Utorak, 15. jul 2025. | Podgorica, Crna Gora | Godina LXXXI / Broj 21404 | Prvi broj izašao je 24. oktobra 1944. u Nikšiću | pobjeda.me | Cijena 1 euro
NE! RATU U UKRAJINI
INTERVJU: Nikola Samardžić, profesor Filozofskog fakulteta u Beogradu
NO! TO THE WAR IN UKRAINE
PRAZNIK UZ PODJELE: Nakon što je na svečanosti povodom 13. jula gradonačelnik Podgorice izviždan i nazvan fašistom, SUBNOR tvrdi da ovakvim ponašanjem svi gubimo
Opozicija u Srbiji je neuspješna zato što je pupčanom vrpcom vezana za United Media, parapolitički štab koji nameće okvire mišljenja i odlučivanja. Protesti se zato pozivaju na Koštuničin ustav i ustavne simbole iz 2006. godine, time i na politiku koju je de nisao Koštuničin antihaški lobi: neutralnost koja je izolacija, odbijanje evropske integracije, što znači opredjeljenje za Rusiju i protjerivanje zapadnih investitora. No, da ponovim: potrebna je promjena vlasti, ali će Srbija ostati gdje je već pod Vučićem
NEVOLJE U RAJU: NSD Pljevlja između dva tumačenja - Odbor u punom kapacitetu ili privremena struktura, produbljen sukob dva čelna čovjeka
Naša partija je antifašistička i evropska Crna Gora, koja se odlučno protivi političkim stavovima koalicije na vlasti, kojoj pripada gradonačelnik Podgorice, sa kojim smo skoro pola godine pripremali ovu manifestaciju, uz istaknutu želju da se na skupu obrati kao antifašista. To mu na neprimjeren način nije dozvolila grupa slobodnih građana, čija politička uvjerenja poštujemo i mahom dijelimo kada je riječ o borbi za Crnu Goru– rekao je Đurović
IN MEMORIAM: Aleksandar Čilikov, jedan od posljednjih erudita i neumornih boraca za očuvanje i zaštitu našeg kulturnog nasljeđa
8.
Nikola Pejović, predsjednik Udruženja hotela o turističkoj situaciji na Primorju
KOMENTAR
Klimatska stvarnost Evrope
Globalna je nestabilnost, loša aviopovezanost, neorganizovan sistem i strah od budućnosti turizma. Ako nešto ne promijenimo, propustićemo i naredne tri godine - poručuje Pejović Toplotni
Piše: Dr Ivana VOJINOVIĆ
STR. 9.
Analitičari i sindikalci upozoravaju na posljedice i uzroke rasta in acije Vlada dva mjeseca kasni sa novim ograničavanjem cijena
Jasno je da ništa od onoga što je obećano - nije urađeno. Čuli smo da ćemo imati kreirane robne rezerve - nema ih, da ćemo imati nastavak ograničenja cijena - to se nije desilo. Nemamo ni podršku jačoj domaćoj proizvodnji, što bi bila jedna od dugoročnih mjera. Nasuprot tome, imali smo reforme koje su uticale na povećanje stope inflacije, a to je prvo povećanje količine novca u opticaju kroz povećanje zarada, a onda i povećanje PDV-a i akciza na pojedine proizvode i usluge, ističe ekonomski analitičar Mirza Mulešković
INTERVJU: Marko Banović, analitičar Digitalnog forenzičkog centra
PODGORICA – U Crnoj
Gori autentični antifašizam je meta projekta koji nastoji da redefiniše identitet ove zemlje na temeljima crkve, nacije i borbe protiv komunizma. On obuhvata, istovremeno, istorijski revizionizam i negacionizam, smatra analitičar Digitalnog forenzičkog centra Marko Banović
U intervjuu za Pobjedu, on je precizirao da je cjelokupni antifašistički pokret iz Drugog svjetskog rata „meta istorijskog revizionizma baziranog na dezinformacijama i lažnim narativima“, te da je taj proces tekao istovremeno u državama nekadašnje Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije koje su se „trudile da marginalizuju antifašističku tradiciju“ kao temelj jugoslovenskog državnog identiteta.
- Riječ je o široj strategiji promjene vrijednosnog sistema crnogorskog društva u pravcu njegovog usklađivanja sa narativima iz Srbije, đe je već odavno došlo do izjednačavanja partizanskog i četničkog pokreta. To usklađivanje doprinosi povećanju uticaja Srbije na unutrašnje prilike u Crnoj Gori, te jača prosrpske organizacije i nacionalističke strukture iz naše zemlje kojima je prioritet interes Srbije, a ne Crne Gore. Takvo djelovanje dovodi i do sve veće društvene polarizacije i destabilizacije – dodao je on. Kako je precizirao, primarni sponzor ovih narativa je Srbija, ali i Rusija takođe koristi isto za ostvarivanje svojih interesa u našoj zemlji. - Upravo Kremlj agresiju na Ukrajinu uklapa u narativ o borbi protiv fašizma i nacizma, stoga Srpska pravoslavna crkva rehabilitacijom četničkog pokreta kreira ideološki most između srpskog nacionalizma i ruskog imperijalnog diskursa. Cilj te agende je formiranje šireg kulturno-političkog fronta koji koristi antifašističku retoriku kao sredstvo za opravdavanje agresivnih i revizionističkih politika na Balkanu – pojašnjava sagovornik Pobjede. Banović ukazuje da često korišćen narativ „da se temama iz prošlosti pokušava skrenuti pažnja sa bitnijih tema poput korupcije i kriminala ili eko-
Upravo Kremlj agresiju na Ukrajinu uklapa u narativ o borbi protiv fašizma i nacizma, stoga SPC rehabilitacijom četničkog pokreta kreira ideološki most između srpskog nacionalizma i ruskog imperijalnog diskursa, kazao je Banović za Pobjedu
nomije“, u stvari, „predstavlja izgovor onih društvenih aktera koji izbjegavaju da se javno i jasno izjasne o djelovanju saradnika okupatora tokom Drugog svjetskog rata“. - Takođe, narativ se koristi i za bježanje od odgovornosti za saradnju sa organizacijama koje otvoreno veličaju fašiste i zločince – naveo je on. Posebno ukazuje da su mladi najosjetljiviji na dezinformacije „naročito kada im se plasiraju kroz obrazovanje, društvene mreže, vjerske i medijske kanale“. - Ako se ovakvi narativi nastave, postoji realna opasnost da
se kolektivna svijest mladih oblikuje po mjeri propagande, a ne na osnovu istine i dokazanih istorijskih činjenica – zaključuje Banović.
POBJEDA: Zbog čega se, nakon 84 godine od Trinaestojulskog ustanka, insistira na plasiranju dezinformacija o antifašističkom karakteru tog događaja?
Zašto se u Crnoj Gori trenutno najviše dezinformacija vezuje za antifašizam i Drugi svjetski rat?
BANOVIĆ: Antifašistički pokret iz Drugog svjetskog rata je meta istorijskog revizionizma baziranog na dezinformacijama i lažnim narativima.
To je proces koji traje dugo, jer su se sve države nastale nakon raspada SFRJ trudile da marginalizuju antifašističku tradiciju, jer je ona bila temelj jugoslovenskog državnog identiteta.
Tri su ključna cilja koja stoje iza tog procesa. Prvi je rehabilitacija fašističkih pokreta ko-
se ne tretira kao nauka, već kao sjećanje
POBJEDA: Što bi mogli biti naredni potezi i poruke u cilju dalje kompromitacije i brisanja istorijskih činjenica u vezi sa antifašističkim pokretom u Crnoj Gori?
BANOVIĆ: Procesi dezinformisanja i prekrajanja istorije nastaviće da se intenziviraju, posebno kada su strukture koje stoje iza tog procesa osjetile da država i društvo nemaju ili ne žele da daju
adekvatan odgovor na te procese.
U Crnoj Gori, posljednjih godina, antifašizam kao civilizacijska vrijednost je značajno marginalizovan, a sada imam utisak da se čini sve da se unizi. Dodjela Trinaestojulske nagrade ljudima koji su, još po političkoj vokaciji, antipodi vrijednostima antifašizma i poznatiji po negiranju crnogorskog identiteta i samostalne
države, nego po svojim djelima, najbolji je način da devalvirate vrijednosti koje nagrada jednog tako velikog praznika simbolizuje. I to nije slučajno. Meta dezinformacija i prekrajanja istorije nije samo period za vrijeme Drugog svjetskog rata, već i cijeli period tokom postojanja SFRJ, kao i ratova koji su uslijedili nakon njenog raspada. Iako su već uveliko i ratovi iz devedesetih meta
dezinformacija i prekrajanja istorije, smatram da će se i u tom segmentu intenzivirati dezinformacione kampanje. Zagovornici ideje „srpskog sveta“ pokušaće da plasiraju lažne narative mladim generacijama koje taj period nijesu doživjele, s ciljem trajne promjene kolektivnog sjećanja. Nažalost, istorija se u našem regionu ne tretira kao nauka, već kao sjećanje.
ji su tokom Drugog svjetskog rata bili saradnici okupatora. Ne samo rehabilitacija, već i relativizacija stravičnih zločina koje su oni počinili. Drugi cilj je jačanje nacionalizma i nacionalističkih struktura koje svoje politike i stavove crpe iz ideologije kolaboracionističkih pokreta tokom rata.
U Crnoj Gori, u kojoj se godinama vodi intenzivan kulturno-identitetski rat, iskristalisao se i treći cilj, a to je unižavanje i negiranje crnogorske državnosti. Nacionalističke strukture odavno koriste narativ „da je današnja Crna Gora nastala u komunizmu“, pokušavajući da delegitimizuju obnovu crnogorske nezavisnosti, ali i samo postojanje crnogorske državnosti i crnogorskog identiteta.
U Crnoj Gori, autentični antifašizam je meta projekta koji nastoji da redefiniše identitet ove zemlje na temeljima crkve, nacije i borbe protiv komunizma. On obuhvata, istovremeno, istorijski revizionizam i negacionizam.
POBJEDA: Koje su ključne organizacije, odnosno
adrese sa kojih stižu takve izjave?
BANOVIĆ: SPC ima ključnu ulogu u zatiranju antifašističkog nasljeđa u Crnoj Gori. U izjavama svih njihovih sveštenika pominje se samo komunističko zlo koje je progonilo vjeru i tradiciju, činilo zločine. U tom procesu, vidna je koordinacija SPC sa pojedinim političkim strukturama i liderima, medijima, NVO i udruženjima koji nose srpski ili ruski predznak. Te organizacije su prepoznate kao ključni kanali za širenje malignog uticaja Srbije i Rusije u Crnoj Gori.
POBJEDA: Da li su ovakve dezinformacije samo jedan od pokušaja skretanja pažnje sa mnogo bitnijih tema ili su dio šire strategije - i koje?
B ANOVIĆ: Riječ je o široj strategiji promjene vrijednosnog sistema crnogorskog društva u pravcu njegovog usklađivanja sa narativima iz Srbije, đe je već odavno došlo do izjednačavanja partizanskog i četničkog pokreta. To usklađivanje doprinosi jačanju uticaja Srbije na unutraš-
za opravdavanje agresivnih i revizionističkih politika na Balkanu.
NEVOLJE U RAJU: NSD Pljevlja između dva tumačenja - Odbor u punom kapacitetu ili privremena struktura, produbljen sukob dva čelna čovjeka
nje prilike u Crnoj Gori, te jača prosrpske organizacije i nacionalističke strukture iz naše zemlje kojima je prioritet interes Srbije, a ne Crne Gore. Takvo djelovanje dovodi i do sve veće društvene polarizacije i destabilizacije. Takođe, osvrnuo bih se i na često korišćen narativ „da se temama iz prošlosti pokušava skrenuti pažnja sa bitnijih tema, poput korupcije i kriminala ili ekonomije“. Taj narativ predstavlja izgovor onih društvenih aktera koji izbjegavaju da se javno i jasno izjasne o djelovanju saradnika okupatora tokom Drugog svjetskog rata. Takođe, narativ se koristi i za bježanje od odgovornosti za saradnju sa organizacijama koje otvoreno veličaju fašiste i zločince. Taj narativ dodatno potpomažu pojedini mediji čime, zapravo, omogućavaju još brže širenje dezinformacija o borbi protiv fašizma tokom rata.
POBJEDA: Koje dezinformacije su trenutno aktivne u regionu i ko su njihovi glavni realizatori?
BANOVIĆ: Imamo dva uporedna procesa. Prvi je rehabilitacija i veličanje ratnih zločinaca poput Draže Mihailovića ili Pavla Đurišića. Drugi je kreiranje narativa da su partizani bili zločinci, a četnici žrtve tokom Drugog svjetskog rata. To su zaista opasni narativi, jer se baziraju na snažnim emocionalnim manipulacijama.
Najbolji primjer toga je skup održan u Sloveniji sredinom juna, na kojem su prisustvovali prosrpski političari iz Crne Gore, predstavnici SPC, te predstavnici srpskih nevladinih organizacija i krajnje desničarske grupe.
Značajno je napomenuti da SPC rehabilitacijom četničkog pokreta usklađuje djelovanje sa savremenim narativima zvanične Rusije. Upravo Kremlj agresiju na Ukrajinu uklapa u narativ o borbi protiv fašizma i nacizma, stoga SPC rehabilitacijom četničkog pokreta kreira ideološki most između srpskog nacionalizma i ruskog imperijalnog diskursa. Cilj te agende je formiranje šireg kulturno-političkog fronta koji koristi antifašističku retoriku kao sredstvo
POBJEDA: Koje države su glavni „sponzori“ takvih narativa?
BANOVIĆ: Primarni sponzor ovih narativa je Srbija, što je više nego očigledno. Pored Srbije, Rusija takođe koristi iste narative za ostvarivanje svojih interesa u Crnoj Gori. Na primjer, u junu 2023. godine, u Nikšiću, u Hramu Svetog Vasilija Ostroškog, održan je parastos Draži Mihailoviću. Tokom liturgije, tadašnji episkop Metodije izjavio je da je „Rusija nada za čitav slobodoljubivi svijet“. Događaju su prisustvovali predsjednik opštine Nikšić Marko Kovačević, tadašnji predsjednik SO Nikšić Nemanja Vuković, kao i bivši ruski ambasador u Crnoj Gori Vladislav Maslenikov. Taj događaj jasno pokazuje sinergiju i zajedničke ciljeve Srbije i Rusije u rušenju antifašističkog nasljeđa Crne Gore.
POBJEDA: Da li to, u krajnjem, može uticati na mlade da njihova percepcija tih događaja bude u skladu sa propagandnim porukama koje su stigle kroz dezinformacije, umjesto sa istorijskim činjenicama?
BANOVIĆ: Apsolutno. Mlade generacije su najosjetljivije na sistematske dezinformacije, posebno kada im se plasiraju kroz obrazovanje, društvene mreže, vjerske i medijske kanale. Ako se ovakvi narativi nastave, postoji realna opasnost da se kolektivna svijest mladih oblikuje po mjeri propagande, a ne na osnovu istine i dokazanih istorijskih činjenica. Nije slučajno što SPC vrši snažan pritisak za uvođenje vjeronauke u javne obrazovne ustanove u Crnoj Gori, jer tako može bolje da kontroliše narative koji se plasiraju.
Srbija kroz svoje kanale teži da utiče na mlade generacije u Crnoj Gori i oblikuje ih kroz „tradicionalne vrijednosti“ koje, u suštini, predstavljaju nacionalizam, netrpeljivost, prekrajanje istorije i veličanje ratnih zločinaca.
POBJEDA: Koje se još opasne dezinformacije mogu pojaviti u Crnoj Gori u narednom periodu?
BANOVIĆ: Već postoje ustaljeni narativi koji se konstantno plasiraju crnogorskoj javnosti, i sa tim će se nastaviti u narednom periodu. To su narativi koji pokušavaju da aboliraju saradnju četnika sa okupatorom i da ih predstave kao žrtve i patriote. Istovremeno, plasiraju se narativi koji diskredituju partizanski pokret. Tu su i narativi o nepravdi koja je napravljena Srbiji kreiranjem SFRJ i, naravno, ugroženosti prava SPC za vrijeme Jugoslavije.
To se onda nadovezuje na ratove iz devedesetih, relativizaciju zločina, negiranje genocida u Srebrenici i na kraju se, kroz sve to, prožima narativ o nepostojanju crnogorskog identiteta i državnosti.
K. JERKOV
Sarkastična čestitka Vraneša Lekiću, kroz koju indirektno optužuje stranačkog kolegu za netransparentno trošenje stranačkog novca, za problematičan izbor novog Odbora Nove srpske demokratije (NSD), nesposobnost i loše kadrovanje, ukazuje na permanentan sukob dva ključna čovjeka NSD u Pljevljima koji očigledno nije riješen. Tek ostaje da se vidi da li će Lekić, snažno ojačan činjenicom da je postao poslanik i novi predsjednik NSD u Pljevljima, krenuti da ruši Vraneša sa pozicije predsjednika opštine, što očekuju u pljevaljskoj opoziciji već u septembru
PODGORICA - Pljevaljski odbor Nove srpske demokratije (NSD) našao se ponovo u žiži javnosti nakon zvaničnog saopštenja stranke o formiranju lokalnog odbora u punom kapacitetu i reizboru Milana Lekića za predsjednika.
Iako je događaj predstavljen kao redovan i statutaran korak u jačanju partijske infrastrukture, reakcija predsjednika opštine iz NSD Darija Vraneša ukazuje na to da unutarstranački procesi nijesu prošli bez različitih tumačenja.
- Prijatno me iznenadila vijest da ste na telefonskoj sjednici dobili mandat da u narednom periodu vodite Privremeni opštinski odbor Nove srpske demokratije u Pljevljima. Uvjeren sam da ćete i u predstojećem periodu, na transparentan način i uz jačanje demokratskih kapaciteta, voditi Odbor. Kao i do sada, bez skrivanja, članove odbora redovno ćete obavještavati o stranačkim planovima kao i programu i trošenju novčanih stranačkih sredstava koje stranka dobija od Opštine u iznosu od 5.000 evra mjesečno, navodi se u ,,čestitki“ Vraneša Lekiću kojom je pokazao da nije obaviješten o dešavanjima u svojoj stranci. - Posebno me raduje - navodi se u pismu - što ste u Opštinski odbor uključili nove članove koje građani Pljevalja dobro znaju i poznaju po njihovoj dosljednoj borbi protiv Demokratske partije socijalista. U nadi da ćete u narednom mandatu pokazati sva Vaša znanja i sposobnosti kao i do sada, najsrdačnije Vam čestitam - navodi se u objavi Vraneša.
Predsjednik opštine Pljevlja, kako tvrde izvori Pobjede, u formi satire, suštinski je optužio Lekića za nesposobnost, netransparentnost u trošenju stranačkog novca, ali i upro prst u stranačke organe jer je novi Odbor nazvao privremenim. Izvori Pobjede ukazuju i
na potencijalnu namjeru Vraneša da promijeni sastav Odbora, čime bi ojačao svoju poziciju u stranci. - Lekić i Vraneš su duže vremena u sukobu i jako slabo komuniciraju. Ne čudi izbor Lekića bez znanja Vranešakategorični su izvori Pobjede. Sarkastična čestitka Vraneša Lekiću, kroz koju indirektno optužuje stranačkog kolegu za netransparentno trošenje stranačkog novca, za problematičan izbor novog Odbora NSD i loše kadrovanje ukazuje na permanentan sukob dva ključna čovjeka NSD u Pljevljima koji očigledno nije riješen. Tek ostaje da se vidi da li će Lekić, snažno ojačan činjenicom da je postao poslanik i novi predsjednik NSD u Pljevljima, krenuti da ruši Vraneša sa pozicije predsjednika opštine, što očekuju u pljevaljskoj opoziciji već u septembru. U zvaničnom saopštenju NSD je dan ranije objavio da je formiran Opštinski odbor sa 145 članova, uključujući predstavnike mladih, žena i svih mjesnih zajednica. Za predsjednika odbora izabran je Milan Lekić, dugogodišnji član Glav-
nog odbora i poslanik u Skupštini Crne Gore. - Nova srpska demokratija u Pljevljima danas je jača nego ikad i spremna da odgovori svim političkim izazovima u narednom periodu - saopšteno je iz te stranke, uz poruku da su sve odluke donesene u skladu sa stranačkim statutom.
Međutim, dan kasnije oglasio se Vraneš, koji je povodom formiranja Odbora NSD istakao da ,,trenutna struktura ima privremeni karakter“ i da se očekuje dodatna unutarpartijska verifikacija čime je suštinski osporio stranačko saopštenje.
Kontroverzni Milan Lekić je u prethodnim godinama bio prepoznatljivo lice NSD-a u Pljevljima i na državnom nivou. Obavljao je funkciju predsjednika Odbora direktora Rudnika uglja Pljevlja i više puta bio biran za poslanika. Njegovo ime se povremeno pojavljivalo u medijima u kontekstu spornih odluka na čelu RUP, ali bez zvaničnih sudskih epiloga, kao i zbog niza saobraćajnih prekršaja. Iako u lokalnim političkim
krugovima postoji različit pogled na njegov stil upravljanja, Lekićev reizbor podržala je centrala stranke, odnosno Andrija Mandić. S druge strane, Vraneš je prepoznat kao jastreb NSD-a koji doslovno primjenjuje politiku ,,srpskog sveta“ ali i po aktivnostima na terenu i razgranatim sebi bliskim strukturama po mjesnim zajednicama. Njegova opaska o ,,privremenom karakteru“ može se tumačiti kao apel za poštovanje svih statutarnih koraka u procesima odlučivanja. Ovakava razmjena saopštenja, po tumačenjima izvora Pobjede, uvod je u duboki raskol u okviru lokalne organizacije NSD-a. Politički posmatrači ističu da će naredni mjeseci pokazati da li je riječ o nepremostivim razlikama u tumačenju statutarnih procedura ili čak o širem neslaganju koje bi moglo dovesti i do raskola.
Do tada, NSD u Pljevljima, kako je i najavljeno iz centrale, ,,nastavlja sa pripremama za predstojeće političke izazove, uz poruke jedinstva i stabilnosti“.
N. ZEČEVIĆ
INTERVJU: Nikola Samardžić, profesor Filozofskog fakulteta u Beogradu
PODGORICA - Tri decenije nakon genocida u Srebrenici, koji su od 11. do 19. jula 1995. godine počinile snage tadašnje Vojske Republike Srpske, predsjednik Francuske Emanuel Makron je Bosni i Hercegovini, ali i državama Zapadnog Balkana, poručio da za one koji negiraju sudske presude i srebrenički genocid nema mjesta u Evropskoj uniji. ,,Srebrenica ostaje trajna mrlja u kolektivnom sjećanju Evrope i cijelog svijeta. Ona nas obavezuje na istinu i pravdu. Istina podrazumijeva potpuno priznanje razmjera zločina koji je bio motivisan etničkom mržnjom, te priznanje da međunarodna zajednica nije uspjela da zaštiti civile u julu 1995. godine. To je i priznanje neuspjeha, sa ciljem da se takvo zlo nikada više ne ponovi. Pravda znači poštovanje sudskih presuda. Nema mjesta za revizionizam i negiranje na prostoru koji želi biti dio Evropske unije“, poručio je predsjednik Makron. Profesor Filozofskog fakulteta u Beogradu, istoričar Nikola Samardžić u intervjuu za Pobjedu kaže da je Francuska sve neposrednije angažovana u odvraćanju ruske prijetnje evropskoj civilizaciji, kojoj, dodaje, predstoji etičko preispitivanje spoljne i bezbjednosne politike Evropske unije.
„Ta je politika tolerisala i karakter i strateške odluke režima Vladimira Putina. Srbija i režim u Republici Srpskoj sredstva su Putinovog režima na Zapadnom Balkanu, prema kojima EU mora zauzeti jasniji stav“, kaže profesor Samardžić za Pobjedu.
Prema njegovim riječima, poruku francuskog predsjednika trebalo bi tumačiti i kao opomenu da se „odustane od naoružavanja parapolicijskih i paravojnih snaga i, uopšte, proksi ratovanja u Bosni i Hercegovini, na Kosovu i u Crnoj Gori“.
POBJEDA: O kojem tačno proksi ratovanju u Crnoj Gori govorite?
SAMARDŽIĆ: Pokušaj državnog udara od 16. oktobra 2016. godine prerastao je u politički proces koji je uključen u institucionalne procedure. Pretpostavlja se da u vlasti Crne Gore postoje strukture spremne da organizuju paradržavne snage - što ne bi bio prvi put - po ugledu na Sedmi bataljon Vojne policije bivše JNA. Već su, tokom dodele Trinaestojulske nagrade, intervencijom policije Crnu Goru doveli do ivice građanskog rata, i to upravo u okolnostima u kojima se takvo postupanje poziva na nasilje dr-
Opozicija u Srbiji je neuspješna zato što je pupčanom vrpcom vezana za United Media, parapolitički štab koji nameće okvire mišljenja i odlučivanja. Protesti se zato pozivaju na Koštuničin ustav i ustavne simbole iz 2006. godine, time i na politiku koju je definisao Koštuničin antihaški lobi: neutralnost koja je izolacija, odbijanje evropske integracije što znači opredjeljenje za Rusiju i protjerivanje zapadnih investitora. No, da ponovim: potrebna je promjena vlasti, ali će Srbija ostati gdje je već pod Vučićem
žavnih i paradržavnih organa u Srbiji nad mirnim demonstrantima. Srbija je, pritom, politički jedinstvena u stavu prema nezavisnoj i evropskoj Crnoj Gori: opozicija i studentski pokret glasno su prećutali policijsko nasilje u Podgorici; više im smetaju Milo Đukanović i Albin Kurti od Aleksandra Vučića, čija im je politika u redu, ali možda bez njega i njegovih.
POBJEDA: Isto je bilo i sa litijama 2019/20. godine, koje su i režim i opozicija u Srbiji zdušno podržali.
SAMARDŽIĆ: I time su potvrdili svoje antievropsko opredeljenje i neodustajanje od regionalnih sukoba i eventualne nove agresije.
POBJEDA: Ipak, za razliku od prethodnih godina, ovoga 11. jula više opozicionih političara iz Srbije u Potočarima poklonilo se žrtvama genocida u Srebrenici. Jeste li iznenađeni što tamo nije bilo studenata i rektora Beogradskog univerziteta Vladana Đokića?
SAMARDŽIĆ: Postupak dela srpske opozicije, za razliku
od kukavičkog oportunizma kojim se služe i vlast i prostudenski pokret, hrabar je, moralan i principijelan. Odlazak u Srebrenicu je i poziv da u izborni proces, koji je pred nama, budu uključene političke stranke na strani opozicije. Umesto što litijaši sa razočaranim radikalima, i to pod Putinovim zastavama, uz Putinove bajkere i Crvene beretke koje nazivaju veteranima, rektor je, uveren sam, trebalo da bude u Srebrenici. Dok prećutkuje ili relativizuje sve suštinske dileme koje su pred nama - a jedan od izazova je i suštinsko pri-
znanje da je počinjen genocid - rektor Đokić preuzima opozicionu politiku, čineći je nestranačkom i plenumaškom, a nove političke uloge dodeljuje totalnim amaterima, koji su samo jedna od Putinovih kolona.
POBJEDA: Kojim amaterima?
SAMARDŽIĆ: Ima tu glumišta, režisera, drvenih advokata, nekih profesora, čija je opšta zasluga to što nisu bili u politici dok je njihova politika bila stvarna, a uloga u javnosti destruktivna. United Media je pričaonica, u kojoj je mesto dobila svaka bu-
dala svih boja, i u kojoj urednici plasiraju tezu da je bio pogrešan onaj evropski put kojim je Srbija krenula 2001. godine. Tu kampanju vode iste ličnosti, kao i one što su iz tih kampanja nastale, koje su podržale i Vojislava Koštunicu kada se suprotstavio saradnji s Haškim tribunalom i pobunu Crvenih beretki koja je usledila. Isti koji su pozivali na političku likvidaciju premijera Zorana Đinđića danas se pozivaju na litije, koje su politički likvidirale prozapadnu politiku Mila Đukanovića. I dok rektor Đokić namerava da Narodnu skupštinu napuni novom bulumentom amatera i psovača, podsećam da je Srbiji i srpskom društvu potrebna striktna i odgovorna profesionalizacija te institucije, kako bismo dobili brže i precizne odgovore u nastavku evropske integracije. Ako taj nastavak uopšte krene.
POBJEDA: Prije tog novog „punjenja Skupštine“, predsjednik Srbije mora raspisati izbore. Sigurni ste da će to učiniti?
SAMARDŽIĆ: Izbora će bitiili prevremenih ili redovnih. Alternativa je da Vučić zavede otvorenu diktaturu, što se, verujem, neće usuditi. Kako će izbori izgledati? Vučić će pokušati da zadrži inicijativu; u međuvremenu, uspeo je da unisono odjekuju i poruke demonstranata i poruke iz njegovog „ćacilenda“.
POBJEDA: Koje poruke?
SAMARDŽIĆ: „Uhapsite Kurtija“, kao onomad „uhapiste Vlasija“. Ali ne želim da relativizujem: svaka promena vlasti uneće više demokratije i u procedure i u javni diskurs. Uostalom, u nedostatku demokratske tradicije i iskustva, neophodno je da se vlast
menja. Ako je u Crnoj Gori bilo potrebno da se vlast promeni 2020. godine, to je potrebno i 2025. Vlast Jakova Milatovića i Milojka Spajića postala je vlast Andrije Mandića i Aleksandra Vučića, i nije slučajno njeno nasilničko postupanje. Blokada izbornog procesa koji bi vodio demokratskim promenama, pre svega novoj promeni vlasti, nastupila je u sprezi Vučićeve i Amfilohijeve nomenklature, od kojih su i jedna i druga proruske i antievropske, sa zločinačkim potencijalima. Njihova ukupna politička sudbina zavisi od sudbine dvojice Putinovih i Vučićevih agenata, koji su organizovali pokušaj državnog udara 2016. godine, da bi u međuvremenu postali vlast, čije su oslobođenje zajedno slavili Večernje novosti i United Media. No, da ponovim: dobro je da se vlast menja; posle Vučića dolaze slični, sa umerenijim manirima, ali sa istim namerama. I to nam je mera.
POBJEDA: Koliko na eventualno raspisivanje prijevremenih izbora može uticati radikalizacija, koju, nakon protestnog skupa organizovanog 28. juna u Beogradu, gledamo se obje strane?
SAMARDŽIĆ: Vučić će popustiti samo pod zapadnim p ritiskom. Pad Slobodana Miloševića 2000. godine finansirale su zapadne službe, ali smo imali i odlično opoziciono liderstvo. Uvek sam bio odlično informisan, ali sam poslednjih godina povučen u svoju nauku i samoću, pa mi nije poznato ko finansira blokade univerziteta i zašto; ko finansira proteste, s kakvim političkim namerama. Studentski zahtevi su pre tehnički, proceduralni, nego politički: traže da se procesuiraju odgovorni za pad nadstrešnice u Novom Sadu ili da se raspišu izbori. Vučić je najavio sukobe i verujem da su 28. juna njegovi huligani izazvali sukob s policijom. Ipak, nasilje je usledilo nakon poziva na nasilje s bine „Vidovdanskog sabora“, na kojoj su tri generacije lupetale o Muratu i Kosovu. Rektor Đokić rečju nije pomenuo EU - da li je ona
POBJEDA: Kako tumačite poruku Aleksandra Dugina da predsjednik Vučić nema legitimitet i da ga Srbi više ne žele?
SAMARDŽIĆ: Vučić je najpouzdaniji ruski kandidat na Balkanu, kome su namenili i štap i šargarepu. Moskva će
Vučića i ubuduće koristiti kako bi podrivala proces evropskog proširenja i kohezije. Vučić je ruska matica oko koje se roji sva politička javnost, i vladajuća i opoziciona. Vučićeva koalicija Srbije, Crne Gore i polovine Bosne i Hercegovine institucionalna je i bezbednosna crna
rupa u šengenskom prostoru, ako neko uopšte o tome više vodi računa. POBJEDA: Nezvanične informacije govore da predsjednik Vučić zapadnim partnerima objašnjava da Crna Gora, koja je formalno najbliža cilju, ne može ući u EU prije Srbije, jer bi to, kako kaže, za Beograd predstavljalo „nacionalno poniženje“. SAMARDŽIĆ: Đinđić je likvidiran da Srbija ne bi ušla u EU, Đukanović poražen, a njegov DPS izolovan da Crna Gora ne bi ušla u EU. Ukrajina je 2014.
naš blagoslov ili prokletstvo, iako upravlja institucijom koja bi trebalo da je evropskog karaktera i uključena u evropske integracione procese.
POBJEDA: Otkuda odjednom toliko „Murata i Kosova“ među studentima? Zašto su se u tom smislu očitovali, iako su dugo bili „neutralni“?
SAMARDŽIĆ: „Neutralnost“ koju propagiraju relativizatorski sadržaji United Media, te parapolitičke organizacije koja medijski usmerava i protest i javnu politiku, neutralnost je Putina u Ukrajini. Kao svaki koji je podržala United Media, protesti počinju kao građanski, a završavaju kao ruski.
POBJEDA: Ko je onda sljedeći „Šešelj u fraku“? Može li to biti govornik na „Vidovdanskom protestu“, profesor Milo Lompar?
SAMARDŽIĆ: Srbija je 5. oktobra 2000. imala lidere i aktiviste koji su ponudili jasnu alternativu Miloševiću - Zoran Đinđić, Čedomir Jovanović, Nenad Čanak, Vladan Batić, Žarko Korać... Danas ne postoji jasna ponuda koja bi Srbiju izvela iz senke Slobodana Miloševića, Dobrice Ćosića i Vojislava Koštunice. Generacija koja je izvela 5. oktobar, a koju nove generacije otvoreno potcenjuju, gotovo da preziru, imala je konkretne rezultate u borbi protiv Miloševićevog režima i u zauzimaju pozicija koje su omogućile promene nakon 2000. Kao član Demokratske stranke, aktivno sam učestvovao u kampanji 1996/97. godine, u kojoj su definisani politički ciljevi za budućnost i u kojoj je precizno strukturirano političko liderstvo. I po horizontali i po vertikali. Aktuelna opozicija je neuspešna.
