Srijeda, 26. mart 2025. | Podgorica, Crna Gora | Godina LXXXI / Broj 21301 | Prvi broj izašao je 24. oktobra 1944. u Nikšiću | pobjeda.me | Cijena 1 euro
NE! RATU U UKRAJINI
AKCIJA SPECIJALNOG TUŽILAŠTVA
Na podgoričkom aerodromu službenici Specijalnog policijskog odjeljenja uhapsili vlasnika „Tehnomaxa“ i još šest osoba
Na prvoj sjednici Anketnog odbora usvojen Pravilnik o radu i usaglašene teme kojima će se baviti
Uhapšeni su sinoć privedeni u Specijalno državno tužilaštvo, gdje su do zaključenja broja saslušavani na okolnosti šverca cigareta. Iz ove institucije se nijesu oglašavali povodom hapšenja sedam osoba
Poslanici vlasti i opozicije usaglasili su se da se Odbor, u okviru parlamentarne istrage, bavi slučajevima ubistva Pavla Bulatovića, Duška Jovanovića, Slavoljuba Šćekića, Darka Belog Raspopovića, Gorana Žugića, Miloša Miška Krstovića, Blagote Sekulića, Mladena Klikovca i Srđana Vojičića, pokušajem ubistva Vuka Draškovića u Budvi, kao i okolnostima pod kojima je grupa ljudi predvođena Rambom Kovačevićem ušla u Crnu Goru i planirala atentat na bivšeg predsjednika Mila Đukanovića
STR. 2.
SAN OSTVAREN NAKON 20 GODINA: Omladinci postali naš prvi nacionalni fudbalski tim koji je izborio plasman na Evropsko prvenstvo
Istorija je ispisana u Tbilisiju! Nakon preokreta protiv Gruzije (3:1), u posljednjem kolu runde kvalifikacija, ,,sokolići“ su postali – elita
STR. 18. i 19.
Analitičar Aleksandar Radić o najavama formiranja vojnih saveza u širem regionu
Očigledno je da se stvara slika podjele na različite strategijske opcije povezivanja i da je takav scenario sada pred nama. Stvaranje saveza je izvjesna budućnost, ističe sagovornik Pobjede
Vlada juče izdala državne obveznice s rokom dospijeća od sedam godina Zadužili
Usluga registracije dijaspore ostvaruje se elektronski, putem portala eUprava.me. Pripadnik dijaspore-iseljenik podnosi prijavu popunjavanjem digitalnog obrasca dostupnog na portalu, a zatim unosi potrebne podatke. Nakon podnošenja prijave, nadležni organ vrši verifikaciju podataka - poručio je Azemović
STR. 8. i 9.
Usaglašen tekst zahtjeva koji će danas biti upućen savjetodavnom tijelu Savjeta Evrope
PODGORICA - Tekst
dopisa koji će biti upućen Venecijanskoj komisiji sa zahtjevom za mišljenje tog savjetodavnog tijela Savjeta Evrope o prestanku funkcije sutkinji Ustavnog suda Dragani Đuranović usaglašen je juče.
Usaglašeni tekst će VK, kako su potvrdili ministar pravde Bojan Božović i advokat Miloš Vukčević, biti upućen
diplomatskim putem danas nakon zvaničnog prijedloga. Dogovoreno je da se VK upute dva pitanja, jedno u ime parlamentarne većine, a drugo opozicije.
Predstavnici opozicije, kako je Pobjedi potvrdio Vukčević, očekuju da VK odgovori da li je prekršen član 154 stav 3 Ustava, odnosno da li je postupanje Ustavnog odbora Skupštine i zaključak o penzionisanju sutkinje Đuranović formal-
no neustavan, te da li je stoga i akt konstatacije predsjednika parlamenta takođe, neustavan.
Ministar Božović je pojasnio da će u ime parlamentarne većine VK biti upućeno pitanje da li u slučaju nespornog nastupanja razloga za prestanak funkcije zbog ispunjenosti uslova za starosnu penziju, shodno članu 154 stav 1 Ustava, sudiji Ustavnog suda prestaje funkcija
i onda kada Ustavni sud ne utvrdi očiglednu ispunjenost uslova za prestanak funkcije na sjednici Ustavnog suda u skladu sa članom 154 stav 3, odnosno, da li je utvrđivanje razloga za prestanak funkcije na sjednici Ustavnog suda samo deklarativnog karaktera, i s tim u vezi, da li je Ustavni odbor djelovao van okvira svojih nadležnosti, kada je na osnovu dopisa predsjednice Ustavnog suda, kao odgovo-
ra na upit o godinama života i staža svih sudija, usvojio zaključak da su u slučaju sudije Đuranović nastupili razlozi za prestanak funkcije zbog ispunjenja uslova za starosnu penziju.
- Očekujemo da će VK mišljenje donijeti po hitnoj proceduri. Zahvaljujem se premijeru Milojku Spajiću i parlamentarnoj većini, ambasadoru Johanu Satleru i Delegaciji EU, kao i predstavniku opozicije
Milošu Vukčeviću i ostalim kolegama iz opozicije na konstruktivnom pristupu i saradnji – saopštio je Božović. Vukčević se sa druge strane, u izjavi za Pobjedu, zahvalio lideru DPS-a Danijelu Živkoviću i opoziciji na ukazanom povjerenju, ali i ministru Božoviću na dobroj i intenzivnoj saradnji. I on, kako je rekao, očekuje da VK mišljenje donese po hitnom postupku. Đ. Ć.
Na prvoj sjednici Anketnog odbora usvojen Pravilnik o radu i usaglašene teme kojima će se baviti
PODGORICA – Novoformirani Anketni odbor, koji bi trebalo da se bavi prikupljanjem informacija o postupanjima državnih organa u slučajevima politički motivisanih ubistava koja su se dogodila od uvođenja višestranačja do danas, kao i okolnostima fizičkih napada na novinare i intelektualce iza kojih navodno stoje policijski službenici poznati kao „crne trojke“, juče je na održanoj prvoj sjednici usvojio Pravilnik o radu i precizirao teme koje će biti predmet rada tog privremenog parlamentarnog radnog tijela.
Na sjednici je odlučeno da se, u skladu sa Zakonom o parlamentarnoj istrazi, za svaku konkretnu temu od interesovanja tog Odbora uputi dopis Ministarstvu pravde sa zahtjevom da ih taj resor informiše o tome da li se pred pravosudnim organima vodi bilo kakav postupak vezan za te slučajeve. Dogovoreno je, takođe, i da se tokom rada Odbora omogući predlaganje dodatnih inicijativa o temama koje bi mogle biti predmet rada tog tijela. Poslanici vlasti i opozicije usaglasili su se da se Odbor, u okviru parlamentarne istrage, bavi slučajevima ubistva Pavla Bulatovića, Duška Jovanovića, Slavoljuba Šćekića, Darka Belog Raspopovića, Gorana Žugića, Miloša Miška Krstovića, Blagote Sekulića, Mladena Klikov-
ca i Srđana Vojičića, pokušajem ubistva Vuka Draškovića u Budvi, kao i okolnostima pod kojima je grupa ljudi predvođena Rambom Kovačevićem ušla u Crnu Goru i planirala atentat na bivšeg predsjednika Mila Đukanovića U raspravi koja je prethodila izglasavanju ovih odluka, predsjedavajući Odbora iz reda opozicije Andrija Nikolić poručio je kako je opozicija tu da bi pokazala svoj odnos prema institucijama i vladavini prava, ali i da bi spriječili da neko na temama od interesovanja Odbora politički profitira.
- Ne želimo nikome da ostavimo prostor da misli da DPS nije spreman da govori o ovim temama, ali ovaj odbor ne smije ugroziti podjelu sistema vlasti. Mi ne možemo da izigravamo tužioce i sudije – upozorio je Nikolić.
Misleći na Srbiju, Nikolić je istakao i kako bi za njega bilo neprihvatljivo da se u radu Odbora koriste podaci bezbjednosnih službi koje subverzivno djeluju na Crnu Goru. Istakao je i da to što su oni spremni da nekoga natjeraju
da govori istinu ne znači i da će taj neko zaista govoriti istinu.
- Moj poziv je da sve što sada nijesu saopštili saopšte tužilaštvu u sudu. To što ćete vi u Pravilniku napisati da je neko obavezan da govori istinu ne znači ništa – kazao je Nikolić. Za riječ se potom javio i predsjedavajući Odbora u ime
parlamentarne većine Milan Knežević ističući kako svako ko bude pozvan mora da govori istinu.
- Pa neće valjda neko doći ovdje da kaže da je ubio Gandija ili Kenedija i da mu mi povjerujemo. Pa mi ćemo ga odavde povesti u ludnicu – kazao je Knežević.
Nikoliću je odgovorio i da se tokom rada Odbora neće koristiti podacima i službenim zabilješkama vojno-obavještajnih službi. - Ja ću prvi biti protiv toga. Niko ovdje nema namjeru da koristi službene zabilješke i kafanske priče rekla-kazala, ali svakako imamo na-
Knežević Huteru: Ne bih dozvolio ni da vam dlaka sa glave padne
Uz konstataciju da je za rad Anketnog odbora bitna bezbjednost njegovih članova, poslanik DPS-a
Oskar Huter zahtijevao je od kopredsjedavajućeg toga tijela Milana Kneževića da saopšti kakva je
bezbjednost poslanika u sastavu Odbora. - Ne prijeti vam nikakva opasnost. Ne bih dozvolio ni da vam dlaka sa glave padne. Ako su nalogodavci ubistava još živi i ako imamo informacije da je jedan broj ljudi spreman da svjedoči, valjda je logično
da se zaključi da postoji interesovanje da ovaj odbor ne uspije. Hoće li ko od nas biti ubijen ja ne znam, ali nemam nikakvih informacija da je bilo kome od članova ugrožena bezbjednost. Da imam, ja bih to odmah prijavio – odgovorio mu je Knežević.
mjeru da, ako neko ovdje kaže da je učestvovao u prebijanju Željka Ivanovića, da ga pitamo ko mu je dao nalog da to uradi. Ja mislim da je to u interesu svih – kazao je Knežević. Poslanik PES-a Miodrag Laković je, odgovarajući Nikoliću, istakao kako se ne bi složio sa njegovom konstatacijom da Odbor preuzima ulogu sudova i tužilaštva. - Mi ne možemo preuzeti nijednu radnju koja je u nadležnosti tužilaštva i sudova. Cilj je da otkrijemo koji fragmenti vlasti su bili uključeni u organizaciju i izvršenje krivičnih dijela i koji su bili u sprezi sa kriminalnim organizacijama. Sama činjenica da ste vi tri decenije bili na vlasti budi sumnju da su neki segmenti te vlasti u to bili uključeni, a to potvrđuje i „Skaj“ prepiska. Mislim da je i vama, kao novoj generaciji političara u DPS-u, važno suočavanje sa prošlošću. Važno je da se vama ne kači hipoteka za ono što su uradili neki nosioci vlasti prije vas – naveo je Laković. Govoreći o slučaju atentata na Vuka Draškovića u Budvi, Laković je ispričao kako informacije kojima on raspolaže govore o tome da su izvršioci tog djela bili članovi zemunskog klana koji su helikopterom Vojske Jugoslavije iz Crne Gore prebačeni u Beograd. - Te informacije sam dobio u komunikaciji sa kolegama iz srpske policije nekoliko dana nakon tog događaja – zaključio je Laković. Đ. Ć.
Podnijeto više od 230 amandmana na godišnji izvještaj Evropskog parlamenta o Crnoj Gori
PODGORICA - Poslanici
Evropskog parlamenta
uložili su više od 230 amandmana na nacrt godišnjeg izvještaja te institucije o napretku Crne Gore na putu ka EU, a u kojima se, između ostalog, konstatuje zabrinutost zbog prijedloga zakona o dvojnom državljanstvu i stranim agentima i poziva na transparentnost u radu Javnog servisa i rješavanje bilateralnih sporova sa Hrvatskom.
U jednom od amandmana na nacrt izvještaja koji je sačinio izvjestilac EP za Crnu Goru Marjan Šarec, izražava se zabrinutost da bi bilo koje izmjene i dopune Zakona o državljanstvu, posebno one koje dopuštaju dvojno državljanstvo, mogle imati ozbiljne i dugoročne posljedice na procese donošenja odluka i nacionalni identitet u zemlji.
- Crna Gora, kao zemlja kandidat, trebala bi se suzdržati od bilo kakvih mjera koje bi mogle ugroziti strateški put zemlje u EU ili bezbjednost EU, uključujući korišćenje svojih prerogativa za dodjelu državljanstva. Podstiče se Crna Gora da obezbijedi da svi novi zakoni budu u potpunosti usklađeni sa pravnom tekovinom EU i podržavaju temeljna prava - piše u ovom amandmanu.
Još jedan od amandmana targetira ovo pitanje, pa se u njemu zahtijeva da vlast traži mi-
šljenje EU i koordinira sa njom sve postupke u vezi sa Zakonom o dvojnom državljanstvu. U istom se naglašava važnost postizanja konsenzusa između vladajućih i opozicionih stranaka o ovoj temi koja je ključna za identitet i nezavisnost Crne Gore. Kao naročito zabrinjavajući, naglašava se prijedlog zakona o stranim agentima koji je lansirala koalicija „Za budućnost Crne Gore“.
Iako ovaj prijedlog nikada nije formalno stavljen u proceduru, u dva amandmana govori se o njemu, naglašavajući da nije u skladu sa vrijednostima i standardima EU i NATO. - Takvi zakoni, koji odražavaju restriktivne mjere zemljama poput Rusije i Gruzije, mogu potkopati temeljne slobode kao što su izražavanje, udruživanje i funkcionisanje živog građanskog društva - piše u amandmanima.
U jeku političke krize u BiH izazvane potezima predsjednika Republike Srpske Milorada Dodika, pojedini europarlamentarci naglašavaju da je neophodno poštovati Dejtonski sporazum, te da u tom kontekstu brine činjenica da visoki crnogorski zvaničnici podržavaju Dodika i njegovu secesionističku retoriku.
- Veoma zabrinjavaju izjave visokih državnih zvaničnika u znak podrške predsjedniku entiteta RS Miloradu Dodiku, koji narušava suverenitet i teritorijalni integritet
Kao naročito zabrinjavajući, naglašava se prijedlog zakona o stranim agentima uz upozorenje da takvi akti mogu potkopati temeljne slobode kao što su izražavanje, udruživanje i funkcionisanje živog građanskog društva
BiH. Zabrinjavajuće je i njihovo prisustvo na Svesrpskoj skupštini - navodi se u jednom od amandmana.
U drugom se slično konstatuje uz preciznu poruku predsjedniku crnogorskog parlamenta. - Članovi parlamentarne većine i predstavnici vlade trebali bi se suzdržati od bilo kakvih aktivnosti koje bi mogle ugroziti strateški put Crne Gore ka članstvu u EU i suverenitet zemlje. Podrška koju su predsjednik Skupštine Crne
Gore Andrija Mandić i drugi članovi vladajuće koalicije dali secesionističkoj i destabilizirajućoj politici predsjednika entiteta RS nakon suđenja u susjednoj BiH – konstatuje se u amandmanu.
Osuđuje se i usvajanje Rezolucije o Jasenovcu i naglašava da to šteti odnosima Crne Gore i Hrvatske.
Izražava se i žaljenje što Poglavlje 31 u pristupnim pregovorima sa EU nije moglo biti zatvoreno u decembru
2024. i pozivaju sve uključene strane da pronađu rješenja za otvorena bilateralna pitanja i daju prioritet budućim interesima građana na Zapadnom Balkanu.
- Treba izbjegavati korišćenje neriješenih bilateralnih i regionalnih sporova za blokiranje procesa pristupanja zemalja kandidata - napominje se u amandmanu.
Crna Gora se poziva da rješava dugogodišnje bilateralne sporove na konstruktivan
i susjedski način i u tom kontekstu se pozdravljaju bilateralne konsultacije između Hrvatske i Crne Gore održane 27. januara. Naglašava se i multietnički identitet Boke Kotorske, uz napomenu da je evropska perspektiva Crne Gore usko povezana sa zaštitom manjina i njihovog kulturnog nasljeđa. Zbog toga se crnogorska vlast poziva da njeguje multietničku prirodu države, uključujući tradiciju i kulturnu baštinu hrvatske zajednice u Boki.
Od crnogorskih vlasti se traži i da poštuju slobodu izražavanja i da se suzdrže od „klevetničkih kampanja protiv studentske grupe „Kamo śutra“. - Predstavnici vlasti treba da prestanu gonjenje novinara i osiguraju njihovu bezbjednost, posebno novinarki - piše u amandmanu. Ističe se i zabrinutost zbog ranjivosti medija na politički i strani uticaj, sa posebnim naglaskom na RTCG. Ovdašnja vlast se poziva da osigura uređivačku, institucionalnu i finansijsku nezavisnost Javnog servisa, kao i zakonitost imenovanja njegovog rukovodstva i puno poštovanje pravosnažnih sudskih odluka koje se odnose na RTCG. Do kraja aprila poslanici imaju rok da se dogovore o amandmanima, o kojima će se potom glasati na Vanjskopolitičkom odboru EP. Bojan ĐURIŠIĆ
Poslanicima kojima je izrečena mjera udaljenja sa sjednica Skupštine zabranjeno postavljanje pitanja tokom Premijerskog sata
PODGORICA - Poslanicima opozicije kojima je ranije izrečena mjera udaljenja sa sjednica Skupštine, uskraćeno je pravo da predsjedniku Vlade i ministrima danas tokom Premijerskog sata postavljaju pitanja.
Javnost je o tome juče obavijestio šef poslaničkog kluba DPS -a Andrija Nikolić, koji je na konferenciji za medije u Skupštini naveo kako je razlog za to strah od izbornog debakla na predstojećim izborima u Nikšiću.
- Kukavička i antievropska parlamentarna većina pokazala je da je spremna na sve da bi savladala svoj strah u susret izborima u Nikšiću, svjesna da sat otkucava i da se bliži kraj podršci koju su dobili na nedavnim parlamentarnim izborima – kazao je Nikolić.
Đurović se poziva na član 109
Poslovnika i slučaj Andrije Popovića
Poslovnik Skupštine Crne Gore članom 109 jasno predviđa da poslanik kome je izrečena mjera nema pravo da postavi pitanje na prvoj narednoj sjednici posvećenoj poslaničkim
Ispričao je i da je opozicija prisustvovala sjednici Kolegijuma predsjednika Skupštine na kojoj je dogovoren termin Premijerskog sata i da ih tada
pitanjima, saopštio je juče šef poslaničkog kluba NSD-a Dejan Đurović - Smatram važnim da podsjetim javnost Crne Gore i na slučaj nekadašnjeg poslanika LP Andrije Popo-
niko nije obavijestio da premijeru neće moći da postavljaju pitanja.
- To su uradili sinoć tako što su zgazili Poslovnik, jer je nama
vića kojem nije bilo omogućeno da postavi poslaničko pitanje nakon što mu je izrečena mjera od strane tadašnjeg predsjednika Skupštine Alekse Bečića - naveo je Đurović u saopštenju.
izrečena mjera udaljenja bez prethodno izrečene opomene za oduzimanje riječi. Naravno, skladno Poslovniku i obrazloženje koje smo dobili iz ka-
bineta predsjednika Skupštine odnosilo se isključivo na mjere udaljenja koje su izrečene poslanicima opozicije koje podrazumijevaju odsustvo sa plenarnih sjednica u 15 radnih dana. Nije bilo nikakve najave o tome da će se parlamentarnoj opoziciji, odnosno poslanicima koji su udaljeni, onemogućiti da postave poslanička pitanja - rekao je Nikolić. Istakao je i da je riječ o „novom izumu“ koga su se sjetili u „pet do 12“. Da je riječ o kršenju Poslovnika tvrdi i poslanik Socijaldemokrata Boris Mugoša koji je, u objavi na platformi Iks, konstatovao kako je to urađe-
no kako bi se izbjegla diskusija sa ministrima koja bi, prema njegovim navodima, pokazala koliko vlast ne radi ili loše radi. - Onemogućavanjem opoziciji da postavi pitanja ministrima, poslanici vlasti će iskoristiti svoja pitanja ministrima pred nastupajuće lokalne izbore za slanje populističkih poruka građanima, obračunavajući se opet kukavički sa opozicijom koje nema u sali - ocijenio je Mugoša. Istakao je i kako se po ko zna koji put pokazuje da među konstituentima „fotelja koalicije“ nema razlike i da je to jasna poruka pred nastupajuće lokalne izbore. Đ. Ć.
PODGORICA – Sporazumi o vojnoj saradnji kojE su s jedne strane potpisale Hrvatska, Albanija i Kosovo, a s druge najavile Srbija i Mađarska, izazvali su brojne reakcije na cijelom Zapadnom Balkanu. No, za poznavaoce bezbjednosnih pitanja u regionu, takav razvoj događaja nije iznenađenje, a još manje to što se Crna Gora i Sjeverna Makedonija ne pominju ni u jednom kontekstu.
Hrvatska, Albanija i Kosovo su prošle sedmice na sastanku u Tirani potpisali deklaraciju o jačanju odbrambene saradnje kojom su potvrdili „namjeru jačanja trilateralne sigurnosne i odbrambene saradnje radi poboljšanja sigurnosti i stabilnosti u Jugoistočnoj Evropi i Jadransko-jonskoj regiji“. U istom dokumentu naglašena je „važnost zajedničkih napora u odgovoru na nove sigurnosne izazove, hibridne prijetnje i druge rizike koji mogu ugroziti regionalnu, evropsku i međunarodnu stabilnost“.
DEKLARACIJA
U deklaraciji koju su potpisali ministri odbrane tri zemlje Ivan Anušić, Pir Vengu i Ejup Maćedonci, navode se četiri oblasti saradnje, među kojima su promocija odbrambenih sposobnosti i industrijske saradnje, zatim unapređenje interoperabilnosti kroz obrazovanje, obuku i vježbe, te borba protiv hibridnih prijetnji i jačanje otpornosti, i na kraju, pružanje podrške evroatlantskim integracijama. Sve to biće realizovano „u skladu sa politikom obuke i vježbi NATO i EU“.
- Ova zajednička deklaracija izrađena je u duhu prijateljstva, solidarnosti i međusobnog povjerenja. Ona odražava zajedničke strateške vizije Republike Albanije, Republike Hrvatske i Republike Kosova. Ona ne stvara nikakve nove međunarodne ili međuvladine pravne obveze između država niti utiče na postojeće obveze s drugim državama –stoji u ovoj deklaraciji. Na to je odmah reagovao predsjednik Srbije Aleksandar Vučić izjavom da su „Hrvatska i Albanija sa privreme-
nim institucijama u Prištini otvorile trku u naoružanju u regionu“, te da je to „teška situacija“, ali da su „razumjeli njihovu poruku“. Takođe je otkrio da se sa Viktorom Orbanom „već ušlo u ozbiljnu realizaciju vojnog saveza Srbije i Mađarske“. Vučić se takođe žalio da potpisani memorandum tri zemlje regiona o saradnji u oblasti odbrane predstavlja kršenje subregionalnog sporazuma iz 1996. godine.
Iako su Hrvatska, Albanija i Mađarska članice NATO, to ne znači da one ne mogu formirati multilateralne sporazume o vojnoj saradnji sa zemljama koje nijesu dio Alijanse – ali sve dok to ne ugrožava obaveze koje imaju prema NATO. Vojni analitičar Aleksandar Radić za Pobjedu ističe da živimo u složenim vremenima, kada govorimo o politici bezbjednosti.
- Sve ono što smo godinama mogli da čujemo kao zvanične stavove iz zapadnih evroatlantskih integracija o tome da se ne računa sa unutrašnjim konfliktima, na kraju se mijenja pod pritiskom novih odnosa na međunarodnom
Iako su se sve zemlje Jugoistočne Evrope odjednom našle u centru pažnje analiza vojnih i bezbjednosnih snaga, dvije države nijesu pomenute u tom kontekstu. Riječ je o Crnoj Gori i Sjevernoj Makedoniji koje su, pored toga što su kandidati za članstvo u EU, ujedno i članice NATO.
Očigledno je da se stvara slika podjele na različite strategijske opcije povezivanja i da je takav scenario sada pred nama. Stvaranje saveza je izvjesna budućnost, ističe sagovornik Pobjede
planu. U tom kontekstu, Hrvatska, iako je članica NATO, odlučila se za potez koji je politički riskantan. Jer njime poručuje da se srpsko pitanje vidi kao potencijalno protivničko za neke zemlje koje su u NATO ili žele da budu bliske tom vojnom savezu - kazao je Radić komentarišući stvaranje specifičnog saveza zvaničnog Zagreba, Tirane i Prištine. Odgovor na to je stigao brzo, a sagovornik našeg lista smatra da je on već bio pripremljen. - Očigledno je da je već bio pripremljen protivodgovor, a to je savez Budimpeštaa - Beograd. Tu je posebno interesantna pozicija Mađarske, jer se time pokazuje prilična doza rezerve prema Hrvatskoj koja je u okviru NATO - dodaje Radić.
PREGRUPISAVANJE
Kako pojašnjava, saradnja Hrvatske i Mađarske je sasvim korektna. Hrvatska ima svoje vojnike u zajedničkom štabu u Stonom Beogradu, odnosno Sekešfehervaru u Mađarskoj, što ne ukazuje da postoje bilo kakvi problemi u njihovoj saradnji.
Sve potkrepljuje činjenicom da je mađarska lovačka avijacija zadužena za zaštitu vazdušnog prostora obje zemlje. Tako će biti sve dok višenamjenski borbeni avioni „rafal“, koje je Hrvatska nabavila od Francuske, ne budu prepoznati kao potpuno operativni, odnosno zaokruži se faza osvajanja nove tehnike, kada će cijela eskadrila biti prepoznata kao potpuno operativna.
- Naravno, sve su to tehnikalije koje lako mogu da impresioniraju, ali zapravo nijesu od važnosti u odnosu na političke odluke. A one su jasne: Beograd i Budimpešta su sad „osovina“ koja je odgovor na hrvatski pritisak prema Srbiji - ističe Radić.
U vremenu kada se geopolitička situacija mijenja praktično iz sata u sat, najviše pitanja o bezbjednosti na evropskom tlu, ali i globalno, otvorio je aktuelni predsjednik SAD Donald Tramp izjavama poput one da će zemlja na čijem je čelu napustiti Sjevernoatlantski vojni savez.
- Do prije tri godine, niko na Zapadu nije prihvatao razgovor o riziku od konvenci-
Radić kaže da su obje zemlje izložene jako ozbiljnom pritisku jer su multinacionalne.
- Naravno da bi pametan čovjek nastojao da se takve teme ne otvaraju, jer one mogu samo da naškode unutrašnjoj stabilnosti obje zemlje. Crne Gore - zbog njene složenosti, a Makedonije – pa, što reći o zemlji u kojoj imate propisanu kvotu da Albancima pripada 25 odsto mjesta u vojsci i široj državnoj administraciji – prokomentarisao je on.
Zato smatra da bi status dvije zemlje „trebalo da bude tabu u aktuelnim vojnim podjelama“.
- Kada bi i Crna Gora i Sjeverna Makedonija morale da se opredjeljuju, to bi već ulazilo u zonu političke i propagandne radikalizacije situacije na Balkanu. Ako se tako nešto dogodi, klizimo - ne mogu da kažem u konflikt - ali sigurno u atmosferu u kojoj bi nam, u najmanju ruku, politički vokabular bio vrlo tvrd – ukazuje Radić.
onalnih oružanih sukoba, jer se cijenilo da je to naprosto tema koja nije realna. Sada već jeste. Svaka procjena bazirana je na temeljima zaključka da bi NATO trebalo da bude čvrst savez, i da su zajednički svi principi koji se odnose na zemlje u savezu - upozorava naš sagovornik.
PORUKA SRBIJI
Po njemu, lijepo je pričati o tome što o bezbjednosti misli Evropska unija, ali ističe da je polarizacija vidljiva i jasna. Ne može sada procijeniti koliko je ona duboka, pa se zato nada „da se ne ide ka radikalizmu“. Kada je riječ o prostoru jugoistočne Evrope, podsjeća da su neke zemlje članice NATO, neke su u Partnerstvu za mir, a ima i onih koje su „u limbu“, konkretno kosovske bezbjednosne snage, koje imaju poseban status.
- Očigledno je da se stvara slika podjele na različite strategijske opcije povezivanja i da je takav scenario sada pred nama. Stvaranje saveza je izvjesna budućnost. A kada imate jedan savez, to je zapravo problem, jer je i poruka da postoji onaj drugi savez koji je vama
Bivši predsjednik države tužio Agenciju za sprečavanje korupcije zbog povrede prava ličnosti
Đukanović traži nadoknadu štete u visini od 5.000 eura
PODGORICA - Zbog odluke da je prekršio zakon u vezi sa rivolving karticom Atlas banke, bivši predsjednik Crne Gore i počasni Demokratske partije socijalista Milo Đukanović, kako je ranije i najavio, tužio je Agenciju za sprečavanje korupcije.
U tužbi koju je Osnovnom sudu u Podgorici prije nekoliko dana u njegovo ime podnije-
la advokatica Ana Đukanović, on od države traži naknadu štete zbog povrede prava ličnosti u iznosu od pet hiljada eura.
Navodi se da je ASK 10. februara donijela odluku kojom je utvrđeno da je Đukanović prekršio Zakona o sprečavanju korupcije, jer u toku 2019. godine nije dostavio izvještaj o prihodima i imovini u slučaju promjene iz izvještaja koja se odnosi na uvećanje imovi-
ne, u zakonom propisanom roku i time nije prijavio novčani iznos od 16.741,24 eura koji je kao uvećanje imovine bio dužan da prijavi. - Ta odluka predstavlja predmet tužbenog zahtjeva u postupku pokrenutom pred Upravnim sudom Crne Gore, koji će odlučivati o njenoj zakonitosti. Međutim, navedena odluka nije nezakonita samo u upravno-pravnom postupku. Naime, odluka je nesumnjivo
sporna analizirajući je iz više pravnih uglova, s obzirom na to da je donijeta s jasnom i ned-
vosmislenom namjerom da se povrijedi pravo ličnosti tužioca, te da se njegova ličnost pri-
potencijalno neprijateljskiukazuje Radić.
S obzirom na to da je upravo Hrvatska napravila prvi potez, smatra da se formiranje saveza „ne može obrazložiti drugačije nego kao pitisak na Srbiju“, te da se time kompromituje pozicija ove članice EU, kao i svako obrazloženje koje stigne o posebnoj bezbjednosnoj saradnji sa Albanijom i Kosovom.
- Zar Hrvatska ne bi imala prirodniju vezu, recimo, sa Bosnom i Hercegovinom, gdje je hrvatski jedan od tri konstitutivna naroda, ili sa Crnom Gorom, sa kojom se graniči. Sama ideja da se preskače hrvatsko okruženje i da se gradi ovakav savez je poruka Srbiji – stav je sagovornika Pobjede, za kojeg je zato očekivana reakcija zvaničnog Beograda i Budimpešte. S ozbirom na najavljeni (eventualni) skori završetak rata u Ukrajini, izgleda da će taj događaj pratiti krupne promjene u vojnoj saradnji i preraspored snaga kako zemalja regiona, tako i cijele Evrope. Koju poziciju će Crna Gora zauzeti, ostaje veliko otvoreno pitanje. Kristina JERKOV
kaže kao kriminalna, bahata i nedostojna funkcije i ugleda koji uživa u društvu i državi Crnoj Gori – ukazano je u tužbi koju je juče prenio list Dan. U tužbi se podsjeća i na činjenicu da je Đukanović tokom dvije i po decenije svoje dužnosti obavljao časno, savjesno i s najvišim stepenom odgovornosti prema obavezama, a da je ASK odluku kojom je utvrdila da je prekršio Zakon donijela sa nedvosmislenom namjerom da se njegova ličnost prikaže kao kriminalna, bahata i nedostojna funkcije i ugleda koji uživa u društvu i državi Crnoj Gori. Ir. M.
obveznice s rokom dospijeća od sedam godina
PODGORICA - Ministarstvo finansija uspješno je juče realizovalo emisiju državnih obveznica u iznosu od 850 miliona eura, s rokom dospijeća od sedam godina, po kamatnoj stopi od 4,875 odsto, što je niže od pojedinih kamata koje obezbjeđuju zemlje u opsegu investicionog kreditnog rejtinga i punopravne članice Evropske unije po trenutnim tržišnim uslovima, saopšteno je iz resora na čijem je čelu Novica Vuković
- Pokazalo se da je veliko povjerenje investitora u Crnu Goru. Uspjeli smo da po najpovoljnijim mogućim uslovima obezbijedimo novac na međunarodnom tržištu, da bi država vratila stare pozajmice od preko 800 miliona eura, koje ovoj Vladi stižu na naplatu do kraja 2025. godine – kazao je Vuković.
NaMjENa
Iz Ministarstva ističu da je jučerašnja cijena zaduživanja za skoro cijeli procentni poen konkurentnija od prošlogodišnjeg zaduženja ,,čime se daje priznanje napretku koji je 44. Vlada ostvarila, koje je, između ostalog, priznato od rejting agencija koje su povećale kreditni rejting sredinom prošle godine“.
