

PLJEVLJA: Rudar – Otrant Olimpik (17 h)

PODGORICA: Lovćen – Iskra (17:30 h)

IGALO: Igalo – Podgorica (17:30 h)

BERANE: Berane – Grbalj (18:30 h)

PODGORICA: Kom – Internacional (19:30 h)

odmjeriti Lovćen i Iskra, a na Zlatici će se sastati Kom i Internacional. D. K.

Šteta, jer u nasljeđu tih dana prije osam decenija bilo je više nego dovoljno inspiracije i sasvim jasnih i dostojnih načina da se dizajnom neke od garniture novih dresova obilježi jedna svijetla stranica klupske istorije. Ali ne - nije bilo niti jedne jedine objave na zvaničnim nalozima na društvenim mrežama o tome - a kamoli svečane akademije ili bilo čega svečanog… I to je najbolji primjer kako se sa zvaničnih (fudbalskih i drugih) adresa u Nikšiću i državi odnosi prema nasljeđu FK Sutjeska. A šta se moglo ispričati: da je 17. februara 1945, dok su još njihovi najbliži ratovali na frontu, oko 30 proletera i omladinaca (među njima i tri omladinke!) suštinski osnovalo novi klub. Da su mnogi na tu osnivačku sjednicu, u današnjoj zgradi vrtića ,,Kosovka djevojka“ - došli u partizanskim uniformama. Da je tad predlagano da ime bude i Hajduk i Hercegovac, što su imena predratnih ljevičarskih klubova u gradu. Pa da je fudbaler, sjajan glumac, borac NOB-a, potom i strijelac prvog ligaškog gola u istoriji kluba Stevo Matović u jednom momentu predložio to ,,Sutjeska“. Pa su se svi sjetili žrtve svojih najbližih u bici najvećih gubitaka i herojstva koju godinu ranije; pa se potom i zapjevalo ,,Kraj Sutjeske hladne vode“. Moglo bi se ispričati i da je Steva jedna omladinka Anka - Njaka Golović najglasnije podržala. Da je godinama kasnije i prije iznenadne smrti Matović imao izuzetne uloge u nekim od najboljih filmova

Živka Nikolića! Da je sjednicom predsjedavao slavni revolucionar i narodni heroj Radoje Dakić - Brko - koji će manje od godinu kasnije preminuti na liječenju u Moskvi… Pa da su, potom, u toj posljednjoj ratnoj zimi, u razrušenom gradu i u gladi, imali samo jednu garnituru (bijelih) dresova i da su imali jednu jedinu loptu, prvotimca Voja Vukovića, koju su kao oči u glavi čuvali. ,,Petica“ šnirana kožnom vezicom - korišćena i za utakmice i za treninge. Pa je Fićo Šofranac, obućar i ekonom kluba, najbolje zašivao i krpio koncem od padobrana koji je dobijao od partizana… Pa je Vojna komanda dodijelila FK Sutjeska i kožne đonove za prve kopačke za fudbalere, koje su za samo dva dana sašili radnici zadruge ,,Zelengora“. I igra je mogla da počne!

PRVA ZNAČKA

Nažalost, nema mnogo fotografija i podataka iz tih prvih, ratnih mjeseci Sutjeske - i prvih poslijeratnih godina. Na jednoj je, na primjer, prvi kapiten tima - nezaboravni Džavid Tuzović, u bijeloj opremi. Džavid će te iste 1945. tragično stradati u padu sa kamiona, prilikom povratka sa jedne fudbalske konferencije u Beogradu; nije ni 23 godine napunio… I prvi je crnogorski fudbaler po kojem je nazvana ulica - eno je u kvar-

tu kod bolnice u Nikšiću. Pa su, na primjer, te iste 1945. kad su stigle i prve zvanične garniture dresova od Fiskulturnog saveza - u oktobru igrači Sutjeske igrali prve međunarodne mečeve - protiv italijanske Garibaldine… Tada, u Nikšiću i Dubrovniku - u crvenim dresovima, sa crvenom petokrakom u bijelom polju na grudima. Već sredinom 1945. dizajnirana je i prva zvanična značka Sutjeske. Ovako je izgledala (sada pravi raritet među kolekcionarima): velika crvena petokraka u bronzi ili emajlu u čije je krake uklopljeno veliko bijelo ćirilično slovo ,,S“. Duž tog slova, bojom bronze, ispisano je: ,,SD Sutjeska, Nikšić, 1945“. A u sredini petokrakeplava fudbalska lopta. I taj detalj u vezi sa dresovima nam je već važan: brižni hroničar nikšićkog fudbala Dino Tuzović je u više svojih publikacija tu jasno istakao - da su te kombinacije plave boje na lopti i bijele slova ,,S“ - označavale zvanične boje kluba. Znamo da je izrada značaka završena u radionici ,,Haraš“ u Subotici, koja je radila tada i logotipe nekih od najvećih jugoslovenskih klubova.

PLAVO I BIJELO Na jednoj od fotografija iz 1946. fudbalere Sutjeske zatičemo na terenu u bijelim dresovima sa crvenom petokra-

LA LIGA (2. KOLO): Barselona gostuje Levanteu, Ovijedo dočekuje Real Madrid

Druga fudbalska liga Crne Gore (2. kolo)

Sa utakmice Podgorica - Rudar

Dizajn klupskog loga na zastavicama od 1959. godine

Sutjeske

kom na grudima. Ipak, jasno je da je to bila gostujuća garnitura - u istim su i na fotografijama sa duela sa Bokeljom u Kotoru maja 1947. Na stadionu pod Trebjesom, u bijelim dresovima sa jednom plavom prugom (ali horizontalnom, ne uspravnom kao na gostujućim dresovima za aktuelnu sezonu) igrači Sutjeske su na fotografiji iz proljeća 1947. Konačno - prva fotografija sa plavo-bijelim prugama na dresovima i opremom poput one po kojoj je Sutjeska prepoznatljiva - na fotografiji iz sezone 1949/50. Među njima, na primjer, Mika Zirojević, Muro Koprivica, Borislav Spajić, Miško i Điko Burić

Druga značka, kao zvanični logo tima, napravljena je 1959. godine. Radili su je Blažo Zlopaša, stomatolog, sportski novinar i veliki navijač tima, profesor Kekić sa tadašnje Pedagoške akademije - i likovni umjetnik Blagoje Mito Vukotić (kasnije urednik Nikšićkih novina). Niz plavih i bijelih zraka koji se pružaju poput zarudjele zore. Pa su sa istim idejnim rješenjem napravljeni i zastava, zastavice, amblemi…

Ona čuvena generacija, koja je u sezoni 1963/64. izborila istorijski plasman u Prvu ligu Jugoslavije - u plavo-bijelim dresovima, gdje se plavo i bijelo polje razdvajalo dijagonalno, od grudi do kuka. A u eliti, sezonu kasnije, generacija legendarnog napadača Vojina Lazarevića (potom ikona Crvene zvezde i jugoslovenskog fudbala), kapitena Spajića, Novaka - Bata Bulatovića: u plavim dresovima i bijelim šortsevima.

PREDRATNA IGRA

Nego, u cijeloj priči valja se vratiti ipak koju deceniju ranije. Jer Sutjeska, zvanično osnovana 1945, kao godinu osnivanja već godinama uzima 1920. godinu - tako se vezujući za tradiciju predratnih nikšićkih timova. U prvom redu Hajduka (potom nakon zabrane sa imenom Hercegovac) kao radničkih ekipa zabranjivane Komunističke partije - ali i Obilića, prvog kluba u gradu. Razlog je jednostavan i ima pokriće: skoro svi igrači prve poslijeratne generacije Sutjeske su prije rata igrali za Obilić ili Hajduk, odnosno Hercegovac. Veliki broj igrača tih predratnih timova poginuo je u Drugom svjetskom ratu, u NOB-u - brojni upravo na Sutjesci. I u kakvoj su opremi igrali prije rata? Prvo, nikako se nije moglo govoriti o pravim dre-

sovima. O boji dresova te prve generacije prvog kluba u gradu Obilića (gimnazijska ekipa) 1920. ne znamo; ali znamo da su koju godinu kasnije protiv Hajduka (osnovan 1927) igrali u plavoj opremi. A Hajduk, suštinski i ideološki prethodnik Sutjeske? Naravno, u crvenoj opremi. Pa je sačuvano svjedočanstvo, na primjer, da su protiv podgoričke Zore (isti tim koji će uskoro postati Budućnost!) u Nikšiću igrali i jedni i drugi u varijantama crvenih dresova… Pa je publika, simpatizeri predratnih komunista - i jednima i drugima skandirala: ,,Crveni, crveni!“. I tako su to bili pravi prijateljski mečevi.

I znate šta se desilo na tom meču, na terenu kod Vojnog stana (sada kod, otprilike, pumpe u Rastocima) u Nikšiću? Bijesni sreski načelnik je sa kordonom žandarma u 25. minutu utakmice upao na teren - pa je bajonetima krenula hajka na goloruke igrače! Naravno, oba tima… I jedni i drugi su prenoćili u ćelijama zatvora pod Bedemom kao ,,banda komunistička“, o čemu je izvještavala i režimska beogradska Politika… Pa je Hajduk ukinut krajem 1929. godine - kao komunistička filijala. I zabranjeno da se tim imenom zove bilo koji klub u Nikšiću. Ili da se obnavlja sa crvenim dresovi-

ma! Niti su u upravi novog tima - Hercegovca - smjeli biti javno deklarisani simpatizeri komunista… Epilog: Hercegovac u bijelim dresovima sa velikim plavim kragnama, na fotografijama iz 1931. E, to je otprilike začetak plavo-bijelih boja…

FUDBALSKA PRIČA

I je li to i toliko dovoljno da se ovog ljeta, ili bilo kog, garniturom dresova oda omaž onom što je nasljeđe i Sutjeske i nikšićkog fudbala? Apsolutno jeste; a te priče su tek početak. Mogao je to biti i omaž onim generacijama vihornog krila Baje Samatovića i nezaboravnog napadača Josipa

Tibljaša, sa kraja šezdesetih i početka sedamdesetih - niz svijetlih plavih i bijelih pruga, skoro poput argentinskih dresova… Ili, prosto - bijeli dresovi i plavi šortsevi. Savršen retro šmek. Ili, onim ,,ratnicima“ iz sredine osamdesetih pred kojima su na gostovanjima strahovali najveći jugoslovenski timovi - i koji su igrali u dresovima sa velikim i vrlo specifičnim logom ,,M“ na grudima (tada po glavnom sponzoru, firmi ,,Monteks“) - i kada je mečeve pratilo i do 17.000 gledalaca u Nikšiću. Ili, onim generacijama sa kraja devedesetih za koje je debitovao Mirko Vučinić

Ali - za sve to je, prije svega, potrebna briga i iskren odnos prema fudbalskom nasljeđu. Fudbalskom, a ne ideološkom ili identitetskom, u bilo kom smjeru. Samo takva Sutjeska okuplja sve Nikšićane (dobro, ne sve, da nam se navijači Čelika ne naljute) i bez problema u ključnim mečevima puni stadion kraj Bistrice, u sezoni u kojoj se iz Nikšića najavljuje ili makar priželjkuje rezultatski iskorak. Takva ima jak korijen, ishodište, ima za šta da se ponosi i spram toga je prepoznata i cijenjena - na fudbalskoj sceni koja je mnogo šira od crnogorske. Doći će i ona, takva, na red.

Stojan STAMENIĆ

Predratni radnički tim Hercegovca iz 1931.

U plavo-bijelim dresovima 1950. godine

Čuvena generacija iz sezone 1984/85.

Baja Samatović - ,,Best sa Bistrice“

Crna Gora ubjedljiva protiv Francuske na EP za vaterpoliste do 18 godina

Egzibicija ,,ajkula“ za plasman u polufinale

PODGORICA - U velikom stilu naši mladi vaterpolisti plasirali su se u polufinale Evropskog prvenstva (U18).

Crna Gora je ubjedljivo pobijedila Francusku 21:11 (3:1, 8:4, 7:1, 3:5), pa će se u borbi za finale danas od 18 sati sastati sa Italijom.

Tim koji vodi Nebojša Milić u grupnoj fazi upisao je tri trijumfa, nad Srbijom, Hrvatskom i Španijom.

Duel sa Francuskom počeo je vođstvom rivala 1:0, da bi zatim krenula crnogorska dominacija. Serijom 5:0, naši mladići su nakon minut i po igre u drugoj četvrtini pokazali koliko su bolji, pa je do kraja bilo samo pitanje sa koliko će golo-

va razlike proslaviti plasman u borbi za medalje.

- Rutinska pobjeda za nas protiv Francuske. Od starta smo znali da smo favoriti i tako smo završili meč. Danas je polufinale, još jedan važan meč u koji ćemo ući svom snagom i idemo na pobjedu - poručio je Relja Vukanić

Na kraju treće četvrtine bilo je 18:6, u posljednjoj su blago opuštanje našeg tima Francuzi iskoristili da smanje razliku. Strahinja Gojković je postigao pet golova, Danilo Stupar , Relja Vukanić i Luka Todorović su upisali po tri, Ljubomir Kovačić i Ognjen Moračanin po dva, Andrija Roganović, Miljan Bošković i Nikola Petrović po jedan.

A. MARKOVIĆ

Svjetsko pojedinačno prvenstvo za osobe bez i sa smetnjama vida u poljskom Žešovu

Nikač remizirao sa

svjetskim

šampionom

Turnir na Cetinju u čast dugogodišnjeg direktora OK Lovćen Za vikend drugi Memorijal ,,Slobodan Slobo Jablan“

PODGORICA – Ovog vikenda na Cetinju će biti odigran drugi Memorijalni odbojkaški turnir ,,Slobodan Slobo Jablan“. Kako je saopšteno iz Odbojkaškog kluba Lovćen, koji je organizator, turnir je posvećen dugogodišnjem direktoru kluba Slobu Jablanu, koji je dao značajan doprinos razvoju odbojke na Cetinju. Organizatori su saopštili da će na turniru učestvovati osam muških i dvije ženske ekipe. Utakmice će u subotu i neđe-

lju početi u 10 sati, a dodjela priznanja i pehara planirana je za neđelju u 18 sati. S. J.

PODGORICA - Duel posljednja dva šampiona, Predraga Nikača i Poljaka Marčina Tazbira, u petom kolu Svjetskog pojedinačnog prvenstva za osobe bez i sa smetnjama vida u poljskom Žešovu, završen je remijem.

Nikač je protiv Poljaka, koji je postavljen za prvog nosioca šampionata, upisao drugi uzastopni remi. U dosadašnjem dijelu takmičenja ima i tri trijumfa i tako ostao najozbiljniji kandidat za medalje.

Isti učinak ostvario je i zvanični svjetski prvak.

Sjajna igra Nikača protiv poljskog velemajstora, u italijanskoj partiji, u kojoj je crnogorski šahista imao veće šanse.

Obojica nakon petog kola imaju po četiri poena.

Nikač, koji brani srebro sa šampionata na Rodosu, postavljen je za petog nosioca, a za medalju bori se u konkurenciji 65 šahista.

Turnir u Žešovu igra se po švajcarskom sistemu, u devet kola. B. K.

Polufinala i finala se održavaju u Luštica Beju

Danas završni turnir

Prvenstva Crne Gore u odbojci na pijesku

PODGORICA - Na terenu za odbojku na pijesku u Luštica Beju danas će biti odigran završni vikend Prvenstva Crne Gore, u organizaciji Odbojkaškog saveza, a u saradnji sa timom iz Luštica Beja i uz podršku Ministarstva sporta i mladih. U konkurenciji odbojkašica, u prvom polufinalu od 17 časova sastaju se parovi Irina Smislova/Julija Kožir i Ivana Vukčević/ Milena Ćetković Pobjednice ovog meča izboriće plasman u finale gdje ih od 18.30 sati čeka par Ilmira Abdulina/Natalija Daniljuk. U muškoj konkurenciji, prvo polufinale zakazano je za 16 časova, a sastaju se Vladimir Novović/Nikola Radević i Aleksej Daniljuk/Oleg Ivanov. Pobjednici će se za titulu boriti u finalu protiv para Aleksa Strahinja/Stefan Radević, koje je na programu od 19.30 časova. Prenos finalnih utakmica je na Adriatic TV i na zvaničnoj Jutjub stranici Odbojkaškog saveza Crne Gore. S. J.

Bivši trener seniorki na novom zadatku u podgoričkom odbojkaškom klubu

PODGORICA – Drago Cimbaljević, dugogodišnji trener mlađih kategorija u Odbojkaškom klubu Budućnost volej, u jednoj sezoni i trener ženske seniorske ekipe, imenovan je za koordinatora mlađih selekcija podgoričkog kluba.

- U saradnji sa ostalim trenerima mlađih kategorija, njegova obaveza je da stručno i odgovorno planira, sprovodi, kontroliše i izvještava o realizaciji trenažnog i takmičarskog procesa mlađih selekcija kluba, u skladu sa planom i programom rada - saopšteno je iz Budućnosti.

