Dnevni list POBJEDA 16.07.2025

Srijeda, 16. jul 2025. | Podgorica, Crna Gora | Godina LXXXI / Broj 21405 | Prvi broj izašao je 24. oktobra 1944. u Nikšiću | pobjeda.me | Cijena 1 euro NE! RATU U UKRAJINI

Kompanija Eagle Hills, osnivača Mohameda Alabara, u Egiptu izgradila grandiozno ljetovalište Marasi Turistički kompleks koji je promijenio pejzaž i život regije

RASKOL NA POMOLU: U sukob dva ključna čovjeka NSD-a u Pljevljima umiješali se centrala stranke i lider Andrija Mandić

Vrh partije kuje plan

Bojanom Strunjašem

Udruženje pomorskih kapetana Crne Gore obratilo se premijeru otvorenim pismom

INTERVJU: Boro Vučinić, bivši ministar odbrane i nekadašnji direktor Agencije za nacionalnu bezbjednost

Da nije ušla u NATO, Crna Gora bi 13. jul odavno obilježavala kao zemlja izgubljene

državnosti

Ideološki koncept nezavisne, suverene i građanske Crne Gore je na najtežim iskušenjima od obnove nezavisnosti, a njeno društvo je ideološki duboko podijeljeno Crnogorski državotvorni blok mora uraditi sve kako bi uspio da bar malo podigne svijest međunarodne zajednice o stanju i stalnim pritiscima kojima je već dugo izloženo crnogorsko društvo

Gora

U kontekstu novonastalih geopolitičkih prilika u Evropi i svih konsekvenci u našoj regiji, neophodno bi bilo postaviti platformu novog demokratskog djelovanja, mnogo agilnijeg i snažnijeg, kako bi se sačuvali Crna Gora i građanski karakter njenog društva, koji je danas u ozbiljnoj krizi, ako je to više uopšte moguće

Predstavnik Crne Gore zablistao na Međunarodnoj olimpijadi iz hemije koja je održana u Dubaiju, vratio se sa bronzanom medaljom

Kada sagledam sve, bilo je teško, ali predivno iskustvo, posebno što sam se vratio sa medaljom. Osjećao sam se, u prvom momentu, iznenađeno kada su me prozvali i rekli da sam dobio medalju – rekao je Damjanović.

Crnogorske đake za takmičenje u Dubaiju pripremali su istaknuti profesori sa državnog Univerziteta Crne Gore - prof. dr Željko Jaćimović sa MTF-a i prof. dr Miljan Bigović sa PMF-a

Osnovno državno tužilaštvo skoro mjesec bez odgovora na koji način je bratanić predsjednika Skupštine došao u posjed državne nepokretnosti, s obzirom na to da nije bio zaposlen u najvišem zakonodavnom domu

top 10 negatora, Crna Gora dobila poseban osvrt izvjestioca

U Izvještaju Memorijalnog centra Srebrenica za 2025. godinu, crnogorski portal Borba.me zauzeo neslavnu poziciju među

RASKOL NA POMOLU: U sukob dva ključna čovjeka NSD-a u Pljevljima umiješala se i centrala stranke, ali i lider Andrija Mandić

Vrh partije kuje plan

da Vraneša zamijeni

Bojanom Strunjašem

Izvori Pobjede tvrde da je Vraneš pokušao sve kako bi on bio izabran za predsjednika opštinskog odbora NSD-a u Pljevljima, ali i da mu na kraju ništa nije pošlo za rukom, budući da se Lekić, nakon nedavnog formiranja pljevaljskog odbora stranke u punom kapacitetu, ponovo našao na njegovom čelu. Vraneš te nove odluke ne priznaje u potpunosti, a Lekića je javno nazvao ,,privremenim odborom izabranim na telefonskoj sjednici“ što može biti uvod u nove svađe

PODGORICA - Vrh Nove srpske demokratije, predvođen liderom Andrijom Mandićem, priprema teren kako bi, nakon što je pogurao Milana Lekića da bude reizabran na čelo pljevaljskog odbora te stranke, predsjednika opštine Pljevlja Darija Vraneša zamijenio nekadašnjim poslanikom u Skupštini Crne Gore i aktuelnim direktorom pljevaljske Srednje stručne škole Bojanom Strunjašem.

To su Pobjedi saopštila dva izvora bliska pljevaljskom odboru NSD-a, koja navode da najviši funkcioneri te partije ne znaju kako da riješe problem sa Vranešom, koji se, kažu, osamostalio i previše približio određenim strukturama iz Srbije.

Vraneša zbog toga sam vrh stranke doživljava kao pritjenju i želi da na njegovo mjesto postavi Strunjaša, koji je bio glavni u operaciji formiranja novog odbora.

Takođe, Vraneš nove stranačke odluke ne priznaje u potpunosti, budući da je regularni opštinski odbor NSD-a u Pljevljima javno nazvao ,,privremenim odborom izabranim na telefonskoj sjednici“, što može biti uvod i u nove svađe.

Vraneš, kako tvrde izvori Pobjede, zamjera i na sastavu no-

vog odbora, jer smatra da su u njemu instalisani i bivši članovi Demokratske partije socijalista.

Crnogorskoj javnosti je poznato da je Vraneš već duže vrijeme u sporu sa Lekićem, a naši izvori tvrde i da je pokušao sve kako bi on, kao predsjednik opštine, bio izabran za predsjednika lokalnog odbora NSD-a u Pljevljima, ali i da mu na kraju ništa nije pošlo za rukom, budući da se Lekić, nakon nedavnog formiranja tog odbora u punom kapacitetu, ponovo našao na njegovom čelu.

- Zvao je članove i preračunavao koliku podršku ima. Vraneš očima ne može vidjeti Lekića i gledao je da mu podmetne na svaki način - navodi naš izvor.

Da je Vraneš nezadovoljan Lekićevin reizborom za predsjednika pljevaljskog odbora NSD-a, potvrdila je i javna „čestitka“ koju je on tim povodom uputio Lekiću, a koja obiluje ironijom i sarkazmom. - Prijatno me iznenadila vijest da ste na telefonskoj sjednici dobili mandat da u narednom periodu vodite Privremeni opštinski odbor Nove srpske demokratije u Pljevljima. Uvjeren sam da ćete i u predstojećem periodu, na transparentan način i uz jačanje demokratskih kapaciteta, voditi Odbor. Kao i do sada,

INTERVJU: Boro Vučinić,

Da nije ušla u NATO, obilježavala kao

PODGORICA – Crnogorski državotvorni blok mora uraditi sve kako bi uspio da bar malo podigne svijest međunarodne zajednice o stanju i stalnim pritiscima kojima je već dugo izloženo crnogorsko društvo. U kontekstu novonastalih geopolitičkih prilika u Evropi i svih konsekvenci u našoj regiji, neophodno bi bilo postaviti platformu novog demokratskog djelovanja, mnogo agilnijeg i snažnijeg, kako bi se sačuvala Crna Gora i građanski karakter njenog društva, koji je danas u ozbiljnoj krizi, ako je to više uopšte moguće.

daje sagovornik Pobjede. Posebno je zabrinut za, kako kaže, „dosta anemičnu reakcija političkih subjekata suverenističkog spektra i nevladinih organizacija, koji se već duže nalaze u stanju hronične hibernacije - izuzev nekoliko svijetlih primjera kod kojih antifašizam predstavlja fundamentalnu vrijednost“.

ostala na istim pozicijama kao prije učlanjenja naše zemlje u NATO i da nas i dalje vuče ka tome?

bez skrivanja, članove Odbora redovno ćete obavještavati o stranačkim planovima i programu i trošenju novčanih stranačkih sredstava koje stranka dobija od Opštine u iznosu od 5.000 eura mjesečno. Posebno me raduje što ste u Opštinski odbor uključili nove članove koje građani Pljevalja dobro znaju i poznaju po njihovoj dosljednoj borbi protiv Demokratske partije socijalista. U nadi da ćete u narednom mandatu pokazati sva Vaša znanja i sposobnosti kao i do sada, najsrdačnije Vam čestitam – napisao je Vraneš u „čestitki“.

Osim što je ukazao na problematičan izbor novog odbora NSD, Vraneš je Lekića na ovaj način indirektno optužio za netransparentno trošenje stranačkog novca i loše kadriranje.

Sve to, kako je Pobjeda već izvještavala, ukazuje da sukob dva ključna čovjeka NSD-a u Pljevljima još nije riješen i da predstavlja uvod u duboki raskol u okviru lokalne organizacije NSD-a. Ostaje da se vidi da li će Lekić, ojačan činjenicom da je na funkciji poslanika u državnom parlamentu i predsjednika NSD-a u Pljevljima, krenuti da ruši Vraneša sa pozicije prvog čovjeka opštine, što u pljevaljskoj opoziciji očekuju već u septembru. Đ. ĆORIĆ

To je u intervjuu za Pobjedu istakao bivši ministar odbrane i nekadašnji direktor Agencije za nacionalnu bezbjednost Boro Vučinić Osvrćući se na poziciju dijela vladajućih partija prema članstvu naše zemlje u NATO, on očekuje da će se „retorički javno demonstrirati tobožnja privrženost sistemu kolektivne bezbjednosti, dok će najuticajniji djelovi konspirativno pokušati opstruirati ispunjenje obaveza prema NATO“. Dodaje i da se njihovi stavovi nijesu promijenili u odnosu na 2016. godinu i proteste na bulevaru ispred državnog parlamenta, te da će „svaki politički subjekt za sebe kalkulisati i čekati priliku da se nešto promijeni“. - Snažnija saradnja sa saveznicima ni na koji način neće obeshrabriti one koji se konstantno miješaju i maligno utiču na unutrašnje prilike u Crnoj Gori. Stoga, Crna Gora treba da ispoštuje ne samo sve obaveze na koje se obavezala protokolom o pristupanju NATO-u, već i sve odluke koje je u tom pogledu Alijansa donijela i koje će donijeti. Da kojim slučajem Crna Gora nije primljena 2017. godine u NATO, odavno bi doživjela sudbinu „glinenog goluba“ i 13. jul - Dan državnosti bi ponovo dočekala kao teritorija, zemlja izgubljene državnosti – dodaje nekadašnji ministar odbrane.

Smatra da je danas nemoguće govoriti o potpunoj bezbjednosti građana i u jednom kraju svijeta. No, poručuje da će „Crna Gora i njeni građani biti bezbjedni onoliko koliko naša zemlja ostane čvrsto uz NATO i bude istrajna na svom evropskom putu“.

- Ukoliko napravi otklon od ovih vrijednosti, strašno je i pomisliti sa kakvim bi se sve bezbjednosnim nedaćama suočila - do njenog ubrzanog konačnog i, plašim s e, trajnog nestanka – do -

- Siguran sam da prava i, snažno vjerujem, većinska Crna Gora nikada neće odustati od antifašističkog nasljeđa i da će nastaviti da baštini tu ideju dok god bude postojala. Onog trenutka kada izgubi svoj antifašistički narativ, ni nje više neće biti. Želim da vjerujem da se to nikada neće dogoditi – zaključuje sagovornik Pobjede.

POBJEDA: Prema izjavama ministra odbrane Dragana Krapovića, Crna Gora se saglasila sa zahtjevom NATO da u narednih deset godina poveća izdvajanja za odbranu i bezbjednost na pet odsto BDP-a. Na koji način će Krapović to pravdati pred stranačkim kolegama i koalicionim partnerima iz nekadašnjeg DF-a kada se o tome bude glasalo?

VUČINIĆ: Neće tu biti mnogo izbora, zato mislim da neće ni biti potrebe za velikim pravdanjem. Za očekivati je da će vladajuća većina sada retorički javno demonstrirati tobožnju privrženost sistemu kolektivne bezbjednosti, dok će najuticajniji djelovi konspirativno pokušati opstruirati ispunjenje obaveza prema NATO. Suvišno je pitati zašto. Na to nas upozorava i neodgovorno ispunjavanje preuzete obaveze sa Samita u Vašingtonu 2024, u vezi sa prenosom 5,9 miliona eura koji se morao uplatiti u posljednji čas pred Samit u Hagu ove godine. Isto tako, devet mjeseci je u Skupštini čekala odluka o upućivanju pripadnika naše vojske u mirovne misije.

POBJEDA: Da li to znači da je aktuelna vlast, u stvari,

VUČINIĆ: Prisjetimo se samo što je sve tadašnja opozicija, a sadašnja vlast - oličena prije svih u Demokratskom frontu - bila spremna uraditi 2016. godine da Crna Gora ne postane članica NATO. Na podgoričkim glavnim saobraćajnicama tada je bila organizovana „šatorijada“ u znak otpora i nemirenja sa pristupanjem Crne Gore Sjevernoatlantskom savezu. Na raspolaganje je bio stavljen ozbiljan trud i angažman materijalno-finansijskih i ljudskih resursa, ne samo iz regije, već, kao što znamo, i iz Rusije samo da se taj naum osujeti. Svjesni toga, a u kontekstu ogromnih geopolitičkih potresa, ratova i preslaganja, kako danas vjerovati da je tadašnja domaća operativa koja sada, sa pozicija vlasti, kreira crnogorsku državnu politiku uz ideološko ubjeđenje koje ima, spremna da iskreno bude posvećena ispunjenju ciljeva Alijanse? Za očekivati je da će ovako heterogena i nesložna koalicija kalkulisati, svaki politički subjekt za sebe, i čekati priliku da se nešto promijeni. Posebno računajući na nepredvidivost poteza Donalda Trampa koji bi eventualno oslabili Alijansu, a nosećem stubu vlasti - strankama bivšeg DF i partijama koje im gravitiraju - otvorile prostor da se vrate na ideološko „fabričko podešavanje“, udalje Crnu Goru od NATO i pokušaju je trajno svrstati na istok. Ipak, takva kalkulacija nema perspektivu, s obzirom na ozbiljnost namjere da se Savez ojača kroz jednoglasno povećanje izdvajanja za odbranu njegovih članica na pet odsto BDP u narednih deset godina te jasno pozicionirane američke administracije da ostane stožerna snaga. Članice NATO iz Evrope su još ranije prepoznale ozbiljnost i opasnost geopolitičkih prilika i

„Geopolitika ne oprašta neznanje i ne nagrađuje neodlučnost“

POBJEDA: Do koje mjere NATO i partnerske bezbjednosne službe mogu tolerisati strana uplitanja u crnogorski sektor bezbjednosti, uključujući Agenciju za nacionalnu bezbjednost?

VUČINIĆ: Ulaskom u kolektivni sistem odbrane Crna Gora je postala dio obavještajne zajednice NATO, što je obavezuje da se prema svim povjerljivim informacijama i podacima koje dobija kroz razmjenu sa organizacijom i njenim članicama, odnosi odgo-

Dario Vraneš Bojan Strunjaš

nekadašnji direktor Agencije za nacionalnu bezbjednost

NATO, Crna Gora bi 13. jul odavno zemlja izgubljene državnosti

donijele odluku da se za naredni desetogodišnji period izdvoji impozantna suma od 800 milijardi eura. Kada sve to imamo u vidu, jasno je da su zapadni saveznici čvrsti u namjeri da obezbijede svoju sigurnost i očuvaju snagu NATO, kao do sada najmoćnije alijanse. Od sudbinskog je značaja što se Crna Gora pripadništvom kolektivnom sistemu bezbjednosti našla na pravoj strani koja štiti njenu državnu opstojnost. Na njoj mora ostati i pokušati da odgovori svim obavezama koje saveznici od nje očekuju, i u skladu sa svojim mogućnostima. To je u njenom najboljem nacionalnom interesu.

POBJEDA: S obzirom na to da NATO za naredni period preporučuje zajedničke nabavke, obuke i korištenje oružja odnosno vojne opreme, da li to znači da bi strani vojnici i oficiri ubuduće mogli češće da borave u Crnoj Gori? Da li bi takva saradnja mogla da obeshrabri ili da još više pojača strana miješanja u Crnoj Gori?

Ideološki koncept nezavisne, suverene i građanske Crne Gore je na najtežim iskušenjima od obnove nezavisnosti, a njeno društvo je ideološki duboko podijeljeno, ističe sagovornik

Pobjede

VUČINIĆ: Kontinuitet sukoba u Ukrajini, razbuktavanje tenzija na Bliskom istoku, snaženje kinesko-ruskog strateškog partnerstva i preslaganje globalnih odnosa snaga, determinišu kritičnu etapu evroatlantske kolektivne odbrane. Nedavni samit NATO je utvrdio strateške pravce djelovanja Alijanse za narednih nekoliko godina. Naporedo s tim, svijet se suočava sa intenziviranjem rivalstava među velikim silama u Indo-Pacifiku i širenjem hibridnih i sajber napada, zbog čega NATO sada redefiniše svoju stratešku ulogu. Crna Gora treba da uradi sve što je u njenom najboljem nacionalnom interesu. Prije svega, to je očuvanje njene državnosti i mira u zemlji, koji je danas na teškim iskušenjima u cijelom svijetu, a tradicionalno u regionu i održava se krajnjim naporima, prijeteći da eskalira u svakom trenutku. Niz je otvorenih pitanja u okruženju koja godinama ne uspijevaju da se riješe. Odnos Beograda i Prištine i dalje ostaje krajnje problematičan, a Tramp je izjavio da je uspio da zaustavi Srbiju u svom naumu „u zadnji čas“. Decenijska destabilizacija i stalne prijetnje Milorada Dodika teritorijalnom integritetu BiH izazivaju veliku zabrinutost evropskih konzervativaca i reformista, na što su ga nedavno jasno upozorili. Hronična nestabilnost prilika u Sjevernoj Makedoniji čini tu republiku krhkom i podložnom raznim malignim uticajima, koji se koliko-toliko predupređuju njenim članstvom u NATO. Studentski i građanski otpor autoritarnoj vlasti Aleksandra Vučića u Srbiji i represivne mjere režima prema učesnicima protesta do krajnjih granica su narušili stabilnost u najvećoj zemlji regije, sa latentnom opasnošću prelivanja na susjede. Snažnija saradnja sa saveznicima ni na koji način neće obeshrabriti one koji se konstantno miješaju i maligno utiču na unutrašnje prilike u Crnoj Gori. Stoga, Crna Gora treba da ispoštuje ne samo sve obaveze na koje se obavezala protokolom o pristupanju NATO, već i sve odluke koje je u tom pogledu Alijansa donijela i koje će donijeti. Da kojim slučajem Crna Gora nije primljena 2017. godine

vorno i u skladu sa propisanim procedurama i standardima. Svaka neozbiljnost i namjerna ili nenamjerna neopreznost koja čini te podatke dostupnim zemljama koje NATO definiše kao bezbjednosnu prijetnju, ne samo što zemlju čini nekredibilnim i nepouzdanim saveznikom, već kompromituje i pravi štetu samoj Alijansi. Dio takve obavještajne zajednice su ne samo Agencija za nacionalnu bez-

bjednost, već i ministarstva odbrane, vanjskih i unutrašnjih poslova, Direkcija za zaštitu tajnih podataka i sve druge institucije koje dolaze u kontakt sa tajnim podacima. Plašim se da je tokom prethodnih nekoliko godina Crna Gora svojom tendenciozno i nekompetentno neodgovornom politikom otvorila toliko rupa u sistemu nacionalne bezbjednosti koji su njen

u NATO, odavno bi doživjela sudbinu „glinenog goluba“ i 13. jul - Dan državnosti bi ponovo dočekala kao teritorija, zemlja izgubljene državnosti.

POBJEDA: Nakon pet godina članstva u NATO i 19 godina samostalnosti, koliko je Crna Gora danas bezbjedna za svoje građane?

VUČINIĆ: Danas u svijetu ne postoji država, bez obzira koliko je velika i jaka, koja se može osjećati potpuno bezbjedno i sigurno. Kontekst sadašnjih geopolitičkih prilika u svijetu to ne dozvoljava. Agresija Rusije na Ukrajinu i brutalnost izraelskog satiranja Pojasa Gaze su, nažalost, učinili legitimnim nasilno osvajanje teritorije i do kraja sručili i onako fundamentalno nagrižen globalni poredak. Ne postoji danas iole ozbiljniji globalni institut međunarodnih odnosa koji bi se usudio dati dugoročniju prognozu razvoja bezbjednosnih prilika u svijetu.

Od Drugog svjetskog rata do sada prilike nikada nijesu bile složenije, a svijet bio u većoj opasnosti. Stoga se mnogi ozbiljni analitičari s pravom pitaju da li smo već u trećem svjetskom ratu koji se, za razliku od prethodnih, odvija parcijalno na više globalnih kriznih područja.

Polazeći od najvećih planetarnih previranja, dug je put dok dođemo do Crne Gore. Pred našom zemljom su brojni izazovi i prijetnje koji, uz dugo-

rejting u kolektivnom sistemu bezbjednosti i odbrane spustili na najniže grane. Savezničke zemlje Alijanse su se shodno tome postavile u razmjeni osjetljivih informacija i tajnih podataka, koji je sada na izuzetno skromnom nivou. Kako je kazao svjetski poznati teoretičar međunarodnih odnosa Zbignjev Bžežinski: „Geopolitika ne oprašta neznanje i ne nagrađuje neodlučnost“.

trajuću političku nestabilnost i krizu, u svakom trenutku mogu postati ozbiljna prijetnja miru. Najkraće rečeno, Crna Gora i njeni građani će biti bezbjedni onoliko koliko naša zemlja ostane čvrsto uz NATO i koliko bude istrajna na svom evropskom putu. Ukoliko napravi otklon od ovih vrijednosti, strašno je i pomisliti sa kakvim bi se sve bezbjednosnim nedaćama suočila, do njenog ubrzanog konačnog i, plašim se, trajnog nestanka.

POBJEDA: Nakon sve češćih revizionističkih izjava i veličanja osuđenih zločinaca iz Drugog svjetskog rata, uključujući stavove sa najviših državnih adresa, poput predsjednika Skupštine Andrije Mandića, ali i ćutanje predsjednika države Jakova Milatovića i premijera Milojka Spajića, može li se reći da je Crna Gora „odustala“ od antifašističkog nasljeđa?

VUČINIĆ: Nažalost, Vaše pitanje ima puno opravdanje. Vjerovatno da, uz sumornu finansijsko-ekonomsku perspektivu, sve češće postavljano pitanje istorijskog revizionizma predstavlja problem koji najviše opterećuje. U posljednje vrijeme takva bezobzirna retorika se sve češće čuje. Ona, kao što ste kazali, dolazi od najviših predstavnika vlasti, a posebno od „nadvlasti“ oličenoj u velikodostojnicima Srpske pravoslavne crkve u Crnoj Gori, koja funkcioniše na principima klerikalno-političke, teritorijalno i kulturno ekspanzionističke radikalne organizacije. Razlika između uloge te crkve u Crnoj Gori i u Srbiji je ta što se ona u Srbiji nalazi pod patronatom režima, dok u Crnoj Gori aktuelna vlast funkcioniše pod patronatom te crkve. Ovo je vrijeme u kojem je ta ideologija očigledno ponovo našla svoje mjesto u Crnoj Gori. Stoga se ne treba čuditi što u tome prednjači aktuelni predsjednik Skupštine sa titulom četničkog vojvode. Kroz revizionističke stavove, veliča-

nje ratnih četničkih perjanica i osuđenih zločinaca, odavanje počasti svojim idolima iz Drugog svjetskog rata, Draži Mihailoviću, Pavlu Đurišiću, Nikoli Kalabiću, želi da proglasi četnički pokret i ideologiju jednako patriotskim kao i narodnooslobodilački, i time svoju titulu učini legitimnom. S druge strane to, kao što kažete, ne nailazi na reakciju drugih najviših adresa. To od njih ne treba ni očekivati jer ih, kao što su i sami kazali, to ne interesuje. Vidimo da državni vrh i institucije ćute i ne reaguju pred ponižavanjem svojih građana, dok se kulturni stvaraoci u susjedstvu privode zbog javno izgovorene riječi, a poslanici svako malo nesmetano targetiraju novinare, istovremeno dodjeljujući prestižne državne nagrade piscima koji negiraju postojanje crnogorske države i nacije. Za njih je najvažnije da se sačuva koaliciona vlast i ne dozvoli njen raspad, ni po koju cijenu. Može da radi i da govori ko što hoće, ali ostaje zajednički moto „ne damo svetinje“ (partijske vlastodržačke busije). Tako je to kad suspendujete sve političke i partijske principe, a iste ste u obavezi da podredite interesima onih koji su vas doveli na vlast.

Više od toga brine dosta anemična reakcija političkih subjekata suverenističkog spektra i nevladinih organizacija, koji se već duže nalaze u stanju hronične hibernacije, izuzev nekoliko svijetlih primjera (poput organizacije STEGA) kod kojih antifašizam predstavlja fundamentalnu vrijednost.

Naspram antifašizma je fašizam, od kojeg, nažalost, kroz uspon desnice u posljednjoj deceniji pojačano boluju i neke razvijene zemlje Zapada. Siguran sam da prava i, snažno vjerujem, većinska Crna

Gora nikada neće odustati od antifašističkog nasljeđa i da će nastaviti da baštini tu ideju dok god bude postojala. Onog trenutka kada izgubi svoj antifašistički narativ, ni nje više neće biti. Želim da vjerujem da se to nikada neće dogoditi.

POBJEDA: Što pokazuje težnja najvećeg dijela vladajuće većine da kontinuirano podsjeća na događaje iz crnogorske istorije iz 19. i s početka 20. vijeka, koji se u Srbiji smatraju sastavnim dijelom „vjekovne srpske tradicije i kulture“?

VUČINIĆ: U današnjoj crnogorskoj vlasti participiraju sve antisuverenističke političke partije. Sjetimo se da je i prije, a i nakon dolaska na vlast, često pominjani čelni čovjek

aktuelne vlasti Andrija Mandić kazao da će se za svoje programske ciljeve, koji podrazumijevaju „utapanje Crne Gore u svesrpstvo“, boriti sa nove pozicije, drugim sredstvima i ići drugim putem ka istom cilju, što svakodnevno i čini. U njegovom kabinetu se nalazi zastava druge države, dok je iz skupštinskog hola uklonjena crnogorska zastava. Za to je angažovano više terenskih specijalaca, od kojih se posebno ističu dva, na čelnim pozicijama opština Nikšić i Pljevlja. Crnogorski državotvorni blok mora uraditi sve kako bi uspio da bar malo podigne svijest međunarodne zajednice o stanju i stalnim pritiscima kojima je već dugo izloženo crnogorsko društvo. U kontekstu novonastalih geopolitičkih prilika u Evropi i svih konsekvenci u našoj regiji, neophodno bi bilo postaviti platformu novog demokratskog djelovanja, mnogo agilnijeg i snažnijeg, kako bi se sačuvala Crna Gora i građanski karakter njenog društva, koji je danas u ozbiljnoj krizi, ako je to više uopšte moguće.

POBJEDA: Da li se crnogorsko društvo može i dalje odupirati nasilnim promjenama ka što dubljoj podijeljenosti i radikalizaciji, nalik onoj koja se sprovodi u susjednoj Srbiji?

VUČINIĆ: To što se danas događa u Srbiji kao odgovor na sve što radi tamošnji režim je civilizacijska stvar. Studenti tamo vode emancipatorsku borbu, vrijednu poštovanja. Crnogorsko društvo je, nažalost, danas snažno nagriženo spoljnim i unutrašnjim malignim generatorima moći. Ideološki koncept nezavisne, suverene i građanske Crne Gore je na najtežim iskušenjima od obnove nezavisnosti. Konstanta velikosrpske ideologije, konceptualno i tematski prilagođene Crnoj Gori, ne ostavlja prostor za bilo kakva prijatna iznenađenja. Crna Gora, čije je društvo ideološki duboko podijeljeno, kao nezavisna i suverena država treba da gradi mostove suživota tako snažno ideološki udaljenih strana. Ukoliko Crnogorci svih vjera i nacija nemaju snage da se kroz organizovan demokratski odgovor odupru i zaštite najveću svetinju koja se zove svoja zemlja i za koju su generacije predaka platile najveću cijenu, onda ona ne treba ni da postoji, niti su je oni dostojni. Na kraju, želim da građanima Crne Gore čestitam najznačajniji datum njene istorije, 13. jul - Dan državnosti.

Kristina JERKOV

Boro Vučinić

Finansijski rezultati kompanije Plantaže u prvom kvartalu ove godine

U prva tri mjeseca poslovali sa gubitkom

od 2,2 miliona eura

Ostvareni gubitak kompanije Plantaže u prvom kvartalu je za 932.892 eura, odnosno za 73 odsto veći nego što je bio lani u istom periodu

PODGORICA - Kompanija

Plantaže je u prva tri mjeseca ove godine poslovala sa gubitkom od 2,21 milion eura. To je za 932.892 eura, odnosno za 73 odsto veći gubitak nego što je bio lani u istom periodu.

Kompanija Plantaže je prošlu poslovnu godinu završila sa ostvarenom dobiti od 1,04 miliona eura.

Na 25. redovnoj sjednici Skupštine akcionara Plantaža, održanoj 30. Juna, razmatrani su i usvojeni finansijski izvještaji o poslovanju za prošlu godinu, kao i Izvještaj nezavisnog revizora.

MIŠLJENJE REVIZORA

- Pozitivno mišljenje revizora potvrđuje da su finansijski izvještaji kompanije pripremljeni u skladu sa zakonskim propisima, uz visok nivo transparentnosti, tačnosti i usklađenosti sa računovodstvenim standardima, čime se, dodatno, jača povjerenje akcionara, vlasnika i šire javnosti – kazali su tada iz Plantaža. Ranije je saopšteno da su Plantaže u prošloj godini ostvarile najveći prihod u posljednjih deset godina 34,9 miliona eura, što predstavlja rast od sedam odsto u odnosu na prethodnu godinu.

- U 2024. godini zabilježen je rast prodaje na domaćem

i inostranom tržištu. U podizanje novih vinogradarskih zasada, građevinske radove i modernizaciju opreme, investirano je više od tri miliona eura, što potvrđuje dugoročnu razvojnu orijentaciju kompanije - dodaje se u saopštenju.

Iz Plantaža su rekli da su, uprkos inflatornim pritiscima i objektivnom rastu troškova zarada, kao posljedica povećanja obračunske vrijednosti boda za devet odsto, od maja 2023. godine, primjene programa Evropa sad 1, povećanja troškova prekovremenog rada i rada nedjeljom, usljed stupanja na snagu novog Opšteg kolektivnog ugovora, kao i uvećanja troškova sezonske radne snage, zbog globalnih i tržišnih uslova, operativni troškovi kompanije zadržani na nivou prethodne godine. To je, kako su naveli, potvrda racionalnog pristupa i pažljivog upravljanja resursima.

PROŠLOGODIŠNJI

REZULTAT

Iz Plantaža su ranije istakli da je u prošloj godini ostvaren i pozitivan poslovni rezultat prije oporezivanja u iznosu od 0,23 miliona eura. Izvršni direktor Plantaža Igor Čađenović je na sjednici Skupštine akcionara rekao da su postignuti rezultati potvrda da mjere koje su predu-

Turistički kompleks je promijenio i

život čitave regije

zimali tokom prethodnog perioda daju konkretne efekte.

