Četvrtak, 17. jul 2025. | Podgorica, Crna Gora | Godina LXXXI / Broj 21406 | Prvi broj izašao je 24. oktobra 1944. u Nikšiću | pobjeda.me | Cijena 1 euro NE! RATU U UKRAJINI
Predsjednica SO Bijelo Polje Selma Omerović najavila da će se o oduzimanju Ratkovićeve nagrade Radovanu Karadžiću iz 1993. raspravljati na prvoj narednoj redovnoj sjednici
NASTAVAK OBRAČUNA KLANOVA U Barseloni ubijen muškarac, crnogorska policija još nema zvaničnu potvrdu da se radi o Cetinjaninu
Tenderska komisija za dodjelu koncesije za aerodrome dostavila izvještaj o sprovedenom postupku vrednovanja ponuda
Direktor Javne ustanove Ratkovićeve večeri poezije Kemal Musić kazao je juče Pobjedi da su održali nekoliko sjednica Savjeta tim povodom, te da je zaključeno da ta javna ustanova nema pravni osnov za to, jer je ona formirana 2012. i potpuno je drugi pravni subjekat u odnosu na 1993. kada je dodijeljena sporna nagrada. Musić je potvrdio da su inicijativu nevladinih organizacija i građanskih aktivista proslijedili Ministarstvu kulture i medija i Skupštini opštine Bijelo Polje
Održana sjednica Skupštine
Tivatski klub, igrači i službenik drakonski kažnjeni zbog namještanja meča s Alaškertom u kvali kacijama za Ligu konferencija
Član kavačkog klana ubijen ispred porodične kuće u Staroj varoši u Podgorici
Funkcioner NSD, reagujući na pisanje Pobjede, predvidio loš završetak političke karijere partijskom kolegi i predsjedniku opštine Pljevlja Dariju Vranešu
Strunjaš: Sudbina
pisca satiričnih
čestitki da se naslutiti
PODGORICA - Savjet Agencije za sprečavanje korupcije trebalo bi danas da održi 37. sjednicu, na kojoj treba da iznese svoj sud o usmenoj raspravi, održanoj 24. juna, sa nekadašnjom direktoricom te institucije Jelenom Perović. No, to ne znači da će se istovremeno znati i kada će biti raspisan novi konkurs za popunjavanje čelnog mjesta Agencije, saznaje Pobjeda.
danas ponovo zasijeda
S obzirom na činjenicu da sam cjelokupni životni i profesionalni angažman usmjerio na rad u prosvjeti, a u prilog tome govori moja radna biogra ja u cjelosti, navodi o tome da je moj cilj zauzeti čelno mjesto Opštine nemaju potporu, poručio je Strunjaš
PODGORICA – Sudbina predsjednika opštine Pljevlja Darija Vraneša da se naslutiti, jer mu je karakter određen strahom, dok je moj politički i svaki drugi aktivizam uzrokovan ljubavlju prema vlastitom životnom pozivu.
To je saopštio direktor pljevaljske Srednje stručne škole Bojan Strunjaš, reagujući na informaciju objavljenu u jučerašnjem izdanju Pobjede, da vrh Nove srpske diplomatije priprema teren da upravo njime zamijeni Vraneša na poziciji prvog čovjeka opštine Pljevlja.
U reagovanju objavljenom na njegovom Fejsbuk profilu, Strunjaš tvrdi kako se njegov politički angažman može posmatrati isključivo u kontekstu unapređenja prosvjetne djelatnosti o čemu, kako je naveo, govore rezultati postignuti na tom planu koji su svim ljudima zainteresovanim za to, poznati. - Taj angažman je uvijek bio u koordinaciji sa višim stranačkim instancama i sve odluke donijete u tom smislu bile su i jesu plod dogovora, pa spekulacije u vezi s tim da sam lično odgovoran za formiranje no-
vog stranačkog odbora jesu apsurdne i govore, naravno, o prirodi rada onoga ko je njihov inspirator, a koji je koordinisan jedino sa onim medijima koji drugi put za godinu dana pišu tekstove slične sadržine – naveo je Strunjaš. Te tekstove objavljene u Pobjedi, Strunjaš je doživio kao „napad“ na njega zasnovan na želji da se diskredituje „kao čovjek čiji je život obilježen borbom za očuvanje srpskog identiteta“.
Vraneša je okarakterisao kao „glavnog pozitivnog junaka“ teksta koji, kako je istakao, neodoljivo podsjeća na glavnog junaka romana „Zločin i kazna“ Raskoljnikova.
- Koji, kao i on (Vraneš), smatra da nije ostavio tragove iza svoga djela (čitaj: tekstova), a koji se vremenom razotkriva u nemogućnosti da sakrije sebe, tj. svoj strah koji mu određuje sudbinu. Teško je tvrditi da će se naš junak petparačkih tekstova „renomiranih“ medija i pisac satiričnih čestitki dozvati i promijeniti svoju sudbinu kao Raskoljnikov, koji to postiže ljubavlju, jer ljubavi u tim tekstovima nema. Stoga, njegova sudbina se da naslutiti, jer mu je karakter određen strahom. Suprotno tome,
moj politički i svaki drugi aktivizam je uzrokovan ljubavlju prema vlastitom životnom pozivu – napisao je Strunjaš u reagovanju.
Aludirajući na Pobjedu, Strunjaš je istakao kako nema namjeru da se upušta u polemiku sa medijima o čijem renomeu ne bi trošio riječi. Ocijenio je i da naši tekstovi vezani za Vraneša „ne govore ni o čemu drugom do o neutaživoj želji pojedinca da ostane na vlasti“.
- S obzirom na činjenicu da sam cjelokupni životni i profesionalni angažman usmjerio na rad u prosvjeti, a u prilog tome govori moja radna biografija u cjelosti, navodi o tome da je moj cilj zauzeti čelno mjesto Opštine nemaju potporuporučio je Strunjaš. Pobjeda je juče, pozivajući se na više izvora upućenih u rad pljevaljskog odbora NSD-a, pomenula Strunjaša u tekstu, koji je on doživio kao napad na njega, isključivo u kontekstu planova rukovodstva te stranke na čelu sa Andrijom Mandićem da njime zamijeni Vraneša na mjestu predsjednika opštine Pljevlja.
U tekstu su prenešeni navodi naših izvora koji kažu da vrh NSD-a Vraneša doživljava kao prijetnju, jer se previše osamostalio i približio određenim strukturama režima u Srbiji i jer ne priznaje stranačke odluke.
Isti izvori tvrde i da je Strunjaš predvodio akciju formiranja novog pljevaljskog odbora NSD-a na čije je čelo reizabran Milan Lekić sa kojim Vraneš odavno nije u dobrim odnosima.
To je potvrdila i Vranešova javna „čestitka“ Lekiću koja obiluje ironijom i sarkazmom, a zbog čega ga je Strunjaš u reagovanju i nazvao „piscem satiričnih čestitki“. Đ.Ć.
Sastanak najvišeg tijela ASK-a prvobitno je trebalo da bude održan 26. juna, ali je otkazan zbog nedostatka kvoruma. U međuvremenu je održana 38. sjednica istog tijela, na kojoj je razmatran Izvještaj o prihodima i imovini vršioca dužnosti direktora ASK-a Dušana Drakića za 2024. godinu. - Utvrđeno je da je Izvještaj podnijet sa tačnim i potpunim podacima, u skladu sa članom 25 Zakona o sprečavanju korupcije – rečeno je nakon te sjednice.
KONKURS
U slučaju da broj članova Savjeta ASK-a danas ponovo ne bude dovoljan da kvorum bude zadovoljen, to ostavlja brojne mogućnosti za različite interpretacije eventualnih razloga za ovakvo postupanje. To, prije svega, znači da i dalje neće biti zaokružen pravni proces o radnom angažmanu Perović, a u skladu sa oprečnim odlukama Upravnog i Osnovnog suda o tome da li je i dalje formalno na čelu Agencije.
Uz to, još neko vrijeme neće biti poznat ni novi termin raspisivanja javnog oglasa za izbor budućeg direktora. Naime, objavljivanju konkursa mora prethoditi odobrenje koje treba da bude donešeno na nekoj narednoj sjednici Sa-
Uslovi konkursa
I naredni konkurs za direktora Agencije za sprečavanje korupcije biće otvoren 20 dana, s tim što se rok produžava do trenutka do kada stignu i prijave eventualno poslate poštom, rečeno je Pobjedi iz te institucije.
vjeta ASK, kojim predsjedava Pavle Ćupić - Tačan datum raspisivanja novog konkursa za izbor direktora ASK-a još nije utvrđen. Čim bude određen,
Budući direktor ASK biće izabran na period od pet godina, a tu dužnost može obavljati najviše dva mandata.
javnost će o tome biti blagovremeno obaviještena, u skladu sa načelima transparentnosti i otvorenosti rada Savjeta Agencije – rečeno je Pobjedi iz te institucije.
ŽABLJAK – Zasijedanje
Skupštine opštine Žabljak, zbog nedostatka kvoruma, ni juče nije održano.
Na zasijedanje ponovo, usljed sukoba sa Durmitorskom inicijativom, nijesu došli odbornici Demokrata koji sa tom listom čine vladajuću koaliciju na Žabljaku.
Kako ne bi obezbijedili kvorum za zasijedanje, opozicio-
ni odbornici iz Demokratske partije socijalista i Socijaldemokrata napustili su plenarnu salu lokalnog parlamenta. Iz istog razloga izostalo je i zasijedanje planirano za 3. jul. Vladajuću koaliciju na Žabljaku čine Durmitorska inicijativa, Demokrate, koalicija Za budućnost Žabljaka i Prava Crna Gora, koji zajedno raspolažu sa 17 odborničkih mandata.
Krizu lokalne vlasti izazvao je sukob Demokrata sa Durmitorskom inicijativom, koju u toj partiji optužuju za privatizaciju opštine i opštinskih preduzeća. Iz DPS-a su se juče oglasili saopštenjem za javnost u kome navode da je kontinuitet nedostatka kvoruma za održavanje sjednice Skupštine opštine Žabljak „očigledan odraz
dubokog sukoba između činilaca vlasti, usljed čega štetu trpe isključivo grad i građani“. - Činjenica je da su onima koji danas vrše vlast na Žabljaku lični i partijski interes iznad interesa grada, te da su im fotelje važnije od svega, pa ne vide ništa sporno u tome da, usljed nemogućnosti dogovora o direktorskim funkcijama, politički blokiraju lo-
kalnu Skupštinu i onemoguće donošenje odluka važnih za Žabljak, ni manje ni više nego usred ljetnje turističke sezone – poručuju iz DPS-a. Dodaju i da je svakom dobronamjernom čovjeku jasno da Žabljak živi od ljetnje i zimske turističke sezone, zbog čega pitaju ko će snositi odgovornost za posljedice koje trpe turizam i privreda. Đ.Ć.
Uz prijavu, kandidati moraju dostaviti svu neophodnu dokumentaciju za zasnivanje radnog odnosa u
U tekstu koji je pratio raspisivanje prvog konkursa 1. aprila ove godine, između ostalog se precizira da kandidat mora imati završeno najmanje četvorogodišnje fakultetsko obrazovanje (VII 1 nivo), deset godina radnog iskustva, od čega pet na pozicijama koje su u vezi sa borbom protiv korupcije ili zaštitu ljudskih prava, te da mora dostaviti barem tri preporuke od ranijih poslodavaca.
PODGORICA - Koalicija „Za budućnost Crne Gore“ predala je juče u skupštinsku proceduru prijedlog zakona o amnestiji, saopštio je poslanik tog saveza i lider Demokratske narodne partije Milan Knežević. – Slobodna Crna Goro i vi u ZIKS-u, kao i što smo obećali, koalicija ZBCG je predala u skupštinsku proceduru prijedlog zakona o amnestiji. Mi držimo riječ – poručio je Knežević. Iz ZBCG pojašnjavaju da je cilj
navodi o tome da je moj
Sjedište ASK-a
D. MIJATOVIĆ
i dalje čeka izbor
u punom mandatu
Iz ASK-a su za naš list takođe precizirali kako će i za naredni oglas, poput onog koji je bio objavljen 1. aprila, važiti uslovi propisani novim Zakonom o sprečavanju korupcije. Biće
državnoj upravi, uključujući crnogorsko državljanstvo, ljekarsko uvjerenje, diplome, uvjerenje o položenom stručnom ispitu za rad u državnim organima, te da se protiv kandidata ne vodi krivični postupak, zatim potvrde o radnom iskustvu, preporuke i izjave da nije funkcioner. Takođe, mora dostaviti prijedlog programa
to tek drugi raspisani konkurs još od 2020. godine, kada je na tu poziciju 24. jula iz četvrtog puta reizabrana Jelena Perović. Ona je, pak, razriješena 15. avgusta prošle godine odlu-
rada ASK-a sa definisanim ključnim prioritetima i obrazloženjem svih koraka. Poseban kuriozitet budućih izbora direktora ASK-a definisan je novim Pravilnikom o načinu sprovođenja zapošljavanja i popune radnog mjesta u Agenciji za sprečavanje korupcije na osnovu javnog oglasa, koji je usvojen 29. januara. Njime je
Sastanak najvišeg tijela ASK-a prvobitno je trebalo da bude održan 26. juna, ali je otkazan zbog nedostatka kvoruma. U međuvremenu je održana 38. sjednica istog tijela, na kojoj je razmatran Izvještaj o prihodima i imovini vršioca dužnosti direktora ASK-a Dušana Drakića za prošlu godinu
kom Savjeta ASK-a u kojoj je navedeno kako je dotadašnja direktorica „sama odlučila o svojim pravima i obavezama i svom interesu“ i da je time „javni interes podredila privatnom“, jer je sama odlučiva-
propisano da će kandidat za najvišu poziciju u toj instituciji imati višestruku provjeru koju će obavljati članovi Savjeta, ali i psihijatar. Inače, do sada su ovakve vrste provjera bile predviđene isključivo za one angažovane u bezbjednosnom sektoru. Prema propozicijama, neće biti validne prijave onih osoba koje su u proteklih
la o svojim varijabilama, kao i naknadama za prekovremeni rad. Na osnovu tada urađenog nalaza budžetske inspekcije Ministarstva finansija, Specijalno državno tužilaštvo optužilo je Perović da je učini-
deset godina bile: poslanici ili odbornici, članovi Vlade ili partijski funkcioneri, kao i javni funkcioneri koje je u proteklih pet godina imenovala izvršna vlast ili Skupština. Zvanično, kandidat ne smije biti ni osoba pravosnažno osuđena za korupciju, a mora proći provjeru integriteta u skladu sa Zakonom o sprečavanju korupcije.
la krivično djelo zloupotreba službenog položaja i falsifikovanje službene isprave i to u produženom trajanju, zbog čega je 17. aprila 2024. godine uhapšena na radnom mjestu, a 28. novembra je i podignuta optužnica.
U nedostatku trajnijeg rješenja, Drakić je 23. avgusta prošle godine izabran za vršioca dužnosti direktora ASK-a.
SLUČAJ PEROVIĆ
Savjet ASK-a saslušao je Perović 24. juna na osnovu zahtjeva koji im je početkom tog mjeseca uputio Nikola Martinović, pravni zastupnik bivše direktorice, tražeći usmenu raspravu tokom koje će se ona izjasniti na ranije donije-
s. vasiljević
to rješenje Savjeta o njenom radnom angažmanu. Razlog je bio taj što je Upravni sud krajem maja zvanično informisao ASK da je poništio raniji dokument Savjeta te institucije o razrješenju Perović. To je rezultiralo pokušajima bivše direktorice da, sa svojim advokatom Martinovićem, od 2. juna svakodnevno pokušava da uđe u direktorsku kancelariju u kojoj je nekada radila. Nakon što se Savjet ASK-a 6. juna „upoznao sa presudom Upravnog suda Crne Gore od 16. maja 2025. godine i definisao korake za postupanje po istoj“, nekadašnja direktorica je pozvana da se pismeno izjasni o razlozima koji su doveli do njene smjene. Istovremeno, članovi tog tijela jednoglasno su odbili zahtjev Perović da se obustavi postupak njenog razrješenja. Advokat Veselin Radulović tada je za Pobjedu precizirao kako pozicija direktora ASK-a do daljnjeg pripada Perović, jer je Upravni sud poništavanjem odluke o njenom razrješenju, „predmet vratio u stanje u kojem je bilo prije donošenja odluke“.
- Bez obzira na to kakav je bilo čiji lični stav i odnos prema Perović i njenom radu dok je bila na toj funkciji, zakon propisuje da je ona u ovom momentu direktorica ASK. A posebno zbog činjenice da ASK u međuvremenu nije izabrala novo lice na istu funkciju, već je ta pozicija u stanju vršioca dužnosti – kazao je on.
Naveo je tada i kako je Savjet ASK-a „dužan da otkloni one povrede zakona koje je konstatovao Upravni sud“ i „omogući Perović učešće u postupku i da se izjasni na razloge koje Savjet smatra argumentima za razrješenje“. S druge strane, predsjednik Savjeta ASK-a Ćupić i član istog tijela Mladen Tomović su u izjavama tokom proteklog mjeseca najavljivali kako svjedočenje Perović „neće mnogo promijeniti stvari“, te da će nakon toga i zvanično „otkloniti procesne smetnje za rezrješenje bivše direktorke“. S obzirom na dnevni red današnje sjednice, treba očekivati da će takvi stavovi sada konačno biti poznati. Kristina JERKOV
donošenja zakona o amnestiji unapređenje sistema izvršenja krivičnih sankcija u skladu sa savremenim standardima penologije i ljudskih prava. - Zakon o amnestiji predlaže se kao neophodno i konkretno rješenje, kojim se stvara prostor za oslobađanje dijela zatvorskih jedinica, čime se preostalim pritvorenim licima omogućava dostojanstveniji smještaj u skladu sa zakonima i međunarodnim standardima. Takođe, na ovaj način
stvoriće se uslovi za reorganizaciju unutrašnje strukture zatvorskih objekata, uključujući adaptaciju postojećih prostorija, renoviranje, formiranje manjih smještajnih jedinica i bolju kategorizaciju pritvorenih lica i zatvorenika i povećanje bezbjednosti - naveli su iz ZBCG. Prijedlog zakona podrazumijeva i oslobađanje od izvršenja 15 odsto izrečene kazne zatvora za osobe koje su na dan stupanja na snagu tog zakona pravosnažno osuđene za krivična
djela propisana zakonima Crne Gore, a koja se na dan stupanja na snagu zakona nalaze na izdržavanju kazne zatvora u Crnoj Gori. Isto važi i za osobe osuđene stranom krivičnom presudom koja se izvršava u Crnoj Gori ili čiji je premještaj radi izvršenja kazne zatvora izvršen u drugoj državi. - Izuzetno od stava 1 ovog člana, oslobađaju se 10 odsto izrečene kazne zatvora lica koja su na dan stupanja na snagu ovog
zakona pravosnažno osuđena za krivična djela propisana zakonima Crne Gore, a nijesu započela izvršenje kazne zatvora. Izuzetno od stava 1 i 2 ovog člana, oslobađaju se od izvršenja pet odsto izrečene kazne zatvora lica koja su dva i više puta pravosnažno osuđena na bezuslovnu kaznu zatvora zbog izvršenja krivičnog djela. Licima koja su na dan stupanja na snagu ovog zakona pravosnažno osuđena prvi put na kaznu zatvora u trajanju do tri mjeseca za krivična djela propisana zakonima Crne Gore, a nijesu stupila na izdržavanje kazne, izrečena kazna za-
tvora zamjenjuje se uslovnom osudom i izrečena kazna zatvora uzima se kao utvrđena i istovremeno određuje da se ista neće izvršiti ako u roku od dvije godine osuđeni ne učini novo krivično djelo - piše u prijedlogu zakona. Dodaje se i da se izrečena kazna zatvora uzima kao utvrđena i istovremeno se određuje da će se ona izvršiti u prostorijama u kojima osuđeni stanuje. - Lica koja su na dan stupanja na snagu ovog zakona pravosnažno osuđena prvi put na kaznu zatvora u trajanju od tri do šest mjeseci za krivična djela propisana zakonima Crne
Gore i za koju je istovremeno određeno da će se ista izvršiti u prostorijama u kojima osuđeni stanuje, a nijesu stupila na izdržavanje kazne, oslobađaju se od izvršenja iste u skladu sa članom 1 ovog zakona. Za lica koja su stupila na izdržavanje kazne obustavlja se izvršenje kazne, a preostali dio kazne zamjenjuje se uslovnom osudom, tako što se ostatak kazne uzima utvrđenim i određuje da se kazna neće izvršiti ako u roku od dvije godine osuđeni ne učini novo krivično djelo –navedeno je u prijedlogu zakona, koji su potpisali poslanici ZBCG. R.P.
Jelena Perović pokušava da uđe u svoju kancelariju u ASK-u
Zakupac Željezare, švajcarska kompanija „8B Capital“, i dalje ne ispunjava ugovorne obaveze
Šamiz ni juče
nije uplatio EPCG 250.000 eura
Nakon što je EPCG početkom maja, zbog neplaćanja kirija, obavijestila Igora Šamiza da su se stekli uslovi za raskid ugovora, on se obratio ministru rudarstva i energetike Admiru Šahmanoviću, koji mu je, kako je ranije rečeno Pobjedi, kazao da je osnovni uslov za eventualni nastavak razgovora izmirenje duga i dostavljanje kredibilnih nansijskih garancija
PODGORICA – Švajcarska kompanija „8B Capital“, koja je potpisala ugovor o zakupu dva pogona EPCG Željezare Čeličanu i Kovačnicu sa Elektroprivredom (EPCG) prije godinu, ni juče nije uplatila nikakva sredstva ovoj kompaniji, saznaje nezvanično Pobjeda. Pobjeda juče nije dobila zvanične odgovore EPCG na upite o tome da li je bilo uplate švajcarske kompanije.
Da je vlasnik ove kompanije Igor Šamiz bio dužan da najkasnije juče uplati EPCG 250.000 eura uz obavezivanje da će ostatak duga izmiriti u ratama, juče je objavio Dan, navodeći da će u suprotnom definitivno biti raskinut ugovor. Ovaj dogovor je, kako piše Dan, napravljen na sastanku
Šamiza sa direktorom EPCG Ivanom Bulatovićem i ministrom rudarstva i energetike Admirom Šahmanovićem, kojim je, između ostalog, predviđeno i da vrijednu opremu koju je naručio iz Ukrajine, prepiše na EPCG kao garant za izmirenje duga uz obavezu da proizvodnju započne od 1. januara iduće godine. Ova uplata je, kako se navodi, bila uslov da se eventualno potpiše aneks ugovora te da Šamiz dobije drugu šansu. Nakon što je EPCG početkom maja, zbog neplaćanja kirija, obavijestila Šamiza da su se stekli uslovi za raskid ugovora, on se obratio ministru Šahmanoviću koji mu je, kako je ranije rečeno Pobjedi, kazao da je osnovni uslov za eventualni nastavak razgovora izmirenje duga i dostavljanje kredibilnih finansijskih ga-
rancija. Tada su i naglasili da je za ovo pitanje nadležna EPCG, ali da ostaju na raspolaganju da u okviru svojih nadležnosti pruže podršku. Ugovor je potpisan prošlog ljeta na 50 godina, a obaveze su na snazi od oktobra prošle godine. Od tada je Šamiz platio samo dvije kirije od po 31.000 eura, a iako je bio u obavezi da mjesečno preuzima po 25 radnika Željezare, ukupno 150 za šest mjeseci, to se nije desilo. Ugovor predviđa ulaganje od 7,75 miliona eura i uspostavljanje proizvodnje u roku od godinu od potpisivanja, uz dodatno ulaganje od 36,85 miliona u narednih pet godina. Dan piše da je nakon prvog obavještenja o raskidu Šamiz uplatio 40.000 eura.
Za radnike najava raskida ugovora, kako su nam ranije kazali, nije bila iznenađenje, kao ni to što se još jedan investitor pokazao nepouzdanim. Ovog puta nijesu zabrinuti jer imaju posla, koji im obezbjeđuje majka firma EPCG. EPCG Željezara je osnovana početkom 2023. godine, nakon što je vlada Dritana Abazovića dala zeleno svjetlo da EPCG od prethodnog vlasnika turskog Toščelika kupi imovinu Željezare za 20 miliona eura. Taj posao je Agencija za zaštitu konkurencije ocijenila kao nezakonitu državnu pomoć, o čemu se pred Upravnim sudom vodi postupak po žalbi EPCG, koji tvrde da je kupovina bila odličan posao te da su se vodili tržišnim principima, a da je imovina višestruko vrednija od plaćene cijene. Tome je prethodio višemjesečni štrajk radnika Željezare koji su blokirali fabriku. M. Lk.
Održana sjednica Skupštine akcionara
Odlučili da prodaju ,,Kotor“ i „Dvadeset
PODGORICA – Nakon što se uradi procjena vrijednosti, brodovi „Kotor“ i „Dvadeset prvi maj“ vjerovatno će ploviti pod drugim zastavama, jer je na jučerašnjoj sjednici Skupštine akcionara Crnogorske plovidbe i formalno potvrđena odluka Vlade o njihovoj prodaji.
Vlada je, kao stopostotni vlasnik kotorske kompanije Crnogorska plovidba, delegirala državnog sekretara Ministarstva pomorstva Jovana Šćekića, koji je tu odluku i formalno sproveo. Na pitanje Pobjede da li se ovim Crnogorska plovidba gasi, izvršni direktor Vladimir Tadić nema konkretan odgovor. - Imali smo sistem koji nije funkcionisao. Nema svrhe da se ostavi jedan brod da plovi, jer to ne bi moglo da podmiri troškove. Vidjećemo što će Vlada kao vlasnik na kraju odlučiti, ne znamo da li će biti neko restrukturiranje – kazao je Tadić, dodajući da trenutno zapošljavaju devet lica.
OTKLONJENI KVAROVI NA ,,KOTORU“
Dodao je da su na jučerašnjoj Skupštini akcionara, osim odluke o prodaji, donijeli odluku i da se na brod „Kotor“, koji je skoro mjesec u američkoj luci Savana, stavi zaloga. Svi kvarovi su, kako tvrdi, otklonjeni. - Sve tehničke neispravnosti na brodu su riješene, na osnovu toga imamo zeleno svjetlo da isplovimo, ali ne možemo zbog dugova. Zato je donijeta odluka da se stavi zaloga na brod „Kotor“, kao garancija da će dugovi biti izmireni. Uključili su se advokati i osiguravajuća društva - kazao je Tadić. Na pitanje Pobjede na koji način će biti organizovana prodaja brodova, Tadić odgovara da već prikupljaju ponude za njihovu procjenu, a da će prodaja, nakon toga, biti sprovedena na međunarodnom nivou, transparentno i u skladu sa svim standardima.
STANJE BRODOVA
PODGORICA - Sve vrste goriva od danas su jeftinije jedan do četiri centa, saopšteno je iz Ministarstva energetike i rudarstva. Eurosuper 95 i eurosuper 98
pojeftinili su tri, odnosno četiri centa, pa će se u narednih 15 dana prodavati po cijeni od 1,42 eura, odnosno 1,45 eura. Cijena eurodizela je niža dva centa i iznosi 1,36 eura.
Lož ulje je pojeftinilo jedan cent na 1,3 eura. Posljednje promjene cijena goriva bile su 1. jula, kada su sve vrste goriva poskupile dva do osam centi. Prema odredbama Uredbe o načinu obrazovanja maksimalnih maloprodajnih cijena naftnih derivata, naredni obračun će se obaviti 28. jula, a eventualno izmijenjene vrijednosti naftnih derivata važiće od 29. jula. R. E.
Posljednjih sedmica u javnost se plasiraju različite verzije situacije sa brodom ,,Kotor“. Na jednoj strani je Ministarstvo pomorstva, na čelu sa ministrom Filipom Radulovićem, i Tadić, koji tvrde da su brodovi u katastrofalnom stanju te da je jedino rješenja njihova prodaja, dok se s druge strane čuju drugačiji tonovi. Tako Udruženje pomorskih kapetana Crne Gore u otvorenom pismu premijeru Milojku Spajiću traži da smijeni Radulovića zbog njegovog prijedloga da se brodovi prodaju. Smatraju da je takva odluka
Imali smo sistem koji nije funkcionisao. Nema svrhe da se ostavi jedan brod da plovi, jer to ne bi moglo da podmiri troškove. Vidjećemo što će Vlada kao vlasnik na kraju odlučiti, ne znamo da li će biti neko restrukturiranje preduzeća, saopštio je Pobjedi izvršni direktor Crnogorske plovidbe Vladimir Tadić. Dodao je da je donijeta odluka i da se na brod „Kotor“, koji je skoro mjesec u američkoj luci Savana, stavi zaloga
Brod ,,Kotor” mjesec u američkoj
stavi zaloga
pogubna dodajući da Radulović uporno ignoriše struku, a odluke crpi „iz analize koju su pripremale računovođe“. Problematizuju i to što se, kako navode, iz Radulovićevih javnih nastupa može zaključiti da on i njegovi saradnici i ne znaju kakav je status broda „Kotor“. - Termini koje ministar i saradnici koriste kao što su „uhapšen“, „zarobljen“ i drugo na to jasno upućuju. Ovi termini su jasno definisani kako crnogorskim zakonodavstvom, tako i međunarodnim konvencijama, pa strukovnoj zajednici nije prihvatljivo da jedan ministar ne zna koji je status broda, a da odlučuje o njegovoj sudbini. Dakle, postoji termin „detention“, od-
nosno zadržavanje broda od strane države luke, termin „arrest“, odnosno zaustavljanje broda od strane suda zbog potraživanja i termin „seizure“, odnosno zapljena broda usljed krivičnih djela i dr. Ovo nedvosmisleno upućuje na zaključak da se ministar Radulović nije konsultovao sa strukom jer da je tako, ne bi se u javnosti služio terminima koji nijesu određeni zakonom i međunarodnim propisima –pišu kapetani u otvorenom pismu premijeru.
NANOŠENJE ŠTETE Nečuveno je, ocjenjuju, da nakon što je Vlada odlučila da brodove proda, Radulović svojim izjavama obezvređuje imovinu i nanosi štetu po-
Sa potpisivanja ugovora između EPCG i ,,8B Capital“ krajem jula prošle godine
Domaće tržište na nih derivata
prodaju brodove „Dvadeset prvi maj“
morskoj trgovačkoj zastavi Crne Gore. To je, kako ukazuju, osnov da povjerioci broda „Kotor“ pred sudom dokažu objektivnu opasnost da Crnogorska plovidba namjerava da osujeti ili oteža naplatu njihovih potraživanja. Radulović, navode kapetani, nije dao obrazloženje zbog čega se prodaje i brod „Dvadeset prvi maj“ napominjući da su krediti za njih otplaćeni.
- I ti brodovi su u godinama koje dolaze, a do kraja njihovog ekonomskog ciklusa, trebali da zarade novac koji bi se vratio u državni budžet na ime ranije isplaćenih rata po osnovu kredita direktno iz budžeta. To je interes kojim je trebalo da se rukovodi ministar Radulović, a instituti pomorskog prava su sami po sebi davali rješenje za nastalu situaciju jer nije Crnogorska plovidba prvo brodarsko društvo koje je zapalo u nelikvidnost –poručeno je iz Udruženja pomorskih kapetana. Da je ova kompanija od starta bila neodrživa, kazao je prije nekoliko dana u razgovoru za Pobjedu pomorski stručnjak Goran Sindik. Služila je, kako smatra, samo za politička postavljenja i nikada nije generisala profit, već znatne gubitke. Sindik, koji je inženjer pomorstva, navodi da je svakom iz pomorske struke to bilo jasno. Ovaj scenario se, kako je dodao, nije mogao izbjeći, imajući u vidu da su nestručni, politički postavljeni ljudi upravljali društvom koje zahtijeva znatan nivo poznavanja brodarske struke i upravljanja u skladu sa poslovnim
Tenderska komisija za dodjelu koncesije za aerodrome dostavila izvještaj o sprovedenom postupku vrednovanja ponuda
Dokumentacija juče stigla u Ministarstvo saobraćaja
PODGORICA – U Ministarstvo saobraćaja juče je stigla dokumentacija koju je uputila Tenderska komisija za dodjelu koncesije za aerodrome u Podgorici i Tivtu, potvrdila je Pobjedi ministarka saobraćaja Maja Vukićević Tenderska komisija je prošle sedmice završila rad, a njen predsjednik i potpredsjednik Vlade i ministar ekonomskog razvoja Nik Đeljošaj je krajem prošle sedmice saopštio da su na posljednjoj sjednici Komisije jednoglasno usvojeni ključni dokumenti koji se odnose na sprovedeni postupak.