POBJEDA: Dvanaest godina je tu opoziciju režim satanizovao i dehumanizovao. Zajedno sa medijima koji ih podržavaju, studenti su je proteklih osam mjeseci dodatno marginalizovali. Je li opozicija uopšte imala šansu da bude uspješna?
SAMARDŽIĆ: Opozicija u Srbiji je neuspešna zato što je pup-
digla pobunu protiv ruske agenture koja je pokušavala isto.
POBJEDA: Je li to jasno Briselu? Komesarka za proširenje Marta Kos poručuje da će Andrija Mandić uvesti Crnu Goru u EU, jer je to, kaže, zadatak njihove generacije.
SAMARDŽIĆ: Marta Kos je
POBJEDA: U Potočare je ovog 11. jula otišla delegacija Vlade Crne Gore, koju su činili isključivo ministri manje brojnih naroda. Premijer Milojko Spajić nije se čak ni oglasio, za razliku od predsjednika Milatovića, koji možda bolje da nije išao i da je ćutao.
SAMARDŽIĆ: Politika u Srbiji i Crnoj Gori talac je Dobrice Ćosića, Amfilohija Radovića i Latinke Perović. Crna Gora je sebe izgubila ne samo zbog
čanom vrpcom vezana za United Media, parapolitički štab koji nameće okvire mišljenja i odlučivanja. Protesti se zato pozivaju na Koštuničin ustav i ustavne simbole iz 2006. godine, time i na politiku koju je definisao Koštuničin antihaški lobi: neutralnost koja je izolacija, odbijanje evropske integracije što znači opredeljenje za Rusiju i proterivanje zapadnih investitora. No, da ponovim: potrebna je promena vlasti, ali će Srbija ostati gde je već pod Vučićem.
POBJEDA: Evropska komesarka za proširenje Marta Kos kaže da su joj studenti i opozicija, na pitanje zašto na protestima nema evropske zastave, odgovorili – zato što Brisel podržava predsjednika Vučića. Imaju li osnova ova „opravdanja“?
SAMARDŽIĆ: Pod neposrednim nadzorom agenata United Media, studenti i novinari su evropskim poslanicima poručili da je Evropa 1999. bombardovala Srbiju, da Brisel podržava Vučića, da EU insistira na nezavisnosti Kosova, da nas tera da kopamo rudu, te da opozicija Vučiću ne želi da uvredi Rusiju. Prevedeno, pokret protiv Vučića, koji su poveli studenti, nije i pokret protiv Putina, ali jeste protiv Đukanovića i Kurtija. Zloupotrebivši studentski pokret kao moćnu polugu političkog uticaja, Dragan Šolak i United Media zapravo rade sve da Srbija definitivno odustane od EU.
POBJEDA: Zašto bi im to bio cilj?
SAMARDŽIĆ: Posao je službi EU da odgovore na to pitanje.
POBJEDA: Podržava li Brisel i dalje predsjednika Vučića? Da li skandal izazvan slučajnim susretom predsjednika Vučića sa Ursulom fon der Lajen pokazuje da EU mije-
delegat Slovenije, države koja namerava da napusti NATO, možda i EU, čime bi se vratila u Titovu Jugoslaviju, i to onu 1945-1948. Jedno od objašnjenja je nemogućnost EU da bez ustavnih korekcija uspostavi koherentnu spoljnu i bezbednosnu politiku. Jer ako im beži Slovenija, kako će integrisati Srbiju, Crnu Goru i BiH?
malignog uticaja Srbije i Rusije, nego i odustajanjem od ustavnih principa građanske države, koja je zauzela utimativno usmjerenje ka EU. Slom institucija i nemogućnost promene vlasti najsigurniji su mehanizmi odustajanja od evropske integracije. U Crnoj Gori je to izraženije nego u Srbiji.
POBJEDA: Zašto?
SAMARDŽIĆ: Pojedinačno najjača politička stranka, Demokratska partija socijalista proterana je od svih
nja odnos prema predsjedniku Srbije?
SAMARDŽIĆ: Lider koji hapsi i prebija studente, profesore i mirne građane biće izolovan od svake uređene i civilizovane zajednice. Neverovatno je da je Vučić uspeo da traje sve ove godine, a da ovako amaterski i nasilnički odgovara na mirne proteste. Sa druge strane, poruke koje smo čuli na Vidovdanskom protestu svedoče da je Rusija preuzela svaki preostali prostor slobode koji u međuvremenu nisu uspeli da zauzmu Vučić, Vojislav Šešelj, Ivica Dačić i Dragan Marković Palma.
POBJEDA: Kolika je danas politička moć Vojislava Šešelja?
SAMARDŽIĆ: Sva politika - i vlast i opozicija, mediji i nevladin sektor - nastala je iz opozicije Titovom režimu, koja se počela konsolidovati tokom sedamdesetih. Nacionaliste i staljiniste preuzeo je Dobrica Ćosić; građanska, kvazi liberalna struja pripala je Latinki Perović. I jedni i drugi neprijatelji su evropske civilizacije, liberalizma i individualizma, kapitalizma i glamura. I Ćosić i Perović bili su intelektualno nedorasli konkretnim potrebama Srbije i Jugoslavije nakon neuspeha reformi, a i u vremenu koje je nalagalo izjašnjavanje da li smo za Zapad ili za Sovjetski Savez i koju smo cenu spremni da platimo kako bismo se promenili. Tu je, u nomenklaturi, i Vojislav Šešelj.
POBJEDA: Zaista mislite da je u redu Dobricu Ćosića staviti u istu ravan sa Latinkom Perović?
SAMARDŽIĆ: Oni koje je Latinka Perović okupljala vodili su, čak suprotno njenom mišljenju i stavu, dve kampanje u kojima je Šešelj pobedio: onu protiv Đinđića, koja je okončana atentatom 2003. godine, i protiv Đukanovića, okončanu instalacijom ruske agenture u Crnoj Gori 2020. Takođe, Dobrici Ćosiću i Latinki Perović bitna je, čak presudna, provincijalnost, ta njihova palanka.
POBJEDA: Zašto to govorite?
SAMARDŽIĆ: Zato što i jedni i drugi, i desna i leva struja Osme sednice CK Srbije iz 1987. godine, propagiraju
Istaknuti pravnik kaže da se ne može o nezavisnosti pravosuđa govoriti bez kadrovskih kapaciteta i materijalnih uslova
iz političkog sistema, što je obavila multinacionalna koalicija - Crnogorci, Srbi, Bošnjaci, Albanci, u državi u kojoj svaka od tih nacionalnih zajednica živi bolje nego u svojim matičnim državama. Nakon neuspeha nasilnog udara 2016. godine, puzajući državni udar odvija se od pobede proruske amfilohijevske koalicije 2020. godine. Amfilohije Radović nije pomiritelj Crne Gore. On je, i sa onog sveta, njeno suštinsko zlo.
komunizam i kolektivizam, vojnu neutralnost, državno-partijsku ekonomiju i kulturu. A to klatno uv ek završi na Šešeljevoj strani. I Vučić se, u strahu i panici, vraća Šešelju, koristeći ga i kao duhovnog oca i kao strašilo. Šešelj je osuđeni ratni zločinac, a poruke s protesta protiv Vučića ne odudaraju od njegovih uverenja. Da li će se Vučić okrenuti na drugu stranu i vratiti se pregovorima sa EU - a zahtevao je ubrzanje integracije kada se vraćao na vlast 2012. godine - to možda nije logika koja nužno vodi rezultatima. Pritom, ne bih isključio mogućnost da, bez obzira na izborne uslove, Vučić pobedi opoziciju koja se okuplja oko protesta i koja je naša nova nesreća.
POBJEDA: Što je nova nesreća?
SAMARDŽIĆ: Stasava nova generacija antievropske nomenklature Dobrice Ćosića i Latinke Perović.
POBJEDA: Ima li predsjednik Vučić kapaciteta i želje da, kako kažete, nastavi pregovore sa EU?
SAMARDŽIĆ: Mislim da pregovori sa EU imaju većinsku podršku Srbije, i to u onim segmentima u kojima je društvo zainteresovano za rešavanje konkretnih problema: vladavina prava, infrastruktura, obrazovanje, nauka, tehnološki razvoj. U smislu političke celine, EU nema većinsku podršku u Srbiji. Zato je važno da se pregovori nastave, bez obzira ko vrši vlast. Nadam se da neće biti uključena osetljiva pitanja poput Kosova. U slučaju, pak, da se Vučić definitivno vrati Šešelju, nadam se da će se uključiti alarmi koji će podsetiti da, kada Vučić od Makrona kupuje „rafale“, ne samo da se svrstava na zapadnu stranu, nego time preuzima i obaveze; istovremeno, odustajanje podrazumeva cenu koju će platiti samo on, bez Šešelja. U ovom trenutku, za Vučića je veoma nezgodno ako mu se u paketu pobune Užice, Čačak, Kragujevac, Kraljevo, čime ostaje bez rezervoara glasova kojima može da nadoknadi gubitak podrške u većim gradovima poput Beograda, Novog Sada ili Niša. Tamara NIkčEvIĆ
PODGORICA – Jako sudstvo ne odgovara nijednoj vlasti, ocijenio je advokat i profesor na Pravnom fakultetu Univerziteta Mediteran Miloš Vukčević, navodeći da je nezamislivo da u Crnoj Gori još nije izgrađena Palata pravde. Vukčević je u intervjuu agenciji Mina kazao da izgradnja Palate pravde ne bi predstavljala veliki finansijski izdatak i dodao da smatra da za to još nema političke volje. - Izgleda da nosiocima vlasti ne odgovara jako sudstvo, jer da im odgovara, Palatu pravde bi do sada izgradili - naveo je Vukčević. O nezavisnosti pravosuđa, kako je ukazao, ne može se govoriti bez boljih kadrovskih kapaciteta, materijalnih uslova i finansijske zbrinutosti sudija, čije su plate male i iste kao unazad desetak godina.
Upitan kakva je percepcija javnosti o nezavisnosti pravosuđa, on je ocijenio da javnost nije zadovoljna i da nema visok stepen povjerenja u sudstvo. Vukčević je kazao da na tu percepciju javnosti utiču i slučajevi u kojima su procesuirani bivši nosioci visokih pravosudnih funkcija i istakao da se mora jačati povjerenje građana u sudstvo.
On je rekao da građane zanima da svi slučajevi organizovanog kriminala i korupcije budu procesurani, da ljudi koji su oštetili budžet završe u zatvoru i da pravda bude zadovoljena, ali ih interesuju i parnica, radni odnosi i upravni postupak.
- Ako i dalje morate da čekate po tri godine da se okonča spor, a riječ je o hitnom radnom sporu zbog prestanka radnog odnosa, gdje je tu pravda, nezavisnost i efikasnost pravosuđa - upitao je Vukčević.
On je poručio da se postupci moraju ubrzati, kao i da treba popuniti upražnjena sudijska mjesta i raditi na promovisanju ugleda sudskog poziva.
- Pominje se veting u sudstvu. Meni je to potpuno pogrešno, zato što se bojim da ćemo, ako bude ovakav odnos države prema sudijama i tužiocima, ostati i bez kadra koji trenutno imamo - naveo je Vukčević.
Kako je istakao, više od 95 odsto sudija su pošteni i časni ljudi.
- Imamo mnogo mladih sudija, nemojmo da ih obeshrabrimo. Na kraju neće imati ko da nam sudi, ili će nam suditi oni najgori - kazao je Vukčević.
On je rekao da je finansijski položaj sudija i tužilaca nezavidan, dodajući da je sudiji osnovnog suda ili tužiocu osnovnog državnog tužilaštva plata malo veća od prosječne. - Moramo unaprijediti finansijski položaj sudija, a onda i njihov položaj u društvu. Nemojmo stalno da ih napadamo, da su stalno pod udarom i kritikom - naveo je Vukčević. On je ocijenio da nezavisno sudstvo ne odgovara političarima.
- Znaju da će se jednog dana možda oni naći pod okriljem sudstva i tužilaštva, pa im odgovara da ono bude slabo, inače ne možete drugačije objasniti zašto poslije 35 godina nema Palate pravde. Zašto je bio problem da se obezbijedi 15,20 miliona eura - naveo je Vukčević.
On je dodao da se svakodnevno obezbjeđuje mnogo veći novac za druge potrebe, za povećanje zarada, neke projekte.
- Za ovo nema, traži se lokacija, nema dovoljno sredstava. To vam sve ukazuje da nijednoj vlasti ne odgovara jako sudstvo - rekao je Vukčević.
On je, odgovarajući na pitanje kako komentariše to što ključne pravosudne institucije funkcionišu u nepopunjenom sastavu, kazao da je isključiva krivica političara to što nije kompletiran sastav Ustavnog suda.
Vukčević je ocijenio da to nije slučajno i da to odgovara pojedinim političkim strukturama u Crnoj Gori. Sa nepopunjenim sastavom, kako je dodao, funkcioniše i Vrhovni sud, ali i osnovni sudovi. Vukčević je ukazao na preporuku iz nacrta mišljenja Venecijanske komisije – da se donese odredba kojom se sudiji Ustavnog suda, kojoj je istekao mandat, omogućava da nastavi obavljanje dužnosti do stupanja na dužnost novog sudije. R.P.
Analitičari
,,Crna Gora i Srbija to je jedna familija“. Tako se pojalo tokom posljednje decenije prošlog vijeka iako tako nikad nije bilo. I ne odgovara činjeničnom stanju. Jer, bez obzira na bliskost dva naroda, sličnosti, uzajamne veze, težnju za boljom budućnošću, te gradnju dobrosusjedskih odnosa, Crna Gora i Srbija nikad nijesu bile jedna familija, osim kad su bile u jugoslovenskim državama, zajedno sa ostalim bliskim balkanskim narodima. Potpunim nestankom Crne Gore i brisanjem njenog imena u tzv. prvoj Jugoslaviji i bar po Ustavu ravnopravnom položaju u tzv. drugoj socijalističkoj Jugoslaviji, kada su i svi Srbi, zajedno sa ostalim balkanskim narodima, jedini put u istoriji, živjeli u jednoj državi. I bilo im je vrlo ugodno i dobro. Kao i svim ostalim narodima koji su živjeli u Titovoj Jugoslaviji. Štoviše, potpuno je jasno da je to bio najbolji i najprosperitetniji period ikad za sve njih. Živjeli su, takoreći, kao jedna familija.
Ili može i ovako. Da li ste ikada čuli, vidjeli ili pročitali bilo što pozitivno o Crnoj Gori, crnogorskoj državi, narodu, jeziku, kulturi, crkvi od predstavnika srpske, naročito beogradske intelektualne elite? Nijeste. Ili jeste. Možda. Ali samo kad je riječ na primjer o ,,srpskoj Duklji“ ili ,,srpskim vladarima“ vladici Radu, kralju Nikoli ili o ,,srpskom nacionalnom instrumentu“ - guslama. Pomoći ću vam. Nijeste nikad, ili toliko rijetko da časni izuzeci, kao što su Latinka Perovic, Filip David, Vuk Drašković, Nikola Samardžić, Žarko Korać, Dinko Gruhonjić, Nenad Čanak, Nenad Prokić, Sonja Biserko, Zoran Vuletić potvrđuju pravilo. Izvinjavam se ako sam nekog od naših prijatelja zaboravio. I tako od Mojkovca pa do dana današnjeg. Ili još preciznije, od ,,nastanka moderne srpske državnosti“, takorekuć puna dva vijeka. Ali zato ste sigurno čuli neke druge opservacije i ocjene. Kao npr:
Krajnje je vrijeme da se kao društvo okrenemo zaustavljanju malignih uticaja, poštovanju Ustava i ustavnom patriotizmu, a kao sekularna država spriječimo da crkva druge države preuzima sve državne resurse ili ih kontroliše i presudno na njih utiče. Uz, Beogradu u potpunosti podređene, državne vladajuće strukture, jer su danas sve najvažnije državne institucije stavljene pod kontrolu Beograda. Ovakvog Beograda
,,Od svih kojima smo pomagali, vukli ih napred, pokušavali od tih brdskih divljih plemena da napravimo civilizovane ljude, najnezahvalniji su oduvek bili Crnogorci. Kad god su mogli, izdali su nas, pričali i radili protiv nas.“ (Dobrica Ćosić). Ili, nešto kasnije: ,,Crna Gora će postati zasebna, vazalna država, državica švercera, kelnera, šofera, sobarica i portira, službenika tercijalne djelatnosti… to rasrbljeno i raznjegoševljeno pleme, zavedeno amerikanizmom i hedonizmom progresa, oduvek neradno, zamamljeno, novim, najviše turističko-špekulantskim mogućnostima za nerad i lak, prijatan život, zaista je krenulo u separatističku politiku…“ (Dobrica Ćosić).
Ili ranije, kada nakon velikog poraza srpske vojske u Prvom svjetskom ratu, vojvoda Živojin Mišić u depeši svom vrhovnom komandantu kralju Petru kaže: … ,,Pretrpeli smo teške gubitke i poraze od Austrije, ali smo bar za sva vremena završili sa Crnom Gorom i Crnogorcima“. Ili usklik sa ove strane srpstva, iz srpske Sparte. ,,Kad je Crna Gora kažnjena istorijskom ironijom? Onda kad je Kominterna krenula da izmišlja nacije. Đilas je Crnoj Gori oko vrata namako omču. Na tim vješalima do danas ljulja se potonja udovica Kominterne. Grana je suva, samo treba cimnuti nesrećnicu za mrtve nogare da se strovali na zemlju i pregrnuti lopatom zemlje.“ (Bećir Vuković -,,trinaestojulac“). Ovogodišnji dobitnik najznačajnije crnogorske državne nagrade. Da, dobro ste pročitali. Ili najnovije - sa nedavnog studentskog protesta u Beogradu definiše se krajnji cilj
Poruka je da Crnu Goru učinimo ponovo pristojnom i uljuđenom, trpeljivom za sve njene građane bez obzira na nacionalno i vjersko opredjeljenje, prihvatljivom za sve koji u njoj žive, za susjede i naravno samo takvu spremnu za ulazak u evropsku porodicu naroda. Jer - Crna Gora je na prvom mjestu! U protivnom, za nas neće biti popravnog…
pobune: ,,Integralno srpstvo, odbrana suverenosti Republike Srpske. Odbrana suverenosti Srba u Crnoj Gori i borba za srpska nacionalna prava u Hrvatskoj i Makedoniji“. (Milo Lompar-integralista)
Ili… tako bi moglo u nedogled. A svima je zajednički imenitelj da su ,,Crnogorci komunistički nakot“, ,,nastali iz Titovog Jajca“, te da su, kako im proriče pesnik/narikač Mlatija, mlađi od njega, ali vjeruje i nada se da će ih on nadživjeti.
Znaju i narikač i oni kojima se dodvorava, a koji su pripremali i Miloševića, i Koštunicu, i Vučića, i danas Lompara, da Crna Gora neće nestati, ali će nastaviti da rade sve što je u njihovoj moći da nestane. Jer, kako bi drugačije Crna Gora i Srbija bile jedna familija.
Nakon skorog odlaska kanceroznog režima i teško oboljelog predsjednika, Srbija će se stvarno naći na prekretnici. Ili će nastaviti putem ,,integralizma“, kojem se nedavno kliktalo, te narušavanju odnosa sa svim susjednim državama ili, u što vjerujemo, prevladaće razum i svijest o neophodnosti reformi, modernizaciji srpskog društva, okretanja Srbije samoj sebi i gradnje dobrih odnosa sa susjedima. Ako i ovog puta ne bude tako, možda uskoro neće imati što da se reformiše. A drugačija, reformisana i moderna Srbija, sa progresivnom mladošću koju smo mjesecima gledali na ulicama Beograda, Niša, Novog Sada, Kragujevca i ostalih gradova i sela, naći će snage i umijeća da na neki drugi prirodniji način bude opet jaka, prihvatljiva drugima, time i velika. Sa Crnom Gorom i ,,jednom familijom“ završava se višedecenijski pogrešan put kojim Srbija ide. Završava se prije svega po Srbiju i srpski narod pogrešan put militantnog velikodržavlja, odbacivanja reformi i modernizacije i dosadašnje ustoličene naciokratije. Put koji je Srbiju osramotio i zavadio sa svim susjedima i od nje na-
pravio balkanskog pariju od koga svi bježe. Silaskom autokrate sa vlasti, Srbiju čeka popravni iz istorije i srpskog. Vjerujemo ne i pravo na dalje školovanje. Kako precizno reče uvaženi Zoran Gavrilović, ,,čeka se pojava srpskog Adenauera, koji će izvršiti tranziciju od etno-nacionalizma ka ustavnom patriotizmu“. Prvi put u svojoj novijoj istoriji Crna Gora je za istorijski kratko vrijeme zakoračila prema društvima zapadnih i modernih demokratija. Očit je naum da se to po svaku cijenu spriječi i za sada se prilično uspješno sprečava. Međutim, taj put se ne može zaustaviti, može se usporiti, otežati. Crnogorski građani nijesu glupi i vjerujemo vide što se u svijetu dešava. I u Srbiji, naravno. Krajnje je vrijeme da se kao društvo okrenemo zaustavljanju malignih uticaja, poštovanju Ustava i ustavnom patriotizmu, a kao sekularna drzava spriječimo da crkva druge države preuzima sve državne resurse ili ih kontroliše i presudno na njih utiče. Uz, Beogradu u potpunosti podređene, državne vladajuće strukture, jer su danas sve najvažnije državne institucije stavljene pod kontrolu Beograda. Ovakvog Beograda. MAGA pokret (učinimo Ameriku ponovo velikom) jača širom svijeta. Iako je po mnogo čemu to retrogradan pokret i u značajnoj mjeri narušava međunarodni poredak uspostavljen nakon Drugog svjetskog rata, koji je garantovao kakav-takav mir, ima jednu važnu pozitivnu poruku koja se može u značajnoj mjeri odnositi na Crnu Goru. Poruka je da Crnu Goru učinimo ponovo pristojnom i uljuđenom, trpeljivom za sve njene građane bez obzira na nacionalno i vjersko opredjeljenje, prihvatljivom za sve koji u njoj žive, za susjede i naravno samo takvu spremnu za ulazak u evropsku porodicu naroda. Jer - Crna Gora je na prvom mjestu! U protivnom, za nas neće biti popravnog… (Autor je diplomata)
PODGORICA – Iako je potpredsjednik Vlade za ekonomska pitanja i ministar ekonomskog razvoja Nik Đeljošaj, nakon što je istekla Vladina akcija ograničavanja cijena hrane ,,Limitirane cijene“, najavio da će sa novim mjerama izaći polovinom maja, to se ni dva mjeseca kasnije nije desilo.
Na pitanje Pobjede da li njegov resor i dalje razmatra ovu mogućnost, odgovore nijesmo dobili. U više navrata je iz Ministarstva ekonomskog razvoja (MER) ukazivano da su ove mjere značajno uticale na smanjenje inflacije, ali zvanični podaci o njihovim rezultatima javno nikada nijesu prezentovani.
INFLACIJA
U međuvremenu su cijene hrane u trgovinama ponovo krenule da rastu, a najnoviji podaci Monstata pokazuju da je godišnja stopa inflacije dostigla 4,2 odsto, za taj iznos su u prosjeku potrošačke cijene u junu više u odnosu na isti mjesec prošle godine. - Najveći uticaj na godišnju stopu inflacije imali su rast cijena u grupama meso 4,5 odsto, ugostiteljske usluge 11,7 odsto, stvarne rente 20,1 odsto, farmaceutski proizvodi 15,2 odsto, voće 19,2 odsto, ulja i masti 15,5 odsto, povrće 6,1 odsto, snabdijevanje vodom 24,1 odsto, održavanje stanova 15,9 odsto, mlijeko, sir i jaja 1,8 odsto, hljeb i žitarice 2,7 odsto, novine i časopisi 33,9 odsto – pokazuju podaci Monstata.
Na mjesečnu inflaciju u junu, koja je u odnosu na maj u prosjeku viša za 0,4 odsto, između ostalih, najznačajnije je uticao rast cijena voća 8,1 odsto, smještaja 5,6 odsto, te avio prevoza 12,8 odsto.
To je, kako za Pobjedu ocjenjuje ekonomski analitičar Mirza Mulešković, bilo i za očekivati.
- Sve mjere koje su implementirane početkom godine zbog administrativnog povećanja minimalne zarade morale su da dovedu do rasta cijena. Ovo je rezultat potrošačkog modela, što smo i najavljivali. Treba se vratiti i u 2022. godinu i prvo administrativno povećanja zarada, kada smo se odvojili od prosjeka u EU, pa danas imamo duplo veću inflaciju u od-
nosu na EU u kojoj ona iznosi dva odsto – ukazuje Mulešković.
KATALOŠKE AKCIJE
U posljednje tri godine, dodaje, osim četiri ,,kataloške“ akcije nijesmo imali nikakve druge mjere u borbi protiv rasta cijena, a posljednjih mjeseci čak ni to. Iako ostaje pri stavu da akcije poput ,,Limitirane cijene“ ne mogu dugoročno imati efekta, navodi da bi one kratkoročno mogle biti korisne, posebno za ugrožene kategorije.
- Jasno je da ništa od onog što je obećano nije urađeno. Čuli smo da ćemo imati kreirane robne rezerve, nema ih, da ćemo imati nastavak ograničenja cijena, to se nije desilo. Nemamo ni podršku jačoj domaćoj proizvodnji, što bi bila jedna od dugoročnih mjera. Nasuprot tome, imali smo reforme koje su uticale na povećanje stope inflacije, a to je prvo povećanje količine novca u opticaju kroz povećanje zarada, a onda i povećanje PDV-a i akciza na pojedine proizvode i usluge – ističe Mulešković. Pretpostavlja da i sama vlada ima problem pri kreiranju mjera, imajući u vidu da su naše politike uglavnom orijentisane na potrošnju, od čega zavise javne finansije. - Pitanje je koliko je uopšte u interesu donosilaca odluka da se cijene smire, jer bi se time dovela u pitanje održivost javnih finansija – smatra Mulešković. Očekuje da će ljetnja turistička sezona dodatno uticati na povećanje cijena, ali naglašava da se mora istovremeno voditi računa i o budžetu, ali i o životnom standardu građana.
na posljedice i uzroke rasta in acije
Nikola Pejović, predsjednik Udruženja hotela Crne Gore o turističkoj situaciji na Primorju
To je, kako dodaje, jedini način da osjeti povećanje zarada.
- Umjesto dugoročnih mjera podrške privredi i domaćoj proizvodnji, moglo se uticati na cjenovnu politiku smanjenjem akciza. Umjesto toga, poreske stope i akcize su povećane, porasli su i ostali troškovi preko komunalnih do zarada, pa je ovakva situacija potpuno očekivana – zaključuje Mulešković.
SINDIKALNA KORPA
Podaci Centra za edukaciju, informisanje i sindikalna istraživanja (CEISI), koji djeluje pri Uniji slobodnih sindikata Crne Gore (USSCG), pokazali su da je sindikalna potrošačka korpa u drugom kvartalu ove godine, u odnosu na isti period prošle, skuplja za 140 eura.
- Sada već sedma sindikalna potrošačka korpa (SPK) koju
Jasno je da ništa od onoga što je obećano - nije urađeno. Čuli smo da ćemo imati kreirane robne rezerve - nema ih, da ćemo imati nastavak ograničenja cijenato se nije desilo. Nemamo ni podršku jačoj domaćoj proizvodnji, što bi bila jedna od dugoročnih mjera. Nasuprot tome, imali smo reforme koje su uticale na povećanje stope in acije, a to je prvo povećanje količine novca u opticaju kroz povećanje zarada, a onda i povećanje PDV-a i akciza na pojedine proizvode i usluge, ističe ekonomski analitičar Mirza Mulešković
to se nije desilo. Nemamo ni podršku jačoj pojedine proizvode i usluge,
radimo iznosi 2.010 eura. Tu je, prema metodologiji izrade SPK-a, uključeno deset kategorija troškova, od kojih najveću stavku obuhvataju troškovi prehrambenih proizvoda koji za posmatrano vrijeme za četvoročlano domaćinstvo iznose 630 eura, što predstavlja povećanje ove kategorije troškova od 15 eura ili 2,44 odsto u odnosu na prvi kvartal tekuće godine – kazali su Pobjedi iz USSCG.
Naglašavaju da je akcija ,,Limitirane cijene“ obuhvatala veliki broj proizvoda iz SPK-a, imajući u vidu da su se u avgustu prošle godine obratili MER-u koje je u to vrijeme pripremalo odluku o ograničenju marži tražeći da se novom akcijom obuhvati lista namirnica koja se sastoji od 135 artikala i lista proizvoda za ličnu i higijenu domaćinstva koje ulaze u SPK. - Navedeno obraćanje dalo je rezultate i pozitivno se odrazilo na smanjenje ove kategorije troškova, barem kratkoročno. Ipak, jasno je da se problem visokih cijena ne može u potpunosti riješiti mjerama poput „Limitiranih cijena“. Stoga i ovim putem apelujemo na donosioce odluka da ponovo razmotre mogućnost ograničavanja cijena osnovnih životnih namirnica, čime bi se, barem djelimično, ublažili efekti inflacije i pružila podrška najugroženijim kategorijama stanovništva – kazali su Pobjedi iz USSCG. Dodaju da je pored toga potrebno aktivirati i ostale me-
hanizme zaštite, kako bi se rast cijena dugoročno zaustavio, ukazujući da je jasno da se cijene nikada neće vratiti na nivo od prije nekoliko godina.
- Ključno je omogućiti ulazak novih aktera iz ove oblasti na naše tržište, čime bi se pojačala konkurencija i dodatno intenzivirala tržišna utakmica među trgovinskim lancima –smatraju u USSCG. Ocjenjuju da država mora ponovo raditi na vraćanju robnih rezervi osnovnih životnih namirnica, kako se ne bi desilo da u slučaju nepredviđenih okolnosti, kakva je bila pandemija, zavisimo od uvoza.
- Pred nama je ozbiljna borba, a samo udruženim snagama i uz aktivnu podršku donosilaca odluka možemo zaustaviti ,,divljanje“ cijena koje je, tokom protekle dvije godine, umanjilo efekat povećanja zarada ostvarenih kroz programe „Evropa sad 1“ i „Evropa sad 2“ – zaključuju iz USSCG. Prethodna akcija ,,Limitirane cijene“ startovala je 6. septembra prošle godine i trebalo je da traje do kraja januara ove godine, ali je Vlada na sjednici održanoj 30. januara ovu akciju produžila do kraja aprila ove godine. Građani su imali mogućnost da tri mjeseca po sniženim cijenama, na osnovu ograničenih marži, kupuju 73 vrste proizvoda, odnosno više od 1.000 artikala, imajući u vidu da se akcija odnosi na sve artikle svih proizvođača iz predviđene kategorije proizvoda. M. LEKOVIĆ
Globalna je nestabilnost, loša aviopovezanost, neorganizovan sistem i strah od budućnosti turizma. Ako nešto ne promijenimo, propustićemo i naredne tri godine - poručuje Pejović
PODGORICA - U jeku jula, kada bi Crnogorsko primorje trebalo da bude na vrhuncu turističke sezone, hoteli i privatni smještaj zjape poluprazni, a turistički radnici sve češće izgovaraju rečenicu: „Nikad slabije nije bilo“. Do takve ocjene dolazi se ne samo na osnovu vizuelnog utiska već i zbog alarmantno niske popunjenosti – koja, prema riječima stručnjaka, u prosjeku ne prelazi 50 do 60 odsto, čak ni u najposjećenijim destinacijama poput Budve. Pobjeda saznaje da je stanje izuzetno loše i u sektoru privatnog smještaja, gdje su vlasnici apartmana i soba otvoreno nezadovoljni razvojem sezone. Mnogi od njih nijesu očekivali ovako slab odziv gostiju u jeku ljeta, rezervacija nema ni približno koliko su prognoze najavljivale.
POSLJEDICE RATOVA U razgovoru za Pobjedu, Nikola Pejović, predsjednik Udruženja hotela Crne Gore, bez zadrške govori o uzrocima i posljedicama ovogodišnje krize: nepouzdan avio-saobraćaj, otkazivanja iz Istočne Evrope, loša infrastruktura, ali i potpuni izostanak jedinstvene strategije za razvoj turizma. – Prošle godine u ovo vrijeme bilo je skoro sve puno. Sada? Imamo između 50 i 60 odsto popunjenosti, i to u najboljem slučaju. I hoteli i privatni smještaj su daleko ispod kapaciteta – kaže Pejović. Navodi da je prošle godine u ovo vrijeme bilo skoro sve puno, a da je situacija svakim danom sve gora.
Jedan od ključnih problema, prema njegovim riječima, jeste nepouzdanost avio-saobraćaja, pogotovo iz pravca Istočne Evrope i Azije. Ratna dešavanja u Ukrajini, Pojasu Gaze i tenzije u Izraelu, kao i strah od terorističkih prijetnji, ozbiljno su uticali na dolaske.
– Rusi sad dolaze preko Azerbejdžana, Baku – Podgorica –Beograd. Ali masa letova se otkazuje. Ljudi se boje. Samo zbog jednog incidenta, čitav let se otkazuje, a hotel ostaje bez gostiju - kaže on. Otkazivanje letova često znači i gubitak prava na naplatu ugovorenih aranžmana, što dodatno finansijski ugrožava hotele.
– Ako otkažu, ne možeš im ništa. Ako ih pritisneš penalima, izgubićeš partnera. A partneri su ključ opstanka - objašnjava Pejović.
Možda najporazniji podatak koji Pejović dijeli jeste onaj o trenutno najvećem hotelskom kompleksu u Budvi – Slovenskoj plaži.
– Trenutno ima 700 gostiju na 3.000 kreveta. To je više nego alarmantno. A s druge strane, šalju se poruke da je sezona uspješna - kaže on.