- Fokusirani smo na unapređenje svih segmenata proizvodnje i prodaje, uz kontrolu troškova i očuvanje kvaliteta proizvoda - kazao je Čađenović.

Kako je naveo, ostvareni poslovni rezultat za prošlu godinu, zajedno sa rastom EBITDA na 5,4 miliona eura i smanjenjem bankarskih obaveza za 3,6 miliona eura, jasan su pokazatelj da je kompanija stabilizovala poslovanje. Čađenović je istakao i da su ukupne obaveze u posljednje dvije godine smanjene za više od četiri miliona eura.

- Ovaj trend jasno reflektuje strateško upravljanje troškovima, optimizaciju operativnih procesa i povećanje profitabilnosti osnovnih poslovnih aktivnosti. Uvjeren sam da će Plantaže i u narednom periodu nastaviti putem oporavka i rasta - rekao je Čađenović. Predsjednik Odbora direktora Nikola Tripković kazao je na sjednici Skupštine akcionara da dobri poslovni rezultati, ostvareni u prethodnoj godini, potvrđuju odgovorno i efikasno upravljanje.

On je istakao da su svjesni da kompaniju u narednom periodu očekuju važna strateška pitanja, o kojima će se, kako je rekao, odlučivati uz ozbiljan i odgovoran pristup, sa jasnom vizijom očuvanja Plantaža kao najvrednijeg crnogorskog brenda i strateškog resursa države.

- Naš je zadatak da zadržimo Plantaže u ovom obliku kao giganta crnogorske privrede, i da pronađemo efikasan i adekvatan model za njen potpuni oporavak, kako bi i u godinama koje dolaze Plantaže ostale ponos Crne Gore – poručio je ranije Tripković.

Na sjednici održanoj 30. juna, Skupština akcionara je donijela i Odluku o izboru revizora za ovu godinu, kojom je za obavljanje nezavisne revizije imenovana revizorska kuća Cattaro Audit d.o.o. Kotor. S. POPOVIĆ

MARASI - Na sjevernoj obali Egipta niče Marasi (Marassi) – grandiozno ljetovalište koje mijenja ne samo pejzaž, već i život čitavih zajednica. Iza ovog impresivnog projekta stoji kompanija Eagle Hills, čije ime u Crnoj Gori posljednjih godina sve češće ulazi u javni prostor – kao simbol vizije, ulaganja i razvoja. Osnivač te kompanije je Mohamed Alabar.

Dok Marasi iz temelja mijenja egipatsku obalu i pokazuje kako održivi razvoj može imati dubok društveni uticaj, nameće se pitanje: može li ista filozofija uskoro oživjeti i crnogorske obale i zaleđa? Iskustvo Egipta otvara perspektivu — da Crna Gora ne bude samo atraktivna destinacija, već primjer kako se luksuz može graditi u harmoniji sa lokalnom zajednicom.

PROJEKAT U RAZVOJU

Ovaj projekat kompanije Eagle Hills, koji je započet 2007. godine, još je u razvoju. Planirano je da bude završen 2030. godine. Brojke koje ga prate ostavljaju bez daha. Prostire se na 6,5 miliona kvadratnih metara, od čega je 4,1 milion kvadrata otvorenog prostora. Ima marinu sa 267 vezova. Više od četiri miliona gostiju posjetilo je Marasi samo prošle godine. Direktor razvoja u kompanijama Emaar i Eagle Hills Mustafa El Kadi kaže da način na koji rade uključuje i najmanje detalje – od biranja boje cvijeća, do načina na koji će upravljati zgradama, pa sve do toga kako će boca maslinovog ulja biti postavljena na sto u restoranu.

- Upravo ti detalji čine cjelinu. Nismo ovdje samo da prodajemo nekretnine - kaže El Kadi. Marasi nije samo odredište za bogate goste. To je projekat koji je preoblikovao čitavu jednu regiju – ne samo građevinski, već i društveno.

- Proučavamo potrebe zajednice oko nas. Na primjer, u blizini Marasija nalazi se selo Sidi Abdel Rahman i većina lokalnog stanovništva radi s nama – bilo u hortikulturi, gradnji ili izvođačkim poslovima. Možda je rijetkost, ali sada s nama sarađuje oko 20.000 ljudi. Otvorili smo više od 500 novih preduzeća –sve to vraća vrijednost lokalnoj zajednici - kazao je El Kadi U Marasiju se pazi na svaki

Proučavamo potrebe zajednice oko

nas. Na primjer, u blizini Marasija nalazi se selo Sidi Abdel Rahman i većina lokalnog stanovništva radi s nama – bilo u hortikulturi, gradnji ili izvođačkim poslovima. Možda je rijetkost, ali sada s nama sarađuje oko 20.000 ljudi. Otvorili smo više od 500 novih preduzeća –sve to vraća vrijednost lokalnoj zajednici - kazao je direktor razvoja u kompanijama

Emaar i Eagle Hills

Mustafa El Kadi

detalj – od boje cvijeća u vrtovima do načina na koji je postavljen tanjir u restoranu. Iza svakog kadra krije se filozofija: učiti svakodnevno i stvarati sa srcem. - U Marasiju je prosječna cijena sobe u posljednjih pet godina porasla tri puta. Država je od toga prikupila poreze. Od jednog hotela, sada ih imamo deset. Stvorili smo mnoga radna mjesta – za radnike u građevini, ali i za brojne dobavljače. Sada svakodnevno otvaramo nova radna mjesta, uglavnom za ljude iz Sidi Abdel Rahmana. Samo iz pro-

jekta Marasi uplatili smo 600 miliona funti poreza - kazao je je El Kadi. U obližnjem selu Sidi Abdel Rahman životi su se dramatično promijenili. Hiljade ljudi sada radi zahvaljujući projektu Marasi, a prihodi trgovina u selu su se utrostručili. - U posljednjih sedam godina sklopili smo 1.600 ugovora – svi sa velikim ulaganjima i porezima. Aerodrom El Alamein, koji ranije nije imao letove, sada ima svakodnevne letove iz Dubaija, Saudijske Arabije i drugih zemalja. Broj putnika je porastao za 50 od-

Sa sjednice Skupštine akcionara Plantaža održane 30. juna

Poslovna zgrada Plantaža

Turistički kompleks Marasi MEDIA BIRO

grandiozno ljetovalište Marasi

kompleks koji pejzaž i regije

sto u samo dvije godine. Kada stvoriš veliki projekat koji nije samo stambeni – nego uključuje ugostiteljstvo, sport, velnes, posao, vodeni park, lagunu, plaže – sve to zajedno stvara ogroman uticaj - istakao je je El Kadi.

SVJETSKA DESTINACIJA

Od besprijekorno uređenih parkova i čistih ulica, preko hotela s uslugom najvišeg kvaliteta, do golf terena i konačno plaža s blještavo bijelim pijeskom i kristalno čistom vodom – Marasi je postao svjetski prepoznatljiva destinacija. Plaže, hotelski kompleksi i kompletna turistička ponuda prilagođeni su najzahtjevnijim gostima. Ali zajednica nije zapostavljena. Izgrađene su tri škole, društveni i sportski centri. Ženama je omogućeno zaposlenje u poljoprivredi i malim biznisima. Za svaku kuću koju prodaju – jedna se gradi za one kojima je najpotrebnija.

- Vjerujemo da, kada sve uradite zajedno, to će vas na kraju dovesti do uspjeha. Ne možete samo raditi po djelovima. Gospodin Alabar nam to uvijek govori: ako svaki dan sve radite zajedno, razmišljajući istovremeno o cvijetu, zgradi, ljudima koji žive napolju, njihovoj djeci koja idu u školu – ako se, dakle, cio taj životni ciklus zatvori radeći zajedno, uspjeh je neizbježan. To je

Udruženje pomorskih kapetana Crne Gore obratilo se premijeru otvorenim pismom

PODGORICA - Udruženje pomorskih kapetana Crne Gore obratilo se otvorenim pismom predsjedniku Vlade Milojku Spajiću sa ponovnom inicijativom za hitnu smjenu ministra pomorstva Filipa Radulovića, a povodom prijedloga Ministarstva pomorstva da se na današnjoj vanrednoj sjednici skupštine akcionara Crnogorske plovidbe donese odluka o prodaji brodova „Kotor“ i „Dvadeset prvi maj“. U Udruženju kapetana smatraju da Radulovića treba smijeniti i zbog svih prethodnih odluka resornog ministarstva koje će, kako kažu, neminovno dovesti do propasti brodarske industrije u Crnoj Gori.

Zbog najave prodaje brodova, traže smjenu ministra pomorstva

Podsjetićemo da je ministar Radulović, samo dan prije nego što je odluku o prodaji predložio Vladi, javnosti saopštio da gašenje Crnogorske plovidbe nije opcija, a već sjutradan da ne postoji drugo rješenje, navodi se u otvorenom pismu Udruženja pomorskih kapetana

ono što razlikuje profesionalce koji posao rade kako treba od amatera. Amateri, znate, pobijede jednom i onda ne mogu da nastave dalje - naglašava El Kadi.

Iz kompanije Eagle Hills kažu da po ovom modelu posluju u svim zemljama u kojima realizuju projekte. Održivi razvoj pokazao se kao dobra formula, a ova poslovna filozofija se i dalje unapređuje.

INVESTICIJA NAKON

KOJE DOLAZE DRUGI

- To ima veliki direktan uticaj – čak i na druge investitore, kada vide nekoga poput gospodina Mohameda Alabara, koji radi u 30 zemalja, sada čak i u Evropi: u Srbiji, Letoniji, Albaniji. Drugi investitori će ga slijediti. To se upravo dogodilo Egiptu. Kada je došla kompanija sa sjedištem u UAE, kada je došao gospodin Alabar – došli su i drugi. Siguran sam da će isti uticaj imati i na Crnu Goru - tvrdi El Kadi. Marasi pokazuje da se luksuz i društvena odgovornost ne isključuju. Kada se gradi s poštovanjem prema ljudima i zajednici – svi su na dobitku. Prema rezultatima postignutim kroz turističke investicije u Egiptu, ulaganja Eagle Hillsa nadilaze pojam projekta. Zapravo, riječ je o socio-ekonomskom pokretu koji, osim prihoda, generiše i sveukupan društveni rast. Nada KOVAČEVIĆ

− Kulminacija tako loših u zakonu i međunarodnim konvencijama neutemeljenih odluka ministra Radulovića je dovela do još jedne pogubne odluke da se prodaju brodovi. Podsjetićemo da je ministar Radulović samo jedan dan prije nego što je odluku o prodaji predložio Vladi javnosti saopštio da gašenje Crnogorske plovidbe nije opcija, a već sjutradan da ne postoji drugo rješenje. Da li je ministar Radulović pitao struku? Nije, niti je ikada to uradio, a argumente za svoje, po pomorstvo u Crnoj Gori, pogubne odluke crpi iz analize koju su pripremale računovođe – kaže se u pismu Udruženja pomorskih kapetana i dodaje da se iz javnih nastupa ministra Radulovića i njegovih saradnika da zaključiti da oni ne znaju koji je trenutni status broda ,,Kotor“. - Termini koje ministar i saradnici koriste kao što su „uhapšen“, „zarobljen“ i drugo na to jasno upućuju. Ovi termini su jasno definisani kako crnogorskim zakonodavstvom tako i međunarodnim konvencijama, pa strukovnoj zajednici nije prihvatljivo da jedan ministar ne zna koji je status broda, a da odlučuje o njegovoj sudbini. Dakle, postoji termin „detention“, odnosno zadržavanje broda od strane države luke, termin „arrest“, odnosno zaustavljanje broda od strane suda zbog potraživanja i termin „seizure“, odnosno zapljena broda usljed krivičnih djela i dr. Ovo nedvosmisleno upućuje na zaključak da se ministar Radulović nije konsultovao sa strukom jer da je tako, ne bi

se u javnosti služio terminima koji nijesu određeni zakonom i međunarodnim propisima –piše u otvorenom pismu. Navodi se da se takvo postupanje resornog ministarstva i dalje nastavlja ,,pa se u informaciji koju ovo ministarstvo uputilo Vladi na usvajanje pominje upis zaloge na brodu“. - Ovo upućuje da Ministarstvo pomorstva i dalje ne konsultuje struku jer ne poznaje specifičnosti pomorskog prava i režim stvarnih prava na brodu. Da nije tako, ne bi se koristio termin „zaloga“. Dakle, Vlada je još jednom obmanuta informacijom resornog ministarstva, koja je utemeljena na neznanju i nepoznavanju struke – tvrde u Udruženju pomorskih kapetana Crne Gore. Dodaju da je, kada je već Vlada usvojila informaciju o prodaji brodova, ,,nečuveno da ministar Radulović u medijima daje neprimjerene javne izjave o stanju brodova čime direktno obezvređuje imovinu svih građana i nanosi štetu ugledu pomorske trgovačke zastave Crne Gore“. - Takvo postupanje ministra zapravo predstavlja osnov povjeriocima broda „Kotor“ da pred sudom dokažu objektivnu opasnost da dužnik Crnogorska plovidba ima namjeru da prodajom brodova osujeti ili znatno oteža naplatu njihovog potraživanja, što će dodatno produbiti probleme broda „Kotor“. Osim toga, ministar nije dao bilo kakvo obrazloženje zašto je odlučio da se proda i drugi brod Crnogorske plovidbe „Dvadeset prvi maj“ – ističe se u pismu. Podsjeća se da su rate za brodove Crnogorske plovidbe isplaćene.

- I ti brodovi su u godinama koje dolaze, a do kraja njihovog ekonomskog ciklusa trebali da zarade novac koji bi

I direktor Tadić smatra da brodove treba prodati

Izvršni direktor Crnogorske plovidbe Vladimir Tadić je u jučerašnjem saopštenju pokazao da je saglasan sa planom Vlade o prodaji dva broda Crnogorske plovidbe.

- Dakle, samo je pitanje kada će nam brodovi stati u nekoj od luka i biti prodati

Brod ,,Kotor”

Preokret: Flota se raspada, a država ćuti

Crna Gora je primorska zemlja bez pomorstva jer joj je politika potopila brodove prije nego su isplovili, ocijenili su iz Preokreta.

- Dva broda Crnogorske plovidbe kupljena su bez plana i analize, odokativnom metodom, a danas su olupine vezane u stranim lukama. Njihova ležarina je dvostruko skuplja od vozarine. Ako to nije kriminal, šta jeste - pitali su iz Preokreta.

Oni su naveli da je menadžment sastavljen po stranačkom ključu, bez znanja i odgovornosti.

- Ministar odlučuje šta može, a šta ne može — bez ijedne ozbiljne ekonomske procjene. Firma je u dugovima, brodovi trunu, flota se raspada, a država ćuti. Niko ne odgovara jer nema onog koji bi tražio odgovornost - navodi se u saopštenju.

Rješenje postoji, kako su rekli, ali traži hitnu odluku. - Treba nam jedinstvena kompanija. Država treba hitno da uloži sredstva kroz dokapitalizaciju i spasi flotu od potonuća. Ne trebaju nam dvije brodarske kompanije za četiri broda, ni dvije armije partijskih kadrova - smatraju u Preokretu.

se vratio u državni budžet na ime ranije isplaćenih rata po osnovu kredita direktno iz budžeta. To je interes kojim je trebalo da se rukovodi ministar Radulović, a instituti pomorskog prava su sami po

sebi davali rješenje za nastalu situaciju jer nije Crnogorska plovidba prvo brodarsko društvo koje je zapalo u nelikvidnost – poručeno je iz Udruženja pomorskih kapetana.

Iv.K. – S.P.

na licitaciji, pa sam mišljenja da je bolje da to uradimo i podmirimo dugovanja, pa će ostati makar nešto da se vrati i državi. Ovo sve pišem da bi građani bili informisani i u kakvoj je situaciji naša kompanija jer su oni, između ostalog, i njeni vlasnici i da je novac

iz budžeta do sada išao na vještačko održavanje ove kompanije. Nadam se da ću na ovaj način prekinuti ovu „tursku sapunicu“ u koju novinski tekstovi pretvaraju jednu situaciju koja je više nego izazovna jer stanje treba prihvatiti kao takvo, a svi koji misle da ovi brodovi imaju budućnost mogu da ih kupe i ostvare njihove zamisli – poručio je Tadić.

PODGORICA – U Izvještaju o negiranju genocida u Srebrenici, Memorijalnog centra Srebrenica za 2025. godinu, našla se i Crna Gora, odnosno portal borba.me.

Ovaj portal je zauzeo mjesto u top 10 negatora genocida, sa četiri objave, a izvjestioci nijesu zabilježili nijedno direktno negiranje od funkcionera u Crnoj Gori.

Izvještaj je obuhvatio objave od 1. juna prošle godine do 30. maja ove, a objavljen je uoči trideset godina od obilježavanja najvećeg zločina na prostoru Evrope od Drugog svjetskog rata. Ujedinjene nacije su 11. jula ustanovile kao Međunarodni dan sećanja na genocid u Srebrenici, i o tome je donešena Rezolucije prošle godine.

Rezolucija Skupštine Skupština Crne Gore je izglasala 2021. godine Rezoluciju o genocidu u Srebrenici, i time ga priznala. Potpisnica je i UN Rezolucije, ali još uvijek ovaj datum nije dobio formu Dana sjećanja, kako bi ga ozvaničila. Rezolucijom se potvrđuje da je u Srebrenici počinjen genocid u julu 1995. godine, u kojem je stradalo više od 8.000 civila bošnjačke nacionalnosti, osuđuju se izjave, postupci i politike koje negiraju ili dovode u pitanje genocid u Srebrenici, a 11. jul se proglašava Danom sjećanja na žrtve Srebrenice.

U Rezoluciji je navedeno da se najoštrije osuđuje genocid u Srebrenici. Potvrđuje se da se genocid dogodio na tlu Evrope nakon Drugog svjetskog rata u kojem je stradalo preko 8.000 civila bošnjačke nacionalnosti. Tačka tri te Rezolucije navodi da se zabranjuje javno negiranje postojanja ili umanjenje genocida u Srebrenici. Tada je navedeno da se 11. jul proglašava Danom sjećanja na žrtve Srebrenice, što se do danas nije dogodilo, uprkos brojnim apelima mahom nevladinog sektora i građanskih aktivista.

U tački pet piše da se potvrđuje riješenost države Crne Gore, punopravne članice NATO alijanse, da afirmiše vrijednosti mira i stabilnosti. Zatim, pozivaju se nadležne institucije na sprovođenje istraga i procesuiranja optuženih za genocid u Srebrenici, ratne zločine i zločine protiv čovječnosti. Zaključnom tačkom se izražava saosjećanje za sve žrtve u ratovima na prostoru bivše Jugoslavije, kao i

Kovačević

Srijeda, 16. jul 2025.

U Izvještaju Memorijalnog centra Srebrenica za 2025. godinu, crnogorski portal Borba.me neslavnu poziciju među top 10 negatora, Crna Gora dobila poseban osvrt izvjestioca

Epicentar relativizacije genocida u Srebrenici

Ako uzmemo period od 2010. do 2020. godine, ovakve tekstove je bilo gotovo nemoguće pronaći u bilo kojem legalnom mediju na tlu Crne Gore. Danas, nakon izbora održanih 2020. godine, kako vidimo, mediji iz ove zemlje, koji su pod velikosrpskim uticajem, postaju udarne igle „srpskog sveta“, a negiranje genocida u Srebrenici jeste njihovo pogonsko gorivo –zaključuje se u Izvještaju u dijelu koji se odnosi na Crnu Goru

za njihove porodice i poziva sve susjedne države da nastave da obezbjeđuju pravdu i dugoročnu podršku preživjelima.

- Zabranjuje se javno negiranje postojanja ili umanjenje genocida u Srebrenici. Potvrđuje se riješenost države Crne Gore da u budućnosti spriječi genocid i druge ozbiljne zločine - piše u Rezoluciji.

Za usvajanje Rezolucije, koju je tražila opozicija, glasalo je 55 poslanika, 40 iz opozicije, ali i 15

je sve rekao

Zbog negiranja genocida u Srebrenici, dosad je u Crnoj Gori pred pravosudnim organima odgovarao Marko Kovačević

On je, svega dan nakon što je Skupština izglasala Rezoluciju o Srebrenici 18. juna 2021. godine za TV Kurir izjavio: ,,Uostalom, mislim Kartaginu treba razoriti. Uostalom, mislim nije bio genocid u Srebrenici. Mislim da sam time sve rekao“ – kazao je on.

Ipak, crnogorski sudovi su presudili da je izričito izvršio negaciju genocida u Srebrenici, ali i da tužilaštvo nije dokazalo da je način negiranja genocida bio takav da može dovesti do nasilja ili izazivanja mržnje prema grupi lica ili članu neke takve grupe. Vladajuća većina u Skupštini opštine Nikšić je tada odbila da raspravlja o inicijativi za smjenu Kovačevića.

iz vlasti. Protiv je bilo 19 iz vladajućeg Demokratskog fronta, a uzdržano sedam. ZA su bile i vladajuća URA i Demokrate, nakon što je prihvaćen njihov amandman da se krivica za zločine u ratovima devedesetih ne može pripisati nijednom narodu, već da je ona individualna.

pRitiSci

Ono što pokazuje ovogodišnji Izvještaj je mnogo manje izjava kojim se negira genocid.

- Tokom izvještajnog perioda od 1. juna 2024. do 30. maja 2025. godine, zabilježeno je ukupno 99 slučajeva negiranja genocida u javnom medijskom prostoru Bosne i Hercegovine i šire regije. U poređenju s prethodnim Izvještajem za 2024. godinu, kada je zabilježeno čak 305 slučajeva, primjetno je znatno smanjenje slučajeva negiranja. Ovo može ukazivati na efekte pravnih i društvenih pritisaka usmjerenih ka suzbijanju negiranja genocida – navodi se u dokumentu.

Kada je riječ o Crnoj Gori, u Krivičnom zakoniku je u članu 370, u odjeljku Izazivanje nacionalne, rasne i vjerske mržnje, navedeno da će se kazniti zatvorom

od šest mjeseci do pet godina onaj ko javno odobrava, negira postojanje ili značajno umanjuje težinu krivičnih djela genocida, zločina protiv čovječnosti i ratnih zločina učinjenih protiv grupe ili člana grupe koja je određena na osnovu rase, boje kože, religije, porijekla, državne ili nacionalne pripadnosti, na način koji može dovesti do nasilja ili izazvati mržnju prema grupi lica ili članu takve grupe, ukoliko su ta krivična djela utvrđena pravosnažnom presudom suda u Crnoj Gori ili međunarodnog krivičnog suda. - Negiranje genocida u Srebrenici nije samo uvreda za žrtve i preživjele, već predstavlja sistemsku prijetnju istini, pravdi i miru u Bosni i Hercegovini. Ovaj izvještaj nastaje iz potrebe da se dokumentuje, analizira i javnosti predstavi kontinuirano i organizovano poricanje zločina koji je Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju (ICTY) i Međunarodni sud pravde (ICJ) pravosnažno okarakterisao kao genocid – piše u uvodnom dijelu Izvještaja. Ističe se da se u godinama nakon presuda, očekivalo da će se društvo kretati ka prihvata-

nju istine, suosjećanju i pomirenju. Umjesto toga, svjedoči se porastu negiranja, relativizacije i glorifikacije zločina, što se sve češće čini javno, bez posljedica.

Dokumentovana

iDeologija

U ovome Izvještaju su se autori potrudili da dokumentuju i arhiviraju slučaj negiranja genocida u obliku javnih i istorijskih zapisa. Cilj je bio i da se ukaže na aktere i obrasce kako bi se pokazalo da negiranje nije izolovana pojava, već dio šireg ideološkog projekta koji uključuje institucije, medije i uticajne pojedince. Treći cilj ovog dokumenta je da se pozovu na odgovornost domaće i međunarodne institucije da primijene zakon, zaštite istinu i prekinu normalizaciju negacionizma. Najveći broj slučajeva negiranja i dalje dolazi iz Srbije, piše u Izvještaju i navodi se da to ukazuje na dugotrajnu tendenciju institucionalnog i društvenog negiranja genocida u toj zemlji. Slijedi, kako je navedeno, Bosna i Hercegovina, odnosno entitet Republika Srpska, gdje se kroz političke i medijske kanale takođe sistematski negira ili uma-

njuje značaj genocida. - Na trećem mjestu, po učestalosti ovih pojava, nalazi se Crna Gora – piše u ovom dokumentu. BoRBa.me - negatoR Sa i poD uticajem Dio izvještaja koji se odnosi na Crnu Goru, dat je naziv „Crna Gora: Regionalni epicentar relativizacije od 2020. godine“. Navedeno je da se kroz medijsku i političku matricu, predvođenu Demokratskim frontom i posebno medijima poput Borba.me, kontinuirano plasira narativ o Srebrenici kao „bošnjačkom mitu“. Pobrojano je da je Borba.me u posljednje dvije godine ima više od 30 objava koje negiraju genocid ili diskredituju svjedoke i žrtve. Navedeni su primjeri, pa tako u tekstu koji je objavila Borba.me iz maja 2025. godine piše: „Ponovo ponavljamo kako Jasenovac i Srebrenica nemaju niti mogu imati dodirnih tačaka, imavši u vidu sistematski logor smrti u kom su Hrvati klali i ubijali Srbe, Jevreje i Rome, i Srebrenicu koja faktički ima prizvuk vojne operacije, a čija je genocidnost, ponavljamo, sporna.“ Navodi se da se „ovim tekstom (i ne samo ovim)“ Borba.me jasno profilisala kao medij „blizanac“ RTRS-a i SRNA-e, koji otvoreno negira genocid, bavi se ratnohuškačkom propagandom i ima jedan gotovo rasistički narativ o Bošnjacima kao „niževrijednim ljudima“. - Ovaj narativ, osim što je opasan i neistinit, za bolje poznavaoce predstavlja nastavak narativa koji je nastao još u Republici Srpskoj, po kojem su Potočari „vojno groblje“, a genocida – ne da nije bilo, nego je riječ o nekakvoj bici, sukobu u kojem je jedna strana vojno pobijedila drugu (sic!). Pravo pitanje glasi: otkuda taj narativ o dešavanjima u Srebrenici kao „vojnoj operaciji“? – piše u dijelu koji se odnosi na Crnu Goru Podsjeća se da je u obraćanju Narodnoj skupštini Republike Srpske, predsjednik ovog entiteta Milorad Dodik na posebnoj sjednici 18. 4. 2024. godine, tražio ime ijednog stradalog Bošnjaka u Srebrenici: „Stradali su oni koji su se probijali. To je vojnički posao bio da se probijaju kroz obruč. Za njima je išao jedan dio naroda ili ljudi koji su stradali…“ - Iz ovoga se jasno vidi da jedan, formalno crnogorski medij koristi narativ Milorada Dodika, što nikoga ne treba da začudi, jer je nakon izbora 2020. godine, i pobjede prosrpskih partija, u ovoj zemlji došlo do jačanja nacional-

Crna Gora još čeka da se proglasi Dan sjećanja na žrtve Srebrenice

relativizacije Srebrenici

nih i nacionalističkih snaga na relaciji Beograd – Banja Luka –Podgorica. Ovdje treba istaći da je Borba.me postala jasan i glasan glasnogovornik prosrpskih partija u Crnoj Gori, kao i Srpske pravoslavne crkve (SPC) na terenu, što je, nažalost, unisono pravilo – piše u analizi koja je data u Izvještaju.

Ističe se da je očigledno da je vezanost platforme Borba.me za političke strukture prosrpskog fronta – naročito za bivše funkcionere Demokratskog fronta Andriju Mandića i Milana Kneževića, kao i za SPC, jasno naznačena kroz finansijske tokove i uređivačku politiku.

Istaklnuto je da Borba.me ima značajan doseg kroz Facebook i Telegram kanale, pri čemu se sadržaji sinhronizovano šire s platformama iz Srbije i bh. entiteta Republika Srpska. - Treba naglasiti da Borba.me nije jedini, ali je sasvim sigurno najmarkantniji primjer hibridnog djelovanja velikosrpske politike u Crnoj Gori - piše u Izvještaju.

Podsjeća se na tekst „Novi Sad: Dinkovi bojovnici udaraju žene na protestu“ u kome se jasno vidi blatantan primjer demonizacije profesora Dinka Gruhonjića - Šema djelovanja Borbe.me je klonirana po uzoru na nacionalističke medije u Srbiji, ali ima tu još nešto: „Srbofob Sabahudin Dinko Gruhonjić je poznat javnosti kao otvoreni promoter lažne države Kosovo i tvrdnje da se u Srebrenici desio genocid, kao i teze da su Srbi krivi kao narod jer su navodno većinski ćutali“, navodi se u tekstu. Indikativno je da Borba.me Dinku Gruhonjiću pogrešno navodi ime, nazivajući ga Sabahudin (premda se on tako ne zove) – piše u ovom dijelu Izvještaja. Navodi se da ta rečenica oslikava tendenciju da se jedan narod izjednači prvo s jednim čovjekom, a zatim se diskreditovanjem tog pojedinca, diskredituje cijeli narod.

- Na kraju, postavlja se pitanje: zašto je ovo važno u kontekstu Crne Gore? Ako uzmemo period od 2010. do 2020. godine, ovakve tekstove je bilo gotovo nemoguće pronaći u bilo kojem legalnom mediju na tlu Crne Gore. Danas, nakon izbora održanih 2020. godine, kako vidimo, mediji iz ove zemlje, koji su pod velikosrpskim utjicajem, postaju udarne igle „srpskog sveta“, a negiranje genocida u Srebrenici jeste njihovo pogonsko gorivo – zaključuje se u Izvještaju u dijelu koji se odnosi na Crnu Goru. jelena martinoviĆ

Predstavnik Crne Gore zablistao na Međunarodnoj olimpijadi iz hemije, koja je održana u Dubaiju, vratio se sa bronzanom medaljom

PODGORICA – Aleksa

Damjanović, učenik podgoričke Gimnazije ,,Slobodan Škerović“, osvojio je bronzanu medalju na Međunarodnoj olimpijadi iz hemije u Dubaiju, čime je Crna Gora prvi put u istoriji obezbijedila medalju na ovom prestižnom takmičenju. Aleksa je za Pobjedu kazao da je, u prvom momentu, bio iznenađen kada je saznao za nagradu, ali i da je vrlo zadovoljan, jer su se sav trud i zalaganje isplatili.

Aleksa se vratio sa takmičenja i kratkom razgovoru za Pobjedu kazao da ga je stigao umor. - Da, umoran sam pomalo. Bilo je jako zanimljivo. Kada sagledam sve, bilo je teško, ali predivno iskustvo, posebno što sam se vratio sa medaljom – rekao je on.

Kaže da su tamošnji zadaci bili teži i da su na fakultetskom nivou, kako su ih komentarisali profesori.

- Tu je vrlo dobra bronza koju sam osvojio. Osjećao sam se, u prvom momentu, iznenađeno kada su me prozvali i rekli da sam je dobio – rekao je on. Aleksa godinama bilježi odlične rezultate sa raznih takmičenja na koja je počeo da ide od prvog razreda srednje škole. I u osnovnoj i srednjoj školi imao je petice iz svih predmeta, ali su mu prirodne nauke omiljena oblast. Odlučio je da ide na takmičenja iz hemije koja mu je, kako ističe, bila posebna, jer je želio više da nauči. Istakao je da je njegova profesorica u srednjoj školi prepoznala talenat, kada je krenuo da se takmiči.