ODLUKE
Komisija je, prema njegovim riječima, usvojila Izvještaj o sprovedenom postupku vrednovanja ponuda sa rang listom ponuđača i obrazloženjem rangiranja, kao i Zapisnik o kompletnom toku postupka otvaranja, kontrole, pregleda i ocjene ponuda.
pomorskim standardima. Krivicu za to vidi u Ministarstvu pomorstva, pitajući se da li je do propasti brodarstva u Crnoj Gori došlo zbog neznanja ili loše namjere. Bolja sudbina, kako je kazao Pobjedi Sindik, ne čeka ni Barsku plovidbu, dodajući da politički postavljeni menadžmenti kompaniju mogu dovesti samo do stečaja. Smatra da bi svako imenom i prezimenom trebalo da bude odgovoran.
On je ranije naglasio da su odluke usvojene uz prisustvo i izjašnjavanje svih članova, što je u skladu sa Poslovnikom komisije.
- Usvojene odluke stupaju na pravnu snagu usvajanjem zapisnika sa završene sjednice i kompletna dokumentacija biće u zakonskom roku dostavljena Ministarstvu saobraćaja - kazao je Đeljošaj, zahvalivši većini članova Komisije na, kako je naveo, iscrpnom i odgovornom radu.
u kome se ocjenjuje finansijski dio ponuda, nakon što je IFC tvrdio da nijesu poštovana tenderska pravila o glasanju. IFC je na osnovu sporazuma sa Vladom angažovan kao savjetnik u postupku dodjele koncesije za aerodrome. Vlada Crne Gore odlučila je početkom juna da produži rok Tenderskoj komisiji do 9. jula da završi posao i preda izvještaj Ministarstvu saobraćaja o bodovanju ponuda.
AGENCIJA ZA ELEKTRONSKE KOMUNIKACIJE I POŠTANSKU DJELATNOST
INFORMACIJA O STANJU TRŽIŠTA ELEKTRONSKIH KOMUNIKACIJA ZA MAJ 2025. GODINE – MOBILNA TELEFONIJA
- Ko je dozvolio da brod „Kotor“ bude u neplovnom tehničkom stanju? Ko je odgovoran imenom i prezimenom? Pretpostavljam da u Crnoj Gori niko nije kriv ni za šta, zato i bankrotiraju brodarska društva – kazao je Sindik. Kao dinamična oblast poslovanja, pomorske kompanije moraju imati kvalitetan upravljački kadar koji, kako dodaje, reaguje brzo i efikasno, tehnički, koji zna smanjiti troškove i zadržati kvalitet održavanja, komercijalni, koji će ostvariti maksimalne vrijednosti najma, te rukovodni kadar, koji će stalno nadgledati sve segmente poslovanja, s posebnim akcentom na uštedama. - Sve navedeno daje odgovor zašto je Crnogorska plovidba propala i zašto istu sudbinu može očekivati i Barska, posebno ako znamo da nijesu dozvoljena budžetska davanja. Razlozi propasti brodarskih društava nijesu apstraktni, oni su personalizovani, imaju ime i prezime, i kao krovna institucija i najodgovornije osobe u njoj. Treba početi od ministra pomorstva – poručio je ranije Sindik. M. LEKOVIĆ
Nakon što prijedlog odluke o izboru najpovoljnije ponude bude predat Vladi, mora se sačekati najmanje 15 dana, koliko traje rok za žalbe učesnika tendera.
i odluke Tenderske komisije koja je prvo isključila korejsku kompaniju Inčon internešnl airports, a onda je na drugoj sjednici ocijenila kao prvorangiranu.
Od ukupnog broja korisnika 60,96% (834.980) su postpaid korisnici, dok je prepaid korisnika 39,04% (534.743).
PONUDE
Na kraju maja 2025. godine broj korisnika mobilne telefonije u Crnoj Gori iznosio je 1.369.723 što odgovara penetraciji od 219,64%. U odnosu na prethodni mjesec broj korisnika mobilne telefonije je veći za 0,85%, a u odnosu na isti period prošle godine broj korisnika je veći za 3,79%.
Ukoliko bude žalbe, Tenderska komisija dužna je da o njoj odlučuje u roku od 30 dana od dana dostavljanja, što donošenje konačne odluke o koncesijama za aerodrome Podgorica i Tivat moguće prolongira za jesen.
Nakon razmatranja pristiglih ponuda, Komisija je sačinila
rang listu ponuđača i na prvo mjesto ubjedljivo rangirala južnokorejsku firmu Incheon International Airport Corporation (IIAC) sa 96,18 bodova, dok je luksemburško-američka kompanija Corporación América Airports (CAAP) dobila 65,18 bodova, potvrđeno je ranije Pobjedi iz više izvora, iz Vlade. Tenderska komisija je u prethodnoj fazi umalo eliminisala južnokorejsku firmu, jer navodno nije bila zadovoljila tehničku ponudu. Ranije je najavljeno da bi drugorangirani ponuđač američka kompanija Corporation Amerika Airports (CAAP) mogla podnijeti žalbu na rad
Ponude Nakon otvaranja finansijskih ponuda za davanje crnogorskih aerodroma u koncesiju, kako je Pobjeda ranije nezvanično saznala, južnokorejska kompanija Incheon International Airport Corporation (IIAC) nudi 100 miliona jednokratne finansijske nadoknade, dok luksemburško-američka kompanija Corporacion America Airports (CAAP) nudi 101 milion.
Od ukupnog broja 1.369.723 korisnika mobilne telefonije u Crnoj Gori, najviše korisnika imao je Mtel 579.463 korisnika, Crnogorski Telekom 471.657, a One Crna Gora 318.603 korisnika ili procentualno: Mtel 42,31%, Crnogorski Telekom 34,43% i One Crna Gora 23,26%.
Majski podaci EKIP-a o mobilnoj telefoniji
U prethodnoj fazi, i jedan i drugi ponuđač su u pojedinim segmentima dobili ocjenu nula, a ranija odluka Komisije je, zbog razlike od svega 0,3 boda, faktički isključila Incheon International Airport Corporation (IIAC) iz Južne Koreje iz daljeg procesa. Komisija je tehnički dio ponuda ocjenjivala dva puta i propustila Korejce u drugi krug
Kada je riječ o inicijalnim investicijama, ponuda Incheona je 132 miliona, dok 158 miliona nudi CAAP. Incheon nudi 35 odsto varijabilne godišnje koncesione naknade, dok CAAP nudi 17 procenata. S. POPOVIĆ
Od ukupnog broja 834.980 postpaid korisnika Crnogorski Telekom je imao 327.666, Mtel 303.886, a One Crna Gora 203.428, a od ukupnog broja 534.743 prepaid korisnika Mtel je imao 275.577, Crnogorski Telekom 143.991, a One Crna Gora 115.175. Učešće postpaid i prepaid korisnika, kao i učešće pojedinih operatora mobilne telefonije u ukupnom broju korisnika prikazani su na sljedećim graficima:
PODGORICA - U Crnoj Gori je na kraju maja bilo 1,37 miliona korisnika mobilne telefonije, 0,85 odsto više nego u aprilu.
Broj korisnika u maju odgovara penetraciji od 219,64 odsto, navedeno je u izvještaju Agencije za elektronske komunikacije i poštansku djelatnost (EKIP).
U odnosu na isti prošlogodišnji period, broj korisnika u maju veći je 3,79 odsto. Udio postpejd korisnika iznosio je 60,96 odsto, a pripejd 39,04 odsto. Od ukupnog broja korisnika, najviše je imao MTEL najviše korisnika imao je MTEL 579.463 korisnika ili 42,31 odsto, Crnogorski Telekom 471.657 ili 34,43 odsto, a One
Crna Gora 318.603 korisnika ili ili 23,26 odsto. MTEL je imao 51,53 odsto od ukupnog broja pripejd korisnika, Crnogorski Telekom 26,93
odsto, a One 21,54 odsto. Crnogorski Telekom je u maju imao 39,25 odsto postpejd korisnika, MTEL 36,39 odsto, a One 24,36 odsto. R. E.
Udio operatera u ukupnom broju korisnika mobilne telefonije
Aerodrom Podgorica
Maja Vukićević
Psihološka pomoć, SOS linija 1555 nakon dva masovna zločina na Cetinju, ugašena
Automat „kaže“ da je nastavak planiran
CETINJE - - SOS telefonska linija 1555, otvorena 9. januara, a namijenjena za psihološku pomoć i podršku svima kojima je bila potrebna nakog tragičnog događaja na Cetinju prvog dana ove godine, već neko vrijeme nije u funkciji. Juče smo pozvali broj, a automatski odgovor glasi „Zbog smanjene potrebe za ovom vrstom podrške, broj 1555 je trenutno neaktivan. Dalji rad servisa se aktivno planira, o čemu ćemo vas blagovremeno obavijestiti putem medija. Ukoliko vam je mentalno zdravlje pogoršano molimo vas da se javite najbližoj zdravstvenoj ustanovi“.
Ova telefonska linija uspostavljena je zahvaljujući angažmanu Klinike za psihijatriju Kliničkog centra Crne Gore i Udruženja psihologa, uz tehničku podršku Telekoma, koji je za ovu namjenu odobrio broj i omogućio da pozivi iz svih mreža budu besplatni. Potreba za otvaranjem ove linije javila se nakon tragedije koja je 1. januara zadesila Cetinje, kada je Aco Martinović u svom ubilačkom višesatnom pohodu ubio 13 osoba, među kojima i dvoje djece. Na pozive građana, kojima je potreban savjet i psihološka podrška, planirano je da bude angažovano skoro 40 profesionalaca.
Iako je linija bila prvenstveno namijenjena građanima Cetinja, bila je dostupna svim građanima Crne Gore.
Prema podacima dostupnim Pobjedi za vrijeme dok je linija bila aktivna, pristiglo je više stotina poziva, dok je bilo oko 400 intervencija. Kada je riječ o direktnim posjetama psihološkoj i psihijatrisjkoj službi, kako su nam saopštili iz Doma zdravlja na Cetinju, od januara do sada bilo je 47 posjeta.
-Trenutno je dr Ana Đuranović, psihijatar na godišnjem odmoru, dok je psiholog Sandra Ivanović dostupna svakog radnog dana od 7 do 15 sati, i za posjetu nije potreban uput - kazali su iz Doma zdravlja na Cetinju.
I dok je besplatna telefonska linija za psihološku podršku neaktivna, Operativni tim za unapređenje psihosocijalne podrške građanima prijestonice Cetinje je i dalje aktivan. Kako nam je saopšteno, u toku je obrada polugodišnjih podataka, i oni će nam biti do-
Predsjednica SO Bijelo Polje Selma Omerović najavila da će se o oduzimanju Radovanu Karadžiću iz 1993. raspravljati na prvoj narednoj redovnoj
Niti hrabrosti, niti zrelosti ratnom zločincu oduzme
stavljeni narednih dana. Nakon zločina formiran je Multisektorski operativni tim koji je, kako je planirano, trebalo da pruža stalnu podršku građanima Cetinja - na svim nivoima. U timu su bili predstavnici Ministarstva zdravlja, Ministarstva prosvete, nauke i inovacija, Udruženja psihologa Crne Gore, Doma zdravlja Cetinje, Klinike za psihijatriju, Crvenog krsta prijestonice, Centra za socijalni rad Prijestonice i lokalne uprave Prijestonice. Za koordinatorku tima imenovana je psihološkinja i supervizorka u JU Centar za socijalni rad Prijestonice Cetinje Milica Krivokapić Iz Centra za socijalni rad na Cetinju su nam rekli da je Krivokapić spriječena da odgovori na naša pitanja ali „da ćemo odgovore sigurno dobiti u najkraćem roku“.
U januaru je Pobjedi, odmah nakon što je Tim formiran, rečeno da je definisano više oblasti, odnosno više nivoa kroz koje će se pružati psihološka podrška sugrađanima. Osim SOS linije, tada je planirano da građani mogu dobiti i individualno psihološko savjetovanje, svakog dana tokom dvije smjene rada Doma zdravlja na Cetinju. Na raspolaganju je bio tim psihijatara i psihologa a za sam pregled nije bio potreban uput. Tokom januara i februara Operativni tim sproveo je nekoliko radionica u školama na Cetinju, kako bi djecu što beszbolnije pripremili na povratak u školske klupe. Stručnjaci su djeci govorili o tragediji koja se dogodila. Psihološkim savjetovanjem bili su obuhvaćeni i nastavnici koji su prošli obuku kako da pristupe djeci sa ovom, veoma osjetljivom temom, naročito ako se ima u vidu da su u januaru na tragičan način izgubili dva druga, ali da su i dvije i po godine ranije u takođe tragičnim događajima izgubili dva školska druga. Takođe je održana radionica koju je posjetilo 60 roditelja. Radionicama podrške bili su obuhvaćeni i zdravstveni radnici, pripadnici Službe zaštite i spašavanja, komunalni policajci. Dom zdravlja na Cetinju omogućio je psihološku podršku građanima Cetinja i nakon tragičnih događaja od 12. avgusta 2022. godine, kada je Vuk Borilović ubio deset osoba, među kojima i dvoje djece, a ranio njih šest. j. Đ. P.
Samo nekoliko mjeseci nakon što se dogodio stravični ratni zločin u Štrpcima, kada je iz voza BeogradBar odvedeno i ubijeno 20 ljudi, Crna Gora je Karadžiću uručila značajno pjesničko priznanje. U tom vozu su, ako je to Crnoj Gori bilo važno, bili i njeni državljani, koji nijesu bili srpske nacionalnosti
PODGORICA – Savjet JU „Ratkovićeve večeri poezije“ nije imao hrabrosti ni zrelosti da donese odluku o oduzimanju književne nagrade ratnom zločincu Radovanu Karadžiću 1993. godine, poručile su juče nevladine organizacije i građanske aktivistkinje.
Ističu da je time Crna Gora još jednom propustila šansu da, u susret 30. godišnjici genocida u Srebrenici, ispravi istorijsku sramotu i pošalje poruku da u ovoj zemlji zločinci ne mogu biti slavljeni, niti njihova imena ostati među laureatima najviših priznanja.
Saopštenje potpisuju Daliborka Uljarević (CGO), Tea Gorjanc-Prelević (HRA), Ervina Dabižinović (ANIMA), Demir Ličina Udruženje „Štrpci –Protiv zaborava“, Velija Murić (Crnogorski komitet pravnika za ljudska prava), Dina Bajramspahić i Jovana Marović. Inicijativa je podnesena 26. juna, a rukovodstvo JU „Ratkovićeve večeri poezije“ se u odgovoru, kako ističu inicijatori, proglasilo nenadležnim u pokušaju da izbjegne odgovornost.
Direktor JU Ratkovićeve večeri poezije Kemal Musić kazao je juče Pobjedi da su održali nekoliko sjednica Savjeta tim povodom, te da je zaključeno je da JU RVP nema pravni osnom za to, jer je Ustanova formirana 2012. i potpuno je drugi pravni subjekat u odnosu na 1993. kada je dodijeljena sporna nagrada. Potvrdio je da su inicijativu NVO i gradjanskih aktivista proslijedili Ministarstvu kulture i medija i SO Bijelo Polje.
U odgovoru na inicijativu, koji potpisuju Musić i predsjednik Savjeta Ratkovićevih večeri poezije Jasmin Ćorović, a u koji je Pobjeda imala uvid, piše da je razmatrana, ali da JU „Ratkovićeve večeri poezije“ nije postojala kao samostalni pravni subjekt u trenutku kada je nagrada dodijeljena. Navodi se da se RVP obratila Ministarstvu kulture i medija,
predsjedniku opštine i predsjednici Skupštine opštine Bijelo Polje da se izjasne.
MKM ćuti, SO BijelO
POlje će razMatrati
Iz Ministarstva kulture i medija, kao po običaju, nijesu komentarisali ni ovu inicijativu. Predsjednica Skupštine opštine Bijelo Polje Selma Omerović (Bošnjačka stranka) je, prilikom odavanja pošte žrtvama genocida u Srebrenici u tom gradu, u petak najavila da će se inicijative koje su podnijele NVO i građanski aktivisti, ali i Bošnjačka stranka naći na prvoj narednoj sjednici. Kazala je da ne sumnja da će iste biti usvojene.
- Dodjeljivanjem ove nagrade nanijeta je trajna mrlja našem gradu koji je poznat po suživotu, multikulturalnosti i harmoniji između pripadnika različitih vjera i nacija. Ova inicijativa naći će se na dnevnom redu prve naredne redovne sjednice lokalnog parlamenta, a poznavajući odbornike i sastav u ovom sazivu Skupštine, ne sumnjam da će ova inicijativa biti usvojena, jer smatram da je takva odluka najpravednija i civilizacijski ispravna za cijelo društvo - poručila je Omerović.
OdgOvOr rvP
Iz RVP su, u odgovoru na inicijativu koju su podnijele NVO, podsjetili da je nagrada „Risto Ratković“ dodijeljena Radovanu Karadžiću 1993. godine za knjigu „Balkanski gost“, u okviru tadašnje JU Centar za kulturu „Vojislav Bulatović –Strunjo“ Bijelo Polje, koja je organizovala manifestaciju „Ratkovićeve večeri poezije“.
Odluku da se nagrada „Risto Ratković“ dodijeli Radovanu Karadžiću, tadašnjem ratnom komandantu bosanskih Srba, kasnije osuđenom za ratne zločine, donio je žiri u sastavu: Ranko Jovović, predsjednik žirija i članovi Želidrag Nikčević i Stevan Kordić Iz RVP ističu da je JU „Ratkovićeve večeri poezije“, kao samostalna ustanova, formirana tek 2012. godine i nije pravni nasljednik odluka koje je Centar za kulturu donosio ranije. Pojašnjavaju da se koncepcijski, sadržajno i pravno JU „Ratkovićeve večeri poezije“ u potpunosti razlikuje od same manifestacije „Ratkovićeve večeri poezije“ iz kojih je nastala Javna ustanova. - Shodno tome, JU RVP, kao ni njen Savjet i rukovodstvo, nemaju pravno ovlašćenje da retroaktivno oduzmu nagradu koju nije ni formalno uručila naša Ustanova. Međutim, Savjet i menadžment JU RVP jasno izražavaju stav da
Iz Ministarstva kulture i medija, kao po običaju, nijesu komentarisali ni ovu inicijativu. Predsjednica Skupštine opštine Bijelo Polje Selma Omerović (Bošnjačka stranka) je, prilikom odavanja pošte žrtvama genocida u Srebrenici, u tom gradu u petak najavila da će se inicijative koje su podnijele NVO i građanski aktivisti, ali i Bošnjačka stranka naći na prvoj narednoj sjednici. Kazala je da ne sumnja da će iste biti usvojene
je neprihvatljivo da lice, pravosnažno osuđeno za genocid i ratne zločine, ostane nosilac književne nagrade koja se danas simbolički vezuje za našu ustanovu i grad – piše u odgovoru inicijatorima. Istakli su da u ovom slučaju ne govore o spornoj interpretaciji istorijskih događaja, već o osobi koja je pred međunarodnim sudom pravosnažno osuđena na doživotnu kaznu zatvora za genocid i druge teške zločine. - Ta činjenica dodatno obavezuje našu ustanovu da jasno iskaže stav i distancu, bez prostora za relativizaciju ili neutralnost – piše u odgovoru. NVO i građanske aktivistkinje koje su potpisale i ovo saopštenje pozdravljaju stav RVP da je inicijativa nesporna, ali su i razočarani time što nijesu pokazali spremnost da po njoj i postupe. Ističu da argumentacija RVP da nijesu pravni nasljednici ne odgovara činjenicama, kontitunitet postoji, jer se ove godine održavaju 55. put. Smatraju da pravni kontinuitet jasno potvrđuju i dva akta Opštine Bijelo Polje, dostupna na sajtu Opštine, koja precizno utvrđuju da je JU „Ratkovićeve večeri poezije“ pravni sljedbenik prethodne manifestacije. Pojašnjavaju da su JU „Ratkovićeve večeri poezije“ preuzele sve pravne obaveze i prava vezane za manifestaciju, uključujući i kontinuitet
Naslovnica Bjelopoljskih novina od 1. oktobra 1993.
oduzimanju Ratkovićeve nagrade sjednici
zrelosti da se oduzme priznanje
dodjele nagrada, pa su time i jedini relevantni subjekt za donošenje odluke o eventualnom oduzimanju nagrade.
ODNOS CRNE GORE
Dok se čekaju nadležni da odrede ko je pravni nasljednik nekadašnjih „Ratkovićevih večeri poezije“, obilježeno je i 30 godina od genocida u Srebrenici, za što je Radovan Karadžić direktno odgovoran, kao predsjednik i vrhovni komandant Vojske Republike Srpske.
Samo nekoliko mjeseci nakon što se dogodio stravični ratni zločin u Štrpcima, kada je iz voza Beograd - Bar odvedeno i ubijeno 20 ljudi, Crna Gora je Karadžiću uručila značajno pjesničko priznanje. U tom vozu su, ako je to Crnoj Gori bilo važno, bili i njeni državljani, koji nijesu bili srpske nacionalnosti. Najstarija žrtva imala je 59, a najmlađa 16 godina. Većina ubijenih bili su iz Prijepolja, Bijelog Polja, Beograda i Podgorice. Ubili su ih pripadnici Vojske Republike Srpske i paravojne jedinice „Osvetnici“, predvođeni Milanom Lukićem i Nebojšom Ranisavljevićem. Godinu ranije, iz Herceg Novog su Karadžiću i Mladiću isporučene u smrt izbjeglice koje su spas od rata potražile u Crnoj Gori. Ove književne nagrade, zbog toga što je njen laure-
at bio Radovan Karadžić, odrekli su se raniji dobitnici Jevrem Brković i Sreten Perović , a iz istog razloga 2008. godine odbio je da primi i Marko Vešović. Vešović je tada u intervjuu za Slobodnu Evropu kazao da nagrada nikada nije oduzeta Radovanu Karadžiću koji je, kako kaže, u pauzi ubijanja Muslimana u Bosni došao da je primi. Vešović je odbijanjem pokazao i prezir prema crnogorskoj vlasti zbog ćutanja o ratnim zločinima. - Iz nagrade „Risto Ratković“ nije istjeran đavo zvani Dragan Hromi Dabić. O čemu se radi? Dali su nagradu koljaču koji je prekinuo ubijanje Muslimana i sa jednom divizijom, eskadronom oklopnih transportera, otišao da primi u Domu kulture u Bijelom Polju, opkoljenom Domu kulture i dali mu nagradu i poslije toga nikom ništa. Ja ne pristajem na to „nikom ništa“. U Crnoj Gori se ćuti već od svršetka rata do danas o onom što su radili u ratu onim sramotama koje su radili u ratu, pa i o sramoti koja se zove dodjela nagrade Radovanu Karadžiću. Moje odbijanje nagrade, pored ostalog, jeste i kako sam rekao izraz prijezira prema Crnoj Gori koja svoju samobitnost gradi na zaboravu – kazao je tada Vešović. Na pitanje da li misli da će odbijanje ove nagrade eventualno uticati na to da se nagrada oduzme Karadžiću, odgovorio je da neće. - Da li je Crna Gora od 1995. do danas osudila ijednoga ratnoga zločinca, nije. Srbija ima Sud za ratne zločine i znamo da ih je osudila. Ja ne bih mogao navesti koliko i što, ali osudila je za ratne zločine. Dakle, dogovoreno je da se o tom ćuti. A zato što su na vlasti oni koji su bili glavne vođe, koji su bili u prvim redovima za sve što su radili Crnogorci – poručio je tada Vešović. NVO, koje su podnijele inicijativu, podsjetile su da je Želidrag Nikčević, član žirija koji je 1993. godine dodijelio nagradu Karadžiću, sada savjetnik predsjednika Skupštine Crne Gore Andrije Mandića, te da je bio i član žirija za dodjelu ovogodišnje Trinaestojulske nagrade, najvišeg državnog priznanja.
- To je, nažalost, i simbolična potvrda da su podržavaoci ratnohušačke politike ponovo na mjestima odlučivanja i oblikovanja vrijednosti ovog društva. Zbog toga je neophodno pokazati da postoji i Crna Gora koja se s tim ne miri – poručile su NVO i građan-
ske aktivistkinje. Podsjetili su da praksa povlačenja nagrada kontroverznim ličnostima postoji u svijetu.
- Na primjer, njemački pjesnik i dramaturg Hans Jost, blizak saradnik nacista, ostao je, nakon suđenja, bez svih književnih nagrada stečenih za vrijeme nacističkog režima. Primjeri postoje i u 21. vijekuNacionalna jevrejska nagrada za knjigu oduzeta je 2019. godine Hešu Kestinu zbog islamofobnih komentara – ističu potpisnici inicijative.
BS DA ISKORISTI AUTORITET
Bošnjačka stranka je sličnu inicijativu podnijela dan nakon što su to učinile NVO i građanski aktivisti. Ova stranka je, zajedno sa DPS-om, na vlasti u Bijelom Polju. - I ovom prilikom ističemo da je za rješavanje ovog pitanja nadležna isključivo JU „Ratkovićeve večeri poezije“. Stoga, pozivamo BS da politički autoritet i uticaj koji nesumnjivo ima iskoristi tamo gdje se ovo pitanje zaista može riješiti - unutar nadležne institucije - umjesto da doprinosi gubljenju vremena na pravno neutemeljene procedure.
To bi bio pokazatelj integriteta i dosljednosti BS, posebno u situaciji kada na državnom nivou vlast dijele sa partijama čiji funkcioneri negiraju genocid u Srebrenici i koje Karadžića ne vide kao ratnog zločinca, već kao heroja – poručili su potpisnici. Podsjetili su da obavljanje javne funkcije nije samo privilegija, već i obaveza da se donose teške, ali ispravne odluke. Ova inicijativa koju su podnijele NVO i BS nije prvi zahtjev za oduzimanje nagrade. Grupa građana iz Bijelog Polja pokrenula je 2016. godine online peticiju. - Na osnovu člana 57 Ustava Crne Gore, u ime velikog broja građana Bijelog Polja, Crne Gore i regiona javno protestujem zbog toga što još nije pokrenut postupak oduzimanja književne nagrade „Risto Ratković“ koja je 1993. godine dodijeljena ratnom zločincu Radovanu Karadžiću“, navodi se u pismu koje je tadašnjem predsjedniku SO Bijelo Polje Aleksandru Žuriću, u ime potpisnika peticije, uputio Ibrahim Čikić. Žurić je tada medijima kazao da u nadležnosti predsjednika opštine ne spada „niti dodjeljivanje, niti oduzimanje književne nagrade ‘Risto Ratković’“, ali da će razmotriti inicijativu. J.MARTINOVIĆ
Granice razumnog u crnogorskoj društvenoj stvarnosti iz dana u dan tokom posljednjih nekoliko godina pucale su pod banalizovanjem svega što čini riznicu crnogorske tradicijske kulture, istorije i duhovnosti. Kreatori kulturnih i prosvjetnih strategija u svojim nastojanjima da se crnogorska kultura pokaže kao periferija srpske kulture ili da se izmijene bitne odlike njezina identiteta, za razliku od onih koji su za pansrpske ciljeve radili u minulim decenijama ‒ nakon 2020. i političkog ozvaničenja uticaja crkve na politički i društveni život ‒ ne trude se ni privid naučnosti da postignu. Tačku sastajanja svih preinačavanja istorijske istine od strane ideologa trenutne crnogorske vlasti, njima podvrgnutih medija i velikodostojnika SPC, čini negiranje crnogorske antifašističke borbe uz odavanje počasti vođama kolaborantskih pokreta i saradnika okupatora iz Drugoga svjetskog rata. Kao što je poznato, žiri za Trinaestojulsku nagradu izglasao je da ona u 2025. pripada Bećiru Vukoviću, Velju Stanišiću i Milošu Karadagliću. Sudbinski se u nizu događanja nakon zahtjeva građanskih aktivista i akademske javnosti da se laureatu Ratkovićeve nagrade za književnost za 1993. Radovanu Karadžiću ‒ oduzme ta nagrada, desilo biranje dobitnika Trinaestojulske nagrade. Skerlić je na jednome mjestu konstatovao: „u umetnosti, uopšte, ima dve stvari: stvar talenta i ukusa, stvar činjenice i zanata“. Po tim orijentirima uopštavajući da se zaključiti da jasno vidljiv međaš koji stoji između Radovana Karadžića i jednoga Marka Vešovića jednako postojano razdvaja estetske i umjetničke potencijale predložene knjige Bećira Vukovića, na primjer, i djela Miloša Karadaglića ili umjetničkog sastava The books of Knjige. „U okolnostima na koje nijesam mogao uticati, ja ovo izu-
Otkrivene prevare se brane nacionalnom pripadnošću
zetno priznanje ne mogu primiti“, glasila je kratka, reklo bi se iskrena i u plemenitom smislu, poruka žiriju i javnosti kojom se gitarista Karadaglić odrekao nagrade. U slučaju kandidature Bećira Vukovića, jednoga od dobitnika Trinaestojulske nagrade za ovu godinu, utvrđen je cio niz prevara u pogledu vremena, mjesta i bibliotečke katalogizacije knjige kojom je konkurisao. U vezi s takvom kompromitacijom najvišega državnog priznanja, u nas nastala je čitava mala literatura od reagovanja dijela univerzitetskih profesora, dominantno kolega s FCJK, građanskih aktivista, udruženja i NVO organizacija. Pošto je pred javnošću i detaljno razotkrivena prevara u vezi s knjigom o kojoj je riječ (nepodudaranje naslova knjige, različiti ISBN i COBBIS broj, promjene upisa u sistemu bibliotečke evidencije u nekoliko navrata, neposredno pred samo uručenje nagrade čak), stigla je za sve to i zvanična potvrda s meritorne adrese ‒ od direktorice Nacionalne biblioteke „Đurđe Crnojević“. U posljednjem trenutku javnost je saznala da se širi krug odgovornih u ovom slučaju: Dragan Koprivica je u nastupu na TV Vijesti saopštio da je njemu izdavač Uljarević priznao da iza mahinacija sa spornom knjigom stoji upravo izdavač. Na istinu u vezi s procedurama i načinom izbora spornih kandidata, na zdrav razum i apel da se poštuju kriterijumi ‒ državna vlast odgovorila je sipanjem otrovnih hemikalija na građanski protest (8. jula) u kojemu je više osoba povrijeđeno, više njih je te večeri i medicinski zbrinuto. Izvještaji s dramatičnim scenama kako se jedan ugledni filolog, pritom i dekan FCJK, jedva održava u svijesti od biber spreja, što mu je policija sasula direktno u lice ‒ mediji su razaslali u svijet te i ovaj put pred inostranom javnošću razotkrili karakter današnje-
ga režima u Crnoj Gori. Istovremeno s tom brutalnošću, s druge strane policijske blokade, na prijemu kod predśednika Skupštine Crne Gore, u odsustvu zvaničnih državnih obilježja a pod kolažom najrazličitijih zastava i grbova, slasno se jelo i iz malograđanske perspektive izrugivala simbolika toga bitnog datuma u ukupnoj crnogorskoj istoriji. Budući da se u nagrađenoj knjizi Bećira Vukovića talenta može naći jedva dovoljno i za kakav zavičajni literarni konkurs, ideološko korišćenje umjetnosti očitovalo se u medijskoj konceptualizaciji „djela“ i autora kroz obrazac redukcije izvornih činjenica na pitanje ugroženosti srpskog pisca. Ova znakovita pojedinost, kao i u mnogim drugim javnim situacijama, dođe nam kao ilustrovanje teze da kad god bi postalo jasno da je data ličnost zatajila u pogledu ispunjenja postavljenih kriterijuma ‒ tada se maliciozno zaklanja iza nacionalne pripadnosti. Ako ovakav način tretiranja književnosti u raznim žirijima prevlada, postaje upitno koji se to, kako bi kritičari kazali, standardi literarnih vrijednosti utvrđuju i kakvoj misiji kad je o savremenoj crnogorskoj književnosti riječ oni služe. Ovih nekoliko crtica iz procedura i načina ocjenjivanja kandidata očigledno su ovogodišnju Trinaestojulsku nagradu svele na duhovno provincijalni čin. Otvorila se rasprava, argumentovana i u civilizovanome tonu, ali bez adekvatnog odgovora i odgovornosti od strane Ministarstva kulture i medija koje je i zaduženo za ovo pitanje. Dramatičan trenutak podjela u crnogorskome višekulturnom društvu stavio je pred današnje generacije nužnost povezivanja oko autentičnih vrijednosti i kriterijuma. Imajući to na umu, politička obmana o navodno strašnim nacionalnim omrazama kao glavnome uzroku političkih i društvenih pukotina unutar crnogorskog društva traži pronicljive interpretacije i strategiju javnog demistifikovanja. Ima neke simbolike višim smislom prožete u tome što je 13. jul još jednom podśetio koliko su antifašističke vrijednosne koordinate istovremeno i postojane i pod stalnom prijetnjom revizionista, te kao takve pomažu da shvatimo vrijeme u kojemu živimo i razumijemo poruke koje nam ono nudi. (Autor je profesor na Fakultetu za crnogorski jezik i književnost)
Piše: Novica VUJOVIĆ
Mandić uručuje Trinaestojulsku nagradu Stanišiću i Vukoviću
Sindikat prosvjete Crne Gore saopštio da ih niko od predstavnika Vlade još nije zvao da pregovaraju o spornom obračunu julskih zarada
Božović: Izvjestan drugi protest, pa štrajk upozorenja
PODGORICA – Predstavnici resornih ministarstava i Sindikata prosvjete nijesu još razgovarali o spornom obračunu zarada za jul kojim će se, kako tvrdi ova radnička organizacija, smanjiti plate nastavnicima do 50 eura. Predsjednik Sindikata Radomir Božović kazao je juče Pobjedi da ih niko nije zvao na razgovor.
