Utorak, 26. avgust 2025. | Podgorica, Crna Gora | Godina LXXXI / Broj 21446 | Prvi broj izašao je 24. oktobra 1944. u Nikšiću | pobjeda.me | Cijena 1 euro
V. d. direktora Uprave policije iznio detalje o višemjesečnoj akciji u kojoj je zaplijenjeno 13.000 sadnica droge i istakao da se intenzivno radi na otkrivanju svih osoba povezanih sa plantažom
Nadležni preporučili obrazovnim ustanovama da odgode ekskurzije u Srbiji za polumaturante Umjesto Beograda i Novog Sada biraju Sarajevo
Vrijednost droge u pogledu krijumčarenja je 4,5 miliona eura, a u prodaji na ulici dostigla bi vrijednost i do deset miliona. Marihuana je zasađena na osam plantaža i ima 15 različitih vlasnika, istakao je v. d. direktora Uprave policije Lazar Šćepanović
Ministar odbrane tvrdi da se tabla sa vojnog objekta može skinuti bilo kada Krapović sada provocira i uklanjanjem spomen-ploče u Morinju
Savjet JU ,,Ratkovićeve večeri poezije“ u Bijelom Polju donio odluku da se ime ratnog zločinca ukloni iz javne evidencije dobitnika priznanja Na potezu lokalni parlament da oduzme nagradu Karadžiću
Imali smo redovnu sjednicu Nastavničkog vijeća i razgovarali smo neformalno sa predstavnicima roditelja, svi su saglasni da ne treba da se ide u područje koje nije bezbjedno za djecu. Dogovorili smo se da sve formalizujemo ove sedmice – rekla je Pobjedi Dijana Laković, direktorica OŠ ,,Radojica Perović“
6.
Ekološki aktivista upozorio na ozbiljne posljedice nelegalne eksploatacije šljunka iz rijeka u Crnoj Gori, najugroženije Lim, Grnčar, Tara, Morača, Cijevna i Zeta Dragićević: Mnogi zaradili milione, priroda trpi posljedice
NAŠI, A SVJETSKI: Zlatnoj juniorskoj vaterpolo reprezentaciji priređen spektakularan doček u Tivtu i Kotoru
SNP će na subotnjem jubilarnom 10. Kongresu predstavljati 232 delegata iz 11 opštinskih odbora Joković sistem podesio na način da sebi obezbijedi i treći mandat na čelu stranke
SNP će na 10. Kongresu predstavljati 232 delegata iz 11 opštinskih
PODGORICA – Na predstojećem jubilarnom desetom Kongresu Socijalističke narodne partije, koji je zakazan za subotu, biće 232 predstavnika iz 11 opštinskih odbora stranke, koji će budućeg lidera partije birati između dva kandidata, od kojih je jedan aktuelni predsjednik Vladimir Joković, a drugi trenutni ministar sporta i mladih Dragoslav Šćekić. Najviše predstavnika na Kongresu, njih 105, dolazi iz stranačkog odbora u Podgorici, gdje je SNP na posljednjim parlamentarnim izborima osvojio 1.623 glasa. Slijedi ogranak stranke iz Bara sa 26, Kotora 18, Zete 17, Danilovgrada 14, Budve 12, Tivta 11, Mojkovca 10, Ulcinja devet, te Petnjice i Rožaja sa po pet predstavnika na Kongresu. Jokovića su za predsjednika SNP-a u trećem mandatu zvanično kandidovali opštinski odbori u Ulcinju, Šavniku, Budvi, Zeti, Petnjici, Plužinama, Baru i na Cetinju. S druge strane, Šćekićevu kandidaturu za lidersku funkciju u stranci podržali su hercegnovski i beranski, plavski, kao i odbori iz Zete i Bara, koji su istovremeno kandidovali i Jokovića i Šćekića.
Na predstojećem Kongresu, međutim, neće biti predstavnika iz Herceg Novog, Berana i Plava, što ukazuje na to da je Vladimir Joković sistem podesio na način da na Kongresu obezbijedi neophodnu većinu za treći mandat na čelu stranke. Među delegatima na predstojećem Kongresu neće biti ni predstavnika iz mojkovačkog odbora SNP-a koji je, sudeći po oprečnim saopštenjima koja su prethodnih dana stizala iz tog ogranka stranke, podijeljen na dva pola.
Jokoviću bi još jedan mandat na čelu SNP-a istovremeno obezbijedio i ostanak na funkciji ministra poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede u aktuelnoj vladi, budući da je, kako
je Pobjeda ranije izvještavala, iz vrha izvršne vlasti upozoren kako bi, u slučaju da ne bude reizabran za predsjednika SNP-a, svoju poziciju ministra morao da prepusti nekom drugom. Takav pritisak, sa druge strane, prema Pobjedinim saznanjima, nije vršen na Jokovićevog protivkandidata i nekadašnjeg predsjednika opštine Berane Dragoslava Šćekića. Jokovićev treći mandat na poziciji lidera SNP-a mogao bi predstavljati i uvod u novi rascjep i dodatno slabljenje stranke koja na političkoj sceni Crne Gore egzistira posljednje gotovo tri decenije.
Na to ukazuje i fotografija koju je Šćekić preksinoć objavio na društvenim mrežama, a na kojoj se nalazi u društvu nekadašnjih ministara finansija i pravde Aleksandra Damjanovića i Marka Kovača, kao i aktuelnog funkcionera SNP-a Darka Stojanovića, što je dodatno podgrijalo spekulacije o Šćekićevim budućim političkim planovima.
Joković je prethodno, aludirajući upravo na Šćekića, poručio kako onaj ko napusti SNP ne može zadržati nijednu poziciju u ime te partije.
U proteklih 27 godina, koliko postoji, na crnogorskoj političkoj sceni nije bilo subjekta koji je iznjedrio više novih stranaka od SNP-a.
Samo tri godine nakon nastanka, ta partija je već 2001. godine doživjela prvi rascjep. Tada je osnivač stranke Momir Bulatović napustio njene redove i formirao Narodnu socijalističku stranku.
Neposredno pred prve parlamentarne izbore u nezavisnoj Crnoj Gori, u septembru 2006. godine, stranku je napustio jedan od njenih ključnih ljudi Zoran Žižić, koji je, uz dio dotadašnjeg članstva SNP-a, formirao Demokratsku stranku jedinstva.
Nastavak podjela članstva i rukovodstva aktuelizovan je 2012. godine, kada je Milan Knežević odlučio da predvodi vlastitu grupu birača, koja je nedugo zatim prerasla u Demokratsku narodnu partiju. Posljednja veća podjela bila je posljedica nesuglasica na stranačkom Kongresu održanom 2014. godine. Posljedice su bile nova osipanja članstva. SNP je tada napustio mahom mladi kadar, predvođen Aleksom Bečićem, koji je naredne godi-
Brat pretučenog predsjednika opštine Budva prijavio osobu sa fantomkom koja je bila u dvorištu kuće
ne postao lider novoosnovane Demokratske Crne Gore. Neposredno nakon što je Joković 2016. godine stupio na funkciju predsjednika SNP-a, tu stranku napustila je dugogodišnja poslanica i do tada najprepoznatljivije lice te partije Snežana Jonica. Ona je ostavku na sve stranačke funkcije podnijela zbog Jokovićeve tadašnje odluke da sporazum o zajedničkom nastupu na parlamentarnim izborima potpiše sa predstavnicima Demosa i Građanskog pokreta Ura. Svega pet dana pred 10. Kongres SNP-a izgleda da će mnoge karte biti otkrivene, uključujući i one da li će se na crnogorskom političkom nebu pojaviti nova struktura. U slučaju da dio članstva SNP-a odluči da formira novu stranku, biće to peta politička grupacija proistekla iz nekada najjače opozicione partije u Crnoj Gori.
To bi značilo dodatno propadanje 27 godina posvećenog rada jednog dijela stranačkih prvaka i članova, koje Joković očigledno želi da „prepusti zaboravu“ zarad ostanka na čelu stranke još jedan mandat.
Đ.ĆORIĆ
Ministar odbrane tvrdi da se tabla sa
PODGORICA – Ako je suditi prema posljednjim izjavama pojedinih visokih zvaničnika, Crna Gora žuri da napravi još jedan autogol u odnosima sa susjednom Hrvatskom. Posljednji u nizu pogrešnih koraka ponovo je napravio ministar odbrane i funkcioner Demokrata Dragan Krapović
On je prošle sedmice javno najavio skidanje spomen-ploče sa nekadašnjeg logora u Morinju, jer Vojska Crne Gore „neće sprečavati državne organe da rade svoj posao“.
Samo mjesec nakon što je Krapovićev resor napravio sporne značke sa siluetom školskog broda „Jadran“, čija je sudbina jedna od brojnih tema bilateralnih pregovora Crne Gore i Hrvatske, ministar odbrane je ovim modnim detaljem na reveru najavio kako će natpis sa vojnog objekta biti uklonjen, jer je nezakonito postavljen. Spomen-ploču na ulazu u nekadašnju kasarnu Jugoslovenske narodne armije u Morinju, koja je tokom 1991. i 1992. godine bila logor za 292 osobe iz dubrovačke regije, otkrili su 10. oktobra 2022. ministri vanjskih poslova Ranko Krivokapić i odbrane Raško Konjević iz redova Socijaldemokratske partije, a koji su funkcije obavljali tokom tehničkog mandata premijera Dritana Abazovića. Svečanosti su tada, u ime Hrvatske, prisustvovali ministar hrvatskih branitelja Tomo Medved i ministar vanjskih i evropskih poslova Gordan Grlić Radman. Mještani ovog naselja u kotorskoj opštini tom prilikom su protestovali blokadom glavnog puta ka ulazu u nekadašnji logor.
Krivokapić je na svečanosti istakao kako „patnja ne smije ostati zaboravljena, prije svega zbog Crne Gore“.
- Jedna od najvećih istorijskih stranputica koje je Crna Gora napravila je ta što je išla u rat za ubijanje same sebe. Zatvarajući vas u ovaj logor, ona je zatvarala sebe - poručio je on.
To ujedno znači da je pitanje dana kada bi prvi čovjek Kotora Vladimir Jokić mogao naložiti trajno uklanjanje ovog obilježja, veoma važnog za hrvatsku manjinu u Crnoj Gori, ali i za samu Hrvatsku
Konjević je podsjetio da se dio Crne Gore devedesetih našao u ratnom vrtlogu tuđih velikodržavnih interesa.
- Ipak, sa ove distance, drago nam je što su neki shvatili pogrešnost vlastitih zabluda, a žal što mnogi i danas slijede propale projekte iza kojih su uvijek ostajale samo suze i bol. Jedna od tih njihovih istina je i Morinj, mjesto sa kojeg suze iz svakog časnog oka i danas teku – izjavio je Konjević. Takođe je istakao da je Morinj „nepomični svjedok strašnosti u kojoj se mali čovjek pretvori u velikog mučitelja, a bezgrešni u pogrešno stradanje“. - Sjećamo se zločina počinjenih da bi se osramotili duh i ime Crne Gore. Izražavamo
reagovalo po prijavi potpredsjednika
PODGORICA – Brat nedavno pretučenog predsjednika opštine Budva Nikole Jovanovića Mirko Jovanović prijavio je podgoričkoj policiji da je u noći između 15. i 16. avgusta, u dvorištu svoje porodične kuće u Podgorici, primijetio osobu sa crnom fantomkom na glavi i automo-
bil bez registarskih oznaka parkiran ispred dvorišne kapije, saznaje Pobjeda. Mirko Jovanović je u prijavi objasnio da njegov brat Nikola povremeno boravi u prizemlju te kuće, te da strahuje za svoju i bezbjednost svoje porodice. O tome je juče, prilikom zasijedanja budvanskog parlamenta, govorio i Nikola Jovanović,
ističući da se sve odigralo prije desetak dana u dva sata iza ponoći. Jovanović smatra da je osoba sa fantomkom u dvorište njegove porodične kuće poslata po nalogu Nove srpske demokratije i lidera te stranke Andrije Mandića sa ciljem da mu na taj način pošalju poruku i zaplaše porodicu. Jovanović se zbog toga, tokom
zasijedanja SO Budva, obratio odbornicima koalicije „Za budućnost Budve“ poručujući im da ga se neće riješiti. Osobu sa fantomkom u dvorištu svoje kuče je, osim Mirka Jovanovića, prema saznanjima našeg lista, policiji prijavilo više građana, zbog čega policija slučaj istražuje kao pokušaj krađe sitnih predmeta. Đ.Ć.
PODGORICA – Specijalno državno tužilaštvo formiralo je predmet protiv bivšeg predsjednika Mila Đukanovića zbog dodjele koncesije za malu hidroelektranu Bistrica kompaniji „BB Hidro“. To je juče saopštio potpredsjednik Vlade za politički sistem, pravosuđe i antikorupciju Momo Koprivica, po čijoj je prijavi i formiran predmet protiv Đukanovića. Koprivica je, kako je navedeno u saopštenju njegovog kabine-
ta, SDT-u dostavio dokumentaciju u originalu, kao i ovjerene kopije zapisnika sa sjednica Vlade i njene zaključke. On je u krivičnoj prijavi, između ostalog, naveo da je Đukanović, u vrijeme dok je bio na funkciji premijera, svom sinu Blažu Đukanoviću omogućio da zaključi koncesioni ugovor sa Vladom i time teže povrijedio odredbe člana 14 Zakona o sprečavanju korupcije. Tim članom propisano je da „organ vlasti u kojem javni funkcioner vrši javnu funk-
vojnog objekta može skinuti bilo kada
žaljenje za sve patnje koje su preživjeli zatočeni. Da se nikada ne ponovi – napisano je na tabli na pomenutom vojnom objektu u Morinju. Nekoliko dana nakon što je otkrivena, spomen-ploča je proglašena nezakonitom. Uprava za inspekcijske poslove (UIP) donijela je rješenje za njeno uklanjanje, a cijeli predmet trebalo je da bude „upućen tužilaštvu na dalje postupanje“. Inspektor za oblast kulturnih dobara i kulturne baštine je 12. oktobra na tom mjestu
sačinio službenu zabilješku, a zatim izvršio i nadzor u Opštini Kotor, na čijem je čelu i tada bio stranački kolega Krapovića, Vladimir Jokić. U zapisniku je konstatovao da „ne postoji neophodna dokumentacija za postavljanje spomen-obilježja u Morinju“. Na insistiranje dijela nevladinog sektora da se definiše pravni osnov za postavljanje ovog obilježja, ministri Krivokapić i Konjević su se javnosti obratili otvorenim pismom. U njemu su precizirali kako
se spomen-ploča ne nalazi na javnoj površini, odnosno ne podliježe Zakonu o komunalnim djelatnostima, na što se inspekcija pozvala kada je donijela odluku da je ona nezakonito postavljena. Kako su dodali, spomen-ploča nalazi se na zgradi koja predstavlja vojni objekat, „zaštićeni prostor kojem nije dozvoljen slobodan pristup“ i samim tim podliježe Zakonu o Vojsci Crne Gore, pa za postavljanje memorijalne table nije bilo potrebno pribavljanje sagla-
„Greška“ koja se i dalje čuva
Ministar Dragan Krapović je moguće uklanjanje spomen-ploče u Morinju najavio i krajem prošle godine, kada je izjavio da je „donio odluku da Vojska, koja obezbjeđuje objekat u Morinju, ubuduće neće sprečavati nadležne organe da uklone spomen-ploču“, te to iznio na sjednici parlamentarnog Odbora za bezbjednost i odbranu, uz ocjenu da je postavljanjem „napravljena velika greška“. Nedugo nakon toga, stigla je (zvanično nepotvrđena) informacija da je premijer Spajić ovakav stav Krapovića „izbrisao“, odnosno potvrdio kako će „Vojska i dalje čuvati spomen-ploču“. je (zvanično nepotvrđena)
nica najvišeg kolektivnog tijela, Savjeta za odbranu i bezbjednost, nije bilo imenovanja u VCG. Sjednice su izostajale zbog sukoba najviših crnogorskih zvaničnika, predsjednika države Jakova Milatovića, Skupštine Andrije Mandića i Vlade Milojka Spajića, između ostalog, i zbog personalnih rješenja u Generalštabu i samoj Vojsci. Naime, o pravcu djelovanja moglo se razmišljati tek nakon što je početkom juna konačno smijenjen i penzionisan Zoran Lazarević, a na čelo GŠ VCG postavljen kandidat Krapovića Miodrag Vuksanović. Time se konačno otvorila i mogućnost da se spomen-ploča u Morinju ukloni u skladu sa nalazom inspekcije.
ciju ne može da zaključi ugovor sa privrednim društvom ili drugim pravnim licem u kojem javni funkcioner i sa njim povezano lice ima privatni interes“.
- Iz navedene norme proizlazi nesporan zaključak da Vlada Crne Gore, kao organ izvršne vlasti na čijem je čelu bio bivši predsjednik Milo Đukanović, nije mogla zaključiti sporni ugovor o koncesiji sa pravnim licem „BB Hidro“ iz Podgorice, u kojem njegov srodnik u pravoj liniji ima pri-
vatni interes. Zakonitom ocjenom navoda istaknute pravne norme, sveobuhvatno i cjelovito se može utvrditi koliko je bivši premijer, svjestan svog djela, čije izvršenje je htio i na koje je pristao, postupao protivno odredbama Zakona o sprečavanju korupcije, koje se odnose na ograničenja u vršenju javne funkcije i na taj način zloupotrijebio službeni položaj u odnosu na opšti javni interes. Na osnovu tog nezakonitog i ništavnog ugovora, uz brojne povlastice, MHE
Bistrica Lipovska je do januara 2025. godine imala proizvedenu električnu energiju na nivou 8.933.070 kWh i ostvarila od države po osnovu mjesečnih faktura bez PDV-a 964.339 eura, što ukazuje na motiv počinjene zloupotrebe, a to je enormna imovinska koristnavodi se u saopštenju. Iz Koprivičinog kabineta ocjenjuju i kako je taj slučaj prilika da se prekine višedecenijska praksa nekažnjivosti elita koje su privatizovale državu, njene resurse i institucije.
snosti lokalne samouprave. Očekivano, tadašnja većina u Skupštini Crne Gore, koja je smatrala skandaloznim postavljanje ploče sa javnim izvinjenjem Hrvatskoj, donijela je odluku o razrješenju Krivokapića i Konjevića sa ministarskih pozicija. Iz tehničke vlade Abazovića narednog dana je izašao i tadašnji ministar bez portfelja Adrijan Vuksanović, inače lider Hrvatske građanske inicijative.
Vlade za politički sistem, pravosuđe i antikorupciju Moma Koprivice
Tokom ne cijele tri godine, vlasti su u više navrata pokušavale da uklone spornu spomen-ploču koja obilježava nekadašnji logor u Morinju, ali su je uvijek čuvali pripadnici Vojske Crne Gore. I pored protivljenja lokalnih vlasti, ali i većine onih koji obavljaju funkcije na državnom nivou, posljednjih pola godine se nije pominjalo uklanjanje table. Jedan od razloga mogao bi biti taj što zbog neodržavanja sjed-
Upravo je to Krapović najavio prošle sedmice gostujući na Televiziji A plus, odgovarajući na pitanje o budućnosti pomenute table u kotorskom naselju. - VCG čuva vojni objekat Morinj i neće sprečavati državne organe Crne Gore da rade svoj posao. I to je to. Mislim da sam bio kristalno jasan. Prema svakom nezakonitom postavljanju spomen-obilježja ili bilo kojem drugom kršenju treba imati jednak stav - poručio je Krapović.
To ujedno znači da je pitanje dana kada bi prvi čovjek Kotora Vladimir Jokić mogao naložiti trajno uklanjanje ovog obilježja, veoma važnog kako za hrvatsku manjinu u Crnoj Gori, tako i za samu Hrvatsku. I dok traje nagađanje o eventualnim personalnim promjenama u izvršnoj vlasti, koje je za jesen najavio predsjednik Vlade Milojko Spajić, izjava Krapovića mogla bi se tumačiti i kao „opomena“ premijeru. Jer, s obzirom na sve ono što su predstavnici Demokrata, a i dobrog dijela vladajuće koalicije, uradili od kraja juna prošle godine i usvajanja Rezolucije o Jasenovcu, izgleda da u tom dijelu postaje pitanje prestiža ko će sljedeći u Hrvatskoj biti proglašen „personom non grata“.
Kristina JERKOV
ći, u kojoj su porodične firme pojedinaca u vrhu vlasti bile važnije od interesa države i građana - poručuju iz kabineta Koprivice. Naglašavaju i kako ovaj slučaj može biti istorijski korak ka demontaži sistema u kojem - Borba protiv korupcije na visokom nivou nije deklaracija. To je spremnost da se procesuiraju i oni koji su nekada bili nedodirljivi – dodaju u saopštenju.
- Niko nije i ne smije biti iznad zakona, pa ni oni koji su godinama odlučivali u ime svih nas. Građani imaju pravo da znaju kako su, pod okriljem vlasti, unosni državni ugovori završavali u rukama najbližih srodnika onih koji su te ugovore potpisivali. Taj model upravljanja državom, kao privatnom imovinom, mora biti razotkriven i sankcionisan do kraja. U pitanju nije samo jedan ugovor. U pitanju je simbol jedne čitave epohe zloupotrebe mo-
vlast zbog države i građana.
Navode i kako je Koprivica u vezi s ovim slučajem, osim SDT-u, prijavu podnio i Agenciji za sprečavanje korupcije, u cilju utvrđivanja povrede odredaba Zakona o sprečavanju korupcije, kao i Zaštitniku imovinsko-pravnih interesa i tužilaštvu, u cilju utvrđivanja ništavosti ugovora, jer je Zakonom o sprečavanju korupcije propisano da se na ugovore zaključene suprotno članu 14 tog zakona shodno primjenjuju odredbe Zakona o obligacionim odnosima o ništavosti. Đ.Ć.
čavanju
Potpredsjednik Grupacije za trgovinu nekretninama Privredne komore Crne Gore Veselin Dragaš o novom
PODGORICA - Porez na nepokretnosti, jedan od ključnih izvora prihoda lokalnih samouprava, mogao bi postati ozbiljan teret za vlasnike i potencijalne kupce nekretnina u Crnoj Gori, posebno u ruralnim područjima i poljoprivrednom sektoru. Predložene izmjene zakona daju opštinama veća ovlašćenja da samostalno određuju visinu poreskih olakšica, što znači da bi one mogle biti i iznad dosadašnjih 70 odsto – ali i znatno manje, otvarajući prostor za rast poreza.
Predsjednik države Jakov Milatović vratio je 1. avgusta Skupštini Crne Gore na doradu i ponovno odlučivanje Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o porezu na nepokretnosti, koji je usvojen u parlamentu krajem jula.
Potpredsjednik Grupacije za trgovinu nekretninama Privredne komore Crne Gore Veselin Dragaš upozorava da bi takve promjene mogle uticati na interesovanje za kupovinu poljoprivrednog zemljišta, izazvati pad cijena nekretnina koje služe poljoprivrednoj proizvodnji, ali i natjerati registrovane poljoprivredne proizvođače da prodaju svoju zemlju ukoliko im lokalne samouprave znatno povećaju poreze na nepokretnosti.
Razlozi
Dragaš je u razgovoru za Pobjedu kazao da je osnovni razlog za izmjenu važećeg zakona o porezu na nepokretnosti potreba da se obezbijedi veći obim sredstava za finansiranje funkcija lokalne samouprave. Prihodi od poreza na nepokretnosti pripadaju jedinici lokalne samouprave na čijoj se teritoriji nalaze. - Zakon o izmjeni i dopuni Zakona o porezu na nepokretnosti se odnosi na nekretnine čiji je vlasnik ili korisnik lice upisano u registar poljoprivrednih proizvođača, pravno lice i preduzetnik koji se bave proizvodnjom, doradom, pakovanjem ili preradom poljoprivrednih proizvoda proizvedenih u Crnoj Gori. Važećim zakonom definisano je da se poreska stopa u ovim slučajevima umanjuje za 70 odsto. Izmjenama i dopunama zakona predviđeno je da se poreska stopa može umanjiti do 90 odsto s tim što lokalnim samoupravama omogućava da samostalno odlučuju o procentima umanjenja poreske stope. Dakle, lokalne samouprave će imati mogućnost da umanje poresku stopu do 90
U perspektivi ukoliko opštine podignu poreze na nepokretnosti, ovo zakonsko rješenje potencijalno pogađa samo registrovane poljoprivredne proizvođače, dakle one koji su upisani u registar, objašnjava Dragaš. Predsjednik države
Jakov Milatović vratio je 1. avgusta Skupštini Crne Gore na doradu i ponovno odlučivanje Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o porezu na nepokretnosti, koji je usvojen u parlamentu krajem jula
odsto, ali mogu i da je umanje manje od 70 odsto definisanih važećim zakonom, što bi dovelo do povećanja poreza na nepokretnosti u navedenim slučajevima - objasnio je Dragaš. On smatra da navedene izmjene ne bi znatno uticale na tržište nekretnina stanova i kuća, ali bi mogle uticati na tržište poljoprivrednog zemljišta i nekretnina koje se koriste u svrhu poljoprivredne proizvodnje.
- Ukoliko bi došlo do znatnijeg povećanja poreza na ove nekretnine, moglo bi opasti interesovanje kupaca - smatra Dragaš. On navodi konkretne posljedice primjene ovog zakona za klijente – kako kupce, tako i prodavce nekretnina.
- Prilikom kupovine nekretnine jedna od važnijih stavki je iznos poreza koji ste dužni da plaćate svake godine dok je nekretnina u vašem vlasništvu. Ukoliko je porez na nepokretnost veliki, dobro ćete razmisliti da li da kupite nepokretnost ili ne. U konkretnom slučaju može biti posljedica za kupce koji žele da se bave poljoprivrednom proizvodnjom i preradom poljoprivrednih proizvoda. Poljoprivreda je veoma osjetljiva grana privrede i neophodno
je oprezno donositi odluke kako se ne bi dodatno otežao položaj poljoprivrednih proizvođača. Ukoliko na troškove proizvodnje dodate i visoke troškove poreza, to može biti razlog da se kupac ne odluči za investiranje u poljoprivrednu proizvodnju. Kako navodi Dragaš, kada su u pitanju nekretnine koje služe za proizvodnju i preradu poljoprivrednih proizvoda, moglo bi doći do smanjenog interesovanja kupaca ukoliko bi lokalne samouprave znatno povećale porez na ove nepokretnosti. On smatra i da postoji rizik da zbog različitih poreskih olakšica od opštine do opšti-
ne dođe do nelojalne konkurencije i neravnomjernog razvoja tržišta.
- Svakako da će eventualno povećanje poreske olakšice biti prihvaćeno od strane registrovanih poljoprivrednih proizvođača u opštinama gdje ono bude iznosilo više od dosadašnjih 70 odsto, ali takođe će izazvati i nezadovoljstvo onih u čijim opštinama će biti smanjen iznos poreske olakšice, što će dovesti do povećanja poreza na nepokretnosti. Nadležni moraju obratiti pažnju na to da svi u bilo kojoj djelatnosti pa i u poljoprivrednoj proizvodnji imaju jednake tržišne uslove. Mišljenja sam
da se poljoprivredni proizvođači u svim opštinama susreću sa istim problemima, neophodno je da ih podržimo i motivišemo kako bi povećali domaću proizvodnju, a ne suprotno - objasnio je Dragaš. On navodi da ukoliko porez na nepokretnosti znatno poraste i u ruralnim područjima, to će uticati na kupce koji razmišljaju o kupovini tih nekretnina.