- Ne zadužujemo se zbog tekuće potrošnje, već isključivo radi finansiranja obaveza koje nijesu stvorene u mandatu ovog ministarstva i Vlade, čime štitimo fiskalnu stabilnost države i budžet svih građana. Pored toga, sve redovne budžetske oba-
PODGORICA – Nakon što se rukovodstvo Plantaža oglasilo tvrdeći da su u prošloj godini ostvarili pozitivne rezultate i optužujući bivše rukovodstvo za probleme sa kojima se ova kompanija suočava, a udruženje STEGA za iznošenje netačnih informacija, iz ovog udruženja ponovo navode da situacija u Plantažama nije onakva kakvom je predstavlja menadžment kompanije.
Plantažama je, kako smatraju, potreban menadžment i upravni odbor vinskih znalaca i vrhunskih profesionalaca, što sada nije slučaj. Iz STEGE poručuju rukovodstvu Plantaža da je, uz podatke o istorijskim prihodima kompanije od 35 miliona eura u prošloj godini, trebalo da navedu i da je u te prihode ušla i višemilionska prodaja zemljišta. - Bilo bi korektno da makar iznesete da vam je prodaja ze-
Ne zadužujemo se zbog tekuće potrošnje, već isključivo radi finansiranja obaveza koje nijesu
stvorene u mandatu ove Vlade, čime štitimo fiskalnu stabilnost države i budžet. Pored toga, sve redovne budžetske obaveze poput plata, penzija i socijalnih davanja finansiramo iz tekućih prihoda, a pritom smo dodatno povećali i plate i penzije – i to bez zaduživanja – poručio je Vuković
veze poput plata, penzija i socijalnih davanja finansiramo iz tekućih prihoda, a pritom smo dodatno povećali i plate i penzije - i to bez zaduživanja – poručio je Vuković. Navedeno je da je cijeli postupak sproveden po zakonu i međunarodnim standardima i omogućava Vladi da uredno izmiruje obaveze države iz prošlosti, prvenstveno otplatu ranijih dugova koji ove godine dospijevaju u ukupnom iznosu od 820 miliona eura, od čega najveći dio od 500 miliona iz emisije obveznica iz 2018. godine.
PrEPOzNatI KaO POuzdaN PartNEr - Emisija državnih obveznica ne samo da omogućava odgovorno upravljanje javnim du-
Povoljni uslovi na tržištu i snažna potražnja investitora Nastavljamo da vodimo odgovornu i transparentnu politiku upravljanja dugom, čuvajući stabilnost budžeta i finansijski položaj svih građana Crne Gore. sprovedena u skladu sa Zakonom o budžetu i Odlukom o zaduživanju za 2025. godinu, koje je usvojila Skupština, a prema kojoj se država može zadužiti do 1,4 milijarde eura za refinansiranje obaveza, kapitalne investicije i fiskalnu rezervu.
Na osnovu detaljnih analiza tržišta, sprovedenih u saradnji s renomiranim međunarodnim finansijskim institucijama, ocijenjeno je da su trenutni uslovi na tržištu bili izuzetno povoljni. u odnosu na planirani iznos emisije.
Proces emisije obveznica je sproveden i uz poštovanje svih međunarodnih standarda, dokumenta koji detaljno oslikava političku, ekonomsku i društvenu stabilnost Crne Gore. Nakon cjelokupnog procesa, Ministarstvo finansija je 2 5. h izašlo na tržište, u trenutku kada su uslovi bili optimalni.
Pripremne aktivnosti su uključivale i učešće delegacije Ministarstva finansija na međunarodnoj konferenciji Invisso Beč 2025, gdje su ključnim investitorima predstavljeni strateški ciljevi 44. Vlade.
gom, već i jasno pokazuje da globalni finansijski sektor prepoznaje Crnu Goru kao pouzdanog partnera i atraktivnu investicionu destinaciju. Snažna
potražnja za crnogorskim obveznicama, uz rekordni interes investitora na eurskom tržištu, potvrđuje da su međunarodna finansijska tržišta prepoznala
stabilnost naše fiskalne politike, ekonomske perspektive i dugoročnu održivost crnogorskih javnih finansija – smatraju u Ministarstvu finansija. Iz tog resora poručuju da ovim strateškim potezom dodatno jačamo stabilnost javnih finansija, osiguravamo finansijsku odgovornost i potvrđujemo povjerenje globalnih investitora u ekonomski potencijal Crne Gore. - Nastavljamo da vodimo odgovornu i transparentnu politiku upravljanja dugom, čuvajući stabilnost budžeta i finansijski položaj svih građana Crne Gore – tvrde u Ministarstvu. Saopšteno je da je emisija sprovedena u skladu sa Zakonom o budžetu i Odlukom o zaduživanju za 2025. godinu, koje je usvojila Skupština, a prema kojoj se država može zadužiti do 1,4 milijarde eura za refi-
Nakon toga, u martu su odabrane renomirane globalne banke kao aranžeri emisije, uslijedio je proces analize (Due Diligence) uz angažovanje međunarodnih i domaćih pravnih savjetnika, a 24. marta upućen je i Globalni investicioni poziv, kojem je prisustvovao veliki broj vodećih investitora iz cijelog svijeta.
NAJVEĆE OTPLATE GLAVNICE DUGA U 2025. GODINI
Dug po osnovu emitovanih državnih obveznica iz 2018. godine
500 miliona eura
Zajmovi Svjetske banke (PBG1 i PBG2) iz 2018. i 2020. godine 55 miliona eura
Dug prema Dojče banci po osnovu zaduženja iz 2023. godine 40 miliona eura
Oplata duga kineskoj Exim banci za potrebe prve dionice autoputa Bar - Boljari
60 miliona eura
Otplata rate kredita uzetih kod domaćih poslovnih banaka 57 miliona eura
Otplata rate kredita po osnovu aranžmana sa MMF, podrška budžetu usled COVID19 iz 2020. godine
Udruženje Stega tvrdi da rukovodstvo Plantaža obmanjuje javnost
20 miliona eura
ministarstvo finansija
nansiranje obaveza, kapitalne investicije i fiskalnu rezervu. - Na osnovu detaljnih analiza tržišta, sprovedenih u saradnji s renomiranim međunarodnim finansijskim institucijama, ocijenjeno je da su trenutni uslovi na tržištu bili izuzetno povoljni. Zainteresovanost investitora je bila tri puta veća u odnosu na planirani iznos emisije – istakli su iz Ministarstva. Dodali su da je proces emisije obveznica sproveden i uz poštovanje svih međunarodnih standarda, uključujući izradu Prospekta - dokumenta koji detaljno oslikava političku, ekonomsku i društvenu stabilnost Crne Gore. - Nakon cjelokupnog procesa, Ministarstvo finansija je 25. marta u devet sati izašlo na tržište, u trenutku kada su uslovi bili optimalni – rekli su iz Ministarstva.
Navode da su pripremne aktivnosti uključivale i učešće delegacije Ministarstva finansija na međunarodnoj konferenciji Invisso Beč 2025, gdje su ključnim investitorima predstavljeni strateški ciljevi 44. Vlade. Nakon toga, u martu su odabrane renomirane globalne banke kao aranžeri emisije, uslijedio je proces analize (Due Diligence) uz angažovanje međunarodnih i domaćih pravnih savjetnika, a 24. marta upućen je i Globalni investicioni poziv, kojem je prisustvovao veliki broj vodećih investitora iz cijelog svijeta. S.POPOVIĆ
mljišta obezbijedila pozitivan godišnji finansijski rezultat. Ne spominjete ni da je u 2023. i 2024. godini postignut baš istorijski rezultat, ali u rastu troškova poslovanja, koji su u odnosu na 2019. godinu veći za oko 5,5 miliona eura – poručili su iz STEGE Plantažama na čijem je čelu Igor Čađenović Pitaju da li je dobar rezultat to što Plantaže za poreze i doprinose duguju 15,4 miliona eura kako bi se namirivale kratkoročne obaveze koje se ne mogu pokriti iz redovnog poslovanja. Ukazuju da bi bilo korektno da su, osim što su saopštili da su naslijedili poreske du-
gove, saopštili i da ih na kraju 2019. godine nije bilo, nakon čega se desila pandemija i nemogućnost plaćanja obaveza, koje se na kraju 2020. godine iznosile 4,7 miliona eura. - Trebalo je iznijeti i tačan podatak da su obaveze prema državi od 2021. do 2024. godine uvećane za oko 11 miliona eura –tvrde iz udruženja STEGA. Ukazuju da već neko vrijeme upozoravaju na loše poslovanje i nestručno rukovodstvo Plantaža, dodajući da teško da bilo ko iz struke može razumjeti samohvalisanje rukovodstva o „izuzetnim rezultatima“.
- Široj javnosti se plasiraju informacije od izvršnog direktora Čađenovića koje prikrivaju činjenice i realno stanje, a odmah poslije toga i saopštenje Plantaža o navodnim netačnim podacima koje iznosi STEGA. Pritom, nema konkretnog demantija nijednog podatka koje smo iznijeli. Na taj način se svjesno stvara lažna slika o poslovanju ove kompanije – kažu iz ovog udruženja. Navode da su iz Plantaža kao veliki uspjeh predstavili minus od oko šest miliona u 2023. godini, kao znatno manji gubitak u odnosu na 12 miliona od godine prije, pitajući da li
ijedna firma na svijetu ovakve rezultate predstavlja kao istorijski uspjeh. - Hvalite se da su Plantaže ostvarile u 2024. godini pozitivno poslovanje od oko 300.000 eura, pa nas interesuje da li je bord direktora kao najveći organ upravljanja firme odobrio planove da poslujete sa milionskim gubicima ili minimalnim pozitivnim rezultatom koji se ostvaruje prodajom zemljišta Plantaža i da li i oni proslavljaju ovakve rezultate – pitaju iz STEGE. Iz Plantaža su, kako tvrde iz STEGE, propustili da kažu da su 2023. godine imali najgo-
ru berbu ikada sa osam miliona kilograma grožđa, što je za devet miliona kilograma manje od nekadašnjeg prosjeka, a prošle godine šest miliona kilograma manje od prosjeka. - Za vrijeme Vašeg upravljanja je iskrčeno, pripremljeno za krčenje i zapušteno na stotine hektara vinograda zahvaljujući prije svega i izgubljenoj kvalifikovanoj radnoj snazi. Loše berbe su dovele i do najmanje proizvodnje vina u istoriji Plantaža, pa je tako u 2024. i 2023. u odnosu na 2019. godinu proizvedeno 2,5 odnosno četiri miliona litara manje vina – tvrde iz STEGE. M. LEKOVIĆ
Reakcija USSCG na Vladin nacrt zakona o izmjenama i dopunama Zakona o Fondu rada
PODGORICA - Ministarstvo rada, zapošljavanja i socijalnog dijaloga odlučilo je da u nacrt zakona o izmjenama i dopunama Zakona o Fondu rada predvidi uplatu samo nedostajućih doprinosa za ostvarivanje prava na penziju, umjesto da pokrije cjelokupan period neuplaćenih doprinosa. Ovaj potez izazvao je nezadovoljstvo u sindikalnim redovima, koji najavljuju nastavak borbe kroz javnu raspravu kako bi zaštitili prava radnika i osigurali im dostojanstvenu starost.
Zamjenica generalnog sekretara Unije slobodnih sindikata (USSCG) Ivana Mihailović podsjetila je da je još 2021. godine ova sindikalna organizacija uputila inicijativu svim poslaničkim klubovima u Skupštini za izmjene i dopune Zakona o Fondu rada. Kako nije bilo interesovanja poslaničkih klubova za ovu inicijativu, USSCG je istakla zahtjev da se na dnevni red sjednice Socijalnog savjeta uvrsti Inicijativa USSCG i hitno usvajanje Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o Fondu rada.
- Ova inicijativa je, na sjednici Socijalnog savjeta održanoj Ministarstva rada, zapošljavanja i socijalnog dijaloga polovinom decembra, dobila podršku većinom glasova članova/ca Socijalnog savjeta što je rezultiralo formiranjem Radne grupe od strane Ministarstva rada, zapošljavanja i socijalnog dijaloga sa zadatkom da pripremi prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o Fondu rada. Ia-
Resorno ministarstvo su opredijelilo da našu inicijativu izmijeni u dijelu koji se odnosi na uplatu svih neuplaćenih doprinosa zaposlenima čiji su poslodavci prestali da postoje, a nijesu odgovorili obavezama prema zaposlenima i prema državi, odlučili su da se izmjenama zakona predvidi uplata isključivo nedostajućih doprinosa za sticanje prava na penziju - objašnjava zamjenica generalnog sekretara Unije slobodnih sindikata (USSCG) Ivana Mihailović
ko je radni materijal za Radnu grupu pripremljen na osnovu teksta Inicijative USSCG i pratećeg obrazloženja, predlagač (resorno ministarstvo) se ipak opredijelilo da našu inicijativu izmijeni u dijelu koji se odnosi na uplatu svih neuplaćenih doprinosa zaposlenima čiji su poslodavci prestali da postoje, a nijesu odgovorili obavezama prema zaposlenima i prema državi, već su se odlučili da se izmjenama zakona predvidi uplata isključivo nedostajućih doprinosa za sticanje prava na penzijuobjasnila je Mihailović.
Navodi da je USSCG bila usamljena u svojim zahtjevima da se posredstvom Fonda rada uplate neuplaćeni doprinosi za penzijsko i invalidsko osiguranje za sve godine ostvarenog radnog staža, te će kroz postupak Javne rasprave pokušati da se i dalje zalaže za ovakav svoj zahtjev.
- Naime, cijeneći da je uplata doprinosa za penzijsko i invalidsko osiguranje, kako na teret poslodavca tako na teret zaposlenog, bila isključivo u obavezi poslodavca, a zakonskim propisima, obaveza praćenja i vršenja nadzora nad
Preduzeće Morsko dobro obratilo se Upravi policije
uplatom doprinosa za penzijsko i invalidsko osiguranje bila na ovlašćenim državnim institucijama. Upravo, propustom tih institucija jedan broj zaposlenih doveden je u situaciju da, prilikom sticanja uslova za odlazak u penziju, istu ne može da ostvari jer im nijesu uplaćeni doprinosi za penzijsko i invalidsko osiguranje za sve ostvarene godine radnog staža. Ovo se posebno odnosi na zaposlene čiji poslodavac je prestao da postoji - kazala je Mihailović. Na taj način su oni, kako je objasnila, bez svoje krivice,
uskraćeni da ostvare njihovo zakonom garantovano pravo na penziju, s tim što jedan broj zaposlenih nikada neće moći da ostvari pravo na penziju, dok drugi broj zaposlenih neće moći da ostvari pravo na penziju u punom obimu. - U konačnom, činjenica je da će i ovako predloženim izmjenama i dopunama Zakona o Fondu rada biti postignut značajan iskorak za jedan broj građana/ki Crne Gore koji u suprotnom ne bi bili u mogućnosti da ostvare Ustavom i zakonom garantovano pravo na penziju - kazala je Mihailović. Vlada je prije dvadestak dana na javnu raspravu stavila nacrt zakona o izmjenama i dopunama Zakona o Fondu rada, kojim je predviđeno proširenje
djelatnosti rada Fonda koji će uplaćivati doprinose onim zaposlenima kojima je poslodavac prestao da postoji do uslova za sticanje prava na penziju. Iz Vlade su u obrazloženju tog zakonskog rješenja saopštili da su predložene izmjene i dopune Zakona o Fondu rada uslovljene činjenicom da u tranzicionom periodu jednom broju zaposlenih nijesu uplaćeni doprinosi za penzijsko i invalidsko osiguranje. - Činjenica je da je tokom tog perioda, shodno zakonskim propisima, uplata doprinosa za penzijsko i invalidsko osiguranje, kako na teret poslodavca tako na teret zaposlenog, bila isključivo u obavezi poslodavca, ovo se posebno odnosi na zaposlene čiji poslodavac je prestao da postoji, na koji način su ti bivši zaposleni bez svoje krivice, uskraćeni da ostvare njihovo zakonom garantovano pravo na penziju –kaže se u obrazloženju nacrta zakona.
Navedeno je da se predloženim izmjenama i dopunama uvodi nekoliko ključnih pravnih instituta pravo na uplatu neuplaćenih doprinosa. - Zaposleni kojima nedostaju doprinosi za ostvarivanje prava na penziju, a čiji je poslodavac prestao da postoji, mogu ostvariti pravo na uplatu tih doprinosa preko Fonda rada – piše u obrazloženju. Predloženo je da osnovicu za uplatu doprinosa predstavlja minimalna zarada u Crnoj Gori na dan podnošenja zahtjeva. - Uvodi se odredba kojom se definiše osnovica za uplatu doprinosa, pri čemu je određeno da ona iznosi minimalnu zaradu u Crnoj Gori na dan podnošenja zahtjeva. Na ovaj način sprečavaju se eventualne zloupotrebe i uspostavlja se transparentan mehanizam obračuna – navodi se u obrazloženju. Nacrtom zakona predviđeni su izuzeci, pa tako direktor i članovi organa upravljanja poslodavca ne mogu ostvariti ovo pravo, bez obzira na period u kojem su obavljali te poslove. Nacrtom zakona se utvrđuju rokovi i dokazi koji su potrebni za ostvarivanje prava, uključujući obavezu Fonda da po službenoj dužnosti pribavi određene podatke. N. KOVAČEVIĆ
PODGORICA - Preduzeće Morsko dobro obratilo se Upravi policije ukazujući na sumnje u moguće neregularnosti prilikom sprovođenja tenderskih postupaka za zakup lokacija na Crnogorskom primorju.
- Naime, u određenim slučajevima zabilježeno je da su pojedini ponuđači dostav-
ljali ponude sa izuzetno visokim novčanim iznosima, u rasponu od nekoliko stotina hiljada, pa do čak šest miliona eura, a koje višestruko premašuju početne cijene i u velikoj mjeri odstupaju od uobičajenih i realnih tržišnih vrijednosti - rekli su iz Morskog dobra. Takve ponude, kako tvrde, mogu imati za cilj obesmi-
šljavanje tenderskog postupka, potencijalno pranje novca ili favorizovanje određenih ponuđača, što može izazvati direktnu štetu po interese Morskog dobra i Crne Gore. - Postoje jasne indicije da se ovakvim načinom učestvovanja u postupku namjerno kreira situacija u kojoj, nakon povlačenja ponuđača sa nerealno visokom ponudom,
pravo na zaključenje ugovora ostvaruje prethodni korisnik, koji je ponudio samo početnu cijenu - kazali su iz Morskog dobra. Time se, kako su naveli, obesmišljavaju realne ponude drugih učesnika, narušava se princip konkurentnosti i pogoduje unaprijed određenom licu, što ozbiljno kompromituje zakonitost i svrhu
tenderskog postupka, te dovodi u pitanje efikasno i odgovorno upravljanje državnom imovinom.
Morsko dobro, prema riječima njegovih predstavnika, neće dozvoliti manipulacije koje mogu kompromitovati regularnost tendera i narušiti povjerenje u rad institucije. - Kao odgovoran upravljač, osjećamo obavezu da sva-
ku sumnju odmah prijavimo nadležnim organima. Ukoliko ponuđači ne zaključe ugovor i ne izmire iznose u predviđenim rokovima, smatramo da će naše sumnje biti potvrđene, a u tom slučaju ćemo bez odlaganja dostaviti sve relevantne dokaze o eventualnim nezakonitim radnjama - navodi se u saopštenju.
Iz Morskog dobra su zaključili da ostaju posvećeni principima transparentnosti, odgovornosti i zakonitosti, najavljujući da će preduzeti sve mjere radi zaštite državne imovine i interesa građana Crne Gore. S.P.
PROPAGANDA I LAŽ DOBRO PROLAZE: Istraživanje javnog mnjenja koje je za potrebe Centra za demokratsku tranziciju uradio Institut Damar upozorava da su dezinformacije uzele maha
PODGORICA – Da je pandemija korona virusa bila izmišljena smatra 44,7 odsto građana, njih 38,5 odsto sa tim nije saglasno, a 16,8 odsto nema stav. Svaki drugi građanin kaže da globalne elite planiraju novu pandemiju.
To je pokazalo istraživanje javnog mnjenja koje je za potrebe Centra za demokratsku tranziciju uradio Institut Damar od 22. februara do 4. marta, na uzorku od 1.008 ispitanika.
Pojedini stručnjaci sa kojima je Pobjeda juče razgovarala povodom nalaza istraživanja podsjećaju da je do danas umrlo 2.853 ljudi od korona virusa. Komentarišu da je objavljeni procenat onih koji sumnjaju u postojanje virusa visok, te da treba analizirati ko su bili ljudi koji su učestvovali u istraživanju i sagledati temeljno podatke… Izvršna urednica portala Raskrinkavanje.me Jelena Jovanović saopštila je juče da građani u zabrinjavajuće visokom broju vjeruju u teorije zavjere i propagandne narative, poput toga da globalne elite namjerno izazivaju zdravstvene krize ili da je homoseksualnost bolest. Ona je objasnila da su u okviru istraživanja tražili od građana da niz ponuđenih tvrdnji ocijene kao istinite ili lažne, te da se iz podataka jasno vidi prevalencija teorija zavjera. Jovanović je kazala da su ovo neki od narativa sa kojima se redakcija Raskrinkavanja susreće na društvenim mrežama
i portalima, a rezultati istraživanja mogu se direktno dovesti u vezu sa ogromnim problemom dezinformisanja javnosti koji je prisutan u Crnoj Gori. - Podsjećamo, crnogorske institucije i zakoni i dalje ne prepoznaju dezinformacije niti se njima bave na bilo koji način pa ne čudi da ovako veliki broj građana vjeruje u neistine koje se serviraju bez ikakvih
prepreka. Građani loše ocjenjuju rad institucija u borbi protiv dezinformacija – navela je ona. Oko 60 odsto građana smatra da državne institucije u većoj ili manjoj mjeri izbjegavaju
Veliki broj podržava ideju veće državne regulacije društvenih mreža
Veliki broj građana (85,1 odsto) podržava ideju veće državne regulacije društvenih mreža kao mjeru borbe protiv dezinformacija, dok svega 14,9 odsto se u manjoj ili većoj mjeri ne slaže sa tim.
Većina građana se nije izjasnila pozitivno u ulozi globalnih tehnoloških kompanija u kontroli dezinformacija. Naime, 30 odsto građana smatra da globalne kompanije poput Fejsbuka i Iksa direktno omogućavaju širenje dezinformacija, 10,4 odsto da to čine ne-
namjerno, i svega 9,3 odsto kaže da one pomažu u suzbijanju dezinformacija. Petina (20,9 odsto) vidi njihovu ulogu kao neutralnu, dok se znatan dio (27,4 odsto) nije mogao opredijeliti po ovom pitanju.
efikasnu borbu protiv dezinformacija jer mogu imati političku ili društvenu korist od njih. Nasuprot tome, manje od petine (19,3 odsto) smatra da to nije slučaj, dok 21,3 odsto građana nema stav o tom pitanju - Čak 54,1 odsto građana smatra da globalne elite žele da smanje svjetsku populaciju, svega 15,5 odsto smatra da je to laž, a čak 30,4 odsto je kazalo da ne može da procijeni. Takođe, svaki drugi građanin (50,2 odsto) kaže da globalne elite planiraju novu pandemiju. To ne smatra njih 14,9 odsto, dok nešto više od trećine (34,9 odsto) kaže da ne može da ocijeni je li to istina ili laž. Da je pandemija koro-
na virusa bila izmišljena smatra 44,7 odsto građana, spram njih 38,5 koji se sa tim ne slažu, a 16,8 odsto nema stav – navela je ona.
Ističe da oko trećine građana smatra da se Donald Tramp bori protiv globalne duboke države (31,1 odsto), sa tim se ne slaže više od trećine (36,2 odsto), a preostalih 32,7 odsto kaže da ne zna. Iako najveći broj građana (47,7 odsto) ocjenjuje kao laž tvrdnju da nema klimatskih promjena, već da ih globalne elite lažiraju, zabrinjava, kako je navela Jovanović, što gotovo trećina građana (32,1 odsto) vjeruje u to, a njih 20,2 odsto kaže da ne zna je li to tačno. - Kada je riječ o propagandnim
narativima i teorijama zavjere iz oblasti međunarodne politike, podaci pokazuju da 39,6 odsto građana smatra da nas EU primorava da se odreknemo tradicionalnih vrijednosti, to ne smatra njih 36 odsto, a gotovo četvrtina (24,4 odsto) nema stav. Da EU ugrožava pravoslavlje smatra 37 odsto građana, spram 41,9 odsto koji to ne smatraju. Petina (21,1 odsto) nema stav o tom pitanju – navela je ona.
Dodaje da većina građana (48,7 odsto) kaže da je Rusija otela djelove Ukrajine, četvrtina (25,3 odsto) kaže da je to laž, a četvrtina (26 odsto) kaže da ne zna. Gotovo jednak broj građana kaže da je istina (30,4 odsto) da se Rusija bori protiv imperijalizma, odnosno da je to laž (30,2 odsto), a 39,4 odsto nema stav.
Veliki broj građana (81,3 odsto) je ocijenio kao istinitu tvrdnju da postoje samo dva pola (muški i ženski) i da je to jedina biološka podjela, dok svega 10,8 odsto kaže da je to lažna tvrdnja, a 7,9 odsto je odgovorilo da ne zna.
- Takođe, čak 64,6 odsto smatra da je homoseksualnost bolest, 12,3 odsto to ne smatra, a 23,1 odsto je kazalo da ne zna. Da feminizam ima za cilj razbijanje porodice smatra 41,2 odsto građana, sa tim se ne slaže njih 34,9 odsto, a 23,9 odsto kaže da ne zna – istakla je ona.
Na pitanje kakav je rad državnih institucija u borbi protiv dezinformacija, više od polovine, 58,5 odsto građana, kaže da je rad institucija loš ili veoma loš, svega 16,3 odsto kaže da je izuzetno dobar i dobar, dok četvrtina (25,2 odsto) kaže da ne zna.
U poređenju sa istraživanjem iz 2023, procenat građana koji rad institucija ocjenjuje kao loš ili veoma loš je nešto niži (65,2 odsto u 2023), međutim istovremeno je pao i udio onih koji rad institucija pozitivno ocjenjuje (20 odsto u 2023), ali se znatno povećao broj onih koji to ne znaju da ocijene (14,9 odsto u 2023). N. ĐURĐEVAC
U Crnoj Gori, u Kliničkom centru, prvi put izvedena novija operativna metoda – dual mobility proteza kuka
PODGORICA – U Crnoj
Gori prvi put je izvedena novija operativna metoda –dual mobility proteza kuka, i to u Kliničkom centru. Riječ je o posebno koncipiranoj konstrukciji proteze koja po svojim karakteristikama ima značajno smanjen procenat mogućih iščašenja. Pacijent je dobro podnio operaciju i nema komplikacija.
Iz Kliničkog centra obrazložili su da novu metodu ortopedi planiraju da uvrste u standardne procedure kod pacijenata koji svojom anatomijom ili određenim neuromuskulatornim deficitom imaju povećan rizik za moguće iščašenje proteze, ili da im nije stabilna.
Iz Kliničkog centra obrazložili su da ortopedi planiraju da novu metodu uvrste u standardne procedure kod pacijenata koji svojom anatomijom ili određenim neuromuskulatornim deficitom imaju povećan rizik za moguće iščašenje proteze
Precizirali su da su operaciju uspješno izveli dr Marko Borovinić, ortoped Klinike za ortopediju i traumatologiju KCCG-a, uz asistenciju dr Predraga Dabovića, ortopeda Specijalne bolnice iz Risna i dr Olega Lakovi-
ća, otopeda Klinike za ortopediju i traumatologiju KCCG-a. Anesteziju je vodio dr Nenad Zornjić, dok je anestetičar bio Milan Paunović, a instrumentarka Tijana Radunović. Iz Kliničkog centra obrazlo-
ženo je da su indikacije za ugradnju ovakvih bescementnih proteza sve šire, a prvenstveno kod osoba sa slabošću muskulature i neurološkim deficitima tog ekstremiteta (ataksija, pareza, tremor...). R. D.
U Institutu za javno zdravlje tribinom obilježen Međunarodni dan podizanja svijesti o osobama koje žive sa epilepsijom
3.400 osoba, suočavaju se sa diskriminacijom Sa
PODGORICA- U domovima zdravlja tokom prošle godine od epileptičnih napada liječeno je oko 3.400 osoba, od čega je bilo nešto više muškaraca nego žena, a riječ je o populacionoj grupi do 19 godina, saopšteno je na jučerašnjoj tribini u Institutu za javno zdravlje.
Institut za javno zdravlje u saradnji sa Ministarstvom zdravlja, Kliničkim centrom i NVO za rijetke bolesti organizovao je ovu diskusiju povodom toga što se danas obilježava Međunarodni dan podizanja svijesti o osobama koje žive sa epilepsijom.
NEMA REGISTRA
Konstatovano je da Crna Gora nema zvanični registar osoba oboljelih od epilepsije, kao ni za ostale rijetke bolesti, te da se naša zemlja negdje uklapa u evropski prosjek.
Dr Nelica Ivanović-Radević pedijatar, klinički neurofiziolog i epileptolog u Institutu za bolesti djece kazala je da su u toj ustanovi dostupne sve dijagnostičke metode, kao i terapije, ali da vrlo često imaju problem čak i sa ljekovima sa osnovne liste koji budu deficitarni. Objasnila je kada se javi potreba za dopunskom dijagnostikom da pacijente šalju u inostranstvo.
- Mi smo apdejtovani što se tiče terapije. Nekada se desi da terapije koje su na osnovnoj listi nijesu dostupne, što pravi probleme pacijentima…kazala je ona.
Istakla je da postoje pacijenti koji ne reaguju dobro na dostupnu terapiju, da im je potrebna novija, te da je obezbjeđuju u saradnji sa Fondom zdravstva i Ministarstvom zdravlja. Kazala je da u tom smislu nailaze na dobar odgovor od nadležnih. Ivanović-Radević je podsjetila
da se epilepsija, iako je hronična bolest centralnog nervnog sistema, u ogromnom procentu uspješno liječi. - Moguće je čak kod značajnog broja pacijenata doći do izlječenja i najvažnije je da ljudi sa epilepsijom žive svoj puni život, da ostvare svoje planove u profesionalnom, porodičnom i ljudskom smislu, da budu uvaženi u društvu, da žive kao ostali ljudi koji nemaju hroničnih bolesti i bez epilepsije su – rekla je ona.
PREDRASUDE
Svi ljekari koji su govorili na tribini bili su saglasni u jednom - da osobama koje se bore sa ovom rijetkom bolešću na sve načine treba olakšati život i pomoći im da se uklope u društvo koje vrlo često prema njima ima brojne predrasude i stigme.
Profesor dr Agima Ljaljević, specijalista socijalne medicine, kazala je da stalno treba da se skreće pažnja na ponašanje prema osoba sa epilepsijom, koje u značajnoj mjeri može da determinizuje njihov kvalitet života.
-Naše ponašanje može značajno da utiče na postojanje stigmi i diskriminacija jer su oni zaista suočeni sa ovim pojavama, i to može da utiče na pružanje kvalitetne zdravstvene zaštite. Podaci pokazuju da više od 50 miliona osoba živi sa epilepsijom, od čega 80 posto njih živi u zemljama koje su nerazvijene, a to uslovljava da tri četvrtine ovih osoba ne dobijaju adekvatan tretman - rekla je dr Ljaljević. Ona ističe da diskriminisanje osoba koje se bore sa ovom rijetkom bolešću proizilazi iz neznanja.
- Mi ne znamo kako da prepoznamo simptome epileptičkog napada, ni kako da se odnosimo prema ovim osobama, kako da tretiramo situaci-
Ministar dijaspore Mirsad Azemović o novom onlajn
je, i usljed toga nastaju neadekvatni postupci, pa zbog toga dolazi do diskriminacije, a to je osnov za razvoj stigme - rekla je dr Ljaljević.
Ljekari su se saglasili da stigma prema osobama koje se bore sa epilepsijom u velikoj mjeri može da naruši kvalitet njihovog života.
-Suština je kako da prepoznajemo pacijente sa epilepsijom - da naučimo da prepoznamo njihove potrebe, strahove, sve ono zbog čega su zabrinuti i da damo na značaju njihovim problemima, da ih izvučemo iz anonimnosti, da im olakšamo život. Oni su negdje na marginama društva zbog stalno prisutnog straha od epileptičkog napada, zbog straha da će ostati bez posla, da se neće moći ostvariti u ulozi roditelja i slično - kazala je neurolog dr Sabrina Hadžismanović
Dodala je da moraju da se iskoriste dostupni resursi kako bi se istakao njihov značaj, mogućnosti liječenja, od dijagnostike, terapije, socijalne i emotivne komponente koje ih prate kroz život.
Podsjetila je da su u Crnoj Gori rađena istraživanja na temu stigme, te da su pokazala da je vrlo važno raditi na edukaciji mladih u školama - kako da prepoznaju znake epileptičkog napada, kako da pomognu osobi koja se nalazi u epileptičkom napadu, ali kako i smanjiti diskriminaciju prema ovim osobama.