- Imamo nezvanične informacije da je bilo kratke priče na sjednici Vlade o problemu, ali da su iz Ministarstva rekli da je to završeno i da nema razgovora - rekao je Božović. On dodaje da su na Glavnom odboru Sindikata razgovarali kako će da se odrede ukoliko Vlada ne odustane od stava da nema kompromisa u spornom obračunu zarada, te kaže da je izvjesno da će organizovati ponovo protest - ispred Vlade oko 25. avgusta.
- Ono što je, takođe, izvjesno u slučaju da ne bude dogovora, jeste da ćemo 1. septembra kada počne nastava organizovati štrajk upozorenja. To znači da ćemo obustaviti nastavu od osam do devet sati ujutro –naveo je Božović. Ukoliko i dalje ne bude komunikacije sa predstavnicima Vlade, prema njegovim riječima, u dogovoru sa nastavnicima sagledaće za koji vid radikalizacije su raspoloženi – proteste ili štrajk koji podrazumijeva potpunu obustavu nastave.
Božović kaže da neće odustati od borbe za svoja prava. Ako
Božović na posljednjem protestu Sindikata prosvjete
Imamo nezvanične informacije da je bilo kratke priče na sjednici Vlade o problemu, ali da su iz Ministarstva rekli da je to završeno i da nema razgovora - rekao je Božović
su, kako ističe, određeni dio plate do sada primali nezakonito, navodi da ne može vlast da se ponaša tako što će da im umanji zarade, već da treba da pronađu kompromisno rješenje – da ne dođe do smanjenja zarada. Božović kaže da su do sada sve primali po zakonu, jer je svaki propis potpisan sa predstavnicima Vlade.
- Pričaju da smo nezakonito primali platu, ali još ne objašnjavaju kako – kaže Božović.
Predsjednik Sindikata najavljuje da će podnijeti i tužbe nakon što nastavnici dobiju umanjenu zaradu, a koje državu mogu da ,,koštaju milione“.
U više navrata su do sada iz Ministarstva finansija saopštili da je obračun zarada – po zakonu. Isticali su da se kroz centralizovani obračun zarada samo poštuje zakon.
- Cilj centralizovanog obračuna zarada nije smanjenje pla-
ta zaposlenima u prosvjeti, već dosljedno poštovanje zakona i uvođenje principa - jednaka zarada za jednak rad. Uključivanjem ustanova iz oblasti prosvjete u sistem za centralizovani obračun zarada ne uvodi se novi način obračuna, već je riječ samo o softveru koji za obračun zarada već koristi 159 potrošačkih jedinica državnog budžeta – isticali su iz Ministarstva finansija. Dodali su da je Sindikat još u
Na konferenciji Medijskog savjeta za samoregulaciju poručeno da AI ne može da zamijeni suštinsku ulogu novinara, nužna izmjena Kodeksa novinara Crne Gore
s.
pripremnoj fazi bio upoznat s neujednačenom praksom obračuna u školama, te je bilo očekivano da su i sami prepoznali potrebu za standardizacijom i zakonitošću. Iz Ministarstva finansija su navodili i da podržavaju sindikalnu borbu za radnička prava, ali ,,ne i manipulacije i pogrešne interpretacije koje obmanjuju upravo one koje sindikat treba da zastupa“. Predstavnici sindikalnih organizacija prosvjete, s druge strane, odbacili su optužbe Ministarstva. Oni su se nedavno okupili ispred Ministarstva prosvjete, nauke i inovacija, negodujući zbog najavljenog smanjenja zarada, a nakon što je završen polučasovni protest uputili su se ka Vladi. Predstavnici Sindikata prosvjete imali su tog dana u 13 sati dogovoren informativni razgovor sa potpredsjednikom Vlade za obrazovanje Budimirom Aleksićem . Oni su nakon tog sastanka kazali da Aleksić nema mandat da pregovara s njima, već da su ga upoznali šta su problemi i zamolili da pomogne u nastavku socijalnog dijaloga. Kako su istakli, Aleksić im je obećao da će tokom dana uputiti urgenciju ministarki prosvjete Anđeli Jakšić-Stojanović i premijeru Milojku Spajiću u kom će navesti da treba da se nastave razgovori sa prosvjetarima. Sindikalci su negodovali na protestu ispred Ministarstva prosvjete, nauke i inovacija
što ih predstavnici Vlade, kako su rekli, ignorišu. Kazali su tada da su premijeru pisali prije osam dana, da su ga molili da ih primi, ali da im nije odgovorio.
Na tom skupu je potpredsjednik Sindikata Jovan Drašković rekao da su vlasti grubo prekršile Granski kolektivni ugovor time što se u promjenu novog nezakonitog načina obračuna zarada, a time i umanjenja plata većine, ušlo bez traženja i razmatranja mišljenja reprezentativog sindikata, a na šta ih obavezuje član 72 Granskog kolektivnog ugovora. Drašković tvrdi da sve što prosvjetni radnici imaju na platnoj listi, zaključno sa posljednjom zaradom, u skladu je sa Granskim kolektivnim ugovorom, a i sa Zakonom o zaradama u javnom sektoru.
- Obračun zarada koji smo do sada imali jedini je mogući način da to bude u skladu sa Zakonom o zaradama u javnom sektoru, što znači da je naš Granski kolektivni ugovor potpuno u skladu sa Zakonom o zaradama u javnom sektoru, a dosadašnji obračun zarada u skladu sa jednim i drugim. Zakon je članom 24 prepustio da za zaposlene u ustanovama, čiji je osnivač država, u ovom slučaju Vlada i Sindikat kroz GKU dogovore i ugovore koeficijente za zaradu. Kako zakon ne dozvoljava da se dodaci u prosvjeti (za razredno starješinstvo, mentorstvo, zvanja...) utvrde kao dodaci na osnovnu zaradu, jedini način da se oni uključe u zaradu zaposlenih je da budu ugrađeni u koeficijent za zaradu, a time i u osnovnu zaradu – rekao je Drašković. Dodao je da prosvjeta u Zakonu i podzakonskim aktima nije uključena u dodatke na osnovnu zaradu, niti te dodatke koji važe za ostale u javnom sektori mogu imati zaposleni u prosvjeti. N. ĐurĐevac
Sadržaj vještačke inteligencije mora biti označen
PODGORICA – Kodeks
novinara Crne Gore treba da se promijeni na način da mora da se uredi korišćenje vještačke inteligencije u medijima. Sadržaj koji je u potpunosti generisan uz pomoć AI, uključujući i prevod bez ljudske lekture, mora da bude jasno naznačen da je tako napravljen. Na primjer, u slučajevima transkripcija označavanje neće biti potrebno. To je, između ostalog, poručeno juče na konferenciji Medijskog savjeta za samoregulaciju na kojoj je predstavljena studija ,,Prednosti i rizici upotrebe vještačke inteligencije u medijskom sektoru“.
Obrazloženo je da je na osnovu analize stanja treba da se promijeni Kodeks novinara Crne Gore, te da se sadržaj ne smije objavljivati bez ljudske kontrole i uredničke od-
govornosti, bez obzira na stepen učešća AI alata. Izvršni sekretar Medijskog savjeta za samoregulaciju Ranko Vujović je odgovarajući na pitanje novinara da li imaju informacije u kojoj mjeri crnogorski mediji koriste vještačku inteligenciju i bilježe li određene zloupotrebe, kazao da je njihovo ,,ad hok istraživanje“ pokazalo da nekoliko medija koristi jedan od plaćenih programa vještačke inteligencije koji su puno kvalitetniji. - Koriste vještačku inteligenciju za prevode, transkripciju, za prevode audio glasa u tekst. To su nama rekli iz redakcija. Zloupotreba nijesu imali, niti smo mi dobijali žalbe građana – rekao je Vujović.
On smatra da se u Crnoj Gori veoma malo govori o vještačkoj inteligenciji, a još manje o njenoj upotrebi u medijima, iako se u svijetu vodi svojevr-
sna globalna trka za osvajanje tržišta vještačke inteligencije. U objavljenoj studiji obrađivali su evropsku regulativu, te su podsjetili da je Evropska unija tek prošle godine usvojila Zakon o vještačkoj inteligenciji. Redovna profesorica medijskog prava na Pravnom fakultetu Univerziteta Crne Gore
Aneta Spaić istakla je da automatizovani sistemi i algoritmi koji se koriste u medijima moraju biti transparentni, jasno deklarisani i podložni uredničkoj odgovornosti.
- Urednički timovi moraju snositi odgovornost za posljedice upotrebe AI-ja, uključujući i rizik od algoritamske pristrasnosti, koja može biti u suprotnosti sa medijskim vrijednostima poput pluralizma, objektivnosti i istinitosti - rekla je ona. Istakla je da je neophodno regulisati odgovornost za povrede zaštite ličnih podataka do
Osnovaće mrežu za borbu protiv govora mržnje i dezinformacija
Tokom diskusije ukazano je na problem što se na društvenim mrežama pojavljuju lažni portali, te da se, pored ostalog, zloupotrebljavaju ljekari sa kojima se objavljuju lažni intervjui. Milica Nikolić iz UNESCO-a kazala je da se taj problem može riješiti kroz osnivanje mreže za borbu protiv govora mržnje i dezinformacija čije sjedište bi trebalo da bude na Fakultetu političkih nauka. Taj projekat se realizuje kroz saradnju sa UNDP-om i UNICEF-om.
kojih može doći korišćenjem vještačke inteligencije unutar redakcija. Kazala je da izuzimanje od odgovornosti ne postoji, čak ni kada su povrede rezultat automatizovanih sistema. Spaić je tokom diskusije prokomentarisala da oblast vještačke inteligencije nije uređena, te da što se kreira u Crnoj
Gori nije predmet sankcije. - Na primjer, kada je riječ o posljednjim tekstovima koje sam dobila od studenata koji su formata seminarskih, eseja nemamo sistem koji će utvrđivati njihovu autentičnost... –rekla je ona. Ombudsman Dana Ilija Jovićević rekao je da se vještačka
inteligencija najčešće upotrebljava za izradu transkripata, prevođenje, kreiranje ilustracija, info-grafika i naslova, kao i organizaciju i dostupnost sadržaja.
Upozorio je na opasnosti od dezinformacija, manipulativnih sadržaja i takozvane „homogenizacije“ sadržaja –odnosno njihove uniformisanosti i gubitka autentičnosti.
- Ako je sadržaj kreirala vještačka inteligencija, to mora biti naznačeno – rekao je on.
Ombudsmanka Vijesti i Monitora Paula Petričević naglasila je da se mora otvoreno razgovarati o cijeni koju plaćamo zbog ovako brze i sveprisutne integracije vještačke inteligencije. - Alat vještačke inteligencije ne može i ne smije biti zamjena za profesionalni rad i ljudski sud novinara - istakla je Petričević. N.Đ.
Damask za nemire krivi
„nezakonite bande“
DAMASK – Izraelska vojska juče je izvela snažne vazdušne udare na vojnu infrastrukturu Sirije, posebno oko Damaska. Izrael tvrdi da su udari odgovor na nasilje sirijskih državnih snaga nad pripadnicima Druza na jugu zemlje. Napadi su dodatno zaoštrili tenzije u regionu koji je već decenijama obilježen ratovima, vjerskim podjelama i promjenljivim savezima.
POGOĐENI KLJUČNI
PUNKTOVI
Neposredni okidač za izraelsku vojnu akciju bila je nova runda nasilja u provinciji Svjeda na jugu Sirije, gdje živi većina sirijskih Druza. Početkom sedmice došlo je do sukoba između druzijskih boraca i naoružanih beduinskih grupa, nakon čega je sirijska vlast poslala vojsku u taj kraj. Međutim, vojnici su se direktno sukobili s druzijskim milicijama, što je izazvalo teške žrtve i ogorčenje među Druzima, i u Siriji i među onima koji žive u Izraelu.
Izrael je poručio da su njegovi udari direktan odgovor na ono što naziva „varvarskim napadom“ sirijskih vlasti na Druze. Vlada u Damasku, s druge strane, tvrdi da su za nemire krive „nezakonite bande“, a ne državne snage.
Juče su gađani objekti u blizini predsjedničke palate, dok su pogođeni i ključni punktovi poput ministarstva odbrane i glavnog vojnog štaba. Ovi napadi uslijedili su nakon prethodnih izraelskih dejstava na
Neposredni okidač za izraelsku vojnu akciju bila je nova runda nasilja u provinciji Svjeda na jugu Sirije, gdje živi većina sirijskih Druza. Početkom sedmice došlo je do sukoba između druzijskih boraca i naoružanih beduinskih grupa, nakon čega je sirijska vlast poslala vojsku u taj kraj. Međutim, vojnici su se direktno sukobili s druzijskim milicijama, što je izazvalo teške žrtve i ogorčenje među Druzima, i u Siriji i među onima koji žive u Izraelu
sirijskoj teritoriji blizu Golanske visoravni, koju Izrael drži pod okupacijom. Prema izjavama svjedoka iz Damaska, izraelski avioni letjeli su nisko iznad grada prije nego što su ispalili projektile koji su izazvali snažne eksplozije i oblake dima iznad prijestonice. Izraelska vojska potvrdila je da je jedan od udara bio usmjeren direktno na kapiju sirijskog ministarstva odbrane.
POrUKE z VaNIČNIKa Neposredno uoči napada, izraelski ministar odbrane Izrael Kac upozorio je da „dolaze bolni udarci“. Izraelska vlada jasno je poručila da neće tolerisati prisustvo sirijskih snaga blizu svoje granice, niti dozvoliti, kako navode, „potencijalni masakr“ Druza u Siriji. Premijer Benjamin Netanjahu obratio se direktno izrael-
Evropska komisija predložila novi dugogodišnji budžet EU, najveći u istoriji Unije
Za sedam godina –skoro dva biliona eura
BRISEL - Evropska komisija juče je predložila najveći dugogodišnji budžet Evropske unije u njenoj istoriji, vrijedan nešto manje od dva biliona eura, koji pored ostalog uključuje sredstva za njeno proširenje u sklopu posebnog fonda ,,Globalna Evropa“. Evropska komisija predstavila je nacrt budžeta Evropske unije od dva biliona eura za period od 2028. do 2034. godine Kako je saopštio briselski portal Euraktiv, prijedlogom budžeta spojeni su do sada odvojeni programi trošenja za poljoprivredu i regione i razvrstani su po nacionalnim pla-
novima za svaku od 27 zemalja članica, i oformljen je fond vrijedan 400 milijardi eura za pospješivanje industrije koja sada posrće. Predviđen je fond ,,Globalna Evropa“ vrijedan 200 milijardi eura, koji, kako se navodi, kombinuje ranije odvojene programe i predviđa sredstva za šest regionalnih potprograma uključujući proširenje EU i spoljnopolitičke inicijative. Potvrđeno je i da će nacrt uključivati ranije najavljivani vanbudžetski fond od 100 milijardi dolara za dugoročnu podršku Ukrajini od 2028. do 2034. godine. Evropska komisija je saopštila da je ,,proširenje investira-
nje u dugoročnu bezbjednost, mir, stabilnost i prosperitet Evrope“. ,,Globalna Evropa“ će, dodaje Evropska komisija, obezbijediti ,,koherentan paket podrške zemljama kandidatima (za članstvo u EU) kako bi se ubrzalo njihovo usklađivanje sa evropskim vrijednostima iz tzv. akvisa - zakonima, pravilima, standardima, politikama i praksama, ,,kroz usvajanje i implementaciju planova zasnovanih na učinku“.
Komisija je saopštila i da će ,,nepopustljiva podrška Unije Ukrajini ostati ključan prioritet“ u sljedećem višegodišnjem budžetu i ,,reflektovaće šire geopolitičke ciljeve EU“.
skim Druzima, pozvavši ih da ne prelaze granicu prema Siriji. Njegovo obraćanje uslijedilo je nakon što je veća grupa izraelskih Druza probila graničnu ogradu i prešla na sirijsku stranu kako bi pomogli sunarodnicima.
U video-poruci objavljenoj na društvenim mrežama, Netanjahu je rekao: - Braćo moja, druzijski građani Izraela, situacija u Svidi,
na jugozapadu Sirije, izuzetno je ozbiljna. Vojska djeluje, avijacija djeluje, i druge jedinice su angažovane. Djelujemo da bismo spasili našu druzijsku braću i uništili režimske bande.
Dodao je i apel:
- Ne prelazite granicu. Izlažete se smrtonosnoj opasnosti - možete biti ubijeni, oteti, a dodatno otežavate napore izraelske vojske.
DrUzI
Druzi su mala, ali uticajna vjerska manjina arapskog porijekla, čija se vjera pojavila u 11. vijeku, kombinujući elemente islama s filozofskim učenjima koja naglašavaju monoteizam, reinkarnaciju i potragu za istinom. Zajednice Druza postoje u Libanu, Siriji, Izraelu i na izraelski okupiranoj Golanskoj visoravni.
U Siriji su najbrojniji u provinciji Svjeda, s manjim zajednicama oko Damaska i na sjeveru zemlje. Iako brojčano mali, poznati su po snažnom osjećaju zajedništva i identiteta. U Izraelu mnogi Druzi služe u vojsci i imaju značajnu društvenu ulogu. Izrael, prema vlastitim izjavama, ima ograničen cilj: zaštitu Druza i sprečavanje si-
Reakcije i posljedice po region
Turska je brzo osudila izraelske udare, optužujući Tel Aviv da pokušava da potkopa sirijske napore na uspostavljanju mira nakon svrgavanja Bašara al-Asada u decembru. Ministarstvo vanjskih poslova Turske navelo je da Sirija ima „istorijsku šansu“ za reintegraciju u međunarodnu zajednicu, ali da su izraelske akcije ta očekivanja ozbiljno ugrozile. Napadi predstavljaju ozbiljnu eskalaciju, naročito jer Izrael vrši pritisak na nove islamističke vlasti u Siriji da se ne približavaju jugu zemlje i izraelskoj granici. Situacija bi mogla dodatno destabilizovati krhku Siriju, gdje različite frakcije pokušavaju da preuzmu vlast nakon Asadovog pada.
rijskog vojnog prisustva blizu izraelskih granica. Ali, širi kontekst je mnogo zamršeniji. Dok su Druzi uhvaćeni u unakrsnu vatru vjerskih i političkih sukoba, izraelska intervencija se nekima može učiniti kao humanitarna zaštita, dok je drugi vide kao pokušaj da se oblikuje regionalni poredak. Situacija je i dalje veoma nestabilna. Vlada u Tel Avivu najavljuje nove vojne operacije ukoliko se sirijske snage ne povuku sa juga. U međuvremenu, izraelska vojska blisko sarađuje sa američkim partnerima, što ukazuje da Vašington makar prećutno podržava kampanju.
Preminuo Vladimir Goati
BEOGRAD - Vladimir Goati, doktor političkih nauka, profesor, publicista i analitičar, preminuo je juče u Beogradu u 86. godini. Goati je bio politikolog, sociolog i analitičar političkih i društvenih procesa u Srbiji i na prostoru bivše Jugoslavije. Rođen je 1939. godine u Mostaru. Doktorirao je iz oblasti političkih nauka na Fakultetu političkih nauka u Beogradu 1973. godine i tokom karijere se bavio proučavanjem političkih stranaka, izbornog sistema, korupcije i tranzicije ka demokratiji. Karijeru je započeo kao istraživač i predavač, a afirmisao se kao naučnik u Centru za političke studije i javno mnjenje pri Institutu za društvene nauke, đe je od 1976. do 1983. godine bio upravnik Centra za istraživanje javnog mnje-
nja, a od 1983. do 1989. na čelu poslovnog odbora Instituta društvenih nauka. Bio je i predsjednik Naučnog vijeća Instituta od 1990. do 2003. godine. Po pozivu je predavao na univerzitetima u Ljubljani, Bordou, Podgorici i Beogradu, a takođe je bio i član Savjeta za borbu protiv korupcije.
Goati je bio osnivač i dugogodišnji predsjednik nevladine organizacije Transparentnost Srbija, nacionalnog ogranka globalne mreže Transparency International. Njegov rad bio je usmjeren na izgradnju mehanizama odgovornosti i kontrole u političkom sistemu. Autor je brojnih knjiga, studija i naučnih članaka, kao što su Politička sociologija, Savremene političke partije, Izbori i izborni sistemi, Ideologije i društvena stvarnost, Partijske borbe u Srbiji u postoktobarskom razdoblju, Politička anatomija jugoslovenskog društva i drugo. Pored naučnog i javnog angažmana, Goati je bio član brojnih domaćih i međunarodnih komisija, uključujući i one koje su se bavile reformom izbornog zakonodavstva.
Druzi pokušavaju da pređu liniju razdvajanja iz Sirije na Golansku visoravan koja je pod izraelskom kontrolom
Priredila: r. U.–I.
Beograd
Zakazano kontrolno saslušanje Vrhovnoog državnog tužioca i v. d. direktora Uprave policije
Marković i Šćepanović o
Mandiću 21. jula
PODGORICA - Kontrolno
saslušanje vrhovnog državnog tužioca Milorada
Markovića i v. d. direktora Uprave policije Lazara Šćepanovića, u vezi sa slučajem Danila Mandića, sinovca predsjednika Skupštine Andrije Mandića, biće održano 21. jula na Odboru za bezbjednost i odbranu.
To je objavljeno na sajtu Skupštine.
- Postupanje nadležnih organa u slučaju u kojem je osumnjičeno lice pripadnik obezbjeđenja predsjednika Skupštine Crne Gore - navodi se kao tema kontrolnog saslušanja. Danilo Mandić, koji je bio angažovan kao privatno obezbjeđenje svog strica, kada je u noći između 18. i 19. aprila pucao na Darka Perovića i Arisa
Turkovića, a onda i pobjegao skupštinskim vozilom. Protiv njega je istragu vodilo Više državno tužilaštvo, ali je nakon ocjene svih dokaza utvrdilo da je taj slučaj za Osnovno državno tužilaštvo jer, kako su obrazložili, optuženi nije imao namjeru da ubije. Optužnim prijedlogom Mandiću se stavlja na teret krivično djelo izazivanje opšte opasnosti, teška tjelesna povreda i nedozvoljeno držanje oružja. Ime Danila Mandića poznato je istražiteljima. Za njim je policija 2022. tragala zbog sumnje da je 27. februara te godine napao policijskog službenika koji je zaustavio vozilo u kojem je Danilo Mandić bio suvozač.
Mandić se u januaru 2021. godine predao policiji, nakon četiri mjeseca skrivanja. Potraživan je zbog krivičnog djela
nedozvoljeno držanje oružja i eksplozivnih materija. Danilo Mandić je hapšen i 2019. godine zbog nedozvoljenog držanja oružja i eksplozivnih materija. Policija je u julu te godine kontrolisala Mandića koji je bio u društvu bezbjednosno interesantne osobe N. B. Tada je N. B. pokušao da izbjegne kontrolu i da pobjegne, a u pokušaju bijega bacio je pištolj „crvena zastava M-70“ sa šest komada municije kalibra 7,65 milimetara.
Odbor za bezbjednost i odbranu Skupštine Crne Gore 7. jula prihvatio je zahtjev opozicije da se obavi kontrolno saslušanje vršioca dužnosti direktora Uprave policije Lazara Šćepanovića i vrhovnog državnog tužioca Milorada Markovića o okolnostima svih dešavanja u slučaju Danila Mandića. a. r.
Policija spriječila teži incident u Škaljarima Mladić upadao u objekte i lomio inventar
KOTOR - U kotorskom naselju Škaljari u subotu veče odigravala se prava drama kada je mlađi muškarac, pod dejstvom psihoaktivnih supstanci, upao u nekoliko kuća, a na kraju skočio sa tri metra visokog balkona jedne kuće u koju je upao.
Mladić je zadobio povrede i ukazana mu je pomoć, a nakon toga odveden je u Specijalnu bolnicu za psihijatriju u Dobroti.
Kako su Pobjedi ispričali očevici, mladić koji je bio u stanju rastrojstva, između ostalog polomio je ulazna vrata prostorija Crvenog krsta, ušao i lomio inventar. - Čula se lupnjava, vika i lomljava. Bilo je očigledno da se nešto dešava. Imao je potrebu da ispolji agresiju i pričinio je znatnu materijalnu štetu. Pre-
skakao je ogradu, ulazio u dvorišta ispred kuća koja su mu se našla na putu, ali srećom nikoga nije povrijedio - ispričao je Pobjedin sagovornik. On dodaje da je u jednom trenutku bilo više policajaca, te Hitna pomoć.
- Na betonu ispred jedne kuće ugledao sam krvavog mladića koji leži - ispričao je jedan od očevidaca, stanovnik tog mjesta.
Prema kazivanju očevidaca, službenici kotorske policije su pokušali da urazume i odvrate mladića od nauma da skoči sa terase, međutim s obzirom na njegovo stanje to očigledno nije bilo moguće. Mladić je potom odveden u kotorsku bolnicu. Iako je u prvi mah djelovalo da je zadobio teške povrede opasne po život, mladić je ipak nekim čudom prošao nepovrijeđen. Iz kotorske bolnice potom je hospitalizovan
NASTAVAK OBRAČUNA KLANOVA: U Barseloni ubijen crnogorska policija još nema zvaničnu potvrdu da se
Likvidiran Filip
koristio lažna dokumenta?
PODGORICA – Crnogorska policija još nije dobila zvaničnu potvrdu o identitetu muškarca koji je ubijen u utorak veče u Barseloni, a za kojeg se sumnja da je Cetinjanin Filip Knežević (36) koji se u Španiji krio pod lažnim identitetom.
Španska policija juče je potvrdila da je u centru Barselone, u ulazu zgrade ubijen muškarac, ali nije saopštila njegov identitet.
On je pogođen sa tri hica u leđa jednim u glavu.
Svjedoci su osumnjičenog za ovaj zločin opisali kao krupnijeg muškarca, ali do zaključenja broja nije bilo više detalja o njemu.
Prema nezvaničnim saznanjima Pobjede, Knežević je pripadao dijelu kavačkog klana zaduženom za likvidacije, a u kriminalnim krugovima dovodio se u vezu sa brojnim ubistvima.
U tri crnogorske opštine, Podgorici, Cetinju i Kotoru u utorak veče, u isto vrijeme ispaljen je vatromet, zbog, kako je Pobjedi nezvanično saopšteno iz više izvora, vijesti o smrti Cetinjanina.
Činjenica da je nastupilo slavlje na nekoliko lokacija među članovima škaljarskog klana istražitelje je navelo na sumnju da se nešto dešava, o čemu su oni saznali nakon što se ta vijest proširila podzemljem.
Knežević je, prema pisanju španskih medija, ubijen u utorak u 16.30 po lokalnom vremenu u blizini katedrale Sagrada familija.
zgradu, u kojoj sumnjaju da je živio. Tijelo je, prema izvorima upoznatim sa slučajem, imalo četiri prostrijelne rane u glavu i trupu, a naložena je i obdukcija. Pripadnici Katalonske policije prikupljaju informacije od svjedoka, ali i izuzimaju snimke sa bezbjednosnih kamera koji su eventualno snimili zločin, kako bi im omogućili da dobiju trag o identitetu počinioca, za kojim tragaju.
u Specijalnu bolnicu za psihijatriju u Dobroti. Ovaj nemili događaj uznemirio je stanovnike tog kraja, a posebno zbog toga što nijesu znali da li je mladić naoružan i koji mu je naum. Mladić je u jednom momentu krenuo ka jednoj od kuća koja je pokrivena video nadzorom, ušao na ulazna vrata koja su bila otvorena, stigao do terase, dok su za to vrijeme članovi ove porodice uspjeli skloniti djecu na drugom spratu kuće, zaključali su sobe, iščekujući sa strahom što će se desiti. Na svu sreću mladić nije nikome naudio, kod sebe nije imao oružje, a ova drama je završena nakon što je skočio sa pomenute terase. Iz kotorske policije su kazali da mladić nije pobjegao iz Specijalne psihijatrijske bolnice, i precizirali da je prije ovog incidenta boravio kod kuće. iv. K.
Kako je prenio španski Be-teve, žrtva je osoba između 30 i 40 godina, koja je likvidirana iz pištolja dok je ulazio na vrata broj 200 u Ulici Konsel de Sent, blizu Ulice Komt d’Urgel i ispred vrtića. Španski „Cadena SER“ piše kako istražitelji sumnjaju da je Knežević upucan u leđa, kada je otvorio vrata da bi ušao u
PODGORICA – Osnovno državno tužilaštvo (ODT) u Podgorici podnijelo je optužni prijedlog protiv bivšeg načelnika Odjeljenja bezbjednosti Danilovgrad Marka Kalezića zbog sumnje da je zlostavljao oštećenog Ivana Đurovića.
Kako je saopšteno iz ODT-a, sumnja se da se zlostavljanje dogodilo u novembru 2020. godine.
Podsjetimo, Danilovgrađanin Ivan Đurović služi zatvorsku kaznu zbog ubistva sugrađa-
Pobjedin izvor iz vrha bezbjednosnog sektora navodi da vijest o ubistvu crnogorskog državljanina u Španiji nije iznenađenje, s obzirom na to da je važna baza za oba crnogorska kriminalna klana. Kako je naveo, radi se o ulaznoj zemlji za prihvat kokaina iz Južne Amerike. - Proizvodnja skanka u laboratorijama i plantažama u Španiji, dio je kriminalnih poslova kojima se bave klanovi sa Balkana - objašnjava naš sagovornik.