- Siguran sam da bi naglo povećanje poreza na nepokretnosti u ruralnim područjima uticalo na odluku građana da kupuju nekretnine, a takođe bi dovelo do toga da se prodavci odluče na prodaju tih nekretnina zbog nemogućnosti plaćanja poreza na nepokretnosti. Kao posljedica znatno veće ponude nego potražnje došlo bi do pada ionako niske cijene nekretnina u tim područjima - naglasio je Dragaš.
Objašnjava da je osnovica poreza na nepokretnosti prosječna tržišna cijena kvadrata koja se određuje na osnovu prosječne tržišne cijene novoizgrađenog stambenog objekta, a za zemljište na osnovu prosječne tržišne cijene kvadrata zemljišta u zavisnosti od namjene u jedinici lokalne samouprave u kojoj se nekretnina nalazi.
- Znatan rast cijene nekretnina u prethodnih nekoliko godina doveo je do znatnog porasta poreza na nepokretnosti. Standard građana nije ispratio rast cijena nekretnina tako da je za veliku većinu porast poreza na nepokretnost ozbiljan udar na budžet. Takođe, moramo obratiti pažnju na to da visoki porezi ne budu razlog zbog kojeg stranci ne žele da investiraju i kupuju nekretnine i Crnoj Gori. Mi već imamo veći porez na nepokretnosti od nekih zemalja iz kojih strani kupci dolaze. Prema važećem zakonu, ukoliko raste cijena nekretnina, lokalne samouprave ostvaruju više prihoda po osnovu poreza na nepokretnosti, a ukoliko pada tržišna cijena nekretnina, ostvaruju manje prihoda. Razumljivo je da lokalne samouprave imaju potrebu za povećanjem budžeta, ali to povećanje ne smije dovesti do znatnog smanjenja budžeta građana - smatra Dragaš. Ukoliko cijene na tržištu nekretnina i dalje budu rasle, po njegovim riječima, doći ćemo do tačke kada dio građana i pored važećih poreskih olakšica više neće moći plaćati porez na nepokretnosti i biće prinuđeni da prodaju svoje nekretnine i kupuju nekretnine manje površine u udaljenijim gradskim zonama, kao što je slučaj u nekim zemljama koje imaju visoke stope poreza na nepokretnosti.
- Ukoliko se nastavi rast cijena nekretnina, neophodno je da donosioci odluka kroz odluke lokalnih samouprava i izmjene Zakona o porezu na nepokretnosti koriguju porez na nepokretnosti - poručuje Dragaš na kraju. Kako je početkom avgusta saopšteno iz Milatovićevog kabineta, Zakon o porezu na nepokretnosti vraćen je zbog povrede Ustava, pravne nesigurnosti i mogućnosti da 22.000 poljoprivrednika izgubi poreske olakšice.
obRazloženje
U obrazloženju odluke navodi se da su pojedine odredbe tog zakona, a naročito član 12, stav 3, u suprotnosti sa Ustavom Crne Gore, Zakonom o poreskoj administraciji i Zakonom o zaštiti konkurencije. - Predložene izmjene omogućavaju jedinicama lokalne samouprave da samostalno određuju iznos poreskih ol akšica za poljoprivredne proizvođače, što dovodi do narušavanja načela ustavne jednakosti i stvaranja neravnopravnog položaja između
zakonskom rješenju
proizvođača iz različitih opština – navedeno je ranije iz Milatovićevog kabineta.
Oni su ukazali da je, kada bi u opštini Berane lokalna uprava uvela poresku olakšicu od 90 odsto, a u Tivtu za svega 20 odsto, jasno stvaranje nejednakosti za poljoprivrednike i to isključivo na osnovu mjesta prebivališta.
U obrazloženju se posebno ukazuje na član 142, stav 3, Ustava Crne Gore, kojim je propisano da se pitanja poreza i poreskih olakšica ne mogu prenositi u isključivu nadležnost lokalnih samouprava.
- Time se krši princip jedinstvenog ekonomskog prostora, kao i ustavna garancija slobodnog tržišta i konkurencije iz članova 139 i 140 Ustavakaže se u obrazloženju Milatovića.
disKrimiNacija
Dodaje se da ta ustavna pravila garantuju da se ekonomski ambijent i poreska pravila ne smiju razlikovati od opštine do opštine, jer bi to dovelo do direktne diskriminacije građana i poljoprivrednih proizvođača po mjestu boravka.
- Važeći zakon propisuje obavezno umanjenje poreske stope od 70 odsto za sve registrovane poljoprivredne proizvođače - podsjetili su ranije iz kabineta Milatovića, ističući da je tako obezbijeđen jednak tretman na teritoriji cijele Crne Gore.
Kako su kazali, očigledno je protivustavno povratno dejstvo tog zakona kroz uvođenje novog člana 28b, što je u direktnoj suprotnosti sa članom 113 Zakona o poreskoj administraciji, koji propisuje da poreski propisi mogu imati retroaktivno dejstvo samo u izuzetnim slučajevima javnog interesa, što u ovom slučaju ne postoji.
- Na primjer, ako bi zakon stupio na snagu u avgustu 2025, ali se primjenjivao na cijelu kalendarsku godinu, poljoprivrednici bi mogli biti obavezani da doplate porez unazad, iako su obaveze već izmirili po važećem zakonu - kaže se u saopštenju.
Takvo rješenje, kako se dodaje iz Milatovićeg kabineta, pravno je neodrživo i dodatno narušava princip pravne sigurnosti.
Iz kabineta su kazali da je još jedan razlog za vraćanje zakona to što bi usvajanje takvih izmjena moglo imati negativne posljedice po oko 22.000 registrovanih poljoprivrednih proizvođača, koji bi ostali bez garantovanih poreskih olakšica. N. KovaČeviĆ
Na sastanku uprave ŽICG, sindikata, predstavnika Ministarstva saobraćaja sa predstavnicima nezadovoljnih radnika nije postignut dogovor
PODGORICA - Uprkos prijedlogu menadžmenta Željezničke infrastrukture (ŽICG) o značajnom povećanju plata, dogovor sa otpravnicima vozova i dispečerima nije postignut, pa željeznički saobraćaj već četvrti dan stoji. Obustava prometa na pruzi Beograd – Bar i lokalnim linijama dovela je do potpune paralize željezničkog sistema, dok radnici, predvođeni Andrejem Kaluđerovićem, tvrde da su na štrajk primorani zbog niskih zarada i ignorisanja njihovih zahtjeva.
Izvršna direktorica ŽICG Marina Bošković, međutim, ocjenjuje da je riječ o „nezakonitom i diverzivnom djelovanju male grupe zaposlenih“ koji su odbili ponudu uvećanja od 300 do 400 eura, a blokada je dodatno zaoštrila odnose između zaposlenih, menadžmenta i Ministarstva saobraćaja.
Blokada željezničkog saobraćaja se nastavlja, saopštio je juče novinarima predstavnik zaposlenih Željezničke infrastrukture (ŽICG), Andrej Kaluđerović i dodao da nijesu tačne tvrdnje menadžmenta da su radnici odbili čitavu ponudu.
Nijesu sve odbili
- Naš menadžment je izašao u trku da da izjave, a još nije gotov zapisnik sa sastanka. Informacije koje su oni iznijeli su opet netačne da nije bilo ustupaka - rekao je Kaluđerović novinarima nakon pregovora sa menadžmentom.
On je naveo da nijesu sve odbili, nego su i odstupili najviše što su mogli, nekih stavki su se odrekli i smanjili određene koeficijente.
- Reprezentativni sindikati kažu da se nije došlo do dogovora radi nekih sitnica. Baš taj odnos menadžmenta prema ovoj situaciji gdje trpe privreda i akcionari, imamo i brodove koji stižu u luku, zbog tih sitnica nije postignut dogovor.
A to se radi o četiri do pet hiljada na mjesečnom nivou - rekao je Kaluđerović.
On je naveo da je opet neko pokušao da pogazi njihovo dostojanstvo.
- Nailazimo od menadžmenta da smo mi diverzanti, a mi to nijesmo. Mi smo samo zaposleni koji rade svjesno i odgovorno naš posao i koji čuvaju bezbjednost svih putnika u vozu, stvari i robe - kazao je Kaluđerović.
On je naveo da su iz sindikata rekli da postoji mogućnost da se iz zemalja regiona uveze ta radna snaga.
- Mi ih u tome podržavamo. Menadžment je spreman da uveze novu radnu snagu, eto neka riješe situaciju - dodao je Kaluđerović.
On je naveo da su zaposleni od petka od devet sati bili spremni na razgovore.
- Zamislite neozbiljnost Vlade i našeg menadžmenta da
Izvršna direktorica ŽICG Marina Bošković kazala je da je radnicima ponuđeno povećanje zarada od po minimum 300 eura, ali da su oni to odbili uz nove zahtjeve za dodatnim uvećanjem stimulansa od 25 odsto, što, kako kaže, nije po zakonu i ne može biti prihvaćeno. Predstavnik nezadovoljnih radnika Andrej Kaluđerović je saopštio da zbog sitnica nije postignut dogovor, a da se tu radi o ,,četiri do pet hiljada eura na mjesečnom nivou“
smo tek danas došli da razgovaramo - rekao je Kaluđerović. Prethodno su iz menadžmenta kazali da su predstavnici radnika, koji su u petak obustavili rad, odbili povećanje zarada koje im je tokom današnjih pregovora ponudio menadžment kompanije.
PoNuda
Izvršna direktorica ŽICG Marina Bošković kazala je da je radnicima ponuđeno povećanje zarada od po minimum 300 eura, ali da su oni to odbili. - To je odbijeno uz nove zahtjeve za dodatnim uvećanjem stimulansa od 25 odsto, što nije po zakonu i ne može biti prihvaćeno - rekla je Bošković novinarima nakon sastanka.
Ona je pozvala one koji žele da se vrate na posao, te najavila da će radnike tražiti i u Crnoj Gori i inostranstvu, kako bi se saobraćaj opet uspostavio.
Bošković je pozvala tužilaštvo i policiju da se uključe i urade poslove iz svojih nadležnosti, kako bi se promet odblokirao.
Bošković je pojasnila da su menadžment, sindikati i Ministarstvo saobraćaja pristali da se plate uvećaju, da bi otpravnik vozova sa srednjom školom i godinu staža imao zaradu od hiljadu do 1.160 eura. Naglasila je da bi oni sa 15 godina staža imali platu izme-
đu 1.045 i 1.208 eura, zavisno od mjeseca. Iz uprave ŽICG juče su u saopštenju dostavljenom medijima istakli da je menadžment ŽICG, oba reprezentativna sindikata i predstavnici Ministarstva saobraćaja, pristali da se značajno poveća zarada svim zaposlenima. - Prihvaćen je koeficijent 7,9, kao i stimulans 30 odsto, što znači da je ponuda koju smo dali za otpravnika vozovasrednja školska sprema sa jednom godinom staža - 1.000 do 1.160 eura u zavisnosti od mjeseca.
KoleKtivNi ugovor Otpravnik sa 15 godina radnog staža od 1.045 eura do 1.208 eura u zavisnosti od mjeseca. Dakle, uvećanje od mini-
mum 300 eura za nekog ko je tek počeo da radi – kaže se u saopštenju menadžmenta i dodaje da su se obavezali da u najkraćem roku od nedjelju dana pripreme prijedlog kolektivnog ugovora (KU) koji sadrži sve predložene izmijenjene koeficijenta za sve zaposlene, dok su se predstavnici Ministarstva saobraćaja obavezali da bi KU istog dana bio upućen Ministarstvu finansija. Sve ovo je odbijeno uz zahtjev za dodatnim uvećanjem stimulansa za 25 odsto, što nije po zakonu i ne može biti prihvaćeno ni od ovog, niti bi moglo biti prihvaćeno od bilo kog menadžmenta i sindikata na svijetu – poručeno je iz menadžmenta ŽICG. Dodaju da je grupa radnika dodala i novi zahtjev, a to je
da se vrši isplata pomoći od 300 eura, u svim mjesecima do usvajanja KU, ili 200 eura. - Naša ponuda je bila u skladu sa zakonom i predstavljala je dobru osnovu za dalje poboljšanje statusa zaposlenih. Međutim, ona je odbijena, što dodatno pojačava naše sumnje da iza dijela štrajkača stoje elementi i organizovane grupe čiji je cilj sabotaža države –kaže se u saopštenju. Oni su pozvali one radnike koji hoće da prihvate ponudu da potpišu ugovor i da se vrate na posao, kako ne bi postali nesvjesni saučesnici u planiranoj diverziji protiv svoje države.
- ŽICG je otpočela proceduru angažovanja osposobljenih kadrova iz naše i država iz okruženja, kao logističku ispomoć u cilju uspostavljanja saobraćaja, i očekujemo da će se to realizovati u najskorijem roku. Istovremeno pozivamo policiju i tužilaštvo da poslije četiri dana ignorisanja ove nezakonite blokade, u skladu sa svojim zakonskim nadležnostima, preduzmu aktivnosti u pravcu deblokade željezničkog saobraća, jer se radi o kritičnoj infrastrukturu koja je od značaja za državu Crnu Goru – zaključeno je u saopštenju ŽICG.
dio zaPosleNih bio za dogovor
Prema Pobjedinom izvoru, dio zaposlenih je bio za dogovor, ali drugi dio nije, nakon toga je Andrej Kaluđerović saopštio da nema dogovora. Izvor blizak Ministarstvu dodaje da je od početka sastanka u sjedištu ŽICG bilo očito da pregovori neće dovesti do dogovora jer je predstavnik štrajkača Andrej Kaluđerović postavio nedostižne zahtjeve. - Ljudi jednostavno neće da pristanu jer ih je, nakon ovoga mi sumnjamo, neko platio da ovo rade. Ponuđeno im je povećanje plate u rasponu od 300 do 400 eura, gdje bi im minimalna bila 1.100 eura, ali oni su to odbili, tako da je jasno da je u pitanju neka druga motivacija - tvrdi izvor Pobjede blizak Ministarstvu saobraćaja Crne Gore. N. KovaČeviĆ
Ekološki aktivista upozorio na ozbiljne posljedice nelegalne eksploatacije šljunka iz rijeka u Crnoj Gori, najugroženije Lim, Grnčar, Tara, Morača, Cijevna i Zeta
PODGORICA – Problem nelegalne eksploatacije šljunka iz rijeka u Crnoj Gori se ne rješava. Radi se o najprimitivnijem vidu ekološkog kriminala za koji se koristi nekoliko mašina i kamion, a izvlači se na desetine hiljada eura iz rijeka svakog dana. Trenutno su najugroženije rijeke Lim, Grnčar, Tara, Morača, Cijevna i Zeta, rekao je za Pobjedu ekološki aktivista Aleksandar Dragićević
On je ocijenio da ukoliko državi istinski budu prioriteti očuvanje prirode, uredna vodosnabdjevenost Primorja vodom, razvoj sela i zdrava životna sredina, onda će morati da ulože dodatne napore kako bi se spriječila devastacija riječnih korita širom Crne Gore. Prošle sedmice podgorička policija je u Zeti, u okviru akcije ,,Kajak“, uhapsila četiri osobe zbog sumnje da su izvršile krivično djelo neovlašćena eksploatacija šljunka i oštećenje pri eksploataciji riječnog nanosa. Dragićević pozdravlja akciju hapšenja, ali ukazuje na brojne aktuelne probleme. - Moraćemo svi da radimo za-
jedno kako bismo riješili ovaj dugogodišnji problem Crne Gore. Na ovaj način ne uništava se samo korito rijeke, koje se vremenom i obnovi, već se uništava obala, slojevi koji štite podzemne vode od prodora patogenih organizama, hemikalija i generalno štiti se poljoprivredno zemljište od tih slojeva na obali rijeka. Vjetar raznosi velike količine čestica pijeska i prašine koje kasnije padaju po poljoprivrednim površinama i
na taj način smanjuju prinose i uništavaju samu poljoprivredu. To se najbolje vidi u okolini Morače, Cijevne i Zete – rekao je Dragićević.
On ističe da se u Zeti, kako kaže, bjesomučno godinama eksploatacijom šljunka potpuno uništio taj cijeli kraj.
- Sama rijeka će donositi nove nanose u korito rijeke i vremenom će se obnoviti ukoliko ne bude novih eksploatacija - rekao je on.
Na pitanje Pobjede koje su trenutno najugroženije rijeke čija su korita devastirana, Dragićević je odgovorio da su to Lim, Grnčar, Tara, Morača, Cijevna i Zeta.
- Jedno vrijeme se vršila eksploatacija šljunka i u Nacionalnom parku Skadarsko jezero, na svu sreću unazad nekoliko godina to je stalo. Primjetno je da se u Crnoj Gori skoro svuda gdje ima pijeska vrši eksploatacija. Broj-
Dragićević je posebno upozorio na problem nelegalnih kamenoloma koji, kako kaže, neometano funkcionišu. - Država bi trebalo da se pozabavi i tom činjenicom i podatkom da gubimo ogroman prihod od koncesione naknade, kao i to što se ugrožava životna sredina ljudi i životinja koji žive u neposrednoj blizini kamenolomanaveo je Dragićević.
ne kompanije vide šljunak kao besplatan resurs u građevinskoj industriji i upravo zbog toga mnogi su zaradili milione eura, dok je priroda izuzetno trpjela - istakao je Dragićević. Kada je riječ o kaznama, kako ističe ekološki aktivista, one jesu adekvatne pošto je došlo do izmjene Krivičnog zakonika, kojim se eksploatacija pijeska iz riječnih korita kažnjava zatvorom, a ranije se ovo krivično djelo smatralo krađom. - Neke kazne za ova djela su čak i osam godina zatvora. Da bi se stalo na put potpunoj devastaciji rijeka, potrebna je bolja kontrola policije, kao i saradnja tužilaštva i policije, đe bi se mašine kojima se vr-
ši eksploatacija trajno oduzimale. Sada se oduzimaju privremeno, pa se kasnije ponovo nastavlja eksploatacija korita rijeka - poručio je Dragićević. Prošle sedmice je iz Uprave policije saopšteno da su njihovi službenici u blizini korita rijeke Morače u mjestu Mitrovići u Zeti zatekli na dvije pozicije po dvije osobe koje su mašinom nelegalno eksploatisale šljunak i utovarale ga na kamion. Uhapšeni su D. Ć (40), A. K. (45), D. R. (26) i S. R. (48). Sa ovim slučajem je upoznat tužilac u Osnovnom državnom tužilaštvu u Podgorici, koji se izjasnio da se u radnjama ovih lica stiču elementi navedenih krivičnih djela. H. Janković
Nadležni preporučili obrazovnim ustanovama da odgode ekskurzije za polumaturante u Srbiji, jer su u toj zemlji aktuelni protesti i nije bezbjedno da djeca putuju u tu državu, slijede sastanci sa roditeljima
PODGORICA – Zavod za školstvo preporučio je juče osnovnim školama da odgode eventualno planirane ekskurzije u Srbiji ili da pronađu alternativnu lokaciju, jer odlazak tamo nije bezbjedan za djecu. Iz pojedinih obrazovnih ustanova rečeno je Pobjedi juče da umjesto u Beograd i Novi Sad planiraju da organizuju ekskurzije u Sarajevu, a neke škole će tek da se izjasne o promjeni lokacije...
Iz Ministarstva prosvjete, nauke i inovacija potvrđeno je juče Pobjedi da je preporučeno da se odgode ekskurzije koje su planirane da se organizuju u Srbiji. Taj resor se, uvažavajući zabrinutost predstavnika Savjeta roditelja nekoliko škola, obratio Ministarstvu vanjskih poslova radi pribavljanja
mišljenja o bezbjednosti odlaska đaka na ovu destinaciju. Ispostavilo se da procjene ukazuju na određene okolnosti koje bi mogle imati uticaja na bezbjednost planiranog putovanja.
- Povodom vašeg obraćanja od 18. avgusta koje se odnosilo na procjenu bezbjednosti putovanja u Srbiju, a imajući u vidu ocjene relevantnih bezbjednosnih organa i preporuke Ambasade Crne Gore u Srbiji informišemo da je politička situacija postala složena uz svakodnevne proteste u gradovima širom Srbije i sukobe građana sa policijom - rečeno je resornom ministarstvu iz Ministarstva vanjskih poslova. Istakli su i da se protesti organizuju bez unaprijed utvrđenih termina, da često dolazi do nasumičnog blokiranja
saobraćajnica, te da je važno imati na umu da je nemoguće unaprijed procijeniti stanje u saobraćaju i moguće poteškoće koje mogu znatno uticati na prohodnost kretanja u cijeloj državi. Iz Ministarstva vanjskih poslova naveli su da se preporučuje oprez i detaljnije informisanje prije puta. izazov promiJeniti de stinaciJu Direktorica podgoričke Osnovne škole ,,Radojica Perović“ Dijana Laković kaže Pobjedi da prati od ranije situaciju u Srbiji, te da je još prije 15 dana reagovala kada su zabilježeni nemiri u Beogradu i Novom Sadu. Polumaturanti ove škole treba da idu na ekskurziju 1. septembra, a plan je bio da po dva noćenja realizuju u Beogradu i Novom Sadu,
što po učeniku košta 430 eura. Laković kaže da je odmah kontaktirala sa predstavnikom agencije da predoči da nije saglasna da djeca putuju u ovom terminu, te da se pokuša naći alternativna destinacija.
- Gledam da sve bude u skladu sa propisima. Imali smo jutros redovnu sjednicu Nastavničkog vijeća i razgovarali smo neformalno sa predstavnicima roditelja, svi su saglasni da ne treba da se ide u područje koje nije bezbjedno za djecu. Dogovorili smo se da sve formalizujemo ove sedmice – rekla je ona.
Dodala je da će večeras u školi da se organizuje sastanak sa roditeljima.
- Imamo alternativne destinacije, u ovom slučaju opredjeljujemo se za Sarajevo. Sarajevo bi bilo pet dana, četiri noćenja. Morali smo da tražimo destinaciju za sličan iznos. Nije lako sve organizovati. Vidjećemo na kraju kako će se zvanično sve završi – kazala je direktorica.
Direktor podgoričke škole ,,Maksim Gorki“ Tigran Dobrašinović kaže da je upoznat sa dopisom Zavoda za školstvo o odlaganju ekskurzije, te ističe da je planirano da njihovi polumaturanti idu u Srbiju
Direktorica podgoričke Osnovne škole ,,Radojica Perović“ Dijana Laković kaže Pobjedi da prati od ranije situaciju u Srbiji, te da je još prije 15 dana reagovala kada su zabilježeni nemiri u Beogradu i Novom Sadu
početkom oktobra. Direktor navodi da su oni u startu planirali da se ekskurzija organizuje u Bosni i Hercegovini, ali da su roditelji tražili da to bude Srbija. Rekao je da je dobra okolnost što oni idu početkom oktobra te da imaju vremena da urede stvari.
- Vidjećemo kakva budu iskustva ostalih škola do tada. Izazov je da se sve promijeni i uskladi sa zakonskim procedurama – kazao je direktor.
stari problemi
A izvršna direktorica Udruženja Roditelji Kristina Mihailović upozorava da je organizacija ekskurzija u školama
godinama sporna po nekoliko osnova. Ona ističe da godinama broje pritužbe od roditelja na cijene, organizaciju ekskurzije, tendere, kako se prijavljuju razne agencije i na koji način se biraju.
- Tema iziskuje ozbiljan pristup i dobili smo neke najave da će iz Ministarstva prosvjete ubuduće raditi na tome da se jasno i precizno definišu i planovi i programi, da nema više preporuka kako je to sada definisano... Ovo su ozbiljne stvari i moramo da pristupimo na način da se to riješi podzakonskim aktima – rekla je Mihailović.
Ona je precizirala da su im se i proteklih sedmica obraćali roditelji zbog planiranih ekskurzija koje treba da se organizuju u Srbiji, jer ih je strah za bezbjednost djece.
- Ova situacija je pokazatelj da treba ozbiljnije da se bavimo organizacijom ekskurzija u školama. Treba da se naprave posebni pravilnici koji će jasno definisati kako i na koji način se sve organizuje, kao što su to uradile zemlje u regionu, jer onda ne bismo imali nedoumica, pa ni u ovom slučaju, što je procedura i kako treba da se reaguje – zaključuje Mihailović. n. ĐurĐevac
Više NVO reagovalo na polemiku Demokrata i izvršne direktorice Akcije za ljudska prava, navodeći da ta partija pokušava da zastraši najhrabriju braniteljku ljudskih prava u Crnoj Gori
PODGORICA – Izvršna direktorica Akcije za ljudska prava Tea Gorjanc-Prelević saopštila je juče da su Demokrate nastavile napad na nju, napadajući i njenu porodicu, te da su preko portala Press.co objavili diskreditujući tekst protiv njenog muža, da se bavi kriminalnim radnjama. Poslanica Demokrata Zdenka Popović reagovala je na ove navode, tvrdeći da to nije istina i da ta partija nema veze sa spornim portalom.
Polemika između Gorjanc-Prelević i Demokrata otvorila se proteklih dana nakon što je objavljeno da su suspendovani pojedini policijski službenici. Advokat Veselin Radulović protiv čelnika Vlade koji kontrolišu sektor bezbjednosti, odnosno protiv Demokrata, podnio je krivične prijave zbog prekoračenja ovlašćenja prilikom suspendovanja policijskih službenika. Gorjanc-Prelević je reagovala kada je Radulović najavio da će podnijeti krivičnu prijavu zato što mu je Demokratska Crna Gora zaprijetila da će „plakati“ i optužila ga da krivične prijave ne piše on sam, nego da mu ih pišu kavački i škaljarski klanovi. Gorjanc-Prelević je rekla, pored ostalog, da otvorene prijetnje političke partije, čiji je predsjednik potpredsjednik Vlade za bezbjednost (i unutrašnju politiku, e vropske i vanjske poslove), a članovi ministri unutrašnjih poslova i odbrane, usmjerene ka advokatu koji ukazuje na kršenje zakona, predstavljaju neprimjerenu demonstraciju sile i pokušaj zastrašivanja. Demokrate su, pored ostalog, navele da se Gorjanc-Prelević javno deklarisala i priznala ,,da je zajedno sa bivšim suspendovanim policajcem Veselinom Radulovićem, koji je suspendovan zbog malverzacija sa gumama, formirala grupu koja treba da se suprotstavi vetingu u Upravi policije i službama bezbjednosti“.
Zastrašivanje
- Demokrate su jutros nastavile napad na mene napadajući sad i moju porodicu. Preko portala Press.co objavljen je diskreditujući tekst protiv mog muža. Javno dostupni podaci da je moj suprug suvlasnik jedne firme i da je naslijedio pomoćni objekat na selu lažno su predstavljeni kao kriminalne radnje. Cilj je jasan - da se svi diskreditujemo i da se uplašim za djecu! Jer, šta je sljedeće i od koga da tražim procjenu bezbjednosti? Od Demokrata koji me i otvoreno bezočno napadaju?! Ovo u Crnoj Gori nijesam doživjela ni za vrijeme DPS-a – napisala je na
Demokrate su jutros nastavile napad na mene napadajući sad i moju porodicu. Preko portala Press.co objavljen je diskreditujući tekst protiv mog muža. Javno dostupni podaci da je moj suprug suvlasnik jedne firme i da je naslijedio pomoćni objekat na selu lažno su predstavljeni kao kriminalne radnje. Cilj je jasan - da se svi diskreditujemo i da se uplašim za djecu! Jer, šta je sljedeće i od koga da tražim procjenu bezbjednosti? Od Demokrata koji me i otvoreno bezočno napadaju?! Ovo u Crnoj Gori nijesam doživjela ni za vrijeme DPS-a –napisala je na Fejsbuku Gorjanc-Prelević
Fejsbuku Gorjanc-Prelević. Poslanica Demokrata Zdenka Popović je u reagovanju navela da se podmeću neistine na njihov račun. - Ova današnja, gospođo Gorjanc-Prelević, jeste i najprovidnija, a tome najbolje svjedoči podatak da su na istom portalu napadane Demokrate između ostalog i prilikom izbora direktora policije. Dakle, žao nam je, ali taj portal nikakve veze nema sa Demokratama. To zna i cijela javnost, a znate i vi. Ali vam je trebalo još jedno spinovanje, još jedna neistina, još jedan pokušaj da obmanete građane i uvalite nas u vaše konstrukcije i teatar koji pravite – navela je Popović. Dodala je da podržava rukovodstvo MUP-a, UP-a, tužilaštva, dodajući ,,živio veting, živjela dekriminalizovana Crna Gora“.
