Kultura
Neđelja, 16. januar 2022.
anja od glavnog projekta
15
PEN centar reagovao na presudu Višeg suda povodom spora oko romana „Despa“
Tipičan primjer političke odmazde
PODGORICA - Učestalim sudskim presudama protiv novinara, književnika i medija koji se usuđuju kritički sagledavati aktuelni društveni i politički trenutak potvrđuje se da su se na poslu diskreditacije i odmazde prema neistomišljenicima danas udružile sve grane vlasti – saopštio je juče Crnogorski PEN centar, reagujući na presudu Višeg suda u Podgorici kojom je Adnanu Čirgiću, Aleksandru Radomanu i Matici crnogorskoj naloženo da kao „tužioci“ plate 42.500 eura, na ime izgubljenog sudskog spora.
Pogled na aluminijumsku bravariju u prizmelju Dvorca
U daljem postupku, prema riječima Pavićević, inspektorka za kulturna dobra predmet je proslijedila Upravi za zaštitu kultunih dobara na dalje postupanje, kao organu kome je Zakonom o zaštiti kulutrnih dobara data nadležnost da obustavi radove ukoliko se ne izvode u skladu sa konzervatorskim projektom na koji je data saglasnost, te rješenjem naloži vraćanje kulturnog dobra u prvobitno stanje.
U SKLADU SA PLANOM
Nebojša Đukanović iz firme „Bombeton“ nije želio da za Pobjedu komentariše radove na Dvorcu i odstupanja od prvobitnog plana, već nas je uputio na Upravu za javne radove. - Izvođač radova ne može Vam davati nikakva obavještenja mimo ovlašćenja Uprave javnih radova Crne Gore, sa kojom je potpisan ugovor – naveo je Đukanović u kratkoj imejl poruci Pobjedi. Sa druge strane, Marija Novaković, konzervatorka koja u ime „Europrojekta“ Podgorica nadzire radove na Dvorcu kralja Nikole u Nikšiću, negira da je tokom izvođenja radova došlo do odstupanja od glavnog projekta. - Svi detalji su izvedeni u skladu sa projektom, počev od rekonstrukcije krova, tretmana i odabira boje za fasadu, sanacije kamene plastike, zatim tretmana metalnih ograda, kao i odabira detalja: boje i materijala za sto-
Konstantna opasnost od požara, prorastanje biljaka na prozorima Da je objekat Dvorca kralja Nikole bio u prilično lošem stanju pokazuje i elaborat o revalorizaciji, koji je sačinio stručni tim tokom projekta revalorizacije kulturnih dobara, 2013. i 2014. godine. Tada je zaključeno da su okruženje i predložena zaštićena okolina kulturnog dobra u relativno dobrom stanju, izuzimajući grafite na stećcima i urušavanje potpornog zida. - Dvorski kompleks nema ogradu, a ogradni zid je ispisan grafitima. Fasade na objektu su generalno u lošem stanju usljed prodora vlage i atmosferalija. Na balkonskoj konstrukciji konstatuju se pored opadanja maltera i konstruktivna oštećenja na kapitelima stubova nosača. Prilazna stepeništa su prilično oštećena. Krovni pokrivač od bakarnog lima na više mjesta je oštećen i nedostaje veći dio oluka. Drvena konstrukcija na svim otvorima (prozori i vrata) je značajno oštećena, dok se na pojedinim mjestima konstatuje i prorastanje biljaka na prozorima. U unutrašnjosti objekta je drastično vidljiv prodor vlage koja ugrožava i muzejske eksponate i bibliotečki fond. Električne instalacije su u lošem stanju, što predstavlja konstantnu opasnost za objekat i eksponate – navodi se u elaboratu.
lariju i bravariju – rekla je Novaković za Pobjedu. Ona tvrdi da je glavnim konzervatorskim projektom predviđena ugradnja hladnih aluminijumskih profila na ulaznim vratima prizemnog dijela Dvorca (šeme su detaljno obrađene na str. 258. i 259. konzervatorskog projekta koji je Pobjeda dobila na uvid). - Ovaj dio prizemlja originalno nije bio zatvoren, ali je u kasnijem periodu zatvoren i korišćen, stoga je projektant i stavio novi materijal na pomenute
otvore. To su tanki profili, bijele boje, kao i ostali drveni prozori i vrata. Prije same ugradnje imali smo sastanak sa izvođačem i projektantom, preispitali još jednom projektom predloženo rješenje, ali je projektant ostao pri tome da otvori novijeg perioda budu zatvoreni ALU profilima. Svi ostali prozori sa škurama i vrata su od lameliranog čamovog drveta bijele boje. Napominjem da je predmetni projekat revidovan i da je dala saglasnost Uprava za zaštitu kulturnih dobara Cetinje, a da su izvođači radova i nadzorni organ postupali u skladu sa projektom – rekla je Novaković.
