Issuu

NE! RATU U UKRAJINI

Katalonska policija prikuplja dokaze nakon likvidacije visokopozicioniranog člana kavačkog klana u Barseloni

Istražitelji sumnjaju

da je Filip Knežević

žrtva osvete zbog

ubistva Kožara i

Hadžića na Krfu

Egzekutor mu je prišao s leđa i ispalio tri projektila, od kojih jedan u glavu. Na sandučetu stana koji je koristio pisalo je ime

Mark L. zbog čega španska policija nije bila sigurna da se radi o Kneževiću

Odluka žirija o dodjeli Trinaestojulske nagrade objavljena nakon 16 dana, u NB „Đurđe Crnojević“ još nema zahtjeva za registraciju djela Bećira Vukovića

Dragica Lompar, direktorica Nacionalne biblioteke, Pobjedi je juče kazala da im izdavač knjige „Obodsko slovo“ nije dostavljao zahtjev za dodjelu CIP-a, niti ISBN broja. A sporne knjige „Kuće beskućnika“ nagrađenoga Bećira Vukovića i dalje nema u knjižarama u Crnoj Gori, između ostalog ni u „Obodskom slovu“ Radomira Uljarevića, koje je navodno, uz kuću „Štampar Makarije“ i izdavač ovog djela, objavljenog, prema COBISS.SR - 2024. godine. Makar je nije bilo do zaključenja broja i zatvaranja knjižara u Podgorici

Rijetke reakcije na najavljene parastose četničkom vođi Draži Mihailoviću

Prolazi još jedna relativizacija zločina i prekrajanje istorije

Organizacija parastosa četničkom vojvodi, izgleda, nije izazvala veću zabrinutost ni vladajućih partija, ni institucija, pa su juče na najave parastosa reagovali samo predstavnici dijela opozicije na državnom nivou

STR. 2.

FUDBAL:Uspjeh crnogorskih ekipa u kvali kacijama za Ligu konferencija

Nikšićani velikom pobjedom u gostima eliminisali Dinamo Brest, dok je Dečić minimalno poražen u Skoplju od Sileksa, ali je prošao dalje zahvaljujući trijumfu u prvoj utakmici u Tuzima STR. 21.

Ministarstvo saobraćaja juče objavilo rang-listu ponuđača u postupku davanja koncesije za crnogorske aerodrome

Južnokorejci i zvanično prvi na rang-listi, rok za prigovore 15 dana

Ponuđači imaju pravo da u roku od 15 dana od dana objavljivanja rang-liste podnesu prigovor Komisiji za koncesije Crne Gore. Ranije je najavljeno da bi drugorangirani ponuđač američka kompanija „Corporation Amerika Airports“ (CAAP) mogla podnijeti žalbu na rad i odluke Tenderske komisije STR. 5.

Brod Crnogorske plovidbe napustio američku luku Savana

Izvršni direktor Crnogorske plovidbe Vladimir Tadić je

dug kad se proda brod ,,Kotor“ STR. 4. i 5.

Svjedočenjima policajaca nastavljeno suđenje optuženima za upad u depo Višeg suda Femić tvrdi da je iz prvog pokušaja prošao kroz tunel

saopštio našoj redakciji da dug od gotovo milion dolara nije plaćen, te da će Crnogorska plovidba izmiriti

Rijetke reakcije na najavljene parastose četničkom vođi Draži Mihailoviću

Prolazi još jedna relativizacija zločina i prekrajanje istorije

HERCEG NOVI – Parastosi

četničkom vođi i osuđenom ratnom zločincu iz Drugog svjetskog rata Dragoljubu

Draži Mihailoviću biće i ove godine održani na više lokacija širom Crne Gore u vjerskim objektima u kojima služe pripadnici Srpske pravoslavne crkve.

Prema najavama organizatora, „Potomaka pripadnika Ravnogorskog pokreta Bokeške brigade“, jedan od njih biće danas održan u Hramu Svete Trojice na Pelinskoj rudini u Grblju.

Drugi, za koji se zna, jeste već uobičajeno okupljanje u Crkvi Svetog Nikole u podorjenskom selu Žlijebi iznad

Herceg Novog, koje tamošnja nevladina organizacija „Srpski soko“ priređuje još od 2007. godine.

Riječ je o okupljanjima koja se održavaju samo sedmicu nakon skandalozne dodjele Trinaestojulske nagrade, između ostalog, pripadniku Političkog savjeta Nove srpske demokratije i sada već visokopozicioniranom stranačkom aktivisti, piscu Bećiru Vukoviću, prepoznatom i po revizionizmu i relativizaciji zločina koje su četnici činili u Crnoj Gori.

AGRESIVNA REVIZIJA

To, izgleda, nije izazvalo veću zabrinutost ni vladajućih partija, ni institucija, pa su juče na najave parastosa reagovali samo predstavnici dijela opozicije.

Tako je hercegnovski odbor Demokratske partije socijalista istakao kako održavanje parastosa Mihailoviću „pokazuje da je na snazi pokušaj revizije istorije i povampirenja četništva“.

- No, to nikoga ne može iznenaditi danas u Crnoj Gori kad uzmemo u obzir činjenicu da državom upravljaju politike, koje su jednom poražene, a koje su nazadne, retrogradne i nakaradne, koje besramno slave ratne zločince kao heroje. Te politike i dan-danas, osim što negiraju postojanje

PODGORICA - Moguće je da Agencija za sprečavanje korupcije čeka da istekne mandat nekadašnjoj direktorici Jeleni Perović, ali to bi bila jedna vrsta kalkulacije i, možda, bježanja od obaveze da se ispoštuje presuda Upravnog suda i donese nova odluka u skladu sa onim što je navedeno u uputstvu.

To je za Pobjedu kazao advokat Veselin Radulović komentarišući zaključke juče održane 37. sjednice Savjeta ASK. Na dnevnom redu jučerašnjeg sastanka bili su „rezultati ispitnog postupka po Za-

nezavisne Crne Gore, podrivaju njen građanski karakter, pokušavaju da bestidno prekrajaju istoriju, te nezapamćeno promovišu četništvo u državi u čije biće je duboko utkan antifašizam kao neprolazna vrijednost – navodi se u reakciji najjače opozicione stranke. Oni dalje podsjećaju „ma koliko ih boljelo“, kako je Crna Gora suverena država čiji temelj predstavljaju antifašističke vrijednosti, „koje ne mogu obrisati ni stotine njihovih uzaludnih pokušaja oživljavanja zločinačkih ideologija“, te da u njoj „nikada neće proći izjednačavanje partizanskog i četničkog pokreta i rehabilitacija ratnih zločinaca“.

- Zaključno, u ime 13. jula i svega što on predstavlja, obećavamo borbu protiv neskrivenog fašizma u Crnoj Gori. Neka

traje koliko traje, ali će u finalu sljedbenici Draže Mihailovića i sve što on predstavlja ponovo završiti tamo gdje im je i mjesto, na smetlištu istorije –zaključuje se u saopštenju OO DPS Herceg Novi.

PARALELNA

STVARNOST

Reakcija je stigla i iz Evropskog saveza, političke platforme koju čine Socijaldemokratska partija, Socijaldemokrate i Liberalna partija. Kako su naveli, teško da ih vijesti poput one o parastosima Mihailoviću mogu iznenaditi. Svakako ih zabrinjava to što se u 2025. godini u Crnoj Gori „organizuju parastosi četničkom vođi Draži Mihailoviću i borcima tzv. Jugoslovenske vojske u otadžbini – uz ikonografiju i retoriku koje nas vraćaju u najmračnije poglavlje prošlog vijeka“.

- Ovakva okupljanja nijesu izolovani incidenti, već dio sve otvorenije i agresivnije revizije istorije. Riječ je o smišljenom pokušaju iskrivljavanja nespornih činjenica i sistematskoj afirmaciji četništva kao ideologije, koja je sarađivala s okupatorom i borila se protiv antifašističkog pokreta kojem Crna Gora pripada – ističu oni. Preciziraju i da, nakon uručenja Trinaestojulske nagrade osobama koje otvoreno negiraju crnogorsku naciju i njen istorijski antifašizam, kao i najavljenih parastosa, „svjedočimo pokušaju da se stvori paralelna istorijska stvarnost, u kojoj se izdajstvo pretvara u čast, a kvislinzi u oslobodioce“.

- Zato ponavljamo poruku s protesta na Gorici: „No pasaran“. Neće proći ni poricanje Crne Gore, ni potiranje njenih vrijednosti, ni rehabilitacija ideologije koja joj je prijetila uništenjem. Crna Gora zna ko je. Zna gdje je bila. I zna što brani. I to neće prepustiti zaboravu, niti političkom zavođenju od strane sljedbenika ove retrogradne ideologije – ističu iz Evropskog saveza. K. JERKOV

PODGORICA – Poslanici

u Skupštini Crne Gora održali su juče raspravu o Prijedlogu zakona o izmjenama i dopunama Zakona o javnim okupljanjima i priredbama o kome će se izjasniti naknadno.

Zasijedanje je počelo konstatovanjem mandata novim poslanicima Ure Zoranu Mikiću i Mileni Vuković, koji su u skupštinskim klupama zamijenili Filipa Adžića i Anu Novaković-Đurović

Otvarajući raspravu, poslanik

PES-a Seid Hadžić je, u ime predlagača, ocijenio da predloženi zakon predstavlja korak u uspostavljanju ravnoteže između prava na slobodu javnog okupljanja i prava drugih građana na bezbjednost i slobodno kretanje.

- Nije cilj da se ospori pravo građana na mirno okupljanje i izražavanje mišljenja. To pravo ostaje zaštićeno, ali postojeći zakon zahtijeva reformu, naročito kad se javna okupljanja dešavaju na način koji onemogućava saobraćaj i ugrožava funkcionisanje hitnih službi, građana i privrederekao je Hadžić, naglasivši da nijedno pravo ne smije ugroziti druga prava. Da je predloženi zakon u skladu sa praksom Evropskog suda za ljudska prava poručio je i šef kluba poslanika PES-a Vasilije Čarapić - Praksa Evropskog suda za ljudska prava podržava ono što je prijedlog parlamentarne većine kad je u pitanju ovaj zakon. Ovim zakonom se ne dira pravo pojedinca da protestuje, već se uvodi red - istakao je on. Osvrćući se na to što je sporni zakon Vlada prepustila poslanicima, a oni za to delegirali Hadžića, šef poslaničkog kluba DPS-a Andrija Nikolić ocijenio je da je to urađeno kako bi šteta bila manja i kako je Hadžić na taj način zloupotrijebljen.

Skupštini održana Zakona o javnim okupljanjima

- Vlada zna da je prijedlog neustavan. Ove zabrane su suprotne Ustavu i cilj tih mjera je da se većina obračuna sa građanskim buntom – rekao je Nikolić. Ocijenio je i kako „niko ne boravi na magistrali na 40 stepe-

Čarapić ideologiju SD-a nazvao nacionalizmom ogorčenih muškaraca

Poslanik PES-a Vasilije Čarapić osvrnuo se na incident koji se prilikom proslave 13. jula dogodio na Gorici kada je grupa građana grado-

načelnika Podgorice Sašu Mujovića i izviždala i nazvala fašistom. Čarapić je građane koji stoje iza toga nazvao „političkim

Savjet ASK-a čeka novo izjašnjenje nekadašnje direktorice Jelene Perović da bi donio odluku o njenom radnom

htjevu za izjašnjenje“ koje su zvanično bili uputili Perović 9. juna ove godine. Za razliku od prošlogodišnje sjednice na kojoj je donijeta odluka o razrješenju tadašnje direktorice, a koja je, zbog „skraćene procedure“, završila na sudu i proglašena nezakonitom, Savjet je juče uradio samo ono što je najnužnije.

- Savjet konstatuje da Perović nije dostavila prigovor na zapisnik sa usmene rasprave održane 24. juna, iako je, na zahtjev punomoćnika Perović, traženo sprovođenje usmene rasprave i dostavljanje zapisnika kako bi se izjasnili na navedeni dokument – stoji u izvještaju sa jučerašnjeg sastanka.

Istovremeno, četvoro prisutnih članova Savjeta ASK dalo je i ocjene iz kojih se može zaključiti kako neće odustati od razrješenja Perović. - Savjet je ocijenio da je usmeno izjašnjenje stranke bez uticaja na sadržinu spisa predmeta i dokaza koji predstavljaju osnov za razrješenje. Savjet konstatuje da se nakon

usmenog izjašnjenja Jelene Perović činjenično stanje u spisima predmeta nije promijenilo u odnosu na stanje od 15. avgusta 2024. godine, kada je jednoglasno donijeta odluka o razrješenju – rečeno je iz ASK-a. S obzirom na neslavne posljedice pogrešno donesene prve odluke o razrješenju, Savjet je

„utvrdio rezultate ispitnog postupka, koji će biti dostavljeni stranci na izjašnjenje“. Dakle, da bi učinili bilo koji naredni korak, sačekaće prvo stav nekadašnje direktorice o dokumentu koji su joj danas proslijedili. Radulović je za Pobjedu istakao kako saopštenje sa sjednice Savjeta ASK ne govori mnogo o budućim namjera-

Parastos Mihailoviću 2018. u Herceg Novom

Sa jučerašnje rasprave u Skupštini

rasprava o Prijedlogu zakona o izmjenama i dopunama okupljanjima o kome će se poslanici izjasniti naknadno

tvrdi da je predloženo rješenje skladu sa evropskom praksom, opozicija da je suprotno Ustavu

ni, jer mu je tamo lijepo, već jer osjećaju nužnost“.

- Jeste li razmišljali o tome što rade emotivno ranjeni građani na Kruševom ždrijelu na Cetinju. Traže pravdu i političku odgovornost, jer su iz-

marginalcima“ i ocijenio kako je po toj logici svako ko ne podržava politiku SD-a fašista. - Imajući u vidu da skoro niko organski ne podnosi politiku SD-a, svi smo mi fašisti. Njima ne smeta da u Budvi budu u koaliciji sa nekim ko je predvodio grupu građana koji su protestovali što je Vlada na Generalnoj sjednici Savjeta

gubili svoje najbliže - kazao je Nikolić.

Većini je poručio i da donosi zakon na koji se nije usudio ni režim Aleksandra Vučića iako je Srbija, kako je rekao, mjesecima blokirana.

UN podržala Rezoluciju o genocidu u Srebrenici – rekao je Čarapić.

On je ocijenio i kako je ideologija SD-a „nacionalizam ogorčenih muškaraca“, pravdajući to time što ta partija na važnim pozicijama nema nijednu ženu. - Prije ćemo vidjeti ženskog papu, nego funkcionerku SD-a - rekao je Čarapić.

Poslanik SD-a Boris Mugoša kazao je kako mu, dok je bio dio vlasti, nije padalo na pamet da predlaže ovakva rješenja, te podsjetio da su predlagači spornog zakona nekadašnji opozicionari i partije manjinskih naroda koje su, kako je rekao, dio svake vlasti.

Na to je reagovao lider HGI Adrijan Vuksanović ističući kako ta partija nije dio svake vlasti, zbog čega mu se Mugoša kasnije izvinio.

Na Mugošine navode da mu dok je bio dio vlasti, nije padalo na pamet da predlaže ovakve zakone, reagovao je i poslanik PES-a Darko Dragović podsjetivši da je 2005. godine usvojen Zakon o javnim oku-

Lider DPS-a Danijel Živković pozvao je većinu da stisne petlju i, umjesto sankcija, propiše zatvorske kazne, poručujući kako će funkcioneri te stranke prvi doći na zabranjeno okupljanje, kako cijenu ne bi platili građani koji protestuju na Kruševom ždrijelu

pljanjima kojim je bilo propisano da javna okupljanja ne smiju biti u blizini bolnica, vrtića, spomenika kulture, u nacionalnim parkovima, na auto-putevima i na način koji ugrožava bezbjednost građana.

- To što nijeste imali kuraži da ga sprovodite, to je drugo. Ovaj zakon je 2014. godine Ustavni sud stavio van snage, a 2015. je Skupština donijela novi koji je opet imao ograničenja u smislu gdje se mogu odvijati okupljanja – rekao je Dragović.

U raspravu se uključio i novi poslanik Ure Mikić koji je ocijenio da zloupotrebe javnih okupljanja postoje, ali i naglasio da rješenje za to nije u predloženom zakonu.

- Pravo na slobodu okupljanja temelj je svakog demokratskog društva. Paradoks je to što zakon predlažu kolege koje su, dok su bile u opoziciji, sv oje djelovanje temeljili na protestima – rekao je Mikić. Poslanik Demokrata Duško Stjepović podsjetio je da su u Hrvatskoj mirna okupljanja zabranjena u blizni škola i vrtića, u nacionalnim parkovima, na auto-putevima i da slična rješenja postoje i u Francuskoj i Danskoj.

Da većina u Crnoj Gori predlaganjem ovog zakona bježi od odgovornosti zaključio je i poslanik DPS-a Oskar Huter

Smailović mobingovane žene optužio da Gredića progone jer je Bošnjak

Znam da mnogi nijesu navikli da neki Bošnjak bude na nekoj poziciji, ali to je budućnost na koju se moramo navići. To je poručio poslanik BS-a Amer Smailović odgovarajući na kritiku, koju je nezavisna poslanica Radinka Ćinćur uputila Vladi, jer je na jučerašnjoj sjednici odlučivala o ponovnom

koji je kolegu iz PES-a Hadžića pitao koliko je puta pokušao da razgovara sa građanima koji protestuju na Cetinju.

Hadžić mu je odgovorio konstatacijom da je DPS pokrenuo više identitetskih podjela nego bilo ko drugi i pozvao Hutera da zajedno osmisle zakonsko rješenje.

Huter ga je potom pozvao da „teatralnost ostavi za cirkusanta koga ima u prvim redovima“, zbog čega mu predsjedavajuća jučerašnjim zasijedanjem i potpredsjednica Skupštine Zdenka Popović izrekla opomenu.

Huter je potom pojasnio da je zapravo citirao premijera Milojka Spajića. Poslanike je ponovo pozvao da odusta-

imenovanju funkcionera BS-a Mersudina Gredića, koga je čak pet žena optužilo za mobing, za direktora Crnogorskog operatora tržišta električne energije (COTEE).

Smailović je kazao kako Grediću presuđuje prije institucija i pozvao na poštovanje pretpostavke nevinosti.

nu od predloženog zakona i da porazgovaraju sa građanima Cetinja. Lider DPS-a Danijel Živković istakao je da se ovakvi zakoni donose kada je vlast u strahu i zaključio da je predloženo zakonsko rješenje već proglašeno neustavnim. On je većini poručio da stisne petlju i, umjesto sankcija, propiše zatvorske kazne. - Stavite odredbu da je zabranjeno okupljanje i ja ću prvi poći na to mjesto. Neće platiti ni oni ljudi na Kruševom ždrijelu niti iko drugi, mi ćemo biti prvi tamo. Pa dođite, izvedite snage bezbjednosti, tu partijsku policiju, a mi vam stojimo na crti – poručio je Živković. Đ. ĆORIĆ

ma i potezima, tačnije samo o određenim zaključcima do kojih je to tijelo došlo. Kako je precizirao, konstatovano je kako je „činjenično stanje ostalo nepromijenjeno“, te da se Perović „nije izjasnila na ispitni postupak onako kako je to od nje traženo“.

- Nijesam primijetio da je formalno-pravno donijeta nova

odluka, odnosno da je do kraja urađeno u skladu s presudom Upravnog suda, što je ASK dužna da uradi – dodao je on. Iako se sada postupa po procedurama, otvara se pitanje da li je riječ o odugovlačenju cijelog procesa kako bi se zvanično okončao petogodišnji mandat Perović, krajem ovoga mjeseca.

- Po mom mišljenju, to nema prevelikog značaja u odnosu na postupak koji se i dalje vodi – smatra Radulović. Ipak, ostavlja otvorenu mogućnost da bi tek nakon tog roka Savjet ASK mogao preuzeti konkretnije korake.

- To je moguće, ali to bi onda bila jedna vrsta kalkulacije i, možda, bježanja od obaveze da se ispoštuje presuda Upravnog suda i donese nova odluka u skladu sa onim što je bilo i uputstvo – ukazao je sagovornik Pobjede.

Cijela situacija sa radnim angažmanom Perović, dodaje, vrlo vjerovatno koristi i za određivanje termina kada će biti raspisan novi konkurs za izbor direktora u punom mandatu.

- Bojim se da se tu, opet, na neki način kalkuliše. Jedno je prestanak mandata zbog toga što je isteklo vrijeme na koje je

direktorica izabrana, a drugo je prestanak mandata zbog toga što je utvrđeno da su nastupili razlozi za razrješenje. To su dva potpuno odvojena osnova – pojašnjava on. Kako je dodao, ne može se jednostavno zanemariti i preći preko činjenica da se vodio postupak za razrješenje Perović samo zbog toga što nastupa istek mandata.

- To pitanje treba riješiti na pravno nesporan način. U krajnjem, mora se ispoštovati presuda Upravnog suda, a ASK do sada to nije uradila –zaključio je Radulović.

K. JERKOV

Veselin Radulović

Vlada utvrdila Prijedlog zakona o kontroli državne pomoći

Pomak u usklađivanju sa evropskim propisima

Vlada je utvrdila i Prijedlog zakona o porezu na promet upotrebljavanih motornih vozila, plovnih objekata, vazduhoplova i letilica, po kojem će stopa poreza na promet upotrebljavanih motornih vozila, plovnih objekata, vazduhoplova i letilica biti 2,5 odsto na period od 90 dana od dana stupanja na snagu zakona

PODGORICA - Vlada je na jučerašnjoj sjednici utvrdila Prijedlog zakona o kontroli državne pomoći. Saopšteno je da su tokom primjene aktuelnog zakona uočene mnoge manjkavosti koje su otežavale, a u pojedinim segmentima i potpuno onemogućavale njegovu primjenu.

- Iz tih razloga pristupilo se pisanju izmjena i dopuna, a kako su one bile izuzetno obimne i brojne, odlučeno je da se započne sa pisanjem novog teksta zakona koji se odnosi na kontrolu državne pomoći, što, zapravo podrazumijeva pravila za dodjelu, procedure za ocjenu i konačno, daje nadležnost za izradu, donošenje/predlaganje podzakonskih akata – kazali su iz Vlade. Dodaju da je proširen broj strana koje mogu da učestvuju u usmenoj raspravi.

- Data je mogućnost zainteresovanoj strani - korisniku državne pomoći da uzme učešće u postupku kontrole državne

pomoći, tako što će direktnim učestvovanjem u cijelom postupku imati jednaka prava, kao i davalac državne pomoći da iznosi dokaze, ali i prisustvuje i učestvuje u raspravi. Ovim je učinjen pomak u usklađivanju sa evropskim propisima iz oblasti kontrole državne pomoći. Dodatno, uređen je postupak legitimisanja službenog lica Agencije za zaštitu konkurencije koje učestvuje u postupku neposredne kontrole (na licu mjesta - u prostorijama korisnika) – pojašnjeno je iz Vlade. Takođe, tokom primjene važećeg zakona konstatovana je nedorečenost odredbi koje se odnose na pravno lice koje treba da vrati neusklađenu državnu pomoć, odnosno nije definisano, niti uređeno ko je obavezan da neusklađenu državnu pomoć vrati u slučaju statusne promjene pravnog lica na koje se povraćaj odnosi. - Iz tog razloga jasno je uređen slijed pravnih i ekonomskih promjena do kojih može doći, a koje bi omogućile

da državnu pomoć vrati ono pravno lice koje je zadržalo koristi, odnosno koje uživa benefite prethodno dobijene (neusklađene) državne pomoći. Uređen je postupak identifikovanja korisnika koji mora vratiti državnu pomoć, proširenje naloga za povraćaj i ekonomski kontinuitet korisnika, kao i slučajevi prodaje udjela korisnika državne pomoći, odnosno spajanje i drugi reorganizacioni postupci – navedeno je iz Vlade. Utvrđen je Prijedlog zakona o sprovođenju mjera podrške poljoprivredne politike, politike ruralnog razvoja i politike ribarstva. - Zakonom se omogućava uspostavljanje pravnog okvira za sprovođenje mjera podrške poljoprivredne politike, politike ruralnog razvoja i politike ribarstva, te pravnog okvira kojim će biti regulisana pravila na osnovu kojih će postupati Agencija za plaćanja u poljoprivredi, ruralnom razvoju i ribarstvu, kao organ uprave, sa ciljem omogućavanja efikasnijeg sprovođenja aktivnosti iz njene nadležnosti, što će imati za posljedicu efikasnije sprovođenje mjera poljoprivredne politike, politike ruralnog razvoja i politike ribarstva, kako su definisane strateškim dokumentima –kazali su iz Vlade.

Vlada je utvrdila Prijedlog zakona o porezu na pr omet upotrebljavanih motornih vozila, plovnih objekata, vazduhoplova i letilica. - Fiskalnom strategijom Crne Gore za period 2024-2027. godine predviđeno je, između ostalog, predlaganje zakonskog rješenja po kojem će stopa poreza na promet upotrebljavanih motornih vozila, plovnih objekata, vazduhoplova i letilica biti 2,5 odsto na period od 90 dana od dana stupanja na snagu zakona. Postupajući u skladu sa Fiskalnom strategijom, predloženi zakon će motivisati poreske obveznike da pod povoljnijim uslovima izmire svoju poresku obavezu – smatraju u Vladi. S. P.

Iako dug nije izmiren, otplovio prema Engleskoj

PODGORICA - Brod ,,Kotor“ Crnogorske plovidbe napustio je luku Savana u Sjedinjenim Američkim Državama, u kojoj je zbog kvarova bio zadržan skoro mjesec i krenuo je prema Engleskoj, saopštio je Pobjedi izvršni direktor Crnogorske plovidbe Vladimir Tadić.

Tadić je pojasnio da dug od gotovo milion dolara nije plaćen, te da će Crnogorska plovidba izmiriti dug kad se proda brod ,,Kotor“.

- Da smo čekali, zarobili bi nam brod, dobili smo zeleno svjetlo od inspektora Bureau Veritasa i od američkog Coast guarda. Agent je završio svu dokumetaciju i pored duga prema njima od 300.000 dolara i savjetovao nas da odmah isplovimo jer se spremala velika tužba od strane unajmitelja i vlasnika tereta – kazao je Tadić našoj redakciji, dodajući da je ukupan dosadašnji dug u luci Savana oko 980.000 dolara.

Prodaja Plovila

Na sjednici Skupštine akcionara Crnogorske plovidbe koja je održana u srijedu i formalno je potvrđena odluka Vlade o prodaji brodova „Kotor“ i „Dvadeset prvi maj“ nakon što se uradi procjena njihove vrijednosti.

Vlada je, kao stopostotni vlasnik kotorske kompanije Crnogorska plovidba, delegirala državnog sekretara Ministarstva pomorstva Jovana Šćekića, koji je tu odluku i formalno sproveo.

Tadić je ranije Pobjedi saopštio da nema svrhe da se osta-

Izvršni direktor Crnogorske plovidbe Vladimir Tadić je saopštio našoj redakciji da dug od gotovo milion dolara nije plaćen, te da će Crnogorska plovidba izmiriti dug kad se proda brod ,,Kotor“

vi jedan brod da plovi ,,jer to ne bi moglo da podmiri troškove“. - Vidjećemo što će Vlada kao vlasnik na kraju odlučiti, ne znamo da li će biti neko restrukturiranje – kazao je Tadić Pobjedi u srijedu, dodajući da trenutno zapošljavaju devet lica.

Na Skupštini akcionara, osim odluke o prodaji, donijeta je odluka i da se na brod „Kotor“, koji je skoro mjesec bio u američkoj luci Savana, stavi zaloga.

Stanje brodova

Tadić je ranije najavio da već prikupljaju ponude za njihovu procjenu, a da će prodaja, nakon toga, biti sprovedena na međunarodnom nivou, transparentno i u skladu sa svim standardima. Posljednjih sedmica u javnosti se plasiraju različite verzije situacije sa brodom ,,Kotor“. Na jednoj strani je Ministarstvo pomorstva, na čelu sa ministrom Filipom Radulovićem, i Tadić, koji tvrde da su brodovi u katastrofalnom stanju te da je jedino rješenje njihova prodaja, dok se s druge strane čuju drugačiji tonovi.

Tako Udruženje pomorskih kapetana Crne Gore u otvorenom pismu premijeru Milojku Spajiću traži da smijeni Radulovića zbog njegovog prijedloga da se brodovi prodaju.

Smatraju da je takva odluka pogubna dodajući da Radulović uporno ignoriše struku, a odluke crpi „iz analize koju su pripremale računovođe“. Problematizuju i to što se, kako navode, iz Radulovićevih javnih nastupa može zaključiti da on i njegovi saradnici i ne znaju kakav je status broda „Kotor“.