Kriti K e Demo K ratama Brojne nevladine organizacije i pojedinci podržali su juče Gorjanc-Prelević. Iz CEDEM-a je saopšteno da oštro osuđuju višednevne neprihvatljive napade na direktoricu Akcije za ljudska prava. Istakli su da pokušaj targetiranja članova njene porodice prelazi svaku granicu političke polemike i predstavlja pokušaj zastrašivanja.
- Smatramo da javni nastupi koji uključuju lične diskreditacije, pogotovo kroz anonimna partijska saopštenja, predstavljaju napad na širi prostor civilnog društva, čije je djelovanje ključno za izgradnju demokratije i vladavine prava – navela je direktorica CEDEM-a Nevenka Vuksanović Izvršni direktor NVO 35mm Darko Ivanović kazao je da ,,svjesni da ne mogu Demokrate naučiti osnovnim postulatima demokratije, ovim putem (ne i prvi put) ulažu
dodatni napor da vlastodršcima skrenu pažnju da njihova kampanja pritiska i targetiranja Gorjanc-Prelević predstavlja nedopustiv pokušaj diskreditacije kroz jeftinu retoriku i ad hominem pristup“.
-Srećom, Teu, i ostale - a to je bukvalno svako ko pomene ekipu u crvenim kravatama - ne treba da brine nedostatak argumenata, prijeteća retorika, to je modus operandi ove partije. Ono što zabrinjava je ćutanje kolega sa kojima sjede u posla-
javnih napada Demokrata na Gorjanc-Prelević.
- Ovakvi istupi predstavljaju oblik pritiska na jednu od najdosljednijih i najhrabrijih braniteljki ljudskih prava u Crnoj Gori i nesumnjivo su korak unazad u kulturi dijaloga i javnom diskursu –naveli su oni.
Podsjećaju da je Gorjanc-Prelević dugi niz godina prepoznata po profesionalnosti i beskompromisnom stavu u zaštiti ljudskih prava, bez obzira na to ko je bio vlast.
- Upravo ta dosljednost čini osnov njenog kredibiliteta, a pokušaji da se on naruši govore više o onima koji napadaju nego o onome ko je meta – rekli su oni.
Dodaju da zabrinjava i činjenica da se partija koja participira u vlasti odlučuje na javni obračun sa civilnim sektorom, umjesto da ulaže napore u jačanje povjerenja, dijaloga i institucija – naveli su iz Juventasa.
apel Da pre K inu napa D e Pozvali su Demokrate, kojima nije prvi put da napadaju predstavnike civilnog sektora, da se uzdrže od ovakve retorike i okrenu komunikaciji koja poštuje osnovne vrijednosti demokratije i ljudskih prava. Mirza Krnić iz Preokreta saopštio je da staju u odbranu slobode misli i kritičkog sagledavanja vlasti kako bi ona bila bolja i time zaštićen javni interes.
ničkim klupama na mješavinu spinova i etiketiranja koja kreću od kuloarskih ogovaranja advokata Radulovića koji je na isti način vukao pravne poteze i tokom ranijih režima, pa sve do gotovo diktatorskog gnjeva kojim obiluje retorika koja se koristi protiv Gorjanc-Prelević, koja godinama nepokolebljivo stoji na braniku pravde i vladavine prava –naveo je Ivanović.
Iz NVO Juventas kazali su da sa velikom zabrinutošću prate nastavak kontinuiranih
- Nažalost, ovaj princip je narušila aktuelna vlast, odnosno stranka koja rukovodi represivnim aparatom grubim i banalnim napadom na advokata Veselina Radulovića, koji je ukazao na potencijalnu štetu koju vlast može činiti svojom nestručnošću i Teu Gorjanc-Prelević, izvršnu direktoricu Akcije za ljudska prava, koja je stala u odbranu takvog pristupa koji je na korist zajednici. Javni govor u Crnoj Gori danas je sveden na uvrede, prijetnje i pokušaje diskreditacije. Umjesto da vodi razgovor i preuzima odgovornost, vlast bira put vrijeđanja i zastrašivanja. Politika koja bi trebalo da njeguje kulturu dijaloga pretvorila se u zloupotrebu moći i gaženje demokratskih vrijednosti – naveo je Krnić. Dodaje da Demokratska Crna Gora kao stranka koja je na čelu represivnog aparata mora pokazati drugačiji način javne komunikacije od onog koji je ispoljila unazad nekoliko dana. - Uz sve to, ovakav pristup je politički neodgovoran – on je duboko štetan po društvo i signal da se vlast služi metodama koje su suprotne demokratskim principima. Vlast koja pribjegava prijetnjama umjesto dijalogu pokazuje slabost i strah, a ne snagu i legitimitet – naveo je Krnić. n. ĐurĐevaC
PODGORICA – Predsjednik Savjeta JU ,,Ratkovićeve večeri poezije“ u Bijelom Polju Jasmin Ćorović kazao je juče Pobjedi da su na sjednici 1. jula donijeli odluku da se ime bivšeg predsjednika bosanskohercegovačkog entiteta Republike Srpske i osuđenog ratnog zločinca Radovana Karadžića ukloni iz javne evidencije dobitnika Nagrade ,,Risto Ratković“. Istakao je da takvu odluku mora da donese tamošnji lokalni parlament, kako bi se formalno pravno zaokružila.
Skupština opštine Bijelo Polje trebalo bi krajem septembra ili u prvoj polovini oktobra da raspravlja o oduzimanju Ratkovićeve nagrade osuđenom ratnom zločincu Radovanu Karadžiću iz 1993. godine, saznaje Pobjeda.
Predsjednica Skupštine Selma Omerović rekla je Pobjedi da će ovo biti tačka dnevnog reda na prvoj sjednici lokalnog parlamenta. Ona kaže da su aktuelni odmori, te da ne može sjednica da se organizuje sada. Podsjetila je da im je inicijativa o oduzimanju nagrade stigla od Bošnjačke stranke i još nekoliko nevladinih organizacija.
Predsjednik Savjeta JU ,,Ratkovićeve večeri poezije“ u Bijelom Polju Jasmin Ćorović kazao je juče Pobjedi da očekuju da se u lokalnom parlamentu o inicijativi raspravlja krajem septembra.
- Na sjednici Skupštine treba da se izglasa da li će se ukloniti ime ratnog zločinca iz evidencije dobitnika. Skupština, takođe, mora, ukoliko se izglasa prijedlog, da oformi i pravni
Savjet JU ,,Ratkovićeve večeri poezije“ u Bijelom Polju donio odluku da se ime ratnog zločinca ukloni iz javne evidencije dobitnika nagrade
tim koji bi se pozabavio retroaktivnim uklanjanjem imena Karadžića iz evidencije - naveo je Ćorović. On je dodao da su prvu inicijativu za oduzimanje nagrade Karadžića podnijele nevladine organizacije Centar za građansko obrazovanje, Akcija za ljudska prava, Centar za žensko i mirovno obrazovanje, Udruženje „Štrpci protiv zaborava“ i Crnogorski komitet pravnika za ljudska prava, kao i građanske aktivistkinje i aktivisti Dina Bajramspahić, Jovana Marović i Edin Smailović Nevladine organizacije i građanski aktivisti pozdravili su juče odluku Javne ustanove ,,Ratkovićeve večeri poezije“ da ukloni ime Karadžića, ratnog zločinca osuđenog na doživotnu kaznu zatvora za genocid, zločine protiv čovječnosti i kršenje zakona i običaja ratovanja, sa spiska dobitnika nagrade dostupnog na zvaničnom sajtu.
Podsjećaju da su 26. juna uputili inicijativu ovoj ustanovi da se Karadžiću oduzme nagrada, te kažu da žale što nijesu prepoznali inicijativu kao svoju odgovornost i što nije donijela odluku o povlačenju nagrade ranije. - Tek nakon drugog pisma, u kojem smo ukazali da ime Karadžića i dalje stoji na spisku laureata, uslijedila je odluka
da se njegovo ime ukloni - i to bez javne komunikacije. Ipak, i ovakav potez smatramo važnim, jer predstavlja prvi simbolički korak ka ispravljanju greške iz 1993. godine, koja je narušila reputaciju nagrade, ime pisca Rista Ratkovića i obraz Bijelog Polja, grada koji
je i u najtežim vremenima bio primjer solidarnosti i poštovanja različitosti – naveli su oni. Dodaju da je veoma je važno da se pošalje poruka na svim nivoima da se kultura ne može stavljati u službu zločina. Podsjetimo, nedavno su nevladine organizacije i građanske
aktivistkinje saopštile da Savjet JU „Ratkovićeve večeri poezije“ nije imao hrabrosti ni zrelosti da donese odluku o oduzimanju književne nagrade ratnom zločincu Radovanu Karadžiću 1993. godine. Istakli su da je time Crna Gora još jednom propustila šansu da, u susret 30. godišnjici genocida u Srebrenici, ispravi istorijsku sramotu i pošalje poruku da u ovoj zemlji zločinci ne mogu biti slavljeni, niti njihova imena ostati među laureatima najviših priznanja. Inicijativa je podnesena 26. juna, a rukovodstvo JU „Ratkovićeve večeri poezije“ se u odgovoru, kako ističu inicijatori, proglasilo nenadležnim u pokušaju da izbjegne odgovornost. Direktor JU ,,Ratkovićeve večeri poezije“ Kemal Musić kazao je ranije Pobjedi da su održali nekoliko sjednica Savjeta tim povodom, te da je zaključeno je da JU RVP nema pravni osnov za to, jer je ustanova formirana 2012. i potpuno je drugi pravni subjekat u odnosu na 1993. kada je dodijeljena sporna nagrada. Potvrdio je da su inicijativu NVO i građanskih aktivista proslijedili Ministarstvu kulture i medija i SO Bijelo Polje. NVO, koje su podnijele inicijativu, podsjetile su da je Želidrag Nikčević, član žirija koji je 1993. godine dodijelio nagradu Karadžiću, sada savjetnik predsjednika Skupštine Crne Gore Andrije Mandića, te da je bio i član žirija za dodjelu ovogodišnje Trinaestojulske nagrade, najvišeg državnog priznanja. H. JANKOVIĆ
Direktor Pokreta Ozon Aleksandar Perović o zabrinjavajućem stanju u procesu prečišćavanja otpadnih voda glavnog grada
PODGORICA - Kapacitet postojećeg postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda glavnog grada odavno je prevaziđen, a zastarjela tehnologija ne omogućava adekvatnu zaštitu životne sredine, niti rješava problem tretmana kanalizacionog mulja – upozorava direktor Pokreta Ozon Aleksandar Perović. On za Pobjedu naglašava da neprečišćene otpadne vode svakodnevno završavaju u ekosistemima, ugrožavajući rijeke, podzemne izvore, zdravlje ljudi i razvoj turizma, dok se izostanak modernog rješenja direktno kosi sa ustavnim opredjeljenjem Crne Gore kao ekološke države.
Zabrinutost građana Botuna,
stva mještana sa već izgra-
jom i stvaranju međusobnog povjerenja.
- Njihovi strahovi građana mogu se prevazići informisanjem, transparentnošću i uključivanjem, a ne da su oni neutemeljeni ili bespotrebni - poručio je Perović. On ističe da je sadašnja situacija kada je u pitanju prečišćavanje otpadnih voda Podgorice vrlo zabrinjavajuća.
- Kapacitet postojećeg postro-
proizvoda rada, kakav je kanalizacioni mulj - kazao je direktor Pokreta Ozon Aleksandar Perović.
nju u sve faze pripreme i realizacije projekta, organizovanju studijskih posjeta postroje-
jenja za prečišćavanje otpadnologiji, kojoj nije za-
On govori o posljedica po prirodu, zdravlje ljudi i turizam ukoliko se problem otpadnih voda ne riješi u dogledno vrijeme. - Neprečišćene otpadne vode direktno dospijevaju u ekosisteme, sa njima dolazi i velika količina organske materije i nutrijenata. Otrovne supstance, koje su dospjele sa otpadnom vodom ili su nastale u procesima razgradnje, direktno dovode do pomora živog svijeta, ostavljajući trajne posljedice. Takođe, neprečišćena voda i njeno nekontrolisano ispuštanje dovodi do kontaminacije podzemnih voda, što dovodi do nedostatka ispravne vode za piće i širenja raznih bolesti. Kada je turizam u pitanju, sama informacija da ne postoji savremeno postrojenje za prečišćavanje otpadnih voda u glavnom gradu stvara negativan
utisak od starta jer niko ekološki svjestan ne želi rizikovati sopstveno zdravlje, a kako je riječ o ekološkoj državi, definitivno se obesmišljava to ustavno opredjeljenje, što dodatno stvara lošu sliku - objašnjava Perović. Tvrdi da su veliki benefiti novog postrojenja koje je nužno za budućnost Podgorice i Zete. - Benefiti funkcionalnog postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda, koje ima zaokružen proces u potpunosti, višestruki su kako kada je riječ o zaštiti voda od zagađenja, zaštiti cijelog ekosistema i smanjenju rizika po javno zdravlje, tako i kada je riječ o razvoju ekoturizma i uopšte stvaranju povoljnog investicionog ambijenta. Ipak, ono što je najvažnije jeste unapređenje kvaliteta životne sredine, što danas treba svima da nam bude prioritet - tvrdi Perović. Naglašava da izgradnja PPOV mora biti dugoročno rješenje jer se radi o značajnoj infrastruk-
turnoj investiciji, koja se mora opravdati u kvalitetu i dugovječnosti, znači mora biti i ekološki i ekonomski održivo rješenje. - Kada je riječ o prečišćavanju otpadnih voda, imamo kontinuiran napredak shodno izazovima koje donose i klimatske promjene, ali i trendovi gradnje, naseljavanja, pa je sigurno da će i u budućnosti biti potrebno pratiti i primjenjivati inovativna rješenja - ističe Perović. Takođe naglašava da izgradnja PPOV mora biti dugoročno rješenje jer se radi o značajnoj infrastrukturnoj investiciji, koja se mora opravdati u kvalitetu i dugovječnosti.
Kada je riječ o građanima iz Botuna, kaže da je njihova zabrinutost razumljiva imajući u vidu iskustva mještana sa do sada izgrađenim PPOV u Crnoj Gori. - Smatramo da je potrebno da budu uključeni u svi fazi pripreme i realizacije projekta, organizovanje studijske posjete PPOV koje već funkcioniše a ima isto tehnološko rješenje, upoznavanje sa svim činjenicama koje su važne, stvaranje atmosfere međusobnog povjerenja kako bi se mogli predstaviti benefiti izgradnje PPOV. Ovako važni infrastrukturni projekti su javni interes i to treba da svi prihvate jer građani i investitori ima-
ju u vidu da se radi o kreditnim zaduženjima - smatra Perović. Ključnim smatra organizovanje studijske posjete PPOV istih tehnološki rješenja u kojoj bi sem nadležnih institucija, bili i predstavnici mještana Botuna, stručnih institucija, civilnog sektora koji se bavi ovom problematikom jer kad se svojim očima vidi da sve funkcioniše na ekološki i ekonomski održiv način, onda se zatvara prostor za manipulacije, bilo da se one posljedica nečije namjere ili nedovoljne informisanosti.
- PPOV u Podgorici mora da bude primjer jer je riječ o glavnom gradu u kom živi gotovo pola stanovništva Crne Gore i to treba da bude svakom potpuno jasno. Znači mora postojati opšti konsenzus građana, što je bitno i za kasnije funkcionisanje postrojenja - poručio je Perović. Njegova poruka građanima zbog čega je važno da se ovo postrojenje izgradi i da svi damo podršku njegovoj realizaciji je prije svega javno zdravlje. - Unapređenje kvaliteta životne sredine i smanjenje rizika po javno zdravlje najvažniji su razlozi za mene kao nekog ko se bavi zaštitom životne sredinezaključuje Perović.
N. KOVAČEVIĆ
Izraelski napadi na bolnicu u Gazi, poginulo najmanje 20 ljudi
POJAS GAZE - Najmanje 20 ljudi je ubijeno u dva napada izraelskih snaga na tu bolnicu, saopštila je Civilna zaštita koju vodi Hamas, palestinski pokret koji SAD i Evropska unija smatraju terorističkim.
Snimci prikazuju dim koji se diže iz glavne bolnice u južnoj Gazi. Na jednom videu, dok doktor drži krvavu odjeću kako bi pokazao novinarima, vidi se još jedan napad, prenosi BBC.
Novinar Ahmed Abu Aziz je navodno podlegao ranama nakon izraelskih napada na bolnicu Naser i on je peti novinar ubijen u ovom napadu. Novinska agencija Rojters saopštila je prethodno da je njihov snimatelj Husam al-Masri među poginulima.
Za ostale se kaže da su Mohammed Salameh koji radi za Al džaziru, Mariam Abu Daka, slobodna novinarka ko-
Politička paraliza se za osam mjeseci s državnog nivoa u Bosni i Hercegovini spustila na Republiku Srpsku, nakon što je ovaj entitet sudskom presudom Miloradu Dodiku ostao bez predsjednika, a potom i bez funkcionalne vlade.
Narodna skupština Republike Srpske raspisala je referendum na kojem bi birači trebalo da odluče hoće li prihvatiti odluke visokog predstavnika međunarodne zajednice Kristijana Šmita, Suda i Centralne izborne komisije (CIK) BiH kojima su oni kaznili bivšeg entitetskog predsjednika Milorada Dodika.
Analitičari i opozicija smatraju da će referendum biti pravno osporen, ali i da bi moglo postati nejasno kako će entitetski sistem funkcionisati ako nastane pravni vakuum oko izbora nove vlade RS-a, u čijoj nadležnosti su ključne oblasti poput zdravstva, školstva i policije. - U Republici Srpskoj će biti potpuni institucionalni raspad - kazao je za Radio Slobodna Evropa Enver Kazaz, univerzitetski profesor iz Sarajeva. Milorad Dodik je osuđen i smijenjen s funkcije početkom avgusta, nakon što je osuđen zbog nepoštovanja odluka visokog predstavnika međunarodne zajednice u BiH Kristijana Šmita. Šmit je, pored ostalog, svojim ovlašćenjima poništio neustavni zakon koji je usvojila Republika Srpska kojim je pokušala osporiti odluke državnog Ustavnog suda BiH kojem je Dodik uložio apelaciju na presudu.
Narodna skupština je 22. avgusta raspisala referendum o Dodikovoj presudi i istovremeno prihvatila ostavku entitetskog premijera Radovana Viškovića čija vlada ostaje u ,,tehničkom mandatu“ do imenovanja nove.
ja je izvještavala za Asošijeted pres, te Mohamed Salama, snimatelj Al džazira. Navodi se da je poginuo i fotograf Muath Abu Taha, za
kojeg je rečeno da je radio za NBC, ali je ta mreža navela kasnije da on nije radio za njih.
Fotograf Hatem Khaled, takođe saradnik Rojtersa, ranjen
Slobodna Evropa
je, prema izvještaju te novinske agencije. Ministarstvo zdravstva u Gazi, kojim upravlja Hamas, navodi da su među poginulima
Izraelska vojska objavila je juče da je naredila istragu o napadu na bolnicu Naser u južnom dijelu Pojasa Gaze, u kojem je ubijeno 20 ljudi, uključujući i novinare. - Ranije danas, izraelska vojska izvršila je napad u oblasti bolnice Naser u Kan Junisu. Načelnik štaba naredio je da se preliminarna istraga sprovede što je prije mogućenavodi se u saopštenju vojske.
Dodaje se da vojska ,,žali zbog svake štete nanesene nevinim pojedincima i da nije ciljala novinare“.
Reporteri bez granica (RSF) oštro su osudili izraelske napade u kojima je u ponedjeljak ubijeno pet novinara u Gazi, pozivajući na hitnu akciju Vijeća sigurnosti UN-a kako bi se zaustavila ova ubistva.
Međunarodna novinarska organizacija izjavila je da je pet palestinskih novinara ,,namjerno ciljano“ od strane izraelske vojske tokom napada na Medicinski kompleks.
u izraelskom napadu na bolnicu Naser 25. avgusta ljekari, pacijenti i novinari, te da je briga o pacijentima u bolnici poremećena.
Izraelske odbrambene snage (IDF) su saopštile da će nakon napada biti provedena ,,početna istraga“ i dodaju da ,,ne ciljaju novinare kao takve“.
Dodik je nakon toga predložio Savu Minića za mandatara nove vlade, iako to može učiniti samo predsjednik RS-a, što Dodik formalno-pravno više nije. Iako referendum može biti blokiran ili poništen, analitičari predviđaju da će zbog ostavke premijera političke i pravne posljedice još mjesecima trajati u entitetu na čijem čelu je Dodik bio dvije decenije, ali i u državnoj vlasti u BiH. Dodikov SNSD od početka ove godine blokira ključne odluke u državnoj vladi i parlamentu, uključujući usvajanje budžeta za 2025. godinu Vijeće ministara BiH nije usvojilo ni reformsku agendu koja je preduvjet za isplatu potencijalnih milijardu eura iz Plana rasta Evropske unije za infrastrukturne projekte, a Brisel je taj iznos za BiH već srezao za deset odsto i upozorio da će se on dodatno periodično umanjivati. Socijaldemokratska partija, Narod i Pravda i Naša stranka (sarajevska ,,Trojka“) prekinule su početkom godine državnu koaliciju s SNSD-om, tražeći da vlast preuzme opozicija iz RS-a zbog neustavnih poteza vlasti u Republici Srpskoj. SNSD blokira smjenu svojih kadrova bojkotom glasanja.
DA LI JE RS U KRIZI? ,,Što ako vladajući imenuju premijera i neko ospori odluku Narodne skupštine putem
Ustavnog suda BiH? Ko će tad biti premijer, a ko ministri? Što ako supotpisnik s druge strane iz bilo kog razloga ne prihvati novog premijera? Onda smo tek u problemu“, kazao je za RSE Nedeljko Glamočak, zastupnik opozicione Srpske demokratske stranke u Narodnoj skupštini. Kao jedino rješenje za neizvjesnost, u vezi s prihvaćanjem nove vlade kod međunarodnih, ali i domaćih finansijskih institucija, Glamočak vidi raspisivanje prijevremenih izbora, kako bi se stvorili uvjeti za izabranog predsjednika i novu vladu koja bi vratila stabilnost,
,,bez obzira iz koje političke opcije oni došli“. Enver Kazaz, univerzitetski profesor i politički analitičar iz Sarajeva, kaže za RSE kako treba pratiti kako će Dodikovi najbliži saradnici reagovati ,,zato što ih uvlači u političku nelegalnost i oni će biti primorani da spašavaju vlastite egzistencije“.
Kazaz ističe da je ključno to što nije bilo incidenata, te što i vladajući iz Federacije BiH i opozicija iz RS-a pozivaju na mir i stabilnost. - Građani pokazuju veću mudrost i svijest od političkih oligarhija - kazao je Kazaz. On smatra da Dodik koristi
referendum kao ,,jeftini politički trik kojim pokušava da kompletan entitet učini taocem svoje političke propasti i očuvanja ličnog bogatstva“.
KAKVA JE BUDUĆNOST REFERENDUMA?
,,Tužilaštvo BiH već sad može pozvati bivšeg predsjednika RS Milorada Dodika zbog podstrekavanja na činjenje krivičnog djela nepoštovanje presuda Suda BiH i ranijih presuda Ustavnog suda BiH“, smatra Dževad Mahmutović, profesor krivičnog prava. On podsjeća da je Dodik ,,lično izvršio presudu“ tako što ju je otkupio za oko 18.000 eura.
,,Ostaje drugi dio presude, mjera zabrane obavljanja izabrane ili imenovane funkcije, kao mjera sigurnosti“, kazao je Mahmutović za RSE koji je delegat u Klubu Bošnjaka u Vijeću naroda Republike Srpske. Ovaj drugi dom entitetskog parlamenta, sastavljen od predstavnika Bošnjaka, Hrvata, Srba i Ostalih, ima pravo uložiti veto na odluke Narodne skupštine. O tom vetu naknadno odlučuje entitetski Ustavni sud RS-a. Ako sud odbaci veto, odluka ili zakon postaju pravosnažni nakon što ju potpiše entitetski predsjednik.
Mahmutović ističe da je moguće tražiti ocjenu ustavnosti i od državnog Ustavnog suda BiH, te da ,,već priprema apelaciju“ na izmjene Zakona o referendumu u RS-u, koje omogućuju formiranje ad hoc komisije, jer smatra da nije garantirana jednaka zastupljenost Bošnjaka, Hrvata i Srba u toj komisiji. - Što se tiče samog referendumskog pitanja, Ustavni sud BiH je već ranije odlučio da se odluke nijednog suda ne mogu preispitivati na referendumukazao je Mahmutović za RSE. Evropska unija je putem svoje Delegacije u BiH osudila Dodikovu referendumsku inicijativu, navodeći da se odluka suda BiH mora poštovati.
Uhapšena jedna osoba zbog porodičnog nasilja Prijetio bivšoj supruzi pred djecom
PODGORICA - I. T. uhapšen je sinoć pošto je prekjuče nasilno upao u kuću bivše supruge S. V. uprkos sudskoj zabrani prilaska i prijetio joj smrću pred maloljetnom djecom.
Tom prilikom on je, kako je u policiji ispričala S. V., iz kuće otuđio njen novac i nakit. Prema navodima prijave, on je 24. avgusta oko podneva došao do kuće S. V. i počeo agresivno da lupa na vrata govoreći: „Otvori k... o, ubiću te danas, zaklaću te, otvaraj!“ S. V., koja je u tom trenutku bila sa maloljetnim sinom i kćerkom, uspjela je sa djevojčicom da pobjegne na zadnja vrata i pozove policiju.
Međutim, u kući je ostao šesnaestogodišnji sin, koji je pokušao da zaustavi nasilnog očuha i oca svoje sestre. Maloljetnik je u policiji ispričao da je I. T. nasilno podigao garažna vrata, a potom iz garaže provalio vrata koja vode u unutrašnjost kuće. - Lijevom rukom me odgurnuo u predjelu stomaka i re-
kao: „Gdje ti je majka, majku ću ti ubiti, na komade ću ti je isjeckati“ - ispričao je sin S. V. I. T. je, kako je kazao, zatim počeo da skuplja stvari po kući i stavlja ih u crne kese. Prema tvrdnjama S. V., njen bivši suprug je iz sobe uzeo najmanje 12.000 eura u gotovini, kao i nakit.
Ona je u prijavi policiji navela da strahuje za bezbjednost i da je očigledno da do sada izrečene mjere nijesu uticale na njega.
- Tražim od nadležnih organa da me zaštite - navela je ona u prijavi.
I. T. je ranije već bio procesuiran zbog nasilja u porodici, a protiv njega se vodi krivični postupak.
Uprkos zabrani prilaska, sud ga je pustio da se brani sa slobode.