SEDAM GODINA
Ugradnja novih vrata
Na pitanje da li je bila neophodna rekonstrukcija prozora koji su prije nepunih sedam godina promijenjeni, Novaković je rekla da su glavnim konzervatorskim projektom predviđeni novi prozori i škure od lameliranog čamovog drveta bijele boje, kao i u predmjeru i predračunu radova, pa samim tim i u ugovoru između investitora i izvođača radova. - Projektant je procijenio da
Centar Nove varoši Dvorac kralja Nikole u Nikšiću, u kome se do unazad nekoliko godina nalazilo i arhivsko odjeljenje (prije nego je premješteno u zgradu Nikšićkog pozorišta) sagrađen je 1900. godine. Projektovao ga je hrvatski arhitekta dr Josip Šilović Slade, čija djela su urbanistički plan Nove varoši – Nikšić i Carev most na rijeci Zeti. Povod za gradnju je bila četrdesetogodišnjica vladavine knjaza, kasnije kralja, Nikole I Petrovića i smatra se najljepšom građevinom koju su Petrovići sagradili. Služio je kao ljetnja rezidencija vladajućoj porodici. Svečanom otvaranju i osvećenju Dvorca, koje je izvršio mitropolit Mitrofan, prisustvovali su knjaz Nikola i knjeginja Milena, a kasnije su im se prudružili drugi članovi porodice i ugledni gosti. Dvorac, rađen u neorenesansnom stilu, završen je isto kad i Saborna crkva Sv. Vasilija Ostroškog koja se nalazi u neposrednoj blizini i predstavljao je centar Nove varoši. U Dvorcu je, osim Muzeja, bilo smješteno i nekoliko nikšićkih škola, kao i Narodna biblioteka „Njegoš“.
postojeći prozori nijesu dobrog kvaliteta i da ih treba zamijeniti, da propuštaju vlagu i postupili smo u skladu sa tim. Prozore, škure i vrata izradila je firma „Orion“ iz Pljevalja, koja ima veliko iskustvo na izradi stolarije na kulturnim dobrima, a vršenje kontrole tokom procesa proizvodnje je pratio sam izvođač – rekla je Novaković. I Biljana Brajović iz Centra za konzervaciju i arheologiju je potvrdila da je bilo „krajnje vrijeme da se izvrši sanacija Dvorca“ te da se „očitavao dugogodišnji odraz o izostatku postepenog ulaganja u održavanje objekta“. Dragana ERJAVŠEK
Posebno je zabrinjavajuće, kako navodi PEN centar, što je sve očiglednija činjenica da se važne odluke ne donose onđe đe bi to trebalo po Ustavu i zakonima, već u ćelijama crnogorskih manastira. - Rješenjem Višega suda u Podgorici kojom je kao izvršna potvrđena presuda Osnovnoga suda da se u sudskome sporu, koji traje punih 12 godina, iz navodno proceduralnih razloga, Adnan Čirgić, Aleksandar Radoman i Matica crnogorska obavezuju na isplatu 42.500 eura svešteniku Predragu Šćepanoviću i s crkvenim krugovima povezanom tajkunu Radomiru Uljareviću, tipični je primjer političke odmazde koji od aktuelne vlasti kontrolisani sudovi sprovode protiv pojedinaca čiji je društveni angažman usmjeren na očuvanje građanskog, sekularnog i multikulturnog koncepta savremene Crne Gore – navodi PEN centar. Dodaje da su se očiglednom zloupotrebom pri tumačenju procedura, a s ciljem da se izbjegne odlučivanje o meritumu, sudije Osnovnoga i Višega suda oglušile o temeljni princip pravičnosti suđenja i time ne samo pokazale da je sudstvo pod kontrolom jednog po svemu autokratskog režima koji koristi putinovske metode obračuna s neistomišljenicima, već i da su spremni na kršenje svih pravnih i moralnih normi kad je posrijedi antiustavno povlađivanje jednoj vjerskoj organizaciji, u ovom slučaju Crkvi Srbije. - Pozivajući se na očigledno tendenciozno tumačene proceduralne razloge, crnogorski su sudovi presudili u korist osoba koje su prekršile Zakon o autorskim i srodnim pravima publikovanjem mimo odobrenja prvoga izdavača romana kralja Nikole „Despa“, pri čemu su to djelo kao segment crnogorske kulturnoistorijske baštine oskrnavile dopisivanjem segmenata kojih nema u jedinome sačuvanom rukopisu koji se čuva u Narodnome muzeju na Cetinju. Ovim sramnim presudama Osnovni i Viši sud u Podgorici legitimisali su se ne kao nezavisni sudski organi čija je obaveza da štite ustavnost i zakonitost, već kao izvršioci političkih naloga aktuelnog režima i njemu nadređene Crkve Srbije s ciljem progona i kažnjavanja političkih neistomišljenika, a prije svega kulturnih i javnih djelatnika čiji je doprinos i proučavanju crnogorskoga kulturnoistorijskoga nasljeđa i odbrani temeljnih civilizacijskih vrijednosti društva u javnosti prepoznatljiv – navodi se u saopštenju i dodaje da će o ovome i brojnim drugim primjerima zloupotrebe sudova biti obaviještena međunarodna javnost. - Sve češći primjeri represivnoga ponašanja aktuelne vlasti kroz zloupotrebu mehanizama moći prema kritičarima režima, nažalost, mogu Crnu Goru dovesti u nezavidan međunarodni položaj, kroz preispitivanja njenoga statusa u međunarodnim organizacijama, na što nas uporno upozoravaju naši inostrani partneri – zaključuje se u saopštenju PEN centra. R. K.