Za Kneževićem
tragale i Crna gora i Srbija
Za Filipom Kneževićem, Interpolove potjernice su raspisale i Crna Gora i Srbija.
Srpsko tužilaštvo sumnjičilo ga je da je, zajedno sa odbjeglima Dušanom Jovanovićem, Milošem Jevrićem i Markom Stankovićem, ispred iznajmljene vile na grčkom ostrvu Krf 20. jula 2020. godine sačekao pripadnike škaljarskog klana - Alana Kožara i Damira Hadžića da se vrate sa plaže, a potom pucao u njih. Kao dokaz tužilaštva, citirane su i poruke i prikazivane fotografije koje su optuženi razmjenjivali putem „Skaj“ aplikacije na kojima se na nekoliko selfi fotografija, nalazi, kako tvrde, i Filip Knežević. Prema dokumentaciji grčkih istražitelja, napadači su škaljarce odmah okružili i u „tojotu“, u kojoj su bili, ispalili preko 30 hitaca. Tužilaštvo tvrdi da je Knežević bio u direktnom kontaktu sa Veljkom Belivukom i da je od njega dobijao naloge. Poslije zločina je uspio da pobjegne i od tada se nalazi na potjernici. Pored toga, Knežević je dovođen u vezu sa brojnim kriminalnim radnjama. On se sumnjiči i da je pucao u novinarku Oliveru Lakić, 8. maja 2018.
ODT podnijelo optužni prijedlog protiv bivšeg Kalezića terete
nina Zorana Pavićevića (56) kojeg je ubio na svirep način u restoranu „Obala“, nanijevši mu više od 20 povreda tupim predmetom i nožem.
Zločin se dogodio u noći između 23. i 24. novembra 2020. godine, u restoranu gdje je Pavićević radio kao noćni čuvar, a istražitelji su tada utvrdili da
Policija prikuplja dokaze sa mjesta zločina
Kotor
ubijen muškarac, se radi o Cetinjaninu
Knežević, dokumenta?
godine, ispred ulaza zgrade u kojoj živi u Podgorici. Ona je tada ranjena u nogu.
Optužnica protiv četrnaestočlane kriminalne grupe, predvođene visokopozicioniranim pripadnikom kriminalnog kavačkog klana Milanom Vujotićem (43), kojoj se na teret stavlja ranjavanje novinarke Lakić i ubistvo Miodraga Kruščića, podignuta je 7. decembra 2023. godine.
Optuženima se, pored ostalog na teret stavlja i krijumčarenje 554 kilograma marihuane iz Albanije u Crnu Goru, 26. januara 2021. godine.
Planiranje likvidacija
Knežević je bio dio grupe koja se teretila za planiranje egzekucija pripadnika suprotstavljenog škaljarskog klana.
Planovi likvidacija istaknutih škaljaraca razotkriveni su zahvaljujući komunikacijama koje su kavčani razmjenjivali preko „Skaj“ aplikacije. Plan da se Jovanović likvidira u drugoj polovini maja 2020. godine snajperom, dok je boravio u iznajmljenom stanu u Kotoru uslijedio je poslije odustaja-
načelnika OB Danilovgrad
ga je Đurović ubio iz koristoljublja.
Ubica je od žrtve ukrao i 100 eura, a odmah nakon što je pronađeno tijelo Pavićevića, policija je organizovala potragu za Đurovićem, zbog sumnje da je on počinio zločin. Nakon što je identifikovan i uhapšen, istražitelji su saslušavali Đurovića kako bi utvrdili da li su policajci prilikom njegovog hapšenja prekoračili ovlašćenja, tukli ga i mučili, kako je on ustvrdio u pismu
PODGORICA - Igor Nedović (29) preminuo je juče u Kliničkom centru Crne Gore nakon što je na njega, ispred porodične kuće u Staroj varoši, mlađa muška osoba sat i po poslije podneva ispalila više metaka. Do zaključenja broja policija nije uspjela da identifikuje ubicu.
Kako nam je nezvanično saopšteno, Nedović je u bezbjednosnim službama označen kao član kavačkog klana i stradao je u obračunu dvije kotorske kriminalne organizacije koji ne jenjava.
Izvori iz istrage navode da je Nedović bio blizak članovima škaljarskog klana, ali da je u jednom trenutku „promijenio stranu“ i priklonio se kavčanima.
Snimak zločina zabilježile su nadzorne kamere.
Na snimku u koji je Pobjeda imala uvid, nekoliko sekundi prije nego što je ubijen, Nedović je opušteno i sporo hodao gledajući u telefon.
Kada je krenuo da nešto na telefonu pokaže drugu koji je već sjeo na vespu spremajući se da je upali i ode, mlađi muškarac, sa kačketom na glavi, u bijeloj majici i ruksakom na leđima, brzim hodom i uperenim pištoljem uputio se prema Nedoviću i pucao u njega.
nja da se ubije na dan sedmodnevnog ili četrdesetodnevnog pomena pokojnom Igoru Dedoviću
Dedović je ubijen početkom 2020. godine zajedno sa Stevanom Stamatovićem, dok su sa porodicama boravili u jednom od restorana u Atini. Kriminalna organizacija koju su formirali Zvicer i Vujotić pored likvidacije Jovanovića planirali su i ubistvo vođe suprotstavljenog škljarskog klana Jovana Vukotića dok je boravio u Istražnom zatvoru u Spužu. Jovanoviću, koji se u bezbjednosnim evidencijama vodi kao visokopozicionirani pripadnik škaljarskog klana, svaki trag se gubi 2020. godine, samo desetak mjeseci pošto je izašao iz zatvora dok je Jovan Vukotić ubijen 8. septembra 2022. godine u Istanbulu. Na njega su pucala dva napadača sa motora dok se nalazio za volanom automobila u kojem su bili njegova trudna supruga i dijete. Prije ubistva, suprotstavljeni kavački klan je nekoliko puta pokušao ubistvo Vukotića. ana raiČkOviĆ / jovana raiČeviĆ
Nedović je, kako je saopšteno iz Uprave policije, preminuo u Kliničkom centru Crne Gore. Viša državna tužiteljka Jelena Protić saopštila je medijima da je u okviru istrage ubistva Nedovića izuzeto više video-nadzora koji su zabilježili zločin. - Obaviještena sam da je u 13.30 časova došlo do upotrebe vatrenog oružja u Ulici Gojka Radonjića u Staroj varoši kojom prilikom je jedno lice povrijeđeno a ubrzo nakon toga i da je preminulo u Kliničkom centru Crne Gore. Uz pomoć pripadnika krim tehnike i službenika Uprave policije sa lica mjesta izuzeti su brojni tragovi koji će, nakon vještačenja dati ja-
Član kavačkog klana ubijen ispred porodične kuće
Nedović platio životom jer je „promijenio stranu“
sniju sliku o ovom događaju. Izuzeto je i više snimaka sa video-nadzora koji su zabilježili ovaj događaj – kazala je Protić. Ona je istakla da zbog zaštite istrage ne može odavati više detalja o ovom događaju.
Iz policije je saopšteno da su pripadnici Regionalnog centra bezbjednosti „Centar“, Sektora za borbu protiv kriminala i taktičkih jedinica, odmah preduzeli intenzivne aktivnosti na identifikaciji i lociranju napadača.
Ovo nije prvi put da je Igor Nedović meta oružanog napada. Sredinom maja ove godine, dok je boravio u ugostiteljskom objektu u podgoričkom naselju Siti kvart, ranjen je sa tri hica u stomak.
Napadač je tada pucao pred brojnim gostima, ne mareći za opasnost po druge.
Policija je nakon tog napada brzo reagovala i identifikovala osumnjičene – Arjana Rečko-
vića (22) i Tarika Muminovića (21) iz Podgorice. Za njima je raspisana lokalna potjernica zbog sumnje da su pokušali da ubiju Nedovića. Prema tadašnjim informacijama, Rečković je označen kao direktni izvršilac napada, dok se Muminović sumnjiči za pomaganje.
Policija je istakla da je motiv napada sukob suprotstavljenih kriminalnih grupa kao i da su osumnjičeni i meta napada odranije poznati policiji. Rečković je, prema evidenciji policije, povratnik u izvršenju nasilnih krivičnih djela, uključujući i one iz oblasti požara i eksplozija.
Muminović je takođe ranije osuđivan – za nasilje, imovinske delikte i zloupotrebu droga. Slučaj napada na Nedovića u maju, policiji su prijavili ljekari iz Urgentnog bloka, 18 minuta nakon napada. Brzom intervencijom blokira-
Odbačeni navodi Helsinškog odbora da je presuda za pokušaj terorizma nelogična, neozbiljna i neodgovorna
ni su svi izlazi iz grada i započeta je intenzivna potraga za napadačima. Pretragom terena pronađeni su predmeti korišćeni u izvršenju krivičnog djela, a uz pomoć forenzičkih i operativno-tehničkih mjera brzo su prikupljeni dokazi koji su potvrdili identitet napadača. Policija je protiv Rečkovića i Muminovića podnijela krivične prijave za teško ubistvo u pokušaju, dok je Rečković dodatno optužen i za nedozvoljeno držanje oružja i eksploziva. Tada su iz Uprave policije saopštili da će „snažno i odlučno preduzimati aktivnosti na suzbijanju djelovanja visokorizičnih organizovanih kriminalnih grupa i razbijanju kriminalnih mreža“. Međutim, likvidacija Nedovića usred bijela dana, u širem centru Podgorice, pokazala je neefikasnost policije u ovom slučaju. B r
koje je svojevremeno dostavio redakciji Dana. Kako je Pobjeda ranije pisala, Đurović je označio tadašnjeg načelnika Kalezića kao batinaša i kazao da ga je tukao satima i govorio da ima dokaze. Iz Uprave policije, sa druge strane, bili su kategorični da prema Đuroviću niko od inspektora i drugih službenika Uprave policije nije primjenjivao silu, niti je prisiljavan da prizna bilo koje krivično djelo. j. r.
PODGORICA - Specijalno državno tužilaštvo (SDT) ocijenilo je kao neosnovane tvrdnje Crnogorskog helsinškog odbora (CHO) u vezi sa obrazloženjem presude Višeg suda u obnovljenom suđenju za pokušaj terorizma 2016. godine.
U odgovoru koji potpisuje specijalna tužiteljka Sanja Jovićević, SDT ističe da ne postoje zakonski osnovi za preduzimanje krivičnog gonjenja po službenoj dužnosti protiv bilo kojeg lica.
CHO je ranije kritikovao obrazloženje sudije Zorana Radovića u presudi, navodeći da je ono „nelogično, neozbiljno, neodgovorno i nedostojno da prati presudu o slučaju od naj-
većeg značaja za naše društvo i državu“.
Helsinški odbor je tim povodom dostavio SDT-u podneske, zahtijevajući reakciju tužilaštva.
Međutim, u odgovoru koji je dostavljen CHO, SDT navodi da su svi navodi iz podnesaka opovrgnuti prikupljenom dokumentacijom.
- Ocijenjeno je da su navodi u podnijetim podnescima neosnovani, jer su opovrgnuti dokumentacijom iz koje jasno proizilazi da su u postupku koji je prethodio donošenju prvostepene presude i prilikom izrade iste primijenjene odredbe Krivičnog zakonika i Zakonika o krivičnom postupku. Eventualne povrede zakona cijeniće Apelaci-
oni sud, imajući u vidu da je SDT podnijelo žalbu u zakonskom roku - navodi se u odgovoru SDT-a. Tužilaštvo je poručilo CHO-u da, ukoliko raspolažu dokazima za bilo koje krivično djelo za koje se gonjenje preduzima po službenoj dužnosti, mogu podnijeti krivičnu prijavu sa odgovarajućom dokumentacijom. Na ovakav odgovor reagovao je predsjednik CHO i bivši šef crnogorske diplomatije Miodrag Vlahović, ističući da nije riječ o formalnim podnescima već o javnim istupima i saopštenjima.
-Nije nam drago što stalno postoji utisak da CHO podnosi nekakve podneske SDT-u. Mi smo reagovali saopštenjem
br. 100, koje smo dostavili i vama, kao i sve druge naše javne stavove. Takođe, objavio sam tekst „Žalba“ u listu Pobjeda, u kojem jasno navodim očekivanja od vaše institucije - naveo je Vlahović. On je pozdravio činjenicu da je SDT uložilo žalbu na presudu Višeg suda. - Drago nam je da ste uložili žalbu na tu sramnu presudu. Od vas očekujemo profesionalni angažman i dokazivanje da je pokušaj državnog udara 2016. zaista postojao, te da će počinioci biti privedeni pravdi. Očekujemo zakonito postupanje i u drugim slučajevima, na što smo ukazivali, uključujući i predmete Katnić i Čađenović - zaključio je Vlahović. B. r.
Sa mjesta uviđaja
Osobe koje imaju problem sa sluhom teško ostvaruju pravo na zdravstvenu zaštitu Pljevlja
Skoro 90 odsto gluvih žena nije imalo tumača tokom posjete ljekaru
PODGORICA – Institucije sistema trebalo bi da kreiraju sistemski pristup dostupnosti jezičkih tumača u zdravstvenim ustanovama – poručeno je na pres konferenciji Saveza gluvih i nagluvih Crne Gore, koji je uz podršku FAKT-a, realizovao projekat ,,Obuke zdravstvenih radnika za komunikaciju sa gluvim pacijentima putem znakovnog jezika“.
Programska koordinatorka Saveza gluvih i nagluvih Crne Gore Tijana Mijušković kazala je, piše PR centar, da je u okviru projekta sprovedeno istraživanje u kojem je učestvovalo 60 gluvih i nagluvih žena i 49 zdravstvenih radnika.
– Čak 88,3 odsto žena navelo je da nijesu imale pristup prevodiocu prilikom posjete zdravstvenim ustanovama, dok 66,7 odsto nije imalo pristup informacijama o reproduktivnom zdravlju – upozorila je Mijušković.
S druge strane, kako je dodala, 93,3 odsto zdravstvenih radnika navodi da njihove ustanove nemaju pristup tumačima za znakovni jezik, a 89,8 odsto ispitanih nema prethodno znanje o znakovnom jeziku.
– U okviru projekta su izrađeni i distribuirani posteri, flajeri i brošure o komunikaciji sa gluvim pacijentima u 21 zdravstvenoj ustanovi, uključujući i one u kojima zaposleni nijesu prošli obuku. Zdravstveni radnici su pokazali visok stepen empatije i izrazili spremnost da dodatno uče o potrebama gluvih – navela je Mijušković.
UBRZATI PROCES
Mijušković je naglasila da gluve osobe mogu sve što i ču-
Gluve osobe suočavaju se sa brojnim komunikacionim barijerama. Dugo čekamo odgovor institucija čija je nadležnost da znakovni jezik uvedu u službenu upotrebu pa smo, da ubrzamo proces, organizovali obuku za zdravstvene radnike, a u okviru projekta je sprovedeno i istraživanje – kaže programska koordinatorka Saveza gluvih i nagluvih Crne Gore Tijana Mijušković
juće - mogu samostalno otići kod doktora, i potrebno im je, u skladu sa zakonom, obezbijediti odgovarajuću podršku. – Gluve osobe se suočavaju sa brojnim komunikacionim barijerama, ne samo u zdravstvenim ustanovama, već i u svakodnevnom životu. Gluvi često moraju ići ljekaru sa članom porodice, što narušava njihovu privatnost i samostalnost – rekla je Mijušković. Prema njenim riječima, u Crnoj Gori ne postoji standardizacija znakovnog jezika. – Ovim projektom smo htjeli da ubrzamo proces, jer već dugo čekamo odgovor institucija čija je nadležnost da se time pozabave i da znakovni jezik uvedu u službenu upotrebu –jasna je Mijušković.
Govoreći o preporukama, Mijušković je istakla da je potrebno uključiti osnovni znakovni jezik u programe kontinuirane edukacije zdravstvenih radnika, sistematski obezbijediti prevodioce i tumače za znakovni jezik u svim zdravstvenim ustanovama kako i nalaže Zakon o zaštiti pacijenta, i nastaviti sa obukama i širiti mrežu senzitivnih zdravstvenih radnika širom Crne Gore.
– Cilj projekta bio je unapređenje komunikacije između zdravstvenih radnika i gluvih osoba, a u okviru projekta, 36 zdravstvenih radnika iz Kliničkog centra i domova zdravlja u Podgorici i Beranama prošlo je obuku koja je obuhvatila teorijska preda-
Bijelo Polje: Aktivnosti Sekretarijata za izgradnju ,,Zatežu“ put
BIJELO POLJE – Počela je sanacija puta u Ulici Šukrije Međedovića. Radove izvodi preduzeće „Konstruktor“. Čelnik Sekretarijata za izgradnju Mensur Hajdarpašić saopštio je za Pobjedu da je riječ o višegodišnjem problemu ulegnuća puta, koje je nastalo usljed slijeganja terena i velikog podzemnog željezničkog tunela. – Nakon sanacije, ulica će biti ponovo „zategnuta“, asfaltira-
na i bezbjednija za saobraćaj –kazao je Hajdarpašić. Zahvaljujući aktivnostima Mjesne zajednice Gubavač, asfaltiran je plato za parking za potrebe džamije i gasulhane, kao i plato kod crkve u Njegnjevu. – U okviru unapređenja uslova boravka, asfaltirani su dvorište i prilazni putevi Doma za stare u naselju Medanovići. Ova ustanova, koja brine o više od 200 korisnika starije ži-
votne dobi, dobila je modernije i pristupačnije okruženje zahvaljujući podršci Opštine koja je, za taj posao opredijelila oko 15.000 eura. Asfaltiranje će znatno olakšati kretanje korisnicima, posebno onima koji koriste invalidska kolica i doprinijeti bezbjednijem i udobnijem boravku. Lokalna uprava asfaltirala i pristupni put prema OŠ ,,Dušan Korać“ – kazao je Hajdarpašić. B. Č.
vanja, praktične vježbe, medicinske simulacije i korišćenje QR kodova sa video materijalima – navela je Mijušković. Predsjednik Saveza gluvih i nagluvih Crne Gore Darko Mijušković, podsjetio je da Zakon o pravima pacijenata garantuje gluvim osobama pravo na tumača prilikom ostvarivanja zdravstvene zaštite.
– Uputili smo inicijativu Ministarstvu zdravlja i tražili obezbjeđivanje tumača za znakovni jezik u svim zdravstvenim ustanovama – naveo je Mujušković.
Dodao je da Savez dugo nije imao institucionalnu podršku, sve dok FAKT nije prepoznao važnost dostupnosti znakovnog jezika.
– Bio sam zadovoljan kako su zdravstveni radnici savladali osnove znakovnog jezika. FAKT razumije svakodnevne prepreke koje gluve osobe imaju u komunikaciji. Vjerujem da u budućnosti više nećemo imati problem, makar kada je riječ o odlasku kod ljekara –poručio je Mijušković.
JEDNAKE ŠANSE
Marija Boljević iz FAKT -a istakla je da ta organizacija kroz podršku ovakvim projektima želi da doprinese razvoju društva jednakih šansi
– FAKT podstiče izgradnju
Crne Gore kao društva u kojem građani aktivno učestvuju u životu zajednice. Želimo da doprinesemo pozitivnim društvenim promjenama. U tom duhu, podržali smo i Savez gluvih i nagluvih, a zdravstveni i obrazovni sistemi su temelji svakog društva, i u njih treba kontinuirano ulagati –rekla je Boljević. Podsjetila je da je program započet 2023. godine, a da je do sada podržano 80 projekata ukupne vrijednosti oko 800.000 eura.
– Imali smo tri grant šeme, a u septembru raspisujemo novi poziv. Prvi put vidim da su gluve osobe ovako aktivne i vidljive, i jako mi je drago što se to dešava upravo kroz program FAKT-a. Pokazalo se da mogu biti ravnopravni i važni članovi zajednice – zaključila je Boljević. C.G.
PLJEVLJA – Nacrt nacionalnog energetskog i klimatskog plana (NECP) Crne Gore ne prepoznaje pitanje pravedne tranzicije Pljevalja – jedinog rudarsko-energetskog centra u državi – ocijenio je izvršni direktor NVO Eko-tim Milija Čabarkapa. Javna rasprava o NECP-u traje do 6. avgusta, u organizaciji Ministarstva energetike i rudarstva. Čabarkapa ističe da takvo zanemarivanje nije u skladu sa propisima koji definišu obavezni sadržaj ovog dokumenta, a posebno sa regulativom Energetske zajednice, prema kojoj države članice moraju uključiti procjenu učinaka planiranih mjera na tržište rada, socijalnu uključenost i teritorijalni razvoj. – U NECP-u se moraju jasno analizirati rizici energetske tranzicije po najpogođenije zajednice, kao što su Pljevlja, te definisati konkretne mjere za zaštitu tih zajednica i planirati sprovođenje tranzicije na socijalno pravedan način – poručuje Čabarkapa. On podsjeća da je Vodič Energetske zajednice za pravednu tranziciju, objavljen ove godine, ponudio dvije mogućnosti – ili da se sve obaveze direktno integrišu u NECP, ili da se u dokumentu precizira mjera koja obavezuje na izradu posebnog Plana pravedne tranzicije. Prema njegovim riječima, nijedna od te dvije opcije nije ispoštovana u nacrtu NECP-a. – Proces dekarbonizacije će najviše pogoditi Pljevlja, gdje trećina radne snage zavisi od industrije uglja, a više od polovine zaposlenih nema alternativni izvor prihoda. Nacrt NECP-a ne nudi ni osnovnu analizu posljedica smanjenja korišćenja uglja po radnike, njihove porodice i budućnost grada – upozorava Čabarkapa. On podsjeća da nacrt plana predviđa gašenje Termoelektrane Pljevlja najkasnije do 2041. godine, uz realnu mogućnost da se taj rok dodatno skrati zbog uvođenja CBAM mehanizma i drugih klimatskih politika EU.
– Deset godina je malo vremena za ozbiljnu ekonomsku transformaciju i diverzifikaciju lokalne privrede – kaže Čabarkapa.
On poziva obrađivača NECP-a i nadležne institucije da ozbiljno razmotre propuste na koje su ukazali i urade neophodne korekcije. Posebno insistiraju na obavezujućem uključivanju pravedne tranzicije u dokument – bilo kroz konkretne mjere i analize, bilo kroz formalnu obavezu izrade posebnog plana pravedne tranzicije. C.G.
Asfaltirali i pristupni put prema OŠ ,,Dušan Korać“
UNaPRijeDiTi KoMUNiKaCijU Sa GlUviM PaCijeNTiMa: Sa konferencije za medije
BU DVA : Opština usvojila program socijalnog stanovanja
BUDVA – Opština Budva je u budžetu za ovu godinu za rješavanje stambenih problema socijalno ugroženih građana opredijelila 270.000 eura.
To je predviđeno Lokalnim programom socijalnog stanovanja za period 2025-2026. godine, koji je usvojila Skupština opštine Budva na posljednjoj sjednici.
SISTEMSKO RJEŠENJE
Siromašnim podstanarima za kiriju i
PODGORICA – Ministarstvo ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera obezbijedilo je grant Svjetske banke u iznosu od milion američkih dolara, koji će biti iskorišćen za izradu adekvatne tehničke dokumentacije za projekte koji se odnose na unapređenje sistema upravljanja otpadom na nacionalnom nivou, saopštio je ministar ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera Damjana Ćulafića.
Pojasnio je da će novac biti iskorišćen za tehničku dokumentaciju, te da predstavlja
ulaganje u znanje i planiranje. – Pripremom adekvatne projektne dokumentacije, stvaraju se pretpostavke za realizaciju dodatnih programa iz ove oblasti, kroz koje će Crna Gora uspostaviti temelje za održiv, ekološki odgovoran sistem upravljanja otpadom, u cilju zaštite zdravlja građana i očuvanja prirodnih resursa. Korišćenjem grant sredstava, obezbjeđuje se da svi planirani infrastrukturni radovi budu spremni za realizaciju odmah po završetku pripremne faze –bez dodatnih odlaganja – kazao je Ćulafić. C.G.
BUDVA: Podrška opštine civilnom sektoru Za 12 NVO skoro
100.000 eura
BUDVA – Opštinska komisija donijela je odluku o raspodjeli sredstava nevladinim organizacijama. Za tu namjenu u budžetu za ovu godinu je predviđeno 100.000 eura, a podijeljeno je 96.279 eura.
Gradska muzika Budva, kao NVO sa posebnim statusom, dobila je 25.000 eura za redovan godišnji program rada. Po 7.000 eura su dobili Udruženje roditelja djece i mladih sa smetnjama u razvoju „Puževa kućica“, Društvo za kulturni razvoj „Bauo“ za projekat ,,Zanati stari za djecu novu! Očuvanje tradicional-
nih znanja i vještina za rad sa tekstilom (II faza)“, KUD ,,Kanjoš“ za ,,Očuvanje kulturne baštine kroz nabavku bokeške narodne nošnje i postavljanje koreografije narodnih igara“, Fondacija Bankada za ,,Neispričane priče Paštrovske gore“, KUD Stara Budva za projekat ,,Mali čuvari folklora“, a NVO Sveti Stefan naš dom za ,,Kultura u fokusu: Sveti Stefan i Paštrovići“. NVO Agora je dobila 6.950 eura za projekat ,,URB BD - Grad po mjeri urbanih (i mladih)“, a Talas 6.819 eura za ,,Prevencija vršnjačkog nasilja - ne ćuti, reaguj“. C.G.
Tim dokumentom, navedeno je, opština započinje dugoročno i sistemsko rješavanje jednog od ključnih egzistencijalnih pitanja sugrađana koji su lošeg materijalnog stanja. Predsjednik opštine Budva Nikola Jovanović kazao je da je usvajanje programa značajan korak te da slijedi donošenje i formalno odluke o subvencijama.
– Vrlo brzo očekujem da će se i ta odluka naći pred odbornicima, kako bismo na taj način mogli, kako je to i budžetom predviđeno, da subvencionišemo podstanarski život kao prvu fazu realizacije nečega što je bilo naše izborno obećanje, a to je rješavanje krova nad glavom kao jednog od egzistencijalnih pitanja za građane Budve – izjavio je Jovanović. Programom su definisane ciljne grupe kojima će lokalna samouprava pružiti podršku u ostvarivanju prava na socijalno stanovanje: lica sa invaliditetom, samohrani roditelji, porodice sa djecom sa smetnjama u razvoju, penzioneri i mladi bračni parovi. Kriterijumi za ostvarivanje tog prava su: postojeća stambena situacija, visina prihoda i imovinsko stanje, dužina prebivališta u Budvi, broj članova domaćinstva, zdravstveno stanje, invalidnost i godine starosti.
Prioritet u ostvarivanju prava imaju posebno ranjive grupe, među kojima su samohrani roditelji, lica sa invaliditetom, porodice sa djecom sa smetnjama u razvoju, stariji građani, mladi bez roditeljskog staranja, pripadnici RE populacije, raseljena lica i žrtve porodičnog nasilja.
Kao konkretne mjere koje će biti sprovedene, planirano je donošenje posebne odluke o socijalnom stanovanju, raspisivanje javnih poziva za subven-
Prioritet će imati ranjive grupe, među kojima su samohrani roditelji, lica sa invaliditetom, porodice sa djecom sa smetnjama u razvoju, stariji građani, mladi bez roditeljskog staranja, pripadnici RE populacije, raseljena lica i žrtve porodičnog nasilja. Programom je predviđen popis opštinskih stanova kao i revizija ugovora o socijalnom stanovanju
cionisanje troškova zakupnine, kao i javni poziv za subvencionisanje stambenih kredita za mlade bračne parove.
EVIDENCIJA STANOVA
Opština nije donijela podzakonske akte kojima bi regulisala pitanje socijalnog stanovanja zbog toga što, kako je objašnjeno, nije urađena evidencija stambenog fonda sa kojim raspolaže niti broj stambenih objekata koji bi bili namijenjeni za socijalno stanovanje. – Implementacijom programa socijalnog stanovanja tre-
ba da se stvore uslovi kojima bi opština Budva u skladu sa svojim mogućnostima uz najracionalniji vid podrške, rješavala stambene potrebe ugroženih grupa, odnosno domaćinstava koja na tržištu ne mogu da riješe stambeno pitanje. Otpočeće rješavanje problema popisa stambenog fonda kojim raspolaže opština, opredijeljenog za socijalne potrebe, upisom tih prava u katastar nepokretnosti, namjena određenih stambenih jedinica za socijalno stanovanje, kao i revizija ugovora o zakupu sa licima kojima su po
Kol A šin: Opština raspisala međunarodni arhitektonski konkurs, nagradni fond 36.000 eura
KOLAŠIN – Raspisan je međunarodni konkurs za idejno rješenje gradske garaže sa elementima multifunkcionalnog objekta koja će imati od 200 do 300 parking mjesta.
Objekat garaže biće smješten u užem centru grada, a za kupovinu parcele opredijeljeno je više od 600.000 eura iz opštinskog budžeta.
Garaža može imati maksimalnu bruto građevinsku površinu od 5.007 m² i najviše pet
nadzemnih etaža - prizemlje, tri sprata i potkrovlje. Konkurs je otvoren do 10. oktobra, a cilj je da se dobije arhitektonsko rješenje koje će se harmonično uklopiti u urbani pejzaž Kolašina i obogatiti kvalitet javnog prostora. Projekat garažnog objekta treba da integriše savremene standarde parkiranja, energetsku efikasnost, pejzažno oblikovanje. Takođe treba da planira djelatnosti od javnog interesa kao što su admini-
strativne, ugostiteljske i komercijalne usluge. Rezultati konkursa biće objavljeni najkasnije do 24. oktobra. Odluku će donijeti žiri u sastavu Branisav Gregović, predsjednik žirija, Sonja Radović-Jelovac, Sabrija Bilalić, Dušica Totić, Tamara Marović, Aleksandar Dabović i Kristina Bulatović–Pejić kao predstavnica raspisivača konkursa. Nagradni fond za projektovana rješenja iznosi 36.000 eura. Za prvu nagradu će se dobi-
ti 16.000 eura, za drugu 12.000 eura, a za treću 6.000 eura. Za dva otkupljena rada namijenjeno je po 2.000 eura. Nedostatak parking mjesta je jedan od najvećih saobraćajnih problema Kolašina. Izražen je kroz preopterećenost postojećih javnih površina, nepropisno parkiranje, zauzimanje trotoara i trgova što direktno utiče na kvalitet javnog prostora, bezbjednost saobraćaja i atraktivnost grada za građane i turiste. Dr. D.
tom osnovu, stambene jedinice u vlasništvu Opštine, date na korišćenje. To će dugoročno stvoriti uslove da Opština kreira instrumente, kojima bi na što kvalitetniji i efikasniji način rješavala probleme u ovoj oblasti – navedeno je u programu. Naglašeno je da je program usklađen sa Zakonom o socijalnom stanovanju, koji definiše pravo na tu vrstu podrške za građane koji nemaju stan, žive u neuslovnim objektima i ne mogu obezbijediti adekvatan stambeni prostor.
D. ŠAKOVIĆ
Damjan Ćulafić
oPšTinA nEMA EViDEnCiJU STAnoVA: Budva
Bivši predsjednik Crne Gore Milo Đukanović uputio telegram saučešća povodom smrti
Aleksandra Čilikova
Cio
život posvećen velikoj kulturnoj misiji
PODGORICA - Bivši predsjednik Crne Gore Milo Đukanović uputio je povodom smrti Aleksandra Čilikova, istaknutog istoričara umjetnosti, akademika i univerzitetskog profesora, telegram sa izrazima najdubljeg saučešća njegovoj porodici.