Maloljetni sin S. V. je u policiji kazao da ga I. T. nije povrijedio, ali da je njegov upad u kuću sa prijetnjama po život njegove majke kod njega izazvao osjećaje straha i uznemirenosti. B. R.
Velika akcija južnoameričke države na otvorenom moru, uz podršku obalske straže SAD U Ekvadoru zaplijenjeno deset tona kokaina
EKVADOR – Više od 10 tona kokaina zaplijenila je južnoamerička država Ekvador tokom sedam operacija sprovedenih na otvorenom moru i za tri nedjelje, uz podršku obalske straže SAD, saopštili su vojni i policijski zvaničnici. Vlada predsjednika te države Danijela Noboe od 2024. godine vodi borbu protiv lokalne trgovine drogom i organizovanih kriminalnih bandi koje su povezane sa međunarodnim kartelima. Ekvador je zahvaćen ratovima između rivalskih grupa, prenio je N1. Prema podacima grupe „Insajt krajm“ (Insight Crime), Ekvador je 2024. godine bio najopasnija zemlja u Latinskoj Americi, sa visokom stopom ubistava.
- Zaplijenili smo 10,3 tone kokaina, koji će biti predat sudovima na uništenje - kazao
V. d. direktora Uprave policije iznio detalje o višemjesečnoj akciji u kojoj droge i istakao da se intenzivno radi na otkrivanju svih osoba povezanih
PODGORICA – Vršilac dužnosti direktora Uprave policije (UP) Lazar Šćepanović saopštio je juče da je na području Trnova zaplijenjeno više od 13.000 sadnica marihuane, što je najveća zapljena te droge u Crnoj Gori do sada, te da je kriminalnim strukturama zadat snažan udarac.
On je na jučerašnjoj konferenciji za medije rekao da je riječ o višemjesečnoj akciji policije te da se intenzivno radi na otkrivanju svih povezanih osoba sa plantažom marihuane. - Vrijednost droge u pogledu krijumčarenja je 4,5 miliona eura, a na uličnoj prodaji dostigla bi vrijednost do deset miliona - napomenuo je Šćepanović. Istakao je da je marihuana zasađena na osam plantaža, te da ima 15 različitih vlasnika.
- Uhapšena su dva lica. Iza ovog djela stoji organizovani kriminal, to karakteriše ovu plantažu - poručio je on.
Dodao je da je policija za sedam i po mjeseci procesuirala 202 lica zbog krivičnih djela iz oblasti krijumčarenja i stavljanja u promet narkotika.
- Zadat je snažan udarac kriminalnim strukturama. Ovo su samo početne lekcije za naredni period - naglasio je.
je na konferenciji za novinare pukovnik Vladimir Akurio, šef policije Mante na jugozapadu Ekvadora. U koordinaciji sa ekvadorskom mornaricom, jedinica američke obalske straže stigla je u Mantu da preda drogu, a 18 ljudi je uhapšeno na brodovima koji su prevozili teret. Ministarstvo odbrane Ekvadora je na društvenoj mreži Iks saopštilo da je sedam operacija izvedeno na otvorenom moru između 2. i 22. avgusta. U toj zemlji djeluje oko 20 kriminalnih grupa, koje se bave trgovinom drogom, otmicom i iznudom. Prema zvaničnim podacima, 73 odsto svjetskog kokaina prolazi kroz ekvadorske luke.
Ekvador je prethodne godine zaplijenio rekordnih 294 tone droge, uglavnom kokaina, u poređenju sa 221 tonom 2023. godine. A.R.
PODGORICA - Advokat
Veselin Radulović, koji zastupa više suspendovanih policajaca, dostavio je juče Specijalnom državnom tužilaštvu (SDT) krivičnu prijavu protiv političke partije Demokratska Crna Gora, ministra unutrašnjih poslova Danila Šaranovića, vršioca dužnosti Lazara Šćepanovića, potpredsjednika Vlade za bezbjednost Alekse Bečića, poslanika i poslanice Demokrata Borisa Bogdanovića i Anđele Vojinović, članova Komisije za provjeru bezbjednosnih smetnji i više NN osoba –službenika Uprave policije
osim nacionalnog, imao i re-
Na pitanje novinara - od kada postoje te plantaže i za koje tržište je bila namijenjena marihuana, Šćepanović je kazao da je policija rano detektovala ovaj kriminalni plan koji je, osim nacionalnog, imao i regionalni kontekst.
Upitan da li postoje indicije koliko je lica bilo uključeno u ovaj kriminalni plan, v. d. direktora policije je rekao da je istraga u toku.
Pomoćnik direktora Uprave policije za sektor granične policije Dejan Bojić saopštio je da su proteklog vikenda organizovali akciju ,,Trnovo“ na teritoriji opštine Bar te da je ova akcija potvrda da gra-
Vrijednost droge u pogledu krijumčarenja je 4,5 miliona eura, a u prodaji na ulici dostigla bi vrijednost i do deset miliona, istakao je, između ostalog, Šćepanović
bre rezultate. Pomoćnik direktora Uprave policije za sektor za borbu protiv kriminala Velimir Furtula ponovio je da riječ o
noj aktivnosti policije, uz učešće Tužilaštva.
- Nadam se da će policija nastaviti sa sličnim aktivnostima u borbi protiv kriminala, poručio je on.
UHAPŠENI MARAŠ I PEROVIĆ
Uprava policije je u neđelju saopštila da su na području Crmnice otkrivene najveće plantaže marihuane i da su u akciji uhapšeni Zećanin Zlatko Maraš (40) i Baranin Dragan Perović (65), koji su zatečeni na tom području. Njima je određeno zadržavanje do 72 sata.
Na teret im se stavlja da su izvršili krivično djelo nedozvoljena proizvodnja, držanje i stavljanje u promet opojnih droga.
- Uz to, preduzimaju se dalje aktivnosti na identifikaciji i procesuiranju povezanih lica koja su stvarala uslove za uzgoj, proizvodnju i dalju distribuciju marihuana, dodali su u saopštenju. Iz policije su kazali su službenici Sektora granične policije, u saradnji sa kolegama iz
Portal ETV objavio detalje krivične prijave koju je SDT-u podnio
koji su bili zaduženi za unošenje operativnih podataka u sistem Uprave policije. U spisima, u koje je portal ETV imao uvid, advokat Radulović je na 13 strana detaljno obrazložio da prijavu podnosi zbog osnovane sumnje da su počinili krivično djelo stvaranje kriminalne organizacije, zloupotreba službenog položaja
u produženom trajanju putem podstrekavanja i pomaganja, krivično djelo falsifikovanje službene isprave u produženom trajanju i ugrožavanje sigurnosti u produženom trajanju. - Oni su od kraja oktobra 2023. godine do dana podnošenja ove krivične prijave, svjesni svojih djela i čije su izvršenje
htjeli, postali pripadnici kriminalne organizacije koju je organizovalo za sada NN lice (moguće neko od prijavljenih članova političke partije Demokrate). Organizacija je imala za cilj vršenje krivičnih djela za koje se po zakonu može izreći kazna zatvora od četiri godine ili teža kazna, radi sticanja nezakonite moći
kojoj je zaplijenjeno 13.000 sadnica povezanih sa plantažom
Sektora za borbu protiv kriminala i VDT Podgorica, u sklopu višemjesečnih izviđajnih i dokaznih policijsko-tužilačkih mjera i radnji, realizovali složenu i sinhronizovanu akciju kodnog naziva ,,Trnovo“.
- U mjestu Trnovo otkriveno je osam parcela marihuane koje čine jednu cjelinu, sa oko 13.100 sadnica biljke Cannabis sativa, koje su se nalazile u punom stadijumu uzgoja. Plantaža je bila opremljena sistemima navodnjavanja, uzgoja i fizičkog i tehničkog obezbjeđenja, što ukazuje na visok nivo organizacije i opremljenosti izvršilaca koji su prilikom realizacije kriminalnih aktivnosti sprovodili i mjere kontranadzora, pojasnili su iz UP. Naglasili su da je akcija usmjerena na razbijanje lanaca proizvodnje, distribucije i krijumčarenja droge.
- Policijski službenici su u koordinaciji sa nadležnim tužilaštvom izvršili uviđaj na licu mjesta, nakon čega su preduzete druge mjere i radnje na prikupljanju dokazne građe, izuzimanju i sječi sadnica kanabisa. Preduzimajući dalje mjere i radnje u odnosu na ova lica, izvršen je i pretres kuća i tri vozila na četiri lokacije koje koriste osumnjičena i sa njima povezana lica i tom prilikom pronađeni predmeti i stvari koji će biti predmet daljih vještačenja, naveli su. Iz UP su poručili da ovom akcijom pokazuju ,,odlučnost, posvećenost i nepokolebljivost u borbi protiv svih oblika organizovanog kriminala u svojoj zakonskoj misiji očuva-
nja bezbjednosti i zaštite života i zdravlja građana“. Pored toga, policija je objavila i nekoliko video-snimaka na kojima se vide otkrivene plantaže.
BEČIĆ POZDRAVIO
AKCIJU
Potpredsjednik Vlade za bezbjednost, odbranu, borbu protiv kriminala i unutrašnju politiku i koordinator BOK-a, Aleksa Bečić pozdravio je akciju policije i Tužilaštva, poručujući da ,,Crna Gora više nikada neće biti utočište ni tranzitna stanica za šverc narkotika“. - Zahvaljujem direktoru Uprave polije, policijskim službenicima i tužiocima, kao i kompletnom obavještajno-bezbjednosnom sektoru na višemjesečnom radu i istrajnosti, koji je rezultirao otkrivanjem najveće plantaže za proizvodnju opojne droge - kazao je Bečić i dodao da je ovo tek početak.
Istakao je da je svjestan da ovakve akcije zahtijevaju predanost, odricanje i hrabrost, i da policijski službenici rizikuju svoje živote kako bi zaštitili živote i zdravlje građana.
- Upravo zbog toga, naša obaveza kao Vlade jeste da im damo svu potrebnu podršku, zaštitu i resurse da nastave ovu borbu još snažnije. Biće još akcija, udara na kriminalne mreže, kao i dokaza da država pripada građanima, a ne mafiji - podvukao je Bečić.
Smatra je ovo ujedno i poruka svim kriminalnim grupama i izvršiocima krivičnih djela da više nema nedodirljivih.
- Poruka građanima da je država tu da ih zaštiti i da nijedna kriminalna organizacija nije jača od zakona. Poruka regionu i našim saveznicima da Crna Gora više nikada neće biti utočište ni tranzitna stanica za šverc narkotika, već pouzdan partner u borbi protiv međunarodnog kriminala - kazao je on.
Bečić je zaključio da je čišćenje sistema od svih nedozvoljenih uticaja, te nastavak odlučne borbe protiv svih vidova kriminala ,,osnov ozdravljenja našeg društva i nema tog hibridnog djelovanja koje taj proces može usporiti ili zaustaviti“. J. RAIČEVIĆ
podnio punomoćnik suspendovanih policajaca Šaranović, Bečić
Osumnjičenog terete za teška djela protiv opšte sigurnosti u sticaju sa krivičnim djelom nedozvoljeno bavljenje privrednom djelatnošću
KOTOR – Kotorska policija je, po nalogu Osnovnog državnog tužilaštva u tom gradu, uhapsila državljanina Srbije M. B. (45) zbog eksplozije ronilačke boce sa kiseonikom na Krimovici, zbog čega je teže po-
i dobiti u korist političke partije Demokrate i u korist drugih prijavljenih, a na štetu podnosilaca krivične prijave i drugih policijskih službenika, a u krajnjem na štetu države Crne Gore - piše u obrazloženju koje je objavio portal ETV. Navode da je svaki član organizacije imao unaprijed određeni zadatak.
- Djelovanje organizacije se zasniva na primjeni pravila unutrašnje kontrole i discipline članova, u djelovanju organizacije primjenjuje se zastrašivanje, postoji uticaj kriminalne organizacije na političku vlast, sredstva javnog informisanja i na zakonodavnu i izvršnu vlast - stoji u prijavi advokata Radulovića.
vrijeđen trinaestogodišnji dječak, zbog čega mu je amputirana šaka. Kako je saopšteno iz Uprave policije, M. B. se sumnjiči za teška djela protiv opšte sigurnosti u sticaju sa krivičnim djelom nedozvoljeno bavljenje privrednom, bankarskom, berzanskom i djelatnošću osiguranja.
- On je, kako se sumnja, krivična djela koja mu se stavljaju na teret izvršio na način što je opšteopasnom radnjom i opšteopasnim sredstvom iza-
Uprava policije podnijela krivičnu prijavu protiv jednog od aktera incidenta koji se prije nekoliko dana dogodio u Budvi
Maroviću i
Parezanoviću kućni pritvor
BUDVA – Osnovni sud u Kotoru kaznio je Budvane Nikolu Marovića i Nenada Parezanovića mjerom zabrane napuštanja stana, nakon incidenta koji se dogodio na Jazu između Branke, Kristine i Nikole Marovića sa jedne i Parezanovića sa druge strane, saopšteno je iz Uprave policije.
Zbog ove odluke suda, policija je podnijela krivičnu prijavu protiv Parezanovića zbog sumnje da je počinio krivično djelo nasilničko ponašanje, na štetu Marovića. - Službenici Odjeljenja bezbjednosti Budva su 19. avgusta postupali po prijavama više lica da je došlo do tuče kod Svjetionika na Jazu. Na lice mjesta
su upućene policijske patrole i vozilo Hitne pomoći. Izlaskom na lice mjesta zatečena su dva ženska lica - B. M. i K. M. koje su imale povrede po tijelu i glavi. Nakon ukazane pomoći od službenika HMP Budva one su transportovane u Kliničko-bolnički centar Kotor radi daljeg medicinskog zbrinjavanja - naveli su u saopštenju. Dodaju da su nakon prikupljenih obavještenja od svjedoka i očevidaca događaja sa događajem upoznali tužioca u Osnovnom državnom tužilaštvu u Kotoru. Iz UP podsjećaju da su, prethodno, po nalogu ODT u Kotoru uhapšeni Marović i Parezanović zbog sumnje da su
zvao opasnost za život ili tijelo ljudi na jednoj plaži u mjestu Krimovica, dok se bavio bez registracije ili odobrenja privrednom ili drugom djelatnošću, te je usljed toga nastupila teška tjelesna povreda jednog maloljetnog lica - kazali su iz policije. Podsjećaju da su, prilikom detonacije, fragmenti boce na većoj udaljenosti pogodili gore pomenuto oštećeno lice, stranog državljanina. - Ovo lice je prevezeno na ukazivanje ljekarske pomoći, dok su se zbog lakših tjelesnih povreda usljed detonacije na ukazivanje ljekarske pomoći javila još dva lica. Sa događajem je upoznat tužilac u Osnovnom državnom tužilaštvu u Kotoru, koji je izašao na lice mjesta gdje je u prisustvu vještaka mašinske struke izvršen uviđaj. Nakon niza preduzetih aktivnosti, te naloga postupajućeg tužioca, M. B. je lišen slobode - zaključuju iz policije. A.R.
počinili krivična djela laka tjelesna povreda i ugrožavanje sigurnosti.
Podsjetimo, majka i kćerka, Branka i Kristina Marović iz Budve, prijavile su policiji prije nekoliko dana da ih je zakupac jedne budvanske plaže Nenad Parezanović fizički napao ispred njihove kuće, a nakon toga pretukao i njihovog supruga i oca Nikolu Marovića.
Sa druge strane, Parezanović tvrdi da je on, nekoliko dana prije incidenta, bio na meti napada članova porodice Marović, koji su prethodno, prema njegovim riječima, vrijeđali i napadali turiste.
On je medijima ispričao da je dobijao prijetnje od Nikole Marovića da će mu ubiti dijete i da je slučaj prijavio policiji. J.R.
Detaljno je obrazložio kakve su uloge i zadatke, prema njegovom mišljenju, imale osobe koje su obuhvaćene krivičnom prijavom.
Radulović smatra da je u kriminalnoj organizaciji - politička partija Demokrate imala ulogu i zadatak da nakon podjele resora u Vladi Crne Gore, u bezbjednosnom sektoru
imenuje osobe koje će zloupotrebom službenog položaja i prekoračenjem službenih ovlašćenja sticati nezakonitu političku i ekonomsku dobit u korist te partije, ali i u korist osoba koje su obuhvaćene prijavom, pričinjavajući štetu budžetu, podnosiocima prijave i drugim osobama kojima su kršena osnovna ljudska prava i slobode.
Šaranović je, prema navodima iz prijave, imao zadatak da nakon formiranja Komisije za provjeru bezbjednosnih smetnji, članovima te komisije da nalog da za određene po-
licijske službenike konstatuju postojanje bezbjednosnih smetnji suprotno proceduri propisanoj Zakonom u unutrašnjim poslovima.
Ministar je, kako navodi advokat Radulović, koristio službeni položaj kako bi svakog kritičara i svaku osobu koja ukazuje na nezakonit rad, otkriva krivična djela ili sprečava i otežava njihovo izvršenje optužio i predstavio kao člana kriminalnih klanova. U detaljnom obrazloženju advokat Radulović navodi da su čelnici bezbjednosnog sektora čim su izabrani na funk-
cije počeli da realizuju plan i aktivnosti usmjerili na preuzimanje potpune kontrole nad Upravom policije. Njihova matrica bila je da svakoga ko ih „ometa u realizaciji kriminalnog plana“ targetira i predstavi kao kriminalca. Advokat Radulović podsjeća da je Šaranović protivpravno označio tajnim izvještaje Komisije koji su osnov za suspenzije i za pokretanje postupaka protiv policijskih službenika, uskraćujući im pravo da se o tom dokumentu i o proizvoljnim i neistinitim optužbama uopšte izjasne. J. R.
Herceg Novi: Lokalna uprava postupila po nalogu inspekcije
HERCEG NOVI – Spomen-obilježje Rudolfu Karužiću Njunju uklonjeno je iz centra Herceg Novog po nalogu inspekcije za kulturno dobro Ministarstva kulture i medija – saopšteno je iz lokalne uprave.
Ministarka kulture i medija Crne Gore Tamara Vujović naložila je 21. avgusta inspektorki za kulturna dobra da u Plužinama, Herceg Novom i Petnjici izvrši nadzor, odnosno provjeri da li je neko od spomen-obilježja u tim opštinama nezakonito postavljeno.
neDostaje
DoKUMentaCIja Inspektorka je rješenjem od 21. avgusta naložila Opštini Herceg Novi da po hitnom postupku, a najkasnije u roku od tri dana, ukloni spomen-obilježje Njunju.
– U tvrđeno je da je spomen-obilježje „Pamtimo naše oriđinale“ nezakonito postavljeno 2009. godine u Njegoševoj ulici te da za to ne postoji neophodna dokumentacija propisana Zakonom o spomen-obilježjima. Konstatovano je da u momentu obavljanja inspekcij-
skog nadzora ne postoji potrebna dokumentacija o podizanju spomen-obilježja „Pamtimo naše oriđinale“. Inspektorka je ukazala na obavezu da se poštuje odredba člana 27 Zakona o spomen-obilježjima kojim se propisuje da su organi lokalne uprave nadležni za poslove kulture i građevinarstva dužni da spriječe bespravno podizanje spomen-obilježja donošenjem rješenja o zabrani podizanja, odnosno o uklanjanju bespravno podignutog spomen-obilježja – saopšteno je iz lokalne uprave. Dodaje se da je lokalna samouprava ostavila mogućnost da se u skladu sa Programom podizanja spomen-obilježja, uz poštovanje zakonske procedure, planira postavljanje spomen-obilježja „Pamtimo naše oriđinale“ na drugoj lokaciji koja bi imala saglasnost nadležnih institucija. Karužić je poznati hercegnovski dimnjačar, a njegova bronzana skulptura je postavljena 1. jula 2009. godine na rivi blizu starog dijela grada. U to vrijeme opštinom je rukovodio Dejan Mandić. Mogućnost premještanja spomenika predsjednik opštine Stevan Katić
najavio je u decembru 2024. godine ,,zbog negativnih konotacija posljednjih godina, nepostojanja dokumentacije, saglasnosti i pravnog osnova“. Ministarstvo kulture je naložilo inspekcijski nadzor nakon što je u beranskom selu Gornje Zaostro postavljen 8. avgusta i odmah sklonjen spomenik četničkom komandantu Pavlu Đurišiću.
ReaKCIja GP „IDeMooo“ Povodom uklanjanja spomen-obilježja Rudolfu Ka -
KoLA ši N: Održan šesti Sinjavinski biciklistički maraton
KOLAŠIN – Još jedan događaj koji je promovisao prirodne i turističke ljepote planine Sinjavine je završen. U tom otkrivanju učestvovali su gosti, odnosno biciklisti iz Crne Gore, ali i iz Francuske, Rusije, Srbije, Bugarske, Ukrajine. Na šestom Sinjavinskom biciklističkom maratonu, na dva
Zajednica opština dodijelila nagradu Vodovodu u Pljevljima
ružiću Njunju reagovali su iz Građanskog pokreta „Idemoooo“. Kako ocjenjuju, u pitanju je još jedna mutna radnja vrha novske vlasti, sa krajnje primitivnim razlozima. – Kad je postavljen, izazvao je negativne reakcije mještana, ali je vremenom srastao s tom lokacijom i više to nije bio dimnjačar s imenom i prezimenom nego lik kojeg obožavaju turisti, kojem su fetiški dodirivali nos za sreću (pa je zato bio uglancan i bez patine). Spomenik „našim oriđinalima“ bio je važan dio turističke slike grada, poput čuvene skulpture radnika koji viri iz šahta u Bratislavi. Njunjo za života nije uradio ništa značajno, pogotovo ne velika djela, ali je postmortem postao prepoznatljiv simbol grada. U hajci na spomenike po Crnoj Gori hitno se našao i ovaj. Koliko ima spomen-ploča po Herceg Novom koje su postavljene bez dokumentacije? Treba li da sumnjamo u pravnu osnovu famozne ploče kralja Stefana u portalu gradskog sata iz 2020. ili u skulpturu svetice Crne Madone ili brojne ploče poginulima uz puteve i na obali? Treba li da budu poskidana sva obilježja za znamenite ličnosti poput Dukovića, Stevana Raičkovića, Dušana Kostića, Marka Miljanova? Ima li spomenik Marku Miljanovu adekvatne papire ili Savi Vladislaviću? Nažalost, sve ovo skupa govori da nije isti aršin, da neko iz sjenke mijenja izgled grada. Je li razlog za uklanjanje Njunjovog spomenika samo oslobađanje mjesta za nešto drugo? Da je vlast iole pošteno razmišljala, našla bi način kako da se odbrani od inspekcijskog naloga za uklanjanje. Spomenik je izradila i postavila neka prethodna vlast, novcem građana Herceg Novog, a ne neko privatno lice ili okupator – navode, pored ostalog, u saopštenju. C. G.
nije bilo restrikcija
PODGORICA - Zajednica opština Crne Gore dodijelila je priznanja opštinama koje su ostvarile najbolje prakse u lokalnoj samoupravi, nagrađujući najuspješnije primjere posvećenosti, inovativnosti i saradnje sa građanima. Ova priznanja imaju poseban značaj jer pokazuju koliko lokalne zajednice mogu biti nosioci pozitivnih promjena i razvoja kada rade odgovorno i sa jasnom vizijom.
Među nagrađenima se izdvajaju Pljevlja, koja su dobila priznanje za najbolju praksu u oblasti saradnje u sektoru vodnih usluga. – Ovo priznanje je rezultat kontinuirane saradnje Opštine i preduzeća Vodovod d.o.o., kroz koju je realizovan set mjera od velikog značaja za građane. Konsolidovano je
poslovanje preduzeća, smanjeni su gubici na mreži, unaprijeđena tehnička opremljenost, a cijene usluga ostale su pristupačne. Najveći uspjeh je to što su građani Pljevalja prvi put poslije mnogo godina imali stabilno vodosnabdijevanje bez restrikcija, dok je preduzeće Vodovod poslovalo pozitivno nakon niza godina – navedeno je u obrazloženju odluke.
točka su prošli stazu od 54 kilometra. Direktorica Turističke organizacije Kolašin Zorica Milašinović kaže da je uvijek poseban osjećaj kada se istinskim ljubiteljima planine omogući da uživaju na njoj. Sinjajevina turistički nije dovoljno poznata. – Ljetnji i zimski maratoni, na biciklima i na skijama su prvi i
Pored Pljevalja, priznanja za najbolje prakse dobile su i opštine: Budva – za uspješnu saradnju sa preduzećem Otpadne vode, Tivat za reorganizaciju mjesnih zajednica i Šavnik – za razvoj mobilne aplikacije koja je namijenjena građanima
uspješni koraci ka turističkom pozicioniranju Sinjavine. Planina u drugoj polovini avgusta ima neke svoje posebne ljepote. Startovali smo sa Vrtoč polja i prošli Okruglicu, Kričačko polje, Staračko polje, Podstarčki katun, katun Kuline, Ječmen do, Vratlo, Lipovo, Blatinu i stigli u Kolašin. Sinjajevina je vrvjela od biciklista, više od 70 učesnika sa pratećom logistikom volontera Crvenog krsta. Stanica gdje su se učesnici odmorili i okrijepili bila je na katunu Kuline. Ovdje
Dodaje se kako ti rezultati potvrđuju da Pljevlja idu u pravom smjeru, da lokalna samouprava uspješno odgovara na potrebe svojih građana i da može biti primjer i drugim opštinama u Crnoj Gori. – Ovo priznanje je ujedno i pohvala svim zaposlenima i građanima koji su doprinijeli da se ovakav uspjeh postigne –kazali su iz Zajednice opština. Pored Pljevalja, priznanja za najbolje prakse dobile su i opštine: Budva – za uspješnu saradnju sa preduzećem Otpadne vode u cilju sprečavanja problema na postrojenju za prečišćavanje komunalnih otpadnih voda, čime se čuva kvalitet Jadranskog mora i zdravlje građana, Tivat – za reorganizaciju mjesnih zajednica, što je građanima omogućilo veće učešće u donošenju odluka i efikasnije rješavanje lokalnih pitanja i Šavnik – za razvoj mobilne aplikacije koja građanima pruža pravovremene informacije, posebno u kriznim situacijama, ali i otvara prostor za aktivno učešće u planiranju i razvoju lokalnih politika. C. G.
je po tradiciji porodica Jeknić pripremila domaće specijalitete u kojima su uživali učesnici maratona. I ovoga puta upućujemo zahvalnost Đoku Đinoviću i Mikanu Medenici, koji su za ljetnje i zimske maratone po Sinjajevini učinili presudne korake da ova planina bude sve više turistički posjećena - kazala je Milašinović, koja je učestvovala u maratonu. Učestvovao je i direktor Turističke organizacije Mojkovac Radonja Vuković Dr. D.
Budva: Usvojen Prijedlog programa privremenih objekata 2024-2028. godine
BUDVA - Prijedlog programa privremenih objekata od 2024. do 2028. godine Skupština opštine usvojila je juče nakon višesatne rasprave sa 17 glasova za, četiri protiv i jednim uzdržanim.
Za ovaj prijedlog su glasali odbornici koalicije ,,Budva naš grad“, Evropskog saveza, Ure i Demokratske partije socijalista, protiv odbornici Pokreta za Grad, Demokrata i Pokreta Evropa sad, dok odbornici koalicije ,,Za budućnost Budve“ nijesu glasali.