Cimbaljević je kazao da ,,mlađe kategorije imaju ključnu ulogu u razvoju Odbojkaškog

kluba Budućnost, jer predstavljaju osnovu na kojoj grade budućnost kluba“. - Kroz rad sa djecom i mladima stvaramo bazu igrača koji će jednog dana nositi dres prvog tima. Naš cilj je da svaka djevojčica i dječak osjete pripadnost klubu i da imaju uslove za razvoj na najvišem nivou. Ulaganjem u mlađe kategorije obezbjeđujemo kontinuitet i stabilnost rezultata na duže staze. Takođe, oni su pravi ambasadori kluba i odbojke u školi i zajednici, šireći ljubav prema ovom sportu. Zato je rad sa mlađim kategorijama strateški prioritet Odbojkaškog kluba Budućnost i najvažnija investicija u budućnost – dodao je Cimbaljević. S. J.

LAKO DO POLUFINALA: Relja Vukanić

Subota, 23. avgust 2025.

Dnevni list

Elektronska pošta: desk@pobjeda.me

Direktor i glavni i odgovorni urednik:

NENAD ZEČEVIĆ

Zamjenica izvršnog

direktora:

MILENA GOLUBOVIĆ

Direktorica marketinga: ŽELJKA RADULOVIĆ

REDAKCIJSKI

KOLEGI JUM

Zamjenice glavnog i odgovornog urednika

RADMILA USKOKOVIĆ-IVANOVIĆ

MARIJA JOVIĆEVIĆ

Pomoćnici glavnog i odgovornog urednika

ĐURĐICA ĆORIĆ

POLITIKA

SRĐAN POPOVIĆ

EKONOMIJA

JELENA MARTINOVIĆ

DRUŠTVO

JOVAN NIKITOVIĆ

KULTURA DRAGICA ŠAKOVIĆ

CRNOM GOROM

Urednici

ANA RAIČKOVIĆ

CRNA HRONIKA

NIKOLA SEKULIĆ

HRONIKA PODGORICE

JOVAN TERZIĆ ARENA

SLOBODAN ČUKIĆ

FELJTON I ARHIV

MARKO MILOŠEVIĆ

DIZAJN

DRAGAN MIJATOVIĆ

FOTOGRAFIJA

LOGOTIP POBJEDE

Miloš Milošević i Nikola Latković (2019), inspiracija Anton Lukateli (1944)

PORTAL POBJEDE

Urednik

BOJAN ĐURIŠIĆ

Zamjenica urednika

ANA POPOVIĆ

OBJEKTIV

Urednica

MARIJA

IVANOVIĆ-NIKIČEVIĆ

TELEFON

020/409-520 REDAKCIJA

020/409-536 MARKETING

020/202-455 OGLASNO

Naziv osnivača: Društvo sa ograničenom odgovornošću za proizvodnju, promet i usluge, export-import „Nova Pobjeda“ - Podgorica

Adresa sjedišta medija: 19. decembar br. 5 PIB: 03022480

Vlasnička struktura

„Nove Pobjede“ - 100% udjela

„Media-Nea“ D.O.O. Podgorica

Vlasnička struktura

„Media-Nea“ - 99,99% udjela First Financial Holdings

Sjedište „Media Nea“: Ul. 19. decembra br. 5, PIB „Media Nea“: 02842777

Vlasnička struktura „First Financial Holdings“ - 100%

udjela Petros Stathis

Sjedište „First Financial Holdings“: Ul. Ulcinjska br. 3

PIB „First Financial Holdings“: 02628295

Više o vlasničkoj strukturi: pobjeda.me/p/impressum

Broj žiro računa „Universal Capital Bank“: 560-822-77

Tiraž: 3.500

AD Marina Bar Obala 13, jula bb, 85000 Bar, Crna Gora

+382 69 199 100;+382 30 317 786 booking @marinabar.me www.marinabar.me

AD Marina Bar na osnovu Odluke o pokretanju postupka prodaje službenog motornog vozila Nisam X-trail Diesel 4x4 , od 15.08.2025.godine, objavljuje:

JAVNI OGLAS

O PRODAJI SLUŽBENOG VOZILA – METODOM ZATVORENIH PISMENIH PONUDA I licitacija

AD Marina Bar objavljuje javni poziv za prodaju motornog vozila: Nisan X-trail Diesel 4x4 sledećih karakteristika: Zapremina/snaga: 1995 ccm Godina proizvodnje: 2018. Vrsta goriva: Diesel Registrovan do 08.09.2025. Borj šasije: JN1TFNT32U0112470

Vozilo se može pogledati radnim danom od 10h do 12h do 15.09.2025. najkasnije do 11h na lokaciji u krugu preduzeća

AD Marina Bar, adresa: Obala 13 jula bb, Bar. Početna cijena za licitiranje 18 000,00 eura.

Ponude se predaju u prostorijama AD Marina Bar, Obala 13 jula bb, Bar u terminu od 09:00 do 12:00 časova od dana objavljivanja na sajtu AD Marina Bar do 15.09.2025.god. do 11:00 časova.

Otvaranje ponuda obaviće se 15.09.2025. godine u prostorijama AD Marina Bar u 12:00 časova.

Ponude se dostavljaju u zapečaćenoj koverti sa naznakom: AD Marina Bar ponuda za kupovinu vozila „ne otvaraj prije zvaničnog javnog otvaranja ponuda“

Ponuda za nadmetanje treba da sadrži:

ponuđenu cijenu izraženu u eurima,

Ime i prezime, JMBG, adresa, broj telefona / za firme: naziv firme, PIB, adresa i broj telefona

Pravo učešća na javnom pozivu za prikupljanje ponuda imaju sva pravna i fizička lica koja predaju ponude u zatvorenim kovertama.

Vozilo se prodaje u viđenom stanju, te se naknadne reklamacije ne primaju.

Kriterijum za prodaju vozila je najveća ponuđena cijena, izražena u eurima koja ne može biti manja od početne cijene. Sa najpovoljnijim ponuđačima biće zaključen ugovor o kupoprodaji vozila (ukoliko odustane prvorangirani ponuđač ugovor će biti zaključen sa drugorangiranim itd) i isti će biti obavezni da uplate iznos i preuzmu vozilo u roku od 2 dana od dana održane prodaje. Žiro-račun prodavca br. 510-1238-12

Učesnici na javnom nadmetanju su dužni da uz ponudu dostave depozit u gotovini, na blagajni preduzeća AD Marina Bar , u iznosu od 10% od početne cijene vozila. Ukoliko ponuđač odustane od ponude koja je proglašena prvorangiranom, najvećom, depozit neće biti vraćen. Ukoliko za vozilo pristignu dvije ili više ponuda sa istim iznosom, ponuđači nakon otvaranja, dostavljaju nove ponude, koje ne smiju biti manje od već ponuđenih.

Neblagovremene, nepotpune, nejasne i ponude u nezapečaćenim kovertama neće se uzeti u razmatranje. Prodaju vozila će sprovesti Komisija određena Odlukom AD Marina Bar

Kontakt osoba:Milić Duško

Kontakt telefon: 030317786. Mob. 069199100

Zvati radnim danima u periodu od 10h do 12h Javni oglas je objavljen na sajt-u AD Marina Bar, dnevnom listu “Pobjeda” i oglasnoj tabli AD Marina Bar.

Javno preduzeće za upravljanje morskim dobrom Crne Gore objavljuje

AMANDMAN I

BROJ: 0208-4587/2 od 22 08.2025.godine

JAVNI POZIV

ZA PODNOŠENJE PONUDA ZA ZAKUP PRIVREMENIH LOKACIJA ZA POSTAVLJANJE UGOSTITELJSKIH TERASA

BROJ: 0208-4587/1 od 07.08.2025.godine

1. U poglavlju I javnog poziva “Predmet”, briše se sledeća lokacija:

2.5

Program: Program privremenih objekata u zoni morskog dobra 2024-2028

Lokacija: 3 Mala plaža

Kategorija: Ugostiteljska terasa

Oznaka lokacije: 3.11

Dimenzije: P terase=330m2

Katastarska parcela: 3581 KO Ulcinj

Minimalna cijena sezonskog koriscenja: 29700 Eura

2. Sve ostale odredbe Javnog poziva ostaju nepromijenjene.

JU OŠ,,Pavle Rovinski“ Ul. Radoja Domanovića br.2 Podgorica

Ispravka Javnog poziva za prikupljanje ponuda za davanje u zakup ﬁskulturne sale objavljenog 21.8.2025. godine u dnevnom listu Pobjeda

Tačka 2 Javnog poziva mijenja se glasi: Fiskulturna sala će se izdavati u slobodnim terminima isključivo sportskim organizacijama za košarku, rukomet, odbojku karate u sportske svrhe , pod uslovom da se to ne odražava negativno na čuvanje održavanje sale i da ne remeti redovnu nastavu.

Tačka 6 Javnog poziva se mijenja glasi: Ponuda treba da sadrži podatke o ponuđaču pravnom licu-sporskoj organizaciji-naziv i sjedište ponuđača, potvrda o registraciji (IZVOD) iz CRPS-a za domaća, odnosno dokaz o registraciji nadležnog organa matične države stranog ponuđača za strana lica, potvrdu o registraciji iz Ministarstva sporta , potvrdu o likvidnosti, ponuđeni iznos za predmet zakupa na koji se odnosi ponuda, izjavu svrhe korišćenja. Sve dokaze o ispunjenosti uslova dostaviti u formi originala ili ovjerenih kopija. III Sve ostale odredbe Javnog poziva za prikupljanje ponuda za davanje u zakup ﬁskulturne sale objavljenog 21.8.2025. godine u dnevnom listu Pobjeda ostaju nepromijenjene. Podgorica, 22.8.2025. godine Uprava škole

SKUPŠTINA OPŠTINE DANILOVGRAD

ODBOR ZA IZBOR I IMENOVANJE Broj: Dana, 22.08.2025.godine

Na osnovu člana 26 Zakona o upravnom postupku («Službeni list Crne Gore», br. 56/214, 20/215, 40/216 i 37/17), Predsjednik Odbora za izbor i imenovanje donosi

ZAKLJUČAK o ispravci greške u Listi kandidata za članove Savjeta Radio Danilovgrada broj 02-016/25-314/1 od 08.08.2025.godine

I U Listi kandidata za članove Savjeta Radio Danilovgrada broj 02-016/25314/1 od 08.08.2025.godine, pod tačkom 3 vrši se ispravka greške na način da isti glasi: „3. Gorica Vukićević Šaković – nevladine organizacije (oblast prosvjete, kulture medija, zaštite ljudskih prava i sloboda, zaštite životne sredine ili zaštite prava potrošača).

II U ostalim djelovima, Lista kandidata za članove Savjeta Radio Danilovgrada broj 02-016/25-314/1 od 08.08.2025.godine ostaje nepromijenjena. .

III Ovaj Zaključak proizvodi pravno dejstvo od dana kada i Lista kandidata za članove Savjeta Radio Danilovgrada broj 02-016/25-314/1 od 08.08.2025.godine. IV Ovaj zaključak biće objavljen u „Službenom listu CG – opštinski propisi“. Obrazloženje

Prilikom sačinjavanja Liste kandidata za članove Savjeta Radio Danilovgrada broj 02-016/25-314/1 od 08.08.2025.godine, došlo je tehničke greške u tački 3 navedene liste, te je umjesto „3. Gorica Vukićević Šaković“ napisano „3. Gorica Vukićević Šahović“.

Odredbom člana 26 stav 1 Zakona o upravnom postupku propisano je da javnopravni organ može u bilo koje vrijeme ispraviti greške u imenima ili brojevima, pisanju ili računanju i druge očigledne greške u rješenju koje je donio ili u ovjerenim prepisima tog rješenja, dok je stavom 2 istog člana propisano da o ispravci grešaka iz stava 1 ovog člana, donosi se posebno rješenje, te da ispravka greške proizvodi pravno dejstvo od dana od kojeg pravno dejstvo proizvodi rješenje koje se ispravlja. Na osnovu navedenog, odlučeno je kao u dispozitivu ovog zaključka.

PREDSJEDNIK Darko Dragović s.r.

Tražimo odgovornu, urednu i vrijednu osobu za održavanje domaćinstva, u Podgorici. Nudimo prijatnu atmosferu, poštenu zaradu i razumijevanje. Poželjne preporuke, ali nisu uslov. Zvati od 9h do 13h na tel. 069 992 999

Poslovni broj: Iv 3180/25

Javni izvršitelj Ana Nikić Petričević iz Bara ul. Rista Lekića I-26, u p ravnoj stvari izvršnog povjerioca ELEKTROPRIVREDA CRNE GORE AD NIKŠIĆ- FC SNABDIJEVANJE, VUKA KARADŽIĆA BR. 2, Nikšić, PIB: 02002230, protiv izvršnog dužnika BESLJIMI FATMIR, POLJE - POD VOLUJICOM BB., Bar radi naplate novčanog potraživanja, vr.sp. 4.586,04 eura, dana 22.08.2025. godine

JAVNO OBJAVLJUJE

Da se izvršni dužnik BESLJIMI FATMIR iz Bara, u roku od 3 dana obrati ovom javnom izvršitelju kako bi se istom uručilo rješenje o izvršenju Iv.br 3180/25 od 01.08.2025. godine i rješenje o troškovima od 22.08.2025. godine. Ukoliko se izvršni dužnik ne javi ovom izvršitelju u ostavljenom roku, smatraće se da je ovim objavljivanjem izvršeno uredno dostavljanje gore navedenog pismena, te će isti snositi negativne posljedice koje mogu nastati. Dostavljanje se smatra izvršenim nakon isteka roka od osam dana od dana isticanja pismena na oglasnoj tabli suda, ukoliko je prethodno izvršeno objavljivanje u dnevnom štampanom mediju, shodno čl. 5 Zakona o izmjenama dopunama ZIO-a, a u vezi sa čl. 45 ZIO

JAVNI IZVRŠITELJ Ana Nikić Petričević, s.r.

Poslovni broj: Iv 3060/25 Javni izvršitelj Ana Nikić Petričević iz Bara, ul. Rista Lekića I-26, u pravnoj stvari izvršnog povjerioca DOO „Vodovod i kanalizacija“ Bar Branka Čalovića 2, PIB 02054779, protiv izvršnog dužnika RAKOČEVIĆ MILADIN, UL. VOJVODE MAŠA VRBICE BR. 25, Bar, radi naplate novčanog potraživanja, vr.sp. 355,45 eura, dana 22.08.2025. godine,

JAVNO OBJAVLJUJE

Da se izvršni dužnik RAKOČEVIĆ MILADIN iz Bara, u roku od 3 dana obrati ovom javnom izvršitelju kako bi se istom uručilo rješenje o izvršenju Iv.br 3060/25 od 24.07.2025. godine i rješenje o troškovima od 22.08.2025. godine. Ukoliko se izvršni dužnik ne javi ovom izvršitelju u ostavljenom roku, smatraće se da je ovim objavljivanjem izvršeno uredno dostavljanje gore navedenog pismena, te će isti snositi negativne posljedice koje mogu nastati. Dostavljanje se smatra izvršenim nakon isteka roka od osam dana od dana isticanja pismena na oglasnoj tabli suda, ukoliko je prethodno izvršeno objavljivanje u dnevnom štampanom mediju, shodno čl. 5 Zakona o izmjenama i dopunama ZIO-a, a u vezi sa čl. 45 ZIO

JAVNI IZVRŠITELJ Ana Nikić Petričević, s.r.

Poslovni broj: Iv 3092/25

Javni izvršitelj Ana Nikić Petričević iz Bara ul. Rista Lekića I-26, u pravnoj stvari izvršnog povjerioca ELEKTRO-

PRIVREDA CRNE GORE AD NIKŠIĆ- FC SNABDIJEVANJE, VUKA KARADŽIĆA BR. 2, Nikšić, PIB: 02002230, protiv izvršnog dužnika DUMEZIĆ DAMIR, ČELUGA BB, Bar radi naplate novčanog potraživanja, vr.sp 1.782,64 eura, dana 22.08.2025. godine

JAVNO OBJAVLJUJE

Da se izvršni dužnik DUMEZIĆ DAMIR iz Bara, u roku od 3 dana obrati ovom javnom izvršitelju kako bi se istom uručilo rješenje o izvršenju Iv.br 3092/25 od 01.08.2025. godine i rješenje o troškovima od 22.08.2025. godine. Ukoliko se izvršni dužnik ne javi ovom izvršitelju u ostavljenom roku, smatraće se da je ovim objavljivanjem izvršeno uredno dostavljanje gore navedenog pismena, te će isti snositi negativne posljedice koje mogu nastati. Dostavljanje se smatra izvršenim nakon isteka roka od osam dana od dana isticanja pismena na oglasnoj tabli suda, ukoliko je prethodno izvršeno objavljivanje u dnevnom štampanom mediju, shodno čl. 5 Zakona o izmjenama i dopunama ZIO-a, a u vezi sa čl. 45 ZIO

JAVNI IZVRŠITELJ

Ana Nikić Petričević, s.r.