Nataša Bulatović, u ime Nacionalne organizacije za rijetke bolesti kazala je da se danas u javnosti mnogo više govori o ovoj bolesti, nego što je to bilo ranije. Ona je ispričala da je udruženje osnovano prije deset godina, te da se prije toga nije znalo da postoje rijetka oboljenja. Istakla je na važnost što se danas otvoreno o svemu govori… B. PRELEVIĆ
Usluga registracije dijaspore ostvaruje se elektronski, putem portala eUprava.me. Pripadnik dijaspore-iseljenik podnosi prijavu popunjavanjem digitalnog obrasca dostupnog na portalu, a zatim unosi potrebne podatke. Nakon podnošenja prijave, nadležni organ vrši veri kaciju podataka - poručio je Azemović podataka - poručio
PODGORICA - Od 10. marta na zvaničnom sajtu Ministarstva dijaspore dostupan je Registar građana Crne Gore u dijaspori – projekat koji ima za cilj da objedini podatke o našim iseljenicima širom svijeta i time unaprijedi saradnju države sa dijasporom. Inicijativu je pokrenulo Ministarstvo dijaspore u partnerstvu sa Ministarstvom javne uprave, a, kako ističe ministar Mirsad Azemović, riječ je o jednostavnom, savremenom i sigurnom načinu registracije koji poštuje visoke standarde zaštite ličnih podataka.
JEDNOSTAVAN
OBRAZAC
- Riječ je o jednostavnom onlajn obrascu, koji omogućava unos podataka. Vodili smo računa da registraciona forma ne bude previše komplikovana - kazao je Pobjedi
ministar Mirsad Azemović. Zajedno sa kolegama iz Ministarstva javne uprave, koji su im partneri na ovom projektu, uspjeli su da naprave da registraciona forma bude osim na crnogorskom, još i na engleskom, turskom i španskom jeziku.
- Ovo iz razloga jer se engleski jezik koristi širom svijeta, dok smo se za španski i turski jezik odlučili zbog naše stare dijaspore u Latinskoj Americi i Turskoj. Svakako, radićemo i ažuriranje softvera vremenom i Registar dijaspore će dodatno biti dostupan i na albanskom i njemačkom jeziku - istakao je Azemović.
On smatra da je ovo odlična prilika da pozove sve pripadnike naše dijaspore da se registruju, kako bi na temelju tih podataka donosili efikasnije i preciznije politike.
- Usluga registracije dijaspore ostvaruje se elektronski, putem portala eUprava.me.
Pripadnik dijaspore-iseljenik podnosi prijavu popunjavanjem digitalnog obrasca dostupnog na portalu, a zatim unosi potrebne podatke, pri čemu su određeni podaci obavezni, dok su drugi opciono dostavljeni uz prethodnu saglasnost. Nakon podnošenja prijave, nadležni organ vrši verifikaciju podataka - kazao je Azemović napominjući da se evidencija vodi u elektronskoj formi, a podaci se koriste isključivo u svrhu jačanja saradnje Crne Gore sa dijasporom, u skladu sa propisima o zaštiti ličnih podataka. Naglasio je da je usluga namijenjena predstavnicima dijaspore-iseljenika, tj. crnogorskim državljanima i drugim licima porijeklom iz Crne Gore, koji žive u inostranstvu i koji Crnu Goru doživljavaju kao svoju matičnu državu ili državu porijekla i baštine je kao demokratsku, nezavisnu, suverenu i građansku.
Ministar Azemović podsjeća da Crna Gora ima veliki broj pripadnika stare dijaspore koji danas žive u Turskoj i Latinskoj Americi.
- Mi smo kroz kontakte sa predstavnicima udruženja poslali sve potrebne informacije u vezi sa Registrom dijaspore i vjerujemo da će naša udruženja, ali i predstavnici DKP-a raditi na promociji Registra, jer je interes države Crne Gore da dobije podatke o svojoj dijaspori - navodi Azemović dodajući da je ovaj projekat najavio da kada je izabran za ministra dijaspore, i nakon što je u veoma kratkom roku vidio da kao država nemamo realne i potpune podatke o našoj dijaspori.
- Tada sam najavio izradu Registra dijaspore. Ovo je prvi korak na planu mapiranja i identifikovanja naše dijaspore. Sada je pred nama dosta posla, jer ćemo na bazi podataka koje dobijamo kroz Registar kreirati politike saradnje sa dijasporom - istakao je Azemović.
GARANTOVANA
ZAŠTITA
Što se tiče zaštite ličnih podataka budući da je Registar rađen u saradnji sa Ministarstvom javne uprave, uz saglasnost Agencije za zaštitu ličnih podataka i slobodan pristup informacijama, važno je, kako je istakao ministar Azemović, napomenuti da su podaci prikupljeni putem ove ankete u potpunosti zaštićeni, čime je garantovana visoka zaštita privatnosti svakog lica. Azemović naglašava da je re-
Povećan broj predstavki Evropskom sudu za ljudska prava, tokom prošle godine država isplatila 6,4 miliona eura
gistar dostupan na zvaničnom sajtu Ministarstva dijaspore, gdje će se podnositi prijave pripadnika dijaspore-iseljenika.
- Ministarstvo dijaspore će takođe putem Javnog konkursa za raspodjelu sredstava za finansiranje projekata i programa nevladinih organizacija omogućiti promociju i sprovođenje medijskih kampanja ovog registra, budući da NVO mogu svojim djelovanjem doprinijeti boljoj informisanosti pripadnika dijaspore o registraciji, njenom značaju i mogućnostima koje ista pružakazao je Azemović dodajući da svakako, očekuju i podršku medija, uspješnih i istaknutih pojedinaca.
- Već smo pripremili kako da strateški radimo na promociji Registra i mogu reći da sam veoma zadovoljan reakcijom naše dijaspore prvih dana od kako je Registar u funkcijiističe Azemović.
Navodi da je cilj ovog registra prikupljanje preciznih podataka o broju, starosnoj strukturi, profesijama i lokacijama crnogorskih iseljenika širom svijeta.
- Registar će koristiti napredno softversko rješenje i omogućiti bolje planiranje i implementaciju politika prema našim ljudima u inostranstvu, i predstavljaće osnovu za dalji rad Ministarstva dijaspore - kaže Azemović dodajući da građani koji se registruju neće imati direktne beneficije ili olakšice, ali će dati svoj skroman doprinos u formi registracije, kako bi se na kvalitetniji način moglo pristupiti kreiranju strateških projekata i aktivnosti, koje će biti u korist registrovanih građana.
- Takođe, država će konačno dobiti bazu svoje dijaspore koja je veoma brojna - kaže Azemović.
On podsjeća da kao država imamo naše ljude koji žive širom svijeta, a koji su uspješni profesori, doktori, inžinjeri, IT stručnjaci, biznismeni, sportisti.
- Upravo zahvaljujući podacima iz Registra pripadnika dijaspore, mi ćemo kao Ministarstvo, ali i kao država biti u prilici da ostvarimo komunikaciju sa našim ljudima, da ih dodatno povežemo sa državom. Smatram da je to trenutno najveći benefit, posebno za državu - zaključuje Azemović. Nada KOVAČEVIĆ
PODGORICA – Kancelarija Zastupnika Crne Gore pred Evropskim sudom za ljudska prava u Strazburu je tokom prošle godina zabilježila značajan porast žalbi građana, kojih je samo tokom 2024. godine bilo 51. Povećan je i broj presuda koje je Evropski sud donio u odnosu na Crnu Gorubilo ih je devet.
U Izvještaju Kancelarije zastupnika je navedeno i da je po osnovu presuda i odluka Evropskog suda za ljudska prava donijetih protiv Crne Gore 2024. godine, država blagovremeno, u rokovima koje je odredio taj sud, isplatila 6.400.264,22 eura. Predstavkama kojih je prošle godine bilo 51, a koje su obuhvatale 151 osobu, građani su se najviše žalili zbog dužine trajanja postupaka pred Ustavnim sudom Crne Gore - 38 predmeta (74 odsto) žalbi koje su se odnosile navodno na povredu prava na pravično suđenje zbog dužine trajanja postupaka pred tim sudom.
Ostalih 13 se odnosilo na povrede prava na slobodu i sigurnost, povredu prava na pravično suđenje, prava na imovinu zbog neizvršenja pravosnažnih i izvršnih domaćih sudskih odluka, prava na slobodu izražavanja. Zbog odbijanja nadležnih državnih organa da podnosiocu predstavke dostave tražene informacije i to na osnovu odluka koje navodno nijesu bile obrazložene i donijete u skladu sa zakonom - bilo je sedam predstavki.
Da je tokom prošle godine podnijeto mnogo više žalbi, njih 51, nego prethodnih pet godina pokazuje i statistika prema kojoj je tokom 2019. bilo sedam,
Predstavkama kojih je prošle godine bilo 51, a koje su obuhvatale 151 osobu, građani su se najviše žalili zbog
dužine trajanja postupaka pred Ustavnim sudom Crne
Gore - 38 predmeta (74 odsto) žalbi koje su se odnosile navodno na povredu prava na pravično suđenje zbog dužine trajanja postupaka pred tim sudom
naredne godine četiri, tokom 2021. godine pet, 2022. godine je zabilježeno 19, a 2023. godine osam.
Broj presuda koje je tokom prethodnih pet godina donio Evropski sud za ljudska prava protiv Crne Gore je ukupno 30. U 2019. godini donijete su tri presude, tokom 2020. ih je bilo i najviše – 10. U 2021. godini podaci govore da je bilo pet, 2022. godine tri, a pretprošle godine nijedna, a prošle devet.
ZA „DAKIĆEVCE“ NAJVIŠE NOVCA
U 2024. godini Evropski sud za ljudska prava objavio je šest odluka protiv Crne Gore (koje obuhvataju ukupno 85 lica) kojima je predstavke izbrisao sa liste predmeta, jer su podnosioci predstavki i država postigli poravnanja.
Od 6,4 miliona koliko je Evropski sud dosudio, 6.286.448,82 se odnosilo na isplatu potraživanja 605 bivših radnika privrednog društva „Radoje Dakić“ AD Podgorica - u stečaju. Još 113.815,40 eura je isplaćeno po osnovu šest sudskih odluka, od čega 87.390 eura zbog prekomjerne dužine trajanja postupaka pred Ustavnim sudom Crne Gore, 2.050 eura zbog prekomjerne dužine trajanja postupaka pred upravnim organima, a iznos 24.375,40 eura na ime isplate potraživanja bivšeg radnika privrednog društva „Radoje Dakić“ AD Podgorica - u stečaju.
Iznos koji je Crna Gora isplatila prošle godine zbog povreda prava, a na osnovu presuda Evropskog suda u Strazburu je najveći za posljednjih pet godina.
U 2020. godini je isplaćeno 4.588.771,17 eura, naredne godine 17,980 eura, a u 2022. godini su građani koji su tužili državu dobili 445.198 eura. Pretprošle, 2023. godine je država isplatila 18,688 eura.
PREPORUKE INSTITUCIJAMA
Zastupnica Crne Gore Katarina Peković, koja je na toj funkciji od februara prošle godine, na osnovu Izvještaja za-
dužila je Ministarstvo pravde da formira registar koji će obuhvatiti tačan broj neizvršenih pravosnažnih odluka sudova donijetih protiv privrednih društava koja su nekada bila u državnom vlasništvu, a sada su u većinskom ili manjinskom državnom vlasništvu. Ministarstvo pravde treba da izvrši analizu da li je u cilju efikasnog rješavanja tih stečajnih postupaka neophodno izvršiti izmjene niza zakona. Ministarstvo prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine treba regionalnim komisijama za povraćaj i obeštećenje Podgorica, Bar i Bijelo Polje da naredi da urade opsežnu analizu svih predmeta u radu pred tim komisijama i sačine planove za efikasno okončanje. Peković je dala preporuku Ustavnom sudu da u cilju obezbjeđivanja prava na pravično i javno suđenje sačini opsežnu analizu svih predmeta u radu Ustavnog suda Crne Gore u cilju izdvajanja onih predmeta koji su u radu duže od tri godine kako bi se ubrzao njihov završetak. Ustavni sud treba i da označi sve predmete koji su u radu duže od tri godine kao prioritetne i definiše fiksne rokove za njihovo okončanje. Upravnom sudu se preporučuje da preduzme mjere kojima bi se smanjila prekomjerna dužina trajanja upravno-sudskih postupaka, a posebno onih postupaka koji se već više puta („ping-pong“) nalaze pred tim sudom. Preporučeno je Privrednom sudu da nađe mjere kako bi se skratili stečajni postupci. Zatupnica je Vrhovnom državnom tužilaštvu i Tužilačkom savjetu preporučila da sprovedu kontrolu primjene Uputstva VDT i izrade analizu rada postupajućih tužilaca u predmetima torture od strane policijskih službenika kako bi istraga u tim predmetima bila brza i nepristrasna. Centru za obuku u sudstvu i državnom tužilaštvu je preporučeno da nastavi organizaciju obuka na temu efikasnosti stečajnog postupka i postupka izvršenja. Uprava za ljudske resurse je zadužena da u okviru obuka namijenjenih državnim službenicima uvrsti obuke na temu postupka izvršenja presuda Evropskog suda za ljudska prava. J. MARTINOVIĆ
Završne riječi u predmetu protiv bivšeg direktora i službenika Uprave za nekretnine odložene za 31. mart
PODGORICA - Izno-
šenje završnih riječi u predmetu protiv bivšeg direktora Uprave za nekretnine Dragana Kovačevića i pripadnika njegove kriminalne organizacije juče je u Višem sudu u Podgorici odloženo za 31. mart kako bi se odbrana upoznala sa izmijenjenim činjeničnim stanjem u optužnici, koje je prezentirala tužiteljka Maja Janković.
Kovačević se tereti da je uz pomoć pripadnika kriminalne organizacije koju je formirao prisvajao vrijedne parcele „na pjeni od mora“.
Osim Kovačevića, na optužnici su i Ana Lakićević-Grdinić, Veselin Tomašević, Krsto Pavićević, Danilo Jovanović, Danko Kovačević, Sanja Popović, Aleksandar Boljević i podgorička kompanija ,,Geo&Arh“.
Oni se ter ete za stvaranje kriminalne organizacije, protivpravno zauzimanje zemljišta, više djela zloupotrebe službenog položaja, falsifikovanje isprave i iznudu.
Kovačević je uhapšen 23. decembra 2020. godine kada je SDT okončalo izviđaj po prijavi Aleksandra Gazivode čiji je suvlasnički dio vile u Tivtu, koju je izgradio sa Kovačevićem, mimo njegovog znanja prepisan na ime
Danka Kovačevića, sina bivšeg direktora Uprave za nekretnine.
Nakon hapšenja Kovačević je
24. februara naredne godine, propustom tužilaštva da traži produženje pritvora, pušten na slobodu, nakon čega je nestao. U julu 2021. godine naloženo je da se za njim raspiše i potjernica.
Kovačević je 30. decembra 2022. godine pred sudom negirao da je formirao kriminalnu organizaciju preko čijih pripadnika je zloupotrebljavao položaj u državnim organima i prisvajao vrijedne parcele ,,na pjeni od mora“. On je ustvrdio da je, suprotno optužbama Specijalnog tužilaštva, cijeli radni vijek radio na tome da zaštiti državnu imovinu.
- Odbacujem sve tačke optužnice. Kroz svoj rad borio sam se protiv protivpravnog zauzimanja zemljišta u državnoj svojini. U životu nijesam formirao kriminalnu organizaciju, a 2011. godine nijesam imao ni volju ni želju da formiram bilo kakvu
kriminalnu organizaciju –ustvrdio je Kovačević. Sa druge strane, svjedok oštećeni Aleksandar Gazivoda je pred sudom kazao da je bivši direktor Uprave za nekretnine Dragan Kovačević na ime svog sina Danka nezakonito uknjižio i njegov suvlasnički dio luksuzne vile u Tivtu koju su zajedno gradili.
Kada je objekat uknjižen na mlađeg Kovačevića, Gazivoda tvrdi da je tog trenutka kapitulirao pred državnim organima i prihvatio posljednju ponudu za isplatu od 80.000 eura što je predstavljalo samo dio njegovih ulaganja. Prilikom kontrole optužnice, advokati okrivljenih su istakli da je ono čime se Specijalno tužilaštvo bavilo u optužnici u nadležnosti Upravnog suda jer se radi o upravnom postupku u vezi sa objektom na parceli u zoni Morskog dobra koji pri tom još nije okončan.
B. R.
Odluka Višeg suda u postupku protiv bivšeg direktora Uprave policije
Presuda Slavku
Stojanoviću 28. marta
PODGORICA – Izricanje presude bivšem direktoru Uprave policije Slavku Stojanoviću za zloupotrebu službenog položaja zakazano je za 28. mart,
kazala je za Pobjedu savjetnica Višeg suda u Podgorici Ivana Vukmirović. Nekadašnji direktor policije Slavko Stojanović, prema op-
AKCIJA SPECIJALNOG TUŽILAŠTVA: Na podgoričkom Specijalnog policijskog odjeljenja uhapsili vlasnika
PODGORICA – Vlasnik firme „Tehnomax“ Vesko Petranović i trojica policajaca - Marko Đurišić, inspektor u CB Podgorica u Odjeljenju za potrage, Dražen Vukadinović i Davor Lukačević i još tri osobe uhapšeni su juče po nalogu Specijalnog državnog tužilaštva zbog sumnje da su članovi kriminalne organizacije koja se dovodi u vezu sa švercom cigareta.
Osim njih, službenici Specijalnog policijskog odjeljenja uhapsili su Ratomira Obrenića, Branka Čelića i Dejana Jokića
Uhapšeni su sinoć privedeni u Specijalno državno tužilaštvo, gdje su do zaključenja broja saslušavani na okolnosti šverca cigareta.
Iz ove institucije se nijesu oglašavali povodom hapšenja sedam osoba.
Kako saznaje Pobjeda, policajac Vukadinović je sestrić Petranovića.
Po nalogu Specijalnog državnog tužilaštva 27. decembra prošle godine, uhapšen je i Saša Pekić zbog sumnje da je na čelu kriminalne organizacije koja je, navodno, švercovala cigarete.
U istoj akciji tada su uhapšeni i Srđan Jokić, Goran Janketić, Nikola Glomazić, policajci Dragan Backović , Pre -
drag Vučurović i Predrag Mijušković
ŠveRceR ska Šema Pekića je tužilaštvo označilo kao organizatora grupe koja se bavila krijumčarenjem cigareta preko Luke Bar od 2019. do 2022. godine. Uloga policijskih službenika u poslu krijumčarenja cigareta bila je da pripadnicima grupe javljaju gdje se nalaze policijske patrole kako bi nesmetano prolazili bez kontrole policije. Podsjećamo, Backović je hapšen i u februaru prošle godine takođe zbog učešća u šverc cigareta. U akciji policije tada je uhapšeno više osoba, ali se na optužnici našlo manje imena. U avgustu prošle godine Specijalno državno tužilaštvo podiglo je optužnicu protiv šestočlane kriminalne grupe - Milana Rogača, Radoja Rabrenovića, Milete Simanića, Mirka Mijuškovića, Milana Vukadinovića i Jovana Miletića, kojima se na teret stavlja krijumčarenje cigareta u Crnoj Gori i Bosni i Hercegovini. U spisima Specijalnog državnog tužilaštva opisane su uloge članova kriminalne grupe, gdje se za Backovića navodi da je bio zadužen za preuzimanje novca od prodatih cigareta i da ga prenosi preko granice u Crnu Goru. Novac je dalje predavan nalogodavcima, koji su ga, kako sumnjaju istražitelji, stavljali u legalne tokove u
Crnoj Gori. U jednoj turi, kako sumnja tužilaštvo, za nelegalne cigarete isplaćivalo se i po više stotina hiljada eura. Dio novca isplaćivan je saučesnicima, a ostatak su preuzimale vođe grupe.
Pekić vlasnik viŠe de setina nekRetnina U okviru istrage, Viši sud u Podgorici privremeno je zaplijenio 12 stanova Saši Pekiću, devet poslovnih prostora, 10 garažnih i dva nestambena
Završnim riječima okončano ponovno suđenje optuženima za ubistvo državljanke Ljiljane Simić 2020. godine, presuda 1. aprila
tužnici Specijalnog državnog tužilaštva, 31. marta 2018. godine, naredio je kolegama da u Zeti propuste kamion njegovog prijatelja, u kojem je bilo 125 paketa cigareta bez neophodne dokumentacije, a koje je trebalo da budu oduzete. On je prilikom iznošenja odbrane priznao da je marta 2018. godine zloupotrijebio položaj kada je naložio da se propusti kamion sa cigaretama u vlasništvu njegovog prijatelja.
- Osjetio sam ljudsku potrebu da pomognem prijatelju. Nijesam razmišljao o posljedicama - rekao je ranije Stojanović. Ovaj potez pravdao je velikim pritiskom koji je tada imao zbog loše bezbjednosne situacije u Crnoj Gori. Nekoliko dana nakon propuštanja kamiona sa cigaretama Stojanović je podnio ostavku na mjesto direktora Uprave policije. B.R.
PODGORICA – Advokat
Dušan Jovović juče je u završnim riječima pred Višim sudom u Podgorici zatražio da se Zoran Marić oslobodi optužbe za ubistvo kanadske državljanke Ljiljane Simić usljed nedostatka dokaza da je počinio ovaj zločin na podmukao način iz koristoljublja, početkom septembra 2020. godine kod Herceg Novog.
Oslobađajuću presudu za Radomira Delića zatražila je njegova advokatica Dina Šabotić ističući da je tokom suđenja dokazano da nije pomogao Mariću u izvršenju zločina.
Sa druge strane, tužiteljka
Danka Ivanović-Đerić ostala je u cjelosti pri optužnici i predložila sudu da Marića i Delića oglasi krivim i kazni po zakonu. Sudija Veljko Radovanović zakazao je izricanje presude za 1. april. Apelacioni sud je ukinuo presudu kojom je Marić u prethodnom postupku pred Višim sudom osuđen na 40 godina robije, dok je Delić oslobođen optužbi. Prije iznošenja završnih riječi, advokat Dušan Jovović je porodici pokojne Simić izrazio žaljenje zbog njenog gubitka. On je potom predočio sudu da nijedan personalni i materijalni dokaz tužilaštva nije opovrgao Marićevu jasnu, nedvo -
smislenu i objektivnu odbranu u kojoj je tvrdio da nije počinio zločin za koji se tereti. -Tužilaštvo a i sud u prethodnoj presudi stav o Marićevoj krivici temelje isključivo na odbrani saoptuženog Delića. Iskazi Delića pred sudom i iz faze istrage su u potpunoj koliziji, zbog čega smatram da ni u kom slučaju ne može biti vjerodostojan da bi ga sud cijenio u pogledu utvrđivanja krivice optuženog Marića – kazao je advokat Jovović.
On je istakao da je Delićev iskaz iz istrage, gdje navodi da je Marić uzeo nešto sa zemlje i udario Ljiljanu u potiljak, suprotan obdukcionom nalazu prema kome je kod Simić nastupila nasilna smrt usljed
podgoričkom aerodromu službenici „Tehnomaxa“ i još šest osoba
prostora uknjiženih na njega, njegovu blisku porodicu i firmu čiji je on osnivač.
Osim toga, zabranjeno mu je raspolaganje nad više od 5.000 kvadratnih metara zemljišta, gdje je Pekić evidentiran kao vlasnik ili suvlasnik, te nad računima na kojima se nalazi preko 170.000 eura.
Podsjećaju da Specijalno državno tužilaštvo (SDT) sumnjiči Pekića i još nekoliko lica da su godinama bili uključeni u međunarodni šverc cigareta. Krajem prošle godine Pekić i
kanadske
drugi osumnjičeni su uhapšeni, a istraga je otkrila značajne finansijske nepravilnosti. - Pekić je vlasnik ili suvlasnik više nekretnina velike vrijednosti, dok su njegovi godišnji prihodi, prema podacima Fonda PIO, oko 7.000 eura. Firma čiji je on osnivač takođe posjeduje vrijednu imovinu, ali u finansijskim iskazima ne postoji jasna povezanost između izvora finansiranja i same imovine - istaklo je SDT u svom prijedlogu za privremenu mjeru. J. RAIČEVIĆ
optuženog Delića u cjelosti nejasan, neobjektivan, u međusobnoj koliziji, te kao takav nevjerodostojan u svim bitnim djelovima – kazao je advokat Jovović.
Pripadnik kriminalne organizacije koju je formirao sin bivše predsjednice Vrhovnog suda ostao pri iskazu iz istrage tokom koje je priznao krivicu
PODGORICA – Petar Milutinovć juče je u Višem sudu u Podgorici ostao pri iskazu datom u istrazi tokom koje je sina bivše predsjednice Vrhovnog suda Miloša Medenicu označio kao finansijera šverca cigareta koji su sprovodili uz pomoć podmićenih carinika i lažne dokumentacije.
Nakon što je sutkinja Vesna Kovačević pročitala njegova tri iskaza iz istrage, kada je Milutinović do detalja opisao kako ga je prijatelj Nikola Raičević zbog iskustva u lažiranju dokumentacije za šverc cigareta vrbovao da postane dio ekipe, reagovao je prvooptuženi Miloš Medenica, tvrdeći da ga prvi put vidi u sudnici.
- Speman sam da idem na poligraf da se provjere moje tvrdnje – kazao je optuženi Medenica.
Poznanstvo sa Milutinovićem i učešće u švercu cigareta negirala je i Ivana Kovačević, zaposlena kao carinik u Luci Bar.
Ona je negirala krivicu tvrdeći da nije bila član kriminalne organizacije Miloša Medenice, a da je Milutinovića prvi put u životu vidjela u sudu prilikom privoda kod sudije za istrage.
- Sve što je Milutinović izjavio je neistina. Svoj posao sam radila u skladu sa carinskim propisima i nikada nijedno uputstvo, niti nalog nijesam dobila od bilo koga – kazala je Kovačević.
Ona je na pitanje optužene Vesne Medenice odgovorila da nikada nije sa njom bila u komunikaciji i da nikada nije čula od bilo koga da je dolazila u Luku Bar.
Navodi da nije znala da Medenica ima sina Miloša i da je to saznala kroz ovaj postupak.
Milutinović je u istrazi ispričao da mu je, pošto je izašao iz zatvora 2019. godine, prijatelj Nikola Raičević donio 2.000 eura
i kriptovani telefon.
Kako je ispričao, Raičević mu je ponudio posao oko izbačaja cigareta iz Slobodne carinske zone Luke Bar.
Sin bivše predsjednice Vrhovnog suda kazao je da Milutinovića nije vidio nikada u životu, niti je sa njim razgovarao preko kriptovanog telefona, tražio je da se njegove tvrdnje provjere na poligrafu
nici 200.000 eura da u krivičnom postupku za krijumčarenje dobijem tri godine zatvora – ispričao je Milutinović u istrazi.
Sa Medenicom nije ugovarao cijene, kupovinu i sve ostalo jer je to išlo preko Raičevića. Kaže da je shvatio da su oni drugovi i nije htio da se miješa u to.
On je uz pomoć vlasnika špedicije MB ,,Šped“ DOO Bar, Marjana Bevenje i Steva Karanikića pravio lažne papire koje su korumpirani carinici prihvatali za mito od 80.000 eura za izlazak dva kamiona. - Bevenji i Karanikiću za ta dva kamiona išlo je po 30.000 eura a carini po 10.000 eura.
stiskanja za vrat najvjerovatnije šakama.
- Obdukcioni zapisnik u cjelosti opovrgava iskaz optuženog Delića, koji ni u jednom dijelu ne opisuje da je optuženi Marić stiskao Simić za vrat – kazao je advokat Jovović. Suprotno iskazu koji je dao u istrazi, Delić je pred sudom ispričao da nije tačno da je osmatrao makadamski put, kako mu je to navodno Marić rekao, već je samo stajao pored automobila, jer nije htio da smeta.
Delić je, kako advokat Jovović primjećuje, pred sudom naveo da je od Marića i Simić bio udaljen 200-300 metara i da nije mogao da vidi što se dešavalo. - Jasno se zaključuje da je iskaz
On je osporio i kvalifikaciju tužilaštva da je Marić počinio teško ubistvo na podmukao način iz koristoljublja.
Podsjećamo, Simić je nestala 6. septembra 2020. kada je iz Kotora, gdje je živjela posljednjih šest mjeseci, krenula u Kanadu gdje je provodila ostatak godine. Njen nestanak prijavila je prijateljica koja je Simić trebala da vozi na aerodrom u Dubrovnik. Neposredno prije dogovorenog polaska prijateljica je pozvala, ali joj je telefon bio isključen.
Prijateljica Ljiljane Simić, nakon više pokušaja da je dobije, obavijestila je policiju.
Organizovana je potraga u koju se uključila i porodica ubijene žene. Utvrđeno je da se Simić nije ukrcala na let za Kanadu za koji je ranije kupila kartu.
B. R.
- Kako nijesmo imali finansija za kupovinu cigareta, u priču je ušao Miloš Medenica. Tada mi je ponudio pomoć da platim Raičeviću i Mede-
Te prilike su mi rekli da 10.000 eura ide za Ivanu Kovačević i izvjesnog Gorana iz Podgorice, koji nije vođa smjene, nego radi u smjeni u kojoj
je Zarubica, čije ime ne zna, vođa smjene – ispričao je Milutinović.
Tarifa za vođu smjene ili podmićenog carinika, prema riječima Milutinovića je najmanje 10.000 eura, a smatra da su se neki i bolje prodavali.
On je kazao da je u vrijeme izbačaja, imao nanogicu i nije nigdje izlazio, pa je sve što je trebalo završavao preko kriptovanog telefona.
Pojasnio je i da nakon izlaska robe iz Slobodne carinske zone Luke Bar nije znao dalji tok kretanja cigareta, osim što je znao da roba ide za Miloša Medenicu.
Komunikacija sa Medenicom, kako je kazao Milutinović, preko kriptovanog telefona trajala je oko mjesec i po, krajem 2019. godine, nakon čega je Miloš promijenio PIN kripte.
Milutinović:
Govoreći o firmi „Kopad Company“, Petar Milutinović je kazao da su je osnovali preko okrivljenog Luke Bakoča kojeg je optužio da je bio jako neodgovoran i da je uvijek kasnio i da je on dobijao određeni iznos novca u slučaju da nešto uradi. Izbačaj na „Kopad“, koliko se mogao sjetiti, pokušali su četiri puta u toku 2020. godine, i to negdje na proljeće i u septembru
2020. godine. Naglasio je da je „Kopad Company“ u ovim izbačajima učestvovalo kao kupac kontejnera koji su im trebali za potrebe izbačaja cigareta. - Ovo smo radili preko „Kopada“, jer nijesmo imali gotove papire i operativu za „Royal Company“, a „Kopad“ je imao Raja Raičevića koji je uradio ovu papirologiju. Mi smo za ove potrebe
kupili dva kontejnera i sa njima su urađena prva dva izbačaja. Nakon ovih izbačaja mi smo na ovim kontejnerima skinuli stare brojeve, jer kontejneri imaju registarske oznake, i stavili nasumično nove, jer smo dugo u ovom poslu, znamo kako to ide, prva četiri su slova, a nakon toga sedam brojeva kao oznake kontejnera, ispričao je Milutinović.
On je naveo da poslovi u vezi sa izbačajem cigareta nijesu bili poznati svim carinicima u Slobodnoj carinskoj zoni. - Bevenja i Karanikić su radili lažnu potvrdu da u kontejnerima izlazi polietilen koja potvrda se davala radnicima lučkog obezbjeđenja da ne bi postavljali puno pitanja, koju su oni nakon toga bacali, a carini se predavala ova dokumentacija da je roba navodno otišla na „Port Of Adriu“. Branioci optuženih koje je Milutinović naveo kao aktere u poslu šverca cigareta zatražili su da se njegovi iskazi pred tužiocem izuzmu iz spisa predmeta kao pravno nevaljani dokaz, što je sud odbio. Advokati su bili saglasni u stavu da je Milutinović u istrazi dao takve optužujuće iskaze kako bi za sebe pribavio određene benefite kao što je nepredlaganje pritvora kao i mogućnost za dobijanje statusa svjedoka saradnika. Na optužnici su Miloš i Vesna Medenica ali i policajci Milorad Medenica , službenici Uprave carina i prihoda Ivana Kovačević, Goran Jovanović, špediteri Marjan Bevanja i Savo Karanikić, zatim bivši fudbaler Luka Bakoč i Vasilije Petrović, sin vlasnika kompanije „Cijevna komerc“. Za pripadništvo u kriminalnoj organizaciji tereti se i Marko Popović, Bojan Popović, Darko Lalović, Petar Milutinović, Nikola Raičević i Radomir Raičević k ao i firma „Kopad Company“ iz Nikšića. Bojana ROBOVIĆ
Nikšić: Služba zaštite i spašavanja prošle godine intervenisala 1.497 puta
Gasili su vatrogasci 44 šumska požara, a zbog tehničkih intervencija su na teren izašli 371 put. Prevezli su 248 cistijerni pitke vode, tri puta više nego godinu ranije. Spasioci su nastavili obuku za spašavanje iz ruševina usljed zemljotresa, njih 12 je postali su instruktori za simulatore plamenih udara, a desetorica su nastavila je ronilačku obuku, po međunarodnim standardima
VATRA PROGUTALA OBJEkTE: Požar u naselju
NIKŠIĆ – Služba zaštite i spašavanja Nikšić prošle godine imala je ukupno 1.497 intervencija, što je 598 više u odnosu na 2023. godinu kada ih je bilo 899. Najviše posla su imali u julu i avgustu kada su intervenisali 247, odnosno 353 puta.