Ni privatni smještaj ne stoji bolje, dodaje.
– Nije da nema prihoda, ali je sistem pogrešan. Nema reda u izdavanju, a ni u prijavi gostiju - kazao je Pejović.
Problem, smatra on, leži i u nepostojanju jedinstvenog sistema evidencije gostiju.
– Svaka institucija ima svoj softver: turistička organizacija, policija, lokalna samouprava… Niko ne zna tačno koliko imamo gostiju, ni gdje su
smješteni. Svi barataju različitim brojkama, a niko ne zna stvarno stanje - ističe Pejović dodajući da nema strategije i da se sve radi ad hoc.
NEMA NI REGIONA – Oslanjamo se na region, ali ove godine ni to ne funkcioniše. Bosanaca ima malo, iz Srbije je bilo više gostiju u prvih šest mjeseci nego lani, ali to sad ne pomaže, jer su julske rupe ogromne - kaže Pejović. Ipak, kako naglašava, postoje i pozitivni signali. Izraelci, Kinezi i gosti iz Zapadne Evrope i dalje dolaze – ali često samo na jednu do tri noći. – Crna Gora im je interesantna destinacija, ali nijesmo atraktivni za duži boravak. Dolaze, vide, ali pitanje je da li će se vratiti.
U Kotoru je stanje nešto stabilnije, ali i tamo su primijećeni otkazi grupa iz Izraela i Turske.
– Jedna grupa iz Izraela otkazala je bukvalno veče pred dolazak u mom hotelu. Obećali su da će probati da reaktiviraju rezervacije, ali sve je na klimavim nogama - navodi on. Kriza koja se, po njegovim riječima, ne može objasniti jednostavno.
– Ne dešava se ništa konkretno, a ipak sve stagnira. Ne možemo da objasnimo – jednostavno, osjećaj je da nešto nije u redu. Svaka godina nosi svoje, ali ovo... ovo je baš loše - zaključuje Nikola.
I pored svega, optimizam ne napušta crnogorske turističke radnike, ali samo ako se nešto sistemski promijeni.
– Ako ne stisnemo i ne promijenimo pristup, nećemo imati boljitka ni sljedeće godine, ni one tamo. Moramo završiti infrastrukturne radove, unaprijediti avio-dostupnost i konačno se organizovati. Inače će „ad hoc sezona“ postati naša nova realnost - kazao je Pejović. N. KOVAČEVIĆ
Nesavremena razmatranja
Ova razlika otvara dublje pitanje: da li je tehnološka dominacija moguća bez otvorenosti? U okršaju zatvorenih servisa, odnosno plaćenog pristupa računarskim resursima i infrastrukture za masovno učešće u razvoju AI, dugoročna prednost možda neće pripasti onome ko ima bolje čipove, već onome ko ima pametniju upotrebu Piše: Boro šuput
Chat-GPT ili DeepSeekKako stvari stoje, u ovom vijeku rat je, pored hibridnog i rata dronova, dobio još jednu novu vrstu: rat čipova. Na prvi pogled izgleda kao da je to rat za kvalitet čipova, koji bi omogućavali što širu i raznovrsniju primjenu. Posebno u ključnoj oblasti vještačke inteligencije koja određuje kako će izgledati neposredna budućnost. Presudan za ishod rata ipak je način korišćenja čipova i njihovog razvoja. A njega određuju društveni odnosi.
Američki model ili generalno ,,zapadni“ zasniva se na centralizovanim računskim centrima i vlasništvu nad softverom. Moćni američki modeli, poput GPT4, komercijalne su platforme, gdje je ograničen uvid u arhitekturu modela, u podatke i kod. Na taj način, korisnik ostaje zavisan od nekoliko velikih tehnoloških kompanija koje kontrolišu ključnu infrastrukturu. Takva zatvorenost, iako trenutno ekonomski uspješna, nosi rizik dugoročne neodrživosti, jer sve više aktera traži suverenost i fleksibilnost u razvoju i primjeni AI-rješenja.
PRAZNIK UZ PODJELE: Reakcija SUBNORA nakon što je na svečanosti spomenika Partizanu borcu, gradonačelnik Podgorice izviždan i nazvan
PODGORICA – Grupa građana na neprimjeren način nije dozvolila gradonačelniku Saši Mujoviću da održi govor na svečanosti povodom 13. jula koja je organizovana na Gorici, kod spomenika Partizanu borcu.
Kina, pak, razvija alternativnu strategiju: umjesto da se oslanja na skup i politički ranjiv uvoz američkih čipova — ulaže u otvoreni softver i decentralizovane AI sisteme. Open-source modeli se masovno razvijaju i distribuiraju, a mala i srednja preduzeća ohrabruju da ih prilagođavaju svojim potrebama. Time se stvara šira baza za tehnološki napredak, manje zavisna od c entralnih korporativnih struktura.
Ova razlika otvara dublje pitanje: da li je tehnološka dominacija moguća bez otvorenosti? U okršaju zatvorenih servisa, odnosno plaćenog pris tupa računarskim resursima i infrastrukture za masovno učešće u razvoju AI, dugoročna prednost možda neće pripasti onome ko ima bolje čipove, već onome ko ima pametniju upotrebu. Pritom se ne može izbjeći ni sistemsko poređenje: tačno je da je u oba slučaja riječ o kapitalističkoj upotrebi čipova, ali Kinezi znaju da nijedno vlasništvo nad patentom neće spriječiti širenje znanja. Uostalom, traganje uvijek više obećava od čavrljanja. (Autor je jugoslovenski diplomata)
Na manifestaciji su bili i predsjednici i predstavnici boračko antifašističkih organizacija bivših jugoslovenskih republika i susjedne Albanije, te nije nipošto trebalo da ovo bude prilika za obračune i izraze nezadovoljstva - kazao je juče Pobjedi generalni sekretar Saveza udruženja boraca NOR-a i antifašista Crne Gore Dragan Mitov Đurović. Grupa građana je onemogućila gradonačelniku Mujoviću da održi govor, zviždali su mu i nazivali ga – fašistom. Đurović je vodio program u nedjelju kada je najavio gradonačelnika Mujovića koji je trebalo da se obrati skupu. Tog dana, ranije ujutro, protestovala je i grupa građana negodujući što se brišu vrijednosti Trinestojulskog ustanka. Grupa građana organizovala je okupljanje na kapiji na ulazu u park-šumu Gorica u Podgorici, te su postavili izložbu ,,Sunovrat Crne Gore“. Oni kritikuju način na koji je dodijeljena Trinaestojulska nagrada ove godine - književniku Bećiru Vukoviću, koji negira crnogorsku naciju i podržava četnički pokret. Vuković je pritom dobio nagradu za još neobjavljenu a registrovanu knjigu „Kuće beskućnika“. Dobitnik je i Veljo Stanišić za autorsku izložbu „Evolucija“, a nagrada je pripala i proslavljenom muzičaru Milošu Karadagliću, koji ju je odbio uz obrazloženje da u „okolnostima na koje nije mogao uticati, ovo izuzetno priznanje ne može primiti i nada se da će ukupna crnogor-
Mujović onemogućen da govori na proslavi 13. jula na Gorici
ska javnost imati razumijevanje za ovaj njegov čin“. Ovaj protest je završen oko deset časova, polaganjem vijenaca na spomenik Partizanu borcu. Mujović se povukao Malo kasnije, kada je trebalo da se organizuje manifestacija SUBNORA, jedna grupa građana koja je bila nedaleko od spomenika reagovala je kada je gradonačelnik Mujović ustao
i krenuo do govornice da održi govor. Čuli su se povici: ,,Ua! Ua! Izdaja, izdaja!“ Mujović je za govornicom uspio samo da izgovori: ,,Poštovani predstavnici SUBNORA...“
Uslijedili su ponovo povici: ,,Ua! Odlazi odavde! E viva Montenegro“.
Voditelj programa Đurović je rekao okupljenima da ovo nije protest, već proslava 13. jula, te da su protesti ispred Opštine.
Potpredsjednik SUBNOR-a Milojica Dakić, na svečanosti 13. jula na Gorici – kod spomenika Partizanu borcu, rekao je da iako pobijeđen 1945. godine, fašizam nije uništen. Kako je naveo, povampirene ideje fašizma, teokratije, kleronacionalizma i klerofašizma prisutne su svuda oko nas.
- Strahote Drugog svjetskog rata i dešavanja na jugoslovenskom prostoru 90-ih godina prošlog vijeka, očigledno mnogima nijesu dovoljna opomena kako se treba ponašati i živjeti. Kao da krvi i žrtava nije bilo dosta. Neki uporno pokušavaju da prekrajaju i revidiraju istoriju, ignorišu događaje i ličnosti iz NOR-a. Žele da četnike, dokazane saradnike okupatora, prikažu kao antifašiste. Umjesto da svoju djelatnost obavlja
po hramovima gdje joj je mjesto, SPC se pretvorila u snažnog promotera novog koncepta obrazovanja, zasnovanog na istorijskim falsifikatima, gdje ratne zločince iz svojih redova proglašava svecima. I najsvježiji primjeri, da najveće državno priznanje i druge privilegije, suprotno zakonu, prime osvjedočeni negatori države i nacije crnogorske, nije ništa drugo do potiranje sopstvenog identiteta i guranje zemlje pod tuđe skute –rekao je on.
Antifašisti, kako je istakao, to dobro znaju i ne smiju ostati nijemi na sumanute namjere koje prijete da poremete mir i građanski karakter države, za koju su generacije, svojim životima, trasirale put slobode, pravde i ravnopravnosti.
- Na nama antifašistima je
da se suprotstavimo svim oblicima mržnje, nepravde i diskriminacije – rekao je on.
Čestitao je, kako je dodao, najsvjetliji datum u našoj istoriji - 13. jul, Dan ustanka crnogorskog naroda i Dan državnosti Crne Gore. Podsjetio je da je u osvit 13. jula 1941. godine zasjala nad Crnom Gorom luča slobode. Rekao je da slobodarski crnogorski narod nije htio ni mogao da trpi teror okupatora, te da se pod rukovodstvom KPJ, na osnovu prethodno donijete odluke na Ravnom Lazu 8. jula, podigao narod na ustanak. Podsjetio je, pored ostalog, da je za samo nedjelju dana dvije trećine teritorije Crne Gore bilo oslobođeno, a da je za borbu bilo spremno 70 opdsto građana, svih nacionalnosti i vjera.
- Molim vas... Ja vas molim da ostanemo civilizovani. Ovo je projekat i program koji je pripreman pola godine – kazao je Đurović. Grupa građana je nastavila da negoduje zbog Mujovića. Čulo se ponovo: ,,Ua! Ua“, a onda su počeli da govore Mujoviću da je - fašista. Mujović se povukao sa govornice, vratio se i sjeo na mjesto gdje su zvanice SUBNORA. Generalni sekretar Saveza udruženja boraca NOR-a i antifašista Crne Gore Dragan Đurović kaže za Pobjedu da je spomenik Partizanu borcu na Gorici simbol T rinaestojulskog ustanka i crnogorske slobodarske istorije, te da je to svetilište za sjećanje i poštovanje, a ne moderno ratište i osvetište. Kako je istakao, Savez boraca NOR-a i antifašista Crne Gore, sa tradicijom dugom skoro osam decenija, najstarija je patriotska organizacija koja baštini tradicije NOR-a, i koja se suprotsavlja svim društvenim nepravilnostima, od prekrajanja istorije i proglašavanja izdajnika za pobjednike, do najnovije bruke vezane za nagradu koja nosi ime najsvjetlijeg crnogorskog datuma u novijoj istoriji.
kritika
- Naša partija je antifašistička i evropska Crna Gora, koja se odlučno protivi političkim stavovima koalicije na vlasti, kojoj pripada prof. dr Mujović, gradonačelnik Po-
svečanosti povodom 13. jula, kod nazvan - fašistom
dgorice, sa kojim smo skoro pola godine, koliko smo pripremali ovu manifestaciju imali mahom korektne odnose, uz istaknutu želju da se na skupu obrati kao antifašista i gradonačelnik. To mu, kako je poznato, na crnogorskoj tradiciji neprimjeren način nije dozvolila grupa slobodnih građana, čija politička uvjerenja poštujemo i mahom dijelimo, kada je riječ o borbi za Crnu Goru i njenu slobodu – rekao je Đurović.
Smatra, što stoji i u saopštenju SUBNORA, da mjesto gdje je održana akademija, kojoj su prisustvovali pored crnogorskih antifašista, predsjednici i predstavnici boračko antifašističkih organizacija bivših jugoslovenskih republika i susjedne Albanije, nije nipošto trebalo da bude prilika za obračune i izraze nezadovoljstva. -U ,,grupi slobodnih građana“ ima veliki broj vrlo uvaženih, znavenih i poštovanih ljudi, među kojima je bilo i onih koji su (zlo)upotrijebili gostoprimstvo organizatora Akademije, koji svoju antifašističku misiju nikome ne treba da dokazuje. Naprotiv, SUBNORA ostaje simbol i osnovna snaga otpora neofašizmu, četništvu i političkom i drugom primitivizmu koji osvaja Crnu Goru – rekao je on. Kako dodaje, ,,ovim ponašanjem na odavno zakazanom skupu, bez obzira na politička ubjeđenja grupe slobodnih građana, koja većim dijelom podržavamo, izgubili smo svi“.
– I Savez boraca NOR-a i antifašista Crne Gore, đe slobodni građani nikada nijesu svratili da razmijenimo mišljenja, i posebno Crna Gora, za koju se treba umjeti boriti. Dostojanstveno, prije svega – zaključuje Đurović.
SUKOBLJAVANJE
Nakon što gradonačelniku Mujoviću nije dozvoljeno da govori, uslijedile su reakcije određenih političkih partija. Iz Odborničkog kluba Pokreta Evropa sad, partiji kojoj pripada Mujović, naveli su da osuđuju nedostojno i neprihvatljivo zviždanje gradonačelniku Podgorice, tokom
svečanosti kod Spomenika Partizanu borcu – mjesta koje simbolizuje slobodu, otpor fašizmu i temeljne civilizacijske vrijednosti našeg društva. Istakli su da posebno osuđuju ,,gnusno i neprihvatljivo skandiranje uvreda poput -fašisto - upućenih čovjeku koji je izabran voljom građana da vodi Glavni grad. - Takve parole predstavljaju brutalno iskrivljavanje istorijskih činjenica, zloupotrebu antifašističkog nasljeđa i pokušaj njegovog poniženja. Ovakav ispad, lišen svakog poštovanja prema mjestu, funkciji i čovjeku izabranom demokratskom voljom građana, predstavlja pokušaj političke diskreditacije i banalizacije javnog prostora. Gradonačelnik Mujović – kao i svi mi u Pokretu Evropa sad – nosi odgovornost prema svim građanima Podgorice, bez obzira na političko opredjeljenje, i neće odustati od tog puta uprkos buci i uvredama onih kojima je destrukcija jedina politička poruka – naveli su oni. Pokušaji destabilizacije, bilo zviždanjem, bilo agresivnim manipulacijama, kako kažu, neće zaustaviti reforme, projekte i razvoj koji se odvijaju u našem glavnom gradu. Da su u PES uložili barem 20 odsto energije, volje, botovske i funkcionerske mreže koje su podigli protiv građana koji su protestovali protiv gradonačelnika Podgorice, da se suprotstave Marku Kovačeviću, Dariju Vranešu i svim ostalim njihovim partnerima koji brutalno vrijeđaju Crnu Goru i promovišu četništvo, možda bi nas i prevarili da im je stalo do dostojanstva Crne Gore, njenih simbola, Dana državnosti i antifašizma, saopštio je predsjednik Liberalne partije i jedan od lidera Evropskog saveza Vatroslav Belan
- Kako se ,,bave ekonomijom“ i „ne zanimaju ih podjele“ dok im ključni partneri sve otvorenije ponižavaju antifašističko biće Crne Gore i slave fašističke koljače, nijesu ništa drugo nego njihovi saučesnici - istakao je Belan na društvenoj mreži Iks. Predsjednik opštine Nikšić Marko Kovačević je, povodom Dana državnosti Crne Gore, položio vijenac sa lentom u bojama trobojke na grob hercegovačkog junaka Stojana Kovačevića, ističući istorijsku i simboličku vezu između dva ključna datuma crnogorske istorije – Nevesinjske puške i 13. jula.
- Nevesinjska puška i 13. jul su neraskidivo povezani – bez prvog ne bi bilo drugog, kao što bez Božića nema Vaskrsa - rekao je Kovačević.
Podsjećamo, u Nikšiću je postavljen bilbord povodom obilježavanja Dana državnosti
Crne Gore - 13. jula uz navođenje da je „150 godina od Nevesinjske puške“, uz istaknute boje srpske zastave. N. ĐURĐEVAC
Klimatska stvarnost Evrope
Iako u posljednjih nekoliko decenija svijet sve jasnije osjeća izazov ekstremnih talasa toplote, još ne postoji međunarodno prihvaćena definicija ove pojave. Različiti regioni i države koriste različite pragove na osnovu lokalnih uticaja, uzimajući u obzir klimu, geografiju i društveni kontekst. U svakom slučaju, toplotni talas je produženi period znatno toplijeg vremena od prosjeka. Obično traje od nekoliko dana do nekoliko sedmica i uključuje temperature koje su više od uobičajenih za određeni region. Toplotni talasi su uglavnom praćeni i visokom vlažnošću vazduha, što dodatno pogoršava uticaj toplote. Ipak, pojava toplotnih talasa nije nova. Njihov uzrok su tzv. sistemi visokog pritiska koji zarobljavaju topli vazduh i sprečavaju njegovo kretanje. Ovi sistemi (tzv. anticikloni) stvaraju „kupolu toplote“ kroz koju se vazduh spušta i komprimuje, što dodatno zagrijava površinu. Nedostatak oblaka ispod ovih sistema visokog pritiska dozvoljava veće zračenje sunca, dodatno podižući temperaturu. Međutim, ono što zabrinjava jeste to što su toplotni talasi postali sve češći, duži i intenzivniji. Promjene klime doprinose ovom trendu. Naime, emisije gasova s efektom staklene bašte formiraju u atmosferi sloj koji zadržava toplotu, čime se povećava ukupna energija u klimatskom sistemu, mijenjajući obrasce cirkulacije i omogućavajući razvoj dužih i intenzivnijih toplotnih epizoda. Sve ovo pretvara epizode ekstremne toplote iz rijetkih događaja u gotovo redovan obrazac svake nove godine. Više osnovne temperature znače da toplotni talasi počinju sa viših vrijednosti, čineći ih ozbiljnijim. Ovo znači da promjene u atmosferskim obrascima mogu doprinijeti i formiranju trajnijih sistema visokog pritiska. Podaci Svjetske meteorološke organizacije pokazuju da se 23 od 30 najjačih toplotnih talasa u Evropi od 1950. godine dogodilo nakon 2000. godine, od čega pet u posljednje tri godine. Zdravstvene posljedice talasa toplote su posebno teške. Prema Svjetskoj zdravstvenoj organizaciji, toplotni stres (situacija kada ljudsko tijelo ima
Poseban problem predstavlja i pregrijavanje mora. Temperature površine mora na zapadnom Mediteranu u junu 2025. godine bile su izuzetno visoke, što je dodatno pogoršalo toplotne talase. Prosječna temperatura površine mora za to područje počela je naglo da raste početkom juna, da bi 30. juna dostigla 27°C, najvišu zabilježenu vrijednost za ovaj dio Mediterana u junu. Ove izuzetne temperature mora smanjile su noćno hlađenje duž obala i povećale vlažnost vazduha, pogoršavajući posljedice toplotnog stresa. Ovi morski toplotni talasi izazvali su i stres za morske ekosisteme usljed smanjenja nivoa kiseonika u vodi
teškoće u regulaciji temperature pri dugotrajnom izlaganju toploti) je vodeći uzrok smrti povezanih sa vremenskim prilikama, naročito među starijim ljudima, hroničnim bolesnicima i radnicima na otvorenom, kao i socijalno ugroženim grupama koje nemaju pristup klimatizovanim prostorima. On može pogoršati postojeća oboljenja, poput srčanih i plućnih bolesti, dijabetesa, astme, problema sa mentalnim zdravljem, kao i povećati rizik od nesreća i zaraznih bolesti. Procjenjuje se da je tokom ljeta 2003, 2010. i 2022. godine u Evropi, između 55.000 i 72.000 ljudi preminulo zbog toplotnih talasa. Od 2000. do 2020. godine broj smrti izazvanih toplotom povećan je u 94 odsto evropskih regiona. Kada je riječ o tekućem ljetu 2025. godine, evropski kontinent je već doživio dva značajna toplotna talasa. Prvi talas je dostigao vrhunac između 17. i 22. juna, kada su pogođeni veliki djelovi Zapadne i Južne Evrope. Drugi toplotni talas dogodio se na prelazu iz juna u jul, sa još ekstremnijim temperaturama između 30. juna i 2. jula u istom regionu. Tokom drugog toplotnog talasa, temperature vazduha premašile su 40°C u nekoliko država, a u Španiji i Portugaliji dostizale su čak 46°C. Za veći dio Zapadne Evrope, ali i za većinu Španije, Portugalije, Francuske i Ujedinjenog Kraljevstva, prosječna temperatura od 17. juna do 2. jula bila je najviša ikada zabilježena za to doba godine od 1979. godine. Štaviše, jun
2025. godine bio je najtopliji jun ikada zabilježen u Zapadnoj Evropi, sa mjesečnim prosjekom od 20.49°C, što je 2.81°C iznad prosjeka iz perioda 1991–2020. godina. Britanska Meteorološka služba (Met Office) je izvijestila da je u Ujedinjenom Kraljevstvu jun 2025. godine bio najtopliji od 1884. godine.
Pored visokih temperatura, a na osnovu ,,univerzalnog termalnog klimatskog indeksa“ (UTCI), tokom juna 2025. godine veći dio Evrope doživio je i iznadprosječne „osjećaje temperature“ (tzv. feels-like).
Temperature koje se osjećaju kao da prelaze 38°C, što odgovara „veoma jakom toplotnom stresu“, zabilježene su u velikom dijelu Južne i Zapadne Evrope, naročito u Portugaliji, Španiji, Francuskoj, Italiji i većem dijelu Balkana. Sjeveroistočno od Lisabona, maksimalna subjektivna temperatura dostizala je 48°C, što odgovara „ekstremnom toplotnom stresu“, čak 7°C iznad prosječne maksimalne junske vrijednosti. Ova situacija je doprinijela i povećanom zagađenju prizemnim ozonom (troposferskim ozonom) koji nastaje kao rezultat složenih fotohemijskih reakcija koje podstiče sunčeva svjetlost, a koje uključuju azotne okside (NOx) i isparljiva organska jedinjenja (VOC). Naime, koncentracije ozona počele su da rastu u mediteranskom basenu 9. juna 2025. i značajno su se povećavale iz dana u dan u gotovo svim evropskim državama. Jedino je Skandinavija bila pošteđena. Treba naglasiti da
su ovakve epizode tipične za evropska ljeta, ali ovaj događaj se dogodio relativno rano, što odražava visoke temperature koje su zabilježene za to doba godine. Veliki djelovi Južne Evrope zabilježili su i iznadprosječan broj tropskih noći, koje otežavaju oporavak tijela od dnevne toplote i povećavaju rizik od zdravstvenih problema povezanih s toplotom. U nekim djelovima Španije zabilježeno ih je do 24, što je za 18 više od prosjeka za jun. Obalna područja oko Mediterana imala su 10–15 takvih noći, iako većina tih mjesta obično nema nijednu tropsku noć u junu. Poseban problem predstavlja i pregrijavanje mora. Temperature površine mora na zapadnom Mediteranu u junu 2025. godine bile su izuzetno visoke, što je dodatno pogoršalo toplotne talase. Prosječna temperatura površine mora za to područje počela je naglo da raste početkom juna, da bi 30. juna dostigla 27°C, najvišu junski zabilježenu vrijednost za ovaj dio Mediterana. Ove izuzetne temperature mora smanjile su noćno hlađenje duž obala i povećale vlažnost vazduha, pogoršavajući posljedice toplotnog stresa. Ovi morski toplotni talasi izazvali su i stres za morske ekosisteme usljed smanjenja nivoa kiseonika u vodi. Sve kroz šta je Evropa prošla tokom proteklog mjeseca nije ostalo bez posljedica i u svakodnevnom životu i infrastrukturi. U Italiji je zabranjen rad na otvorenom u najtoplijem dijelu dana, a u Francuskoj je zatvoreno čak 1.900 škola i najviši sprat Ajfelovog tornja. U Španiji su organizovani centri za rashlađivanje pogođenih stanovnika. Međutim, ovi pristupi samo ublažavaju klimatski udar, ali ne rješavaju temeljni uzrok, a to je rast emisija gasova s efektom staklene bašte. Projekcije Copernicus-a govore da bi već do sredine vijeka tropske epizode mogle da zahvate prostor nekada hladnijih klima. Prema procjenama, bez značajnog skoka u smanjenju emisija gasova s efektom staklene bašte i globalnoj tranziciji ka čistim izvorima energije, ovakvi talasi postajaće sve češći, ozbiljniji i smrtonosniji, a što je odraz neizbježnog klimatskog trenda sa kojim je današnja civilizacija suočena. (Autorka je direktorica Centra za klimatske promjene UDG)
POGLED SA STRANE: Koliko je naša istorija bila složenija od njene vulgarizacije preko sadašnjih
Četvrtog jula 2025. godine u Nevesinju je održana proslava sa sećanjem na Nevesinjsku pušku. To je bila buna Hercegovaca protiv Turske. Smisao proslave je tonski dala Dodikova Banjaluka uz asistentsku interpretaciju ustanka Srpske pravoslavne crkve.
OVAKO JE BILO
Pre 150 godina, 1875. godine, hercegovački hajduci pod harambašom Perom Tunguzom iz okoline Nevesinja opljačkali su turski trgovački karavan. Potom je sultan organizovao jurnjavu hajduka koja se pretvorila u rat u Bosni i Hercegovini i prelio se i na teritoriju Knjaževine Srbije. Zakačio je i Crnu Goru - njenom voljom da se tuče preko dobrovoljaca i poslatog oružja. I naknadno su Beograd i Cetinje objavili Turskoj rat 1876. godine. A i pored velikih pobeda u pojedinim poduhvatima nad turskim snagama, Nevesinje i bosanske pobunjene teritorije su uzaludno ratovale, potučene su. Ništa nisu dobile, osim grobova. Drugi jesu. Teritorijalnu korist 1878. godine u Berlinu izvukle su Srbija i Crna Gora, ova poslednja je dobila nikšićko područje, Podgoricu i Bar. Berlinskim kongresom su ove dve države nagrađene kraljevskim krunama nezavisnosti, dok su Hercegovci dobili šipak. Umesto vladavine osmanskog Carigrada dobili su vladavinu bečkog cara iako je Bosna i Hercegovina formalno ostala u Turskoj. Rat se jeste završio porazom Hercegovaca, Srbijanaca i Crnogoraca, ali su zbog intervencije evropskih velikih sila, ove snage spasle čast i Beogradu i Cetinju. Srbijan-
Beogradsku patrijaršiju i Banjaluku ne zanima stvarna prošlost Hercegovine i Bosne. Za njih, tamo u staroj Bosni i Hercegovini, oduvijek su živjeli ljudi u političkoj i kulturnoj zajednici kao samosvjesni etnički Srbi i u svemu su bili pobožni pravoslavci. Nikada to nijesu bili. Otuda ona ne može ni Nevesinjsku pušku da vidi otvorenih očiju. Zato ona i jeste vulgarni redukcionista stvarnog bića Bosanaca i Hercegovaca kako bi mogla da izmisli vještačku istoriju. I nametne je. Ishod njezinog napora je - nasilni model Hercegovca i neistiniti smisao Nevesinjske puške. I odbacivanje stvarnog mjesta Banjaluke - ona je u Bosni
ci i Crnogorci nisu pobedili, ali su tuđom silom dobili utehu teritorijalnim akvizicijama na račun turske BiH - zbog širih planova Austrougarske, Francuske, Nemačke i Rusije.
KO JE ŠTO DOBIO
Srbija je Berlinskim kongresom dobila istočnu Srbiju sa niškim, vranjskim, topličkim i pirotskim okrugom. Berlin je time poništio izdaju Rusije Srbije Sanstefanskim mirom, neposredno pre Berlinskog kongresa, kojim je Moskva posle pobede nad Turskom u njihovom zasebnom ratu ove oblasti dala Bugarskoj. Od tada se obrenovićevska Srbija okrenula Zapadu i shvatila da njeni interesi nisu interesi i Moskve. To Beograd danas ne shvata i ne hvali Berlin. Ne shvataju to ni mnogi u Crnoj Gori, drže se Moskvi za suknju kao da im je majka. Austrougarska je u Berlinu bez rata dobila preostalu BiH na 30 godina protektoralne uprave. Tako su Nevesinjci ginuli, a Bečlije slavile. Evropa je uvidela da su Crna Gora i Srbija postale nova južna granica njene veličine i pomerila se južno još više na Balkanu. Nije Berlinski kongres dozvolio nikakvu Garašaninovu Veliku Srbiju. Kao što to Evropa nije dozvolila ni posle jugoslovenskih ratova 1991-1995. godine, zaključno sa kosovskim iz 1999. godine. Možda nije čudno da delegacije iz Beograda, Podgorice i Banjaluke ne pominju ishod
Nevesinjske bune i poraz velikosrpske vizije koju su Hercegovci platili glavom. Šta su Dodik i ostali slavili u Nevesinju - to nije bila uspešna nevesinjska prošlost, već je to bio pokušaj savremenih velikosrpskih nacionalista da se zbog neznanja našeg naroda o nevesinjskoj istini očuva po svaku cenu ostatak ideje o Velikoj Srbiji na razaranju Bosne i Hercegovine kroz prisajedinjenje Dodikove banjalučke ,,države“ Srbiji.
VUČIĆEVI APOLOGETI
OVO PREĆUTALI
Ovo što smo istakli oko Nevesinjske bune nije 4. jula kazala velikosrpska paradna ekipa sastavljena od Dodika, svetejšeg patrijarha Perića, Vučićevih pajaca iz Beograda i poslušnog Mandića iz Crne Gore. Hercegovci iz Nevesinja nisu pali da bi ovakva ekipa jecala zbog njih. I zbog toga je nevesinjskim žrtvama politike Velike Srbije svetejša patrijaršija mogla služiti samo parastos uz utešno predavanje patrijarha o Božijoj ljubavi prema ustanicima. Uz poruku da pravoslavlje spašava Srbe kao jedina sigurna ideologija spasenja. I to je razlog zašto iz banjalučke ,,države“ nije odjeknuo ni pobednički marš niti defile radosnih narodnih trupa. Nije tamo izvedena ni češka Smetanina ,,Vltava“ iz šestodelne poeme Ma vlast (Moja zemlja) , koja je i kao panslovenska himna prihvatana baš 1875. godine. A nije izve-
Stara Bosanska crkva danas ne postoji. Istrijebljena je u 16. vijeku. Pobijedile su je rimska katolička crkva - osobito franjevci, i slovenske eparhije grčke crkve. I islam. Neki misle da je u srcu bila manihejska, a drugi misle da je bila pravoslavna. U stvari, bila je bogumilska. Što je to? Po unutrašnjem programu bila je protiv države i privatne svojine. Država je naredbodavni život pod žezlom sile i ona je glavno lice Đavola. Država je protiv slobode. Bogumili ne priznaju porez za državu. Bosanska crkva je zagovarala zadružni socijalizam i pravo slobodnog čovjeka na oružje. Odbacivala je trojednog boga i Hrista kao boga. Odbacivala je popovsku crkvu i manastir. Voljela je naše slovenske običaje. A podržavala je Kotromaniće jer su joj pružali imunitet, a ona njima oružanu podršku. Davala je utočište i svojoj sabraći od Bugarske i Carigrada do Dalmacije i Južne Francuske - albižanima, patarenima i katarima. Time se na suviše polja sukobila sa državama u okruženju i drugim religijama
den ni Srpsko-ruski marš potresenog Čajkovskog iz 1876. godine žrtvama ruskih dobrovoljaca i srbijanske vojske u hercegovačkom ratu i ratu Srbije sa Turskom te godine. A u njegovu kompoziciju su uneti motivi i iz tri srpske narodne pesme čije je note on doznao od našeg mladog kompozitora Kornelija Stankovića , vojvođanskog Srbina iz Budima. Stankovića je zbog svoje bečke zbirke srpskih pesama odlikovao ruski car medaljom Svetog Stanislava još 1862. godine. Orden je poljsko-litvanskog porekla. Umro je sa 33 godine.
Znate, kada slušate izvedbu Srpsko-ruskog marša filharmonije Mičigenskog univerziteta onda se zapitate zašto velikosrpski nacionalisti iz tri slovenske države - Srbije, Bosne i Hercegovine, i Crne Gore - nisu u stanju da ga ni posle 150 godina izvedu. A zbog utiska koji su Srbi i Rusi ostavili na sve Slovene, preimenovali su svi ovaj marš u ,,Slovenski“.
EVROPSKA
DOBROVOLJAČKA
VOJSKA
A nije Banjaluka pomenula ni da su i srpski oficiri iz Vojvodine u sastavu austrijske vojske dobrovoljno prelazili u Hercegovinu i Bosnu da pomognu braći. Prešao je k njima i stric svetske fizičarke Mileve Marić, prve supruge Alfreda Ajnštajna i majke njihove dece. Oni su iz Kaća u Bačkoj. Ovaj visoki oficir je naknadno ranjen 1878. godine u Srpsko-turskom ratu. Car Franc Jozef ga je odlikovao i obdario aristokratskom titulom. A zbog zasluga za dizanje Kraljevine Srbije odlikovao ga je i kralj Milan Obrenović Nisu u Banjaluci pomenuli ni da je veličanstveni Đuzepe Garibaldi u Italiji sakupljao italijanske dobrovoljce i slao ih u Nevesinje, a nisu pomenuli ni katoličke Srbe iz austrijskog Dubrovnika niti Kotora. Nisu pomenuli ni bugarske dobrovoljce,
niti francuske, engleske - niti pruske oficire, zatim Poljake, Rumune i Grke. Svi su išli na Tursku, ali ne radi odbrane pravoslavlja kako misle šizmatici iz SPC, već zbog evropske bratske ideje i solidarnosti. A sa tih strana nije niko bio pozvan na proslavu 4. jula u Nevesinje.