Poslovni broj: Iv 3095/25

Javni izvršitelj Ana Nikić Petričević iz Bara ul. Rista Lekića I-26, u pravnoj stvari izvršnog povjerioca ELEKTROPRIVREDA CRNE GORE AD NIKŠIĆ- FC SNABDIJEVANJE, VUKA KARADŽIĆA BR. 2, Nikšić, PIB: 02002230, protiv izvršnog dužnika JOVIĆ VERA, GRABOVIK B.B , SUTOMORE, Bar, radi naplate novčanog potraživanja, vr.sp 1.345,66 eura, dana 22.08.2025. godine,

JAVNO OBJAVLJUJE

Da se izvršni dužnik JOVIĆ VERA iz Bara, u roku od 3 dana obrati ovom javnom izvršitelju kako bi se istom uručilo rješenje o izvršenju Iv.br 3095/25 od 01.08.2025. godine i rješenje o troškovima od 22.08.2025. godine. Ukoliko se izvršni dužnik ne javi ovom izvršitelju u ostavljenom roku, smatraće se da je ovim objavljivanjem izvršeno uredno dostavljanje gore navedenog pismena, te će isti snositi negativne posljedice koje mogu nastati. Dostavljanje se smatra izvršenim nakon isteka roka od osam dana od dana isticanja pismena na oglasnoj tabli suda, ukoliko je prethodno izvršeno objavljivanje u dnevnom štampanom mediju, shodno čl. 5 Zakona o izmjenama i dopunama ZIO-a, a u vezi sa čl. 45 ZIO

JAVNI IZVRŠITELJ

Ana Nikić Petričević, s.r.

Subota, 23. avgust 2025.

Poslovni broj: Iv 3110/25

Javni izvršitelj Ana Nikić Petričević iz Bara ul. Rista Lekića I-26, u pravnoj stvari izvršnog povjerioca ELEKTRO-

PRIVREDA CRNE GORE AD NIKŠIĆ- FC SNABDIJEVANJE VUKA KARADŽIĆA BR. 2, Nikšić, PIB: 02002230, protiv izvršnog dužnika STANIŠIĆ SLAĐANA, DONJE ZALJEVO BB.,ČELUGA, Bar, radi naplate novčanog potraživanja, vr.sp 342,78 eura, dana 22.08.2025. godine,

JAVNO OBJAVLJUJE

Da se izvršni dužnik STANIŠIĆ SLAĐANA iz Bara u roku od 3 dana obrati ovom javnom izvršitelju kako bi se istom uručilo rješenje o izvršenju Iv.br 3110/25 od 01.08.2025. godine i rješenje o troškovima od 22.08.2025. godine. Ukoliko se izvršni dužnik ne javi ovom izvršitelju u ostavljenom roku, smatraće se da je ovim objavljivanjem izvršeno uredno dostavljanje gore navedenog pismena, te će isti snositi negativne posljedice koje mogu nastati. Dostavljanje se smatra izvršenim nakon isteka roka od osam dana od dana isticanja pismena na oglasnoj tabli suda, ukoliko je prethodno izvršeno objavljivanje u dnevnom štampanom mediju, shodno čl. 5 Zakona o izmjenama i dopunama ZIO-a, a u vezi sa čl. 45 ZIO

JAVNI IZVRŠITELJ Ana Nikić Petričević, s.r.

Poslovni broj: Iv 3182/25

Javni izvršitelj Ana Nikić Petričević iz Bara ul. Rista Lekića I-26, u pravnoj stvari zvršnog povjerioca ELEKTROPRIVREDA CRNE GORE AD NIKŠIĆ- FC SNABDIJEVANJE VUKA KARADŽIĆA BR. 2, Nikšić, PIB: 02002230, protiv izvršnog dužnika RAŽNATOVIĆ SLOBODAN, ILINO 149, Bar, radi naplate novčanog potraživanja, vr.sp 2.594,45 eura, dana 22.08.2025. godine, JAVNO OBJAVLJUJE

Da se izvršni dužnik RAŽNATOVIĆ SLOBODAN iz Bara, u roku od 3 dana obrati ovom javnom izvršitelju kako bi se istom uručilo rješenje o izvršenju Iv.br 3182/25 od 01.08.2025. godine i rješenje o troškovima od 22.08.2025. godine. Ukoliko se izvršni dužnik ne javi ovom izvršitelju u ostavljenom roku, smatraće se da je ovim objavljivanjem izvršeno uredno dostavljanje gore navedenog pismena, te će isti snositi negativne posljedice koje mogu nastati. Dostavljanje se smatra izvršenim nakon isteka roka od osam dana od dana isticanja pismena na oglasnoj tabli suda, ukoliko je prethodno izvršeno objavljivanje u dnevnom štampanom mediju, shodno čl. 5 Zakona o izmjenama i dopunama ZIO-a, a u vezi sa čl. 45 ZIO JAVNI IZVRŠITELJ Ana Nikić Petričević, s.r.

Poslovni broj: Iv.154/24

Javni izvršitelj Ana Nikić Petričević iz Bara, ul. Rista Lekića I-26, VD javnog izvršitelja Mitra Mirovića iz Ulcinja, u pravnoj stvari izvršnog povjerioca DOO ‘’MTEL’’ PODGORICA, PIB 02655284 protiv izvršnog dužnika BUFFALO BURGER DOO, Ulcinj, PIB 03353656, radi naplate novčanog potraživanja, vr.sp. 903,60 eura, dana 22.08.2025. godine,

JAVNO OBJAVLJUJE

Da se izvršni dužnik BUFFALO BURGER DOO, Ulcinj, PIB 03353656, u roku od 3 dana obrati ovom javnom izvršitelju, na adresi u Ulcinju, Mujo Ulcinjaku 71, kako bi se istom uručilo rješenje o izvršenju Iv.154/24 od 12.01.2024 .godine i rješenje o troškovima od 22.08.2025.godine.

Ukoliko se izvršni dužnik ne javi ovom izvršitelju u ostavljenom roku, smatraće se da je ovim objavljivanjem izvršeno uredno dostavljanje gore navedenog pismena, te će isti snositi negativne posljedice koje mogu nastati.

Dostavljanje se smatra izvršenim nakon isteka roka od osam dana od dana isticanja pismena na oglasnoj tabli suda, ukoliko je prethodno izvršeno objavljivanje u dnevnom štampanom mediju, shodno čl. 5 Zakona o izmjenama i dopunama ZIO-a, a u vezi sa čl. 45 ZIO

JAVNI IZVRŠITELJ

Ana Nikić Petričević, s.r.

1/8

Cjenovnik čitulja

O SMRTI do 110 riječi

do 110 riječi (2 slike), do 40 riječi (4 slike)

O SMRTI do 180 riječi

do 30 riječi (1 slika) do 15 riječi (2 slike)

1/18 do 40 riječi (1 slika)

1/12 do 80 riječi (1 slika) do 40 riječi (3 slike)

1/6 do 160 riječi (3 slike) do 60 riječi (6 slika)

1/5 do 190 riječi (4 slike) do 70 riječi (8 slika)

1/4 do 220 riječi (3 slike), do 80 riječi (6 slika), do 30 riječi (9 slika)

1/2 do 320 riječi (5 slika), do 140 riječi (10 slika)

1/1 do 470 riječi (1 slika), do 380 riječi (4 slike), do 270 riječi (8 slika), do 120 riječi (12 slika)

U slučaju objavljivanja simbola, broj riječi se umanjuje za 20. Prostor 1/36 ne može da sadrži simbol. tel: 020 202 455; viber: 068 034 555; e-mail: oglasno@pobjeda.me

Umro je

Subota, 23. avgust 2025.

SEKULE Pavlov IVANOVIĆ pukovnik JNA

Sahrana je obavljena u srijedu 20. avgusta 2025. godine u Ljubljani.

Ožalošćena porodica IVANOVIĆ 1075

Tužnim srcem javljamo da je iznenada preminuo dana 21. avgusta 2025. u 70. godini naš

Sahranjen je u krugu najbliže familije 22. avgusta 2025. godine.

OŽALOŠĆENI: sestra NADA BOJANIĆ sa porodicom

DRAGAN Brankov VUJOŠEVIĆ

Subota, 23. avgust 2025.

Posljednji pozdrav dragom bratu i ujaku

SEKULI IVANOVIĆU

Voljeni brate, mnogo ćeš nam nedostajati . Puno smo te voljeli i dovijeka bili željni jer si živio u drugoj državi. Imao si veliko srce za sve. Neka te anđeli čuvaju.

Sestra MILICA ČIZMOVIĆ, sestrična NATAŠA i sestrići VLADAN i RADIVOJE

1059

Posljednji pozdrav kumi

BRANKI

RADMILA sa porodicom

Posljednji pozdrav kumi

TANJA, JELENA, BOBO i NEŠO

1072

1060

GARO

Striko… Hvala ti na svemu što si učinio za mene, bio si mi drugi otac. Velikim srcem i časnim životom zaslužio si moje doživotno sjećanje na tebe. Neka ti je laka ova crnogorska zemlja koju si najviše volio. Tvoj NEŠO

Naš voljeni

GAŚO

Tvoje srce je prestalo da kuca, ali tvoj lik, osmijeh, duša, riječi ostaće zauvijek sa nama. Tvoje riječi i djela vodiće nas uvijek putem kojim si nas usmjeravao. Neka tvoja duša nađe spokoj u carstvu nebeskom, tamo đe opet diše, jer nema bola i patnje više. Volimo te zauvijek Tvoji: NADA, NIKOLA, DRAGANA, IVANA

1065

1066

Dragi brate

Gaša, ostaćeš zauvijek u našim srcima kao primjer dobrote, poštenja i porodične ljubavi.

LUKA sa porodicom

Otišao si tiho bez pozdrava, ali ostavio si trag pun ljubavi koju si nam nesebično davao. Počivaj u miru sa svojim najbližima.

Posljednji pozdrav voljenom stricu

Tvoj lik i dobrota ostaće vječno u našim srcima. Počivaj u miru.

Posljednji pozdrav đeveru i stricu

Otišao si tiho, ali tvoja ljubav, dobrota i toplina ostaju zauvijek sa nama. Zauvijek ćeš živjeti u našim srcima i mislima.

Voljeni naš

1061

Brat BAJO sa porodicom

ZORAN sa porodicom

Čuvaćemo te od zaborava.

Đede Garo, hvala ti za svu ljubav i pažnju. Hvala za sve što si nas naučio. Živjećeš vječno u našim srcima.

Vole te tvoji: KATARINA, ĐORĐE, MIA,

BRANKI

Kumovi

1057

GARO

Tvoja kćerka IVANA, zet ILIJA, unučad ĐORĐE i MIA

1058

Voljenom đedu

GARU

KSENIJA

GARO

Dragi striče

GARU

GARO

GARU

OLGA sa porodicom

Subota, 23. avgust 2025.

NATAŠA GVOZDENOVIĆ

Nataša,

Ovaj dan došao je prerano i sa njime nestaju naši budući izazovi i radosti. Naše zajedništvo i naši uspjesi sada u tami svijetle i ostaju kao draga uspomena koju ćemo čuvati u našim srcima.

Svoj mir pronađi među anđelima i neka te naša ljubav na nebesima prati. Umjesto zagrljaja svojoj sestri NENAD sa svojim...

Brat NENAD GVOZDENOVIĆ sa porodicom

NATAŠI GVOZDENOVIĆ

Ostaje velika žal zbog tvog preranog odlaska i drago sjećanje na tvoj plemeniti lik.

NIKOLA ĐUROVIĆ sa porodicom

Dragi moj voljeni brate

DRAGANE

Nemam riječi kojima bih opisala ovu bol koju osjećam tvojim odlaskom.

Tvoja plemenitost i dobrota ostaviće neizbrisiv trag u našim životima.

Uvijek ćeš biti duboko u mom srcu, duši i mislima. Uvijek voljen, a nikada nećeš biti zaboravljen.

Voljeni naš,

Neka

...

Tvoja ožalošćena sestra NADA BOJANIĆ

Dragi naš

Počivaj u miru, u našim srcima ostaješ zauvijek.

Dragi moj ujače,

Zauvijek ćeš ostati dio nas, u pričama, sjećanjima i ljubavi koju si nam poklanjao.

1076

DRAGANE

Tvoji MOMČILO, ANA, INA, UNA i SAVA BOJANIĆ

GAGI

Tvoji HARIS, MILICA i LORAN LIČINA

GAGI

tvoja dobra i plemenita duša počiva u miru, a mi ćemo te čuvati od zaborava. Nedostaješ

Tvoji TIKICA i LARA GRATMAN

Posljednji pozdrav dragoj strini

23. avgust

TANJI IVANIŠEVIĆ

Počivaj u miru, neka te anđeli čuvaju.

Đeverična OLJA SIMOVIĆ sa porodicom

Dragi naš

SINIŠA

Proleće četrdeset dana. Za nas si prisutan u svakom zraku sunca, svakome kršu lovćenskome i svakoj kapi cetinjske kiše. Čuvamo tvoj osmijeh, šarm i prkosni cetinjski duh. Tužni, ponosni i tvoji, JASNA, VUKAN i MARIJA

1053

Četrdeset je dana od smrti moga brata i strica

SINIŠA

Osvrćem se, tražim te, ali uzalud, nikako da se pojaviš i osmjehneš.

Tvoj brat MIRKO sa porodicom

SINIŠA

1051

Dana 25. avgusta 2025. godine navršava se godina od kada nas je napustila naša voljena

DRAGINJA Komnena ĐUKIĆ rođena PILETIĆ

Posjetićemo njenu vječnu kuću u subotu 23. avgusta 2025 godine u 9 časova.

TVOJI NAJMILIJI

1046

Dana 23. avgusta 2025. godine navršava se 52 dana od kada nas je napustio naš voljeni otac, đed i tast

Moj tata, borio si se kao lav. Tvoja borba za život je bila svakome za divljenje. S ljubavlju i ponosom sam te zvala svojim ocem. Neka tvoje veliko srce i plemenita duša počivaju u miru, a ti ćeš živjeti vječno kroz najljepše uspomene i sjećanja.

Tvoji: ćerka MINELA, zet IVAN, unuke ANIKA i MIA

S ljubavlju, tugom, poštovanjem i zahvalnošću. PORODICA

Pola godine je od smrti naše drage

Prošlo je četrdeset dana od tvog preranog odlaska. Čuvam u najljepšem sjećanju naše zajedničke porodične uspomene.

SLAVICA TATAR

Zauvijek ćemo čuvati uspomene na tebe i dane provedene sa tobom.

VOJO, MARINA i NIKOLA

Još nijesmo prihvatili činjenicu da te nema, da nećeš doći i da se nećeš pojaviti.

Smrt i ovo vrijeme ne mogu izbrisati sjećanja, ti si i dalje tu.

Živiš u nama, našim srcima, u pričama, jer te stalno pominjemo i sa ponosom o tebi pričamo. Za sve što dolazi ti nedostaješ. Počivaj u miru.

Navršava se šest mjeseci od smrti naše

STANKA Vidova DAPČEVIĆ

Tvoj odlazak je ostavio neizbrisivu prazninu u našim srcima koju ništa ne može nadomjestiti. Nedostaje nam tvoja ljubav, toplina i podrška koju si nam nesebično davala. Tvoja plemenitost, dobrota i osmijeh zauvijek će živjeti u našim mislima i sjećanjima.

Tvoji suprug VIDO, sinovi ĐURO i MARKO

je četrdeset dana od smrti moga voljenoga brata

BOŠKA Milete STANIŠIĆA

Tvojim odlaskom na vječni počinak praznina koju si ostavio za sobom svakim danom je ispunjena mislima na Tebe. Tako će ostati do kraja moga života. Iskreno Тvoj brat VASILIJE-VASKO sa porodicom

IN MEMORIAM 23. 8. 2003–23. 8. 2025.

MIRKO Miloša VEKOVIĆ

1038

Prošlo

1054

STANKE DAPČEVIĆ

1056

Pola godine

smrti naše sestre

STANKE DAPČEVIĆ

VOJO, LJUBA i MIKA 1036

ŽARKO PAJOVIĆ

MAJI, Svaki naš dan bio je prepun ljubavi, smijeha i druženja s dobrim ljudima. Volio si nas, volio si život. Živjeli smo naš san. Bila sam najsrećnija žena na svijetu, ali si mi upravo dokazao da sve lijepo ima svoj kraj. Naš je bio neočekivan i prebrz za sve što smo zamislili. Svaka suza iz moga oka je samo moj lični sebičluk kako ću ostatak života provesti bez tebe, tvojih dodira, pažnje, tvog osmijeha i snage koju si davao i meni i djeci. Bez tebe ja nisam ja. Trudim se da nastavim život na naš način, onako kako smo živjeli zajedno. Dostojanstveno, odgovorno i pravedno, a u svemu samo svoja i tvoja. Znam da me gledaš i znam da si srećan i ponosan i na đecu i na mene. Simonova i Sarina sreća će ostati moj putokaz dok ne dođem tebi u zagrljaj opet.