Gotovo polovina intervencija se odnosi na požare – bilo ih je ukupno 756, što predstavlja povećanje u odnosu na 2023. godinu kada su vatrogasci intervenisali 491 put. To je navedeno u izvještaju o radu Službe (komandir Slavko Tadić) za 2024. godinu koji je objavila Opština.
AKCIJE
Radi gašenja požara u stambenim objektima, u 2024. godini operativno je djelovano uku-
pno 74 puta. Čak 47 intervencija bilo je na dimnjacima (64 odsto), u podrumima tri, unutrašnjost objekata 21, a na krovovima dvije. Gasili su vatrogasci 44 šumska požara, 178 puta je gorjelo nisko rastinje, a 32 puta obavili su ostale intervencije (gorjelo je smeće, trava...)
Zbog tehničkih intervencija vatrogasci i spasioci su na teren izašli 371 put (godinu ranije 345). Između ostalog riječ je o akcijama vađenja utopljenika (četiri), izvlačenje stradalih iz havarisanih vozila (14), transport bolesnika (14), otvaranje stana (44), asanacijaisušivanje zemljišta (60)...
GORJELO RASTiNJE: Požar u Ozrinićima
Za obnovu opreme 90.000 eura
Tokom 2024. godine nabavljena je lična i kolektivna oprema ukupne vrijednosti skoro 90.000 eura: baterijske hidraulične makaze sa rezervnim baterijama i noževima (jedan), zaštitne radne čizme (73 para), ronilačko suvo odijelo i pododijela za njih (72 komada); patike za spašavanje u poplavama (10 pari), majice kratkih rukava (235 komada), odijela za ronioce (10 komada),
izrada amblema za radne uniforme, čizme za prilaz vatri (osam pari). Kroz projekat „Podrška EU za bolji sistem upravljanja rizicima od katastrofa u prekograničnoj oblasti – Zajednički odgovor“, koji realizuje NVO FORS Montenegro Služba zaštite i spašavanja dobila je vrijednu vatrogasno-spasilačku opremu i komandno-vatrogasno vozilo u vrijednosti od 38.187 eura (četiri ronilačka
kompleta, kompresor za punjenje ronilačkih boca, po deset digitalnih ručnih radio-stanica (tetra sistem veze) i slušalica za digitalne ručne stanice, kao i komandno-vatrogasno vozilo MG ZS sa svjetlosnom i zvučnom signalizacijom). U sklopu ovog projekta, pripadnici Službe učestvovali su u vježbama i obukama koje su održane u Mostaru i Nikšiću – piše u izvještaju.
kOLA ši N: Izmijenjena odluka o jednokratnim socijalnim davanjima
Bebama od 500 do 2.000 eura
– Tokom prošle godine je prevezeno za potrebe pravnih i fizičkih lica ukupno 248 cistijerni pitke vode, što predstavlja znatno povećanje u odnosu na 2023. godinu, kada smo imali 86 intervencija ovoga tipa – navedeno je u izvještaju.
OBUKE
Služba je nastavila saradnju sa Ambasadom Turske i Turskom agencijom za saradnju i koordinaciju (TIKA), koja je krajem maja u Nikšiću organizovala višednevnu obuku za spašavanje iz ruševina usljed zemljotresa, u sklopu projekta „Jačanje kadrovskih i tehničkih kapaciteta Službe zaštite i spašavanja Nikšić“ –Modul osnovne obuke za traženje i spašavanje iz ruševina. Pored teorijske nastave, vršena je i praktična obuka na jednom napuštenom objektu u predgrađu Nikšića koji su međunarodni instruktori iz Bosne i Hercegovine i Turske označili kao najpogodniji za praktičnu obuku. – Tom prilikom za 30 spasilaca iz naše službe dodijeljeni su sertifikati o završenoj obuci. Kao rezultat ove saradnje, dodijeljena je vrijedna oprema za spašavanje iz ruševina u vrijednosti od 8.821 eura, koja se sastoji od motorne testere za rezanje betona, elektropneumatskih čekića različite snage za štemovanja, udarnih čekići i dr. koja može poslužiti i za mnoge druge tehničke intervencije. Početkom novembra realizovana je međunarodna obuka u simulatorima plamenih udara u saradnji sa Javnom vatrogasnom postrojbom iz Ivanić Grada (Hrvatska) i tom prilikom 12 pripadnika Službe uspješno je završilo obuku, odnosno postali su instruktori za obuku u ovim simulatorima. Takođe, deset vatrogasaca spasilaca je nastavilo je ronilačku obuku, po međunarodnom verifikovanom programu i standardima Internacionalne asocijacije za nitroks i tehničke ronioce – IANTD – navedeno je u izvještaju o radu Službe u 2024. godini. D. ŠAKOVIĆ
KOLAŠIN – Izmjenama
Odluke o jednokratnim socijalnim davanjima, znatno je povećana podrška koja se do sada izdvajala iz gradske kase za novorođenčad. Pomoć će biti veća i tri puta, a kako ističu predlagači iz Sekretarijata za društvene djelatnosti, poslove opšte uprave i kadrovska pitanja i na taj način će pokušati da se uspori negativan prirodni priraštaj koji je sve intenzivniji na području kolašinske opštine.
Izmjenom postojeće odluke, naknada za prvorođeno dijete biće 500 umjesto dosadašnjih 150 eura. Roditelji će za drugorođeno dijete u mjesto dosadašnjih 200, dobiti 600 eura. Za treće dijete će umjesto dosadašnjih 250, dobiti 700 eura, a za četvrto umjesto 300 – dobiće 800 eura. Za peto i svako sljedeće će umjesto dosadašnjih 350, biti dodijeljeno 900 eura.
Za novorođene blizance podrška, odlukom o izmjeni jednokratnih socijalnih
davanja, iznosi 1.000 eura, duplo više nego sada, dok će trojke dobiti 2.000 umjesto dosadašnjeg iznosa od 1.000 eura.
– Kolašin kontinuirano bilježi negativan prirodni priraštaj. Takođe se smanjuje broj upisane djece u školske i predškolske ustanove. Prisutan je i stalni rast iseljavanja što je potvrđeno i na posljednjem popisu. Predložena odluka i povećanje pomoći za novorođenu djecu je jedna vrsta podrške za građane koji ostaju da žive u Kolašinu – navedeno je u obrazloženju prijedloga odluke. Podaci govore da prethodnih godina nijesu u potpunosti iskorišćena sredstva za naknadu za svako novorođeno dijete. Tako je za 2022. godinu bilo planirano 15.000, a ostvareno 10.000 eura. Za 2023. godinu je planirano 14.000, a ostvareno je 11.750 eura, za 2024. godinu planirano je 15.000, a ostvareno je 12.150 eura. Podrška u 2025. godini, sa izmjenama u odluci za jednokratna socijalna davanja, iznosiće 30.000 eura D. DRAŠKOVIĆ
Parove kojima je neophodna medicinski potpomognuta oplodnja da bi se ostvarili kao roditelji, Opština će podržati sa ukupno 10.000 eura. Toliko je za tu vrstu podrške planirano ovogodišnjim budžetom. Javnim pozivom su precizirani kriterijumi, način i postupak raspodjele. Tako će 4.000 eura biti dodijeljeno parovima u bračnoj ili vanbračnoj zajednici koji su iskoristili pravo na liječenje neplodnosti postupcima medicinski potpomognute oplodnje na teret troš-
kova obaveznog zdravstvenog osiguranja. Podršku od 1.000 eura dobiće oni koji počinju ili su započeli liječenje neplodnosti. Kriterijumi za raspodjelu su godine žene, broj zajedničke djece, broj neuspjelih pokušaja medicinski potpomognute oplodnje, visina mjesečnih prihoda supružnika, a uzimaće se i obzir i specifične životne okolnosti podnosilaca zahtjeva. Prošlogodišnjim budžetom je za medicinski potpomognutu oplodnju iz budžeta izdvojeno 8.000 eura.
Pljevlja: Raspisan konkurs za izradu idejnog arhitektonskog rješenja za tri sportska objekta
PLJEVLJA – Ministarstvo prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine raspisalo je nacionalni konkurs za izradu idejnog arhitektonskog rješenja za objekat poluolimpijskog bazena i multifunkcionalne sportske sale u Pljevljima.
– Cilj konkursa je da se dobije funkcionalno i prepoznatljivo idejno arhitektonsko rješenje koje će, prije svega, zadovoljiti propisane uslove i postići maksimalno usaglašavanje svih aspekata preciziranih Konkursnim zadatkom, pri čemu je od ključnog značaja privođenje namjeni cjelokupnog sportsko-rekreativnog kompleksa – navedeno je u konkursu.
Projekat je uvršten u Plan za oporavak Pljevalja. Ujedno je dio sportsko-turističkog centra koji, između ostalog, čine i centar za smještaj sportista, sportska hala i tereni i gradski stadion.
SPORTSKI KOMPLEKS
Lokacija na kojoj je planirana izgradnja je površine 4.877 m². Nalazi se između važnih lokaliteta sa ambijentalnim i pejzažnim vrijednostima – sportsko-rekreativna zona, koju čine Sportski centar ,,Ada“ i gradski stadion, zatim zone Milet bašte i gradskog parka. U neposrednom okruženju su zone četinarske šume, rijeka Breznica, kao i zona starog parka na padini. – Objekat zatvorenog poluolimpijskog bazena i multifunkcionalne sportske sale projektovati kao jedinstveni sklop, odnosno kao slobodnostojeći objekat u okviru parcele, u skladu sa susjednom sportskom dvoranom Ada. Zelene površine kompleksa moraju zauzimati minimum
Lokacija na kojoj je planirana izgradnja površine je 4.877 kvadratnih metara i dio je sportsko-rekreativnog kompleksa. Bazen će biti dimenzija 25x12 metara, tribina će imati 260 mjesta. Pored njega biće izgrađen još jedan manji, dimenzija 12x12 metara, za neplivače. Projekat je uvršten u Plan za oporavak Pljevalja
20 odsto od površine lokacije – navedeno je u konkursnom zadatku.
Poluolimpijski bazen treba da bude projektovan u skla-
du sa FINA standardima, dimenzija 25x12,5m a za neplivače okvirnih dimenzija 12x12m (dubina do 1,20 m, omogućava učenje plivan -
BIJELO POLJE – Imao je sreće sredovječni muškarac na kojeg je, dok je prolazio Ulicom slobode, pala grana sa obližnjeg drveta. Samo ga je okrznula po leđima.
Takva opasnost vreba od starih stabala, visokih po više od 20 metara, na javnim površinama, a posebno u gradskom, dječjem i Parku pjesnika.
Direktor Komunalnog preduzeća Lim Muradif Grbo-
vić saopštio je za Pobjedu da je upoznat da su neka stabla i grane potencijalna opasnost za građane. No, kaže da ih ne smiju uklanjati na svoju ruku. – Ne smijemo da uklanjamo stabla i grane dok to ne odobri nadležni sekretarijat – kazao je Grbović. Riječ je o Sekretarijatu za stambeno-komunalne poslove i saobraćaj. I sekretar Duško Ružić saglasan je da ima stabala koja su potencijalna opasnost za prolaznike. Ali, to nije ni njihova nadležnost. – Iako to nije naša nadležnost iniciraćemo kod nadležnih službi da se taj problem riješi. Postoji opštinska komisija čija je nadležnost da vodi računa o drveću na javnim površinama te je za očekivati da će oni reagovati na adekvatan način, i u okviru zakonitosti –kazao je Ružić. No, dodaje da ,,komunalci imaju otvoren nalog da u okviru svojih radnih aktivnosti orezuju drveće na javnim površinama, i to kada dozvole vremenski uslovi“. B.Č.
ja neplivača, sve programe „akva aerobika“ kao i plivanje). Tribine će imati 260 sjedišta. Zahtijeva se i minimum 30 parking mjesta za posjetioce kao i parking mjesta za zaposlene, a od ukupnog broja najmanje pet odsto treba da bude namijenjeno osobama sa invaliditetom.
KRITERIJUMI
Od radova se očekuje da, ponude rješenja koja će karakterisati jedinstvenost u arhitektonskom oblikovanju te optimalno funkcionalno rješenje planiranih programskih sadržaja.
Konkurs je otvoren do 30. maja.
Najbolji rad će odabrati žiri: predsjednica Mirka Đurović (Studio Arhient, predstavnica Inženjerske komore Crne Gore) i stručni članovi arhitekte Dragana Radulović, arhitekta (Studio „Dijalog.Arhitektura.Urbanizam“), Andrej Mitrović (Studio „M-PRO“), Ljiljana Đondović,
M.Urb. (Opština Pljevlja) i Vojislavka Đurđić, dipl. prostorni planer (predstavnica Ministarstva prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine).
Nagradni fond iznosi 46.000 eura. Za prvu nagradu je namijenjeno 23.000 eura, drugu 14.000 eura, treću 8.000 eura, a po 3.000 eura za dva otkupa.
Lokacija se nalazi između važnih lokaliteta sa ambijentalnim i pejzažnim vrijednostima – sportsko-rekreativna zona, koju čine Sportski centar ,,Ada“ i gradski stadion, zatim zone Milet bašte i gradskog parka. U neposrednom okruženju su zone četinarske šume, rijeka Breznica, kao i zona starog parka
– Očekuje se inovativan pristup kod prostornih i arhitektonsko - oblikovnih rješenja kao i kod upotrebe materijala, u skladu sa namjenom objekta. Konkursno rješenje treba da omogući kvalitetnu i adekvatnu vezu između svih funkcionalnih cjelina. Sve potrebne prostore i opremu je potrebno dimenzionisati u skladu sa normativima i standardima. Kada je riječ o arhitektonskim vrijednostima, koncept treba bazirati na
optimalnom i funkcionalnom arhitektonskom rješenju, koje demonstrira viziju savremenog arhitektonskog pristupa. Rješenje treba da zadovolji kriterijume u pogledu organizacije prostora, vodeći računa o doživljaju i estetici objekta kao i o proporcijama u odnosu na zatečeno okruženje, imajuću u vidu racionalnost prilikom definisanja sadržaja objekta – navedeno je, pored ostalog, u konkursu. D.ŠAKOVIĆ
Osnovci uče kako da pruže prvu pomoć
CETINJE - Volonteri Crvenog krsta Prijestonice tokom prethodnih dana obišli
su više obrazovnih ustanova, gdje su držali obuke iz pružanja prve pomoći.
Crvenokrstaši Prijestonice boravili su u osnovnim školama ,,Boro Vukmirović“ na Ri jeci Crnojevića,, kao i u OŠ ,,Lovćenski partizanski odred“.
– Cilj nam je da što više djece i mladih nauči kako da reaguje u hitnim situacijama i da pravovremenom reakcijom pomogne svakome čije zdravlje i život su ugroženi – poručuju iz Crvenog krsta Cetinja. Volonteri su takođe su organizovali i druženje djece iz vrtića ,,Zagorka Ivanović“ sa članovima Kluba starijih, koji radi pri Crvenom krstu i time pokazali šta u praksi znači međugeneracijska saradnja na djelu. Ovo druženje volonteri su iskoristili da na zanimljiv i edukativan način, kroz igru i crtanje najmlađima približe rad Crvenog krsta, ali i značaj volontiranja. J. Đ.–P.
Glumac Izudin Bajrović za Pobjedu povodom uloge kralja Nikole u predstavi
PODGORICA - Dokumentarni film „Poslednji nomadi“ u režiji Petra Glomazića i Biljane Tutorov biće predstavljen na programu „CPH:Roughcut 2025“, u sklopu filmskog festivala „CPH:DOX 2025“ u Kopenhagenu. U sklopu prezentacije biće prikazan petnaestominutni isječak filma, koji se nalazi u ranoj fazi montaže (rough cut).
Film „Poslednji nomadi“ predstavlja potresnu porodičnu i ekološku dramu koja prati polunomadsku majku i kćerku Garu i Nadu u njihovoj borbi za očuvanje tradicionalnog načina života i zaštiti planine
od militarizacije, gdje se priča o nasilju nad ženama preslikava na nasilje nad prirodom. „CPH:Roughcut“ je novi segment „CPH:Forum“ industrijskog programa festivala dokumentarnog filma u Kopenhagenu, koji predstavlja projekte u ranoj fazi montaže koji traže distributere, prodajne agente, predstavljanje na festivalima i druge oblike prikazivanja. Program se održava tokom Industrijske sedmice „CPH:DOX“ festivala u Kopenhagenu, koji traje od 19. do 30. marta.
Projekat „Poslednji nomadi“ prethodno je podržao Filmski centar Crne Gore. R. K.
Otvorene prijave za kreativne radionice ,,Kotor je naš!“ Što u gradu fali ili ga
ima i previše
PODGORICA - Kulturni
centar ,,Nikola Đurković“, Dramski studio Prazan prostor, NVO Expeditio i Fondacija ,,Don Branko Sbutega“ pozvali su sve mlade od 15 do 30 godina da se prijave na kreativne radionice ,,Kotor je naš!“. - Ove interdisciplinarne radionice su prilika da kroz umjetnost i kreativni proces istražiš svoj odnos prema Kotoru - što je to što ti smeta, što bi voljela/o da promijeniš, što ti u gradu fali ili ga čak ima i previše! Teme kojima ćemo se baviti su identitet, kriminal, zavisnosti, baština, obrazovanje, kultura i budućnost grada… Sagledaj svoju perspektivu u Kotoru i perspektivu Kotora sa tobom – ističe se u pozivu. Radionice uključuju pozorište, film, muziku, pisanje, slikanje, ekologiju, psihologi-
Nova izložba radova Milijane Vujović
kamena“ u Podgorici „Poslednji nomadi“ u Kopenhagenu
Priroda čovjeka se ne mijenja bez obzira na to u kojem vijeku ili milenijumu živimo. Progres postoji u nekom tehničkom smislu, ljudi su smislili dosta toga što im olakšava život, a pogotovo su unaprijedili sredstva kojima je moguće oduzeti tuđi život, pa ako je to progres, onda smo progresivni. Ali nagoni koji nas navode na zlo su ostali nepromijenjeni od postanka čovjeka – istakao je Bajrović
PODGORICA – Naš nacionalni teatar prošlog mjeseca obnovio je jednu od najizvođenijih predstava u istoriji crnogorskog pozorišta – ,,Princezu Kseniju od Crne Gore“ koju je, kao i onu iz 1994. godine, režirala Radmila Vojvodić, koja potpisuje i tekst komada. Predstavu, koja je od premijere imala nekoliko izvođenja, podgorička publika imaće priliku da vidi i sjutra veče, u 20 sati, na Velikoj sceni CNP-a, na Svjetski dan pozorišta.
ju i arhitekturu, a kroz njih će zainteresovani imati priliku i prostor da kritički promišljaju o važnim pitanjima sopstvene zajednice i uz to razvijaju različite umjetničke vještine. ,,Mladi Kotor“ je projekat inspirisan i svojevrstan je nastavak projekta „Koto(r)oKotoru“ koji su realizovali NVO Expeditio i građani Kotora. Ovaj projekat je za temu imao probleme grada Kotora. Predstava je ostavila značajan trag u društvenom tkivu grada, a imala je i zapažen život po pozorišnim scenama u regionu (Hrvatska, Bosna i Hercegovina, Srbija). Kreativne radionice počinju tamo gdje je predstava „Koto(r)oKotoru“ stala. Posljednja rečenica u predstavi bila je: „Kotor je naš“. Prijava se može poslati na link https://forms.gle/Hf6FM4noRA4m8Mye6. A. Đ.
,,Izgnanička tugovanka doma Petrovića“ podnaslov je predstave koji sublimira tematski okvir ,,Prineze Ksenije“: gubitak crnogorske državnosti 1918. i egzil dinastije Petrović Njegoš. Ipak, kako je i Vojvodić kazala uoči premijernog izvođenja obnovljene predstave (7. februar), ova ,,Princeza Ksenija“ nije išla ,,putem nekog pukog rimejka“ već je svoju političnost tražila u savremenosti. Bosanskohercegovački glumac, rodom iz Pljevalja, Izudin Bajrović maestralno je na scenu donio lik kralja Nikole, kroz čiju sudbinu je prikazana i tragedija čitave crnogorske države. On je za Pobjedu govorio o aktuelnosti ,,Princeze Ksenije od Crne Gore“, ulozi kralja Nikole, pritisku koju ova uloga sa sobom nosi...
POBJEDA: Predstava povezuje traumatične događaje iz 1918. godine sa savremenim društvenim tenzijama u Crnoj Gori. Kako vidite tu paralelu i zbog čega je važ-
no što je ,,Princeza Ksenija od Crne Gore“ obnovljena baš danas?
BAJROVIĆ: Ne usuđujem se analizirati stvari o kojima nemam dovoljno saznanja, ali ono što je sigurno jeste da su sva naša društva na ovim prostorima opterećena traumama iz prošlosti, jer je istorija ovih prostora istorija sukoba.
Takođe je činjenica da je ovo pogodno tlo za manipulisanje tim traumama i da ih nedobronamjerna politika vrlo lako može oživjeti i poslužiti se njima za pokretanje novih sukoba.
Značajno je govoriti o takvim burnim dešavanjima kroz umjetnost, jer umjetnost, ako je umjetnost, ne ma-
nipulira, ona otvara pitanja i navodi na razmišljanje, a ako dobro razmislimo možda ćemo i dovesti u pitanje racionalnost neprekinutog lanca sukoba i mržnje.
POBJEDA: Koliko ste lično doživjeli ovu ulogu koja se bavi (unutrašnjim) egzilima i sudbinom Crne Gore, pogotovo uzimajući u obzir da ste rođeni u Pljevljima?
BAJROVIĆ: Kao glumcu mi je posao da pokušam što je moguće više doživjeti ličnom svaku ulogu i pronaći unutrašnju motivaciju lika za činjenje. Odgovornost prema ulozi u ,,Princezi Kseniji“ je bila tim veća jer se radi o istorijskoj ličnosti, jednoj od najvažnijih u istoriji Crne Gore i
to u ne tako davnoj prošlosti. Da sam osjećao određenu vrstu pritiska to je sigurno, ali je time i moj zadatak bio izazovniji, a to je nešto što može biti i kočnica i pokretač. Pokušao sam to okrenuti u svoju korist i možda sam djelimično uspio. POBJEDA: Kako je posjeta dvorcu na Cetinju uticala na Vaše razumijevanje lika kralja Nikole i njegove intimne, porodične dinamike?
BAJROVIĆ: Bila mi je želja da posjetim dvorac, koji je sada muzej i posjetio sam ga. Dvorac je možda skroman u odnosu na neke druge dvorce u nekim velikim i moćnijim državama, ali za razliku od njih on odiše i nekom intimom u kojoj možemo zamisliti bli-
Crnogorska kinematografija predstavljena na Međunarodnom filmskom festivalu u Sofiji
PODGORICA - Izložba radova crnogorske slikarke Milijane Vujović pod nazivom ,,Tajne kamena“ od juče je postavljena u galerijskom prostoru Hotela ,,Crowne Plaza Podgorica“ i može se pogledati do 1. maja. Izložba predstavlja sintezu pejzaža, svjetlosti i vremena, kroz koje umjetnica istražuje harmoniju prirode i nasljeđa. Kamen, trava, nebo i stećci postaju nosioci priče u njenom slikarskom izrazu, dok slojevite kompozicije otkrivaju metafizičku tišinu i bezvremenost prostora. Izložba će omogućiti posjetiocima da u prijatnoj atmosferi hotela uživaju u djelima Milijane Vujović, čiji su radovi već prepoznati i izlagani u Crnoj Gori i širom Evrope. A. Đ.
PODGORICA - Crnogorska kinematografija predstavljena je na 29. izdanju Međunarodnog filmskog festivala u Sofiji. Na festivalu su prikazana tri filma koja je podržao Filmski centar Crne Gore, a direktorica Filmskog centra Aleksandra Božović učestvovala je na panelu o regionalnoj saradnji. Dugometražni igrani film „Obraz“ („The Tower of Strength“), crnogorskog reditelja Nikole Vukčevića, učestvovao je u takmičarskoj selekciju „Best Balkan Film Award“. U ovoj ka-
tegoriji takmičilo se dvanaest balkanskih filmova. Film je realizovan uz podršku Filmskog centra Crne Gore. Od filmova koje je Filmski centar podržao na konkursu za sufinansiranje manjinskih koprodukcija predstavljena su ostvarenja „Svemu dođe kraj“ reditelja Rajka Grlića i „Majka Mara“ rediteljke Mirjane
Karanović. Ovom prilikom Rajko Grlić je dobio nagradu grada Sofije („Sofia Award“), koju dodjeljuje Opština Sofija za izuzetnu rediteljsku karijeru i doprinos evropskoj kinematografiji. Direktorica Filmskog centra Crne Gore Aleksandra Božović učestvovala je na panelu „Kako koproducirati sa Bal-
kanom“, gdje se razgovaralo o distribuciji balkanskog i evropskog filma u regionu. Na panelu je zaključeno da su svi partneri spremni da nastave saradnju u cilju stvaranja šire publike, popularizacije evropskog filma i promovisanja zajedničkih vrijednosti. - Cilj je stvaranje publike koja prepoznaje vrijednost evrop-
predstavi ,,Princeza Ksenija od Crne Gore“
skost članova kraljevske porodice, a kroz eksponate koji su njima pripadali, moguće je i naslutiti individualnost svakog od njih ponaosob.
POBJEDA: Kralja Nikolu je u predstavi iz 1993. godine tumačio Mihailo Miša Janketić. Jeste li zbog toga osjećali određenu dozu pritiska i da li ste se ugledali na njegovu interpretaciju kralja Nikole?
BAJROVIĆ: Naravno. Kao što sam već rekao bilo je dosta toga u radu na predstavi što je moglo predstavljati opterećenje, pa tako i činjenica da je prije mene tu ulogu igrao veliki glumac Miša Janketić. Opet, s druge strane sam to doživio i kao određenu čast. Ja prethodnu postavku predstave nijesam imao priliku gledati, pa tako se nijesam mogao ugledati na tu interpretaciju ni svjesno, a ni nesvjesno, što je dobro za mene. A opet, volio bih da sam mogao pogledati tu izvedbu, jer je, siguran sam, bila izuzetna.
POBJEDA: Nakon premijere u Podgorici kazali ste da je zanimljivo ,,kako se sve ponavlja, i kako se vraća, kao moda“. Da li to znači da ne vjerujete u progres ljudske vrste i civilizacije?
BAJROVIĆ: Već sam u odgovoru na prvo pitanje rekao nešto na tu temu pa da se ne ponavljam. Priroda čovjeka se ne mijenja bez obzira na to u kojem vijeku, ili milenijumu živimo. Progres postoji u nekom tehničkom smislu, ljudi su smislili dosta toga što im olakšava život, a pogotovo su unaprijedili sredstva kojima je moguće oduzeti tuđi život, pa ako je to progres, onda smo progresivni. Ali nagoni koji nas navode na zlo su ostali nepromijenjeni od postanka čovjeka. Nadajmo se da su i nagoni za činjenje dobra opstali koliko-toliko.
POBJEDA: Istakli ste, nakon izvođenja u Podgorici, i
POBJEDA: Kako vidite
trenutnu društveno-političku klimu na nekadašnjem jugoslovenskom prostoru i smatrate li da će makar ove današnje generacije zaobići rat?
BAJROVIĆ: Pa ne treba biti pretjerano mudar da bi se zaključilo da se ovaj prostor ni najmanje nije smirio i da smo stalno na nekoj temperaturi koja je blizu tačke ključanja, da nas neprestano podsjećaju što se sve može ponoviti ako ne budemo ,,slušali“. A koga su zmije ujedale i guštera se boji. Što može jedan mali čovjek, koji se ni za što ne pita, reći osim da se nada i želi da će nove generacije biti pošteđene, ali ako pogledamo što se, ne tako daleko, događa, teško je biti optimista.
da ,,ne postoji generacija na ovim prostorima da nije bar jedan rat preživjela“. Kako je rat uticao na Vašu umjetničku karijeru, kako je obilježio Vaš život i kakvi ste izašli nakon svih lomova i turbulencija 90-ih?
BAJROVIĆ: Činjenica je da su sve prethodne generacije doživjele ratne strahote, neke i više puta. Činjenica je i da te strahote ostavljaju neizbrisive posljedice kako na individuu, tako i na kolektiv, pa su tako ostavile posljedice i na mene. Ali isto tako mogu reći da je bavljenje umjetnošću u tako teškim vremenima neuporedivo sa bavljenjem umjetnošću u bilo kom drugom vremenu. Mislim da suštini pozorišta nikada nijesmo bili bliži nego kada smo stvarali pozorište u tako teškom vremenu kao što je bilo vrijeme opsade Sarajeva i potpuno nehumanih uslova života. A. RADOVIĆ
ske kinematografije. Crna Gora doprinosi ovom procesu kroz koprodukcije i međunarodnu saradnju. Filmski centar Crne Gore radi na promociji na-
ših filmova na međunarodnoj sceni i jačanju regionalne saradnje za razvoj kinematografije na Balkanu - izjavila je Božović. R. K.
CZK Tivat gostovao u Kazalištu Marina Držića sa predstavom Jagoša Markovića
PODGORICA – Predstava ,,Ćelava pjevačica“ Ežena Joneska, koju je režirao Jagoš Marković, produkcija Centra za kulturu iz Tivta, izvedena je pred punom salom Kazališta Marina Držića u Dubrovniku, što je ujedno i prvi put da je jedna tivatska pozorišna predstava gostovala na dubrovačkoj sceni. Predstava je ispraćena sa velikim oduševljenjem i pozdravljena ovacijama.
U pitanju je posljednja Markovićeva režija čuvenog Joneskovog komada, prvog koji je rumunsko-francuski dramski pisac napisao, jednog od onih koji je bio uzus novog žanra polovinom prošlog vijeka –teatra apsurda. ,,Ćelava pjevačica“ govori o usamljenosti, a u komadu, klasično za Joneska, u fokusu je prekid komunikacije i nemoć da se uspostavi bilo kakav smislen dijalog. Marković je radnju iz Londona preselio u Boku Kotorsku, u stan jedne gospodske kotorske familije, a čitava predstava adaptirana je na bokeški govor. Hrvatski reditelj i direktor KMD iz Dubrovnika Paolo Tišljarić je nakon predstave za HRT podsjetio da su prošle nedjelje oni gostovali u Tivtu sa predstavom ,,Cvilidreta“, te da će za Svjetski dan pozorišta, sjutra, u Tivtu gostovati sa predstavom ,,Vidi kako Lokrum pere zube“, koju je
upravo on režirao. Direktor CZK Tivat Goran Božović je za Hrvatsku radio-televiziju kazao da su za prvi put i novo poglavlje saradnje došli sa najboljom, najnagrađivanijom predstavom koju imaju i koja je na dosadašnjih 11 festivalskih učešća osvojila čak 32 nagrade.
- Dakle, najbolje za početakrekao je Božović. Momčilo Otašević, koji tumači Gospodina Lazarija, kazao je za HRT nakon izvođenja da mu je to jedna od najdražih uloga i, uopšteno, najdražih predstava.
- Nažalost, Jagoševa posljednja predstava s kojom gostujemo po cijelom regionu već dvije godine i još ćemo – istakao je on.
Prema riječima Olge Odanović, Marković je ,,želio da se ova predstava radi na jednom lokalnom nivou“.
- Odnosno na bokeškom, zato što je dobro poznavao Boku i taj mentalitet i svi smo se radovali tome – rekla je Odanović.
Marković je za ,,Ćelavu pjevačicu“ dobio svoju posljednju nagradu u karijeri – plaketu ,,Ivana Tomičić“ za poseban doprinos teatru i festivalu ,,Purgatorije“. Primajući nagradu 18. avgusta 2023. godine, tridesetak dana prije nego što je preminuo, Marković je kazao da se nada ,,da je sve do sada bilo, i da će i dalje biti onako kako zaslužuje jedinstveni, za mene i
mikro i makro kosmos zvani Boka Kotorska“. - Živjela Boka! Pripada joj samo najbolje. Iskreno se nadam, uz sve čestitke za ovaj fenomenalan festival, da se dogodine vidimo i na njegovoj staroj sceni, na Bući – rekao je tada Marković. Osim Otaševića i Odanović, glumačku podjelu čine: Branko Vidaković, Dubravka Drakić, Branimir Popović i Sandra Bugarski. Prevod po bokeški i scenski govor potpisuje Neven Staničić, kostimografiju Jagoševa ćerka Marija Marković-Milojev, scenografiju Tara Lazarević-Kisić, dizajn svjetla Radomir Stamenković, a inspicijent je Slavka Nelević An. R.
Slovački film „Invalid“ prikazan na Cetinju, prisustvovali ambasadori više zemalja
gorski jezik Boban Batrićević istakao je da je slovačka diplomatija dala veliki doprinos za obnovu crnogorske nezavisnosti.
PODGORICA - Slovački film „Invalid“ prikazan je u galeriji Centra za kulturu na Cetinju, uz prisustvo ambasadora Slovačke, Austrije i Ukrajine.