U telegramu se, između ostalog, ističe da je Čilikov obogatio crnogorsku kulturnu riznicu svojim naučnim djelom, ali i značajnim istorijskim kulturnim nasljeđem koje je zahvaljujući njegovom pregalačkom radu zaštićeno od zuba vremena i sačuvano od zaborava.
- Cio njegov časni život je bio posvećen toj velikoj kulturnoj misiji – navodi se u telegramu. R. K.
Na „KotorArtu“ počinje Pjaca od filozofa Gradovi kao arhivi kolektivnog pamćenja
PODGORICA - Novo izdanje Pjace od filozofa, dvodnevnog debatnog programa pod nazivom „Grad – pamćenje, identitet, budućnost“, biće održano danas i sjutra u Kreativnom habu u Kotoru, u okviru Međunarodnog festivala „KotorArt“. Ulaz na obje večeri je besplatan.
- Gradovi nijesu samo skup zgrada i ulica, već prostori identiteta, kolektivnog pamćenja i društvenih transformacija. Ove godine, inspirisana riječima Bogdana Bogdanovića da grad mora imati ličnost, psihološki profil i karakter, Pjaca od filozofa istražuje složene odnose između prošlosti, sadašnjosti i vizija budućnosti urbanih sredina – navodi se u saopštenju „KotorArta“. Prvog dana, 17. jula, razgovaraće se o tome kako gradovi pamte i kako zaboravljaju. Tema sesije je „Grad kao arhiv pamćenja i promjena“, odnosno kako urbani prostori funkcionišu kao arhivi kolektivnog sjećanja, te kako
PODGORICA - Izložba radova crnogorske umjetnice Ane Šćekić i Joškina Šiljana, jednog od najznačajnijih autora srpske savremene likovne scene, otvorena je u Zbirci pomorskog nasljeđa u Porto Montenegru u Tivtu. Kroz gustu mrežu simbola, fragilnih figura i lebdećih farmaceutskih pejzaža, Šćekić otvara novo poglavlje svoje umjetničke potrage za unutrašnjom istinom.
Izložba pod nazivom „Medikamenti i dokumenti“ predstavlja intiman i snažan vizuelni dnevnik - prostor gdje se prepliću psiho-emocionalne borbe, krhkost identiteta i tiha snaga ranjivosti. U razgovoru za Pobjedu Šćekić govori o simbolici svojih radova, iscjeljenju, dualnosti identiteta…
DVOJNOST
Slikarka Ana Šćekić za Pobjedu o izložbi „Medikamenti koja je otvorena u Porto Montenegru
Duševna bol sve prevodi u hemijske
se balansira između očuvanja baštine i savremenih potreba zajednice. Učesnici sesije su Dragan Markovina, istoričar, pisac, publicista i kolumnista, Vladimir Arsenijević, pisac i predsjednik Udruženja „Krokodil“ i Barbara Obradović-Pajić, andragog, dok je moderatorka panel diskusije Milica Nikolić, stručnjakinja iz oblasti kulture i rodne ravnopravnosti.
Drugog dana, 18. jula, fokus će biti na gradu kao zajednici i prostoru aktivizma. Debatovaće se o pravu na grad, javnim prostorima, društvenom angažmanu i ulozi umjetnosti u oblikovanju održive urbane budućnosti. Druga noć i tema „Grad kao zajednica i aktivizam“ okuplja Ivu Čukić, arhitekticu, Aleksandra Radunovića, dramaturga, scenaristu, kompozitora, glumca, gitaristu i radio voditelja, i Sonju Dragović, istraživačicu u Istraživačkom centru za proučavanje socijalno -ekonomskih promjena i prostornih studija pri Univerzitetskom institutu u Lisabonu sa moderatorima Aleksandrom Kapetanović i Tatjanom Rajić, arhitekticama i osnivačicama NVO Expeditio, koji će kroz otvoreni dijalog promišljati o tome kako nas grad gradi i kako mi možemo graditi gradove koji pamte, povezuju i traju. Istog dana, takođe u Kreativnom habu u Kotoru, u 18 časova, biće održan i okrugli sto „Perast: grad sjećanja, zajednice i transformacije“, koji otvara prostor za promišljanje o Perastu – ne samo kao o arhitektonskoj i kulturnoj dragocjenosti, već i kao o živom prostoru zajednice, pamćenja i mogućih transformacija.
Nakon ciklusa radova koji su se bavili istorijom psihijatrijskog liječenja - od brutalnih metoda poput trepanacije i lobotomije do modernih medikamenata i procesa društvene integracije, novi niz slika Ane Šćekić otvara prostor tišine, ranjivosti i nježnosti. U fokusu više nije sama terapija, već ono što ostaje iza nje: ljudi, emocije i povezanost. - U najnovijem ciklusu radova dolazi do značajne promjene u simbolici i strukturi likova. Umjesto jedne figure, koja spaja ljudske i životinjske osobine, sada se pojavljuju dvije povezane figure - dva entiteta koji koegzistiraju. Ta dvojnost uvodi složeniju psihološku dinamiku, nagovještavajući unutrašnji sukob, podvojenu percepciju sebe ili zavisnost jednog identiteta od drugog. Figure sada djeluju blisko, u pokušaju povezivanja. U prostoru između nježnosti i nesporazuma, ljubavi i terapije,
I dalje su tu tijela - hibridna, poluživotinjska, kao znak trajne unutrašnje nestabilnosti, otpora normi. Međutim, ove figure više nijesu same. One dolaze u paru - u zagrljaju, dodiru, poljupcu. Ova dvostrukost ne znači samo odnose sa drugima, ona označava i dijalog sa sobom, sopstvenom istorijom, sopstvenom dijagnozom – istakla je Šćekić
slikarstvo postaje prostor susreta - istakla je Šćekić. Pozadina na Aninim slikama ostaje prepoznatljiva - šarene pilule lebde oko likova kao fragmenti svakodnevice, tihe reference na unutrašnja stanja, na nevidljive procese iscjeljenja, kontrole ili zbunjenosti.
- Naslovi poput ,,Ritalin! I don’t understand!“ dodatno pojačavaju emocionalni regi-
star - između naivnog i bolnog, djetinjeg i lucidnog.
Ova simbolika nije slučajna. Ona ukazuje na sveprisutnu medikalizaciju psihe i pitanja granice između iscjeljenja i potiskivanja, kontrole i gubitka autentičnosti - istakla je Šćekić. Naslov centralne slike ,,Show must go on!“ uvodi dodatni sloj ironije, kritike i refleksije.
- On priziva ideju performan-
sa, prisile da se funkcioniše uprkos unutrašnjem stanju, kao i društveno očekivanje da ,,igra“ mora da se nastavi bez obzira na unutrašnje pucanje. Zavjese dodatno pojačavaju scensku metaforu: sve je predstava, čak i iscjeljenjeistakla je Šćekić. Jedna od slika na izložbi prikazuje leteće figure, a Šćekić pojašnjava da se krila u njenim radovima javljaju kao lič-
Refleksija o savremenoj psiho-emocionalnoj stvarnosti
Ana Šćekić naglašava da su nove slike tiše, ali dublje.
- Dvije antropomorfne figuracije i farmaceutski pejzaži nude prostor za
PODGORICA - Ljetnje izdanje „Street in Art“, pod nazivom „Summer Time“, okupilo je likovne stvaraoce iz Bara, regiona, Rusije i Ukrajine. Izloženo je 46 djela, dok je naslikano čak deset radova na platnima velikog i srednjeg formata.
refleksiju o savremenoj psiho-emocionalnoj stvarnosti - gdje se identitet sve češće definira kroz dijagnoze, a emotivna stanja kroz doze. Dvije figure djeluju krhko i
sablasno, ali i nevjerovatno prisno. U njihovoj međusobnoj povezanosti odražava se i pitanje identiteta, ali i potrebe za pripadanjem, za iscjeljenjem kroz
drugoga - rekla je Šćekić, dodajući da nove slike otvaraju važno pitanje - da li ozdravljenje znači odsustvo simptoma ili sposobnost da volimo?
R. K.
Radove su izlagali Svetlana Zarić, Kornelija Antunić, Jasmina i Dalibor Ćetković, Danijela Drobnjak, Nada i Svetozar Dedić, Olga Kopeina, Vladica Lukić, Violeta Bolmanović, Ana Marinović, Minea Čobić, Grigor Smirnov, Jasmina Đurović, Evgenia Morozova, Vladislav Ketov, Kris tina Pejović , dok su najmlađi učesnici događa -
Ljetnje izdanje „Street in Art“ u Baru okupilo umjetnike iz Crne Gore, Kreativnost prenijeli
ja bili Azra Đurović i Gavrilo Jevtić. Dalibor Dado Ćetković kazao je da kolegama iz Bara, Crne Gore i regiona, iako kratka, ovakva druženja dovoljna su da bi se uspostavila kreativna energija koja se prenosi i na ostale. - Organizatori se uvijek potrude da lijepo dočekaju gostujuće umjetnike, a mi lokalni smo tu da podržimo ovu manifestaciju i podstaknemo druge da se, kao učesnici, uključe da bi pritom publika imala priliku da uživa u ljepoti stvaranja, pa čak i da sebi povoljno priu-
šti neko umjetničko djelo - kazao je Ćetković. Svetlana Zarić, sa kolegama iz Sombora, Novog Sada i Beograda, već godinama je prisutna na ,,Street in Art“. - Svako od nas ima svoj potencijal koji može da pokaže, ali i da prilikom ovakvih dešavanja kući ponese neku novu ideju. Kolonije puno znače slikarima i razdaljine između gradova i država ne predstavljaju nikada problem, jer su ova druženja sa dobrim ljudima nezaboravna i puna lijepih uspomena - istakla je Zarić.
U ime neformalne grupe umjetnika ,,Art nostra“ iz Sombora, koji su prijatelji ,,Street in Art“, idejnom pokretaču manifestacije Vladimiru Vladu Iličkoviću uručen je specijalni poklonmajica sa njegovom karikaturom autora Saše Lovrenova Organizatore događaja posebno je razočarala okolnost da je skoro desetak likovnih stvaralaca svoje učešće na ovoj izložbi i koloniji moralo otkazati zbog saobraćajnog kolapsa na putnoj dionici između Podgorice i Bara. A. Đ.
Aleksandar Čilikov
D. Mijatović
Plakat Pjace od filozofa
Rad Ane Šćekić „Show must go on!“
se
formule
ni simbol - moć koju je imala u djetinjstvu, da leti, da preživi, da se izdigne.
- Taj let nije bijeg, već unutrašnja praksa otpora. U svijetu koji liječi, let postaje metafora integriteta: sposobnost da zadržiš sebe, čak i kada ti svijet nudi stabilnost po cijenu autentičnosti - istakla je Šćekić.
POMAK
Ciklus koji je pred publikom u Tivtu predstavlja svojevrsni nastavak Anine prethodne izložbe u februaru, ali sada sa pomakom: izvan same dokumentacije institucionalnog nasilja, prema intimnijem, ličnijem, a time i univerzalnijem prostoru unutrašnjih procesa, nježnosti, bliskosti i sjećanja. - I dalje su tu tijela - hibridna, poluživotinjska, kao znak trajne unutrašnje nestabilnosti, otpora normi, potrebe da se očuva dio sebe koji ne može biti ukroćen. Međutim, ove figure više nijesu same. One dolaze u paru - u zagrljaju, dodiru, poljupcu. Ova dvostrukost ne znači samo odnose sa drugima, ona označava i dijalog
sa sobom, sopstvenom istorijom, sopstvenom dijagnozom - istakla je Šćekić. Na slikama su u pozadini i dalje prisutni farmaceutski elementi, ali se sada među njima pojavljuju i kolažni motivi: crvene usne, ženske štikle, crteži, estetski kodovi želje, roda, društvene predstave o ženskom tijelu. - Ti fragmenti ne funkcionišu samo kao simboli erotike, već i kao nosioci performativnog identiteta, tragovi pokušaja da se složene dimenzije psihe izraze kroz vizuelni jezik - istakla je Šćekić. Nove slike, kako je naglasila Šćekić, ne pokušavaju ,,ispraviti“ ništa.
- One ne slave bolest, niti je trivijalizuju. One je priznajukao dio biografije, kao pejzaž kroz koji je tijelo prošlo, kao prostor u kojem se oblikovala potreba za dodirom, povezanošću, nježnošću. Time se otvara novi horizont: ne patološki, ne terapeutski, već duboko ljudski - rekla je Šćekić. U vremenu kada se duševna bol sve češće prevodi u hemijske formule, kada se tuga i krhkost brzo dijagnostikuju i neutralizuju, slike iz ovog ciklusa, kako je kazala Šćekić, vraćaju pažnju na tijelo koje pamti, na pogled koji traži drugog i na tišinu u kojoj se ipak dešava nešto važno: prepoznavanje. - U tom smislu, intimnost koju ove slike nude nije samo emotivna, ona je politička. Jer, u društvu koje disciplinuje sve što odudara, ostati hibridan, osjećajan i stvaran - postaje čin otpora. Koloriti su intenzivni, oblici grubi, ali prisustvo bliskosti omekšava atmosferuistakla je Šćekić.
Izložbu je organizovala „Gayo galerija“ u saradnji sa „Štab galerijom“ iz Beograda.
A. ĐOROJEVIĆ
PODGORICA - Književni program festivala „Grad teatar“ nastavljen je na Trgu pjesnika obilježavanjem 50 godina od smrti nobelovca Iva Andrića. Gošća večeri bila je dr Jasmina Ahmetagić, književna teoretičarka i univerzitetska profesorka, koja je publici predstavila svoju novu studiju „Knjiga o Andriću“, tumačeći Andrićev opus kroz Jungovu psihološku teoriju arhetipova i kolektivnog nesvjesnog.
Moderator večeri bio je književni kritičar i profesor Milorad Durutović, koji je Ahmetagić predstavio kao autoritet koji obilježava naše vrijeme, ne samo iz konteksta književnosti, već i kao dragocjeni glas u vremenu koje vapi za dubljim čitanjem i razumijevanjem.
Ahmetagić u svojoj studiji primjenjuje Jungovu teoriju arhetipova na likove iz Andrićeve proze, tvrdeći da Andrićevi junaci upravo traže takvu interpretaciju, jer se njihova dubina i simbolika ne iscrpljuju u tradicionalnoj, estetskoj analizi. Arhetipovi poput anime, animusa, sjenke i persone prepoznaju se u psihološkim profilima njegovih likova, što otvara vrata jednoj dubljoj, transpersonalnoj interpretaciji.
Ona je naglasila kako cilj knjige nije da primijeni Junga na silu, već da pokaže kako univerzalne ideje Jungove psihologije organski korespondiraju sa slojevima Andrićevog pripovjednog svijeta. Jedna od ključnih tematskih osa knjige jeste onirički prostor ili prostor snova, koji Andrić koristi kao narativnu tehniku, ali i kao simbolički kanal za izražavanje unutrašnjih stanja junaka. Ahmetagić evocira Jungovu definiciju sna kao „kraljevskog puta u nesvjesno“, a zatim detaljno analizira priče u kojima san ne samo da odražava stanje lika, već i otkriva njego-
Jasmina Ahmetagić na Trgu pjesnika u Budvi govorila o vezi djela Iva Andrića i Jungove psihologije
Stvaranje
strane
vu psihološku dinamiku, često skrivenu u narativu. Kao uspješan primjer, Ahmetagić navodi priču „Žena od slonove kosti“, gdje se lik nalazi u prividno fantastičnom narativu, ali zapravo prolazi kroz duboku psihološku krizu, koju san razotkriva.
- Ako se san ne razumije, griješi se čak i u žanrovskom određivanju proze. Jer ta proza djeluje kao proza koja nosi jednu vrstu gotske atmosfere, neke fantastične atmosfere ispunjene strahom, dakle pomalo podsjeća na te gotsko-srednjovjekovne fantazijske priče. I prije nego što sam ušla u analizu ovog sna, shvatila sam da je to par ekselans psihološka priča i da ova priča govori o tome da je ju-
nak nešto sanjao i potom pogrešno protumačio svoj sankazala je Ahmetagić.
Dodala je da je Andrić još u mladosti dokazao jednu stvar.
- A to je da velika književnost ima tu sposobnost da jako duboko prodire u ono što je antropološko, univerzalno, arhetipsko i pisci intuitivno prodiru do nekakvih dubokih saznanja koja svjesno ne mogu ni objasniti – kazala je ona.
Značajan segment izlaganja bio je posvećen Andrićevoj pripovijetki „Anikina vremena“, za koju autorka tvrdi da je središnja tačka njene studije, odnosno priča u kojoj se najdublje očituje arhetipska dinamika straha od ženskog.
- Muškarci imaju svoju žensku stranu i zapravo, prema Jungu, stvaranje se i odvija iz te ženske strane, odnosno iz anime. Najbolje je bilo da je ta strana njegovana, da zna kako njome da raspolaže. Anima je odgovorna za dijalog koji muškarac može da ostvari. Anima je odgovorna za iskazivanje emocija. Mi znamo da živimo na prostoru u kojem muškarac tako teško iskazuje emocije, zato što prosto nije pred sobom imao vaspitni ni kulturološki zadatak da to uči. A to jeste kulturološki zadatak i Andrić nama u priči „Anikina vremena“ daje jednu kulturološku sliku. Dakle, što su vremena naprednija i racionalnija, to je naše nesvjesno više potisnuto – rekla je Ahmetagić. R. K.
Završeno snimanje kratkometražnog igranog filma „U jeku sezone“ Zvonimira Grujića
regiona, Rusije i Ukrajine
PODGORICA - Na Crnogorskom primorju protekle nedjelje završeno je snimanje kratkometražnog igranog filma „U jeku sezone“, reditelja i scenariste Zvonimira Grujića.
U glavnoj ulozi je Pavle Prelević, dok su u glumačkoj postavi i Goran Slavić, Stefan Vuković i Nemanja Dragović. Direktor fotografije je Tin Ostrošić, scenografiju potpisuje Angela Božović, a za kostim je bila zadužena Lina Leković. „U jeku sezone“ nastaje u koprodukciji „Protos Filma“ iz Podgorice i „Woodz Productiona“ iz Zagreba. Producent filma je Miljan Vučelić, dok se kao koproducentkinja u ime zagrebačke produkcijske kuće potpisuje Adrijana Prugovečki. Film je dobio podršku Filmskog centra Crne Gore na konkursu za 2023. godinu, a takođe je nedavno
dobio podršku Hrvatskog audiovizualnog centra. Podsjetimo, u obrazloženju odluke, žiri je istakao da reditelj Zvonimir Grujić, podstaknut ličnim iskustvima vezanim za rad u turizmu, govori o savremenoj Crnoj Gori koja je ekonomski potpuno zavisna od ove privredne grane. Film se bavi nizom zloupotreba koje takva zavisnost donosi, a glavni lik je stanovnik Tivatskog zaliva u kasnim dvadesetim koga zelenaš primorava da podmeće požare kako bi spaljeno zemljište bilo prenamijenjeno u građevinsko. Razvijajući u centru priče ključnu moralnu dilemu glavnog lika, autor
vješto spaja elemente drame i trilera, suptilno portretišući kako pojedine likove, tako
i sredinu u kojoj se
Sa likovne kolonije „Street in Art“
Književnica Jasmina Ahmetagić na Trgu pjesnika
Sa snimanja filma „U jeku sezone“
Likovna umjetnica Ana Šćekić
Počelo prijavljivanje za besplatni linijski prevoz za ranjive kategorije
Veliko interesovanje građana, gužve ispred šalter sale
Na osnovu Odluke o besplatnom prevozu ranjivih kategorija stanovništva u prigradskom i gradskom linijskom saobraćaju na teritoriji Podgorice, juče je počelo prijavljivanje i predaja dokumenata za penzionere, osobe starije od 67 godina, osobe s invaliditetom, te osobe u stanju socijalne potrebe.
Već prvog dana uglavnom stariji građani i građanke čekali su u redu ispred zgrade Skupštine glavnog grada na Trgu nezavisnosti. Većina penzionera sa kojima smo razgovarali imali su zamjerku zbog toga što su morali ponovo da vade potvrde o prebivalištu u MUP-u, te da su penzioneri u Fondu PIO, a koje su već jednom donosili kada su ostvarivali pravo na senior karticu, odnosno karticu za gradski prevoz za penzionere
POŠTOVANJE
Sedamdesetogodišnja penzionerka Neđeljka Vujisić smatra da nije bilo neophodno da ponovo ide u MUP i Fond PIO kako bi donijela potvrde o prebivalištu i tome da je penzionerka ako je to već uradila kada je vadila prethodnu karticu kojom je ostvarila povoljnosti za gradski prevoz.
- Došla sam jutros prije osam sati ovdje. Sada je evo podne, nadam se da završim do dva sata. Tražili su mi potvrdu o prebivalištu i da sam penzio-
Već prvog dana uglavnom stariji građani i građanke čekali su u redu ispred zgrade Skupštine glavnog grada na Trgu nezavisnosti. Većina penzionera sa kojima smo razgovarali imali su zamjerku zbog toga što su morali ponovo da vade potvrde o prebivalištu u MUP-u, koje su već jednom donosili kada su ostvarivali pravo na senior karticu
Gužva ispred zgrade Glavnog grada na Trgu nezavisnosti
nerka, pa sam morala da idem pješke do MUP-a i Fonda PIO da mi to izdaju. Mnogo papirologije, a ne znam zašto ako sam već imala senior karticu i mjesečnu za penzionere koju sam plaćala 20 eura. Zar nije bilo dovoljno da dođem sa tim i ličnom kartom, jer sam to već vadila kada sam ostvarivala pravo na senior karticu. Ali,
ponijela sam od kuće u Murtovini plastični škanj, da mogu makar da sjednem dok čekam u redovima. Ipak, drago mi je što ću ostvariti ovu povoljnost, jer penzije su male – kazala je Vujisić, koja je pohvalila službenike Glavnog grada koji su im donijeli flašice sa vodom da se osvježe dok čekaju.
I penzionerka Nada Milić, ko-
ja je čekala u redu, izvadila je iz torbe senior karticu, pitajući se zašto je morala da vadi nove potvrde u Fondu PIO i MUP-u.
- Morala sam ponovo da vadim dokumenta kako bih ostvarila pravo na besplatan prevoz, a imala sam mjesečnu karticu za penzionere. Tu mi je i lična karta, ne penzionišem
Iz Glavnog grada očekuju da će na jesen biti donesena konačna odluka na kojoj lokaciji će biti izgrađeno postrojenje za prečišćavanje otpadnih voda
Zamjerke na ljetnji red vožnje
Penzioneri zamjeraju zbog toga što autobusi Gradskog saobraćaja ne saobraćaju ljeti po ustaljenom redu vožnje.
- Čim je školski raspust nema autobusa, odnosno redovnih linija. Pa nije ovo školski autobus nego gradski saobraćaj, za sve građane. Ovako su gužve, nema gdje da se sjedne. Trebalo bi da su autobusi češći, makar na 40 minuta, a ne na sat ili sat i po – kazala je penzionerka Neđeljka Vujisić.
se svakih pola godine... Zar nije moglo da uz ovu senior karticu priložim ličnu kartu, a ne da moram sa sedamdeset godina po ovoj vrućini da idem do MUP-a, gdje sam čekala dva i po sata, pa do Fonda PIO za potvrde o prebivalištu i da sam penzionerka – kazala je Milić, iskazujući ipak zadovoljstvo što će ostvariti pravo na besplatan javni prevoz.
PAPIROLOGIJA
Na osnovu Odluke o besplatnom prevozu u prigradskom i gradskom linijskom saobraćaju ranjivih kategorija stanovništva na teritoriji Podgorice, pravo na besplatan prevoz ostvaruju penzioneri, osobe starije od 67 godina, osobe s invaliditetom, te osobe u stanju
Spremni da pomognu da i opština Zeta
Gradonačelnik Saša Mujović kazao je kako očekuje da će tokom jeseni biti donesena konačna odluka na kojoj lokaciji će biti izgrađeno postrojenje za prečišćavanje otpadnih voda.
Navodeći da je nivo zagađenja koje će emitovati buduće postrojenje biti ekvivalentno radu svega šest građevinskih kamiona, kazao je da će još jednom razgovarati sa mještanima Botuna i predstavnicima Skupštine opštine Zeta, kako bi našli zajedničko rješenje koje bi bilo u interesu svih. U tom smislu, dodaje on, Glavni grad ima želju i obavezu i spreman je da pomogne da na buduće postrojenje bude priključena i opština Zeta. Mujović je podsjetio da su od
14. januara ove godine imali nekoliko sastanaka sa predstavnicima Opštine Zeta.
MOGUĆNOSTI
- Prisiljeni smo da u vrlo brzom periodu donesemo finalnu odluku gdje će se graditi. Očekujem da tokom jeseni bude donesena konačna odluka gdje će biti finalno ta lokacija –potvrdio je Mujović gostujući na RTCG, ističući da je dobra stvar to što su dobili potvrdu od KFW banke za produžetak raspoloživosti sredstava do kraja godine, po osnovu kredita koji su od nje dobili. Podsjeća da imaju dvije potencijalne opcije na kojima bi trebalo da se gradi buduće postrojenje – u Botunu ili u krugu Kombinata aluminijuma Podgorica.
- Radi se u dva kolosijeka, da se ne bi gubilo vrijeme. Jedna opcija je ova standardna da se gradi u Botunu i u ovom trenutku to je nešto što je protežirano sa više strana, prije svega od Evropske unije – navodi Mujović. Smatra da je opravdan bunt mještana Botuna, koji se protive izgradnji postrojenja na teritoriji tog naselja.
- Njima je vjerovatno neko ovako pričao kada je otvaran Kombinat aluminijuma, pa ste vidjeli kakve su bile posljedice. Mislim da promjene mogu izazvati kvalitetni odgovori na studiju uticaja na životni sredinu o postrojenju. Vodovod i kanalizacija i Glavni grad pripremaju te odgovore. Rok je bio do 2. jula da se dostave Agenciji
za zaštitu životne sredine, ali je Vodovod tražio produženje tog roka do kraja mjeseca i mislim da je to opravdano. Bitno je da damo kvalitetne i adekvatne odgovore i da se sa njima pojavimo pred mještanima Botuna i jasno im kažemo što im se garantuje u smislu zaštite životne sredine i što sve mogu očekivati od ovog postrojenja – poručuje Mujović.
DOGOVOR
Navodeći da je zagađenje koje će emitovati buduće postrojenje biti ravno jednovremenom radu šest građevinskih kamiona, pojašnjava da se ne radi o velikom zagađivaču, a da su veliki benefiti od njega. - Moramo da znamo da ovo što sada otiče Moračom i pod-
zemnim vodama ugrožava vodoizvorište Boljesetre, Skadarsko jezero, riblji fond, pa i mještane Botuna u smislu navodnjavanja njihovih imanja – ističe Mujović. Podsjeća da i Zeta, kao samostalna opština, ima obavezu da ima svoj sistem za prečišćavanje otpadnih voda. - Nama je želja i obaveza da Zetu priključimo na ovaj sistem. Nije realno i korektno da radite nešto na teritoriji Zete, a da Zeta bude izuzeta iz toga. To nećemo. Dobićemo fondove i apsolutno smo spr emni da pomognemo u tom smislu… Bitno je da se shvati - Kombinat aluminijuma i sve ovo što je on proizveo, to je zagađivač. Ovo je sada postrojenje za prečišćavanje, dakle nešto što dopri-
socijalne potrebe utvrđene od strane organa državne uprave nadležnog za poslove socijalnog staranja sa područja Podgorice. Korisnici prava na besplatan prevoz mogu biti samo lica koja imaju prebivalište, odnosno odobren stalni boravak na teritoriji Podgorice. Korisnici koji ispunjavaju uslove i prilože potrebnu dokumentaciju, popunjavaju zahtjev na šalteru u zgradi Skupštine glavnog grada, svakog radnog dana od osam do 15 sati, kao i subotom. Ukoliko ispunjavaju uslove iz konkursa, biće fotografisani na licu mjesta, nakon čega će im odmah biti izdata kartica za besplatni prevoz, koju moraju imati prilikom svakog korišćenja linijskog prevoza. I.MITROVIĆ
nosi očuvanju životne sredine i boljim uslovima za život. Suočili smo se sa velikim izazovom koji kaže: ,,Ako pod hitno ne počnu radovi, nećete biti u mogućnosti da zatvorite Poglavlje 27 u predviđenom vremenskom roku“. Da ne pričamo o penalima, dodatnim troškovima koje moramo eventualno platiti – navodi Mujović.
Opcija B, kako dodaje, jeste da se postrojenje gradi na lokaciji bivšeg Kombinata aluminijuma.
- CETI će spr ovesti ispitivanja nivoa kontaminacije tog tla, treba da se sprovedu i geotehnička istraživanja. To zahtijeva vrijeme, najmanje pet-šest mjeseci. Radimo u dva paralelna kraka, razgovaraćemo ponovo sa mještanima Botuna, jasan je njihov i stav Skupštine opštine Zeta, ali i nas sa pozicije države, jer ovo se pitanje mora riješiti na ovaj ili onaj način – zaključio je gradonačelnik Mujović. I.M.
PODGORICA - Za dobre stvari u sportu (kao osvajanje medalja) često je potrebna sreća, splet okolnosti i malo ,,ludila“, a sve ovo je zaobišlo juniorsku reprezentaciju Crne Gore koju danas od 19.30 sati u dvorani ,,Bemaks“ očekuje na šampionatu Evrope četvrtfinalni duel sa Njemačkom. Đevojke koje su se okupile oko trenera Igora Markovića i trenerice golmanki Sonje Barjaktarović, daleko su dogurale ,,samo“ iz razloga što su ekipa! I što im je usađeno u pripremnom periodu da vrijede i da nije važno ko je lider ili ko će sa manje ili više golova napustiti dvoranu. Detalji su slagani, optimizam je pumpan i na bazičnim i taktičkim treninzima. Zbog toga ne čudi što su, konkretno, u okršaj grupne faze sa aktuelnim evropskim šampionkama – Dankinjama, ušle sa startnih 3:0 i do kraja bile u priči o pobjedi. I što ih poraz nije odveo u krajnost da posustanu. Naprotiv, u meču sa Islandom, koji je odlučivao o glavnoj rundi, bukvalno su se prošetale. Kao i u posljednjem u novooformiranoj grupi protiv Češke koju su savladale 36:29 i kao druge izborile prolaz među osam najboljih. I upravo je ovakvom izdanju prethodio poraz od Mađarica (treće sa posljednjeg SP) iako su u drugom poluvremenu bile na ,,plus pet“. - Sve se stiče na terenu - od energije i osjećaja same pobjede. Djevojke moraju da vjeruju jedna u drugu i da osjete to
Žele da san traje
nešto - neku draž, koju su osjetile kroz prvu pobjedu. Fokusirali smo se na dobar rad kroz bazične pripreme, prije svega da se dobro fizički osjećaju. A što se tiče energije, to se vremenom stvara. Konkretno smo pazili kako se osjećaju, a i pričali smo s njima da treba da vjeruju u sebe. Nekako kao da im je taj momenat da vjeruju falio. Iz razloga što nikada nijesu igrale bitne utakmice i imale trenutke da odlučuju. Upravo kroz takve detalje igračice rastu, a kroz klupsko takmičenje, koje nije jako, naše igračice nijesu mogle da dođu do potrebnog iskustva - napomenula je Barjaktarović. Realno, crnogorska liga nema snagu kakvu imaju lige kroz Francusku, Dansku, Mađarsku.... Pritom, neke sa spiska Markovića bile su i dugo povrijeđene, a faktor izostanka supertalentovane Nine Ramusović i desnog beka Ksenije Kuzman, osjetio se u rotaciji. Ali i to manje iskustvo u odnosu na velesile, stručni štab je ,,sakrio“ raznim taktičkim zamislima. Brza igra, na kojoj je akcenat, sa nižim bekovima protiv gabaritnih odbrana, dala je rezultat.