Od kada te znam govorio si da ako nas ikad išta rastavi, čekaćeš me prvi na kapiji Carstva nebeskog i da ćemo onda zauvijek ostati zajedno, jer je život lijep, ali prolazan, a Carstvo je vječno.

I toga dana si me čekao da isplovimo, da budemo sami...

Sada spokojno plovi nebeskim morima.

I samo da znaš da naše more bez tebe nema više istu boju...

Budi mi anđeo, kao što sam ja bila ovđe tvoj.

Volim te, ŽIVOTE moj!

Volim te od života više i ti to znaš.

Tvoj MAJI zauvijek

ŽARKO PAJOVIĆ

Ej tata, Nikad nije prošlo ovoliko vremena da te ne vidim, da te ne zagrlim, da te ne maltretiram. Nedostaješ mi. Ovih mjesec dana bez tebe mi je stvarno teško palo i ne želim ni da pomislim da će ovako da mi izgleda ostatak života. Vidiš kako nijesam rekla da zamislim nego da pomislim…

Kažu da vrijeme liječi sve, ali meni je samo još gore kako vrijeme prolazi. Shvatam da te stvarno nema i da stvarno nećeš da se vratiš kući. Da znaš da te svakako čekam. Čekam da uđeš kroz vrata s treninga i da te ja zagrlim, da mi kažeš da si znojav pa da te zagrlim još jače. Čekam da zajedno nerviramo majku, da me poljubiš dok se pravim da spavam, da se inatimo jedno drugom, da se mazimo, da mi tvoj stomak bude džak da udaranje, da me udariš kacigom dok se vozimo na motoru, pa ja tebe, pa ti mene, pa ja tebe…, da me voziš do škole svako jutro dva sata prije tvog posla da ne bih išla busom, da me masiraš, da mi ispunjavaš svaku želju, da me učiš svemu što znam... Čekam da mi opet budeš tata. Nijesi svjestan što bih sve dala samo da mi opet držiš još jedan onaj dosadni govor za koji bih prije 40 dana sve dala samo da se završi i da ga ne slušam.

Volim te, tata

ŽARKO PAJOVIĆ

Tata,

Još nijesam svjestan što se zapravo desilo. Svaki dan čekam da me nazoveš i da me pošalješ da završim nešto. A ja, svaki dan krenem tebe da zovem da pitam kako nešto da završim, jer naravno, koga drugog imam osim tebe. Bio si najbolji mogući otac. Čuvao si mene, razmazio sestru i volio majku. Sad, kad sam nekim većim dijelom naslijedio tvoje obaveze, tek vidim koliko si se ti žrtvovao za nas. Mnogo mi nedostaješ i nema tih riječi kojima mogu to da opišem i mnogo bih toga htio da ti kažem, ali jednostavno ne postoje riječi... To ćemo samo Sara, mama i ja razumjeti. Ti nijesi bio običan tata.

Volim te, ŽABO!

Tvoj sin SIMON

Tvoja kćerka SARA

ŽARKO PAJOVIĆ

Sve dok dišemo, ti si živ!

SIMON, SARA i DADA

Subota, 23. avgust 2025.

24. 8. 2024–24. 8. 2025

Navršava se godina dana od smrti našeg voljenog oca, đeda i svekra

ĐORĐIJA Milovanov ŠOFRANAC

Ne jenjava sjećanje na tebe, živiš u našim srcima. Tvoji SAŠA, ANA i KIKE

1063

Trideset godina je od smrti

SLOBODANA - ŠAĆA R. KALEZIĆA 1995–2025.

Povodom tvoje smrti porodica je dobila telegram saučešća od tvog velikog prijatelja Vukmanovića sljedeće sadržine: „U danima naše najljepše mladosti bio si mjera naše ljudskosti“.

Ti sa „mjerom ljudskosti“ i danas ispunjavaš naše duše uz našu veliku zahvalnost.

I dugo te već nema, a postojiš. Uvijek ćeš nam nedostajati. Tvoja mudrost i strpljenje, tvoje znanje i tvoja ljubav. Ova bol ima snagu tišine i u njoj ti čujemo ime. Samo je jedna mama... i tvoje ruke možda miruju, ali tvoja vjera i dalje pomiče planine u mom srcu.

Prođe četrdeset tužnih dana od kada u Božjem miru počiva naša voljena

VESNA

Za nas svijet je utihnuo onog dana kada si otišla, a mi smo ostali u tišini koja neprestano izgovara tvoje ime. Ti si bila naš mir, naš osmijeh, naš dom.

Veko moja, hodam dalje sa tobom u mislima, jer bez tebe nijedan korak nije isti. U tvom osmijehu sam nalazio snagu, u tvom glasu sigurnost, u tvojoj ljubavi utočište koje ništa ne može da zamijeni. Mama, živiš u svakom našem otkucaju srca, u svakom dahu i svakoj molitvi. Nijesi samo u sjećanju, ti si u nama, u svemu što jesmo i što ćemo ikada biti. Kao što si nam rekla, u najvećoj boli pogledamo u nebo, jer znamo da tamo postoji tvoje svjetlo.

Volimo te zauvijek

Tvoj suprug DEJAN, sin VLADIMIR, ćerke KRISTINA i VALENTINA

Brat od strica sa porodicom KALEZIĆ M. BRANKO Budva

Zauvijek tvoji: TEODOR, ALEKSEJ, KRISTINA i RADOVAN KALEZIĆ

BLAGOTA RADOJKA LJEPOSAVA ZORKA

25. 3. 1931. 22. 9. 1961. 16. 10. 1965. 1. 8. 1943. 23. 8. 2003. 19. 1. 2019. 9. 7. 2024. 4. 1. 2025.

Četiri hladna okova na našim srcima i četiri miliona lijepih i neprolaznih sjećanja na vrijeme radosti i sreće. Počivajte u miru najvoljeniji.

Vaši VELIZAR i VASILJKA ROGANOVIĆ

1050

VESNA MARKOVIĆ

Vrijeme prolazi ali slike i neki trenuci ostaju u nama i nikada se ne mogu zaboraviti. DIJANA i DANIJELA sa porodicama

Dana 23. avgusta 2025. godine navršavaju se četiri tužne godine od smrti moje voljene sestre

1047

DANIJELE MALIŠIĆ

prof. njemačkog jezika i književnosti

Draga sestro, pružala si nam nesebičnu podršku uz puno ljubavi, u želji da nas zaštitiš. Ponosno smo koračali sa tobom kroz život, jer si nam bila veliki oslonac i uzor. Nedostaješ mi svakog dana, moja voljena sestro. Hvala ti na svemu što si učinila za nas.

Tvoja zauvijek tužna i jedina sestra DIJANA

Prođe četrdeset dana otkako tišina nosi ime naše voljene

VESNE

Subota, 23. avgust 2025.

Na osnovu člana 21 Statuta Javnog preduzeća za upravljanje morskim dobrom, člana 5 i 7 Zakona o morskom dobru ("Sl. list RCG", br. 14/92, 27/94 i „Sl.list CG“, br. 51/08, 21/09, 73/10 i 40/11 ) a u vezi sa članom 10 stav 1 alineja 12, članom 29 stav 1 i članom 39 stav 3 Zakona o državnoj imovini ("Sl. list CG", br. 21/09 i 40/11), članova 4, 29 i 31 Uredbe o prodaji i davanju u zakup stvari u državnoj imovini (“Sl. list CG” br. 44/10 ), saglasno Odluci Upravnog odbora o davanju u zakup/na korišćenje djelova morskog dobra, broj: 0203 -725/4 od 10.02.2025.godine, na koju je Vlada Crne Gore dala saglasnost Zaključkom broj: 10-339/25-433/2 od 11.02.2025.godine, te Odluci Upravnog odbora broj 0203-824/3 od 14.02.2025.godine na koju je Vlada Crne Gore dala saglasnost Zaključkom broj 10-332/25-511/2 od 15.02.2025.godine, te saglasno Izmjenama i dopunama Programa privremenih objekata u zoni morskog dobra za period 2024-2028 broj 04-332/25-86/36 od 12.02.2025.godine, Javno preduzeće za upravljanje morskim dobrom objavljuje:

JAVNI POZIV

ZA PODNOŠENJE PONUDA ZA ZAKUP PRIVREMENIH LOKACIJA ZA POSTAVLJANJE PRIVREMENIH OBJEKATA

BROJ: 0207-4741/1 od 22.08.2025.godine

I Predmet

Predmet Javnog poziva je zakup privremenih lokacija za postavljanje privremenih objekata prema Izmjenama i dopunama Programa privremenih objekata u zoni morskog dobra za period 2024-2028.godine, koje je donijelo Ministarstvo prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine broj 04-332/25-86/36 od 12.02.2025.godine i to:

1. HERCEG NOVI

1.1

Program: Program privremenih objekata u zoni morskog dobra 2024-2028

Lokacija: 9 Šetalište Pet Danica-od tunela do Škvera

Kategorija: Kiosk za pružanje turističko informativnih usluga

Oznaka lokacije: 9.14

Dimenzije: P=9m2

Katastarska parcela: 599/1 KO Herceg Novi

Minimalna cijena sezonskog koriscenja: 3360 Eura

Napomena: Objekat za potrebe TO Herceg Novi, pravo učešća na tenderu ima TO Herceg Novi ili drugo lice koje pribavi pisanu saglasnost TO Herceg Novi, ovjerenu kod notara.

1.2

Program: Program privremenih objekata u zoni morskog dobra 2024-2028

Lokacija: 9 Šetalište Pet Danica-od tunela do Škvera

Kategorija: Kiosk

Oznaka lokacije: 9.23

Dimenzije: P=6m2

Katastarska parcela: 658 KO Herceg Novi

Minimalna cijena sezonskog koriscenja: 4000 Eura

1.3

Program: Program privremenih objekata u zoni morskog dobra 2024-2028

Lokacija: 14 Zelenika

Kategorija: Splav privezan za obalu - restoran

Oznaka lokacije: 14.11

Dimenzije: P=300m2

Katastarska parcela: akvatorijum ispred kat.par. 807 KO Kuti

Minimalna cijena sezonskog koriscenja: 6000 Eura

1.4

Program: Program privremenih objekata u zoni morskog dobra 2024-2028

Lokacija: 16 Đenovići

Kategorija: Bankomat

Oznaka lokacije: 16.11

Dimenzije: P=2m2

Katastarska parcela: 651 KO Đenovići

Minimalna cijena sezonskog koriscenja: 2500 Eura

1.5

Program: Program privremenih objekata u zoni morskog dobra 2024-2028

Lokacija: 18 Bijela

Kategorija: Objekat za igre na vodi

Oznaka lokacije: 18.2

Dimenzije: Prostor na kopnu 20m2, Akvatorijum 400m2

Katastarska parcela: Akvatorijum ispred 1718/2 KO Bijela

Minimalna cijena sezonskog koriscenja: 8400 Eura

1.6

Program: Program privremenih objekata u zoni morskog dobra 2024-2028

Lokacija: 19 Kamenari

Kategorija: Kiosk za pružanje turističko-informativnih usluga za potrebe TO Herceg Novi

Oznaka lokacije: 19.16

Dimenzije: P=9,6m2, Dim 4.04 x 3.54 m

Katastarska parcela: 387 KO Jošica

Minimalna cijena sezonskog koriscenja: 4800 Eura

Napomena: Objekat za potrebe TO Herceg Novi, pravo učešća na tenderu ima TO Herceg Novi ili drugo lice koje pribavi pisanu saglasnost TO Herceg Novi, ovjerenu kod notara.

1.7

Program: Program privremenih objekata u zoni morskog dobra 2024-2028

Lokacija: 20 Rose

Kategorija: Kiosk za pružanje turističko-informativnih usluga

Oznaka lokacije: 20.8

Dimenzije: P=9m2

Katastarska parcela: 70 KO Rose

Minimalna cijena sezonskog koriscenja: 4760 Eura

Napomena: Objekat za potrebe TO Herceg Novi, pravo učešća na tenderu ima TO Herceg Novi ili drugo lice koje pribavi pisanu saglasnost TO Herceg Novi, ovjerenu kod notara.

1.8

Program: Program privremenih objekata u zoni morskog dobra 2024-2028

Lokacija: 22 Žanjice

Kategorija: Bankomat

Oznaka lokacije: 22.10

Dimenzije: P=2m2

Katastarska parcela: 1782/3 KO Radovanići

Minimalna cijena sezonskog koriscenja: 3500 Eura

2. ULCINJ

2.1

Program: Program privremenih objekata u zoni morskog dobra 2024-2028

23. avgust 2025.

Lokacija: 5 Borova šuma

Kategorija: Kiosk – stražarska kućica

Oznaka lokacije: 5.2

Dimenzije: P=9m2

Katastarska parcela: 3555 KO Ulcinj

Minimalna cijena sezonskog koriscenja: 1230 Eura

2.2

Program: Program privremenih objekata u zoni morskog dobra 2024-2028

Lokacija: 6 Port Milena

Kategorija: Objekat za iznajmljivanje sportsko-rekreativne opreme

Oznaka lokacije: 6.23

Dimenzije: P=30m2

Katastarska parcela: 7404 KO Ulcinj

Minimalna cijena sezonskog koriscenja: 1102.2 Eura

Napomena: Objekat može egzistirati na terenu isključivo do početka izgradnje ribarske luke u neposrednoj blizini.

2.3

Program: Program privremenih objekata u zoni morskog dobra 2024-2028

Lokacija: 8 Velika Plaža

Kategorija: Objekat za trgovinu i usluge/kiosk

Oznaka lokacije: 8.47

Dimenzije: P=9m2

Katastarska parcela: 27/1 KO Donji Štoj

Minimalna cijena sezonskog koriscenja: 4100 Eura

Napomena: U skladu sa članom 40. Zakona o zaštiti prirode ("Sl.list CG" br.54/16) potrebno je od Agencije za zaštitu prirode i životne sredine pribaviti dozvolu za obavljanje radnji, aktivnosti i djelatnosti u zaštićenom području.

2.4

Program: Program privremenih objekata u zoni morskog dobra 2024-2028

Lokacija: 8 Velika Plaža

Kategorija: Objekat za trgovinu i usluge

Oznaka lokacije: 8.55

Dimenzije: P=30m2

Katastarska parcela: 27/1 KO Donji Štoj

Minimalna cijena sezonskog koriscenja: 6016 Eura

2.5

Program: Program privremenih objekata u zoni morskog dobra 2024-2028

Lokacija: 8 Velika Plaža

Kategorija: Prostor za "paintball"

Oznaka lokacije: 8.70

Dimenzije: P=2000m2

Katastarska parcela: 161 KO Donji Štoj

Minimalna cijena sezonskog koriscenja: 13100 Eura

2.6

Program: Program privremenih objekata u zoni morskog dobra 2024-2028

Lokacija: 9 Rijeka Bojana - Desna obala

Kategorija: Montažna hala

Oznaka lokacije: 9.7

Dimenzije: P=205m2

Katastarska parcela: 1142/1 KO Gornji Štoj

Minimalna cijena sezonskog koriscenja: 4920 Eura

2.7

Program: Program privremenih objekata u zoni morskog dobra 2024-2028

Lokacija: 9 Rijeka Bojana - Desna obala

Kategorija: Montažna hala

Oznaka lokacije: 9.19

Dimenzije: P=1500m2

Katastarska parcela: 1090/1 KO Gornji Štoj

Minimalna cijena sezonskog koriscenja: 36000 Eura

3. BAR

3.1

Program: Program privremenih objekata u zoni morskog dobra 2024-2028

Lokacija: 5 Šušanj, Žutokrlica, Šuma "Lekovića"

Kategorija: Sanitarni objekat

Oznaka lokacije: 5.1

Dimenzije: P= 36m2

Katastarska parcela: 3477 KO Novi Bar

Minimalna cijena sezonskog koriscenja: 2880 Eura

3.2

Program: Program privremenih objekata u zoni morskog dobra 2024-2028

Lokacija: 5 Šušanj, Žutokrlica, Šuma "Lekovića"