Kako prenosi Cetinjski list, „Invalid“ je crna komedija u režiji Jonaša Karaseka, a radnja filma zbiva se tokom turbulentnih 1990-ih godina. Prije projekcije filma obratio se ambasador Slovačke u Crnoj Gori Boris Gandel
- Nakon tragičnih i tužnih dana s početka godine, željeli smo da vam donesemo malo kulture i, barem možda, malo smijeha – ako je to uopšte moguće. Ovim putem želim da se zahvalim direktorici Centra za kulturu Jeleni Milošević i profesoru Bobanu Batrićeviću, sa kojima smo organizovali projekciju ovog filma – ka-
Sa projekcije filma na Cetinju
zao je Gandel, prenosi Cetinjski list.
Ambasador je najavio da će predsjednik Slovačke Peter Pelegrini u maju posjetiti Crnu Goru, te da će tom prilikom sa Cetinjem biti potpisana dva ugovora. - Prvi ugovor odnosi se na
bratimljenje Cetinja i grada Košice, gdje se nalazi sjedište našeg predsjednika, dok drugi ugovor predviđa saradnju između Filozofskog fakulteta iz Preševa i Fakulteta za crnogorski jezik i književnost –kazao je Gandel. Profesor Fakulteta za crno-
- Ne smijemo zaboraviti da su ambasadori, diplomate i ministri poput gospode Miroslava Lajčaka i Františeka Lipke mnogo učinili 2006. godine, kada su u ime Evropske unije pratili proces crnogorskog referenduma, čime je Slovačka pozicionirana kao jedna od važnih zemalja za Crnu Goru. Naša država je, nažalost, uzvratila time što nemamo diplomatsko predstavništvo u Bratislavi, ali se nadam da će se to ispraviti u godinama koje dolaze - istakao je Batrićević, prenosi Cetinjski list. Događaju su prisustvovali ambasador Ukrajine u Crnoj Gori Oleg Gerasimenko , ambasador Austrije u Crnoj Gori Kristijan Štajner kao i delegacije ambasada Hrvatske i Slovenije. Projekcija filma organizovana je u saradnji sa Ambasadom Slovačke, Centrom za kulturu i Fakultetom za crnogorski jezik i književnost. R. K.
VAŠINGTON - Sjedinjene Američke Države saopštile su juče da su postigle odvojene dogovore s Ukrajinom i Rusijom o bezbjednoj plovidbi Crnim morem, piše Rojters.
Iz Vašingtona je saopšteno i da je postignut odvojeni dogovor o zabrani napada na energetsku infrastrukturu u obje zemlje, prenosi Jutarnji list. Bijela kuća poručila je da će Vašington pomoći Moskvi da pristupi svjetskim tržištima poljoprivrednih proizvoda i đubriva. Gardijan je objavio da dogovori uključuju i stavke o zabrani korišćenja komerci-
Kad je riječ o američko-ukrajinskim pregovorima, Bijela kuća je rekla da želi da omogući razmjenu ratnih zarobljenika, puštanje zarobljenih civila te povratak nasilno transferisane ukrajinske djece.
Kad je riječ o američko-ruskim pregovorima, Bijela kuća rekla je da će pomoći Rusiji da ponovo pristupi svjetskim tržištima poljoprivrednih proizvoda i đubriva i da spusti cijene pomorskog osiguranja.
kacijskoj platformi Telegram objavilo Ministarstvo odbrane Ukrajine sadrži stavku u kojoj stoji da ruska vojna plovila ne smiju da napuste istočni dio Crnog mora te da bi se njihov odlazak na to područje smatrao kršenjem dogovora.
- Ukrajina bi se u tom slučaju imala pravo braniti – rekli su iz Ministarstva odbrane Ukrajine.
sjednika Trampa. Ako prekrše, evo dokaza: tražimo sankcije, tražimo oružje - rekao je Zelenski. Rusija je potvrdila da je Moskva pristala da obezbijedi sigurnu plovidbu Crnim morem.
Rusija je dodala da će s Amerikom osmisliti mjere za prekid napada na rusku i ukrajinsku energetsku infrastrukturu. Ipak, poručuju da mirovni sporazum na Crnom moru zavisi od nekoliko stavki. Kremlj je rekao da će mirovni sporazum stupiti na snagu nakon što se uklone sankcije s ruskih banaka koje učestvuju u međunarodnoj trgovini hranom i đubrivom te nakon što se ponovo spoje na sistem za međunarodna bankovna plaćanja SWIFT. SAD saopštile da su postigle važan
jalnih plovila u vojne svrhe. SAD kažu da su Ukrajina i Rusija pristale da razviju mjere za implementaciju ranije postignutog dogovora o zabrani
napada na energetsku infrastrukturu. Iz Vašingtona je dodato da će Ukrajina i Rusija raditi na postizanju čvrstog i dugotrajnog mira.
Radiće i na tome da poveća ruski pristup lukama i platnim sistemima između Ukrajine i Rusije.
Rezime američko-ukrajinskih pregovora koji je na komuni-
Najveće antivladine demonstracije u Turskoj u protekloj deceniji, ministar policije izjavio da je uhapšeno 1.500 osoba
Predsjednik Ukrajine Volodimir Zelenski rekao je juče da mirovni sporazumi koji se tiču Crnog mora i energetske infrastrukture odmah stupa na snagu. Zelenski je dodao da će od predsjednika SAD Donalda Trampa tražiti još vojne i finansijske pomoći ako ih Rusija prekrši.
- Ako Rusi prekrše ovo, onda imam direktno pitanje za pred-
ISTANBUL - U Turskoj je uhapšeno oko 1.500 osoba usred najvećih antivladinih protesta u zemlji u proteklih deset godina, izjavio je juče turski ministar unutrašnjih poslova Ali Jerlikaja.
Protesti su izbili 19. marta kao odgovor na hapšenje gradonačelnika Istanbula Ekrema Imamoglua, glavnog političkog rivala predsjednika R edžepa Tajipa Erdogana. Imamoglu je suočen s optužbama za korupciju koje njegovi podržavaoci nazivaju politički motivisanim. Turski ministar unutrašnjih poslova Ali Jerlikaja je na mreži X objavio da je 1.418 osumnjičenih uhapšeno zbog „ilegalnih demonstracija“, od kojih je gotovo 1.000 u pritvoru. Osudio je sve koji su „uvrijedili“ članove Erdoganove porodice.
Pritvoreni su optuženi za učestvovanje u neovlašćenim demonstracijama ispred
kancelarije suspendovanog gradonačelnika Istanbula Ekrema Imamoglua, objavila je državna novinska agencija Anadolija. Snimak
grupe kako psuje Erdoganovu pokojnu majku ranije je kružio društvenim mrežama, no video-zapise nije bilo moguće nezavisno potvrditi.
Imamoglu, koji je u zatvoru zbog optužbi za korupciju i suočava se s posebnom istragom zbog optužbi za terorizam, osudio je uvrede na X-u, ali ponovno je obećao da će uzvratiti svim legitimnim sredstvima protiv, kako kaže, puča. Najžešći sukobi između demostranata i policije – koja je upotrijebila suzavac i gumene metke – odigrali su se u okolini trga Saračane, blizu gradske administracije. Demonstracije kojima je svjedočio Radio Slobodna Evropa u Kadikoju, istorijskom centru azijskog dijela Istanbula, bile su mirne. Radio Slobodna Evropa je razgovarao sa nekoliko demonstranata u Kadikoju, gdje su mladići i djevojke sa tetovažama marširali zajedno sa starijim demonstrantima sa štakama, a učesnici su nosili portrete Imamoglua.
Jedna žena koja je nosila tursku zastavu i predstavila se samo imenom – Merve - rekla je da protest „nije samo zbog hapšenja Imamoglua.“ - Ova zemlja je zlostavljana godinama, korupcija je visoka, a ljudska prava su prekršena. Protiv svega toga protestujemo - rekla je Merve, 44-godišnja učesnica protesta, za Radio Slobodna Evropa. Imamoglu je uhapšen 19. marta u svom domu, zajedno sa desetinama drugih, u okviru istrage o korupciji. On je 23. marta izabran da bude kandidat opozicione Republikanske narodne stranke (CHP) za predstojeće predsjedničke izbore u Turskoj 2028. godine.
Protesti protiv njegovog hapšenja nastavili su se u brojnim gradovima širom Turske tokom prošle sedmice uprkos zabrani vlasti.
Jerlikaja je optužio neke demonstrante da su ,,terorisali“ ulice. Tokom demonstracija u Kadikoju 23. marta, atmosfera je bila manje zastrašujuća nego, kako tvrdi Jerlikaja, s vlasnicima manjih radnji koji su izlazili da pozdrave demonstrante. Jedan prodavac suvenira postavio je Imamogluov portret ispred prodavnice. Murat, 20-godišnji student, koji je dao samo ime iz bezbjednosnih razloga, naglasio je da je Erdogan jedini turski lider pod kojim je živio.
- Erdogan je na vlasti više od dvije decenije. Ne želim to više, želim demokratiju u zemlji - rekao je Murat.
Erdogan je 24. marta izjavio da su protesti zbog zatvaranja Imamoglua, koji je izabran za gradonačelnika Istanbula 2019. godine, postali ,,pokret nasilja“ i da će vlasti smatrati CHP odgovornom za štetu na imovini i povrede policajaca.
Zastave CHP-a bile su posvuda u Kadikoju, gdje je u centralnom trgu bila okačena velika platnena slika Imamoglua. Ovaj trendi kvart je popularan među sekularnim stanovnicima koji posjećuju barove i kafiće. Erdoganova Stranka pravde i razvoja, s druge strane, uživa veliku podršku među religioznijim segmentima turskog društva. Mahmut, taksista iz Kadikoja koji podržava Erdogana, rekao je za Radio Slobodna Evropa da vjeruje da opozicija nije pouzdana.
- Oni su korumpirani. Sve što znaju je da drže lijepe govore i obmanjuju ljude. Ne bi trebalo da ih branimo - rekao je Mahmut.
Kompanije Telekom Srbija, MTEL Crna Gora i m:tel BiH organizovale su osmo izdanje takmičenja srednjoškolaca u izradi aplikacija, pod nazivom ,,Regionalni app izazov“. Ove godine domaćin je bila Podgorica.
Nakon državnih takmičenja u Crnoj Gori, Srbiji i Bosni i Hercegovini, najboljih pet timova iz svake zemlje u finalu se predstavilo inovativnim aplikacijama u okviru kojih su pokazali preduzetnički i stvarateljski duh.
Stručni žiri, koji su činili IT eksperti iz sve tri članice Telekom Srbija grupe, imao je težak zadatak da između 15 sjajnih timova i njihovih 15 aplikacija odabere najbolje. Prvo mjesto podijelili su tim „Brain Labs“ iz Srednje elektrotehničke škole „Vaso Aligrudić“ iz Podgorice sa aplikacijom „NeuroLens“, tim „Team Share“ Gimnazije „Jovan Jovanović Zmaj“ iz Novog Sada sa aplikacijom „Learn&Share“, te tim „Velocity“ iz Gimnazije Banja Luka, sa aplikacijom „Turistico“. - Mnogo nam je značio cijeli ovaj put koji smo prošli od početka decembra, razvoja ideje i kodiranja aplikacije do danas, kada smo pobjednici. Najviše su nam možda značili savjeti žirija koji će nam pomoći da dalje razvijamo i reklamira-
Pobjednici osmog ,,Regionalnog app izazova“
mo aplikaciju. Nagrada nam daje samopouzdanje i potvrdu da je naša ideja prepoznata i da može da zaživi u ovom
društvu - kazao je predstavnik tima „Brain Labs“, učenik ETŠ ,,Vaso Aligrudić“ Đorđije Vujović
Specijalna nagrada za inovativnost „Snaga inovacije –Igor Osmokrović“, ove godine je otišla u kreativne ruke
tima „Gimnazijalke“ iz Gimnazije „Slobodan Škerović“ iz Podgorice za aplikaciju „Motorigrarija“.
Direktor Sektora za strategiju i rizike u kompaniji
MTEL Crna Gora Dušan Radusinović iskazao je zadovoljstvo zbog toga što ova generacija posjeduje i znanje, kreativnost i sposobnost da oblikuje svijet tehnologije.
- Dragi mladi inovatori,
danas ste pokazali da nijeste samo korisnici tehnologije, već i njeni stvaraoci. Vi ste danas na početku, ali ovo je način na koji se stvaraju dobri i uspješni startapovi –u učionici, na takmičenju, u timu koji vjeruje da možete da promijenite svijet. Baš vam tu MTEL može pomoći.
U nama imate iskrene prijatelje koji će vam pomoći da vaše ideje pretočite u stvarnost. Pomoći ćemo vam da otvorite vrata industrije koja je željna stvaralaca kao što ste vi - poručio je direktor Sektora za strategiju i rizike u kompaniji MTEL Crna Gora.
Ekipe Čistoće ponovo očistile prostor kod Stočne pijace, Distributivnog centra i kod Šteka
Ekipe gradskog preduzeća Čistoća ponovo su uklonile velike količine nepropisno odloženog otpada sa prostora kod Stočne pijace, Distributivnog centra i kod Šteka, pored puta Podgorica - Cetinje.
Podsjećanja radi, ekipe gradskih preduzeća Čistoća, Putevi i Deponija prije dva mjeseca su u organizovanoj akciji sa tri lokacije (Adžovića kuće, kod Distributivnog centra i iza Stočne pijace) uklonile 435 tona nelegalno odloženog otpada, a nedugo potom i 79 tona starih guma sa divlje deponije na Ćemovskom polju.
- Loši vremenski uslovi su otežali aktivnosti, ali nas nijesu zaustavili da opet uredimo
ove prostore, uklonivši za pet dana čišćenja ukupno 742 tone (127 kiperskih tura) raznog otpada i to: 392 tone otpada sa prostora kod Stočne pijace, 175 tona otpada kod Distributivnog centra i 175 tona sa lokacije Šteke – naveli su iz Čistoće. Iz ovog gradskog preduzeća mole pojedince da otpad ne odlažu na nedozvoljena mjesta. Ističu da su ovi prostori detaljno očišćeni prije samo dva mjeseca u velikoj akciji gradskih preduzeća, ali su zbog neodgovornog odnosa pojedinaca ponovo devastirani. - Građani kabasti otpad mogu odlagati na propisan način na gradskoj deponiji ,,Livade“ svakog dana od sedam do 15 sati, po cijeni od 10 eura po toni otpada, dok je za građane omogućeno besplatno odlaganje ove vrste otpada na reciklažnim dvorištima, radnim danima od sedam do 21 sat i subotom od sedam do 17 sati – podsjećaju iz Čistoće. I.M.
- Ovo je bilo sjajno iskustvo. Mislim da je veoma bitno za mlade da se pokažu i dokažu u svijetu programiranja. Takmičenje nam je pomoglo i da razvijemo takmičarski duh koji će nam dosta značiti u daljoj budućnosti. Mislim da mladi inovatori nemaju puno samopouzdanja u sebe, ali kada vide veliku kompaniju sa profesionalcima kao što je MTEL da podržava njihove ideje, mislim da će im to dosta značiti za njihovo buduće stvaranje - kazala je članica tima ,,Gimnazijalke“ Ana Radunović Kao nagrada za prvo mjesto na ,,Regionalnom app izazovu“ planirana je posjeta prestižnoj međunarodnoj IT/digital konferenciji za članove timova i mentore. Ove godine to je konferencija ,,Codemotion 2025“ koja se u maju održava u Madridu. Autori najinovativnijih aplikacija i njihovi mentori dobili su na poklon i telefon Samsung Galaxy S 24 Ultra. Takođe, kompanija MTEL je za sve učenike i mentore obezbijedila i edukativno predavanje eminentnog stručnjaka, suosnivača i predsjednika Digitalizuj. me, te programskog direktora konferencije Spark.me, Vladimira Vulića, kao i VR aktivnosti. H. P.
Obilne padavine nijesu značajnije uticale na stabilnost elektrodistributivne mreže
Obilne padavine koje su zahvatile područje Podgorice, Zete i Tuzi nijesu značajnije uticale na stabilnost elektrodistributivne mreže.
Odgovarajući na pitanja Pobjede, iz CEDIS-a je navedeno da je ispad na 35-kilovoltnoj mreži u ponedjeljak (24. marta) u ranim jutarnjim časovima kratkotrajno bez napajanja ostavio korisnike na području Golubovaca, Gornje Zete i Barutane, ali i da to nije zahtijevalo intervenciju njihovih ekipa. Precizirano je da je riječ o području koje se
napaja sa trafostanice ,,Ptič“. - Što se tiče prekida usljed vremenskih neprilika, na 10kV mreži, dio Kuča bio je bez napajanja (sat vremena) usljed ispada dalekovoda. Kada je u pitanju 0,4kV naponski nivo, evidentirano je 35 prijava od korisnika koje se odnose na kratkotrajne prekide u snabdijevanju električnom energijom. Većina tih prijava se odnosila na pojedinačne kvarove i njihovo otklanjanje je zahtijevalo kraće beznaponsko stanje određenog dijela konzuma – navedeno je iz CEDIS -a. I.M.
KVALIFIKACIJE ZA SVJETSKO PRVENSTVO (2. KOLO): Edvin Kuč u 96. srušio Farska Ostrva i zadržao maksimalan učinak ,,sokola“
Ekstaza protiv Farskih Ostrva – to je Crna Gora doživjela i priredila navijačima u drugom kolu kvalifikacija za Svjetsko prvenstvo. Kakva noć u Nikšiću, koliko patnje i nervoze, koliko mučenja, i dvostruko više od toga radosti kada je Edvin Kuč u 96. minutu meča probio farski bedem i donio ,,sokolima“ minimalnu, a ogromnu pobjedu – 1:0. Naši fudbaleri imaju šest bodova iz dva martovska meča, to je bio i cilj pred junsko gostovanje Češkoj, koja ima isti učinak nakon što je sinoć savladala Gibraltar kao gost sa 4:0.
Bilo bi najbolje da se sve što se tiče igre u oba duela ekipe Roberta Prosinečkog izbriše jer ono što su pokazali protiv Gibraltaraca i Farana ne uliva nadu pred okršaje s mnogo jačim rivalima – Češkom i Hrvatskom. Ovakvom igrom ,,sokoli“ će biti bez šansi da se umiješaju u igru makar za drugo mjesto, koje vodi u baraž, ali poslije ovako slatkog trijumfa lakše će se i o tome misliti.
Šest bodova je šest bodova, cilj je ispunjen – a savršen dan crnogorskog fudbala zaokružen. Mlada selekcija pobijedila je BiH u prijateljskom meču, pa omladinska izborila istorijski odlazak na Euro, sve je krunisala ,,A“ reprezentacija.
Teže nego što su mnogi očekivali, ali kao što je Nikola Krstović najavio dan pred meč: ,,Prihvatili bismo da svaku utakmicu odigramo loše, a da pobjeđujemo“. Ne igra se za utisak – koji jeste loš, već za rezultat – koji drži Crnu Goru ,,živom“ uoči nastavka kvalifikacija.
DOBAR POČETAK, PA
VELIKI PROBLEMI
Obećavajući početak imali su ,,sokoli“, prvih desetak minuta igrali su u visokom ritmu, miri-
STADION PROKLJUČAO U NADOKNADI: Edvin Kuč proslavlja gol odluke u 96. minutu
Crna Gora 1
Stadion: Kraj Bistrice. Gledalaca: 3.226
Sudija: Alard Lindhout (Holandija) Gol: 1:0 Kuč u 90+6. Žuti kartoni: Vešović (Crna Gora), Hendrikson (Farska Ostrva)
Crna Gora Farska O. 0 Farska O. 00
Popović Vešović (od 69. Radulović) Vujačić Šipčić A. Vukčević (od 77. M. Vukčević) Lončar (od 46. Kuč) Janković (od 69. Bakić) Marušić Vukotić (od 46. Camaj) Jovetić Krstović
Zaokružili smo lijep dan za Crnu Goru
Strijelac pobjedonosnog gola u 96. minutu u Nikšiću Edvin Kuč nije imao dilemu da je gol regularan i da VAR provjera neće pokvariti radost.
- Lijep dan za sve nas. Čestitam omladincima. Velika i teška pobjeda protiv Farana. Poznati su mi njihovi kvaliteti. Nijesmo im
dozvolili da nas sa prekida iznenade. Do kraja smo vjerovali i iskoristio sam trenutak nepažnje rivala da postignem gol za radost.
Lamhauge Fero Vathamar Edmundson Jensen (od 58. Mneni) Hendrikson Danielsen Davidsen (od 69. Agnarson) Sorensen (od 46. Frederiksberg)
Olsen (od 88. Justinusen) Knudsen (od 46. Kletskard)
Grupa L
Crna Gora – Farska Ostrva 1:0 Gibraltar – Češka 0:4
1. Češka 2 2 0 0 ¸6:1 6
2. Crna Gora 2 2 0 0 4:1 6
3. Hrvatska 0 0 0 0 0:0 0 4. Farska O. 2 0 0 2 1:3 0 5. Gibraltar 2 0 0 2 1:7 0 U narednom kolu (6. juna) sastaće se: Češka – Crna Gora, Gibraltar – Hrvatska.
salo je na rani pogodak jer su i stvorene dvije šanse – pokušaj Stevana Jovetića u četvrtom minutu da odigra petom nije završio asistencijom već loptom u noge farskom igraču, a tri minuta kasnije Marko Vešović je dobacio samo do golmana poslije lijepog proigravanja od strane Milana Vukotića, koji je prvi put dobio šansu u startnih 11. Kad je prošao prvi talas napada igrača u crvenom, igra se prilično promijenila. Farani su sve češće bili na polovini Crne Gore, da bi u 25. bili nadomak vođstva – poslije lijepe akcije skoro cijelog tima Petur Knudsen je iz okreta šutirao pored stative. Sreća je pogledala Crnu Goru, čija igra nije bila loša kao protiv Gibraltara, ali jeste prilično bez ideje kako da se probija čvrsta odbrana gostiju ili kako da se iskoristi prostor koji su Farani ostavljali kada krenu naprijed. Nervozno je kapiten Stevan Jovetić odmahivao rukama, tražio je sigurniji, tečniji pas, drugi način da se stigne do gola od onog koji su praktikovali izabranici
Kapiten ,,sokola“ Stevan Jovetić poslije meča nije krio zadovoljstvo, ali je na početku čestitao našim omladincima istorijski rezultat - plasman na EURO. - Čestitke na izuzetnom rezultatu. Prvi put u istoriji.
To će biti i nama pokretač da u budućnosti i mi dođemo do šampionata Starog kontinenta – istakao je Jovetić. Što se tiče utakmice protiv Farskih Ostrva, kapiten je ukazao na maksimalno borbenu i odgovornu igru rivala.
Ciklus smo počeli sa dvije pobjede i to je najvažnije. Znali smo da neće biti lako, ali uspjeli smo da ostvarimo cilj – istakao je Kuč.
Roberta Prosinečkog.
Nije, ipak, išlo i dugo se ništa zanimljivo nije dešavalo pred golom ekipe sa sjevernoatlantskog arhipelaga. Sve do 30. minuta i odličnog pasa Marka Jankovića za Andriju Vukčevića na drugoj stativi, ali je šut u padu lijevog beka Kartahene završio pored gola.
Sreća je uz Crnu Goru bila i u 34. minutu – Vukotić je previdio da teren nije u najboljem stanju i odigrao je lošu povratnu, lopta je odskočila ispred debitanta BalšePopovića i prešla mu preko noge, pa otišla pored stative. Strah se u tih nekoliko sekundi uvukao među ,,sokole“ i publiku, a dva minuta kasnije umalo ju je Jovetić digao na noge – sa 17 metara umalo je zatresao mrežu.
PROMJENE
Morao je Prosinečki nešto da mijenja na poluvremenu – nedostajalo je i stabilnosti u veznom redu i probojnosti, što je poku-
šao da riješi uvođenjem Edvina Kučai Dritona Camaja umjesto Vukotića i Stefana Lončara EGZALTACIJA
Camaj je unio živost, ali nije imao podršku. Premalo je uradila naša reprezentacija, svaki pokušaj lako je zaustavljao farski bedem. Andrija Vukčević je u 66. izborio samo korner, a šut rezerviste Andrije Radulovića u 73. išao je pravo u golmana. Ofanzivac bečkog Rapida, koji je zamijenio Vešovića, u 77. je poslije kombinacije s Jovetićem pokušao da nađe nekog na drugoj stativi, ali tamo nije bilo nikog – bolje bi bilo da je šutirao. Uradio je to Igor Vujačić u 83. na zanimljiv način s 15 metara – ni taj pokušaj nije završio u mreži.
Šansu da napokon slomi Farane naša selekcija imala je u 87. kada je u kontru lansiran Nikola Krstović, ali napadač Lećea nije bio ni brz ni spretan –
- Teška utakmica. Istrajali smo u igri bez obzira što nijesmo imali rezultat. Nagrađeni smo za borbenost i istrajnost. U fudbalu više nema autsajdera. Farani su to pokazali. Dobro su nam parirali, ali smo na kraju nagrađeni za upornost i borbenost – zaključio je kapiten ,,sokola“ Stevan Jovetić.
iznudio je samo korner. Pet minuta trajalo je zaustavno vrijeme kraj Bistrice po semaforu četvrtog sudije, ali se produžilo taman koliko je trebalo za egzaltaciju kakvu Nikšić ne pamti. Camaj je ubacio loptu u šesnaesterac, dva puta je izblokiran Krstović, ali je lopta došla do Edvina Kuča koji je dokazao da nikad ne razočara. ,,Eksplodirao“ je stadion kraj Bistrice, svi naši igrači ušli su u teren, a sudija svirao kraj čim su Farani krenuli sa centra. ,,Andrija, Andrija, Delibašić Andrija“ – zaorilo se sa tribina jer ovakva pobjeda je savršena posveta našem nekadašnjem reprezentativcu koji je preminuo u srijedu.
Njegov gol u 91. minutu protiv Engleske 2011. odveo je Crnu
Goru u baraž za Euro. Ovaj Kučev pogodak nema toliku važnost, ali ko zna – možda baš on bude još jedan istorijski. N. KOSTIĆ
TBILISI – Stadion: Mikeil Meški. Gledalaca: 500. Sudija: S. Karabajev (Kazahstan). Strijelci: Gegučadze u 7. za Gruziju, M. Perović u 39, Camaj u 58, Kostić u 88. minutu za Crnu Goru. Žuti kartoni: Berelidze, Amisulašvili, Gogsadze (Gruzija), Tadić, M. Perović, Ćetković, Karadžić, Kostić (Crna Gora). GRUZIJA: Sauri, Amisulašvili (od 79. Odikadze), Meparašvili, Nikolaišvili, Gogsadze, Berelidze (od Gvasalija), Peikrišvili, Gegučadze (od 61. Bubuteišvili), Karebašvili, Salija (od 65. Čikovani), Samušia (od 65. Načkebija). CRNA GORA: Milović, Vračar, Karadžić, Tomašević, Maraš, Bulatović, Đukanović (od 75. Ćetković), Vukanić, M. Perović (od 92. F. Perović), Camaj, Tadić (od 57. Kostić). Istorija je ispisana u Tbilisiju! Skoro 20 godina je fudbalska Crna Gora čekala na ovakav rezultat – omladinci su prvi nacionalni tim koji je izborio plasman na Evropsko prvenstvo. Nakon preokreta protiv Gruzije (3:1), u posljednjem kolu runde kvalifikacija, ,,sokolići“ su postali – elita. Jedna od najtalentovanijih generacija učestvovaće na završnom turniru u Rumuniji (od 13. do 26. juna ove godine), gdje će se ukupno naći osam reprezentacija. Kakav uspjeh! ,,Crveni“ su u prvom kolu razigravanja remizirali sa Slovačkom (1:1), u sljedećem su pobijedili Poljsku (1:0), a na kraju domaćina Gruziju – za sedam bodova i prvo mjesto u Grupi 2. Bez najboljeg igrača Vasilija Adžića, koji nije bio u protokolu zbog parnih kartona, sa još nekoliko kadrovskih problema, Crna Gora je smogla snage da ispravi brzo primljeni gol u sedmom minutu. Izjednačio je Marko Perović u 39, a radost saigračima, stručnom štabu i cijeloj naciji podario je Camaj – velemajstorskim pogotkom sa dvadesetak metara u 58. minutu. Za totalnu ekstazu pobrinuo se rezervista Ko-
stić, koji je glavom u 88. zapečatio EURO.
Crna Gora je ušla u meč sa najvećim očekivanjima, sa vjerom da će ovo biti prva fudbalska generacija koja je uradila više nego ijedna ranije.
Ipak, brzo su stvari na terenu krenule u neželjenom smjeru. Prvi ozbiljniji napad domaćina završen je pogotkom. Sudija Karabajev pustio je prednost nakon duela na sredini, po lijevoj strani pobjegao je Samušija i prizemnim dodavanjem kroz šesnaesterac pronašao usamljenog saigrača iz napada – Gegučadzea. Uslijedio je tačan udarac sa desetak metara, a lopta je na putu do mreže prošla između par naših defanzivaca i golmana Milovića Gubili su ,,sokolići“ od sedmog minuta, a 180 sekundi kasnije stigla je još jedna napovoljna vijest – Poljska je povela protiv Slovačke, što je u datom trenutku značilo da kao prva iz Grupe 2 ima kartu za završni turnir. Momcima Nenada Vukčevića više nije odgovarao ni remi, već su morali da pojure preokret u duelu sa Gruzinima. Pokušali su da rade na tome – Camaj je sa desnog krila kontra nogom zaprijetio, a u odsustvu Adži-
Štoper naše selekcije Bodin Tomašević nije krio emocije nakon istorijskog plasmana omladinskog tima na Evropsko prvenstvo.
ća – prekid sredinom poluvremena izveo je Bulatović. Oba šuta išla su u okvir gola, ali su oba bila lagan plijen za golmana Saurija
Trudila se naša selekcija da pomjeri težište igre dublje na polovini domaćina, ali nije išlo. Umorno, nepovezano i bezidejno djelovali su gosti, naspram raspoloženog, rastrčanog i konkretnijeg protivnika. Velika je bila razlika na terenu i pravo je čudo kako ,,crveni“ do 30. minuta nijesu još koji put kapitulirali.
Gruzija je pogodila prečku, pa stativu, a između toga i veliki zicer nakon lijepe razmjene pasova na malom prostoru.
Istakao se golman Milović, koji je do odlaska na odmor spasio ,,sokoliće“ težeg rezultata.
Samušija, Salija, strijelac Gegučadze i desni bek Gogsadse pravili su ozbiljne probleme Crnoj Gori, ali nadmoć nijesu krunisali drugom, pa i trećom egzekucijom kojom bi zatvorili utakmicu.
I po nepisanom fudbalskom pravilu – za promašaje često stigne kazna.
- Napokon se desilo - treća sreća. Bog je bio uz nas. Pogotovo poslije prvog poluvremena koje je bilo ispod svakog nivoa. U drugom smo se vratili,
gol Andreja Camaja nas je vratio u život, poslije i Andreja Kostića. Imali smo još par šansi da ubjedljivije pobijedimo. Isto tako i Gruzija, koja u prvom
Mladi ,,sokoli“ su ponos naše zemlje! – stoji u čestitki Predsjednika Crne Gore Jakova Milatovića na mreži X. - Čestitam omladinskoj fudbalskoj reprezentaciji Crne Gore na trijumfu protiv Gruzije i istorijskom plasmanu na Evropsko prvenstvo!
Sjajan uspjeh izuzetne generacije mladih fudbalera, pred kojom je blistava budućnost.
Želim vam puno sreće na Euru u Rumuniji i nastavite da donosite radost Crnoj Gori – istakao je Milatović. Čestitka je stigla i od prvog čovjeka crnogorskog sporta Dragoslav Šćekić.
- Više nego ponosnim učinili ste nas. Vaša dostojanstvena borba za svaku loptu, vaš odnos prema rivalu, vaša radost nakon
poluvremenu nije iskoristila svoje šanse. Hvala čitavoj fudbalskoj naciji. Ovo je pobjeda Crne Gore. Borili smo se lavovski za ovaj grb - izjavio je Tomašević nakon ključne pobjede nad Gruzijom.
Goran Perišić je počeo, a Nenad Vukčević krunisao priču omladinske reprezentacije Crne Gore. Stručnjak koji je nedavno postavljen za selektora U19 nacionalnog tima ispisao je istoriju našeg fudbala. - Emocije su i dalje prisutne i tek treba da postanemo svjesni uspjeha koji smo napravili. Nijesmo se dobro snašli na početku meča, rival je bio bolji - poveo je, mogao da vodi i ubjedljivije, imali smo i sreće. Kako je vrijeme odmicalo, bili smo sve bolji. Na kraju smo zasluženo slavili, jer je protivnik padao kako je vrijeme odmicalo. Čestitam momcima, a čestitam i prethodnom stručnom štabu, ovo je i njegov uspjeh. Potrudićemo se da se pokažemo i na Euru, da ne pokvarimo ovo što smo uradili - rekao je Vukčević.
svake uspješne akcije i postignutih pogodaka čini našu malenu državu i fudbalsku zajednicu velikom kao prvenstvo na koje ste izaborili učešće. Uradili ste što mnoge generacije prije vas nijesu mogle, i to na način za ponos svakog, ne samo ljubitelja fudbala u Crnoj Gori. Plasman među osam najboljih fudbalskih
UEFA je čestitala Crnoj Gori uspjeh u elitnoj rundi kvalifikacija za Euro. Prvi put je jedan naš nacionalni tim izborio vizu za veliko takmičenje koje će se u junu održati u Rumuniji. - Čestitke za Crnu Goru, prvi put u istoriji Fudbalski savez Crne Gore ima selekciju koja se kvalifikovala na veliko takmičenje. Zabilježite u kalendaru 15. april kada će se održati žrijeb - objavila je UEFA.