Zahtjevni Zadaci

Crnogorske đake za takmičenje u Dubaiju pripremali su istaknuti profesori sa državnog Univerziteta Crne Goreprof. dr Željko Jaćimović sa Metalurško-tehnološkog fakulteta i prof. dr Miljan Bigović sa Prirodno-matematičkog fakulteta. Jaćimović je kazao Pobjedi da su sjajne vijesti što je Aleksa osvojio bronzanu medalju u konkurenciji učesnika iz 90 zemalja, te da je riječ o osvojenoj prvoj medalji iz hemije. - Ostali takmičari Lana Backović, Isidora Mrdak i Janko Odović su pokazali zavidno znanje, a raduje da su naša djeca jako dobro uradila praktični dio na takmičenju. Zadaci su bili jako zahtjevni, posebno jedan praktični i nekoliko teorijskih zadataka koji zahtijevaju, pored znanja, i jako dobru hemijsku logiku –rekao je profesor Jaćimović. Tim profesora sa Prirodno-matematičkog i Metalurško-tehnološkog fakulteta je nekoliko mjeseci pripremao učenike, kako za teorijski, tako i za praktični dio. Jaćimović je zahvalio Ispitnom centru na pomoći u organizaciji slanja ekipe na olimpijadu i kontinuiranoj podršci.

Aleksa Damjanović: Vrlo sam zadovoljan, trud i zalaganje su se isplatili

Aleksa Damjanović

Utisci su jako dobri. Imamo djecu za ponos u koje i dalje treba ulagati, pa će biti još ovako dobrih rezultata. Posebno smo ponosni što se osvajanje medalje iz hemije poklopilo sa otvaranjem studijskog programa Hemija na Univerzitetu Crne Gore – rekao je Pobjedi profesor dr Željko Jaćimović koji je pripremao Aleksu za takmičenje

- Utisci su jako dobri. Imamo djecu za ponos u koje i dalje treba ulagati, pa će biti još ovako dobrih rezultata. Posebno smo ponosni što se osvajanje i medalje iz hemije poklopilo sa otvaranjem studijskog programa hemija na Univerzitetu Crne Gore –rekao je Jaćimović. Pobjeda je nedavno pisala o sjajnom rezultatu koji je Aleksa Damjanović postigao i na prijemnom ispitu za upis studijskog programa Medicina na Univerzitetu Crne Gore. On je jedini od 149 kandidata uradio test za odličnu ocjenu. Rezultati su pokazali da su „lučaši“, koji su imali prosjek pet tokom srednje škole, dobili jedinice na testu iz

hemije ili biologije, a bilo je i onih koji su iz oba predmeta dobili jedinice. Aleksa kaže da je pratio i da se takva situacija dešavala i prethodnih godina. Njemu nijesu bile potrebne pripreme za polaganje testa iz hemije. Ispričao je, s druge strane, da ih je profesorica biologije Sanja Ognjanović pripremala za prijemni ispit, te da je držala dodatne časove. - Nekoliko dana pred prijemni sam ponovio gradivo i rezultati nijesu izostali. Testovi su bili teški i zahtjevni i vjerujem da je rang lista pravilna – kazao je on. Godinama se u javnosti ukazuje na problem što odlikaši ne mogu da savladaju test

Laboratorije u školama se malo koriste

Aleksa smatra da definitivno mnogo toga nedostaje našem obrazovnom sistemu.

- Koliko god da je mali sistem, trudimo se da budemo bolji. Svake godine sam zadovoljniji. Teško ga je na kraju ocijeniti. Što se

tiče hemije, mislim da se laboratorijski rad mora unaprijediti. U osnovnoj školi je moja profesorica to radila i možda je to bilo ključno da sam zavolio hemiju. S druge strane, srednje škole imaju laboratorije, ali se ne koriste, profesori ne rade

na Medicinskom fakultetu. Stručnjaci su upozoravali i korijen problema vidjeli u crtanju ocjena u osnovnim i srednjim školama, navodeći da đaci dođu do fakulteta, a da nemaju osnove znanja iz određenih oblasti. Komentarisali su da se svakim novim testiranjima nanovo potvrđuje koliko su ,,crtane“ odlične ocjene. Ove godine na Medicini, od ukupno 149 kandidata, test nije položilo njih 83. Vrlo dobar uspjeh na prijemnom ispitu ostvarilo je njih 26,24 dobar, te 15 dovoljan. Među kandidatima koji su polagali prijemni, evidentirano je njih 66 koji su imali prosjek pet u svim razredima srednje škole.

eksperimente sa učenicima – istakao je Aleksa. Njega od septembra čekaju studije na Medicinskom fakultetu Crne Gore. Vidjeće, kako kaže, kako će se sve razvijati i šta će da specijalizira. Prisjetio se da je ranije komentarisao kako voli hirurgiju. - Vidjećemo, možda se to ostvari, pa postanem hirurg – kazao je Aleksa.

Tu je vrlo dobra bronza koju sam osvojio. Osjećao sam se, u prvom momentu, iznenađeno kada su me prozvali i rekli da sam je dobio – rekao je on. Aleksa godinama bilježi odlične rezultate sa raznih takmičenja na koja je počeo da ide od prvog razreda srednje škole. I u osnovnoj i srednjoj školi imao je petice iz svih predmeta, ali su mu prirodne nauke omiljena oblast

problematične luče

Pretprošle godine se za upis na studijski program Medicina prijavilo ukupno 99 kandidata. Prijemni ispit položilo je njih 35, od kojih je 33 „lučonoša“. Čak njih 32 nije položilo prijemni, a imaju „Luču“. Tada smo pisali da u posljednjih pet godina (2018-2022), 216 kandidata sa „Lučom“ nije položilo prijemni ispit za upis na medicinu i stomatologiju na Medicinskom fakultetu UCG, a položilo je njih 235. Prošle godine su iz Ministarstva prosvjete, nauke i inovacija reagovali i najavili da je nužno da se koriguju kriterijumi za dobijanje diplome „Luča“, nakon što su đaci pokazali loše znanje na testovima u sklopu eksterne provjere znanja. Zabilježeni su primjeri da su petice dobijale jedinice, konkretno iz testova iz matematike i nadležni su saopštili da ih takve situacije brinu. Ministarka Anđela Jakšić-Stojanović govorila je da ne treba svako da bude odlikaš. Tada je najavila da će kroz projekat određeni stručnjak da sagleda stanje, analizirajući i rad nastavnika, te će uticati na sporne kriterijume kojih očito ima u određenim školama.

Prošle godine, kako statistika pokazuje, na kraju školske godine u Crnoj Gori 937 polumaturanata i 263 maturanta dobili su diplomu „Luča“. Na kraju prethodne školske (2022/23) godine, u osnovnim školama imali smo 1.037 dobitnika „Luča“ diplome, dok su na kraju srednje škole tokom iste školske godine ovo priznanje dobila 363 učenika. nada ĐurĐevac

Južnoafrička državljanka pravosnažno osuđena na obavezno psihijatrijsko liječenje nakon ubistva

,,Glasovi u glavi“ naveli je da nasrne na majku

PODGORICA – Državljanka Južnoafričke Republike Nina Luis Tomas (30) sprovedena je u Specijalnu psihijatrijsku bolnicu u Dobroti nakon što je Apelacioni sud potvrdio presudu kojom joj je određena mjera obaveznog psihijatrijskog liječenja zbog ubistva majke Karen Lin Luis.

Prvostepenu presudu je 28. marta izrekla sutkinja Višeg suda u Podgorici Katarina Padalica, nakon što je u sudskom postupku utvrđeno da je Tomas bila u neuračunljivom stanju u trenutku zločina jer je bolovala od brojnih duševnih oboljenja.

Zločin se dogodio 22. aprila 2024. godine, dva sata poslije ponoći, u stanu u Perastu, gdje su majka i kćerka boravile zajedno.

Prema navodima rješenja o produženju pritvora, Tomas je prvo pokušala da napadne majku kuhinjskim nožem, ali je žrtva uspjela da joj ga istrgne iz ruke. Tomas je potom oborila majku na pod, sjela na nju, stavila joj peškir preko glave i usta i istovremeno je davila rukama.

Zločin su otkrili zaposlenici

Doma zdravlja u Kotoru koji su obavijestili policiju.

Tokom istrage, Nina Tomas je priznala zločin, ali i istražiteljima predočila problem o svom psihičkom stanju.

Izjavila je da već godinama pati od mentalnih problema, da od aprila 2020. godine čuje glasove u glavi i da je molila majku da joj pomogne. Međutim, iako je Karen Lin Luis bila psiholog i ljekar, nije prepoznala ozbiljnost njenih simptoma i umjesto medicinskog liječenja, insistirala je na alternativnoj terapiji.

Nina Luis Tomas je navela i to da ju je majka kontrolisala u svakom smislu, da je kontrolisala njeno trošenje novca, partnere, prijatelje, cijeli njen život. – Glasovi su mi govorili da je ona odgovorna za moje sta-

PODGORICA – Osnovno državno tužilaštvo (ODT) u Podgorici nije se izjasnilo o tome ko je Danilu Mandiću, brataniću predsjednika Skupštine Andrije Mandića, dodijelio službeni automobil „land rover“ u noći kada je ranio Darka Perovića i Arisa Turkovića u centru Podgorice, s obzirom na to da on, kako je zvanično saopšteno, nikada nije bio zapošljen u najvećem zakonodavnom domu u državi.

Osnovno državno tužilaštvo skoro mjesec bez odgovora bratanić predsjednika Skupštine došao u posjed državne s obzirom na to da nije bio zaposlen u najvišem zakonodavnom

nje, da drži glasove u mojoj glavi. Rekli su mi da je jedini način da ih se oslobodim da je ubijem – ispričala je Tomas na saslušanju.

Ona je, prema sopstvenim riječima, više puta pokušavala da pobjegne iz stana i da potraži pomoć, ali joj majka nije dozvoljavala.

Nekoliko dana pred ubistvo uznemirenost kod Nine Luis Tomas se pojačavala, a posljednja tri dana nije uopšte spavala, slabo je jela, koristila je alkohol i marihuanu. Sve to, u kombinaciji s neadekvatnim liječenjem, kako su utvrdili vještaci, doprinijelo je pogoršanju njenog psihičkog stanja.

Kako je njeno stanje bivalo sve gore, sve više su joj se javljali glasovi.

Tih dana Luis Tomas je kontaktirala sa prijateljima i porodicom u Južnoj Africi, tražeći pomoć i novac za povratak.

Njen mentalni slom kulminirao je nakon žustre rasprave, kada je u namjeri da napusti porodični dom u Perastu pokušala da spakuje stvari, dok ih je majka vadila iz kofera. ,,Glasovi u glavi“ naveli su Ninu, kako je kazala, da nasrne na majku.

Priznanje zločina koji je počinila Nina Luis Tomas potvrđen je i porukom koju je sa crnogorskog broja poslala prijatelju u Južnoj Africi. „Ubila sam majku“ – pisalo je u poruci.

Prijatelj je pozvao Ninu, a ona mu je tada potvrdila da je počinila zločin. Nakon hapšenja, Nini Luis Tomas je određen pritvor zbog opasnosti od bjekstva uz obrazloženje da je strana državljanka i da je suočena sa ozbiljnom kaznom, što je sud ocijenio kao visok rizik ukoliko bi joj bilo dopušteno da se brani sa slobode.

Zdravstveno stanje Nine Luis Tomas se popravilo odmah nakon pritvaranja jer je u spuškom Istražnom zatvoru dobila adekvatnu terapiju.

B. ROBOVIĆ

Pobjeda je 20. juna uputila ovo pitanje podgoričkom ODT-u, međutim, već skoro mjesec nijesmo dobili odgovor. Zanimalo nas je da li je formiran predmet po službenoj dužnosti, budući da nije utvrđeno kako je Mandić došao u posjed državne imovine budući da u Skupštini nije bio zapošljen ni po ugovoru o radu, ni djelu kao obezbjeđenje strica Andrije. Ono što je za sada poznato jeste da je ODT podnijelo optužni prijedlog Osnovnom sudu u Podgorici protiv Danila Mandića i to za tri krivična djela: lakše povređivanje Podgoričanina Darka Perovića, teško ugrožavanje opšte sigurnosti Arisa Turkovića i nedozvoljeno držanje oružja i eksplozivnih materija. Prethodno, pritvor mu je produžen do 20. jula. Podsjetimo, ODT-u je proslijeđen ovaj predmet na dalju nadležnost nakon što je Više državno tužilaštvo u Podgorici donijelo odluku da neće krivično goniti Danila Mandića za pokušaj ubistva Perovića i Turkovića, na koje je pucao u noći između 18. i 19. aprila.

DEMANTI O BARUTNIM ČESTICAMA I DNK MANDIĆA

Portal E TV objavio je juče da su u unutrašnjosti skupštinskog automobila „land rover“ pronađene barutne čestice, ali i DNK tragovi Danila Mandića, što ukazuje da je 19. aprila, na Bulevaru Ivana Crnojevića, pucano iz ovog vozila. Takođe, kako piše ETV, na jednom snimku sa nadzorne kamere koja pokriva šire mjesto događaja vidi se kretanje i zaustavljanje vozila i na osnovu modela i registarskih tablica potvrđeno je da se radi o vozilu Skupštine Crne Gore. Sa druge strane, ove navode demantovao je Mandićev branilac, advokat Miroje Jovanović, koji je istakao da se radi o „zlonamjernim i lažnim tvrdnjama pojedinih medija o njegovom klijentu“ te da je nalaz Forenzičkog centra negativan. Jovanović je ustvrdio je da se nalazom isključuje mogućnost da je Mandić koristio pištolj i podsjetio da je i skupštinski džip takođe bio predmet vještačenja.

- Uzorkovanje je sprovedeno u skladu sa priznatim forenzičkim protokolima, na više tačaka i u propisanim uslovima. Nalaz je u cjelosti negativan. Unutrašnjost vozila marke „land rover“, u kojem je navodno boravio, takođe je predmet GSR analize. Ispitani su volan, mjenjač, ručice vrata, sjedišta i

Ni riječi o tome ko Mandiću dodijelio rover“ u noći pucnjave

druge kontaktne površine. Svi rezultati su negativni na GSR čestice. Forenzika nije utvrdila ni prisustvo DNK Danila Mandića u vozilu „land rover“ - naglasio je Jovanović. Forenzički, kako pojašnjava advokat, to znači da nije pucano iz ,,land rovera“, niti da se u njemu nalazila osoba koja je neposredno koristila pištolj. On je za svoje tvrdnje priložio i dokumentaciju u kojoj se navodi da su rezultati analize negativni.

- DNK analiza, sprovedena na uzorcima iz unutrašnjosti vozila, nije dovela do utvrđivanja nespornog prisustva Danila Mandića u vozilu. U tri slučaja prisustvo je isključeno ili rezultati nijesu dovoljni za identifikaciju. Takav nalaz nema dokaznu vrijednost u kontekstu korišćenja vozila, a kamoli u vezi sa izvršenjem krivičnog djela - smatra Mandićev branilac. Naglasio je i da upoređivanje DNK profila preko baze CODIS nije dalo nikakvo poklapanje sa profilom Danila Mandića.

- Potpuno je jasno da ne postoji nijedan validan forenzički trag – ni biološki, ni hemijski, ni balistički – koji bi doveo mog branjenika u bilo kakvu vezu sa radnjama koje mu se spekulativno pripisuju u pojedinim javnim nastupima - tvrdi advokat Jovanović.

SNIMCI SA NADZORNIH KAMERA I SVJEDOCI

Advokat Miroje Jovanović tvrdi da se ni na jednom snimku nadzornih kamera, kojih je bilo najmanje desetak sa različitih uglova i lokacija, ne uočava kako Danilo Mandić vozi skupštinski ,,land rover“.

- Iz toga proizilazi da se tvrd-

Danilo Mandić je od ranije poznat istražiteljima. On je osuđivan zbog napada na policijskog službenika. Policija je tragala za njim zbog sumnje da je 27. februara 2022. godine napao policijskog službenika koji je zaustavio vozilo u kojem je Danilo Mandić bio suvozač. Kada je policija tražila legitimaciju od Mandića, on je počeo da ih vrijeđa, a zatim nasrnuo na jednog policajca i pobjegao. Godinu ranije, policija je tra-

Pobjeda nije dobila odgovor da li je formiran predmet po službenoj dužnosti, budući da nije utvrđeno kako je Danilo Mandić, koji nije bio zapošljen ni po ugovoru o radu, ni djelu u Skupštini, upravljao skupštinskim vozilom

nja o njegovom upravljanju vozilom zasniva na neodrživom konstruktu koji je prisutan u dijelu medija, a ne na dokazima koji egzistiraju u spisu predmeta - rekao je on.

Tvrdi da nijedan svjedok ne po-

tvrđuje bilo kakvo nezakonito postupanje Danila Mandića, iako su, kako je dodao, sprovođene radnje pregleda lica mjesta i analize fotodokumentacije. Ukazao je i da je protiv Mandića podignut optužni prijed-

gala za njim zbog nedozvoljenog držanja oružja. Pištolj koji je kod njega pronađen dobio je od strica Andrije Mandića. U avgustu 2020. godine učestvovao je u tuči, a zatim i potegao oružje, ali je jedan gost uspio da mu uzme pištolj. Istragom je utvrđeno da je pištolj registrovan na treću osobu, kuma Andrije Mandića, koji mu ga je, kako je rekao u policiji, ustupio prije nekoliko godina. Istražite-

ljima je ispričao da je pištolj dao sinovcu. Danilo Mandić je hapšen i 2019. godine zbog nedozvoljenog držanja oružja i eksplozivnih materija. Policija je u julu te godine kontrolisala Mandića koji je bio u društvu bezbjednosno interesantne osobe N. B., koja je pokušala da izbjegne kontrolu i da pobjegne. Odbacio je pištolj „crvena zastava M-70“ sa šest komada municije kalibra 7, 65 milimetara.

Privođenje Danila Mandića

Psihijatrijska ustanova u Dobroti

d. mijatović

odgovora na koji način je državne nepokretnosti, zakonodavnom domu

ko je Danilu dodijelio ,,land pucnjave

log 24. juna, a koji još nije dostavljen ni njemu ni njegovom branjeniku.

BJEŽAO NAKON INCIDENTA

Danilo Mandić je u noći između 18. i 19. aprila oko 3.40 sati, na raskrsnici Ulice Marka Miljanova i Bulevara Ivana Crnojevića, vozilom blokirao put Peroviću i Turkoviću i prema njima ispalio više hitaca od kojih su zadobili povrede nogu. Zatim je pobjegao, da bi se poslije sam predao policiji u pratnji advokata Miroja Jovanovića, nakon čega mu je određen pritvor. Kako je Pobjedi nezvanično saopšteno, napadač i ranjeni su bili u istom lokalu, a istražitelji još utvrđuju motiv pucnjave. Perović prvobitno nije prijavio policiji napad, pa inspektori sumnjaju da su akteri incidenta pokušali sve da zataškaju. Policija je te noći zatekla Perovića koji je odbio da se legitimiše, da bi potom pobjegao i udario u betonske stubiće.

Inspektori su uočili povredu noge Perovića i uputili ga na ukazivanje ljekarske pomoći u Klinički centar Crne Gore, gdje je testiranjem utvrđeno da je pozitivan na alkohol u koncentraciji od 0,66 g/kg, kao i na kokain.

Dugogodišnjem policajcu, koji je svojevremeno bio načelnik podgoričke policije, uručeno rješenje o suspenziji nakon pet mjeseci od pokretanja disciplinskog postupka

Pavićević: Obrazloženje je pravno i policijsko zastiđe

PODGORICA – Dugogodišnji policajac Milovan Pavićević tvrdi da je nezakonito smijenjen, jer je suspenziju, kao i disciplinski postupak i bezbjednosne provjere, predložio Goran Jokić, načelnik podgoričke policije, koji za to nema ovlašćenja. Pavićević navodi da Jokić njemu nije bio nikad pretpostavljeni i da po Zakonu o unutrašnjim poslovima disciplinski postupak, provjeru i suspenziju predlaže neposredni rukovodilac.

Pavićević je za ETV kazao da su u slučaju njegove suspenzije prekoračeni rokovi definisani i u Zakonu o unutrašnjim poslovima, kao i oni koje propisuje Zakon o državnim službenicima i namještenicima. Disciplinski postupak je pokrenut 13. februara ove godine, Jokić suspenziju predlaže nakon pet dana, a 11. jula Pavićeviću je uručeno rješenje o suspenziji.

- Ono što je skandalozno jeste da ne postoji nijedan pravni osnov za moju suspenziju, a ono što je u obrazloženju navedeno je pravno i policijsko zastiđe - ističe Pavićević.

odnosu na ono što su zakonski uslovi i osnove, ali suspenziju nije očekivao. Naglasio je da je u postupku suspenzije prekršeno više osnova.

Kazao je da je zatečen činjenicom da je neko od službenih lica bio spreman i toliko drzak da fingira uslove za suspenziju i falsifikuje službenu dokumentaciju prijedloga za suspenziju.

- Tako se u rješenju o suspenziji ističe da prisustvo Pavićevića na poslu ugrožava interese službe, ministarstva i policije i da utiče na tok disciplinskog postupka. Zanimljivo, Pavićević je dolaskom na posao ugrozio interese policije, iako je svima u vrhu policije poznato da mu je zabranjen dolazak na posao još od 9. aprila 2021. godine - navodi TVE.

Disciplinski postupak još nije počeo i tri puta je odgođen, a zakazan je za kraj septembra.

Nakon testiranja, Perović je uhapšen zbog više počinjenih prekršaja iz Zakona o bezbjednosti saobraćaja na putevima i Zakona o javnom redu i miru i sudija za prekršaje ga je kaznio novčanom kaznom u iznosu od 3.450 eura.

Samo nekoliko dana nakon ranjavanja, Aris Turković je dobio poziv za izdržavanje šestomjesečne kazne na koju je osuđen presudom Osnovnog suda zbog nasilničkog ponašanja. Kako je Pobjeda objavila, u vrijeme dok je Turković već bio u zatvoru, iz Osnovnog suda su odgovorili da se on ne nalazi u Upravi za izvršenje krivičnih sankcija.

- Za lice Aris Turković utvrđeno je da je pred ovim sudom, protiv ovog i još jednog okrivljenog lica, vođen krivični postupak zbog krivičnog djela nasilničko ponašanje u saizvršilaštvu. Osnovni sud u Podgorici je donio presudu kojom je ova lica osudio na kaznu zatvora u trajanju od po šest mjeseci, koja presuda je potvrđena presudom Višeg suda u Podgorici, dok lice Aris Turković nije otpočeo s izdržavanjem kazne zatvora po navedenoj presudi - naveli su iz Osnovnog suda u Podgorici za Pobjedu.

Jovana RAIČEVIĆ

Milovan Pavićević više ne želi da ćuti nakon progona koji traje više od četiri godine i uskraćivanja prava na obavljanje policijskog posla za koji se školovao. Poslije pokretanja disciplinskog postupka u februaru ove godine, pa više puta odgađanja ročišta, Pavićević je u petak, 11. jula obaviješten da je suspendovan. Vijest je prvo koncernu Vijesti ekskluzivno potvrdio potpredsjednik Vlade Aleksa Bečić, koji je nekoliko sati kasnije pokušao da demantuje da je izvor informacija.

Milovan Pavićević za Televiziju E je kazao da je nakon svega što se dešavalo u prethodne četiri i po godine očekivao nastavak institucionalnog progona, svakako u

- Sve kolege koje su učestovale u ovoj skalameriji znaju da ja ne dolazim na posao ne mojom krivicom, već zbog odluke nadređenih i da sam zbog te odluke podnio prijavu za mobing i diskriminaciju, te da je moj advokat podnio tužbu nadležnim državnim organima i da je proces za mobing i diskriminaciju u toku - objašnjava Pavićević.

Ističe da do sada nije nikada krivično gonjen, krivično kažnjavan i procesuiran.

- Ali sam, nažalost, dočekao da poslije 23 godine rada na svim dužnostima neko izmišlja i pravi konstrukcije i da u disciplinskom postupku pokušava da mene i moju porodicu targetira i kriminalizuje - kaže Pavićević.

Više izvora TVE iz Uprave policije sugerišu da su u slučaju Milovana Pavićevića prekršena tri zakona: Zakon o unutrašnjim poslovima, Zakon o državnim službenicima i namještenicima i Zakon o upravnom postupku. Istovremeno, prekršen je i oba-

vezujući Pravilnik o vođenju disciplinskog postupka protiv policijskih službenika koji je donesen u decembru 2021. godine. Izvori iz bezbjednosnog sektora tvrde da su u postupku protiv Milovana Pavićevića krivotvoreni izvještaji, pa se u operativnom izvještaju ističe da je Pavićević vlasnik tri stana, te da je otuđio i nezakonito koristio službeni „mercedes“. Milovan Pavićević vlasnik je jednog stana, dok su jedan stan posjedovali njegovi roditelji. Nakon prodaje dva stana kupili su treći, u kojem danas živi šira porodica Pavićević. Slična je situacija i sa navodnim otuđenjem službenog „mercedesa“ dok je Pavićević bio šef nikšićke policije. Ispostavlja se da je Pavićević vozio službeno vozilo koje je bilo donacija, a da ga je nakon završetka službe vratio Upravi policije.

Izvori Televizije E ističu da Milovan Pavićević ima pozitivne bezbjednosne provjere i iz Agencije za nacionalnu bezbjednost, ali i jasnu pozitivnu preporuku iz Ministarstva pravde.

Ime Milovana Pavićevića pominje se u komunikaciji vođe kavačkog klana i Budvanina Vasilija Rafailovića koji je u bjekstvu. Odbjegli Budvanin obećava da će ubiti policajca Pavićevića nakon što je iz te bezbjednosne službe označen kao jedan

Uhapšen turski državljanin zbog protivpravnog lišavanja slobode sunarodnika u Podgorici, za još trojicom se traga

Oteli pa mučili mladiće zbog navodnog duga od 20.000 eura

PODGORICA – Turski državljanin F. K. (25) uhapšen je dok policija traga za još njegova tri sunarodnika K. O. B. (28), B. A. Y. (29) i A. O. A. (25) zbog sumnje da su u Podgorici na nasilan način protivpravno lišili slobode dva sunarodnika, držeći ih vezane i zlostav-

ljajući ih u iznajmljenoj vikendici kod Aerodroma Podgorica. Iz Uprave policije saopšteno je da su službenici Odjeljenja bezbjednosti Podgorica, u koordinaciji sa tužilaštvom, postupali po prijavi dvojice turskih državljana - E. C (23) i T. E. (23) - koji su izjavili da su ih četiri osobe, uk-

ljučujući A. O. A. (25), bivšeg poslodavca jednog od njih, nasilno ubacile u vozilo i odvele na nepoznatu lokaciju. E. C. je policiji kazao da je kod A. O. A. bio zaposlen na poslovima uređivanja web sajta za sportsko klađenje. - A. O. A. ga je, kako je kazao, sa još tri nepoznata lica, u podgoričkom naselju Siti

od čelnika organizovane kriminalne grupe optužene za izvršenje ili planiranje više teških krivičnih dijela. Budvanin, kako se navodi u dokumentu Specijalnog državnog tužilaštva, poručuje Zviceru, da će policijskog šefa likvidirati uz pomoć plastičnog eksploziva. Tokom razgovora koji počinju krajem maja 2020. godine, Rafailović pojašnjava vođi kavačkog klana da je više od 20 osoba policija pretresla i da su svi iz njihove ekipe „Mujo, Lipa“ i ostali…. - Treba dron, brate, onaj najbolji za 10 kg na kuću onome Pavićeviću, pa neka onda prave djela kol’ko ‘oće - piše on 7. juna 2020. godine. Onda ponovo krivicu svaljuje na policiju, indirektno navodeći da se njihovi prijatelji iz te službe mnogo ne potresaju zbog tog slučaja: „Ovo nam murija, brate, druga pakuje, a ovi naši se smiju“, dodaje. „Brate, neka me zovu Bajram, a ne kako mi je ime, ne vratim li ovo, eto neću pitati smijem li ili ne, jer ovo što meni rade je nedopustivo… Ja nikad nikog nijesam prvi dirao, niti uvaljivao, ni prevario, ni nikad ništa u životu nečasno nijesam uradio i preko ovoga neću proći, ubiću Pavićevića, vidjećeš - poručuje on. Pavićević je o pripremanju njegove likvidacije saznao iz medija.

A. R.

kvart ubacio u vozilo nakon čega su se odvezli do njegovog druga T. E., koji se nalazio u istom naselju, kojeg su kao i njega nasilno ubacili u auto i odvezli van grada, do jedne vikendice na njima nepoznatoj adresi - kazali su iz policije. Koristeći nepažnju otmičara, E. C. i T. E. uspjeli su da pobjegnu u različitim pravcima, pa su uz pomoć slučajnih prolaznika pozvali policiju. Žrtve su u policiji ispričale da su ih otmičari vezali, prekrili im oči, tukli i prijetili im nožem, navodno zbog duga od 20.000 eura. B.R.

Milovan Pavićević

HERCEG NOVI: U Upravi prihoda zadovoljni naplatom dažbina u 2024. godinu, brinu potraživanja od pravnih lica

Vektra Boka duguje čak 2,52 miliona eura poreza

HERCEG NOVI – Uprava lokalnih javnih prihoda je prošle godine naplatila 26,90 miliona eura, tj. 1,64 miliona eura (sedam procenata) više u odnosu na jako dobru realizaciju u 2023. godini. Porast opštinskih izvornih prihoda (vlastiti i ustupljeni) je 1,84 miliona eura ili 8,3 odsto više – navedeno je u izvještaju o radu tog opštinskog organa za 2024. godinu. Budžetom za prošlu godinu od poreza na nepokretnosti bio je planiran prihod od 10,50 miliona eura.

POVEĆANA AŽURNOST

Ukupno zaduženje poreza na nepokretnosti (pravna i fizička lica) je iznosilo 11,66 miliona eura, a naplaćeno je 9,84 miliona, tj. 84,4 odsto, što je bolje ostvarenje od onog iz 2023. godine. Od toga, 6,49 miliona eura po osnovu poreza na objekte za fizička lica, 5,09 miliona eura na objekte i zemljište za pravna i - 77.377 eura zemljišta za fizička lica. – Za porast naplate su najviše zaslužne poboljšane metode rada Uprave lokalnih javnih prihoda kroz povećanu ažur-

Naplaćeno je 1,64 miliona eura više u odnosu na jako dobru realizaciju u 2023. godini. I dalje je prisutan problem naplate poreza od pravnih lica. ,,Meljine complex“ duguje 1,25 miliona eura, Opšta bolnica ,,Meljine“ u stečaju 696.337 eura, AD ,,Vektra Boka“ 2,52 miliona i Institut „Dr Simo Milošević“ 1,55 miliona eura – navedeno je u izvještaju o radu Uprave prihoda

nost obrade i knjiženja dokumentacije, uprkos činjenici da se kasno krenulo uručenje rješenja za porez na nepokretnosti i turističku taksu i lošem postotku uručenja rješenja, što je uveliko uticalo na lošiji procenat naplate ovih prihoda u odnosu na Plan budžeta za 2024. godinu – navedeno je u izvještaju. Autori konstatuju da je i dalje postoji problem naplate poreza kod pravnih lica. ,,Meljine complex“ duguje 1,25 miliona eura, Opšta bolnica ,,Meljine“ u stečaju 696.337 eura, AD ,,Vektra Boka“ 2,52 miliona i Institut „Dr Simo Milošević“ 1,55 miliona eura. – Ova teško naplativa poreska potraživanja iznose 6.000.000 eura i osigurana su hipotekom izuzev Instituta i poreskih rješenja za AD „Vektra Boka“ za 2022. i 2023. godinu zbog postupaka koji su u toku – piše u uzvještaju.