IZGLED DODIKOVE PARADE
Čim vidimo zajedno Dodika, patrijarha Perića i civilne epigone iz Beograda kako festivalski obrazlažu veličinu srpske krvi za nemogući cilj, odmah znamo da njihova svečanost neće ličiti ni na šta. Nema tu ni kajanja niti izvinjenja, ne samo zbog starih grešaka Crkve i Beograda, kao i Crne Gore, već najviše zbog svojih novih grešaka iz 20. i 21. veka. Danas nam niko nije saveznik, nemamo dobrovoljce iz Evrope. Niko nije sa nama. A začudo nekako su ,,dodikovci“ neočekivano stali izbegavati da kažu da su od dobrovoljaca u starom Nevesinju bili najviše ruski vojnici. A Rusi su se tukli ne samo u ratu u nevesinjskoj Hercegovini i Bosni od 1875. do 1877. godine, već i u Srbiji, i posebno od 1876. do 1878. godine u Srpsko-turskom ratu na strani Beograda. Beograd je taj rat izgubio sa malim dobicima. Posle veka i po izgleda da ni
Putin nije želeo ne samo da podgreva sećanje na jednu neuspešnu moskovsku vojnu ekspediciju hiljada ruskih dobrovoljaca na Balkan, već ni u savremenoj beogradskoj velikosrpskoj ekipi ne vidi sigurnog saveznika. Te 1876. godine Moskva je i te kako snažno pokazivala sa svojim dobrovoljcima da je ozbiljno prigrlila češku sveslovensku ideju o ujedinjenu Slovena u jednu državu. Naravno, Moskva je želela da ona tu bude glavni grad svima nama. Ali je i želela da potiskivanjem Turske na Balkanu i vojnim zamaranjem sultana kod nas razredi vojne snage Turske za svoje prodore na drugoj strani. Nije dugo čekala. Osvojila je Krim Sanstefanskim ugovorom iz 1878. godine koga nije dobila u ratu protiv Turske i zapadne alijanse od 1853. do 1856. godine. Ali ga je dobila svojim zasebnim ratom protiv Turske 1877/78. godine koji je bio povezan sa događajima na Balkanu. Tako je Rusija izgubila ratove u nevesinjskoj BiH, kao i u Srpsko-turskom ratu 1876/78. godine gde je neštedimice pomagala Srbiju, ali je na drugoj strani dobila ratnu kompenzaciju od Turske na Crnom moru.
RUSKI DOBROVOLJCI Ipak, čudno je da su na proslavi nevesinjske bune bili malo primetni Rusi. Možda ih nećemo videti ni sle-
A nije Banjaluka pomenula ni da su i srpski oficiri iz Vojvodine u sastavu austrijske vojske dobrovoljno prelazili u Hercegovinu i Bosnu da pomognu braći. Prešao je k njima i stric svjetske fizičarke Mileve Marić, prve supruge Alfreda Ajnštajna i majke njihove djece. Oni su iz Kaća u Bačkoj. Ovaj visoki oficir je naknadno ranjen 1878. godine u Srpsko-turskom ratu. Car Franc Jozef odlikovao ga je i obdario aristokratskom titulom. A zbog zasluga za dizanje Kraljevine Srbije odlikovao ga je i kralj Milan Obrenović
deće godine povodom Srpsko-turskog rata od 1876/78. godine - ako bi tu i bilo nekakve proslave u Beogradu. Ne mora biti presudno što je taj rat bio najvećma izgubljen kako na frontu, tako i na mirovnim pregovorima. Žrtve i pored toga zaslužuju poštovanje potomaka.
Silno je Rusa izginulo u ovom ratu u Srbiji. Bilo ih je preko dve hiljade sa oficirima i lekarima. Srpsku vojsku i ruske dobrovoljce je vodio ruski general Mihail Černjajev. Nije mario za naredbu velikih sila da stane radi primirja. Turci su bili jači, grmeli su iz nemačkih Krupovih topova, dok su naši gađali iz zastarelih francuskih bronzanih cevi.
Izgubio je Černjajev glavnu bitku sa sultanom, ali nas je i posramio istinom zbog onog što se na frontu dogodilo. Poslao je ovaj telegram i ruskom caru i Milanu Obrenoviću: ,,Svi Rusi izginuli, svi Srbi pobegli“ i zbog toga ,,zahtevajte primirje“. Nisu baš svi Rusi izginuli, niti su baš svi Srbi pobegli - ali odsudna većina jeste. Tada je ruski car zaustavio Turke da ne osakate Srbiju pretnjom Carigradu da će Rusija kao država ući u rat. Sultan je stao. Ne za dugo, oživeli su ponovo sukobi i do 1878. godine su Srbi i Rusi ipak izvojevali teritorijalne dobitke koji su bili predmet preraspodele kako u prethodnim tako i u potonjim međunarodnim mirovnim trgovinama - carigradski pregovori, San Stefan i Berlinski kongres. A Tolstoj je bio potresen kao i Čajkovski. Stvorio je lik grofa Vronskog u romanu ,,Ana Karenjina“ po ugledu na život r uskog aristokrate pukovnika Nikolaja Rajevskog, koji je kao dobrovoljac poginuo kod Aleksinca u Srbiji 1876. godine. Mi smo sa ovim kratkim i nadasve svakako nedovoljnim osvrtom na prošlost hteli da ukažemo koliko je naša isto-
rija bila složenija od njene vulgarizacije preko sadašnjih velikosrpskih deformatora i slepih popova iz Beogradske patrijaršije. Oni i dalje hoće da nas vrate u 19. vek potpuno nesvesni drugačije konfiguracije interesa balkanskih slovenskih država i drugačijeg međunarodnog okruženja.
STEĆCI
Kada Božiji heruvini iz Beogradske patrijaršije dođu u Hercegovinu i Bosnu, onda oni obično u Hercegovini ne vide stećke naroda, a u Bosni ne vide da je tamo bila i drugačija hrišćanska crkva od njihove nikejske ,,pravoslovne“ grčke. I stoga ima smisla kazati šta time propuštamo da prihvatimo. Puna četiri veka, od 12. do 16, samostojeći kameni spomenici obeležavali su večna počivališta naših predaka u brdima i planinama balkanske slovenske citadele. I u Crnoj Gori. U Hercegovini ih je gotovo tri četvrtine od svih, na desetine hiljada. Nema na njima mnogo krstova, ali ima mnoštva grafičke ornamentike, flore, faune, lova, oružja i zvezdanog neba. Gotovo da nema Hrista. Stećci su svetska baština ljudskog roda zaštićena pečatom Uneska. Naši preci su svoje drage sahranjivali tako da gledaju ka suncu, a gostili su se na gozbi i igrali su u krug radujući se odlasku duše na bolje mesto. Njihov svet nije bio nacionalno srpski niti mučni hrišćanski iako se ponekad na stećku pročita i reč ,,srpski“, ali uz reč ,,bosanski“. A kada su istoričari prihvatili da je najlepši stećak u stvari nadgrobni spomenik osnivačkog državnog bana bosanskog Stjepana Drugog Kotromanića, onda su prihvatili i da je on došao na presto i uz pomoć bogumila. Njegov spomenik nema krs ta, nema ničega. Bio je savremenik Dušana u Raškoj i drugim Dušanovim zemljama - ,,carstva mu“. I ratovao je sa Dušanom. Samo ga je sreća spasla od Nemanjića. A nije Kotromanić kazao da je Srbin, kao ni Dušan. To drugi tvrde. A ako beogradski osvajači u to ne veruju, uveriće se u suprotno u Zemaljskom muzeju u Sarajevu. Tamo je stećak Kotromanića. Neće se to dogoditi. Beogradsku patrijaršiju i Banjaluku ne zanima stvarna prošlost Hercegovine i Bosne. Za njih, tamo u staroj Bosni i Hercegovini, oduvek su živeli ljudi u političkoj i kulturnoj zajednici kao samosvesni etnički Sr-
bi i u svemu su bili pobožni pravoslavci. Nikada to nisu bili. Otuda ona ne može ni Nevesinjsku pušku da vidi otvorenih očiju. Zato ona i jeste vulgarni redukcionista stvarnog bića Bosanaca i Hercegovaca kako bi mogla da izmisli veštačku istoriju. I nametne je. Ishod njezinog napora je - nasilni model Hercegovca i neistiniti smisao Nevesinjske puške. I odbacivanje stvarnog mesta Banjaluke - ona je u Bosni. BOSANSKA CRKVA Stara Bosanska crkva danas ne postoji. Istrebljena je u 16. veku. Pobedile su je rimska katolička crkva - osobito franjevci, i slovenske eparhije grčke crkve. I islam. Neki misle da je u srcu bila manihejska, a drugi misle da je bila pravoslavna. U stvari, bila je bogumilska. Šta je to? Po unutrašnjem programu bila je protiv države i protiv privatne svojine. Država je naredbodavni život pod žezlom sile i ona je glavno lice Đavola. Država je protiv slobode. Bogumili ne priznaju porez za državu. Bosanska crkva je zagovarala zadružni socijalizam i pravo slobodnog čoveka na oružje. Odbacivala je trojednog boga i Hrista kao boga. Odbacivala je popovsku crkvu i manastir. Volela je naše slovenske običaje. A podržavala je Kotromaniće jer su joj pružali imunitet, a ona njima oružanu podršku. Davala je utočište i svojoj sabraći od Bugarske i Carigrada do Dalmacije i Južne Francuske - albižanima, patarenima i katarima. Time se na suviše polja sukobila sa državama u okruženju i drugim religijama.
MODEL ZABORAVA NEVESINJA
Za savremene velikosrpske nacionaliste vernici bogumilske bosanske crkve su nacionalni jeres. I njihov civilni život je socijalni jeres. Da je njihova crkva opstala, onda bi ona bila jasni protivnik i države kao ustanove i države Velike Srbije kao dominacije pravoslavnog stanovništva. Bogumili su bili jeres za sve dominantne hrišćanske crkve. Jeres su bili i za islam u Bosni i Hercegovini, jer odbacuju državu. Svima su smetali. Bili su van vremena u svoje vreme. Bili su socijalno ostrvo. Niko ne želi da ih se seća. To ne sme biti razlog da u Nevesinju beogradsko-banjalučka elita govori kako su Bosanci i Hercegovci u svojoj prošlosti uvek bili nacionalno Srbi i pravoslavci, jer nije tačno ni prvo niti drugo. Svi su u Bosni i Hercegovini i dalje Bosanci i Hercegovci bez obzira na prošlost i savremeni nacionalni sastav. Ništiti stvarnu istoriju Bosne i Hercegovine je isto što i proizvodnja istorije nestvarnog Nevesinja. Borba Nevesinja za istinu još nije završena.
Kontrolisana zakonitost kretanja, boravka i radnog angažmana stranih državljana u Crnoj Gori
PODGORICA - Granična policija i inspekcijske službe kontrolisali su više od deset hiljada stranih državljana i 500 objekata i donijeli rješenja o otkazu boravka do 90 dana i o povratku za više od 50 stranaca, saopštili su iz Uprave policije.
Iz policije su rekli da su realizovali akciju kodnog naziva „Stranac“ sa fokusom na nadzor zakonitosti kretanja, boravka i radnog angažmana stranih državljana u Crnoj Gori. U saopštenju se navodi da je granična policija, u saradnji sa sanitarnom, turističkom i inspekcijom rada, kontrolisala 528 privrednih i ugostiteljskih objekata, pri čemu je sprovedena kontrola ulaska i provjera statusa boravka i rada za 10.192 strana državljanina. - Akcija je rezultirala preduzimanjem 284 mjere shodno
Zakonu o strancima, u odnosu na strane državljane, kojom prilikom su donijeta rješenja o otkazu boravka do 90 dana za 45 osoba i o povratku za 11 - kaže se u saopštenju. Iz policije su rekli da su izdata 183 prekršajna naloga stranim državljanima i podnijete dvije prekršajne prijave, dok su i protiv crnogorskih državljana podnijete dvije prijave. Navodi se da je fizičkim i pravnim licima iz Crne Gore, koja su izdavala smještaj stranim osoba, zbog počinjenih prekršaja izdat 21 prekršajni nalog. - Zbog počinjenih prekršaja iz Zakona o bezbjednosti saobraćaja na putevima sankcionisano je 14 stranaca, dok je za tri osobe spriječen prelazak državne granice - dodaje se u saopštenju.
Iz policije su naveli da su Ministarstvu unutrašnjih poslova podnijete dvije inicijative za prekid privremenog boravka. R. P.
Akcija crnogorske policije u Beranama
Oduzeli
PODGORICA - Crnogorska policija je, pretresom u Beranama, oduzela četiri komada oružja u ilegalnom posjedu, dvije ručne bombe, eksplozivna sredstva i municiju.
Iz Uprave policije su saopštili da su njihovi službenici, postupajući po naredbi suda i u koordinaciji sa državnim tužilaštvom, pretresli porodičnu kuću i pomoćne objekte locirane u beranskom naselju Beranselo, a koje koristi Z. S. - U ilegalnom posjedu pronađene su i oduzete dvije puške nepoznate marke, od
kojih jedna brušenog fabričkog broja, pištolj nepoznate marke i pištolj marke „walther“, dvije ručne bombe, detonatorsk a kapisla i tri komada municije - kaže se u saopštenju.
Iz policije su rekli da će po nalogu državnog tužioca u Osnovnom državnom tužilaštvu u Beranama oružje i municija biti upućeni na vještačenje.
- Nakon čega će protiv Z. S. biti podnijeta krivična prijava zbog sumnje da je izvršio krivično djelo nedozvoljeno držanje i nošenje oružja i eksplozivnih materijakaže se u saopštenju. R. P.
Više javno tužilaštvo više ne postupa ni u jednom predmetu u vezi sa padom nadstrešnice u Novom Sadu
NOVI SAD – Optužnica u slučaju pada nadstrešnice Željezničke stanice u Novom Sadu prebačena je iz Višeg javnog tužilaštva u Beogradu u nadležnost Tužilaštva za organizovani kriminal, saopšteno je juče, prenosi Radio Slobodna Evropa. Kako je istaklo Više javno tužilaštvo, rješenje o tome donio je vrhovni javni tužilac „s obrazloženjem efikasnog vođenja postupka“. Podsjećaju da je njihovo Posebno odjeljenje za suzbijanje korupcije 4. marta podiglo optužnicu protiv Slobodanke K. menadžerke za razvoj investicija „Infrastrukture Željeznica Srbije“, predsjednika Komisije za tehnički pregled Željezničke stanice u Novom
Sadu Milutina S. i članice te komisije Biljane K. Kako su objasnili, optužnica je podnijeta u vezi sa izvršenjem krivičnih djela sa koruptivnim
elementom koji su imali za posljedicu pad nadstrešnice, pri čemu je poginulo 16, a teško povrijeđena jedna osoba. Viši sud u Beogradu potvrdio je 17. aprila ovu optužnicu. Istakli su i da Više javno tužilaštvo više ne postupa ni u jednom predmetu u vezi sa padom nadstrešnice. Ranije, u februaru, objavljeno je i da Javno tužilaštvo za organizovani kriminal u Beogradu vodi predistražni postupak u vezi sa finansiranjem projekta renoviranja Željezničke stanice. Tužilaštva u Novom Sadu i Beogradu vode dva odvojena postupka u ovom slučaju. Više javno tužilaštvo u Novom Sadu je optužnicu podiglo 30. decembra, ali ju je Viši sud u Novom Sadu polovinom aprila vratio „na doradu“ uz obrazloženje da je „potrebno bolje razjašnjenje stvari da bi se ispitala njena osnovanost“. Time je postupak vraćen u fazu istrage.
Iranski poslanik kaže da se pitanje Hormuškog moreuza i dalje razmatra
o zatvaranju još nema
TEHERAN - Iranski poslanik Esmail Kosari izjavio je juče za državne medije da je zatvaranje Hormuškog moreuza i dalje predmet razmatranja, ali da odluka još nije donijeta. - Vojni koraci u vezi sa Hormuškim moreuzom su završeni, ali odluka o njegovom zatvaranju
još nije donijeta i pitanje je i dalje na preispitivanju - rekao je Kosari, član parlamentarnog odbora za nacionalnu bezbjednost. Nije odmah bilo jasno na koje vojne mjere je mislio. Mogućnost da Iran zatvori ovaj prolaz, kojim protiče oko petina svjetskih isporuka nafte i gasa, spominjala se tokom dvanaestodnevnog vazdušnog rata između Izraela i Irana prošlog mjeseca. Moreuz se nalazi između Omana i Irana, povezujući Persijski zaliv sa Zalivom Oman na jugu i Arapskim morem.
Ukrajinski predsjednik izabrao blisku saradnicu za predsjednicu Vlade
KIJEV - Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski izabrao je blisku saradnicu i aktuelnu zamjenicu premijera Juliju Sviridenko da preuzme vođenje Vlade. On je to učinio u okviru velike rekonstrukcije vrha ukrajinske vlasti. Sviridenko je ključna pokretačka snaga iza sporazuma o mineralnim resursima između Ukrajine i SAD, kontroverznog ekonomskog partnerstva koje Amerikancima omogućava profit od bogatih prirodnih resursa istočne Evrope.
Događaj koji donosi i umjetničko i životno ohrabrenje
KOLAŠIN - Bašta Dese Marković u centru grada još jednom je bila mjesto umjetničkog ali i životnog optimizma. Najljepša bašta i postavljeni radovi slikarki Kolašina na trećoj izložbi koju organizuje Udruženje likovnih umjetnika Kolašina. Životni i kulturni događaj koji uvijek bude
masovno posjećen i praćen. Izložbu je otvorila Zorica Milašinović, direktorica Turističke organizacije ističući zadovoljstvo zbog kolašinskih dama koje su imale hrabrost da progovore kroz umjetnost, da iskažu sebe, svoje boje, misli i osjećanja. – Imamo čast da proslavimo ne samo ljepotu likovne umjetno-
sti, veći talenat, duh i posvećenost umjetnica koje dolaze iz našeg malog grada, žena koje oplemenjuju našu zajednicu i podsjećaju na značaj kulture i kreativnosti. Njihova djela su tiha ali snažna svjedočanstva stvaralaštva, emocije i identiteta. Naše dame su pokazale da i u malom gradu postoje velike umjetnice. U malom gra-
U Vrbici svake godine slave najsvjetliji datum crnogorske istorije
du je sve teže pa za umjetnički izraz treba hrabrosti, vjere i posvećenosti onome što se nosi u sebi. Hvala što ste pokazali da istinska umjetnost dolazi iz iskrenosti i smjelosti da se bude ono što jesi. Nastavite da stvarate jer je Kolašin bogatiji kada ste vi dio njega - poručila je Zorica Milašinović. Prisutne je pozdravio i Dragoslav Jeknić Šaft, predsjednik Udruženja likovnih umjetnika Kolašina, ističući da je ovo umjetničko okupljanje žena sve značajnije i da se energija žena -slikarki širi i van Kolašina pa su ove godine učestvovale slikarke i iz Podgorice, Berana, Mojkovca i Bijelog Polja. Uz likovnu koloniju za djecu, čiji su najbolji radovi takođe dio izložbe, ovo je jedna od glavnih godišnjih aktivnosti Udruženja. One su prosvjetne radnice, domaćice, studentkinje, penzionerke. Najstarija učesnica izložbe bila je Jasna Bulatović. Tu su i Kolašinke Danka Bakić, Sara Bulatović, Darka Bulatović, Desa Marković, Dijana Vujisić, Mia Bulatović-Popović, Ljiljana Minić, Bosiljka Šćepanović, Beba Mrđa, Sanja Vešković-Obrenović, Kristina Tomović, Danica Puletić. Ovoga puta iz susjednih gradova stigle su i Borka Babović, Nataša Petejčuk, Nataša Božović, Vesna Pejaković i Vera Krgović Dr. DRAŠKOVIĆ
13. jul puna kuća i puno srce
Porodica je na prvom mjestu. A u njenom krugu se obilježavaju najvažniji datumi. Kod Miladina Bjelice 13. jul - Dan državnosti Crne Gore jeste važan i on to, iz godine u godinu na prigodan način, pokazuje. Ovaj datum kod njega spaja sva osjećanja u jedno, a to je ponos, a sve ljude dovodi na jedno mjesto.
I ove godine okupio je svoje sestre, kćerke, unuke, prijatelje, zetove, rođake...
Veliki broj njih se, kao i prethodnih godina, našao u porodičnoj kući Bjelica u crnogorskom selu Vrbica u opštini Nikšić, na samoj granici sa Bosnom i Hercegovinom. Došli su sa raznih strana Crne Gore, ali i šire. Tu je ove godine bilo rođaka iz Vrbice, Podgorice, Nikšića, Kotora, Vrbasa...
Ovaj praznik sedamdeset dvogodišnji Miladin i njegovi bliski ljudi slave u porodičnoj kući, koja je izgrađena u 18. vijeku. Kuća je u 20. vijeku pripala Dušanu Bjelici. U toku Drugog svjetskog rata ova kuća služila je kao partizanska bolnica.
Selo Vrbica, gdje se kuća nalazi, kako su Pobjedi ispričali mještani ovog kraja, nikada nije prekidala nastavu, niti školo-
vanje, čak ni za vrijeme ratova. - Bilo da se nastava selila po kućama ili se održavala u školi, obrazovanje nije stalo - ispričali su nam mještani ovog kraja. Da je ovo mjesto pravi mali raj pokazuje nam to što na 1.000 metara nadmorske visine, usred ljeta, ima idealnu klimu. Dani su prijatno topli, večeri su savršene. Iako ima zvanično samo jednog stanovnika, čuva nevjerovatne priče o životu koji se tu odvijao. Poznato je po pećini - bunaru, koja je decenijama unazad bila i ostala izvor života, kako ljudima, tako i životinjama. Zanimljivo je to što ova pećina - ima prirodnu akumulacija
vode, koja u svako doba godine „vraća u život“. Anegdota koju su novinaru Pobjede ispričali mještani Vrbice svjedoči o tome da je kralj Nikola, nakon jedne teške bitke tražio mjesto na kojem se mogu napiti i ljudi i životinje. Pogađate - put ih je doveo u Vrbicu. Na samom mjestu gdje se nalazi pećina, u godinama nakon Drugog svjetskog rata, uređen je prilaz, napravljeno korito, česma i stavljena nova tabla, sa natpisom koji svjedoči antifašističkom duhu. - Ovdje je 7. juna 1943. godine vođena borba sa jedinicama njemačkog okupatora. Ova spomen-česma podignuta je
povodom dvadesetogodišnjice ustanka naroda Jugoslavije i kao znak sjećanja na pale borce i žrtve fašističkog terora od 1941. do 1945. godinepiše na tabli. Vrbica, partizansko selo, iznjedrila je mnoge junake, pruža nevjerovatne prizore oku, pamti nevjerovatne istorijske trenutke. Oko nje kruže brojne legende, a ostaju i priče na granici nevjerovatnog. Nekoliko kilometara odatle je Vučji do, mjesto na kojem se, između ostalog, u bici krojila istorija Crne Gore. Antifašizam, slobodarski duh i nesalomljivost crnogorskog kamena, u selu pokraj granice, odzvanjaju iz Vrbice svakog 13. jula. Ove godine se obilježavaju 84 godine od podizanja jednog od prvih ustanaka u Evropi porobljenoj fašizmom i 147 godina od proglašenja Crne Gore za nezavisnu državu na Berlinskom kongresu. U vremenima, kada ovaj datum izgleda dalek, sve manje značajan i kada je njegovo obilježavanje postalo formalnost, Miladin svojim trinaestojulskim okupljanjem podsjeća na vrijednosti koje baštini crnogorski narod i koje zaista, bez obzira na sve razlike - okupljaju. Alen HADŽOVIĆ
Omaž vremenu koje se moglo završiti drugačije, priča o državi koju su nitkovi razorili
Knjiga „Posljednji Jugoslaveni – sjećanja savjetnika Ante Markovića“ autora Jovana Vejnovića, dragocjeno je svjedočenje o posljednjim godinama postojanja države koje više nema - Jugoslavije (SFRJ).
Ova knjiga, kako je u njenoj recenziji zapisano, više je od memoara, više od istorijskog osvrta, više od još jednog pogleda na raspad Jugoslavije. „Posljednji Jugoslaveni“ je knjiga koja govori iz prve ruke – tiho, iskreno i duboko lično – o kraju jedne epohe, o posljednjim danima ideje jugoslovenstva, o ljudima koji su do zadnjeg vjerovali da se država, transformisana na konceptu ekonomskih reformi Ante Markovića, može sačuvati.
Struktuirana u tri hronološke cjeline, koje obuhvataju djetinjstvo i mladost autora, diplomatsku karijeru i treći dio koji opisuje saradnju sa Antom Markovićem, prožeta je emocijama, ali i sa potrebnom analitičkom distancom. Objavljena, u izdanju Srpskog narodnog vijeća u Zagrebu, donosi lična sjećanja Vejnovića, karijernog diplomate i izuzetnog intelektualca, koji je u godinama nestajanja SFRJ bio vanjskopolitički savjetnik posljednjeg saveznog premijera, što mu je omogućilo uvid u unutrašnje mehanizme savezne vlade i među-
narodne pregovore, (poput Mirovne konferencije u Hagu – 1991. godine) u ključnim trenucima raspada Jugoslavije.
Kroz njegove zapise upoznajemo jednog drugog, javnosti manje poznatog Antu Markoviću, centralnu figure knjige, ne samo kao ekonomistu, reformatora i posljednjeg političkog optimistu, već i čovjeka koji je ,,svjesno krenuo u borbu protiv rastućih nacionalizama, često sam i bez prave podrške“. Marković se prikazuje kao
,,posljednji državnik koji je vjerovao da Jugoslavija ima budućnost“, kao idealista u vremenu kada su pragmatizam i nacionalizam dominirali, čije su ekonomske reforme i pokušaji demokratizacije bili ,,posljednji tračak nade“.
Kroz ovu memoarsko-političku ispovijest, autor čitaoce uvodi ,,iza zatvorenih vrata“ tadašnje savezne vlade, opisujući susrete sa svjetskim liderima, diplomatske pregovore, ali i gorka saznanja o ,,nemoći razuma u vremenu
koje je pripadalo strastima“, pružajući uvid u kompleksne političke i društvene procese koji su doveli do raspada (Titove) Jugoslavije.
POSVETA
Autor, u posveti na početku knjige svojoj unuci Riti poručuje: ,,Možda će joj ova knjiga jednoga dana pomoći da se bolje snađe na ovim balkanskim prostorima gdje ljudi ponekad dosegnu rijetke vrline, da bi ponovo pali u začudni, mračni ambis“. Ova, lična posveta, govori mnogo – zapravo govori sve. – Definitivni odlazak Ante Markovića iz Beograda konačno je raspršio i posljednje ostatke magle u kojoj sam se nalazio. Iskoračio sam na svi-
jetlo dana i prvi put se jasno i potpuno suočio sa stvarnošću. Sa nepunih pedeset godina ostao sam na ulici. Time se zatvorio krug započet daleke 1970. godine, kada sam prvi put ušao u Palatu Federacije, u beogradskoj Ulici kneza Miloša. Moje kolege koje su imale državu ili su te države bile u nastajanju, vratile su se kući i nastavile raditi isti posao Ja državu (više) nijesam imao – ličan je i bolan zapis autora. Nastupile su godine ,,golgote“ u kojima se Vejnović, kako navodi, borio za ,,preživljavanje sebe i porodice“, sve do 1998. godine kada nastavlja svoju karijeru u Srpskom nacionalnom vijeću u Zagrebu, da bi se 2021. godine po-
novo, uspješno vratio u diplomatiju.
Bila je to cijena vjere u ono što je radio, stvarao i u ono što se pred njegovim očima raspadalo – ideja prave, reformisane i moguće Jugoslavije.
HRONIKA RASPADA
Knjiga „Posljednji Jugoslaveni“ je hronika raspada Jugoslavije, ali i hronika raspada međunarodnog poretka koji je do tada postojao. Vejnović u knjizi zapisuje: ,,Kao savjetnik za međunarodne odnose Ante Markovića, bio sam sudionik gotovo svih skupova u zemlji i inozemstvu koji su se bavili pokušajima da se pronađe mirno rješenje i izbjegne katastrofa. Ovo je priča o tom pokušaju i toj nadi, tri decenije nakon što je sa svjetske političke scene nestala država koja se zvala Jugoslavija, uz još uvijek otvoreno pitanje da li se raspala ili su je, kako je rekao Warren Zimmermann, posljednji američki ambasador u Beogradu, ,,nitkovi“ razorili. Pisana pristupačno, sa mnogo ličnih anegdota, uz vidno prisutan ton razočaranja i nostalgije, autor se ne ustručava da kritikuje sve strane - nacionalne lidere koji su, kako kaže, ,,izdali ideju Jugoslavije zarad lične moći i interesa“. Nacionalizam se prikazuje kao glavni motor raspada, a mediji kao njegovi saučesnici. Jugoslovenstvo kao ideja, već 1990. godine, bila je nemoguća misija, ali ljudi poput Ante Markovića i njegovog kruga saradnika, vjerovali su u ideju zajedništva i pokušavali su da sačuvaju Jugoslaviju, uprkos rastućim nacionalizmima. Vejnović ukazuje na to da se raspad Jugoslavije nije desio u vakuumu, već paralelno s urušavanjem globalnog poretka, što je dodatno otežalo očuvanje države, dajući oštru kritiku međunarodne zajednice. U svom odnosu prema Zapadu i međunarodnoj zajednici ističe da je ,,međunarodna zajednica (posebno EU i SAD) pogrešno procijenila situaciju u Jugoslaviji“. Posebno kritikuje pasivnost i nerazumijevanje kompleksnosti regiona, što je doprinijelo brzom raspadu i nasilju, kasnije tragičnim ratnim razaranjima.
Ova knjiga nije napisana da bi se dokazala politička istina, već da bi se sačuvala ljudska istina.
„Posljednji Jugoslaveni“ nas podsjeća na to da ,,istorija nije crno-bijela, da heroji često ostaju neprepoznati, a da porazi ne dolaze uvijek sa bojišta, već i iz kancelarija, iz tišine međunarodne nezainteresovanosti, iz nedostatka volje da se nešto sačuva“. Stoga, vrijedi pročitati ovu knjigu, imati je u svojoj biblioteci, ne samo kao istorijski podsjetnik, već kao lični dnevnik jedne izgubljene nade, kao omaž jednom vremenu koje se moglo drugačije završiti i državi koju su ,,nitkovi“ razorili.
In memor I am: Aleksandar Čilikov, jedan od posljednjih erudita i neumornih boraca
PODGORICA – Minule nedjelje, baš uoči Dana državnosti Crne Gore, zemlje o kojoj je mnogo brinuo i kojoj je dosta dao, preminuo je Aleksandar Čilikov.
Otišao je jedan od onih ljudi za koje mislimo da su tu da ostanu – ne samo zbog dugogodišnjeg prisustva u našem kulturnom životu, nego zbog načina na koji su svojim radom, znanjem i postojanjem zapravo postali dio same kulture.
Kad takvi ljudi odu, ostane neka tišina koju ne znamo brzo da popunimo. Ne zato što nemamo riječi, nego zato što znamo da ono što su oni nosili sa sobom – ne može se lako nadomjestiti.
Aleksandar Čilikov bio je mnogo više od istoričara umjetnosti, profesora, akademika. Bio je hodočasnik znanja, čovjek koji je sa rijetkom posvećenošću čuvao ono što drugi često olako prepuštaju zaboravu – kulturno nasljeđe, identitet, pamćenje jednog prostora i naroda. Hodao je kamenim stazama Crne Gore, spuštao se u stare oltare, zapuštene ili obnavljane crkve, gledao freske ispod slojeva prašine, razgovarao sa zidovima koji pamte više od ljudi. Znao je svaki detalj, svaki ornament, svaku pukotinu u freskama, ne samo zato što je to bio njegov posao, nego zato što je bio čovjek kojem je baština bila lična stvar, stvar srca.
RAZUMIJEVANJE
Rođen je u Beogradu 1950. godine, a odrastao na Cetinju. Možda mu je upravo to dalo onaj spoj širine i korije-
Bio je jedan od najglasnijih kritičara odnosa prema kulturnom nasljeđu. Govorio je otvoreno, ne libeći se da kaže ono što mnogi prećute. Kada bi se rušilo, gradio je riječimaotpor. Kada bi se devastiralo, upozoravao je. Bio je čovjek koji nije pravio kompromise o najvažnijim stvarima: istini, znanju i poštovanju prema prošlosti
na, otvorenost i lokalnu vezanost, razumijevanje svijeta, ali i svijest o tome da je duhovni prostor Crne Gore nešto što zaslužuje da se štiti, zapisuje i prenosi dalje. Studirao je, magistrirao i doktorirao na Filozofskom fakultetu u Beogradu, ali je svoje najvažnije knjige i svoje najvažnije tragove ostavio u Crnoj Gori. Kao da je birao ono teže, ono sporije, ono gdje se više radi i manje priznaje – da bi ostao vjeran onome što je smatrao najvažnijim: očuvanju tragova vremena.
Godinama je radio u Republičkom zavodu za zaštitu spomenika kulture Crne Gore, znao je svaki kamen na našem arhitektonskom i sakralnom nasljeđu, svaki zapis u arhivi... Nije bio od onih ljudi koji za život biraju laganu profesorsku rutinu. On je biranjem teških tema, sukoba sa vremenom, sukoba sa nebrigom i devastacijom, zapravo birajući put borbe – sebi ispisivao biografiju.