Obrađivač je saopštio da su na Nacrt dokumenta dali saglasnost Uprava za zaštitu kulturnih dobara (postojeći program je nije imao), Direkcija za saobraćaj, Sekretarijat za komunalno-stambene poslove. Agencija za zaštitu životne sredine nije se izjasnila na nacrt, dok je Ministarstvo turizma dalo saglasnost na prijedlog. Informaciju da je Ministarstvo prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine dalo prećutnu saglasnost demantovali su iz tog resora kojim rukovodi Slaven Radunović te saopštili da će, ukoliko ga Skupština usvoji, smatrati nezakonitim.
JAVNI INTERES
Zamjenica predsjednika komisije, koja je pripremala ovaj program, Jelena Lazić kazala je na sjednici Skupštine da se tim dokumentom uvodi red u oblast privremenih objekata. – Budva je jedan od najvažnijih centara na Crnogorskom primorju. Ima obavezu da uredi prostor i na taj način sačuva autentičnost zato što se postavljanjem privremenih objekata, koji nijesu po programu, narušava izgled grada i ugrožava bezbjednost – kazala je Lazić. Objasnila je da je donošenje dokumenta odlagano jer je tokom izrade došlo do izmjene zakona kojima se ta oblast uređuje – ranije Zakon po planiraju prostora, a sada Zakon o izgradnji objekata. Naglasila je da program privremenih objekata nije obavezujući dokument već mogućnost lokalnih samouprava da urede prostor. Lazić je konstatovala da u odnosu na postojeći novi program – štiti javni interes, kulturna dobra, životnu sredinu, te da su ispoštovani zakoni koji tretiraju tu oblast. Osnovni uslov je da privremeni objekat ne narušava osnovne komunalne uslove, da ne ugrožava zelene površine, pješačke komunikacije, ne smije degradirati prostor niti narušavati životnu sredinu... Sadrži i granice zaštićenih kulturnih dobara, nabrojana su zaštićena i potencijalna kulturna dobra. Novi dokument propisuje 31 lokaciju manje, predviđa uklanjanje metalnih tendi ispred Staroga grada, smanjenje ugostiteljskih terasa oko zidina, ali je ostavljena mogućnost ugostiteljima unutar Staroga grada da imaju manje terase do pet stolova. Pored ostalog, omogućava da se broj parking mjesta poveća za 1.700.
Predstavnica obrađivača Jelena Lazić kazala je da, u odnosu na postojeći, novi program ima 31 lokaciju manje, štiti javni interes, kulturna dobra, životnu sredinu. Predviđa uklanjanje metalnih tendi ispred Staroga grada, smanjenje ugostiteljskih terasa oko zidina. Odbornici koalicije ,,Za Budućnost Budve“ smatraju da bi se o tom dokumentu raspravljalo, on mora dobiti saglasnost ministarstava turizma i prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine
Na dOKuMENT STIGLE BROJNE PRIMJEdBE: Stari grad Budva
Tokom javne rasprave Komisija je dobila 40 primjedbi od Ministarstva prostornog planiranja i Ministarstva turizma koje nije prihvatila. Pored ostalog, predloženo je da se izbrišu tri lokacije duž Jadranske magistrale. Komisija je odbila uz obrazloženje da je Uprava za saobraćaja dala saglasnost na program. Iz programa je u zoni plaže Jaz, umjesto brojnih lokacija kioska predviđenih prethodnim programom, predviđena mogućnost da se na zemljištu u vlasništvu Opštine omogući zakup objekata trgovina i usluga od opšteg interesa (pošta sa bankoma-
tom, prostorija turističke organizacije...).
Na primjedbu da treba preispitati veliki broj montažnih hala površine 1.000 m2 – stav komisije je da mogu egzistirati sve hale do privođenja zemljišta namjeni, da je to javni interes, te da je na taj način riješen problem magacinskog prostora Komunalne policije, RTV Budva, Uprave za zaštitu kulturnih dobara.
PANDORINA KUTIJA
Protiv programa je glasao Đorđe Zenović (Pokret za grad) koji je kazao da je trebalo obezbijediti mogućnost da građani
na samoj javnoj raspravi iznose prijedloge i sugestije, te da je dokument trebalo ranije donijeti. – Što se tiče samog programa, ne želeći da ulazim u pravnu zavrzlamu plašim se da će zbog previranja između lokalne i državne vlasti ponovo ispaštati građani. Vlada Crne Gore ima mogućnost da, ako se ovaj plan bude usvojio, isti suspenduje, a da li će ka tome posegnuti, ostaje da se vidi – istakao je on. Protiv prijedloga su i Demokrate. Dragana Kažanegra–Stanišić podsjetila je da su iz ovog odborničkog kluba i ranije ukazivali na hitnost do-
Sporna prećutna saglasnost
Predstavnica komisije, koja je pripremala program privremenih objekata, Jelena Lazić pojasnila je zašto je Ministarstvo prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine dalo prećutnu saglasnost. – Kako je Ministarstvo dostavilo primjedbe na nacrt, a ne saglasnost ili akt o odbijanju po članu 72 stav 4 Zakona o izgradnji objekata u roku od 20 dana od prijema zahtjeva, smatraće se da su saglasni sa tim pro-
gramom – kazala je ona. Međutim, iz Ministarstva prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine saopšteno je da su odbili davanje saglasnosti – velikog broja ozbiljnih primjedbi.
– U zaključnom stavu Ministarstva dat je izričit nalog da se Prijedlog programa koriguje i dostavi na saglasnost. To nije bilo neobavezujuće mišljenje niti, pak, kod ovako ozbiljnih tema ima prostora za improvizo-
vane zaključke, već se radi o institucionalnom, obavezujućem aktu i stavu državnog organa u postupku davanja saglasnosti na Program privremenih objekata. Ministarstvo koje vrši nadzor nad primjenom Zakona o izgradnji objekata i ostalih propisa iz resorne oblasti i Opština Budva treba međusobno da sarađuju, a pogotovo pri sprovođenju procedura koje su Zakonom propisane, kao i uređivanju pitanja koja su od značaja za sve zaintere-
nošenja programa privremenih objekata.
– Prethodnim programom je uklonjeno 250 lokacija, zbog čega je Budva počela da liči na civilizovan grad – rekla je ona. Ilija Gigović (Za Budućnost Budve) obratio se klubu odbornika DPS-a da dobro razmisle za što će glasati. – Dva ministarstva nijesu dala saglasnost. Morate biti svjesni konsekvence koja se nameće na grbaču građana, ukoliko se usvoji. Ova odluka će otvoriti Pandorinu kutiju za budući rad, a finansijski aspekt u tom dijelu nije dobar za opštinu Budva – upozorio je Gigović.
sovane korisnike prostora. Imajući u vidu da se, shodno Zakonu o izgradnji objekata, program privremenih objekata donosi po pribavljenoj saglasnosti Ministarstva, koja je procedura već započeta, potrebno je da se Ministarstvu dostavi korigovani prijedlog programa na saglasnost. Nakon dobijene saglasnosti od Ministarstva, program može biti usvojen od strane Skupštine opštine Budva. U protivnom, Ministarstvo će program smatrati nezakonitim – navedeno je u saopštenju.
Da je program trebalo ranije donijeti, saglasan je Nemanja Kuljača (Za budućnost Budve). Po njegovom mišljenju program treba korigovati i vratiti Vladinim resorima na doradu. – Ne govori se ni o kakvim mišljenima, nego jasnim uputstvima – konstatovao je on. Njegova partijska koleginica Bojana Pićan kazala je da je nedonošenje plana koštalo Budvu dobrih turističkih sezona.
– Program kasni dvije godine, dvije turističke sezone su uništene, a Budva oštećena za stotine hiljada eura, saglasnost za usvajanje programa nemate i tu nema dileme, ali za to vrijeme duž bulevara i rivijere niču divlji objekti – kazala je ona. Željko Franeta (Demokrate) pitao je zašto nije previđena nijedna lokacija za podzemne kontejnerske stanice budući da je tender raspisan, da li će neko odgovarati zašto je milion i po eura uloženo u te koje trunu na obroncima grada. Takođe, pitao je da li znaju da je parking kod Crvenog otuđilo privatno lice i stavilo ga u privatnu svojinu?
Milan Tičić (DPS) istakao je da će podržati prijedlog, pored ostalog, zato što će ,,napokon osloboditi zidine Starog grada da turisti mogu da ih vide“. Predsjednik opštine Nikola Jovanović pitao je kako je moguće da je najvažniji planski dokument Crne Gore - Prostorni plan usvojen bez saglasnosti Agencije za zaštitu životne sredine te kako je Program privremenih objekata za zonu morskog dobra u Budvi usvojen bez učešća Opštine Budva.
– Program privremenih objekata je važna tema za Budvu i generiše 50 odsto prihoda za ukupan državni budžet. Rekao je da je zadovoljan na koji je način donijet, budući da je procedura bila transparentna i da se radilo u interesu građana. Pripremili smo program na ponos grada, pa se više neće dešavati da ima prekoračenje gabarita i uzurpaciju opštinske svojine, takve stvari više neće prolaziti nekažnjeno, a takođe sve će biti prilagođeno osobama sa invaliditetom, poštovaćemo striktno smjernice i primjenjivati najviše moguće standarde –kazao je Jovanović.
Program stupa na snagu osam dana nakon objavljivanja u ,,Službenom listu“. D. ŠAKOVIĆ
Opština Bar uredila 16 spomenika i spomen-obilježja
PODGORICA - Opština
Bar je realizovala radove na konzervaciji i tekućem održavanju šesnaest spomenika i spomen-obilježja, u cilju adekvatnog očuvanja kulturno-istorijskog nasljeđa i njegovanja kulture sjećanja.
Riječ je o spomen-bistama Blaža Jošova Orlandića, Anta Đedovića, Dušana Vlahovića, Vukosave Ivanović-Mašanović, Branka Đonovića, Đerđ Kastrioti Skenderbega, Jovana Tomaševića, Đorđija Lekovića i Muse Jovanovića - istaknutih pojedinaca, narodnih heroja i revolucionarki, kulturnih radnika i društvenih poslenika, koji su svojom hrabrošću i radom ostavili snažan trag u istoriji Bara. Osim toga, konzervirani su i spomenici u selima Komarno, Donji Brčeli, Kaluđerac i Orahovo, spomen-ploče Blažu Jošovom Orlandiću i Đorđu Lekoviću, kao i ostaci betonskog
korita na prostoru nekadašnjeg koncentracionog logora na Topolici, a koji svjedoče stradanjima i borbi predaka za slobodu. - Višemjesečni radovi su obuhvatili detaljno čišćenje i sanaciju oštećenih djelova, čišćenje i konzervaciju bronze uz upotrebu mehaničkih i hemijskih metoda, restauraciju nedostajućih djelova, zaštitu postamenata, kao i čišćenje i uređenje prostora oko spomen-obilježja – navodi se u saopštenju Opštine Bar.
Projekat je realizovan u saradnji sa JU Centar za konzervaciju i arheologiju Crne Gore, a sredstva za radove u iznosu od blizu 64.000 eura obezbijeđena su budžetom Opštine Bar. - Ovim aktivnostima lokalna uprava potvrđuje svoj pažljiv odnos prema kulturnoj baštini i posvećenost očuvanju kolektivnog pamćenja i identiteta lokalne zajednice – navodi se u saopštenju. R. K.
Kolašin: Prva samostalna izložba djela Viktora Mijovića
KOLAŠIN - Odavno više prisutnih nije bilo na nekoj likovnoj izložbi u holu Doma kulture nego na izložbi radova 25-godišnjeg Kolašinca Viktora Mijovića. On je student master studija na Moskovskom državnom akademskom umjetničkom institutu „V. I. Surikova“ koji je upisao nakon završene Srednje likovne škole „Petar Lubarda“ na Cetinju. Bio je učesnik značajnih grupnih međunarodnih izložbi i likovnih kolonija, dobitnik je brojnih nagrada, ali je prvu samostalnu izložbu radova organizovao u rodnom Kolašinu. Prema riječima Draginje Kujović, na svojoj prvoj samostalnoj izložbi Mijović nam nudi
dvije cjeline sa različitim likovnim tehnikama – ulje na platnu i akvarel u kombinaciji sa olovkom na papiru. - Motivski gledano to su urbani pejzaži, predjeli, mrtve prirode, modeli, portreti, aktovi, autoportreti. Autoportrete crta olovkom. Kratkim potezom uradio je savršene crteže autoportreta. Kod njega boja ima simbolično značenje i ističe psihološko stanje prikazanog lika. Njegova stvaralačka energija spaja davna vremena slikarskih stilova i pokreta, ali i traga za novim izrazom bez neposrednog ugledanja na bilo koji umjetnički pravac - istakla je Kujović. Mijović je istakao da ima čast da predstavi radove koji su nastali tokom studiranja u Moskvi. Dr. D.
Premijerom ostvarenja Miša Obradovića „15 i po“ nastavljena takmičarska na Filmskom festivalu u Herceg Novom
PODGORICA – Drugo veče Filmskog festivala u Herceg Novom na Kanli kuli proteklo je u znaku svjetske premijere debitantskog dugometražnog igranog filma ,,15 i po“ crnogorskog glumca i reditelja Milivoja Miša Obradovića – duboko emotivnog i originalnog ostvarenja podnaslova ,,Film za osjetljive“, koje bi kao dodatni naslov moglo nositi i Tolkinovu misao da nijesu svi koji lutaju izgubljeni.
U priči o glumcu Niku, zasićenom monotonijom uloga i životne kolotečine, koji postaje filmski autor i tema svoga djela, nemoguće je ne prepoznati Obradovićev autobiografski žig, naročito uzimajući u obzir da Nikovu ženu Mariju igra Kristina Stevović-Obradović, glumica i Mišova supruga.
KAO ŠTO PTICA LETI
Ipak, vrijednost filma ,,15 i po“ najprije se ogleda u mešterskom pronalaženju univerzalnog ljudskog i umjetničkog među ličnim krhotinama, ali i krhotinama svijeta koji nas okružuje. Niko ima opsesiju kamerom, po čitave dane bilježi naizgled obične detalje iz života, tvrdeći da to radi ,,kao što ptica leti“.
Zbunjujući gledaoce da li se radi o dokumentarnom materijalu sa privatnih telefona glumaca, mokumentariju ili igranom filmu (naročito u prvom dijelu), ovaj film predstavlja svojevrsni dokument vremena sačinjen od razigranih realnih mogućnosti, Aristotelovim receptom iz čuvene ,,Poetike“ da se umjetnost ne sastoji u prepričavanju onoga što se već dogodilo (kao što to radi istorija), već
Vrijednost filma ,,15 i po“ najprije se ogleda u mešterskom pronalaženju univerzalnog ljudskog i umjetničkog među ličnim krhotinama, ali i krhotinama svijeta koji nas okružuje
onim što bi se moglo dogoditi prema zakonima vjerovatnog i mogućeg. U Obradovićevom poetičnom filmskom dokumentu pohranjena je svakodnevica crnogorske porodice i ulice, ali i svakodnevica u Crnogorskom narodnom pozorištu i na našoj glumačkoj sceni uopšte. Precizno je oslikana i društveno-politička zbilja u kojoj su oni koji ne zauzimaju strane i ne žive po tuđim očekivanjima i pravilima – otpadnici. Dakako, u ovom filmu pohranjena je i lična svakodnevica autora, u onoj mjeri koja je bila potrebna da ovo umjetničko djelo postane ogoljena težnja umjetnika – zaglavljenog u limbu između prošlosti i budućnosti, odlaska i ostanka, glumačkog i rediteljskog poziva. U filmu se, simbolično i(li) simptomatično, u ulozi reditelja pojavljuje i sam Obradović.
OSAM I PO
Iako se objašnjenje naslova filma može izvući iz jedne od replika, u kojoj Niko objašnjava da čovjek između 15. i 16. godine poklekne i polagano gu-
bi svoje ideale – što je u filmu i simbolički prikazano kroz dječaka koji pušta crvenog zmaja na plaži i kojeg Niko na kraju udavi – naziv nesumnjivo ima metafilmsku kopču sa kultnim ostvarenjem Federika Felinija „8 i po“. Niko, baš kao i glavni junak Oskarom nagrađenog crno-bijelog klasika, Gvido Anselmi, pokušava da se izbori s autorskom krizom i stvori film o autoru koji stvara svoje djelo. Mišo Obradović je za Pobjedu nakon premijere kazao da isprva uopšte nije imao Felinija kao referencu.
- Kad sam shvatio da je to naslov filma, uopšte nijesam mislio na Felinija i ,,8 i po“, koji mi je inače omiljeni film. Tek sam poslije shvatio, ovaj je reditelj, a ovaj hoće da bude reditelj. To je podsvijest poslala, nijesam bio svjestan toga. Ja sam se vezao za tu tezu da
postoji neki trenutak, ja sam ga stavio između 15. i 16. godine, kada čovjek poklekne i kaže: ,,Okej, ajde, nema veze... Za*evaću ja sistem“. Onda sam poslije vidio sličnosti i sad rekoh ovo će ispasti da je rađeno s namjerom, a uopšte nije bilo. To su te podsvjesne stvari koje iz nas izlaze, jer to su slike kojima mi gledamo pa one onda izađu – rekao je Obradović. Na pitanje o miješanju dokumentarnog i igranog kazao je da ga ,,jako interesuje poetika svakodnevice“. - Ono kad ti možeš neku banalnu svakodnevnu stvar da radiš i naiđe na Radiju Beograd emisija ,,Visine“ i čuješ Baha – ,,Pasiju po Mateju“, a ti čistiš nešto po kući i spojiš ta dva naizgled nespojiva momenta i to odjednom dobije jednu nenormalnu poetiku. Mene interesuju te male
PODGORICA - Ansambl violončela, pod vođstvom renomiranog bugarskog violončeliste i pedagoga Atanasa Krasteva, nastupio je na Festivalu gudača u Perastu. Veče je otvoreno prepoznatljivim preludijumom Gaspara Kasadoa, kojim je već u prvim taktovima stvorena posebna i svečana atmosfera. Uslijedila je prava paleta boja i emocija - publika je imala prili-
ku da uživa u bogatom i raznovrsnom programu sastavljenom od djela Popera, Bizea, Goltermana, Pjacole, Vila Lobosa i drugih autora. Ansambl se predstavio u različitim formacijama, od dueta do okteta, pokazujući kako violončelo u svojoj punoći može nositi i delikatnu liriku i virtuozni temperament. Energija, muzikalnost i visok nivo umjetničkog izraza nagrađeni su burnim aplauzima i dugotrajnim ovacijama.
svakodnevne stvari i, naravno, razbijanje forme – rekao je on. Odgovarajući na pitanje koliko se ovim filmom ogolio, kazao je da je u film ,,stavio sve što je mislio u tom trenutku“. - Mene zovu: ,,Moraš da se izjasniš, bila je ova ili ona politička situacija“. Izjasniću se u svom filmu. Da idem po ulici da se izjašnjavam na taj način – ne. Pustite me da se ja izjasnim na svoj način. I zato mi je bilo važno da kažem: Ja nijesam Srbin. Ja nijesam Crnogorac. Ja sam filmadžija. Jer mi stvarno Čarli Čaplin znači više od kralja Nikole. I tačka – pojasnio je Obradović jednu od scena iz filma ,,15 i po“. Film ,,15 i po“ nastao je u produkciji Giggling Goat Production, Atomic Production i Radio-televizije Crne Gore, uz podršku Filmskog centra Crne Gore (FCCG). Glumačku
Na pres konferenciji jutro nakon premijere Kristina Stevović-Obradović kazala je da prisustvuje stvaranju filma ,,15 i po“ jako dugo vremena, te otkrila da se u njoj tokom tog procesa ,,pobilo mnogo sila“.
- Zaključujući već jako rano da tu ima mnogo pozajmljenog iz života, ne samo našeg... Shvatila sam da najprije nijesam bila komforna sa tim, jer sam se pitala koliko će se ljudi pitati koliko je to njegova, samim tim i naša priča, pa ti njima objašnjavaj šta tu jeste a šta nije – rekla je Stevović-Obradović. Nakon toga je, kako je kazala, shvatila da je sve to promašeno, jer se ne bave svojim životima nego idejom.
- Onda je došao trenutak, prije nekih četiri-pet godina, kada je već scenario počeo da se stvara i približava ovoj formi koju ćemo na kraju i ekranizovati, kada je stvarno počelo moje shvatanje koliko je bilo vraški teško i značajno uočiti i biti sposoban na najbolji mogući način ukrasti stvarne segmente života, stvarni život. Prespojiti dijaloge koje si negdje čuo, namaštati ih, dovesti do one tačke u kojoj služe tvojoj priči – istakla je ona.
podjelu, osim Stevović-Obradović, čine: Emir Ćatović, Lara Dragović, Vule Marković, Zoran Vujović, Dejan Ivanić, Goran Vujović, Dušan Kovačević, Ivona Čović-Jaćimović, Mladen Nelević, Jadranka Mamić, Davor Dragojević, Žaklina Oštir, Petar Burić, Julija Milačić-Petrović Njegoš, Branko Baletić i Vojin Perović Andrija RADOVIĆ
U Kotoru počeo Međunarodni pijanistički festival Crne Gore
PODGORICA - Međunarodni pijanistički festival Crne Gore (MIP festival) počeo je gala koncertom ,,Pianorama“, koji je održan u amfiteatru Forza Kuk iznad Kotora. Publika je imala priliku da uživa u nastupu mađarskog virtuoza Gergelyja Bogányija, na njegovom sopstveno dizajniranom instrumentu – čuvenom Bogányi klaviru, koji je prvi put predstavljen crnogorskoj publici. Koncert je realizovan uz podršku Prijestonice Cetinje i TO Cetinje.
Poseban akcenat festivala ove godine stavljen je na masterklas radionice, koje okupljaju djecu i mlade pijaniste iz brojnih zemalja. Pod mentorstvom renomiranih profesora i izvođača, učesnici će imati priliku da usavrše svoje izvođačke vještine, razmijene iskustva i dobiju inspiraciju od svojih uzora. Upravo ova interakcija generacija čini festivalski duh jedinstvenim - povezujući tradiciju, znanje i novu energiju mladih umjetnika.
Festival je osnovala crnogorska pijanistkinja i umjetnička direktorka Vasilisa Lopušina, koja je naglasila značaj projekta za domaću i međunarodnu scenu.
- MIP festival je značajan kulturni projekat za Crnu Goru, sa ogromnim potencijalom da se razvije u manifestaciju od nacionalnog i evropskog značaja. Posebno me raduje što upravo Crna Gora ima priliku da bude domaćin nekim od najvećih svjetskih imena pijanističkog domena današnjice, ali i da stvori prostor za rast i inspiraciju novih generacija muzičara. Zahvalna sam Prijestonici Cetinje i TO Cetinja na sarad-
nji i na podršci pri realizaciji koncerta kojim smo otvorili festival. Raduje me što Cetinje još jednom pokazuje svoju posvećenost da unaprijedi kulturnu scenu ne samo prijestonice, već i cijele Crne Gore - istakla je Lopušina.
Projekat ,,Pianorama“, prema riječima sekretarke Sekretarijata za kulturu Anđele Ćipranić, na jedinstven način spaja klasičnu muziku, savremenu inovaciju i prirodno bogatstvo Crne Gore.
- Podrška ovakvim projektima za Prijestonicu Cetinje znači ulaganje u kreativnost, u vrijednosti koje inspirišu i u saradnju koja širi kulturne horizonte. Vjerujem da ovakvi događaji ne samo da inspirišu publiku, već i potvrđuju da Cetinje ostaje grad kulture koji povezuje Crnu Goru sa svijetom – kazala je Ćipranić.
Ovakva događanja su, kako je istakao član Umjetničkog sa-
Crna Gora ima priliku da bude domaćin nekim od najvećih svjetskih imena pijanističkog domena današnjice
vjeta festivala Danijel Gašparović, veoma bitna za Crnu Goru i regiju. Učesnici i gosti festivala uživaće u vrhunskim pijanističkim koncertima, majstorskim radionicama za mlade talente i programu međunarodnog takmičenja koje čini srž festivalske nedjelje. Tokom festivala, koji traje do 30. avgusta, koncertni program će se odvijati na autentičnim lokacijama Kotora - u Crkvi Svetog Duha i Muzičkoj školi „Vida Matjan“. Publiku očekuju nastu-
pi pijanistkinje i umjetničke direktorke festivala Vasilise Lopušine sa violončelistkinjom Eden Sekulović, zatim koncert Bojana Martinovića sa svjetskom premijerom djela crnogorskog kompozitora Aleksandra Perunovića, gostovanje čuvene ruske pijanistkinje Natalie Trull, kao i završni recital legendarnog Cypriena Katsarisa pod nazivom ,,Ravel Connections“, povodom 150 godina od rođenja ovog velikog kompozitora. Pored koncertnog dijela, publika će imati priliku da prisustvuje i predavanjima muzikologa dr Stefana Cvetkovića (Fakultet muzičke umetnosti, Beograd) i koncertu na čembalu dr Svetlane Stojanović-Kutlače, koji donosi zvuke barokne Italije. Od 28. do 30. avgusta u okviru festivala održava se i međunarodno pijanističko takmičenje, otvoreno za više starosnih kategorija. A. Đ.
Atanas Krastev, profesor na Nacionalnoj muzičkoj akademiji „Pančo Vladigerov“ u Sofiji i višestruko nagrađivani solista, već treću godinu zaredom učestvuje na Festivalu gudača kao predavač i izvođač. Njegovi nastupi uvijek izazivaju veliko interesovanje i oduševljenje publike, što je i ovoga puta potvrdila sala ispunjena do posljednjeg mjesta. Program je nastavljen sinoć u 20 sati u Crkvi Svetog Duha
u Kotoru, koncertom pod nazivom „Ženski glas romantizma“, koji je posvećen obilježavanju 150 godina od smrti francuske kompozitorke Louise Farrenc. Publika je imala priliku da čuje njena dva klavirska kvinteta u interpretaciji izuzetnog sastava: Vladana Perović – klavir, Miroslav Pavlović – violina, Blerin Grubi – viola, Atanas Krastev – violončelo i Zoran Zakrajšek –kontrabas. A. Đ.
PODGORICA - Izložba radova istaknutog savremenog umjetnika Naoda Zorića otvorena je u prostoru ,,A&A Interior“ u Porto Montenegru. Akademski slikar se, kako prenosi Radio Tivat, predstavio sa 17 crteža i slika velikih dimenzija, objedinjenih naslovom ,,Krvna linija“, pokazujući svoju impresioniranost crnogorskim čovjekom, kolektivnim genetskim nasljeđem, prošlošću, pitanjima slobode i patnje da bi se do nje došlo na ovom krševitom tlu. Pozdravljajući likovnu publiku u Tivtu, Anastasia Degtiareva, vlasnica ,,A&A Interior“, rekla je da u današnje vrijeme globalizacije, kada su nacionalna tradicija i nasljeđe zapostavljeni i kada kultura mo-
r a dio t i vat
že biti izgubljena, ovaj uvaženi crnogorski umjetnik se snažno bori da sačuva pravi identitet. Zorić je pojasnio naziv izložbe ,,Krvna linija“ i svoju umjetničku viziju. - Pošto sam rođen u Crnoj Gori, pripadam ovdašnjem čovjeku i, kao što se vidi po mojoj slikama, jako me interesuje taj čovjek, zanima me da promišljam od čega je on sastavljen, interesuje me njegova krv, njegovo meso i njegova kost, a posebno njegov odnos prema slobodi. Sloboda je jedno od najuzvišenijih ljudskih dostignuća. Za njim svaki čovjek koji iole ozbiljno promišlja - teži. Crnogorac jeste to. To me fascinira kod njega, to me čini živim čovjekom i zato volim da istražujem tu oblast i da se njome bavim. Važno je da taj moj poriv, moju pokretačku snagu i sve moje unutarnje što sam ponio od tih ljudi kroz krv, pokušavam da izgradim na najviši mogući likovni način i da to ima umjetničku težinu - istakao je Zorić. Na otvaranju izložbe, kako piše Radio Tivat, mladi muzički umjetnik, violinista Igor Pejović je na guslama improvizovao crnogorske muzičke motive i neke kompozicije Nikole Hercigonje. A. Đ.