Lani je maplaćeno 155.286 eura kamate za neblagovremeno plaćanje poreza.

Inače, tokom proteklih sedam godina prihodi po osnovu poreza na nepokretnost uvećavani su i po nekoliko miliona. Tako je 2018. godine naplaćeno 4,92 miliona eura, 5,66 miliona 2019. godine, a 7,40 miliona 2021. godine. Naredne godine je prihodovano 9,49, a 2023. godine – 9,83 miliona eura. Ukupno, od 2018. godine zaključno sa 2024. godinom naplaćeno je 51,96 miliona eura.

Porez na promet nepokretnosti je referat koji je Uprava lokalnih javnih prihoda preuzela od januara 2024. godine. – Ukupno je preko pisarnice zaprimljeno 2.155 ugovora, od čega je odrađeno u potpunosti 1.561, a 537 čeka na realizaciju. Naplaćeno je 2,85 miliona eura, od čega je Opštini pripalo 1,96 miliona ili 80 odsto na-

POVEĆANA NAPLATA LOKALNIH PRIHODA: Zgrada opštinske administracije

plaćenog poreza, a Egalizacionom fondu 20% ili 598.603 eura, dok su provizije banke iznosile 2.233 eura na godišnjem nivou. Poreska uprava PJ Herceg Novi je po starim ugovorima i postupcima iz ranijih godina, dok je referat bio u njihovoj nadležnosti, naplatila iznos od 957.526 eura, tako da priliv po osnovu poreza na promet nepokretnosti za 2024. godinu iznosi ukupno 2,92 miliona eura – navedeno je u izvještaju. Po osnovu prireza porezu na dohodak fizičkih lica je naplaćeno 1,37 miliona eura, što je 18 odsto više nego 2023. godine.

ZAKUP, TAKSE, NAKNADE

Za zakup opštinske imovine je tokom 2024. godine Upravi lokalnih javnih prihoda dostavljeno 59 ugovora, a ukupno je naplaćeno 175.588 eura. Formirano je 13.014 rješenja za turističku taksu, a ukupno zaduženje iznosi 918.289 eura. Po osnovu utvrđivanja plaćanja članskog doprinosa Turističkoj organizaciji Herceg Novi donijeto je 469 rješenja. Ukupno zaduženje po tom osnovu za 2024. godinu iznosilo je 467.920 eura, dok je naplaćeno 451.604 eura, što je pet odsto više nego 2023. godine. Od ukupno naplaćenog prihoda, iznos od 270.962 eura pripao je Lokalnoj turističkoj organizaciji, dok je iznos od 180.641 eura pripao Nacionalnoj turističkoj organizaciji. Donijeto je ukupno 169 rješenja za lokalne komunalne takse, a od od zaduženih 85.308 eura, naplaćeno je 80.659 eu-

BIJELO POLJE: Petar Perović iz Strojtanice nakon odlaska u penziju otkrio svoj talenat

BIJELO POLJE – Decenijama je Petar Perović kao profesionalni vozač radio u ,,Transservisu“ i ,,Novoprevozu“. A kada je završio radni vijek, šofersku kabinu je zamijenio radionicom u kojoj od kamena stvara prava mala umjetnička djela.

Prije nego nam je pokazao figure od betona koje pravi u Strojtanici sa nostalgijom se prisjetio kako je za volanom prešao na stotine hiljada ki-

lometara i prevezao na hiljade putnika.

– Srećna su bila vremena kada su konvoji autobusa prevozili radnike na posao i učenike u školu. Privreda je funkcionisala i svi su uživali plodove svoga rada. Đaci su jedva čekali da stignu na nastavu i po povratku znali bi u autobusu da analiziraju školski dan. Toga više nema. Privreda je u kolapsu, a nema više ni one đačke razdraganosti – sa nostalgijom se prisjeća Perović.

Po odlasku u penziju, koja je više nego skromna da se može solidno živjeti, posvetio se dodatnom zanimanju.

– Prvo sam počeo da izrađujem male betonske saksije za svoje dvorište. Ubrzo nakon toga sam počeo da radim i male ukrasne figurice. Sada već izrađujem zanimljive figurice i velike ukrase za dvorište.

Tu su velike ukrasne česme, roštilji, stub sa košarkaškom loptom, labudovi, Snežana i patuljci, kameni most na Bistrici, lavovi, pernata živina,

razne gljive, džinovske cipele – navodi Perović. Posebno je ponosan na ,,Sahat kulu“.

–To je, slobodno mogu reći, pravo remek-djelo – kaže Perović zadovoljno. Naglašava da je nastanak jedne figure proces koji traje dugo, a priprema kalupa predstavlja prvi korak.

– Kalup se potom premazuje specijalnim uljem, a potom se priprema što ,,masniji“ beton sa šljunkom od separacije. Dodaju se aditivi i vla-

ra. Od boravišne takse je prihodovano 1,68 miliona eura. Po osnovu naknade za komunalno opremanje je u 2024. godini naplaćeno 1,01 miliona eura od fizičkih lica, a 3,54 miliona eura od pravnih. Ukupan prihod, 4,56 miliona eura, je za 32 odsto veći nego 2023. godine. Po osnovu naknade za urbanu sanaciju je naplaćeno 379.457 eura.

Od godišnje naknade za korišćenje komercijalnih objekata prihodovano je 104.667 eura, a 70.740 eura od naknada za postavljanje cjevovoda, vodovoda, kanalizacije, električnih vodova, elektronskih komunikacionih vodova, gasovoda i naftovoda na putu i druge sa njima povezane infrastrukture U opštivnsku kasu slilo se svega 8.294 eura od naknade za bespravne objekte.

– Razlog loše naplate jeste problem sa bruto površinom bespravnih objekata i slab odziv vlasnika za učešće u postupku. Tokom 2025. godine preduzećemo korake gdje će Odjeljenje za inspekciju uz angažovanje licenciranog geometra kontrolisati i utvrđivati tačnu bruto površinu objekata što će povećati efikasnost naplate naknade, naplate poreza na nepokretnosti kao i legalizacije objekata – navedeno je u izvještaju. Početkom 2024. godine izdato je 6.847 rješenja o prinudnoj naplati za poreska dugovanja, od čega se 5.557 odnosi na 2023. godinu, 1.187 na 2022. godinu, 14 rješenja se odnosi na 2021. godinu, a preostala na ranije godine. D.ŠAKOVIĆ

KOLAŠIN – Potrošači bi od početka 2026. godine trebalo da plaćaju upola niže račune JP Vodovod i kanalizacija. Nakon poskupljenja od skoro 100 posto, kubik vode od početka ove godine plaćaju 0,83 eura. Ako se do kraja realizuje procjena Regulatorne agencije za energetiku i regulisane komunalne djelatnosti, kubik vode će u narednoj godini plaćati 0,41 euro.

Agencija je donijela ovakvu procjenu na osnovu zahtjeva JP Vodovod i kanalizacija. Fiksni mjesečni dio cijene vode bio bi smanjen sa 2,04 na 0,66 eura. Cijena odvođenja otpadnih voda u fiksnom dijelu treba da bude 0,37 eura na šta se dodaje potrošnja koja će koštati 0,24 eura po kubiku. Pozvani su građani i stručna javnost da do 22. jula daju svoje mišljenje o ovim prijedlozima.

Direktor JP Vodovod i kanalizacija Miloš Peković podsjeća da Regulatorna agencija utvrđuje cijene usluga na osnovu brojnih parametara. – Jedan od tih parametara je i poslovanje preduzeća u posljednje tri godine. U tom periodu smo postigli znatno bolje rezultate i ostvarili pozitivno poslovanje.Troškovi nijesu povećavani osim povećanja plata što je bila posljedica usvojenog granskog kolektivnog ugovora. Predstoji da prijedlog prođe sve zakonske procedure i da ga na kraju usvoji Skupština opštine. Ako dobije zeleno svjetlo na svim nivoima, naši potrošači će plaćati naredne godine usluge našeg preduzeća koje će biti upola jeftinije od sadašnjih – najavio je Peković. Dr. D.

kna, a potom se kalup stavlja na specijalni sto. Beton u kalupu stoji nekoliko dana, nakon čega se rastavlja, a potom slijedi završna obrada i farba-

nje – otkriva tajne svog zanata Perović. Zadovoljno dodaje da

dvorišta. B. ČOKOVIĆ

kupaca ima te da njegove figure krase mnoga

Petar Perović grli omiljenu skulpturu

Cetinje: Delegacije SUBNORA, UBNORA, OBNOR-a obilježile 84 godine od Bitke na

Svjetionik koji je 1941. godine obasjao porobljenu Evropu

Nećemo dopustiti unižavanje i prekrajanje istorije NOR-a, herojskih događaja, ličnosti i tekovina antifašizma, usprotivićemo se napadima i skrnavljenju spomenika podignutim borcima i antifašistima koji su donijeli slobodu i mir, a ugradili sebe u istoriju svjetske antifašističke borbe. Oštro dižemo glas i izražavamo neslaganje sa svim onim grupama i pojedincima koji veličaju oživotvorivanje revanšizma i fašizma – poručio je predsjednik SOBNOR-a Radojica Radojević

CETINJE – Polaganjem vijenaca na spomen-ploču na Košćelama, juče je obilježeno 84 godine od najčuvenije bitke Trinestojulskog ustanka.

Vijenac su položili zamjenica gradonačelnika prijestonice Cetinje Ana Novović, potpredsjednik SUBNORA Crne Gore Stevan Radunović i predsjednik UBNORA Cetinje Borislav Pravilović Vijenac je položila i delegacija SOBNOR-a Crne Gore na čelu sa predsjednikom Radojicom Radojevićem, delegacije OBNOR-a 1941-1945 Glavnog grada Podgorica, Cetinja i Kotora.

Predsjednik OBNOR-a 1941–1945 Cetinje Veselin Rudo-

vić podsjetio je da je 15. jula 1941. godine grupa gerilaca iz ovih krajeva Ljubotinja i Ceklina pod komandama kapetana Jakova Kusovca i političkog rukovodioca KPJ Mila Lubarde uspjela da zaustavi motorizovani italijanski bataljon divizije Mesina sa više od 800 vojnika, koji se kretao iz pravca Rijeke Crnojevića prema Cetinju.

SPRIJEČITI

PREKRAJANJE

ISTORIJE

Predsjednik SOBNOR-a Radojica Radojević istakao je da je na tom mjestu mala grupa ustanika nanijela katastrofalan poraz okupatoru.

SjeĆAnje nA jeDnU OD nAjZnAČAjnijiH BitKi: Delegacija Prijestonice

– Bila je to jedna od najslavnijih bitaka ne samo u julskom ustanku crnogorskog naroda, nego i uopšte jedna od najslavnijih borbi oslobodilačkog ra-

ta naroda i narodnosti Jugoslavije u periodu od 1941. do 1945. godine. Ustanak i sve njegove bitke su bile velike, a posebno bitka ovdje na Košćelama

Cetinje: Održan košarkaški turnir za juniore povodom Dana državnosti

Pehar za Budva Basket

CETINJE – Crnogorsko društvo za borbu protiv raka (CDPR) i KK Lovćen 1947 sa Cetinja su, povodom Dana državnosti Crne Gore, pod pokroviteljstvom prijestonice Cetinje, organizovali košarkaški turnir za juniore.

Učesnici košarkaškog turnira „Cetinje 2025“ su bile ekipe: Lovćen 1947 sa Cetinja, Budva Basket iz Budve, Nikšić Basket iz Nikšića i Budva Stars iz Budve. Turnir je održan u Sportskom centru na Cetinju. Nastupali su igrači rođeni 2008. i 2009. godine.

U polufinalnim utakmicama turnira KK Lovćen 1947 je pobijedio Budva Stars sa 83:61, a Budva Basket ekipu Nikšić Basketsa 76:66. U utakmici za treće mjesto ekipa Nikšić Basket je pobijedila Budva Stars sa 84:73, dok je u finalu Budva Basket pobijedio Lovćen 1947 sa 75:67 i tako postao pobjednik turnira. CDPR je kao i uvijek do sada velikim peharom nagradilo pobjednika turnira. Najbolju petorku turnira, po ocjeni trenera, sačinjavaju: Vasilije Pribilović, Nemanja Kisić (najbolji igrač) i Đor-

đije Drašković - Budva Basket, Rade Novović - Lovćen i Stefan Uljarević - Budva Stars. – Pored proslave i obilježavanja praznika, ovo predstavlja jedan od načina na koji se borimo da djeca uz zdrave stilove života i sport budu zdrava i aktivna, a ne misle na pušenje i ostale bolesti zavisnosti. Stoga košarkaški turnir predstavlja samo jednu od naših stalnih aktivnosti svih ovih godina u borbi protiv pušenja kao jednog od glavnih uzroka nastanka kancera – kazali su iz CDPR-a. C.G.

bila je pravi svjetionik koji je obasjao tada porobljenu Evropu. Obilježavajući danas ovaj značajan datum, sa ovog časnog i ponosnog mjesta glasno ističemo - nećemo dopustiti unižavanje i prekrajanje istorije NOR-a, herojskih događaja, ličnosti i tekovina antifašizma, usprotivićemo se napadima i skrnavljenju spomenika podignutim borcima i antifašistima koji su donijeli slobodu i mir, a ugradili sebe u istoriju svjetske antifašističke borbe. U tom smislu oštro dižemo glas i izražavamo neslaganje sa svim onim grupama i pojedincima koji veličaju oživotvorivanje revanšizma i fašizma. Neka je slava herojima i slobodarima trinajestojulskih ustanika i poginulim borcima i herojima ovog slobodarskog kraja. Njima pripada slava i nezaborav, a uvaženim porodicama i rodbini ostaje na ponos što su ih takve imali – poručio je on.

U svjetskim istorijskim čitankama zabilježeno je da se na Košćelama, na putu Rijeka Crnojevića – Cetinje odigrala se jedna od najznačajnijih bitaka na početku Drugog svjetskog rata. Dva gerilska odreda, Ljubotinjski i Gornjo-ceklinski, sa oko 80 boraca, sačekali su u zasjedi Drugi bataljon granične straže koji je na kamionima upućen iz Podgorice da deblokira Cetinje. Mjesto zasjede je znalački odabrano, a gerilci su vješto raspoređeni.

U žestokoj borbi (od jedan sat

poslije ponoći do 10 prije podne) italijanski bataljon žilavo branio, ali je uništen: poginulo je 70 - 80 vojnika i starješina, a više od 700 zarobljeno, a među njima 110 teško i 150 lakše ranjenih. Samo grupa od 20 do 30 Italijana uspjela je da se izvuče za Rijeku Crnojevića. Među gerilcima nije bilo poginulih, dok je jedan borac lakše ranjen.

Dan uoči Bitke na Košćelama, nastupajući komunikacijom od Podgorice prema Rijeci Crnojevića, neprijatelj je do temelja spalio selo Rvaše (oko 70 kuća), zatim više od 30 kuća u Drušićima i sve kuće u Šinđonu (ukupno preko 120 kuća). Istovremeno su ubili 36 osoba – žena staraca i djece.

PRVI PORAZ OKUPATORA

Bitka na Košćelama, odigrala se samo dva dana nakon Trinaestojulskog ustanka, i bila je prvi poraz okupatora, ne samo na teritoriji Crne Gore već i skoro čitave Evrope. To je najveći vojnički uspjeh u borbi protiv fašista u tome vremenu na prostorima Jugoslavije, u kojoj je izbačena iz stroja italijanska jedinica od 800 dobro naoružanih i opremljenih vojnika. Nakon nje, uslijedila je žestoka odmazda s ciljem da se uguši ustanak. Međutim ni ovaj, kao ni nijedan drugi neprijatelj nije uspio da zastraši crnogorski narod. Doprinos crnogorskog naroda NOB-u srazmjerno broju stanovnika je bio daleko veći od bilo kojeg drugog naroda Jugoslavije, i dokaz da pjesma ,,Crna Gora u boj kreće“, nije samo pjesma već izraz čvrste riješenosti da se od borbe ne odustaje do konačnog oslobođenja. J. Đ. P. – C.G.

ViŠe OD iGRe: Učesnici turnira

SLAVA i neZABORAV HeROjiMA: Delegacije boračkih organizacija

Gradsko pozorište uputilo javni poziv rediteljima i dramskim piscima

Nude svima jednake

šanse i uslove za rad

Selekciju pristiglih prijava uradiće stručni tim Gradskog pozorišta, u skladu sa repertoarskom politikom i umjetničkim kriterijumima

PODGORICA - Gradsko pozorište Podgorica raspisalo je javni poziv za autore i autorske timove. Poziv je upućen rediteljima i dramskim piscima koji žele da svoje projekte realizuju u okviru repertoara Gradskog pozorišta.

Kako se navodi u saopštenju, ovim pozivom pokreće se nova, inkluzivna repertoarska politika, usmjerena na proširivanje baze saradnika sa domaće i međunarodne scene, kroz uspostavljanje prakse koja svim autorima obezbjeđuje ravnopravne uslove i jednake šanse da njihovi projekti budu uvršteni u repertoar Gradskog pozorišta. Javni poziv je otvoren tokom cijele godine, a prijedlozi se mogu dostavljati u bilo kom trenutku. Projekti se mogu odnositi na sve scene Gradskog pozorišta: Lutkarsku scenu, Dramsku scenu za djecu i Večernju scenu. Prijava treba da sadrži biografiju autora, dramski tekst i autorsku ek-

splikaciju. Selekciju pristiglih prijava uradiće stručni tim Gradskog pozorišta, u skladu sa repertoarskom politikom i umjetničkim kriterijumima. Nakon selekcije, odabrani autori biće pozvani na intervju. Prijave se mogu dostaviti elektronski, na adresu javni.poziv@pgpozoriste.me ili poštom, na adresu: Bokeška 2, 81000 Podgorica. A. Đ.

Prijavite se za umjetničku rezidenciju „Konekcije“

Mladi da izađu iz zone komfora

PODGORICA - Dramski studio Prazan prostor pozvao je mlade kreativne ljude da učestvuju na umjetničkoj rezidenciji „Konekcije“, u Pljevljima, od 1. do 7. avgusta. Za sve učesnike obezbijeđen je besplatan smještaj i hrana u hotelu, kao i prevoz do Pljevalja.

Pravo na prijavu imaju mladi od 15 do 25 godina, iz Podgorice, Cetinja, Bara, Ulcinja, Bijelog Polja i Pljevalja. Prijave su otvorene do 20. jula. Rezidencija će se sastojati od brojnih interaktivnih radionica, koje će voditi mentori iz Praznog prostora u saradnji sa umjetnicima iz likovne, muzičke i dramske umjetnosti. Na rezidenciji će mladi

PODGORICA - Crna Gora ove godine bilježi zapažen nastup na 72. Pulskom filmskom festivalu, gdje su u različite programe uvrštena četiri filma s crnogorskim potpisom. Posebnu pažnju publike i kritike izazvala je hrvatska premijera dokumentarnog filma „Vude, ti si pobijedio“ reditelja Senada Šahmanovića, koji je prikazan u programu „Vremeplov“.

Film se bavi životom i sudbinom Dušana Vukotića, jedinog oskarovca u istoriji jugoslovenske kinematografije, autora legendarnog crtanog filma „Surogat“, koji je 1961. dobio nagradu Američke filmske akademije za najbolje animirano ostvarenje. Vukotić je bio jedan od osnivača Zagrebačke škole animacije, a njegovo ime dugo je bilo sinonim za internacionalni uspjeh domaće kinematografije. No, Šahmanovićev film ne ostaje na toj glorifikaciji – već se hvata u koštac s manje poznatim i tamnijim stranama Vukotićeve biografije i vremena u kojem je stvarao.

DVOSTRUKA PRIČA

U opširnoj analizi filma, koju je u Jutarnjem listu objavio Jurica Pavičić, ističe se da Šahmanović otvara „dvostruku priču“ o Vukotiću: onu o slavljenom umjetniku koji je bio miljenik režima, član Centralnog komiteta Saveza komunista Jugoslavije, dobitnik Oskara i zaštitno lice jugoslovenske kulturne politike, ali i onu o čovjeku koji je devedesetih godina – zbog crnogorskog porijekla, političke prošlosti i statusa „partijskog moćnika“ – bio marginalizovan, ponižen i zaboravljen.

Na festivalu u Puli u različitim programima prikazana kritičari najviše pažnje posvetili dokumentarcu o Dušanu

Uspon i slom jedinog „domaćeg“ oskarovca

Kako ističe kritičar Jutarnjeg lista, Vukotić nije od početka bio genijalac, bio je, prema riječima vodećeg istoričara hrvatske animacije Midhata Ajanovića, osrednji karikaturista koji je kroz kolektivni rad s drugim autorima, u skromnim uslovima Zagrebačkog studija animacije, stvorio nešto novo i prepoznatljivo

Kako piše Pavičić, film počinje u zagorskom Jankomiru, na rubu Zagreba, gdje se nalazi ulica koja nosi Vukotićevo ime. Zagrepčani koje Šahmanović intervjuiše uglavnom

ne znaju ko je bio Dušan Vukotić, dok u Crnoj Gori prolaznici odgovaraju: „On je heroj. Borio se za crnogorski narod.“

Ta anegdota ilustruje i ironiju i kolektivno pamćenje ko-

je često zamagljuje činjenice i pretvara ih u legende. Film prati Vukotićev uspon od početaka u Zagrebu, preko rada u Zagrebačkoj školi animacije, pa sve do najve-

učestvovati i u filmskim i kulturnim večerima i druženjima. Mladi će dobiti priliku da uče o različitim umjetničkim izrazima, angažovanoj umjetnosti i kulturnoj saradnji, kao i da razvijaju svoj umjetnički i kreativni izraz. Na kraju rezidencije grupa od 30 mladih izvešće zajednički performans koji će sami napraviti na radionicama uz mentorsku podršku. - „Konekcije“ su prilika za mlade da izađu iz zone komfora, steknu vrijedna znanja i iskustva, upoznaju vršnjake iz drugih sredina i sa njima razvijaju nove ideje. Zainteresovani mogu poslati video, sastav, fotografije ili bilo koje drugo sredstvo komunikacije i izražavanja koje koriste – navodi se u saopštenju. Predstavljanje se šalje na dsprazanprostor@gmail. com ili na Instagram stranicu prazan_prostor. Rezidencija „Konekcije“ se organizuje u sklopu projekta „Zajedno za opšte dobro - Jačanje povjerenja građana u institucije i izgradnja otpornih zajednica“, koji realizuju UNDP, UNICEF i UNESCO, u saradnji sa Vladom Crne Gore. Projekat finansira Fond Ujedinjenih nacija za izgradnju mira. A. Đ.

Prvo javno izvinjenje u hrvatskoj kulturi

Kako piše kritičar Jutarnjeg lista Jurica Pavičić, jedan od najpotresnijih trenutaka filma je snimak Kruna Heidlera, veterana Zagrebačke škole animacije, koji se pred kamerom izvinjava – u svoje i u ime

svoje generacije – zbog načina na koji su se 90-ih ponijeli prema Vukotiću. Kako ističe Pavičić, to je vjerovatno prvo javno izvinjenje te vrste u hrvatskoj kulturi, nešto što nije doživljeno ni u književnosti, ni u muzici, ni u drugim umjetnostima.

– Danas – Vukotić ima status poluzaboravljenog klasika i ulicu među jankomirskim skladištima. A Hrvatska ima Zagrebačku školu. Ima jedino poglavlje istorije

filma kad se u Zagrebu događalo nešto globalno važno. A opet – to su poglavlje dobrim dijelom napravili Crnogorac, Srbi i hrvatski komunisti, svi mahom partijci. Filmovi koje su ti ljudi radili tako su impregnirani tadašnjim društvom, njegovim

Dvije nagrade za „Jelenu Savojsku“ na festivalu u Sjevernoj Makedoniji Najbolja predstava

PODGORICA - Predstava „Jelena Savojska“, nastala u koprodukciji Kulturnog centra ,,Nikola Đurković“ iz

Kotora, KIC-a „Budo Tomović“ iz Podgorice i Korifej teatra iz Kolašina, nagrađena je na međunarodnom

festivalu „Glumac Evrope 2025“ koji se održavao od 6. do 11. jula u Resenu u Sjevernoj Makedoniji. Na završnoj ceremoniji, održanoj u prostoru Kulturnog centra „Saraj“, predstavi je dodijeljena nagrada za najbolju predstavu u cjelini i nagrada za najbolji dramski tekst. Autorka nagrađene drame je Marija Sarap, režiju potpisuje Zoran Rakočević, a u ulozi Jelene Savojske briljirala je glumica Jelena Đukić, čije je izvođenje ostavilo snažan utisak na festivalsku publiku i žiri. U autorskom timu, pored glavne glumice, nalazi se autor muzike i ujedno mu-

zičar u predstavi Bojan Peko Minić, scenografkinja Ivanka Vana Prelević, a tehničku realizaciju potpisuju Miroslav Lisičić i Vladan Pićurić. Dizajn je uradio Srđa Dragović, a fotografije Duško Miljanić. - Korifej teatar sa ponosom ističe ovaj uspjeh kao dokaz da istinska umjetnička saradnja i regionalno partnerstvo mogu rezultirati visokokvalitetnim pozorišnim ostvarenjima, koja imaju značaj i van lokalnih okvira, te najavljuje naredno festivalsko gostovanje na Nišville Jazz Theatre festivalu u avgustu u Nišu - saopštili su iz Korifej teatra. A. Đ.

Plakat javnog

Kadar iz filma „Vude, ti si pobijedio“

Scena iz predstave „Jelena Savojska“

duško Miljanić

prikazana četiri crnogorska filma, Dušanu Vukotiću

jedinog oskarovca

ćih međunarodnih priznanja. Kako ističe Pavičić, Vukotić nije od početka bio genijalac, bio je, prema riječima vodećeg istoričara hrvatske animacije Midhata Ajanovića, osrednji karikaturista koji je kroz kolektivni rad s drugim autorima, u skromnim uslovima Zagrebačkog studija animacije, stvorio nešto novo i prepoznatljivo. Upravo iz ograničenja nastao je stil Zagrebačke škole, zasnovan na grafizmu, plošnosti i igri linija – kao suprotnost skupoj diznijevskoj animaciji. Vukotić je bio jedan od najuspješnijih predstavnika te škole, ali i jedan od onih koji je najviše profitirao od svog uspjeha na društveno-političkom planu. Ulazak u Centralni komitet SKJ i društveni status omogućili su mu da bude istovremeno umjetnik i funkcioner. To ga je činilo i metom kolegijalne zavisti. Pavičić u svom tekstu podsjeća na televizijsku debatu iz 70-ih, u kojoj se tada mladi Rajko Grlić sukobljava s „partijskim glavešinom“ Vukotićem, braneći mlađe autore i „crni talas“. Ipak, Vukotić je u nekim trenucima i sam bio zaštitnik mlađih kolega – kada je trebalo braniti kontroverzne filmove pred partijskim strukturama, Vukotić je često bio taj

ambicijama, vrijednostima i ideologijom da s današnjom Hrvatskom takoreći nemaju dodirnih točaka. Tako to izgleda s kanonskom hrvatskom nacionalnom klasikom. Rekli bismo zlobno – i ne samo filmskom – konstatovao je na kraju Pavičić.

koji je intervenisao i štitio autore. I to mu u filmu priznaju i njegovi oponenti.

PAD

Sve se mijenja s raspadom Jugoslavije. Devedesetih, kako u filmu svjedoče savremenici, Vukotić biva praktično izopšten iz hrvatskog kulturnog života. Postaje višak: Crnogorac, bivši komunista, i nosilac Oskara koji više nikoga ne zanima. Pavičić piše da mu je čak bio zabranjen ulaz u Zagreb film, studio kojem je donio jedinu nagradu Američke akademije. Prema riječima Vukotićeve supruge, to je bio trenutak sloma – ljudskog i zdravstvenog. Dobija dijabetes, povlači se iz javnosti i umire 1998. godine, u 71. godini. Za vrijeme tog perioda dobijao je pozive iz Beograda da pređe tamo i javno optuži Zagreb za etničko šikaniranje. Vukotić to odbija, ostaje u Zagrebu, ne želi postati instrument u političkim igrama, čak i kada je potpuno sam. Pavičić u svom tekstu postavlja pitanje: šta je razlog tog izopštenja? Nacionalizam? Zavist kolega? Ili možda sve to zajedno? Film nudi više odgovora, bez pojednostavljivanja. Osim dokumentarca o Vukotiću, crnogorska kinematografija u Puli je prisutna i kroz filmove: „Otapanje vladara“ reditelja Ivana Salatića, igrani film smješten u XIX vijek, koji prati gospodara Brda na putovanju ka jugu Mediterana, suočenog s bolešću i pitanjima moći, sudbine i smrti; „Funk YU“ reditelja Franka Dujmića , dokumentarac o kolekcionarskoj potrazi za rijetkim singlom iz bivše Jugoslavije, prikazan takođe u selekciji „Vremeplov“.

Na festivalu u Puli, koji se zatvara sjutra, prikazan je i drugi Šahmanovićev film „Pontonovo srce“, koji je realizovan u produkciji Radio-televizije Crne Gore. Sva četiri filma podržao je Filmski centar Crne Gore, čime se potvrđuje kontinuitet i prisustvo crnogorske produkcije na najvažnijim regionalnim festivalima. J. NIKITOVIĆ

Dva programa danas na Gradu teatru

PODGORICA - Muzika kao univerzalni jezik spojila je tri kontinenta na KotorArtu – kineski sopran Vanže Žang i američki pijanista

Dejvid Viten izveli su koncert koji je publici donio susret kultura, tradicija i savremenih izraza, od ruskih i kineskih kompozicija do američkih savremenih autora i jevrejske pjesme za kraj. Bio je to trenutak u kojem su se ljubav, umjetnost i zajedništvo pretočili u muziku, pokazujući da KotorArt ostaje mjesto gdje Istok i Zapad govore istim glasom.