Kategorija: Sanitarni objekat

Oznaka lokacije: 5.3

Dimenzije: P= 36m2

Katastarska parcela: 3478/1 Novi Bar

Minimalna cijena sezonskog koriscenja: 2880 Eura

3.3

Program: Program privremenih objekata u zoni morskog dobra 2024-2028

Lokacija: 6 Topolica

Kategorija: Reklamni pano – tipski objekat – city light

Oznaka lokacije: 6.10

Dimenzije: 1.18m x 1.75m

Katastarska parcela: 5737 KO Novi Bar

Minimalna cijena sezonskog koriscenja: 1560 Eura

3.4

Program: Program privremenih objekata u zoni morskog dobra 2024-2028

Lokacija: 6 Topolica

Kategorija: Reklamni pano – tipski objekat – city light

Oznaka lokacije: 6.16

Dimenzije: P= 1.18m x 1.75m

Katastarska parcela: 6456 KO Novi Bar

Minimalna cijena sezonskog koriscenja: 1560 Eura

4.1

Program: Program privremenih objekata u zoni morskog dobra 2024-2028

Lokacija: 9 Bečići - od potoka Vještica do početka Rafailovića

Kategorija: Ugostiteljski aparat za prodaju kokica

Oznaka lokacije: 9.16

Dimenzije: P=2m2

Katastarska parcela: 1473/2 KO Bečići

Minimalna cijena sezonskog koriscenja: 2000 Eura

4.2

Program: Program privremenih objekata u zoni morskog dobra 2024-2028

Lokacija: 17 Petrovac

4. BUDVA

Kategorija: Ugostiteljski aparat za prodaju kokica

Oznaka lokacije: 17.31

Dimenzije: P=2m2

Katastarska parcela: 802 KO Petrovac

Minimalna cijena sezonskog koriscenja: 1700 Eura

5. TIVAT

5.1

Program: Program privremenih objekata u zoni morskog dobra 2024-2028

Lokacija: 1 Verige

Kategorija: Štand

Oznaka lokacije: 1.3

Dimenzije: P=4m2

Katastarska parcela: 514 KO Lepetane

Minimalna cijena sezonskog koriscenja: 2700 Eura

5.2

Program: Program privremenih objekata u zoni morskog dobra 2024-2028

Lokacija: 2 Lepetane

Kategorija: Bankomat

Oznaka lokacije: 2.7

Dimenzije: P=1m2

Katastarska parcela: 490 KO Lepetane

Minimalna cijena sezonskog koriscenja: 3000 Eura

5.3

Program: Program privremenih objekata

Lokacija: 5 Seljanovo

Kategorija: Objekat za iznajmljivanje sportsko-rekreativne opreme

Oznaka lokacije: 5.58

Dimenzije: 1m2

Katastarska parcela: 171 KO Tivat

Minimalna cijena sezonskog koriscenja: 1200 Eura

5.4

Program: Program privremenih objekata u zoni morskog dobra 2024-2028

Lokacija: 5 Seljanovo

Kategorija: Objekat za iznajmljivanje sportsko-rekreativne opreme

Oznaka lokacije: 5.59

Dimenzije: 1m2

Katastarska parcela: 185/1 KO Tivat

Minimalna cijena sezonskog koriscenja: 1200 Eura

5.5

Program: Program privremenih objekata u zoni morskog dobra 2024-2028

Lokacija: 6 Tivat

Kategorija: Kiosk za prodaju suvenira za potrebe TO Tivat

Oznaka lokacije: 6.1

Dimenzije: P=1,5m x 0,5m

Katastarska parcela: 4888 KO Tivat

Minimalna cijena sezonskog koriscenja: 4700 Eura

Napomena: Objekat za potrebe TO Tivat, pravo učešća na tenderu ima TO Tivat ili drugo lice koje pribavi pisanu saglasnost TO Tivat, ovjerenu kod notara.

5.6

Program: Program privremenih objekata u zoni morskog dobra 2024-2028

Lokacija: 6 Tivat

Kategorija: Konzervator za sladoled

Oznaka lokacije: 6.25

Dimenzije: P=1.20m x 0.6m

Katastarska parcela: 4889 KO Tivat

Minimalna cijena sezonskog koriscenja: 1500 Eura

5.7

Program: Program privremenih objekata u zoni morskog dobra 2024-2028

Lokacija: 7 Belane-Župa

Kategorija: Reklamni pano - totem

Oznaka lokacije: 7.15

Dimenzije: P=2m2, H=5.5m

Katastarska parcela: 1238/1 KO Mrčevac

Minimalna cijena sezonskog koriscenja: 1200 Eura

5.8

Program: Program privremenih objekata u zoni morskog dobra 2024-2028

Lokacija: 7 Belane-Župa

Kategorija: Reklamne zastave - 3

Oznaka lokacije: 7.20

Dimenzije: P= 1m2 H=5.5 m

Katastarska parcela: 1213/1 KO Mrčevac

Minimalna cijena sezonskog koriscenja: 600 Eura

5.9

Program: Program privremenih objekata u zoni morskog dobra 2024-2028

Lokacija: 10 Solila, Bjelila, Obala Đuraševica

Kategorija: Reklamni pano

Oznaka lokacije: 10.55

Dimenzije: P=2m2

Katastarska parcela: 1605/1 KO Đuraševići

Minimalna cijena sezonskog koriscenja: 1200 Eura

5.10

Program: Program privremenih objekata u zoni morskog dobra 2024-2028

Lokacija: 11 Krašići

Kategorija: Sanitarni objekat – toalet, svlačionica

Oznaka lokacije: 11.27

Dimenzije: P=15m2

Katastarska parcela: 1054 KO Krašici

Minimalna cijena sezonskog koriscenja: 1200 Eura

6. KOTOR

6.1

Program: Program privremenih objekata u zoni morskog dobra 2024-2028

Lokacija: 7 Orahovac

Kategorija: Objekat za iznajmljivanje sportske opreme

Oznaka lokacije: 7.7

Dimenzije: P=10m2

Katastarska parcela: 452 i 453/1 KO Orahovac I

Minimalna cijena sezonskog koriscenja: 1230 Eura

6.2

Program: Program privremenih objekata u zoni morskog dobra 2024-2028

Lokacija: 9 Dobrota

Kategorija: Sanitarni objekat

Oznaka lokacije: 9.23

Dimenzije: P=11m2

Katastarska parcela: 1784 KO Dobrota I

Minimalna cijena sezonskog koriscenja: 1100 Eura

6.3

Program: Program privremenih objekata u zoni morskog dobra 2024-2028

Lokacija: 11 Kotor-Benovo

Kategorija: Kiosk za potrebe Opštine Kotor

Oznaka lokacije: 11.18

Dimenzije: P=5m2

Katastarska parcela: 20 KO Kotor I

Minimalna cijena sezonskog koriscenja: 4700 Eura

Napomena: Kiosk za potrebe Opštine Kotor, pravo učešća na tenderu ima Opština Kotor, privredno društvo čiji je osnivač Opština Kotor ili drugo lice koje pribavi pisanu saglasnost od Opštine Kotor, ovjerenu kod notara.

6.4

Program: Program privremenih objekata u zoni morskog dobra 2024-2028

Lokacija: 11 Kotor-Benovo

Kategorija: Kiosk za potrebe Opštine Kotor

Oznaka lokacije: 11.23

Dimenzije: P=5m2

Katastarska parcela: 20 KO Kotor I

Minimalna cijena sezonskog koriscenja: 5600 Eura

Napomena: Objekat za potrebe Opštine Kotor. Napomena: Kiosk za potrebe Opštine Kotor, pravo učešća na tenderu ima Opština Kotor, privredno društvo čiji je osnivač Opština Kotor ili drugo lice koje pribavi pisanu saglasnost od Opštine Kotor, ovjerenu kod notara.

6.5

Program: Program privremenih objekata u zoni morskog dobra 2024-2028

Lokacija: 16 Prčanj

Kategorija: Konzervator za sladoled

Oznaka lokacije: 16.6

Dimenzije: P=1.2mx0.60m

Katastarska parcela: 1108 KO Prcanj I

Minimalna cijena sezonskog koriscenja: 1000 Eura

6.6

Program: Program privremenih objekata u zoni morskog dobra 2024-2028

Lokacija: 17 Prčanj

Kategorija: Konzervator za sladoled

Oznaka lokacije: 17.2

Dimenzije: P=1.2mx0.60m

Katastarska parcela: 824 KO Prcanj I

Minimalna cijena sezonskog koriscenja: 1000 Eura

6.7

Program: Program privremenih objekata u zoni morskog dobra 2024-2028

Lokacija: 17 Prčanj

Kategorija: Konzervator za sladoled

Oznaka lokacije: 17.4

Dimenzije: P= 1.2mx0.60m

Katastarska parcela: 566 KO Prcanj I

Minimalna cijena sezonskog koriscenja: 1000 Eura

6.8

Program: Program privremenih objekata u zoni morskog dobra 2024-2028

Lokacija: 19 Bigova

Kategorija: Bankomat

Oznaka lokacije: 19.1

Dimenzije: P=1m x 2.6m

Katastarska parcela: 86 KO Glavatičići

Minimalna cijena sezonskog koriscenja: 2500 Eura

II Način

Davanje u zakup vrši se putem podnošenja ponuda. III Uslovi

3.1 Privremene lokacije daju se u zakup bez postavljenih objekata i infrastrukturne opremljenosti, izuzev već postojećih objekata na terenu, kojima upravlja ovo Javno preduzeće. Lokacijama se pristupa preko postojećih staza i pristupnih komunikacija, a izuzetno ukoliko se pristupna staza nalazi na privatnoj parceli ili ukoliko ne postoji pristupni put, teret obezbjeđivanja prolaza je na izabranom ponuđaču, kroz pribavljanje saglasnosti od vlasnika privatne parcele ili kroz obezbjeđivanje alternativnog pristupa kopnom, odnosno morem, u skladu sa pozitivnim propisima.

3.2. Naknada za korišćenje/zakupnina

Minimalna cijena zakupa na godišnjem/sezonskom nivou u postupku podnošenja ponuda je iskazana u Javnom pozivu pojedinačno za svaku lokaciju.

Minimalna cijena zakupa, odnosno zakupnina/naknada za korišćenje morskog dobra uvećava se za iznos PDV-a.

Minimalna cijena za svaku lokaciju obračunava se na godišnjem/sezonskom nivou saglasno Izmjenama i dopunama Cjenovnika početnih naknada koji je donijelo Javno preduzeće za upravljanje morskim dobrom Crne Gore broj 0203-4581/5-1 od 12.12.2024.godine, na koji je Vlada Crne Gore dala saglasnost. Minimalna cijena se odnosi na kalendarsku godinu bez obzira kad je ugovor zaključen.

Ugovorena naknada uvećava se za godišnju stopu inflacije koju objavljuje Uprava za statistiku - Monstat, te će Javno preduzeće isto fakturisati Korisniku na godišnjem nivou u skladu sa ovim Javnim pozivom i Ugovorom.

Zakupnina/naknada za korišćenje morskog dobra plaća se u cjelini u momentu zaključenja ugovora ili u najviše 3 (tri) rate od kojih prva rata dospijeva u momentu zaključenja ugovora, uz obavezu izabranog ponudača da u momentu zaključenja ugovora dostavi Javnom preduzeću originalnu, bezuslovnu i naplativu na prvi poziv bankarsku garanciju za plaćanje preostalog iznosa godišnje zakupnine, koji je uvećan za iznos PDV-a.

3.3. Vrijeme zakupa

Ugovori se zaključuju za period od 4 (četiri) godine, odnosno od dana zaključenja ugovora do 31.12. 2028.godine, pod uslovom da je korisnik/zakupac izvršio obaveze predvidene ugovorom i da ugovor nije jednostrano ili sporazumno raskinut. Korisnik zaključuj e Ugovor nakon sprovedenog Javnog poziva, a na godišnjem nivou do isteka trajanja ugovora, dužan je da pribavi potvrdu od Javnog preduzeća kojom će se utvrditi da je izvršio uplatu naknade za korišćenje morskog dobra za tekuću godinu, te će na osnovu takve potvrde pribavljati rješenje za rad kod nadležnih organa.

Ukoliko tokom trajanja ugovora dode do privođenja prostora trajnoj namjeni koja podrazumijeva izgradnju hotela visoke kategorije (hoteli kategorije 5* ili 4*) u neposrednom zaleđu, odnosno realizaciju planskog dokumenta na drugi način, koja realizacija isključuje korišćenje morskog dobra u skladu sa ugovorom, odnosno ukoliko dođe do planiranja hotelskog kupališta, u slučaju promjene svojinskih prava na kat.parcelama na kojima je planirana lokacija na način da iste više nisu u režimu državne svojine, kao i u slučaju da sudskom odlukom bude poništena odluka i u konačnom riješeno u korist drugog ponuđača po javnom pozivu za tu lokaciju, ugovor će se raskinuti i zakupac nema pravo da trażi povraćaj do tada uloženih sredstava.

IV Uslovi za ponuđača

4.1. Ponuđač može biti domaće ili strano fizičko lice, privredno društvo, pravno lice ili preduzetnik pojedinačno ili kao grupa ponuđača u zajedničkoj ponudi, konzorcijum koji ispunjavaju uslove iz Javnog poziva.

4.2 Članovi zajedničke ponude moraju u ponudi dostaviti ugovor o konzorcijumu, u kojem će biti navedeno ko je nosilac zajedničke ponude i njegova ovlašćenja. Svi članovi zajedničke ponude dužni su da dostave tražene dokaze i dokažu ispunjenost uslova Javnog poziva, izuzev Garancije ponude koja treba da glasi na nosioca konzorcijuma.

4.3 Tražene uslove Ponuđač je dužan da ispuni u momentu podnošenja ponude.

V  Sadržaj ponude Ponuda obavezno sadrži :

5.1 Podatke o ponudaču i dokaze o podobnosti ponudaća

FIZIČKA LICA: 1. Obrazac A Javnog preduzeća koji sadrži: Ime i prezime ponuđača sa adresom prebivališta, odnosno boravišta i brojem kontakt telefona, ponuđenu cijenu, Izjavu o prihvatanju svih uslova i obaveza iz Javnog poziva i

Subota, 23. avgust 2025.

tenderske dokumentacije, kao i izjavu-saglasnost da se lični podaci obrađuju u postupku

2. fotokopija lične karte ili pasoša sa jedinstvenim matičnim brojem

potvrda organa uprave nadležnog za naplatu poreskih prihoda Crne Gore (Poreska uprava Crne Gore) kojom se potvrđuje da je ponuđač na dan izdavanja potvrde izmirio sve dospjele obaveze po osnovu poreza i doprinosa, ili mu je odobren reprogram poreskog potraživanja koji uredno izmiruje, koja ne smije biti starija od 60 dana od dana predaje ponude, original ili ovjerena fotokopija

Ukoliko je ponuđač strani državljanin potrebno je da dostavi uvjerenje nadležnog organa za vođenje kaznene evidencije iz matične zemlje kojim se potvrđuje da fizičko lice nije pravosnažno osuđivano za neko od krivičnih djela: kriminalnog udruživanja, stvaranja kriminalne organizacije, davanje mita, primanje mita, utaja poreza i doprinosa, prevare, pranja novca, organizovanog kriminala sa elementima korupcije, prevedeno na crnogorski jezik i ovjereno od strane sudskog tumača, ne starije od 6 mjeseci prije dana predaje ponude, original ili ovjerena fotokopija

5. Originalnu bankarsku garanciju ponude koja mora biti bezuslovna, „bez prigovora“ i naplativa na prvi poziv sa rokom vażenja minimum 120 dana od dana otvaranja ponuda.

U postupcima prikupljanja ponuda (tender) iznos bankarske garancije ne može biti manji od visine početne (minimalne) cijene zakupa.

Pribavljanje uvjerenja nadležnog organa za vođenje kaznene evidencije kojim se potvrđuje da domaće fizičko lice nije pravosnažno osuđivano za neko od krivičnih djela: kriminalnog udruživanja, stvaranja kriminalne organizacije, davanje mita, primanje mita, utaja poreza i doprinosa, prevare, pranja novca, organizovanog kriminala sa elementima korupcije vršiće Javno preduzeće za upravljanje morskim dobrom Crne Gore i predmetnim uvjerenjem dokazuje se podobnost fizičkog lica kao ponuđača. Ukoliko se fizičko lice nalazi u kaznenoj evidenciji za neko od prednje pobrojanih krivičnih djela, njegova ponuda smatraće se neispravnom i neće biti predmet vrednovanja.

PRIVREDNA DRUŠTVA, PRAVNA LICA I

PREDUZETNICI:

Obrazac A Javnog preduzeća koji sadrži: Naziv i adresu sjedišta, ponuđenu cijenu, Izjavu o prihvatanju svih uslova i obaveza iz Javnog poziva i tenderske dokumentacije, kao i izjavu-saglasnost da se lični podaci obrađuju u postupku

Dokaz o registraciji (Izvod iz CRPS sa podacima o ovlašćenim licima ponuđača) original ili ovjerena fotokopija, ne stariji od 6 mjeseci od dana predaje ponude

(ukoliko je ponuđač strano privredno društvo, pravno lice ili preduzetnik potrebno je dostaviti dokumentaciju izdatu od nadležnog organa iz države u kojoj je osnovano to lice, i to prevedenu na crnogorski jezik, ovjerenu od strane sudskog tumača), original ili ovjerena fotokopija, ne stariji od 6 mjeseci od dana predaje ponude

Rješenje o PIB pravnog lica/preduzetnika, original ili ovjerena fotokopija

Rješenje o registraciji PDV-a, ukoliko je ponudač obveznik PDV-a, ukoliko ponudač nije obveznik PDVa dużan je da dostavi potvrdu organa uprave nadležnog za naplatu poreskih prihoda Crne Gore (Poreska uprava Crne Gore) da ponuđač nije obveznik PDV-a, original ili ovjerena fotokopija

(ukoliko je ponudač strano privredno duštvo, pravno lice ili preduzetnik potrebno je dostaviti uvjerenje iz matične zemlje, prevedeno na crnogorski jezik i ovjereno od strane sudskog tumača), ne starije od 6 mjeseci prije dana predaje ponude, original ili ovjerena fotokopija

Originalnu bankarsku garanciju ponude koja mora biti bezuslovna, „bez prigovora“ i naplativa na prvi poziv sa rokom vażenja minimum 120 dana od dana otvaranja ponuda.