Bio je jedan od najglasnijih kritičara odnosa prema kulturnom nasljeđu. Govorio je otvoreno, ne libeći se da kaže ono što mnogi prećute. Kada bi se rušilo, gradio je riječima - otpor. Kada bi se devastiralo, upozoravao je. Bio je čovjek koji nije pravio kompromise o najvažnijim stvarima: istini, znanju i poštovanju prema prošlosti. Nije bilo lako slušati ga kada bi otvoreno govorio o stvarima koje bi mnogi radije gurnuli pod tepih. Ali to je bio Čilikov – čovjek koji nije
znao da ćuti kada vidi da nestaje ono što je čitav život učio da se čuva.
Nerijetko je na tu temu govorio za Pobjedu. U jednom od posljednjih većih intervjua, Čilikov je priznao da je često imao problema zbog svojih beskompromisnih stavova i kritike institucija.
- Ako je iko bio kritizer toga što se dešava sa baštinom, to sam bio ja u ovih 40 godi-
na. Vjerujte da sam imao dosta problema zbog toga na privatnom i profesionalnom planu. Bilo je određenih sugestija da malo smanjim sa kritikama. Bilo je, recimo, sukoba na sjednicama stručnih komisija. Primjera radi, bio sam krajem osamdesetih direktor Zavoda za zaštitu spomenika kulture kada je trebalo da se pravi elektrana na Morači. Inicirao sam dovođenje svih direktora zavoda za zaštitu spomenika kulture u bivšoj Jugoslaviji, da pišemo UNESCO-u i Svjetskoj banci peticiju da se to ne radi. Imao sam tada problema – govorio je Čilikov.
OTPOR KAPITALU
Oštro se protivio i duhu savremene, ekonomski proračunate Crne Gore, koji često nalaže da se prirodni i kulturni resursi tretiraju isključivo kroz prizmu profita. Bio je protivnik ideje da se najljepši djelovi naše prirode, rijeke, kanjoni i jezera, pretvore u „mašine“ za proizvodnju energije, bez ozbiljnog razmatranja posljedica. Govorio je da Crna Gora ne smije postati zemlja koja svoje rijeke stavlja u cijevi, a svoja najvednija prirodna dobra pod vodu, zarad privremene ekonomske koristi.
- Veliki sam protivnik tih planova. Crna Gora ima fenomenalnu kulturnu baštinu, isto tako jednu fantastičnu priro-
du, pa ako krenemo ovako kako smo krenuli sa ovim elektranama, nama neće trebati auto-put nego ćemo se čamcima voziti kroz državu. Mala je ovo zemlja za tolike akumulacije. Nijesam ekonomista, ali neka mi neko objasni kako za 600.000 ljudi treba potopiti pola zemlje da bi dobili struju – govorio je Čilikov. Posebno je bio osjetljiv kada se pomenu stari planovi o potapanju Morače.
- Manastir Morača bio bi uništen, a on je za mene svjetska kulturna baština, ne samo naša i regionalna. U pitanju je autentični spomenik iz 13. vijeka. Sa fantastičnom slikarskom baštinom zidnog i štafelajnog slikarstva Morača je fenomen. Morača nije Morača ako nije u prirodnom ambijentu u kojem se nalazi. Ako vi dovedete vodu četiri metra ispod manastira, zbog kapilarne vlage sve freske će biti uništene. Ne možete to da sačuvate. Manastir, kao kulturno dobro, vredniji je nego sve elektrane u Evropi. Ne možete vi vrhunsku kulturnu baštinu žrtvovati za bilo koje ekonomsko dobro. To niko u svijetu ne radi – govorio je Čilikov u intervjuu Pobjedi.
PUTOKAZI
Njegove knjige ostaju kao putokazi za sve koji žele da razumiju Crnu Goru kroz njene crkve, manastire, freske, ikone, arhitektonske detalje. Nije pi-
sao da bi zadovoljio akademsku formu, pisao je da bi ostavio trag, da bi se nešto sačuvalo od zaborava. Njegove monografije o paštrovskim crkvama i manastirima, sakralnom nasljeđu na Skadarskom basenu, Morači, ikonama, nijesu samo studije – to su biseri za čuvanje i pamćenje. Bio je čovjek kompromisa tamo gdje je kompromis moguć, ali beskompromisan tamo gdje je znao da bi popuštanje značilo izdaju. Nije bilo lako nositi tu vrstu dosljednosti. Plaćao je to sukobima, nesporazumima, nerazumijevanjem. Ali on nije znao drugačije. Govorio je ono što misli, ne zato da bi provocirao, nego zato što je znao da istina, ako se prećuti – više boli od svake izgovorene riječi. U svom radu na zaštiti kulturne baštine često je nailazio na zidove. Ne zidove od kamena, već od nezainteresovanosti, od politike, od kratkovidosti. Bio je svjestan da živimo u vremenu gdje kapital i želja za brzom zaradom pregaze sve što je staro, a staro je najčešće ono što vrijedi. I znao je da iza toga ne stoje samo obične greške, već sistemski problemi, nebriga koja traje decenijama. Pobjedi je jednom otkrio da vjeruje da ga je kritika našeg odnosa prema nasljeđu, te kritika institucija i odgovornih u ranijem periodu možda i koštala smjene sa mjesta direkto-
ra nekadašnjeg Zavoda za zaštitu spomenika kulture Crne Gore. Međutim, nije posustao. Čvrsto je stajao iza svojih stavova i odluka. - Poslije toga sam napravio univerzitetsku karijeru, dobio sam sve moguće nagrade, postao sam član Akademije nauka. Dakle, niko me nije progonio zbog mojih stručnih stavova. Hoću da kažem da ako se vi postavite na takav način prema svojoj profesiji, da vam je primaran prvenstveno stručni motiv i da ćete po bilo koju cijenu da se držite stručnog motiva, tako vas javnost navikne i više vas niko ne dira. Ako popustite i jedan put, tu vam je kraj – govorio je Čilikov.
DOGOVOR
Ostao je upamćen i po hrabrom stavu kada je riječ o odnosu prema kulturnoj baštini pod okriljem Srpske pravoslavne crkve. Nije optuživao, ali je upozoravao. Govorio je da država mora da preuzme odgovornost, jer ako čekate da neko drugi brine o kulturnim dobrima – kulturnih dobara neće biti. Zalagao se za dijalog između crkve i države, za zajednički dogovor o obnovi, očuvanju, prezentaciji. Vjerovao je da se rješenja nalaze razgovorom, a ne preglasavanjem i inatom. - To je jedno vrlo kompleksno pitanje. Neću da idem linijom manjeg otpora, ali devastacije ima. Ne mogu da tvrdim da su namjerne. Crkva je živi organizam, ona hoće da organizuje duhovni život, njoj trebaju prostori. Crkvi treba prezentacija duhovnosti putem umjetnosti. Sve ja to razumijem. Ne bih tu samo okrivljavao crkvu. Evo primjera: ako vama crkva na nekom bitnom spomeniku kulture ispostavi zahtjev da napravite projekat jer nešto treba da se obnovi, onda bi država morala da obezbijedi novac, uradi projekat i brzo reaguje. Ako crkva čeka tri-četiri godine i više, ona će u hodu početi obnovu, što ja naravno ne opravdavam. Objasnite Vi meni jednu drugu stvar: imamo li mi građevinske inspekcije, urbanističke institucije, DUP-ove, planove.... Zašto neko posmatra neplansku gradnju tri-četiri godine, zašto se to dešava na oči inspektora, stručnjaka, koji mogu to da zabrane u jednoj sekundi? –zapitao se Čilikov u intervjuu Pobjedi.
Niđe u svijetu, u civilizovanim sredinama, kako je rekao, vi ne možete graditi ka-
„Kulturna
Aleksandar Čilikov posebno je bio osjetljiv na sudbinu starih gradskih cjelina u Crnoj Gori. Njega nije boljela samo devastacija pojedinačnih objekata – njega je pogađala sistemska nebriga prema gradovima koji nose slojeve istorije, identiteta i duha prostora. Boka Kotorska, pod zaštitom UNESCO-a, za njega nije bila samo turistička razglednica, već živi organizam čije je tkivo godinama narušavano pretjeranom gradnjom i bespravnim intervencijama. Bio je neumoran u upozoravanjima da ćemo, ako nastavimo tim putem, izgubiti ono što nas čini prepoznatljivima – ne samo pred svijetom, već i pred samima sobom. Smatrao je da je borba za očuvanje ambijentalnih cjelina u Kotoru, Perastu, Risnu, Budvi, Ulcinju i Starom Baru borba za dušu Crne Gore. O tome je vatreno govorio u intervjuima za Pobjedu. - Ono što mene posebno nervira je kako ljudi ne shvate da ćemo, ako očuvamo Boku sa njenom baštinom, imati veće prihode od svih građevina koje bi neko pravio. Idite u Veneciju, koja je potpuno očuvana, pa ćete da platite kafu 15 eura, ili pivo 50 eura. Tamo masovno odlaze i plaćaju te cijene. Isti je to slučaj sa našom kulturnom baštinom u Boki Kotorskoj. I ta brzopletost, borba za laku zaradu, uništiće nam sve te mogućnosti za najelitniji turizam. Što je italijanski turizam bez kulturne baštine? Nijesu to stanovi, hoteli, pice, nego kulturna baština koja donosi milijarde – govorio je Čilikov.
Na pitanje jesmo li zakasnili da utremo put tom snu da budemo kao Italija, Čilikov je odgovorio da „neke šanse još postoje za Boku, za stari Bar definitivno postoje, pa možda i stari Ulcinj“.
- Budva je totalno izgubljena, Stari grad liči na siroče. U sve to treba da se ulaže novac, ali to je dobro ulaganje. Kad se shvati da kulturna baština može da bude fabrika para, onda će se tu nešto popraviti. Kulturna baština i kultura u Crnoj Gori su kolateralna šteta. Jeste li ikad u crnogorskom parlamentu čuli raspravu o kulturi u posljednjih 30 godina? Ja nijesam nikad. Što znači da najznačajnije zakonodavno tijelo uopšte to ne tretira. Mislim da bi trebalo serija sjednica Skupštine da bude posvećena samo temi kulturne baštine – govorio je Čilikov.
ko vam padne na pamet, pod parolom „ako mi ne udovoljite, biće vjerski sukob“.
- To u svijetu ne postoji. Možda postoji problem u komunikaciji između sveštenstva i određenih institucija. Bojim se da se ta komunikacija malo izgubila. Ako je u pitanju jedan značajan sakralni spomenik kulture, tj. crkva sa umjetničkim ukrasom, kojoj treba neka vrsta obnove, u komisiji koja bi razmatrala idejni projekat morali bi biti predstavnici crkve. To se kod nas ne radi, a ja mislim da treba da se radi. Ako su oni imaoci ili vlasnici, morate da razgovarate sa njima, da vidite koje su njihove potrebe, koje su potrebe struke i da se nađe neki kompromis –govorio je Čilikov. Govorio je često o Boki Kotorskoj, bio je veliki poznavalac tog prostora i autoritet kada je riječ o obavezama Crne Gore prema UNESCO-u. Bio je protivnik megalomanije. Vjerovao je u mjeru. Govorio je da u kulturnoj baštini Crne Gore nema mjesta za kič i grandioznost, jer njena ljepota leži upravo u skromnosti, u tome što je nastala iz slobodarskog duha ljudi koji su umjeli da budu i siromašni i dostojanstveni.
- Odlično poznajem Kotor i Boku Kotorsku i znam čitavu problematiku koja je vezana za očuvanje kulturne baštine pod zaštitom UNESCO-a. Tamo je došlo do značajnih deva-
Otvoreni KotorArt Don Brankovi dani muzike, ukazano na značaj očuvanja UNESKO statusa Kotora
stacija, a tu prije svega mislim na Kostajnicu. Ne mogu da shvatim kako je uopšte to realizovano. Ima i drugih devastacija na pojedinačnim objektima, u ambijentu. Ne bi moglo da se kaže da je sad, u globalu posmatrano, to nekakva totalna devastacija. Sudeći po organizovanju ovih tijela, po nekim njihovim odlukama, može se zaključiti da će se to zaustaviti. Pošto ja nijesam siguran, daću vam odmah jedan primjer – pravljenje mosta preko Veriga za mene je kulturni genocid. Nema te stručne rasprave đe ja to neću argumentovati – govorio je Čilikov za Pobjedu.
ODGOVORNOST
Čilikov je bio i boem, volio je razgovore, ali i tišinu. Znao je da provede sate u arhivima, u samotnim istraživanjima kulturnih dobara, ali i na terasi sa prijateljima, uz vino i priču o životu, umjetnosti, istoriji. Nije bio čovjek funkcije, iako ih je imao mnogo. Bio je čovjek znanja, po kojemu je živio. Nakon njegovog odlaska, ostaju upravo njegovo znanje i knjige. Njegova borba za očuvanje kulturnog pamćenja ostaje da nas opominje. A nama ostaje odgovornost da ne zaboravimo ono na što nas je uporno podsjećao – da narod bez kulture i pamćenja nije narod, nego pusta masa koja prolazi kroz vrijeme bez traga.
J. NIKITOVIĆ
PODGORICA - Umjesto protokolarnih čestitki i svečanih govora, otvaranje 24. KotorArt Don Brankovih dana muzike iskorišćeno je za jasan apel: nadležni moraju odmah da urade ono što im je dužnost i sačuvaju UNESCO status Kotora – jer gubitak tog statusa bio bi poraz cijelog grada i države. Festival je počeo koncertom pod nazivom „Mostovi muzike“, na trgu ispred Katedrale Sv. Tripuna, događajem jedinstvene koncepcije i snažnih poruka. Premijerno se predstavio Festivalski orkestar Crne Gore pod dirigentskom palicom maestra Mladena Tarbuka, a nastupili su i Gradska muzika Kotor, ženska pjevačka grupa „Đude“, klapa „Štiglići“ i guslar Nikola Krivokapić Program je spojio djela evropske i crnogorske muzičke tradicije sa savremenim stvaralaštvom, uz premijerna izvođenja naručenih kompozicija naših autora Nine Perović i Milivoja Pićurića
Direktor festivala, pijanista i univerzitetski profesor Ratimir Martinović, govorio je o borbi za očuvanje UNESCO statusa grada Kotora. Napome-
nuo je da govornica KotorArta nikad nije bila zamišljena za vatromete političara i njihova slikanja, nego kao mjesto susreta i suočavanja sa stvarnošću.
- Kako god da se tumači ovaj izvještaj, jedna misao zlokobno stoji - ako Kotor izgubi status na UNESCO listi, izgubio je bitku za sebe samog. Zato umjesto svečanog i prigodnog govora, želim da uputim apel, poziv, molbu, vapaj svim nadležnim: da bez odlaganja, bez pompe, bez birokratskih fraza, urade ono što im je dužnost. Na nama, Kotoranima je da osvijestimo ipak prvo sebe, pa onda i državu Crnu Goru. Institucije države snose najveću odgovornost za ovaj nedopustivi status u kome se naš grad danas nalazi – kazao je Martinović.
Grad Kotor, kako je rekao, ne smije biti žrtva i samo dobra prilika za brzopotezno bogaćenje ,,valorizatorskih građevinskih eksperata“.
- Kotor ne pripada samo nama, već smo dio jedne mnogo šire zajednice - svjetske baštine u kojoj ravnopravno stojimo pored Venecije, Pariza, Rima, Xi Ana… i dužni smo da ga sačuvamo, ako ne zbog nas koji smo nesvjesni, onda zbog djece i bu-
dućnosti ovog grada, čovječanstva i svijeta koji dolaze da mu se dive - kazao je Martinović. On se osvrnuo i na višegodišnju borbu KotorArta sa institucijama. Posebno je apostrofirao Ministarstvo kulture i „stalnu, iscrpljujuću, sizifovsku borbu“ sa tom institucijom.
- Ugovor za ovu godinu smo potpisali prije četiri dana, iako smo prvi prijedlog programa predali još prošlog decembra. I tako godinama unazad – rekao je Martinović. Pomenuo je i gitaristu Miloša Karadaglića i njegov patriotski i dostojanstveni čin odbijanja Trinaestojulske nagrade. Na svečanosti su govorili i predsjednik opštine Kotor Vladimir Jokić, ministarka kulture i medija Tamara Vujović i ambasador EU u Crnoj Gori Johan Satler.
Jokić je kazao da uprkos izazovima Kotor neće izgubiti svoju baštinu, jer zna da je mora čuvati djelima, a ne riječima. Ministarka Vujović je istakla da Kotor nije na listi kulturne baštine u opasnosti. - Ali, dobili smo obaveze. Ako želimo da se dičimo UNESCO statusom, moramo ga zaslužiti odgovornošću, ne deklaracijama - istakla je Vujović. A. Đ.
Muzički bioskop za najmlađe danas i 17. jula u Luštica Bayu Spoj prirode, umjetnosti i filma
PODGORICA - Projekcije Muzičkog bioskopa, novitet dječjeg segmenta Tivatskog muzičkog festivala, biće organizovane pod vedrim nebom danas u ambijentu Luštica Baya i 17. jula na Ljetnjoj pozornici u Donjoj Lastvi. Mališani će na ovim događajima biti u prilici da uživaju u spoju prirode, umjetnosti i filma na neuobičajen i uzbudljiv način.
Prvi put u Crnoj Gori, najmlađa publika će imati priliku da gleda savremene animirane filmove stranih autora uz pratnju kamernog ansambla koji će uživo izvoditi muziku i zvučne efekte, sinhronizovane sa projek-
cijama na platnu. Ova inovativna multimedijalna forma, realizovana u saradnji sa Music Art Association TEKIART - udruženjem iz Kragujevca, donosi svjež i kreativan način predstavljanja klasične muzike djeci, stvarajući nezaboravno iskustvo koje spaja film, muziku i igru.
- Muzički bioskop je multimedijalni i interdisciplinarni projekat osmišljen kao koncert klasične muzike u kojem kamerni ansambl od sedam muzičara uživo izvodi muziku i zvučne efekte iz animiranih filmova koji se istovremeno prikazuju na platnu na sceni. Predstavu upotpunjuje inte-
raktivna prezentacija kompozitora, muzike i instrumenata, a namijenjena je prvenstveno djeci, sa ciljem njihovog upoznavanja sa svijetom muzike i razvijanja muzičke pismenosti. Do sada je Muzički bioskop realizovao šest različitih predstava na više od 60 izvođenja, a posebnu radost našem timu predstavlja činjenica da će prvi međunarodni nastupi biti upravo na Tivatskom muzičkom festivalu i KotorArtu - kazao je direktor agencije TEKIART Božidar Rajić Drugi Tivatski muzički festival održava se od 18. juna do 20. avgusta na više lokacija u Tivtu. A. Đ.
TRIJUMF SPORTA I DRUŽENJA: U Farmacima završene 53. Lješanske igre
Najbolji u ukupnom plasmanu je sastav Beri (46 bodova), a pošto je to treći put zaredom – nose pehar u trajno vlasništvo. Drugo mjesto pripalo je Buronjima (32) sa dva boda više ispred trećeplasiranih Goljemada (30). Ipak, više od rezultata pamtiće se susreti, razgovori i druženja
Više od hiljadu duša izabralo je u prazničnu neđelju veče igralište u Farmacima i veliko finale Lješanskih igara u fudbalu između Bera i Buronja umjesto praćenja okršaja Čelsija i Pari Sen Žermena u završnici Svjetskog klupskog prvenstva u Nju Džersiju!
- Naravno da ne žalimo, finale Lješanskih se ne propušta! Za ovo živimo godinu, jedva čekamo i nema toga Vimbldona, niti engleskog i francuskog tima koji su bitniji od naših – u jednom dahu su komentarisali gledaoci na tribinama jedva čekajući da krene šlag na tortu 53. Lješanskih sportskih igara. Čekajući glavni okršaj, saznali smo da je u polufinalu noć ranije bio ,,strašan fudbal“, ,,finale prije finala“, da su Goljemadi do samog finiša vodili 2:0, ali su Berani preokrenuli sa tri brza gola i, u napetoj završnici, trasirali put do odlučujućeg meča.
Pitomina i pružena ruka dobrodošlice Lješanske nahije
Prije finalne utakmice između Bera i Buronja, aplauze su u prazničnu neđelju veče izmamili najmlađi koji je odigran revijalni meč između fudbalskih ekipa Gornje i Donje Lješanske nahije, u uzrastu do 12 godina. Mališani su skroz obavezno shvatili utakmicu – bili su neumorni, branili, borili se za svaku loptu, vješto kom-
okupila je prazničnog 13. jula sve generacije da navijaju. Petogodišnjem i lijepo vaspitanom Davidu omiljeni je Kristijano Ronaldo, dvije lijepe tinejdžerke znaju sastave svih sela koja su nastupila ove godine, a favorit šarmantne bake iz Bloka pet bila je –svježina u Farmacima!
- Ovakve arije nema nadaleko, mislim da ću tražiti da produže takmičenje – s osmijehom je rekla i prigrnula ružičasti džemper.
A onda je lopta krenula sa centra. Beri su počeli brže, snažnije i uigranije, rano poveli sa 1:0, dok su Buronji tečno kombinovali, ali bez rezultata u završnici. Iako je riječ o amaterskom sportu, svi su davali maksimum pa je bilo i lijepih pasova na obje strane i centar-
šuteva i prodora, čvrste igre, pa i pokoji oštriji duel i karton, ali se ipak sve završavalo smirivanjem i rukovanjem. Na poluvrijeme se otišlo sa 3:0. Buronji su opasnije otvorili drugi dio, propustili nekoliko prilika da savladaju odličnog golmana Bera, a uspjelo im je jednom. U samom finišu Beri su napravili još jednu seriju lijepih kombinacija i sa 5:1 zasluženo slavili, čemu su se specijalno obradovali njihovi najmlađi navijači koji su ih neumorno i glasno bodrili.
NAGRAĐENI
Onda je došlo vrijeme za uručenje diploma, medalja i pehara i riječ je, u ime organizatora, uzeo ,,alfa i omega“ Igara Radovan-Rako Popović. Najbolji u ukupnom plasmanu je
Na 53. Lješanskim sportskim igrama od 4. do 13. jula nastupilo je 14 ekipa: Beri, Krusi, Buronji, Briđi, Gradac, Štitari, Staniseljići, Parci, KornetPopratnica, Brežine, Bigor, Liješnje, Goljemadi i Farmaci, sa oko 400 takmičara
binovali i efektno pogađali mrežu. Bilo je različitih imena na dresovima – od onih sa nazivima školica fudbala, preko odštampanih lješanskih prezimena na majicama, do Ronalda, Mbapea, Mesija... Dodatni šarm utakmici dale su djevojčice koje su pokazale da žele da igraju fudbal, a potom se začas preoblačile iz dresova i šortseva u
sastav Beri (46 bodova), a pošto je to treći put zaredom – po pravilniku nose pehar u trajno vlasništvo. Drugo mjesto pripalo je Buronjima (32) sa dva boda više ispred trećeplasiranih Goljemada (30). Najbolji sastav u basketu imaju Goljemadi, drugi je Gradac, a treće mjesto pripalo je sastavu Kornet-Popratnica. U odbojci je šampion tim Staniseljića, drugi su Beri, a treći Goljemadi, dok su u stonom tenisu poredak 1. Beri, 2. Parci i 3. Buronji. Šah su na 53. Lješanskim sportskim igrama najbolje igrali Goljemadi, slijede Buronji, pa Beri. Kad je riječ o streljaštvu pojedinačno je najbolji Nikola Đurišić (Parci), drugi je Dragan Raičković (Gradac), a treći Radule Marković (Buronji). Ekipno je u toj disciplini prvi Gradac, druge Brežine, a treći Buronji. Atletika je kraljica sportova, a u lješanskoj varijanti zastupljena je kroz nekoliko tradicionalnih disciplina u kojima se odmjeravaju brzina i snaga. Tako je u trci na 1.000 metara pobijedio Davor Radusinović iz Buronja, a slijedi dvojac iz Bera – drugi Balša Bojanović i treći Stojan Racković.
Iz mjesta je najviše skočio Stojan Racković (Beri), zatim Marko Marković (Buronji) i Davor Radusinović (Buronji), dok je u bacanju kamena s ramena šampion Ivan Čičarević (Štitari), drugi je Mirko Uskoković (Liješnje), a treći Stojan Racković (Beri). U vuči konopa najjače su Beri, pa Farmaci i Goljemadi, dok su u ekipnom poretku u atletici 1. Buronji, 2. Beri i 3. Štitari.
Da sumiramo za fudbal – prve Beri, drugi Buronji, a treći Štitari. Pehar za fer-plej ove godine pripao je ekipi Brežina.
DO SLJEDEĆE GODINE
Na 53. Lješanskim sportskim igrama od 4. do 13. jula nastupilo je 14 ekipa: Beri, Krusi, Buronji, Briđi, Gradac, Štitari, Staniseljići, Parci, Kornet-Popratnica, Brežine, Bigor, Liješnje, Goljemadi i Farmaci, sa oko 400 takmičara. Organizaciju igara pomogli su Sekretarijat za sport Glavnog grada, Odbojkaški savez Crne Gore i Fudbalski klub Budućnost.
Svečano otvoren Bulevar
Glavni grad Podgorica u saradnji sa Vladom uspješno je priveo kraju radove na izgradnji Bulevara Veljka Vlahovića na Starom aerodromu, koji su svečano otvorili premijer Milojko Spajić, gradonačelnik Podgorice Saša Mujović i predsjednica Skupštine glavnog grada Jelena Borovinić-Bojović – saopšteno je iz PG biroa prije dva dana.
IZAZOVI
Iz Glavnog grada poručuju da Bulevar Veljka Vlahovića predstavlja važnu saobraćajnu i infrastrukturnu vezu koja će znatno unaprijediti protočnost i bezbjednost svih učesnika u saobraćaju, kao i kvalitet života građana ovog dijela grada, ali i Podgorice u cjelini. - Riječ je o projektu koji je, iako suočen sa brojnim izazovima tokom realizacije, završen uz odlučnost i angažovanje nad-
ležnih institucija na lokalnom i državnom nivou – poručili su iz Glavnog grada.
Predsjednik Vlade Milojko Spajić, čestitajući građanima Dan državnosti, istakao je značaj sinergije lokalne i državne vlasti u realizaciji kapitalnih projekata. Kako je dodao, ovo je primjer kako se zajedničkim radom i posvećenošću mogu prevazići problemi i ispuniti očekivanja građana. - Velika je čast što upravo na današnji dan otvaramo jedan ovako važan projekat koji je jako bitan za građane Podgorice. Vlada je finansirala projekat u iznosu od 3,5 miliona eura, a Glavni grad ga je sproveo i to je rezultat jako dobre saradnje - kazao je premijer Spajić, te naglasio da centralna i lokalna vlast posvećeno rade na realizaciji projekata koje su građani godinama čekali. Premijer je obećao da će svi oni projekti koji su negdje čekali u fiokama i nijesu realizovani
Obilježiti i biciklističke staze
Prilikom otvaranja i tokom izvođenja radova na izgradnji Bulevara Veljka Vlahovića, iz Glavnog grada su poručili da će duž cijelog bulevara biti izgrađena obostrana biciklistička staza, širine jedan metar. Tokom jučerašnjeg obilaska novoizgrađene saobraćajnice konstatovali smo da ovaj dio posla još nije završen. Njihovim obilježavanjem, na radost biciklista, biće povezan koridor koji već postoji na trotoarima uz bulevar prema Tuzima.
Pripadnici Službe zaštite i spašavanja gasili požar na objektu u Ulici Oktobarske revolucije
moderne haljinice od tila. -Srećni smo što je bilo veliko interesovanje i za ovu utakmicu i što je publika pozitivno reagovala. Razmislićemo da već od naredne godine damo šansu najmlađima, da imaju svoje utakmice. To može biti samo pozitivan impuls u nastavku trajanja ove manifestacije jer njima sve ovo ostavljamo – poručio je Radovan – Rako Popović.
Iako se bližila ponoć, mnogima se nije rastajalo, niti žurilo iz pitomih i svježih Farmaka, a više puta smo čuli rečenicu da su svi koji su došli pobjednici i da to nikako nije fraza nego blago u ovim smutnim vremenima... I da se mnogo duže od golova, koševa, mečeva, skokova ili brzine pamte druženja, prijateljstva i ponovni susreti. Uslijedili su pozivi na po još jedno piće, fotografiju, razmjenu brojeva telefona i želju da se ponovo sretnu jer, kako naglasi učesnik akcija na ovom području duže od pola vijeka, Bogdan-Bojo Brnović iz Briđa ,,da nije Igara, zaboravili bismo jedni druge“.R.U.-I.
Spriječili da se vatra proširi na okolne objekte, lakše povrijeđena jedna osoba
Pripadnici Službe zaštite i spašavanja Glavnog grada juče oko 15 časova gasili su požar na objektu u dvorišnom dijelu zgrada u Ulici Oktobarske revolucije. U požaru, za koji se sumnja da je podmetnut, lakše je povrijeđena jedna osoba koju su vatrogasci – spasioci zatekli u objektu i prevezli u Urgentni centar.
U gašenju je bilo angažovano 12 vatrogasaca – spasilaca sa četiri vatrogasna vozila. Kada su stigli na lice mjesta, vatra je već bila zahvatila krov. Zahvaljujući brzoj intervenciji spriječili su da se ona proširi na susjedne objekte. Na terenu su bili hitna pomoć i policija, koja će utvrditi kako je došlo do požara.
Pripadnici Službe zaštite i spašavanja juče su gasili požar i u Kokotima, gdje su gorjeli trava i nisko rastinje, dok je avion Direktorata za vanredne situacije MUP-a gasio na nepristupačnom terenu od Stravča ka Brskutu. I. M.
zbog nesposobnosti, korupcije ili nekog drugog razloga biti uspješno privedeni kraju.
Gradonačelnik Podgorice Saša Mujović naglasio je da otvaranje Bulevara Veljka Vlahovića nije samo kraj jednog infrastrukturnog projekta, već i početak nove faze razvoja ovog dijela Podgorice, te najavio neke od novih projekata koji će uskoro biti započeti na Starom aerodromu.
- Trinaesti jul je jedan od najznačajnijih, ako ne i najznačajniji datum u crnogorskoj istoriji, on je temelj antifašističke, slobodne i građanske
Crne Gore i mislim da je ovaj datum pravi pokazatelj kako kada smo udruženi, kada smo zajedno i kada imamo isti cilj tvorimo velika djela i postižemo velike pobjede. Nema nikakve dileme da je jedna takva velika pobjeda i veliki rezultat
Bulevar Veljka Vlahovića koji danas otvaramo i to je pokazatelj kako Glavni grad uz snažnu podršku Vlade i premijera Milojka Spajića može postići dobre rezultate, prije svega za građane - kazao je Mujović.
Istakao je da će značaj ovog bulevara do punog izražaja doći u godinama koje dolaze, imajući u vidu da je Stari aerodrom jedno od naselja koje se intenzivno razvija. - Ovdje se ne zaustavljamo, na-
Da nije bilo opstrukcije Ministarstva finansija, bulevar bi bio završen prije tri godine
Bivši gradonačelnik Podgorice Ivan Vuković, koji je 30. oktobra 2020. godine sa predstavnicima Uprave javnih radova ozvaničio početak radova na izgradnji Bulevara Veljka Vlahovića, istakao je da je ovaj projekat mogao biti realizovan prije tri godine. - Dobra vijest je što je, nakon pet godina, danas otvoren Bulevar Veljka Vlahovića. Loše je to što je, da nije bilo opstrukcije Ministarstva finansija, na čelu sa Milojkom Spajićem, bulevar trebalo da bude završen prije tri godine. Najgore je što tadašnji ministar danas priča to što priča – objavio je na svom Fejsbuk profilu Vuković, koji je uz ovaj komentar objavio i video-snimak svog izlaganja u Skupštini glavnog grada u kojem upozorava da može doći do kašnjenja u realizaciji ovog projekta zbog toga što tadašnja vlada nije obezbijedila finansijske pretpostavke da ispuni ono što su joj ugovorne obaveze.
protiv, ovo je jedna odskočna daska da nastavimo ono što planiramo za ovaj dio grada. Već danas otvaramo i Ulicu Miloša Obilića, u toku su radovi na izgradnji nastavka Bulevara Pera Ćetković, 23. jula ćemo dobiti idejno rješenje za Sajmište – jedan od najvažnijih gradskih projekata koji će takođe biti lociran na Starom aerodromu. Kreće rekonstrukcija ulica Vojislava Ilića i Radovana Zogovića. U pripremi je dokumentacija za rekon-
strukciju ulica Cara Lazara i Neznanih junaka i zaista ovaj dio grada će doživjeti najbolju moguću transformaciju u godinama koje dolaze - zaključio je Mujović i dodao da nema nikakvu sumnju u nastavak snažnog partnerstva i saradnje, kako na lokalnom tako i na državnom nivou.
Podsjećamo, izgradnja Bulevara Veljka Vlahovića na Starom aerodromu počela je 30. oktobra 2020. godine i trebalo je da bude završena u roku od 30 mje-
Iz Gradskog saobraćaja Glavnog grada obavještavaju građane
Iz Gradskog saobraćaja Glavnog grada obavještavaju građane da od 16. jula mogu ostvariti pravo na besplatan prevoz, uz objašnjenje koja dokumenta je za to potrebno priložiti.