Koncert je dio serijala „China Stage“, a publika je uživala u programu koji spaja zapadnu savremenu klasičnu muziku sa bogatom kineskom muzičkom tradicijom. Riječ je o djelima kompozitora iz Rusije, Kine i Amerike: Čerepnjina, Šandea, Hegija, Bolkoma i Vajla. Umjetnici su, u duhu pomirenja, ljubavi i nade, sa posebnom emocijom izveli i bis kompoziciju „Yosel“ jevrejske kompozitorke Neli Kazman

Vanže Žang, sopran i pionirka u međunarodnoj kulturnoj razmjeni. Nastupala je na prestižnim scenama poput Karnegi hola, Bostonske simfonijske sale i sjedišta Ujedinjenih nacija. Predsjednica je Fondacije univerzalnih umjetnika i potpredsjednica Kinesko-srpskog centra za naučnu i kulturnu razmjenu, kroz koje aktivno doprinosi povezivanju Istoka i Zapada.

- Ovo mi je treći put da dolazim u Kotor. Prvi put sam bila 2018. godine. Prije pet godina smo osnovali „China Stage“, a u kineskoj kulturi pet godina predstavlja razlog za veliko slavlje. Ove godine sam

Sopran Vanže Žang i pijanista Dejvid Vitan nastupili na KotorArtu

Tri kontinenta, jedan glas

tako srećna što sam se vratila. Razgovarala sam i sa kolegama i usaglasili smo se da je KotorArt jedan od najbolje organizovanih i najprestižnijih festivala, a imam iskustva sa festivalima širom svijeta. Jako sam srećna što ove godine sa mnom nastupa moj dugogodišnji prijatelj, pijanista dr Dejvid Viten. Uživala sam pripremajući poseban program za KotorArt. Ljubav i muzika su univerzalni jezici i potrebni su cijelom svijetu – rekla je Žang, prenosi Mediabiro. Dejvid Viten, renomirani američki pijanista i profesor, dobit-

nik je Fulbrajtove stipendije i doktor umjetnosti sa Bostonskog univerziteta. Održao je brojne turneje širom svijeta, a sarađivao je s ansamblima kao što su Šangajski gudački kvartet, Bostonski pop orkestar i članovi Njujorške filharmonije. Istaknuti je promoter savremene muzike, sa više izdanih albuma posvećenih djelima latinoameričkih i ruskih kompozitora, među kojima se izdvaja njegov najnoviji album „Tri generacije“, posvećen stvaralaštvu porodice Čerepnjin. - Ovo je moj prvi koncertni nastup sa Vanže. Znam je 13

godina, ali do sada nijesmo svirali koncert zajedno. Bilo je zadovoljstvo učiti ovaj raznovrsni repertoar. Po drugi put sam u Crnoj Gori. Prije šest godina sam predavao na M uzičkoj akademiji na Cetinju, što je organizovao Bojan Martinović, koji je i večeras bio ovdje u publici. Slučajnost je da me Vanže pitala da nastupim u Crnoj Gori zato što nijesam zaboravio kako sam se lijepo proveo ovdje prije šest godina. Srećan sam što sam ponovo ovdjekazao je Viten, prenosi Mediabiro. R. K.

Izložba radova Marka Čakalovića otvorena u okviru bARS segmenta Barskog ljetopisa

PODGORICA - Predstava „Svijet mogućnosti“, po tekstu i u režiji Harisa Pašovića, koprodukcija JU „Grad teatar“, Srpskog narodnog pozorišta iz Novog Sada, „East-West Centra“ iz Sarajeva i Plesnog centra „Tala“ iz Zagreba, biće izvedena večeras, u 20.30 sati, u amfiteatru Manastira Svete Trojice u Stanjevićima. Prije izvođenja predstave, Harisu Pašoviću biće uručena nagrada „Grad teatar“ za doprinos pozorišnoj umjetnosti za 2024/25. godinu. U predstavi „Svijet mo -

gućnosti“ igraju: Gordana Đurđević-Dimić, Lidija Stevanović, Sanja Ristić-Krajnov, Jelena Antonijević, Mina Pavlica i drugi. Za publiku je obezbijeđen prevoz sa autobuskog stajališta kod hotela Bracera u 19.30 sati. Istoga dana, u 19 sati, biće izvedena predstava u formi vođene šetnje „Nestvarni grad“, po tekstu i u režiji Vuka Ršumovića. Predstava je produkcija JU „Grad teatar“ i odvija se kroz budvanski Stari grad. Sa slušalicama na ušima, publika prati naraciju koja je uvodi u svijet imaginacije. R. K.

PODGORICA - Izložba radova „Pustinjska orhideja“, iz ciklusa „Genesis“ likovnog umjetnika Marka Čakalovića, otvorena je u Starom gradu Baru u okviru bARS segmenta 38. festivala Barski ljetopis.

Selektor bARSa Željko Milović kazao je da Marko Čaka-

lović „ima tu sudbinu da bude poznatiji u inostranstvu nego u svom gradu“. Milović je izrazio uvjerenje da će ta nepravda biti ispravljena, te da će Čakalović „biti opštepriznat kao veliki umjetnik, što on i jeste“. Otvarajući postavku, istoričarka umjetnosti Katarina Gazdić-Ilić je rekla da

Čakalović novom izložbom otvara prostor kontemplacije u kojem slike, skulpture, reljefi, kao i ready-made čine korpus jedne višeslojne misaone mreže autora, te da se u njenoj osnovi nalazi duboko promišljanje uloge informacije, ne samo kao nosioca određenog sadržaja, već kao strukture koja oblikuje svijet. - Čakalović u svojim djelima ne prikazuje poznatu sliku svijeta. Umjesto narativnog prikaza, on alhemičarski rastvara, problematizuje i interpretira virtuelnu stvarnost u složenom simboličko-konceptualnom vizuelnom diskursu cyberpunk estetike... Glavni motiv putem kojeg interpretira svoju zapitanost nad svijetom je ženska figura. Ona se kontinuirano pojavljuje u umjetnikovom opusu kao princip i arhetipski znak plodnosti, intuicije, rađanja ljepote, snage ali, ujedno, ranjivosti i otpora - kazala je Gazdić-Ilić. Ona je naglasila da je žensko tijelo prostor života, a njeno

odsustvo znak praznine, gubitka i posthumanog pejzaža bez nade i utjehe... - Najtiši, ali možda najdublji sloj izložbe je usamljenostdodala je Gazdić-Ilić. Marko Čakalović nije krio zadovoljstvo atmosferom koja je vladala u Starom gradu tokom otvaranja izložbe, kao i činjenicom da je izazvala veliko interesovanje festivalske publike. - Dolazak ovolikog broja ljudi u vrh Starog Bara da bi vidjeli moje skulpture, slike, reljefe... za mene je iznenađenje. Drago mi je što smo pokazali barskoj publici da mi, lokalni umjetnici, postojimo, da treba ovdje da nam se pruži šansa i da je neophodno da publika bude što više upućena u naš rad - istakao je Čakalović. Marko Čakalović (Bar, 1984) diplomirao je na Fakultetu likovnih umjetnosti Univerziteta Crne Gore na Cetinju, odsjek vajarstvo u klasi prof. Pavla Pejovića (2008). Član je ULUCG od 2009. godine. Osvojio je više nagrada. Živi i stvara u Baru. A. Đ.

Sa koncerta Žang i Vitana na Kotor Artu

Detalj sa izložbe djela Marka Čakalovića

PODGORIČKO TRAGANJE ZA OSVJEŽENJEM: Posjećenost plaža na Morači - slaba, na Zeti - solidna, a na Cijevni - odlična

Stranci brojniji na gradskim kupalištima

Na Sastavcima, nekada jednom od najposjećenijih podgoričkih kupališta, posjetioci i kupači juče oko 13 časova mogli su se prebrojati na prste, a većina su bili stranci. Na sve popularnijoj uređenoj plaži na Vranićkim njivama na rijeci Zeti oko 14 časova bilo je više od pedesetak kupača. Najviše posjetilaca bilo je na prvoj većoj uređenoj plaži u kanjonu Cijevne, na pet-šest kilometara od Podgorice prema Dinoši. Uz kupanje, sigurno nekoliko stotina građana imalo je na raspolaganju i terase nekoliko lokala i restorana, a slično je bilo i na ostalim plažama uzvodno.

Na Cijevni, kao i svake godine, uživaju i djeca i stariji, Podgoričani i Tuzani, ali i oni koji na odmor dolaze iz inostranstva, a koji bistru vodu ove rijeke ne bi mijenjali ni za kakvo more. Na Morači stranci sa čuđenjem komentarišu zašto nema Podgoričana da se kupaju u ovako čistoj vodi. I na Zeti iz godine u godinu sve je više stranaca, ali i onih koji tu dolaze od djetinjstva, a kojima su Vranićke njive oduvijek bile omiljeno kupalište.

MORAČA

Ivan Miranović, sa suprugom Irenom i djecom Danicom, Anjom i Danilom juče oko 13

sati stigao je na Sastavke, nekad jedno od omiljenih plaža staropodgoričana. - Ovdje sam se kupao kao dijete, dok sam živio na Draču. Sada živim u Tološima, ali ovo mi je i dalje omiljeno kupalište. Lijepo za djecu, ima plićaka. Ima i kafić, može da se popije sok ili kafa. Ali, kao što vidite, nema Podgoričana. Ovđe dolaze uglavnom stranci i iščuđavaju se što nema naših ljudi – kazao je Miranović, uz napomenu da bi plažu na Sastavcima trebalo urediti.

Njegova ćerka Danica, koja će ove godine krenuti u prvi razred osnovne škole, naglašava

Na bazenu odlična posjećenost

Na otvorenom olimpijskom bazenu u okviru SC ,,Morača“ juče oko 11 časova bilo je više od stotinu posjetilaca.

Nenad Miletić došao je na kupanje sa sinom Borisom

Pripadnici Službe zaštite i spašavanja i juče su imali pune ruke posla, a pojačan sjeverni vjetar otežavao im je gašenje požara. Vršilac dužnosti komandira Službe zaštite i spašavanja Nikola Bojanović kazao je Pobjedi da su prije podne ugasili požar kod magacina MUP-a u Zagoriču, a da je tokom dana bio aktivan požar na Kosoru, kao i onaj većih razmjera u Brskutu i na Stravču, gdje gori već tri dana. - Danas smo gasili požar koji je izbio kod magacina MUP-a u Zagoriču. On je ugašen i provjerena je unutrašnjost magacina – kazao je Bojanović za Pobjedu oko 13 časova.

- Pođemo ponekad i do mora, ali lakše nam je ovdje nego da putujemo do Primorja, posebno kada su gužve. Dolazimo uglavnom prije podne, kad je manja gužva – kazao je Miletić.

Redovna posjetiteljka otvorenog bazena je i penzionerka Marica Vukićević, koja je na ovo popularno kupalište juče došla sa prijateljicom Milenom

da obožava da dolazi na kupanje na Moraču.

- Baš je lijepo, voda nije puno hladna. Voljela bih da ima malo više djece da se igramo – kazala je Danica.

Riječ ovog Podgoričanina potvrdili su nam Njemci, koji ovih dana borave u našem gradu sa ženskom omladinskom selekcijom koja učestvuje na Evropskom prvenstvu, a koji su se ju-

- Prelijepo je, voda je božanstvena. Uvijek dolazim prije podne, jer je manja gužva. Ponekad odemo do mora, ali ovdje nam je lakše i bliže da dođemo pješke jer živim u naselju Kruševac – kazala je Vukićević.

če prvi put okupali u Morači. - Priroda je lijepa, voda je čista, uživamo. Ne znam zašto nema više vaših građana na ovom kupalištu – kazala je Sikret Tuhojker iz Lajpciga, sa kojom su saglasne njene koleginice i kolege iz Hanovera koji su takođe uživali rashlađujući se u rijeci.

ZETA

Zbog svoje ljepote i onoga što nude, Vranićke njive ovih dana nijesu bile daleko kuvaru iz Užica Bojanu Tešiću, koji radi u jednom podgoričkom restoranu. Oko 14 časova zatekli smo ga kako uživa u ležaljci razapetoj u debelon hladovini između dva drveta iznad vode. - Živim u Gornjoj Gorici. Dolazim ovdje biciklom svaki dan prije posla. Obišao sam sva kupališta u radijusu od 10 kilome-

tara. Na Cijevni je najljepše, ali mi je malo daleko, zato dolazim ovdje. Kada sam u Užicu idem na rijeku Đetinju, više volim kupanje u rijeci nego na moru – kazao je Tešić. Nedaleko od njega, u debeloj hladovini ispod visoke, višedecenijske topole uživali su i Austrijanci Martin Ofner i Aleksandar Ajkner

- Na proputovanju smo. Vidjeli smo na gugl mapi ovo kupalište i svratili da se malo osvježimo. Ovdje ćemo provesti nekoliko sati i nastavljamo put prema Kosovu. Prelijepo je, voda je čista, prirodna hladovina, uživamo – kazao je Martin, sa kojim je saglasan i njegov drug Aleks. Da je sve više stranaca na Vranićkim njivama primijetio je i staropodgoričanin iz Tološa, šezdeset petogodišnji Zoran Šćekić - Na Zeti sam, što se kaže, porastao. Sada dolazim sa djecom i psom. Prija nam svima da se malo osvježimo, nekome u vodi, a nekome je dovoljno samo u hladovini ispod ove topole. Tu ima i izvor. Uredno je, primjećujem da iz godine u godinu ima sve više stranaca i da ljudi sve manje ostavljaju otpad za sobom. Preporučujem svima da dođu ovdje – kazao je Šćekić.

CIJEVNA

Najviše kupača bilo je na prvoj većoj uređenoj plaži u kanjonu Cijevne, na pet-šest kilometara od Podgorice prema Dinoši. Uz kupanje, sigurno nekoliko stotina građana, imalo je na raspolaganju i terase nekoliko lokala i restorana, a slično je bilo i na ostalim plažama uzvodno. Sedamdeset osmogodišnji Idriz Ljuljanović iz Dinoše kaže da je na Cijevni naučio da pliva. - Rođen sam ovđe u Dinoši - ovo je Kalifornija! Sve imamo, ništa nam ne fali. Baš je prelijepo - čista je rijeka, ljudi su gostoprimni, družimo se... Ne pomišljam da idem na more, ljepše nam je ovđe – kazao je Ljuljanović. Podgoričanke Marina Vilfan i Staša Šestović na ovo kuplište često dolaze sa djecom. - Kao mlađa sam išla na Moraču, na plažu ,,lađe“ i onu ispod Momišića. Ovdje na Cijevni ima restoran, djeca hvataju ribice. Odemo često i do mora, ali do Cijevne nam je za čas, ovdje dovedemo djecu umjesto na igralište, kad nemamo neki plan. Nekad ostanemo i do devet sati naveče – kazala je Marina. I.MITROVIĆ

Pripadnici Službe zaštite i spašavanja i juče imali pune ruke posla, u gašenju pomagala avio-helikopterska jedinica

Kako je dodao, aktivan je požar u Kosoru, iznad restorana ,,Mijović“.

- Na terenu je bilo devet vatrogasaca sa četiri vatrogasna vozila. U gašenju nam je pomagao avion Direktorata za vanredne situacije MUP-a, kao i cistijerna Čistoće. Gorjela je trava oko kuća.

Pomagala je i ekipa Željeznice, koja je gasila vatru koja je prešla preko šina i širila se prema brdu – kazao je Bojanović, uz napomenu da je poslije podne ovaj požar bio pod kontrolom. Već treći dan aktivan je požar većih razmjera u Brskutu i na Stravču.

- Naše ekipe dežuraju na tom području 24 sata dnevno, kako se požar ne bi proširio prema objektima. Branimo Gornji i Donji Brskut, Stravče, katune, cijeli taj potez… U ponedjeljak je bio aktivan i avion Direktorata za vanredne situacije, ali riječ je o ogromnom prostoru na kojem

nije lako intervenisati – zaključio je Bojanović, uz napomenu da im jak vjetar otežava gašenje. Podgorički vatrogasci – spasi-

oci juče su ,,manje“ intervencije imali i kod nekadašnje fabrike ,,19. decembar“ na

Zabjelu i kod mosta ,,Luča“. I.M.

Borba s vatrom na Kosoru

SZS

Morača

Zeta

Cijevna

Grupa Hanibal, Saša Barjaktarović i Vokalisti

Vesela pop-rok numera „Ulicom slobode“

simbolično objavljena na Dan

PODGORICA – Crnogorski muzički sastav Hanibal objavio je na Dan državnosti novu pjesmu „Ulicom slobode“. Riječ je o dopadljivoj i veseloj pop-rok numeri, nastaloj kao rezultat saradnje ove

TIVAT - U petak, 18. jula, sa početkom u 22 sata, u Gornjoj Lastvi biće održan koncert renomiranog perkusioniste Darka Karlečika iz Novog Sada, koji se organizuje u sklopu drugog Tivat Music Festivala (TMF).

Karlečik će toplim zvukom drvenih udaraljki, instrumenta afričkog porijekla koji je svoj dom pronašao u Južnoj Americi, festivalsku publiku odvesti na putovanje, kroz raznolike pejzaže tonova, uz djela autora: Nebojše Jovana Živkovića, Keiko Abe, Tomaša Golinskog, Johana Sebastijana Baha (u sopstvenom aranžmanu), H enga Liua i Džona Psatasa Posjetioci će imati priliku da čuju i dva djela za marimbu i traku, koja će dodatno obogatiti zvučnu sliku i žanrovski spektar ovog nastupa. Njihova zahtjevnost, kako nam je pojasnila PR menadžerka TMF-a Marijana Mišić-Škanata, jeste u sviranju na prethodno nasnimljenu traku koja je „nemilosrdna i neprikosnovena“. Ove kompozicije zato ostavljaju minimalno do nikako prostora za improvizaciju.

AMBIJENT

Gornja Lastva je, navodi ona u razgovoru za Pobjedu, ambijentalna cjelina u Tivtu, koja plijeni ljepotom, ali i nesebičnom brigom mještana da je čuvaju i predstave na pravi način njenu kulturnu vrijednost i tradiciju.

- U saradnji sa KZU Napredak Gornja Lastva, Tivat Music Festival je i na svom prvom izdanju organizovao ovdje nekoliko događaja, koji su naišli na veoma veliko interesovanje publike i dobre reakcije. Tako je prošle godine priređen prvi koncert ansambla Boka, koji je

grupe sa sve popularnijim horom Vokalisti i dirigentom Sašom Barjaktarovićem – Pjesma me je odmah osvojila nostalgičnom notom. Ima tu neku toplinu i tihu snagu koja te vrati u prošla vremena, u

djetinjstvo, u slike koje nosimo duboko u sebi. Osjetila sam je iskreno i pjevala iz duše - kazala je Kristina Pavićević, koja je na ovoj pjesmi ukrstila svoj moćan vokal sa multitalentovanim Barjaktarovićem.

Prema njenim riječima, snimanje pjesme sa Sašom i Vokalistima bilo je prelijepo iskustvo. Saradnja sa grupom Hanibal i za Barjaktarovića je bila nešto novo, izazovno i uzbudljivo.

- Grupa Hanibal je jedna od

onih rijetkih pojava na muzičkoj sceni koje u isto vrijeme zrače autentičnošću, hrabrošću i umjetničkom zrelošću. Bila mi je istinska čast i zadovoljstvo da, zajedno sa svojim horom Vokalisti, budem po -

zvan da učestvujem u ovom projektu. Zahvalan sam im na povjerenju, otvorenosti i prijateljskoj atmosferi koju su donijeli u svaku fazu rada - rekao je proslavljeni dirigent, koji je istakao i da je pjesma „Ulicom slobode“ mnogo više od muzičkog ostvarenja. Stihove za pjesmu „Ulicom slobode“ napisao je Igor Perović, koji je i koautor muzike sa Sašom Barjaktarovićem, kao i aranžmana rađenog sa gitaristom Bećirom Koljenovićem. Snimljena je u studijima „Adrenalin“ Boba Stanišića i „Barocco“ Saše Barjaktarovića, a za produkciju je bio zadužen sarajevski „Maximum Music“, odnosno Dino Mangafić, koji je sarađivao sa bendom i na prethodnim numerama. Spot potpisuje Miloš Šofranac, koji ga je snimio uz podršku operatora drona Lazara Kovačevića R.Z.

Tivat Music Festival 18. jula u Gornjoj Lastvi donosi jedinstvenu muzičku avanturu

Perkusije pod zvjezdanim nebom Boke

osnovan pod okriljem TMF-a. Gornjom Lastvom su tog dana prvi put odjeknuli tonovi koncertnog klavira, što je zaista bio koncert za pamćenjepodsjeća Mišić-Škanata.

Ističe i da ove godine nastavljaju sa istom energijom i željom da publici, željnoj kvalitetnog programa i sinergije dobrog prostora i zvuka, opet pruže nešto novo. - Odlučili smo da pod zvjezdanim nebom Gornje Lastve prvi put odjeknu zvuci neobičnog instrumenta kakva je marimba, koju će svirati perkusionista takvog glasa, sa zvanjem Yamaha umjetnika, kakav je Darko Karlečik iz Novog Sada - naglašava ona za Pobjedu.

TIVAT – SVIJET U MALOM

Mišić-Škanata tvrdi i da im je važno da brižljivo birani sadržaji, koje pažljivo biraju, dopru do domaće publike i svih njihovih gostiju.

- Mi smo svjesni da oni stižu iz različitih sredina, koje su često bogatije sadržajima od naše. Osim toga, Tivat se promijenio i danas u njemu žive predstavnici pedesetak naci-

ja sa kojima zajedno kreiramo život. Zato je važno ponuditi nešto autentično, što je posebnost našeg kraja i sve to spojiti sa kvalitetnim izvođačima i interesantnim programima, posebno oslanjajući se na lokalne i domaće umjetnike, ali i predstavljajući muziku svijeta, jer smo i mi već postali svijet u malom. Imajući sve to u vidu, kao i činjenicu bokeljske komunikativnosti sa svijetom, te prihvatanja drugosti i drugojačijosti, mišljenja smo da će zvuci instrumenta iz daleke Afrike, koji se odomaćio u Srednjoj Americi biti primamljivi i privlačni, naročito dok odjekuju pejzažem Gornje Lastve, uz mirise mediteranskog bilja. Lijepo je znati da je marimba nacionalni instrument

Gvatemale i da zaista zbližavamo prostore i kulture - smatra Mišić-Škanata.

DOŽIVLJAJ

Uvjerena je da će i ovog puta to biti kompletan doživljaj, koji će pružiti publici mogućnost da čuje i muziku stvaranu za marimbu, omiljeni instrument perkusioniste Karlečika, koji je posebno prilagodio repertoar ovom koncertu.

- Pozivamo vaše čitaoce da dođu na zaista posebno mjesto i na nesvakidašnji događaj Marimba Sunset, da zaplove neobičnim prostorima, nošeni toplim zvucima drvenih uda-

raljki, koje će svirati sjajan perkusionista u mirisnoj gorrnjolastovskoj noći 18. jula – izjavila je ona u razgovoru za Pobjedu. Karlečik se takođe izuzetno raduje svom prvom nastupu na Tivat Music Festivalu.

MARIMBA

Napominje i da je jedan od razloga taj što ima jedinstvenu priliku da tivatskoj publi-

ci predstavi i približi svoj omiljeni instrument – marimbu. - Iako marimba još rijetko nalazi svoje mjesto na klasičnoj muzičkoj sceni, što i ne čudi s obzirom na to da petooktavna postoji tek nešto više od četiri decenije, stava sam da je velika odgovornost na nama perkusionistima ne samo besprekorna interpretacija kompozicija, već i pažljiv odabir repertoara - rekao je Karlečik.

Za ovu priliku je, ponavlja on, odabrao i pripremio raznolik program koji publici pruža uvid u bogatstvo i izražajne mogućnosti ove melodijske udaraljke.

- Biće predstavljena djela pisana upravo za marimbu, kao i jedna posebna transkripcija koju sam lično aranžirao. Mada rijetko izvodim kompozicije koje nijesu originalno pisane za marimbu, ovoga puta pravim izuzetak – za ljubav svom ocu sam aranžirao čuvenu „Tokatu i fugu u d-molu“, BWV 565 Johana Sebastijana Baha, koju se radujem da predstavim u novom svjetlu. Posebno mjesto u programu zauzimaju kompozicije najistaknutije japanske marimbistkinje i kompozitorke Keiko Abe, čije stvaralaštvo predstavlja nezaobilazan dio repertoara svakog izvođača na ovom instrumentu - zaključio je Karlečik. Milovan MARKOVIĆ

PRELIJEPO ISKUSTVO ZA CIJELU EKIPU KOJA JE RADILA NA PROJEKTU: Bend Hanibal

UŽIVALI U SARADNJI SA GRUPOM HANIBAL: Saša Barjaktarović i Vokalisti

OBEĆAVAJUĆA PREDNOST OD 2:0: Fudbaleri Dečića otputovali u Skoplje na revanš 1. kola kvalifikacija za Ligu konferencija sa Sileksom

Isti pristup vodi u narednu rundu

PODGORICA - Fudbaleri

Dečića odradili su juče ujutro trening u domaćem ambijentu, a potom otputovali u Skoplje – na revanš 1. kola kvalifikacija za Ligu konferencija sa Sileksom.

Tuzani imaju obećavajuću prednost od 2:0 uoči sjutrašnje utakmice (19 h), s tim što se niko u timu ne usuđuje da izgovori kako je to rezultat koji nešto garantuje.

Prolaz u narednu rundu jeste realnost na osnovu svega viđenog na popularnoj ,,Bombonjeri“, ali izabranici Nebojše Jandrića računaju da ih ovoga puta očekuje složeniji izazov na terenu kampa FS Sjeverne Makedonije. Optimizam – da, euforijanikako.

- Da nam je neko ponudio pobjedu od dva razlike pred svojim navijačima, bez mnogo razmišljanja bismo prihvatili. Odigrali smo dobar meč, izgledali ozbiljno, bili bolji i zasluženo slavili. Imamo odličnu osnovu, ali bilo bi krajnje pogrešno da pomislimo kako smo završili posao. Čvrsto smo na zemlji, ponašaćemo se kao da je 0:0, svjesni da još jednom moramo da budemo na visini zadatka – za Pobjedu je rekao Ilir Camaj, koji nastavlja:

- Analizirali smo protivnika pred prvu utakmicu, a sada ih poznajemo još bolje. Ne vjerujem da mogu nečim da nas iznenade. Očekujemo da Sileks bude agresivniji, probaće da iskoristi podršku sa tribina, ali mi smo puni samopouzdanja i vjere u uspjeh. Mi se pitamo za krajnji ishod. Prešli smo pola puta, ostala je druga polo-

FSCG

vina do velikog uspjeha kakav bi bio plasman u drugo kolo –ističe napadač Dečića. Tuzani su do trijumfa stigli golovima Andreja Bajovića i Ibrahima Ndiaja, a da su bili prisebniji u završnici – moglo je da bude ubjedljivije. - Pobjeda od 2:0 je lijepa zaliha, ali ostaje žal što nijesmo postigli još neki gol. Bilo je situacija i šansi, ali to više ne možemo da vratimo. Svakako smo zadovoljni stanjem pred duel u Skoplju – kazao je Camaj.

Dečić je prije šest dana nastupio bez dva majstora – Draška Božovića i Asmira Kajevića. Bez njih je i u revanšu...

- Ogroman hendikep. Zna se koliko nam znače Božović i Kajević, ali i bez njih smo bili dobri u Tuzima. Vidjela se kompaktnost linija, zalaganje, pokrivali smo teren, otvarali napade, lopta je išla... Limitirali smo protivnika u fazi napada. Nadam se da sve to možemo da ponovimo i sjutra veče – poručio je Camaj.

Otežavajuća okolnost za Dre-

šaja i društvo biće odsustvo navijača iz Tuzi.

- Nema karata za naše navijače. Nekoliko desetina je planiralo da ide u Skoplje, ali javljeno je da ne mogu da uđu na trening kamp. Njihovo prisustvo bi nam dodatno dalo vjetar u leđa, ali uradićemo sve da obradujemo pristalice našeg kluba – rekao je Camaj. Hoće li biti promjena u postavi?

- Gotovo sigurno počinjemo sa istih 11 kao u Tuzima. Isti pristup, isti motiv – zaključio je Camaj D. KAŽIĆ

Optimizam u redovima Sutjeske pred revanš sa Dinamom iz Bresta u Zalaegersegu

PODGORICA - Liverpul je uputio zvaničnu ponudu Njukaslu za Aleksandera Isaka, ali ,,svrake“ za sada ne žele da pregovaraju o prodaji svog napadača. Nije novost da je šampion Engleske zainteresovan za 25-godišnjeg Šveđanina, čak im ne bi bio problem da plate više od 130 miliona eura.

U Liverpul su ovog ljeta stigli Florijan Virc, Džeremi Frimpong i Miloš Kerkez Treneru Arneu Slotu je, me-

đutim, potrebno još pojačanja, prije svega u napadu. Njukasl za sada ne želi da čuje za prodaju Isaka, kojem nudi novi ugovor, a istovremeno mu traži partnera u napadu. Tako je sa ,,Sent Džejms parka“ poslata ponuda Ajntrahtu za Uga Ekitikea Zanimljivo, Ekitike je i na meti Liverpula i okrenuće se 23-godišnjem Francuzu u slučaju da Njukasl ostane pri stavu da prodaja Isaka ne dolazi u obzir. Ne. K

Španski velikan predstavio lijevog beka Kareras se vratio

u Real Madrid

PODGORICA - Real Madrid je predstavio novog lijevog beka – član ,,merengesa“ zvanično je postao 22-godišnji Alvaro Kareras Španac se vratio u klub u kojem je bio od 2017. do 2020, a Real njegovim dovođenjem nastavio s podmlađivanjem ekipe. - Prolazimo kroz jedan od najuspješnijih perioda u istoriji kluba - rekao je predsjednik Reala Florentino Peres Obeštećenje za Karerasa iznosilo je 50 miliona eura, a prije njega Real je doveo štopera Dina Hojsena iz Bornmuta, de-

snog beka Liverpula Trenta Aleksander-Arnolda i virtuoza iz Rivera Frana Mastantuona. Kareras je bio u mlađim selekcijama Real Madrida, odakle je 2020. otišao u Mančester junajted, a prije Benfike bio je u Prestonu i Granadi. - Povratak u Real Madrid znači mi sve. Povratak na mjesto koje je bilo moj dom tri godine i gdje sam stekao nevjerovatna iskustva. Živim san, s velikom željom prihvatam ovaj izazov i jedva čekam da sezona počne –istakao je Kareras. Ne. K

NIKŠIĆ – Sutjeska je prije šest dana poražena od Dinama iz Bresta (2:1) u Nikšiću, ali niko kraj Bistrice ne smatra da su izgubljene šanse za prolaz u drugo kolo kvalifikacija za Ligu konferencija.

„Plavo-bijeli“ su, čak i kad su gubili, držali tempo, a u finišu i izjednačili (neko bi rekao zahvaljujući sreći jer je bio jedanaesterac), ali je autogol Jukovića u 94. pokvario utisak i tim Milije Savovića moraće sjutra na neutralnom terenu u Zalaegersegu da juri zaostatak. Dinamu je prvenstvo u toku,

odigrao je 15 mečeva u bjeloruskom šampionatu, dok je Sutjeska sama sebi nepoznanica - ovog ljeta nikšićki tim napustilo je mnogo prvotimaca, stigli su novi kao pojačanja, ali sve što se dešava ovih dana kraj Bistrice, a to su kadrovske i personalne promjene, tek će donijeti ili neće rezultate.