- Termini koje ministar i saradnici koriste kao što su „uhapšen“, „zarobljen“ i drugo, na to jasno upućuju. Ovi termini su jasno definisani kako crnogorskim zakonodavstvom, tako i međunarodnim konvencijama, pa strukovnoj zajednici nije prihvatljivo da jedan ministar ne zna koji je status broda, a da odlučuje o njegovoj sudbini. Dakle, postoji termin „detention“, odnosno zadržavanje broda od strane države luke, termin „arrest“, odnosno zaustavljanje broda od strane suda zbog potraživanja i termin „seizure“, odnosno zapljena broda usljed krivičnih djela i dr. Ovo nedvosmisleno upućuje na zaključak da se ministar Radulović nije konsultovao sa strukom jer da je tako, ne bi se u javnosti služio terminima koji nijesu određeni zakonom i međunarodnim propisima – pišu kapetani u otvorenom pismu premijeru. Nečuveno je, ocjenjuju, da

Brod ,,Kotor“

Sa jučerašnje sjednice

izmiren, ,,Kotor“ Engleskoj

nakon što je Vlada odlučila da brodove proda, Radulović svojim izjavama obezvređuje imovinu i nanosi štetu pomorskoj trgovačkoj zastavi Crne Gore.

NaNošeNje štete

To je, kako ukazuju, osnov da povjerioci broda „Kotor“ pred sudom dokažu objektivnu opasnost da Crnogorska plovidba namjerava da osujeti ili oteža naplatu njihovih potraživanja. Radulović, navode kapetani, nije dao obrazloženje zbog čega se prodaje i brod „Dvadeset prvi maj“ napominjući da su krediti za njih otplaćeni.

- I ti brodovi su u godinama koje dolaze, a do kraja njihovog ekonomskog ciklusa, trebali da zarade novac koji bi se vratio u državni budžet na ime ranije isplaćenih rata po osnovu kredita direktno iz budžeta. To je interes kojim je trebalo da se rukovodi ministar Radulović, a instituti pomorskog prava su sami po sebi davali rješenje za nastalu situaciju jer nije Crnogorska plovidba prvo brodarsko društvo koje je zapalo u nelikvidnost – poručeno je ranije iz Udruženja pomorskih kapetana.

Da je ova kompanija od starta bila neodrživa, kazao je prošle sedmice Pobjedi pomorski stručnjak Goran Sindik. Služila je, kako smatra, samo za politička postavljenja i nikada nije generisala profit, već znatne gubitke. Sindik, koji je inženjer pomorstva, navodi da je svakom iz pomorske struke to bilo jasno. Ovaj scenario se, kako je dodao, nije mogao izbjeći,

Ministarstvo saobraćaja juče objavilo rang listu ponuđača u postupku davanja koncesije za crnogorske aerodrome

Južnokorejci i zvanično prvi na rang listi, rok za prigovore 15 dana

PODGORICA - Ministarstvo saobraćaja juče je i zvanično objavilo rang listu ponuđača u postupku davanja koncesije, a u skladu sa Koncesionim aktom za dodjelu koncesije za Aerodrome Crne Gore.

Južnokorejska kompanija „Incheon International Airport Corporation“ (IIAC) dobila je 96,18 bodova i prvorangirana je na tenderu za dodjelu koncesije za crnogorske aerodrome, dok je luksemburško-američka „Corporación América Airports“ (CAAP) drugorangirana sa 65,15 bodova. Ovu informaciju su Pobjeda i brojni drugi mediji, kao tada nezvaničnu informaciju, objavili prije desetak dana. Procedura

imajući u vidu da su nestručni, politički postavljeni ljudi upravljali društvom koje zahtijeva znatan nivo poznavanja brodarske struke i upravljanja u skladu sa poslovnim pomorskim standardima. Krivicu za to vidi u Ministarstvu pomorstva, pitajući se da li je do propasti brodarstva u Crnoj Gori došlo zbog neznanja ili loše namjere. Bolja sudbina, kako je kazao Pobjedi Sindik, ne čeka ni Barsku plovidbu, dodajući da politički postavljeni menadžmenti kompaniju mogu dovesti samo do stečaja. Smatra da bi svako imenom i prezimenom trebalo da bude odgovoran.

On smatra da kao dinamična oblast poslovanja, pomorske kompanije moraju imati kvalitetan upravljački kadar koji, kako dodaje, reaguje brzo i efikasno, tehnički, koji zna smanjiti troškove i zadržati kvalitet održavanja, komercijalni, koji će ostvariti maksimalne vrijednosti najma, te rukovodni kadar, koji će stalno nadgledati sve segmente poslovanja, s posebnim akcentom na uštedama.

- Sve navedeno daje odgovor zašto je Crnogorska plovidba propala i zašto istu sudbinu može očekivati i Barska, posebno ako znamo da nijesu dozvoljena budžetska davanja. Razlozi propasti brodarskih društava nijesu apstraktni, oni su personalizovani, imaju ime i prezime, i kao krovna institucija i najodgovornije osobe u njoj. Treba početi od ministra pomorstva – poručio je ranije Sindik.

M. LeKoVIĆ

S. PoPoVIĆ

Ponuđači imaju pravo da u roku od 15 dana od dana objavljivanja rang liste podnesu prigovor Komisiji za koncesije Crne Gore.

Iz Ministarstva saobraćaja je saopšteno i da ponuđači mogu na pisani zahtjev, da izvrše uvid u dokumentaciju shodno Zakonu o koncesijama u roku od osam radnih dana od dana objavljivanja rang liste.

U Ministarstvo saobraćaja u srijedu je stigla dokumentacija koju je uputila Tenderska komisija za dodjelu koncesije za aerodrome u Podgorici i Tivtu.

Tenderska komisija je prošle sedmice završila rad, a njen predsjednik i potpredsjednik Vlade i ministar ekonomskog razvoja Nik Đeljošaj je krajem prošle sedmice saopštio da su na posljednjoj sjednici Komisije jednoglasno usvojeni ključni dokumenti koji

Broj: 01-011/24-3470/57 Podgorica

Ponuđači imaju pravo da u roku od 15 dana od dana objavljivanja rang liste podnesu prigovor Komisiji za koncesije Crne Gore. Ranije je najavljeno da bi drugorangirani ponuđač američka kompanija „Corporation Amerika Airports“ (CAAP) mogla podnijeti žalbu na rad i odluke Tenderske komisije

se odnose na sprovedeni postupak.

Komisija je, prema njegovim riječima, usvojila Izvještaj o sprovedenom postupku vrednovanja ponuda sa rang listom ponuđača i obrazloženjem rangiranja, kao i Zapisnik o kompletnom toku postupka otvaranja, kontrole, pregleda i ocjene ponuda.

MoguĆa žaLba Ranije je najavljeno da bi drugorangirani ponuđač američka kompanija „Corporation

Amerika Airports“ (CAAP) mogla podnijeti žalbu na rad i odluke Tenderske komisije koja je prvo isključila korejsku kompaniju Inčon internešnl airports, a onda je na drugoj sjednici ocijenila kao prvorangiranu. U prethodnoj fazi, i jedan i drugi ponuđač su u pojedinim segmentima dobili ocjenu nula, a ranija odluka Komisije je, zbog razlike od svega 0,3 boda, faktički isključila „Incheon International Airport Corporation“ (IIAC) iz Juž-

U skladu sa članom 13 Uredbe o bližem načinu sprovođenja postupka javnog nadmetanja u otvorenom i dvostepenom postupku davanja koncesije (,,Službeni list Crne Gore'', br. 67/2009), Tenderska komisija obrazovana rješenjem Ministarstva saobraćaja br. 01-011/24-1538/2 od 09.10.2024.godine u cilu sprovođenja dodjele koncesije za aerodrome Crne Gore, sačinjava: RANG LISTU PONUĐAČA

u skladu sa kriterijumima, određenim tenderskom dokumentacijom:

Br. Naziv ponuđača Evidencioni broj Prosjek dodijeljenih ponude bodova

1. Incheon (01-348/25-3101/1 od 96,18 InternationalAirport 9.maja 2025.godine) Corporation (IIAC)

2. Corporacion America (01-348/2573061/1 od 65,15 (CAAP) 9.maja 2025.godine)

Rang lista ponuđača

ne Koreje iz daljeg procesa. Komisija je tehnički dio ponuda ocjenjivala dva puta i propustila Korejce u drugi krug u kome se ocjenjuje finansijski dio ponuda, nakon što je IFC tvrdio da nijesu poštovana tenderska pravila o glasanju. IFC je na osnovu sporazuma sa Vladom angažovan kao savjetnik u postupku dodjele koncesije za aerodrome. Vlada je odlučila početkom juna da produži rok Tenderskoj komisiji do 9. jula da završi posao i preda izvještaj Ministarstvu saobraćaja o bodovanju ponuda.

PoNude

Nakon otvaranja finansijskih ponuda za davanje crnogorskih aerodroma u koncesiju, kako je Pobjeda ranije nezvanično saznala, južnokorejska kompanija „Incheon International Airport Corporation“ (IIAC) nudi 100 miliona jednokratne finansijske nadoknade, dok luksemburško-američka kompanija „Corporacion America Airports“ (CAAP) nudi 101 milion.

Kada je riječ o inicijalnim investicijama, ponuda Incheona je 132 miliona, dok 158 miliona nudi CAAP. Incheon nudi 35 odsto varijabilne godišnje koncesione naknade, dok CAAP nudi 17 procenata. S. PoPoVIĆ

Vladimir Tadić

Aerodrom Podgorica

Pacijenti i medicinske sestre Pobjedi kazali da već dva mjeseca sami kupuju osnovno sredstvo za dezinfekciju, iz Doma zdravlja Glavnog grada kažu da je povidon jod deficitaran, ali da postoje drugi rastvori

Dok ne stigne nabavka, pacijenti kupuju jod

PODGORICA - U domovima zdravlja u Podgorici već nekoliko mjeseci nema osnovnog sredstva za rad – rastvora joda koji se koristi za previjanje i dezinfekciju. Pobjedi su to juče potvrdili i pacijenti i medicinske sestre - već gotovo dva mjeseca i jedni i drugi kupuju jod.

Prema informacijama Pobjede, u Kliničkom centru Crne Gore joda ima, ali je deficitaran i nema ga na svim odjeljenjima.

Iz Doma zdravlja Glavnog grada su Pobjedi juče kazali da je povidon jod jedan od tri rastvora, koji se koristi u postupku previjanja pacijenata.

- Trenutno imamo deficit rastvora povidon joda, ali do sada nijesmo imali deficit ostala dva rastvora, tako da se postupak previjanja može nesmetano sprovoditi – odgovorili su iz Doma zdravlja.

Naglašavaju da je JZU Dom zdravlja Glavnog grada uredno vršila potraživanje pomenutog rastvora od dobavljača.

- Imamo informaciju od strane dobavljača, da na prethod-

no raspisivanim postupcima nabavke nije bilo dostavljenih ponuda za povidon jod, što je uzrokovalo prekid u snabdijevanju pomenutim rastvorom, ali napominjemo da se postupak previjanja i dalje obavlja bez smetnji – poručili su iz DZ Glavnog grada. S druge strane, pacijenti i pojedini zaposleni kažu da one koji dolaze u domove zdravlja medicinske sestre upozoravaju da joda nema i da ga kupe. Kad ga kupe, najčešće ga ostave za svoje naredno previjanje - ili za drugog pacijenta. Me-

Smeće i mašinsko ulje plivaju Skadarskim jezerom, a Ministarstvo ćuti Ekološka katastrofa

na Karuču, vlasnik potopio bungalov

CETINJE - Potopljeni bungalov na Karuču izazvao je pravu ekološku katastrofu, i to u prvoj zoni zaštite Nacionalnog parka Skadarsko jezero. Potapanje bungalova izazvalo je izlivanje ulja, goriva, građevinskog materijala, farbe i ostalog otpada u samo jezero, objavio je na svom Fejsbuk profilu ekološki aktivista Aleksandar Dragićević

Prema informacijama Pobjede, bungalov je potopio vlasnik, a drugi je krišom prebacio u Dodoše.

Riječ je o jednom od dva plutajuća bungalova koji su ne-

legalno postavljeni na Oku Karuča, Stražarske ribarske kućice i Kule Svetog Petra Cetinjskog. Kako navodi Dragićević, od nadležnih niko nije na terenu, turisti fotografišu, a ističe da se ekološka katastrofa mogla spriječiti da su menadžment NP i nadležne inspekcije htjele da rade.

- Ministre ekologije, izašli smo mi na teren da ne morate Vi i vaša direktorica Nacionalnih parkova, ekološka inspekcija, policija i ostali nadležni da izlazite i da se umarate pošto 10 mjeseci prstom mrdnuli nijeste da spriječite katastrofuporučio je Dragićević.

Odluka žirija o dodjeli Trinaestojulske nagrade objavljena

Ministarstvo juče dokumentaciju

dicinske sestre takođe kupuju jod od svog novca i donose na posao, kako ne bi vraćale pacijente zbog toga.

Iz Ministarstva zdravlja na pitanje da li su upoznati sa nestašicom joda u domovima zdravlja, te da li postoji mogućnost da Ministarstvo u saradnji sa Fondom za zdravstveno osiguranje izdvoji novac kako bi se ovo sredstvo kupilo.

U privatnim apotekama pakovanje rastvora joda od pola litra košta oko sedam eura. j.M artinoV i Ć

PODGORICA – Ministarstvo kuluture i medija prekjuče je konačno objavilo obrazloženje žirija za dodjelu ovogodišnje Trinaestojulske nagrade –16 dana od donošenja odluke. A tek juče je zatražilo od Nacionalne bilbioteke „Đurđe Crnojević“ da im dostavi relevantnu dokumentaciju o knjizi Bećira Vukovića „Kuće beskućnika“ koja je nagrađena ovim visokim državnim priznanjem. Zahtjev je iz Ministarstva kulture u NB juče stigao pred kraj radnog vremena. Iz te ustanove Pobjedi su kazali da će svu dokumentaciju koji posjeduju dostaviti Ministarstvu kulture i medija, najkasnije u ponedjeljak.

Sva dokumentacija o ovom problemu biće poslata u UNESCO, jer je proces kandidature za ovo područje u toku. Aktivisti će poslati materijal i EU i ostalim nadležnim van zemlje – jer kako ističu u ovoj zemlji ih nema.

Plutajući bungalovi već mjesecima izazivaju kontroverze. Investitor ih je postavio nelegalno, u samom srcu Nacionalnog parka, u zaštićenoj zoni. Mještani su tražili od nadležnih da se gradnja bungalova obustavi, ali njihovi apeli nijesu urodili plodom. Bungalovi su više puta odvezivani i slobodno plutali Skadarskim jezerom, i predstavljali opasnost i po životinje i po imovinu. Nakon što su ih nadzornici NP Skadarsko jezero privezali na sigurno, vlasnici su ih ponovo preselili na Oko Karuč. Nadležnosti oko ovog slučaja prebacivali su jedni drugima nadležni u NPCG, Komunalna policija Cetinje, Lučka kapetanija, tužilaštvo i drugi, ali na kraju niko nije bio nadležan. - Prije dva dana jedan od bungalova je ilegalno, noću, kažem ilegalno jer je, osim vozilima policije i nadzornika, noću zabranjeno bilo kakvo kretanje plovila po jezeru, prevezen i premješten u Dodoše, i najvjerovatnije je izvučen na kopno, dok je drugi bungalov vlasnik, kako sumnjaju mještani, potopio - kazao je Dragićević. j.Đ. -P.

Dragica Lompar, direktorica Nacionalne biblioteke Pobjedi je juče kazala da im izdavač knjige „Obodsko slovo“ nije dostavljao zahtjev za dodjelu CIP-a, niti ISBN broja. A sporne knjige „Kuće beskućnika“ nagrađenoga Bećira Vukovića i dalje nema u knjižarama u Crnoj Gori, između ostalog ni u „Obodskom slovu“ Radomira Uljarevića, koje je navodno, uz kuću „Štampar Makarije“ i izdavač ovog djela, objavljenog, prema COBISS. SR - 2024. godine. Makar je nije bilo do zaključenja broja i zatvaranja knjižara u Podgorici. Poezija Politike i interesa

Bećir Vuković sa kompromitovanim načinom dobijanja Trinaestojulske nagrade ne prestaje da privlači pažnju. Taj dobitnik Trinaestojulske nagrade za 2024. godinu, imenovan je za člana Opštinskog odbora Nove srpske demokratije u Podgorici, čime je još jednom potvrđena nje-

Odluka

gova formalna politička pripadnost ovoj stranci. Odbor je formalno konstituisan prekjuče. Vuković je dugogodišnji član Političkog savjeta NSD, ali to tijelo nije zahtijevalo striktnu stranačku pripadnost. U tom Političkom savjetu sjedi sa Želidragom Nikčevićem, koji je bio član žirija za dodjelu nagrade, a koji je dao glas Vukoviću. Nagradu je uručio predsjednik Skupštine Andrija Mandić. Želidrag Nikčević je od kraja 2023. godine i savjetnik predsjednika Skupštine Andrije Mandića.

žirija

U odluci od 1. jula, koja je objavljena tek juče, a koju je čekao prof dr Dragan Hajduković kako bi pokrenuo postupak pred Upravnim sudom zbog kršenja Zakona o državnim nagradama, piše da su predsjednik Nikola Rakočević, i članovi Želidrag Nikčević, David Kaljaj, Radoslav T. Stanišić, Miodrag Živković, Danilo Marunović i Dragan Koprivica sagledali 35 prijedloga i donijeli odluku o dodjeli tri godišnje Trinaestojulske nagrade Milošu Karadagliću za svjetsku turneju povodom promocije albuma „Barok“,

Bećiru Vukoviću, za knjigu „Kuće beskućnika“ i Velju Stanišiću za izložbu slika „Evolucija“. Karadaglić je odbio da primi ovu nagradu, dok su Vuković i Stanišić u kasnijim televizijskim nastupima pokušali da diskredituju ovog umjetnika, nazivajući njegove domete skromnim i navodeći da je „običan interpretator“ Karadaglića je kao umjetnika internacionalnog renomea, za dobitnika Trinaestojulske nagrade za 2025. godinu predložilo sedam akademika Crnogorske akademije nauka i umjetnosti, što tako-

Pobjeda je uputila pitanja i Agenciji za sprečavanje korupcije, da li ima sumnje na zloupotrebu službenog položaja jer su Nikčević i Vuković članovi istog tijela jedne političke partije i zamolila za komentar da li ovakvi procesi ostavljaju prostora za sumnju u fer i pravično dodjeljivanje državnog priznanja, ali odgovor nije stigao. Knjigu „Kuće beskućnika“ zasad posjeduje, prema COBISS. SR samo Narodna biblioteka Srbije, i to jedan primjerak koji se nalazi u čitaonici. Knjiga ni-

de predstavlja respektabilan momenat, piše u obrazloženju koje je objavilo MKM. - Njegov album „Barok“ sa baroknim remek-djelima, prvi put adaptiranim i snimljenim za klasičnu gitaru, realizovan je s maestrom Džonatanom Koenom i ansamblom za ranu muziku Arcangelo, u ediciji izdavačke kuće „Sony classical“, i postigao svjetsku slavu i kod kritike i publike. Karadaglić je seriju svojih izuzetnih koncerata s promocijom albuma započeo u Montrealu i Njujorku, a nastavio u Londonu, San Francisku, Vašingtonu,

Andrija Mandić sa članovima žirija i dobitnicima nagrade

Dom zdravlja tvrdi da se previjanja obavljaju nesmetano

d. mijatović

Potopljeni bungalov

objavljena nakon 16 dana, u NB „Đurđe Crnojević“ još nema zahtjeva za registraciju djela Bećira Vukovića

juče od biblioteke tražilo

dokumentaciju

o knjizi „Kuće beskućnika“

je viđena uživo, sem u rukama Bećira Vukovića u noći kada je primao nagradu, i u rukama člana žirija Dragana Koprivice, koji je pokazao tokom emisije „Načisto“ na TV Vijesti. Ipak, ni ta knjiga koju je Koprivica donio nije ista ona koju su dobili članovi žirija prije nego što su donijeli odluku –razlikuje se u bibliotečkoj nomenklaturi ali i izdavačima jer „Štampar Makarije“, koji je naveden kao drugi izdavač nije iz Podgorice, već iz Beograda. Piše i da je CIP – Katalogizacija u publikaciji Nacionalne

biblioteke Crne Gore, Cetinje, što nije istina, jer ta knjiga nije ni registrovana u toj ustanovi, niti je izdavač, iako je obavezan po Zakonu o izdavačkoj djelatnosti, tražio izdavanje bibliotečke nomenklature i CIP-a. U COBISS.CG knjige nema a bibliotekari Nacionalne biblioteke „Đurđe Crnojević“ su pretragom ustanovili da je bibliografski zapis u COBISS. SR, koji je kreiran 2. 4. 2025. za neku publikaciju, iskorišćen i izmijenjen podacima o knjizi „Kuće beskućnika“, i to u,

u petak 4. 7. 2025. godine, i to nakon što je otrkiveno da knjiga ne postoji. Tako je misteriozno, posredstvom Narodne biblioteke Srbije, Vuković u petak dobio i ISBN broj 97886-6311-469-2, ali i COBISS. SR-ID – 166350089. Ti brojevi se razlikuju od onih na izdanju dodijeljenom žiriju. Tada je pisalo i da je knjiga u štampi i da nijedna biblioteka ne posjeduje primjerak ovog izdanja. Jutro nakon što je Mandić uručio nagradu Vukoviću, dok su građane koji su protestovali policajci prskali biber sprejom, zapis je ponovo izmijenjen. Od 9. jula knjiga se u jednom primjerku pojavila u Narodnoj biblioteci Srbije.

Zanimljiv podatak jeste da je juče direktor Narodne biblioteke Srbije Vladimir Pištalo podnio ostavku. List Danas je juče objavio citate nezvaničnih izvora da je Pištalo kao „šampion ćutanja“ i „klimanja glavom“ izazvao podjednako nezadovoljstvo i zaposlenih u NBS, čiji se broj dramatično smanjio, i vrha SNS koji mu je navodno pripremao smjenu, neki tvrde čak i „provlačenje kroz blato“, ali da je došlo do „dogovora“ da se sam povuče.

Muk Ministarstva i žirija

Od dana donošenja odluke do javne objave na portalu Ministarstva kulture i medija je prošlo 16 dana, a iz tog resora, kojim rukovodi ministarka Tamara Vujović, Pobjedi nijesu odgovarali na pitanja, koja smo slali u nekoliko navrata. Između ostalog, traženo je tokom ove dvije nedjelje i obrazloženje odluke žirija, zapisnik sa sjednice na kojoj se glasalo, podaci o knjizi koja je dostavljena članovima žirija...

Samo su na pitanje Pobjede da nam dostave COBISS i ISBN

knjige, te u kom foramatu je ona ustupljena članovima žirija, odgovorili: „Da bi bi odgovori na ova pitanja bili potpuni, važno je naglasiti sljedeće...“ Naglasili su da MKM nema uticaj na sastav žirija, odlučivanje, te da Ministarstvo vrši isključivo administrativne i tehničke poslove za potrebe rada žirija, ali ne odlučuje o sadržaju, validnosti, niti donosi bilo kakve ocjene o predloženim kandidatima ili kvalitetu podnesenih prijava. Dodali su da Ministarstvo nije predlagač kandidata, niti ima ulogu u ocjeni pojedinačnih prijava te da je to isključivo u nadležnosti žirija. - Ministarstvo može vršiti eventualne provjere u smislu predmetne nagrade, isključivo na zahtjev žirija za dodjelu Trinaestojulske nagrade, ali takav zahtjev nije upućen – piše u odgovoru kojim pojašnjavaju svoju ulogu.

Pobjeda je juče uputila pitanja i predsjedniku žirija za dodjelu Trinaestojulske nagrade Nikoli Rakočeviću da se izjasni na činjenicu da MKM čeka zahtjev žirija, odnosno da li su ga poslali. Ni on nije odgovorio na ovo pitanje Pobjede.

Ministarstvo je u jednom jedinom odgovoru koje je poslalo Pobjedi navelo da tražene podatke o knjizi nijesu poslali, uprkos početnoj rečenici odgo-

Odluka žirija

vora „da bi odgovor bio potpun važno je naglasiti sljedeće...“

Pobjeda je i juče ujutro ovom resoru poslala pitanja, ali odgovor nije stigao.

Pitali smo koje je radnje MKM

Kanzasu, Kvebek Sitiju, Hong Kongu, Sidneju, Melburnu, Pertu, Edinburgu, Briselu, Amsterdamu i Liježu, a potom i u Amsterdamu... Tokom protekle, kao i ranijih godina, Karadaglić je pružao snažnu podršku mladim crnogorskim talentima kroz fondaciju koja nosi njegovo ime. Za Bećira Vukovića u obrazloženju stoji da je član Udruženja književnika Srbije, predsjednik Društva srpskih književnika Crne Gore i Hercegovine, pjesme su mu prevođene na više od deset jezika, među kojima i

na engleski, francuski, ruski, grčki, italijanski... U prijedlogu za dodjelu Trinaestojulske nagrade za 2025. godinu pjesniku Bećiru Vukovi¢u, koji potpisuje ugledni književnik i laureat brojnih priznanja Radomir Uljarević, istaknuto je da je Vuković „već četiri decenije aktivni učesnik i sudionik na književnoj sceni, i njegov glas u našoj književnosti predstavlja glas razlike, onaj glas koji tako sistematično podriva ustaljene obrasce“. Piše i da je Vuković svojom knjigom poezije „Kuće beskućnika“ dokazao snagu svoje pjesničke riječi, i krea-

tivni zamah kojim je zauzeo važno mjesto u našoj savremenoj književnosti. - Ovo njegovo pjesničko ostvarenje predstavija i vrhunac njegovog zrelog poetskog iskaza, gdje se, kako je predlagač istakao „susrećemo sa obezljuđenim svijetom, svijetom čiji užas je sveprisutan, ali da bismo trezveno posmatrali taj naš svijet potrebno je da na njega gledamo širom otvorenih očiju, kroz prizmu pjesničkog subjekta“ – navedeno je u obrazloženju žirija. Navodi se i da uz ove respektabilne ocjene treba istaći i da „zbirka Vukovića pred-

stavlja i svojevrstan zlatni presjek njegove poetike, i njen vrhunac istovremeno, pri kojem se spajaju pjesnički i filozofski pogledi u doživljaju stvarnosti i prolaznosti“. Za Velja Stanišića je navedeno da je Akademiju likovnih umjetnosti, odsjek Grafika, završio u Sarajevu i član je Udruženja likovnih umjetnika Crne Gore. Piše i da se njegovi radovi nalaze u kolekciji Centra savremene umjetnosti Crne Gore u Podgorici, u galeriji „K“ (Emanuel Karlebah) u Parizu, u Crnogorskoj kući u Beogradu, u stalnoj postavci Narodnog muzeja Crne Gore

„Umjetnost devedesetih“ i Kolekciji Matice srpske. Dobitnik je većeg broja uglednih nagrada, uz brojne samostalne izložbe... Redovni je profesor na Katedri za grafiku Akademije likovnih umjetnosti u Trebinju.

Za Trinaestojulsku nagradu za 2025. godinu preporučila ga je njegova izložba slika i grafika „Evolucija“, povodom koje je Petar Ćuković, ugledni profesor i istoričar umjetnosti, između ostalog rekao: „Svaki ozbiljniji uvid u umjetničko pregnuće Velja Stanišića neizostavno će tragati za mogućim izvorima“.

preduzelo povodom situacije da je knjiga Bećira Vukovića dostavljena članovima zirija sa nomenklaturom koja ne odgovara onoj datoj u COBISS sistemu Srbije; Da li je prekršen Zakon o izdavačkoj djelatnosti, jer je izdavač odštampao neistinite ISBN i CIP podatke te da je time zloupotrijebljeno ime Nacionalne biblioteke „Đurđe Crnojević“; Da li će Ministarstvo ispitati sve navode i dokaze koji su bili dostupni javnosti, odnosno slučaj prepustiti inspekciji (i kojoj) ili tužilackim organima?; Smatrate li da se nakon ovog slučaja otvorio prostor za izmjenu Zakona o državnim nagradama i Pravilniku po kojem žiri postupa, kako bi se smanjile zloupotrebe ili sumnje u zloupotrebe prilikom dodjele ovakvih državnih organa? Pobjeda očekuje odgovore, a javnost da nadležne institucije riješe misteriozne izmjene zapisa i samo postojanje knjige „Kuće beskućnika“. j. MartinOviĆ

Osnovni sud donio presudu da je Savjet RTCG prošle godine nezakonito imenovao Borisa Raonića za generalnog direktora

Radno iskustvo nije stekao u zakonitom mandatu

I prethodni mandati Borisa Raonića proglašeni su nezakonitim, ali to nije spriječilo Savjet da ga imenuje ponovo prošle godine. Zbog ranijih izbora, pojedinim članovima Savjeta se sudi u Osnovnom sudu u Podgorici, nakon što je Osnovno državno tužilaštvo podiglo optužnicu za zloupotrebu službenog položaja u saizvršilaštvu

PODGORICA – Savjet RTCG nezakonito je imenovao Borisa Raonića za generalnog direktora u avgustu prošle godine, prvostepena je presuda Osnovnog suda u Podgorici.

Ovo je prva presuda zbog prošlogodišnjeg imenovanja Raonića, a po tužbi Andrijane Kadije i Žarka Božovića Osnovni sud je utvrdio da je odluka Savjeta nezakonita jer je Raonić radno iskustvo stekao prethodnim nezakonitim imenovanjem. Navodi se i da Savjet nije primijenio jednake kriterijume prema svim učesnicima konkursa.