U postupcima prikupljanja ponuda (tender) iznos bankarske garancije ne može biti manji od visine početne (minimalne) cijene zakupa.

5.2 Ponude se dostavljaju na Crnogorskom jeziku

VI  Kriterijumi za izbor najpovoljnijeg ponuđača

6.1. Rangiranje i ocjena ispravnih i prihvatljivih ponuda vrši se prema sledećim kriterijumima:

(A)PONUDENI IZNOS GODIŚNJE ZAKUPNINE

/NAKNADE

ZA KORIŠĆENJE MORSKOG DOBRA (A)

(B)REFERENCE

UKUPNO Y=A+B

75 BODOVA

25 BODOVA

100 BODOVA

Za kriterijum ponuđeni iznos godišnje zakupnine/naknade za korišćenje morskog dobra, bodovanje će biti obavljeno na sledeći način:

Ponuda sa najvišom ponuđenom zakupninom dobiće maksimalni broj bodova za ovaj kriterijum, a ostale ponude dobijaju proporcionalan broj bodova po formuli:

A= (A1/Amax) x 75, pri čemu je:

A-Broj poena dodijeljen Ponuđaču po osnovu kriterijuma ponuđena cijena

A1 – Ponuđena naknada od strane Ponuđača čija se Ponuda ocjenjuje

Amax – maksimalna naknada ponuđena na tenderu za predmetnu lokaciju

Po osnovu referenci boduju se ponude dosadašnjih/ranijih zakupaca.

Reference se vrednuju samo za privremenu lokaciju koju je ponudač prethodno koristio, a ne za druge lokacije koje su predmet javnog poziva.

Reference se neće vrednovati u slučaju da je zakupac odustao od ugovora tokom perioda korišćenja.

Po osnovu referenci boduju se ponude prema sljedećem podkriterijumu:

1. Zaključen Ugovor o korišćenju morskog dobra, Aneksi ugovora, i/ili izdata potvrda u smislu tačke 3.3, za 2019, 2020, 2021, 2022 i 2023.godinu..................... 25 bodova (5 bodova po godini)

Ostvarenost kriterijuma reference, Ponuđač nije dužan da dokaže, obzirom da se evidencija o zaključenim Ugovorima, Aneksima, te potvrdama vodi kod Javnog preduzeća, te će ostvarenost istog provjeravati Komisija.

2. Ukupan broj bodova je zbir bodova po oba kriterijuma Y= A+B VII Sprovođenje postupka

7.1 Javni poziv se objavljuje na internet stranici www.morskodobro.me i u jednom dnevnom štampanom mediju koji se izdaje i distribuira na cijeloj teritoriji Cme Gore, sa kojim Javno preduzeće u toku te godine ima zaključen ugovor. Na internet stranici www.morskodobro.me objavljuju se i Amandmani, eventualna pojašnjenja tenderske dokumentacije, obavještenja, i zaključeni ugovori.

7.2 Ponuđač sačinjava i podnosi ponudu u skladu sa Javnim pozivom i tenderskom dokumentacijom. Rok važenja ponuda je 120 dana od dana javnog otvaranja.

7.3 Ponuđač može u roku za dostavljanje ponuda, da istu mijenja ili da u pisanoj formi odustane od ponude.

7.4 Promjenu ponude ili odustajanje od ponude ponudač dostavlja na isti način kao i ponudu. Ponudač može odustati od ponude, bez aktiviranja priložene garancije ponude, najkasnije do roka (dan, vrijeme, sat) određenog javnim pozivom za predaju ponude na arhivi Javnog preduzeća. U slučaju odustanka od ponude prije isteka roka određenog za dostavljanje ponude ista se vraća ponudaču neotvorena.

Ponude koje su primljene nakon isteka Javnim pozivom određenog roka odbijaju se kao neblagovremene i vraćaju se neotvorene ponudaču, konačnom odlukom o izboru najpovoljnije ponude. Ponude fizičkih ili pravnih lica odbijaju se kao neprihvatljive i neće biti predmet vrednovanja, ukoliko je: - sa ponuđačem (ranijim korisnikom) Javno preduzeće jednostrano raskinulo ugovor zbog teže povrede ugovorne obaveze 7.6 Postupak davanja u zakup sprovode Komisije koje imenuje Direktor Javnog preduzeća. Tenderska komisija u postupku prikupljanja ponuda vrši preuzimanje ponuda sa arhive Javnog preduzeća, javno otvaranje ponuda, rangiranje ponuda za koje ocijeni da su u skladu sa javnim pozivom, formalno ispravne, odnosno da sadrże sve dokaze, koji su trażeni tekstom javnog poziva i koje su ukupno prihvatljive, utvrđuje rang listu, sačinjava zapisnike o otvaranju i ocjeni i vrednovanju i donosi odluku o glavnoj stvari.

7.7 Nezatvorene (neuredne) ponude odbijaju se kao neispravne i u stanju u kojem su uručene biće vraćene ponuđaču, nakon okončanja postupka. Neispravna je ponuda koja nije u skladu sa uslovima Javnog poziva.

7.8 Odluka Tenderske komsije se dostavlja na adresu koju je ponudač označio u ponudi ili neposrednim uručenjem na Arhivi Javnog preduzeća.

Subota, 23. avgust 2025.

Istekom roka definisanog zakonom od dana oglašavanja smatraće se da je lice uredno obaviješteno, nakon čega će teći rokovi za sprovođenje daljih radnji u postupku.

VIII Tenderska dokumentacija

Na tenderu mogu učestvovati isključivo ponudači koji otkupe tendersku dokumentaciju. Zainteresovani ponudači ili njihovi ovlaśćeni predstavnici mogu preuzeti tendersku dokumentaciju sa sajta Javnog preduzeća ili neposredno u prostorijama Javnog preduzeća. Otkup tenderske dokumentacije se dokazuje originalnom uplatnicom koja mora biti sastavni dio ponude, uvezana sa ostalim djelovima ponude. Ponuda koja ne sadrži dokaz o otkupu dokumentacije neispravna je i neće biti predmet vrednovanja.

Cijena tenderske dokumentacije iznosi 100.00 eura a uplata se vrši na žiro račun broj 520-3172-65 kod Hipotekarne banke sa naznakom „otkup tenderske dokumentacije za lokaciju broj _______“

Tenderska dokumentacija sadrži:

Nacrt Ugovora o korišćenju morskog dobra,

• Obrazac A iz tenderske dokumentacije, koja sadrži Izjavu o prihvatanju svih uslova iz javnog poziva, Nacrta ugovora i tenderske dokumentacije i Izjavu kojom ponudač izražava pristanak da se njegovi lični podaci obraduju radi učešća u javnom pozivu, podatke o ponudaču te finansijski dio ponude,

• Nacrt opštih uslova za postavljanje privremenih objekata IX Način, vrijeme i mjesto podnošenja ponuda

Ponudač je dużan da ponudu pripremi kao jedinstvenu cjelinu osim bankarske garancije koja ne mora biti uvezana.

Ponuda mora biti povezana jednim jemstvenikom tako da se ne mogu naknadno ubacivati, odstranjivati ili zamjenjivati pojedinačni listovi, a da se pri tome ne ošteti list ponude.

Ponuda sadržaja zahtijevanog Javnim pozivom dostavlja se u odgovarajućem zatvorenom omotu (koverti) na način da se prilikom otvaranja ponude może sa sigurnošću utvrditi da se prvi put otvara. Na omotu ponude navodi se: naziv/ime i prezime ponuđača, broj javnog poziva, broj lokacije iz javnog poziva za koju se dostavlja i na koju se odnosi ponuda i to tekst: „PONUDA PO JAVNOM POZIVU BR._________“, „LOKACIJA POD REDNIM BROJEM _______ IZ JAVNOG POZIVA“.

Ponude se dostavljaju neposrednom predajom na arhivi Javnog preduzeća svakog radnog dana od 08:00 do 16:00 časova (sa pauzom od 11:30-12:00 časova), od dana objavljivanja ovog poziva, najkasnije do 15.09.2025.godine do 11:00 časova.

X Mjesto i datum otvaranja ponuda

Javno otvaranje kojem mogu prisustvovati ponuđači, pojedinačno za svaku lokaciju održaće se dana 15.09.2025.godine, za sve lokacije iz javnog poziva, počev od 14:00 časova u Sali na I spratu sjedišta Javnog preduzeća za upravljanje morskim dobrom Crne Gore u Budvi.

XI Zaključenje ugovora

Učesnici na tenderu irmaju pravo prigovora na odluku Komisije u roku od osam dana od dana prijema Odluke o glavnoj stvari. Odluka drugostepene komisije formirane za odlučivanje po prigovoru je konačna.

Najpovoljniji ponudač je dużan da u roku od 10 dana od dana prijema pisanog poziva na zaključenje ugovora, zaključi Ugovor o zakupu privremene lokacije.

U slučaju da prvorangirani ponudač odustane od zakupa, odnosno ukoliko ne potpiše ugovor u predvidenom roku aktiviraće se njegova garancija ponude, a Javno preduzeće ima pravo da zaključi ugovor o zakupu predmetne lokacije sa drugim ponudačem, u skladu sa plasmanom ponuda iz odluke kod tenderskog postupka. Ponuđači koji nisu izabrani kao najpovoljniji mogu da preuzmu bankarske garancije ponude u roku od 8 (osam) dana od dana zaključenja ugovora sa najpovoljnijim ponudaèem.

U slučaju jednakog broja bodova svih ponuđača, tender će se proglasiti neuspjelim za tu lokaciju i biće sproveden ponovljeni javni poziv.

U slučaju odustanka ili odbijanja svih rangiranih ponudaća da potpišu ugovor, Javno preduzeće će aktivirati bankarske garancije svim ponuđačima i proglasiti tender neuspjelim.

XII Javni poziv se objavljuje u dnevnom listu „Pobjeda“ i na internet stranici Javnog preduzeća www.morskodobro.me.

XIII Sve potrebne informacije mogu se dobiti na brojeve telefona 033 452-709 - Služba za ustupanje na korišćenje morskog dobra i upravljanje lukama.

Subota, 23. avgust 2025.

Na osnovu člana 21 Statuta Javnog preduzeća za upravljanje morskim dobrom, člana 5 i 7 Zakona o morskom dobru ("Sl. list RCG", br. 14/92, 27/94 i „Sl.list CG“, br. 51/08, 21/09, 73/10 i 40/11 ) a u vezi sa članom 10 stav 1 alineja 12, članom 29 s tav 1 i članom 39 stav 3 Zakona o državnoj imovini ("Sl. list CG", br. 21/09 i 40/11), članova 4, 29 i 31 Uredbe o prodaji i davanju u zakup stvari u državnoj imovini ( “Sl. list CG” br. 44/10 ), saglasno Odluci Upravnog odbora o davanju u zakup/na korišćenje djelova morskog dobra, broj: 0203-725/4 od 10.02.2025.godine, na koju je Vlada Crne Gore dala saglasnost Zaključkom broj: 10-339/25-433/2 od 11.02.2025.godine, te Odluci Upravnog odbora broj 0203 -824/3 od 14.02.2025.godine na koju je Vlada Crne Gore dala saglasnost Zaključkom broj 10-332/25-511/2 od 15.02.2025.godine, te saglasno Izmjenama i dopunama Programa privremenih objekata u zoni morskog dobra za period 2024-2028 broj 04-332/25-86/36 od 12.02.2025.godine, Javno preduzeće za upravljanje mor skim dobrom objavljuje:

JAVNI POZIV

ZA PODNOŠENJE PONUDA ZA ZAKUP PRIVREMENIH LOKACIJA ZA SPORTSKO REKREATIVNE AKTIVNOSTI NA VODI

BROJ: 0207-4742/1 od 22.08.2025 godine

I Predmet

Predmet Javnog poziva je zakup privremenih lokacija za sportsko rekreativne aktivnosti na vodi prema Izmjenama i dopunama Programa privremenih objekata u zoni morskog dobra za period 2024-2028.godine, koje je donijelo Ministarstvo prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine broj 04-332/25-86/36 od 12.02.2025.godine i to:

1. ULCINJ

1.1

Program: Program privremenih objekata u zoni morskog dobra 2024-2028

Lokacija: 8 Velika Plaža

Kategorija: Lokacija za sportsko-rekreativne aktivnosti na vodi

Oznaka lokacije: 8.32 i 8.33

Dimenzije: 8.32 - Kiosk za prodaju tiketa za sportsko-rekreativne aktivnosti na vodi P=20m2 i 8.33Platforma za pristajanje i privez plovnih objekata max dužine 50m Katastarska parcela: 18/1 KO Donji Štoj

Minimalna cijena sezonskog koriscenja: 22800 Eura

Napomena: Za postavljanje plutajućeg privremenog objekta potrebno je dobiti saglasnost Lučke

Kapetanije i Uprave pomorske sigurnos ti i upravljanja lukama.

2. BAR

2.1

Program: Program privremenih objekata u zoni morskog dobra 2024-2028

Lokacija: 3 Sutomore

Kategorija: Lokacija za sportsko-reakreativne aktivnosti na vodi

Oznaka lokacije: 3.2 i 3.3

Dimenzije: 3.2 - Kiosk za prodaju tiketa za sportsko-rekreativne aktivnosti na vodi P=20m2 sa rashladnom jednodjelnom vitrinom za prodaju pića i 3.3 - Platforma za pristajanje i privez plovnih objekata max dužine 50m

Katastarska parcela: 2115/1 KO Sutomore

Minimalna cijena sezonskog koriscenja: 26400 Eura Napomena: Za postavljanje pontona potrebno je dobiti saglasnost Lučke Kapetanije

II Način

Davanje u zakup vrši se putem p odnošenja ponuda. III Uslovi

3.2. Naknada za korišćenje/zakupnina

Minimalna cijena zakupa na godišnjem/sezonskom nivou u postupku podnošenja ponuda je iskazana u Javnom pozivu pojedinačno za svaku lokaciju.

Minimalna cijena zakupa, odnosno zakupnina/naknada za korišćenje morskog dobra uvećava se za iznos PDV-a.

Minimalna cijena za svaku lokaciju obračunava se na godišnjem/sezonskom nivou saglasno Izmjenama i dopunama Cjenovnika početnih naknada koji je donijelo Javno preduzeće za upravljanje morskim dobrom Crne Gore broj 0203-4581/5-1 od 12.12.2024.godine, na koji je Vlada Crne Gore dala saglasnost Minimalna cijena se odnosi na kalendarsku godinu bez obzira kad je ugovor zaključen.

Zakupnina/naknada za korišćenje morskog dobra plaća se u cjelini u momentu zaključenja ugovora ili u najviše 3 (tri) rate od kojih prva rata dospijeva u momentu zaključenja ugovora, uz obavezu izabranog ponudača da u momentu zaključenja ugovora dostavi Jav nom preduzeću originalnu, bezuslovnu i naplativu na prvi poziv bankarsku garanciju za plaćanje preostalog iznosa godišnje zakupnine, koji je uvećan za iznos PDV-a.

3.3. Vrijeme zakupa

Ugovori se zaključuju za period od 4 (četiri) godine, odnosno od dana zaključenja ugovora do 31.12. 2028.godine, pod uslovom da je korisnik/zakupac izvršio obaveze predvidene ugovorom i da ugovor nije jednostrano ili sporazumno raskinut. Korisnik zaključuje Ugovor nakon sprovedenog Javnog poziva, a na godišnjem nivou do isteka trajanja ugovora, dužan je da pribavi potvrdu od Javnog preduzeća kojom će se utvrditi da je izvršio uplatu naknade za korišćenje morskog dobra za tekuću godinu, te će na osnovu takve potvrde pribavljati rješenje za rad kod nadležnih organa.

Ukoliko tokom trajanja ugovora dode do privođenja prostora trajnoj namjeni koja podrazumijeva izgradnju hotela visoke kategorije (hoteli kategorije 5* ili 4*) u neposrednom zaleđu, odnosno realizaciju planskog dokumenta na drugi način, koja realizacija isk ljučuje korišćenje morskog dobra u skladu sa ugovorom, odnosno ukoliko dođe do planiranja hotelskog kupališta, u slučaju promjene svojinskih prava na kat.parcelama na kojima je planirana lokacija na način da iste više nisu u režimu državne svojine, kao i u slučaju da sudskom odlukom bude poništena odluka i u konačnom riješeno u korist drugog ponuđača po javnom pozivu za tu lokaciju, ugovor će se raskinuti i zakupac nema pravo da trażi povraćaj do tada uloženih sredstava. IV Uslovi za ponuđača

4.3 Posebni uslovi za ponuđače za zakup lokacije za sportsko rekreativne aktivnosti na vodi Pravo učešća imaju privredna društva, druga pravna lica i preduzetnici registrovani za turističke usluge koje uključuju sportsko-rekreativne i avanturističke aktivnosti i imaju stručno osposobljeno lice sa licencom/sertifikatom za pružanje pojedinih vrsta sportsko-rekreativnih i avanturističkih aktivnosti.