PRAVO
Navode da na osnovu Odluke o besplatnom prevozu u prigradskom i gradskom linijskom saobraćaju ranjivih kategorija stanovništva na teritoriji Podgorice, pravo na besplatan prevoz ostvaruju penzioneri, osobe starije od 67 godina, osobe sa invaliditetom, te osobe u stanju socijalne potrebe utvrđene od strane organa državne uprave nadležnog za poslove socijalnog staranja sa područja Glavnog grada Podgorice.
seci, odnosno u aprilu 2023. Sa građevinskom firmom Tehnoput MNE d.o.o. Podgorica, koja je probila nekoliko rokova, raskinut je ugovor o izvođenju radova prošle godine, a nakon sprovedenog tendera 7. oktobra je u posao uvedena građevinska firma Crnagoraput A.D. Podgorica, koja
- Korisnici prava na besplatan prevoz mogu biti samo lica koja imaju prebivalište, odnosno odobren stalni boravak na te-
ritoriji Podgorice – navode iz Gradskog saobraćaja. Potrebno je podnijeti zahtjev, koji se popunjava na šalteru u
zgradi Skupštine glavnog grada, od 16. jula, svakog radnog dana od osam do 15 sati, kao i subotom.
je trebalo da završi posao do 9. maja ove godine. Osim toga što su građani Podgorice na završetak radova čekali skoro dvije i po godine duže, odnosno skoro onoliko koliko je bio predviđeni rok za realizaciju ovog projekta (30 mjeseci), ovaj posao nas (prema navodima Agencije za izgradnju i razvoj Podgorice) košta oko milion i po eura više u odnosu na cijenu koja je ugovorena 2020. godine – odnosno oko šest miliona eura, u odnosu na predviđenih 4,6 miliona. U pitanju je projekat koji je realizovao Glavni grad u saradnji sa Upravom za kapitalne projekte. I. M
- Penzioneri prilažu: fotokopiju lične karte (original na uvid), originalnu potvrdu koju izdaje Fond za penzijsko-invalidsko osiguranje, kojom se dokazuje da putnik prevoza ima status lica penzionera, uvjerenje o prebivalištu ili potvrdu o stalnom boravku na teritoriji Podgorice – navode iz Gradskog saobraćaja.
PROCEDURA
strane nadležnog organa državne uprave za poslove socijalnog staranja, potrebno je dostaviti uvjerenje o kućnoj zajednici, ovjereno kod notara, sa podacima o licima koja čine kućnu zajednicu – navodi se u saopštenju. Lica starija od 67 godina prilažu: fotokopiju lične karte (original na uvid), Uvjerenje o prebivalištu ili potvrdu o stalnom boravku na teritoriji Podgorice, dok lica sa invaliditetom prilažu: fotokopiju lične karte (original na uvid), originalnu potvrdu ili rješenje nadležnog organa kojim se dokazuje status lica sa invaliditetom, uvjerenje o prebivalištu ili potvrdu o stalnom boravku na teritoriji Podgorice. -Korisnici koji ispunjavaju uslove i prilože potrebnu dokumentaciju na šalteru, biće fotografisani na licu mjesta, nakon čega im se odmah izdaje kartica za besplatan prevoz – zaključuju iz Gradskog saobraćaja, uz napomenu da se kartica mora imati prilikom svakog korišćenja linijskog prevoza. I. M. Vlahovića na Starom aerodromu
Lica u stanju socijalne potrebe (utvrđena od strane nadležnog organa) prilažu: fotokopiju lične karte (original na uvid), originalnu potvrdu kojom se dokazuje da se radi o porodici ili pojedincu (korisnicima) u kojima žive lica sa invaliditetom i domaćinstvima u kojima žive lica koja su u stanju socijalne potrebe, utvrđene od organa državne uprave nadležnog za poslove socijalnog staranja, Uvjerenje o prebivalištu ili potvrdu o stalnom boravku na teritoriji Podgorice. -Ukoliko se radi o porodici koja je korisnik prava na socijalna davanja utvrđena od
Evropsko prvenstvu boksu za juniore
PODGORICA - Tri boksera, dvije bronzane medalje - učinak je crnogorske bokserske reprezentacije na Evropskom juniorskom prvenstvu u Novom Pazaru. Bronzanim odličjima okitili su se Strahinja Mrdak u kategoriji do 50 kg i Nikšićanin Nikola Raičević do 48 kg. Na putu do finala člana BK Budva je zaustavio Jermen Tigran Kiragosjan, nakon odluke sudija, koja je u crnogorskom taboru primljena sa velikim nezadovoljstvom.
Mladi Bjelopoljac je dao maksimum, hrabro išao naprijed i stekao se utisak bio bolji od svog rivala, ali su sudije dosudile pobjedu Jermenu. Za razliku od Mrdaka, Nikola Raičević nije ni nastupio u polufinalu, jer zbog povrede vrata zadobijene u četvrtfinalu i pored velikih napora ljekarskog tima nije bio sposoban da se suprotstavi Rusu Matveju Zajcevu, pa se morao zadovoljiti bronzom. - Osjećaji su pomiješani. S jedne strane ponos zbog dvije osvojene evropske bronze, a s druge razočaranje jer znamo da smo mogli i do finala. U svakom slučaju, ponosan sam na oba naša borca. Ostavili su srce u ringu i pokazali vrhunski kvalitet, karakter i sportski duh. Nažalost, sa odlukom sudija koje su dodijelile pobjedu Jermenu teško se možemo saglasiti - Strahinja je apsolutno zaslužio finale, ali sport je ponekad nemilosrdan - rekao je Strahinjin otac i trener u reprezentaciji Slavko Mrdak. Stariji Mrdak ističe da je svjestan da su odluke sudija sastavni dio sporta, ali... - Osjećamo gorčinu jer vjerujemo da je Strahinja oštećen. Ostaje žal i što je povreda spriječila Raičevića da se bori za finale. To je sigurno težak trenutak za svakog sportistu, ali nam je zdravlje boksera uvijek na prvom mjestu. Ipak, osvojene dvije bronze na Evropskom prvenstvu veliki su uspjeh za Crnu Goru i snažan pokazatelj da idemo u pravom smjeru. Imamo boksere koji imaju i kvalitet i srce, i siguran sam da nas u budućnosti čekaju još veći rezultati - zaključio je Slavko Mrdak. R. P.
PODGORICA - I simbolično i moćno - sve u znaku broja i datuma 13!
Vaterpolo reprezentacija Crne Gore U16 prije dva dana je na proslavi obnove nezavisnosti naše države osvojila bronzano odličje na šampionatu Evrope, ukupno 13. naših mlađih selekcija od 2006. godine.
I to na kakav način. Naši mladići su nakon startnih poraza u grupi od Italije (17:11), Grčke (16:11) i pobjede nad Hrvatskom poslije peteraca (17:16) bili bolji od Rumunije u osmini finala (13:7) i Španije u četvrtfinalu (18:14). Sreće nijesu
Naši mladi bronzani vaterpolisti sletjeli su iz Istanbula na Aerodrom Tivat, gdje su ih dočekali porodice, prijatelji, predstavnici države, Vaterpolo i plivačkog saveza Crne Gore, sa
imali u pretposljednjem polufinalnom okršaju sa ,,azurima“ (13:12), a u posljednjem meču za bronzano odličje savladali ponovo Hrvatsku (12:7).
- Ušli smo u utakmicu motivisano, posebno na dan koji
Sjajan rezultat crnogorskih atletičara na prvenstvu Balkana za juniore
Mihailu Roćenoviću bronza, rekord postavio i Matija Vojvodić
PODGORICA - U rumunskoj Krajovi juče je održan Balkanski šampionat u atletici za juniore, na kojem je nastupilo 350 učesnika iz 22 države, a crnogorski takmičari ostvarili su sjajne rezultate.
Mihailo Roćenović , član Mornara, u disciplini 400 metara, osvojio je bronzanu medalju sa rezultatom 47,59 uz novi rekord Crne Gore za juniore. Roćenović je pobijedio u svojoj finalnoj grupi B i ispunio drugi put ove godine normu za Evropsko juniorsko prvenstvo,
koje će biti održano od 7. do 10. avgusta u Tampereu. Matija Vojvodić, takođe član Mornara, u disciplini 110 prepone osvojio je deveto mjesto sa novim crnogorskim juniorskim rekordom sa 14,40 sekundi. Vojvodić je nastupio i u skoku udalj i sa rezultatom 6,91 metara osvojio 10. mjesto. Anđelina Lašić iz Tare u bacanju koplja osvojila je peto mjesto sa 38,98 metara. Sa ekipom na ovom takmičenju kao vođa puta bila je tim lider Bojana Đurković, trener u Mornaru iz Bara. R. P.
predsjednikom Nikolom Milićem Predstavnici Saveza, Ministarstva sporta i mladih, kao i Opštine Tivat uputili su iskrene čestitke mladim vaterpolistima i stručnom
nam puno znači. Kontrolisali smo meč od početka i priveli ga kraju kao velika ekipa. Ovim putem bih zahvalio momcima i stručnom štabu bez kojeg ne bismo mogli doći do rezultata. Jako sam ponosan. Emocije ra-
štabu na velikom uspjehu i osvojenoj bronzanoj medalji, ističući da su na dostojanstven način predstavljali Crnu Goru i još jednom potvrdili da je vaterpolo sport koji sa ponosom nosi ime naše države na međunarodnoj sceni.
de. Želim im puno sreće u daljim karijerama – istakao je trener Đorđe Radošević Imala je Crna Gora pehove kroz šampionat, suočila se sa povredama, a nažalost, nakon premijernog meča, zbog po-
vrede bubne opne na operaciju je morao Stefan Vraneš Ali, kao su nagomilani problemi još više zbližili crnogorski tim, koji je u Turskoj priredio senzaciju. - Zadovoljni smo rezultatom. Pokazali smo da jedna mala zemlja kao što je Crna Gora može da dođe do trećeg mjesta. Mislim da smo zaslužili i više, ali smo dali sve od sebe i zasluženo osvojili bronzu - poručio je kapiten Andrej Durutović Stigla je i individualna nagrada za naš tim - Jakša Milanović proglašen je za najboljeg golmana na šampionatu Evrope. A. MARKOVIĆ
Na Žabljaku održan drugi Coinis Durmitor Trail Run Baltić slavio u trci na 42, Kukuličić na 10 kilometara
PODGORICA – Na Žabljaku je održan drugi Coinis Durmitor Trail Run - trka na 42 kilometra, kao i trke na pet, deset i 21 kilometar.
Takmičari su imali priliku da trče oko deset jezera uz skoro 2.000 metara elevacije, te da osim testiranja svoje fizičke spremnosti istraže jedinstvene predjele durmitorskog kraja. Nastupila su čak 954 takmičara iz 30 zemalja, čak i iz Novog Zelanda i Kanade. Izazovnu rutu od 42 kilometra prvi je istrčao Brano Baltić iz Crne Gore, koji je trku završio za četiri sata, 54 minuta i tri sekunde.
- Prije dva dana sam istrčao Vertical trku na Savinom kuku, a prošle nedjelje na Evropskom prvenstvu u skajraningu bio sam jedini predstavnik iz Crne Gore, te sam bio dodatno iscrpljen. Zadovoljan sam plasmanom i vjerujem da se vidimo sljedeće godine na 100 kilometara na
Durmitoru – kazao je Baltić. U kategoriji žena u trci na 42 kilometra trijumfovala je Miluša Bošković, koja je na cilj stigla za pet sati i 56 minuta. Bošković je prethodno, takođe, ostvarila pobjedu na trci Vertical kilometar.
- Ono što mogu da poželim za sebe za moje 42 godine je pobjeda na 42 kilometra Durmitora. Za mene ovo nije bila obična trka, već i lično putešestvije kroz Durmitor - navela je Bošković. Najbrža u kategoriji žena na 21 kilometar bila je Mina Kosanović iz Srbije, koja je trku završila za dva sata, 14 minuta i 54 sekunde. Prvo mjesto u kategoriji muškaraca u trci na 21 kilometar zauzeo je Đuro Borbelj iz Planinarskog kluba Železničar Inđija. I pored gustog rasporeda priprema za državno prvenstvo na Coinis Durmitor Trail Run učestvovao je i crnogorski atletičar Miljan Kukuličić iz Mornara, koji je na trci na deset kilome-
tara pokazao izuzetnu spremnost i prolaznim vremenom 51 minut i 12 sekundi osvojio prvo mjesto. - Zahvalio bih organizatorima na pozivu i mom treneru Dragoljubu Koprivici, koji mi je izašao u susret i dozvolio da trčim ovu trku uoči državnog prvenstva, gdje branim tri titule. Prvi put trčim trail trku, staza je jako teška, ali lijepa za trčanje, prvi put da sam ovako mnogo uživao u trčanju. Bila je ovo taktička trka i imao sam priliku da trčim protiv iskusnog trail trkača iz Belgije - poručio je Kukuličić. U ženskoj kategoriji najveću brzinu na deset kilometara pokazala je Emilija Milanović, koja je kompletnu rutu istrčala za 58 minuta i 48 sekundi. U trci na pet metara u kategoriji muškaraca najbrži je bio Mihailo Stanojević iz Bosne i Hercegovine, dok je u kategoriji žena u trci na pet kilometara trijumfovala Rada Miladinović iz Crne Gore. R.P.
Aljoša Mačić u meču sa Hrvatskom
Sudije: Cvart (Holandija) i Raković
PODGORICA - Crna Gora je do finiša bila u igri za peterce protiv aktuelnog svjetskog šampiona, ali Hrvatska nije dozvolila iznenađenje.
„Ajkule“ su, nakon letećeg starta u trijumfu protiv Grčke, poražene od ,,barakuda“ 13:11 u drugom meču Svjetskog prvenstva. I mogu da žale što rezultat nije bio drugačiji, jer je igra većim dijelom meča bila po ukusu, a na 18 sekundi prije kraja lopta je kod šuta Đura Radovića od bloka promijenila putanju, a golman Marko Bijač vrhovima prstiju spriječio pogodak za 12:12. U finišu je Hrvatska stigla do ,,plus dva“ i to nepažnjom naše odbrane. Šteta, jer u trouglu, šampion je u boljem položaju od grčkog i našeg tima sa gol razlikom na ,,plus jedan“.
Uoči posljednjeg kola situacija je donekle jasnija. Crna Gora je daleko i blizu od prvog mjesta, možda je realnost upravo druga pozicija i meč osmine finala sa Brazilom i Kanadom. Rivali nijesu opasnost na putu za prolaz među osam gdje će naš tim za polufinale igrati sa Srbijom, Mađarskom ili Španijom. Ko god da dođe Crnogorci će morati da odigraju iznad svojih mogućnosti i po mogućnosti, kao u prethodna dva meča grupne faze, bez oscilacija. Možda naša ekipa još nije sazrela za najveće domete, možda je rano prognozirati nakon dvije utakmice u Singapuru, ali vidljiva je psihološka stabilnost, sa manje padova u igri, što ohrabruje. Konkretno sa komšijama nijesu gubili glavu nakon slabog
Ako Grčka u posljednjem kolu savlada Hrvatsku o prvom mjestu u grupi i direktnom plasmanu u četvrt nale odlučivaće međusobni skor u trouglu, a ako svjetski šampion osvoji bodove, ,,ajkule“ će sa druge pozicije putovati u osminu nala
ulaska u meč (2:0) bili su strpljivi, a kada je odbrana proradila sa igračem manje, stvari su polako počele da se slažu. U trećoj četvrtini Dimitri Holod je (sa igračem više) bio precizan za 7:6 (na 3,4 minuta do kraja dionice) i za prvo vođstvo crnogorskog tima. Naša ekipa je u periodu druge i do finiša treće četvrtine odlično branila gol (pet puta u nizu sa igračem manje), prednjačio je raspoloženi kapiten Petar Tešanović, pa je upravo iz takve defanzive stigao odgovor. Rival znat-
Važne su nam naredne dvije utakmice do četvrtfinala
Dušan Banićević je nakon poraza kazao da što prije treba da se okrenu narednim mečevima kako bi spremni dočekali četvrtfinale.
- Nažalost, doživjeli smo poraz. Mislim da smo, kao i sa Grčkom, od samog starta pokazali agresivnost i borbenost. Krajem treće i početkom posljednje četvrtine uslijedio je pad koncentracije u nekim situacijama. Do samog kraja imali smo aktivan rezultat, ali nijesmo uspjeli da se vratimo. Nemamo vremena da se obaziremo na poraz, već da kroz naredne dvije utakmice sa Kinom i u osmini finala što bolje se psihički i fizički pripremimo za ono što je najbitnije. Nadam se da ćemo kroz ove dvije utakmice da se još bolje uigramo i potpuno spremimo za četvrtfinale - kazao je naš centar, strijelac tri gola u porazu od aktuelnog šampiona.
no iskusniji u serijama je promašivao, a i u tom periodu neki važni igrači nijesu pokazali napadačku klasu. I upravo se od prvog vođstva očekivalo da će igrači Dejana Savića prelomiti i da su potpuno u igri za kompletan plijen, ali se do kraja, ipak, pitao olimpijski i evropski vicešampion. Sa dva brza gola, u posljednja dva minuta - sa igračem više, Hrvati su sa ,,plus jedan“ sačekali posljednjih osam minuta. I nastavili u istom ritmu. Luka Bukić je na startu, ponovo kada je Hrvatska brojčano bila jača, pogodio sa 9:7, da bi Đuro Radović, nakon skoro pet minuta posta bio precizan za 9:8. I nova nada ponovo je počela da tinja, sve dok šampion sa dva igrača više u bazenu nije pogodio, preko Zvonimira Butića, za novih ,,plus dva“. U igri nerava, gdje su ,,ajkule“ jurile zaostatak, ipak su Hrvati iskazali viši stepen koncentracije sa igračem više, bez obzira što su naši reprezentativci na minut i po prije kraja smanjili na 12:11 (pogodio Dušan Banićević) i što nijesu iskoristili šansu za izjednačenje. A. MARKOVIĆ
EP u rukometu za juniorke, poraz Crne Gore od Mađarske
PODGORICA - Kakvu šansu su propustile naše juniorke u duelu protiv trećeplasirane reprezentacije na svijetu. Mađarska je bila u podređenom položaju do sredine drugog poluvremena, a kada je u 42. minutu Mia Grujić pogodila za 19:15, izgledalo je da pobjeda koja bi značila i veliki korak ka plasmanu u četvrtfinale Evropskog prvenstva za igračice do 19 godina ne može da izmakne.
Do kraja meča, međutim, Anđela Guberinić i saigračice postigle su samo tri gola, propustile dobre šanse da održe prednost, a Mađarska je pokazala zbog čega je osvojila bronzanu medalju na prošlogodišnjem Svjetskom prvenstvu i nanijela drugi poraz našoj selekciji na domaćem terenu. U dvorani „Verde“ bilo je 24:22 na startu glavne faze. Nada da se može do velikog uspjeha i plasmana u četvrt-
finale, ipak, postoji - pobjeda od tri razlike u današnjem duelu protiv Češke, uz poraz Mađarske od Danske donosi drugo mjesto u grupi. Do plasmana među osam najboljih ,,lavice“ mogu i u slučaju da Mađarska ne izgubi od Danske, jer bilo koja pobjeda donosi treću poziciju u grupi, a u četvrtfinale idu i dvije najbolje trećeplasirane selekcije. Elena Mitrović je bila najefikasnija sa osam golova, dok su Mia Grujić i Anđela Guberinić po tri puta zatresle mrežu rivala. Teodora Rončević imala je 16 odbrana, ali je i to bilo nedovoljno za pobjedu protiv favorizovanog protivnika. A. M.
PODGORICA - Rukometašice OTP Group Budućnost počele su pripreme za novu sezonu koju otvaraju prvog vikenda septembra, kada kreće Liga šampiona, koja će biti 30. za najtrofejniji crnogorski klub u elitnom takmičenju. Nije bilo mnogo promjena u sastavu u odnosu na prošlu sezonu, stigla su tri pojačanja i to crnogorska reprezentativka, srednji bek Itana Grbić, koja će biti nova kapitenka, Poljakinja Dagmara Nocunj na poziciji lijevog krila i Senegalka Ava Ndiaj na poziciji pivota. Na prvom treningu u Podgorici, trener Bojana Popović na raspolaganju je imala 16 igrači-
ca, a ekipi će se nakon završetka Evropskog prvenstva za igračice do 19 godina priključiti Elena Mitrović i Anđela Guberinić Desni bek Tanja Ivanović vraća se u trenažni proces nakon što je napravila pauzu zbog problema sa leđima, dok će srednji bek Nina Ramusović raditi po posebnom programu nakon duge pauze koju je imala nakon operacije prednjih ukrštenih ligamenata. Ekipa već u srijedu putuje u Pljevlja, gdje će odraditi uvodni dio priprema u trajanju od deset dana.
- Imamo skoro dva mjeseca do početka nove sezone u Ligi šampiona i dovoljno vreme-
Odbojkaši Crne Gore počeli pripreme za posljednja dva meča u kvalifikacijama za Evropsko prvenstvo
PODGORICA - Nakon pauze poslije nastupa u Zlatnoj ligi, odbojkaši Crne Gore ponovo su na okupu, u staroj bazi u Kolašinu, gdje će se pripremati za preostala dva meča u kvalifikacijama za Evropsko prvenstvo, protiv Češke u gostima i Danske kod kuče.
Selektor Ivica Jevtić je na prozivci imao 13 odbojkaša. To su tehničari Rastko Milenković, Marko Joksimović, Danilo Dubak, korektori Đorđe Jovović , Milutin Pavićević, primači servisa Nemanja Peruničić, Vasilije Milenković, Milan Rovčanin, Vukašin Cimbaljević, srednji blokeri Nikola Đurović, Ma-
tija Ćinćur, Dalibor Lečić, te libero Andrija Joksimović Pripremama će se naknadno priključiti i mladi Luka Lojić, Vuk Stanojević i Vukota Čelebić, koji su nedavno završili nastup na kadetskom Balkanskom prvenstvu.
U odnosu na Zlatnu ligu, nedostaju srednji bloker Luka Babić, primači Benjamin Hadžisalihović i libero Stefan Radević
U stručnom štabu Jevtića su pomoćni treneri Miljan Bošković i Stefan Laković, kondicioni trener Mirko Eraković, fizioterapeut Vladimir Dragojević i statističar Luka Ratković - Novo okupljanje i novi ambi-
jent u Kolašinu, na prelijepoj crnogorskoj planini Bjelasica, gdje ćemo probati što bolje da se pripremimo za preostale dvije utakmice u kvalifikacijama za Evropsko prvenstvo. U odnosu na Zlatnu ligu su nam se priključila dva nova igrača, Milutin Pavićević, koji se vratio iz povrede, i Vukašin Cimbaljević. Takođe, nema nekih momaka koji se nijesu odazvali reprezentaciji, a o njima ćemo, možda, nekom drugom prilikom. Na nama je da se što bolje pripremimo za preosta-
Šampion Crne Gore u odbojci sklapa roster za narednu sezonu
le dvije utakmice, da probamo da dođemo do zadovoljavajuće fizičke spreme, ali i da probamo što bolje da se tehnički pripremimo i da preostale utakmice odradimo što bolje. To je još jedna prilika za mladu ekipu da stekne još iskustva i da vrijeme koje je pred nama iskoristimo za što bolje uigravanje, što će da nam znači u narednim godinama – rekao je selektor Ivica Jevtić. Ovog ljeta, Crnu Goru očekuje prvo gostovanje Češkoj 13. avgusta, a zatim, četiri dana ka-
snije, meč kod kuće protiv selekcije Norveške. „Crveni“ su u prvom krugu kvalifikacija zabilježili dva poraza, u gostima od Norveške (3:0) i u Kolašinu od Češke (3:1), i imaju samo teoretske šanse da izbore plasman na EP.
- U Zlatnoj ligi smo imali priliku da se upoznamo sa selektorom i njegovim radom. Želim da pripreme proteknu u najboljem redu i da svi ostanemo zdravi u narednih 35 dana – rekao je Đorđe Jovović, korektor naše reprezentacije. S. J.
na da se uigramo za ono što nas očekuje od prvog vikenda septembra. Nije bilo mnogo promjena u sastavu u odnosu na prošlu sezonu izuzev na pozicijama lijevog krila i pivota, dok bi Itana Grbić trebalo da bude naše najveće pojačanje i lider tima. Prvi dio priprema odradićemo u Pljevljima, sredinom avgusta u Zagrebu ćemo trenirati i odigrati kontrolni meč protiv Lokomotive, potom ćemo u Njemačkoj igrati protiv Tiringera, a krajem avgusta uoči početka Lige šampiona, trebalo bi da učestvujemo na turniru u Skoplju sa šampionima Sjeverne Makedonije i Srbije. Najvažnije je da sve djevojke budu zdra-
Budućnost volej čuva svoju reprezentativnu
PODGORICA – Reprezentativci Marko Joksimović (tehničar), Matija Ćinćur (srednji bloker) i primač sevisa Vukašin Cimbaljević, novi su članovi Odbojkaškog kluba Budva saopšteno je iz budvanskog kluba.
Marko Joksimović se, tako, pridružio bratu Andriji, koji igra na poziciji libera i koji je prije skoro dva mjeseca potpisao za crnogorskog šampiona. Marko je potpisao ugovor na godinu, a u Budvu dolazi iz katarskog Al Sada, četvrtog kluba u zemlji u kojoj je odbojkaški i odrastao, nakon El Džaiša, Al Šamala i Katar sports klub. Dvadesetdvogodišnji odbojkaš je prvi dio prošle sezone je igrao u Azerbejdžanu, u Azerailu.
Matija Ćinćur se, zapravo, vraća u klub čiji je dres nosio dvije sezone, od 2022. do 2024 godine, dok je prošlu sezonu proveo u Sloveniji, u Aplacem Kanalu. Ćinćur je ponikao u Jedinstvu iz Bijelog Polja, a igrao je i za Budućnost dvije sezone, prije nego se preselio u Budvu. I Vukašin Cimbaljević je potpisao jednogodišnji ugovor sa
Budvanima, a 22-godišnji primač servisa u metropolu crnogorskog turizma dolazi iz hrvatske Mladost Ribole Kaštele, u kojoj je proveo dvije sezone. Ponikao je u barskom Galebu, a dvije godine se nakon toga odbojkaški razvijao
u mlađim kategorijama novosadske Vojvodine.
Ugovore sa Budvanima su produžili tehničar Nikola Radonić , korektor Miro Miljanić, srednji bloker Dalibor Lečić i libero D anilo Krivokapić
PODGORICA – Odbojkaški klub Budućnost volej nastavio je da sklapa ekipu za narednu sezonu, pa je ugovor za godinu produžila tehničarka Viktoria Đukić „Viki je postala važan dio kluba i u prethodne dvije godine je puno napredovala i stekla status seniorske reprezentativke. Drago nam je što nastavljamo našu priču zajedno“, saopšteno je iz podgoričkog kluba. Viktoria Đukić je „zahvalila na ukazanom povjerenju i izrazila zadovoljstvo što je produžila ugovor“. - Čast mi je što ću i naredne sezone imati priliku da nosim dres ovog kluba i nastavim da doprinosim njegovom razvoju i rezultatima. Iza nas je
Dolazak Marka Joksimovića i ostanak Radonića znači da se Budva odriče, takođe, reprezentativnog tehničara Rastka Milenkovića, koji je imao ugovor na još godinu. On bi, uz dogovor oko obeštećenja, karijeru mogao da nastavi u Budućnosti. Ostaje da se vidi kakva će da bude i sudbina Rastkovog brata, Vasilija Milenkovića, primača servisa, koji je takođe pod ugovorom sa Budvanima, ali postoji mogućnost da i on naredne sezone napusti redove šampiona. Budvanima predstoji da za narednu sezonu riješe i pitanje prvog korektora, koji će da bude stranac... S. J.
ve tokom priprema, da se u punom kapacitetu vrate one koje su bile na pauzi zbog povreda i to će nam dati mogućnost za kvalitetan rad. Imamo i dobar raspored u Ligi šampiona, jer na startu igramo kod kuće protiv Debrecina, a i tokom sezone će biti više vremena za pripremu narednog meča i oporavak igračica od napornih putovanja – kazala
reprezentativnu tehničarku
Sa okupljanja Podgoričanki
Podgorički košarkaški klub nastavio kompletiranje rostera
PODGORICA – Francuski centar Džeri Frenk Butsijel novo je pojačanje Budućnost Volija, saopšteno je iz podgoričkog košarkaškog kluba.
još jedna dobra sezona, u kojoj smo zajedničkim radom i posvećenošću uspjele da izborimo plasman u finale EPCG Superlige. Ponosna sam na sve što smo kao tim postigle i vjerujem da je to samo početak onoga što možemo ostvariti zajedno – kazala je Đukić. Novopečena seniorska reprezentativka je dodala da „učešće u MEVZA ligi i Čelendž kupu predstavlja važan iskorak za ekipu i priliku da se oproba na višem nivou takmičenja“.
je Popović. Ženski rukometni klub OTP Group Budućnost (sezona 2025/25) nastupaće u sastavu: golmanke - Armel Atingre, Marija Marsenić i Andrea Škerović, lijeva krila - Dagmara Nocunj i Nađa Kadović, desna krila - Nina Bulatović i Dunja Radević, pivoti - Ivana Godeč, Anđela Guberinić i Ava Ndiaj, lijevi beko-
vi - Jelena Radivojević i Nina Ramusović, srednji bekoviItana Grbić, Mari Plamenova Tomova, Nikolina Marković i Elena Mitrović i desni bekovi - Tanja Ivanović i Jelena Vukčević U stručnom štabu su pomoćni trener Maja Savić, trener golmanki Novak Ristović i kondicioni trener Milivoje Đurđić. A. MARKOVIĆ
- Ti izazovi će dodatno testirati naš karakter, snagu i timsku povezanost, ali uvjerena sam da ćemo im odgovoriti sa željom i odlučnošću. Motivisana sam da nastavim da napredujem kao igračica i da svojim zalaganjem doprinesem ostvarivanju zajedničkih ciljeva. Radujem se novoj sezoni i svemu što nas čeka na tom putu – zaključio je Viktoria Đukić. Ugovor je ranije produžila i kapitenka Mileva Magdeli-
nić. Iz Herceg Novog, nakon godine pauze zbog teške povrede koljena, stigla je ruska korektorka Diana Balai, dok je iz Akademije došla srednja blokerka Dunja Ćupić Otišle su srednja blokerka Milena Ćetković i korektorka Kristina Božović S. J.
Kadetska odbojkaška reprezentacija upisala četiri pobjede u pet mečeva na Balkanskom prvenstvu
PODGORICA – Četiri pobjede i poraz, bilans je muške kadetske odbojkaške reprezentacije Crne Gore na Balkanskom prvenstvu u Banjaluci, koji je bio dovoljan tek za peto mjesto.
Izabranici Dejana Radića su u grupnoj fazi pobijedili Bugarsku sa 3:2 (25:20, 25:21, 23:25, 21:25, 16:14) i Grčku sa 3:0 (25:17, 25:18, 25:8), a između toga su izgubili od Srbije
3:1 (22:25, 25:20, 25:23, 25:14). Zbog ostalih rezultata u grupi, naša selekcija je zauzela treće mjesto u grupi, odnosno nije uspjela da izbori polufinale, pa je morala da se bori za plasman od petog do osmog mjesta.
Crna Gora je u toj borbi prvo pobijedila Bosnu i Hercegovinu 3:0 (25:10, 25:22, 25:18), a onda i Sjevernu Makedoniju rezultatom 3:1 (25:17, 20:25, 25:19, 25:22). S. J.
On je drugi francuski košarkaš koji stiže u Podgoricu nakon krilnog igrača Aksela Buteja, sa kojim je dijelio svlačionicu u Bahčešehiru. Momak iz Kurkurona (Eson – jug Pariza) je iskusni košarkaš (32 godine), koji u Budućnost dolazi iz redova Dubaija. „Imali smo priliku da ga gledamo u posljednjem meču regularne sezone, gdje je pokazao dobru kontrolu reketa. Odbrana je njegov zaštitni znak – kao igrač Bahčešehira, izabran je u idealnu defanzivnu petorku FIBA Lige šampiona u sezoni 2022/23. Karijeru je počeo u Ruanu, a nastupao je za Šole i Limož, prije nego što ga je angažovao Monako, sa kojim je igrao i Evroligu. Nakon epizode u Kneževini, diže sidro i seli se u Tursku – prvo u Bahčešehir, gdje je bilježio 14,6 poena i 8,2, zatim u Pinjar Karšijaku“, navodi se u saopštenju Budućnosti.
Butsijel je za Dubai u ABA ligi prosječno bilježio devet poena i 5,2 skoka po meču.
„Riječ je o efikasnom post igraču sa sjajnim procentima. Odličan je u skoku – podjednako na obje strane terena. Kombinacija snage i agilnosti krasi ga kroz cijelu karijeru. Idealan je za timove u kojima centar ima jasnu, finišersku ulogu i gdje se traži fizička prisutnost u reketu“, saopšteno je iz Budućnosti.
Prije Butsijela i Buteja, stigao je i ukrajinski plejmejker Oleksandr Kovliar. Ugovore su produžili Jogi Ferel i Džuvan Morgan, dok su pod ugovorom Andrija Slavković, Đorđije Jovanović, Rašid Sulejmom, Flečer Megi, Nikola Tanasković i Mateo Drežnjak S. J.
Mlada košarkaška reprezentacija upisala dvije pobjede i poraz u prva tri kola na Evropskom prvenstvu B divizije
U igri za četvrtfinale, sa Irskom meč odluke
PODGORICA – Mlada košarkaška reprezentacija Crne Gore je dan pauze na Evropskom prvenstvu B divizije u Jerevanu dočekala sa dvije pobjede i porazom u grupi B.
Izabranici Dušana Dubljevića su prvo pobijedili Estoniju (79:77), a onda i domaću Jermeniju (81:65), dok su u trećem kolu, u meču u kojem su „crveni“ bili oslabljeni neigra-
njem Luke Đurovića (36 poena u prva dva meča), izgubili od Letonije 74:68. Nakon prva tri dana, Letonija i Irska imaju po dvije pobjede i po meč manje (igraju danas međusobno), Jermenija je bez pobjede u tri meča, kao i Estonija, ali nakon dvije odigrane utakmice.
Našoj selekciji predstoji još jedan meč, s Irskom u srijedu (devet sati ujutro po našem vremenu), odlučujući za jed-
no od prva dva mjesta koja vode u četvrtfinale. Trećeplasirani i četvrtoplasirani timovi u grupi igraće za plasman od 9. do 16. mjesta, a petoplasirani i šestoplasirani iz grupa boriće se za plasman od 17. do 21. mjesta.