- Najbitnije je da kroz ekipu
djevojke rastu, a na kraju su isplivale neke igračice koje su vođe. Vidjeli ste da su djevojke sa različitih pozicija bile najbolje igračice na pet utakmica - istakla je ,,lavica“ koja je na OI u Londonu i EP u Beogradu učestvovala u osvajanju odličja. Uticaj stručnog štaba na igračice i na sistem je ogroman. Iskustvo i Markovića i Barjaktarović je dragocjeno.
- Od starta im pričamo da vjeruju u rad i sistem. Igor i ja smo
prošli kroz takve stvari i situacije, osjetili smo ih. Znali smo kako u tim nekim situacijama da reagujemo i zato pokušavamo da im prenesemo detalje kako bi donijeli prave odluke u teškim momentima.
Sa tri golmanke naš tim je ušao u priču oko EP.
- Slične su, a tako različite. I lijepo je i izazovno. Teodora je neko ko je najiskusniji, a naravno ne možemo samo na jednog golmana da se oslanja-
Itana Grbić, nova kapitenka ,,plavih“, odlučna da pomogne ekipi da ode korak dalje u LŠ
PODGORICA - Itana Grbić, u svoju 12. sezonu Lige šampiona, ulazi prvi put sa kapitenskom trakom u dresu Budućnosti. Dijete podgoričke ekipe posljednjih pet sezona, kako je i istakla, povezala je u inostranstvu, a ukupno sedam od 18 do 28 godine. Od Vardara, Bukurešta, Bresta i Krima, sve jake ekipe i učesnici elite, išla je njena karijera. Odlučila je, ipak, da se vrati kući, jer je tu najljepše. Zar ne! - Kada sam postala svjesna da sam spremna i zrela da pomognem u svakom smislu i da na mlađe prenesem iskustvo koje sam stekla, odlučila sam da se vratim kući. Imala sam sreću da sam igrala u vrhunskim klubovima, a sada me čeka 12. nastup u sezoni Lige šampiona. Vratila sam se da pomognem, a cilj je da se prođe grupa i dođe do osmine finala. Ne bih se ni vraćala da ne postoje ciljevi i ambicije veće u odnosu na posljednjih nekoliko godina – istakla je Grbić.
PAPIR MANJE VAŽAN
U rukometu se situacija iz sezone u sezonu mijenja, a to znači da je sve moguće i ekipe koje su na papiru autsajderi ili sa manjom šansom da odu na F4, mogu da iznenade. Itana vidi mladu, ambicioznu, motivisanu Budućnost, spremna da poštuje sistem i vrijed-
Da nemam ambicija, ne bih se vratila kući
no radi kako bi dočekala proljeće u eliti. - U rukometu je situacija promjenljiva, dokaz je Vajpers koji je tri puta bio šampion, a onda se ugasio, kao da nije postojao. Budućnost je imala težak period i svakom ljubitelju kluba i rukometa takva situacija teško je padala. Ali, svi su u takvim uslovima i mogućnostima odradili dobar posao i raduje me pozitivna strana da su djeca dobila šansu da igraju LŠ. Sakupila su iskustvo, što je dobro zbog reprezentacije, sa
nadom da će ovu sezonu iskoristiti na najbolji način. Nova kapitenka ,,plavih“ igrala je pored svjetskih zvijezda, a podgorička ekipa godinama je bez snage i kapaciteta da se približi visokim ciljevima. - Sport je mnogo puta pokazao da nema pravila. Primjeri su FTC, Brest, Krim - posljednje dvije sezone. Javno se pričalo o ambicijama i ciljao se fajnal-for, ali poslije osmine finala bio je kraj. Prošlogodišnja sezona najviše me razočarala, a pokazala je da papir ništa
ne znači ako ne postoji energija unutar ekipe i ako timski duh ne prevlada. Ova sezona i poziv je izazov, ali ne bježim, jer me uvijek tjerao da dajem više. Volim te momente kada je pritisak na meni. Stvarno ne bih voljela da sam došla ovdje da se prilagođavam i spuštam brzinu. S namjerom sam se vratila da bih sve njih povukla na svoj nivo i prosto da se svi zajedno poguramo i napravimo korak više. Nastojaću da pomognem ekipi kao lider na terenu, posebno kroz
mo. Svaki igrač treba da osjeti da je važan i da je dio tima. I to stvara energiju koja se prenosi na ekipu. Bitni je i osjetiti trenutak kada se mijenja igrač, odnosno kada se igraču daje šansa, a dobar osjećaj se stvara nakon dobrih poteza ili odbrana.
O narednom rivalu stručni štab priča sa poštovanjem.
- Svaka ekipa je izazovna, a Njemačka posebno jer je fizički jaka. Ali, na muci se poznaju
napadačku ulogu srednjeg beka koja je bitna. Potrudiću se da sve to što sam kupila od vrhunskih igračica, a igrala sam zaista sa najvećim imenima, prenesem na saigračice. Ovo je timski sport u kojem treba da se pratimo i da guramo jedna drugu, a vjerujem da ćemo doći do koraka više u odnosu na ranije sezone.
NAJLJEPŠI IZAZOV
Upoznavanje neće biti problem, jer Itana poznaje mnoge od igračica podgoričke ekipe. Ali bi idealno bilo da pojačanja što prije uđu u sistem Bojane Popović i Maje Savić
- Mislim da je, prije svega, najbitnija borbenost, što djevojke imaju. Svjesna sam koliko ko može i maksimuma nekih igračica, ali ću se potruditi da izvučem još više. Voljni momenat ne fali, sve su spremne da upijaju i rade. Mislim da su svjesne da samo tako mogu da profitiraju. Nadam se da ćemo se pratiti i slušati, a neke igračice poznajem godinama. Golovi su falili prošle sezone, najviše sa bekovskih pozicija. Situacija bi od ove sezone mogla da se promijeni.
- Jeca je imala sjajnu sezonu, ponijela je dosta tereta. Ne mogu da kažem da me iznenadila, jer znam da može puno, a od nje ove sezone očekujem još više. Može još dosta toga da pokaže. Tanja je drugi tip beka, dok je Jeca brža i prodornija. Sve u svemu, ipak, mi-
junaci. Znali smo da, kako dalje budemo išli, da će rivali biti sve bolji i bolji. Ne bježimo od izazova. Kad smo jedno i ekipa niko nas ne može pobijediti - poručila je Barjaktarović. Iks faktor su navijači. Očekuju svi u našem timu da će u ,,Bemaks areni“ biti žestoko sa tribina.
- Lijepo je kada čujete navijače, jer podrška djevojke motiviše da daju maksimum.
A. MARKOVIĆ
slim da je najbitniji timski duh i ,,svlačionica“. Jer tako se širi pozitivna energija. Grupa ,,plavih“ je izazovna. - Đer, Esbjerg i Mec su učesnici posljednjeg F4. Debrecin se vratio u LŠ, Storhamar je zahtjevna ekipa od koje je prošle godine i Krim izgubio, a Borusija je vratila glavnu igračicu Grejsel iz Bukurešta. Grupa je izazovna, ali smatram da imamo šanse i prosto vidim neke ekipe sa kojima možemo da se nosimo. Đer je prošle godine iz ,,Morače“ izašao sa bodom, a da me neko pitao, koliko god da volim Budućnost, rekla bih da je to nerealno. Ali to je sport, a mi nećemo spuštati glavu. Borićemo se i zaista vidim šansu da u ovoj sezoni odemo korak dalje. Kapitenska traka je za ponos. Itana će poput brata Petra iz FK Budućnost, predvoditi ekipu.
- Kad pričam o kapitenskoj traci, srce mi zaigra. Dijete sam budućnosti i neko ko je hodao težim putem. Morala sam da odem da bih se dokazala i da se vratim. Imala sam osjećaj da stalno nekome nešto moram da dokazujem. Ali putevi su različiti, a moj ne bih mijenjala, jer su sve odluke bile samo moje. Nikad nijesam odustala i čini mi se da je kapitenska traka moja nagrada. U klubu sam za koji me vežu uspomene, a imam i posebne emocije. Traka je najteži i najljepši izazov. A. M.
Put do Španije vodi preko Kanade
Zatvaranje preliminarne runde Svjetskog prvenstva očigledno nije motivisalo crnogorske vaterpoliste jer su unaprijed upisali bodove s Kinom, pa je selektor Dejan Savić često morao da podiže ton tokom meča.
Neuvjerljivo izdanje ipak je završilo pobjedom (13:8), a ključne utakmice za dalji put ,,ajkula“ odigrale su se nakon završenog posla s azijskom selekcijom.
Naša reprezentacija završila je kao drugoplasirana u grupi D nakon što je Hrvatska pobijedila Grčku sa 10:9 i poslije tog rezultata bilo je poznato da će Petar Tešanović i drugovi u tzv. osmini finala odmjeriti snage s Kanadom sjutra u 14.40 sati.
Čekao se ishod grupe B kako bi Crna Gora saznala potencijalnog rivala u četvrtfinalu. Dugo se činilo da će to biti Mađari jer su početkom posljednje četvrtine vodili 9:6, ali je Španija taj period dobila sa 5:1, na kraju slavila 10:9 i zauzela prvo mjesto u grupi, a Mađare poslala u razigravanje za ula-
Naši mladi košarkaši bez četvrtfinala na B prvenstvu Evrope
Nastavljaju borbu za plasman od 9. do 16. mjesta
Mlada muška košarkaška reprezentacija Crne Gore nije uspjela da izbori plasman u četvrtfinale Evropskog prvenstva B divizije u Jerevanu – izabranici Dušana Dubljevića su ubjedljivo poraženi od Irske 70:47, pa će u nastavku takmičenja igrati za plasman od 9. do 16. mjesta. Nakon drugog poraza, uz dvije pobjede, naša selekcija je zauzela treće mjesto u grupi B. Osim Irske, u četvrtfinale ide i prvoplasirana Letonija. U odlučujem meču sa direktnim konkurentom za četvrtfinale, Crna Gora je bila nemoćna protiv Iraca. Takmičenje na EP se nastavlja u petak. S. J.
tine dala samo pet pogodaka apsolutnom autsajderu (5:2), a sredinom trećeg perioda KiSP ZA VATERPOLISTE: Crna Gora u posljednjem kolu grupe D savladala Kinu
zak u četvrtfinale. Utakmica Crne Gore i Španije u nedjelju bila bi repriza
četvrtfinala Mundijala prošle godine u Dohi - Španci su tada trijumfovali sa 15:12.
Simonović je u utorak boravio u Nikšiću, obišao je prostorije kluba i sa Sutjeskom potpisao dvogodišnji ugovor.
,,Ajkule“ su juče rano ujutro po našem vremenu pokazale najmanje u tri meča gru -
Ivanović u Breši do 2027. godine
pne runde, u kojoj su savladale Grčku i izgubile od Španije. Crna Gora je u prve dvije četvr-
Kandidat za predsjednika Košarkaškog saveza Dragan Kadić se oglasio saopštenjem Novi konkurs urušava kredibilitet
PODGORICA – Srpski stručnjak Marko Simonović je novi trener košarkaša Sutjeske Elektroprivrede.
„Riječ je bivšem reprezentativcu Srbije, nekadašnjem krilnom košarkašu, iza kojeg je bogata i uspješna igračka, a pred kojim je, vjerujemo, isto tako bogata i uspješna trenerska karijera“, navodi se u saopštenju Sutjeske.
„Simonović je u impresivnoj karijeri igrao za Lavove 063, Ergonom, Ostende, Hemofarm, Albu, Budućnost Voli, Po Ortez, Crvenu zvezdu, Zenit, Cedevita-Olimpiju i Unikahu. Sa Crvenom zvezdom je četiri puta bio šampion ABA lige, četiri puta prvak Srbije, dok je u Kupu Srbije pet puta osvojio trofej. U dresu Budućnosti je osvojio po tri pehara u prvenstvu Crne Gore i Kupu“, saopšteno je iz kluba. Bio je uspješan dugogodišnji reprezentativac Srbije. R. A.
PODGORICA - Nikoli Ivanoviću je prijala sezona bez evropskih takmičenja, Breši je prijao igrač njegovog kvaliteta. Rezultat svega je novi dvogodišnji ugovor koji je crnogorski plejmejker potpisao sa italijanskim klubom, do 2027. godine. Ivanović je u Brešu stigao prošlog ljeta, i bio je dio tima koji je stigao do finala plej-ofa, u kojem je Virtus, koji vodi naš Duško Ivanović, slavio sa 3-0 u seriji. Crnogorski reprezentativac je u domaćem šampionatu prosječno bilježio 13,8 poena i 3,9 asistencijaIvanović ovog ljeta neće biti na raspolaganju selektoru Bošku Radoviću za EP. S. J.
PODGORICA - Sedmicu prije nove vanredne Izborne skupštine Košarkaškog saveza Crne Gore, saopštenjem se oglasio kandidat za novog predsjednika KSCG Dragan Kadić i istakao da je izborni proces u KSCG ozbiljno narušen.
- Moja kandidatura je zvanično predata još 19. maja, uz priloženu podršku 33 kluba. Nakon toga, zbog formalnih zahtjeva konkursa, kada je određeno da je krajnji rok za prijavu kandidata 17. jun za sjednicu koja je zakazana za 23. jun, kandidatura je ponovljena u traženom formatu, uz podršku 15 klubova. Time je u potpunosti ispunjena sva potrebna tehnička i proceduralna forma konkursa. Do 17. juna, koji je bio jasno definisan kao krajnji rok za prijavu, nije pristigla nijedna druga kandidatura osim moje. Time je nedvosmisleno potvrđeno da
sam bio i ostao jedini validno i pravovremeno prijavljeni kandidat za funkciju predsjednika Saveza - piše, između ostalog, u saopštenju Kadića. Sjednica Skupštine zakazana za 23. jun okupila je 38 delegata. Opravdano se postavlja pitanje: Zbog čega ostali delegati nijesu prisustvovali? Prema članu 13 Poslovnika, delegati su bili dužni da najkasnije 48 sati prije sjednice obavijeste Kancelariju Saveza o eventualnom odsustvu. Takođe, ukoliko se utvrdi da kvorum nije obezbijeđen, predsjednik Skupštine je obavezan da sjednicu odloži i odmah zakaže novi termin. Ovo se nije dogodilo - sjednica je ostala neodržana bez zakazivanja novog datuma. Ovaj propust nesumnjivo otvara pitanje usklađenosti postupanja sa Statutom i Poslovnikom Saveza. Odmah nakon što je 18. juna, KSCG u medijima objavio da sam jedini kandidat za pred-
Neuvjerljivo izdanje ,,ajkula“ protiv Kine
Košarka
Bazen „OCBC Akvatik centar“ u Singapuru.
Sudije: D. Barber (Južna Afrika) i T. K. Čatloš (Mađarska)
Crna Gora
Predsjednik Mornara za Pobjedu o odluci da barski klub ne bude dio regionalne lige
Rezultat po četvrtinama: 0:3, 2:2, 3:3, 3:5. KINA CRNA GORA
Honghui (osam odbrana)
Ju ................................................................ 1
Deming -
Jiahao 1
Juhao -
Zekai 1
Žongćan 3
Rui -
Jimin -
Điašao -
Ziđun 1
Dingsong -
Beiji 1
JongćiangŽilon -
Selektor: Ivan Asić
nezi su prišli na samo dva razlike (5:3).
- Loša predstava i pristup u utakmici sa Kinom. Unaprijed smo znali da ćemo da pobijedimo, ali sigurno da pristup nije trebalo da bude ovakav –izjavio je selektor Dejan Savić. Znalo se, ipak, da pobjeda crnogorske reprezentacije ne može da dođe u pitanje. Dušan Banićević je dao dva gola za prednost od 7:3, a do kraja je vođstvo poraslo na pet razlike...
- Ušli smo u čuvene oscilacije i mnogo toga treba da se popravi - konstatovao je Savić. ,,Ajkule“ su pokvarile dobar utisak koji su ostavile u duelima s favoritima, ali sada se sve briše i počinje ,,novi turnir“ –Savićev tim mora prvo da preskoči Kanadu, a onda da pokuša da probije barijeru i napravi senzaciju plasmanom u polufinale.
- Iza nas je izuzetno zahtjevna grupa. Počeli smo odlično, pobjedom nad Grčkom, pružili smo kvalitetnu partiju i u derbiju sa Hrvatskom, iako
sjednika Saveza, pojedinci su pokrenuli organizovane aktivnosti s ciljem opstruisanja i obesmišljavanja izbornog procesa – uključujući nedopustiv pritisak na klubove i otvorene pozive delegatima da bojkotuju zakazanu sjednicu. Dan prije sjednice dobio sam informaciju da dio klubova koji su mi prethodno dali pisanu podršku za kandidaturu, zbog pritisaka sa raznih strana, neće doći na zakazanu sjednicu. Ovo je očigledno kršenje pravila, a istovremeno i direktan udar na interese crnogorske košarke. Razumijem ambiciju pojedinca da pokuša da dobije na vremenu i naknadno pribavi podršku koju nije obezbijedio u predviđenom roku, ali ne mogu da razumijem i opravdam druge aktivnosti – pritiske, manipulacije i opstrukcije koje se sprovode na štetu regularnosti izbornog postupka. Takođe, ne mogu da razumijem zašto su drugi spremni da učestvuju u tim pritiscima i manipulacijama isključivo u interesu tog pojedinca, a na štetu regularnosti i ugleda Saveza. Posebno zabrinjava činjenica da je, bez prethodnog okončanja započetog procesa, predsjednik Skupštine zakazao
Sjutra 10.00 – Srbija – Japan 11.35 – Rumunija – Mađarska 13.10 - Brazil - Grčka 14.45 - Kanada – Crna Gora
Četvrtfinale
Nedjelja Pobjednik Brazil/Grčka - Italija Kanada/Crna Gora - Španija Srbija/Japan - SAD Rumunija/Mađarska - Hrvatska
duel sa svjetskim šampionom nijesmo riješili u svoju korist. Savladali smo i Kinu, selekciju koja je dugo vođena kvalitetnim trenerom. Namučili su nas fizički. Izašli smo iz duela kao pobjednici, ali ne možemo biti zadovoljni jer nijesmo sproveli u djelo neke detalje koje smo zamislili – kazao je AljošaMačić - Okrećemo se utakmici osmine finala. Naravno, očekujemo pobjedu i prolazak među osam najboljih reprezentacija planete - dodao je Mačić. N. KOSTIĆ
novu sjednicu za 22. jul, sa potpuno novim dnevnim redom i otvaranjem novog konkursa za predsjednika.
Podsjećam da je član 15 Poslovnika vrlo jasan: Dnevni red sjednice Skupštine predlaže predsjedavajući, a utvrđuje se većinom glasova prisutnih delegata. Jednom utvrđeni dnevni red se može mijenjati samo posebnom odlukom Skupštine i to isključivo tokom sjednice. Kako prethodna sjednica nije ni održana, postavlja se ključno pitanje: Na osnovu kog akta je otvoren novi konkurs?
Time se stvara presedan koji urušava kredibilitet Saveza i pravnu sigurnost procesa. Ukoliko dođe do daljih kršenja Statuta i Poslovnika, otvara se prostor za pokretanje odgovarajućih pravnih i krivičnih postupaka protiv lica koja su prekršila propise Saveza. Kadić poziva sve delegate da se odupru pritiscima i manipulacijama, da prisustvuju narednoj sjednici Skupštine i da svojom obavezom glasanja nedvosmisleno iskažu stav – daju li ili uskraćuju povjerenje jedinom prijavljenom kandidatu. R. A.
da rušimo ABA ligu, Partizanu neka je na obraz
PODGORICA – Predsjednik barskog košarkaškog kluba Đorđije Pavićević potvrdio je za Pobjedu da Mornar naredne sezone neće igrati u ABA ligi. To znači da će Crna Gora, nakon četiri godine, ponovo imati samo dva predstavnika – Budućnost Voli i SC Derbi.
To je epilog jučerašnje Skupštine regionalnog takmičenja, na kojoj je, između ostalog, trebalo još jednom da se razmatra mogućnost da Mornar i Cibona, koji su status abaligaša izgubili na terenu (Barani su bili posljednji u ligi, Cibona je izgubila baraž od Ilirije), uz ispunjenje određenih uslova, ipak dobiju „specijalne pozivnice“ i ostanu u eliti ABA lige. Na kraju do toga nije došlo, jer se svemu usprotivio predsjednik Partizana Ostoja Mijailović, prijeteći da će „crno-bijeli“ istupiti iz takmičenja ako se ne ispoštuje postojeći dogovor o ispadanju Mornara i Cibone. Podsjećanja radi, na prethodnoj Skupštini nije bilo većine za prijedlog radne grupe, na čijem čelu je bio upravo Mijailović, da Mornar i Cibona mogu da ostanu u ABA ligi uz obavezu da uplate po 200.000 eura, da sami snose troškove prevoza i smještaja u hotelima na gostovanjima, da plaćaju troškove službenih lica i zapisničkog stola na domaćim mečevima, te da izbore plej-of kako sve to ponovo ne bi plaćali i za dvije godine. Međutim, nije bilo ni većine da se tim klubovima izbriše uslov da moraju da budu u plej-ofu kako ne bi morali da ispune sve pomenute uslove i u sezoni 2026/27. Pred današnju Skupštinu, Mornar je dopisom tražio od Skupštine ABA lige da se njihov prijedlog uvrsti u tačku 6. dnevnog reda, uz molbu da im se za „specijalnu pozivnicu“ omogući samo da plate 200.000 eura, od čega 100.000 eura avansno kroz umanjenje dividende, te preostalih 100.000 do kraja 2025. godine. Iako je postojalo raspoloženje većine da se o tom prijedlogu odlučuje, na kraju se nije glasalo, zbog prvog čovjeka Partizana, ali i odluke Mornara da spriječi da, možda, dođe i do rušenja ABA lige…
- Mi smo moralni pobjednici – kazao je za Pobjedu Đorđije Pavićević.
- Na glasanju da se naš prijedlog uvrsti u dnevni red Skupštine, sedam klubova je glasalo za, a pet protiv, pa je uvršten u dnevni red. Čak je i FMP glasao za naš prijedlog, svaka čast Filipu Čoviću, nikoga
Budućnost Voli u grupi sa Zvezdom
ABA liga će, dakle, iduće sezone brojati 18 klubova, dva više nego prošle sezone. U ligu ulaze austrijski Beč i rumunski Kluž, koji su za „specijalnu pozivnicu” platili po pola miliona eura. Novi
nije slušao, sam je donio odluku i rekao da mi zaslužujemo da budemo u ABA ligi, čime smo dobili potrebnu većinu za to. Kada se došlo do tačke 6, javio se predsjednik Partizana Ostoja Mijailović i zaprijetio da će, ako mali klubovi izglasaju naš prijedlog, Partizan da napusti ABA ligu. Meni, bez obzira na sve, nije interes da rušim ABA ligu. Predsjednik Budućnosti Dragan Bokan pokušao je da nađe kompromisno rješenje, potvrdio je da Opština Bar stoji iza našeg kluba, da imamo mogućnosti da završimo sve obaveze koje budemo imali prema ABA ligi – dodaje Pavićević.
IMALI VEĆINU ZA SVOJ PRIJEDLOG
Tokom sjednice, prvi čovjek Mornara telefonski je kontaktirao i sa predsjednikom opštine Bar Dušanom Raičevićem i saopštio mu što se dešava na Skupštini.
- Rekao mu je da imamo mogućnosti da platimo „vajld kartu“ i da napravimo ekipu. Ali, ako ćemo mi da budemo uzrok rušenja ABA lige, zbog najavljenog istupanja Partizana, ka-
članovi regionalnog takmičenja su i Bosna, kao pobjednik ABA2 lige, te slovenačka Ilirija, koja je bila bolja od Cibone u baražu.
Zbog povećanja broja klubova, iduće sezone
zao sam mu da mi ne bismo da učestvujemo u tome. U dogovoru sa Raičevićem donijeli smo odluku da uslov koji je postavio Partizan i bude razlog zbog kojeg je Mornar odustao od ABA lige. Ne iz nemoći, već isključivo da bismo sačuvali ABA ligu.
Pavićević je ponovio da bi prijedlog Mornara imao većinu da se o njemu glasalo.
- Bilo bi 7-5, i liga bi bila proširena na 20 klubova. Kad sam im saopštio da mi sami odustajemo od ABA lige, nastao je tajac. Bokan se zahvalio na našoj ljudskoj odluci, kazao da niko do sada nije tako postupio. Pred svima je istakao da ABA liga danas ne bi postojala da smo mi postupili drugačije. Jedino mi je žao Cibone, jer je ona, iako ima problema, bila kadra da učestvuje u ABA ligi, i nije bila odustala od toga. Mislim da smo napravili najbolji mogući potez, gospodski, iako smo mogli da imamo većinu prilikom glasanja. Time smo pokazali i veličinu, iako se Mornaru, koji je, kako, sam ponovio, sportski ispao iz lige, nije izašlo u susret kao nekim drugim klubovima pret-
ligaški dio igraće se u dvije grupe po devet timova. Budućnost će da igra u grupi B, sa Crvenom zvezdom, Cedevita Olimpijom, Spartakom, Bosnom, Megom, Zadrom, Ilirijom i Bečom, dok će se SC Derbi takmičiti u grupi A sa Partizanom, Dubaijem, Klužom, Igokeom, FMP-om, Borcem, Splitom i Krkom.
hodnih godina. Eto, mi ćemo da izađemo da bismo sačuvali ABA ligu, jaku i finansijski dobro napravljenu. Budimo realni, Partizan je mnogo veći klub nego Mornar, ali zbog ovakve odluke neka im je na obraz.
STABILIZACIJA KROZ
ABA 2 LIGU
Prvi čovjek Mornara ističe da će Barani vjerovatno naredne sezone igrati u nižem rangu. - Treba da sjednem i razgovaram sa predsjednikom opštine, ali 99 odsto da ćemo da igramo ABA 2. Ako ne bismo kroz ligu izborili povratak u ABA ligu, a ako bismo obezbijedili neka sredstva, mi bismo mogli da dobijemo „specijalnu pozivnicu“, pogotovo poslije naše odluke da odustanemo i ne rušimo ABA ligu. U svakom slučaju, pred nama je godina stabilizacije, da sami vidimo što i kako ćemo. Ako nabavimo novac, ponavljam, možemo iduće godine da uzmemo tu „vajld kartu“ koja će za nas koštati manje nego za nekog drugog, sve i da kroz ligu ne izborimo ulazak u ABA ligu – zaključio je Pavićević S. JONČIĆ
Tivatski klub, igrači i službenik drakonski kažnjeni zbog namještanja meča s Alaškertom u kvali kacijama za Ligu konferencija
Arsenal kažnjen pola miliona i 10 godina van Evrope, Čelebić i Krgović doživotno van fudbala
Drakonska kazna za Arsenal nakon prljavih rabota u internacionalnoj utakmici. Tivćani su izbačeni iz Evrope na 10 godina, moraće da plate pola miliona eura, a rigorozno su sankcionisani i pojedini igrači i rukovodioci kluba. Sve je to epilog namještenog meča prije dvije godine protiv Alaškerta u kvalifikacijama za Ligu konferencija.
Doživota mjera zabrane rada u fudbalu izrečena je fudbaleru Nikoli Čelebiću i predstavniku kluba Ranku Krgoviću, a po 10 godina van sporta provešće kapiten Ćetko Manojlović, kao i bivši članovi Arsenala – Radule Živković i Dušan Puletić
Kandić: Klub nije organizator nečasnih radnji
Nakon što je UEFA izdala saopštenje, predsjednik
Arsenala Dejan Kandić za Radio Tivat prokomentarisao je drakonsku kaznu... -Za naš klub ovo predstavlja ogroman izazov i nastavićemo pravnu borbu i da potvrdimo ono što ni UEFA ne negira, a to je da naš klub nije organizator nečasnih radnji, ali da jeste napravio krupne propuste i da za
UEFA je otvorila istragu nakon skandala u revanšu 1. kola kvalifikacija za Ligu kon-
to trebamo biti kažnjeni, ali ne ovako drakonski. Želim da napomenem da smo upravo mi pokretači ove borbe podnošenjem krivičnih prijava odmah nakon drugog meča, odnosno prvih saznanja.
Ubijeđeni smo da će drugostepeni organ UEFA ili u krajnjem slučaju sud u Lozani ublažiti ovu kaznu. Na greškama smo se naučili, mnoge stvari u
ferencija, a čiji su akteri bili crnogorska i jermenska ekipa.
organizaciji kluba popravili, te stoga vjerujemo da nećemo biti ovako kažnjeni. Da je klub učestvovao u organizaciji nečasnih radnji sigurno bi bio izbačen u najniži rang, a činjenično stanje je da nijesmo, što dokazuje klupsku nevinost kao i ne pokretanje disciplinskih postupaka protiv predsjednika kluba ili članova upravnog odbora, što sve skupa govori o nevinosti Arsenala kao fudbalskog kolektiva – rekao je Kandić.
U Jerevanu je bilo 1:1, a drugoj utakmici čak 6:1 za gostujući tim. Kladionice su
prijavile sumnjive uplate, a potom se duel našao pod lupom Evropske fudbalske federacije.
Poljski mediji su pisali da su tokom prvog poluvremena kladionice primile više od 250.000 eura na igru ,,2+ gola“ tokom prvih 45 minuta. Prvi put se mreža na ,,DG areni“ zatresla u 40. minutu, pa još jednom u sudijskoj nadoknadi pred odlazak na odmor.
Neke kladionice nijesu uspjele da se zaštite, nego su primale uplate na kvotu 30, budući da nije bilo pogodaka do samog finiša prvog dijela.
Nečasne radnje nastavljene su i u drugom poluvremenu kada su krenule intrigantne uplate na ,,5+ i 7+ golova” -
Budućnost se oprostila od kvali kacija za Ligu šampiona nakon meča u kojem je zaslužila i kritike i aplauze
PODGORICA - Budućnost je eliminisana u prvom kolu kvalifikacija za Ligu šampiona nakon meča u kojem je zaslužila i kritike i aplauze.
,,Plavo-bijeli“ su već od šestog minuta gubili 0:1, zbog nepromišljenosti napadača Ivana Bulatovića u 17. ostali s igračem manje, a od 29. bilo je 0:2 za Nou. U najavi je bila katastrofa, izgledalo je da će zbog cijelog ambijenta - nemoći u igri i međusobne tuče ,,varvara“ - noć pod Goricom biti za zaborav, ali tim Nenada Lalatovića je i s desetoricom na terenu uradio sve da napravi preokret za pamćenje. Nije uspio, završeno je 2:2, pa je ukupnog pobjednika odlučio duel u Abovjanu sedam dana ranije, kada je jermenski prvak slavio 1:0. - Čestitam igračima, izgarali su svih 90 minuta, a pogotovo drugih 45. Prvi gol smo primili vrlo naivno. Na ponovljenom korneru nijesmo izašli u blok, a radili smo na tome na treninzima, primili smo gol u šestom minutu, pa u 17. dobili crveni karton. Nevjerovatan šok, igrati s igračem manje protiv Noe toliko dugo je da se uhvatite za glavu kao trener i nadate se da ne bude katastrofa. Poslije smo iz iznošenja lopte otpozadi, iz našeg čistog posjeda, napravili grešku za 0:2 i sve je ukazivalo da može da bude katastrofa - rekao je trener Nenad Lalatović.