4.4 Tražene uslove Ponuđač je dužan da ispuni u momentu podnošenja ponude.

V Sadržaj ponude

Ponuda obavezno sadrži :

5.1 Podatke o ponuđaču i dokaze o podobnosti ponuđača

FIZIČKA LICA:

Obrazac A Javnog preduzeća koji sadrži: Ime i prezime ponuđača sa adresom prebivališta, odnosno boravišta i brojem kontakt telefona, ponuđenu cijenu, Izjavu o prihvatanju svih uslova i obaveza iz Javnog poziva i tenderske dokumentacije, kao i izjavu-saglasnost da se lični podaci obrađuju u postupku

2. fotokopija lične karte ili pasoša sa jedinstvenim matičnim brojem

5. Originalnu bankarsku garanciju ponude koja mora biti bezuslovna, „bez prigovora“ i naplativa na prvi poziv sa rokom vażenja minimum 120 dana od dana otvaranja ponuda.

U postupcima prikupljanja ponuda (tender) iznos bankarske garancije ne može biti manji od visine početne (minimalne) cijene zakupa.

Pribavljanje uvjerenja nadležnog organa za vođenje kaznene evidencije kojim se potvrđuje da domaće fizičko lice nije pravosnažno osuđivano za neko od krivičnih djela: kriminalnog udruživanja, stvaranja kriminalne organizacije, davanje mita, primanje mita, utaja poreza i doprinosa, prevare, pranja novca, organizovanog kriminala sa elementima korupcije vršiće Javno preduzeće za upravljanje morskim dobrom Crne Gore i predmetnim uvjerenjem dokazuje se podobnost fizičkog lica kao ponuđača Ukoliko se fizičko lice nalazi u kaznenoj evidenciji za neko od prednje pobrojanih krivičnih djela, njegova ponuda smatraće se neispravnom i neće biti predmet vrednovanja

PRIVREDNA DRUŠTVA, PRAVNA LICA I PREDUZETNICI:

Dokaz o registraciji (Izvod iz CRPS sa podacima o ovlašćenim licima ponuđača) original ili ovjerena fotokopija, ne stariji od 6 mjeseci od dana predaje ponude

3. potvrda organa uprave nadležnog za naplatu poreskih prihoda Crne Gore (Poreska uprava Crne Gore) kojom se potvrđuje da je ponuđač na dan izdavanja potvrde izmirio sve dospjele obaveze po

osnovu poreza i doprinosa, ili mu je odobren reprogram poreskog potraživanja koji uredno izmiruje, koja ne smije biti starija od 60 dana od dana predaje ponude, original ili ovjerena fotokopija 4.

Rješenje o PIB pravnog lica/preduzetnika, original ili ovjerena fotokopija

Rješenje o registraciji PDV-a, ukoliko je ponudač obveznik PDV-a, ukoliko ponudač nije obveznik PDV-a dużan je da dostavi potvrdu organa uprave nadležnog za naplatu poreskih prihoda Crne Gore (Poreska uprava Crne Gore) da ponuđač nije obveznik PDV-a, original ili ovjerena fotokopija

Uvjerenje nadležnog organa za vođenje kaznene evidencije kojim se potvrđuje da privredno društvo, pravno lice ili preduzetnik, kao i izvršni direktor, direktor privrednog društva ili drugog pravnog lica (ortaci u ortačkom društvu), nije pravosnažno osuđivan za neko od krivičnih djela: kriminalnog udruživanja, stvaranja kriminalne organizacije, davanje mita, primanje mita, davanje mita u privrednom poslovanju, primanje mita u privrednom poslovanju, utaja poreza i doprinosa, prevare, pranja novca, organizovanog kriminala sa elementima korupcije, ne starije od 6 mjeseci prije dana predaje ponude, original ili ovjerena fotokopija (ukoliko je ponudač strano privredno duštvo, pravno lice ili preduzetnik potrebno je dostaviti uvjerenje iz matične zemlje, prevedeno na crnogorski jezik i ovjereno od strane sudskog tumača), ne starije od 6 mjeseci prije dana predaje ponude, original ili ovjerena fotokopija

Originalnu bankarsku garanciju ponude koja mora biti bezuslovna, „bez prigovora“ i naplativa na prvi poziv sa rokom vażenja minimum 120 dana od dana otvaranja ponuda.

U postupcima prikupljanja ponuda (tender) iznos bankarske garancije ne može biti manji od visine početne (minimalne) cijene zakupa.

5.2 Ponuđač za zakup privremene lokacije za sportskorekreativne aktivnosti na vodi dužan je da dostavi dokaze o ispunjenosti uslova iz tačke 4.3 ovog javnog poziva :

-Važeće rješenje o registraciji za obavljanje sportsko -rekreativnih aktivnosti

-Dokaz da ima zaposlene iIi ugovor o angažovanju stručno osposobljenih lica (instruktor, trener, učitelj) odnosno lice koje je položilo stručni ispit za pružanje usluga (upravitelj čamaca i dr.) koja imaju domaću ili medunarodnu licencu/sertifikat za prużanje tih usluga izdatu od odgovarajuće asocijacije -sve u originalu ili ovjerenoj fotokopiji

5 3 Ponude se dostavljaju na Crnogorskom jeziku

VI Kriterijumi za izbor najpovoljnijeg ponuđača

6.1 Rangiranje i ocjena ispravnih i prihvatljivih ponuda vrši se prema sledećim kriterijumima:

(A)PONUDENI IZNOS GODIŠNJE

ZAKUPNINE/NAKNADE ZA KORIŠĆENJE MORSKOG

DOBRA (A)

(B)REFERENCE

UKUPNO

Y=A+B

75 BODOVA

25 BODOVA

100 BODOVA

Za kriterijum ponuđeni iznos godišnje zakupnine/naknade za

Subota, 23. avgust 2025.

korišćenje morskog dobra, bodovanje će biti obavljeno na sledeći način:

Ponuda sa najvišom ponuđenom zakupninom dobiće maksimalni broj bodova za ovaj kriterijum, a ostale ponude dobijaju proporcionalan broj bodova po formuli:

A= (A1/Amax) x 75, pri čemu je:

A- Broj poena dodijeljen Ponuđaču po osnovu kriterijuma ponuđena cijena

A1 – Ponuđena naknada od strane Ponuđača čija se Ponuda ocjenjuje

Amax – maksimalna naknada ponuđena na tenderu za predmetnu lokaciju

Po osnovu referenci boduju se ponude dosadašnjih/ranijih zakupaca lokacija na koje se ponuda odnosi.

Reference se vrednuju samo za lokaciju koju je ponudač prethodno koristio, a ne za druge lokacije koje su predmet javnog poziva.

Reference se neće vrednovati u slučaju da je zakupac odustao od ugovora tokom perioda korišćenja.

Po osnovu referenci boduju se ponude prema sljedećem podkriterijumu:

1) Zaključen Ugovor o korišćenju morskog dobra, Aneksi ugovora, i/ili izdata potvrda u smislu tačke 3.3, za 2019, 2020, 2021, 2022, 2023.godinu.......................najviše 25 bodova (5 bodova po godini)

6.2 Ukupan broj bodova je zbir bodova po oba kriterijuma Y= A+B VII Sprovođenje postupka 7.1 Javni poziv se objavljuje na internet stranici www.morskodobro.me i u jednom dnevnom štampanom mediju koji se izdaje i distribuira na cijeloj teritoriji Cme Gore, sa kojim Javno preduzeće u toku te godine ima zaključen ugovor.

Na internet stranici www.morskodobro.me objavljuju se i Amandmani, eventualna pojašnjenja tenderske dokumentacije, obavještenja, i zaključeni ugovori.

7.2 Ponuđač sačinjava i podnosi ponudu u skladu sa Javnim pozivom i tenderskom dokumentacijom. Rok važenja ponuda je 120 dana od dana javnog otvaranja.

7.3 Ponuđač može u roku za dostavljanje ponuda, da istu mijenja ili da u pisanoj formi odustane od ponude.

7.4 Promjenu ponude ili odustajanje od ponude ponudač dostavlja na isti način kao i ponudu. Ponudač može odustati od ponude, bez aktiviranja priložene garancije ponude, najkasnije do roka (dan, vrijeme, sat) određenog javnim pozivom za predaju ponude na arhiv i Javnog preduzeća. U slučaju odustanka od ponude prije isteka roka određenog za dostavljanje ponude ista se vraća ponudaču neotvorena.

7.6 Postupak davanja u zakup sprovode Komisije koje imenuje Direktor Javnog preduzeća. Tenderska komisija u postupku prikupljanja ponuda vrši preuzimanje ponuda sa arhive Javnog preduzeća, javno otvaranje ponuda, rangiranje ponuda za koje ocijeni da su u skladu sa javnim pozivom, formalno ispravne, odnosno da sadrże sve dokaze, koji su trażeni tekstom javnog poziva i koje su ukupno prihvatljive, utvrđuje rang listu, sačinjava zapisnike o otvaranju i ocjeni i vrednovanju i donosi odluku o glavnoj stvari.

7.7 Nezatvorene (neuredne) ponude odbijaju se kao neispravne i u stanju u kojem su uručene biće vraćene ponuđaču, nakon okončanja postupka.

Neispravna je ponuda koja nije u skladu sa uslovima Javnog poziva. 7.8 Odluka Tenderske komsije se dostavlja na adresu koju je ponudač označio u ponudi ili neposrednim uručenjem na Arhivi Javnog preduzeća.

U slučaju da Odluka i/ili ostali podnesci ne budu uručeni na adresu označenu u ponudi ponudača, isto će biti postavljeno na oglasnoj tabli i internet stranici Javnog preduzeća www.morskodobro.me. Istekom roka definisanog zakonom od dana oglašavanja smatraće se da je lice uredno obaviješteno, nakon čega će teći rokovi za sprovođenje daljih radnji u postupku.

VIII Tenderska dokumentacija

Tenderska dokumentacija sadrži:

• Nacrt Ugovora o korišćenju morskog dobra,

• Nacrt opštih uslova za postavljanje privremenih objekata

IX Način, vrijeme i mjesto podnošenja ponuda

Ponudač je dużan da ponudu pripremi kao jedinstvenu cjelinu osim bankarske garancije koja ne mora biti uvezana.

Ponuda mora biti povezana jednim jemstvenikom tako da se ne mogu naknadno ubacivati, odstranjivati ili zamjenjivati pojedinačni listovi, a da se pri tome ne ošteti list ponude.

Ponuda sadržaja zahtijevanog Javnim pozivom dostavlja se u odgovarajućem zatvorenom omotu (koverti) na način da se prilikom otvaranja ponude może sa sigumośću utvrditi da se prvi put otvara.

Na omotu ponude navodi se: naziv/ime i prezime ponu đača, broj javnog poziva, broj lokacije iz javnog poziva za koju se dostavlja i na koju se odnosi ponuda i to tekst: „PONUDA PO JAVNOM POZIVU BR._________“, „LOKACIJA POD REDNIM BROJEM _______ IZ JAVNOG POZIVA“.

X Mjesto i datum otvaranja ponuda

Javno otvaranje kojem mogu prisustvovati ponuđači, pojedinačno za svaku lokaciju održaće se dana 12.09.2025 godine, počev od 1 4:00 časova u zgradi Zavoda za izgradnju Budva, Trg Sunca broj 4 –Budva (između zgrade Centra bezbijednosti Budva i zgrade Opštine Budva), u prostorijama koje koristi Javno preduzeće za upravljanje morskim dobrom Crne Gore – kancelarija broj 1.

XI Zaključenje ugovora

Učesnici na tenderu irmaju pravo prigovora na odluku Komisije u roku od osam dana od dana prijema Odluke o glavnoj stvari.

Odluka drugostepene komisije formirane za odlučivanje po prigovoru je konačna.

Najpovoljniji ponudač je dużan da u roku od 10 dana od dana prijema pisanog poziva na zaključenje ugovora, zaključi Ugovor o zakupu privremene lokacije.

Ponuđači koji nisu izabrani kao najpovoljniji mogu da preuzmu bankarske garancije ponude u roku od 8 (osam) dana od dana zaključenja ugovora sa najpovoljnijim ponudaèem.

U slučaju jednakog broja bodova svih ponuđača, tender će se proglasiti neuspjelim za tu lokaciju i biće sproveden ponovljeni javni poziv.

U slučaju odustanka ili odbijanja svih rangiranih ponudaća da potpišu ugovor, Javno preduzeće će aktivirati bankarske garancije svim ponuđačima i proglasiti tender neuspjelim.

XII Javni poziv objavljuje se dnevnom listu „Pobjeda“ i na internet stranici Javnog preduzeća www.morskodobro.me.

XIII Sve potrebne informacije mogu se dobiti na brojeve telefona 033 452-709 - Služba za ustupanje na korišćenje morskog dobra i upravljanje lukama.

Subota, 23. avgust 2025.

Na osnovu člana 21 Statuta Javnog preduzeća za upravljanje morskim dobrom, člana 5 i 7 Zakona o morskom dobru ("Sl. list RCG", br. 14/92, 27/94 i „Sl.list CG“, br. 51/08, 21/09, 73/10 i 40/11 ) a u vezi sa članom 10 stav 1 alineja 12, članom 29 s tav 1 i članom 39 stav 3 Zakona o državnoj imovini ("Sl. list CG", br. 21/09 i 40/11), članova 4, 29 i 31 Uredbe o prodaji i davanju u zakup stvari u državnoj imovini (“Sl. list CG” br. 4 4/10 ), saglasno Odluci Upravnog odbora o davanju u zakup/na korišćenje djelova morskog dobra, broj: 0203-725/4 od 10.02.2025.godine, na koju je Vlada Crne Gore dala saglasnost Zaključkom broj: 10-339/25-433/2 od 11.02.2025.godine, te Odluci Upravnog odbora broj 0203 -824/3 od 14.02.2025.godine na koju je Vlada Crne Gore da la saglasnost Zaključkom broj 10-332/25-511/2 od 15.02.2025.godine, te saglasno Izmjenama i dopunama Programa privremenih objekata u zoni morskog dobra za period 2024-2028 broj 04-332/25-86/36 od 12.02.2025.godine, Javno preduzeće za upravljanje morskim do brom objavljuje:

JAVNI POZIV

ZA PODNOŠENJE PONUDA ZA ZAKUP JAVNIH KUPALIŠTA

BROJ: 0206-4743/1 od 22.08.2025.godine

I Predmet

Predmet Javnog poziva je zakup javnih kupališta prema Izmjenama i dopunama Programa privremenih objekata u zoni morskog dobra za period 2024-2028.godine, koje je donijelo Ministarstvo prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine broj 04-332/25-86/36 od 12.02.2025. godine i to sledećih lokacija:

1. Ulcinj

1.1

Program: Program privremenih objekata u zoni morskog dobra 20242028

Lokacija: Mala plaža

Kategorija: Kupalište - Javno-porodično Oznaka lokacije: 4B

Dimenzije: Dužina 65m, Površina 1908m2

Katastarska parcela: 3589 KO Ulcinj

Dozvoljeni privremeni objekti: / Minimalna cijena sezonskog koriscenja: 6678 Eura

II Način

Davanje u zakup vrši se putem podnošenja ponuda.

III Uslovi

3.2. Naknada za korišćenje/zakupnina

Minimalna cijena zakupa na sezonskom nivou u postupku podnošenja ponuda je iskazana u Javnom pozivu pojedinačno za svaku lokaciju. Minimalna cijena zakupa, odnosno zakupnina/naknada za korišćenje morskog dobra uvećava se za iznos PDV-a.

Minimalna cijena za svaku lokaciju obračunava se na godišnjem/sezonskom nivou saglasno Izmjenama i dopunama Cjenovnika početnih naknada koji je donijelo Javno preduzeće za upravljanje morskim dobrom Crne Gore broj 0203 -4581/5-1 od 12.12.2024.godine, na koji je Vlada Crne Gore dala saglasnost. Minimalna cijena se odnosi na kalendarsku godinu bez obzira kad je ugovor zaključen.

Zakupnina/naknada za korišćenje morskog dobra plaća se u cjelini u momentu zaključenja ugovora ili u najviše 3 (tri) rate od kojih prva rata dospijeva u momentu zaključenja ugovora, uz obavezu izabranog ponudača da u momentu zaključenja ugovora dostavi Jav nom preduzeću originalnu, bezuslovnu i naplativu na prvi poziv bankarsku garanciju za plaćanje preostalog iznosa godišnje zakupnine, koji je uvećan za iznos PDV-a.