Savjet da done Se novu odluku

Osnovni sud u Podgorici je odlučio da je odluka o imenovanju Borisa Raonića od septembra prošle godine nezakonita, a sutkinja Katarina Janković usvojila je tužbu Kadije i Božovića. Ona je naredila da Savjet donese novu i na zakonu zasnovanu odluku o izboru generalnog direktora od pri-

javljenih kandidata koji ispunjavaju uslove po javnom konkursu iz jula 2024, u roku od osam dana od dana pravosnažnosti presude. Ova presuda liči na prethodne, koje su postale pravosnažne, kada su sudovi poništavali odluke Savjeta o imenovanju Raonića 2021. i 2023, dok ih je to tijelo ignorisalo. Saga o generalnom direktoru i njegovom mandatu traje od 2021. godine, maltene od prvog dana. Od tada je Savjet čuvao njegovu poziciju, a on je prošle godine, kako bi se na neki način poštovala sudska odluka, dao ostavku, pa je istog dana izabran za vršioca dužnosti. Nakon toga je raspisan konkurs, na koji se prijavio on i još osam kandidata. Taj proces izbora su kandidati ocijenili kao netransparentan, odbili su da ih Savjet intervjuiše. Pojavio se samo Raonić, koji je i izabran, a nakon toga su ponovo podnošene krivične prijave i tužbe.

Raonić:

Do pravosnažnosti presude savjesno ću obavljati dužnost

Boris Raonić je juče saopštio da će do pravosnažnosti presude dužnost obavljati savjesno, profesionalno i sa integritetom.

Pomoć vlade

Sud je ukazao da je shodno Zakonu o RTCG jasno da Savjet ima diskreciono pravo kojeg će kandidata da izabere. Međutim, sud ističe da je to pravo ograničeno objektivnim kriterijumima i ne pretpostavlja njegovu samovolju prilikom odlučivanja

- Vjerujem da ova presuda ne može postati pravosnažna, jer očekujem da žalbeni postupak uvaži argumente i sudsku praksu, uključujući

Osim Savjeta RTCG, Raoniću je pomogao i kabinet premijera Milojka Spajića, koji je mimo radne grupe koja je godinama radila na izmjenama seta medijskih zakona, pa i Zakona o RTCG, tražila da se prilikom izbora za generalnog direktora uslovima konkursa predvidi pet godina radnog iskustva u VII1 stepenu obrazovanja. Prethodni zakon je tražio deset godina, i to je bio jedan od razloga što su sudovi poništavali Raonićev mandat. On je diplomirao 2018. godine, a prvi put je za direktora izabran 2021. godine. Prema mišljenju Agencije za sprečavanje korupcije, koja se takođe oglasila o ovom pitanju, on je mogao konkurisati tada tek 2028. godine. Ovim izmjenama zakona je Raoniću data mogućnost da ispuni uslov od pet godina radnog iskustva u VII1 stručnoj spremi.

Iz nezakonItog na Stalo nezakonIto Međutim, ovom posljednjom presudom Osnovnog suda, a koja se bavi izborom od prošle godine, i to je problematizovano. U presudi Osnovnog suda koja je donijeta 11. jula navodi se da odluku Savjeta o imenovanju Raonića za direktora nezakonitom čini radno iskustvo koje je stekao prethodnim nezakonitim imenovanjem, a što je bio odlučujući kriterijum koji ga je izdvojio u odnosu na sve ostale kandidate po konkursu.

- Shodno članu 5 tačka 8 Zakona o radu, radno iskustvo podrazumijeva vrijeme pro -

slučajeve iz same RTCG, gdje je faktičko obavljanje dužnosti priznavano kao relevantno iskustvo - kazao je Raonić za portal RTCG.

vedeno u radnom odnosu i stručnom osposobljavanju u skladu sa zakonom, u kvalifikaciji nivoa obrazovanja… Dakle, shodno citiranoj zakonskoj odredbi, jasno proizlazi da je radno iskustvo vrijeme provedeno u radnom odnosu. Naime, stoji činjenica da se radno iskustvo stiče i putem volontiranja, kao i radom na povremenim i privremenim poslovima, međutim, isto nije od uticaja na drugačije odlučivanje u ovoj pravnoj stvari... U konkretnom slučaju se ne radi o radnom iskustvu koje je stečeno putem volontiranja, radom na privremenim i povremenim poslovima, već o radnom iskustvu koje je izabrani kandidat imao na rukovodećem poslu, na koje je nezakonito izabran – piše u presudi. Utvrđeno je da, kako se nezakonito zasnovan radni odnos ne može ozakoniti, Savjet RTCG prilikom odlučivanja po konkursu nije mogao da cijeni i radno iskustvo koje je Raonić stekao na nezakoniti način. Sud ističe da mu je upravo zbog nezakonitog postupanja tuženog bilo omogućeno da obavlja poslove generalnog direktora.

Sud je ukazao da je shodno Zakonu o nacionalnom javnom emiteru - Javnom servisu i Statutu RTCG jasno da Savjet ima diskreciono pravo

kojeg će kandidata da izabere za generalnog direktora. Međutim, sud ističe da je to pravo ograničeno objektivnim kriterijumima i ne pretpostavlja njegovu samovolju prilikom odlučivanja, već je potrebno da postoje posebni, jasni i valjani razlozi o kriterijumima koji su cijenjeni prilikom donošenja odluke.

- Takođe, odluka o izboru se ne može zasnivati na povredi prava drugog, odnosno mora se voditi računa da se prilikom izbora kandidata u situacijama kada ispunjavaju sve opšte i posebne uslove koji su dati konkursom, ostali kriterijumi koji se cijene, cijene podjednako za sve prijavljene kandidate – piše u presudi. nejednakoStI

U slučaju Kadije, sud je konstatovao da je RTCG cijenio samo radno iskustvo Raonića, a ne i njeno, koja je takođe obavljala poslove generalnog direktora. Samim tim, smatra sud, nijesu primijenili jednake kriterijume prema svim učesnicima konkursa.

Inspekcija rada je konstatovala da Raonić ima radno iskustvo od pet godina za izbor generalnog direktora u skladu sa Zakonom o nacionalnom javnom emiteru i da sa stepenom stručne spreme VII1 kvalifikacije obrazovanja ima šest godina, tri mjeseca i 13 dana radnog iskustva.

- Međutim, to nije bilo od uticaja za drugačije odlučivanje, jer je u nadležnosti tog suda da ispituje zakonitost sporne odluke – piše u presudi suda. Advokat Bojan Zeković, pravni zastupnik RTCG, očekuje, kako prenosi RTCG, da će Viši sud odlučujući po žalbi ukinuti ovakvu presudu i vratiti postupak na ponovno odlučivanje ili je preinačiti na način što će odbiti tužbeni zahtjev kao neosnovan, jer je to jedini logičan epilog. Iz tijela Evropske Unije je nekoliko puta naglašavano da, iako je postupak imenovanja generalnog direktora RTCG (Boris Raonić) prethodno bio oboren višestrukim sudskim presudama, u avgustu 2024. Savjet RTCG imenuje istu osobu na stalni mandat, što je postavilo pitanja o nedostatku transparentnosti i mogućem kršenju zakonskog postupka. Ukazano je i da je krajem 2024. tužilaštvo podiglo optužnicu protiv članova Savjeta RTCG zbog zloupotrebe položaja tokom imenovanja generalnog direktora. Taj postupak je trenutno u toku pred Osnovnim sudom u Podgorici. j. maRtInovIć

Boris Raonić

IN4S objavio juče video-snimak ubistva, nadležni ne reaguju, brojni mediji odlučili da događaj ilustruju slikom ubice

Monetizacija

PODGORICA – Snimak na kome se vidi muškarac koji je pucao na Igora Nedovića, koji je kasnije preminuo u Kliničkom centru Crne Gore, juče je u cjelosti objavio portal IN4S.

Na tom video-snimku se vidi kako ubica prilazi žrtvi koja u tom trenutku razgovara s nekim, puca nekoliko puta, i na kraju bježi. Veći broj medija nije objavio snimak, ali jeste skrinšot tog zapisa na kome se vidi samo ubica koji u podignutoj ruci drži vatreno oružje.

Ovo nije prvi put da javnosti putem medija budu dostupne scene ubistva, stradanja ili poruke ljudi koji su odlučili da sebi oduzmu život. Na koji način ti snimci dolaze do javnosti, društvenih mreža i medija, policija i tužilaštvo nemaju odgovor.

Objavom ovakvom sadržaja, mediji su prekršili i Zakon o medijima kao i Kodeks novinara Crne Gore. Tim povodom su se juče oglasili Medijski savjet za samoregulaciju i Institut za medije Crne Gore. Oba udruženja ističu da se objavljivanje uznemirujućih snimaka ubistva ne može se opravdati interesom javnosti.

Iz Instituta za medije (IMCG) ističu da je ovakva odluka medija, etički sporna bez obzira na kontekst ubistva, tim prije što je policija javnost obavijestila o detaljima ubistva.

- Uredničkom odlukom da objave uznemiravajući snimak i fotografije jučerašnjeg ubistva u Podgorici dio medija u Crnoj Gori se ogriješio o osnovna načela novinarskog kodeksa koja pozivaju na humanost i štite javnost od uznemiravajućeg, senzacionalističkog sadržaja – smatraju u IMCG

Kodeks, podsjećaju, obavezuje medije da se vode humanošću i tačnošću u prikupljanju informacija i izvještavanju, da štite dostojanstvo žrtava, pažljivo se odnose prema njihovim porodicama i osuđuje senzacionalizam i zlonamjeran pristup u izvještavanju.

- Mediji su materijal objavili bez upozorenja čitaocu da je riječ o uznemiravajućem sadržaju, a javnost je uskraćena za informaciju o izvoru iz kog su dospjeli sporni snimci. Dugačak je spisak prekršenih članova Kodeksa, a moguće da je spornim objavama prekršen i Zakon o medijima – smatraju u IMCG.

Oni su naglasili da mediji oblikuju stavove javnosti, utiču na mentalno zdravlje građana i ukazuje na činjenicu da „gaženjem“ humanosti jačaju osjećaj nesigurnosti u zajednici, doprinose podizanju nasilja u društvu i urušavanju povjerenje u medije. - Institut za medije će se u predstojećim izmjenama Kodeksa novinara i novinarki, te promjenama medijskih za-

tragedije

kona, zalagati za još snažniju afirmaciju zakonskih i etičkih načela koja reputaciono, finansijski i pravno obeshrabruju medije koji u izvještavanju pribjegavaju dehumanizaciji, senzacionalizmu i zlonamjernosti – pišu oni. Pozdravili su odluku, nažalost, malobrojnih etabliranih medija u Crnoj Gori koji se nijesu poveli senzacionalizmom i uzdržali su se od objavljivanja spornih snimaka.

U Medijskom savjetu za samoregulaciju (MSS) smatraju da snimak ubistva koji je objavio portal IN4S predstavlja najvulgarniji oblik senzacionalističkog novinarstva. Pređene su granice etičnosti, ističu u MSS, narušeno je pravo na privatnost, i medijski prostor je još jednom postao mjesto voajerizma, radoznalosti i eksploatacije patnje.

- Portal IN4S je ovim činom pokazao potpuno odsustvo obzira prema žrtvi, njenoj porodici i široj javnosti. Ovakvo trgovanje tragedijom, koje služi isključivo prikupljanju klikova, pregleda i lajkova, unižava novinarsku profesiju, pokazuje odsustvo uređivačke politike i moralne svijesti, i predstavlja oblik monetizacije smrti - kazali su iz MSS-a. Zakon o medijima Crne Gore, naveli su, jasno propisuje da mediji ne smiju objavljivati sadržaje koji narušavaju ljudsko dostojanstvo, podstiču uznemirenost javnosti i krše pravo na privatnost, naročito kada su u pitanju tragični događaji.

Kodeks novinara zabranjuje objavljivanje scena eksplicitnog nasilja, posebno kada ono ne služi javnom interesu, već isključivo senzacionalizmu i eksploataciji tuđe patnje. - Mediji ne smiju žrtve i njihove porodice izlagati sekundarnoj viktimizaciji kroz neodgovorno prikazivanje smrti – ističu iz MSS. Smatraju da je ovim postupkom pogažen profesionalni integritet novinarstva, i da je porodici žrtve nanesena dodatna i nenadoknadiva boljer sada, pored gubitka, mora da se suoči s činjenicom da je smrt njenog najbližeg dostupna svakom pregledu, komentaru i dijeljenju. Naglašavaju da je snimak i dalje javno dostupan na portalu IN4S, što ukazuje na nemoć nadležnih institucija da kontrolišu ovakve sadržaje, te da to dodatno podriva javno povjerenje u bezbjednosne i regulatorne mehanizme, širi osjećaj nesigurnosti i utiče na mentalno zdravlje građana, o čemu stručnjaci već godinama upozoravaju.

- Najveća opasnost leži u desenzibilizaciji javnosti - u normalizaciji brutalnosti i postepenom urušavanju moralnih i etičkih vrijednosti za koje se ovo društvo, makar deklarativno, zalaže - poručuju iz MSS-a. J.MARTINOVIĆ

Slovenačka vlada proglasila dva izraelska ministra personama non grata

LJUBLJANA - Slovenačka vlada saopštila je juče da je pokrenula mjere zabrane ulaska u zemlju dvojici izraelskih ministara ekstremne desnice, što je prvi takav potez u jednoj zemlji Evropske unije (EU). Izraelski ministri za nacionalnu bezbjednost Itamar Ben Gvir i finansija Bezalel Smotrič, ključni partneri u koaliciji premijera Benjamina Netanjahua, proglašeni su nepoželjnim osobama (persona non grata) zbog ,,genocidnih izjava, podsticanja ekstremnog nasilja i ozbiljnog kršenja ljudskih prava Palestinaca“, navodi se u saopštenju. - Ti ministri podržavaju širenje jevrejskih naselja na Zapadnoj obali i podstiču ,,etničko čišćenje“ na toj teritoriji,

Fajon: Masakr nevinih civila mora prestati

kao i u Pojasu Gaze - rekla je šefica slovenačke diplomatije Tanja Fajon. Prema njenim riječima, to je prva mjera ove vrste u EU.

- Mi smo, na neki način, pioniri - rekla je Tanja Fajon novinarima, iako su druge zemlje van Evrope nedavno uvele zabrane putovanja za ta dva ministra.

- Šaljemo jasnu poruku izraelskoj vladi - masakr nevinih

civila mora prestati - dodala je ona.

Velika Britanija, Australija, Kanada, Novi Zeland i Norveška su u junu najavile sankcije protiv ova dva ministra, koji su sada podložni zabranama putovanja u ove zemlje, što je Vašington osudio, prenijela je agencija Frans pres. Kako se međunarodni pritisak na Izrael povećava zbog njegovog vođenja rata u Pojasu Ga-

ze, Slovenija je bila veoma aktivna po tom pitanju. Slovenija je prošle godine priznala palestinsku državu, pridruživši se Irskoj, Španiji i Norveškoj, dok je predsjednica Nataša Pirc Musar nedavno osudila ,,genocid“ pred Evropskim parlamentom.

Rekonstrukcija vlade u Ukrajini, nova premijerka je dosadašnja ministarka ekonomije i prva zamjenica premijera

Sviridenko: Osigurati odbranu, bezbjednost i stabilnost

KIJEV - Ukrajinski poslanici imenovali su Juliju Sviridenko, dosadašnju ministarku ekonomije i prvu zamjenicu premijera, za novu premijerku zemlje u okviru rekonstrukcije vlade usmjerene na jačanje odnosa sa Sjedinjenim Američkim Državama i davanje novog zamaha ratom pogođenoj zemlji. Sviridenko je vodila i ključne pregovore sa SAD o mineralima. Njeno imenovanje je odobreno juče u parlamentu sa 262 glasa za, 22 protiv, dok je 26 bilo suzdržano.

Ekonomistkinja (39) poznata u Vašingtonu po ključnoj ulozi u sklapanju sporazuma o mineralima, nasljeđuje Denisa Šmihalja, najdugovječnijeg premijera istoriji Ukrajine. Sviridenko je izjavila da će njena vlada pokrenuti potpunu reviziju javnih finansija kako bi se postigle ,,stvarne uštede“ i da bi trebalo ubrzati velike privatizacije, prenosi agencija Rojters.

Sviridenko je napisala na društvenoj mreži Iks da će njeni

prioriteti na poziciji premijerke biti obezbjeđivanje pouzdanog snabdijevanja vojske i proširenje domaće proizvodnje oružja.

- Državni aparat nema pravo da rasipa resurse i potencijal zemlje - dodala je Sviridenko. Koliko god potezi ukrajinskog predsjednika imaju za cilj ponovno oživljavanje ratnih napora Ukrajine, ova promjena, u kojoj se očekuje i da će ministar odbrane Rustem Umerov postati ambasador Kijeva u Vašingtonu, smatraju se pokušajem predsjednika da poboljša komunikaciju i saradnju s Bijelom kućom.

Niz događaja još iz 2019, uključujući postupak opoziva pokrenut telefonskim pozivom sa Zelenskim u julu te godine, razljutio je Trampa po pitanju Ukrajine, a puna podrška Vašingtona Kijevu smatra se sve samo ne sigurnom.

SPORAZUM O MINERALIMA

Sviridenko, koja je na funkciji ministarke i zamjenice premijera od 2021. godine, vodila je pregovore s SAD o sporazu-

mu koji američkim kompanijama daje pristup ukrajinskim mineralima i rijetkim zemnim elementima.

Tramp je sporazum isticao kao ključni dio svoje politike prema Ukrajini, insistirajući da SAD treba biti kompenzovana za pomoć koja je od februara 2022. dostigla oko 175 milijardi dolara. U aprilu, Sviridenko je otputovala u Vašington gdje je sa američkim ministrom finansija Skotom Besentom potpisala sporazum o osnivanju Fonda za rekonstrukciju i investicije u Ukrajini, kojim SAD stiče pravo na dio profita iz novih ukrajinskih projekata u sektoru energetike i rudarstva.

Tramp je sporazum predstavio kao mehanizam za zaštitu američkih interesa u obnovi i odbrani Ukrajine.

Dok Tramp izražava nezadovoljstvo izostankom napretka u mirovnim pregovorima s Rusijom, Ukrajina nastoji da iskoristi trenutak da bi učvrstila sporazume o oružju i drugoj pomoći iz Vašingtona. Tramp je ove sedmice najavio

da će prodavati oružje NATO za dalji transfer Ukrajini, što je do sada njegova najjasnija podrška Ukrajini od kada je u januaru preuzeo predsjedničku poziciju. Glasine o smjeni vlade premijera Denisa Šmihalja kružile su Ukrajinom posljednje tri godine. Sada su postale stvarnost, nakon što je parlament prihvatio Šmihaljevu ostavku. Nekoliko razloga bilo je ključno za uspon Julije Sviridenko. Ona je značajno doprinijela uspješnim pregovorima sa SAD i Donaldom Trampom oko sporazuma o sirovinama. Poznato je i da ima bliske veze sa šefom kabineta predsjednika Andrijem Jermakom, desnom rukom Zelenskog. Osim toga, ta 39-godišnja ekonomistkinja svojim držanjem i svjetonazorom bolje se uklapa u generaciju mlađih političara – onih koji su zajedno sa Zelenskim došli na vlast, piše Dojče vele.

REKONSTRUKCIJA POD

RATNIM STANJEM

Predstavnici opozicije upozoravaju da promjena vlade, bez prethodne izmjene zakona, dovodi u pitanje legitimitet takve odluke.

- Parlament je nedavno produžio ratno stanje i sada krši član 10, iako se svi slažu da taj član treba precizirati ili promijeniti - izjavio je Jaroslav Železnjak, poslanik opozicione stranke „Holos“. Politikolog i suosnivač Platforme za održivost i koheziju Oleh Sakjan smatra da će ukrajinski parlament iz političkog oportunizma ipak izglasati tu odluku. „Poslanici mogu da se obrate Ustavnom sudu, ali nije sigurno da će sud brzo donijeti odluku“, objašnjava Sakjan za DW.

Julija Sviridenko u parlamentu

Priredila: R. U.–I.

Tanja Fajon

Svjedočenjima policajaca nastavljeno suđenje optuženima za upad u depo Višeg suda Femić tvrdi da je

iz prvog pokušaja prošao kroz tunel

Advokat Stefan Jovanović doveo je u pitanje iskaz policajca Toma Femića i naveo da su prethodno saslušani policajci koji su učestvovali u izviđaju tvrdili da je otvor u zidu depoa Višeg suda morao biti proširen kako bi robot mogao da prođe u prokopani prolaz. Femić, prema izjavama ovih svjedoka, nije iz prvog puta prošao kroz tunel

PODGORICA – Policajac

Tomo Femić juče je na suđenju optuženima u predmetu ,,Tunel“ utvrdio da je, puzajući i na koljenima, iz prve prošao kroz prokopani prolaz iz kojeg je izvršen upad u depo Višeg suda u Podgorici.

Femić je precizirao da je ulazni dio tunela bio uži, ali da je preostalim dijelom mogao da se kreće četvoronoške, uz opasku da mu je, s obzirom na visinu od 193 centimetra i težinu od 83 kilograma, prolazak bio nesmetan.

Naveo je da je kroz tunel išao iza robota opremljenog kamerom i rasvjetom i da nije naišao na prepreke, kao i da je prošao kroz otvor na zidu depoa Višeg suda ističući da ne zna da li je prethodno proširivan.

- Nje mi poznato da je otvor tunela proširivan. Koliko se sjećam, iz prvog puta sam prošao tunel, a ne mogu se sjetiti da li sam možda krenuo pa se vratio po opremu - kazao je Femić ukazujući da nije naišao ni na kakvu prepreku.

Advokat Stefan Jovanović doveo je u pitanje iskaz ovog svjedoka ukazujući na neslaganja sa svjedočenjima drugih policijskih službenika u ovom postupku.

Prethodno saslušani policajci koji su učestvovali u izviđaju tunela kroz koji je izvršen upad u depo Višeg suda su tvrdili da otvor u zidu morao biti proširen kako bi robot mogao da prođe, a Femić, prema izjavama ovih svjedoka, nije iz prvog pokušaja prošao kroz tunel.

Policajac Miro Drljević, čiji zadatak je bio da donese opremu, uključujući robota, potvrdio je da se koristio manji gusjeničar, ali je priznao da nije bio prisutan ni kada je robot ubačen u tunel, niti kada je neko fizički prošao kroz njega. I on je naveo da je kasnije, iz razgovora sa kolegama, saznao da je robot prešao čitavom dužinom tunela.

Penzionisani policajac Đokica Braunović, koji je vodio zapisnike sa uviđaja provale u depo Višeg suda je kazao da su dimenzije otvora zabilježene prije nego je neko prošao kroz njih. Prema njegovim saznanjima, nije bilo većih intervencija osim pomjeranja jednog kamena kako bi robot mogao da uđe

Braunović je kategorički tvrdio da se nijedna izmjena nije mogla desiti tokom uviđaja, jer je pristup otvorima bio strogo kontrolisan.

- Dimenzije otvora su konstatovane prije nego što je kroz

njih prošao policajaca Femić. On je išao iza robota i pronalazio sitne predmete, što je takođe zapisnički konstatovano - kazao je Braunović. Na pitanje o eventualnom proširenju tunela, Braunović je kazao da o tome ništa ne zna.

Međutim, advokat Jovanović je osporio i iskaz ovog svjedoka, navodeći da je suprotan ranijim izjavama svjedoka. Pored svjedočenja policajaca, na ročištu je pročitan i nalaz vještaka za digitalne dokaze Nikole Cmiljanića, koji je istakao da na snimcima nadzornih kamera nije bilo moguće identifikovati registarske oznake automobila „reno klio“, koji je navodno koristio jedan od optuženih Predrag Mirotić.

Za prokopavanje tunela i upad u depo Višeg suda na optužnici su Podgoričani: Katarina Baćović, Marijan Vuljaj, Nikola Milačić i Predrag Mirotić, kao i Vladimir Erić iz Loznice i njegovi sugrađani, koji su u bjekstvu - Veljko Marković, Milan Marković i Dejan Jovanović.

Svim optuženima, osim Vuljaju, na teret je stavljeno krivično djelo kriminalno udruživanje u sticaju sa krivičnim djelom teška krađa.

Podsjećamo, Baćovićeva je osumnjičena i za krivično djelo falsifikovanje isprave, dok je Vuljaju stavljeno na teret krivično djelo pomoć učiniocu poslije izvršenog krivičnog djela.

Popis nestalih dokaza pokazao je da su tajni posjetioci iz depoa Višeg suda iznijeli 11 mobilnih telefona i 19 komada oružja, a prema nezvaničnim informacijama, radi se uglavnom o pištoljima novije proizvodnje. B.R.

Katalonska policija prikuplja dokaze nakon likvidacije visokopozicioniranog člana kavačkog klana u Barseloni

Knežević žrtva osvete dvostrukog ubistva

BARSELONA – Cetinjanin Filip Knežević (37) prije dva mjeseca je stigao u Barselonu, a odnedavno je boravio u zgradi gdje je pronađeno njegovo tijelo, pokazala je istraga španske policije koja intenzivno razmjenjuje podatke sa crnogorskom policijom.

Španski mediji, pozivajući se na izvore tamošnje policije, saopštili su da je kod Cetinjanina Filipa Kneževića, koji je ubijen u utorak u centru Barselone, pronađeno više falsifikovanih dokumenata što je dovelo do zabune o identitetu. Egzekutor mu je prišao s leđa i ispalio tri projektila, od kojih jedan u glavu. Na sandučetu stana koji je koristio pisalo je ime Mark L. zbog čega španska policija nije bila sigurna da se radi o Kneževiću.

Kako su kazali Pobjedini izvori, ubijeni Knežević je često mijenjao lični opis i posjedovao više lažnih dokumenata, čemu svjedoče i pisanja španskih medija.

Istražitelji sumnjaju da je visokopozicionirani pripadnik kavačkog klana Filip Kneže-

vić žrtva osvete ubistva Alana Kožara i Damira Hadžića na Krfu 2020. godine. Španski „El pais“ prenio je da je, prema izvorima tamošnje policije, likvidirani muškarac, član kavačkog klana, Filip Knežević umiješan u pucnjavu iz 2020. godine na Krfu, u kojoj su ubijena dva člana škaljarskog klana Alan Kožar i Damir Hadžić Isti medij piše da je policija bila u nedoumici tokom prvih sati nakon Kneževićeve smrti, jer je navodno imao razne lažne dokumente, uglavnom iz istočnoevropskih zemalja, uključujući Hrvatsku, a nijedan sa njegovim pravim imenom. Prema iskazima svjedoka, niko ga nije prepoznao ni u njegovoj stambenoj zgradi, jer se radi o objektu koji je pun turističkih apartmana. Mosos d’Eskuadra je uzela njegove otiske prstiju, od kojih još uvijek čekaju potpunu identifikaciju.

Kako prenosi ,,El pais“ istraga policije sada je usmjerena na pronalaženju ubice. Još uvijek se pregledaju bezbjednosne kamere u tom području kako bi se pronašle bilo kakve informacije koje bi mogle

poslužiti u razotkrivanju kretanja i pravca u kojem je pobjegao ubica.

Katalonski istražitelji nagovijestili su da je zločin povezan sa obračunom škaljarskog i kavačkog kriminalnog klana, koji traje godinama i u kojem je na desetine osoba stradalo. - Ove grupe povezane su sa trgovinom kokainom, pranjem novca, iznudom i ubistvima. Na osnovu načina djelovanja, „Mosos d’Eskuadra“ (katalonska policija) je već sumnjala da je u pitanju osveta i naručeno ubistvo, ali su njihove sumnje donekle potvrđene kada su saznali identitet žrtve, koji se pojavljuje u policijskim dosjeima različitih agencija, ispričao je izvor lista ,,La Vangardija“. Podsjetimo, Knežević je ubijen u utorak popodne u Barseloni, u ulazu zgrade u kojoj je navodno stanovao. On je pogođen sa tri hica u leđa, a jednim hicem u glavu. Prema nezvaničnim saznanjima Pobjede, Knežević je pripadao dijelu kavačkog klana zaduženom za likvidacije, a u kriminalnim krugovima dovodio se u vezu sa brojnim ubistvima.

PODGORICA – Nikša Perović ostaće do daljnjeg u pritvoru u kojem se našao kao pripadnik kriminalne organizacije Radoja Zvicera za koga je kroz izgradnju objekata oprao najmanje 926.100 eura zarađenih švercom droge.

Krivično vijeće kojim predsjedava sudija Višeg suda u Pod-

gorici Veljko Radovanović ocijenilo je neosnovanim prijedlog branioca okrivljenog Perovića, advokata Zdravka Begovića, smatrajući da i dalje stoje razlozi zbog kojih mu je pritvor određen. Begović je predložio da se Peroviću, koji se nalazi u pritvoru od 13. septembra 2022. godine, izrekne neka od mjera nadzora, ali se tome usprotivio spe-

cijalni tužilac Zoran Vučinić On tvrdi da je Perović investirao Zvicerov novac u izgradnju stambeno-poslovne zgrade u Radanovićima, što je policija otkrila krajem avgusta 2022. godine.

Tokom jučerašnjeg ročišta, sudija Radovanović je čitao dokaze koje je Vučinić dostavio protiv članova kriminalne grupe, među kojima su i sus-

pendovani policajci Petar Lazović i Ljubo Milović, kao i Slobodan Kašćelan, Milan Vujotić, Radoje Živković, Radovan Pantović, braća Radovan i Petar Mujović, Duško Roganović i Nikola Spasojević.