Budućnost je bila inferiorna i s istim brojem igrača na terenu, a naročito nakon crvenog za Bulatovića. U drugom je viđena drugačija slika, mada ni vjera u preokret ne bi trajala do zaustavnog vremena da je Noa iskoristila veliku šansu, a potom u 90. realizovala jedanaesterac koji je Filip Domazetović odbranio Mateusu
Budućnost ima nekoliko dobrih igrača od 18-19 godina i sigurno ću ih forsirati. U narednom periodu trudiću se da se igrači Budućnosti ne prodaju za 50 hiljada eura, već za najmanje dva miliona. Klub treba da živi od prodaje igrače iz svoje škole, koja je dobra
- Na poluvremenu smo se dogovorili da promijenimo formaciju u 4-4-1, što je donijelo rezultat, izašli smo visoko
i rizikovali. Na 0:2 smo imali stopostotnu šansu iz prekida, a potom izjednačili na 2:2 s igračem manje, što je malo ko
očekivao. Svaka čast momcima jer su u drugom poluvremenu odigrali pravu evropsku utakmicu. Čak smo mogli da preokrenemo i odemo u produžetke, nijesmo uspjeli i ostaje žal, najveća zbog primljenog gola u Jermeniji, kada nijesmo napravili dobar blok iako je na tom dijelu terena bilo više naših igrača. Sami smo sebe izbacili, možda zbog velikog pritiska – rekao je Lalatović.
VJETAR U LEĐA
Crnogorski prvak seli se u drugo kolo kvalifikacija za Ligu konferencija, gdje ga čeka moldavski Milsami. Prvi meč je u srijedu u Podgorici.
- Drugo poluvrijeme iz revanša s Noom je model kako treba da igra Budućnost u narednom periodu - da igramo za gol više, ostavljamo srce na terenu, dižemo publiku na noge... Hvala joj na velikoj podršci i ekipi i meni, ovo je bila moja prva utakmica u Podgorici i presrećan sam i prezadovoljan – kazao je Lalatović, koji je dočekan ovacijama. - Nijesam očekivao onakvu atmosferu. Ovakvu podršku navijača, da budem iskren, imao sam samo kada sam bio trener Crvene zvezde. Ova podrška mi je dala vjetar u leđa i zbog navijača nijednog trenutka nijesam posumnjao da li možemo da se vratimo. Žalimo zbog eliminacije, ali
navela je tada poljska TVP. Disciplinska komisija evropske kuće fudbala zahtijeva od Fife da se kazna za Arsenal, igrače i Krgovića proširi na sva takmičenja, s tim što oni imaju pravo da se obrate Komisiji za žalbe Uefe i Sudu za sportsku arbitražu u Lozani (CAS). Zbog sličnih prestupa svojevremeno je 2018. godine kažnjen albanski „Skenderbeg“ koji je morao da plati milion eura, dok je deceniju ranije makedonska Pobeda nakon namještanja izbačena osam godina iz Evrope. Ubrzo poslije toga je rasformirana i otvoren je novi klub po imenu - Pobeda 2010. Možda takva sudbina čeka i prvoligaša sa Jadrana. D. K.
Petar Grbić igra sjajno, ima energiju, zbog godina možda nema snagu za svih 90 minuta, ali ima kvalitet da preokrene utakmicu protiv rivala kakav je Noa. Da ima 30 godina, mogao bi da bira klub - rekao je Lalatović
okrećemo se Milsamiju i probaćemo da prođemo u treće pretkolo Lige konferencija – izjavio je srpski stručnjak.
POTREBNA
POJAČANJA
Budućnost će naredni meč igrati bez Ivana Bulatovića, jedinog napadača u timu. Pojačanja su potrebna, ne samo u špicu, ali to ne zavisi od Lalatovića. - Tek sam došao u Budućnost. Volio bih da dovedem jednog ili dvojicu igrača, ali situacija u klubu je takva da moramo prvo da se finansijski stabilizujemo. Sve zavisi od uprave kluba. Vidjeli ste da Noa dovodi igrače kao na traci, volio bih da kao trener biram igrače od milion, dva miliona eura. Ali igrače Budućnosti ne bih mijenjao ni za jednog iz Noe. Moji momci su me oduševili, volim kad izgaraju – kazao je temperamentni Beograđanin. Ne. K.
Prednost koja najavljuje produženo evropsko ljeto
PODGORICA - Dečić ima lijepu priliku da produži evropsko ljeto i zakaže dvomeč sa velikanom iz Austrije – bečkim Rapidom.
Uslov je da večeras u Skoplju (19 h) materijalizuje prednost od dva gola (2:0) iz prvog meča sa Sileksom u 1. kolu kvalifikacija za Ligu konferencija. Rezultat iz Tuzi obećava. Zaliha koja daje više nego dobru polaznu osnovu uoči odlučujućeg nastupa na terenu trening kampa FS Sjeverne Makedonije.
- Što se tiče prethodne utakmice, rekli smo da smo ostvarili pozitivan rezultat i da smo zadovoljni njime. Ne samo zbog toga što nam taj ishod daje određenu sigurnost, jer svi znamo šta je fudbal, već da damo samopouzdanje ekipi da oni vrijede i da su sposobni da idu kroz ovo takmičenje. Barem na startu – kazao je trener Nebojša Jandrić Srpski stručnjak pripremio je ekipu kao da vođstvo od prije sedam dana sa popularne tuške ,,Bombonjere“ ne postoji.
- Sa druge strane, svjesni smo da ne smijemo da se opustimo i da dozvolimo da nas rezultat iz prvog meča poljulja. Moramo da ostanemo čvrsto na zemlji. To je sada najbitnije, kako bismo odradili večerašnju uta-
kmicu na pravi način i izborili prolazak u sljedeću rundu takmičenja - poručio je Jandrić.
MI SE PITAMO
ZA ISHOD
Slično razmišlja i vezista Petar Sekulović
- Odigrali smo dobar meč pred svojim navijačima i zasluženo izvukli povoljan rezultat. Možda je moglo da bude i ubjedljivije, žalimo za nekim situacijama i šansama, ali to više ne možemo da vratimo.
Možemo da ponudimo ono najbolje od sebe, a vjerujem da će to biti dovoljno za prolaz – kaže stasiti igrač sredine terena za Pobjedu. - Ulazimo u revanš maksimalno fokusirano i sa oprezom. Ideja je da igramo kao u Tuzima, da ne dozvolimo protivniku da se razmahne prema naprijed. Sada je Sileks domaćin, nastupa pred svojom publikom i pokušaće to da iskoristi. Nastojaće da nam opterete zadnju liniju jače ne-
go u prvom meču. Trebalo bi da budemo strpljivi. Otvoriće se prostor za nas. Za krajnji ishod mi se mnogo više pitamo – ističe Sekulović.
Sileks nema što da čeka. Očekuje se da krene otvorenije, rizičnije...
Je li to prilika da se protivnik kazni iz kontri ili polukontri?
- Imamo brze ofanzivne igrače. Kontra i polukontra je nešto na šta se oslanjamo. Želimo, ipak, da izgledamo kao u Tuzima. Da budemo tim koji
Sutjeska večeras (20.30 h) gostuje Dinamo Brestu u Mađarskoj i juri gol zaostatka za prolaz u
PODGORICA – Fudbaleri Sutjeske ovog ljeta 11. put u istoriji kluba pojavili su se na evropskoj sceni, a da ne bi pet put zastali na prvoj „stepenici“ Nikšićani će večeras (20.30 h) u Zalaegersu protiv Dinamo Bresta juriti gol zaostatka, jer su prije sedam dana doživjeli minimalan poraz (2:1).
se nameće, drži loptu i kreira iz posjeda – odgovorio je Sekulović.
Kakav je plan pred revanš?
- Sve ono što radimo na treninzima i tokom analiza – trebalo bi da prenesemo na teren. Bez razmišljanja o prednosti, hoćemo da vodimo glavnu riječ, držimo meč pod kontrolom i greške svedemo na minimum.
BEZ BOŽOVIĆA
I KAJEVIĆA
Dečić je dobio prethodnu utakmicu bez dva najbolja igrača, bez majstora kakvi su Draško Božović i Asmir Kajević
Neće ih imati ni večeras u Skoplju...
- Dva važna igrača za nas, momci koji daju kvalitet i iskustvo, mnogo će nam faliti i ovoga puta, ali fudbal je takav da moramo da pronađemo druga rješenja. Oslonićemo se na nešto novo. Nadamo se prolazu i povratku Božovića i Kajevića što prije – naglasio je Sekulović.
Ulog je dvomeč sa bečkim Rapidom u narednoj rundi kvalifikacija za Ligu konferencija. Dečić mnogo dobija uspjehom u Makedeniji...
- Prolazi nam kroz glavu naredni izazov. Rapid je veliki klub, veliko ime. Ali, u ovom trenutku ne razmišljamo previše o njima. Bila bi ogromna
Sutjeska je u sezoni 2009/10. eliminisana na startu Lige Evrope od ekipe MZT Ripo, zatim su 2013/14. eliminisani od Šerifa (drugo kolo, prvo kolo za LŠ su bili slobodni), da bi u sezoni 2015/16. ispali na startu kvalifikacija LE od Debrecina. I u sezoni 2020/21. Sutjeska je stala na startu kvalifikacija za LE (tada od Borca iz Banjaluke). Posljednja tri „izleta“ u Evropi Sutjeska je imala u kvalifikacijama za Ligu konferencija i sva tri puta ispala je u drugom kolu (prvi put je preskočila gruzijsku Gagru), zatim je zaustavljena naredne godine od Klaksvika, ali u drugom kolu, jer je na startu igrala kvalifikacije za LŠ, da
u nove izazove, uveliko u takmičarskom ritmu – odigrao je 15 kola šampionata, a prvi duel kraj Bistrice pokazao je upravo to da su Bjelorusi mnogo fizički spremniji. Sada, na neutralnom terenu u Mađarskoj, Sutjeska vidi svoju šansu.
vjela poraz i ima minus uoči večerašnjeg revanša.
- Uz malo sreće, koja je pratila Dinamo u prvom meču, vjerujem da možemo izboriti prolaz – jasan je Savović. Ekspedicija Sutjeske juče je direktnim letom iz Tirane stigla u Heviz, grad na oko tridesetak kilometara od Zalaegersega, gdje su plavi sinoć na stadionu „ZTE Arena“ odradili i posljednji trening.
bi posljednji put u prvoj rundi eliminisala Kosmos. Sada je posao Nikšićanima težak, možda i nemoguć, što bi značilo da Sutjesci prijeti da prvi put u okviru Lige konferencija bude eliminisana u prvoj rundi. - Iskren da budem, ne interesuje me rezultat iz prvog meča. Kraj Bistrice je Dinamo
imao sreće u finišu, ali imam igrače koji su spremni i odgovorni da izdrže ritam. Ekipu smo skockali u posljednjih desetak dana, to je tim koji zna da može i hoće, a biće spremna za domaći šampionat – kazao je Milija Savović, trener Sutjeske. Dinamo je za razliku od Sutjeske, koja je tek krenula
- Za Dinamo nemamo mnogo varijanti, ali mislim da zahvaljujući neutralnom terenu možemo da se nosimo s njima i da će Sutjeska pokazati koliko vrijedi i može. Ovo je potpuno drugačija Sutjeska, sve ove momke sakupili smo u posljednjih petnaestak dana. Formirali smo tim i mislim da tu ne može biti greške – dodao je Savović.
Sutjeska je dugo imala minus, ali je u 90. minutu golom Vaska Kalezića, uspjela zasluženo, nakon totalnog pritiska, da stigne do egala – 1:1. Ipak, u petom minutu nadoknade, nakon autogola (Jukovića), Sutjeska je doži-
- Jasno je da nijesmo zaslužili poraz. Ipak, činjenica je i da remijem i porazom morate ići na gol, odnosno na pobjedu, tako da suštinski to ne mijenja previše stvari. Znamo šta nas očekuje, sada je situacija drugačija. Poznajemo ih mnogo bolje, a imali smo dodatni period da se spremimo. Prvi meč je pokazao da možemo da im pariramo, tako da i pored poraza na svom terenu, mislim da nijesmo bez šansi. Bitno je da uđemo dobro u meč, da im ne dozvoli-
stvar da dovedemo takvog rivala u Tuzi i Crnu Goru. Ne treba da govorimo o motivu i što bi to za nas igrače značilo. Prije toga imamo drugo poluvrijeme sa Sileksom. Na nama je da budemo pravi i nastavimo evropsko ljeto – zaključio je Sekulović, koji za nešto manje od mjesec slavi 27. rođendan. D. KAŽIĆ
mo da nas pritisnu, već da budemo jaki i stabilni na sredini terena, a sigurno da uz dozu sreće imamo šanse – naglasio je kapiten Sutjeske Vladan Giljen. R.P. – Ra.P. KVALIFIKACIJE ZA LIGU KONFERENCIJA (1. KOLO): Dečić ima 2:0 uoči revanša sa Sileksom u
Slavlje fudbalera Dečića na prvom meču
Talenat nije sporan ali treba više raditi
U slovenačkom odmaralištu Terme Čatež održano je ekipno prvenstvo Evrope za mlade na kojem učešće uzelo 18 federacija, među kojima i Crna Gora sa četiri selekcije u muškoj i ženskoj konkurenciji do 12 i 18 godina.
Našu zemlju, bez obzira na konačan plasman, dostojno su reprezentovali Dušica Petrušić, Dorotea Andrijašević, Nađa Zloković, David Pavlović, Egor Ševcov, Vasilije Mitrović, Koča Radović, Zejn Agić, Katarina Đukić, Ines Đenđinović, Milena Mosurović, Mihailo Pušara, Ilija Milović, Đorđe Žižić, Dimitrije Vujović i Andrija Koprivica O marljivim, nadasve talentovanim i odličnim osnovcima i srednjoškolcima brinuli su vrsni pedagozi i instruktori - velemajstor Nikola Đukić i intermajstor DušanLekić, ne štedeći truda i vremena da svoje miljenike što bolje pripreme za okršaje sa uglavnom boljim ekipama po rejtingu.
- Ekipno prvenstvo Starog kontinenta za mlade bila je odlična prilika da sagledamo trenutno stanje našeg šahovskog podmlatka. Rezultatima ne možemo biti prezadovoljni, ali ako izvučemo prave pouke, ovo takmičenje bi moglo biti odličan putokaz ka nekim budućim uspjesima. Kao što se i moglo naslutiti prije počet-
du ravnopravni protivnici bolje rejtingovanim vršnjacima iz drugih zemalja. Da bi lakše postigli navedene ciljeve, mislim da je potrebno obezbijediti im redovan individualni rad sa kvalitetnim trenerima, kako bi mogli da pruže mnogo više na narednim međunarodnim takmičenjimabio je savjet objektivnog Đukića. Sa ovim konstatacijama u potpunosti se slaže i njegov kolega Lekić. - Bilo je ovo još jedno prelijepo takmičenje sa puno dječjih osmijeha i ponekom suzom, na kojem je dominirala velika želja mališana da se bore za svoju državu i dostojno reprezentuju matične klubove. Šteta što su nam tri poena u dva važna meča otišla u nepovrat. Pokazalo se da potencijala imamo, ali se mora raditi mnogo intenzivnije i kvalitetnije pa će se postepeno ostvarivati i mnogo bolji rezultati na domaćoj i međunarodnoj sceni - naglasio je Lekić. Crnogorska ekspedicija
ka turnira, najbolji rezultat je ostvarila muška reprezentacija do 18 godina, koja se jedina od naših ekipa plasirala bolje od svog početnog rejtinga. Do toga su došli uz prilično promjenljivu igru, sa nekim odličnim, ali i nekim blijedo odigranim mečevima. Naš tim je pokazao da posjeduje značajan kvalitet, ali i neke slabosti koje bi trebalo otklanjati, prije svega nedovoljnu teoretsku pripremljenost za ovaj nivo i nedovoljno samopouzdanje u duelima sa bolje rejtingovanim protivnicama. Ženska ekipa do 18 godina je ostavila bolji utisak nego što to konačni plasman pokazuje, budući da su u gotovo svim mečevima dugo
bile apsolutno ravnopravne, pa je rezultat mogao biti mnogo bolji da su uspjele da izvuku maksimum iz pozicija koje su stvarale. Naravno, toliki broj propuštenih šansi ne možemo nazvati slučajnošću, već treba ozbiljno analizirati njihove uzroke, koji variraju od nedovoljno dobre tehnike realizacije, preko problema sa proračunom, do određene nesigurnosti i bojažljivosti, te pretjeranog respekta prema protivnicama - prvi je utisak Nikole Đukića po povratku iz Slovenije. On ističe da su djevojčice do 12 godina pokazale zavidnu borbenost i vrlo zreo pristup za njihove godine. - Na momente su prikazivale
Tivatska Mimoza plasirala su u treće kolo nacionalnog kupa pobijedivši Budvansku Damu sa maksimalnih 4:0. Poene za „žute“ osvojili su Milan Draško, Dragan Popadic, Jovan Todorović i Bojan Staničić koji su primorali na kapitulacije Stefana Mandića, Luku Lješkovića, Momčila Pekića i Kiru Popovu
- Ponekad rezultat nije mjerilo konačnog ishoda. Naprotiv, ovaj meč bio je veoma uzbudljiv i borben bez obzira što je naš sastav uknjižio sva četiri poena. To se, prije svega, odnosi na pionirku Kirovu koja je pružila snažan otpor Staničiću i bila nadomak remija, međutim neiskustvo je uzelo danak u presudnim trenuci-
ma pa se talentovana učenica morala pomiriti sa porazom, objektivan je kapiten Popadić ističući da se poslije 15 godina vratio u najbolju postavu intermajstor Todorović i da se pored zvaničnih nastupa posvetio i radu sa mladima. U ovom okršaju pravdu je dijelio međunarodni šahovski sudija i rejting koordinator Igor Vujačić. U narednoj, četvrtoj rundi Mimoza će odmjeriti snage sa pobjednikom iz meča Budućnost - Zora.
vrlo kvalitetnu igru i uspijevale da ostvare neke veoma perspektivne pozicije, koje, poput svojih starijih koleginica, često nijesu uspijevale da valorizuju, što zbog nedostatka iskustva, što zbog povremenih taktičkih previda. S druge strane dječaci u istoj grupi imali su težak turnir, gdje su poslije nekih propuštenih prilika na startu pomalo izgubili samopouzdanje, što je donijelo i neke vrlo neprijatne poraze. Ipak, djelovalo je da su u posljednja dva kola malo zbili redove i popravili pristup i borbenost, a ukupan rezultat bi sigurno bio mnogo bolji da su takav stav imali tokom čitavog takmičenja. Zaključak
je jasan, ako želimo bolje rezultate, neophodno je da radimo mnogo više. Mislim da je najveća korist od ovog turnira bila upravo to što su djeca jasno mogla da uoče koliki nas jaz trenutno dijeli od najboljih evropskih ekipa. Crna Gora je mala i konkurencija u mlađim kategorijama nije dovoljno jaka, pa uspjesi na domaćim takmičenjima mogu kod mladih igrača da stvore lažnu sliku, zbog čega je važno da igraju što više jakih i ozbiljnih turnira, kako bi imali priliku da objektivno sagledaju svoje trenutne domete. Talenat naše djece nije sporan, ali morali bi da unaprijede svoje znanje u svim fazama igre, od teorije otvaranja, preko tipičnih ideja i planova u središnjici, do tehnike igre u završnicama. Vrlo je važno raditi i na promjeni mentaliteta, jer većina naših mladih igrača previše lako prihvata ulogu autsajdera. Ne vjeruju dovoljno u svoju sposobnost da bu-
Počeo grandiozni festival drevne igre u Las Vegasu
Krilni igrač Golden State Warriorsa Quinten Post osvojio je titulu prvog NBA šahovskog šampiona, pobijedivši na blic turniru tokom premijernog Chesstivala, jedinstvenog događaja koji su zajednički organizovali Derrick Rose i Freestyle Chess u Las Vegasu.
Post je ostvario impresivan rezultat sakupivši 4,5 poena od mogućih pet, savladavši nekoliko poznatih ličnosti iz svijeta igre pod obručima. Ovaj uspjeh Postu je donio neformalnu titulu najboljeg šahiste u NBA ligi i donaciju od 25.000 dolara koja je isključivo namijenjena u dobrotvorne svrhe organizaciji Reading Partners, ne-
profitnoj ustanovi koja pruža personalizovanu pomoć u čitanju učenicima osnovnih škola. Birajući košulju na kvadratiće u šahovskom duhu, Post je pokazao kreativnost i vještinu, uključujući spektakularnu žrtvu topa protiv beka Chicago Bullsa Tonyja Snella u trećem kolu. Jedini remi zabilježio je protiv krilnog igrača Dallas Mavericksa Granta U formatu „Glava i ruka“ koji spaja košarkaške zvijezde i velemajstore sa iste strane table slavili su Grant Williams i Judit Polgar. Naime, kod ovakvih okršaja velemajstor određuje koju figuru treba pomjeriti, dok NBA igrač odlučuje gdje će je postaviti, i sve to u okviru desetominutnog vremenskog ograničenja. Komunikaci-
ja, instinkt i upravljanje vremenom bili su presudni. Interesantno je istaći da su već na startu eliminisani favoriti, Derrick Rose i svjetski broj jedan Magnus Carlsen, te Rajon Rondo i svjetski broj dva Hikaru Nakamura. Pobjednici, krilni igrač Dallas Mavericksa, Grant Williams i bivša kandidatkinja za svjetsku titulu Judit Polgar, pobijedili su Tonyja Snella iz Chicago Bullsa i svjetskog broja tri Fabijana Karuanu Polgar je pohvalila Williamsa za njegov osjećaj za vrijeme, dok je on uporedio crno-bijelu tablu sa linijom slobodnih bacanja. Par je donirao svoju nagradu od 25.000 dolara Fondaciji porodice Granta Williamsa.
Priredio: B. KADIĆ
Učesnici na šampionatu Evrope u Sloveniji
O LESENDRU I VRANJINI U PROŠLOSTI
Kad su se cijevi od pušaka savijale golim rukama
OTVORENI IZAZOV
Turci su na crnogorske provokacije uzvratili početkom septembra 1840. kada je došlo do iznenadnog udara na crnogorsko selo Salkovinu ispod Žabljaka. Taj napad je izveo podgorički muselim Mehmed-spahija Lekić sa albanskim prvakom Hasan-begom i spuškim kapetanom Mehmed-agom Mećikukićem Došlo je do ogorčene bitke prsa u prsa, u kojoj su protivnici otimali puške jedni drugima. Lazar Tomanović o tome piše sljedeće: „U početku septembra, dakle malo prije pogibije Smajilagine u Drobnjacima, dođoše pod selo Slatinu AsanHot, Mehmed spahija i Meh-
Risto Kovijanić piše da je Njegoš na Lesendru i Vranjini „sagradio po jednu odbrambenu kulu“. Nije jasno da li je pritom na Lesendru obnovio neku razrušenu kulu ili je izgradio novi objekat, ali je to bilo neposredno pred turski prepad 16. septembra 1843.
med kapetan sa 7000 Arbanasa, da osvete onu pretrpljenu pogibiju (u Jastrebu i Kosićima, prim. prir.). Mrđen Janković i Vuk Lješević su 200 druga suzbiju ih sjutra dan do grada Žabljaka, odakle se odupru većom snagom Turci i razbiju Crnogorce blizu Salkovine. Tu se 26 Crnogoraca zatvore u jedno kućište, okle su se junački branili, do-
Govoraše se i to - piše Rade Turov Plamenac - da je Njegoš najžalosniji bio što su ga vješto prevarili Ali-paša Rizvanbegović i Osman paša Skopljak, što je Ali-paša podiga vojsku na Grahovo te sa tim izazva Vladiku Rada te je on pozva svu crnogorsku vojsku na Grahovo protivu Ali-paše
kle im je pomoć došla. Žestoki otpor zatočenije Crnogoraca još žešće razdraži Turke te nasrnu slijepački na kućište i primaknu se do samijeh zidina istijeh, pa su golijema rukama kano pomamni vatali za grliće crnogorskijeh pušaka. Arbanasi trzahu za grliće od pušaka, da ih istrgnu iz ruka Crnogorcima, a ovi opet ne puštahu. Tu se toliko naprezalo, da su se puščane cijevi iskrivile, a jedna se cijev na pola prelomila, od koje odnesu polovinu Arbanasi, a druga polovina ostane u rukama Crnogoraca. No u brzo stiže riječka nahija i Arbanasi ostaviše bojno polje i na njemu spahiju Lekića sa 120 Arbanasa; a od Crnogora-
ca pogine Vuk Lješević i drugijeh 6 Crnogoraca u kućištu, a rani ih se 15” (L. Tomanović, Petar II. Petrović-Njegoš, „Nova Zeta“, april, 1891. godine). Crnogorci su u ovom boju pokazali veliko herojstvo, a Turci imali znatne gubitke - među ranjenima je bio i sami spuški kapetan. Njegoš je u Biljardi kao trofej sa Salkovine čuvao jedan oteti barjak i džeferdar savijene cijevi. Poslije toga vladika je sa nekoliko senatora došao na obližnja ostrva Vranjinu i Lesendro. Bio je to otvoren izazov skadarskim vlastima (Istorija Crne Gore IV, Tom I, Podgorica, 2004, 248-249).
Andrija Jovićević navodi da je ceklinsko četovanje po jezeru „bilo dosadilo Turskoj jer im Ceklinjani odvožahu lađe s pristana, plijenjahu stoku, ubijahu ih, kuće im lomljahu i paljahu i slobodan im put i život oduzimahu“ („Zeta i Lješkopolje - Skadarsko jezero“, 305). Krajinsko selo Štitare „su tako zaplašili bili, da su zatražili vjeru i obećali se mitropolitu Petru II davati arač, samo da ih Ceklinjani ne diraju. Taj su arač davali za dvije-tri godine, dokle Turci prijevarno osvojiše Lesendro i Vranjinu, a tada odrekoše davanje, jer se osjećahu slobodniji i zaštićeni turskom stražom na ovijem tvrđavama. Do tada Štitari donošahu arač na Rijeku, a Ceklinjani ga nošahu vladici“ (isto, 308).
VILHELM EBEL
O LESENDRU
U Crnoj Gori je 1841. godine boravio njemački putnik Vilhelm Ebel koji je, pored ostalog, pisao i o Vranjini i Lesendru. O Ebelovoj knjizi je izvijestio Pavle Rovinski, uz prevode brojnih mjesta: Ebel tako piše: „I ako Turci na ovoj granici uvijek moraju imati rešpekt sprama Crnogorcima i boje se izlaziti iz svoje fortice (Žabljak), koju su skoro zauzimali Crnogorci; ipak njihova nevjernost i lukavstvo tako su oglašeni, da je nepojmljiva ona bezumna odvažnost, s kojom stanovnici Vranine i drugih mjesta u svojijema malijem lađicama voze se mimo Žabljaka, na rastojanju jednoga metka; tim više što je ovo ostrvo samo četiri godine prije bilo u rukama Turaka (?), i prirodna je stvar, da oni uvijek misle o tome, kako bi ga mogli kakvom vještinom opet osvojiti.“
„Na Lesendri Ebelj je našao samo jednu stražaricu, u kojoj je stanovao stražar s familijom.
Mali ostrovčić od 100 koračaja u dužinu i 40 stopa u širinu, uzvišen nad vodom predstavi se njemu, kao lijepa bašta, koja je sva gusto zarasla šipkovim i smokovim drvećem, a među njima svakovrsne vijugaste biljke, kao divlja loza, brštani svakojake vrste, a dolje gusta trava izrasla tako, da se nije od nje viđelo ni zemlje, ni krša. Kao mjesto za stražu, po njegovom mišljenju, Lesendra ima važan značaj: „Jedan čovjek ako ne može obraniti granicu, a on može javiti o namjeri protivnika. Uopšte, ma kako bila mala Lesendra, ona predstavlja sobom vrlo važnu tačku, i ako bi Vranina bila napadnuta, Lesendra bi se mogla još držati i s nje bi se moglo raditi protivu napadača“ (P. Rovinski, Vladika crnogorski Petar II po odzivima stranijeh pisaca, Književni list, izdanje za maj 1902, str. 120).
KULE
Risto Kovijanić piše da je Njegoš na Lesendru i Vranjini „sagradio po jednu odbrambenu kulu“ („Pomeni crnogorskih plemena...“, 51). Nije jasno da li je pritom na Lesendru obnovio neku razrušenu kulu ili je izgradio novi objekat, ali se to dogodilo neposredno pred prepad 16. septembra 1843. godine, kada su oba ostrva pala u turske ruke. Na Lesendru je do tog momenta boravilo od dvadeset do trideset naoružanih
Njegoš se u pismu Osman-paši iz aprila 1844. godine osvrnuo na zauzimanje i paljenje Vranjine: „A ti, kako ču da mene doma nije, preko mira opali one 20 ribarskijeh kućah u Vranjinu i namjesti oko nje lađe i topove carske, uhvati 10-15 staracah i bogaljah na nju, te ih i danas mukama mučiš“
Crnogoraca, dok ih je na Vranjini, zavisno od prilika, bilo dvjesta-trista. Nevolje su počele kada je na scenu stupio novi skadarski vezir, Osman-paša Skopljak Ovaj energični čovjek bio je natprosječne inteligencije i odmah je uvidio da Vranjina i Lesendro igraju dominantnu poziciju u tom dijelu jezera, kao i da su vrlo podesni za kontrolu plovidbe i suzbijanje ceklinskih upada na istočni dio jezera. Ocijenio je, takođe, da bi osvajanjem ta dva ostrva nanio snažan udar Njegošu, čime bi izazvao krizu u Crnoj Gori. Zbog toga je počeo da razrađuje plan za njihovo osvajanje ubrzo po dolasku na čelo Skadarskog pašaluka 1843. godine (Istorija Crne Gore IV, 261). (Nastavlja se)
Autor: Slobodan ČUKIĆ
Kula na Lesendru
Petar II Petrović Njegoš
Na osnovu člana 135, člana 136 i člana 142 stav 2 3 Zakona o privrednim društvima ("Sl. list CG" br. 65/20, 146/21 i 004/24), člana 66 i člana 90. Statuta Instituta za crnu metalurgiju AD Nikšić Odluke odbora direktora br.73/2025 od 16.07.2025 godine, Odbor direktora Instituta za crnu metalurgiju AD Nikšić saziva: PONOVLJENU XXIV REDOVNU SKUPŠTINU AKCIONARA INSTITUTA ZA CRNU METALURGIJU AD NIKŠIĆ
Ponovljena XXIV redovna Skupština akcionara će se održati dana 30.07.2025.godine u poslovnim prostorijama Instituta za crnu metalurgiju AD Nikšić, Ul.Vuka Karadži ća b.b. Nikšić, sa početkom u 10 00 časova Za ponovljenu Skupštinu akcionara se predlaže sledeći : DNEVNI RED
1. Donošenje odluke o usvajanju Godišnjih finansijskih iskaza i Izvještaja menadžmenta o poslovanju Instituta za crnu metalurgiju AD Nikšić za 2024 .godinu;
2. Donošenje odluke o usvajanju Izvještaja o reviziji finansijskih izvještaja Instituta za crnu metalurgiju AD Nikšić za 2024.godinu;
3. Donošenje odluke o pokriću dijela a kumuliranog gubitka iz neraspoređene dobiti Instituta za crnu metalurgiju AD Nikšić;
4. Donošenje odluke o usvajanju Izvještaja o radu Odbora direktora Instituta za crnu metalurgiju AD Nikšić;
5. Donošenje odluke o razrješenju članova Odbora direktora Instituta za crnu metalurgiju AD Nikšić zbog isteka mandata;
6. Donošenje odluke o izboru članova Odbora direktora Instituta za crnu metalurgiju AD Nikšić;
7. Donošenje odluke o usvajanju Politike naknada članovima O dbora direktora Instituta za crnu metalurgiju AD Nikšić;
8. Donošenje odluke o razrješenju članova Revizorskog odbora Instituta za crnu metalurgiju AD Nikšić; 9. Donošenje odluke o imenovanju članova Revizorskog odbora Instituta za crnu metalurgiju AD Nikšić ; 10. Donošenje odluke o imenovanju Revizora Instituta za crnu metalurgiju AD Nikšić za 2025 .godinu. Kvorum ponovljene Skupštinu akcionara čine akcionari koji posjeduju najmanje 33% od ukupnog broja akcija sa pravom glasa, a koji su prisutni ili su zastupljeni preko punomoćnika ili su glasali putem glasačkih listića. Ukupan broj akcija Društva je 639.708 običnih akcija sa pravom glasa. Svaka akcija daje pravo na jedan glas. Odluke iz predloženog dnevnog reda donose se većinom glasova prisutnih ili zastupanih akcionara ili akcionara koji su glasali putem glasačkih listića. Prilikom glasanja o izboru članova odbora direktora svaka akcija sa pravom glasa daje broj glasova jednak broju članova odbora direktora koji je utvrđen Statutom Društva, odnosno 5 glasova (kumulativno glasanje). Društvo će pribaviti spisak akcionara iz CKDD dva radna dana prije održavanja ponovljene Skupštine akcionara. Samo oni akcionari koji su na spisku akcionara iz CKDD na dan pribavljanja spiska akcionara mogu učestvovati na ponovljenoj Skupštini akcionara i ostvarivati prava akcionara. Pravo učešća u radu ponovljene Skupštine akcionara uključujući i pravo glasa, akcionari mogu da ostvare neposredno –lično ili preko punomoćnika. Obrazac punomoćja je objavljen na internet stranici Društva: www.icm.co.me Akcionari pravo glasa mogu da ostvare i bez prisustva sjednici ponovljene Skupštine akcionara, putem glasačkih listića dostavljenih poštom ili elektronskom poštom najkasnije do početka sjednice Skupštine akcionara Obrazac glasačkog listića za glasanje akcionara u odsustvu, objavljen je na internet stranici Društva: www.icm.co.me
Materijali sa predlozima odluka koji će se razmatrati na ponovljenoj Skupštini akcionara biće dostupni na uvid akcionarima u prostorijama sjedišta Društva, Ul. Vuka Karadžića b.b. Nikšić, svakog radnog dana od 07 .00 do 15.00 časova.