Inače, nakon trećeg dana EP, Marko Radunović je najefikasniji igrač naše selekcije sa 54 poena, i na petom mjestu liste strijelaca. Kada je prosječan broj poena u pitanju, Radunović je na diobi šestog mjesta sa Lukom Đurovićem, jer su obojica prosječno bilježili po 18 poena po meču, ali Đurović iz dvije utakmice. S. J.
Prijateljski meč u sklopu priprema za Evropsko prvenstvo B divizije Naši kadeti ponovo bolji od Sjeverne Makedonije
PODGORICA – Drugi put u dva dana, muška kadetska košarkaška reprezentacija savladala je Sjevernu Makedoniju u Skoplju sa 75:62, u prijateljskom meču u sklopu priprema za Evropsko prvenstvo B divizije, koje se održava u Skoplju od 7. do 16. avgusta.
Naša reprezentacija je istog rivala dan ranije pobijedila 94:72. Nakon serije 15:0, Crna Gora je stekla dvocifrenu prednost (22:9) u 7. minutu. Druga dionica donijela je malo poena (ukupno 23), a prednost našeg tima na velikom odmoru iznosila je 39:26. U nastavku je Crna Gora bez problema održa-
vala dvocifrenu prednost za sigurnu pobjedu. Luka Malović bio je najefikasniji u našoj selekciji sa 23 poena, Ilija Radović dodao je 15, Marko Popović 10, David Bajčeta šest, Marko Bardić i Mitar Gojković po pet, Miodrag Gašić četiri, Jovan Mitrović tri, te Matija Velimirović i Vasilije Marić po dva poena.
Izabranici Mirka Prorokovića će nakon dvomeča u Skoplju imati još četiri provjere22. i 23. jula u Beranama protiv Kosova, a 30. i 31. jula protiv Bosne i Hercegovine. Naši kadeti će na EP B divizije igrati u grupi A, sa Švedskom, Velikom Britanijom, Portugalom i Austrijom, a premijerni meč ,,crveni“ igraju 7. avgusta protiv Portugala. S. J.
Čelzi je ukupno na FIFA svjetskom klupskom prvenstvu inkasirao 131,4 miliona eura, od čega je 34,2 miliona dobio za pobjedu u nalu protiv PSŽ-a Nakon mjesec završeno FIFA svjetsko klupsko prvenstvo u SAD
PODGORICA - Svi imaju mane, pa i PSŽ, tim za koji se vjerovalo da je bez premca, nedodirljiv, najbolji na planeti... ,,Sveci“ nijesu uspjeli da objedine sve krune. Slava je pripala Čelziju, koji je na tlu SAD postao klupski prvak svijeta. Dominaciju koju je ekipa Luisa Enrikea pokazivala od početka sezone, pa i tokom FIFA turnira, demonstrirali su ,,plavci“ u finalu protiv osvajača Lige šampiona, titule, Kupa i Super kupa Francuske.
Englezi su igrali kao u transu, nijesu rivalu ostavili prostora da pokaže ni djelić onoga što može, oni su bili sastav koji se sve pitao na terenu ,,MetLife“ stadiona u Njujorku. Meč odluke riješen je do poluvremena, kada je postavljan konačan ishod – 3:0.
Blistao je 23-godišnji Kol Palmer, strijelac dva gola i asistent, momak koji je ocijenjen izuzetnom ocjenom – 9,3. Reprezentativac ,,Gordog Albiona“ proparao je mrežu Điđija Donarume u 22. i 30. minutu, a u 43. je namjestio pogodak Žoao Pedra. Mogao je rezultat da bude
ubjedljiviji, ali je Čelzi i u prvom i u drugom poluvremenu promašio nekoliko zicera. Nokautirani PSŽ završio je duel sa igračem manje, jer je Žoao Neveš isključen u 85. minutu poslije direktnog crvenog kartona. Možda je finale moglo da ode u drugom smjeru da su ,,sveci“ iskoristili zicer na 0:0... Ovako, nijesu izbjegli potop. - Osvajanje Svjetskog klupskog prvenstva je nešto na što smo veoma ponosni. Srećni smo, posebno nakon pobjede nad PSŽ-om. Rekao sam na konferenciji prije finala – smatram ih najboljima na svijetu, sa jednim od najboljih trenera, fantastični su u svakom smislu. Osvojiti trofej protiv takve ekipe je stvarno nešto veliko. Ovo je vrhunski uspjeh – kazao je trener Čelzija Enco Mareska
ODUŠEVLJENI ITALIJAN
Italijan je bio oduševljen nakon što je tim iz Londona prevazišao sve prepreke i sa-
vladao nedavno krunisanog pobjednika Lige šampiona. Sa stilom je završio debitantsku sezonu u klubu sa ,,Stamford bridža“.
- Spremili smo se taktički. Postoje tri vezna igrača, dvojica od njih bila su zadužena za Džejmsa i Kaiseda, a Vitinja je motrio na Enca Fernandeza. Analizirajući ih, uočili smo priliku da iskoristimo prostor koji ostavljaju i dali smo gol. Pokušali smo da koristimo različite planove igre i pomognemo fudbalerima da budu u poziciji gdje mogu da daju sve od sebe. Funkcionisalo je prilično uspješno. Bio je to trud cijelog tima, svih momaka i zato sam mnogo srećan. Zaslužili su ovaj trenutak – poručio je Mareska.
- Ideja je, takođe, bila da se ide jedan na jedan. Ako ostaviš širinu i dubinu, PSŽ će te ubiti. Trudili smo se da budemo što agresivniji i da ih ugušimo na početku. Ključan je bio intenzitet u prvih desetak minuta. U tom periodu meča osjetio sam da ćemo pobijediti.
Ružne scene nakon finala FIFA svjetskog prvenstva za klubove. Skandalozan potez trenera PSŽ-a koji je poslije poraza (3:0) udario fudbalera Čelzija – ŽoaoPedra Po završetku meča došlo je do haosa, gužve i guranja na terenu. Golman Điđi Donaruma bio je inicijator sukoba, a u jednom trenutku je trener ,,svetaca“ Luis Enrike nasrnuo na protivničkog igrača i oborio ga na zemlju.
Ovakav potez je posljednje što se očekivalo od španskog stručnjaka, koji je ove sezone podigao četiri trofeja sa francuskim klubom. ,,L’Ekip“ se otvoreno bavio temom njegovog ispada, a u glavni fokus je stavljena mentalna istrošenost. Jednostavno, Francuzi smatraju da je Enrike bio pod dozom stresa, te da su duga sezona i velika očekivanja od njega napravili nešto što ne želi da bude.
Enrike nije izdržao pritisak i
VOLI ŠAH, NIJE ŠAHISTA Mareska je ranije govorio da voli šah.
- Nijesam šahista, ali sviđa mi se ta igra. Voli bih da je dobro poznajem, ali nijesam baš u tome dobar. Bilo je prostora po lijevoj strani. Tu smo napravili prevagu i na to išli da dobijemo partiju. Uspjeli smo. Fenomenalan je osjećaj – kazao je nekadašnji fudbaler Juventusa, Fiorentine, Sevilje, Sampdorije, Palerma i Verone. Koliko ličnog zadovoljstva pronalazite u onome što ste postigli ove sezone – bilo je pitanje za Maresku nakon trijumfa nad PSŽ-om.
- Radim svaki dan da bih se dokazao. Učim stalno, sva-
bio je razočaran igrom koju su pružili njegovi izabranici u finalu. To, naravno, ne opravdava nesportski gest zbog kojeg bi trebalo da bude sankcionisan.
- Na kraju meča je bila situacija koju su svi mogli da izbjegnu. Moj cilj je uvijek da razdvojim igrače i da
ki trening i utakmicu da budem bolji. Bila je fantastična sezona. Posebno mi je drago zbog igrača, jer sam prije samo godinu, kada sam se pridružio klubu, rekao da sam zaljubljen u tim. To je istina. Talenat nije dovoljan. Potrebna nam je žrtva. Potrebno nam je zajedništvo, plan igre, da svi momci razmišljaju na isti način. Sve to imamo – naglasio je Mareska.
NAJVAŽNIJE TAKMIČENJE
Priznao je da nije očekivao ovako ubjedljiv trijumf. Posebno ne 3:0 nakon prvih 45 minuta. - Zaista je to prevazišlo moja predviđanja. Očekivao sam utakmicu u kojoj će se moj tim
preduprijedim veće probleme. Moglo je da se izbjegne, mnogo je bilo tenzije, pritiska. Usred svega bilo je odgurivanja i nije trebalo to da se desi. Opet ću reći da je moja namjera bila da se spriječi situacija koja je izmakla kontroli – rekao je Enrike.
boriti, jer smo zbog toga i došli. Znao sam da možemo da se nosimo sa PSŽ-om koji iznimno cijenim. Ispalo je najbolje po nas – pričao je Mareska. Da li ovo takmičenje smatrate vrednijim od Lige šampiona ili Premijer lige?
- Imao sam sreću da prije tri godine budem dio stručnog štaba kada smo osvojili Ligu šampiona protiv Mančester sitija. Proživio sam te trenutke. Ovo takmičenje jako cijenimo, možda i više od Lige šampiona. Sada samo omogućili navijačima Čelzija da se naredne četiri godine ponose značkom. Ovo je za nas čast. I ovo je za nas najvažnije takmičenje – zaključio je Mareska. D. KAŽIĆ
PODGORICA - Dobra energija, optimizam i želja da se prođe šampion Jermenije i stigne do drugog kola kvalifikacija Lige šampiona osjetili su se kod fudbalera Budućnosti poslije minimalnog (1:0) poraza u gostima od Noe.
Šampion Crne Gore priželjkuje najbolje stvari večeras (21 h) u revanšu pod Goricom, a nakon meča u Abovjanu osjetila se euforija, koja ne treba da se stiša, ali doza opreza nije na odmet. Niko, naravno, igračima i stručnom štabu podgoričke ekipe ne može da zabrani da sanjaju veliku noć nakon što je prošlog utorka u 68. minutu Ulad Omar donio pobjedu jermenskom prvaku.
- Noa je preozbiljan protivnik. Ima sjajne pojedince. Mi smo djelovali fenomenalno 90 minuta u bloku, znali smo ako im dozvolimo prostora, da su male šanse da prođemo u drugo kolo. Morali smo da igramo taktički – na rezultat. Čim smo im dali malo prostora, čim su se malo oslobodili, primili smo gol.
Momci su odradili svih 90 minuta sve što sam tražio od njih
- sumirao je utiske sa prvog meča, a pred revanaš trener Nenad Lalatović
Možda bi utakmica u Jerevanu otišla drugim tokom da je Igor Ivanović u prvom poluvremenu pogodio iz izgledne šanse.
- Znao sam da ćemo imati priliku, poput one Ivanovića u prvom poluvremenu. Da smo tu
postigli gol, utakmica bi išla u drugom pravcu. Budućnost večeras ne može da kalkuliše, juri minus, ali ne smije pretjerano da rizikuje i da se otvori jer gosti bi mogli da kazne ofanzivniji način igre. - Utakmica se igra 90 minuta i moramo da igramo na rezultat. Ne smije da se ide srcem i glavom kroz zid. Oprezno u prvom poluvremenu, a kako vrijeme bude odmicalo, sve više ćemo rizikovati. Ne smijemo da se zaletimo i da nas ponese atmosfera. Moramo da igramo na rezultat, da čekamo svoju šansu,
Ugovor na sezonu s opcijom produženja
PODGORICA - Zvanično je – Luka Modrić (39) je novi fudbaler Milana.
Hrvatski as potpisao je ugovor s ,,rosonerima“ do 30. juna 2026. godine s opcijom produženja na još jednu sezonu. Modrić je nedavno na FIFA Svjetskom klupskom prvenstvu odigrao posljednji meč za Real Madrid, čiji je član bio od 2012.
U 13 sezona s ,,merengesima“ Luka je postigao 43 pogotka u 597 utakmica i postao naj-
trofejniji igrač španskog velikana svih vremena: osvojio je šest Liga šampiona, pet svjetskih klupskih prvenstava, jedan Interkontinentalni kup, pet evropskih superkupova, četiri titule španske La Lige, dva Kupa kralja i pet španskih superkupova.
Kao član Real Madrida 2018. osvojio je Zlatnu loptu ,,Frans fudbala“.
Ponikao je u Dinamu, bio na pozajmicama u Zrinjskom i Inter Zaprešiću, a prije Reala igrao je za Totenhem. Ne. K.
Potreban nam je gol, ali njihova krila i napadači su izuzetno brzi i tehnički potkovaniji. Moraćemo strpljivo da uđemo u utakmicu. Ukoliko izađemo previsoko, mi iz zadnje linije bismo se teško nosili sa njihovim ofanzivcima - rekao je Miomir Đuričković
da budemo strpljivi - jasan je strateg ,,plavih“. Hoće li Lalatović mijenjati nešto u formaciji?
- Da ne otkrivamo puno, ali možda će biti jedna promjena. Budućnost je u posljednje vrijeme igrala 4-2-3-1, ali igrači moraju da se naviknu i na druge formacije. Formaciju u Jermeniji su dobro prihvatili jer su
pametni i shvatili su što želim. Noa nije Mančester junajted, a igrači moraju biti hrabriji, poručio je Lalatović hrabreći i svoje igrače.
- Potrebno je da imamo dobru transformaciju po osvojenoj lopti, to smo radili ovih dana na treninzima. Sa željom i voljom možemo da odigramo bolje pred našom publikom i pro-
Crnogorski štoper još dvije godine u Rusiji
PODGORICA - Igor Vujačić je u ljeto 2023. stigao u Rubin iz Kazanja i vrlo brzo postao toliko bitan u timu iz ruske Republike Tatarstan da mu je dodijeljena kapitenska traka.
Poslije dvije sezone u prelijepom gradu na obalama Volge i Kazanjke došlo je i do produženja ugovora – crnogorski fudbaler stavio je juče potpis na saradnju do 2029. godine.
Iskusni štoper (30) je dijete Zete, a igrao je i za Vojvodinu, Vidzev Lođ, Mogren i Partizan.
Rubin je prošlu sezonu u ruskoj Premijer ligi završio na sedmom mjestu. Ne. K.
đemo u drugo kolo. Potrebno je i malo sreće. Nema razloga da naš šampion, još kod kuće, sakriva optimizam.
- Ne razmišljamo o eliminaciji, ali i ako se to dogodi, neće biti smak svijeta. Na kraju krajeva, imamo šansu u sljedećem kolu Lige konferencija. Samo treba da pokažemo da može-
Ukoliko eliminiše Nou, Budućnost će u drugom kolu kvali kacija za Ligu šampiona igrati sa Ferencvarošem, prvakom Mađarske
mo da igramo protiv kvalitetnih timova, a mislim da smo u prvom meču to dokazali. Moj je san da osvojimo titulu i uđemo u grupnu fazu nekog evropskog takmičenja. R. A.
Tekbol turnir na Žabljaku
i Nikola
Đurković najbolji
PODGORICA - Lazar Žižić i Nikola Đurković pobjednici su trećeg turnira Crnogorske tekbol lige, koji je odigran na Žabljaku.
To je nikšićkom timu drugi trofej ove sezone, nakon što su najbolji bili i Herceg Novom. Pobjednici su kao prvoplasirani završili takmičenje u grupi, u četvrtfinalu savladali su Artjoma Maiseja i Oleksandra Mihalika (12:6, 12:6), dok su u polufinalu bili bolji od Samira Fetića i Dina Hasanovića (12:9, 10:12, 12:3). U spektakularnom finalu Nikšićani su slavili protiv Podgoričana Vasa Pejovića i Nikole Popovića (11:12, 12:5, 12:9). U single konkurenciji, dominaciju je nastavio reprezentativac Crne Gore Marko Žarković, koji je u polufinalu bio bolji od Vasa Pejovića (12:4, 12:3), dok je u finalu savladao Evgenija Gavronina (12:0, 12:5). Nova tekbol stanica biće Bar, koji će 19. jula ugostiti turnir Jadranske tekbol lige. R. A.
Iga S ontek i Janik Siner osvojili trofeje u Londonu nakon blagih kazni zbog kršenja antidoping pravila
PODGORICA - Na šampionski pehar Vimbldona prošlog vikenda prvi put su urezana imena Ige Sfjontek i Janika Sinera
Osim što su premijerno slavili na najvažnijem grend slemu, njih dvoje veže i to što su do istorijskog uspjeha stigli nakon slučajeva dopinga u koje su bili uključeni u protekloj godini.
- Naše pobjede su vrlo posebne – rekao je Siner nakon što je u nedjelju s 3:1 u setovima savladao dvostrukog uzastopnog šampiona Karlosa Alkarasa Prvi put u istoriji Vimbldona, i muški i ženski prvak su odslužili suspenzije zbog zabranjenih supstanci, a nadležni su prihvatili njihova obrazloženja da su zabranjene supstance završile u njihovom tijelu kao posljedica kontaminacije ljekovima.
Ipak, mnogi su zabrinuti zbog uticaja koji bi njihovi slučajevi mogli da imaju na imidž tenisa, piše BBC.
- Ne mislim da je to dobro za sport - rekao je Australijanac Nik Kirjos u najavi oba finala Vimbldona.
Na pitanje BBC Sporta o onima koji se možda osjećaju nelagodno zbog njegove i Igine pobjede, Siner je rekao:
- Iga i ja smo razgovarali o ovome i na neki način smo još više slavili zbog toga jer je to bilo vrlo teško vrijeme za nju, a i za mene, i samo ja, moj tim i ljudi koji su mi bliski znaju tačno kako je sve prošlo. Uvijek će biti ljudi koji vjeruju u tebe i oni koji ne vjeruju, ali tako je u svemu. Dakle, da, na neki način, ovaj trofej je vrlo poseban jer je bilo veoma, veoma stresno vrijeme u posljednja četiri ili pet mjeseci – istakao je italijanski teniser.
SLUČAJ IGE SFJONTEK
Iga Sfjontek, šestostruka grend slem pobjednica, bila je pozitivna na lijek za srce „trimetazidin“ (TMZ) u uzorku vađenom van takmičenja u avgustu 2024. godine i odslužila je jednomjesečnu suspenziju, koja je istekla početkom decembra. TMZ, koji se često koristi za liječenje problema poput angine pektoris, povećava protok krvi u srce i stimuliše metabolizam glukoze, što može poboljšati izdržljivost, zbog čega je zabranjena supstanca u elitnom sportu, piše BBC. Ruska klizačica KamilaValijeva dobila je četvorogodišnju zabranu prošle godine nakon što je bila pozitivna na TMZ na testiranju prije nastupa na Zimskim olimpijskim igrama 2022.
Nivo krivice Ige Sfjontek smatran je najnižim jer je Međunarodna agencija za integritet tenisa (ITIA) prihvatila da je uzrok kontaminacija regulisanog lijeka koji se izdaje bez recepta, proizvedenog i prodavanog u Poljskoj koji je, kako je rekla, uzimala zbog promjene vremenskih zona i problema sa spavanjem.
SLUČAJ JANIKA SINERA
Siner je dva puta bio pozitivan na niske nivoe zabranjenog anaboličkog steroida klostebola - koji se može koristiti za izgradnju mišićne mase - u martu 2024. godine.
Kao i u slučaju Sfjontek, nadležni su prihvatili da je uzrok upotreba lijeka koji se izdaje bez recepta i nezavisni sud ga je oslobodio svake optužbe za bilo kakvo nezakonito djelovanje, a ITIA je odlučila da ga ne suspenduje.
Prihvatila je da ga je nenamjerno kontaminirao njegov fizioterapeut, koji mu je liječio posjekotinu na ruci sprejom koji se izdaje bez recepta, za koji je kasnije utvrđeno da sadrži zabranjenu supstancu.
Svjetska antidoping agencija (WADA) žalila se na presudu da Siner ne snosi krivicu ili nemar, i saopštila da traži suspenziju između jed-
Održana međunarodna brdska auto-trka Njeguši 2025. Ćorović i Jakšić osvojili najviše bodova
PODGORICA – Član pljevaljskog AMSK AP Sport
Aldin Ćorović (formula, kategorija 2) i Milan Jakšić (AMSK Kotor) u konkurenciji automobila (kategorija 1) osvojili su najviše bodova u bodovanju za prvenstvo Crne Gore na Međunarodnoj brdskoj auto-trci Njeguši 2025. U nadmetanju za Kup Lovćena kod formula pobijedio je Laslo Saz iz AK Dubrovnik. Nadmetanje je održano na stazi dugoj 3,3 kilometra od Njeguša do Bukovice. Veliki broj ljubitelja automobilizma pra-
tio je vožnje 68 majstora volana iz Hrvatske, Srbije, Sjeverne Makedonije i Crne Gore, koju su predstavljali 14 klubova. Na kraju ekipni pobjednik je Kotor sa 75 bodova. Drugo mjesto zauzeli su sportski vozači Gorštaka sa 68 bodova, a isti broj imali su trećeplasirani vozači AMSK Podi. Rekorde u svojim klasama postigli su Milan Jakšić, Mirko Vujačić, Darko Ivanovic i Srđan Radanović. U generalnom plasmanu kategorije 1 trijumfovao je Milan Jakšić, ispred Jovana Perunovića i Tripa Pinjatića.
ne i dvije godine.
Saslušanje na Sudu za sportsku arbitražu (CAS) bilo je zakazano za april - ali u februaru, ubrzo nakon što je odbranio titulu na Australijan openu, objavljeno je da su Siner i WADA postigli (kontroverzni) dogovor, pa je Italijan tada odslužio samo tromjesečnu zabranu.
To je značilo da nije propustio nijedan grend slem turnir i da se vratio na vrijeme za Rolan Garos, što je izazvalo brojne reakcije i optužbe da je favorizovan.
Neki igrači su otvoreno dovodili u pitanje vjeru u čist sport, podsjeća BBC.
WADA je smatrala da je trebalo kazniti Sinera po objektivnoj odgovornosti, odnosno da je on odgovor što je dva puta pao na doping testu.
Međutim, WADA je prihvatila i da Siner ,,nije namjeravao da vara“, te da zabranjena supstanca ,,nije pružila nikakvu korist za poboljšanje performansi“ i da se to dogodilo ,,bez njegovog znanja kao rezultat nemara članova njegove pratnje“.
Na osnovu toga WADA je izrazila spremnost za nagodbu sa Sinerom, umjesto da ide na Sud za sportsku arbitražu (CAS) gdje bi ishod bio ili zabrana od najmanje godinu ili da Si-
U kategoriji 2 pobjednik je Aldin Ćorović (AP Sport), a drugi je bio Ivan Subotić (AMSK Herceg Novi).
Po klasama prva mjesta osvojili su Vojo Radanović, Dragan Džogaz, Sava Nikčevic, Jovan Perunović, Balša Đuričković, Marko Janković,
Marko Adžić, Darko Ivanović, Nikola Tošković, Mirko Vujačić, Mile Malović, Boško Tujković, Radovan Masoničić, Milan Jakšić, Ivan Ražnatović i Aldin Ćorović. Organizatori trke bili su AMSK Lovćen rejsing tim i Auto i karting savez Crne Gore. R.P.
ner bude oslobođen.
- Ovo je slučaj koji je bio milion milja daleko od dopinga - rekao je glavni savjetnik WADE Ros Vencel za BBC Sport.
U slučaju Ige Sfjontek, WADA se nije žalila na njenu jednomjesečnu suspenziju, tvrdeći da su njeni stručnjaci ,,potvrdili da je specifičan scenario kontaminacije melatonina... vjerovatan i da ne bi postojao naučni osnov da se on ospori na CAS-u“.
KAKVA JE BILA REAKCIJA DRUGIH IGRAČA/ICA?
Nakon kazne za Sfjontek, SimonaHalep bila je jedna od nekoliko igračica koje su dovele u pitanje razlike u načinu na koji se postupa sa slučajevima dopinga. Rumunka je 2023. dobila četvorogodišnju zabranu zbog dva kršenja antidoping propisa, koja je kasnije smanjena na devet mjeseci nakon žalbe. Nik Kirjos je izjavio da je ,,užasno za tenis“ što su oba svjetska broja 1 suspendovana zbog dopinga, a bivši najbolji britanski teniser TimHenman tvrdio je da je suspenzija za Sinera kod ljubitelja tog sporta ostavila ,,prilično gorak ukus“. SerenaVilijams je poručila da bi bila suspendovana na 20 godina i da bi joj bile oduzete
neke od grend slem titule da je napravila isti antidoping prekršaj kao i Siner. Britanska igračica Tara Mur, koja je privremeno suspendovana na dvije godine dok je osporavala optužbu za doping, od koje je na kraju oslobođena nakon 19 mjeseci, navela je da se vrhunski igrači „tretiraju drugačije“, pri čemu je njihov imidž bio prioritet. ITIA i WADA osporili su optužbe o povlašćenom tretmanu, dok BBC podsjeća da mnogi vjeruju da su i Siner i Sfjontek imali koristi od toga što su mogli da plate vrhunske advokate koji su odmah djelovali.
- Većina igrača ne smatra da je to fer – govorio je 24-struki grend slem prvak Novak Đoković
- Čini se da gotovo možete uticati na ishod ako ste vrhunski igrač i ako imate pristup vrhunskim advokatima – kazao je srpski as. Udruženje profesionalnih tenisera (PTPA), čiji je suosnivač Đoković, navelo je da u sistemu nedostaje transparentnosti i dosljednosti. Trostruki grend slem prvak StenVavrinka na društvenim mrežama napisao je da ,,više ne vjeruje u čist sport“. N. KOSTIĆ
Čuvena biciklistička trka kroz Francusku Jejts pobjednik 10. etape, Hilu žuta majica
PODGORICA - Sajmon
Jejts pobjednik je 10. etape
Tur de Fransa, a Ben Hil je preuzeo vođstvo u generalnom plasmanu.
Vozač Visme je prvu brdsku etapu završio za četiri sata, 20 minuta i pet sekundi i upisao treći etapni trijumf. Etapa je vožena od Enza do Mon-Dora, u dužini od 165,3 kilometra. Holanđanin Timen Arensman zaostao je za pobjednikom devet sekundi, a Hili je 31 sekundu zaostao za Britancem. Hili je preuzeo žutu majicu od Slovenca Tadeja Pogačara,
koji je u zaostatku 29 sekundi. Treći je Remko Evenepul iz Belgije sa minutom i 29 sekundi zaostatka za vodećim. Danas je pauza, a u srijedu je etapa kroz Tuluz. R.A.
Grobnica Ilariona Šišojevića i lokacije nekadašnjih vranjinskih crkava nijesu jedine zagonetke. Blažo Orlandić u knjizi posvećenoj istoriji crmničkog sela Gornja Seoca, pored ostalog, pominje i spomen-ploču sa natpisom koja se vjekovima nalazila u crkvi Sv. Nikole u Vranjinskom manastiru. Na ploči je pisalo: „Ovaj manastir je osnovan 1223. god. U ovi staroepiskiotonomski manastir poginuli su dvadeset pet kaluđera i vojvoda Racko Orlandić sa sedamdeset pet vojnika gdje iguman Ukmanović Nikolaj svima primjer dade u toj borbi poginulo 3013 Turaka“ (B. Orlandić, „Orlovo gnijezdo – Gornjoseočka hronika od XV vijeka do kraja II svjetskog rata“, Bar, 2012, 35). Orlandić dalje pripovijeda da je to spomen-obilježje uništeno krajem 19. vijeka. „Spomen obilježje vojvodi Ratku srušeno je po nalogu Ilije Plamenca, ministra vojnog u vladi knjaza Nikole Petrovića Plamenac je to indirektno kazao u Seocima, u aluziji, prilikom posjete svojoj tazbini u Lekićima. On je tom prilikom rekao: Vala, Orlandićima sam stavio ‘crni tepelak’ na kapici. Nešto kasnije kada se saznalo da je srušeno spomen-obilježje podignuto vojvodi Ratku bila je jasna iskazana aluzija“ (isto, 68).
IGUMAN ROMAN
UKMANOVIĆ
Orlandić navodi da je „tekst sa slomljene ploče skinut i sačuvan“ zahvaljujući igumanu Romanu Ukmanoviću (18771960). Na osnovu njegove oporuke, Crnogorska mitropolija je načinila novo spomen-obi-
Blažo Orlandić u svojoj knjizi pominje spomen-ploču sa natpisom koja se vjekovima nalazila u Crkvi Sv. Nikole u Vranjinskom manastiru. Na ploči u podu crkve pisalo je da je manastir osnovan 1223, kao i da je u borbi s Turcima poginulo 25 kaluđera, vojvoda Racko Orlandić sa 75 vojnika, kao i 3.013 Turaka
lježje na kojem je iznova ispisan natpis o pogibiji igumana Nikolaja, vojvode Racka Orlandića, 25 kaluđera i 75 vojnika (isto, 68). Ploča se danas nalazi u podu crkve Sv. Nikole, desno od ulaza. Ali, ostala je zagonetka u kojem se dobu zbio ovaj događaj. Trag nas vodi preko predanja Orlandića. Naime, ovo gornjoseočko i crmničko bratstvo pamti svoje pretke od 1612. godine i Ratka Orlandića (isto, 35) - na osnovu čega bi se dalo zaključiti da se bitka kod manastira Vranjine u kojoj je poginuo „Racko Orlandić“ dogodila tada ili kasnije.
Međutim, u Kotorskom arhivu su prije nekoliko decenija pronađeni dokumenti koji pokazuju da je Orlandića bilo mnogo ranije, još u crnojevićko doba. „U kotorskim dokumentima pominju se Novak Orlandić (1435) i Ratko Orlandić (1445), a potom i Božo Orlandić 1575. godine“ („Gornjoseočka hronika...“, 39).
KADA JE BILA BITKA?
Pomen Ratka Orlandića iz 1445. godine stvorio je veliku dilemu. Blažo Orlandić piše da je nejasno je li taj Ratko bio vojvoda, ili je možda postojao još jedan Ratko, koji u rodoslovu bratstva nije identifikovan? „Znači, da do Ratka iz 1612. godine, od koga se sa sigurnošću prati rodoslov, ima jedan ili možda dva Ratka?“
(isto, 35) Nema ni pouzdanog podatka o tome koje se godine zbila borba u kojoj je poginuo „Racko Orlandić“, postoje samo pretpostavke. Kao najvjerodostojnija se pominje 1478. godina, nešto poslije napuštanja Žabljaka od strane zetskih vladara Crnojevića i njihovog preseljenja na Obod kod Rijeke Crnojevića, a potom na Cetinje (isto, 35).
Blažo Orlandić kaže da se „ne može izbjeći ni mogućnost ... da je taj Ratko iz 1445. godine kasnije postao vojvoda i da je on rodoosnivač bratstva, koji je poginuo 1478. godine u borbi protiv Turaka?“ (isto, 35). Da je oko 1478. moglo biti neke bitke kod Vranjine ukazuje i onaj zagonetni podatak Nićifora Dučića po kojem su Turci zapalili manastir „po osvojenju drugi put grada Žabljaka 1482. godine“ i po izlasku mitropolita Visariona iz Vranjine.
OPREČNE TVRDNJE
Vidjeli smo šta Blažo Orlandić kaže o zagonetnoj spomen-ploči u crkvi Sv. Nikole na Vranjini i pogibiji Racka Orlandića i igumana Nikolaja Ukmanovića, uz sugestiju da se to moglo dogoditi 1478. godine („Orlovo gnijezdo – Gornjoseočka hronika od XV vijeka do kraja II svjetskog rata“, Bar, 2012, 35).
Međutim, u članku o Vranjini u „Srpskim novinama“ (elek-
tronsko izdanje od 7. aprila 2010) iznosi se prilično drugačije tumačenje pomenutog događaja. U ovoj (crkvenoj) verziji kaže se da se „pogibija igumana Nikolaja Ukmanovića, Raška Orlandića, 25 kaluđera i 75 vojnika dogodila u vrijeme pohoda Numan-paše Ćuprilića 1714. godine“. Tvrdi se da je tada Vranjinski manastir sravnjen sa zemljom, pri čemu nije naveden izvor za taj podatak.
Treba obratiti pažnju da je ovo, uz već pomenute tvrdnje o paljenju manastira 1482. godine (Nićifor Dučić), rušenju manastira 1742. (vladika Vasilije), kao i rušenju iz 1843. i 1862. godine - peti datum koji govori o destrukciji vranjinskog svetilišta. Osim toga, u pomenutom članku u „Srpskim novinama“ navodi se i da se vranjinski iguman Roman Ukmanović (1877-1960) zapravo prezivao Vukmanović, ali da je zbog peripetija kroz koje je prošao nakon 1945. godine, kao i zbog prkosa prema svom bratstveniku Jovanu Vukmanoviću – Tempu, odlučio da izostavi slovo „V“ na početku prezimena.
ZVONA SU DUGO BILA ZAKOPANA
Natpis u Crkvi sv. Nikole na Vranjini
Pukovnik u penziji Mitar Dabanović iz Seoca imao je saznanja da su manastirska zvona zakopali kaluđeri, kako ih nakon rušenja manastira Turci ne bi odnijeli. Pomoću detektora pretraživao je prostor oko prvobitnog mjesta manastira i pronašao je dva zvona. Treće je tražio na ostrvu Kom, jer je slušao priču da je jedno zvono moglo biti preneseno u Manastir Kom. Kada ga ni tamo nije našao, vratio se da ga ponovo traži oko manastira na Vranjini, u čemu je i uspio
sa imenima majstora i zapisanim godinama – 1306. i 1453. (Aleksandar Čilikov, Crkve i manastiri basena Skadarskog jezera, CANU, Podgorica, 81). Ova tri zvona su dugo bila zakopana. O načinu na koji su pronađena pisao je Nikola M. Globarević u knjizi „Vranjina iz mog ugla“ (Podgorica, 2009).