,,Crveni“ su iz podređenog položaja uspjeli da izjednače u 39. minutu nakon filigrantske akcije kao sa malog fudbala. Camaj je odigrao za Tadića, ovaj petom do Bulatovića, a pas je dalje otišao do Perovića, koji je iz teškog ugla iskosa našao način da matira Saurija. Spavala je Crna Gora sve do finiša prvog poluvremena, a onda se probudila, ohrabrila, podigla i počela smislenije da napada. Na drugom stadionu u Tbilisiju, Poljska je duplirala pred-
nost do pauze, a Slovačka je još ostala i sa igračem manje. To je otpisalo Gruzine iz trke za Euro, dok je ,,crvenima“ igrao samo trijumf. Možda je pao voljni momenat kod domaćina, ali kako godkonsolidovali su se Vukčevićevi izabranici u svlačionici i sa mnogo boljim stavom izašli u nastavku. Preuzeli su naši inicijativu, carovali terenom i u vazduhu se osjećalo da mogu, da ova generacija zaslužuje da bude među osam odabranih na Euru.
Perović i Bulatović priredili su nekoliko dobrih poteza, da bi se Camaj pobrinuo za istoriju. Fudbaler Budućnosti krenuo je u prodor, osvajao je prostor, pa sa dvadesetak metara potpisao gol za TV špice – majstorski je pogodio blizu mjesta gdje se spajaju prečka i stativa u 58. minutu. Meč se predvojio, Gruzini su promašili nekoliko šansi, neke je odbranio Milović, a na samom kraju stigla je erupcija, najljepše emocije nakon pogotka iz skoka Kostića, kojim je postalo jasno da je ovo zlatna ge-
reprezentacija Evrope već je uspjeh neslućenih razmjera, ali mi od vas očekujemo još radosti i dobrih rezultata. Vi ste tek zakoračili na ozbiljnu sportsku scenu i budućnost je vaša, a ponos na rezultate i naš. Želim vam životnu i sportsku sreću. Divim se vašoj istrajnosti, vjeri u uspjeh i načinu na koji ste nas upisali u fudbalsku istoriju – kaže se u čestitiki Šćekića.
neracija crnogorskog fudbala. Kakav je samo filter trebalo proći, kakve su samo sile eliminisane kroz razne grupe kvalifikacija. Ali, mala Crna Gora još jednom je pokazala koliko je velika. Konačno najljepše fudbalske vijesti. Aplauz i naklon za sve igrače i stručni štab na čelu sa nedavno imenovanim selektorom Nenadom Vukčevićem koji je dovršio posao svog prethodnika Gorana Perišića Bravo, ,,sokolići“... Davor KAŽIĆ
Prijateljski meč sa Bosnom i Hercegovinom u Zenici
ZENICA - Trening centar NFSBiH. Sudija: Armin Efendić (BiH). Strijelci: Milak u 20, Alajbegović u 48. (Bosna i Hercegovina), Mrvaljević u 25, Ćetković u 58, Đukanović iz jedanaesterca u 65. minutu (Crna Gora). Žuti kartoni: Alajbegović, Keranović, Čelik (BiH), Mrvaljević, Medojević, Knežević (Crna Gora). BIH: Karić (od 75. Lolić), Mujkić, Čelik, Kovač (od 75. Ibrišimović), Jaganjac (od 46. Krdžalić), Buljubašić (od 46. Ramić), Alajbegović, Đajić (od 46. Marčetić), Milak (od 58. Čamber), Mustafić (od 46. Keranović), Taraba. CRNA GORA: Kriještarac (od 46. Marović), Roganović, Dakić (od 51. Melentijević), Franeta, Vukotić, Miranović, Ćetković (od 70. Carević), Juković (od 46. Medojević), Vuković (od 70. Rovčanin), Mrvaljević (od 46. Knežević), Đukanović Mlada fudbalska reprezentacija Crne Gore upisala je pobjedu na debiju selektora Gorana Perišića – ,,sokoli“ su u Zenici bili bolji od Bosne i
Hercegovine sa 3:2. ,,Zmajevi“ su na terenu Trening kampa NFSBIH poveli pogotkom Amara Milaka u 20. minutu, da bi pet minuta kasnije izjednačio Balša Mrvaljević
Tek što je počelo drugo poluvrijeme Kerim Alajbegović vratio je prednost ,,zmajevima“, novo izjednačenje do -
nio je Aleksa Ćetković u 58, a preokret i pobjedu potpisao je još jedan bivši fudbaler Budućnosti, Viktor Đukanović u 65. minutu. Mladu reprezentaciju u septembru čeka početak kvalifikacija za Evropsko prvenstvo. - Odigrali smo veoma dobru partiju, potpuno zasluženo smo pobijedili. Bili smo bolji
rival tokom cijele utakmice. Momci su ispoštovali zahtjeve stručnog štaba, bili agresivni i disciplinovani, imali pravi pristup. Sljedeće okupljanje je u junu, tada igramo dvije prijateljske utakmice i nadam se da će momci imati veću minutažu u svojim klubovima – rekao je selektor Perišić. N. KOSTIĆ
Kristijano Ronaldo uradio nešto što niko prije njega nije
PODGORICA - Fudbalska reprezentacija Portugala plasirala se u polufinale
Lige nacija, pošto je nakon produžetaka savladala
Dansku 5:2, dok je u regularnom dijelu bilo 3:2.
Viđen je veoma zanimljiv meč, a u strijelce se ponovo upisao 40-godišnji Kristijano Ronaldo, koji je prije utakmice primio nagradu za ulazak u Ginisovu knjigu rekorda. Naime, Ronaldo je dobio pri-
znanje za 132 pobjede u dresu reprezentacije, što je najviše u istoriji fudbala. Ipak, iako je dobio nagradu, Kristijano je loše počeo revanš utakmicu četvrtfinala Lige nacija, pošto je promašio penal u sedmom minutu. Na njegovu sreću, ali i cijele ekipe, Portugal je uspio da prođe dalje, te će u polufinalu igrati sa Njemačkom, dok drugi par čine Španija i Francuska. Polufinala su na programu 4. i 5. juna. R. A.
Desetogodišnje uznemiravanje
Platinija i Blatera je završeno
Vrijeme im je bilo važno, pobijedili su
PODGORICA - Bivši predsjednik Evropske fudbalske unije Mišel Platini rekao je da mu je čast vraćena i da je završeno desetogodišnje uznemiravanje, nakon što je oslobođen optužbi za korupciju zajedno sa bivšim predsjednikom Međunarodne fudbalske federacije Sepom Blaterom.
- Desetogodišnje uznemiravanje FIFA i nekoliko švajcarskih federalnih tužilaca sad je završeno - rekao je Platini novinarima dok je napuštao Apelacioni sud u Mutencu. Legendarni francuski fudbaler i trostruki osvajač „zlatne lopte“ istakao je da mu je laknulo jer je uvijek tvrdio da su dva miliona franaka novca FIFA koliko mu je Blater platio početkom 2011. godine plata za posao savjetnika od 1998. do 2002. godine.
Blater i Platini su drugi put oslobođeni optužbi za prevaru, falsifikovanje, loše upravljanje i prisvajanje više od dva miliona dolara novca FIFA u 2011. godini.
- Niko kod kuće nije vjerovao da sam odgovoran za bilo šta.
Od početka znam priču i od početka znam da je to bila zavjera da me spriječe da postanem predsjednik FIFA – ista-
kao je Mišel. Blater i Platini su pred sudom više od 14 godina, nakon što je obavljena isplata i devet i po godina otkako su švajcarski federalni tužioci formalno započeli istragu. Detalji isplate pojavili su se nakon korupcijaškog skandala koji je pogodio FIFA u maju 2015. godine. Američki savezni istražitelji započeli su obimnu istragu međunarodnih fudbalskih zvaničnika. Švajcarske vlasti su u ranim jutarnjim satima u hotelu u Cirihu obavile hapšenja, zatim su zaplijenile finansijsku i poslovnu dokumentaciju FIFA. U tom periodu bilo je očekivano da će Platini zamijeniti Blatera na čelu „svjetske kuće fudbala”. Njihovim izbacivanjem iz fudbala, predsjednik FIFA postao je njegov prvi saradnik iz UEFA Đani Infantino. On je izabran u februaru 2016. godine, drugi mandat služi do 2027. - Znam da je za moje neprijatelje vrijeme bilo važno. Njih nije briga za dva miliona, već za vrijeme. Držali su me podalje deset godina - naveo je Platini. Osvrćući se na odsustvo predstavnika FIFA sa suđenja u Mutencu, Platini je rekao: - Neće se ni žaliti. Oni dobro znaju da su pobijedili. Znamo to... – zaključio je Platini. R. A.
Uz sjajno šutersko veče, košarkaši SC Derbija ubjedljivo pobijedili Split, krilo „studenata“ Zoran Vučeljić za Pobjedu poručuje:
PODGORICA – Sa čak 20 pogođenih trojki iz 30 pokušaja (66,7 %), odnosno 60 poena sa perimetra, košarkaši SC Derbija teško da su mogli da izgube utakmicu sa Splitom. Napadački nadahnut i razigran, tim Petra Mijovića je od prvog do posljednjeg minuta kontrolisao igru i rezultat, a prednost domaćina je u nekoliko navrata dostizala 17 razlike. Priprijetili su Splićani u jednom trenutku u posljednjoj četvrtini, kada su u nekoliko navrata smanjili na „minus šest“, posljednji put na šest minuta prije kraja (84:78), ali je SC Derbi „dalekometnom paljbom“ odbio i taj pokušaj gostiju i na kraju stigao do sigurne pobjede (102:89), druge uzastopne, a devete u 24 kola ABA lige... - Zadovoljni smo ovom pobjedom. Imali smo dosta problema s bolestima i povredama, pa smo se protekle sedmice okupili svi na treningu i dobro smo trenirali. To je i donijelo rezultat na utakmici sa Splitom. Nama je svaka pobjeda važna, jer se i dalje borimo za što bolji plasman na tabeli. Nadamo se da ćemo nastaviti u tom ritmu jer i naredna dva meča igramo kod kuće – kaže za Pobjedu Zoran Vučeljić, krilni košarkaš SC Derbija.
U sezonskom rekordu ABA lige po broju postignutih trojki, svakako novom klupskom rekordu (popravljen rezultat iz sezone 2021/22, kada su Podgoričani protiv Zadra pogodili 17 trojki iz 30 pokušaja), učestvovalo je čak sedam igrača – Igor Drobnjak je sa perimetra šutirao 6-5, Erik Nil i Luka Bogavac po 6-4, Vučeljić i David Mirković po 3-2, Andrija Grbović 2-2 i Emir Hadžibegović 1-1.
- Super je to izgledalo na terenu. To nam je nagrada za veliki rad. Stvarno puno treniramo, ujutro i uveče, pogotovo mlađi igrači imaju dosta dodatnih individualnih treninga, pa je toliko rada moralo negdje da nam se vrati. Bilo je nevjerovatno, takvo trojkaško veče pripisujem našem velikom radu.
Vučeljić je protiv Splita upisao lični poenterski rekord u ABA ligi, sa 14 poena, uz samo jedan promašaj iz igre (3-3 za dva, 3-2 za dva poena). Imao je i po skor i asistenciju za 17 i po minuta igre.
- Zadovoljan sam, jer smo protiv Splita svi bili napadački agresivni, pa se i meni otvorio prostor za šuteve i koševe.
Na šest kola do kraja, SC Derbi je odavno prebrinuo brige oko plej-ofa, sa skorom 9-15 je udaljen tri pobjede od plej-of zone. Bez obzira što „studenti“ do kraja imaju težak raspored, Vučeljić ne gubi nadu.
Zoran Vučeljić u meču protiv Splita u Podgorici
Zoran Vučeljić se sa mladom reprezentacijom 2022. godine okitio bronzanom medaljom na Evropskom prvenstvu u Podgorici. Kao nagradu je iste godine dobio poziv na pripreme seniorske reprezentacije i na kraju dočekao da debituje na Evropskom prvenstvu u Gruziji. U Berlinu je, čak, sa
- Sve je dostižno, mi to ne isključujemo, niti se predajemo u toj borbi. Sve je do nas, ako ovako nastavimo, možemo da se i nadamo plej-ofu, za to i igramo. Na putu ka eventualnom plasmanu u plej-of, Podgoričani će morati da „uzmu skalp“ i nekom od favorita, jer, između ostalih, igraju protiv Budućnosti, Crvene zvezde i Cedevita Olimpije.
- Što da ne? Ne bi nam bio prvi put – poručio je Vučeljić.
SC Derbi i narednog vikenda igra kod kuće, dočekuje petoplasiranu Igokeu (16-8), koja igrao odlično ove sezone, posebno u posljednje vrijeme jer je u seriji od pet pobjeda.
saigračima proslavio 19. rođendan, a na tom EP je ulazio u igru u prva tri meča, protiv Turske, Belgije i Bugarske. Protiv Turske je upisao četiri poena, a tu utakmicu je obilježio i Vučeljićev potez kada je u kontranapadu Šejnu Larkinu „sakrio“ loptu iza leđa, krenuo na zakucavanje i iznu-
dio faul Džedija Osmana Posljednje mečeve u dresu seniorske selekcije je odigrao u novembru 2022. godine, u kvalifikacijama za Mundobasket. Sa tek 21 godinom i trećom sezonom u ABA ligi, Vučeljić se nada da za njega nije završen reprezentativni staž, naprotiv.
- Meni je čast i privilegija da igram za reprezentaciju i uvijek sam na raspolaganju selektoru – kazao je Vučeljić.
drugi najbolji trojkaški učinak u istoriji ABA lige
Sa 20 trojki protiv Splita, odnosno 66,7 odsto preciznosti, SC Derbi je izjednačio drugi najbolji trojkaški učinak u istoriji ABA lige, koji su već imali i Crvena zvezda u sezoni 2020/21. (protiv FMP-a je sa perimetra šutirala 29-20), te Cibona, koja je prošle sezone upravo protiv „studenata“ u Podgorici ubacila 20 trojki iz 34 pokušaja. Rekord i dalje drži Cedevita, koja je u sezoni 2009/10. protiv Zagreba pogodila 23 trojke iz 37 pokušaja.
- Igokea je nezgodan rival, uhvatili su dobar ritam, namučili su i Budućnost. Vidje-
ćemo kako će da bude u tom meču – zaključio je Zoran Vučeljić. S. JONČIĆ
Šampion Boston ubjedljiv protiv Sakramenta, pobjeda Finiksa, poraz Lejkersa
PODGORICA - Čikago je u seriji od tri pobjede u NBA ligi, a posljednju je ostvario u gostima protiv Denvera rezultatom 129:119.
Crnogorski reprezentativac Nikola Vučević je za nešto više od 29 minuta igre upisao 13 poena (12-5 iz igre, 4-1 za tri poena), osam skokova, te po dvije asistencije i ukradene lopte. Čikago je predvodio Kobi Vajt sa 37 poena, a Džoš Gidi postigao je 26 poena, uz devet asistencija i sedam skokova. Džejlen Smit i Dejlen Teri dodali su po 14 poena. Za Denver nije igrao Nikola Jokić, koji je propustio petu uzastopnu utakmicu zbog povrede lijevog skočnog zgloba.
Najefikasniji u ekipi Nagetsa bili su Džamal Marej sa 28 poena uz sedam asistencija i pet skokova i Pejton Votson sa 24 poena uz šest skokova. Kristijan Braun dodao je 18 poena, Majkl Porter 16, Rasel Vestbruk 14 poena, 10 skokova i pet asistencija, a Deandre Džordan 10 poena, 17 skokova i sedam asistencija. U timu nije bilo ni Arona Gordona zbog povrede lista. Šampion Boston je produžio seriju pobjeda na šest, nakon što je u gostima savladao Sakramento sa 113:95.
Seltikse je predvodio Džejson Tejtum sa 25 poena, osam asistencija i sedam skokova, prije nego što je napustio teren krajem treće četvrtine poslije grubog faula Domantasa Sabonisa. Nakon što je postigao petu trojku na utakmici, Tejtum je fauliran i nekoliko trenutaka ostao je na parketu. On je ubacio jedno od dva slobodna bacanja, a zatim je otišao u svlačionicu i nije se vraćao u igru.
Pobjedi Bostona Pejton Pričard je doprinio sa 22 poena, Kristaps Porzingis je dodao 16 poena i osam skokova, Luk Korne 13 poena i osam skoko-
va, a Derik Vajt sa 12 poena i osam asistencija. U ekipi Sakramenta Demar Derozan postigao je 20 poena, uz 10 asistencija, Sabonis 16 poena uz 17 asistencija, a Zek Levin i Kion Elis dodali su po 14 poena. Finiks je pobijedio Milvoki sa 108:106, košem Devina Bukera na 1,7 sekundi prije kraja utakmice. Buker je utakmicu završio sa 19 poena, 12 asistencija i sedam skokova, a najefikasniji u ekipi bio je Kevin Durent sa 38 poena, osam skokova i pet asistencija. Četvrtoj uzastopnoj pobjedi Sansa Rajan Dan doprinio je sa 12 poena i devet skokova, a Nik Ričards sa po 10 poena i skokova. Janis Adetokumbo je bio najbolji u Milvokiju sa 31 poenom, 10 skokova i pet asistencija, Bruk Lopes je dodao 23 poena i 10 skokova, a Geri Trent 19 poena.
Orland je nanio Los Anđeles Lejkersima (118:106) treći uzastopni poraz.
Orlando su predvodili Franc Vagner sa 32 poena, devet asistencija i pet skokova i Paolo Bankero sa 30 poena i sedam skokova. Entoni Blek postigao je 17 poena, šest asistencija i pet skokova, a Vendel Karter 12 poena i osam skokova. U ekipi iz Los Anđelesa, koja je izgubila sedmi put u posljednjih 10 utakmica, najefikasniji je bio Luka Dončić sa 32 poena, uz po sedam skokova i asistencija. Lebron Džejms postigao je 24 poena, uz sedam asistencija i šest skokova, a Ostin Rivs 18 poena, šest skokova i četiri asistencije.
Rezultati: Indijana – Minesota 119:103, Orlando – Los Anđeles Lejkers 118:106, Vašington – Toronto 104:112, Bruklin –Dalas 101:120, Nju Orleans –Filadelfija 112:99, Denver – Čikago 119:129, Finiks – Milvoki 108:106, Sakramento – Boston 95:113.
S. J.
Bez poraza i izgubljenog seta u dosadašnjem toku sezone, odbojkaši
Budve se spremaju za odbranu oba trofeja na domaćoj sceni
PODGORICA – Iako ove sezone igraju sa nikad mlađim i neiskusnijim timom, sa samo jednim strancem, odbojkaši Budve su i dalje bez poraza na domaćoj sceni i bez izgubljenog seta na 18 mečeva na dva fronta.
Sa takvim skorom su izabranici Miljana Boškovića stigli do dva posljednja čina na putu ka odbrani duple krune, odnosno finala Kupa i plej-ofa protiv Budućnosti.
Budvani su rutinski odradili posao u polufinalu plej-ofa protiv Mornara, sa dvije maksimalne pobjede, a te mečeve je Bošković iskoristio i da razigra sve igrače.
- Imao sam priliku da u oba meča testiram sve momke, ali smo glavni test za dva predstojeća finala imali prije toga u prijateljskom meču u Tirani protiv albanskog Partizanija. Dosta dobro smo odigrali te utakmice, ali je evidentno da se osjeća nedostatak utakmica, jer
od novembra nijesmo odigrali meč sa kompletnom prvom postavom, već su šansu dobijali juniori i kadeti. I mislim da će predstojeće finale Kupa protiv Budućnosti da bude zanimljivo, jer sa njima nijesmo igrali od novembra, a od tada se dosta toga promijenilo u rosterima – kaže za Pobjedu Miljan Bošković, trener Budve. Budva će prvi trofej da brani u neđelju na svom terenu, u finalu Kupa protiv Budućnosti. U odnosu na posljednji prvenstveni meč dva tima, Budva je ostala bez iskusnog korektora Miloša Ćulafića, dok je u Budućnost stigao reprezentativni primač servisa Ivan Zvicer - To sada dosta mijenja, jer je Budućnost sa Zvicerom dobila sigurniju „četvorku“ i dosta iskustva na terenu. Mi imamo dosta mladih igrača koji su proteklih godina bili na klupi ili su pomalo ulazili u teren u tim finalima i imaju određeno iskustvo. Na osnovu onoga što sam vidio u proteklom pe-
riodu i kontrolnim mečevima, vjerujem da možemo da dođemo do cilja, do odbrane trofeja – dodaje Bošković.
Poslije dužeg vremena, i bez obzira što finale Kupa igra na svom terenu, Budva, barem na papiru, neće biti apsolutni favorit, i toga su svjesni u redovima aktuelnog šampiona.
- Radi se o dvije podjednake ekipe, Budva nije iskusnija kao prethodnih godina. Pobijediće ovaj ko bude mirniji na terenu, odnosno tim koji bude odigrao iskusnije u ključnim poenima. A jedna lopta može da promijeni sve.
I u plej-ofu, koji startuje tek 16. aprila, Budva će imati prednost domaćeg terena.
- Mislim da domaći teren neće igrati veliku ulogu u finalu plej-ofa, to su pokazali i neki raniji mečevi između Budve i Budućnosti. Pogotovo ove sezone kada su ekipe izjednačene. Mislim da nas čekaju nikad zanimljivija finala – zaključio je Miljan Bošković. S. J.
Crnogorskog odbojkaša zadesio peh u dresu Bušrije
Dogovor je pao u vodu. Velikan Jug nije ispoštovao napore i ogromno zalaganje koje je, prije svih, početkom sezone uložio predsjednik Primorca - Siniša Kovačević oko Premijer vaterpolo lige.
Preciznije, problemi su nastali jer hrvatski timovi nijesu željeli da nastupaju u bazenu ,,Zoran Džimi Gopčević“. Nakon iscrpljujućih i dugih pregovaranja i to je prevaziđeno. Kotorani su rivale iz
Crnogorski odbojkaš nastavlja da niže uspjehe
Ćaćić u finalu
PODGORICA – Nije dugo
susjedne zemlje dočekali van svog bazena – kod komšija (u Budvi), a primjer šampiona Crne Gore slijedili su Jadran iz Splita, zagrebačka Mladost, riječko Primorje i Solaris iz Šibenika. Ali, ne i Jug, koji je
Naši najbolji parastonoteniseri
trajala avantura Miloša Ćulafića u Libanu. Zbog povrede koljena, koja, srećom, nije teže prirode, crnogorski odbojkaš se prije vremena rastao sa Bušrijom i vratio kući.
- Na jednoj utakmici sam osjetio bol u koljenu, ali sam mislio da nije ništa ozbiljno. Međutim, već na sljedećoj sam baš imao problema. Prošle sedmi-
ce sam probao da treniram, ali nije išlo. Trebaju mi jedno dvije sedmice da se to sanira, a s obzirom na to da se igraju po dvije utakmice sedmično, te da se prvenstvo završava za mjesec, mjesec i po najviše, zavisno od rezultata, onda nije bilo smisla da ostajem, pa sam se vratio kući – kazao je Ćulafić za Pobjedu. Ćulafić je tekuću sezonu počeo u dresu Budve, ali je od novembra imao otvoren
ugovor, što znači da je mogao da ide u slučaju inostrane ponude. To se desilo početkom marta, kada je bivši dugogodišnji reprezentativac Crne Gore otišao u Liban. Po svemu sudeći, Ćulafić je završio ovu sezonu.
- Povreda nije ozbiljna, ali zahtijeva dvije sedmice mirovanja, a onda bi mi trebalo desetak dana da se vratim u trenažni ritam. Pošto je kraj marta, nije realno da imam neke opcije do kraja sezone, pa ćemo da vidimo za sljedeću godinu. Ne predajem se još – dodao je 38-godišnji odbojkaš.
Nekadašnji korektor Budućnosti i Budvanske rivijere imao je bogatu internacionalnu karijeru, jer je prije Libana igrao u Francuskoj, Argentini, Južnoj Koreji (u dva navrata), Rusiji, Kataru, Ukrajini, Turskoj, Iranu, Italiji, Švajcarskoj, Grčkoj, Ujedinjenim Arapskim Emiratima, Saudijskoj Arabiji i Rumuniji prije nego se prošlog ljeta vratio u Budvu. S. J.
PODGORICA – Mjesec i po dana nakon što je osvojio nacionalni Kup, crnogorski odbojkaš Vojin Ćaćić
je sa Epicentrom izborio i plasman u finale plej-ofa Superlige Ukrajine. Bivši kapiten naše reprezentacije je sa svojim timom u tri polufinalna meča, bez izgubljenog seta, pobijedio mladi tim Ukrajine, a Ćaćić je u tri meča ukupno upisao 40 poena (11, 14, 15). Rival Epicentra u finalu će biti ekipa Žitčija. Ćaćićev tim je bez premca u dosadašnjem toku sezone, jer je u ligaškom dijelu upisao svih 14 pobjeda uz samo dva izgubljena seta i izborio direktan plasman u polufinale plej-ofa. S. J.
PODGORICA - Crnogorski parastonoteniseri Filip Radović i Luka Bakić sezonu će početi danas nastupom na međunarodnom turniru u poljskom Vladislavovu.
U kategoriji S10, u kojoj će se takmičiti Radović i Bakić, prijavljeni su gotovo svi najbolji stonoteniseri sa Svjetske rang liste. Za medalje će se
To je ratnik u bolidu i van njega
PODGORICA - Direktor
Mercedesa Toto Volf ocijenio je da je vozač njegove ekipe Džordž Rasel među tri najbolja vozača na početku ovogodišnjeg šampionata Formule 1.
Rasel je u prve dvije trke u Australiji i Kini osvojio treće mjesto i za vodećim u šampionatu Landom Norisom iz Meklarena zaostaje devet
bodova. Britanac je prvi vozač Mercedesa otkako je Luis Hamilton prešao u Ferari i vozi sa mladim Kimijem Antonelijem, koji ove sezone debituje u Formuli 1. - Nikada ne dajem ocjenu 10 od 10, pošto mislim da uvijek može bolje. Nije bilo savršene trke, ali s obzirom na okolnosti koje je Džordž imao u Kini, on je 10 od 10. Izvukao je maksimum iz svog bolida,
gume, strategija i to je bila briljantna vožnja. Sva ta priča o Luisu koji je najveća ličnost u ovom sportu i koji odlazi u Ferari je sjajna, Kimi dolazi kao najmlađi vozač i veliki potencijal, a malo se govorilo o Džordžu -rekao je Volf. - Uvijek sam govorio da to nije u redu jer je on jedan od najboljih vozača. Ako želite da navedem trojicu koje smatram za najbolje vozače, on je apsolutno među njima, ako ne u prva dva i možda na putu da bude prvi. Džordž je ratnik, u bolidu i van njega - dodao je direktor Mercedesa. Tokom prve dvije trke Rasel je
dogovor s početka sezone u Premijer ligi
meč 16. kola sa Primorcem želio da igra u Dubrovniku. Uprava crnogorske ekipe nije bila saglasna, a čelnici Premijer lige odreagovali su na način što su zaostalu utakmicu registrovali rezul-
tatom 5:0 za Primorac. Dogovor s početka sezone je izostao od strane vaterpolo velikana, a pitanje je da li bi promijenio mišljenje da su bodovi iz ove utakmice odlučivali o putniku završnog
parastonoteniseri na turniru u poljskom Vladislavovu
turnira. Odgovor na ovo pitanje će izostati jer Jug sa 28 bodova (tri više od Primorca) nije bio ni blizu da ugrozi vodeće timove. Ali, šta će biti kada krene nova sezona? A. MARKOVIĆ
boriti Francuz Mateo Bohas, Španac Hoze Manuel Ruiz Rejes, Poljaci Igor Mištal, Pavel Vlodika i Dominik Bartošik, Japanac Mahiro Funajama i Brazilac Gabrijel Antunjes De Oliveira Selektor Vladimir Marić kazao je da crnogorski stonoteniseri turnirom u Vladislavovu počinju paraolimpijsku sezonu i borbu za bodove za Svjetsku parastonotenisku rang listu. On je podsjetio da je Svjetska stonoteniska federacija od ove sezone podijelila turnire u tri kategorije. - Turnir u Vladislavovu je iz čelendžer kategorije ili drugi po jačini. Pošto je Srpska liga, u kojoj igraju Radović i Bakić, u završnoj fazi, momci su u dobroj formi i spremni da pruže svoj maksimum, da se iz Poljske vratimo sa dobrim
rezultatima - rekao je Marić. Selektor naših najboljih parastonotenisera očekuje kvalitetan turnir, navodeći da su se u Vladislavovu okupili gotovo svi najbolji iz kategorije S10. - Poslije turnira u Vladislavovu, očekuju nas tradicionalna takmičenja u Podgorici i Laškom, na kojima smo u prethodnim godinama imali puno uspjeha - rekao je Marić. R .A.
Jadran MTEL u petak sa imenjakom iz Splita startuje na završnom turniru Premijer lige
PODGORICA - Jadran
MTEL iz serije od 17 pobjeda u Premijer ligi u petak na Škveru čeka imenjaka iz Splita na završnom turniru ovog takmičenja.
Vaterpolisti iz Herceg Novog obezbijedili su organizaciju fajnal-fora kao lideri Regiona, što je, između ostalog, šansa da pred svojim navijačima i podignu trofej. U drugom polufinalnom meču sastaće se drugoplasirani Novi Beograd i trećeplasirani Radnički iz Kragujevca.
- Plasman na završni turnir bio je glavni cilj, naravno, nijesmo ni mi sami mogli pretpostaviti da ćemo da budemo prvi i to sa 17 pobjeda u nizu. Ali ne bi ni došlo do toga da nijesmo vjerovali i naporno radili tokom sezone. Definitivno smo napravili veliki iskorak u ofanzivnom i defanzivnom smislu u odnosu na prvi dio sezone, tačnije od decembra prošle godine - istakao je golman Darko Đurović Novljani, kako nam je i kazao Đurović, našli su način da svi igraju zajedno, odnosno kao ekipa.
- Nije nam teško da sve što treba uradimo jedan za drugog, što se najbolje vidi u bazenu. Atmosfera je odlična, a iz meča u meč nastavili smo da rastemo i težimo zajedničkom cilju - a to je da završimo prvi kada nam se otvori šansa. Mislim da smo posebno završnicu odigrali izvanredno. Ponosan sam na ekipu i nadam se najboljem.
Učesnici fajnal-fora su u regularnom dijelu sezone pokazali najviše. Jadran više od protivnika. Međutim, svjesni su svi u redovima vicešampiona Crne Gore da su ovakve utakmice, bez popravnog, najteže za igru. Ovakvi veliki mečevi se dobijaju, prije svega, mirnom glavom. Opomena igračima trenera Vladimira Gojkovića je nedavna eliminacija iz četvrtfinala Evrokupa. Konkretno prva utakmica u Zagrebu u kojoj
odbrana upisao je Đurović u pobjedi (11:5) Jadrana u Splitu
su podbacili porazom od četiri gola razlike.
- Od naših posljednjih 20 utakmica ova u Zagrebu je bila najslabije odigrana. Ne možemo da kažemo da smo očekivali poraz, a kamoli od četiri gola. To nas je malo poremetilo, ali mi smo nakon toga ubjedljivo savladali Zvezdu u Beogradu i pokazali da imamo glavu da se brzo izvučemo iz ovakvih situacija. Loše smo krenuli i u revanšu protiv Mladosti, ali smo i nakon 0:4 bili mirne glave i uspjeli da dođemo do peteraca. Smatram da je ekipa spremna, da je namjestila glavu i da ćemo uz podršku publike slaviti u petak i dan kasnije ko god bude u finalu.
Poraz od gola (13:12) u Herceg Novom i ubjedljivi trijumf u Splitu (11:5) daju nadu da Novljani mogu do finala. Uz dodatni oprez, jer individualni kva-
litet golmana Marka Bijača, Fatovića, Marinića-Kragića, Butića i drugih je ekstra nivo. - Moramo da nađemo najbolji način i ponovimo igru koju smo pokazali u Splitu i zaustavimo najjače karike, prije svih Fatovića i Kragića i nađemo rješenje za Bijača koji je ove sezone u odličnoj formi - napomenuo je golman Jadrana.
Splićani su u sezoni imali neka izdanja za zaborav.
- Imali su neka malo lošija izdanja kao protiv Novog Beograda, Olimpijakosa, a u posljednjem kolu, nakon peteraca, savladali su Šabac... Mislim da, zaista, možemo da vjerujemo u sebe, u ono što smo pokazivali i da poboljšamo još igru ako je to moguće.