- Ne razmišljam o protivniku, znam da je imao više sreće, da smo mi mogli više, da smo tim u formiranju i da nam na ovih desetak dana mnogo znači još jedna sedmica. Bićemo bolji ovog četvrtka, u to sam siguran

– rekao je Igor Pajović

- Dinamo nije pokazao ništa spektakularno i jasno je da mo-

žemo da se nosimo s njima. Nije bitno ko će igrati, važno je da svako od nas mora dati maksi-

malan doprinos - riječi su veziste Sutjeske. Imao je Milija Savović ,,punu“

klupu, makar za protokol, imao je i u prošlom domaćem šampionatu, ali tu je malo momaka koji su iz škole FK Sutjeska, a još manje onih na koje se može osloniti na domaćoj sceni, a kamoli u inostranstvu.

To je tuga nikšićkog fudbala, ali za to su krivi stručnjaci koji su prethodnih godina vodili omladinsku školu Sutjeske. Nikšićka delegacija jutros je čarter letom otputovala u Mađarsku, a povratak u Crnu Goru zakazan je za petak veče. Dinamo, dakle, ne igra na svom stadionu, biće domaćin daleko od Bjelorusije zbog suspenzije Uefe za klubove iz te zemlje, pa Sutjeska i u tome vidi dodatnu šansu.

Uostalom, i nikšićki ,,plavo-bijeli“ posljednjih šest godina nijesu igrali međunarodne utakmice kraj Bistrice. Ra. P.

Aleksander Isak

Iljir Camaj

Nemoć, pa vjera do kraja i - eliminacija

Ništa od puta u Budimpeštu na megdan Ferencvarošu, ništa od osiguranog plej-ofa Lige konferencija – fudbaleri Budućnosti eliminisani su od Noe u prvom kolu kvalifikacija za Ligu šampiona.

,,Plavo-bijeli“ su ispraćeni aplauzima, zaslužili su ih jer se nijesu predavali ni kod 0:2, jer su smanjili na 2:2 u 91. nakon što je Filip Domazetović dva minuta ranije odbranio penal kod 1:2 – za prolaz je ipak trebalo više, jermenski prvak prošao je zahvaljujući trijumfu od 1:0 kod kuće.

Svega je bilo sinoć u Podgorici – grotla sa tribina, nemoći na terenu, crvenog kartona domaćina već u 17. minutu, pa i međusobne tuče najvatrenijih pristalica podgoričkog kluba. Na kraju – tim Nenada Lalatovića ide na Milsami u drugom pretkolu Lige konferencija. Moldavski tim eliminisan je od finskog Kupsa...

EUFORIJA, PA HLADAN TUŠ

Euforično je počela noć pod Goricom, sa zapada i sjevera odjekivala je pjesma pola sata prije početka meča, trener Nenad Lalatović dobio je ovacije pri izlasku na teren iako je tek stigao u redove šampiona, ali se vjera u prolaz u ,,rekordnom roku“ istopila na podgoričkoj vrelini.

Utakmica je tek bila krenula, a Budućnost je već bila u zaostatku – u ,,novom“ minusu nakon onog iz Abovjana sedam dana ranije. Nestvarno loše su se branili ,,plavo-bijeli“ i već u šestom minutu stigao je hladan tuš. Tri kornera zaredom izvela je Noa, nakon posljednjeg gosti su dugo kombinovali prije nego je Imran Ulad Omar

pored nekoliko domaćih fudbalera iskosa s lijeve strane pogodio suprotan ugao gola Filipa

Domazetovića, koji je zauzeo mjesto između stativa umjesto startera iz Jermenije Milana Mijatovića

Bila je to jedina promjena koju je napravio Lalatović. Srpski stručnjak nije mijenjao formaciju, igrao je sa petoricom u posljednjoj liniji, ali je razlika u kvalitetu bila očiglednija nego u Jermeniji. A trebalo je – ili se makar vjerovalo – da će biti sasvim drugačije, da će njegov tim na novoj podlozi pod Goricom od početka biti opasniji i hrabriji nego na strani. Budućnost je u tom periodu bila potpuno nemoćna, nije mogla da iznese loptu i izbori se sa presingom gostiju, kojima se

otvorila ,,magistrala“ ka još jednoj pobjedi i putu u Budimpeštu na megdan Ferencvarošu.

CRVENI BULATOVIĆA

I TUČA ,,VARVARA“

Ne samo što u prvom poluvremenu nije mogla da poveže redove i što je pokazala koliko trkački, tehnički i taktički zaostaje čak i za prvakom Jermenije, već je Lalatovićeva ekipa demonstrirala i nezrelost i nervozu iako je sve samo ne neiskusna.

Tako je Ivan Bulatović, napadač, dozvolio sebi da dobije dva žuta kartona u roku od dva minuta. Prvi zbog faula, drugi u 17. zbog prigovora nakon prekršaja Strumije nad Sangareom. Zaletio se ka sudiji, a Njemac Matijas Jilenbek nije imao dilemu – Bulatović je

morao u svlačionicu, pa je domaćin ostao bez jedinog napadača u timu.

A zašto nema ,,devetku“ na klupi – to tek zvuči nevjerovatno i pitanje je za upravu...

Nemoć na terenu, ukupni zaostatak od 0:2, a na sjevernoj tribini – haos. U desetak minuta došlo je do dvije međusobne tuče ,,varvara“, navijačke grupe koja odnedavno ima predstavnika u Upravnom odboru. Kratak je bio put od euforije do takvih scena – ružnih, poražavajućih.

Utihnula je tada i zapadna tribina, koja je bila popunjena i pitanje je kad će ponovo, osim ako Budućnost ne stigne do plejofa Lige konferencija.

Prerano se naš prvak našao u bezizlaznoj situaciji jer je u 29. minutu Noa povela 2:0. Pogri-

ješili su štoperi Đuričković i Orahovac, lopta stigla do Heldera Fereire, koji je lako odigrao za Alena Grgića, a hrvatski internacionalac još lakše pogodio.

Pogriješila je i ispala cijela odbrana ,,plavo-bijelih“ - kao i kod šanse Gregorija, koji je ,,zalomio“ dva igrača, ali nije pogodio.

Sa smušenom odbranom, veznim redom koji nije mogao da se nametne, a bez napadača – Budućnost je bila potpuno blijeda i zaprijetila, ako se tako može reći, tek u 42. minutu, kada je Miličković iz slobodnog udarca šutirao iznad gola.

U nadoknadi je Omar šutirao preko, a na početku drugog poluvremena Fereira pored gola Budućnosti, koja se ipak nije predavala. Lalatović je prve izmjene na-

Stadion: Pod Goricom.

Gledalaca:

pravio u 57. minutu, kada je ubacio Grbića i Vušurovića, što je razdrmalo ekipu.

MOGLO JE DA SE DESI ČUDO...

Grivić je u 64. imao zicer na pas Orahovca, kada je šutirao pravo u golmana, da bi se u 68. probudila kakva-takva nada u veliki preokret. Igor Ivanović je efektno pogodio dalji ugao s oko 20 metara –ostalo je bilo dvadesetak minuta za potpunu ofanzivu. Bilo je opasno na drugoj strani – Jakoliš je u 87. šutirao iznad gola, a Filip Domazetoviću 89. odbranio penal Mateušu Ajašu tek što je Brazilac ušao na teren. Prethodno je istog igrača faulirao Grbić.

Kapitena je spasio golman, ali se Grbić brzo iskupio – u prvom minutu nadoknade dobio je pas od Đuričkovića i poslao loptu kroz noge Čančareviću u mrežu, za ,,ludnicu“ na tribinama i vjeru u čudo koje je izgledalo nemoguće. Nažalost, ostalo je nedostižno. Budućnost je ispala iz kvalifikacija za Ligu šampiona, sada mora da izbaci moldavski Milsami da bi spasila evropsku sezonu. U suprotnom – bilo bi to potpuno razočaranje. Prvi meč je narednog četvrtka pod Goricom. N. KOSTIĆ

Dva efektna gola Grbića i Ivanovića nedovoljna za prolaz

Mlada košarkaška reprezentacija danas nastavlja nastup na Evropskom prvenstvu B divizije

„Crveni“ sa Irskom za

prolaz u četvrtfinale

PODGORICA – Nakon dva dana pauze, po jednog zbog pauze na šampionatu i zbog toga što su bili slobodni u kolu, mlada košarkaška reprezentacija Crne Gore vraća se obavezama

na Evropskom prvenstvu B divizije u Jerevanu – izabranici Dušana Dubljevića danas u devet sati (u 11 po lokalnom vremenu) igraju meč sa Irskom, posljednji u grupi B.

Oba tima imaju po dvije pobjede i poraz u prethodna tri kola, pa će pobjednik osigurati jedno od prva dva mjesta u grupi i plasman u četvrtfinale, koje je već osigurala Letonija sa sve tri pobjede, a posljednju je

juče ostvarila upravo protiv Irske (94:68)…

- Irska je iznenađujuće kvalitetna ekipa, trenutno sa istim skorom kao i mi, pa nam predstoji veoma teška utakmica u ranom terminu – kazao je za Pobjedu Dušan Dubljević, selektor mlade selekcije. U prethodnom meču, protiv Letonije, Crna Gora je igrala bez Luke Đurovića (36 poena u prva dva meča).

- Ima velike žuljeve. Nije trenirao od druge utakmice, pokušaće da igra protiv Irske – dodao je Dubljević. Crna Gora je u prethodna tri kola pobijedila Estoniju (79:77), a onda i domaću Jermeniju (81:65), dok je u trećem kolu izgubila od Letonije 74:68.

- I prije prvenstva smo znali da se nalazimo u veoma zahtjevnoj i izjednačenoj grupi, gdje malo opuštanje ili loš dan mogu da naprave problem i poremete planove. Uspjeli smo da ostvarimo pobjede protiv Estonije i domaćina Jermenije, kao i poraz od veoma kvalitetne ekipe Letonije – zaključio je Dubljević. Osim dvije prvoplasirane selekcije koje idu u četvrtfinale, trećeplasirani i četvroplasirani timovi u grupi će u nastavku igrati za plasman od 9. do 16. mjesta, a petoplasirani i šestoplasirani iz grupa boriće se za plasman od 17. do 21. mjesta. S. J.

Marta Batinović zbogom

PODGORICA - Još jedna djevojka koja je dala izuzetan doprinos u brojnim uspjesima „lavica“ donijela je odluku da završi karijeru. Marta Batinović obavijestila je predsjednika Rukometnog saveza Crne Gore Petra Kapisodu da je donijela odluku da završi igračku, time i karijeru u nacionalnom timu, za koji je sa velikim uspjehom nastupala od septembra 2019, kada je debitovala u kvalifikacionom duelu protiv Italije za EHF Euro 2020, dok je Svjetsko prvenstvo u Japanu u decembru iste godine prvo veliko takmičenje na kojem je branila gol našeg tima. U prethodnih šest godina, golmanka rođena 20. aprila 1990. u Metkoviću, nosila je dres Crne Gore na prvenstvima Evrope i svijeta, a najveći uspjeh ostvarila je 2022. godine, kada je bila članica „lavica“, koje su osvojile bronzanu medalju na

Crnu Goru će na evropskoj sceni predstavljati dva tima u muškoj i jedan u ženskoj konkurenciji

Budva i Budućnost saznale imena rivala u Čelendž kupu

PODGORICA - Odbojkašice i odbojkaši Budućnost voleja, kao i odbojkaši Budve, saznali su imena rivala u Čelendž kupu, nakon žrijeba koji je održan u Luksemburgu.

Odbojkašice Budućnosti, naš jedini predstavnik na evropskoj sceni u narednoj sezoni, u prvom kolu će se sastati sa španskim timom Ozisa Aro Rioha. Ako preskoče pr-

vo kolo, „plave“ će u šesnaestini finala igrati sa portugalskim Sportingom.

Odbojkaši Budve u istoj fazi takmičenja za protivnika će imati Strosen iz Luksemburga, a crnogorski šampion će, ako prođe dalje, u narednoj rundi igrati protiv rumunskog Zalaua.

Muški tim Budućnosti igraće protiv ekipe I-Vent iz Maribora, a ako ostvare pobjedu

u prvoj rundi Podgoričani će u drugoj igrati protiv poljske Čenstohove. Prvi mečevi Čelendž kupa za odbojkašice na programu su između 28. i 30. oktobra, dok su revanši zakazani za period od 4. do 11. novembra. Evropski mečevi u muškoj konkurenciji startuju između 11. i 13. novembra, dok će se revanš utakmice igrati od 18. do 20. novembra. S. J.

Crna Gora sa Kinom danas (6.10 h) igra posljednji meč grupne faze Svjetskog prvenstva u Singapuru

PODGORICA - Crna Gora

će izvjesno nastaviti pohod na što bolji plasman na SP u Singapuru, a sa koje pozicije biće jasnije nakon današnjih mečeva u grupi D.

„Ajkule“ će od 6.10 sati na megdan sa Kinom, sa apsolutnom ulogom favorita, a od 11.35 časova zakazan je derbi Grčka - Hrvatska.

„Barakude“ su u najboljoj situaciji, a sa pobjedom bi potvrdile prvo mjesto i direktan plasman u četvrtfinale. Što

su negdje pred start šampionata priželjkivali i naši igrači sa stručnim štabom, ali nakon poraza od aktualnog svjetskog šampiona, šanse su male da kao prvi u D grupi završe ovu fazu takmičenja. Uglavnom, važno je da su na startu slavili protiv Grčke i negdje je izvjesno da će sa druge pozicije, a kroz osminu finala, tražiti prolaz među osam najboljih. Konačno i u tom trouglu Hrvati su u najboljoj poziciji (imaju bolju gol razliku), ali najbolje je, ipak, sačekati rasplet po -

sljednjih mečeva. U svakom slučaju, naš tim je favorit protiv Kine, koja je na gol razlici -40, a ovaj duel mogao bi odlično da posluži selektoru Dejanu Saviću da odmori neke igrače i razigra ekipu kroz taktičke varijante. - Mislim da smo dobro otvo-

rili Svjetsko prvenstvo sa Grcima i Hrvatima. Sve utakmice su bile na gol, dva i to je ono što nas raduje u ovom trenutku. Važno je da smo napravili iskorak u odnosu na prethodni period i sada nas čeka posljednja utakmica u grupi sa Kinom. Možemo slobod-

no da kažemo da smo favoriti i da ćemo utakmicu iskoristiti prije svega da se pripremimo za osminu finala, a onda nas čeka četvrtfinale, gdje ćemo pokušati da uđemo što spremniji i sa većim fokusom za zadatak koji nas očekuje - kazao je Dušan Matković. A. M.

EP čiji domaćini su, pored naše države, bili Slovenija i Sjeverna Makedonija. Posljednji nastup u dresu sa državnim grbom upisala je u aprilu u baražu protiv Portugala, u kojem je Crna Gora sa dvije pobjede izborila plasman na SP. Naš nacionalni tim, nakon što se od reprezentacije prvo oprostila Marina Rajčić, a juče i Batinović, na golmanskoj poziciji je ostao sa samo jednom iskusnom Armel Atingre. Uz golmanku Budućnosti tu su još i one mlađe Marija Marsenić i Andrea Škerović, koja je nakon oporavka priključena prvom timu ,,plavih“. Na raspolaganju reprezentaciji je Ljubica Nenezić, Anastasija Babović, a nema sumnje da će naš stručni štab, konkretno trenerica golmanki Sonja Barjaktarović, doći do dobitne kombinacije. A. MARKOVIĆ

za atletičare do 23 godine u Norveškoj

PODGORICA - Članica mojkovačke Tare Vesna Kljajević učestvovaće na Evropskom prvenstvu za atletičare do 23 godine Nastupiće ukupno 1.198 takmičara iz 44 države, koji su ispunili norme Evropske atletske federacije, a na spisku rezervi nalazi se još njih 47. Kljajević će se takmičiti u disciplini bacanje kugle jer je ispunila kvalifikacionu normu koja je iznosila 14,40 metara. Vesna je ostvarila rezultat 14,95 metara, koji je doveo među 32 takmičarke iz 18 država Evrope, koje su ispunile normu za disciplinu bacanje kugle. Bacanje kugle (kvalifikacije za žene) na programu je sjutra u 10.30 časova, dok je finale u 19.20 časova. R. P.

EHF

Batinović kazala rukometu

Na Skupštini ŽRK OTP Group Budućnost izabrano novo rukovodstvo

PODGORICA - Juniorke su pobjedom protiv Češke (36:29), koja je bila imperativ i to sa razlikom većom tri gola, u posljednjem kolu glavne faze izborile plasman u četvrtfinale Evropskog rukometnog šampionata. ,,Lavice“ će kao drugoplasirane iz grupe G za plasman u polufinale igrati sa Njemačkom.

Sjajne su bile izabranice trenera Igora Markovića u posljednjem meču glavne runde. Od starta su rivalkama stavile do znanja da nemaju što da traže u ovom meču, a nakon poraza od Mađarske, samo dan ranije, iako su vodile u drugom poluvremenu pet golova razlike, vidjela se odlučnost da ne ponove iste greške. Odlučnije su igrale, čuvale prednost i stigle

do šanse da se uključe u borbu za medalju. U našem timu ponovo je odlično vodila igru srednji bek Natalija Lekić sa 13 asistencija, uz dva gola, najefikasnija bila je Maja Ceklić sa osam golova, jedan manje postigla je Mia Grujić, pet puta bile su precizne Elena Mitrović, Ksenija Gašević i Sanja Andrijašević A. M.

PODGORICA - Sjednica

Skupštine Ženskog rukometnog kluba OTP Group Budućnost kojom je predsjedavao predsjednik Skupštine kluba Nikola Petrović održana je u Podgorici. U skladu sa Statutom Ženskog rukometnog kluba OTP Group Budućnost, na prijedlog gradonačelnika glavnog grada Saše

Mujovića u ime osnivača, za novog predsjednika imenovan je Dragoljub Nikolić, dok su za članove imenovani Nemanja Đurašković, Mirko Mašković, Jagoš Pupović, Olga Sekulić, Jelena Radivojević i Aleksandar Radojević Nikolić je u obraćanju članovima Skupštine istakao da mu je velika čast što je dobio priliku

Kadetkinje treniraju na Ivanovim Koritima

da bude na čelu kluba koji ima bogatu tradiciju, prepoznatljivo ime u evropskom rukometu i koji je godinama ponos Crne Gore širom Evrope.

Na prvoj sjednici novog saziva Upravnog odbora za novog direktora imenovan je Goran Cmiljanić , bivši rukometaš Lovćena, Partizana, španskog Granoljersa i brojnih drugih klu-

bova, koji je po završetku igračke karijere stekao značajno iskustvo u rukometnim strukturama.

Po završetku sjednice, okupljenim igračicama, članovima stručnog štaba i novom Uprav-

nom odboru obratio se i gradonačelnik glavnog grada prof. dr Saša Mujović. R.A.

PODGORICA - Još jedna crnogorska ženska rukometna selekcija sprema se za smotru najboljih selekcija Starog kontinenta!

Od 30. jula, u glavnom gradu Crne Gore nastupiće kadet-

ska reprezentacija, generacija igračica rođenih 2008. i mlađih, koja je ove godine osvojila srebrnu medalju na Mediteranskom prvenstvu u Podgorici, a nedavno zabilježila dvije pobjede protiv Austrije u kontrol-

nim mečevima u Beču. Prvi dio priprema za predstojeće Evropsko prvenstvo, na kojem će u okviru grupe E igrati protiv Francuske, Češke i Litvanije, naše kadetkinje sprovode na Ivanovim Koritima

pod vođstvom trenera Miloša Perovića i Bobane Krstović Reprezentaciju je na pripremama posjetio i predsjednik Rukometnog saveza Crne Gore Petar Kapisoda, istakavši da je Savez ponosan što je organizator još jednog velikog takmičenja koje će okupiti 24 selekcije iz cijele Evrope. Kapisoda je poželio sreću mladim rukometašicama, uz uvjerenje da će iskoristiti svaki trenutak priprema na Ivanovim Koritima i u Nikšiću, te dostojno braniti boje Crne Gore na smotri najboljih na kontinentu. Na spisku je 21 igračica, a stručni štab čine još koordinator prof. dr Dobrislav Vujović i fizioterapeut Anđela Kontić-Perović A. M.

Evropski kup

Rukometaši Lovćena i naredne sezone predstavljaće Crnu Goru u EHF Evropskom kupu, a na jučerašnjem žrijebu saznali su i rivala u drugom kolu, kao i Budvanska rivijera. Šampion Crne Gore snage će odmjeriti sa grčkim predstavnikom - Bjanko Monte Drama.

Prvi meč (11. ili 12. oktobra) igraće se na Cetinju, dok je sedam dana kasnije revanš. Naravno, postoji mogućnost da, uz dogovor dva tima zbog smanjenja troškova, jedna od ekipa bude domaćin u oba meča. Budvani će igrati protiv Diomidisa iz Grčke. R. A.

Naše rukometašice (U19) stigle do velikog uspjeha

Ženska juniorska košarkaška reprezentacija osvojila osmo mjesto na šampionatu Evrope

Ima jedan tim, za njega će mnogi tek čuti...

PODGORICA – Ženska juniorska košarkaška reprezentacija Crne Gore osvojila je osmo mjesto na Evropskom prvenstvu održanom u španskoj La Palmi. Generacija, koja je uz manje promjene, već četvrtu godinu na okupu, nakon što je sa jednim porazom osvojila deveto mjesto na U16 prvenstvu Evrope B divizije, uspjela je da osvoji srebro (takođe jedini poraz) naredne godine na istom prvenstvu i tako izbori A diviziju, da bi prošlog ljeta, iako godinu mlađe, osvojile B prvenstvo Evrope na šampionatu do 18 godina. Sada, prvi put u A diviziji, naše juniorke imale su priliku da osjete kako je igrati protiv najjačih selekcija.

- Definitivno sjajan rezultat za nas i moram kazati da sam ponosan na sve đevojke koje su bile dio reprezentacije. Ovo je ogromno iskustvo, imali smo ubjedljivo najtežu grupu, ali

smo vjerovatno mimo očekivanja uspjeli da stignemo do četvrtfinala i tako pokažemo da zaista imamo potencijal –kazao je selektor Petar Stojanović, tvorac i vođa generacije, koja već neko vrijeme najavljuje lijepu budućnost naše košarke. Od starta je krenulo dosta problematično – povrede su remetile Janju Dragišić i Ljube Andrić, Sanja Akšam polako je ulazila u trenažni proces nakon povrede, a kada se činilo da su se kockice složile, desila se situacija kakva ne bi smjela. Akšam je zbog odlaska na turnir u Sjedinjene Američke Države ostavila pasoš u ambasadi i bukvalno pred put stručni štab je saznao da na nju neće moći da računa. Ipak, Crna Gora je i u takvim okolnostima i sa nedovoljno oporavljenom Dragišić i Andrić srušila Srbija na startu. Zatim je naš stručni štab svjesno „žrtvovao“ duel protiv Francuske, koja je branila titulu, a onda je

Danas nova redovna Skupština ABA lige

Posljednji pokušaj da Mornar

ostane u eliti

PODGORICA – Da li će Mornar Barsko zlato, zajedno sa Cibonom, biti dio ABA lige i naredne sezone trebalo bi (i moralo) da bude odlučeno da današnjoj Skupštini ABA lige, koja, putem Zoom platforme, počinje u 11 časova.

Oba tima su, podsjećanja radi, u minuloj sezoni izgubila status abaligaša (Barani su bili posljednji u ligaškom dijelu, Cibona je izgubila baraž od slovenačke Ilirije), ali je sredinom aprila donesena odluka o proširenju lige do 20 timova, što je donijelo nadu za pomenute timove, inače suvlasnike ABA lige, da, uz ispunjenje određenih uslova, mogu da dobiju „specijalnu pozivnicu“ i, ipak, zaigraju u elitnom rangu regionalnog takmičenja. Na prethodnoj sjednici se to nije dogodilo, pa ostaje da se vidi da li

će danas biti drugačije raspoloženje među vlasnicima regionalne lige. Pred današnju sjednicu, Mornar je poslao dopis, koji je adresiran na direktora ABA lige Dubravka Kmetovića, sportskog direktora Miliju Vojinovića i Skupštinu lige, sa prijedlogom da se „pod tačkom 6 dnevnog reda redovne Skupštine ABA lige uvede izmjena materijala „Interni akti (Bylaws) – Pravilnik o radu i takmičenju ABA lige u sezoni 2025/26“ na sljedeći način: „Donošenje odluke o proširenju ABA lige na 20 klubova i izdavanju pozivnice za članstvo i takmičenje u sezoni 2025/26. klubovima Mornar (Crna Gora) i Cibona (Hrvatska), uz uplatu 200.000 eura za svaki klub, od čega 100.000 eura avansno kroz umanjenje dividende, s obavezom uplate

stigao trijumf protiv Izraela. Nakon toga Crna Gora je savladala Mađarsku i izborila prolaz u osam najboljih selekcija. - Imali smo paklenu grupu, ali smo znali da možemo da igramo sa svima. Išli smo meč po meč, vjerovali u sebe, a velikom željom i energijom stigli do dvije pobjede. Nije nam naruku išao raspored, jer smo svakog dana igrali prvi termin, tako da nije bilo vremena za odmor i pripremu, a ta velika potrošnja kasnije nas je skupo koštala – objasnio je Stojanović. Duel protiv Mađarske bio je znak da su naše juniorke ispisale istoriju.

- Djelovali smo jako dobro, nijesmo gubili glavu ni kada bi došao krizni period. Bili smo zaista dobri i potpuno zasluženo smo eliminisali Mađarice i napravili podvig – dodao je mladi stručnjak.

Uslijedio je meč protiv Finske za plasman u polufinale.

Od Bemax lige do Eurobasketa

Za Crnu Goru na šampionatu u La Palmi igralo je 12 igračica, od kojih je pet igralo u „Podgorica Bemax ligi“ osnovnih škola – Blanka Jovović, Janja

- Borili smo se, do kraja bili u igri, ali nijesmo mogli. U ranoj fazi smo ostali bez Ljube Andrić, Janja Dragišić se sve više mučila sa povredom, ali je svaka igračica željela preko svojih mogućnosti da se napravi još veći uspjeh. Uslijedila je borba od petog do osmog mjesta, gdje smo bez Andrić, Dragišić i Rakočević u rotaciji izgubili oba meča (od Poljske i Srbije) i na kraju osvojili osmo mjesto.

- Bili smo u skraćenoj rotaciji, ali su ostale igračice imale priliku da igraju više. Nama je u petorci bila Milena Vujović, koja

ostatka iznosa od 100.000 do kraja 2025. godine. Ovaj prijedlog podupire inicijativa da se, uz najavljene kandidate Beč (Austrija) i Kluž (Rumunija), proširenje provede do maksimalnog statutarnog dopuštenog broja od 20 klubova. Mornar i Cibona su osnivači/ suvlasnici i dugogodišnji učesnici ABA lige i ispunjavaju sve uslove članstva, te su iskazali spremnost na plaćanje jednokratnog članstva u visini od 200.000 eura, shodno postojećoj praksi i tržišnim uslovima“, navodi se u dopisu Mornara u kojem barski klub moli članove Skupštine da se ovaj prijedlog uvrsti u dnevni red, te da se prevaziđu nesporazumi sa prethodne Skupštine. Podsjećanja radi, na prethodnoj sjednici nije donijeta odluka o statusu Mornara i Cibone, zbog uslova koje je odredila

radna grupa (u konačnoj verziji nije bio obaviješten član Dragan Bokan, predsjednik Budućnost Volija), a koji su doveli Mornar i Cibonu u i te kako nepovoljan položaj. – Bilo je dobre volje da se Ciboni i nama dodijeli „specijalna pozivnica“. Oformljena je radna grupa, koja je trebalo da definiše uslove za te „specijalne pozivnice“, za sve zainteresovane timove u regionu i šire. U radnoj grupi su bili predstavnici Partizana, Crvene zvezde, Budućnosti, Cedevita Olimpije, Mege i Cibone. Što se tiče Cibone i nas, radna grupa je postavila nekoliko uslova za „specijalnu pozivnicu“. Prva stavka je iznos 200.000 eura, druga da prevoz i smještaj u hotelima na gostovanjima plaćamo sami te da sami plaćamo troškove službenih lica i zapisničkog stola na doma-

Dragišić, Anđela Rakočević, Marija Sekulović i Milena Vujović. Dragišić je bila jedne sezone MVP i najbolji strijelac, dok je Vujović bila naredne godine

je godinu mlađa od ostalih, a nakon ovih kadrovskih problema jedini centar bila je Blanka Jovović, dvije godine mlađa. Tako da sigurno lijepo iskustvo za njih, a nama ostaje žal što nijesmo bili kompletni do kraja, jer ko zna gdje bi bile naše granice. Da je u sastavu bila Akšam, te da Andrić, Rakočević i Dragišić nijesu bile van stroja, Crna Gora bi sigurno išla do kraja. Ostaje žal u rezultatskom smislu, ali je generacija 2007. i mlađe nagovijestila da su ovo đevojke koje treba paziti i u koje treba ulagati. Za neke je

najbolji igrač, a Sekulović prvi strijelac takmičenja. Iz sopstvene baze Budućnost Bemaks uspjela je da izvuče nove talente, čije vrijeme tek dolazi.

Evropa jedini spas ženske košarke, ali jasno je da ni generacija 2002. godište (koja je sada u seniorskoj selekciji), a ni ova nijesu se tek tako pojavile, već je neko radio, ulagao, stvarao i trudio se, što znači da je, ipak, prioritet vjerovati u svoju đecu. I, dok Amerika „otima“ sve talente, Crna Gora sa malom bazom mora čuvati svako dijete, jer je i ovaj šampionat pokazao da imamo talente, samo treba strpljenja i rada. Kada je u pitanju ovaj tim, za njega će mnogi tek čuti... Vrijeme će sve pokazati. R. PEROVIĆ

Ulaze Beč i Kluž

Ako ne bude neočekivanih obrta, iduće sezone će novi članovi ABA lige da budu Beč (Austrija) i Kluž (Rumunija), koji će za učešće da plate po pola miliona eura. ABA liga će definitivno da bude podijeljena u dvije grupe, a poslije današnje Skupštine će biti poznato da li će biti dvije grupe sa devet ili, pak, dvije grupe sa 10 timova, zavisno od toga da li će Mornar i Cibona da budu članovi elite. Upravo će 12 vlasnika (Partizan, Zvezda, Budućnost, Cedevita Olimpija, Mega, FMP, Zadar, Krka, Cibona, Mornar, SC Derbi, Igokea) glasati da li da se Mornar i Cibona uvrste na dnevni red. Ukoliko bude većine, ponovo će se razmatrati o sudbini Mornara i Cibone, čime se, praktično, stanje vraća na početak prethodne Skupštine.