Prema navodima tužilačkog akta, koji potpisuje specijalni tužilac Zoran Vučinić, ova kriminalna organizacija formira-

na je u drugoj polovini 2020. godine i osim u Crnoj Gori djelovala je u Južnoj Americi, Africi, Evropi i Australiji. Zvicer se optužnicom Specijalnog tužilaštva, između ostalog, tereti i da je početkom novembra 2020. godine naložio ubistvo Milana Ljepoje koji je učestvovao u organizaciji pokušaja njegove likvidacije u Kijevu.

„Pink Panter“ Milan Ljepoja zvjerski je ubijen 9. decembra 2020. godine kada su ga pripadnici klana Veljka Belivuka i Marka Miljkovića prvo namamili u kuću u beogradskom naselju Ritopek. Prema pisanju beogradskih medija, Ljepoja je 8. decembra ostavio telefon kod kuće, pozvao taksi i otišao u nepoznatom pravcu, a tokom istrage saznalo se da je otišao na dogovoreni sastanak sa pripadnicima klana Belivuk-Miljković. U zloglasnoj kući u Ritopeku,

Filip Knežević

Femić tvrdi da je nesmetano išao kroz tunel

likvidacije Barseloni

osvete zbog ubistva na Krfu

U tri crnogorske opštine - Podgorici, Cetinju i Kotoru u utorak veče, u isto vrijeme, ispaljen je vatromet, zbog, kako je Pobjedi nezvanično saopšteno iz više izvora, vijesti o smrti Cetinjanina.

Tijelo pronašla komšinica

Tijelo Filipa Kneževića, prema pisanjima španskih medija, pronašla je komšinica Elea, mlađa žena iz Južne Afrike koja živi u prizemlju zgrade u ulici Consell de Cent u Barseloni.

Kako je ispričala za tamošnje medije, najprije je čula snažan prasak i pomislila da je neko pao niz stepenice, ali nakon drugog udara bilo joj je jasno da se radi o pucnjavi.

Kada je otvorila vrata, prizor je bio jeziv - tijelo je ležalo licem nadolje, sa prostrijelnom ranom na potiljku. U 16:18 sati pozvala je katalonsku policiju Mossos d’Esquadra. Tek kada je na stepeništu zavladala potpuna tišina, usudila se da otvori vrata, gdje je i pronađeno tijelo.

Dovođen u vezu sa raznim krivičnim

Djelima

Filip Knežević od ranije je dobro poznat istražiteljima u Crnoj Gori i Srbiji. Srpsko tužilaštvo sumnjičilo ga je da je, zajedno sa odbjeglima Dušanom Jovanovićem, Milošem Jevrićem i Markom Stankovićem, ispred iznajmljene vile na grčkom ostrvu Krf 20. jula 2020. godine sačekao pripadnike škaljarskog klana - Alana Kožara i Damira Hadžića da se vrate sa plaže, a potom pucao u njih.

Kao dokaz tužilaštva, citirane su i poruke i prikazivane fotografije koje su optuženi razmjenjivali putem „Skaj“ aplikacije na kojima se na nekoliko selfi fotografija, nalazi, kako tvrde, i Filip Knežević Prema dokumentaciji grč-

srpska policija je pronašla biološke tragove Milana Ljepoje, kao i dugme sa farmerki „dizel“ koje je nosio na dan nestanka.

Grupa Radoja Zvicera našla se na optužnici nakon što je Specijalno tužilaštvo po nalogu glavnog specijalnog tužioca Vladimira Novovića ponovo formiralo predmet protiv ove grupe po materijalu Europola i francuskih pravosudnih organa, a koji su bili dostavljeni u julu i decembru 2021. godine. Na osnovu tih podataka je u Crnoj Gori otvorena afera o

Hapšenja ,,kavčana“ u Kataloniji

Prema pisanju lista ,,El pais“, nacionalna policija Španije posljednjih mjeseci zadala je nekoliko udaraca članovima kavačkog klana koji su se krili u Kataloniji. U oktobru prošle godine uhapsili su Nikolu Vušovića, poznatog kao ,,Džoni sa Vračara“, bjegunca povezanog sa kavačkim klanom koji je živio u centru Barselone. U Srbiji je bio tražen zbog dva ubistva. Mjesecima kasnije, u martu, u Ljoret de Maru uhapšen je i Marko Stanković, zvani ,,Jaguar“, takođe član jednog od ogranaka kavačkog klana.

kih istražitelja, napadači su ,,škaljarce“ odmah okružili i u „tojotu“, u kojoj su bili, ispalili više od 30 hitaca. Tužilaštvo tvrdi da je Knežević bio u direktnom kontaktu sa Veljkom Belivukom i da je od njega dobijao naloge. Poslije zločina uspio je da pobjegne i od tada se nalazi na potjernici.

Pored toga, Knežević je dovođen u vezu sa brojnim kriminalnim radnjama. On se sumnjiči i da je pucao u novinarku Oliveru Lakić, 8. maja 2018. godine, ispred ulaza zgrade u kojoj živi u Podgorici. Ona je tada ranjena u nogu. Knežević je bio dio grupe koja se teretila za planiranje egzekucija pripadnika suprotstavljenog škaljarskog klana. Planovi likvidacija istaknutih ,,škaljaraca“ razotkriveni su zahvaljujući komunikacijama koje su ,,kavčani“ razmjenjivali preko „Skaj“ aplikacije. jovana raičeviĆ

potencijalnoj umiješanosti visokih policijskih službenika u organizovani kriminal. Portal Libertas pres je 3. maja 2022. godine objavio da se u dokumentima Europola kao članovi kavačkog klana pominju aktivni policijski službenici Petar Lazović i Ljubo Milović, koji su, prema tim navodima, uključeni u šverc kokaina iz Latinske Amerike u Evropsku uniju i Australiju. Petar Lazović je uhapšen 18. jula prošle godine, po nalogu Specijalnog tužilaštva, dok je Milović još nedostupan državnim organima. B.r.

Jedan od optuženih za ubistvo Slavoljuba Šćekića tvrdi da je nekadašnja predsjednica Vrhovnog suda pritiskala sudije da donose osuđujuće presude

PODGORICA – Saša Boreta juče je u završnim riječima pred Apelacionim sudom kazao da su sve presude kojima je osuđen na 30 godina zatvora za ubistvo policijskog funkcionera Slavoljuba Šćekića donijete pod pritiskom nekadašnje predsjednice Vrhovnog suda Vesne Medenice i na osnovu lažnog iskaza zaštićenog svjedoka Zorana Vlaovića zvanog Bohum.

- Pritisak na sud je bio sistematičan. Međutim, ne bi bio neophodan da je iskaz Bohuma bio kredibilan. Upravo lažno svjedočenje Bohuma je korijen svih kasnijih dokaza i suđenja u ovom predmetu – kazao je Boreta. On je pojasnio da je silovateljima i doušnicima kao što je Bohum zatvorski dan duplo teži nego ostaloj populaciji. Međutim, Vlaović je, prema njegovim riječima, našao izlaz kada se ponudio da bude zaštićeni svjedok protiv njega.

- Bohum je lažov od glave do pete, silovatelj, pedofil. On je moj antagonizam i zašto bih se ja njemu povjeravao. Kada su mi rekli da mi je namješten zaštićeni svjedok Zoran Vlaović, to mi nije značilo ništa, ali kada sam saznao da je to Bohum shvatio sam da se radi o monstruoznim stvarima – kazao je Boreta.

Pojašnjavajući zašto je sve što je Vlaović rekao u vezi s njim laž, Boreta je ukazao da zaštićeni svjedok nije mogao nijednu svoju priču da ponovi i da je upravo to odlika lažova.

Istakao je da poslije toliko godina i dalje ne može da vjeruje da mu je neko podmetnuo lažnog svjedoka, a još manje da je to neko prihvatio.

- U stvarnosti nema mnogo toga što se našlo u optužnici Stojanke Radović – kazao je Boreta nakon dvočasovne analize navodnih dokaza protiv njega, sudskih postupaka u kojima je osuđivan na 30 godina robije. Istakao je da završnim riječima pred Apelacionim sudom stavlja tačku na dugogodišnje dokazivanje istine. - Oslobodite me od ove sramo-

Boreta: Sve presude donijete zbog lažnog iskaza Bohuma

te – zatražio je na kraju od sudija Apelacionog suda. Njegov branilac, advokat Branislav Durutović je u završnim riječima iznio ozbiljne optužbe na račun pravosuđa i postupanja državnih institucija tokom višegodišnjeg krivičnog postupka koji, kako kaže, predstavlja ,,pravnu odiseju“ u kojoj je ključni svjedok, prema njegovim riječima, „manipulativan, nevjerodostojan i produkt političkog pritiska“. Durutović, koji je karijeru u pravosuđu započeo kao tužilac, u svom obraćanju je naglasio da je ovaj slučaj razlog zbog kojeg je napustio advokatsku praksu, jer se tokom ovog procesa, kako tvrdi, osjećao kao „Don Kihot u borbi sa vjetrenjačama“.

On je podsjetio da je Vlaović višestruko osuđivan, sa oz-

biljnim psihološkim problemima i ,,istorijom saradnje sa bezbjednosnim službama“.

Vlaovićev iskaz kao ključni dokaz tužilaštva, po ocjeni Durutovića, ne samo da je pravno nevaljan, već i rezultat koordinacije između specijalnog tužioca, policijskih službenika i Ministarstva pravde.

Navodi da je iskaz konstruisan na osnovu nesigurnih operativnih podataka i kasnije „dopunjavan“ u skladu sa potrebama optužnice.

U prilog toj tvrdnji podsjetio je da postoji 16 rješenja o prekidu izdržavanja zatvorske kazne za Vlaovića, koja su, kako tvrdi, donešena mimo zakona, a neka i bez zahtjeva ovog svjedoka, a radi njegovog nagrađivanja za saradnju.

- Imamo slučaj da se kao validan prihvata iskaz svjedoka

Slavica Šćekić poručila Boreti da ne obmanjuje javnost

Saša Boreta juče je iznio ozbiljnu optužbu na račun sestre ubijenog policajca, Slavice Šćekić, tvrdeći da je zaštićenom svjedoku Zoranu Vlaoviću Bohumu navodno isplatila 100.000 eura kako bi iskaz uskladio s tužilačkom verzijom događaja i potvrdio navode da su Boreta, Ljubo Bigović, Ljubo Vujadinović i Milan Šćekić odgovorni za zločin.

Slavica Šćekić oštro je demantovala ove tvrdnje Borete i ocijenila ih kao njegov pokušaj manipulacije i zamjene uloga žrtve i

dželata. – Boreta pokušava da se predstavi kao siromah koji je nevin završio u pritvoru, dok u stvari obmanjuje vijeće i javnost. Istina je da je on organizovao ubistvo moga brata – poručila je Šćekić. Negirala je i bilo kakav kontakt sa bivšom predsjednicom Vrhovnog suda Vesnom Medenicom. – Gle čuda, danas je iznio i novinu da sam navodno ručala sa Vesnom Medenicom. Da nije žalosno, bilo bi zaista smiješno. Đavolji advokati i optuženi za

ubistvo moga brata, Saša Boreta pokušava na sve moguće načine da prevari vijeće Apelacionog suda o svojoj nevinosti. A jeste kriv – on je organizovao ubistvo moga brata. Može da se brani koliko god hoće, ali istina je samo jedna – kazala je Šćekić. Boreta je od Apelacionog suda zatražio da promijeni svoju odluku i sasluša Ivana Cicmila, bivšeg zeta Slavice Šćekić, za koga tvrdi da je upućen o isplati Bohumu s obzirom da je živio pod istim krovom sa Slavicim Šćekić.

koji je, prema izvještaju stručne komisije UIKS-a, označen kao manipulator spreman na laži radi najmanjeg benefitaističe Durutović.

On je istakao da, prema njegovim saznanjima, sud u ovom predmetu nije odlučivao slobodno.

Tvrdi da su odluke suda bile ,,plod pritisaka iz izvršne vlasti i samog vrha sudske vlasti“, a kao dokaz za to navodi promjenu sudskog vijeća u završnici procesa, kada su sudije koje su vodile predmet od početka zamijenjene neposredno pred kraj dokaznog postupka.

Upozorio je i na ,,sumnjivi načelni stav“ Vrhovnog suda koji je omogućio da se i djelimično lažni iskazi svjedoka prihvate kao istiniti, ako su „segmenti vjerodostojni“.

On je podsjetio da svjedoci očevici opisuju izvršioca kao osobu visoku oko 180 cm, krupne građe, a optuženi Šćekić je visok svega 171 cm i težak 60 kg. - Jasno je da fizički ne odgovara opisu – kazao je on. Branilac je posebno osporio tvrdnje iz optužnice da je Boreta podstrekavao ubistvo policijskog inspektora Šćekića, navodeći da motiv koji tužilaštvo navodi – sprečavanje otkrivanja iznude – „ne pije vodu“ jer, kako kaže, „krivična djela razotkriva tim ljudi, a ne jedan inspektor“.

Durutović je optužnicu ocijenio kao „kriminalistički roman“ bez pravnog temelja i zatražio od suda oslobađajuću presudu za svog branjenika. „Ne postoji nijedan pravno valjan, pouzdan i vjerodostojan dokaz koji bi, izvan razumne sumnje, potvrdio krivicu Saše Borete“, zaključio je Durutović. Podsjećamo, optuženi su prvobitno osuđeni na po 30 godina zatvora za ubistvo Šćekića, koji je likvidiran u sačekuši ispred svoje kuće u podgoričkom naselju Tološi 30. avgusta 2005. godine. Ubica je iz daljine od 25 metara ispalio dva rafala u leđa Slavoljuba Šćekića dok je ulazio u kuću. Vrhovni sud je u decembru 2019. ukinuo presudu Apelacionog suda iz 2015. godine, nakon što je Ustavni sud usvojio žalbu odbrane, konstatujući povrede prava na pravično suđenje, naročito u dijelu korišćenja iskaza zaštićenog svjedoka. Takođe je konstatovana izmjena činjeničnog opisa optužnice u presudi iz 2012. godine, čime je doveden u pitanje identitet između optužbe i presude. B. roBoviĆ

Privođenje Saše Borete

m. babović

ANDRIJEVICA: Predsjednik Jakov Milatović uručio donaciju

Bogatiji

fond najstarije biblioteke na sjeveru

ANDRIJEVICA - Na poziv predsjednika Crne Gore Jakova Milatovića, brojne institucije kulture donirale su izdanja iz svoje izdavačke produkcije za obogaćivanje fonda Gradske biblioteke i čitaonice u Andrijevici, najstarije biblioteke na sjeveru Crne Gore, osnovane 1892. godine.

– Zahvaljujući njihovom doprinosu, biblioteka će biti obogaćena publikacijama iz oblasti crnogorske kulturne baštine i savremenog stvaralaštva – stvarajući vrijedan fond posvećen državnoj kulturnoj istoriji. Ova zajednička akcija potvrđuje da nas kultura povezuje, gradeći osjećaj pripadnosti, poštovanja različito-

sti i jačanja društvene kohezije. To su trajne vrijednosti koje ostavljamo budućim generacijama – saopšteno je iz kabineta predsjednika Milatovića. Predsjednik Milatović je tokom posjete Andrijevici gdje je boravio tokom Dana te opštine uručio donaciju, uz zahvalnost svim institucijama koje su prepoznale značaj ove inicijative. Pozivu su se odazvale: Crnogorska akademija nauka i umjetnosti, Crnogorsko narodno pozorište, Državni arhiv Crne Gore, Kraljevsko pozorište Zetski dom, Matica crnogorska, Muzeji i galerije Podgorice, Nacionalna biblioteka Crne Gore „Đurđe Crnojević“, Narodni muzej Crne Gore. C.G.

VLADA: Eksproprijacija za izgradnju vodovoda javni interes

Za otkup zemljišta u Kolašinu 57.687 eura

PODGORICA – Vlada je donijela odluku kojom je utvrdila javni interes za eksproprijaciju nepokretnosti za potrebe izgradnje vodovodnog sistema kojim se obezbjeđuju potrebne količine vode za piće, sanitarne potrebe, protivpožarnu zaštitu i osnježavanje ski-staza planinskih centara Kolašin 1600 i Kolašin 1450.

– U cilju realizacije projekta neophodno je riješiti imovinsko-pravne odnose na kompletnoj trasi cjevovoda i ostale infrastrukture. Elaborat geodetskih radova-nepot -

puna eksproprijacija, za KO Smrčje i KO Mušovića Rijeka, za potrebe opštine Kolašin izradilo je privredno društvo Geo-Metar iz Podgorice. Komisija je procijenila nepokretnost na ukupan iznos od 57.687 eura – navedeno je u obrazloženju odluke.

Inače, projekat je vrijedan više od deset miliona eura. Njegovoj realizaciji se protive mještani Mušovića Rijeke jer je na rijeci Ljevaji planirana izgradnja dijela sistema za vodosnabdijevanje i osnježavanje planinskih centara na Bjelasici. C. G.

Zajednica opština Crne Gore obilježila 53 godine rada

Ključni partner države u zaštiti prava građana

MANOJLOVIĆ: Djelovali smo amandmanski ili kod Ustavnog suda na više od 180 zakona i podzakonskih akata.

Glas Zajednice čuo se i u pripremi 62 državne strategije i analize, a bila je i ključni akter u procesu decentralizacije

DUKAJ: Intenzivno radimo na zakonodavnom i strateškom okviru - pripremili smo novi zakon o lokalnoj samoupravi, izrađen je koncept zakona o lokalnim izborima, a prvi put radimo i na posebnom zakonu o lokalnim službenicima i namještenicima

PODGORICA – Iza Zajednice opština Crne Gore su izazovni periodi, ali i rezultati koji svjedoče o snazi lokalnih samouprava kada su povezane zajedničkim ciljevima – saopštila je generalna sekretarka Zajednice opština Mišela Manojlović na svečanosti povodom pet decenija rada te asocijacije.

Predstavljajući najvažnije rezultate u posljednih nekoliko godina, Manojlović je, prenosi PR pres servis, kazala da je Zajednica radila, djelovala amandmanski ili kod Ustavnog suda na više od 180 zakona i podzakonskih akata. – Nekima od njih vratili smo davno oduzete lokalne nadležnosti, nekima stvorili uslove za povećanje lokalnih prihoda ili sprečavanje milionskih rashoda, a nekima rješavali kadrovske i druge izazove opština ili gradili optimalniji okvir za kvalitetne usluge i kvalitetan život građana u lokalnim zajednicama – rekla je Manojlović.

DECENTRALIZACIJA

Podsjetila je da je Zajednica bila ključni partner Vlade i Skupštine u donošenju naj-

značajnijih propisa kao što su: Zakon o lokalnoj samoupravi, zakoni u oblasti planiranja, građenja i legalizacije, finansiranja lokalne samouprave, poreza i komunalnih djelatnosti. Glas Zajednice, kako je dodala, čuo se i u pripremi 62 državne strategije i analize, a bila je i ključni akter u procesu decentralizacije. – Na inicijativu Zajednice i uz punu podršku Kongresa lokalnih i regionalnih vlasti, početkom 2023. godine organizovana je monitoring misija Savjeta Evrope u Crnoj Gori, koja je prihvatila sve naše argumente i preporuke u vezi sa primjenom Evropske povelje o lokalnoj samoupravi. Proces decentralizacije je zapravo i započeo 2024. godine, kada je Savjet Evrope usvojio izvještaj te misije – kazala je Manojlović.

Ona smatra da centralizacija može imati puni efekat samo ako je prati i fiskalna decentralizacija koja je predmet naše posebne pažnje.

– Kontinuirano smo pružali podršku opštinama za pripremu i implementaciju donatorskih projekata. Efekti se vide u činjenici da im je samo u posljednje tri godine odobreno

Opštine – stub EU integracija

Ambasador Evropske unije u Crnoj Gori Johan Satler poručio je da su lokalne zajednice ključni stub evropskih integracija, ističući njihovu ulogu u sprovođenju reformi i podizanju standarda na terenu.

– Opštine su najbliže građanima. Vi najbolje znate sa kakvim se izazovima ljudi svakodnevno suočavaju. Bez vas nema stvarnih reformi niti primjene evropskih standarda na terenu –poručio je Satler.

ka za više od 720 polaznika. Uspostavili su i 15 strukovnih mreža službenika opština, kao novu formu međuopštinske saradnje, razmjene znanja i iskustava i ujednačavanja pravne prakse. Predsjednik Upravnog odbora Zajednice opština Radoš Žugić kazao je da su nezavisne institucije ključni stub svake demokratske države, a da je Zajednica opština, sa 53 godine postojanja, djelovanjem i nezavisnošću odolijevala brojnim promjenama – državotvornim, političkim i zakonodavnim.

više od 90 projekata ukupne vrijednosti većoj od 25 miliona eura. Osim toga, zalaganjem Zajednice, počevši od 2019. godine, uspostavljen je i Fond za predfinansiranje donatorskih projekata, koji je znatno olakšao povlačenje sredstava iz evropskih i drugih fondova – podsjetila je Manojlović. Istakla je i da Zajednica neposredno učestvuje u jednom broju evropskih projekata koji opštinama donose različite benefite. Najznačajniji je „Opštine za EU“ koji realizuju u partnerstvu sa Delegacijom EU u Crnoj Gori, u vrijednosti od milion eura, a prije par dana podnešen je i projekat u partnerstvu sa NALAS-om, u vrijednosti od dva miliona eura, koji će obezbijediti finansijska sredstva za infrastrukturu u svim opštinama.

fINANsIJE

Tokom posljednje dvije godine Zajednica je pružala i direktnu finansijsku podršku članicama za pripremu tehničk e dokumentacije za lokalne infrastrukturne projekte i dodijelila više od 800.000 eura. Osnovali su i Trening centar Zajednice i organizovali više od 60 obu-

Po riječima predsjednice Skupštine Zajednica opština Jelene Borovinić-Bojović duže od pet decenija Zajednica opština je stub podrške i prostor povjerenja, koji je opštinama omogućio da rastu, unapređuju svoje politike i uvijek stave potrebe građana u prvi plan. Ministar javne uprave Maraš Dukaj istakao je da je reforma lokalne samouprave jedan od ključnih prioriteta ministarstva na čijem je čelu. – Temeljimo je na principima decentralizacije, digitalizacije i demokratizacije - stubovima koji garantuju modernu, funkcionalnu i odgovornu upravu. Intenzivno radimo na zakonodavnom i strateškom okviru: pripremili smo novi zakon o lokalnoj samoupravi, izrađen je koncept Zakona o lokalnim izborima, a prvi put radimo i na posebnom zakonu o lokalnim službenicima i namještenicima – naveo je Dukaj. Paralelno sa tim, kako je dodao, pokrenuti su brojni razvojni projekti u oblasti digitalizacije, a poseban iskorak predstavlja inicijativa za uspostavljanje sistema evaluacije učinka lokalnih samouprava, koji će omogućiti donošenje javnih politika zasnovanih na relevantnim podacima, mjerljivim rezultatima i potrebama građana. Tokom svečanosti opštinama Šavnik, Tivat, Budva i Pljevlja dodijeljena su priznanja za najbolje prakse u lokalnim samoupravama. C. G.

Sa svečanosti u Zajednici opština

CRNA GORA JE ZEMLJA KNJIGE: Milatović u Andrijevici

Kolašin

Direktorica Srednje mješovite škole Andrijana Anđić zadovoljna interesovanjem u junskom roku

Pet đaka više – za malu

Andrijevicu velika brojka

ANDRIJEVICA – Direktorica Srednje mješovite škole u Andrijevici Andrijana Anđić zadovoljna je interesovanjem polumaturanata u junskom roku – upisali su 23 učenika.

– Prošle godine upisali smo svega 18. Ove smo, od 33 učenika, koliko ih je školske 2024/25. završilo osnovno obrazovanje, zadržali njih 23. Za malu Andrijevicu to je velika brojka – kaže Anđić.

RIZIK SE ISPLATIO

Đake su, smatra ona, privukli novi smjerovi.

– Od osnivanja, prije tri decenije, škola nije nudila nove smjerove. Posljedica toga

Kad nema privrede, nema dualne nastave

Uprave za statistiku – Monstat. Andrijevica, prema popisu iz 2023.godine, ima 3.910 stanovnika što je 1.161 manje nego na popisu 2011. Prosječna starost stanovnika je 43,08 godina, a mladih od 15 do 13 godina ima 651. Sagovornica Pobjede konstatuje da je ovo prelomna godina za školu, ali i za Andrijevicu jer je važno zadržati mlade. – Možda je nešto trebalo preduzeti ranije. Statistika je ukazivala na to. Škola je sa 200300 učenika, koliko je imala prije deceniju, spala na svega 86. Mislim da je ovo prelomna godina za našu škola i za Andrijevicu, da smo zaustavili loš trend, ali moramo nastaviti da se borimo za svakog đaka – kaže Anđić. Škola je, dodaje, za to spremna. Naglašava da imaju kadar koji promjene može da iznese. – Ozbiljno smo prišli promjenama, ništa nijesmo prepustili slučaju. Imamo naših profesora, neke ćemo angažovati sa strane ili sa Zavoda za zapošljavanje. U svakom slučajuspremni smo za ovaj veliki korak – kaže Anđić.

PODRŠKA OPŠTINE

je opadajući trend upisa, procijenili smo da su djeca zasićena tim programima i da nešto treba preduzeti. U januaru smo među učenicima završnih razreda u Andrijevici i Murinu sproveli anketu o njihovim interesovanjima, o tome što bi naše mlade moglo da zani-

SMŠ je od starih programa za školsku 2025/26. zadržala samo opštu gimnaziju, a ponudila je nove – automehaničar, kozmetičar (treći stepen) i tehničar drumskog saobraćaja (četvrti stepen)

ma i zadrži u rodnom gradu.

Na osnovu toga smo napravili plan. Od starih programa zadržali smo samo opštu gimnaziju i ponudili nove – automehaničar, kozmetičar (treći stepen) i tehničar drumskog saobraćaja (četvrti stepen). Pokazalo se kao dobar potez, rizik se isplatio - naši polumaturanti zainteresovali su se –kaže Anđić koja funkciju direktorice obavlja dvije godine. U junskom roku za opštu gimnaziju prijavilo se pet učenika, među kojima su dva sa

PODGORICA – Uprava za bezbjednost hrane, veterinu i fitosanitarne poslove uputila je apel maslinarima da hitno hemijski tretiraju stabla masline.

– Pregled klopki za kontrolu brojnosti muve masline na području Bara i Ulcinja (područje velikih maslinjaka – Valdanos) urađen je 16. jula. Sa svakog lokaliteta, uzorkovani su plodovi radi pregleda u entomološkoj laboratoriji, koji je urađen istog dana. Zbog povećane brojnosti muve masline i infestacije, apeluje se na maslinare da hitno izvrše hemijsko tretiranje stabala. Preporučuju se pre-

Ovo je prelomna godina za školu i Andrijevicu, prekinuli smo višegodišnji negativan trend upisa. Prvi put od osnivanja ponudili smo nove smjerove što se pokazalo kao dobar potez. Možda je nešto trebalo preduzeti ranije. Statistika je ukazivala na to. Škola je sa 200300 učenika, koliko je imala prije deceniju, spala na svega 86 – kaže Anđić

parati na bazi spinosada – saopšteno je iz Uprave. Pojašnjavaju da je u odnosu na prethodni pregled broj muva na većini lokaliteta povećan. – Pregled plodova pokazao je da samo na lokalitetima Bar 3 i Valdanos 2 nije bilo infestacije. Na lokalitetu Valdanos 1 registrovana je infestacija od 3,3 odsto, a na lokalitetima Valdanos 3, Bar 1 i Bar 2 – 6,6 odsto. Na lokalitetu Valdanos 4 zabilježena je infestacija čak 26,6 odsto. U plodovima su prisutna jaja i larve prvog stupnja –pojasnili su stručnjaci. Muva masline Bactrocera oleae Gmel je najznačajnija šte-

točina masline. Posljedice njenog napada su dvojake. Utiče na smanjenje prinosa i do 80 odsto, a drugo - kvalitet ulja od takvih maslina je lošiji i ogleda se u povećanom sadržaju slobodnih masnih kiselina, a i vrijeme čuvanja takvog ulja je kraće. Napada plodove u koje ženka polaže jaja kada dostignu veličinu zrna graška (kraj juna početak jula). U godinama jakog napada na jednom plodu se može naći nekoliko uboda trouglastog oblika koji vremenom potamni. Ishranom larva oštećuje tkivo slabeći vezu sa peteljkom i ubrzavajući sazrijevanje i otpadanje ploda. C. G.

Diplomom ,,Luča“, za kozmetičara želi da se obrazuje njih četvoro, a po sedam za tehničara drumskog saobraćaja i automehaničara.

– Očekujemo još prijava u drugom roku i da ćemo moći da formiramo planirana odjeljenja sa po 14 učenika. Računamo kao i do sada na razumijevanje Ministarstva prosvjete, nauke i inovacija koje nam je i prethodnih godina izlazilo u susret, uzimalo je u obzir negativne demografske trendove i odobravalo formiranje odjelje-

Stručnjaci upozorili da je u Baru i Ulcinju povećana brojnost muve masline

Učenici koji upišu trogodišnje stručne obrazovne programe imaju mogućnost školovanja po dualnom modelu, koji podrazumijeva učenje kroz rad kod poslodavca. Tokom trajanja praktične nastave učenicima se obezbjeđuje mjesečna novčana naknada, koja se progresivno uvećava svake školske godine – od najmanje 10 odsto do 20 odsto prosječne neto zarade u Crnoj Gori, odnosno od oko 100 do 200 eura. Direktorica Srednje mješovite škole u Andrijevici Andrijana Anđić kaže da njihovi đaci nemaju tu mogućnost.