3.3. Vrijeme zakupa

Ukoliko tokom trajanja ugovora dode do privođenja prostora trajnoj namjeni koja podrazumijeva izgradnju hotela visoke kategorije (hoteli kategorije 5* ili 4*) u neposrednom zaleđu, odnosno realizaciju planskog dokumenta na drugi način, koja realizacija isk ljučuje korišćenje morskog dobra u skladu sa ugovorom, odnosno ukoliko dođe do planiranja hotelskog kupališta, u slučaju promjene svojinskih prava na kat.parcelama na kojima je planirana lokacija na način da iste više nisu u režimu državne svojine, kao i u slučaju da sudskom odlukom bude poništena odluka i u konačnom riješeno u korist drugog ponuđača po javnom pozivu za tu lokaciju, ugovor će se raskinuti i zakupac nema pravo da trażi povraćaj do tada uloženih sredstava.

IV Uslovi za ponuđača

4.1 Ponudač može biti domaće ili strano fizičko lice, privredno društvo, pravno lice ili preduzetnik pojedinačno ili kao grupa ponudača u zajedničkoj ponudi, konzorcijum koji moraju ispuniti uslove iz Javnog poziva.

4.2 Članovi zajedničke ponude moraju u ponudi dostaviti ugovor o konzorcijumu, u kojem će biti navedeno ko je nosilac zajedničke ponude i njegova ovlašćenja. Svi članovi zajedničke ponude dužni su da dostave tražene dokaze i dokažu ispunjenost uslova javnog p oziva, izuzev Garancije ponude koja treba da glasi na nosioca konzorcijuma.

4.3 Tražene uslove Ponuđač je dužan da ispuni u momentu podnošenja ponude.

V Sadržaj ponude Ponuda obavezno sadrži :

5.1 Podatke o ponuđaču i dokaze o podobnosti ponuđača

FIZIČKA LICA:

1. Obrazac A Javnog preduzeća koji sadrži: Ime i prezime ponuđača sa adresom prebivališta, odnosno boravišta i brojem kontakt telefona, ponuđenu cijenu, Izjavu o prihvatanju svih uslova i obaveza iz Javnog poziva i tenderske dokumentacije, kao i izjavu-saglasnost da se lični podaci obrađuju u postupku

2. fotokopija lične karte ili pasoša sa jedinstvenim matičnim brojem

Subota, 23. avgust 2025.

organizacije, davanje mita, primanje mita, utaja poreza i doprinosa, prevare, pranja novca, organizovanog kriminala sa elementima korupcije, prevedeno na crnogorski jezik i ovjereno od strane sudskog tumača, ne starije od 6 mjeseci prije dana predaje ponude, original ili ovjerena fotokopija

5. Originalnu bankarsku garanciju ponude koja mora biti bezuslovna, „bez prigovora“ i naplativa na prvi poziv sa rokom vażenja minimum 120 dana od dana otvaranja ponuda.

U postupcima prikupljanja ponuda (tender) iznos bankarske garancije ne može biti manji od visine početne (minimalne) cijene zakupa.

Pribavljanje uvjerenja nadležnog organa za vođenje kaznene evidencije kojim se potvrđuje da domaće fizičko lice nije pravosnažno osuđivano za neko od krivičnih djela: kriminalnog udruživanja, stvaranja kriminalne organizacije, davanje mita, primanje mita, utaja poreza i doprinosa, prevare, pranja novca, organizovanog kriminala sa elementima korupcije vršiće Javno preduzeće za upravljanje morskim dobrom Crne Gore i predmetnim uvjerenjem dokazuje se podobnost fizičkog lica kao ponuđača. Ukoliko se fizičko lic e nalazi u kaznenoj evidenciji za neko od prednje pobrojanih krivičnih djela, njegova ponuda smatraće se neispravnom i neće biti predmet vrednovanja.

PRIVREDNA DRUŠTVA, PRAVNA LICA I PREDUZETNICI:

ortačkom društvu), nije pravosnažno osuđivan za neko od krivičnih djela: kriminalnog udruživanja, stvaranja kriminalne organizacije, davanje mita, primanje mita, davanje mita u privrednom poslovanju, primanje mita u privrednom poslovanju, utaja poreza i doprinosa, prevare, pranja novca, organizovanog kriminala sa elementima korupcije, ne starije od 6 mjeseci prije dana predaje ponude, original ili ovjerena fotokopija (ukoliko je ponudač strano privredno duštvo, pravno lice ili preduzetnik potrebno je dostaviti uvjerenje iz matične zemlje, prevedeno na crnogorski jezik i ovjereno od strane sudskog tumača), ne starije od 6 mjeseci prije dana predaje ponude, original ili ovjerena fotokopija

Originalnu bankarsku garanciju ponude koja mora biti bezuslovna, „bez prigovora“ i naplativa na prvi poziv sa rokom vażenja minimum 120 dana od dana otvaranja ponuda.

U postupcima prikupljanja ponuda (tender) iznos bankarske garancije ne može biti manji od visine početne (minimalne) cijene zakupa.

Dokaz o registraciji (Izvod iz CRPS sa podacima o ovlašćenim licima ponuđača) original ili ovjerena fotokopija, ne stariji od 6 mjeseci od dana predaje ponude

Rješenje o PIB pravnog lica/preduzetnika, original ili ovjerena fotokopija

5.2 Nekvalifikacione dokaze - dokazi kojima se dokazuju reference Odobrenje nadležnog opštinskog organa za rad kupališta, isključivo za lokaciju koja je predmet ponude, ako je ponuđač bio raniji korisnik/zakupac kupališta na koje se ponuda odnosi, za 2019, 2020, 2021, 2022 i 2023.godinu, izuzev za kupališta bez plažnog m obilijara i kupališta za aktivan odmor, kojima su reference zaključeni ugovori/aneksi/potvrde u smislu tačke 3.3 o korišćenju morskog dobra, sve u originalu ili ovjerenoj kopiji

5.3 Ponude se dostavljaju na Crnogorskom jeziku

VI Kriterijumi za izbor najpovoljnijeg ponuđača

6.1 Rangiranje i ocjena ispravnih i prihvatljivih ponuda vrši se prema sledećim kriterijumima:

(A)PONUDENI IZNOS GODIŠNJE ZAKUPNINE/NAKNADE ZA

KORIŠĆENJE MORSKOG DOBRA (A)

75 BODOVA (B)REFERENCE

UKUPNO

Y=A+B

25 BODOVA

100 BODOVA

Za kriterijum ponuđeni iznos godišnje zakupnine/naknade za korišćenje morskog dobra, bodovanje će biti obavljeno na sledeći način: Ponuda sa najvišom ponuđenom zakupninom dobiće maksimalni broj bodova za ovaj kriterijum, a ostale ponude dobijaju proporcionalan broj bodova po formuli:

A= (A1/Amax) x 75, pri čemu je:

A- Broj poena dodijeljen Ponuđaču po osnovu kriterijuma ponuđena cijena

A1 – Ponuđena naknada od strane Ponuđača čija se Ponuda ocjenjuje

Amax – maksimalna naknada ponuđena na tenderu za predmetnu lokaciju

Po osnovu referenci boduju se : - ponude dosadašnjih/ranijih zakupaca kupališta na koje se ponuda odnosi

Reference se vrednuju samo za istu oznaku kupališta koju je korisnik prethodno koristio, a ne za druge lokacije kupališta koje su predmet javnog poziva.

Reference se neće vrednovati u slučaju da je zakupac odustao od ugovora tokom perioda koriščenja.

U slučaju da je u toku trajanja ugovora uz saglasnost Javnog preduzeća izvršen prenos prava i obaveza sa jednog lica na drugo, pravo na reference za tu godinu u kojoj je izvršen prenos ima samo lice na koga su prenijeta prava i obaveze.

Ukoliko je više lica po osnovu istog ugovora koristilo isto kupalište (sukorisnici), svakom od njih priznat će se reference, bez obzira na koga od njih je izdato odobrenje nadležnog opštinskog organa.

Ukoliko u dokumentu kojim su planirana kupališta dođe do izmjene zahvata kupališta prethodnog korisnika, (usljed dijeljenja kupališta na više djelova, spajanja više kupališta u jedno i sl.), korisnik će imati pravo na bodove po osnovu kriterijuma reference samo na onom zahvatu koji nosi istu oznaku kao kupalište čiji je bio prethodni korisnik.

Oglasi i obavještenja

Po osnovu referenci ponude se boduju prema sljedećim podkriterijumima:

1) Nosilac priznanja “Plava zastavica” u 2019, 2020, 2021, 2022, 2023.godini..............12.5 bodova (2.5 boda po godini)

2) Odobrenje nadležnog opštinskog organa za rad kupališta za 2019, 2020, 2021, 2022 i 2023.godinu..... .....12.5 bodova (2.5 boda po godini) *izuzev za kupališta bez plažnog mobilijara i kupališta za aktivan odmor, kojima je podkriterijum zaključeni ugovori/aneksi/potvrde u smislu tačke 3.3 o korišćenju morskog dobra za 2019, 2020, 2021, 2022 i 2023.godinu...........................................12.5 bodova (2.5 boda po godini)

Za kriterijum reference, bodovanje se obavlja sabiranjem bodova po osnovu ostvarenih podkriterijuma.

Ostvarenost podkriterijuma „Plava zastavica“ Ponuđač nije dužan da dokazuje, obzirom da je spisak nosilaca priznanja „Plava zastavica“ javni dokument.

Ostvarenost podkriterijuma „odobrenje nadležnog opštinskog organa za rad kupališta za 2019, 2020, 2021, 2022 i 2023.godinu“ Ponuđač je dužan da dokaže, dostavljanjem originala ili ovjerenih kopija predmetnih odobrenja u ponudi.

Za kupališta bez plažnog mobilijara, ostvarenost podkriterijuma zaključeni ugovori/aneksi/potvrde u smislu tačke 3.3 o korišćenju morskog dobra za 2019, 2020, 2021, 2022 i 2023.godinu, Ponuđač nije dužan da dokaže, imajući u vidu da se evidencija o zaključ enim Ugovorima, Aneksima, te potvrdama vodi kod Javnog preduzeća, te će ostvarenost istog provjeravati Komisija.

Za javne pozive koji se budu realizovali tokom narednih godina nakon 2025.godine, u skladu sa važenjem Programa, referentne godine za ocjenu dokaza su 5 godina koje prethode godini u kojoj se vrši objava tog javnog poziva (osim 2024.godine koja neće biti r eferentna godina).

6.2 Ukupan broj bodova je zbir bodova po oba kriterijuma Y= A+B

VII Sprovođenje postupka

Na internet stranici www.morskodobro.me objavljuju se i Amandmani, eventualna pojašnjenja tenderske dokumentacije, obavještenja, i zaključeni ugovori.

7.2 Ponuđač sačinjava i podnosi ponudu u skladu sa Javnim pozivom i tenderskom dokumentacijom. Rok važenja ponuda je 120 dana od dana javnog otvaranja.

7.3 Ponuđač može u roku za dostavljanje ponuda, da istu mijenja ili da u pisanoj formi odustane od ponude.

7.4 Promjenu ponude ili odustajanje od ponude ponudač dostavlja na isti način kao i ponudu. Ponudač može odustati od ponude, bez aktiviranja priložene garancije ponude, najkasnije do roka (dan, vrijeme, sat) određenog javnim pozivom za predaju ponude na arhiv i Javnog preduzeća. U slučaju odustanka od ponude prije isteka roka određenog za dostavljanje ponude ista se vraća ponuđaču neotvorena.

7.5 Ponude se dostavljaju u roku određenom Javnim pozivom u zatvorenim kovertama neposrednom predajom na arhivi Javnog preduzeća. Ponude koje su primljene nakon isteka Javnim pozivom određenog roka odbijaju se kao neblagovremene i vraćaju se neotvorene ponudaču, konačnom odlukom o izboru najpovoljnije ponude. Ponude koje su primljene nakon isteka Javnim pozivom određenog roka odbijaju se kao neblagovremene i vraćaju se neotvorene ponudaču, konačnom odlukom o izboru najpovoljnije ponude. Ponude fizičkih ili pravnih lica odbijaju se kao neprihvatljive i neće biti predmet vrednovanja, ukoliko je: - sa ponuđačem (ranijim korisnikom) Javno preduzeće jednostrano raskinulo ugovor zbog teže povrede ugovorne obaveze

7.8 Odluka Tenderske komsije se dostavlja na adresu koju je ponudač označio u ponudi ili neposrednim uručenjem na Arhivi Javnog preduzeća. U slučaju da Odluka i/ili ostali podnesci ne budu uručeni na adresu označenu u ponudi ponudača, isto će biti postavljeno na oglasnoj tabli i internet stranici Javnog preduzeća www.morskodobro.me. Istekom roka definisanog zakonom od dana oglašavanja smatraće se da je lice uredno obaviješteno, nakon čega će teći rokovi za sprovođenje daljih radnji u postupku.

VIII Činidbena garancija

Subota, 23. avgust 2025.

Izabrani ponudač za zakup kupališta je dužan da do dana određenog za zaključenje ugovora dostavi godišnju činidbenu garanciju, odnosno originalnu bankarsku garanciju, bezuslovnu, i naplativu na prvi poziv, kojom će garantovati dobro izvršenje ugovorom preu zetih obaveza i kojom će se omogućiti naplata u korist Javnog preduzeća u slučaju kršenja ugovornih obaveza u visini od 20%, od ukupno ugovorene zakupnine uvećane za PDV, u skladu sa Pravilnikom Javnog preduzeća, sa obavezom njenog trajanja usklađenog sa t rajanjem ugovora ili godišnjeg obnavljanja tokom trajanja ugovora. U slučaju aktivacije činidbene garancije, Korisnik je dužan da u roku od 15 dana od dana aktivacije garancije dostavi obnovljenu činidbenu garanciju u visini od 20% od ukupno ugovorene zakupnine uvećane za PDV.

IX Tenderska dokumentacija Na tenderu mogu učestvovati isključivo ponuđači koji otkupe tendersku dokumentaciju. Zainteresovani ponuđači ili njihovi ovlaśćeni predstavnici mogu preuzeti tendersku dokumentaciju sa sajta Javnog preduzeća ili neposredno u prostorijama Javnog preduzeća. Otkup tenderske dokumentacije se dokazuje originalnom uplatnicom koja mora biti sastavni dio ponude, uvezana sa ostalim djelovima ponude. Ponuda koja ne sadrži dokaz o otkupu dokumentacije neispravna je i neće biti predmet vrednovanja.

Cijena tenderske dokumentacije iznosi 100.00 eura a uplata se vrši na žiro račun broj 520-3172-65 kod Hipotekarne banke sa naznakom „otkup tenderske dokumentacije za lokaciju broj _______“

Tenderska dokumentacija sadrži:

• Nacrt Ugovora o korišćenju morskog dobra,

• Nacrt opštih uslova za organizaciju kupališta

• Nacrt opštih uslova za postavljanje privremenih objekata.

X Način, vrijeme i mjesto podnošenja ponuda

Ponudač je dużan da ponudu pripremi kao jedinstvenu cjelinu osim bankarske garancije koja ne mora biti uvezana.

Ponuda mora biti povezana jednim jemstvenikom tako da se ne mogu naknadno ubacivati, odstranjivati ili zamjenjivati pojedinačni listovi, a da se pri tome ne ošteti list ponude.

XI Mjesto i datum otvaranja ponuda

Javno otvaranje kojem mogu prisustvovati ponuđači, pojedinačno za svaku lokaciju održaće se dana 12 09.2025. godine, za sve lokacije iz javnog poziva počev od 14:00 časova u zgradi u Sali na I spratu sjedišta Javnog preduzeća za upravljanje morskim dobrom Crne Gore u Budvi.

XII Zaključenje ugovora

Učesnici na tenderu irmaju pravo prigovora na odluku Komisije u roku od osam dana od dana prijema Odluke o glavnoj stvari.

Odluka drugostepene komisije formirane za odlučivanje po prigovoru je konačna.

Najpovoljniji ponuđač je dužan da u roku od 10 dana od dana prijema pisanog poziva na zaključenje ugovora, zaključi Ugovor o zakupu privremene lokacije.

U slučaju da prvorangirani ponudač odustane od zakupa, odnosno ukoliko ne potpiše ugovor u predviđenom roku aktiviraće se njegova garancija ponude, a Javno preduzeće ima pravo da zaključi ugovor o zakupu predmetne lokacije sa drugim ponuđačem, u skladu sa plasmanom ponuda iz odluke kod tenderskog postupka.

Ponuđači koji nisu izabrani kao najpovoljniji mogu da preuzmu bankarske garancije ponude u roku ne kraćem od 8 (osam) dana od dana zaključenja ugovora sa najpovoljnijim ponudačem.

U slučaju jednakog broja bodova svih ponuđača, tender će se proglasiti neuspjelim za tu lokaciju i biće sproveden ponovljeni javni poziv.

U slučaju odustanka ili odbijanja svih rangiranih ponudaća da potpišu ugovor, Javno preduzeće će aktivirati bankarske garancije svim ponuđačima i proglasiti tender neuspjelim.

XIII Javni poziv objavljuje se dnevnom listu „Pobjeda“ i na internet stranici Javnog preduzeća www.morskodobro.me.

XIV Sve potrebne informacije mogu se dobiti na brojeve telefona 033 452709 - Služba za ustupanje na korišćenje morskog dobra i upravljanje lukama.