ćim mečevima. Sve to bih nekako mogao da shvatim i prihvatim, ali posljednju stavku ne, a to je da smo u obavezi da iduće sezone izborimo plasman u plej-of kako i u sezoni nakon toga ne bismo ponovo morali sve da plaćamo. Ko to može da napravi ekipu i da bude siguran da će da uđe u plej-of? To nas je zaboljelo, pogotovo mene. Kome je palo na pamet do dodaje takav uslov? A da Ilirija, Bosna i druge ekipe imaju privilegovan položaj u odnosu na Cibonu i nas i da nemaju takav uslov. A mi smo klub koji deceniju igra u ABA ligi, a Cibona od prvog dana – kazao je 20. juna za Pobjedu Đorđije Pavićević, predsjednik Mornara, objašnjavajući što se dešavalo na prethodnoj sjednici Skupštine. Uz konstataciju da je „očigledno nečija namjera bila da se ne-

utrališu Mornar i Cibona u ovoj situaciji“, Pavićević je objasnio kako je teklo glasanje za prijedlog radne grupe. - Predstavnici Partizana, Zvezde, Mege i Cedevita Olimpije (dio članova radne grupe) su bili za to da se njihov prijedlog stavi na glasanje, što je i bilo. Za njihov prijedlog je bilo pet glasova „za“, računajući i glas FMP-a, a šest „protiv“, i to Budućnost, SC Derbi, Krka, Cibona, Zadar i Mornar, dok se Igokea nije pojavila i tretirala se kao uzdržana. Po novom Društvenom ugovoru, potrebna je većina od sedam glasova da bi prijedlog prošao, ali su imali pet glasova. I za naš prijedlog, bez onog dodatnog uslova, isto je trebala većina od sedam, ali je glasalo šest „za“, pet „protiv“, dok Igokea nije bila prisutna –dodao je, između ostalog, Pavićević. S. JONČIĆ

U izraelskim napadima u Gazi ubijeno 93 Palestinaca

Među mrtvima desetine žena i djece

POJAS GAZE - Zdravstveni zvaničnici su saopštili da je u izraelskim napadima tokom noći i u utorak ujutro ubijeno više od 90 Palestinaca širom Pojasa Gaze, uključujući desetine žena i djece

U jednom od napada u izbjegličkom kampu na sjeveru Šati ubijen je 68-godišnji član Hamasa koji je bio dio palestinskog zakonodavnog tijela, kao i muž, žena i njihovo šestoro djece koji su se sklonili u istu zgradu, prema zvaničnicima bolnice Shifa, gdje su žrtve odvedene. Hamas su Sjedinjene Ame-

ričke Države i Evropska unija označile kao terorističku organizaciju. Jedan od najsmrtonosnijih napada pogodio je kuću u naselju Tel al-Hava u gradu Gazi u ponedjeljak naveče, ubivši 19 članova porodice koja je tamo živjela, prema bolnici Šifa. Među žrtvama je osam žena i šestoro djece. U drugom napadu pogođen je šator u kojem su smještene raseljene osobe u istom naselju, ubivši mušk arca, ženu i njihovo dvoje djece. Ministarstvo zdravstva Gaze izvijestilo je juče po podne da su tijela 93 osobe ubijene u izraelskim napadima dopremljena u bolnice u Ga-

Izraelska vojska za smrt civila krivi Hamas jer militanti djeluju u gusto naseljenim područjima

zi u protekla 24 sata, zajedno s 278 ranjenih. Političar Hamasa koji je ubijen u jednom od napada u utorak ujutro Mohammed Faraj al-Ghul bio je član poslaničkog bloka Hamasa koji je osvojio mjesta u Palestinskom zakonodavnom savjetu na posljednjim izborima održanim među Palestincima 2006. godine.

Hamas je tada osvojio većinu na tim izborima, ali su se odnosi sa glavnom frakcijom Fatah – koja je dugo pred-

vodila Palestinsku upravu – pogoršali i završili preuzimanjem kontrole nad Gazom od strane Hamasa 2007. godine. Zakonodavni savjet se od tada zvanično nije sastajao.

Izraelska vojska kaže da cilja samo militante i pokušava izbjeći nanošenje štete civilima. Za smrt civila krivi Hamas jer militanti djeluju u gusto naseljenim područjima.

Ali izraelska vojska svakodnevno napada kuće i skloni-

Podignuta optužnica protiv vlasnika Doma za stare u Barajevu zbog smrti 11 osoba Prijeti

BEOGRAD - Više javno

tužilaštvo u Beogradu podiglo je optužnicu protiv tri odgovorna lica Doma za smještaj starih i odraslih lica ,,Ivanović“ u mjestu veliki Borak, Barajevo, zbog sumnje da nijesu postavili propisane uređaje za zaštitu od požara i uopšte nijesu postupali po propisima i tehničkim pravilima o mjerama zaštite predviđenim odgovarajućim zakonima, usljed čega je 20. januara u tom objektu izbio požar u kojem je život izgubilo 11 korisnika.

- Optužnicom, koja je predata Višem sudu u Beogradu na odluku o potvrđivanju, obuhvaćeni su direktor Doma za smještaj starih i odraslih lica ,,Ivanović“ Gorica I., Aleksandar I. i Miloš I. – lica kojima su faktički povjereni svi poslovi iz nadležnosti direktora i odgovornog lica i to poslovi upravljanja, nadzora i drugi poslovi iz djelatnosti ovog pravnog lica - saopšteno je iz tog tužilaštva. Okrivljenima se optužnicom na teret stavlja krivično djelo teško djelo protiv opšte sigurnosti u saizvršilaštvu.

Tužilaštvo je predložilo sudu da prema sve troje okrivljenih produži pritvor da ne bi ponovili krivično djelo u kratkom periodu.

Takođe je predloženo da sud okrivljene oglasi krivim i osudi po zakonu, te da ih obaveže na plaćanje svih troškova postupka, kao i da im izrekne

mjeru bezbjednosti – zabrana vršenja poziva, djelatnosti i dužnosti u ustanovama socijalne zaštite u trajanju od 10 godina. Postoji opravdana sumnje da okrivljeni nijesu postupili po propisima predviđenim odredbama Zakona o zaštiti stanovništva o izloženosti duvanskom dimu, kojim je zabranjeno pušenje u prostorijama ustanova socijalne zaštite.

Takođe, nijesu postupili po odredbama Zakona o pravima korisnika usluga privremenog smještaja u socijalnoj zaštiti, kojima je, između ostalog, predviđeno da je ustanova obavezna da korisnika smještaja blagovremeno upozna da mora da poštuje pravila ponašanja i organizacije života kod pružaoca usluga, a ukoliko ih korisnik ne poštuje i time ugrožava bezbjednost, zdravlje i život osta-

lih korisnika, da odluči o prestanku njegovog smještaja.

Pored toga, nijesu postupili u skladu sa Pravilnikom o bližim uslovima i standardima za pružanje usluga socijalne zaštite kojim je predviđeno obavezno prisustvo dva lica iz redova stručnih radnika ili stručnih saradnika i njegovateljica, koji bi bili angažovani u noćnoj smjeni u ustanovi i nijesu obezbijedili prisustvo ovih lica.

Takođe, nijesu postupili u skladu sa Zakonom o zaštiti od požara, te nijesu organizovali sprovođenje niza preventivnih mjera zaštite od požara.

Zbog toga, oni su izazvali opasnost za život i tijelo korisnika ovog doma, pri čemu su olako držali da do smrti lica neće doći ili da će moći to da spriječe.

Tako je 20. januara 2025. godine u ranim jutarnjim sati-

U ranim jutarnjim satima 20. januara 2025. godine, u trenutku kada je, pored korisnika Doma, u objektu bio samo okrivljeni Miloš I. (koji nije ni stručni radnik, niti stručni saradnik, niti njegovatelj, niti je osposobljen za sprovođenje mjera zaštite od požara) u sobi u potkrovlju, koju je koristio korisnik doma M.D., došlo je do kontakta užarenog predmeta (žara cigarete ili otvorenog plamena upaljača) sa zapaljivom materijom u zoni kreveta i do izbijanja požara koji je zahvatio unutrašnjost ove ustanove

Posljedice izraelskih napada na Gazu

šta u kojima ljudi žive, često bez upozorenja ili objašnjenja mete.

Rat u Gazi je počeo nakon što je Hamas napao Izrael 7. oktobra 2023. godine, ubivši oko 1.200 ljudi i uzevši 251 taoca.

Većina talaca je puštena tokom prethodnih primirja. Od tada je u izraelskom ratu u Gazi poginulo više od 58.000 Palestinaca, od kojih je više od polovine žena i djece, prema podacima Ministarstva zdravstva Gaze.

Sud BiH povodom predmeta koji se odnosi na predsjednika entiteta Republika Srpska

ma u trenutku kada je, pored korisnika Doma u objektu bio samo okrivljeni Miloš I. (koji nije ni stručni radnik, niti stručni saradnik, niti njegovatelj, niti je osposobljen za sprovođenje mjera zaštite od požara) u sobi u potkrovlju, koju je koristio korisnik doma M.D. došlo do kontakta užarenog predmeta (žara cigarete ili otvorenog plamena upaljača) sa zapaljivom materijom u zoni kreveta i do izbijanja požara koji je zahvatio unutrašnjost ove ustanove. U objektu nije bilo opreme i uređaja za gašenje požara, niti lica osposobljenih za sprovođenje mjera zaštite od požara, usljed čega je zbog trovanja ugljen-monoksidom i/ili opečenosti veće površine kože tijela nastupila smrt M.D., R.P., V.Ž., Z.S., N.I., L.B., Ž.S., Đ.I., V.S., M.F. i M.M. Takođe, pred Posebnim odjeljenjem za suzbijanje korupcije Višeg javnog tužilaštva u Beogradu u toku je istraga protiv četvoro zaposlenih u Ministarstvu za rad, zapošljavanje, boračka i socijalna pitanja zbog postojanja osnova sumnje da su od januara 2014. do decembra 2024. godine iskorišćavanjem svojih službenih ovlašćenja i nevršenjem svoje službene dužnosti omogućili obavljanje djelatnosti Domu za smještaj odraslih i starijih ,,Ivanović“ u Barajevu, iako za to nije ispunjavao zakonske uslove. Na taj način su, kako se sumnja, pribavili imovinsku korist tom pravnom licu kroz naplaćene usluge korisnicima u iznosu ne manjem od milion i po dinara. Osumnjičenima u ovom slučaju se na teret stavljaju krivična djela zloupotreba službenog položaja u saizvršilaštvu, odnosno nesavjestan rad u službi.

Nema roka za izricanje konačne presude Dodiku

SARAJEVO – Iz Suda Bosne i Hercegovine su za Radio Slobodna Evropa (RSE) naveli da ,,ne postoji propisan precizan rok za izradu drugostepene odluke“ u predmetu koji se odnosi na Milorada Dodika, predsjednika bh. entiteta Republika Srpska.

Ističe se da se odluke Apelacionog vijeća ,,izrađuju i dostavljaju strankama u razumnom roku koji se procjenjuje u svakom konkretnom slučaju u zavisnosti od kompleksnosti predmeta“.

Prema Zakonu o krivičnom postupku BiH, drugostepena presuda se mora izreći najdalje u roku od 30 dana od ročišta pred Žalbenim vijećem ili sudije moraju obavijestiti predsjednika Suda BiH zbog čega to nije učinjeno.

Ročište Miloradu Dodiku je održano 12. juna kada je Tužilaštvo BiH zatražilo da mu bude izrečena stroža kazna i da, umjesto na jednu godinu zatvora, na koliko je prvostepeno osuđen, bude osuđen na višegodišnju zatvorsku kaznu.

Na toj sjednici Vijeća Apelacionog odjeljenja Suda BiH, Tužilaštvo je, takođe, zatražilo da Dodiku obavljanje dužnosti bude zabranjeno duže od šest godina, prenosi Radio Slobodna Evropa.

Za drugooptuženog Miloša Lukića zatraženo je poništavanje oslobađajuće presude, ponavljanje suđenja ili da mu Apelaciono vijeće izrekne osuđujuću presudu.

Sud BiH je 26. februara izrekao prvostepenu presudu kojom je Dodik osuđen na godinu zatvora i šest godina zabrane obavljanja funkcije predsjednika RS, a Lukić oslobođen optužbi.

Dodik je proglašen krivim za nepoštovanje odluka visokog predstavnika Kristijana Šmita i potpisivanje ukaza o proglašavanju zakona koje je Šmit ranije poništio. Tim zakonima se pokušalo spriječiti provođenje odluka Ustavnog suda BiH i visokog predstavnika na teritoriji RS koji su ranije poništavali zakone koje je donosio entitetski parlament koji su se odnosili na knjiženje državne imovine na entitet ili zakone o praznicima.

Dan nakon izricanja presude, Narodna skupština RS je 27. februara izglasala zakone kojima zabranjuje i kriminalizuje rad državnih policijskih i pravosudnih institucija na teritoriji ovog entiteta.

Ustavni sud BiH je privremeno zaustavio primjenu tih zakona 7. marta.

Predsjednik, premijer i predsjedavajući Narodne skupštine RS, Milorad Dodik, Radovan Višković i Nenad Stevandić, osumnjičeni su nakon toga za napad na ustavni poredak, te je za njima raspisana centralna potjernica Suda BiH.

Ipak, iako centralna potjernica nalaže da sve policijske agencije u BiH moraju da ih hapse, to se do danas nije dogodilo, te oni normalno obavljaju svoje poslove.

Ukoliko pravosnažana presuda bude osuđujuća, na nju će biti moguće uputiti apelaciju Ustavnom sudu BiH, ukoliko osuđeni smatraju da su im narušena ljudska prava ili zbog povrede zakonskog postupka. Ukoliko taj sud odbaci apelaciju, moguća je žalba pred Evropskim sudom za ljudska prava u Strazburu.

Priredila: R. U.–I.

Dom za stare u Barajevu nakon požara

O LESENDRU I VRANJINI U PROŠLOSTI

Autor: Slobodan ČUKIĆ

Andrija Jovićević piše da je po narodnom predanju Vranjinskom manastiru pripadalo sve od Oboda (izvora Crnojevića rijeke) do Sopota (blizu Vira) („Riječka nahija“, 92). Dalje navodi da je Vranjinski manastir posjedovao u Zeti čitava sela i metehe. „Bez sumnje, njegove su filijale bili svi manastiri u ovoj oblasti (…) I danas se priča da su vranjinskom manastiru pripadali meteh Raginica u Donjem Gostilju, selo Bišćani, selo Rake, Ničevica (vinogradi između Mataguža i Gošića) i Stanislavci (vinogradi ispod Nikolj crkve).“

„Sa propašću zetske državne vlasti – nastavlja Jovićević - propala je i ova svojina, ili je bar postepeno otuđivana, prelazeći u tuđe ruke. A zato je i vranjinski manastir postepeno siromašio i najposle zapustio i od Turaka 1843. godine razrušen i pretvoren u tursku tvrđavu“ (A. Jovićević, „Zeta i Lješkopolje“, 37).

MANASTIR U BIŠĆANIMA

Jovićević pominje da je i nekadašnji manastir u Bišćanima „bio filijal vranjinskog manastira, a zapustio je kada i sve stare zetske crkve. Temelji ovog manastira su potpuno raskopani i kamenje odneseno. Bišćani su onda, po uvjeravanju Zećana, bili veliko i

Velji i Mali vrh poput Veljeg i Malog blata

bogato selo a u blizini manastira je bilo 11 ublova. Na mjestu gdje je bio manastir nema nikakvih kuća, a temelji se samo poznaju po naslaganim ostacima maltera i komada ćeramida ... Nešto od manastirskog kamenja uzeto je za gradnju crkve u Golubovcima, a veći dio odnesen je za gradnju Lekića-Kuća“ („Zeta i Lješkopolje“, 31). Ranije smo naveli primjer zauzimanja crkvenih posjeda od strane Turaka, ali i od strane crnogorskog stanovništva. Jovićević se u vezi ovoga kritički osvrće na činjenicu da nakon oslobođenja Zete od Turaka 1878. godine, Vranjinskom manastiru nijesu vraćena nekadašnja imanja.

PREDANJE

Jovićević je zabilježio ceklinsko predanje o velikom iseljavanju stanovništva iz Ceklina i okolnih naselja u Banat oko 1650. godine, kojem je prethodilo savjetovanje na Vranjini. „Nerodice priždenu stanovništvo u vrlo tijesne okolnosti ... Zato se kneževi dogovore i učine stanak na brijegu pri Vranjini“

Postoji još jedan zanimljiv podatak vezan za Vranjinski manastir. Jovićević bilježi ceklinsko predanje o velikom iseljavanju stanovništva iz Ceklina i okolnih područja oko 1650. godine, kojme je prethodilo savjetovanje na Vranjini. „Nerodice priždenu stanovništvo u vrlo tijesne okolnosti te se moralo seliti trbuhom za kruhom. Zato se kneževi … dogovore i učine stanak na brijegu pri Vranjini. Tu bude uglavljeno da se narod preseli odavde i da traži povoljnije naselje. Nekakav Began Senić … imaše u Budvi poznanika kome bješe svijet poznat, pa se pod upravom Beganovom i ovog mu prijatelja preseliše u Banat...“ („Riječka nahija“, 193).

VRANJINA NIJE „VURANIE“ Sa velikom izvjesnošću može se tvrditi da Vranjina nije ono mjesto „Vuranie“ koje se pominje u Ljetopisu popa Dukljanina kao mjesto na ko-

Andrija Jovićević pominje da je nekadašnji manastir u Bišćanima u Zeti „bio filijal vranjinskog manastira“. Temelji ovog manastira su potpuno raskopani i kamenje odneseno. Na mjestu gdje je bio manastir nema nikakvih kuća, a temelji se poznaju po naslaganim ostacima maltera i komada ćeramida

jem je Stefan Vojislav porazio vizantijsku vojsku 1040. godine. Jer, kako je u nauci opšteprihvaćeno, naziv „Vuranie“ predstavlja latinizirani

oblik slovenskog naziva Vranj - „Vranjina“ bi u latiniziranoj verziji vjerovatno glasilo „Vuranina“. Ovo navodimo jer je prije pola stoljeća bilo autora koji su pokušali da tu bitku smjeste na području oko Vranjine. Bilo je i onih koji su mislili da se toponim „Vuranie“ odnosi na selo Vranj u sred Zetske ravnice, iako vizantijski pisac Jovan Skilica jasno kaže da se bitka iz 1040. godine odigrala „u gudurama i besputnim mjestima“. Oko Vranjine i Vranja se u jedanaestom vijeku nalazio ravan prostor, na kome se malobrojna Vojislavljeva vojska nije mogla oduprijeti nadmoćnijoj grčkoj sili.

VELJI I MALI VRH

Ostrvo Vranjina se proteže u dužini od nepuna dva kilometra - skoro je dvaput duže nego šire. Prepoznaje se lako iz velike daljine po dva zaobljena brdska uzvišenja. To su Velji i

Mali vrh, u čijim se nazivima očuvala prastara crnogorska narodna tradicija imenovanja „veljeg“ i „malog“, kao što je slučaj sa Veljim blatom (Skadarsko jezero) i Malim blatom. Vranjina je potpuno ogoljena, a strane su strme i obrasle pelinom. Andrija Jovićević kaže da je ovo ostrvo „izgleda bilo vrlo gorovito, a okolina takođe puna šume“ („Riječka nahija“, CID, Podgorica, 1999, 158). Nije poznato da li je daljoj prošlosti bilo nekog naselja na Vranjini. Risto Kovijanić piše da „u srednjovjekovnim spomenicima nema naselja sa takvim imenom“ („Pomeni crnogorskih plemena...“, 1974, 51). Andrija Jovićević navodi da se „nigdje ne veli da je to mjesto bilo naseljeno, jer u stvari i nije bilo tu nikakva naselja, niti je ko tu živio, osim kaluđeri. Naselje je tu učinjeno u skorašnje vrijeme“ („Riječka nahija“, 22).

SELO VRANJINA

Selo Vranjina je niklo na osojnoj, zapadnoj strani ostrva, dok se manastir nalazi na suprotnom (istočnom) kraju, đe se Morača uliva u jezero. Prvi naseljenici su se naselili u malom polukružnom zalivu, zaklonjenom od sjevernog vjetra. „Suviše, ovdje nema nikako komaraca, dok ih po ostalim dijelovima i stranama oko Vranjine ima mnogo - na manastiru su vrlo dosadni“, kaže Jovićević („isto, 56). U selu je postojao samo jedan izvor iznad gornjih kuća, po imenu Vodica, „koji ljeti presuši ili dođe na tanko te ne može da podmiri potrebu seosku“. Zbog toga je stanovništvo moralo da se služi izvorima na sjeveroistočnoj i istočnoj strani ostrva – Žukvicom, Studencem na Bakinim tiglama, Veljim Studencem ispod manastira i Malim Studencem, na potezu od manastira prema selu („Riječka nahija“, 56).

Crnogorci su zauzeli Vranjinu i Lesendro za Njegoševe vladavine. Tome su prethodili krupni događaji i promjena situacije na jezeru. Turci su na sjevernoj strani Blata, u mjestu Pijeske, oko 1820. godine iznenadili i posjekli trideset čobana iz crmničkog sela Gornja Seoca, koji su tu bili prevezli stoku čunovima na ispašu. Gornjoseočani su ubrzo uzvratili napadom na malisorske glavare u blizini Hotskog blata, koji su putovali u Skadar.

Andrija Jovićević piše da se nigdje ne veli da je Vranjina bila naseljena, jer „u stvari i nije bilo tu nikakva naselja, niti je ko tu živio, osim kaluđeri“. Risto Kovijanić kaže da „u srednjovjekovnim spomenicima nema naselja sa takvim imenom“

Ceklinjani su početkom 19. vijeka već uveliko četovali po jezeru, ploveći po noći prema Krajini i Hotskom humu i vraćajući se izjutra. Napadali su tamošnja sela i otimali stoku, čunove i lađe. Zbog toga su po krajinskim priobalnim selima počele da niču kule radi odbrane – bilo ih 10-12, kako navodi Andrija Jovićević. Ceklinjani su zauzeli Žabljak 1835. godine, nakon čega su izveli i napad na turski šanac na rijeci Zetici, gdje je bio važan turski pristan. Godine 1839. su upali čamcima duboko u tursku teritoriju i pobili jednu poveću grupu „biranijeh glavara“ koji su išli kod paše u Skadar na vijećanje („Zeta i Lješkopolje - Skadarsko jezero“, CID, Podgorica, 1999, 309). (Nastavlja se)

Pogled na Vranjinu iz Ljubotinja

Selo Vranjina prije izgradnje nasipa

Svetkovina na Skadarskom jezeru, crtež

Srijeda, 16. jul 2025.

Poslovna oznaka I.br.161/2016

JAVNI IZVRŠITELJ Aleksandar Bošković iz Podgorice, Vasa Raičkovića 4B, u predmetu izvršenja po predlogu izvršnog povjerioca “Prva Banka Crne Gore, osnovana 1901. godine” AD iz Podgorice, protiv izvršnog dužnika Francesković Iva Antonio iz Tivta, koga zastupa Ana Stanković-Mugoša, advokat iz Podgorice, Trg Nezavisnosti 13, radi naplate novčanog potraživanja, dana 11.07.2025.godine, donio je u skladu sa čl.169 ZIO,

ZAKLJUČAK O PRODAJI

I ODREĐUJE SE ŠESTO ročište za prodaju usmenim javnim nadmetanjem nepokretnosti izvršnog dužnika koje su upisane u “A” listu nepokretnosti broj 130 KO Krašići, koju čine, šume 3. klase, površine 474 m2, na kat.parceli broj 1113/14.

II ŠESTO ROČIŠTE za prodaju odnosne nepokretnosti usmenim javnim nadmetanjem zakazuje se za dan 07.11.2024.godine u 13:00 časova, a biće održano u kancelariji ovog Javnog izvršitelja koja se nalazi u Podgorici u ul. Vasa Raičkovića 4B, što strankama i zainteresovanim licima jeste poziv. Razgledanje predmetne nepokretnosti može se izvršiti svakog radnog dana od 9:30 do 12:00 časova. III Vrijednost nekretnina opisanih u tački prvoj zaključka utvrdjena je zaključkom ovog javnog izvršitelja I.br.161/16 od 27.05.2016.godine i iznosi 21.330,00 eura.

IV Na šestom ročištu za prodaju, nepokretnosti se mogu prodati ispod 50% utvrdjene vrijednosti, ali ne ispod visine potraživanja izvršnog povjerioca. ( Ako je procijenjena vrijednost manja od visine potraživanja, nepokretnost se može prodati ispod utvrđene vrijednosti bez ograničenja, samo uz prethodnu saglasnost izvršnog i založnog povjerioca ).

V Ponudioci su dužni, izuzimajući izvršnog povjerioca, kao eventualnog ponudioca, da prije početka nadmetanja polože jemstvo na račun na poseban račun Javnog izvršitelja broj 535-14803-96 koji isti ima kod Prve banke Crne Gore, u iznosu koji odgovara procentu 10% od utvrdjene vrijednosti predmetnih nepokretnosti, što iznosi 2.133,00 eura. Ponudiocima čija ponuda ne bude prihvaćena vratiće se novac položen na ime jemstva odmah po VI Ako bi eventualno izvršni povjerilac bio kupac predmetne nepokretnosti, bio bi obavezan da na ime cijene nepokretnosti položi novčanu sumu u visini razlike izmedju svog potraživanja i postignute cijene. Kupac je dužan da cijenu položi na poseban račun Javnog izvršitelja broj 535-14803-96 koji isti ima kod Prve banke Crne Gore, u roku od 15 dana po dodjeljivanju nepokretnosti Ako ponuđač sa najvećom ponudom ne položi cijenu u odredjenom roku, javni izvršitelj će proglasiti da je prodaja nepokretnosti tom ponuđaču bez pravnog dejstva i pozvati drugog po redu ponuđača da kupi nepokretnost. Ako ni taj ponuđač ne položi cijenu koju je ponudio u odredjenom roku, javni izvršitelj će primijeniti ista pravila i na trećeg ponuđača. U slučaju da ponuđači ne uplate prodajnu cijenu iz iste će se izmiriti troškovi nove prodaje i nadoknaditi eventualna razlika izmedju postignute cijene na ranijoj i novoj prodaji.

VII Ovaj zaključak o prodaji biće objavljen u Dnevnoj novini “Pobjeda” dana 10.10.2024. godine, dok stranke o svom trošku o sadržini istog mogu obavijesti lica koja se bave posredovanjem u prodaji nepokretnosti.

JAVNI IZVRŠITELJ Aleksandar Bošković

HTP “ULCINJSKA RIVIJERA” AD Broj: 544 Ulcinj, 01.07.2025. god.

PONOVNI POZIV ZA XVIII REDOVNU SKUPŠTINU AKCIONARA

Na osnovu čl. 135 i 136 Zakona o privrednim društvima ( Sl. list RCG br:4/2024), čl. 34 Statuta HTP “Ulcinjska rivijera” AD i Odluke Odbora direktora 376 od 29.05.2025. god. saziva se : XVIII REDOVNA SKUPŠTINA AKCIONARA HTP “ULCINJSKA RIVIJERA” AD ULCINJ

Za dan 25.07.2025. god. u 14 časova u kancelariji Izvršnog direktora, Velika plaža bb, Ulcinj.

Za sjednicu se predlaže sledeći: DNEVNI RED

1.Razmatranje i usvajanje financijskih iskaza HTP“Ulcinjska rivijera“AD Ulcinj za 2024.godinu

2.Razmatranje i usvajanje izvještaja o poslovanju za 2024.godinu, sa izvještajem nezavisnog revizora za period od 01.01.2024 do 31.12.2024.godine.

3.Donošenje odluke o razriješenju dosadašnjih članova Odbora direktora.

4.Donošenje odluke o izboru članova Odbora direktora.

5.Donošenje odluke o izboru nezavisnog revizora.

6.Donošenje odluke o pokriću akumuliranog gubitka na teret akumuliranog dobitka.

Odluke po svim tačkama dnevnog reda se donose većinom glasova vlasnika akcija koji su prisutni, zastupani putem punomoćnika ili su glasali putem glasačkih listića pod uslovom da Skupštini prisustvuju akcionari koji posjeduju polovinu od ukupnog broja akcija sa pravom glasa tj. 762.195 od ukupno 1.524.389 akcija. Izdate akcije su obične jedne klase, na ime i izdate su u nematerijalizovanom obliku.

Akcionari mogu izvršiti uvid u materijale i predloge Odluka koji će se razmatrati na Skupštini akcionara svakog radnog dana od 09 do 11 časova i to 20 ( dvadeset ) dana prije odražvanja Skupštine akcionara u poslovnoj zgradi HTP “Ulcinjska rivijera” u Ulcinju, Velika plaža bb ( bivša direkcija Ade Bojane) . Akcionari mogu da ostvare svoja zakonska prava na Skupštini akcionara lično, putem punomoćnika, putem glasačkih listića ili elektronskim putem. Punomoćja i glasački listići moraju biti ovjereni u skladu sa zakonom. Postupak utvrđivanja identiteta akcionara i verifikacija njihovih dokumenata na osnovu kojih mogu prisustvovati sjednici obavlja se u sjedištu društva od 9 do 11 časova na dan održavanja sjednice.

S hodno članu 142. Zakona o privrednim društvima predviđeno je da ponovljena Skupština akcionara se može održati najkasnije 30 dana od dana održavanja skupštine akcionara na kojoj nije postignut kvorum.

SEKRETAR DRUŠTVA Allmir Kollari

Poslovna oznaka I.br.876/2018

JAVNI IZVRŠITELJ Aleksandar Bošković iz Podgorice, kancelarija – Podgorica, Vasa Raičkovića 4B, u predmetu izvršenja po predlogu izvršnog povjerioca “Prva banka Crne Gore, osnovana 1901. godine” AD iz Podgorice, protiv izvršnog dužnika Draga Šutulović iz Podgorice, ul. Radoja Jovanovića br.30, radi naplate novčanog potraživanja, dana 11.07.2025. godine, u smislu odredbe čl.169 ZIO, donio je ZAKLJUČAK O PRODAJI

I ODREĐUJE SE drugo ročište za prodaju usmenim javnim nadmetanjem nepokretnosti izvršnog dužnika ( u obimu prava 1/1 ) koje su upisane u list nepokretnosti br. 448 KO Žirci (PJ Kolašin), koje čine, kat.parcela br. 1303/5, šume 5.klase, površine 506 m2, kat.parcela br. 1303/5, na kojoj se nalazi zgrada za odmor (vikendica), broj zgrade 1, površine 46 m2, zgrada za odmor (vikendica), broj zgrade 1, prizemna zgrada, površine 46 m2, na kat.parceli 1303/5, stambeni prostor, broj zgrade 1, PD 1, prizemlje, površine 30 m2, na kat.parceli 1303/5, stambeni prostor, broj zgrade 1, PD 2, potkrovlje – mansarda, površine 31 m2, na kat.parceli 1303/5.

II DRUGO ROČIŠTE za prodaju odnosne nepokretnosti usmenim javnim nadmetanjem zakazuje se za dan 05.08.2025. godine u 08:00 časova, a biće održano u kancelariji ovog Javnog izvršitelja koja se nalazi u Podgorici u ul. Vasa Raičkovića 4B, što strankama i zainteresovanim licima jeste poziv.