Tijesne će biti tribine bazena pod balonom, šteta što se završnica Premijer lige ne igra malo kasnije.
- Na otvorenom bazenu stalo bi više ljudi i možda bi bio još veći doživljaj. Ali, ranije utakmice koje smo igrali pod balonom garantuju da će atmosfera biti odlična, kao i protiv Mladosti u revanšu. Siguran sam da će tako biti u petak i nadam se u subotu - poručio je Đurović. A. M.
pomalo šaleći se rekao Norisu da misli da je on favorit za titulu, možda i kako bi sunarodnika stavio pod veći pritisak. Rasel je u Australiji istakao da Meklaren već može da se prebaci na 2026. godinu, a uoči trke u Kini rekao je da Meklaren ima veću prednost u odnosu na ostale ekipe, nego što je Red Bul imao u dominantnoj sezoni 2023. Rasel nema ugovor za 2026. godinu, a Volf je početkom godine rekao da Rasel i Antoneli imaju ,,veoma komplikovane ugovore“, sugerišući da postoje opcije za nastavak saradnje. R. A.
Otvoreno prvenstvo u vaterpolu za igrače 2010. godište i mlađe Novljani
PODGORICA – Vaterpolisti
Jadrana, igrači rođeni 2010. godine i mlađi, osvojili su prvo mjesto na Otvorenom prvenstvu Crne Gore. Na takmičenju je učestvovalo sedam klubova - šest iz Crne Gore (Jadran MTEL, Primorac, Budva BR, Budućnost, Aquatic Verde i Nikšić) i du-
brovački Jug. Novljani su u finalu bili bolji od Juga 11:10 (2:2, 4:4, 4:2, 1:2). Prethodno su u grupnoj fazi savladali Nikšić 17:6 (4:2, 4:0, 3:2, 6:2) i Primorac 14:13 (2:3, 3:4, 4:2, 5:4), a u polufinalu Budvu BR nakon peteraca 16:15 (2:3, 3:2, 4:5, 2:1, 5:4). Primorac je u drugom polufi-
nalu izgubio od Dubrovčana, takođe nakon peteraca - 20:19 (4:3, 0:1, 4:2, 1:3, 11:10). U me-
ču za treće mjesto vaterpolisti iz Kotora savladali su Budvu11:10 (3:1,4:3, 2:2, 2:4).
Autor: Milan MARETIĆ
SVIJETLI LIKOVI
REVOLUCIONARA:
NIKO JOVETIĆ, BRANKO BOKAN I
ANTO ILIČKOVIĆ -
JUNACI SA ČELOBRDA
(Objavljeno u Glasniku Subnora i antifašista Crne Gore, br. 37, decembar 2014)
Bilo je to 25. maja ove godiine (2014, prim. pr.). U selu Čelobrdo, iznad Svetog Stefana, rodbina, poštovaoci i predstavnici Udruženja boraca Narodno oslobodilačkog rata i antifašista iz Bara i Budve, kao i mještani ovog ponositog paštrovačkog sela su položili cvijeće na spomen ploču na mjestu pogibije Nika Jovetića, Anta Iličkovića i Branka Bokana i obilježili sedamdeset godina njihove smrti. Govoreći o njihovoj junačkoj smrti Slobodanka Đurišić, sekretar Udruženja boraca Narodno oslobodilačkog rata i antifašista Bara je podsjetila: „Te noći dvadesetak do zuba naoružanih četnika je pošlo u pretraživanje terena, đe su se nalazili umorni partizani, koji nijesu postavili nikakvo obezbjeđenje, jer taj teren do tada nijesu obilazili ni Njemci ni njihovi saradnici”.
Prvim rafalima ubili su trojicu partizana, dok su se njih troje, iako ranjeni, uspjeli izvući. Izmasakrirane junake sa Čelobrda Jovetića, Iličkovića i Bokana, četnici su donijeli pred Budvansku tvrđavu, đe su se iživljavali nad njima - pljuvali ih, udarali kundacima... Uveče su tri izmrcvarena tijela, četnici sahranili uz morsku obalu. Nakon nekoliko dana porodice i saborci su pronašli njihove grobove i sahranili ih kako i zaslužuju.
Narod Crmnice nikad nije zaboravio junačku smrt trojice partizana. Priča o njima živi ovđe do danas o čemu svjedoči i spomen ploča i zavjetna po-
Tijela trojice partizana Nika Jovetića, Anta Iličkovića i Branka Bokana četnici su prebacili u Budvu. Tu su po pričanju očevidaca zaigrali krvavo kolo i iživljavali se nad trojicom mladića
ruka: „Na ovome mjestu 1944. godine padoše u borbi za slobodu drugovi članovi SKOJ-a Iličković Anto, Jovetić Niko i Bokan Branko”. O smrti trojice junaka partizana „koja slobodu znači” piše Gojk o Vukmanović u Spomen knjizi Virpazar, Bar, Ulcinj. Vukmanović detaljno opisuje junačku smrt trojice partizana. Naime toga 25. maja 1944. godine, grupa od šest partizana je čitavog dana bila u patroli. Nju su sačinjavali - Jovo Kažanegra, komandir čete i borci Branko Bokan, Anto Iličković, Niko Jovetić i Boško Perazić. Njima se priključio Vlado Popović, član sreskog komiteta Komunističke partije Jugoslavije za Bar, koji je u jednoj kući u Čelobrdu, u zaseoku Marovići očekivao vezu. Pred zoru, zakucali su na vrata kuće đe su trebali da dobiju poruku. Poruka, međutim nije stigla. Umorni i neispavani, odlučili su da dio noći provedu u šumarku pored kuće. Međutim, san ih je brzo oborio. Stražu nijesu postavili. A, i zašto bi, piše Vukmanović, kad već mjesecima ni četnici ni Njemci nijesu zalazili u sela iznad puta. Međutim baš te noći četnici iz Budve su u osvit zore opkolili kuću u kojoj je Popović očekivao vezu. U prvim sekundama, piše dalje Vukmanović, ostali su na mjestu mrtvi Jovetić i Bokan. Kažanegra, Perazić i Popović
su se bacili niz strminu u pravcu potoka, a Iličković je pokušao da se probije prema Gori Paštrovačkoj. Međutim i on je ubrzo pokošen rafalom iz puškomitraljeza. Četnici nijesu štedjeli municiju, kao da su htjeli da otjeraju strah. Tom prilikom je Popović od gelera bombe ranjen u ruku. Tijela trojice partizana, četnici su prebacili u Budvu. Tu su po pričanju očevidaca zaigrali krvavo kolo. Sadistički su se iživljavali nad trojicom mladića.
Branko Filipov Bokan je rođen 1920. godine u Bukoviku, Bar. Niko Filipov Jovetić je rođen 1919. godine u Čelugi, Bar. Anto Mitrov Iličković je rođen 1916. godine u Čelugi, Bar. Jedan četnički glavešina je pozvao Josipa Šuljaka, fotografa iz Budve, da snimi ubijene partizane i naredio da ne smije ni jedan snimak zadržati za sebe. Međutim, Šuljak je ipak ostavio trag ovoj pogibiji, koja se ne zaboravlja ni u paštrovačkim selima ni u Crmnici .
O njoj govori i podvig Ilije Milovića iz Budve, koji je vidio đe su četnici sahranili poginule partizane, rizikujući pri
tom i život. Milović je preko Špira Rajkovića obavijestio Mitra Iličkovića o pogibiji njegovog sina i njegovih drugova. Vijest o pogibiji potresla je Bar. Trojica partizana su pali
u osvit slobode. Očevici kažu, piše Vukmanović, da su njihove sahrane pretvorene u javnu demonstraciju protiv okupatora, a Skojevci su na odar Nika i Anta polagali vijence od
Četnici i Njemci mjesecima nijesu zalazili u sela iznad puta. Međutim baš te noći četnici iz Budve su opkolili kuću u kojoj je Popović očekivao vezu. U prvim sekundama ostali su na mjestu mrtvi Jovetić i Bokan. Kažanegra, Perazić i Popović su se bacili niz strminu, a Iličković je pokušao da se probije ali je i on ubrzo pokošen rafalom
Prije tri godine na stranicama Pobjede objavljen je feljton iz Maretićeve knjige „Pisma uredniku“ (2022). Za ovu priliku donosimo nekoliko Maretićevih članaka i reagovanja iz perioda 2011-2024. godine, na različite teme
palmi s crvenim ružama i crvenim trakama. U knjizi „Pokoljenjima za pamćenje - opština Bar u Narodooslobodilačkom ratu i revoluciji 1941 - 1945” nailazimo na podatke o trojici hrabrih partizana. Istovremeno ovo su priče o njihovim životima i učešću u revoluciji. Tako na primjer Nikola Masoničić, ističe da su partizanski borci Niko Jovetić i Rade Glavičić, početkom novembra 1943. godine ubili predsjednika Nacionalnog odbora Frana Čermaka, čime se stalo na put radu i djelovanju ovog odbora, jer nakon 1943. godine, više nije bilo smetnji za razvitak Narodnooslobodilačkog pokreta u Barskom kraju. Čitava porodica Filipa Jovetića, iz Čeluge, Bar, je dala aktivan, veliki doprinos Narodnooslobodilačkom pokretu. Filip je umro prije Drugog svjetskog rata, a supruga Jokana je zatvarana u Barskom logoru. Italijanski okupatori su im zapalili kuću u Čelugi. Stopama brata Nika, otišla je i sestra Bosiljka, koja je takođe bila u Barskom logoru, kao i borac prateće čete pri komandi mjesta Bar, a u redove Narodnooslobodilačkog pokreta stupila je krajem 1944. godine. Sa nepunih šesnaest godina, takođe borac prateće čete pri komandi mjesta Bar, postao je i njihov brat Dušan, rođen 1928. godine, o čemu svjedoči i snimak. (Nastavlja se)
Srijeda, 26. mart 2025.
I.br. 920/21
JAVNI IZVRŠITELJ DUŠAN NIŠAVIĆ, sa službenim sjedištem u Beranama, ul. Mojsija Zečevića br. 30, u pravnoj stvari izvršnog povjerioca “Addiko Bank” AD Podgorica (bivši naziv Hypo Alpe Adria Bank AD Podgorica), sa sjedištem na adresi Bulevar Džordža Vašingtona br 98, koga zastupaju punomoćnici Jelena Antunović i Milovan Milošević advokati iz Podgorice ul. Vasa Raičkovića 2A, protiv izvršnog/hipotekarnog dužnika Slaviše Đuričanina, iz Plava, Brezojevice bb, radi novčanog potraživanja izvršnog povjerioca, dana 25.03.2025. godine, donio je u smislu čl. 169-177 ZIO-a (“Sl. list CG” br. 36/2011, 28/2014, 20/2015 i 22/2017)
ZAKLJUČAK O PRODAJI NEPOKRETNOSTI
Određuje se prvo ročište za prodaju, usmenim javnim nadmetanjem, nepokretnosti izvršnog/ hipotekarnog dužnika Slaviše Đuričanina, koje su upisane u listu nepokretnosti br. 698 KO Brezojevice 1 i to kat. parcela br. 783/54, plan 7, skica 10, broj zgrade 1, označena kao stambeno-poslovna zgrada površine 63 m2; kat. parcela br. 783/54, plan 7, skica 10, broj zgrade 1, označena kao stambeno-poslovna zgrada, spratnost P1 MG, površine 63 m2; kat. parcela br. 783/54, plan 7, skica 10, broj zgrade 1, označena kao poslovni prostor, PD 1, spratnost P, površine 23 m2, kat. parcela br. 783/54, plan 7, skica 10, broj zgrade 1, označena kao stambeni prostor, PD 2, spratnost P, površine 32 m2, kat. parcela br. 783/54, plan 7, skica 10, broj zgrade 1, označena kao stambeni prostor, PD 3, spratnost P1, površine 56 m2, kat. parcela br. 783/54, plan 7, skica 10, broj zgrade 1, označena kao stambeni prostor, PD 4, spratnost PN, površine 57 m2, kao svojina sa obimom prava 1/1. Prvo javno nadmetanje za prodaju nepokretnosti održaće se dana 17.04.2025. godine u 12,00 časova, u kancelariji javnog izvršitelja Dušana Nišavića ul. M.Zečevića br. 30, što strankama i zainteresovanim licima jeste poziv. Razgledanje predmetnih nepokretnosti može se izvršiti svakog radnog dana od 11,00 do 12,00 časova. Nepokretnosti navedene u ovom zaključku su predmet prodaje po rješenju ovog Javnog izvršitelja I.br.920/21 od 14.06.2022. godine, radi naplate novčanog potraživanja izvršnog povjerioca u iznosu od 17.766,84€ na ime glavnog duga, sa zakonskom kamatom od 08.04.2021. godine, pa do konačne isplate; troškova izvršnog postupka, kao i nagrade za sprovedeno izvršenje. Vrijednost predmetnih nepokretnosti utvrđena je rješenjem ovog Javnog izvršitelja I.br. 920/21 od 10.02.2025. godine, shodno čl. 168 ZIO-a, i ukupno iznosi 98,594,45€. Na navedenim nepokretnostima upisana je hipoteka u korist izvršnog povjerioca ( Br. 201/14 od 13.06.2014. godine, sol.UZZ.br. 370/14 od 12.06.2014. godine i aneks zalođne izjave UZZ.br.383/14 od 19.06.2014. godine). Na prvom javnom nadmetanjza prodaju, nepokretnosti se ne mogu prodati ispod utvrđene vrijednosti. Ako se nepokretnost nije mogla prodati na prvom javnom nadmetanju, Javni izvršitelj će zakazati drugo javno nadmetanje pod uslovima iz čl. 173 st. 3 ZIO-a. Ponudioci su dužni da prije početka nadmetanja polože jemstvo na poseban račun javnog izvršitelja br.520-37458-27 kod Hipotekarne banke AD Podgorica u iznosu od 1/10 utvrđenje vrijednosti, odnosno 9.859,44€. Polaganja jemstva su oslobođeni izvršni povjerilac i založni izvršni povjerilac, ako njihova potraživanja dostižu iznos jemstva i ako bi se, s obzirom na njihov red prvenstva i utvrđenu vrijednost nepokretnosti, taj iznos mogao namiriti iz kupovne cijene. Ponudiocima, čija ponuda ne bude prihvaćena vratiće se novac položen na ime jemstva odmah po zaključenju nadmetanja. Kupac je dužan da položi cijenu u roku od 8 dana od dana prodaje. Ako ponuđač sa najvećom ponudom ne položi prodajnu cijenu u određenom roku, Javni izvršitelj će proglasiti da je prodaja tom ponuđaču bez pravnog dejstva shodno čl. 180 ZIO-a. Zaključak o prodaji nepokretnosti objaviti u dnevnom listu „Pobjeda“ dana 26.03.2025. godine. U Beranama 25.03.2025. godine. Javni izvršitelj Dušan Nišavić Pravna pouka: Protiv ovog zaključka nije dozvoljen prigovor
Ivm.br. 2838/2014 JAVNI IZVRŠITELJ DUŠAN NIŠAVIĆ, sa službenim sjedištem u Beranama, ul. Mojsija Zečevića br. 30, u pravnoj stvari izvršnog povjerioca “Prva banka Crne Gore” Osnovana 1901 godine AD Podgorica, sa sjedištem na adresi Bul. Svetog Petra Cetinjskog br. 141, protiv izvršnog dužnika Velimira Jovančevića, Dolac bb, Berane, radi novčanog potraživanja izvršnog povjerioca, dana 25.03.2025. godine, donio je u smislu čl. 169-177 ZIO-a (“Sl. list CG” br. 36/2011, 28/2014, 20/2015 i 22/2017)
ZAKLJUČAK O PRODAJI NEPOKRETNOSTI
Određuje se osmo ročište za prodaju, usmenim javnim nadmetanjem, idealnih djelova nepokretnosti izvršnog dužnika Velimira Jovančevića, koje su upisane, u LN br. 347 KO Dolac, i to kat. parcela br. 910, po načinu korišćenja garaža kao dio zgrade, PD 1, spratnost P, površine 14 m2, stambeni prostor PD 2, spratnost P, površine 65m2, stambeni prostor PD 3,spratnost P1, površine 79m2, kao susvojina izvršnog dužnika sa obimom prava 1/6, kao i kat parcela br. 910/2, broj zgrade 2, po načinu korišćenja pomoćna zgrada, spratnost P, površine 24 m2 kao i zemljište ispod zgrade, kat. parcela br. 910, plan 10, skica 40, potes “Šćepanice”, po načinu korišćenja livada 2. klase, površine 1088 m2, kat. parcela br. 910, plan 10, skica 40, potes “Šćepanice”, po načinu korišćenja dvorište, površine 500 m2, kat. parcela 910/1, plan 10, skica 40, na kojoj se nalazi porodična stambena zgrada broj 1, površine 105 m2 i kat. parcela br. 3192, plan 24, skica 14, potes “Osoje”, po načinu korišćenja šuma 4. klase, površine 3273 m2, kao susvojina izvršnog dužnika sa obimom prava 1/3. Osmo javno nadmetanje za prodaju nepokretnosti održaće se dana 11.04.2025. godine u 12,00 časova, u kancelariji javnog izvršitelja Dušana Nišavića ul. M.Zečevića br. 30, što strankama i zainteresovanim licima jeste poziv. Razgledanje predmetnih nepokretnosti može se izvršiti svakog radnog dana od 11,00 do 12,00 časova. Nepokretnosti izvršnog dužnika, navedene u ovom zaključku su predmet prodaje po rješenju ovog Javnog izvršitelja Ivm.br. 2838/2014 od 21.09.2022. godine, radi naplate novčanog potraživanja izvršnog povjerioca u iznosu od 172.108,16€ na ime glavnog duga, sa zakonskom kamatom od 19.09.2014. godine, pa do konačne isplate,troškova izvršnog postupka, kao i nagrade za sprovedeno izvršenje. Vrijednost predmetnih idealnih djelova nepokretnosti utvrđena je rješenjem ovog Javnog izvršitelja I.br. 2838/2014 od 10.03.2023. godine, shodno čl. 168 ZIO-a, i ukupno iznosi 14.500,00€. Na navedenim nepokretnostima upisana je hipoteka u korist izvršnog povjerioca (Ugovor o ustupanju potraživanja UZZ.br. 245/13 od 25.04.2013. godine). Na šestsedmom javnom nadmetanju za prodaju, nepokretnosti se mogu prodati ispod utvrđene vrijednosti, ali ne ispod 50% te vrijednosti, shodno čl. 173 st. 7. Ako je procijenjena vrijednost manja od visine potraživanja, a prodaja na drugom javnom nadmetanju nije uspjela, nepokretnost se može prodati ispod utvrđene vrijednosti bez ograničenja, samo uz prethodnu saglasnost izvršnog i založnog povjerioca. Ponudioci su dužni da prije početka nadmetanja polože jemstvo na poseban račun Javnog izvršitelja br. 520-37458-27 kod Hipotekarne banke AD Podgorica u iznosu od 1/10 utvrđenje vrijednosti, odnosno 1.450,00€. Polaganja jemstva su oslobođeni izvršni povjerilac i založni izvršni povjerilac, ako njihova potraživanja dostižu iznos jemstva i ako bi se, s obzirom na njihov red prvenstva i utvrđenu vrijednost nepokretnosti, taj iznos mogao namiriti iz kupovne cijene. Ponudiocima, čija ponuda ne bude prihvaćena vratiće se novac položen na ime jemstva odmah po zaključenju nadmetanja. Kupac je dužan da položi cijenu u roku od 8 dana od dana prodaje. Ako ponuđač sa najvećom ponudom ne položi prodajnu cijenu u određenom roku, Javni izvršitelj će proglasiti da je prodaja tom ponuđaču bez pravnog dejstva shodno čl. 180 ZIO-a. Zaključak o prodaji nepokretnosti objaviti u dnevnom listu 26.03.2025. godine.
Pravna pouka: Protiv ovog zaključka nije dozvoljen prigovor
Javni izvršitelj Dušan Nišavić
Na osnovu člana 44 Zakona o stečaju i likvidaciji banaka (Sl. ist CG br. 47/01, 62/08, 44/10 i 72/19) Stečajni upravnik Atlas banke AD Podgorica u stečaju, objavljuje VII JAVNI POZIV
Za učešće na javnom nadmetanju za prodaju imovine - nepokretnosti stečajnog dužnika ATLAS BANKE AD PODGORICA u stečaju
1. Predmet javnog nadmetanja
Predmet prodaje su nepokretnosti u svojini stečajnog dužnika Atlas banke AD Podgorica u stečaju, koju čine sljedeće nepokretnosti upisane u listovima nepokretnosti:
➢ PODRUČNA JEDINICA PODGORICA:
• LIST NEPOKRETNOSTI 1053 KO Podgorica I, kat. parc. 1233/1, stambeni prostor – stan, PD 5, površine 90 m2 Početna cijena iznosi 119.000,00 eur.
• LIST NEPOKRETNOSTI 2805 KO Podgorica III, kat. parc. 4064 dvorišt e površine 16 m2 na broju zgrade 1, po načinu korišćenja porodična stambena zgrada u osnovi površine 51 m2. Početna cijena iznosi 37.000,00 eur.
• LIST NEPOKRETNOSTI 3592 KO Golubovci, kat. parc. 13/59, broj zgrade 1, po načinu korišćenja porodična stambena zgrada, u osnovi površ. 109 m2, PD 1, površ. 87 m2 PD 2, površ. 87 m2, po na činu korišćenja stambeni prostori, na istoj parceli dvorište, površ. 500 m2 i pašnjak, površ. 43m2. Početna cijena iznosi 121.000,00 eur.
• LIST NEPOKRETNOSTI 2605 KO Bijelo Polje, kat. parc. 7673 dvorište površ. 437 m2, na istoj parceli broj zgrade 1, po načinu korišćenja porodična stambena zgrada, u osnovi površ. 104 m2, na istoj parceli, broj zgrade 2, po načinu korišćenja pomoćna zgrada, površ. 39 m2. Početna cijena iznosi 45.000,00 eur.
➢ PODRUČNA JEDINICA NIKŠIĆ:
• LIST NEPOKRETNOSTI 25 KO Nikšić, kat. parc. 2757/4, broj zgrade 1, PD 3, stambeni prostor, površ. 129 m2. Početna cijena iznosi 89.400,00 eur.
• LIST NEPOKRETNOSTI 680 KO Glibavac, kat. parc. 1503, dvorište površ. 157 m2, na istoj parceli, broj zgrade 1, porodična stambena zgrada, površ. 114 m2, u okviru koje PD 1, garaža, površ. 18 m2, PD 2, stambeni prostor, površ. 65 m2 PD 3, stambeni prostor, površ. 51 m2. Početna cijena iznosi 67.550,00 eur.
• POSJEDOVNI LIST 494 KO Rubeža, kat. parc. 2176, stambeni objekat, u osnovi površ. 143 m2, dvorište, površ. 223 m2 i šuma 2. klase, površ. 130 m2. Početna cijena iznosi 54.900,00 eur.
➢ PODRUČNA JEDINICA KOLAŠIN:
• LIST NEPOKRETNOSTI 104 KO Kolašin, kat. parc. 565, broj zgrade 1, po načinu korišćenja porodična stambena zgrada, u osnovi površ. 77 m2 sa pripadajućim PD 1 površ. 62 m2 i PD 2 površ. 62m2, po načinu korišćenja stambeni protori, na istoj parceli, broj zgrade 2, porodična stambena zgrada, u osnovi površ. 73 m2 sa pripadajućim PD 1, površ. 58 m2 i PD 2, površ. 58 m2, po načinu korišćenja stambeni prostori, na istoj parceli dvorište, površ. 225 m2 i njiva 1. klase, površ. 52 m2. Početna cijena iznosi 292.080,0 0 eur.
➢ PODRUČNA JEDINICA BUDVA:
• LIST NEPOKRETNOSTI 125 KO Maine , kat. parc. 3144, po načinu korišćenja pašnjak 4. klase, površine 784 m2, na kat. parc. 3342, po načinu krišćenja voćnjak 3. klase, površine 411 m2, na kat. parc. 3343, po načinu korišćenja šume 4. klase, površina 1778 m2 i na kat. parc. 4123, po načinu k orišćenja šume 3. klase, površine 5692 m2. Početna cijena iznosi 205.400,00 eur.
➢ PODRUČNA JEDINICA ULCINJ:
• LIST NEPOKRETNOSTI 4194 KO Donji Štoj, kat. parc. 1185/2, livada 5. klase, površine 1634 m2 i kat. parceli 1186/3, šume 4. klase, površine 324 m2. Početna cijena iznosi 240.000,00 eur.
• LIST NEPOKRETNOSTI 73 KO Zoganje, kat. parc. 486, njiva 3. klase, površine 4734 m2, na kat. parceli 487, šume 2. klase, površine 591 m2, na kat. parceli 496, dvorište, površ. 183 m2, ruševina raznog objekta, površ. 58 m2 i na kat. parc. 497, voćnjak 2. klase, površ. 743 m2. Početna cijena iznosi 62.000,00 eur.
• LIST NEPOKRETNOSTI 124 KO Donji Štoj, kat. parc. 3064, broj zgrade 1, po načinu korišćenja porodična stambena zgrada, u osnovi površ. 63 m2, na istoj parceli, broj zgrade 2, pomoćna zgrada, površ. 11 m2, na istoj parceli dvorište, površ. 111 m2. Početna cijena iznosi 75.000,00 eur.
• LIST NEPOKRETNOSTI 353 KO Kravari, kat. parc. 2114, broj zgrade 1, po načinu korišćenja porodična stambena zgrada, u osnovi površ. 127 m2 sa pripadajućim PD 1, površ. 40 m2 i PD 2, površ. 40 m2, po načinu korišćenja stambeni prostori, na istoj parceli dvorište, površ. 388 m2. Početna cijena iznosi 44.000,00 eur.
• LIST NEPOKRETNOSTI 3950 KO Donji Štoj, po načinu korišćenja njiva 5. klase, površ. 267 m2. Početna cijena iznosi 24.500,00 eur.
• LIST NEPOKRETNOSTI 406 KO Kolomza, kat. parcela 546, šume 3. klase, površ. 916 m2. Početna cijena iznosi 20.700,00 eur.
• LIST NEPOKRETNOSTI 126 KO Reč, kat. parcela 191/1 njiva 1. klase površ. 3514 m2. Početna cijena iznosi 189.900,00 eur.
• LIST NEPOKRETNOSTI 401 KO Sukobin , kat. parcela 640/2 dvorište površ. 301m2, na istoj parceli, broj zgrade 1, porodična stambena zgrada, u osnovi površ. 100 m2. Početna cijena iznosi 25.950,00 eur.
• LIST NEPOKRETNOSTI 352 KO Kravari, kat. parcela 1812, dvorište, površ. 447 m2, na istoj parceli, broj zgrade 1, porodična stambena zgrada, u osnovi površ. 77 m2, na istoj parceli, po načinu korišćenja šume 4. klase, površ. 5189 m2. Početna cijena iznosi 20.690,00 eur.
• LIST NEPOKRETNOSTI 240 KO Klezna, kat. parcela 20, po načinu korišćenja šuma 5. klase, površ. 7198 m2, na istoj parceli, po načinu korišćenja prirodno neplodno zemljište, površ. 3085 m2. Početna cijena iznosi 9.300,00 eur.
• LIST NEPOKRETNOSTI 18 KO Mide, kat. parc. 262, ruševina i pomoćna zgrada ukupno površ. 75 m2 dvorište, površ. 233 m2, na kat. parc. 68 dvorište, površ. 409 m2 i ruševina, površ. 109 m2, na kat. parc. 179 livada 7. klase, površ. 2280 m2 pašnjak 4. klase, površ. 160 m2, na kat. parc. 180 voćnjak 4. klase, površ. 830 m2, na kat. parc. 263 njiva 7. klase, površ. 190 m2 livada 7. klase, površ. 1977 m2, na kat. parc. 466, 467, 520, 895, 896 i 897 po načinu korišćenja pašnjak 5. klase, ukupne površ. 7920 m2, na kat. parc. 465 šume 4. klase, površ. 7260 m2, na kat. parc. 807 njiva 7. klase, površ. 429 m2, i na kat. parc. 894 šume 4. klase, površ. 10952 m2. Početna cijena iznosi 47.850,00 eur.
• LIST NEPOKRETNOSTI 3945 KO Donji Štoj, kat. parc. 1707/1 njiva 5. klase, površ. 769 m2, kat. parc. 1719, njiva 5. klase, površ. 1377 m2 kat. parc. 1720/1, šume 3. klase, površ. 915 m2. Početna cijena iznosi 151.800,00 eur.
➢ PODRUČNA JEDINICA KOTOR:
• LIST NEPOKRETNOSTI 271 KO Nalježići, kat. parc. 1187 pašnjak 3. klase, površ. 762 m2 i LIST NEPOKRETNOSTI 273, KO Nalježići, kat. parc. 504, voćnjak 3. klase, površ. 1320 m2. Početna cijena iznosi 64.100,00 eur.
➢ PODRUČNA JEDINICA HERCEG NOVI:
• LIST NEPOKRETNOSTI 27 KO Ratiševina, kat. parcela br. 353, dvorište, površ. 500 m2, na istoj parceli, pašnjak 2. klase, površ. 1368 m2, na istoj parceli, broj zgrade 1, porodična stambena zgrada, površ. 102 m2 sa pripadajućim PD 1, po načinu korišćenja garaža kao dio zgrade, površ. 27 m2, P D 2, po načinu korišćenja stambeni prostor, površ. 48 m2, PD 3, po načinu korišćenja stambeni prostor, površ. 78 m2 i PD 4, po načinu korišćenja stambeni prostor, površ. 58 m2 i na istoj parceli, broj zgrade 2, pomoćna zgrada, površ. 24 m2. Početna cijena iznosi 230.140,00 eur.
• LIST NEPOKRETNOSTI 400 KO Radovanići, kat. parc. 1879/7 broj zgrade 1, PD 3, stambeni prostor, površ. 66 m2, PD 4, stambeni prostor, površ. 45 m2 kat. parc. 1879/7, zemljište -dvorište, površ. 206 m2. Početna cijena iznosi 165.600,00 eur.
• LIST NEPOKRETNOSTI 2869 KO Topla, kat. parc. 1473/1, po načinu korišćenja šume 2. klase, površ. 1240 m2. Početna cijena iznosi 89.500,00 eur.
➢ PODRUČNA JEDINICA BERANE:
• LIST NEPOKRETNOSTI 380 KO Donje Luge Berane, kat. parc. 678, zemljište - livada 3. klase, površine 4421 m2, na kat. parc. 711 dvorište, površine 331 m2 i broj zgrade 1, porodična stambena zgrada, u osnovi površ. 166 m2 , PD 3, prizemlje 133 m2, PD 4 prvi sprat 33 m2, PD 5 prvi sprat, površine 100 m 2 i PD 6 potkrovlje, površine 133 m2 Početna cijena iznosi 203.400,00 eur.
• LIST NEPOKRETNOSTI 904 KO Budimlja, kat. parc. 988/2, broj zgrade 55, pomoćna zgrada u privredi, površ. 109 m2, broj zgrade 56, pomoćna zgrada u privredi, površ. 921 m2 sa pripadajućim PD 1, po načinu korišćenja poslovni prostor u privredi, površ. 921 m2, PD 2, po načinu korišćenja poslovni prostor u privredi, površ. 921 m2 i PD 3, po načinu korišćenja poslovni prostor u privredi, površ. 997 m2. Početna cijena iznosi 30.000,00 eur.
➢ PODRUČNA JEDINICA PLJEVLJA:
• LIST NEPOKRETNOSTI 3097 KO Pljevlja, kat. parc. 2088, dvorište, površine 76 m2, na istoj parceli, broj zgrade 1, porodična stambena zgrada, u osnovi površ. 37 m2 broj zgrade 2, pomoćna zgrada, površ. 10 m2. Početna cijena iznosi 62.900,00 eur
• LIST NEPOKRETNOSTI 474 KO Zekavica , kat. parc. 8791/1 livada 5. klase, površ. 4526 m2 i na kat. parc. 882 livada 5. klase, površ. 2761 m2 Početna cijena iznosi 30.000,00 eur.
• LIST NEPOKRETNOSTI 3208 KO Pljevlja, kat. parc. 3234/1, pašnjak, površine 145 m2, na kat. parceli 3236 dvorište, površine 68 m2, broj zgrada 1, PD 1, nestambeni prostor -podrum, površine 46 m2, PD 2, stambeni prostor - prizemlje, površine 46 m2 i broj zgrade 2, po načinu korišćenja pomoćna zgra da površine 7 m2. Početna cijena iznosi 41.000,00 eur
2. Mjesto i vrijeme održavanja javnog nadmetanja
Prodaja nepokretnosti iz tačke 1 ovog Javnog poziva će se vršiti javnim usmenim nadmetanjem u prostorijama Atlas banke AD Podgorica u stečaju, na adresi Vaka Đurovića bb (sjeverna tribina stadiona „Budućnosti“) u Podgorici, u roku od 20 (dvadeset) dana od dana objavljivanja ovog Javnog poziva, odnosno, dana 15.04.2025. godine sa početkom u 12:00 časova
3. Uslovi javnog nadmetanja Pravo da učestvuju na javnom nadmetanju imaju sva domaća i strana pravna i fizička lica koja uplate depozit za učešće na javnom nadmetanju u visini od 10% od početne cijene za predmetnu nepokretnost, najkasnije do dana 14.04 2025. godine do 12:00 časova
Depozit se uplaćuje na transakcioni račun broj 907 -71501-84 i/ili na devizni račun Atlas banke AD Podgorica u stečaju (instrukcija za plaćanje ATLAS BANKA AD PODGORICA U STEČAJU, broj računa/IBAN: ME25510000000010257596, SWIFT: CKBCMEPG) sa pozivom na konkretan broj Lista nepokretnosti i katastarsku opštinu (KO) i/ili poseban dio (PD) nepokretnosti za koju se prijavljuje za u češće na javnom nadmetanju Svi troškovi uplate depozita padaju na teret zainteresovanog lica.