,,Plavi“ prvi put u klupskoj istoriji imaju dva francuska igrača u timu
PODGORICA – Nije veliki broj francuskih košarkaša koji su kroz istoriju kluba nosili dres Košarkaškog kluba Budućnost Voli - do ovog ljeta samo četvorica, i to nikada više od jednog po sezoni.
Led je probio bek Edvin Džekson u evroligaškoj sezoni 2018/19, krilni centar Kim Tili je došao u martu 2020. godine kao pojačanje u finišu sezone, ali je njegovu epizodu prekinuo korona virus, pa je odigrao samo tri meča. Centar Alfa Kaba je bio tio podgoričkog tima u sezoni 2022/23, a krilni centar Joan Makundu godinu kasnije. Nakon godine pauze, u Budućnosti će se u predstojećoj sezoni ponovo govoriti francuski jezik, i to ne kroz jednog, nego kroz dvojica košarkaša, pošto su dres ,,plavih“ zadužili Aksel Butej i Džeri Frenk Butsijel Butej, momak rođen u Roanu (30 godina), visok 201 cm, igra na poziciji krila i nije nepoznanica Budućnosti i podgoričkim navijačima. Često je gostovao u ,,Morači“ u dresovima Unikahe, Turk Telekoma, Bahčešehira i uvijek je bio jedan od najboljih na parketu. - Igrao sam mnogo puta protiv Budućnosti, koja je uvijek imala dobar tim, uvijek je bila dobra borba – kazao je Butej, koji je igrao i za Šalon, Limož, Bilbao, a u Evrokupu je prošle sezone bilježio je 11,1 poen (53 odsto iz igre, odličnih 43,2 odsto za tri), uz 4,8 skokova po meču. Butsijel iskusni centar, visok 207 cm, ima 32 godine, a u Budućnost dolazi iz Dubaija, pa je prošle sezone imao priliku da igra protiv crnogorskog šampiona. U Podgorici je gostovao i sa reprezentacijom Francuske. - Igrali smo ovdje u vrijeme korone, nije bilo navijača na tribi-
nama. I pored toga bila je teška utakmica. Ne znam mnogo o gradu, ali imaću barem godinu da sve upoznam – kazao je Butsijel, koji je kao igrač Bahčešehira izabran u idealnu defanzivnu petorku FIBA Lige šampiona u sezoni 2022/23, a igrao je i za Ruan, Šole, Limož, Monako i Pinjar Karšijaku.
NEĆE RAZOČARATI
NAVIJAČE
Zajedničko Buteju i Butsijelu jeste to što su već igrali zajedno, kako u klubovima (Limož, Bahčešehir), tako i u reprezentaciji. - Naša hemija je dobra, poznajemo se skoro 10 godina. Pitaću ga da ove godine igra malo više odbranu, vidjećemo - kroz osmijeh je kazao Butsijel. - Dobri smo prijatelji. Igrali smo u nekoliko ekipa i u reprezentaciji. On je veoma dobar igrač - dodao je Butej. Na pitanje kakvog igrača mogu da očekuju navijači Budućnosti, Butej je odgovorio: - Volim da budem na terenu, da
uživam u košarci. Mislim da sam agresivan, trudim se da budem kompletan igrač u napadu i da dam sve od sebe u odbrani – rekao je Butej. Butsijel je prepoznat po snažnim zakucavanjima.
- Publika može da očekuje sve, radim sve od kada sam počeo da igram košarku. Igram sa mnogo energije, inteziteta. Sigurno neću razočarati navijače – istakao je snažni centar. Butsijel dodaje da jedva čeka da sve počne.
- Novi izazov za mene sigurno. Znam da sam došao u ambiciozan i kompetitivan tim, koji je takav bio i prošle sezone, tako da sam uzbuđen da krenem u novu sezonu.
EVROKUP NA VISOKOM NIVOU
Od ostatka ekipe Butsijel poznaje Sulejmona, protiv kojeg je igrao u Francuskoj.
- Veoma je težak igrač za čuvanje, veoma je dobar igrač – kazao je Butsijel, koji ističe da je
uzbuđen što će ponovo da igra Evrokup.
- Odavno ga nijesam igrao. Posljednji put je bilo baš sa Butejom u Francuskoj. Znam da se radi o čvrstom takmičenju, sa jakim ekipama. Biće velikih utakmica i srećan sam što ću opet da igram to takmičenjerekao je Butsijel.
Butej je iskusan kada je u pitanju drugo po jačini evropsko takmičenje, a u regionalnoj ligi treba da upiše prve minute.
- Evrokup je uvijek na visokom nivou, zaista mi se sviđa i uživam u tom takmičenju. ABA ligu tek treba da otkrijem, naravno tu je dosta dobrih timova i nestrpljiv sam da otkrijem to takmičenje – zaključio je Butej. Butsijel je ABA ligu iskusio u dresu Dubaija.
- Veoma dobra liga, sa jako dobrim timovima. Pogotovo su teške gostujuće utakmice, u malim dvoranama, državama, gradovima, ali sa veoma dobrim timovima i igračima – zaključio je Butsijel. S. JONČIĆ
PODGORICA – Od obnavljanja državne nezavisnosti, odnosno od trenutka kada su, u avgustu 2010. dobili priliku da igraju kvalifikacije, košarkaši Crne Gore samo jednom nijesu igrali na EP, i to prvom koje su 2015. organizovale četiri zemlje (Njemačka, Letonija, Hrvatska, Francuska), što je nastavljeno da bude uobičajena praksa. Tim Boška Radovića je peti put na šampionatu Starog kontinenta, koje počinje u srijedu, čime je, računajući i dva nastupa na svjetskim prvenstvima, 2019. i 2023. nastavljen kontinuitet učešća naših košarkaša na velikim takmičenjima. Međutim, s obzirom na najavljen oproštaj većine igrača koji su obilježili igre i rezultate naše selekcije u protekloj deceniji, te „egzodus“ mladih igrača u NCAA ligu, veliko je pitanje kakva će da bude sudbina i budućnost naše muške reprezentativne košarke. Pred novim rukovodstvom Košarkaškog saveza Crne Gore, na čelu sa predsjednikom Draganom Bokanom, nalazi se veliki i nezahvalan posao da novom strategijom nađu način da naša košarka ne nestane sa najveće evropske scene...
DVIJE POBJEDE ZA NOKAUT FAZU
PODGORICA – Siniša
Šorak, centar iz Bosne i Hercegovine, novi je igrač Košarkaškog kluba Podgorica Bemax.
Šorak je bio u prijedorskim Hantersima, a potom je nastupao za Borac, Spars i Prijedor. Za Borac iz Banjaluke je igrao u ABA2 ligi, a nakon pola sezone u Sparsima stigao je Prijedor, gdje je na 11 mečeva imao prosjek 10,7 poena i 4,3 skoka po utakmici. - Dolazak u Podgoricu vidim kao veliku priliku u svojoj karijeri. Klub je poznat po dobrom radu i razvoju mladih
igrača, a u isto vrijeme ima jasnu viziju i ambicije. Uslovi za rad su na visokom nivou i to mi daje dodatnu motivaciju. Posebno mi znači što ću raditi sa trenerom Miodragom Kadijom, jer je riječ o iskusnom stručnjaku od koga mogu mnogo sa naučim. Vjerujem da možemo timskim radom i maksimalnim zalaganjem graditi dobre rezultate. Moj cilj je da svakim treningom i utakmicom napredujem i dam maksimum za ekipu – kazao je Siniša Šorak za klupski sajt Podgorice. Prije Šoraka, za Podgoricu su potpisali Stefan Adžić, Srđa
Bulatović, Aleksa Bulajić, Petar Minić, Danilo Ivanovića, Lazar Radetić i Dušan Mahorčić. Osim u domaćim takmiče-
njima, Podgorica će u predstojećoj sezoni ponovo igrati i u ABA2 ligi, a u prvom kolu, 7. oktobra, ugostiće Borac iz Banjaluke. S. J.
Crna Gora će prvu fazu EP, koje se od 27. avgusta do 14. avgusta igra u Letoniji, Finskoj, Kipru i Poljskoj, igrati u grupi B, u Tampereu, sa domaćom Finskom, Njemačkom, Litvanijom, Švedskom i Velikom Britanijom. Četiri prvoplasirana tima će da izbore plasman u nokaut fazu, koja će se igrati u Rigi (Letonija). Aktuelni svjetski prvak Njemačka i Litvanija su favoriti za prva dva mjesta u grupi, Finska kao domaćin imaće podršku sa tribina, pa se čini da su Švedska i Velika Britanija glavni rivali naše selekcije za prolaz u osminu finala. Upravo će sa tim rivalima „crveni“ igrati u posljednja dva kola, kada će se i odlučivati mjesta za prolaz. Dvije pobjede bi trebalo da budu dovoljne za osminu finala, što je, realno, i jedini mogući cilj. Njemačka i Švedska su bili protivnici Crne Gore u kvalifikacijama za EP. Njemačka je oba puta bila bolja (85:61 kod kuće, 95:76 u Podgorici), dok je sa Švedskom bio izjednačen bilans – pobjeda kod kuće (95:70) i poraz u gostima (86:83). Crna Gora je vizu za EP osigurala sa dvije pobjede protiv Bugarske (kod kuće sa 85:62, u gostima sa 90:86). ,,Crveni“ su tokom pripremnog perioda odigrali pet utakmica i upisali dvije pobjede, u Sarajevu protiv Bosne i Hercegovine (102:90) i u Baru protiv Izraela (88:76), dok su tri puta izgubili u gostima, od Francuske (81:75), Grčke (69:61) i Turske (96:85).
PETORICA DEBITANATA
Petorica igrača će debitovati u dresu ,,crvenih“ na velikim takmičenjima – novi naturalizovani Amerikanac
GRUPA B (TAMPERE, FINSKA)
A (RIGA,
i Hercegovina
D (KATOVICE, POLJSKA)
Kajl Olmen (Turk Telekom), Đorđije Jovanović (Budućnost Voli), Emir Hadžibegović (SC Derbi), Bojan Tomašević (bez kluba) i Balša Živanović (SC Derbi). Osim pet debitanata, boje Crne Gore na Eurobasketu braniće i Igor Drobnjak (Spartak), Vladimir Mihailović (Zadar), Zoran Vučeljić (SC Derbi), Andrija Slavković (Budućnost Voli), Marko Si-
Nikola VUČEVIĆ
Datum rođenja: 24.10.1990.
Pozicija: Centar
Klub: Čikago
Andrija SLAVKOVIĆ
Datum rođenja: 15.2.1998.
Pozicija: Krilo
Klub: Budućnost Voli
Igor DROBNJAK
Datum rođenja: 21.4.2000.
Pozicija: Plejmejker Klub: Spartak Subotica
Zoran VUČELJIĆ
Datum rođenja: 25.4.2002.
Pozicija: Krilo Klub: SC Derbi
Kajl OLMEN
Datum rođenja: 2.9.1997.
Pozicija: Plejmejker
Klub: Turk Telekom
Emir HADŽIBEGOVIĆ
Datum rođenja: 24.8.1996.
Pozicija: Krilni centar
Klub: SC Derbi
Balša ŽIVANOVIĆ
Datum rođenja: 26.2.2000.
Pozicija: Plejmejker
Klub: SC Derbi
Bojan TOMAŠEVIĆ
Datum rođenja: 20.6.2001.
Pozicija: Krilni centar
Klub: Nema
Vladimir MIHAILOVIĆ
Datum rođenja: 10.8.1990.
Pozicija: Bek
Klub: Zadar
Marko SIMONOVIĆ
Datum rođenja: 15.10.1999.
Pozicija: Centar
Klub: Turk Telekom
Đorđije JOVANOVIĆ
Datum rođenja: 15.5.2003.
Pozicija: Bek
Klub: Budućnost Voli
Zoran NIKOLIĆ
Datum rođenja: 1.4.1996.
Pozicija: Centar Klub: Nema
monović (Turk Telekom), Zoran Nikolić (bez kluba) i Nikola Vučević (Čikago).
Od igrača sa priprema prekobrojni su bili Ognjen Čarapić, Filip Anđušić i Jovan Kljajić, novi član španske Granade (nakon devet godina napustio Gran Kanariju), koji je otpao zbog povrede na pretposljednjem kontrolnom meču.
Još prije objavljivanja spiska za pripreme, bilo je poznato da će
Crna Gora biti oslabljena na EP, jer Radović nije mogao da računa na Bojana Dubljevića, Nikolu Ivanovića, Petra Popovića, Nemanju Radovića, Dina Radončića, te mlade igrača koji su otišli u NCAA ligu, Luku Bogavca, Davida Mirkovića i Andriju Grbovića
PETI NASTUP NA EP
Crna Gora će peti put igrati na Evropskom prvenstvu,
treći put uzastopno.
Dva najbolja rezultata je naša selekcija ostvarila na posljednja dva šampionata Starog kontinenta, u oba slučaja je stizala do osmine finala. Prvo na EP 2017. godine, kada je Crnu Goru u prvom meču nokaut faze, u Istanbulu, zaustavila Letonija (100:68). ,,Crveni“ su prije toga u grupi, u rumunskom Klužu, pobijedili Mađarsku (72:48), Češ-
ku (88:75) i Rumuniju (86:69), dok su izgubili od Španije (99:60) i Hrvatske (76:72).
Prije tri godine je Crna Gora u osmini finala, u Berlinu, pošteno namučila domaću Njemačku, a nakon odličnog drugog poluvremena je tijesno poražena 85:79. U grupnoj fazi EP, na kojem je šansu da nastupi dobila nakon suspenzije Rusije, Crna Gora je bila treća u grupi, u Tbi-
Dubljević
Bojan Dubljević je najbolji strijelac crnogorske reprezentacije na evropskim prvenstvima sa 219 poena iz 17 utakmica. Drugoplasirani Nikola Vučević ima 147 poena iz 16 utakmica i priliku da u Tampereu pretekne Dubljevića. Treći na listi strijelaca je Predrag Drobnjak (139 poena - 13 utakmica), a među prvih 10 su i Tajris Rajs (129 - 10 mečeva), Vlado Šćepanović (107 - 22), Vladimir Mihailović (107 - 17), Kendrik Peri (91 – 6), Milko Bjelica (72 –10), Nikola Peković (65 – 5) i Suad Šehović (57 – 11).
Nekadašnji Sovjetski Savez je sa 14 trofeja neprikosnoven kada su zlatne medalje u pitanju na prvenstvima Evrope. Sovjeti imaju ukupno najviše odličja. Na drugom mjestu je bivša SFRJ, odnosno SR Jugoslavija sa osam zlatnih odličja, odnosno ukupno 17 medalja. Na trećem mjestu je Španija sa četiri zlata, Litvanija ima jedno manje, po dva puta su prvaci bili Italija i Grčka, dok su po jednom najbolji bili bivša Čehoslovačka, Francuska, Rusija, Mađarska, Njemačka, Letonija, Slovenija i Egipat, koji je to uradio 1949. godine, kao domaćin u Kairu, kada je, kao dvije godine ranije, ova afrička zemlja nastupila na šampionatu Starog kontinenta. Na tom EP, zbog velikih troškova putovanja, nastupilo je samo pet evropskih selekcija, pa je broj do sedam popunjen i Sirijom...
lisiju, uz pobjede protiv Belgije (76:70), Bugarske (91:81) i domaće Gruzije (81:73), dok je poražena od Turske (72:68) i Španije (82:65).
Crna Gora je prva dva nastupa na EP završila u grupnoj fazi. Na debiju, 2011. godine u Litvaniji, ,,crveni“ su u grupnoj fazi zauzeli posljednje mjesto, sa pobjedom protiv Makedonije (70:65), i porazima od Bosne i Hercegovine (94:86), Hrvatske (97:81), Grčke (71:55) i Finske (71:65). Dvije godine kasnije u Sloveniji, Crna Gora je imala pobjedu više, ali je to bilo nedovoljno za prolaz u drugu rundu takmičenja. U grupi je savladala Makedoniju (81:80) i Srbiju (83:76), a poražena je od Letonije (73:72), Bosne i Hercegovine (76:70) i Litvanije (77:70). Saša JONČIĆ Foto: FIBA
NAŠI, A SVJETSKI: Zlatnoj juniorskoj vaterpolo reprezentaciji priređen doček u Tivtu i Kotoru
PODGORICA - Šampioni su stigli u Crnu Goru, a dominantnoj generaciji U18 priređen je lijep doček prvo na aerodromu Tivat, a zatim i na gradskoj rivi u Kotoru. Upravo onakav kakav dolikuje najboljoj vaterpolo ekipi u Evropi.
I ne samo da su stigli šampioni, već se iz Rumunije vratila generacija koja je na evropskom šampionatu bila nedodirljiva - sa šest pobjeda, ,,ajkule“ su se bukvalno prošetale do trona. Nije prepotentno ili manje sportski kazati da su za koplje bili ispred svih, jer su i polufinale sa Italijom i finale protiv Srbije riješili u trećoj četvrtini. Ili još napomenuti i ovo da su u grupnoj fazi bili bolji od Srbije, Hrvatske i Španije.
Na kraju su i dvije individualne nagrade otišle u prave ruke - Strahinja Gojković proglašen je za najboljeg igrača prvenstva, a Marko Pejovićkonkretno u finalu upisao je 15 odbrana, izabran je za najboljeg golmana turnira. Generacija, koju vodi Nebojša Milić, najavljivala je u pripremnom periodu, od 15. juna, velike stvari u Oradei. I upravo su u ovakvim tonovima, proticale najave utakmica. Sa puno samopouzdanja pričali su o finalu. I opravdali su sve ono što su kazali i čemu su se nadali.
Svaka čast našem timu, koji je pred kraj ljeta obradovao navijače, poput dvije godine mlađih kolega koje su nedav-
no na prvenstvu Evrope stigli do bronzanog odličja. Mlađe vaterpolo reprezentacije Crne Gore su od obnove nezavisnosti osvojile 14 medalja, a posljednja je i najslađa, a do nje su došli: Marko Pejović, Luka Ivanović, Nikola Petrović, Andrija Roganović, Marko Milinić, Đorđe Pejović, Ljubomir Kovačić, Todor Vukčević, Strahinja Gojković, Luka Todorović, Ognjen Moračanin, Miljan Bošković, Relja Vukanić, Petar Brnović i Danilo Stupar U stručnom štabu, pored Milića, bili su treneri Marko Franeta i Uglješa Brguljan, video-analitičar Vasko Vučković, fizioterapeut Vladislav Mlađen, psihološkinja Vanja Đurović, kao i Nenad Vukanić, koordinator VPSCG za mlađe selekcije. Zlatni momci su doputovali u Crnu Goru - stigli su evropski šampioni.
- Ovo je kruna kvalitetnog rada u malom broju naših klubova, koji iz male baze stvaraju talente i igrače visoke klase. Ovi momci su dokaz koliki potencijal ima Crna Gora, a njihovo zlato, kao i bronza U16 reprezentacije, te ukupno 14 medalja mlađih selekcija od obnove nezavisnosti, kao i uspjesi našeg seniorskog tima od 2008. godine, govori da bi vaterpolo trebalo da bude klasifikovan kao nacionalni sport u Crnoj Gorikazao je Miloš Mračević, potpredsjednik VPSCG, koji je na tivatskom aerodromu dočekao mlade zlatne „ajkule“.
Uz Mračevića, čestitke zlatnim momcima uputio je Dejan Rađenović, predsjednik Skupštine VPSCG.
- Rezultat je kruna talenta, rada i požrtvovanja, ali i dokaz da crnogorski vaterpolo ima sjajnu budućnost. Hvala vam što ste nas još jednom učini-
li ponosnim i što ste još jedna generacija koja je pronijela slavu naše zemlje na najvećim sportskim pozornicama - kazao je Rađenović.
Naše mlade vaterpoliste i njihove trenere po dolasku u Crnu Goru dočekali su i Radovan Milinić, direktor VPSCG, Mario Brguljan, predsjednik Stručnog savjeta VPSCG, Andrija Popović, generalni sekretar COK-a, Milan Jančić, generalni direktor Direktorata za sportsku infrastrukturu u Ministarstvu sporta i mladih, Boris Ivanović, samostalni savjetnik u Odjeljenju za međunarodnu saradnju u Ministarstvu sporta i mladih i Olivera Mišković, sekretarka Sekretarijata za društvene djelatnosti Opštine Tivat. Centralna proslava evropskog zlata organizovana je na gradskoj rivi u Kotoru. A. MARKOVIĆ
Budućnost slavila protiv vodećeg Dečića, sadržajnu utakmicu odigrali Jezero i Sutjeska
PODGORICA - Nije išlo, mučila se Budućnost, daleko je to bilo od odlike šampiona, a onda se stvar promijenila nakon promjene na klupi.
,,Plavi“ pod vođstvom Nenada Lalatovića nijesu imali ni igru, ni rezultate, ali su proradili pod vođstvom Ivana Delića. Pomoćnik u stručnom štabu postavljen je privremeno kao glavni trener, a na debiju je ostvario pobjedu.
Podgoričani su u 4. kolu Meridianbet 1. CFL glatko, čisto i zasluženo nanijeli prvi ligaški poraz Dečiću (2:0), koji je uprkos lošem izdanju pod Goricom ostao lider na tabeli sa devet bodova.
Prvi put je izgubila i Sutjeska koja je nadigrana u Beranama od Jezera (2:1). Mornar je preokretom slavio protiv Mladosti iz Donje Gorice (2:1), a dvije utakmice završene su remijem: Bokelj – Jedinstvo 1:1 i Petrovac – Arsenal 0:0.
FAKTOR MIJOVIĆ
Promjena na klupi Budućnosti donijela je novu energiju, drugačije taktičko razmišljanje i stav prema igri koji je mnogo bliži Grbiću i društvu.
- Promjena nam je dobrodošla. Prošli sistem nije nam odgovarao. Preksinoć smo pokazali da ipak nije problem sa rosterom.
Siguran sam da imamo tim za velika djela, samo sve to treba da se posloži. Vjerujem da smo sada na pravom putu – za Pobjedu je izjavio Lazar Mijović Centralna figura pod Goricom upravo je bio dvadesetdvogodišnji krilni napadač koji je dao gol i asistirao Ivanu Bojoviću Mijović je imao nekoliko zapaženih rola i jednu posebnu minijaturu na malom prostoru svojstvenu majstorima. Igrao je kao u najboljim danima, kada je upravo iz Budućnosti otišao u Belgiju.
Vratio se, počinje opet da skreće pažnju...
- Zadovoljan sam svojom igrom i učinkom protiv Dečića. Ovo je tek početak. Fokusiran sam na ono što dolazi. Nadam se da će kroz trud i dobre partije isplivati nešto dobro i za mene i za klub. Srećan sam zbog gola i asistencije, ali ispred moje partije je tim. Najbitnije je da smo upisali tri boda. To nam je tako trebalo. Vjerujem da je ovaj trijumf najava jedne ljepe serije i našeg povratka na vrh –ističe Mijović. Budućnost u sljedećoj rundi gostuje Mladosti iz Donje Gorice.
- Bitno je da ponovimo izdanje kao protiv Dečića, mada se nadam da ćemo biti još bolji. Ukoliko budemo na nivou, ispunićemo cilj. Budućnost priznaje samo pobjede – naglašava hitronogi ofanzivac ,,plavih“.
SVE PUCALO U BERANAMA Najsadržajnija utakmica kola viđena je u Beranama, gdje je Jezero srušilo Sutjesku.
Brojke kažu da su Plavljani uputili 25 udaraca. Od toga je 18 išlo u okvir gola, a golman Vladan Giljen je upisao 16 odbrana. Pucali su i Nikšićani, s tim što su protivničkog golmana opteretili sa upola manje intervencija.
Meč koji vraća vjeru u crnogorski fudbal. - I mi i Sutjeska smo odigrali odlično. Siguran sam da su ljudi koji su bili na stadionu zadovoljni viđenim od strane obje ekipe. Bila je to zaista sjajna predstava – za Pobjedu je rekao trener Jezera, Miodrag Džudović - Što se tiče nas, momci su ispoštovali ono što smo spremali za meč. Uputili smo veliki broj udaraca, stvorili dosta šansi i za gol bili bolji od rivala. Pobjeda je zaslužena i mnogo znači za dalji razvoj tima. Nastavili smo kontinuitet pozitivnih rezultata i za sada možemo da budemo zadovoljni ostvarenim – dodao je nekadašnji reprezentativac. Jezero je tijesno izgubilo od Budućnosti na premijeri (2:1), a potom je remiziralo sa Petrovcem (1:1) i Bokeljom (2:2). Sada je stigao trijumf nad ekipom koja ima šampionske ambicije. - Imali smo ogromne promjene tokom ljeta. Nije bila laka selekcija. Igrači koji su došli pokazuju kvalitet. Krenuli smo pripreme sa devet igrača i kadetima. Teško je dovesti igrače u Plav. Imamo naj-
Slobodan Drašković nije više trener Bokelja, a glavni kandidat da ga naslijedi na klupi je Damir Čakar –saznaje Pobjeda. Iskusni stručnjak, u čijoj eri je klub sa Jadrana igrao Evropu, spremao se i ranije na ovakav potez, ali je njegov odlazak prolongiran u dogovoru sa upravom. Donesena je odluka da Drašković vodi još utakmicu sa Jedinstvom (1:1), a potom da se dvije strane prijateljski raziđu nakon 4. kola Meridianbet 1. CFL. Šezdesetdvogodišnji kormilar vodio je Kotorane u par navrata, a najveći uspjeh ostvario je 2016.
manji budžet, ne igramo kod kuće, ali imamo stabilnu, poštenu, zdravu priču. Na to smo ponosni. Sve je plod zajedničkog rada. Pobjedu nad Sutjeskom doživljavamo kao svojevrsnu nagradu za sve što smo prošli od početka priprema. Ipak, svjesni smo da je ovo samo mali dio onoga što nas čeka. Mnogo truda, odricanja i posvećenosti potrebno je da ispunimo cilj – ističe Džudović. Plavljani će uoči reprezentativne pauze gostovati Arsenalu koji je neporažen, drugi na tabeli.
- Oni imaju odličnog trenera. Racionalni su u igri. Biće mnogo teško, ali nadam se da ćemo odigrati kao protiv Sutjeske. Ako to bude slučaj, veće su šanse da ostvarimo novi povoljan rezultat – poručio je Džudović. Davor KAŽIĆ
godine kada su ,,plavobijeli“ za rivala imali novosadsku Vojvodinu u kvalifikacijama za Ligu Evrope.
Drašković je sa Bokeljom ispunio cilj prošle i pretprošle sezone kada je ostavio ekipu u elitnom rangu domaćeg fudbala. Bio je
Prve tri utakmice – nula, pa prvi bod u 4. kolu Meridianbet 1. CFL.
Jedinstvo je remiziralo sa Bokeljom u Kotoru (1:1), s tim što je ostalo posljednje na tabeli.