Razgledanje predmetne nepokretnosti može se izvršiti uz prethodni dogovor sa Javnim izvršiteljem.

III Vrijednost nekretnina opisanih u tački prvoj zaključka utvrdjena je rešenjem ovog javnog izvršitelja I.br.876/2018 od 01.10.2018. godine i iznosi 17.320,00 eura, i to kat.parcela br. 1303/5, šume 5.klase, površine 506 m2, kat.parcela br. 1303/5, na kojoj se nalazi zgrada za odmor (vikendica), broj zgrade 1, površine 46 m2, zgrada za odmor (vikendica), broj zgrade 1, prizemna zgrada, površine 46 m2, na kat.parceli 1303/5, stambeni prostor, broj zgrade 1, PD 1, prizemlje, površine 30 m2, na kat.parceli 1303/5, stambeni prostor, broj zgrade 1, PD 2, potkrovlje – mansarda, površine 31 m2, na kat.parceli 1303/5.

IV Na drugom ročištu za prodaju nepokretnosti se mogu prodati ispod utvrđene vrijednosti, ali ne ispod 50 % te vrijednosti, a saglasno odredbi čl. 173 st.3 Zakona o izvršenju i obezbjeđenju.

V Ponudioci su dužni, izuzimajući izvršnog povjerioca i založnog izvršnog povjerioca (ako njihova potraživanja dostižu iznos jemstva i ako bi se, s obzirom na njihov red prvenstva utvrđenu vrijednost nepokretnosti, taj iznos mogao namiriti iz kupovne cijene), kao eventualne ponudioce, da prije početka nadmetanja polože jemstvo na poseban račun Javnog izvršitelja broj 535-14803-96 koji isti ima kod Prve banke Crne Gore, u iznosu koji odgovara procentu 10% od utvrđene vrijednosti predmetnih nepokretnosti, što za sve nepokretnosti iznosi 1.732,00 eura. Ponudiocima čija ponuda ne bude prihvaćena vratiće se novac položen na ime jemstva odmah po VI Ako bi eventualno izvršni povjerilac bio kupac predmetne nepokretnosti, bio bi obavezan da na ime cijene nepokretnosti položi novčanu sumu u visini razlike izmedju svog potraživanja i postignute cijene. Kupac je dužan da cijenu položi na poseban račun Javnog izvršitelja broj 535-14803-96 koji isti ima kod Prve banke Crne Gore, u roku od 15 dana po dodjeljivanju nepokretnosti Ako ponuđač sa najvećom ponudom ne položi cijenu u odredjenom roku, javni izvršitelj će proglasiti da je prodaja nepokretnosti tom ponuđaču bez pravnog dejstva pozvati drugog po redu ponuđača da kupi nepokretnost. Ako ni taj ponuđač ne položi cijenu koju je ponudio u odredjenom roku, javni izvršitelj će primijeniti ista pravila i na trećeg ponuđača. U slučaju da ponuđači ne uplate prodajnu cijenu iz iste će se izmiriti troškovi nove prodaje i nadoknaditi eventualna razlika izmedju postignute cijene na ranijoj i novoj prodaji.

VII Ovaj zaključak o prodaji biće objavljen u Dnevnoj novini “Pobjeda” dana 16.07.2025. godine, dok stranke o svom trošku o sadržini istog mogu obavijesti lica koja se bave posredovanjem u prodaji nepokretnosti.

JAVNI IZVRŠITELJ Aleksandar Bošković

Telefon: 069974515

Poslovna oznaka I.br.4562/2017 JAVNI IZVRŠITELJ Aleksandar Bošković iz Podgorice, Vasa Raičkovića 4B, u predmetu izvršenja po predlogu izvršnog povjerioca “Prva banka Crne Gore, osnovana 1901. godine ” AD Podgorica, protiv izvršnog dužnika Lalović Zaga, Bijelo Polje bb, radi naplate novčanog potraživanja, dana 11.07.2025. godine, donio je u skladu sa čl. 169 ZIO, ZAKLJUČAK O PRODAJI

I ODREĐUJE SE treće ročište za prodaju nepokretnosti “A” LN 1073 KO Bijelo Polje, obim prava 1/4 na izvršnog dužnika, koju čine: kat. parcela br. 4352, livada 5. klase, površine 11845 m2 i kat. parcela br. 4353, šume 5. klase, površine 1005 m2.

II PRVO ROČIŠTE za prodaju odnosne nepokretnosti usmenim javnim nadmetanjem zakazuje se za dan 05.08.2025. godine u 13:00 časova, a biće održano u kancelariji ovog Javnog izvršitelja koja se nalazi u Podgorici u ul. Vasa Raičkovića 4B, što strankama i zainteresovanim licima jeste poziv.

III Vrijednost nekretnina opisanih u tački prvoj zaključka utvrdjena je rešenjem ovog javnog izvršitelja I.br.4562/2017 od 23.09.2021 i ukupno za sve nepokretnosti iznosi 19.275,00 eura. Vrijednost nepokretnosti pojedinačno: kat. parcela br. 4352, livada 5. klase, površine 11845 m2 iznosi 17.775,00 eura, i kat. parcela br. 4353, šume 5. klase, površine 1005 m2, iznosi 1.500,00 eura

IV Na prvom ročištu za prodaju nepokretnosti se ne mogu prodati ispod utvrđene vrijednosti, s tim što se stranke i založni povjeriocu mogu sporazumjeti, izjavom datom na zapisnik kod javnog izvršitelja pred kojim teče postupak izvršenja, da se nepokretnost može prodati putem javnog nadmetanja po cijeni nižoj od utvrđene vrijednosti.

V Ponudioci su dužni, izuzimajući izvršnog povjerioca i založnog izvršnog povjerioca (ako njihova potraživanja dostižu iznos jemstva i ako bi se, s obzirom na njihov red prvenstva i utvrđenu vrijednost nepokretnosti, taj iznos mogao namiriti iz kupovne cijene), kao eventualne ponudioce, da prije početka nadmetanja polože jemstvo na poseban račun Javnog izvršitelja broj 535-14803-96 koji isti ima kod Prve banke Crne Gore, u iznosu koji odgovara procentu 10% od utvrđene vrijednosti predmetnih nepokretnosti, što za predmetne nepokretnosti iznosi 1.927,50 eura.

Jemstvo za parcele pojedinačno: kat. parcela br. 4352, livada 5. klase, površine 11845 m2 iznosi 1.777,50 eura i kat. parcela br. 4353, šume 5. klase, površine 1005 m2, iznosi 150,00 eura.

VI Kupac je dužan da cijenu položi na poseban račun Javnog izvršitelja broj 535-14803-96 koji isti ima kod Prve banke Crne Gore, u roku od 15 dana po dodjeljivanju nepokretnosti

Ako ponuđač sa najvećom ponudom ne položi cijenu u odredjenom roku, javni izvršitelj će proglasiti da je prodaja nepokretnosti tom ponuđaču bez pravnog dejstva i pozvati drugog po redu ponuđača da kupi nepokretnost. Ako ni taj ponuđač ne položi cijenu koju je ponudio u odredjenom roku, javni izvršitelj će primijeniti ista pravila i na trećeg ponuđača. U slučaju da ponuđači ne uplate prodajnu cijenu iz iste će se izmiriti troškovi nove prodaje i nadoknaditi eventualna razlika izmedju postignute cijene na ranijoj i novoj prodaji.

VII Ovaj zaključak o prodaji biće objavljen u Dnevnoj novini “Pobjeda” dana 16.07.2025.godine, dok stranke o svom trošku o sadržini istog mogu obavijesti lica koja se bave posredovanjem u prodaji nepokretnosti.

JAVNI IZVRŠITELJ Aleksandar Bošković

1/8

Cjenovnik čitulja

O SMRTI do 110 riječi

do 110 riječi (2 slike), do 40 riječi (4 slike)

do 20 riječi (1 slika)

do 30 riječi (1 slika) do 15 riječi (2 slike)

1/18 do 40 riječi (1 slika)

1/12 do 80 riječi (1 slika) do 40 riječi (3 slike)

1/6 do 160 riječi (3 slike) do 60 riječi (6 slika)

1/5 do 190 riječi (4 slike) do 70 riječi (8 slika)

(2

1/4 do 220 riječi (3 slike), do 80 riječi (6 slika), do 30 riječi (9 slika)

1/2 do 320 riječi (5 slika), do 140 riječi (10 slika)

1/1 do 470 riječi (1 slika), do 380 riječi (4 slike), do 270 riječi (8 slika), do 120 riječi (12 slika)

U slučaju objavljivanja simbola, broj riječi se umanjuje za 20. Prostor 1/36 ne može da sadrži simbol. tel: 020 202 455; viber: 068 034 555; e-mail: oglasno@pobjeda.me

15. јула

БЛАЖО Васиљев МИРКОВИЋ

OЖАЛОШЋЕНИ: супруга БОСИЉКА - ОЛГА, син ДРАГАН,

унучад ДАНИЛО и МАРИЈА, синовци СВЕТОЗАР, РАДИВОЈЕ и МИЛЕНКО, синовица СЕКА и остала родбина

Sa tugom i bolom javljamo da je dana 9. jula 2025. od bolesti u Norveškoj, u 70. godini, preminuo naš dragi i voljeni

MILORAD - MILIĆ Zarov ŠIŠEVIĆ

Saučešće primamo u kući u selu Šušunja, Ulica 3 br. 11, 17. jula od 13 časova i 18. jula do 13 časova. Sahrana dragog pokojnika će se obaviti na groblju u Ponarima

ОŽALOŠĆENI: supruga SLAVICA - SLAVA, sin STIV, kćerka JELJENA, unučad ISIDORA, SIMONA, TEODOR, AKSEL GEORGIJE, sestra BRANKA, snaha BRANKA i ostala rodbina ŠIŠEVIĆ

Posljednji pozdrav svom ocu

Dana 14. jula 2025. godine napustila nas je

MIRJANA Savova ŠPADIJER diplomirani matematičar

Sahrana je obavljena 15. jula u krugu porodice, na Starom groblju na Cetinju.

OŽALOŠĆENE PORODICE: ŠPADIJER i KOVAČEVIĆ

Posljednji pozdrav dragom prijatelju

MOMU

Tvoj iznenadni odlazak slomio je naša srca. Tvoja dobrota i plemenitost ostaće zauvijek u našim sjećanjima. Počivaj u miru.

MOMO SEKULIĆ s porodicom

573

MOMU

Izdalo te je srce, a tvoje je bilo veliko, plemenito i puno ljubavi.

Otišao si bez riječi i ostavio tišinu koju ništa ne može ispuniti.

Tvoja ljubav, tvoj osmijeh, tvoje riječi, sve to ostaje u meni.

Zahvalna sam ti za svaki trenutak, tata.

Tvoja SNEŽA sa porodicom

Posljednji pozdrav

MOMČILU ĆUPIĆU

Počivaj u miru dragi prijatelju.

MILOJE LEKOVIĆ sa porodicom

578

MOMČILO ĆUPIĆ

Tajo moj dobri, ne mogu da vjerujem da te više nema. Prevelika je bol u srcu. Bio si moj ponos i oličenje pravog roditelja. Hvala ti za svu ljubav koju si nam beskrajno davao. Neka tvoja dobra i plemenita duša počiva u miru. Zauvijek ćeš biti u mojim mislima i u mome srcu. Volim te, tajo moj dobri.

Kćerka MILICA, zet DARKO, unuke ANDREA, DARIA i ANASTASIJA

571

Posljednji pozdrav, Brate

SINIŠA ANĐELIĆ

NIKOLA - NIDŽA DRAGOJEVIĆ sa porodicom

572

Posljednji pozdrav dragoj

VESNI Momčila DOSTINIĆ

Počivaj u miru. Vječna ti slava i hvala.

NIKOLA MARKOVIĆ sa porodicom

OGLASNO ODJELJENJE „NOVA POBJEDA“

TELEFON ZA INFORMACIJE 020/202-455 020/202-456

e-mail: oglasno@pobjeda.me

Draga

Posljednji pozdrav voljenoj sestri, zaovi i tetki

Srijeda, 16. jul 2025.

Posljednji pozdrav našem dragom bratu, đeveru i stricu

ti na svemu.

ĐURĐA i VELJKO

MIRJANA

Tvoje životno putovanje se završilo. Moramo ti reći ZBOGOM, ali ostavila si divne uspomene iz djetinjstva i našeg druženja tokom školovanja, da ćemo te se uvijek rado sjećati. Počivaj u miru!

Tvoja GENERACIJA CETINJSKE GIMNAZIJE 1965/66. GODINE

569

Posljednji pozdrav našem dragom tati, tastu i đedu

MILORADU - MILIĆU Zarovom ŠIŠEVIĆU

Tvoj odlazak pretvara ljubav u neizmjernu tugu, neka te čuvaju dobri anđeli, počivaj u miru.

Ćerka JELJENA, zet MILOŠ, unuci TEODOR i AKSEL GEORGIJE

BOLNO SJEĆANJE

Devetnaest godina nije sa nama BRANKA Vladova GOJNIĆ KRAGULJ

Ni danas nema utjehe. Sa nama si u mislima svakog dana. Uvijek ćemo te voljeti.

Vječno u bolu: SIN, SESTRE, SESTRIĆ i SESTRIČNA

Neka

Posljednji pozdrav dragom MOMU

Počivaj u miru.

Sestra ŽELJKA, zet VELJKO-ĐABA, sestrične ANA i NIKOLINA

Posljednji pozdrav dragom tati, djedu i svekru

MILORADU - MILIĆU Zarovom ŠIŠEVIĆU

Počivaj u miru.

Tvoj sin STIV sa porodicom

Dana 16. jula 2025. navršava se godina dana od smrti naše voljene IKONIJE - BEBE Draga FILIPOVIĆ

Mnogo fališ - nedostaješ.

556

Tvoji: IVA, SVETLANA, BOGDAN i DRAGANA

570

557

MOMU

tvoja dobra i plemenita duša počiva u miru.

BATO, NATALIJA, IRENA, BOJANA i MARIJA

SLAVKI

Hvala

SLAVKO,

Srijeda, 16. jul 2025.

Draga dušo, dobri, plemeniti

568

ALEKSA – JEKI

Vrijeme ne liječi našu tugu i bol za tobom. Nedostaješ u svim prošlim i budućim danima. Rano naša.

Ujak ALEKSANDAR, ujna DANIJELA, brat MATIJA i sestra HRISTINA

552

Sjećanje na našeg voljenog supruga i oca

VASILIJA - VASKA KALUĐEROVIĆA

Njegove KSENIJA, NATAŠA i VJERA

554 IN MEMORIAM

ALEKSANDAR – ACO ŠĆEPANOVIĆ 16. 7. 2023 – 16. 7. 2025.

U našim srcima i mislima ćeš ostati vječno voljen i poštovan.

Tvoji:

ŽELJKO RADOVIĆ, MARIJANA, PREDRAG i FILIP

Sa tugom i bolom.

Dragi naš

ALEKSI

PORODICA VUKIĆEVIĆ

ALEKSA

Sa ponosom i tugom čuvaćemo te od zaborava.

Tvoji: ujak PEĐA, ujna DANKA, brat OGNJEN i sestra NEDA

Danas, 16. jula 2025, navršavaju se dvije godine od iznenadnog odlaska mog voljenog supruga

ALEKSANDAR – ACO ŠĆEPANOVIĆ

Dragi Aco, dok postojim i ti živiš sa mnom u mojim mislima i srcu.

S ljubavlju i poštovanjem tuguje za tobom

Dana 13. jula 2025. godine navršava se 40 tužnih dana otkako nije sa nama naš voljeni

LJUBOMIR - LJUBO NIKOLIĆ

Još je kuća puna tvoje ljubavi – i uvijek će biti. A naše duše ispunjene tvojom dobrotom - zauvijek.

Tužni smo ti.

Nedostaješ svakoga dana – u malim stvarima, u običnim trenucima koji bez tebe više nisu isti.

Nedostaje tvoje tepanje, tvoji mudri savjeti i toplina tvojih riječi.

Bio si naša snaga, naš oslonac, naš mir. Hvala ti za ponos koji osjećamo!

Uvijek si u našim srcima, u mislima, u pričama.

Tvoja PORODICA

tvoja NADA

563

Dvadeset godina od smrti voljenog strica i poštovanog đevera

DUŠKA - KIKA MIJANOVIĆA

Počivaj u miru, a mi ćemo te čuvati od zaborava.

575

576

Dana 16. jula 2025. navršava se pet najtužnijih godina otkako su se sklopile najljepše oči na svijetu i od kada nas je napustio naš

ALEKSA Stevov MARKOVIĆ

Dušo naša najmilija, Svako jutro boli iznova.

Tvojim odlaskom više nijesmo isti. Naučili smo da postoji bol koja vrišti u nama, danima, godinama, zauvijek...

Živimo sa prazninom i tugom iza kojega se skriva: Bože, da te bar još jednom zagrlimo...

Volimo te beskrajno...

555

S ljubavlju i neizmjernim bolom tvoji: otac STEVO, majka MARIJANA i brat MARKO

567

Dvije godine su od smrti našeg dragog oca

BRANISLAVA Banja DEDEIĆA

561

Vrijeme prolazi, a mi ćemo te čuvati od zaborava. Nadamo se da si našao mir i spokoj pored naše majke. Mi ćemo se ponositi što smo vas imali i čuvati u našim srcima dok smo živi.

566

Vaša djeca LAZO, ZORA i LIDA sa porodicama

Tvoji: MILOŠ, NINA, ĐIĐO i snaha TANJA

Dnevni list

Elektronska pošta: desk@pobjeda.me

Direktor i glavni i odgovorni urednik:

NENAD ZEČEVIĆ

Zamjenica izvršnog

direktora:

MILENA GOLUBOVIĆ

Direktorica marketinga: ŽELJKA RADULOVIĆ

REDAKCIJSKI

KOLEGI JUM

Zamjenice glavnog i odgovornog urednika

RADMILA USKOKOVIĆ-IVANOVIĆ

MARIJA JOVIĆEVIĆ

Pomoćnici glavnog i odgovornog urednika

ĐURĐICA ĆORIĆ

POLITIKA

SRĐAN POPOVIĆ

EKONOMIJA

JELENA MARTINOVIĆ

DRUŠTVO

JOVAN NIKITOVIĆ

KULTURA

DRAGICA ŠAKOVIĆ

CRNOM GOROM

Urednici

ANA RAIČKOVIĆ

CRNA HRONIKA

NIKOLA SEKULIĆ

HRONIKA PODGORICE

JOVAN TERZIĆ

ARENA

SLOBODAN ČUKIĆ

FELJTON I ARHIV

MARKO MILOŠEVIĆ

DIZAJN

DRAGAN MIJATOVIĆ

FOTOGRAFIJA

LOGOTIP POBJEDE

Miloš Milošević i Nikola Latković (2019), inspiracija

Anton Lukateli (1944)

PORTAL POBJEDE

Urednik

BOJAN ĐURIŠIĆ

Zamjenica urednika

ANA POPOVIĆ

OBJEKTIV

Urednica

MARIJA IVANOVIĆ-NIKIČEVIĆ

TELEFON

020/409-520 REDAKCIJA

020/409-536 MARKETING

020/202-455 OGLASNO

Naziv osnivača: Društvo sa ograničenom odgovornošću za proizvodnju, promet i usluge, export-import

„Nova Pobjeda“ - Podgorica

Adresa sjedišta medija: 19. decembar br. 5

PIB: 03022480

Vlasnička struktura

„Nove Pobjede“ - 100% udjela

„Media-Nea“ D.O.O. Podgorica

Vlasnička struktura

„Media-Nea“ - 99,99% udjela

First Financial Holdings

Sjedište „Media Nea“: Ul. 19. decembra br. 5,

PIB „Media Nea“: 02842777

Vlasnička struktura „First Financial Holdings“ - 100%

udjela Petros Stathis

Sjedište „First Financial Holdings“: Ul. Ulcinjska br. 3

PIB „First Financial Holdings“: 02628295

Više o vlasničkoj strukturi: pobjeda.me/p/impressum

Broj žiro računa „Universal Capital Bank“: 560-822-77

Tiraž: 3.500

CRNA GORA FOND ZA ZAŠTITU ŽIVOTNE SREDINE (EKO-FOND)

JAVNI KONKURS

ZA DODJELU BESPOVRATNIH FINANSIJSKIH SREDSTAVA FIZIČKIM LICIMA , ZA ULAGANJE U POBOLJŠANJE ENERGETSKE EFIKASNOSTI OBJEKATA I UPOTREBU OBNOVLJIVIH IZVORA ENERGIJE (SKLAD energetska efikasnost)

I PREDMET

Predmet javnog konkursa je dodjela bespovratnih finansijskih sredstava fizičkim licima, u cilju podsticanja ulaganja u veću energetsku efikasnost i korišćenj e obnovljivih izvora energije u objektima, na teritoriji svih opština u Crnoj

Gori

Ukupan budžet za podršku fizičkim licima na implementaciji mjera energetske efikasnosti u domaćinstvima iznosi

350.000 € Postoji mogućnost uvećanja budžeta neutrošenim finansijskim sredstvima iz prethodnog Javnog konkursa SKLAD energetska efikasnost od 19.05.2025.godine. Bespovratna finansijska sredstva mogu se dodijeliti isključivo za nova ulaganja, koja otpočnu sa realizacijom nakon objave Javnog konkursa odnosno nakon potpisivanja Ugovora , i budu završena do 30.09.2025. godine.

II KORISNICI SREDSTAVA

Pravo na sredstva sufinansiranja u skladu sa ovim Javnim konkursom mogu ostvariti punoljetna fizička lica sa područja svih opština u Crnoj Gori , i to:

1. vlasnici, suvlasnici, korisnici postojećih legalnih objekata individualnog stanovanja – kuća (moguća prijava za sve mjere);

2. vlasnici, suvlasnici, korisnici postojećih nelegalnih objekata individualnog stanovanja – kuća kojima je donošeno Rješenje o odobrenju legalizacije (moguća prijava za sve mjere)

3. vlasnici, suvlasnici, korisnici postojećih stambenih jedinica (stanova) u okviru legalnih kolektivnih stambenih zgrada (moguća prijava za mjere 4,5,6).

IiI OPIS I CILJ JAVNOG KONKURSA

Javnim konkursom predviđena je dodjela bespovratnih finansijskih sredstava fizičkim licima, za implementaciju jedne ili više podsticajnih mjera za ulaganje u veću energetsku efikasnost korišćenje obnovljivih izvora energije u objektima Podsticajne mjere i vrijednost procenta subvencije od strane Eko-fonda dati su u tabeli ispod:

r.br. NAZIV MJERE

1 Ugradnja termoizolacije na fasadi stambenog objekta

2 Ugradnja termoizolacije na tavanu ili krovu objekta

3 Ugradnja termoizolacije na podu na tlu ili prema negrijanom podrumu

4 Ugradnja energetski efikasne fasadne stolarije (DRVO, ALU i PVC)

5 Ugradnja peći i kotlova na drvnu biomasu (pelet / briket) za grijanje objekta

6 Ugradnja visokoefikasnih toplotnih pumpi za grijanje objekta

7 Ugradnja solarnih kolektora za grijanje objekta i / ili zagrijavanje vode

8 Ugradnja fotonaponskih sistema za proizvodnju električne energije - „off grid“

€ po m² apsorpcione površine solarnih kolektora

€ po 1 kVA instalisane nominalne snage fotonaponskih modula

Maksimalni iznos bespovratnih finansijskih sredstava koji se može dodijeliti jednom korisniku predstavlja zbir pojedinačnih makismalnih iznosa po mjerama za koje se korisnik prijavio.

Cilj Javnog konkursa je povećanje energetske efikasnosti i upotrebe obnovljivih izvora energije u sektoru domaćinstva, unapređenje kvaliteta vazduha, smanjenje emisije CO2 i u konačnom smanjenje potrošnje energije i troškova za energiju.

IV USLOVI ZA KORISNIKE

Uslovi za zainteresovana fizička lica su definisani kroz spisak potrebn ih podataka i dokumentacije kojima se dokazuje svojina odnosno pravo korišćenja objekta, status objekta, ponuda sa predmjerom predračunaom radova kvalifikovanog izvođača i drugi opšti formulari i dokumenta, precizno definisani na internet stranici Eko -fonda: www.eko-fond.co.me

V NAČIN I ROK PODNOŠENJA PRIJAVE

Zainteresovana fizička lica podnose prijave isključivo elektronski, putem portala Eko – fonda, dostupnog na internet adresi: portal.eko-fond.co.me

PODNOŠENJE PRIJAVA građana počinje danom objavljivanja javnog konkursa - 16.07.2025. god. i traje 45 dana - do 28.08.2025 god. do 15h ili do utroška raspoloživih sredstava, u zavisnosti od toga koji uslov prije nastupi.

REALIZACIJA AKTIVNOSTI (IZVOĐENJE RADOVA I/ILI UGRADNJA OPREME) za koje se mogu dodijeliti bespovratna finansijska sredstva po ovom javnom konkursu, počinje danom objavljivanja javnog konkursa - 16.07.2025. god. i traje do 30.09.2025.god.

VI OSTALE INFORMACIJE

Dostavljanjem dokumentacije i prijavom na ovaj Javni konkurs, podnosilac prijave daje odobrenje Eko -fondu da osnovne podatke o njemu njegovim aktivnostima može obrađivati za dalje potrebe sprovođenje Programa kao i objaviti na Internet stranici Eko-fonda i u drugim izvještajima. Dodatne informacije mogu se dobiti na telefon: +382 67 022 540 (Krstina Rovčanin – Saradnica za odnose sa javnošću) ili e-poštom na adresu: krstina.rovcanin@eko-fond.co.me svakog radnog dana u periodu od 07h do 15h.

Srijeda, 16. jul 2025.

Rješavajući po Konkursu za pribavljanje udžbenika, koji je objavljen dana 20. januara u štampanom mediju Nova Pobjeda, Vijesti, Dan na sajtu Zavoda za udžbenike i nastavna sredstva u skladu sa sa Pravilnikom o postupku pribavljanja udžbenika nastavnih sredstava za strane jezike broj 041/24–01–2976 od 25. 11. 2024.godine Zavod za udžbenike objavljuje :

REZULTATE KONKURSA

Na Konkurs za pribavljanje udžbeničkih kompleta za nastavne predmete pristigle su sljedeće ponude za: -Španski jezik:

1.Ponuda Izdavačke kuće Data Status DOO, predata dana 9. 5. 2025. godine, u djelovodniku evidentirana pod brojem 631/25–05–910. 2.Ponuda izdavačke kuće Profi Klett d. o.o., pristigla dana 20. 5. 2025 godine u djelovodniku evidentirana pod brojem 631/25–01–1010. -Ruski jezik

1.Ponuda Izdavačke kuće Data Status DOO, predata dana 9. 5. 2025. godine, u djelovodniku evidentirana pod brojem 631/25-05-909 Komisija za ocjenu kvaliteta udžbeničkog kompleta za španski jezik, odnosno otvaranja dostavljenih ponuda udžbeničkih kompleta za I, II, III i IV razred gimnazije srednje stručne škole, oformljena Rješenjem o obrazovanju komisije broj 631/25–05–1213 od 6. juna 2025. konstatuje da je: -Ponuda izdavačke kuće Data Status ocijenjena sa 93 boda -Ponuda izdavačke kuće Profil Klett ocijenjena sa 69 bodova. Komisija u skladu sa svojim nadležnostima je odlučila da se za upotrebu u gimnazijama srednjim školama predloži metoda Frecuencias A2. 1, Frecuencias A2. 2, Frecuencias B1. 1 i Frecuencias B1. 2. za izučavanje španskog jezika kao drugog stranog jezika. Komisija za ocjenu kvaliteta udžbeničkog kompleta za ruski jezik, odnosno otvaranja dostavljenih ponuda udžbeničkih kompleta za VI, VII, VIII i IX razred osnovne škole za I, II, III i IV razred gimnazije srednje stručne škole, oformljena Rješenjem o obrazovanju komisije broj 631/25–05–1212 od 6. juna 2025. konstatuje da je: -Ponuda izdavačke kuće Data Status ocijenjena sa 100 bodova -Udžbenički komplet za predmet ruski jezik u osnovnim i srednjim školama (gimnazijama i srednjim stručnim školama): Metoda: Poehali! A1. 1, A1.2, A2.1, A2. 2, za šesti, sedmi, osmi deveti razred osnovne škole, za učenje ruskog kao stranog jezika, obuhvata komplet koji za svaki razred podrazumijeva udžbenik radnu sveku, kao audio materijal koji je dostupan putem QR kodova u udžbeniku radnoj svesci. Nastavna metoda za srednju školu Poehali 1 i 2 sastoji se od udžbenika sa vježbanjima nakon svake lekcije i audio materijala koji je dostupan putem QR kodova. Učesnici Konkursa čiji rukopis nije prihvaćen, uz prethodnu najavu putem telefona 020/230-413, mogu ostvariti uvid u konkursni materijal i podnijeti prigovor na Odluku recenzentske komisije u roku osam dana od objavljivanja rezultata Konkursa. Rezultati Konkursa biće objavljeni i na veb-stranici Zavoda - www.zuns.me

Tehničkom greškom oglas nije izašao 12.07.2025. godine izlazi u današnjem broju. Sekretarijat za imovinsko pravne poslove Komisija za davanje u zakup privremenih objekata 06-080/25-13610/1 Kotor, 11.07.2025. godine IZMJENA JAVNOG POZIVA za izdavanje u zakup na privremeno korišćenje građevinskog zemljišta čiji subjekt raspolaganja je opština Kotor radi postavljanja privremenih objekata montažnog karaktera putem prikupljanja ponuda Izmjena javnog poziva za izdavanje u zakup na privremeno korišćenje građevinskog zemljišta čiji subjekt raspolaganja je opština Kotor radi postavljanja privremenih objekata montažnog karaktera putem prikupljanja ponuda broj 06-080/25-13610 od 10.07.2025. godine objavljenog u dnevnom listu “Pobjeda” dana 11.07.2025. godine i na internet stranici Opštine Kotor odnosi se na vrijeme dostavljanja ponuda i glasi: Ponuđači dostavljaju ponude svakog radnog dana od 8,00 do 13,00 časova, zaključno sa 18.07.2025.godine, neposrednom predajom na arhivi Opštine Kotor-Građanski biro, Stari grad 317 Napomena :Upozoravaju se zainteresovani ponuđači da ponudu moraju blagovremeno dostaviti kako bi ista bila zavedena u protokol Opštine Kotor do 13,00 časova 18.07.2025. Ostali dio poziva ostaje nepromijenjen.

KOMISIJA ZA DAVANJE U ZAKUP PRIVREMENIH OBJEKATA

Nova knjiga u izdanju Pobjede

Staniša M. Ivanović

A tlantida je pored nas

Posebna vrijednost knjige sadržana je u činjenici da autor ne odgovara na pitanje - Đe je Atlantida bila i što je uzrokovalo njen nestanak, nego odgovara i na koje je regije naše planete „ova nekada visoko razvijena civilizacija bacila zrake svoje

Akademik Sreten Perović Izvod iz recenzije svjetlosti“.

U prodaji

Dragan Veselinov