Učesnici postupka javnog nadmetanja dužni su da se registruju za javno nadmetanje te dostave podatke i dokumentaciju: fizička lica–ime i prezime, adresu stanovanja, matični broj, broj lične karte, pravna lica – naziv i sjedište, registarski broj iz registra kod koga je registrovan, original izvod iz registra ili ovjerenu fotokopiju ne stariju od 15 dana prije registracije za jav no nadmetanje, prijavu ovjerenu potpisom pečatom ovlašćenog lica, kao ovlašćenje za zastupanje ukoliko se prijava podnosi preko punomoćnika. Predstavnici pravnih lica na javnom nadmetanju moraju imati uredna punomoćja i ličnu kartu ili neku drugu vrstu lične isprave na osnovu koje se može izvršiti identifikacija, a fizička lica ličnu kartu ili neku drugu vrstu lič ne isprave na osnovu koje se može izvršiti identifikacija. Registracija učesnika će se vršiti u prostorijama Atlas banke AD Podgorica u stečaju, 30 (trideset) minuta prije početka javn og nadmetanja.
Licitacioni korak iznosi 1.000,00 eura.
Učesnik javnog nadmetanja ne može ponuditi cijenu koja je već ponuđena od strane drugog učesnika.
Postupak usmenog javnog nadmetanja se završava, ako niko od učesnika ni na treći poziv, ne ponudi veću cijenu od do tada ponudjene najveće cijene.
Smatraće se da su ispunjeni uslovi za održavanje javnog nadmetanja, ako u naznačeno vrijeme pristupi makar jedan učesnik, a koji ponudi, iznos početne cijene za predmetne nepokretnosti.
Učesnik koji ponudi najveću cijenu proglašava se kupcem, a njegova ponuda smatra se prihvaćenom ponudom za kupovinu predmetne nepokretnosti.
4. Ostali uslovi javnog nadmetanja
Kupac je dužan da sa stečajnim upravnikom „Atlas banke AD Podgorica u stečaju“, zaključi Ugovor o kupoprodaji predmetne nepokretnosti, u roku od 15 (petnaest) dana od dana javnog nadmetanja.
Ugovor o kupoprodaji predmetne nepokretnosti zaključuje se pred nadležnim notarom.
Ukoliko kupac ne zaključi Ugovor o kupoprodaji nepokretnosti u roku iz stava 1 ove tačke ili ne isplati kupoprodajnu cijenu u roku, gubi pravo na povraćaj depozita, a prodavac ima pravo da zaključi Ugovor o kupoprodaji predmetne nepokretnosti sa drugim ponuđačem javnog nadmetanja koji je ponudio drugu najveću cijenu.
Pravo na povraćaj depozita gubi potencijalni kupac koji podnese prijavu, a ne učestvuje, odnosno ne registruje se za javno nadmetanje.
Uplaćeni depozit će se vratiti ostalim učesnicima u roku od 7 (sedam) dana od dana javnog nadmetanja, a depozit izabranog ponuđača će se uračunati u kupoprodajnu cijenu.
Troškove prenosa prava svojine (sačinjavanje notarskog zapisa i ovjere istog, poreza na promet nepokretnosti, ostale takse i naknade) padaju u cijelosti na teret kupca.
Nepokretnosti se prodaju u viđenom i nađenom stanju, bez prava na reklamaciju.
Bliže informacije mogu se dobiti u prostorijama Atlas banke AD Podgorica u stečaju, na adresi Vaka Đurovića bb, Podgorica. Kontakt telefon: +382(0)20/407 -200 ili putem mail adrese: kabinet@atlasbanka.com info@atlasbanka.com
ATLAS BANKA AD PODGORICA U STEČAJU Stečajni upravnik Mirko Radonjić, s. r.
Srijeda, 26. mart 2025.
Na osnovu člana 135 Zakona o steč aju ("Služ beni list Crne Gore", br. 1/2011 53/2016) i Rješenja Privrednog suda Crne Gore St. Br. 54/21 od 24.03.2021. godine, stečajni upravnik KOLNIKS d.o.o. u steč aju Tivat, OBAVJEŠTAVA Stečajnog sudiju Privrednog suda Crne Gore, dužnika, sva lica koja imaju zalogu, pravo vlasništva ili interes u vezi sa predmetnom imovi nom ili drugo pravo, o namjeri prodaje imovine KOLNIKS d.o.o. u stečaju Nikšić (matični broj 02628392) i istovremeno na osnovu č lana 134. Zakona o stečaju ("Službeni list Crne Gore", br. 1/2011 i 53/ 2016) objavljuje č etvrti OGLAS o prodaji imovine stečajnog duž nika
JAVNIM PRIKUPLJANJEM PONUDA
U skladu sa članom 136. Zakona o stečaju Obavještenje sadrži: mjesto i adr esu na kojoj se imovina nalazi, detaljan opis imovine sa podacima o namjeni imovine, vrijednost imovine, postupak i uslove za izbor ponuda. Mjesto i adresa: B udva ul Žrtava fašizma Vrijednost imovine: 16,896.00 € Detaljan opis imovine sa podacima o namjeni imovine : Predmet prodaje je imovina stečajnog dužnika sa datim opisom i namjenom imovine u pripadajućem listu nepokretnosti: DIO I Nepokretnosti date u LN 3776 – KO Budva: sledeć e namjene, površina vrijednosti: Broj /podbroj Broj zgrade PDgodina izgradnje Način korišćenja Spratnost Površina m2 Vlasništvo Eur/m2 Ukupna procijenjena vrijednost
Ukupno: 16,896.00 € Slovima:(šesnaesthiljadaosamstotinadevedesetšest) Postupak i uslovi za izbor ponuda: Prodaja imovine vrši se javnim prikupljanjem ponuda, koje ponuđa
i dostavljaju u zatvorenoj koverti na adresu: PRIVREDNI SUD CRNE GORE, ulica IV Proleterske br.2. Podgorica, neposredno na arhivi Suda ili putem pošte – preporuč enom pošiljkom, sa naznakom KOLNIKS d.o.o. u stečaju Tivat – JAVNO PRIKUPLJANJE PONUDA – PISANA
PONUDA, NE OTVARAJ S t. Br. 54/21 sa naznačenim imenom ili nazivom ponuđača. Razmatraće se sve ponude koje prispiju na naznač enu adresu, odnosno koje se lično dostave, najkasnije do 28.04.2025. godine do 10,00 č asova. Otvaranje ponuda obavić e se dana 29.04.2025. godine sa poč etkom u 12,00 časova u kancelariji broj 30. Privrednog suda Crne Gore. Otvaranju ponuda mogu prisustvovati svi ponuđači ili njihovi ovlašćeni predstavnici Ponude ć e otvarati steč ajni upravnik. Pravo učešća na javnom prikupljanju ponuda imaju sva domać a strana - pravna fizička lica koja blagovremeno dostave odgovarajuću bezuslovnu ponudu u zatvorenoj koverti, koja mora da sadrž (u originalu ili ovjerenoj fotokopiji):
Za pravna lica: Potvrdu o registraciji od nadležnog registra, p onudu potpisanu od lica ovlašćenog za zastupanje (sa tačnim nazivom predmeta prodaje ponuđenom cijenom), naziv firme i sjedište, broj bankovnog računa i ime banke , i potvrdu o uplaćenom depozitu - na iznos od najmanje 10% od procijenjene vrijednosti imovine za koju se dostavlja ponuda.
Za fizička lica: Potpisanu ponudu (sa tač nim nazivom predmeta prodaje ponuđenu cijenu), ime prezime, adresu stanovanja, JMBG, i ovjerenu fotokopiju lične karte ili ovjereno punomoćje ako se radi o ovlašć enom licu, potvrdu o uplać enom depozitu na iznos od najmanje 10% od procijenjene vrijednosti imovine za koju se dostavlja ponuda. Ponuđena cijena izražava se u eurima. Ponude se dostavljaju za ukupnu navedenu imovinu. Ponude se ne dostavljaju za pojedine djelove imovine koja je predmet prodaje. Neblagovremene nepotpune ponude neć e se razmatrati.
Predmetna imovina se prodaje u viđenom stanju sa statusom u kojem se nalazi u trenutku prodaje, bez prava na naknadnu r eklamaciju. Predmetna imovina nije u drž avini nema gradjevinsku dozvolu. Steč ajni upravnik ne odgovara za nedostatke koje kupci utvrde po izvršenoj prodaji Ponuđač se pozivaju da sve podatke o imovini steknu ličnim uvidom.
Predmetna imovi na ć e se prodati ponuđač u koji ponud najveću kupoprodajnu cijenu, koja ne mož e biti manja od procijenjene vrijednosti imovine. Odluku o izboru najpovoljnijeg ponuđača donijeć e steč ajni upravni k u roku od 7 (sedam) dana od javnog otvaranja ponuda Sa najpovoljnijim ponuđačem zaključ će se u govor o kupoprodaji u roku od 15 (petnest) dana od dana donošenja odluke steč ajnog upravnika o izboru najpovoljnijeg ponu
ač a, sa tim što je na povoljniji ponu
ač duž an da prilikom zaključivanja ugovora priloži dokaz da je uplatio cjelokupnu kupoprodajnu cijenu, u protivnom stečajni upravnik će smatrati da je ponu đač odustao od ponude i zadrž ati u plaćeni depozit, imovinu dodijeliti drugom rangiranom ponuđač u.
Poslije izvršene prodaje stečajni upravnik će o zvršenoj prodaji, uslovima cijeni obavijestiti stečajnog sudiju u roku od deset dana od dana izvršene prodaje.
Stečajni upravnik će u roku od 15 (petnest) dana od dana otvaranja ponuda, svim ponuđačima dostaviti obavještenje o proglašenom najuspešnijem ponuđač u i visini prihvaćene ponude.
7) Sve poreske i druge obaveze koje proiz ilaze iz zaklju čenog kupoprodajnog ugovora u cjelosti snosi kupac.
Sve potrebne informacije mogu se dobiti svakog radnog dana od 08:00 -16:00 h na telefon br. 069/183-043
Stečajni rač un Društva je otvoren kod CKB banke broj 510000000014108108
Na osnovu člana 69. Zakona o igrama na sreću ( Sl.list RCG br. 52/04 i ,,Sl. list CG“, br. 13/07, br. 61/13 i br. 37/17) i odluke kolegijuma firme „MPM“ d.o.o. od 06.03.2025. godine, izvršni direktor dana 06.03.2025. godine, donosi sledeća P R A V I L A nagradne igre Cosmetics-a pod nazivom KOZMETIKA AFRODITA – april 2025
1. Priređivač nagradne igre je privredno drustvo „MPM“ d.o.o. sa sjedištem u Podgorici u Ul. Bracana Bracanovica 38 , sa matičnim brojem 02047861 sa ciljem unapredenja prodaje .
2. Vrijeme trajanja nagradne igre: Nagradna igra počinje 01.04.2025. godine i traje do 30.04.2025. godine.
3. Fond nagrada: Ukupan fond nagrada iznosi …………………………………………….…………….......................……600,00€ sa PDV-om €
4. Nagradni fond sastoji se :
1 x 100€ Cosmetics vaučer za trgovinu u Cosmetics objektima........................................................... sa pdv-om 100.00€
2 x 50€ Cosmetics vaučer za trgovinu u Cosmetics objektima............................................................ sa pdv-om 100.00€
20 x 20€ Afrodita vaučer za trgovinu u okviru AFRODITA asortimana u Cosmetics objektima .............sa pdv-om 400.00€ ( Vaučeri se mogu iskoristiti u svim Cosmetics marketima ili apotekama. Rok da se Cosmetics vaučer iskoristi je 31.07.2 025.)
5. Uslovi za učestvovanje u nagradnoj igri, postupak priređivanja i sprovođenja nagradne igre i izvlačenja nagrada, način objave rezultata, odnosno dobitnika nagrada:
5.1. Nagradna igra počinje 01.04.2025. godine objavljivanjem u štampanim medijima , a završava se 30.04.2025. godine.
5.2. Pravo ucešća imaju svi građani s prebivalištem u Crnoj Gori koji u periodu od 01.04.2025. do 30.04.2025. godine
OSTVARE KUPOVINU NAJMANJE 1 PROIZVODA IZ ASORTIMANA brenda AFRODITA u Cosmetics marketima ili apotekama. Na blagajni će dobiti račun za kupljenu robu, na čijoj će na poleđini upisati sljedeće podatke: ime i prezime, adresu, broj telefona. Fiskalni računi se potom ubacuju u kutije koje ce biti na vidnom mjestu u Cosmetics marketima i apotekama. Podaci koje učesnik ostavi neće se koristiti u druge svrhe osim za potrebe nagradne igre. U nagradnoj igri ne mogu učestvovati zaposleni u MPM doo i članovi njihove uže porodice . 5.3. Praćenje izvlačenja nagrada vrši tročlana komisija u sljedećem sastavu: Danica Krivokapić, Tijana Terzić i Mira Dubak Vučinić, koju imenuje izvršni direktor priređivača nagradne igre. Izvlačenje nagrada će se obaviti u Podgorici Cosmetics marketu u ulici Ilije Plamenca bb na Zabjelu slučajnim odabirom iz kutije namjenjene za izvlačenje, 14. maja 2025. godine u 15h . 5.4. Dobitnike nagrada ce kontaktirati predstavnik organizatora nagradne igre u roku od 8 dana od dana izvlačenja nagrade.
5.5. Preuzimanjem nagrade prestaju sve dalje obaveze organizatora nagradne igre prema dobitniku. 5.6. Učešćem u nagradnoj igri učesnici prihvataju ova, prethodno objavljena, pravila.
5.7. Organizator igre ce imena dobitnika objaviti u dnevnim novinama „Pobjeda“ u najkraćem mogućem roku nakon izvlačenja, na zvaničnom sajtu organizatora www.cosmetics-market.com, i na društvenim mrežama: Facebook i Instagram strani Cosmetics-a.
5.8. Nagrade se ne mogu zamijeniti za novčanu protivvrijednost. Cosmetics vaučeri se mogu iskoristiti samo u Cosmetics objektima sirom Crne Gore.
5.9. Nagradni fond u vrijednosti većoj od 500 €, koji nakon završetka nagradne igre nije podijeljen, priređivač je dužan prodati na javnom nadmetanju, a sredstva ostvarena prodajom uplatiti u budžet Crne Gore u roku od 90 dana od dana isteka roka za preuzimanje nagrade. Nagradni fond u nižoj vrijednosti ostaje u vlasništvu priređivača nagradne igre.
6. Rok način preuzimanja nagrada: Dobitnici nagrada mogu preuzeti nagradu lično ili preko trećeg lica uz obavezu podnošenja na uvid ličnog dokumenta dobitnika nagrade, u službi marketinga firme ili u nekom od predstavništava najkasnije u roku od 30 dana od objave imena dobitnika. Ukoliko je dobitnik nagrade maloljetno lice nagradu preuzima zakonski zastupnik maloljetnog lica (roditelj ili drugo lice koje je odredjeno za zakonskog zastupnika) uz lični dokument i izvod iz matične knjige rođenih za maloljetno lice ili zdravstvenu knjižicu.
7. Viša sila: Priredjivač nagradne igre zadržava pravo da ukoliko nastanu nepredvidjene okolnosti koje nije skrivio, niti mogao predvidjeti, izbjeći ili otkloniti (viša sila) može promijeniti pravila u tačkama 5 6 nakon dobijanja saglasnosti na Pravila, o čemu je dužan obavijestiti Upravu za igre na sreću, pisanim putem, u roku od 3 dana od dana nastanka nepredviđene okolnosti.
8. Svi eventualni sporovi između dobitnika priređivača nagradne igre rješavaće se sporazumno, u protivnom nadležan je Osnovni sud u Podgorici.
9. Stupanje na snagu pravila: Pravila nagradne igre „KOZMETIKA AFRODITA – april 2025“ biće objavljena u dnevnim novina „Pobjeda“ prije početka nagradne igre , a nakon dobijanja saglasnosti od Uprave za igre na sreću. Izvrsni direktor: Tomislav Djorojevic Formati
Cjenovnik čitulja
Srijeda, 26. mart 2025.
O
do 110 riječi (2 slike), do 40 riječi (4
1/36 do 20 riječi (1 slika)
1/20 do 30 riječi (1 slika) do 15 riječi (2 slike)
do 40 riječi (1 slika)
1/12 do 80 riječi (1 slika) do 40 riječi (3 slike)
1/6 do 160 riječi (3 slike) do 60 riječi (6 slika)
1/5 do 190 riječi (4 slike) do 70 riječi (8 slika)
1/4 do 220 riječi (3 slike), do 80 riječi (6 slika), do 30 riječi (9 slika) 160€
1/2 do 320 riječi (5 slika), do 140 riječi (10 slika) 275€
1/1 do 470 riječi (1 slika), do 380 riječi (4 slike) do 270 riječi (8 slika), do 120 riječi (12 slika)
U slučaju objavljivanja simbola, broj riječi se umanjuje za 20. Prostor 1/36 ne može da sadrži simbol.
tel: 020 202 455; viber: 068 034 555; e-mail: oglasno@pobjeda.me
Dana 25. marta 2025. u 81 godini preminuo
ДУШИЦА, ДРАГИЦА, ОЛИВЕРА и ЦИЦА, унучад, праунучад, братанићи, братаничине, сестрићи, сестричине и остала многобројна родбина
obaviti sahrana.
Obavještavamo rodbinu i prijatelje da je dana 20. marta 2025. godine u Geislingenu, SR Njemačka, preminuo naš dragi
NOVAK Milkov ŠOFRANAC 1939–2025.
Posmrtni ostaci biće dopremljeni 27. marta na seosko groblje u rodnim Rvašima, gdje će se saučešće primati istoga dana od 10 do 13 časova, kada će se i obaviti sahrana. Vijenci i cvijeće se ne prilažu.
OŽALOŠĆENI: supruga ROSA, ćerka TANJA, sin VASKO - VANJA, unuci VUK i VASILIJE i ostala rodbina NIKOLIĆ
Poštovani čitaoci i korisnici oglasnog prostora, materijal za objavljivanje čitulje možete poslati na
e-mail: oglasno@pobjeda.me
Potrebno je poslati tekst čitulje, fotografiju i kopiju uplatnice
Posljednji pozdrav dragoj sestri
OŽALOŠĆENI: supruga ROSE, ćerka VESNA, sin NIKOLA, unuci STEFAN, MILOŠ i FILIP, praunuka SARA, snahe ANKA, MARIJA, DIJANA i ANA, sinovci RANKO i DARKO, sestrična i sestričići JAVORKA, ZORAN i GORAN VUČIĆ, sestre i braća od ujaka DESE, MILUTIN i DRAGAN JOVIĆEVIĆ i ostala mnogobrojna rodbina ŠOFRANAC i JOVIĆEVIĆ
Sestro moja, tvoja ljubav će ostati kao lijek za naša ucvijeljena srca. Anđeli u nebo te poveli. Tvoja sestra ŽELJKA s obitelji
Posljednji pozdrav mojoj dragoj sestrični
Sve će nam nedostajati i tvoj pogled i osmijeh i naši dugi razgovori. Uvijek ćemo čuvati u srcima lijepe uspomene na tebe Voli te tvoja tetka BEBA sa porodicom
Posljednji pozdrav dragoj sestri
1258
1259
OGLASNO ODJELJENJE
tel/fax: 020/202-455, tel/viber: 068/034-555
1264
VERI JOVANOVIĆ
Hvala ti za dobrotu, ljubav i sreću kojom si nas uvijek nesebično darivala. Neka te anđeli čuvaju kako si ti čuvala i pazila nas. Tvoja sestra SILVIJA i BRACO
Draga baba
Došao je trenutak da odeš kod onih koje si najviše voljela. Počivaj u miru, a mi ćemo te čuvati od zaborava.
Vole te RADOŠ, DIJANA, NEMANJA i ANJA 1271
Draga baba
Čuvaćemo te od zaborava i rado se sjećati tvog osmijeha i vedrog duha. Nadamo se da si sada našla svoj mir.
RADOŠ, SANJA i DUŠICA 1272
Dragoj babi
Hvala za svu ljubav koju si nam pružala cijelog života. Zauvijek ćemo te čuvati u srcu.
DRAGICA, LUKA i DANIJELA sa porodicama
Posljednji
Strina DARE, brat VESKO sa familijom
Poslјednji pozdrav ocu naše koleginice Olge
MILORADU BOGDANOVIĆU
Kolektiv PRVE BANKE- filijala NIKŠIĆ i CENTURION agencija
Posljednji pozdrav dragom prijatelju i komšiji
Za svu ljubav koju nam je poklanjala, za podršku koja je i najteže činila lakim, za radost koju je nosila i kojom je naše zajedništvo pretvarala u srećne uspomene.
Brat BORO, snaha VESNA, bratanići PETAR i MARKO BANOVIĆ
Opraštamo se od našeg brata od tetke
Ostaješ nam u najljepšim uspomenama. Tvoja pažnja i pouzdanost prema našim porodicama značila je puno. Hvala ti, počivaj u miru
Počivaj u miru i neka te anđeli čuvaju, a mi ćemo te čuvati od zaborava
MIRA, SLAVICA, BATO i JEVRA
Tvoje zaove BOSILJKA, JOVANKA, MILICA i STANKA sa porodicama 1268
i MILAN
Posljednji pozdrav našem dragom kumu
BRANISLAVU VUŠOVIĆU
od porodice JOVOVIĆ
Dragom ocu
Zauvijek ćeš ostati u našim srcima. Počivaj u miru.
MIRA i MARKO
Posljednji pozdrav dragom ocu, đedu i tastu
BOŠKU
Neka tvoja dobra i iskrena duša počiva u miru. Čuvaćemo te od zaborava.
Tvoji: MIRA, VLADO, DADO i ĐOLE
1247
Posljednji pozdrav mom voljenom ujaku
Pored ,,Podavnice” sam ti uvijek dolazila a sad ću te tužna posjećivati. Neka ti duša caruje u carstvu nebeskom.
Sestrična DRAGANA sa porodicom
Posljednje zbogom voljenom ujaku
Sve što je bilo fino i plemenito bilo je u tvojoj duši. Uvijek voljen, nikad zaboravljen.
Sestrić MARKO i VESNA VUKSANOVIĆ sa porodicom
Posljednji pozdrav dragom
porodica pok. BOŽA MUHADINOVIĆA
Posljednji pozdrav poštovanom zetu
BOŠKU LATKOVIĆU Počivaj u miru.
SEKA, MAJA i ANA sa porodicama
26 godina bez voljenog
Kad poželimo da te zagrlimo, da te poljubimo nijesi nestao, samo si zaspao... Zauvijek SUPRUGA i ĆERKE
Posljednji pozdrav voljenom ujaku BOŽU
Posljednje zbogom tužno se piše jer takvi kao ti ne rađaju se više. Ponosni što si bio dio naših života, a još ponosniji što si imao neprocjenjivu toplotu u srcu za mene, Anu i Draganu.
Tvoji MARKO, ANA i DRAGANA sa porodicama
Poslјednji pozdrav BOŠKU LATKOVIĆU
Dragi kume, ostajem siromašniji za jedno iskreno i divno prijateljstvo, ali i bogatiji za mnoštvo predivnih uspomena. Bonjašu, neka ti je laka crna zemlja i vječno ti hvala i slava.
SLOBODAN MILAŠEVIĆ sa porodicom
Posljednji pozdrav ujaku
1245
BOŽU
Putuj s anđelima jer si i sam bio anđeo.
Sestrična ANA BORILOVIĆ sa porodicom
Posljednji pozdrav dragom
BOŠKU LATKOVIĆU
Zauvijek ćeš ostati u našim sjećanjima kao voljen i iskren komšija.
KOMŠIJE IZ ULAZA
Tri godine od smrti supruga, oca, svekra i đeda
Vrijeme prolazi ali sjećanja ne blijede. Nedostaješ svakog dana sve više.
Tri godine od smrti mog oca
Živiš u našim srcima pričama i uspomenama.
1252
Posljednji pozdrav voljenom bratu
BOŠKU LATKOVIĆU
I ti me ostavi, moj brate. Sad mirno spavajte i neka vam je laka zemlja. Sestra MARINA VUKSANOVIĆ sa porodicom
Supruga RADMILA, sin IGOR, snaha DRAGANA, unuke ANASTASIJA i UNA
Tri godine od smrti mog oca
Ćerka LIDIJA sa porodicom 1234
Nedostaješ ali tu si u mom srcu mislima i svakoj priči.
Ćerka TANJA sa porodicom
Našoj voljenoj
Dragoj tetki
SLAVKI BOKAN
Tetka,
Vrijeme kažu liječi sve, ali vrijeme ne zna kakva moja tetka bila je.
I reći ću vremenu da stane, jer želim sve ove godine, mjesece i dane. Da živim baš ono najljepše sjećanje.
Jer vrijeme ne zna koliko najljepše sjećanje na tebe, divno je.
Tvoji KEKA i ĐUKA
26. 3. 2022–26. 3. 2025.
Tri su pretužne godine koje živimo bez naše najdraže
Evo najmilija naša i osvit trećeg proljeća bez tebe. A nama ništa više nije isto otkako zaspaše vječno najljepše plave oči na svijetu.
Veke, utihnula je naša porodična sreća, jer joj fali tvoj najzvonkiji glas i vazda vedri osmijeh.
Hrabrimo se sve ove protekle godine spominjanjem svih naših u sreći provedenih porodičnih trena. Pamtimo tvoje savjete, živimo njima i dalje. Najteže nam je, kada te unučad, koje si podizala sa neizmjernom ljubavlju, uvijek pogledom po kući traže, a tebe nema da ih raširenih ruku u najtopliji zagrljaj priviješ.
Veke, tvojim najvoljenijima je, s kraja tvoga, velika praznina i nenadoknadiv gubitak.
Falila si nam u svemu što je bilo bez tebe, kao što ćeš faliti i u svemu što će doći. Ali, tu si ti, u našoj krvi, živiš u nama, čuvamo te i zaboravu ne damo.
Našom ljubavlju, kojoj vrijeme ne može ništa, a tugom koja se ne liječi, bićeš voljena, dok ima ikoga od tvojih najbližih u porodicama
NOVAKOVIĆ i BOŽOVIĆ
BOKAN
Po dobru ćemo te pamtiti, sa ponosom spominjati i od zaborava čuvati.
Tvoja sestra STANKA – MACA VUKČEVIĆ sa porodicom
Četiri godine od kada nije sa nama naša voljena
SLAVKA pok. Lala BOKAN
Dragoj
BOKAN
Bog uzima najbolje, a ti si, sestro moja, bila oličenje dobrote, ljubavi i plemenitosti
ŽELJKO sa porodicom
1253
Draga majko, ništa više nije kao prije. Ostavila si tragove koji se ne brišu, sjećanja koja ne blijede i dobrotu koja se ne zaboravlja. Uvijek ćeš biti u našim srcima. Tvoji BAĆKO i SANDRA sa porodicama
Sjećanje na moju sestru
SLAVKU BOKAN
Život se nastavio, ali meni i dalje fali ona sreća koju sam imala u zagrljaju tvom. Sestra BRANKA sa porodicom 1256
1231
Danas se navršava 30 godina od kada nije sa nama naš dragi
DUŠAN Mrdelje JANJIĆ 1922–1995
Dragi tata, vrijeme ne može da umanji nedostatak nastao tvojim odlaskom. Rano si nas napustio, ali ostavio si neizbrisiv trag u nama. Ponosni smo na tebe i koračamo putem kojim si nas ti usmjerio. Zauvijek ćemo pamtiti tvoju dobrotu, plemenitost, vedrinu, poštenje i duhovitost. Na svemu smo ti beskrajno zahvalni. Počivaj nam u miru.
Tvoji: MILETA, RADA, MARKO i DUŠAN
RAJKO i VIDA BABOVIĆ
Živite u našim srcima. VLAJKO, DRAGANA i MIRJANA
1230
1222
Tri godine od smrti našeg
MILIVOJE MINJA PEJOVIĆ
Dani prolaze, ni jedan bez sjećanja na tebe. Teško je doći u roditeljsku kuću, a tebe tamo ne naći. Nas dvoje smo zajedno mnogo prošli... Nedostaješ!
Tvoji: ćerka MARIJA, unučad DRAŠKO i MILJANA
Navrši se osam godina od smrti našeg voljenog
NOVICE-NOLA RADOVIĆA
Nikada te neće zaboraviti tvoja porodica. Supruga DANICA, sin SRETO, ćerke BRANKA, MIRJANA, STANKA i ANKA, unučad i praunučad
1224
Tužno sjećanje na moje roditelje i brata oca majka
LAZARA DESANKA
4. 3. 2024 – 4. 3. 2025. 27. 4. 2024 – 27. 4. 2025. brat
ČEDO
26. 3. 2007 – 26. 3. 2025. VUJANOVIĆ
Vrijeme nije lijek, jer tugu ne može da izbriše, a uspomene na Vas ostaju vječno. Počivajte u miru.
Tužno sjećanje na moje roditelje i brata Oca majka
LAZARA DESANKA
Dragom suprugu i ocu
MILENKU Rakovom MARKOVIĆU
Devet godina je prošlo, nedostaješ nam.
Godine ne mogu izbrisati sjećanje na tebe. S ponosom te pominjemo i čuvamo uspomene na tebe. U našim srcima ostaješ zauvijek.
1225
Tvoji: SLAVICA, MARKO i MILENA 1226
Četiri godine od kad asa nama nije naša
DARINKA MITROVIĆ
Vrijeme prolazi ali ne može izrisati trag koji si ostavila u našim životima. Sa ponosom te pominjemo i od zaborava čuvamo.
Vaša ćerka i sestra OLGA KUSOVAC sa porodicom 1262
Devet je godina od smrti našeg jedinog brata
Rakovog MARKOVIĆA
Godine prolaze a naša tuga za tobom ne jenjava, naš Milo, naše sunce, naš ponosu i vječita zakletvo. Bile smo ti u nedjelju da ti kažemo koliko te volimo, koliko nam nedostaješ da damo odušku svom bolu.
Tebe tvoje sestre
SLAVKA i LIDIJA
Četiri godine su od smrti naše sestre
DARINKE MITROVIĆ
Godine prolaze a naša tuga za tobom neće nikada. U našim srcima živjećeš vječno.
Tvoje MARTA i MARIJA
4. 3. 2024 – 4. 3. 2025. 27. 4. 2024 – 27. 4. 2025. brat ČEDO
3. 2007 – 26. 3. 2025. VUJANOVIĆ
Teško je doći u roditeljski dom, a vas nema da nas dočekate vašom toplinom i radošću. Naša tuga za Čedom bila je lakša kad smo je dijelili sa vama. Počivajte u miru, dobre duše. Uvijek u mom srcu i mislima.
Vaša ćerka i sestra LJILJA JOVIĆEVIĆ sa porodicom
Deveta je godina od smrti našeg voljenog ujaka
MILENKA Rakovog
Nijesam te i neću te nikad prežaliti. Vrela si suza moga oka. I moj vječiti ponos.
Tebe tvoji DRAŽEN i SANJA ĐUROVIĆ sa djecom
Godina dana od smrti naše voljene
JELENE ŽUGIĆ
Mnogo je lijepih uspomena da te vječno pamtimo i o tebi sa ponosom pričamo. Sestra RADMILA sa porodicom
1227
Narodni heroj Jugoslavije, general JNA, antifašista, partizan, Titov ambasador, Cetinjanin i Crnogorac Jovo Kapičić svjedoči o:
- Trinaestojulskom antifašističkom ustanku: „Nepokorna, antifašistička Crna Gora, najveći datum u njenoj istoriji! Prva i jedina slobodna teritorija u porobljenoj Evropi!“
- „Lijevim skretanjima“ u Crnoj Gori: „Ubiti nevinog čovjeka bez suđenja, baciti ga u jamu... Da, to je bio zločin!“
- Kako je uhapsio kvislinga i ratnog zločinca Dražu Mihailovića: „Onako nizak i smežuran, djelovao je jadno, nikako. U ruci je stezao prljavu šajkaču, ćutao, riječ nije progovorio.“
- Komunističkom logoru Goli otok: „Ja sam najveća žrtva Golog otoka!“
- Milovanu Đilasu: „Teško Đilasu, ali teško i nama!“
- Predsjedniku Milu Đukanoviću: „Ne mogu da vjerujem! On je veći kurvin sin od mene!“
- Titovom pitanju na koje nije imao odgovor: „Jova, zašto ste vi Crnogorci tako nepouzdan narod?“