- Bio je težak psihološki momenat za nas. Otišli smo u Kotor sa nula bodova, iako smo po prikazanoj igri zaslužili više. Prije svega mislim na uvodna dva meča, dok smo protiv Mladosti skroz podbacili. Trudili smo se da se adekvatno pripremimo za Bokelj i moralno podignemo ekipu. Uspjeli smo u dobroj mjeri, mada ostaje žal što umjesto boda nije-
smo uzeli sva tri. Bili smo bolji u prvom poluvremenu, ali kako se utakmica odvijala – možemo i sa remijem da budemo zadovoljni. Nespretno smo primili gol, ali su momci pokazali karakter i vratili se nakon penala. Lakše se diše. Vjerujem da je ovo uvod u bolje rezultate – za Pobjedu je rekao trener Bjelopoljaca, Sead Babača Jedinstvo je trenutno na samom začelju... - Nije prijatno, ali ovo je liga u kojoj te dvije pobjede podižu na tabeli, a dva poraza šalju u donji dio. Nadam se da će nam remi u Kotoru dati elena pred
u Lovćenu, a obavljao je i funkciju selektora u mlađim reprezentativnim ekipama Crne Gore. Kao glavni kandidat za novog šefa stručnog štaba figurira Damir Čakar. Deset godina mlađi Pljevljak je kao fudbaler ostavio trag u Rudaru, najviše u beogradskom Partizanu, a tokom karijere je nosio dres čačanskog Borca, Sartida iz Smedereva, Sutjeske i Mogrena. U Francuskoj je igrao za Šateru. Tri puta je oblačio dres SR Jugoslavije. Čakar je kratko sa klupe predvodio Rudar, a prvi pravi trenerski angažman imao je u Novom Pazaru.
naredni meč koji ima ogromnu težinu uoči pauze –dodao je Babača. Bjelopoljci sljedeće subote igraju sa Mornarom. - Konačno se vraćamo na svoj stadion, a to je u startu ogromna prednost. Mornar je po kvalitetu među četiri domaće ekipe. Baš sam gledao sastav – igrači koji počinju, kao i oni što ulaze sa klupu, ozbiljan su nivo. Veliki broj pojedinaca koji u svakom trenutku mogu da prelome utakmicu. Pred nama je zahtjevan izazov, ali tradicionalno dobro igramo protiv Barana. Bilo bi lijepo da pobijedimo i na odmor odemo bolje pozicionirani na tabeli – zaključio je Babača.
Prijateljske utakmice kadetkinja u Kolašinu
Svjetsko prvenstvo za osobe bez i sa smetnjama vida
PODGORICA - Crnogorski šahista Predrag Nikač poražen je od Rumuna Mihaila-Daćiana Pribeanua u osmom kolu Svjetskog pojedinačnog prvenstva za osobe bez i sa smetnjama vida u poljskom Žešovu.
PODGORICA - Selektor
ženske kadetske fudbalske reprezentacije Crne Gore Mirko Marić objavio je spisak igračica za prijateljske utakmice sa Kosovom.
Na Marićevom spisku je 31 igračica – golmanke Ilda Orahovac, Katarina Marović (Gorica), Sara Bajović (Ekonomist); odbrana - Sara Đorđević, Ana Gardašević, Katarina Mitrović (Ekonomist), Azra Orahovac, Tijana Džankić, Anđela Bešović (Mladost), Ana Vlahović, Danica Reljić, Nikolina Mozer , Amra Luković , Helena Živković, Sofija Vlaović (Budućnost), Anika Petro -
vić (Gorica), Anastasija-Ana Barać (Cveteks); vezni redSara Tadić, Iris Dizdarević (Ekonomist), Aleka Balević (Budućnost), Jovana Radović (Breznica), Jovana Bošković, Iva Miličković (Mladost), Iva Jokić (Cveteks); napad - Teodora Cebalović (Ekonomist), Elena Damjanović (Budućnost), Tajra Tahlović (Breznica), Tina Janketić, Adelina Orahovac (Mladost), Milena Čukić (Akademija Berane), Nađa Ivanović (Trento, Italija).
Utakmice sa Kosovom igraju se 28. i 30. avgusta u Kolašinu, prva sa početkom u 17.30, druga u 11 sati. Ne. K.
Florijan Virc objasnio zašto se odlučio za Liverpul
PODGORICA - Jedan od igrača za čiji se potpis ovoga ljeta vodila prava borba je bio Florijan Virc. Mnogo klubova najvišeg ranga se interesovalo za Njemca, ali je on na kraju odlučio da pojača ekipu Liverpula, iako je Bajern bio ozbiljno zainteresovan.
Zbog toga je ova odluka Virca malo čudna, jer sve što je vrijedno u Bundesligi, Bajern želi da dovede u svoje redove. Sa ovim igračem to nijesu uspjeli. Bivši fudbaler Bajer Leverkuzena imao je najveći transfer u Premijer ligi, jer je za njega Liverpul iskeširao 125.000.000 funti.
Virc je u intervjuu objasnio zbog čega je izabrao baš Liverpul, a ne Bajern iako se u jednom momentu činilo da će krenuti put Minhena.
- Baš kao i prije pet godina, kada sam sa 16 napustio Keln i oti-
šao u Leverkuzen, tražio sam mjesto gdje bih mogao najbolje da razvijem fudbalske vještine i gdje bih mogao da postanem najuspješniji igrač - rekao je Florijan Virc i dodao: - Zato sam izabrao Liverpul. I dalje se nijesam pokajao. Intenzivno sam istraživao oba kluba, nije lako bilo donijeti odluku. Ali donio sam je sa 100 odsto uvjerenja i srećan sam zbog nje – iskreno će Virc. Mladi fudbaler smatra da promjena države na njega može uticati samo pozitivno i da će tako najbolje napredovati u karijeri. - Veliki korak je napustiti okruženje, otići u drugu zemlju i suočiti se sa svim promjenama. Takođe, prihvatiti i novu ulogu u timu sa drugačijim stilom. Definitivno bih rekao da je veći izazov, svjesno sam ga izabrao kako bih prevazišao sve i postao bolji igrač – zaključio je Florijan Virc. R. A.
To je prvi poraz Nikača na šampionatu, nakon četiri pobjede i tri remija.
Igrano je nepravilno otvaranje, u kojem je crnogorski šampion povukao par nepreciznih poteza, koje je Pribeanu vješto iskoristio i došao do pobjede, saopšteno je iz Paraolimpijskog komiteta Crne Gore.
ŽRK
Rumun je tom pobjedom sakupio šest bodova i pretekao Nikača na tabeli (5,5). Novi remi u ovom kolu upisali su Španac Danijel Eduardo Pulvet i Poljak Marćin Tazbir
Pulvet je remijem protiv Mirka Ajšteda iz Njemačke zadržao poziciju na čelu sa šest i po bodova i ima pola boda više od Tazbira, koji je remizirao sa sunarodnikom Pjotrom Dukačevskim
Nikač, koji brani srebro sa šampionata na Rodosu, nalazi se u grupi šahista sa pet i po bodova. Posljednje kolo na programu je danas. B. K.
Kompanija Bemaks i Ženski rukometni klub Podgorica potpisali su danas novi ugovor o sponzorstvu.
Ugovor su u Podgorici potpisali izvršni direktor Bemaksa Miladin Mijajlović i predsjednica ŽRK Podgorica Bemaks Zorica Cica Đurović
PODGORICA – Proteklog vikenda u Sportskom centru na Cetinju održano je drugo izdanje Memorijalnog odbojkaškog turnira ,,Slobodan Slobo Jablan“, u znak sjećanja na dugogodišnjeg direktora kluba Sloba Jablana, koji je dao značajan doprinos razvoju odbojke na Cetinju.
Turnir je okupio osam muških i dvije ženske ekipe, u organizaciji Odbojkaškog kluba Lovćen i uz podršku Odbojkaškog saveza Crne Gore. U muškoj konkurenciji, prvo mjesto osvojila je ekipa ,,Krsto Radusinović“, drugo mjesto pripalo je ekipi ,,Dream Team“, a treće ,,Lovćen Veteranima“. Ekipa ,,Miris Lipa“ je bila četvrta, a ,,Volley Bars“ peta. Na turniru mladih prvo mje-
- Sinonim uspješnosti u građevinskoj industriji u Crnoj Gori i u regionu, kompanija Bemaks, godinama je prepoznata kao iskrena podrška sportu, kako u klupskim, tako i u reprezentativnim ostvarenjima, vjetar u leđa kada je riječ o razvoju mladih spor-
tista i njihovoj afirmaciji. Posebna čast i privilegija za naš klub je da najveća kompanija u Crnoj Gori stane uz nas i da naša djeca uživaju baveći se rukometnim sportom u još boljim uslovima koje pruža klub. Kao najmasovniji rukometni ženski kolektiv u Crnoj
Gori, ozbiljnim dejstvovanjem i radom, sportskim ostvarenjima, osigurali smo povjerenje giganta građevinske kompanije da bude krilo našeg kolektiva. Naša djeca će ruku podrške cijeniti kroz svoje nove uspjehe i pobjede koje ćemo slaviti i ove sezone. Ciljevi su pred nama i idemo ka njima, zajedno sa Bemaksom – kazala je Đurović. Ona je izrazila veliku zahvalnost Miladinu Mijajloviću ,,koji nije dozvolio da naši rukometni snovi zastanu“. - Ovo je za nas poseban dan koji svjedoči da će prave vrijednosti uvijek biti prepoznate i cijenjene, takođe i pečat jednog vremena za buduća sportska ostvarenja i jačanje zdravih ljudskih vrijednosti – naveli su iz kluba. J. T.
Turnir u čast dugogodišnjeg direktora Odbojkaškog kluba Lovćen
sto osvojila je ekipa Mornara, drugi su bili ,,Šampioni“, a tre-
je Lovćen.
konkurenciji,
Služba zaštite i spašavanja glavnog grada u ovu požarnu sezonu ušla je sa manjim brojem izvršilaca od broja predviđenog Pravilnikom o unutrašnjoj organizaciji i sistematizaciji.
Dodatni izazov predstavljalo je kašnjenje u raspisivanju konkursa za prijem sezonskih radnika, zbog čega je bilo potrebno hitno pronaći alternativne načine za njihovo angažovanje. U takvim okolnostima, u periodu od 1. juna do 1. avgusta zabilježeno je ukupno 734 požarne intervencije što je za 40 odsto više u odnosu na prethodnu godinu. U prvoj polovini avgusta imali su 335 požara, odnosno 30 odsto više nego lani. Više od brojki problem su bili požari ogromnih razmjera u okolini Podgorice tokom ovog mjeseca kakve ne pamte ni najstariji vatrogasci-spasioci podgoričke Službe zaštite i spašavanja. Ipak, posvećenost vatrogasaca-spasilaca, njihova obučenost i odgovornost u izvršavanju i najzahtjevnijih zadataka, kao i pomoć kolega iz zemlje i inostranstva značajno su doprinijeli očuvanju visokog nivoa zaštite ljudi i imovine.
IZAZOVI
V. d. komandira Službe zaštite i spašavanja Nikola Bojanović kazao je za Pobjedu da je trenutno u radnom odnosu u Službi zaposleno 70 vatrogasaca-spasilaca, odnosno isto kao i prošle godine.
- Za period od 1. jula do 30. septembra ove godine u Službi zaštite i spašavanja glavnog grada angažovano je 17 sezonskih izvršilaca. Pravilnikom je bilo moguće primiti 25 sezonaca, ali se odazvalo njih 17. Nedovoljan je i broj stalno zaposlenih vatrogasaca, budući da pokrivamo tri opštine, osim Podgorice, i Tuzi i Zetu – kazao je Bojanović.
Od 1. juna do 1. avgusta ove godine, kako navodi, zabilježeno su ukupno 734 požarne intervencije.
- U istom periodu prošle godine, taj broj je iznosio 521. Ovo predstavlja povećanje od više od 40 odsto u odnosu na prethodnu godinu, što ukazuje na izuzetno aktivnu sezonu… Zahvaljujući maksimalnom angažovanju zaposlenih, uz korišćenje raspoložive tehnike i opreme, Služba je u junu i ju-
Služba zaštite i spašavanja ove požarne sezone imala je skoro 40 odsto više intervencija nego lani, a isti broj izvršilaca
Podrška kolega iz glavnog grada i drugih opština Crne Gore, kao i pomoć iz inostranstva – prije svega iz Švajcarske, Hrvatske, Srbije, Bosne i Hercegovine i Austrije – od neprocjenjivog je značaja… Taj odnos je iskreno bratstvo u najtežim trenucima. Kada vidite da ljudi iz drugih gradova i zemalja dolaze da rame uz rame sa vama gase požare, tada shvatite da nijeste sami. Ta solidarnost nam daje dodatnu snagu i motivaciju – naglasio je v. d. komandira Službe zaštite i spašavanja Nikola Bojanović
lu uspješno odgovorila na sve izazove sa kojima se suočavala. Poseban fokus je bio na zaštiti ljudskih života i objekata, što je i osnovni prioritet u radu Službe. I pored povećanog broja intervencija, nijedna situacija tokom ta dva mjeseca nije ostala bez adekvatnog odgovora… I pored kadrovskih izazova i tehničkih ograničenja, naši vatrogasci su pokazali izuzetnu požrtvovanost, hrabrost i profesionalizam. Zahvaljujući njihovom radu i podršci drugih institucija, uspjeli smo da zaštitimo živote i imovinu građana – poručuje Bojanović. U prvoj polovini avgusta, kako dodaje, imali su 335 požara. - U istom periodu prošle godine imali smo 251 požar. To je povećanje od više od 30 odsto, što jasno pokazuje koliko je ovogodišnja požarna sezona bila intenzivnija i zahtjevnija… Kada su izbili veliki požari na
teritoriji Podgorice, u pojedinim danima bilježili smo i po 20 do 30 istovremenih požara, što je ogroman pritisak na naše ljude i tehniku… Osim u Piperima, gdje smo imali štetu na objektima, u svim ostalim slučajevima uspjeli smo da odbranimo kuće i spriječimo materijalne gubitke – navodi Bojanović.
PODRŠKA
Od velikih požara tokom ovog mjeseca, ističe on, spasili su stotine kuća i objekata, što je rezultat ogromne požrtvovanosti i nadljudskih napora vatrogasaca-spasilaca i njihovih pomagača.
- Ovakav talas požara, sa tolikim brojem istovremenih intervencija, jedno je od najtežih iskustava do sada, ali i potvrda naše spremnosti i hrabrosti… Ovo je najteži dio našeg posla – fizički napori su ogromni, a psihički još teži. Imao sam si-
V. d. komandira Službe zaštite i spašavanja glavnog grada Nikola Bojanović navodi da se, od ukupno 734 požara u periodu od 1. juna do 1. avgusta ove godine, 225 intervencija odnosilo na teritoriju opštine Zeta, a 87 na teritoriju opštine Tuzi. - Dakle, više od 40 odsto intervencija se desilo van teritorije glavnog grada. Ovi podaci jasno ukazuju na to koliko bi formiranje lokalnih službi zaštite i spašavanja u Zeti i Tuzima doprinijelo rasterećenju Službe glavnog grada. To mora biti prioritet u narednom periodu – kazao je Bojanović.
tuacije da zbog iscrpljenosti završim na infuziji, nekoliko mojih kolega zadobilo je povrede na terenu, a posebno nas je pogodila smrt kolege iz Vojske Crne Gore. Takvi do-
Na najstarijima je i najveća odgovornost
Jedan od iskusnijih vatrogasaca – spasilaca Ljubomir Palibrk u Službi zaštite i spašavanja aktivan je od 2004. godine. - Ne pamtim da je do sada bilo ovolikih požara kao ovo tokom avgusta u okolini Podgorice. Dešavalo se da gori u Kučima ili Piperima, Lješanskoj nahiji, Zeti ili Tuzima, ali da sve odjednom gori kao ove godine to se nije dešavalo. Da izgori toliko objekata, da ima žrtava, to
ne pamtim. Bilo je zahtjevnih požarnih sezona, ali kao ova nikad. Bilo nam je svima veoma naporno boriti se sa toliko požara i danju i noću, malo odmorimo pa se poslije dva – tri sata vratimo da ponovo gasimo. Kao stariji kolega osjećam dodatnu odgovornost, jer tu je dosta mlađih kolega, sezonaca… Mladi nemaju previše iskustva, teren je nepristupačan, moramo ih paziti mi iskusniji radnici – poručio je Palibrk.
gađaji ostavljaju dubok trag, ali nas i dodatno motivišu da damo sve od sebe kako bismo zaštitili ljude i imovinu. Organizacija rada u ovakvim okolnostima zahtijeva nadljudske napore, ali mi smo naučeni da u kriznim situacijama budemo najjači – poručuje Bojanović. Posao vatrogasca-spasioca, ističe on, izuzetno je zahtjevan i fizički i psihički. - Tokom ljetnjih mjeseci, intervencije se često odvijaju na nepristupačnim terenima, pri ekstremnim temperaturama. Nošenje teške opreme, rad u dugim smjenama i borba sa plamenom u ekstremnim uslovima dodatno otežavaju posao. Najteže su svakako intervencije velikih razmjera, koje uključuju gašenje požara u brdskim i šumskim predjelima, kao i spasavanje ljudi i imovine u takvim okolnostima – objašnjava Bojanović. Komandir Službe zaštite i spašavanja ističe da je podrška
Služba zaštite i spašavanja glavnog grada raspolaže sa 24 radna vozila za reagovanje u različitim vrstama intervencija. - Međutim, evidentan je nedostatak specijalizovanog vozila – autoljestvi za spašavanja sa visina, što je prioritet u planu buduće nabavke. S obzirom na to da se vozila svakodnevno koriste na zahtjevnim terenima, njihovo redovno i stručno održavanje je od ključne važnosti. U ovoj i narednoj godini predviđena je nabavka još dva nova interventna vozila, a planira se i kontinuirana zamjena dotrajalih vozila starije proizvodnje kako bi se očuvala operativna efikasnost i bezbjednost zaposlenih –poručio je Bojanović
kolega iz glavnog grada i drugih opština Crne Gore, kao i pomoć iz inostranstva – prije svega iz Švajcarske, Hrvatske, Srbije, Bosne i Hercegovine i Austrije – od neprocjenjivog značaja.
- Taj odnos je iskreno bratstvo u najtežim trenucima. Kada vidite da ljudi iz drugih gradova i zemalja dolaze da rame uz rame sa vama gase požare, tada shvatite da nijeste sami. Ta solidarnost nam daje dodatnu snagu i motivaciju – poručuje Bojanović, koji je apelovao na sve građane da se ponašaju odgovorno i da preduzmu osnovne mjere zaštite – da ne pale vatru na otvorenom prostoru, ne bacaju opuške ili drugi zapaljivi otpad u prirodu, očiste okolinu vaših objekata od zapaljivih materijala. Poštujte sva uputstva nadležnih službi, u slučaju požara, odmah pozovite broj 123. I. MITROVIĆ
Nikšićki reper Bogdan Popović Had, u prvom razgovoru za Pobjedu, govorio o prilici koju je dobio da na 16. izdanju kultne muzičke manifestacije predstavi svoje stvaralaštvo
NIKŠIĆ - Ovogodišnji
Bedem fest, koji je održan prošle sedmice na nikšićkoj tvrđavi, osim jake kiše i grmljavine, koja je odložila nastupe prve večeri, obilježilo je i to što je bina bila otvorena za rep muziku, ali i prvenstveno mlade stvaraoce iz grada pod Trebjesom.
Pored afirmisanih imena poput Ajs Nigrutina (Vladana Aksentijevića) i Đusa (Ivana Ivanovića), te predstavnika mlađe generacije Bigrua (Miloša Grubora) i Paje Kratkog (Pavla Jankovića), priliku da predstave svoje stvaralaštvo dobile su i mlade snage lokalne scene Nemanja Roganović (La vie) i naš sagovornik Bogdan Popović, poznatiji kao Had.
ISKUSTVO
Popović ne krije da i dalje osjeća uzbuđenje povodom
Crnoj Gori fale festivali poput Bedem festa koji su nešto drugačiji, a opet prijeko potrebno građanima, a pogotovo mladima, kaže Popović
nastupa na Bedem festu. Zahvalio je osnivaču i organizatoru Petru Šundiću na šansi i povjerenju. - Druženje i poznanstva sa ljudima i cjelokupnom ekipom koja je uključena u organizaciju festivala pamtiću dok sam živ - istakao je on. Smatra i da su, s obzirom na to da je nevrijeme prve noći festivala natjeralo organizatore da iz bezbjednosnih razloga odlože sve koncerte, druga i treća noć u potpunosti opravdale očekivanja posjetilaca. Priznaje i da mu je predstavljanje autorskog rada na drevnoj tvrđavi Onogošta veliko iskustvo.
- Mnogo mi znači. Smatram ovo odskočnom daskom. S
druge strane, kako ja, tako i Marko, svjesni smo da je ova šansa zaslužena na neki način, a nadam se i vjerujem da smo je opravdali. Sve se nekako brzo desilo. Nas dvojica smo dogovarali i spremali sve vezano za festival i jako smo zadovoljni kako je sve prošlo - ispričao je, u razgovoru za Pobjedu, Popović.
PRIPADNOST
Kao hajlajt večeri izdvojio je to što je dijelio scenu sa srpskim reperom, tekstopiscem i kompozitorom Vukašinom Todorovićem Brutom - Njegov rad mnogo poštujem, kao i to izvođenje akapele pjesme „Daleko“, a uz Ivanu (Zečević) nikšićka tvrđava je drugačije disala - naglašava ovaj reper.
Prema njegovim riječima, Crnoj Gori fale manifestacije poput Bedem festa koje su „nešto drugačije, a opet prijeko potrebne građanima, a pogotovo mladima“.
- Za nekoliko dana druženja sa svima na tvrđavi jako brzo sam razvio osjećaj pripadnosti. To je zaista nešto neopisivo – kazao je on. Pored toga, primjećuje ovaj muzičar, uz ovakve događaje
ekonomska, turistička i kulturološka slika grada i države postaje sve bolja.
DOSADAŠNJI RAD Popović iza sebe do sada ima 20-ak objavljenih pjesama. Dodaje i da dosta njih tek treba da „ugledaju svjetlost dana“. - Sva, da se tako izrazim, magija nastaje u KLCV studiju u kom Marko, ja i još nekoliko izvođača iz Crne Gore radimo danonoćno. Svaki početak je težak. No, ja sam tu imao sreću da sam naišao na podršku lokalne zajednice. Ubrzo sam i stupio u kontakt sa Miodragom Radovićem zvanim Toba. On mi je pomogao da snimim i iznesem emociju. Iskreno, bio mi je svojevrsna zvijezda vodilja tih dana - prisjeća se Nikšićanin.
Privatno sluša domaću scenu, kao i autore poput Zifta, CSS-a, Kojota... Ocijenio je da se ona probudila, te da nikad ozbiljnije nije djelovala. - Zaista sam srećan što sam dio svega toga. Napredak je očigledan, kako u produkciji pjesama i spotovima, tako i u slušanosti cjelokupne rep muzike. Valjda smo uspjeli da probudimo rep u Crnoj Gori ponovo. Iskreno, neću se puno praviti pametan. Ja da znam da nešto može bolje - definitivno bih probao. Ako sloga i istrajnost budu na strani domaćeg repa, vjerujte mi da imamo „bingo“ - jasan je Popović.
PLANOVI
Na kraju, otkriva i da ima dosta završenih pjesama koje će objaviti u narednom periodu. - Neke od njih imaju i već završene spotove. Plan je saradnja sa afirmisanim izdavačima. Takođe, Marko (TnT) Radović i ja se trudimo da proširimo broj izvođača koji snimaju s nama. Pokušavamo da stvorimo neku novu rep „kliku“, koja će njegovati karakterističan zvuk - zaključila je, u razgovoru za Pobjedu, mlada nada nikšićkog repa Bogdan Popović Had. Milovan MARKOVIĆ
TIVAT - U prelijepom ambijentu tivatske rive, u nedjelju 24. avgusta, održan je koncert jedne od najpoznatijih fado pjevačica na svijetu Marize. Događaj je organizovan uz podršku kompanije MTEL. Mariza je svojim snažnim vokalom, emotivnim izvođenjem i autentičnim portugalskim fado ritmovima osvojila srca brojnih posjetilaca. Publika u Tivtu imala je priliku da prisustvuje istinskom muzičkom spektaklu, u kojem su se spoji-
le tradicija i savremeni zvuk. - Ponosni smo što smo dio ovako značajnog kulturnog događaja. MTEL nastavlja da podržava umjetnost i manifestacije koje doprinose bogatijem kulturnom životu naše zajednice - poručili su iz kompanije. Koncert je predstavljao i most između kultura, donoseći Lisabon na Crnogorsko primorje. - Marizina harizma, toplina i virtuoznost učinili su veče nezaboravnim za sve prisutne –istakli su s ponosom iz MTEL-a.
R. Z.
PODGORICA/NIKŠIĆNikšićko-podgorički pank trio Mučin objavio je u četvrtak 21. avgusta novi EP „...besmislenost njegovo je postojanje“. Izašao je za zagrebačku etiketu „Geenger Records“.
Pjesme su snimane u studiju
„G“ u Podgorici, a produkciju i kompletan mastering potpisuje Nemanja Grbović
Dva singla sa ovog izdanja nešto ranije su publikovana, a uz pjesme „Sva besmislenost njegovo je postojanje“ i „Bezimena“ našli su se i „Ustaj“, kao i „Moj grob“, za koju je snimljen i spot, po istoimenom tekstu Ivana Gorana Kovačića , koji
je radio Dimitrije Vučinić EP se može naći na svim striming platformama. Bend, koji čine N emanja Grbović ( vokal gitara), V eljko Vučurović ( bas, vokal) i Đorđije Njunjić (bubnjevi) za jesen i zimu planira koncerte u Podgorici, Beogradu, Zadru, Zagrebu i Novom Sadu... Ovaj sastav iza sebe ima još i EP „Glas“. R. Z.
PAVLE
Priredio: Slobodan ČUKIĆ
Zašto pak skoro nikada nema iseljavanja iz Crmnice ili iz Dobrskog Sela, blizu Cetinja, gdje je tjeskoba stigla do krajnjih granica? Oni žive bolje od drugih, jer se nigdje kao u tim mjestima zemlja ne obrađuje tako dobro, a uz tooni često idu na zaradu u druga mjesta Crne Gore ili u druge zemlje - u Carigrad, Grčku i dr. Crmničanin se stiska na dva rala zemlje i ne želi da se preseli čak ni u Zetu, a svoju zemlju cijeni skupo - od 400 do 1000 florina (po ralu). A kakve potrebe oni imaju i šta ne trpe iz nužde vidi se i po tome što, npr. 2/3 muškaraca iz Gluhog Dola odlazi na zaradu van svog mjesta. Uzrok je tome ne nedostatak prostora i sredstava, nego nešto što se nalazi u samom karakteru stanovništva.