– Privreda u Andrijevici slabo je razvijena pa đacima ne možemo da obezbijedimo da uče kroz rad što je svrha dualne nastave, jer nema poslodavaca. Nema uslova ni za obavljanje redovne prakse zbog čega je djeca obavljaju u Beranama. Naravno, nećemo odustati od nastojanja da sa poslodavcima kojih je malo dogovorimo obavljanje prakse – najavljuje Anđić.

nja sa manjim brojem učenika od propisanog – kaže Anđić. A da su demografski trendovi loši potvrđuju podaci

Srednja mješovita škola u maju naredne godine obilježava tri decenije rada. Uslovi za odvijanje nastave su, kaže Anđić, skromni.

– Najvažnije je da je objekat bezbjedan, ali u njega nije ulagano od otvaranja pa treba raditi na poboljšanju uslova, na modernizaciji. Prema najavama Ministarstva prosvjete i nauke planirano je renoviranje, čekamo red, svjesni smo da ne može sve odjednom, ali je to svakako neophodno – navodi Anđić.

Ona naglašava da škola ima odličnu saradnju sa Opštinom Andrijevica koja ulaže dodatne napore kako bi zadržali mlade.

– Opština nam uvijek izlazi u susret. Obezbijedili su stipendije za đake koji upišu našu školu. Tokom prvog razreda dobijaju mjesečno po 50 eura kao vid stimulacije. To je veoma značajno – navodi Anđić. D. ŠAKOVIĆ

OD OTVARANJA NIJE BILO ULAGANJA: Objekat Srednje mješovite škole

Počelo snimanje dokumentarnog filma

„Durmitor je Ona“ Vladimira Perovića

Poetska meditacija o putu jedne žene

PODGORICA - Na području Žabljaka počelo je snimanje kreativnog dokumentarnog filma „Durmitor je Ona“, u režiji Vladimira Perovića, u koautorstvu sa Jelenom Vuković, a u produkciji kuće „Atomic“ i u koprodukciji sa engleskom postprodukcijskom kućom „Molinare“.

Film nastaje kao izraz dubokog poštovanja prema prirodi i ženskoj snazi, kao i želje da s e kroz ličnu priču protagonistkinje dosegne univerzalna istina o povezanosti čovjeka i svijeta koji ga okružuje. Donosi poetsko-filozofsku meditaciju o unutrašnjem putu jedne žene - od djetinjstva u patrijarhalnom okruženju, preko ličnog buđenja i samospoznaje, do duhovnog oslobađanja u jedinstvu sa prirodom. Kroz impresivne vizuelne slike Durmitora i duboko intiman unutrašnji monolog, „Durmitor je Ona“

istražuje univerzalne teme ženstva, traume, prirode i smisla postojanja. Snimanje se realizuje na autentičnim lokacijama planine Durmitor i trajaće do kr aja jula. Film kombinuje dokumentarni i performativni pristup, uz eksperimentisanje sa zvukom i slikom, gdje priroda postaje ravnopravan učesnik filmske naracije. Pored Perovića, filmsku ekipu čine protagonistkinja i koautorka Jelena Vuković, direktor fotografije Ivan Čojbašić, dizajnerka zvuka Dora Filipović , asistent režije Matija Joksimović, asistent kamere Bojan Perović , organizator Ivan Perović, koordinatorka Svetlana Čojbašić, izvršni producent / koproducent Glen Gatard, a za PR zadužena je Jelena Božović Film je podržao Filmski centar Crne Gore na konkursu za kratkometražni dokumentarni film za 2024. godinu. A. Đ.

Program ,,Dječji muzički bioskop“ održan na festivalu KotorArt

Približavanje klasike djeci kroz animaciju

PODGORICA - Međunarodni festival KotorArt, u okviru programa za najmlađe, organizovao je jedinstveni događaj pod nazivom ,,Dječji muzički bioskop“ na Pjaci od kina. Publika je osim uživanja u zabavnim crtaćima i kvalitetnoj muzici mogla i da nauči nešto više o instrumentima, notama, načinima sviranja, ali i ponašanju tokom koncerata klasične muzike.

Koncept ,,Dječjeg muzičkog bioskopa“ podrazumijeva projekciju animiranih filmova na velikom platnu, uz uživo izvođenu muziku i zvučne efekte koje izvodi kamerni ansambl TEKIART. Animaciju je radio Blender Studio. Na ovaj način se klasična muzika približava djeci kroz njima blisku formu animacije, podstičući im pažnju, maštu i muzikalnost. U sastavu ansambla su gudački kvartet, horna, harmonika i set perkusija, a autorski potpis muzike nosi kompozitor Igor Andrić, uz djela Betovena, Deliba, Prokofjeva, Hačaturjana, Elgara, Ver-

Perkusionista Darko Karlečik za Pobjedu najavljuje koncerte danas u

U „sudaru“ marimbe

PODGORICA - Jedan od najautentičnijih i najinovativnijih perkusionista regiona Darko Karlečik iz Novog Sada, ovog vikenda donosi publici Crne Gore dva nesvakidašnja koncertna iskustva – prvo u okviru Tivatskog muzičkog festivala, gdje će večeras od 22 sata, pod zvjezdanim nebom Gornje Lastve, predstaviti svoj program „Marimba Sunset“, a već sjutra, u 18 sati, nastupiće na festivalu Wild Beauty Art na durmitorskoj Macan poljani, na Žabljaku.

Marimba – drvena kraljica melodijskih udaraljki – uz Karlečikovu virtuoznost otvoriće nova zvučna prostranstva između mora i planine. Od Baha do savremenih kompozicija za marimbu, od intimnih solo dionica do tehnički zahtjevnih komada sa trakom, Karlečik će publici ponuditi večeri koje će zvukom i emocijom povezati prostor i trenutak.

Povodom nastupa u Crnoj Gori, Karlečik za Pobjedu govori o ovom nesvakidašnjem muzičkom iskustvu i bitnim aspektima svoje izvođačke i pedagoške karijere.

Izbor programa koji izvodim i cjelokupnog repertoara koji držim u rukama čvrsto se oslanja na moju misiju kao marimbiste i perkusioniste, a to je promovisanje i popularizacija marimbe i udaraljki kao solističkih instrumenata. Vrijeme je da publika dobije priliku da prepozna ljepotu i virtuozitet ovih instrumenata i van ritam sekcija u orkestrima i ansamblima – kazao je Karlečik

iko Abe čija su djela inspirisana ljepotom prirode.

POBJEDA: Program koji ćete izvoditi spaja savremene kompozicije i elemente meditativne tišine. Kako balansirate između tih suprotnosti u muzici, i da li je možda priroda, posebno okruženje Durmitora, inspiracija za Vaš umjetnički izraz?

dija i filmsku muziku Torina Borovdejla Direktor agencije TEKIART, organizatora ,,Dječjeg muzičkog bioskopa“, Božidar Rajić, kazao je da je publici predstavljena klasična muzika kao nešto zanimljivije od onoga što je narativ, a samim tim mogli su da vide da je klasična muzika u stvari sastavni dio crtanih filmova koji su možda i najomiljenija umjetnost kod djece. - Mi ugrabimo tu pažnju koju dobijemo za vrijeme projekcije i između crtaća malo razgovaramo o muzici, instrumentima za koje se trudimo da promijenimo za svaku projekciju da bismo predstavili djeci što više instrumenata, čak i one koji su manje popularni, tako da djeca imaju predstavu što sve može da se svira i na koji način - kazao je Rajić. Pozitivne utiske nakon sinoćnjeg „Muzičkog bioskopa“ podijelila su i djeca iz publike. - Sve mi se svidjelo, a pogotovo crtani film o tome kako nastaje proljeće. Muzika je bila prelijepa i baš su lijepo svirali. Ovo se treba održavati često zato što je sve baš lijepo - kazala je jedna djevojčica iz publike. A. Đ.

POBJEDA: Wild Beauty Art festival naglašava prirodu, ekologiju i simbiozu umjetnosti sa netaknutim predjelima, dok se Tivat Music Festival odvija u jednom urbanom ambijentu koji sobom nosi i brojna obilježja naše baštine. Kako smatrate da će se Vaša izvedba povezati sa publikama koje dolaze iz ovih različitih kulturnih i geografskih konteksta? Da li prilagođavate svoje izvođenje ili ostajete dosljedni svom umjetničkom izrazu?

ARLEČIK: Uvijek se trudim da učinim oboje – da prilagodim svoje izvođenje ambijentu, ostajući dosljedan svom umjetničkom izrazu. U ovom slučaju sam za program u urbanijoj sredini kakav je Tivat odabrao repertoar koji pored klasičnih djela za marimbu obuhvata i djela za marimbu i traku, tj. elektroniku, dok na Žabljaku izvodim isključivo djela za solo marimbu, gdje centralni dio repertoara zauzimaju dvije kompozicije Ke-

KARLEČIK: Priroda i okruženje su mi uvijek inspiracija, kako u životu tako i u muzici. Kada su muzički kontrasti u pitanju, vremenom sam se izvještio da balansiram između različitih karaktera kompozicija. Tome je naravno doprinijela i činjenica da je perkusionistički repertoar, pogotovo za solo marimbu mlad, te za razliku od baroka i klasicizma kada prednjače duža, ciklična djela, mi imamo kraće kompozicije često dijametralno suprotnih karaktera. Dodatno mi je u tome pomogao rad na kompozicijama japanskih autora u kojima su često prisutne nagle dinamičke i karakterne promjene. Element meditativne tišine koji spominjete je u japanskoj kulturi poznat kao „Ma“ i označava u muzici prazan prostor između dva zvuka.

POBJEDA: Na koncertima često izvodite djela savremenih kompozitora poput Keiko Abe, Nebojše Jovana Živkovića ili Tomaša Golinskog. Koja Vas djela ili kompozitori najviše inspirišu kada se bavite interpretacijom savremene muzike i kako birate kompozicije koje ćete izvoditi?

KARLEČIK: Izbor programa koji izvodim i cjelokupnog repertoara koji držim u rukama se čvrsto oslanja na moju misiju kao marimbiste i perkusioniste, a to je promovisanje i popularizacija marimbe i udaraljki kao solističkih instrumenata. Vrijeme je da publika dobije priliku da prepozna ljepotu i virtuozitet ovih

instrumenata i van ritam sekcija u orkestrima i ansamblima. S tim u vidu, nemam neka konkretna djela ili kompozitore koje bih nužno izdvojio, već bih ovom prilikom naglasio da sam otvoren i izuzetno se radujem saradnji sa svim kompozitorima koji su spremni i kadri da sa mnom istražuju potencijal i pomjeraju granice perkusionističkih solo instrumenata. Mada sviram sve udaraljke, marimba definitivno zauzima posebno mjesto. Iz ovog razloga sam neizmjerno zahvalan Keiko Abe, koju sam imao prilike i lično da upoznam, ne samo na kompozicijama koje je napisala, već na njenom neumornom trudu i radu, čiji je rezultat i model marim-

be koju ja sviram, a publika ima prilike da čuje na ovim koncertima.

POBJEDA: Marimba je instrument koji u mnogim slučajevima ostaje u pozadini, ali Vi ste je učinili glavnim junakom svojih nastupa. Što Vam predstavlja marimba kao umjetnički alat, i kako joj pristupate kao solista?

KARLEČIK: Iako sam kao i većina djece počeo sa bubnjevima, kad sam upisao udaraljke u srednjoj školi, vremenom sam upoznavao svaki instrument pojedinačno i kroz vježbanje uvidio potencijal koji marimba pruža. Idealna prilika za testiranje njenih mogućnosti je bila moj maturski koncert. Za razliku od ritmičkih udaraljki, melo-

Ključ je radoznalost i želja za stvaranjem novog

POBJEDA: Kao učitelj i umjetnik koji je u stalnoj saradnji sa mladim muzičarima, što smatrate najvažnijim za razvoj novih talentovanih perkusionista i što je potrebno da bi neko postao istinski virtuoz na marimbi?

KARLEČIK: Za razvoj mladih perkusionista prvenstveno je potrebno da imaju

pristup svim instrumentima, što je kod nas još nažalost jedan od najvećih izazova. Takođe, potrebno je da mladi imaju profesore koji su, pored toga što su dobri svirači, dobri pedagozi – koji će da ih prate, prepoznaju njihove afinitete i shodno njima usmjeravaju. U svom radu se posvećujem tome da uvijek postavljam jasne

ciljeve sa svojim đacima i studentima na mikro i makro nivoima, kako bi imali jasnu viziju ka čemu streme. Što se virtuoziteta na marimbi, pa i na svakom drugom instrumentu, tiče, smatram da su potrebne velika ljubav i posvećenost u radu i vježbanju koje je višečasovno i svakodnevno i kad ste za to raspoloženi, a i kad nijeste.

Takođe, ključ je radoznalost i želja za stvaranjem nečeg novog. Ono na čemu ja dodatno insistiram u svom radu je obavezno slušanje drugih izvođača i odlasci na koncerte i samostalno istraživanje – ne radi poređenja sa nekim, niti kopiranja nečijeg stila, već radi inspiracije i poticanja sopstvene kreativnosti. Neizostavna je takođe svestranost

Kadar iz filma „Durmitor je Ona“

Perkusionista i marimbista Darko Karlečik

Tivtu i sjutra na Žabljaku

marimbe i prirode

dijske udaraljke poput marimbe i eventualno vibrafona su jedini instrumenti koji pružaju dovoljno tehničkih mogućnosti za cjelovečernji resital. Samo zamislite da idete na koncert na kome neko svira doboš ili timpane punih sat vremena i znaćete na što mislim. Između vibrafona i marimbe, marimba definitivno prednjači kao petooktavni instrument i zbog samog opsega. Nadalje, drvene pločice koje se prave od honduraskog palisandera daju posebnu mogućnost igre tokom dobijanja tona –u zavisnosti gdje udarim pločicu odzvoniće drugačiji alikvot – čime je muzički izraz dodatno obogaćen. Iako je marimba u centru moje profesionalne karijere već godinama, još umije da me iznenadi njen zvuk kada sviram u različitim okruženjima – tako da se radujem i da je čujem u prirodi, na otvorenom prvi put. Mislim da možete da zaključite da joj kao solista prilazim i dan-danas maltene sa dječjom znatiželjom i radoznalošću, uvijek otvoren da je upoznam još bolje i otkrijem nešto što do sada nisam.

OBJEDA: Tokata i fuga u D-molu J. S. Baha je dio Vašeg repertoara u aranžmanu koji ste sami napravili. Kako ste pristupili ovom djelu i na koji način ga interpretirate na marimbi, instrumentu koji nije tradicionalno povezan sa baroknim repertoarom?

KARLEČIK: Tokata i fuga u D-molu je definitivno izuzetak u mom repertoaru i nije tajna da sam ovaj aranžman napravio isključivo tati za ljubav. Kao marimbista i perkusionista lično izbjegavam da sviram transkripcije i aranžmane drugih kompozicija, jer sam stava da je svaki solistički koncert prilika da se pored tehničkih mogućnosti prikaže i predstavi repertoar za marimbu. Iako naravno nemam ništa protiv povremenih obrada, čak i popularne muzike, prečestim sviranjem raznih aranžmana se veoma lako stiče utisak da se na marimbi sviraju „poznate melodije“ za druge instrumente. Što se same interpretacije Baha tiče, česta diskusija je u samom pristupu, odnosno po-

koja znači obrazovanje van okvira svog instrumenta, u ovom slučaju marimbe, i poznavanje istorije muzike, teorije muzike, psihologije i sociologije muzike – sve to u svrhu što boljeg razumijevanja djela koja stoje pred nama. Tek kada tačno znamo šta se od nas kao svirača traži i kada to umijemo da iznesemo, stvaramo sebi prostor za sopstvenu interpretaciju i „lični pečat“.

stavlja se pitanje da li ostati dosljedan baroku i što više imitirati instrument za koji je djelo napisano ili dati sebi slobodu izraza. U ovom slučaju sam pokušao da nađem balans između ta dva, a koliko sam u tome uspio, vidjećemo po reakciji publike.

OBJEDA: Vaša karijera Vas je odvela na mnoge prestižne scene, od Beča do Pekinga. Kako biste opisali svoju umjetničku evoluciju tokom godina, posebno u kontekstu Vašeg usavršavanja i saradnje sa različitim ansamblima?

KARLEČIK: Kroz saradnju sa različitim ansamblima bih naglasio da je možda najveći razvoj u kontekstu mog usavršavanja rezultirao dodatnim upoznavanjem perkusionističkih instrumenata. Razlika je takođe kada sviram u čisto perkusionističkim sastavima ili sa nekim drugim instrumentima ili ako pratim pjevače. Ove situacije su me dovodile u poziciju da na drugačiji način posmatram i čujem svoje instrumente, da prepoznam kako moje kolege čuju u doživljavaju moje instrumente, te prilagodim svoj način sviranja i boju njihovog zvuka tako da se slažu sa instrumentima ili glasom sa kojim u tom trenutku sviram.

POBJEDA: U saradnji sa orkestrima kao što su Zagrebačka filharmonija i Beogradska filharmonija, kako se osjećate u ulozi orkestarskog muzičara, u odnosu na solističke nastupe? Koja je razlika u emocionalnom i tehničkom pristupu između ta dva formata?

KARLEČIK: Neminovno je da se rad sa ansamblima i orkestrima umnogome razlikuje od solističke prakse u svakom aspektu. Iako je tehnički aspekt lakši za savladati, u smislu vremena provedenog u vježbanju, koje je znatno kraće nego kada spremam solističke projekte, rekao bih da je moja odgovornost u ansamblu ili orkestru mnogo veća. Možda zvuči kontradiktorno, ali je istina. Kada sam sam na sceni i sviram solo koncert, mnogo više prostora imam za manipulaciju i interpretaciju, pa i ako se nešto desi, lakše popravim nešto ili samo nastavim dalje. U orkestru su udaraljke, s druge strane, često u službi ritma ili čistih efekata. Jasno mi je kako to može da dovede do pogrešnog utiska da je nama lakše da sviramo u orkestru, kada je u stvari sušta suprotnost – baš zato što smo tu da doprinesemo određenim efektima, kompletna odgovornost je na nama da to zvuči kako treba, pri čemu u sastavima zavise i naše kolege od naše preciznosti. I naravno ono što se redovno testira u radu sa drugim ljudima je sopstveno strpljenje i sposobnost prilagođavanja. J. NIKITOVIĆ

Reditelju Harisu Pašoviću u Budvi uručena nagrada Grad teatar

Ostavio dug i emotivan trag u regionalnom teatru

PODGORICA - Za decenije predanog rada na pomjeranju granica pozorišne umjetnosti i stvaranju prostora za ljudskost i različitost, Haris Pašović je na festivalu Grad teatar u Budvi primio istoimenu nagradu za izuzetan doprinos dramskom stvaralaštvu. U amfiteatru Manastira Svete Trojice u Stanjevićima, nagrada je uručena neposredno pred izvođenje njegove najnovije predstave „Svijet mogućnosti“, koja afirmiše ideju inkluzije i pokreće pitanje što zapravo znači biti vidljiv – na sceni, ali i u životu.

Ova nagrada simbolično je povezana sa višedecenijskim angažmanom Pašovića na unapređenju savremenog teatra u regionu. Veče je otvorila direktorica JU Grad teatar Milena Lubarda-Marojević koja se osvrnula na proces nastanka predstave „Svijet mogućnosti“, naglašavajući njen duboko društveni karakter. Predstava je, prema njenim riječima, prevazišla sva očekivanja. - Zamajac za sve to što se desilo sa ovim projektom i što nastavlja i dalje da živi, nalazi se u duši jednog izuzetnog čovjeka, a to je Haris Pašović, dugogodišnji saradnik i prijatelj festivala, reditelj, pozorišni autor, kom večeras imamo čast da dodijelimo i nagradu Grad teatar – rekla je Lubarda-Marojević. Predsjednica žirija za dodjelu nagrade Branislava Lije-

šević evocirala je dugi i emotivni trag koji je Haris Pašović ostavio na festival i regionalnu pozorišnu scenu.

- Nagrada Harisu Pašoviću trebalo je da bude dodijeljena još 1991. godine poslije predstave „Čekajući Godoa“. Međutim, nagrada za dramsko stvaralaštvo počela je da se dodjeljuje 1994. godine. Dugo smo se sjećali te predstave i zbog izvanredne režije i antologijske glumačke podjele u kojoj su bili Žarko Laušević, Miki Manojlović, Miodrag Krivokapić, Slavko Štimac

- kazala je Liješević, istakavši jedan od najsimboličnijih elemenata predstave.

- Sjećali smo se i čuvenog Beketovog drveta koje je u Pašo-

vićevoj režiji izlazilo iz kofera. Čekali smo da to drvo iz kofera olista. Čekali smo i njegove nove predstave, sjećajući se „Buđenja proljeća“, „Ptica“ u Jugoslovenskom dramskom pozorištu, te Bunjuelovog „Hamleta“ na Dubrovačkim ljetnim igrama. Međutim, sljedeći put kad se otvorio kofer, izašle su ruševine jednog grada. A u središtu naš reditelj, koji je zajedno sa Suzan Sontag ocjenjivao jednog novog sarajevskog Godoa 1993. godine. Mnogi su njegovi sugrađani ostali živi i mentalno zdravi zahvaljujući predstavama koje je tada pravio pod granatama, u sarajevskim pozorištima bez struje, vode, hrane - kazala je Liješević.

Nagradu je Pašoviću uručila članica Savjeta JU Grad teatar, Anita Šabotić. Pašović je, vidno dirnut, bio zahvalan i „Gradu teatru“ i publici. - Znate, u našim jezicima, riječ „ponizan“ i „poniznost“ nema uvijek nekako pozitivno značenje. „Što se ti imaš ponižavati?“, tako se kaže. Ali poniznost je u mnogim kulturama osnova pogleda na svijet, i u religijskom, i u umjetničkom, i u svakom drugom smislu. U ovom vremenu narcizma, u kojem je uvijek „ja“ na prvom mjestu, ja stojim ponizno ispred ove nagrade. Jer ovo što je kazala Branislava je kao da se radi o nekom drugom - rekao je Pašović i priznao da ga je vijest o nagradi zatekla. R. K.

Izložba radova Ivana Đurišića otvorena u Umjetničkoj galeriji „Velimir A. Leković“

PODGORICA - Samostalna izložba radova savremenog crnogorskog slikara Ivana Đurišića, pod nazivom „Dekonstrukcija algoritma“, otvorena je u Umjetničkoj galeriji „Velimir A. Leković“, u okviru likovnog segmenta 38. „Barskog ljetopisa“. Njegova djela prepoznaju se po snažnom koloritu, dinamičnoj kretnji i višeslojnosti značenja, što ih čini savremenim refleksijama o ulozi slike u digitalnom dobu.

Istoričarka umjetnosti i likovna kritičarka Petrica Duletić je, otvarajući izložbu, istakla da na platnu umjetnik prepliće stvarno i nestvarno, sintetiše i razjedinjuje, a ti procesi, unutar samog umjetničkog djela, otvaraju široke prostore za gledaočevu percepciju, za mogućnost dijaloga, za nove i sasvim moguće zaključke. - Naglašenom imaginacijom

i senzibilitetom, Ivan otvara prostore u kojima pojmovi moguće i nemoguće, prošlo i buduće, blisko i daleko, mrtvo i živo, gube svoja suprotna obilježja, i kreće se u svije-

tu oslobođenom svih vanjskih odnosa. Slike su ispunjene čudesnim i nestvarnim bićima, deformisanim ljudskim i životinjskim svijetom, koji borave u isprepletanom mnoštvu

neobičnih predmeta, rastinja i arhitekture, zajedno, jedni drugima nepoznati. Ovo umnožavanje i nagomilavanje formi u suštini je vrlo pažljivo organizovano, građeno od često postavljenih geometrijskih mrežastih struktura –kazala je Duletić. Đurišić je izrazio zadovoljstvo što je izložba njegovih radova uvrštena u program „Barskog ljetopisa“. - Trudim se da budem iskren u ovome što radim i nadam se da ćete osjetiti dio te iskrenosti - poručio je Đurišić. Umjetnik je rođen 1977. godine u Podgorici, a diplomirao je i magistrirao slikarstvo na Fakultetu likovnih umjetnosti na Cetinju, u klasama profesora Dragana Karadžića i Ratka Odalovića. Član je Udruženja likovnih umjetnika Crne Gore i već više od dvije decenije prisutan je na savremenoj umjetničkoj sceni, s nizom zapaženih izložbi u zemlji i inostranstvu. A. Đ.

Sa uručenja nagrade Harisu Pašoviću

Sa izložbe u Baru

Svečano otvoren IV ,,Trofej Podgorice“ na Stadionu malih sportova

Počelo fudbalsko ljeto pod Goricom

Ovo je kultno mjesto na kojem su se sastajali fudbalski asovi poput Zorana Božovića, Deja Savićevića, Peđe Mijatovića, Želja Petrovića… Pravi je doživljaj ponovo gledati majstore fudbala na ovom obnovljenom stadionu. Ovdje su se odigrali neki od najvećih turnira u Jugoslaviji – istakao je Dragan Šico Mugoša, legenda jugoslovenskog malog fudbala, koji je simboličnim udarcem sa centra otvorio ovo prestižno takmičenje

Popularna manifestacija Sekretarijata za sport Glavnog grada - ,,Trofej Podgorice“, čiji je tehnički organizator FK Centar, svečano je sinoć počela.

Stadion malih sportova do 22. avgusta biće poprište omiljenog spektakla među ljubiteljima malog fudbala u našem gradu i šire. Interesovanje za učešće ekipa i ove godine je bilo ogromno, o čemu dovoljno govori podatak da su sva 52 dostupna mjesta popunjena za samo 30 sati.

Ekipe su podijeljene u 13 grupa po četiri ekipe, u kojima će igrati po sistemu ,,svako sa svakim“, nakon čega slijedi eliminaciona faza i borba za nagradni fond od 12.000 eura. Četvrto izdanje manifestacije, kao i prethodna tri izdanja, ima humanitarni karakter jer će prihod od kotizacija, ukupno 10.000 eura, biti preusmjeren u dobrotvorne svrhe, čime organizatori još jednom pokazuju društvenu odgovornost. Prvi dan programa počeo je u

19 časova utakmicom mlađih kategorija ekipa Fudbalito i FK Centar, nakon čega su posjetioci mogli da uživaju u revijalnom nadmetanju ekipa zaposlenih u Glavnom gradu i sportskih novinara.

NADMETANJE

Organizator turnira Miloš Antić, ispred Sekretarijata za sport Glavnog grada, navodi da je ove godine prijavljeno 12 ekipa manje nego prošle godine, jer se pokazalo da je sistem takmičenja lani bio predug, te

da mečevi posebno trećeg kola nijesu bili previše interesantni. - Po dvije najbolje plasirane ekipe iz svake grupe i šest najboljih trećeplasiranih naći će se među najboljih 32, odnosno u šesnaestini finala – naveo je Antić. Utakmice će se igrati svake večeri od 19:30 do 23:30 časova, a organizatori pozivaju publiku da dođe u što većem broju. - Ekipe su jake. Očekujemo da bude interesantno i publici... Cilj nam je da pomjerimo granice u odnosu na prethodne godine, tu mislim na masovnost publike, da zainteresujemo i djecu, da imamo aktivnosti za sve generacije, posebno za najmlađe, da igraju košarku, fudbal, tekbol, stoni-tenis... Tu će biti i brojni sponzori, koji će dijeliti poklončiće, kao i razna takmičenja. Neka bude fer-plej i da pobijedi najbolja ekipa – kazao je Antić, uz napomenu da je nagradni fond 12.000 eura, a da će 10.000 eura (od kotizacije ekipa) biti dodijeljeno u humanitarne svrhe.

DRUŽENJE

Takmičarski dio zvanično je počeo u 21 sat premijernim mečom turnira između timo-

Paneli sa fotografijama fudbalskih asova

Na samom ulasku na Stadion malih sportova postavljeni su paneli sa fotografijama koje simbolizuju ovaj turnir i Stadion malih sportova. - Ovaj kutak predstavlja istorijat ne samo ,,Trofeja Podgorice“, već kompletnog Stadiona malih sportova od otvaranja 1969. godine. To je svojevrstan ,,lavirint“ koji najbolje pokazuje što je sve postigao ,,Trofej Podgorice“ kao manifestacija za vrlo kratak period – poručuje organizator turnira Miloš Antić

va Centar Admiralbet i Cedis, na kojem je početni udarac simbolično izveo Dragan Šico Mugoša, legenda jugoslovenskog malog fudbala.