Prijavljivanje učešća akcionara ili njihovih ovlašćenih punomoćnika na ponovljenoj Skupštini akcionara vrši se najkasnije 48 sati prije početka održavanja Skupštine akcionara.Prijavljivanje se vrši na telefon 040/245 -481. Indentifikacija i evidentiranje akcionara ili njihovih ovlašćenih punomoćnika će početi u 9.00 časova na dan održavanja ponovljene Skupštine akcionara, i to akcionara putem lične isprave a punomoćnika na osnovu u skladu sa zakonom ovjerenih punomoćja i lične isprave.
Obavještenje o sazivanju ponovljene Skupštine akcionara biće objavljeno na internet stranici Društva: www.icm.co.me
PREDSJEDNIK ODBORA DIREKTORA INSTITUTA ZA CRNU METALURGIJU AD NIKŠIĆ mr Savo Martinović s.r.
CRNA GORA - MALI I ZI
OPŠTINA ULCINJ - KOMUNA E ULQINIT
Sekretarijat za komunalne i stambene djelatnosti
Sekretariati për veprimtari komunale dhe banesore Br./ Nr: 06 – 041/25-37/9
Ulcinj - Ulqin, 16.07.2025.godine.
Sekretarijat za komunalne i stambene djelatnosti Opštine Ulcinj, na osnovu člana 35. Zakona o prevozu u drumskom saobraćaju (“Sl.list CG”, br. 71/17 i 67/19) i člana 25.Odluke o javnom linijskom prevozu putnika u gradskom i prigradskom saobraćaju na teritoriji opštine Ulcinj (“Službeni list CG - Opštinski propisi”, br. 3/20) objavljuje
JAVNI OGLAS O PRODUŽENJU ROKA
J A V N O G O G L A S A ZA DODJELU STALNIH GRADSKIH I PRIGRADSKIH LINIJA ZA JAVNI LINIJSKI PREVOZ PUTNIKA U GRADSKOM I PRIGRADSKOM SAOBRAĆAJU NA TERITORIJI OPŠTINE ULCINJ
Produžava se rok javnog oglasa broj 06-041/25-37/8 od 07.07.2025.godine za dodjelu stalnih gradskih i prigradskih linija za obavljanje javnog prevoza putnika u gradskom i prigradskom saobraćaju na teritoriji Opštine Ulcinj, do 21. jula 2025.god. u 12,30 časova. Produženje roka objaviće se na sajtu Opštine Ulcinj www.ul-gov.me i oglasnoj tabli Opštine Ulcinj, na web site Pobjede i u dnevnom listu “Pobjeda”. Ostali uslovi Javnog poziva se ne mjenjaju.
S E K R E T A R Leart Taipi,dipl.prav.
Na osnovu član14, stav 3 i 23, 28 Zakona o procjeni uticaja na životnu sredinu („Sl.list CG“, br. 75/18) Sekretarijat za komunalno poslove i saobraćaj OPŠTINE BAR
O B A V J E Š T A V A ZAINTERESOVANU JAVNOST da je “TAP JOVIĆ 1” D.o.o., ul.Partizanski put br.100, Sutomore-Bar, podnijo zahtev za odlučivanje o potrebi izrade Elaborata za izgradnju - Poslovnog objekta -Vinarija, koja se planira graditi na dijelu urbanističke parcele UP692 koje čine katastarskim parcelama broj 1489/1 i 1489/3 KO Sutomore, u zahvatu DUP-a „Bjelila-Rutke -Gorelac“ u Sutomoru, opština Bar, investitora “TAP JOVIĆ 1” D.o.o. iz Sutomora, opština Bar. U vezi sa navedenim pozivamo Vas da izvršite uvid u dostavljenu dokumentaciju u prostorijama Sekretarijata za komunalne poslove i saobraćaj, Bulevar Revolucije broj 1, kancelarija broj 263, II sprat, radnim danima od 11 do 15 časova. Rok za javni uvid i dostavljanje primjedbi i mišljenja u pisanoj formi, je 5 radnih dana na adresu Sekretarijat za komunalne poslove i saobraćaj, od dana objavljivanja obavještenja u dnevnom listu koje izlazi na području koje će biti zahvaćeno uticajem ovog projekta.
Javno preduzeće za upravljanje morskim dobrom Crne Gore objavljuje
AMANDMAN II
BROJ: 0210-3953/5 od 16.07.2025. godine
NA JAVNI POZIV ZA PRIKUPLJANJE PONUDA ZA ZAKUP OBALE ZA IZGRADNJU NOVIH KUPALIŠTA PREMA PLANSKIM DOKUMENTIMA
BROJ: 0210-3953/1 od 13.06.2025. godine
1. U poglavlju V javnog poziva “Kriterijumi za izbor najpovoljnije ponude ”, mijenja se poglavlje “B) Investicioni program” na način što isto sada glasi:
Minimalni iznos ulaganja sa uračunatim PDV-om je:
1. Za lokaciju pod rednim brojem 1. u Javnom pozivu: 988.570 €
2. Za lokaciju pod rednim brojem 2. u Javnom pozivu: 290.400 €
3. Za lokaciju pod rednim brojem 3. u Javnom pozivu: 8.355.257 €
1. U poglavlju VIII javnog poziva „Način, vrijeme i mjesto podnošenja ponuda“, mijenja alineja 5 i 6 i isti sada glasi:
Ponude se dostavljaju svakog radnog dana od 08:30 do 16.00 časova (sa pauzom od 11:30 do 12:00 časova) od dana objavljivanja Javnog poziva neposrednom predajom na arhivi javnog preduzeća, do 11:00 časova Rok za podnošenje ponuda je je 32 dana od dana objavljivanja Javnog poziva na web adresi Javnog preduzeća i dnevnim novinama „Pobjeda“. Imajući u vidu da su 14.07 i 15.07. neradni dani zbog državnog praznika „Dani državnosti“ to jest rok za podnošenje ponuda je 3 5 dana od dana objavljivanja odnosno , najkasnije do 18.07.2025.godine do 11:00 časova.
2. U poglavlju X javnog poziva „Mjesto i datum otvaranja ponuda” mijenja se datum otvaranja na način što isti sad glasi:
Javno otvaranje kojem mogu prisustvovati svi ponuđači, održaće se dana 18.07.2025. godine u 14.00 časova u Sali na I spratu poslovne zgrade Javnog preduzeća u Budvi.
3. Sve ostale odredbe Javnog poziva ostaju nepromijenjene.
Javno preduzeće za upravljanje morskim dobrom Crne Gore objavljuje
AMANDMAN II
BROJ: 0206-4171/6 od 16 07.2025. godine
NA JAVNI POZIV
ZA PODNOŠENJE PONUDA ZA ZAKUP JAVNIH KUPALIŠTA
BROJ: 0206-4171/1 od 25.06.2025. godine
1. U poglavlju X “Način, vrijeme i mjesto podnošenja ponuda ” mijenja se datum na način što isto sada glasi:
Ponude se dostavljaju neposrednom predajom na arhivi Javnog preduzeća svakog radnog dana od 08:00 do 16:00 časova (sa pauzom od 11:30 -12:00 časova), od dana objavljivanja ovog poziva, najkasnije do 23.07.2025. godine do 11:00 časova.
2. U poglavlju XI “Mjesto i datum otvaranja ponuda” mijenja se datum na način što isto sada glasi:
Javno otvaranje kojem mogu prisustvovati ponuđači, pojedinačno za svaku lokaciju održaće se dana 23.07.2025. godine, za sve lokacije iz javnog poziva počev od 14:00 časova u zgradi u Sali na I spratu sjedišta Javnog preduzeća za upravljanje morskim dobrom Crne Gore u Budvi.
3. Sve ostale odredbe Javnog poziva ostaju nepromijenjene.
Dnevni list
Elektronska pošta: desk@pobjeda.me
Direktor i glavni i odgovorni urednik:
NENAD ZEČEVIĆ
Zamjenica izvršnog
direktora:
MILENA GOLUBOVIĆ
Direktorica marketinga: ŽELJKA RADULOVIĆ
REDAKCIJSKI
KOLEGI JUM
Zamjenice glavnog i odgovornog urednika
RADMILA USKOKOVIĆ-IVANOVIĆ
MARI JA JOVIĆEVIĆ
Pomoćnici glavnog i odgovornog urednika
đURđICA ĆORIĆ
politika
SRđAN POPOVIĆ ekonomija
JELENA MARtINOVIĆ društvo
JOVAN NIKItOVIĆ
kultura
DRAGICA šAKOVIĆ
crnom gorom
Urednici
ANA RAIČKOVIĆ
crna hronika
NIKOLA SEKULIĆ
hronika podgorice
JOVAN tERZIĆ
arena
SLOBODAN ČUKIĆ
feljton i arhiv
MARKO MILOšEVIĆ dizajn
DRAGAN MIJAtOVIĆ fotografija
LOGOtIP POBJEDE
Miloš Milošević i Nikola Latković (2019), inspiracija
Anton Lukateli (1944)
PORtAL POBJEDE
Urednik
BOJAN đURIšIĆ
Zamjenica urednika
ANA POPOVIĆ
OBJEKtIV
Urednica
MARIJA IVANOVIĆ-NIKIČEVIĆ
tELEFON
020/409-520 redAkcijA
020/409-536 MArketiNg
020/202-455 ogLAsN o
Naziv osnivača: Društvo sa ograničenom odgovornošću za proizvodnju, promet i usluge, export-import „Nova Pobjeda“ - Podgorica
Adresa sjedišta medija: 19. decembar br. 5 PIB: 03022480
Vlasnička struktura „Nove Pobjede“ - 100% udjela
„Media-Nea“ D.O.O. Podgorica
Vlasnička struktura
„Media-Nea“ - 99,99% udjela
First Financial Holdings sjedište „Media Nea“: Ul. 19. decembra br. 5, PiB „Media Nea“: 02842777
Vlasnička struktura „First Financial Holdings“ - 100% udjela Petros Stathis sjedište „First Financial Holdings“: Ul. Ulcinjska br. 3
PiB „First Financial Holdings“: 02628295
Više o vlasničkoj strukturi: pobjeda.me/p/impressum
Broj žiro računa „Universal capital Bank“: 560-822-77
Tiraž: 3.500
Iv.br.734/25
Javni izvršitelj Dušan Nišavić, sa službenim sjedištem u Beranama, ul. M. Zečevića br. 30, u pravnoj stvari izvršnog povjerioca DOO “VODOVOD I KANALIZACIJA” - ANDRIJEVICA, PIB: 03017940, protiv izvršnog dužnika Smiljane Đukić, iz Andrijevice, Slatina bb, radi naplate novčanog potraživanja, shodno čl. 45 ZIO-a, dana 16.07.2025 godine, J A V N O O B J A V LJ U J E
Da je kod ovog javnog izvršitelja u toku izvršni postupak po predlogu izvršnog povjerioca, protiv izvršnog dužnika Smiljane Đukić, sa zadnje poznatom adresom Slatina bb, Andrijevica. Javni izvršitelj nije mogao da izvrši uredno dostavljanje rješenja o izvršenju Iv.br.734/25 od 05.06.2025. godine, neposredno izvršnom dužniku, kao rješenje o troškovima od 11.07.2025. godine.
S tim u vezi potrebno je da se izvršni dužnik u roku od tri dana obrati ovom javnom izvršitelju radi preuzimanja pismena, u suprotnom dostavljanje se vrši javnim objavljivanjem, a smatra se izvršenim nakon isteka roka od osam dana od dana isticanja pismena na ogasnoj tabli suda, s obzirom da je prethodno izvršeno objavljivanje u dnevnom štampanom mediju. Ovakav način dostavljanja smatra se urednom dostavom i negativne posledice koje mogu nastati snosiće izvršni dužnik.
JAVNI IZVRŠITELJ DUŠAN NIŠAVIĆ
Na osnovu člana 13 a u vezi sa članom 28 Zakona o procjeni uticaja na životnu sredinu („Službeni list CG”, broj 75/18), Sekretarijat za planiranje uređenje prostora Opštine Rožaje Obavještava zainteresovanu javnost da je nosilac projekta Društvo za telekomunikacije “MTEL“ doo, Kralja Nikole 27A- Podgorica, podnio zahtjev za odlučivanje o potrebi izrade Elaborata procjene uticaja na životnu sredinu za projekat “Radio bazna stanica „ BA44 Lovnica“ u Opštini Rožaje, koja se planira postaviti na izgrađenom antenskom stubu na dijelu katastarske parcele br. 331 KO Donja Lovnica- opština Rožaje.
U vezi sa navedenim pozivamo vas da izvršite uvid u dostavljenu dokumentaciju u prostorijama Sekretarijata za planiranje i uređenje prostora Opštine Rožaje, radnim danima od 8 do 11 časova, kao i na sajtu www.rozaje.me.
Rok za javni uvid i davanje primjedbi i mišljenja u pisanoj formi na adresu Opština Rožaje, Sekretarijat za planiranje i uređenje prostora ul ,,M.Tita“ br.1, Rožaje ili na email:urbanizamrozaje@t-com.me, je do 23.07.2025.godine.
Poslovni broj: I.br.1780/17 Javni izvršitelj Maja Ajković iz Nikšića, Ul. Novaka Ramova br.3, u pravnoj stvari izvršnog povjerioca PRVA BANKA CG osnovana 1901.godine AD Podgorica, Bul. Svetog Petra Cetinjskog br.141, protiv izvršnih dužnika Božović Vidosave iz Nikšića, Rastovac bb, Božović Zdravka iz Nikšića, Miločani bb, radi naplate novčanog potraživanja, vr.sp. 43.117,05 eura, na osnovu izvršne isprave –Ugovora o hipoteci ovjerenog kod Osnovnog suda u Nikšiću pod brojem Ov.br. 8528/08 dana 24.06.2008. godine pravosnažnog Rješenja o nasleđivanju notarke Janjušević Nataše iz Nikšića poslovne oznake ON br. 724/2018 UPR 180/2018 od 11.12.2019. godine, dana 16.07.2025.godine, u smislu člana 45 ZIO-a, donio je odluku o DOSTAVLJANJU JAVNIM OBJAVLJIVANJEM
Izvršnom dužniku II reda Božović Zdravku iz Nikšića, Miločani bb, vrši se dostavljanje Zapisnika o XXVI prodaji nepokretnosti I.br.1780/17 od 16.07.2025.god, i Zaključka o XXVII prodaji nepokretnosti I.br.1780/17 od 16.07.2025.god.
Izvršni dužnik II reda Božović Zdravko iz Nikšića se može obratiti javnom izvršitelju Maji Ajković na adresu Ul. Novaka Ramova br.3 u Nikšiću i to u roku od 5 dana od dana poslednjeg objavljivanja oglasa, radi podizanja Zapisnika o XXVI prodaji nepokretnosti I.br.1780/17 od 16.07.2025.god, i Zaključka o XXVII prodaji nepokretnosti I.br.1780/17 od 16.07.2025.god. Upozorava se izvršni dužnik II reda Božović Zdravko iz Nikšića da se ovakav način dostave smatra urednim i da će negativne posledice koje mogu nastati ovakvim načinom dostavljanja snositi sama stranka, odnosno izvršni dužnik. Dostavljanje se smatra izvršenim nakon isteka roka od osam dana od dana isticanja pismena na oglasnoj tabli suda, ukoliko je prethodno izvršeno dostavljanje u dnevnom štampanom mediju. Nikšić, 16.07.2025.godine.
JAVNI IZVRŠITELJ Maja Ajković
Na osnovu člana 14, a u vezi člana 28 Zakona o procjeni uticaja na životnu sredinu („Sl. list CG“, br. 75/18, 084/24) Sekretarijat za planiranje prostora i održivi razvoj Glavnog grada Podgorica
OBAVJEŠTAVA zainteresovanu javnost da je nosiocu projekta „SKY TOWERS INFRASTRUCTURE“ d.o.o. Podgorica donijeto Rješenje, broj: UPI 08-331/25-300 od 10. jula 2025. godine, kojim je odlučeno da za izgradnju privremenog objekta Fiksna radiokomunikaciona stanica – infrastruktura za mobilnu telefoniju (antenski stub elektroenergetsko napajanje) na lokaciji PG186 Pajkovska greda, koji se planira u zahvatu katastarske parcele 531 KO Stupovi, opština Podgorica, nije potrebna izrada elaborata o procjeni uticaja na životnu sredinu. Predmetnim Rješenjem utvrđeno je, između ostalog, da je Nosilac projekta dužan da prilikom realizacije i funkcionisanja predmetnog projekta realizuje mjere navedene u dokumentaciji za odlučivanje o potrebi izrade elaborata o procjeni uticaja na životnu sredinu i u donijetom Rješenju.
17. jul 2025.
Poslovni broj: I.br. 2098/15 Javni izvršitelj Maja Ajković iz Nikšića, Ul. Novaka Ramova br. 3, u pravnoj stvari izvršnog povjerioca Prva banka Crne Gore- osnovana 1901.godine a.d. Podgorica, Bulevar Svetog Petra Cetinjskog br.141, protiv izvršnog dužnika Utješinović Dalibora iz Nikšića, ul. Novice Cerovića br.6, radi naplate novčanog potraživanja, vr.sp. 59.580,31 eura, dana 16.07.2025. godine, polazeći od rješenja o izvršenju I.br. 2098/15 od 12.11.2015.godine, koje je donijeto na osnovu izvršne isprave- Ugovora o hipoteci ovjerenog kod Osnovnog suda u Nikšiću pod brojem Ov.br.11662/2008 dana 16.09.2008.godine, a shodno članu 169 ZIO-a, donio je ZAKLJUČAK O PRODAJI
I Određuje se četrdeset treća prodaja nepokretnosti izvršnog dužnika usmenim javnim nadmetanjem, koja nepokretnost je upisana u LN broj 3449 KO Nikšić PJ Nikšić, i to katastarska parcela broj 2191, podbroj 2, broj zgrade 1, po načinu korišćenja poslovni prostor, PD 1, površine 50m2, u obimu prava svojine izvršnog dužnika 1/1.
II Ročište za četrdeset treću prodaju navedene nepokretnosti održaće se dana 13.08.2025.godine u 14.00 časova u prostorijama javnog izvršitelja koje se nalaze na adresi Ul. Novaka Ramova br.3 u Nikšiću. Prodaja nepokretnosti iz stava jedan ovog zaključka izvršiće se putem usmenog javnog nadmetanja. Nepokretnost se može razgledati prema dogovoru sa javnim izvršiteljem.
III Vrijednost nepokretnosti iz stava jedan ovog zaključka utvrđena je na iznos od 38.000,00 eura rješenjem poslovne oznake I.br. 2098/15 od 29.09.2017.godine.
IV Na četrdeset trećoj prodaji usmenim javnim nadmetanjem nepokretnosti se mogu prodati ispod utvrđene vrijednosti bez ograničenja, samo uz prethodnu saglasnost izvršnog založnog povjerioca (član 173 st.5 ZIO-a). Stranke se tokom cijelog postupka mogu sporazumjeti o prodaji neposrednom pogodbom i uslovima takve prodaje izjavom datom na zapisnik kod javnog izvršitelja pred kojim postupak izvršenja teče.
V Ponudioci su dužni, izuzimajući izvršnog povjerioca, kao eventualnog ponudioca, da prije početka nadmetanja, a najkasnije do dana prodaje, polože jemstvo na žiro račun javnog izvršitelja broj 530-23046-36 kod AD „NLB banka“ Podgorica u iznosu od 10% ukupno utvrđene vrijednosti nepokretnosti, odnosno iznos od 3.800,00 eura. Ponudiocima čija ponuda ne bude prihvaćena vratiće se novac položen na ime jemstva odmah nakon zaključenja nadmetanja, osim drugom i trećem ponuđaču.
VI Najbolji ponudilac-kupac je dužan da cijenu za koju je kupio nepokretnosti položi u depozit kod javnog izvršitelja na žiro račun broj 530-23045-39 kod AD „NLB banka“ Podgorica u roku od 8 dana od dana prodaje, a ako kupac u tom roku ne položi cijenu javni izvršitelj će proglasiti da je prodaja nepokretnosti tom ponuđaču bez pravnog dejstva i pozvati drugog po redu ponuđača da kupi nepokretnosti, pa ako ni taj ponuđač ne položi cijenu koju je ponudio u određenom roku, javni izvršitelj će primijeniti ista pravila na trećeg ponuđača. U slučaju da ponuđači ne uplate prodajnu cijenu u roku javni izvršitelj će iz položenog jemstva izmiriti troškove nove prodaje i nadoknaditi eventualnu razliku između postignute cijene na ranijoj novoj prodaji.
VII Ako je kupac izvršni povjerilac čije potraživanje ne dostiže iznos postignute cijene na javnom nadmetanju i ako bi se, s obzirom na njegov red prvenstva, mogao namiriti iz cijene, dužan je da na ime cijene položi razliku između potraživanja i postignute cijene.
VIII Zaključak o prodaji biće objavljen u medijima o trošku predlagača. Stranka može o svom trošku o sadržini istog obavijestiti lica koja se bave posredovanjem u prodaji nepokretnosti.
IX U evidenciji Uprave za nekretnine PJ Nikšić postoji podatak o Hipoteci u korist izvršnog povjerioca po ugovoru OV.br.11662/08 od 19.08.2008.god, podatak o upisu zabilježbe obavještenja o početku namirenja potraživanja –obavještenje br.279 od 08.02.2010.godine, podatak o zabrani otuđenja bez saglasnosti povjerioca a po ugovoru OV.br.11662/08 od 19.08.2008.god, sve na nepokretnost iz stava jedan ovog zaključka.
Dana 16.07.2025. godine.
Pravna pouka: Protiv ovog zaključka nije dozvoljen prigovor.
JAVNI IZVRŠITELJ Maja Ajković
сестрићи, сестричне, братанићи, братаничне, браћа
Tužnim srcem obavještavamo rodbinu, kumove, prijatelje i poznanike da je 16. jula 2025. preminula, u 88. godini, naša voljena
LJUBICA Milanova MARKOVIĆ
Saučešće primamo u Gradskoj kapeli u Škaljarima 17. jula od 10 do 12 i od 14 do 16 časova, kada će se obaviti sahrana na Gradskom groblju Škaljari.
OŽALOŠĆENI:
ćerka DELFINA, zet IVO, unučad NIKOLA i ANA MARIJA, brat PAVLE, unuk DRAGAN sa porodicom, bratanične SENKA, STANKA, VESNA i SVETLANA, sestrić NEBOJŠA, snaha VUKICA sa djecom i ostala mnogobrojna rodbina
Sa bolom u srcu obavještavamo da je dana 15. jula 2025. godine preminuo naš voljeni
BOŠKO pok. Milete STANIŠIĆ 1944–2025.
Saučešće primamo u gradskoj kapeli u Tivtu 16. jula od 10 do 13 i od 15 do 18 časova i 17. jula od 11 do 17 časova, kada pogrebna povorka kreće prema gradskom groblju Brdišta, gdje će se obaviti sahrana.
OŽALOŠĆENI: supruga SLAVICA, ćerke ZORICA i MILKA, zetovi GLUMAC MILE i ĐOROVIĆ VLADIMIR, unučad ALEKSANDAR, PETAR, LUKA, PAVLE i IRINA, braća VASILIJE i NIKOLA sa porodicama, sestre JULKA i MARA sa porodicama, snaha KATICA sa porodicom, šura MIRKO PETALAS sa porodicom i ostala rodbina
Posljednji pozdrav našoj dragoj tetki
OLGI JANJEVIĆ
Hvala ti za svu pažnju koju si nam pružala.
599
Sestrić RAJO, sestričine NATAŠA i NINA
Posljednji pozdrav dragom i jedinom bratu
OBAVJEŠTENJE
Poštovani čitaoci i korisnici oglasnog prostora, materijal za objavljivanje čitulje možete poslati na
e-mail: oglasno@pobjeda.me
Potrebno je poslati tekst čitulje, fotografiju i kopiju uplatnice
OGLASNO ODJELJENJE
tel/fax: 020/202-455, tel/viber: 068/034-555
Posljednji pozdrav komšinici
KATJI STIJOVIĆ
Draga komšinice, živjela si tiho, tako si i otišla, bez pozdrava. Počivaj u miru.
Posljednji pozdrav od komšija iz ulaza 27. mart 48: porodice LJUMOVIĆ, NOVAKOVIĆ, JAREDIĆ, MITROVIĆ LJILJANE i DAJANE RAIČEVIĆ, DAMJANOVIĆ, BERIŠAJ i LEKIĆ IGBALE
Prepuni tuge opraštamo se od
akademika ALEKSANDRA – SAŠE ČILIKOVA
Velikog čovjeka i naučnika.
Grupa Makadam je izgubila jednog od svojih najviđenijih prijatelja, obožavatelja i podržavalaca. Sjećanje na njega trajaće dovijeka.
Grupa MAKADAM
Posljednji pozdrav mom velikom drugu prof. dr ALEKSANDRU - SAŠI ČILIKOVU od VELJKA SAMARDŽIĆA sa porodicom
Posljednji pozdrav našem dragom bratu i stricu
prof. dr ALEKSANDRU - SAŠI ČILIKOVU
Dragi brate, ne možemo da iskažemo riječima koliko nas je pogodio tvoj prebrzi odlazak.
Bio si tih, skroman i nenametljiv, ali vrlo hrabar čovjek, a ujedno pravi brat kada nam je najteže bilo u životu. Sve naše probleme prihvatao si kao svoje i nesebično učestvovao u rješavanju istih.
Imao si jednu osobinu koja krasi dobre ljude, poštovanje prema običnom čovjeku i spremnost da mu uvijek izađeš u susret.
Dragi Saša, budi siguran da smo te poštovali i voljeli, što si ti zasluživao, jer si nam bio više nego brat, a Milu više nego stric.
Počivaj u miru, dobri i plemeniti brate.
Tvoja braća
GORAN i ZORAN VRBICA i bratanić MILO
581
17. jul 2025.
Tužni i sa bolom u srcu opraštamo se od našeg
BOŠKA Milete STANIŠIĆA
Tvoj brat VASILIJE, snaha DANICA i bratanići GORAN i ZORAN sa porodicama
Prošlo je četrdeset tužnih dana od smrti našeg voljenog
Nedostaješ nam svakog dana. Dani prolaze, ali vrijeme je stalo. I dalje si sa nama, čujemo tvoj glas i osjećamo da si tu. Ne možemo riječima opisati koliko nam nedostaješ i koliko nam i dalje trebaš. Živiš u našim mislima i srcima.
Tvoji VINKA, VESNA i ANA sa porodicama
580
SJEĆANJE
MIODRAG - MILI MANDIĆ
Sa ljubavlju koju smrt ne prekida, sa tugom koju vrijeme ne liječi, sa sjećanjem na tvoju dobrotu, toplinu i nesebičnu ljubav, živiš u našim srcima. Počivaj u vječnom miru, živjećeš u našim pričama, našim sjećanjima, našoj ljubavi koja je vječna.
Tvoji: majka NENA, sestra OLJA i sestrić SAŠA
Dana 17. jula 2025. navršava se šest godina od smrti naše
Četrdeset je dana od smrti našeg voljenog brata, đevera i strica
MOMA RAJKOVIĆA
Dobrota tvog srca i toplina tvoje duše ostaće vječno u našim sjećanjima. Počivaj u miru, a mi ćemo te kroz divne uspomene i najljepša sjećanja čuvati od zaborava.
Navršava se pet godina od smrti našeg voljenog
NIKOLA Ilije GLENDŽA
590
Živiš u našim mislima i srcima. Čuvamo te od zaborava sjećanjima na tebe i svim lijepim uspomenama. S ljubavlju, TVOJA PORODICA
Dobri naš Nidžo, godine prolaze, ali žal i tuga za tobom ne mogu nikad.
Prisutan si svakog dana u svakome od nas.
Bila to lijepa sjećanja na tvoju dobru dušu ili pomeni. Ne može dan proći da te neko ne spomene, jer si bio voljen i omiljen đe si god nogom kročio. Počivaj nam u carstvu nebeskome, a mi ćemo te se uvijek sjećati i sa ponosom o tebi govoriti.
TVOJA FAMILIJA
RAJO, GARA, MILENA i SANDRA
594
MOMO RAJKOVIĆ
Otišao si onako kako si i živio, časno, čestito i dostojanstveno. Veliki čovječe, po dobru ćemo te pamtiti, sa ponosom pominjati i od zaborava čuvati.
Od porodice pok. BRANA PEJOVIĆA
U PRODAJI!
Ministarstvo kulture i medija
Ova knjiga je sufinansirana od strane
Ministarstva kulture i medija, kroz Program zaštite i očuvanja kulturnih dobara
NOVO dopunjeno izdanje
Tvrđave Osmanskog carstva u Crnoj Gori
Jedinstveno svjedočanstvo o osmanskom nasljeđu Crne Gore!
Novo kapitalno djelo Radojice Raša Pavićevića , koje razotkriva vojne, političke i kulturne slojeve Crne Gore u vrijeme osmanskog carstva.
U
NAGRADA
PODUHVAT
ZA IZDAVAČKI
Knjiga koja vraća istoriju među zidine, tragom imperije koja je oblikovala prostor i vrijeme.
izdanju
na Međunarodnom podgoričkom sajmu knjiga i obrazovanja
Pobjede,
jugoslovenski bestseler Tamare Nikčević ponovo u Crnoj Gori U PRODAJI
Narodni heroj Jugoslavije, general JNA, antifašista, partizan, Titov ambasador, Cetinjanin i Crnogorac Jovo Kapičić svjedoči o:
- Trinaestojulskom antifašističkom ustanku: „Nepokorna, antifašistička Crna Gora, najveći datum u njenoj istoriji! Prva i jedina slobodna teritorija u porobljenoj Evropi!“
- „Lijevim skretanjima“ u Crnoj Gori: „Ubiti nevinog čovjeka bez suđenja, baciti ga u jamu... Da, to je bio zločin!“
Mi
- Kako je uhapsio kvislinga i ratnog zločinca Dražu Mihailovića: „Onako nizak i smežuran, djelovao je jadno, nikako. U ruci je stezao prljavu šajkaču, ćutao, riječ nije progovorio.“