Sinjavinu i Lukavicu su ranije koristili samo Drobnjaci, Šaranci, Piperi i Župljani, i ja sam svojim očima vidio u jesen cijele površine pokrivene odličnom travom, nepokošene ili nepopašene. Sada nije tako, jer ovamo dolaze Bjelopavlići, Zagarčani i drugi, koji ili uopšte nijesu imali planine ili su imali veoma male njihove površine
Kao potpora žitu služi mlijeko, kojim se Crnogorac hrani od Đurđeva do Mitrova dana (23. aprila do 26. oktobra), kao i mliječni proizvodi. Crnogorac takođe nikada nije bez svježeg ili sušenog mesa. Zato se može hraniti bolje nego stanovnici mnogih drugih mjesta u Evropi
Ako su se ranije Crnogorci raseljavali zbog nedostatka prostora, sada imaju znatno više prostora, te komotnije žive, jer su dobili novu zemlju u okolini Nikšića, Kolašina, Spuža, Podgorice, Ulcinja, koju su napustiti Turci, ili su zemljišne površine uvijek ležale neobrađene. Da li je takav napredak moguće naći u bilo kojoj drugoj zemlji? Poslije toga došlo je, naravno, do prirasta. Sada se svi žale da sa stokom nemaju kuda da se dijevaju. Pri tome mi ne uzimamo u obzir tzv. planine, tj. pasišta u planinama, koja su sada pravednije raspoređena, pa se bolje koriste. Tako, npr. Sinjavinu i Lukavicu su ranije koristili samo Drobnjaci, Šaranci, Piperi i Župljani, i ja sam svojim očima vidio u jesen cijele površine pokrivene odličnom travom, nepokošene ili nepopašene. Sada nije tako, jer ovamo dolaze Bjelopavlići, Zagarčani i drugi, koji ili uopšte nijesu imali planine ili su imali veoma male njihove površine. Ako stanovništvo Crne Gore obuhvata 165.000 duša, dobićemo sljedeći raspored prirodnih bogatstava: Na jednu porodicu dolazi 5,5 rala obradive zemlje, 2,4 kosa livade 28,4 komada sitne stoke 5,1 komad krupne stoke 0,6 konja i dr. i 1,1 svinja. Trgovačka carina je 4%. Povrh
toga, u gradovima svaka kuća koja se daje u zakup plaća za jedan lakat (što je manje od aršina) po 80 soldi, a druga trgovačka preduzeća plaćaju za dozvolu još po 10% od za-
kupnine dućana. Za piće koje se uvozi iz inostranstva plaća se posebna taksa. So država kupuje u inostranstvu: u Siciliji ili gdje se nađe jeftinije, pa se daje u privatnu prodaju, a njena cijena je toliko niska da je kupuju i u Turskoj. Uopšte, trgovačke takse su toliko niske da se iz Crne Gore u susjednoj Austriji kafa i šećer prodaju kao kontrabanda. Od 1882. go-
dine porez se znatno povisio. Ako se smatra da u Crnoj Gori ima 165.000 stanovnika, ili 27.000 porodica (po 6 članova u porodici), a uzevši u obzir izneseni raspored imovine, kao i posljednji iznos državnih taksa i poreza, dobijamo da svako domaćinstvo plaća godišnje prosječno 11 florina i 27 solada, ili oko 11 rubalja.(…) Najjeftinija zemlja u Vasojevićima cijeni se za jedno ralo 40 do 60 florina, a bolja, kvalitetnija i koja je u selu - 120-160 fiorina. U Pivi, gdje je takođe veliki prostor, cijena po jednom ralu je od 100 fiorina naviše, na Čevu - 200 fiorina, u Ceklinu - 400 fiorina, a u Crmnici od 400 do 1000 (!) fiorina. (…) Najviše prinosa, svakako, daje kukuruz. On je glavna žitarica i njega više od svega drugog siju. Ako računamo da se pod kukuruzom nađe polovina ili 80.000 rala obradive zemlje, uz srednje prihode dobijamo 24 miliona oka ili 1.600.000 puda, što po jednom stanovniku čini 9,6 puda, a ta je količina sasvim dovoljna za ishranu cijelog stanovništva Crne Gore. Napomenimo da se ovdje zemlja sasvim malo „odmara”, jer se iz godine u godinu njen kvalitet vještački podiže đubrenjem ili prirodnim nanosima s planina. Zato je godišnje slobodno od obrade ne više nego petina obradive zemlje. Osim toga, kao potpora žitu služi mlijeko, kojim se Crnogorac hrani od Đurđeva do Mitrova dana (23. aprila do 26. oktobra), kao i mlječni proizvodi. Crnogorac takođe nikada nije bez svježeg ili sušenog mesa. Zato se može hraniti bolje nego stanovnici mnogih drugih mjesta u Evropi. On skoro uvijek ima rezerve žita koje može prodati, a stoka predstavlja čistu dohodovnu stavku. Ali uza sve to, nerijetko Crnogorac nema čime da plati
Najjeftinija zemlja u Vasojevićima cijeni se za jedno ralo 40 do 60 florina, a bolja, kvalitetnija i koja je u selu 120160 fiorina. U Pivi, gdje je takođe veliki prostor, cijena po jednom ralu je od 100 fiorina naviše, na Čevu - 200 fiorina, u Ceklinu - 400 fiorina, a u Crmnici od 400 do 1000 fiorina
porez, koji je dužan da plaća tri puta godišnje. Stoku u inostranstvu ne prodaju, jer je u Austriji isuviše velika carina, a za prodaju u Italiji ili Francuskoj nema prevoznih sredstava. Zastoj u trgovini čini da ljudi koji nemaju dovoljno žita i stoke upadaju u dugove i, na kraju krajeva, odlaze iz Crne Gore, tražeći sreću u drugim zemljama.
U Crnoj Gori nema nikakve industrije, i ne može je biti, opet - zbog nedostatka novca. Izlaz iz tog položaja u krajnjoj liniji jeste u oslobađanju od austrijskog Lojda, koji jedino služi austrijskoj industriji i pri tome nastupa isuviše nepažljivo s uvezenom robom, skoro ne garantujući njenu cjelovitost. S tim ciljem ovdje se formiralo društvo koje ima namjeru da uvede liniju od dva broda morem od Trsta do ušća Bojane, pristajući u italijanske luke u Dalmaciji: po rijeci Bojani dva manja broda će prevoziti robu dereglijama do Skadra, a po Jezeru već i sada plove dva crnogorska parobroda. Ako se taj plan ostvari, budućnost tog društva će biti osigurana, jer Crnogorci rado obećavaju i obavezuju se da će sve svoje operacije obavljati upravo preko toga društva. Skadarski trgovci takođe se izražavaju u tom smislu, jer im je znatno ugodnije da robu dobijaju u Skadru nego u bilo kojoj luci do koje nema izgrađenog puta. (...) Glavna stvar sastoji se u tome što će se tada otvoriti izvoz crnogorske stoke u inostranstvo. Naporedo s tim, ići će u izvoz i rujevina, riba, vuna i druge crnogorske sirovine koje se do danas ili uopšte nijesu izvozile ili su se izvozile uz plaćanje velikih iznosa stranim izvoznicima. (...) Cetinje, 28. oktobra 1887. godine. (Kraj)
Utorak, 26. avgust 2025.
JAVNI IZVRŠITELJ BRANKA SAMARDŽIĆ
ŠURANJ ,ZGRADA LOVĆEN OSIGURANJA
BROJ:IV-814/2025
KOTOR, 25.08.2025.GODINE
Javni izvršitelj Branka Samardžić iz Kotora u izvršnom predmetu izvršnog ARMADURA DOO KOTOR KOTOR, MAGNOLIJA BB ,DOBROTA, protiv izvršnog dužnika LA.RA@DU COMPANY
DOO KOTOR, PUT PRVE PROLETERSKE 47, radi naplate novčanog potraživanja, na osnovu vjerodostojne isprave fakture, u smislu člana 45.ZIO-a, donio je ODLUKU O DOSTAVLJANJU JAVNIM OBJAVLJIVANJEM
Da je kod ovog Javnog izvršitelja u toku izvršni postupak na predlog izvršnog povjerioca ARMADURA DOO KOTOR KOTOR, MAGNOLIJA BB ,DOBROTA, protiv izvršnog dužnika LA.RA@DU COMPANY
DOO KOTOR ,PUT PRVE PROLETERSKE 47, a istome nije bilo moguće uručiti rješenje o izvršenju broj IV-814/2025 od 07.08.2025. godine.
Izvršenje je određeno radi naplate novčanog potraživanja izvršnog povjerioca u iznosu od 2.090,59 eura na ime glavnog duga,sa pripadajućom zakonskom zateznom kamatom shodno rješenju o izvršenju,sa troškovima izvršnog postupka,kao ostalim troškovima koji će biti naknadno obračunati. Izvršni dužnik se moze obratiti Javnom izvršitelju Branki Samardžić na adresi Šuranj, zgrada Lovćen osiguranja u Kotoru i to u roku od 3 dana od dana poslednjeg objavljivanja oglasa, radi podizanja rješenja o izvršenju broj IV-814/2025 od 07.08.2025. godine. Upozorava se izvršni dužnik da se ovakav način dostave smatra urednim da ce negativne posledice koje mogu nastati ovakvim načinom dostavljanja snositi sama stranka, odnosno izvršni dužnik. Dostavljanje se smatra izvršenim nakon isteka roka od osam dana od dana isticanja pismena na oglasnoj tabli, ukoliko je prethodno izvršeno objavljivanje u dnevnom štampanom mediju ,shodno čl.5 Zakona o izmjenama dopunama ZIO-a ,a u vezi sa čl.45 ZIO-a. Ovo objavljivanje izvršiće se u dnevnim novinama „Pobjeda “i na oglasnoj tabli Privrednog suda. Javni izvršitelj Branka Samardžić
Poslovni broj: Iv 2747/25
Javni izvršitelj Ana Nikić Petričević iz Bara, ul. Rista Lekića I-26, u pravnoj stvari izvršnog povjerioca Lovćen banka AD Podgorica, Bulevar Džordža Vašingtona 56/I, PIB 02829541, protiv izvršnog dužnika I reda JANKOVIĆ (ĐONA) ZLATKO, GRETVA BB.- ČELUGA, Bar i izvršnog dužnika III reda GRUPKOVIĆ (MIODRAG) LELA, BRBOT BB. ČELUGA, Bar, radi naplate novčanog potraživanja, vr.sp. 553,29 eura, dana 25.08.2025. godine, JAVNO OBJAVLJUJE
Da se izvršni dužnik I reda JANKOVIĆ (ĐONA) ZLATKO iz Bara i III reda GRUPKOVIĆ (MIODRAG) LELA iz Bara, u roku od 3 dana obrate ovom javnom izvršitelju kako bi se istima uručilo rješenje o izvršenju Iv.br. 2747/25 od 03.07.2025. godine rješenje o troškovima od 25.08.2025. godine. Ukoliko se izvršni dužnici ne jave ovom izvršitelju u ostavljenom roku, smatraće se da je ovim objavljivanjem izvršeno uredno dostavljanje gore navedenog pismena, te će isti snositi negativne posljedice koje mogu nastati. Dostavljanje se smatra izvršenim nakon isteka roka od osam dana od dana isticanja pismena na oglasnoj tabli suda, ukoliko je prethodno izvršeno objavljivanje u dnevnom štampanom mediju, shodno čl. 5 Zakona o izmjenama dopunama ZIO-a, a u vezi sa čl. 45 ZIO.
JAVNI IZVRŠITELJ Ana Nikić Petričević, s.r
Poslovni broj: Iv 2821/25
Javni izvršitelj Ana Nikić Petričević iz Bara, ul. Rista Lekića I-26, u pravnoj stvari izvršnog povjerioca Lovćen banka AD Podgorica, Bulevar Džordža Vašingtona 56/I, PIB 02829541, protiv izvršnog dužnika I reda Marko Ivanović iz Bara, Šušanj bb, Bar i izvršnog dužnika II reda Zoran Ivanović iz Bara, Šušanj bb - Ilino, Bar, radi naplate novčanog potraživanja, vr.sp. 368,48 eura, dana 25.08.2025. godine, JAVNO OBJAVLJUJE
Da se izvršni dužnik reda Marko Ivanović iz Bara i II reda Zoran Ivanović iz Bara, u roku od 3 dana obrate ovom javnom izvršitelju kako bi se istima uručilo rješenje o izvršenju Iv.br. 2821/25 od 10.07.2025. godine i rješenje o troškovima od 25.08.2025. godine. Ukoliko se izvršni dužnici ne jave ovom izvršitelju u ostavljenom roku, smatraće se da je ovim objavljivanjem izvršeno uredno dostavljanje gore navedenog pismena, te će isti snositi negativne posljedice koje mogu nastati. Dostavljanje se smatra izvršenim nakon isteka roka od osam dana od dana isticanja pismena na oglasnoj tabli suda, ukoliko je prethodno izvršeno objavljivanje u dnevnom štampanom mediju, shodno čl. 5 Zakona o izmjenama i dopunama ZIO-a, a u vezi sa čl. 45 ZIO.
Na osnovu člana 14 Zakona o procjeni uticaja na životnu sredinu (”Službeni list CG”, broj 75118) Agencija za zaštitu životne sredine
OBAVJEŠTAVA zainteresovanu javnost
da je preduzeću Luštica Development” AD iz Tivta donijeto Rješenje, broj: 03 -UPI-2741/8 od 15. 08. 2025. godine, kojim se utvrđuje da nije potrebna izrada elaborata procjene uticaja na životnu sredinu za privremeni objekat (terasa restorana) u zoni morskog dobra na lokaciji 13.30, opština Tivat.
U sprovedenom postupku odlučivanja o potrebi izrade elaborata procjene uticaja na životnu sredinu za predmetni projekat utvrđeno je da je Nosilac projekta dužan da u toku realizacije projekta, kao i u slučaju akcidenta postupi u skladu sa projektnom dokume ntacijom, važećim tehničkim normativima i standardima propisanim za ovu vrstu objekata, te da pri realizaciji projekta realizuje sve mjere navedene u dokumentaciji za odlučivanje o potrebi izrade elaborata procjene uticaja na životnu sredinu.
Uputstvo o pravnoj zaštiti: Protiv ovog rješenja može se izjaviti žalba Ministarstvu ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera u roku od 15 dana od dana objavljivanja u štampanom mediju ilili na sajtu Agencije za zaštitu životne sredinu, a preko ovog o rgana.
Tražimo odgovornu, urednu i vrijednu osobu za održavanje domaćinstva, u Podgorici. Nudimo prijatnu atmosferu, poštenu zaradu i razumijevanje. Poželjne preporuke, ali nisu uslov. Zvati od 9h do 13h na tel. 069 992 999
Dana 25. avgusta 2025. godine iznenada je preminula naša voljena
Saučešće primamo na gradskom groblju Čepurci 26. avgusta od 10 do 15 časova kada će se i obaviti sahrana.
OŽALOŠĆENI: sestre SVETLANA i TAMARA, sestrići PEĐA i PAVLE, sestrična SANJA, unuk ANDRIJA, strina BRANKA, sestre od strica ANJA i DARINKA, ujak PETAR VUKAŠEVIĆ, ujna JASMINA, brat od ujaka MARKO, sestre od ujaka ALEKSANDRA i MARINA, ujna SONJA kao i ostala porodica KNEŽEVIĆ i VUKAŠEVIĆ
Poštovani čitaoci i korisnici oglasnog prostora, materijal za objavljivanje čitulje možete poslati na
e-mail: oglasno@pobjeda.me
Potrebno je poslati tekst čitulje, fotografiju i kopiju uplatnice
OGLASNO ODJELJENJE
tel/fax: 020/202-455, tel/viber: 068/034-555
Tužnim srcem javljamo da je 25. avgusta 2025. godine preminula naša draga
DARKA Veselina - Velja LJUMOVIĆ rođena ALEKSIĆ
Saučešće primamo u kapeli Spuž 25. avgusta od 12 do 19 časova i 26. avgusta od 10 do 14 časova. Sahrana će se obaviti na porodičnom groblju u Gornjim Crncima u 15 časova.
OŽALOŠĆENI:
suprug VESELIN - VELJO, sinovi SAŠA i DARKO, kćerka VESNA, sestre BRANKA i BOSILJKA - ZELJA, đever SVETOZAR - ZARO, jetrva VESNA, snahe MARIJA i JELENA, đeveričić BUDIMIR, đeverične MILENA, MARIJA, JELENA, MIROSLAVA i MIRJANA, zet DUŠKO, unučad ANA, MILICA, UROŠ, ALEKSA i ĐURAĐ, sestre od stričeva, sestrići, sestrične i ostala mnogobrojna rodbina
Dana 24. avgusta 2025. iznenada u 70. godini umro je naš
Sahrana je obavljena u krugu porodice po želji pokojnika 25. avgusta na gradskom groblju na Ćemovskom polju u 10 časova.
OŽALOŠĆENI: sin IVAN, ćerke SVETLANA i JELENA, supruga LJILJANA, sestra BRANKA, sestrične SNEŽANA i SLAĐANA, snaha MARIJA, unučad PETAR, VUK, KSENIJA i ostala mnogobrojna rodbina
Dana 25. avgusta 2025. u 79. godini umrla je naša draga
ANĐA Antova ĆETKOVIĆ rođena DUMEZIĆ
Saučešće primamo u gradskoj kapeli u Baru 26. avgusta od 10 do 14.30 časova. Sahrana će se obaviti istog dana u 15 časova na groblju Sveti Nikola u Zupcima.
OŽALOŠĆENI: suprug ANTO, sin VITO, ćerka VESNA, unučad IVA, LUKA, NIKOLINA i KLARA, sestrić ANTO, sestrična EVA i ostala porodica ĆETKOVIĆ
Posljednji pozdrav našoj
Hvala za razigrano djetinjstvo
Obavještavamo rodbinu, kumove i prijatelje da je dana 25. avgusta 2025. godine preminula naša draga
pok. Vlada BURIĆ rođena DRAGOVIĆ
Saučešće primamo u gradskoj kapeli u Škaljarima 25. avgusta od 14 do 18 časova i 26. avgusta od 9 do 12 časova, kada povorka kreće na selo Zagreda - Danilovgrad, gdje će se primati saučešće prije sahrane, koja će se obaviti u 17 časova.
OŽALOŠĆENI: sin MILAN, unuci: MARKO, DARKO i DEJAN, snaha RUŽICA, snaha ANICA, praunučad VALENTINA i VLADO i ostala mnogobrojna rodbina
Našoj voljenoj
Ostaćeš zauvijek u našim srcima. Sa ljubavlju i tugom,
Tvoji TAMARA, SAŠA i PAVLE
Posljednji pozdrav našoj plemenitoj i dobroj
Počivaj u miru
Našoj voljenoj sestri i tetki
Neizmjerno tužni zbog tvog preranog odlaska. Zauvijek ćeš ostati u našim srcima. S ljubavlju,
Posljednji pozdrav divnoj
Neka tvoja plemenita duša počiva u miru.
Porodica DMITROVIĆ
Posljednji pozdrav dragoj
Počivaj u miru.
SEKICA i VLADICA ĐUKIĆ sa djecom
tvoji SEKA, PEĐA i SANJA SOVILJ
Draga naša
Živjećemo s ponosom na tebe i zauvijek ćemo te čuvati od zaborava. Vječna ti slava i hvala!
Tvoji: SANJA SOVILJ i ANDRIJA ADŽIĆ
ŽARKO i JELENA sa porodicom
Opraštamo se od naše sestre
Čitavog života bile smo podrška jedna drugoj, a od danas ti si još jedna rana na našem srcu.
Posljednji pozdrav našoj voljenoj
Bila si naš oslonac, toplina doma i najveća podrška. Tvoja ljubav ostaće zauvijek u nama, u svakoj uspomeni i u svakom našem koraku. Neizmjerno ti hvala na svemu što si nam dala.
1211
Suprug VELJO, ćerka VESNA, sinovi SAŠA i DARKO s porodicom
Draga baba
Ti si bila naš stub, snaga i toplina. Sa ljubavlju i tugom ćemo čuvati uspomenu na tebe. Ponosni smo što smo te takvu imali. Neizmjerno ćeš nam nedostajati!
Tvoji UROŠ i ALEKSA
Posljednji pozdrav dragoj strini
Draga strina, bila si oličenje svih ljudskih vrlina. Po dobru ćemo te pamtiti. Neka tvoja plemenita i dobra duša počiva u zagrljaju tvojih i naših najmilijih.
Đeveričići BUDIMIR i MIRJANA LJUMOVIĆ i MIROSLAVA RADULOVIĆ sa porodicom
Posljednji pozdrav našoj majci, babi i svekrvi
DARKI
Hvala ti za svaki savjet, strpljenje i toplinu koje si nam nesebično davala. Tvoja ljubav, dobrota i nježnost ostaće zauvijek u našim srcima. Počivaj u miru.
SAŠA sa porodicom
BAKO
Hvala ti što si nam uljepšala djetinjstvo i napravila najljepše uspomene. Srešćemo se na nekom boljem mjestu, ponovo. Volimo te beskrajno.
Tvoje AŚA i MIJO
1212
LJUMOVIĆ
Posljednji pozdrav dragoj prijateljici. Počivaj u miru i neka te anđeli čuvaju. VLADO KATNIĆ sa porodicom
Povodom smrti naše drage
Otišao je život jedan, suzama nakvašen Sjaj prirode njega gaji i nikad se utuliti neće u srcima našim osjećaji.
Nagrađena čistotama, što čestita blagorodna duša može dati: karakter, odmjerenost, plemenitost, volja, ljubav, osjećajnost…
Sve ljepote, sve vrline, crna zemlja ne može da skrije. Sa bogatstvom od prirode zračila si sjajem sunca, što planetu zemlju grije.
Dala si nam sjaj životu, da se s tobom ponosimo, ostavila žal vječiti da za tobom tugujemo.
Neka ti je lak vječni počinak.
OŽALOŠĆENI:
đever SVETOZAR – ZARO iz zdravstvenih razloga ne mogu primati saučešće. Hvala svima koji bi to željeli da učine. VESNA, MILENA, MARIJA i JELENA
Bila si i ostala moj najbolji i najiskreniji prijatelj. Neka te anđeli čuvaju, anđele moj. Sin DARKO sa porodicom
Naša draga majko, bako i tašto
DARKA
Hvala ti na ljubavi i svemu što si učinila za nas. Tvoj put na zemlji je završen, ali tvoje prisustvo nikad neće nestati. Tvoja ljubav nastavlja da živi u nama. Počivaj u miru i svjetlosti među anđelima.
Tvoji VESNA, DUŠKO, ANA i MILICA
Od PERA BOŠKOVIĆA sa porodicom
1213
Utorak, 26. avgust 2025.
Posljednji pozdrav ocu i suprugu
BRANISLAVU PAUNOVIĆU
Bio si naša snaga, sigurnost i oslonac. Počivaj u miru na nekom boljem mjestu, a mi ćemo sa velikom tugom u srcu nositi sjećanje na tebe.
Supruga LJILJANA i ćerka JELENA
Posljednji pozdrav našem voljenom bratu i ujaku
Vojislava PAUNOVIĆ
Tvoj odlazak je rana na srcu, ali uspomena na tebe živjeće dovijeka.
Sa velikom tugom se opraštamo od tebe.
Otišao si tiho, ali ćeš vječno živjeti kroz naša sjećanja.
Tvoja sestra BRANKA i sestrične SNEŽANA i SLAĐANA
1230
Posljednji pozdrav ZORAN BOGAVAC
Kika naš, dobar i voljeni striko. Znamo da nisi umro danas, da ćeš živjeti vječno u našim srcima. Odmaraj svoju plemenitu dušu i veliko srce gore u Raju.
Tvoji: BOJAN, BOBAN, JOVANA, MARTINA i KALINA BOGAVAC 1228
Posljednji pozdrav našem ocu, đedu, tastu
VojislavaPAUNOVIĆ
Hvala ti za svu pažnju, ljubav i podršku koju si nam pružao. Počivaj u miru, a mi ćemo s ljubavlju i poštovanjem čuvati uspomene na tebe.
Posljednji pozdrav voljenoj sestri
RAJKI ŽUGIĆ rođ. RADULOVIĆ
BRANISLAV Vojislava PAUNOVIĆ
Ćaća moj dobri, počivaj u miru.
Tvoji IVAN, PETAR i MARIJA
Iznenada je preminuo naš voljeni
BRANISLAV Vojov PAUNOVIĆ
Tvoj častan i dostojanstven život činio je čast svima nama koji smo te voljeli.
Ujak ĐORĐIJE – DULE BALJEVIĆ sa porodicom
Godina dana je od smrti naše voljene
GOSPAVE - RAKE Mata MARKOVIĆA
Od BORA i MILKE sa porodicama
Dana 26. avgusta 2025 navršavaju se dvije godine od kada nas je napustio naš voljeni
Ponosni smo na svaki trenutak tvog života. I u posljednjim danima bio si TI, svoj. Teške trenutke brisao si šalom, prostor ispunjavao smijehom i vedrinom.
To mogu samo rijetki. Pregalac slobodarskog duha i najnježnija ljudska gromada. Moćan, dostojanstven i ponosan. Beskrajno nam nedostaješ. Hvala ti za sve.
Nedostaješ nam zauvijek PORODICA i PRIJATELJI 1202
TVOJA PORODICA
Posljednje zbogom
MIŠU DRAŠKOVIĆU
Velikom prijatelju naše porodice i mog pokojnog oca.
ZORAN i LIDIJA VUŠOVIĆ sa porodicom 1229
S dubokim poštovanjem i zahvalnošću opraštamo se od drage prijateljice
Ostaćeš dugo u našim sjećanjima.
Voljeni
ACO MILOVIĆ
26. 8. 1992 – 26. 8. 2025
Ni riječi, ni suze koje te oplakuju, ni vrijeme koje prolazi ne mogu te izbrisati iz mog srca dok sam živa. Tvoja majka MILKA MILOVIĆ 1205
1221
Tri godine su od smrti našeg
Neka tvoja duša počiva u miru, a mi te čuvamo od zaborava.
Mojoj miloj snahi
sa porodicom
Tvoji: MATIJA, DARIJA i IVANA
Nikad te zaboraviti neću. Zaova ANĐE
Jedinstveno svjedočanstvo o osmanskom nasljeđu Crne Gore!
Novo kapitalno djelo Radojice Raša Pavićevića , koje razotkriva vojne, političke i kulturne slojeve
Crne Gore u vrijeme osmanskog carstva.
Knjiga koja vraća istoriju među zidine, tragom imperije koja je oblikovala prostor i vrijeme.
NAGRADA ZA IZDAVAČKI
PODUHVAT na Međunarodnom podgoričkom sajmu knjiga i obrazovanja
Ova knjiga je sufinansirana od strane Ministarstva kulture i medija, kroz Program zaštite i očuvanja kulturnih dobara Ministarstvo kulture i medija
7€
Specijalnu publikaciju pripremili su Pobjeda i Savez udruženja boraca Narodnooslobodilačkog rata i antifašisti Crne Gore
Crna Gora u Drugom svjetskom ratu i 80 godina antifašizma, slave i ponosa
Specijalna publikacija povodom 9. maja, a u čast osam decenija od pobjede nad fašizmom - nije samo knjiga. Ona je i zavjet, opomena, udžbenik hrabrosti i spomenik slobodi i vodi nas kroz dramatične trenutakašup hik č inatsu hivrp :ejirotsi eksrogonrc do konačnog oslobođenja zemlje.
Knjiga je moćno svjedočanstvo, oživljava scene iz bitaka na Sutjesci, Neretvi, Pljevljima… podsjeća na stradanja i surove zločine na Lazinama, u Velici i Pivi, ali i na neugasle ideale slobode, bratstva, jedinstva i ljudskog dostojanstva.
Ovo je hronika i opomena – da se zaborav ne smije dogoditi, da revizionizmu ne smije biti mjesta, a da antifašizam mora ostati najčvršći temelj savremenog društva.
Nova knjiga u izdanju Pobjede
Staniša M. Ivanović
Posebna vrijednost knjige sadržana je u činjenici da autor ne odgovara na pitanje - Đe je Atlantida bila i što je uzrokovalo njen nestanak, nego odgovara i na koje je regije naše planete „ova nekada visoko razvijena civilizacija bacila zrake svoje
Akademik Sreten Perović Izvod iz recenzije svjetlosti“.