- Drago mi je što se nakon duge pauze mali fudbal vratio na ovaj stadion pod Goricom. Ovo je kultno mjesto na kojem su se sastajali fudbalski asovi poput Zorana Božovića, Deja Savićevića, Peđe Mijatovića, Želja Petrovića… Pravi je doživljaj ponovo gledati majstore fudbala na ovom obnovljenom stadionu. Ovdje su se odigrali neki od najvećih turnira u Jugoslaviji. Moja ekipa ,,Restoran Park“ krajem sedamdesetih godina ponijela je pehar među blizu 400 ekipa. Učestvovao sam prethodnih godina kao igrač i kao trener. Sada uživam da gledam, ima dobrih igrača i ekipa – kazao je šezdesetšestogodišnji Mugoša, iskazujući zadovoljstvo što je ove

Završena izgradnja privremenog parkinga u Bloku pet koji će krasiti drvored košćela i kedrova

Stubove

Glavni grad završio je izgradnju privremenog parkinga na donedavno zapuštenoj parceli pored TC Bazar, između ulica Blaža Jovanovića i Dalmatinske, u Bloku pet.

Ekipe gradskog Zelenila prethodnih dana nasule su zemlju i novim sadnicama oplemenile prostor između novoizgrađenog parkirališta i trotoara. Međutim, stubovi za uličnu rasvjetu, koji su ranije postavljeni na zemljanoj površini uz saobraćajnice, nijesu izmješteni nego su sada nasred novoizgrađenih pješačkih staza širokih oko metar i po, pa predstav-

ljaju barijeru za prolaznike, roditelje sa djecom u kolicima, osobe s invaliditetom, pa i bicikliste... - Ekipe firme Staze d. o. o. završile su izgradnju novog privremenog parkinga u neposrednoj blizini TC Bazar. Prostor raspolaže sa oko 220 parking mjesta i znatno će doprinijeti olakšanju saobraćaja i poboljšanju uslova za stanovnike – saopšteno je iz gradskog preduzeća Putevi. Iz gradskog preduzeća Zelenilo objavili su da su započeli formiranje drvoreda na pomenutoj lokaciji. - Nakon što su kolege iz Puteva izgradili novi privremeni parking prostor kod TC Bazar, između Dalmatinske i

i nebezbjedno - stubovi nasred trotoara

Ulice Blaža Jovanovića, započeli smo radove na formiranju drvoreda sa obje stra-

ne ulica koje graniče parking prostor. Prostor za parkiranje oplemenićemo sa 31 sad-

nicom košćele i kedra, a biće zasađena i živa ograda – naveli su iz Zelenila, uz napomenu da će sadnju biljnog fonda pratiti i ugrađen hidrosistem kako bi biljni fond imao dovoljne količine vode tokom cijele godine. Međutim, ko iole razmišlja o bezbjednosti i funkcionalnosti staza za pješake primijetiće da su one i na ovom potezu urađene na loš način. Naime, u okviru izgradnje novog parkinga izbetonirani su trotoari širine oko metar i po. Ali stubovi za uličnu rasvjetu koji su ranije postavljeni na zemljanoj površini uz saobraćajnice nijesu izmješteni, nego su se našli nasred staza za pješake i sada predstavljaju svojevrsne barijere.

godine njemu pripala čast da svečano otvori ovo prestižno takmičenje. Mlađani fudbaleri FK Stari aerodrom Nedim Pepić i Andrija Simonović (2014. godište) uživali su u igri tekbola sa drugarima, dok se na glavnom terenu igrala utakmica. - Dolazili smo na turnir i prethodnih godina. Uživamo ovdje. Dolazićemo svako veče i ove godine - kazao je Nedim, sa kojim se složio i njegov drug i saigrač Andrija. Bojana Andrijašević na popularni poligon došla je sa dvogodišnjom ćerkom Elenom - Dolazila sam i prethodnih godina. I ovoga puta sam ovdje sa familijom. Ćerkica se zabavlja dok mi navijamo za ekipu sportskih novinara u kojoj igra moj muž Mario – kazala je Andrijašević. I. MITROVIĆ

Dovoljno je bilo samo ,,preslikati“ način na koji je to urađeno prekoputa ulice - ispred zgrada u Bloku pet gdje su stubovi za javnu rasvjetu postavljeni na travnjaku uz pješačku stazu, kako ne bi ometali kretnje pješaka. Nažalost, ovo nije izolovan slučaj. Brojni su primjeri širom grada gdje su stubovi za rasvjetu ili saobraćajni znaci postavljeni nasred trotoara, što dovodi u pitanje ko i na koji način odobrava realizaciju takvih poslova. Krajnje je vrijeme da se ovoj ustaljenoj, lošoj praksi stane nakraj, jer ipak sve što se radi - radi se za građane i u interesu njihove bezbjednosti. Prilikom otvaranja gore navedenih radova 3. juna ove godine, iz Glavnog grada su saopštili da će na ovom prostoru biti 213 parking mjesta i šest mjesta za OSI. Kako su tada naveli, vrijednost radova na izgradnji parkinga kod TC Bazar iznosi oko 230.000 eura +PDV. Podsjećamo, prethodna gradska uprava na ovoj lokaciji planirala je formiranje parka i sportsko-rekreativne zone, za što je bio urađen i projekat. I. MITROVIĆ

Nepraktično

Detalj sa utakmice Centar Admiralbet - Cedis

S. MILOVIĆ

Uoči albuma „Bagrem“ koji će biti objavljen u septembru, crnogorski muzičar predstavio još jednu pjesmu

Ivan Bjeković objavio novi singl „Oči tvoje“

PODGORICA - Crnogorski muzičar Ivan Bjeković objavio je prošle sedmice novi singl „Oči tvoje“.

Ovo je druga pjesma u nizu, sa novog albuma „Bagrem“ koji će biti objavljen u septembru, koju je Bjeković predstavio publici

u relativno kratkom vremenu. Muziku i aranžman za ovu numeru radili su Jasmin Mišić (Hrvatska) i Ivan, dok je

tekst napisao Siniša Bjeković. Značajan udio u uspješnoj realizaciji cijelog projekta dala je i Renata Perazić koja je otpjevala prateće vokale, kao i Senad Drešević u čijem studiju su „Oči tvoje“ i snimljene. Pjesmu prati i spot, koji je djelo zajedničkog rada Aleksandra Vlahovića i Miloša Đorđevića R. Z.

RAZGOVOR: Antonino Šimić, frontmen hrvatskog krosover fank/rok sastava Banda turizma, govori za Pobjedu o novom singlu, bendu, dosadašnjem radu i planovima

MAKARSKA / PODGORICA – Hrvatska krosover fank/rok grupa Banda turizma nešto je potpuno novo i inovativno na regionalnoj muzičkoj sceni. Ovaj bend, koji čini devet članova, prošle sedmice objavio je pjesmu „Neću radit“, koja ima sve predispozicije da postane nezvanični ljetnji hit ovogodišnje turističke sezone u Hrvatskoj. Upravo to je i bio povod da porazgovaramo sa njegovim osnivačem i frontmenom, Antoninom Šimićem (Tončijem), koji nije krio da je ideja o zvuku i imenu benda bila „u ladici par godina“.

- „Kockice“ su se tek počele slagati, kao i prve pjesme, negdje u maju 2023. godine kad sam zbog raznih okolnosti i razočaranja odlučio da prestanem raditi produkciju za druge bendove i izvođače, nakon 10 godina studijskog rada, i posvetiti se sam sebi i svojim idejama. Inspiracija se u meni nakupljala godinama i sve to se brzo konkretizovalo u prvi album „Spašavanje turista u japankama na Biokovu“ - ispričao je Šimić na početku razgovora za Pobjedu.

NAZIV BENDA

On s ponosom ponavlja da ova kreativna ekipa trenutno broji devet ljudi, te da imaju i još jednog pridruženog člana (udaraljkaša), koji nastupa s njima kada ima vremena, jer „puno svira sa trenutno najpopularnijim mladim pjevačem u Hrvatskoj“.

- Svi smo većinom iz Dalmacije (Makarska, Primošten, Šibenik i Ugljan), ali imamo i par „kontinentalaca“. Naš zvuk je spoj dosta krosover žanrova zbog raznih uticaja fanka, roka, re-

Dalmatinski fank za iscrpljene sezonce

gea, pa sve do dalmatinske zabavne pop muzike i italo diska. Sve to zajedno zapakovali smo u, kako ga mi nazivamo, „Dalmacija fank“ - navodi on. Pojašnjava da je prvobitni naziv benda bio Banda del Turismo.

- No, da ne bi bilo zabune, ipak je ovo hrvatski, odnosno dalmatinski bend, pa je Banda turizma puno konkretnije ime za naše područje. S obzirom na teme koje obrađujemo, kao

i zbog toga što nas ima jako puno u bendu, mislim da nam dobro leži - smatra Šimić.

DOSADAŠNJI RAD I NASTUPI

Banda turizma za sad ima jedan studijski album, pet singlova i nekoliko ekranizovanih pjesama.

- Na albumu smo imali jako puno gostiju, prijatelja i kolega kao što su Tihomir Pop Asanović (iz legendarne grupe Ti-

me), Saša Antić iz TBF-a, grupe One Dread i mnogih drugih - podsjeća on.

Iako su do sada dobijali puno poziva da sviraju van granica Hrvatske, uglavnom su nastupali u Zagrebu.

- Još smo na početku. Trenutna logistika i popularnost benda nije na nivou da bi mogli dobiti idealne tehničke i relativno pristojne finansijske uslove. Ako dodam još da neki članovi imaju i druge projekte i nastupe, onda kalendar treba jako dobro posložiti i organizovati barem par mjeseci unaprijed - iskren je Šimić.

UZORI I MUZIČKA SCENA

Svi u bendu imaju svoje muzičke uzore, a njemu su neki od njih: Rambo Amadeus, TBF, Kuzma i Shaka Zulu, Šo Mazgon, Dino Dvornik

- Ako ćemo od stranih, to mogu biti izvođači počev od Vulfpeka, pa sve do Tower of Power, Bob Marlija i Pantere - dodaje on. Kada je riječ o crnogorskoj muzičkoj sceni, na njega i njegov muzički razvoj, naglašava naš sagovornik, definitivno najviše je uticao Rambo Ama-

deus, koji je čak dobio posvetu i citat u omotu njihovog CD-a. - Takođe, Who See Klapa mi je odlična, a imao sam priliku sarađivati i snimati sa mladim bendom Highway prije par godina – ističe Šimić, koji tvrdi da je uvijek nastojao da ono što radi bude iskreno, direktno i uvjerljivo. - Nikako se nijesam snalazio u ljubavnim tematikama i problematikama, ali ni socijalno angažovanim tekstovima... Sve vrijeme mi je ovo što radimo ispred nosa. Rođen sam u Dalmaciji, tu završio turističku školu i Fakultet za turizam i menadžment. Mislim da imam tema i ideja na pretek, a sve što sam vidio – doživio sam i osjetio. Inspirišu me neki događaji i ljudi u određenom trenutku –izjavio je on.

DALMATINCI I CRNOGORCI

Banda turizma nedavno je objavila pjesmu „Neću da radim“. Šimić je mišljenja da će svako ko je radio „krvavi sezonski posao svaki dan, sa mnogo prekovremenih i bez slobodnih dana, jako dobro razumjeti tekst i poentu pjesme“.

Svi smo većinom iz Dalmacije (Makarska, Primošten, Šibenik i Ugljan), ali imamo i par kontinentalaca. Naš zvuk je spoj dosta krosover žanrova zbog raznih uticaja fanka, roka, regea, pa sve do dalmatinske zabavne pop muzike i italo diska – objašnjava Šimić

- Tema nije nužno besposličarenje, već iscrpljenost od teškog rada, dok vremena za odmor, opuštanje i uživanje nema ni na vidiku. Svi poželimo ponekad malo isključiti telefone, otići na neko ostrvo, nestati i prepustiti se hedonizmu - jasan je Šimić. On ocjenjuje i da postoje mnoge sličnosti između Dalmatinaca i Crnogoraca.

- Možda je mit da ste vi tamo i mi ovdje lijeni. Po meni, samo smo malo više „lagani“. Evo, recimo, ja kad pogledam iza sebe u 34. godini ostvario sam i napravio sve što sam htio i o čemu sam sanjao, kako u muzičkoj i profesionalnoj karijeri, tako i u privatnom životu, jer sam ostvaren, imam porodicu i krov nad glavom. Osim toga, svi članovi benda su virtuozi na svojim instrumentima, tehnički potkovani, naslušani kvalitetne muzike, neki čak i akademski obrazovani u oblasti muzike, tako da se ni za njih ne može baš reći da su lijeni – konstatovao je on.

PLANOVI

Šimić otkriva da će se bend u narednom periodu baviti promocijom pjesme „Neću radit“, koja je ujedno i prvi singl sa drugog studijskog albuma koji planiraju da snime i objave sljedeće godine. - U avgustu ćemo uzeti godišnji, odmoriti se i napuniti baterije, a već u septembru, na godišnjicu prvog albuma, objavićemo lajv audio i video album sa koncertne promocije u Vintage Industrial Baru u Zagrebu. Probaćemo i što više pisati, raditi i nastupati. Naravno, voljeli bismo da to bude i kod vas u Crnoj Gori ako se ukaže prilika. Ja sam prije par godina nastupao sa jednim bendom u Kotoru i bilo mi je prelijepo –zaključio je, u razgovoru za Pobjedu, Antonino Šimić, osnivač, pjevač i frontmen Bande turizma. Milovan MARKOVIĆ

ZA sAd imAju jedAn studijski Album i pet sinGlOVA: Banda turizma

F. Kovačević

eneRGiČne ROk-pOp pjesme mu itekAkO pRistAju: Ivan Bjeković

Malo je falilo do sna

PODGORICA - U dramatičnom četvrtfinalnom rukometnom meču, sa puno preokreta, juniorke Crne Gore poražene su od Njemačke (35:33) i u na-

stavku šampionata igraće za plasman od petog do osmog mjesta. Prvi rival je Mađarska.

Nažalost, izabranice trenera Igora Markovića posusta-

le su u finišu utakmice, iako su na isteku 57. minuta bile u igri da slave (32:32). Našem timu nedostajalo je sreće i više odmornih igračica u trenucima odluke, ali izdanje i karak-

Crnogorski ABA 2 ligaš nastavio da sklapa tim za narednu sezonu

ter koji su pokazale zaslužuje poštovanje. Prepoznala je to i publika pa je oko hiljadu gledalaca ovacijama pozdravilo ,,lavice“. Od početka drugog poluvreme-

Ivanović ponovo u Podgorici Bemaks

PODGORICA - Nakon

jedne sezone provedene u ekipi Teoda, Danilo Ivanović vratio se u Podgoricu Bemaks, za koju je nastu-

pao u sezoni 2023/2024. Ivanović je, samim tim, treće pojačanje našeg kluba, nakon što su ugovore potpisali Aleksa Bulajić i Petar Mi-

nić. Ivanović (2003), koji igra na poziciji plejmejkera, minule sezone upisao je četiri nastupa za Tivćane u ABA 2 ligi, kao i 18 u EKO I A MCKL,

gdje je imao prosjek 6,7 poena i 3,6 asistencija po meču. Najbolju partiju Ivanović je upisao protiv Ibra kada je u postigao 18 poena. R. P.

Festivalu dječjeg tenisa u Bijelom Polju Stojanović

PODGORICA - Aktuelni šampion kraljevske klase - Horhe Martin voziće na Velikoj nagradi Češke, koja je na program ovog vikenda.

Poslije tri mjeseca od kobnog pada u Kataru, kada je doživio prelom 11 rebara, svjetski as je dobio zeleno svjetlo od ljekarske komisije Moto GP šampionata.

Branilac titule je imao peh prije starta šampionata zbog čega je propustio tri trke. Španac je, inače, juče potvrdio da će i naredne godine voziti za Apriliju. A.M.

PODGORICA – Teniski savez Crne Gore uspješno je organizovao Festival dječjeg tenisa u Bijelom Polju, u TK Elite. Na festivalu je ukupno učestvovalo 18 dječaka i djevojčica uzrasta od šest do devet godina. Odigrani su mečevi u okviru crvenog i narandžastog turnira (na skraćenim terenima, prilagođenim uzrastu djece). U narandžastom - najbolja je bila Anastasija Stojanović, dok je u crvenom najbolji bio Filip Grgurević

Teniski savez Crne Gore će u narednom periodu organizo-

vati još dvije promocije tenisa u okviru programa Festival dječjeg tenisa i to u Nikšiću i Ulcinju, tako da će biti obuhvaćene sve crnogorske re-

gije u kojim će biti prezentovan tenis za najmlađi uzrast. Cilj ovog projekta je popularizacija i omasovljenje tenisa u Crnoj Gori. R. P.

U polufinalu šampionata Evrope igraće Austrija i Španija, odnosno Danska i Njemačka. Za plasman od 5. do 8. razigravaće Francuska - Hrvatska i Crna Gora - Mađarska (,,Morača“ - 19.30h)

na naše mlade rukometašice su jurile zaostatak, izjednačile u 50. minutu (28:28), posljednji put povele u 54. kada je bilo 31:30, ali je favorit zahvaljujući većoj rotaciji i izuzetnom kvalitetu, ipak, došao do pobjede i plasmana u polufinale. Bojana Peličić je realizovala svih devet sedmeraca, Elena Mitrović je postigla šest, dok je Natalija Lekić pet puta zatresla protivničku mrežu. Maja Ceklić je dobila priznanje za igračicu utakmice sa četiri gola, a isti broj pogodaka imala je i Sanja Andrijašević A.MARKOVIĆ

PODGORICA - Crnogorski automobilista Filip Kunčer nastupaće, u okviru Renault Clio Cup, na prestižnoj italijanskoj stazi ,,Misano World Circuit Marco Simoncelli“. Trka je za vikend, a predstavlja jedno od ključnih takmičenja u kalendaru serije. Naš automobilista se nakon odličnih rezultata trenutno nalazi na osmom mjestu u generalnom plasmanu u konkurenciji od skoro 60 vozača, a ovo ga svrstava među deset najboljih vozača šampionata. Uoči trke u Mizanu, kako se navodi, tim je fokusiran na dodatnim napredovanjem u poretku i osvajanju novih bodova. Staza u Mizanu duga je 4,2 kilometra i poznata je po tehnički zahtjevnim krivinama i brzim sekcijama koje testiraju granice vozača i mašine. Renault Clio Cup okuplja talentovane vozače i timove iz različitih zemalja, a Kunčer ponosno predstavlja Crnu Goru. R. A.

U Norveškoj održano prvenstvo Evrope u atletici za mlađe seniore

Vesna

Kljajević bez finala

PODGORICA – Crnogorska atletičarka Vesna Kljajević nije uspjela da se plasira u finale bacanja kugle na Evropskom prvenstvu za mlađe seniore u norveškom Bergenu. Članica mojkovačke ,,Tare“ je nastup u kvalifikacijama

završila na 26. mjestu hicem od 13,66 metara. U bacanju kugle normu za učešće na Evropskom prvenstvu (14,40 metara) izborile su 32 atletičarke. Kljajević je normu izborila rezultatom 14,95 metara. Kljajević je bila jedina predstavnica Crne Gore u Norveškoj, a putovala je u pratnji trenera Danila Ristića. Na takmičenju nastupa ukupno 1.198 atletičarki i atletičara iz 44 države, a na spisku rezervi nalazi se još njih 47. R. P.

Ništa novo na najvećoj biciklističkoj trci Pogačar ,,gazi“

PODGORICA - Slovenac Tadej Pogačar pobjednik je 12. etape 112. izdanja Tur de Fransa. Član Emirejtsa je dionicu od Oša do Otakama (dugu 180,6 kilometara) završio za četiri

sata, 21 minut i 19 sekundi. Jonas Vingegor je do 11 kilometara do cilja vodio, ali ga je Pogačar nadmudrio i do kraja uvećao prednost u odnosu na vozača Visme. Na najtežem usponu na Pirine-

jima Slovenac je napravio odlučujući korak i obezbijedio razliku od dva minuta i 10 sekundi. Pogačar je upisao 20. jubilarnu pobjedu na Turu, a 102. u karijeri. R.A.

Moto GP

Crnogorke očekuju još dva meča na prvenstvu Evrope

Potcjenjivanje i poraz su zabranjene riječi

PODGORICA - Potcjenjivanje je zabranjena riječ, uvjerili su se naši vaterpolisti protiv Kine u posljednjem meču grupne faze Svjetskog prvenstva. Realno, pobjeda nije dolazila u pitanje, kao što ne bi smjela ni danas od 14.45 sati protiv Kanađana u osmini finala, ali da razmišljaju po principu ,,lako ćemo“, na ovo mogu da zaborave.

Kritike su bile na mjestu nakon posljednjeg meča, kao što su i pohvale bile glasne od startnog trijumfa protiv Grčke i čak poslije poraza od Hrvatske jer su ,,ajkule“ bile u igri za remi do finiša utakmice. Upravo ova prva dva meča, bez oscilacija, daju nadu da bi igrači selektora Dejana Savića mogli, poslije Kanade, u četvrtfinalu sa Španijom da odigraju utakmicu snova. Koju, realno, posljednjih godina, na ovako velikim takmičenjima, i to u samom finišu protiv renomiranih rivala, skor da nije ni bilo. Uželjeli su se i navijači jake, moćne i sigurnije vaterpolo reprezentacije, koja je u Singapuru pokazala da ima snage da prođe veliku prepreku i uđe u borbu za medalju. A onda je sve otvoreno i praktično bi odličje bilo blizu. Ali, o tom-potom, prvo Kanada, koja je realno bolja od Kine, a onda ,,furija“.

NEMA POPRAVNOG

KANADA U MISLIMA Kanađani su pokazali dobar vaterpolo u posljednjem porazu nakon peteraca od Brazila, a istakao se golman Milan Radenović sa 13 odbrana. Imaju Kanađani još nekoliko igrača koji bi mogli da prave određene probleme u ofanzivi, ali realno, sa odbranom kakvu je pokazao naš tim, teško da mogu ozbiljnije da priprijete. Očekuje se da naši centri ponovo budu ključ, kroz isključenja protivničkih igrača, za lake golove. A ova utakmica mogla bi, bez obzira što je eliminaciona, da posluži stručnom štabu za taktičke varijante i za ono što ih realno u neđelju čeka. - Tek kada završimo meč sa Kanađanima, mislićemo o onom što slijedi i eventualnom duelu sa Špancima - kazao je Radović. A. MARKOVIĆ Crna Gora protiv Kanade danas igra meč za plasman u četvrtfinale SP

Osmina finala

- Otvorili smo dobro turnir, igrali sasvim solidno protiv Grčke, još bolje protiv Hrvatske. Uslijedio je neočekivan pad protiv Kine, ne znam da li je došlo do opuštanja, ali treba da zaboravimo taj meč. Bilo bi ipak dobro da

nam ostane u glavi za nastavak takmičenja da bismo znali kako ne treba da se ponašamo i kako ne smijemo da izgledamo – jasan je ljevoruki Đuro Radović Slijedi nokaut faza, popravnog nema, a kroz istoriju velikih takmičenja ovakvi rivali su

našem timu često znali da prave velike probleme. - Nokaut faza sama po sebi donosi pritisak jer nema više popravnog. Ako igramo na 100 odsto možemo da se nosimo sa svima, ako nijesmo na maksimumu - onda smo u problemu i može da se desi da izgu-

bimo od bilo koga. Zato je meč sa Kinom došao kao šamar. Da nas probudi u pravom trenutku. I protiv Kanade je najvažnije kakvi ćemo biti mi, treba da svaki segment podignemo za jedan nivo i onda sam siguran da ćemo se plasirati u četvrtfinale - poručio je Radović.

Srbija/Japan-SAD Rumunija/Mađarska-Hrvatska

PODGORICA - Žrijeb za prvu rundu kvalifikacija za Evropsko prvenstvo košarkašica održaće se 23. jula u Minhenu.

Za razliku od prethodnih godina, FIBA je odlučila da napravi novi sistem kvalifikacija, koji će omogućiti da učestvuje više reprezentacija i samim tim da svi imaju šansu da se domognu kontinentalne smotre. Novi format kvalifikacija odvijaće se u četiri ,,prozora“, počeće u novembru ove godine, a završiće se u februaru 2027. godine.

Naredni ženski Eurobasket organizovaće ponovo četiri države – Belgija, Finska, Litvanija i Švedska, koje će samim tim direktno izboriti prolaz, a baš zbog toga biće smještene u posebnu grupu. Naime, prvu rundu kvalifikacija igraće 27 selekcija, koje će kroz dva ,,prozora“ (od 9. do 19. novembra i od 8. do 18. marta) tražiti prolaz dalje.

U prvoj rundi kvalifikacija nastupiće Crna Gora, Austri-

ja, Azerbejdžan, BiH, Bugarska, Hrvatska, Kipar, Danska, Estonija, V. Britanija, Grčka, Island, Irska, Izrael, Letonija, Luksemburg, Holandija, S. Makedonija. Norveška, Poljska, Portugal, Rumunija, Srbija, Slovačka, Slovenija, Švajcarska i Ukrajina. Ove selekcije biće raspoređene u šest grupa (pet po četiri tima i jedna sa tri ekipe).

Pobjednici i drugoplasirani timovi iz svake grupe, kao i tri najbolje trećeplasirane ekipe (ukupno 17 timova) nastaviće kvalifikacije u drugoj rundi. Ostale selekcije – Belgija, Španija, Italija, Francuska, Njemačka, Češka, Turska i Mađarska igraće kvalifikacije za Svjetsko prvenstvo u martu 2026. godine. Belgija i ostali domaćini šampionata (Finska, Litvanija i Švedska)

igraće u grupi H, dok se preostalih sedam ekipa automatski kvalifikuje za drugu rundu kvalifikacija za Evropsko pr-

venstvo. Timovi koji ne prođu prvu rundu kvalifikacija nastavljaju takmičenje u pretkvalifikacijama za Evropsko

prvenstvo 2029. godine. FIBA je odredila ,,šešire“ po kojima će se odvijati žrijeb za prvu rundu kvalifikacija 23.

jula od 13 časova – naša reprezentacija nalazi se u prvom, gdje su još Srbija, Velika Britanija, Slovenija Grčka, BiH i Slovačka. Te selekcije neće nam biti rivali. Potencijalni rivali su u ,,šeširima“ 2, 3 i 4. Drugi čine Letonija, Portugal, Hrvatska. Ukrajina, Poljska, Švajcarska i Izrael. U trećem su Luksemburg, Holandija, Danska, Bugarska, Rumunija, Island i Norveška, a u posljednjem nalaze se Estonija, S. Makedonija, Kipar, Austrija, Irska i Azerbejdžan. U drugoj rundi kvalifikacija nastupiće 24 tima – 17 iz prve runde kvalifikacija i sedam iz kvalifikacija za Svjetsko prvenstvo. Druga runda kvalifikacija za EP igraće se u novembru 2026. i februaru 2027. godine, tako što će se obaviti žrijeb, a formiraće se šest grupa sa po četiri tima. Po dvije najbolje plasirane selekcije iz šest grupa uz četiri domaćina ( Belgija, Finska, Litvanija i Švedska) izboriće prolaz na šampionat Evrope. R. P.

FOKUS NA KANAĐANE: Crnogorski vaterpolo tim u Singapuru

Marko Bakić u Iranu

PODGORICA - Crnogorski fudbalski reprezentativac Marko Bakić nastaviće karijeru u iranskom

Persepolisu nakon što je u prethodnoj sezoni sa uspjehom nosio dres grčkog Ofija.

Rekordni ugovor u ženskom fudbalu

Smit u Arsenalu

za 1.100.000 eura

PODGORICA - Olivia Smit potpisala je najveći ugovor u konkurenciji fudbalerki. Kanađanka je postala najplaćenija na svijetu sa 1.100.000 eura po sezoni. Ona je sve dogovorila sa Arsenalom, a 20-godišnjakinja je potpisala četvorogodišnji ugovor.

Smit je 2023. godine postala profesionalna fudbalerka, nakon što je igrala na američkom koledžu, a u Liverpul je prešla iz Sportinga za 200.000 funti. Njen novi klub je osvojio 15 titula u Engleskoj, a prošle sezone drugi trofej u Ligi šampiona. R. A.

Iskusni vezista potpisao je jednogodišnji ugovor sa klubom iz Irana uz mogućnost produžetka na još dvije sezone.

Prethodna godina je za našeg fudbalera bila poprilično dobra, sa Ofijem je izborio finale Kupa Grčke na antologijski način kada je prinudno bio u ulozi golmana i u posljednjim sekundama meča odbranio slobodan udarac. Međutim, u finalu su poraženi od Olimpijakosa 2:0. Za Ofi je odigrao 80 utakmica i postigao devet golova uz šest utakmica.

Crnogorac iza sebe ima bogatu karijeru u kojoj je nastupao za Mogren, Budućnost, Torino, Speciju, Fiorentinu, Belenenseš, Bragu, Muskron i Alkorokon.

Iskusni vezista nastupao je u čak šest evropskih liga, a u dresu reprezentacije Crne Gore upisao je 35 nastupa. Bakić će se, kako je potvrđeno na sajtu kluba, priključiti pripremama Persepolisa u Turskoj, gdje će obaviti ljekarske preglede i započeti treninge sa ekipom. R. P. Crnogorski

Privremeno napustio Slaviju Prag Vladimir Perišić

PODGORICA - Vladimir

Perišić (20) privremeno napušta Slaviju Prag – crnogorski napadač pozajmljen je slovačkim Košicama.