U Cetinjskom manastiru se čuvaju predmeti koji podsjećaju na nekadašnju slavu Vranjinskog manastira – riječ je o mitropolitskom pečatu sa likom Sv. Nikole, kao i o tri livena zvona koja su izrađena u Veneciji,
„Mitar Dabanović iz Seoca, Crmnica, pukovnik u penziji, koji je kao pasionirani sakupljač raznih starina, oružja i numizmatičar živio i radio u Dubrovniku, imao je neka saznanja da su zvona zakopali kaluđeri, kako ih nakon rušenja manastira Turci ne bi odnijeli. Pretpostavljao je da su za-
na pored samog manastira. Pomoću detektora pretraživao je prostor oko prvobitnog mjesta manastira i pronašao je dva zvona. Kada je izgubio nadu da trećeg nema, pošao je na ostrvo Kom da ga tamo traži. Poveli su ga čunom Đuro Baša i Vido Lukin Borišić. Mitar im je ispričao kako je slušao priču starih ratnika, da je jedno zvono sa vranjinskog manastira moglo biti preneseno u manastir Kom. Kada ga ni tamo nije našao, vratio se da ga ponovo traži oko manastira na Vranjini, u čemu je i uspio. Našao je i treće zvono. Sva tri su izložena u Riznici Cetinjskog manastira. Prvo zvono ima izliveno slovo Я, odnosno, latinsko obrnuto slovo „R“, i moguće je da predstavlja inicijale majstora koji ga je izlio. Na drugom zvonu u prevodu stoji: „Napravi me magistar Luka od Mletaka (Venecija)“. U prevodu još piše: „Hristos pobjeđuje, Hristos kraljuje, Hristos vlada“. Ljeta gospodnjeg 1306. godine zvono je napravio magistar Luka u Veneciji, a drugo 1453. godine (od prezbitera Marka). U Vranjinu su donesena 1455. preko Kotora“. Treće zvono: „Ljeta gospodnjeg 1453. godine 1. juna, napravi prezbiter Marko od Belecio“. Izliven je i lik svetitelja u stojećem stavu, sa žezlom u rukama.“ (Nastavlja se)
1/9
do 110 riječi (2 slike), do 40 riječi (4 slike)
do 20 riječi (1 slika)
1/20 do 30 riječi (1 slika) do 15 riječi (2 slike)
1/18 do 40 riječi (1 slika)
1/12 do 80 riječi (1 slika) do 40 riječi (3 slike)
1/6 do 160 riječi (3 slike) do 60 riječi (6 slika)
1/5 do 190 riječi (4 slike) do 70 riječi (8 slika)
1/4 do 220 riječi (3 slike), do 80 riječi (6 slika), do 30 riječi (9 slika)
1/2 do 320 riječi (5 slika), do 140 riječi (10 slika)
1/1 do 470 riječi (1 slika), do 380 riječi (4 slike), do 270 riječi (8 slika), do 120 riječi (12 slika)
U slučaju objavljivanja simbola, broj riječi se umanjuje za 20. Prostor 1/36 ne može da sadrži simbol. tel: 020 202 455; viber: 068 034 555; e-mail: oglasno@pobjeda.me
Dnevni list
Elektronska pošta: desk@pobjeda.me
Direktor i glavni i odgovorni urednik:
NENAD ZEČEVIĆ
Zamjenica izvršnog
direktora: MILENA GOLUBOVIĆ
Direktorica marketinga: ŽELJKA RADULOVIĆ
REDAKCIJSKI
KOLEGI JUM
Zamjenice glavnog i odgovornog urednika
RADMILA USKOKOVIĆ-IVANOVIĆ
MARI JA JOVIĆEVIĆ
Pomoćnici glavnog i odgovornog urednika
đURđICA ĆORIĆ politika
SRđAN POPOVIĆ ekonomija
JELENA MARtINOVIĆ društvo
JOVAN NIKItOVIĆ kultura
DRAGICA šAKOVIĆ crnom gorom Urednici
ANA RAIČKOVIĆ crna hronika
NIKOLA SEKULIĆ hronika podgorice
JOVAN tERZIĆ arena
SLOBODAN ČUKIĆ feljton i arhiv
MARKO MILOšEVIĆ dizajn
DRAGAN MIJAtOVIĆ fotografija
LOGOtIP POBJEDE
Miloš Milošević i Nikola Latković (2019), inspiracija Anton Lukateli (1944) PORtAL POBJEDE Urednik
BOJAN đURIšIĆ Zamjenica urednika
ANA POPOVIĆ
OBJEKtIV Urednica
MARIJA IVANOVIĆ-NIKIČEVIĆ tELEFON 020/409-520 redAkcijA 020/409-536 MArketiNg 020/202-455 ogLAsN o
Naziv osnivača: Društvo sa ograničenom odgovornošću za proizvodnju, promet i usluge, export-import „Nova Pobjeda“ - Podgorica Adresa sjedišta medija: 19. decembar br. 5 PIB: 03022480 Vlasnička struktura „Nove Pobjede“ - 100% udjela „Media-Nea“ D.O.O. Podgorica Vlasnička struktura „Media-Nea“ - 99,99% udjela
First Financial Holdings
sjedište „Media Nea“: Ul. 19. decembra br. 5, PiB „Media Nea“: 02842777
Vlasnička struktura „First Financial Holdings“ - 100% udjela Petros Stathis
sjedište „First Financial Holdings“: Ul. Ulcinjska br. 3 PiB „First Financial Holdings“: 02628295
Više o vlasničkoj strukturi: pobjeda.me/p/impressum
Broj žiro računa „Universal capital Bank“: 560-822-77
Tiraž: 3.500
-
Жупа примати саучешће од 13
15 часова,
ће се обавити сахрана у породичној гробници. Кућа жалости: Брацана Брацановића 74, Подгорица
ОЖАЛОШЋЕНИ: супруга ГОРДАНА, синови ВУК и МИЛАН, снахе ПИНАР и СИНДИ, унучад МИНА, БОРА, САВА, ЈОВАН и МИЛЕНА, брат МИЛИСАВ, синовци и синовице, сестрић и остала многобројна родбина
Dana 13. jula 2025. godine preminuo je
MOMČILO BIŚO Miletin JANKOVIĆ 1950–2025.
Sahrana je obavljena u krugu porodice na gradskom groblju Čepurci 14. jula.
OŽALOŠĆENI:
supruga VIDA - BEBA, sin VLADIMIR, ćerka JOVANA, unučad BOGDAN, JAKŠA, BOBANA, VELJKO, PETRA i VUKAN, brat DRAGOMIR, sestra ŽELJKA, snahe MAJA, NEVENKA, NATALIJA i ostala rodbina
кћерка СЛАВИЦА, синови СЛОБОДАН и СВЕТО, брат МИЋО, сестре: ЈЕЛИСАВКА, ЗОРА, БЕЛА и НАДА, снахе: НАТАША, СНЕЖАНА и ДУШАНКА, унучад, синовци, синовице, сестрићи, сестричине и остала многобројна родбина ЛАЛИЋ и ујчевина
Сава
15. јула од 10 до 14 часова.
Сахрана ће се обавити истог
се не прилаже.
ОЖАЛОШЋЕНИ: синови ВЛАДИМИР
ДРАГЕ, унучад САША, ГОРАН, МИЛИЦА и МАРИЈА, праунук ЛАЗАР, братанићи МИЛОРАД и ГОЈКО, братанична ВИДЕ, ђеверичићи БОШКО и ДРАГАН и остала родбина
Dragom
SINIŠI Božovom ANĐELIĆU
Zbogom. Počivaj u miru. Vječna ti slava i hvala.
Dana 13. jula 2025. u 70. godini preminuo je naš dragi
13. 7. 2025.
Saučešće se prima na gradskom groblju Čepurci 14. jula od 10 do 14 časova i 15. jula od 10 do 13 30 časova. Sahrana će se obaviti u 14 časova na Novom groblju.
OŽALOŠĆENI: supruga VERA, sin MILIVOJE - MIKI, kćeri MILICA i SNEŽANA, brat MOMIR, sestra SLAVICA, unučad MILO, KATARINA, HANA, ANDREA, DARIA, ANASTASIJA, BALŠA, INA i ANDREJ, bratanići, sestrići i ostala mnogobrojna rodbina
Posljednji pozdrav SINIŠI
Od DRAGA sa porodicom
Voljeni naš
SINIŠA
Dok nas ima čeznućemo za tvojim neponovljivim duhom, sveprisutnom pažnjom, zaštitom i ljubavlju. Široko ti plavo nebo crnogorsko.
Tvoji JASNA, VUKAN i MARIJA
Tužni zbog preranog odlaska našeg
KIRO, VESNA, IRENA, ANA i MILICA s porodicama
Posljednji pozdrav prijatelju i drugu za nezaborav
OGLASNO ODJELJENJE „NOVA POBJEDA“
TELEFON ZA INFORMACIJE
020/202-455 020/202-456
e-mail: oglasno@pobjeda.me
Posljednji pozdrav dragom drugu, prijatelju i bratu SINIŠI
PEĐA BORILOVIĆ sa familijom
Posljednji pozdrav dragom
VENJO i NIKOLA MARKOVIĆ sa porodicama 502
SLAVKO i LJILJA sa porodicom
Posljednji pozdrav
SINIŠI ANĐELIĆU
Brate moj, sa ponosom i ljubavlju ćemo čuvati uspomenu na tebe. Neka tvoja dobra i plemenita duša počiva u miru. Tvoj brat SAŠA i bratanić NIKOLA
512
Puno ćeš nam nedostajati.
Puno ćeš nam nedostajati. Počivaj u miru Tvoji DEJO, KAĆA, ANJA i IVO 525
Posljednji pozdrav našem dragom
IGOR, NIKOLA i RADA KVESIĆ 526
A, brate moj
Posljednji pozdrav voljenom prijatelju
Ostaćeš zauvijek u srcu.
MARKO BATRIĆEVIĆ sa porodicom
SINIŠA
Tugo moja. Kako se oprostiti od tebe, što reći, znam samo da je dio mene otišao sa tobom. Sa ljubavlju koju smrt ne prekida. Neka ti je laka ova crnogorska zemlja koju si neizmjerno volio Tvoj brat MIRKO sa porodicom
SINIŠA
Otišao si bez ijedne riječi. Vukan i Marija će te pamtiti kao dobrog i pažljivog oca, a Jasna će ostati dostojanstvena, tiha i tvoja. Hvala ti za lijepe trenutke zajedničkog života, počivaj na tvom Cetinju i voljenoj Crnoj Gori.
Naš dobri
Hvala na lijepim trenucima i ljubavi, koje ćemo zauvijek pamtiti.
Ponosni što smo te imali za strica i neizmjerno tužni što smo te izgubili.
Neka ti je laka ova crnogorska zemlja, koju si od srca iskreno i istinski volio.
Posljednji pozdrav dragoj i voljenoj zaovi i tetki
ĐURĐI Đokovoj PEJOVIĆ
Tvoja dobrota, vedra narav i plemenitost ostaće uvijek u našim srcima.
Snaha VJERA sa porodicom
Bratanić ZLATKO sa porodicom 506
Posljednji pozdrav dragoj tetki
ĐURĐI Đokovoj PEJOVIĆ
Neka tvoja dobra i plemenita duša počiva u miru, a mi ćemo te čuvati od zaborava.
505
Tvoji BOŽO i BALŠA sa porodicama
Nek ti je laka crnogorska zemlja koju si najviše volio.
IGOR i VALERIJA
542
Posljednji pozdrav velikom prijatelju i profesoru
ALEKSANDRU SAŠI ČILIKOVU
JAKOV MARKOVIĆ sa porodicom
Sa dubokim poštovanjem opraštamo se od našeg
MOMČILA BIŚA JANKOVIĆA
Bio si i ostaćeš primjer svega što je moglo da krasi jedan prijateljski odnos.
PORODICA PAVLOVIĆ
Sa tugom se opraštam od svog dragog prijatelja
ALEKSANDRA SAŠE ČILIKOVA
Bio si veliki u znanju, mudrosti, plemenitosti, prijateljstvu... Počivaj u miru, dragi Saša.
Posljednji pozdrav bivšem članu Savjeta i dugogodišnjem saradniku i prijatelju
ALEKSANDRU SAŠI ČILIKOVOM
Bila je čast i zadovoljstvo imati te za prijatelja i kolegu. KOLEKTIV JU NARODNI MUZEJ CRNE GORE
522
Posljednji pozdrav našem dragom
Tvoje tiho prisustvo, mirna snaga i blaga riječ biće zauvijek dio naših najljepših sjećanja.
Supruga BEBA i djeca VLADIMIR i JOVANA sa porodicama
pozdrav dragom profesoru
Počivaj u miru.
KOLEKTIV CAFFE L'ANGOLO
Napustio nas je Akademik
ALEKSANDAR SAŠA ČILIKOV
član Predsjedništva CANU
Njegovim odlaskom izgubili smo dragog kolegu i naučnika koji je čitav svoj radni vijek posvetio istraživanju i afirmaciji crnogorske kulture.
Posljednji pozdrav velikom prijatelju
ALEKSANDRU SAŠI ČILIKOVU
Dragom kumu
CRNOGORSKA AKADEMIJA NAUKA I UMJETNOSTI
Posljednji pozdrav dragom
SAŠI ČILIKOVU
507
ALEKSANDRU SAŠI ČILIKOVU
MILIJA PAVIĆEVIĆ
DAŚO i SONJA GAGOVIĆ 509
Tokom časnoga života i rada, zaslužio si poštovanje. Nikada te nećemo zaboraviti. Počivaj, vječna ti slava i hvala.
prof. dr ALEKSANDAR ČILIKOV
Fakultet likovnih umjetnosti Cetinje sa tugom se oprašta od profesora Aleksandra Čilikova, koji je više od dvije decenije bio jedno od najprepoznatljivijih lica našeg Fakulteta. Njegov doprinos obrazovnoj misiji i umjetničkom formiranju brojnih generacija studenata ostaće trajno ugrađen u temelje crnogorskog umjetničkog obrazovanja i savremene likovne scene.
ALEKSANDRU SAŠI ČILIKOVU
Prijateljstvo koje smrt ne prekida i tuga koju vrijeme ne liječi. Svojim časnim životom ispisao si najljepšu stranicu ljudskog ponosa i dostojanstva.
Od MILORADA ĆERANIĆA
Posljednji pozdrav komšiji
SAŠI ČILIKOVU
Hvala za sve lijepo i dobro što si dijelio za života sa nama. Počivaj u miru!
Komšije iz ulaza
NIKOLA i VENJO MARKOVIĆ sa porodicama
Posljednji pozdrav dragom
Od DEJA i NATAŠE STANOJEVIĆ sa porodicom 501
„Smrt nije kraj. Ona je samo novi početak, mjesto na kojem nastavljamo da učimo i rastemo kroz sjećanja.“ Vaša svjetlost će sijati u nama, svuda đe ste posadili zrno znanja i mudrosti.
Vaša ANA ABRAMOVIĆ
KOLEKTIV FAKULTETA LIKOVNIH UMJETNOSTI CETINJE
15. 7. 2024 – 15. 7. 2025.
Duga je godina bez tebe. Još nismo prihvatili da te nema, a nema te zauvijek. Nedostaješ za sve tuge i sve radosti, da gledaš našu djecu kako rastu, i nedostaješ dok smo živi. Volimo te.
ALEKSANDRA i NIKOLINA sa porodicama
Četiri godine kako tuga prati pomen tvog imena, dragi naš
Četiri godine traje nevjerica sa bolom koji steže dušu.
Tvoj prerani odlazak nam je rana na srcu, ožiljak i praznina. Hvala ti za svu ljubav koju si nam pružao, za divne uspomene i za veliki ponos koji osjećamo, jer si bio naš.
Stric VELJKO sa porodicom
Četiri godine željni smo te, sine naš DALIBOR VUKOVIĆ
Svakim danom sve je veća bol i tuga za tobom. Tvoja dobrota, pažnja, ljubav i srce koje je voljelo bezuslovno obilježili su naše živote.
Ostaju bol i tuga, na svakom koraku naviru uspomene... Neprebolna rano naša.
Uskraćeni za tvoju ljubav, tuguju za tobom vječno tvoji neutješni roditelji. Volimo te.
Otac VLADO i majka TANJA
Jedini moj... tvoja odsutnost boli svakim danom sve više, a srce mi stalno traži tvoj glas, najvedriji osmijeh, tvoj topli pogled koji me štitio od svega. Naučio si me da budem hrabra i kad ne mogu, da ćutim i kad riječi bole, da volim iskreno i bez ostatka i sada kad nisi tu, još me učiš.
Učiš me da živim s prazninom koju ne može ispuniti niko.
Bio si dio moje duše, moja snaga, rame na koje sam uvijek mogla da se oslonim. Naučila sam da živim sa tugom, ali nikada neću naučiti da živim bez tebe.
Volim te ljepoto, dobroto moja
Sestra DANIJELA
Prošla je godina dana od smrti mojega muža
Godina je prošla bez tebe. Godina bez ljubavi, bez topline, bez nježnosti. Izgubila sam svog jedinog saveznika, a Crna Gora je izgubila svog vjernog sina. Kakva šteta što si otišao tako rano. Ali si mi u snu rekao da je tvoja duša sada u miru. Vjerujem da si s Bogom i da me gledaš s neba. Tamo me čekaš. Jednog dana ćemo se sresti, da se nikada ne rastanemo.
Crvene ruže na tvom grobu su znak moje ljubavi. Toliko si volio ovo cvijeće! Oslikani su bojama zastave naše voljene Crne Gore. To su stihovi iz tvoje pjesme: „Dođi od jeseni i napravi proljeće. Neka mirišu lipe i crvena ruža. Nikada sunce više zaći neće. Kada poljubiš svoga voljenog muža“. Volim te, moj plemeniti i hrabri Crnogorče. Jedini i neponovljivi.
Supruga MARIJA, sin DAVOR i ćerke KSENIJA i DIJANA 531
Četiri godine od kada nije sa nama naš voljeni suprug i otac
Postoje rane koje vrijeme ne liječi, pogledi koji te svuda traže i srca u kojima vječno živiš.
Tvoja ljubav i pažnja puno nam nedostaju.
Sjećanje na tvoju ljubav i dobrotu ćemo čuvati od zaborava.
OGLASNO ODJELJENJE „NOVA POBJEDA“
TELEFON ZA INFORMACIJE
020/202-455
020/202-456
e-mail: oglasno@pobjeda.me
Tvojim odlaskom je ostala velika praznina i neprebolna rana.
Svakim danom nedostaješ sve više, za sve što dolazi. Prisutan si u svakom našem danu, u svakoj našoj priči živiš, a u našim srcima vječno postojiš. Ostajemo željni tvoje dobrote, ljubavi i pažnje koju si nam beskrajno pružao. Počivaj u miru, neka nam te anđeli čuvaju.
Sestra DANIJELA, zet VASKO, sestrići BALŠA i MATIJA, sestrična NIKOLINA
511
Milanovog GARDAŠEVIĆA
Mili naš Banjo, opet si nas okupio kao bezbroj puta. Uvijek ćeš biti u našim srcima. Moj sine, imao si veliku pažnju od brata Muja, bio je spreman u svako doba da se nađe kraj tebe. Voljela te sva porodica, kao i ti nas. Odmori, moje dijete, pored tvog bolećeg oca. Neka vas anđeli čuvaju.
14. jula navršavaju se dvije godine od kada nije sa nama naš voljeni i nikad prežaljeni
JOVIĆEVIĆ
Godine prolaze, ali bol i tuga nikada. Počivajte u miru, a mi ćemo s ponosom čuvati uspomenu na Vas.
Vaši: supruga i snaha MIRJANA sa djecom, brat i sin VLADO i snaha NADA sa porodicom, i sestre i kćerke VJERA i VESNA sa porodicama
Tvoja žena MILENA JOVIĆEVIĆ 497
Majka, brat i sestra sa porodicama
Godina prođe, a ti nam nedostaješ sve više. Teško je prihvatiti da nema tvog toplog osmijeha i dragog nam lika. Nijesi ti, Gašo, ni tamo sam. Puna ti je kuća i tamo. Otac, tvoj najveći oslonac, baba koja te je najviše voljela i tvoja supruga Radmila. Čuvaće oni tebe kao i uvijek. Počivaj u miru, neka ti je laka ova naša crnogorska zemlja po kojoj si ljudski i iskreno koračao i za njom izgarao.
Volimo te, tugo i ljepoto naša.
Vječito neutješne: majka MARIJA, sestre NATALIJA i LJILJANA
U subotu, 19. jula 2025. navršava se šest mjeseci od kada nije sa nama naša voljena
Vrijeme samo iznova pokazuje ko i što si nam bila i koliko je teško bez tebe. I znamo dobro što bi nam rekla. I znamo sve što bi nam željela.
Hvala za svaki savjet, pravu riječ u pravom trenu, igru, osmijeh, poljubac i tvoj blagi pogled prepun ljubavi i nježnosti.
Hvala za svu ljubav, pažnju i podršku koju si nam baš nesebično pružala u svakom trenu.
Tvoji MIŠKO, IVAN, NIKOLINA, SOFIJA i ANDREJ
Šest mjeseci otkad nije sa nama naša voljena
Šest mjeseci iznenadnog rastanka. Šest mjeseci drugačijeg načina života. Svega različitog što se i ne može izreći.
Bila si i jesi ponos i stub, pokretač i inspiracija, nepresušna energija naše porodice.
Hvala što si bila baš takva. Hvala za sve, svih ovih 55 godina. I hvala na svemu što si rekla, uradila i pokrenula nas da uradimo i da budemo.
Tvoj MIKELI
Šest mjeseci otkad nije sa nama naša voljena
Majko, riječi rijetko mogu opisati osjećanja. Rijetko mogu opisati iznenadne rastanke. Riječi ne mogu ni odgovoriti na pitanje zašto.
Znam i što mi sve nedostaje. Znam i ja što bi mi ti na sve ovo rekla.
Hvala ti za sve one razgovore i učenja.
Hvala ti što si bila više od majke i prijatelja.
I dalje ću se truditi da održim ona obećanja.
Tvoj SIN
Šest mjeseci je od iznenadnog odlaska naše voljene babe i svekrve
MIRE JOVETIĆ
Dani brzo prolaze, a tvoja vedrina i pozitivna energija nisu sa nama.
Nedostaješ nam za sve ono što dolazi, a i dalje se pitamo zašto je tako moralo biti.
Trebalo je da proživimo zajedno još lijepih trenutaka.
Čuvaćemo uspomene sa tobom i tvoj lik onako kako i ti nas čuvaš odozgo. Bila si i ostaćeš ponosna na nas.
Tvoji SOFIJA, ANDREJ i NIKOLINA
Prolaze dani, ali bol za Vama nikad! Tata! Mama! Voli Vas
Vaša ćerka SLOBODANKA
Vrijeme koje prolazi ne umanjuje bol za Vama. Zauvijek ponosna što ste bili moji roditelji. Počivajte u miru.
535
534
15. jul 2025.
Broj: 02-119/1
Budva, 11.07.2025.godine
Na osnovu člana 134 stav 2, 135 i 136 Zakona o privrednim društvima (,,Službeni list Crne Gore", broj 065/20 od 03.07.2020), člana 34 stav 2 i člana 38 stav 1 tačka 10 Statuta Sveti Stefan hoteli” a.d. Budva Odluke Odbora direktora broj: 02-117/1 od 11.07.2025 godine, saziva se VI (šesta) ponovljena redovna elektronska
SKUPŠTINA AKCIONARA ,,SVETI STEFAN HOTELI“ A.D. BUDVA
Za dan 29.07.2025 godine (utorak), koja će se održati elektronskim putem, sa početkom u 11.00 časova sa sledećim
DNEVNIM REDOM
1. Predlog Odluke o usvajanju Godišnjih finansijskih iskaza i Izvještaja menadžmenta za 2024.godinu;
2. Upoznavanje sa Izvještajem revizora Društva za 2024. godinu;
3. Predlog Odluke o raspodjeli dobiti Društva za 2024.godinu;
4. Predlog Odluke o prestanku mandata članova Odbora direktora;
5. Predlog Odluke o izboru članova Odbora direktora;
6. Predlog Odluke o utvrđivanju visine naknade članovima i predsjedniku Odbora direktora;
7. Predlog Odluke o imenovanju revizora Društva za 2025.godinu Kvorum Skupštine akcionara čine akcionari koji posjeduju najmanje 33% od ukupnog broja akcija sa pravom glasa, a koji su dostavili punomoćje u naznačenom roku i glasali putem glasačkih listića. Odluke po svim tačkama dnevnog reda donose se većinom glasova vlasnika akcija koji su prisutni ili zastupani putem punomoćnika ili prijavljeni elektronskim putem, osim tačke 5. koja se donosi kumulativnim glasanjem
Samo oni akcionari koji su na spisku akcionara iz CKDD na dan pribavljanja spiska akcionara (najranije dva dana prije održavanja Skupštine) mogu učestvovati na Skupštini i ostvariti prava akcionara. Skupština akcionara će se održati elektronskim putem.
Akcionari Društva, da bi učestvovali u radu VI (šeste) ponovljene redovne sjednice Skupštine akcionara, dužni su dostaviti skeniranu ličnu kartu i skenirano punomoćje ovjereno u skladu sa Zakonom, na mail adresu svetistefanhoteli.sasas@gmail.com
Punomoćje iz prethodnog stava može se dostaviti elektronskim putem i mora biti potpisano elektronskim potpisom, u skladu sa zakonom kojim se uređuje elektronski potpis. Dostavljanje navedenih dokumenata smatra se i prijavom za učešće na elektronskoj Skupštini akcionara.
Akcionari i punomoćnici akcionara se obavezuju da naknadno dostave original punomoćja fotokopiju lične karte putem pošte, osim akcionara koji su dostavili punomoćje sa elektronskim potpisom u skladu sa Zakonom. Potrebnu dokumentaciju elektronskim putem, akcionar ili punomoćnik akcionara dužan je dostaviti najkasnije do 28.07.2025.godine , radi evidentiranja akcionara koji će prisustvovati sjednici. Akcionari ili punomoćnici akcionara su dužni dostaviti mail adresu i broj mobilnog telefona radi dobijanja povratnih informacija. Prisutni akcionari, za svrhu održavanja Skupštine akcionara elektronskim putem, smatraće se samo akcionari koji su dostavili tražena dokumenta iz ovog Obavještenja.
Akcionar, odnosno akcionari, koji zajedno imaju najmanje 5% osnovnog kapitala i koji imaju pravo predlaganja kandidata za članove Odbora direktora, odnosno njihovi punomoćnici, dužni su da dostave predloge i biografije kandidata za članove Odbora direktora najkasnije do ponedjeljka 28.07.2025.godine
Pravo na postavljanje pitanja Odboru direktora, a koja se odnose na tačke dnevnog reda zakazane Skupštine akcionara, ima akcionar ili punomoćnik akcionara putem meil: svetistefanhoteli.sasas@gmail.com najkasnije do 25.07.2025.godine. Odgovori na postavljena pitanja akcionara ili punomoćnika akcionara od strane Odbora direktora će biti dostavljeni elektronskim putem najkasnije do 27.07.2025.godine, na mail adresu koju je akcionar ili punomoćnik akcionara dostavio.
Glasanje elektronskim putem akcionara ili punomoćnika akcionara može se obaviti na dan održavanja elektronske sjednice Skupštine akcionara, u terminu od 11:00 do 12:00 časova na mail: svetistefanhoteli.sasas@gmail.com pojedinačno za svaku predloženu Odluku. Glasanje se vrši na glasačkim listićima koji će se nakon prijave dostaviti akcionaru na mejl adresu koju je akcionar prethodno dostavio. Glasački listići koji pristignu nakon perioda održavanja elektronske sjednice smatraće se nevažećim.
Obavještenje o održavanju VI (šeste) ponovljene redovne elektronske sjednice Skupštine akcionara, obrazac punomoćja i glasački listići dostupni su na internet stranici Društva: www.svetistefanhoteliad.me /Skupština akcionara/ dok će material za sjednicu Skupštine akcionara biti dostupan na istoj internet stranici. Sve dodatne informacije u vezi Skupštine akcionara mogu se dobiti na telefon 00382 67 332 511 Nakon održavanja VI (šeste) ponovljene redovne Skupštine akcionara elektronskim putem, obavještenje o broju prisutnih akcionara i usvojenim odlukama biće objavljeno na već navedenoj internet stranici Društva.
ODBOR DIREKTORA
Predsjednica Odbora direktora Milica Kažanegra
HTP “ULCINJSKA RIVIJERA” AD
Broj: 544 Ulcinj, 01.07.2025. god. PONOVNI POZIV ZA XVIII REDOVNU SKUPŠTINU AKCIONARA
Na osnovu čl. 135 i 136 Zakona o privrednim društvima ( Sl. list RCG br:4/2024), čl. 34 Statuta HTP “Ulcinjska rivijera” AD i Odluke Odbora direktora 376 od 29.05.2025. god. saziva se : XVIII REDOVNA SKUPŠTINA AKCIONARA HTP “ULCINJSKA RIVIJERA” AD ULCINJ
Za dan 25.07.2025. god. u 14 časova u kancelariji Izvršnog direktora, Velika plaža bb, Ulcinj.
Za sjednicu se predlaže sledeći: DNEVNI RED
1.Razmatranje i usvajanje financijskih iskaza HTP“Ulcinjska rivijera“AD Ulcinj za 2024.godinu
2.Razmatranje i usvajanje izvještaja o poslovanju za 2024.godinu, sa izvještajem nezavisnog revizora za period od 01.01.2024 do 31.12.2024.godine.
3.Donošenje odluke o razriješenju dosadašnjih članova Odbora direktora.
4.Donošenje odluke o izboru članova Odbora direktora.
5.Donošenje odluke o izboru nezavisnog revizora.
6.Donošenje odluke o pokriću akumuliranog gubitka na teret akumuliranog dobitka.
Odluke po svim tačkama dnevnog reda se donose većinom glasova vlasnika akcija koji su prisutni, zastupani putem punomoćnika ili su glasali putem glasačkih listića pod uslovom da Skupštini prisustvuju akcionari koji posjeduju polovinu od ukupnog broja akcija sa pravom glasa tj. 762.195 od ukupno 1.524.389 akcija. Izdate akcije su obične jedne klase, na ime i izdate su u nematerijalizovanom obliku.
Akcionari mogu izvršiti uvid u materijale i predloge Odluka koji će se razmatrati na Skupštini akcionara svakog radnog dana od 09 do 11 časova i to 20 ( dvadeset ) dana prije odražvanja Skupštine akcionara u poslovnoj zgradi HTP “Ulcinjska rivijera” u Ulcinju, Velika plaža bb ( bivša direkcija Ade Bojane) . Akcionari mogu da ostvare svoja zakonska prava na Skupštini akcionara lično, putem punomoćnika, putem glasačkih listića ili elektronskim putem. Punomoćja i glasački listići moraju biti ovjereni u skladu sa zakonom. Postupak utvrđivanja identiteta akcionara i verifikacija njihovih dokumenata na osnovu kojih mogu prisustvovati sjednici obavlja se u sjedištu društva od 9 do 11 časova na dan održavanja sjednice.
S hodno članu 142. Zakona o privrednim društvima predviđeno je da ponovljena Skupština akcionara se može održati najkasnije 30 dana od dana održavanja skupštine akcionara na kojoj nije postignut kvorum.
Telefon: 069974515
AD “Higijena” Podgorica, prikuplja ponude za usluge revizije finansijskih iskaza i izbor revizora Društva za 2025. godinu. Ponude dostaviti zaključno sa 25.07.2025. godine. e-mail: higijena@t-com.me
SEKRETAR DRUŠTVA Allmir Kollari
OBAVJEŠTENJE O SAZIVANJU VANREDNE SKUPŠTINE DRUŠTVA
U skladu sa odredbama Zakona o privrednim društvima Crne Gore i Statutom privrednog društva MGT FOOD DOO Tivat, PIB 03643573, saziva se vanredna skupština društva radi odlučivanja o hitnim pitanjima upravljanja poslovanjem društva i finansiranjem dugovanja Društva radi postizanja likvidnosti. Pozivaju se osnivači “MGT MONTENEGRO” DOO Tivat i “MGT ARCHITECTS & DESIGN” DOO Tivat da pristupe u prostorije Društva u Tivtu, na adresi Njegoševa 8A na dan 26.07.2025. godine, radi održavanja skupštine. Predlog dnevnog reda kao i sva druga relevantna dokumentacija je dostupna u prostorijama društva na gornjoj adresi.
Izvršni direktor društva Mehmet Ali Tursan
Ministarstvo kulture i medija
Ova knjiga je sufinansirana od strane
Ministarstva kulture i medija, kroz Program zaštite i očuvanja kulturnih dobara
NOVO IZDANJE
Jedinstveno svjedočanstvo o osmanskom nasljeđu Crne Gore!
Novo kapitalno djelo Radojice Raša Pavićevića , koje razotkriva vojne, političke i kulturne slojeve Crne Gore u vrijeme osmanskog carstva.
U PRODAJI
Cijena 7€
Specijalnu publikaciju pripremili su Pobjeda i Savez udruženja boraca Narodnooslobodilačkog rata i antifašisti Crne Gore
NAGRADA ZA IZDAVAČKI
PODUHVAT
Knjiga koja vraća istoriju među zidine, tragom imperije koja je oblikovala prostor i vrijeme.
na Međunarodnom podgoričkom sajmu knjiga i obrazovanja
Crna Gora u Drugom svjetskom ratu i 80 godina antifašizma, slave i ponosa
DO Ć I NE Ć E
E
hivrp :ejirotsi eksrogonrc do konačnog oslobođenja zemlje.
Specijalna publikacija povodom 9. maja, a u čast osam decenija od pobjede nad fašizmom - nije samo knjiga. Ona je i zavjet, opomena, udžbenik hrabrosti i spomenik slobodi i vodi nas kroz dramatične trenutakašup hik č inatsu
Knjiga je moćno svjedočanstvo, oživljava scene iz bitaka na Sutjesci, Neretvi, Pljevljima… podsjeća na stradanja i surove zločine na Lazinama, u Velici i Pivi, ali i na neugasle ideale slobode, bratstva, jedinstva i ljudskog dostojanstva.
Ovo je hronika i opomena – da se zaborav ne smije dogoditi, da revizionizmu ne smije biti mjesta, a da antifašizam mora ostati najčvršći temelj savremenog društva.