Nekadašnji ofanzivac Budućnosti, iz koje je prošlog septembra otišao u Češku, zadužio je u novom klubu dres sa brojem 87. Naš mladi reprezentativac potom je predstav-

Oglasio se Željko Komnenović, prvi čovjek Tivta, nakon što je Uefa drakonski sankcionisala Arsenal

Akt pojedinaca nanio je veliku štetu klubu

PODGORICA - FK Arsenal drakonski je kažnjen od Uefe zbog namještanja internacionalne utakmice sa Alaškertom prije dvije godine u kvalifikacijama za Ligu konferencija. Tivćani su izbačeni na 10 godina iz evropskih takmičenja, a uz to moraju da plate pola miliona eura. Rigorozno su sankcionisani i pojedini fudbaleri, kao i jedan od funkcionera kluba sa Jadrana. Predstavnik kluba Ranko Krgović i igrač Nikola Čelebić kažnjeni su doživotnom zabranom rada u fudbalu, a po 10 godina će van sporta morati da provedu fudbaleri Ćetko Manojlović, Radule

Živković i Dušan Puletić Povodom kazne oglasio se i saopštenjem Željko Komnenović, predsjednik opštine Tivat. - Kao i svi Tivćani, ljubitelji lokalnog kluba, njegove duge i bogate tradicije, i ja lično žalim što je na sve postignuto i ostvareno u proteklom periodu, a ostvareno je mnogo, pala sjenka kaznenih mjera koje je klubu izrekla UEFA. Na prvi pomen sumnji u nezakonite aktivnosti u vezi sa utakmicom protiv Alaškerta, zajedno sa predsjednikom kluba, Osnovnom državnom tužilaštvu u Kotoru podnio sam inicijativu za formiranje predmeta u okviru kojeg bi se ispitale sve insinuacije. Ovim sam pokazao

svoju, ali i spremnost lokalne uprave da pojedince suoči sa posljedicama mogućih nezakonitih radnji. Tada sam javno rekao da neću i ne mogu stati iza korupcije i ma koje druge nelegalne aktivnosti – tog sam stava i danas. Po podacima kojima raspolažem kao podnosilac prijave, Osnovno državno tužilaštvo u Kotoru je na jesen 2023. formiralo predmet. Trenutni status predmeta mi nije poznat. Konačan stav lokalne uprave biće utemeljen na ishodu ovog predmeta i rezultata drugostepenog postupka kod Fife. Lokalna uprava uložila je značajna sredstva u oporavak kluba, posebno u infrastrukturu koja je danas na zavidnom

ljen na Košickoj areni. Perišić je prethodno nastupao za B tim praške Slavije, a na 17 utakmica postigao je šest golova. Ekipa Košica je prošlu sezonu završila na petom mjestu, sa po 11 pobjeda i remija, uz 10 poraza. Titulu je ubjedljivo osvojio Slovan iz Bratislave sa 18 bodova više od drugoplasirane Žiline. D. K.

nivou. Svoj veliki doprinos dao je i Fudbalski savez Crne Gore. FK Arsenal ima najbrojniji podmladak u Crnoj Gori. Na terenima je svakodnevno oko 400 djece. Ulaganja samim tim smatram opravdanim. Lokalna uprava je u skladu sa svojim mogućnostima i nadležnostima rad kluba podržala, kako bi se ostvarivali izuzetni rezultati. Akt pojedinaca, već sada je jasno, nanio je veliku reputacionu štetu Arsenalu i svi involvirani će snositi odgovornost. Na upite medija o opštinskom finansiranju kluba dužan sam reći da je ugovor o sufinansiranju, koji je potpisan za tekuću godinu, velikim dijelom realizovan. Nijesu nastupile okolnosti koje su predviđene ugovorom, a koje bi dovele do njegovog jednostranog raskida. Interes lokalne zajednice u ovoj stvari i dalje je nesporan, posebno imajući u vidu mlade generacije koje stasavaju i igraju braneći boje grada. Njima smo dužni šansu – piše u saopštenju. R. A.

Sutjeska velikom pobjedom u Zalaegersegu eliminisala Dinamo Brest u 1. kolu kvali kacija za Ligu konferencija

Herojski do naredne runde

Za Sutjesku je 17. jul definitivno taličan – prije šest godina Sutjeska je na jučerašnji dan eliminisala Slovan u prvom kolu kvalifikacija za Ligu šampiona, a sinoć je uspjela da napravi brejk protiv Dinamo Bresta (2:0) i nadoknadi minus, nakon poraza na svom terenu (2:1), čime je izborila prolaz u drugo kolo kvalifikacija za Ligu konferencija.

Nakon što Sutjeska prije sedam dana nije imala sreće kraj Bistrice, večeras je crnogorski tim pokazao da je zaista zaslužio prolaz u drugu rundu, gdje ga očekuje dvomeč protiv Beitar Jerusalima.

Sutjeska je prvo golom Ivana Vukčevića u 74. minutu stigla do prednosti, čime je neutralisala minus, a zatim u 89. minutu, preko Vasilija Čavora, stigla do drugog gola i tako bez produžetaka riješila sve i mogla da proslavi prolaz u narednu rundu.

Za razliku od meča kraj Bistrice, Sutjeska je u revanš ušla mnogo hrabrije, odlučnije i ofanzivnije. Dinamo je bio povučen, kao da brani mnogo veću prednost, a ne minimalnu, a Nikšićani su već u petom minutu mogli do gola – nakon sjajnog centaršuta Čavora, Kalezić je šutirao sa sedam – osam metara, ali je golman Dinama bio na mjestu. Odmi-

calo je vrijeme, Dinamo je bio potpuno van prilike da ugrozi rivala, a Sutjeska sve hrabrija, očigledno vidjevši da može da igra sa timom iz Bjelorusije. U 14. minutu Tošković je oprobao svoj udarac sa ivice kaznenog prostora, ali je lopta otišla tik pored stative. Veliku šansu imali su Nikšićani u 27. minutu, ali Čavor nije iskoristio zicer sa pet metara, već je šutirao preko gola. Sutjeska je imala sve

– inicijativu, posjed, šanse, a Dinamo je u prvom dijelu igre priprijetio samo u 33. minutu, kada je Bikov, koji je pogodio u prvom meču evrogol, pokušao iskosa sa desne strane, ali je Giljen siguran. U nastavku je bilo jasno da će Sutjeska imati problema, jer je Dinamo fizički spremniji. Međutim, Bjelorusi nijesu ozbiljnije priprijetili Nikšićanima, koji su nakon prvih 15 minuta

u nastavku, uspjeli da naprave šansu, ali je Tošković nakon ubačene lopte Đinovića, šutirao malo iznad gola. Trener Milija Savović nije imao mnogo opcija na klupi, ali je u 68. minutu uveo Ivana Vukčevića, koji je pet minuta kasnije pogodio. Bolju igru od starta i inicijativu Sutjeska je ,,naplatila“ u 73. minutu – nakon kornera Šimuna, Šćekić je glavom zakačio loptu koja je stigla do

Vukčevića, a rezervista Sutjeske sa 12-13 metara pogodio donji desni ugao za slavlje gostiju – 0:1. Mogao je Dinamo, kao i u Nikšiću, odmah da odreaguje nakon gola Sutjeske, ali je u 78. minutu Giljen bio siguran nakon makazica Pavloveca. Činilo se da će biti teško, jer će Dinamo sve dati da izbjegne produžetke. Ali, Sutjeska je djelovala dobro, određene pokušaje Giljen je lako rješavao, da bi u 89. minutu Nikšićani stigli do drugog gola – Đinović je poslao dugu loptu sa svoje polovine, Čavor odigrao dupli pâs sa Vukčevićem, a zatim lijepo pogodio nakon što je loptu poslao u donji desni ugao – 0:2. Utakmice drugog kola igraju se 24. i 30. jula. R.PEROVIĆ

Fudbaleri Dečića preskočili Sileks i zakazali dvomeč sa bečkim Rapidom u 2. kolu kvali kacija za Ligu konferencija

Uspjeh Dečića, produženo evropsko ljeto, prolaz u 2. kolo kvalifikacija za Ligu konferencija i zakazani dueli sa velikanom iz Austrije – bečkim Rapidom. Pobjeda od 2:0 u Tuzima bila je dovoljna za revanš sa Sileksom u Skoplju, gdje su gosti poveli brzim golom, potom dozvolili domaćinu da izjednači i napada, da povede u finišu, ali ne i da krajnji ishod dovede u pitanje. Ukupno 3:2 za našu ekipu. Drešaj i društvo su iz svoje dominacije upali u krizu u posljednjih dvadesetak minuta uvodnog dijela – i to je trajalo do kraja meča na kampu FS Sjeverne Makedonije. Ipak, gosti su izdržali, dalje idu zahvaljući trijumfu kod kuće, Lijepi trenuci za Dečić koji će u narednoj rundi takmičenja biti autsajder, ali će imati čast da u Crnu Goru dovede klub ogromne tradicije, imena i renomea, kakav je Rapid Beč, čiji dres je svojevremeno nosio naš najveći fudbaler, aktuelni predsjednik FSCG – Dejan Savićević

Sileks je prvi krenuo sa centra, ali samo 180 sekundi kasnije bio je prinuđen da ponovo izvede loptu sa polovine igrališta. Razlog je, naravno, najbolje moguće otvaranje utakmice od strane Dečića koji je poveo

Produženo evropsko ljeto

već u trećem minutu. Došli su Tuzani do posjeda, krenuli u napad sa sredine, da bi lopta otišla na lijevo krilo do Vuka Strikovića. Nije to bila obećavajuća pozicija za udarac, ali pokušao je hitronogi ofanzivac kojem se posrećilo da postigne gol nakon kardinalne greške mladog golmana Ljupčea Đekova Nijesu izabranici Nebojše Jandrića mogli da požele ljepši početak duela u Skoplju, u najranijoj fazi revanša imali su ukupnih 3:0 protiv predstavnika Sjeverne Makedonije koji se našao u bezizlaznoj situaciji. Djelovalo je da je to početak evropskog kraja Sileksa koji je jednom nogom eliminisan sedam dana ranije kada je izgubio u Tuzima sa dva razlike. Našao se domaćin u teškoj situaciji poslije jeftino primljenog pogotka pred svojim navijačima, a u uvodnih dvadesetak minuta mogao je da doživi pravi rezultatski debakl. Toga je pošteđen zahvaljujući krivcu vodeće egzekucije koji je poslije grubog kiksa u dva navrata spasio svoje – odbranio je nogom prizemni šut Stefana Golubovića iskosa sa desne strane, a potom i zicer svih zicera Strikoviću koji je

nakon dodavanja Petra Sekulovića ostao sam ispred čuvara mreže Đekova. Umjesto mreže, pogodio je jedinog čovjeka kojeg je imao pred sobom. Nekoliko puta je ispao golmanov brat blizanac Đorđe i pravo je čudo kako Tuzani nijesu stekli još ubjedljivije vođstvo. Dečić je mogao posve da zatvori - ne meč, nego dvomeč – ali dozvolio je protivniku da oživi nadu u preokret. Kazna za promašaje stigla je u

27. minutu kada su gosti izgubili loptu u opasnoj zoni, stigao je centaršut sa krila, zatim i vrhunska odbrana Igora Nikića poslije trzaja glavom Miljana Govedarice, ali je Adi Alić odbitak sproveo u mrežu.

Pala je koncentracija gostujućeg tima koji je prepustio rivalu inicijativu i igru prema naprijed. Bila je opterećena zadnja linija Tuzana, koji su održali egal do poluvremena. Pali su Tuzani, a u drugom mi-

Stadion: trening centar Petar Miloševski. Gledalaca: 2000. Sudija: Viktar Šimušik

nutu nadoknade prvog poluvremena primili su novi gol koji je poništen zbog faula nad Andrejom Bajovićem Igrači Sileksa tražili su isključenje za Nikića zbog igre rukama van kaznenog prostora. Jače i konkretnije su Makedonci udarali u nastavku. Prekombinovali su se kada je gol visio u vazduhu, potom je Darko Dodev iz slobodnjaka sa 25 metara uzdrmao prečku, dok je preokret stigao u 80. minutu kada je Aldin Hrvanović pogodio iz drugog plana – utrčavši ispred Žarka Tomaševića Dao je Sileks sve da odvuče utakmicu u produžetke, pucao je iz svih pozicija, ali nije imao snage za treći pogodak. Srećniji i spretniji je bio Dečić koji je zadovoljno okončao put u Skoplje. D. KAŽIĆ

Stadion:

Detalj sa meča u Sjevernoj Makedoniji

Nikšićani su odigrali odličan meč i zasluženo slavili u gostima

O LESENDRU I VRANJINI U PROŠLOSTI

Autor: Slobodan ČUKIĆ

„IZGORE KA’ VLADIKA ZA LESENDROM“

Odluka skadarskog vezira da zaposjedne Lesendro i Vranjinu je dijelom bila motivisana potrebom da se Skadar zaštiti od crnogorskih udara i da se prva linija turske odbrane postavi još kod ta dva ostrva. Sa tim planom i započinje pripovijest o izreci: „Izgore ka’ vladika za Lesendrom“. Evo kako o tome piše Lazar Tomanović 1891. godine:

„Između Vranjine i Vira kao da pluta Lesendra. To je jedna povelika hridina, s koje se može braniti pristup s jezera na Vranjinu i ulazak u Rijeku Crnojevića. Na tome otočiću Petar II bio je ogradio kulu, i u njoj postavio stražu, koja je bdila na toj važnoj tačci protivu ljute Arbanije. Sasvijem je naravno to smetaloTurcima i g. 1843 u septembru mjesecu, dok je Petar II s vojskom bio na Grahovu prama vojsci svoga pobratima Stočanina (Ali-paša Stočević), skadarski vezir, Osman-paša Skopjak napade iznenada na Lesendru i Vranjinu sa 50-60 oružanijeh lađa i topovima. Na Lesendri je bilo u kuli 25 druga, koji su se hrabro branili; ali uzalud, kad im nije mogla po vodi pomoć stignuti. Neprijatelj je uspio, da se iskrca na taj otočić i teškijem gvozdenijem ćuskijama probije zid na kuli, pa unutra stade bacati bumbe. Tako od hrabre posade 7 ostaše mrtvi, a 18 njih ranjenijeh zarobe. Pošto je pala Lesendra i Vranjina je gotova bila. Vranjinaši su prvi dan junački odbijali neprijatelja, ali pošto su vidjeli, da je Lesendra u neprijateljskijem rukama, noću na svojim ribarskijem čamcima umaknu kroz tursku flotilu na crnogoreki brijeg. Sjutri dan Turci zapale selo Vranjinu od 30-40 kuća i lagumaju slavni vranjinski manastir iz osnova, da mu traga nije ostalo. U tome padu Vranjine i Lesendre ostalo je mrtvijeh, ranjenijeh i zarobljenijeh Crnogo-

Junaci koji su izginuli braneći maleno ostrvo

Njegoš je na Lesendru i Vranjini „sagradio po jednu odbrambenu kulu“. Nije jasno da li je pritom na Lesendru obnovio neku razrušenu kulu ili je izgradio novi objekat, ali je to bilo neposredno pred prepad 16. septembra 1843, kada su oba ostrva pala u turske ruke

raca do 60 druga; a Turaka tri put više” (L. Tomanović, Petar II. Petrović-Njegoš, „Nova Zeta“, april, 1891. godine).

PRAVI DESANT

Dakle, sve je započelo invazijom na Lesendro i Vranjinu pred sami kraj ljeta 1843. godine. Skadarski vezir je preduzeo napad na ta ostrva u momentu dok je vladika sa dijelom crnogorske vojske boravio u okolini Grahova. Radilo se o pravom desantu, izvedenom sa petnaest većih

Govoraše se i to - piše Rade Turov Plamenac - da je Njegoš najžalosniji bio što su ga vješto prevarili Ali-paša Rizvanbegović i Osman paša Skopljak, što je Ali-paša podiga vojsku na Grahovo te sa tim izazva Vladiku Rada te je on pozva svu crnogorsku vojsku na Grahovo protivu Ali-paše

Njegoš se u pismu Osman-paši iz aprila 1844. godine osvrnuo na zauzimanje i paljenje Vranjine: „A ti, kako ču da mene doma nije, preko mira opali one 20 ribarskijeh kućah u Vranjinu i namjesti oko nje lađe i topove carske, uhvati 10-15 staracah i bogaljah na nju, te ih i danas mukama mučiš“

lađa naoružanim topovima većeg kalibra, koje je pratilo više od četrdeset transportnih plovila. Po Njegoševim riječima, turske snage su brojale oko 10.000-12.000 ljudi. Osman-paša je sve brižljivo isplanirao. Toliko brodova i toliko ljudstva imali su i zadatak da spriječe Crnogorce s obale da priskoče u pomoć opkoljenim Crnogorcima na ostrvima, u čemu su u potpunosti uspjeli.

Crnogorska posada na Lesendru je izginula do jednoga, kaže Branko Pavićević (Istorija Crne Gore IV, 262). Andrija Jovićević kaže da su neki pobijeni, a nekolicina zarobljeni i odvedeni u Skadar.

SPOMEN-PLOČA

Na tvrđavi Lesendro, na bedemu sa istočne strane, stoji ploča s imenima dvadeset pet Crnogoraca koji su poginuli braneći to ostrvce od Osman-paše 1843. godine. Natpis glasi:

ШУТАНА ЈОКИЦА / ЛЕКИЋ ПЕТРА ИЛИЈА / МАРКИШИЋ ТУРАНА МАРКО / МАШАНОВИЋ МАРКОВ САВО / ПЕЈАКОВИЋ ВУКОТИН МИЋУН / ПРЉА ИВАНОВ КОЈИЦА / РАДОМАН ВУКОТИН БЕЛО / РАДОМАН ЂУКАНОВ ИЛИЈА / РАДОМАН

VRANJINAŠI NA MUCI Branioci Vranjine su pružali otpor punih 12 časova, ali su u toku noći napustili položaje i lakim lađama uspjeli da se provuku kroz tursku flotilu. Iskrcali su se u dijelu prema Dodošima koji je kontrolisala crnogorska vojska. Tu su dočekani s velikim pogrdama zbog toga što nijesu ostali na Vranjini i svi izginuli (Istorija Crne Gore IV, 262). Njegoš ovo pominje u jednom pismu. Osman-pašine trupe su se nakon zauzimanja ostrva zaputile ka Dodošima, s namjerom da ih zauzmu. Ali, skadarski vezir je odustao od te zamisli kada je saznao da se tamo nalazi oko hiljadu crnogorskih ratnika. Odmah zatim počeo je da gradi moderno utvrđenje na Lesendru, u kojem je smjestio 500 vojnika, opremljenih topovima. Njegoš se u pismu Osman-paši iz aprila 1844. godine osvrnuo na zauzimanje i paljenje Vranjine: „A ti, kako ču da mene doma nije, preko mira opali one 20 ribarskijeh kućah u Vranjinu i namjesti oko nje lađe i topove carske, uhvati 1015 staracah i bogaljah na nju, te ih i danas mukama mučiš“ (Petar A. Lavrov, „Petar II Petrović Njegoš, vladika crnogorski, i njegova književna djelatnost“, Institut za crnogorski jezik i književnost, Podgorica, 2013, 165).

Rade Turov Plamenac pripovijeda o otimanju Lesendra i Vranjine u svojim memoarima. Govoreći o uzroku Njegoševe smrti, pominje da je vladika „dobio tu bolijest na sebe od tuge, što nije mogao povratit Lesendro i Vranjinu koje mu bjehu osvojili Turci godine 1843. pa ih on ne moga povratit ni bojem ni diplomackim putem, a sa obojema je pokušava koliko je gođ mogao. Govoraše se i to da je najžalosniji bio što su ga vješto prevarili Ali-paša Rizvanbegović, vezir hercegovački, i Osman paša Skopljak, vezir skenderinski, što je Ali-paša podiga vojsku na Grahovo te sa tim izazva Vladiku Rada te je on pozva svu crnogorsku vojsku na Grahovo protivu Ali-paše, te sa tim okolinu Lesendra i Vranjine ostavio praznu bez vojske, te tako oslobodio Osman-paši položaj te je moga osvojit od Crne Gore bez velike teškoće i bez straha Lesendro i Vranjinu“ („Memoari“, CID, Podgorica, 1997, 3940). (Nastavljase)

Spomen-ploča na Lesendru

Vranjina početkom prošlog vijeka

Petar II Petrović Njegoš

Crna Gora

Ministarstvo prosvjete, nauke i inovacija

za potrebe Programa unaprjeđenja crnogorskog obrazovanja, Ministarstv o prosvjete, nauke i inovacija Crne Gore raspisuje

MEĐUNARODNI TENDER/POZIV ZA DOSTAVLjANjE PONUDA

U cilju realizacije Programa unaprjeđenja crnogorskog obrazovanja, Ministarstvo finansija Crne Gore potpisalo je kredit sa Evropskom investicionom bankom (EIB) u iznosu od 18 miliona eura i dobilo grant od strane Investicionog Okvira za Zapadni Balkan (WBIF) u iznosu od 11 miliona eura Iz navedenih sredstava planirana je realizacija projekta nabavke usluga „Stručni nadzor nad izgradnjom osnovne škole City kvart u Podgorici“

Procedura nabavke će se sprovoditi u skladu sa EIB Vodičem za nabavke za pro jekte koje finansira EIB (GtP) dostupno na: https://www.eib.org/en/publications/20240132-guide-toprocurement-for-projects-financed-by-the-eib.htm

Očekivani period implementacije projekta, odnosno izvršenja ugovornih usluga je 32 mjeseca od momenta zaključivanja ugovora. Period implementacije ugovora obuhvata:

• Početna faza projekta u trajajnju od 1 mjeseca;

• Nadzor nad izvodjenjem radova u trajajnju od 18 mjeseci;

• Nadzor nakon izgradnje objekta (garantni period) u trajajnju od 12 mjeseci;

• Faza zatvaranja projekta u trajanju od 1 mjeseca

Kriterijumi na osnovu kojih će dostavljene ponude biti evaluirane/ocijenjenje su: kvalitet tehničke ponude, nakon čega se ocjenjuje finansijska ponuda. Dodatne i detaljnije informacije sadržane su u tenderskoj dokumentaciji.

Način prijave:

Sva domaća i strana pravna lica su pozvana da dostave ponude.

Zainteresovana pravna lica mogu zatražiti pojašnjenja ili dodatne informacije u vezi obavezne tenderske dokumentacije na sljedećoj mejl adresi: luka mijanovic@mpni.gov.me

Svi zainteresovani ponuđači ponude moraju dostaviti u zatvorenom omotu/koverti na adresu: Ministarstvo prosvjete, nauke i inovacija, Vaka Djurovića b.b., kancelarija 6, Podgorica, Crna Gora, najkasnije do 5 septembra 2025, do 10 sati, sa naznakom “Ne otvarati prije zvaničnog otvaranja ponuda”. Troškove poštarine i dostave ponuda snose sami ponuđači.

Sve informacije o pozivu, uslovima i načinu prijave nalaze se na sljedećim linkovima: https://www.gov.me/mps , https://ted.europa.eu/TED/main/HomePage.do

Na osnovu člana 139 stav 2, člana 171 stav 1 i stav 7, člana 149 st. 1 tač. 6, čl. 151 st. 1 u vezi sa čl. 135 i 136 Zakona o privrednim društvima (“Službeni list Crne Gore” broj 65/20 , 146/21, 4/24) (u daljem tekstu: Zakon), člana 37 stav 1 i 4, čl. 38 i čl. 39 Statuta privrednog društva “Republički zavod za urbanizam i projektovanje“ AD Podgorica i Odluke Odbora direktora o sazivanju XXXII vanredne sjednice Skupštine akcionara privrednog društva “Republički zavod za urbanizam i projektovanje“ AD Podgorica, br.513/3 od 17.07.2025. godine, objavljuje se sljedeće:

OBAVJEŠTENJE o sazivanju XXXII vanredne sjednice Skupštine akcionara privrednog društva “Republički zavod za urbanizam i projektovanje” AD Podgorica

Vanredna sjednica Skupštine akcionara privrednog društva “Republički zavod za urbanizam i projektovanje” AD Podgorica zakazana je za 18.08.2025. godine i održaće se u sjedištu Društva u Podgorici, Bulevar revolucije broj 2, sa početkom u 18:00 časova, sa sljedećim:

DNEVNIM REDOM

1. Usvajanje zapisnika sa XXXI redovne sjednice Skupštine akcionara "Republičkog zavoda za urbanizam i projektovanje" AD Podgorica, održane dana 27.06.2025. godine; 2. Razrješenje članova Odbora direktora Društva; 3. Izbor članova Odbora direktora Društva.

Materijal za vanrednu sjednicu Skupštine akcionara Društva sa predlogom odluk a i obrascem punomoćja i glasačkog listića, biće na raspolaganju akcionarima Društva 20 (dvadeset) dana prije održavanja vanredne sjednice Skupštine akcionara u sjedištu Društva, Bulevar Revolucije broj 2, svakog radnog dana od 08,00 – 16,00 časova.

Kvorum za Skupštinu akcionara Društva čine akcionari koji posjeduju najmanje dvije trećine od ukupnog broja akcija sa pravom glasa, a koji prisustvuju ili su zastupani preko punomoćnika ili su glasali putem glasačkih listića. Odluka po predlogu iz tačke 1. i 2. dnevnog reda donosi se većinom glasova prisutnih ili zastupanih akcionara.

Za članove Odbora direktora, biće imenovani kandidati koji po tzv. kumulativnom principu dobiju najveći broj glasova prisutnih ili zastupanih akcionara.

Akcionari koji svoje pravo ostvaruju putem glasačkih listića dužni su iste dostaviti najkasnije do dana održavanja vanredne sjednice Skupštine do 14,00 časova.

Za sve dodatne informacije obratiti se na telefon br. +382 67 255 574.

Odbor Direktora Predsjednik, Slobodanka Papić

OPŠTINA NIKŠIĆ

SEKRETARIJAT ZA UREĐENJE PROSTORA I ZAŠTITU ŽIVOTNE SREDINE

Na osnovu člana 20 Zakona o procjeni uticaja na životnu sredinu (“Službeni list Crne Gore”, br. 75/18) Sekretarijat za uređenje prostora i zaštitu životne sredine

OBAVJEŠTAVA zainteresovanu javnost

da je preduzeću Crnogorski telekom A.D. Podgorica, Ul. Moskovska br. 29 Podgorica, kao nosiocu projekta doneseno Rješenje UP/Io Br. 07-353-22/34 od 17.07.2025. godine za davanje saglasnosti na Elaborat o procjeni uticaja na životnu sredinu za projekat postavljanja privremenog objekta namijenjenog za komunalne usluge i infrastrukturu- fiksna radiokomunikaciona stanica, kao lokalnog objekta od opšteg interesa, koji se shodno Pravilniku o bližim uslovima za postavljanje odnosno građenje privremenih objekata, uređaja i opreme (“Službeni list Crne Gore”, br. 043/18 od 03.07.2018, 076/18 od 27.11.2018, 076/19 od 31.12.2019, 009/24 od 02.02.2024, 028/24 od 29.03.2024) odnosi na telekomunikacionu opremu GSM, LTE i NR bazne stanice „Crkvice“, na dijelu katastarske parcele broj 699 KO Donje Crkvice Opština Nikšić.

U provedenom postupku utvrđeno je da je predmetni Elaborat o procjeni uticaja na životnu sredinu izrađen u skladu sa važećim propisima i standardima koji se odnose na ovu vrstu objekata te da su istim Elaboratima o procjeni uticaja identifikovani i vrednovani mogući značajni uticaji navedenog projekta i da isti sadrži odgovarajuće mjere za sprečavanje, smanjenje i otklanjanje mogućih štetnih uticaja na životnu sredinu.

Rješenjem o davanju saglasnosti Nosiocu projekta je naloženo da realizuje sve predviđene mjere u cilju sprečavanja, smanjenja ili otklanjanja štetnog uticaja na životnu sredinu u svemu kako je predviđeno u poglavlju 8.0. i 9.0 Elaborata o procjeni uticaja te da obezbijedi, na zakonom propisan način, sprovođenje Programa praćenja uticaja projekta na životnu sredinu (monitoring), kako je to predviđeno u poglavlju 9.0 Elaborata o procjeni uticaja.

Uvid u navedeno Rješenje o saglasnosti se može izvršiti u prostorijama Sekretarijata za uređenje prostora i zaštitu životne sredine-Sektora za zaštitu životne sredine u zgradi JP Komunalno Nikšić, kancelarija br.3 (Ulica Dragice Pravice bb, Nikšić), radnim danima od 10 do 13 časova, u roku od 15 dana od dana objavljivanja ovog Obavještenja.

Protiv ovih rješenja može se izjaviti žalba Glavnom administratoru opštine Nikšić u roku od 15 dana od dana prijema obavještenja o izdavanju rješenja. Žalba se predaje neposredno ili šalje poštom ovom Sekretarijatu.

Ivm.br. 2838/2014

JAVNI IZVRŠITELJ DUŠAN NIŠAVIĆ, sa službenim sjedištem u Beranama, ul. Mojsija Zečevića br. 30, u pravnoj stvari izvršnog povjerioca “Prva banka Crne Gore” Osnovana 1901 godine AD Podgorica, sa sjedištem na adresi Bul. Svetog Petra Cetinjskog br. 141, protiv izvršnog dužnika Velimira Jovančevića, Dolac bb, Berane, radi novčanog potraživanja izvršnog povjerioca, dana 17.07.2025. godine, donio je u smislu čl. 169-177 ZIO-a (“Sl. list CG” br. 36/2011, 28/2014, 20/2015 i 22/2017)

ZAKLJUČAK O PRODAJI NEPOKRETNOSTI

Određuje se jedanaesto ročište za prodaju, usmenim javnim nadmetanjem, idealnih djelova nepokretnosti izvršnog dužnika Velimira Jovančevića, koje su upisane, u LN br. 347 KO Dolac, i to kat. parcela br. 910, po načinu korišćenja garaža kao dio zgrade, PD 1, spratnost P, površine 14 m2, stambeni prostor PD 2, spratnost P, površine 65m2, stambeni prostor PD 3,spratnost P1, površine 79m2, kao susvojina izvršnog dužnika sa obimom prava 1/6, kao i kat parcela br. 910/2, broj zgrade 2, po načinu korišćenja pomoćna zgrada, spratnost P, površine 24 m2 kao i zemljište ispod zgrade, kat. parcela br. 910, plan 10, skica 40, potes “Šćepanice”, po načinu korišćenja livada 2. klase, površine 1088 m2, kat. parcela br. 910, plan 10, skica 40, potes “Šćepanice”, po načinu korišćenja dvorište, površine 500 m2, kat. parcela 910/1, plan 10, skica 40, na kojoj se nalazi porodična stambena zgrada broj 1, površine 105 m2 i kat. parcela br. 3192, plan 24, skica 14, potes “Osoje”, po načinu korišćenja šuma 4. klase, površine 3273 m2, kao susvojina izvršnog dužnika sa obimom prava 1/3. Jedanaesto javno nadmetanje za prodaju nepokretnosti održaće se dana 05.08.2025. godine u 12,00 časova, u kancelariji javnog izvršitelja Dušana Nišavića ul. M.Zečevića br. 30, što strankama i zainteresovanim licima jeste poziv. Razgledanje predmetnih nepokretnosti može se izvršiti svakog radnog dana od 11,00 do 12,00 časova. Nepokretnosti izvršnog dužnika, navedene u ovom zaključku su predmet prodaje po rješenju ovog Javnog izvršitelja Ivm.br. 2838/2014 od 21.09.2022. godine, radi naplate novčanog potraživanja izvršnog povjerioca u iznosu od 172.108,16€ na ime glavnog duga, sa zakonskom kamatom od 19.09.2014. godine, pa do konačne isplate,troškova izvršnog postupka, kao i nagrade za sprovedeno izvršenje. Vrijednost predmetnih idealnih djelova nepokretnosti utvrđena je rješenjem ovog Javnog izvršitelja I.br. 2838/2014 od 10.03.2023. godine, shodno čl. 168 ZIO-a, i ukupno iznosi 14.500,00€. Na navedenim nepokretnostima upisana je hipoteka u korist izvršnog povjerioca (Ugovor o ustupanju potraživanja UZZ.br. 245/13 od 25.04.2013. godine). Na jedanaestom javnom nadmetanju za prodaju, nepokretnosti se mogu prodati ispod utvrđene vrijednosti, ali ne ispod 50% te vrijednosti, shodno čl. 173 st. 7. Ako je procijenjena vrijednost manja od visine potraživanja, a prodaja na drugom javnom nadmetanju nije uspjela, nepokretnost se može prodati ispod utvrđene vrijednosti bez ograničenja, samo uz prethodnu saglasnost izvršnog i založnog povjerioca. Ponudioci su dužni da prije početka nadmetanja polože jemstvo na poseban račun Javnog izvršitelja br. 520-37458-27 kod Hipotekarne banke AD Podgorica u iznosu od 1/10 utvrđenje vrijednosti, odnosno 1.450,00€. Polaganja jemstva su oslobođeni izvršni povjerilac i založni izvršni povjerilac, ako njihova potraživanja dostižu iznos jemstva i ako bi se, s obzirom na njihov red prvenstva i utvrđenu vrijednost nepokretnosti, taj iznos mogao namiriti iz kupovne cijene. Ponudiocima, čija ponuda ne bude prihvaćena vratiće se novac položen na ime jemstva odmah po zaključenju nadmetanja. Kupac je dužan da položi cijenu u roku od 8 dana od dana prodaje. Ako ponuđač sa najvećom ponudom ne položi prodajnu cijenu u određenom roku, Javni izvršitelj će proglasiti da je prodaja tom ponuđaču bez pravnog dejstva shodno čl. 180 ZIO-a. Zaključak o prodaji nepokretnosti objaviti u dnevnom listu 18.07.2025. godine. Javni izvršitelj Dušan Nišavić Pravna pouka: Protiv ovog zaključka nije dozvoljen prigovor

Zapisnik IZVLAČENJE NAGRADA U NAGRADNOJ IGRI

Lumene jun 2025

Podgorica, 17.07.2025. u 15h, Cosmetics market Zabjelo, Ulica Ilije Plamenca bb, mjesto izvlačenja nagrada u okviru nagradne igre „Lumene jun 2025“ za koju je izdata saglasnost br. 01-424/25-1162/2 dana 20.05.2025. Način izvlačenja: Slučajnim odabirom iz kutije predvidjene za račune.

Dobitnici nagrade Lumene kozmetički set:

1.NIKOLINA ŽIVANOVIČ, HERCEG NOVI

2.LJILJANA MOŠKOV, TIVAT

3.MUNEVERA VUJKOVIĆ, KOTOR

4.MAJA SEKULIĆ, BAR

5.LJILJANA MIROTIĆ, PODGORICA

6.IVANA DABOVIĆ BANOVIĆ, IGALO

7.MARIJA CAMAJ, PODGORICA

8.DJOKIĆ ANDRIJANA, BIJELO POLJE

9.DARINKA DJUROVIĆ, IGALO

10.LJILJANA KRIVIŠIĆ, PODGORICA

11.TAMARA BOŽINOVIĆ, TIVAT

12.SEMINA DEMIĆ, PODGORICA

13.ALEKSANDRA BERATOVIĆ, PODGORICA

14.ANDJELA ERAKOVIĆ, BUDVA

15.JOVANA PRODANOVIĆ, BUDVA

16.MILENA MITROVIĆ, NIKŠIĆ

17.PAVEL BALASHOL, BUDVA

18.VANJA ZEČEVIĆ, PODGORICA

19.MUNIRA DELALIĆ, BAR

20.JELENA KOPITOVIĆ, PODGORICA

Komisija :

MIRA DUBAK

DANIĆA KRIVOKAPIĆ

TIJANA TERZIĆ

Na osnovu odluke Direkcije za Tržišnu inspekciju, PZU Drogerija DAMA, Podgorica izdaje

VAŽNO SAOPŠTENJE O

NEBEZBJEDNOM PROIZVODU

Fen za kosu NOVA NV 1290

Fen za kosu robne marke NOVA, model NV-1290 predstavlja opasan proizvod sa ozbiljnim rizikom, jer ne zadovoljava propisane bezbjednosne zahtjeve. Uređaj nema termostat, ni temperaturni osigurač, izrađen je od nekvalitetne plastike i prilikom nepravilne upotrebe ili pregrijavanja uređaja, proizvod se može zapaliti. Ako posjedujete ovaj proizvod, molimo Vas da odmah prestanete sa upotrebom. Zahvaljujemo Vam se na saradnji izvinjavamo zbog eventualnih problema koje smo Vam prouzrokovali.

PZU Drogerija DAMA, Podgorica

Poslovna oznaka I.br. 554/2025 JAVNI IZVRŠITELJ Aleksandar Bošković iz Podgorice, Ul. Vasa Raičkovića 4B, u predmetu izvršenja po predlogu izvršnog povjerioca Crnogorski elektrodistributivni sistem, na adresi Ivana Milutinović br. 12 PODGORICA, protiv izvršnog dužnika Branko Boljević, na adresi Bulevar Knjaza Danila Petrovića bb, Podgorica, radi naplate novčanog potraživanja čl. 45 ZIO-a , dana 17.07.2025. godine, donio je ODLUKU O DOSTAVLJANJU JAVNIM OBJAVLJIVANJEM Izvršnom dužniku Branko Boljević vrši se dostavljanje Rješenje o izvršenju sa prilozima I.br. 554/2025 od 11.04.2025. godine javnog izvršitelja Aleksandra Boškovića, isticanjem na oglasnoj tabli Osnovnog suda objavljivanjem u dnevnom štampanom mediju koji izlazi na cijeloj teritoriji Crne Gore. S tim u vezi potrebno je da se izvršni dužnik u roku od tri dana obrati ovom javnom izvršitelju radi preuzimanja pismena, u suprotnom dostavljanje se vrši isticanjem na oglasnoj tabli suda. Ovakav način dostavljanja smatra se urednom dostavom i negativne posljedice koje mogu nastati snosiće izvršni dužnik. Dostavljanje se smatra izvršenim nakon isteka roka od osam dana od dana isticanja pismena na oglasnoj tabli suda, ukoliko je prethodno izvršeno objavljivanje u dnevnom štampanom mediju. JAVNI IZVRŠITELJ Aleksandar Bošković

Cjenovnik čitulja

O SMRTI do 110 riječi

POMEN do 110 riječi (2 slike), do

slike)

do 20 riječi (1 slika)

1/20 do 30 riječi (1 slika) do 15 riječi (2 slike)

1/18 do 40 riječi (1 slika)

1/12 do 80 riječi (1 slika) do 40 riječi (3 slike)

1/6 do 160 riječi (3 slike) do 60 riječi (6 slika)

1/5 do 190 riječi (4 slike) do 70 riječi (8 slika)

1/4 do 220 riječi (3 slike), do 80 riječi (6 slika), do 30 riječi (9 slika)

1/2 do 320 riječi (5 slika), do 140 riječi (10 slika)

1/1 do 470 riječi (1 slika), do 380 riječi (4 slike) do 270 riječi (8 slika), do 120 riječi (12 slika)

U slučaju objavljivanja simbola, broj riječi se umanjuje za 20. Prostor 1/36 ne može da sadrži simbol. tel: 020 202 455; viber: 068 034 555; e-mail: oglasno@pobjeda.me

S neizmjernim bolom u srcu javljamo rodbini, kumovima i prijateljima da nas je 17. jula 2025. u 50. godini iznenada napustio naš najvoljeniji

ŽARKO Miroslava PAJOVIĆ

Saučešće će se primati u kapeli u Spužu 18 jula od 12 do 19 časova i 19 jula od 9 do 14 časova kada će se i obaviti sahrana.

OŽALOŠĆENI:

sin SIMON, kćerka SARA, supruga DANICA-DADA, otac MIROSLAV, majka NEVENKA, braća ŽELJKO i VELIMIR, snaha MAGDALENA, stric MIODRAG-RAKI, strina ŽELJKA, braća od stričeva VASO, VESO i VLADO, sestra od strica SANJA, tetke MACA i RADMILA, ujaci UROŠ i RAJO i ostala rodbina PAJOVIĆ i RADOVIĆ

Sa bolom u duši javljamo rodbini, kumovima i prijateljima da je 17. jula 2025. godine poslije kratke i teške bolesti, u 83. godini, preminula naša draga

DANICA BOŠKOVIĆ

Saučešće primamo u gradskoj kapeli u Budvi 18. jula od 10 do 17 sati, kada povorka kreće za Tivat, gdje će se u 19 sati obaviti sahrana na groblju Sv. Šimun

ДАНИЈЕЛА, сестре ВЕЛИКА, РОСАНДА и МАША, снаха ТАЊА, унучад ДАМЈАН и КРИСТИНА, братанић МАРКО, братаничне ВЕСНА и ТАМАРА, сестрићи и сестричне, браћа и сестре од стричева, ујака, тетака и остала многобројна родбина БЕШОВИЋ и ујчевина СЕКУЛОВИЋ

OŽALOŠĆENI: sin DEJAN, snaha VJERA, sestra DRAGICA, unučad VUK i ANĐELA, snaha MARIJANA, praunučad i ostala mnogobrojna rodbina LABOVIĆ i BOŠKOVIĆ

Dana 17. jula 2025. u 72. godini preminuo je naš dragi

626

NENAD Miljka VUJOVIĆ

Saučešće primamo u kapeli na gradskom groblju Čepurci, 18. jula od 9 do 13 30 časova. Sahrana će se obaviti na Novom groblju u 14 časova.

OŽALOŠĆENI: majka VIDOSAVA, supruga MARIJANA, sin ALEKSANDAR, kćerka SANDRA, sestra LJILJANA, snaha MARINA, unučad LUKA, MATIJA i ostala rodbina

625

Posljednji pozdrav dragom i voljenom

DEJU

Posljednji pozdrav dragom

od drugova iz Bečića

JANKO i DIKA KRIVOKAPIĆ

Posljednji pozdrav bivšem direktoru i ocu našeg druga Vladimira

MOMU JANKOVIĆU

LANA, IVANA Đ., IVANA D., IRENA, JOVO, JOVAN, DRITA i ELVIR

Posljednji pozdrav našem bivšem direktoru

MOMČILU JANKOVIĆU

Ostaće nam u trajnom sjećanju njegova predanost, podrška i ljudskost.

Bila je čast sarađivati s njim. S dubokom zahvalnošću i poštovanjem,

628

Posljednji pozdrav drugu

LAKIJA i DENISA

Počivaj u miru.

IGORU NEDOVIĆU

RADEVIĆ KOMNEN s porodicom 617

633

Posljednji pozdrav dragom drugu i prijatelju

IGORU NEDOVIĆU

LUKA GAZIVODA

Posljednji pozdrav

ZORAN KALUĐEROVIĆ

Posljednji pozdrav dragom bratu

ZORAN Vasov KALUĐEROVIĆ

MARKO KALUĐEROVIĆ sa porodicom

616

Posljednji pozdrav dragom

ZORAN Vasov KALUĐEROVIĆ

638

608

MUZAFERA KOLJENOVIĆ, SNEŽANA JOVANOVIĆ, NADA POPOVIĆ, MILADIN VUČELIĆ

Počivaj u miru, Zoki. RANKO, NIKOLA, PETAR i TANJA JANKOVIĆ

Hvala za svu ljubav koju si nesebično pružao, čuvaćemo te zauvijek od zaborava. Od porodice pokojnog MLADENA KALUĐEROVIĆA

IGORU

Posljednji pozdrav našem drugu

Počivaj u miru, prijatelju naš.

IGORU NEDOVIĆU

VUKAN VUJAČIĆ i IGOR MAŠANOVIĆ

Posljednji pozdrav

ŽARKU PAJOVIĆU

Otiša si prerano, iznenada, ostavljajući prazninu koju ne možemo popuniti.

Pamtićemo te po osmijehu, duhovitosti i iskrenom drugarstvu koje si svima nesebično davao.

Bio si dio nas – i zauvijek ćeš ostati.

LJUBIŠA, MIRZA, BOŠKO, KECO i VUK

Voljenoj majci

OLGI JANJEVIĆ

Pružila si nam i dala sve.

Bila si ljubav, snaga, istina, utjeha i nada.

Neizmjerno ti hvala. Volimo te.

Sin DRAGAN, snaha LIDIJA, unuci DANILO, NIKOLA i LUKA

640

Sjećanje na voljene roditelje

20 godina od smrti našeg oca

DRAGIŠE BRKOVIĆA

četiri godine od smrti naše majke

RADMILE BRKOVIĆ

U srcima i mislima dok trajemo.

Posljednji pozdrav dragoj

606

OLGI JANJEVIĆ

Posljednji pozdrav dragom kumu

Bila si mi druga majka. Nek te anđeli čuvaju. DŽEVAD-DŽERI ČIVIĆ 630

Počivaj u miru.

DRAGU BEŠOVIĆU

RADMILA LAKOVIĆ sa porodicom

Pet godina

Pet godina otkako je otišao naš jedini

DANILO DELIBAŠIĆ

Vrijeme ne liječi našu tugu i bol za vama. Nedostajete u svim pričama i budućim danima. Počivajte u miru. Baba MILEVA i stric ŚATA

Vole te

MILOŠ i VOJKA 611

18. 7. 2017–18. 7. 2025. IGOR SEKULIĆ

ZORICA, BOŠKO i ČEDO sa porodicama 645

Jedini moj sine Igore, ne može se umanjiti bol i tuga za tobom, teško je stegnuti srce da ne plače i boli, duša da ne pati i suze da ne teku. Svakog dana sve više me boliš, srećo moja. Tvoja neutješna MAJKA 610

DANILO NIKOLA

622

Četrdeset dana od smrti

PREDRAGA JOVIĆEVIĆA

Sjećanje na tebe ne blijedi. Čuvaćemo te od zaborava.

SONJA, ZORAN, RACO, ITANA i JOVANA

Godina dana je od kada nije sa nama naša voljena

GENA Mirka NEDIĆ rođena KŠAČAK

Nedostaješ… Ljubav, uspomene i sjećanje na tebe ostaju zauvijek.

U subotu, 19. jula 2025. godine navršava se 40 dana od smrti naše drage i puno voljene supruge i majke

BISERKE Neđove PRLJA-KECOJEVIĆ

Obavještavamo rodbinu, komšije, kumove i prijatelje da ćemo navedenog dana evocirati neke od mnogobrojnih uspomena radosti i sreće iz njenog života kada je sa velikom ljubavlju i toplim osmijehom sve ljude dočekivala i pratila. Evociraće se i neke teške uspomene koje su još više snažile slogu i veliku ljubav u porodici.

Uz prethodnu zahvalnost svima koji nam lično ili putem telegrama ili telefonskih poruka izraziše ili uputiše izraze iskrenog saučešća, kao i govornicima na njihovim toplim i biranim riječima oproštaja na sahrani naše drage i voljene Bise 40dnevni pomen održaće se na seoskom groblju u Mirušama (opština Nikšić) na obali Bilećkog jezera gore pomenute subote u 10 sati.

Dragu i voljenu našu Bisu puno žale i za njom tuguju

suprug NEĐELJKO-NEĐO i sin GORAN

642

18. 7. 2017 – 18. 7. 2025.

IGOR SEKULIĆ

Nedostaješ…

Tvoji: SVETLANA, DUNJA i BRAJAN

IGOR SEKULIĆ

U tišini te tražim, u sjećanju čuvam a u srcu te nosim. Nedostaješ jako, jako! Tvoja sestra ANĐELKA

646

Sjećanje na našeg

Kćerka SANJA, unuk BORIS i zet VESKO GAGOVIĆ

647

Navršava se 40 dana od smrti našeg voljenog STEVANA STEVA POPOVIĆA

Prolaze dani ispunjeni tugom i bolnom istinom da te više nema među nama. Ostaju da žive uspomene na tvoju neizmjernu ljubav i dobrotu koje ćemo čuvati zauvijek.

U nedjelju 20. jula u 9 časova posjetićemo tvoju vječnu kuću, dragi naš Stevo.

Porodica POPOVIĆ

Dragom suprugu

STEVANU STEVU POPOVIĆU

Navršava se 40 dana otkako si me ostavio u tuzi i sjećanju za tobom. Molim se za tvoj mir sigurna da si tamo srećniji. Smrt je jača od života ali ne od tvojih plemenitih djela.

Ljubav koju si mi pružio čuvaću od zaborava u svom srcu dok sam živa. Počivaj u miru, dragi Stevane.

Tvoja supruga ZORA

637

ŽARKA Milanovog MILIĆA 18. 7. 2015 - 18. 7. 2025.

Prolaze godine, ali uspomene na zajednički život i tvoj jedinstveni duh su sa nama. S pijetetom,

Tri godine je od smrti

VIDOSAVE JABLAN

Vrijeme nije lijek nego svjedok tuge i bola za tobom. Život je mnogo težak bez tebe. Nedostaješ...

Tvoji DUŠAN i MILENA

Dvije godine od smrti voljenog brata

ĐUZE ĐUROVIĆA

Dragi brate, živiš u našim mislima i srcima, voljen i od zaborava sačuvan.

BRACA, RAJKO i MIGO sa porodicom

648

643

627

DRAGANA

Navršavaju se dvije teške i tužne godine od preranog rastanka sa našim neprežaljenim

MILOŠ Veljkov ZVICER

Najdraži naš, vrijeme prolazi i ne donosi olakšanje ni utjehu, niti umanjuje osjećaj ove praznine i tuge. Naprotiv, svakog dana nedostaješ sve više. S ponosom, ljubavlju, poštovanjem i zahvalnošću čuvamo uspomenu na tvoju bezgraničnu ljubav, dobrotu, požrtvovanost i neizmjernu radost koju si nam za svog kratkog života pružio.

Ostali smo te željni, Mićoni naš! Uvijek u mislima i srcu s tobom, vole te tvoji najmiliji.

U nedjelju, 20 jula uža porodica će posjetiti Miloševu vječnu kuću.

TVOJI NAJMILIJI

Voljeni moj brate

MILOŠE

U svemu si prisutan i u svemu je utisnut trag tvog srca i otisak tvoje duše. Čuvam te u srcu kao svoje najveće blago. Neizmjerno nedostaješ.

Voli te tvoja sestra DRAGANA 632

Dana 18. jula 2025 navršava se godina dana od smrti našeg voljenog

MIRKA Veljkova BEGOVIĆA

Nedostaješ ti, tvoja dobrota i plemenitost. Vrijeme koje prolazi ne donosi zaborav.

Godina je dana od smrti naše drage

NATALIJE ŠLJUKIĆ

Vrijeme prolazi, ali tuga i praznina ostaju.

S ljubavlju i zahvalnošću čuvamo uspomenu na tvoju dobrotu i ljubav koju si nesebično dijelila. Sin VLADO, snaha BILJANA, unuci DRAGO i STRAHINJA

Navršava se 40 dana od kada nije sa nama naš voljeni

NIKOLA Dušanov RAIČEVIĆ

Bolan je i težak naš rastanak sa Tobom.

Pamtićemo tvoju veliku hrabrost u želji da prebrodiš teški životni izazov U našim srcima ostaju neizbrisive uspomene na najljepše vrijeme koje smo proveli sa tobom.

Obavještavamo rodbinu, kumove, prijatelje, komšije da ćemo u subotu 19. jula u 9 sati posjetiti Nikolinu vječnu kuću na mjesnom groblju u Berima.

Sa ljubavljju, zahvalnošću i poštovanjem

Već je prošlo četrdeset dana otkad nijesi sa nama, a još uvijek te tražimo u tišini, u sjećanjima, u svemu što si bio i ostao. Nijesi zaboravljen - nikada nećeš biti. U našim srcima imaš svoje mjesto, nježno i nepomično.

Neka ti je vječni mir i neka te anđeli prate tamo gdje više nema boli ni tuge. Hvala ti za sve što si bio i što si ostavio iza sebe.

Zauvijek s tobom, u mislima i molitvama. Počivaj u miru, Nikola.

MILENA, LJUBA, ALEKSANDRA i NAĐA

Navršava se godinu dana od smrti našeg

VESELINA-VESKA Dimitrija JOVANOVIĆA

Vrijeme prolazi, ali tuga i praznina ostaju. S ljubavlju i zahvalnošću čuvamo uspomenu na tvoj osmijeh, dobrotu i ljubav koju si nesebično dijelio. Obavještavamo rodbinu, kumove, komšije i prijatelje da ćemo u subotu 19. jula 2025 godine u 9 časova posjetiti njegovu vječnu kuću na gradskom groblju u Mojkovcu.

OŽALOŠĆENA PORODICA: majka LJUBICA, supruga RADMILA, sinovi MIRKO i NIKOLA, kćerka SANJA, sestre VESELINKA, VERA, MARINA i GORICA, unučad i ostala mnogobrojna rodbina.

TVOJA PORODICA

NIKOLA

Tvoji supruga SLAVICA i sin BORIS

Petak, 18. jul 2025.

Tužno sjećanje na naše roditelje i brata 28. 9. 2016. 19. 7. 2022.

RAJKA VIDOSAVE

27. 8. 2024.

MILORADA JABLAN

Počivajte zajedno u miru, a mi ćemo sa ponosom čuvati uspomene na vas. Vaši DUŠAN i MILENA

Navršava se godina dana od smrti našeg voljenog

PETRA PEKIĆA

603

Godinu dana od smrti našeg

Nedostaješ svakog dana, više nego što riječi mogu reći. U srcima te čuvamo kao najvrednije blago. Sa ljubavlju i toplinom te se sjećamo i čuvamo od zaborava.

Tvoji:

BOBO, MIRA, NIKOLA, MAJA i JOVANA

Sjećanje na našeg voljenog

365 dana bez tebe. Ali i 365 dana s tobom - u srcu, u snu, u mislima. Sa ljubavlju te spominjemo, jer ljubav ne zna za kraj.

Tvoje BILJA i JECA

Teška godina sine PETRE

Peki, prođe najteža i najtužnija godina. U svakoj suzi je ponos i sjećanje što si ti bio baš naš. Sa tim ponosom govorimo o tebi i tako će biti dok dišemo. Bio si čovjek koji zna da voli na svoj način, bez mnogo riječi a sa puno djela. Ostajemo željni tvoje dobrote, ljubavi i pažnje koju si nam beskrajno pružao. Čuvamo te od zaborava i volimo vječno.

U nedjelju, 20. jula u 9 časova posjetićemo Petrovu vječnu kuću.

Umjesto pomena prilažemo donaciju OŠ „Dr Dragiša Ivanović“

Godina dana od smrti našeg zeta

PETAR PEKIĆ

Voljeni naš

BRATE

Teški su ovi dani jer podsjećaju na rastanak sa tobom. Prođe dan, mjesec, pa i godina, a tuga i bol ostaju isti. Tvoj odlazak ostavio nam je prazninu koju ništa ne može da ispuni. Nedostaješ svakim danom sve više. Tvoj smijeh i glas je svuda oko nas. Živiš u našim srcima i lijepim sjećanjima dok se ne sretnemo ponovo na nekom ljepšem mjestu.

Tvoji: MILOŠ, DANIJELA i VUK

605

Dani prolaze, ali uspomene ne blijede. Počivaj u miru, neka te anđeli čuvaju. BOŠKO MIŠUROVIĆ sa porodicom

Godina dana brate, PETRE

U srcu čuvam svaki tvoj pogled, najljepši osmijeh i najčistiju dušu. Godinu dana se ne možemo pomiriti s tim da nijesi sa nama.

Sestra IVANA, MARKO, NIKŠA i STAŠA 644

Bio si i ostaćeš poseban brat i ujak. Ni vrijeme, ni riječi ne mogu opisati koliko fališ. Zauvijek te voli tvoj Beko.

U srcu tuga, na grobu tišina a u našoj kući velika praznina. Ne vidimo ti oči, ne čujemo glas ali osjećamo i znamo da si uvijek između nas. Tvoji najmiliji 618

PORODICA 619

I danas I uvijek I zauvijek, jer ti si bio početak našeg života. Vole te TATA i MAJKA 620

naš PEKI

Godina je prošla, i dalje te tražimo u tišini, u mislima, u našim snovima… Ne možemo da se pomirimo da nijesi tu sa nama ni danas, ni sjutra, ni nikad… Za sve što dolazi nedostaješ da budeš onaj pravi superheroj TATA!

Volimo te vječno.

Zauvijek tvoji, a ti naš!

ANA, ANDRIJA, LENA i MIHAILO

Dana 18. jula 2025 navršava se tri godine otkako nije sa nama

MILUTIN Ilije JANKOVIĆ

621

607

PETRA

Voljeni

U PRODAJI!

Ministarstvo kulture i medija

Ova knjiga je sufinansirana od strane

Ministarstva kulture i medija, kroz Program zaštite i očuvanja kulturnih dobara

NOVO IZDANJE

Tvrđave

Osmanskog carstva u Crnoj Gori

Jedinstveno svjedočanstvo o osmanskom nasljeđu Crne Gore!

Novo kapitalno djelo Radojice Raša Pavićevića , koje razotkriva vojne, političke i kulturne slojeve Crne Gore u vrijeme osmanskog carstva.

U PRODAJI

Cijena 7€

Specijalnu publikaciju pripremili su Pobjeda i Savez udruženja boraca Narodnooslobodilačkog rata i antifašisti Crne Gore

NAGRADA ZA IZDAVAČKI

PODUHVAT

Knjiga koja vraća istoriju među zidine, tragom imperije koja je oblikovala prostor i vrijeme.

na Međunarodnom podgoričkom sajmu knjiga i obrazovanja

Crna Gora u Drugom svjetskom ratu i 80 godina antifašizma, slave i ponosa

BEZ PO BJED

DO Ć I NE Ć E

hivrp :ejirotsi eksrogonrc do konačnog oslobođenja zemlje.

Specijalna publikacija povodom 9. maja, a u čast osam decenija od pobjede nad fašizmom - nije samo knjiga. Ona je i zavjet, opomena, udžbenik hrabrosti i spomenik slobodi i vodi nas kroz dramatične trenutakašup hik č inatsu

Knjiga je moćno svjedočanstvo, oživljava scene iz bitaka na Sutjesci, Neretvi, Pljevljima… podsjeća na stradanja i surove zločine na Lazinama, u Velici i Pivi, ali i na neugasle ideale slobode, bratstva, jedinstva i ljudskog dostojanstva.

Ovo je hronika i opomena – da se zaborav ne smije dogoditi, da revizionizmu ne smije biti mjesta, a da antifašizam mora ostati najčvršći temelj savremenog društva.