Issuu

Dodjela Trinaestojulske nagrade u sjenci skandala – nastavljena

Piše: Nenad ZEČEVIĆ

Crnogorski naučnik Dragan Hajduković kazao je da će pokrenuti postupak kod Upravnog suda Crne Gore ukoliko žiri za dodjelu Trinaestojulske nagrade ne prizna da je prekršio Zakon o državnim nagradama i ne bude ponovo odlučivao o laureatima

U toku završni radovi na još tri kilometra saobraćajnice Tivat – Budva (Jaz)

Konsultant iz oblasti geopolitike i bezbjednosti Nikola Lunić za Pobjedu objašnjava koliki teret za malu ekonomiju poput naše predstavlja izdvajanje od pet odsto BDP-a za odbranu

Održana konstitutivna sjednica novoizabranog Odbora direktora Crnogorske plovidbe

Izvršni direktor Crnogorske plovidbe Vladimir Tadić kazao je Pobjedi da je inspektor dolazio u novu kontrolu broda ,,Kotor“, ali da je naložio zamjenu još nekih djelova

Naš medij pozicionirao se kao treći najrelevantniji izvor informisanja u zemlji, odmah iza RTCG-a i TV Vijesti. Posebno raduje što je portal Pobjeda, prema istom istraživanju, među prva dva portala u zemlji po povjerenju. Štampano izdanje je na prvom mjestu. To znači da smo relevantni, prepoznati i da građani Crne Gore biraju Pobjedu – svakog dana. S pravom možemo reći da je ovo najbolji rejting Pobjede u posljednjih 15 godina

Na sjednici Vlade usvojen zahtjev državne elektroenergetske kompanije

Kako je objašnjeno iz Vlade, zaduženje je neophodno u cilju obezbjeđenja kontinuiteta u snabdijevanju električnom energijom u periodu kada je Termoelektrana Pljevlja van pogona zbog radova na ekološkoj rekonstrukciji

Komisija za dodjelu statusa – istaknuti kulturni stvaralac utvrdila listu kandidata koji zadovoljavaju uslove

Na prvoj sjednici, kako saznaje Pobjeda, bilo je dosta nedoumica oko njegove prijave jer je u brojnim folderima poslao gomilu dokumenata koje članovi komisije nijesu mogli da rastumače. Već na drugoj sjednici, Mićović je poslao uredniju prijavu i to je bilo dovoljno komisiji da većinom glasova konstatuje da zadovoljava uslove

STR.

Na sjednicama Zakonodavnog i Odbora za politički sistem, pravosuđe i upravu odloženo izjašnjavanje o prijedlogu izmjena Zakona o javnim okupljanjima

Predlažu pa

,,preciziraju“do daljnjeg

PODGORICA - Zakonodavni odbor Skupštine Crne Gore na jučerašnjoj sjednici odložio je izjašnjavanje o prijedlogu zakona o izmjenama i dopunama Zakona o javnim okupljanjima i javnim priredbama, dok se ne ,,isprecizira tekst zakona, jer u pojedinim članovima postoje određene nedoumice“.

To je saopštio predsjednik Odbora Dragan Bojović navodeći da je takav stav donijet nakon konsultacija sa članovima. - Dogovorili smo da se dodatno isprecizira tekst zakona i usaglasi kroz amandmansko djelovanje, kroz izvještaj Zakonodavnog odbora. Čim budu pripremljeni amandmani i dodatna preciziranja nastavićemo sjednicu povodom ove tačke dnevnog reda - kazao je Bojović.

Darko Dragović, poslanik Pokreta Evropa sad, kazao je da prema ovom prijedlogu ima ,,određene rezerve“ iako, kako je naveo, ne sumnja u dobre namjere predlagača. - Članom 52 Ustava jasno piše da se jemči sloboda mirnog okupljanja bez odobrenja, uz prethodnu prijavu nadležnim organima. Ustav definiše i mogućnost ograničenja slobode okupljanja, pa se ona može privremeno ograničiti. Ustav definiše mogućnost privremenog, a ne stalnog ograničenja i zato je u svakom konkretnom slučaju, neophodna odluka državnih organa. Prijedlogom ovog zakona, uvodimo jednu vrstu stalne zabrane okupljanja na auto-putevima, brzim saobraćajnicama, magistralnim, regionalnim putevima, što nije u skladu sa Ustavom - precizirao je Dragović.

Janović: Partije koje su svakodnevni protesti doveli na vlast, sada ukidaju to pravo

Nikola Janović, poslanik Demokratske partije socijalista, na mreži X napisao je da „partije i političari koji su došli na vlast tako što nijesu poštovali niti jednu instituciju i koji su protestovali svakog dana, sad ukidaju pravo građanima da izraze svoj bunt“. „Od te ideje samo je lošije to što očigledno ne poznaju i sopstvene građane…“, napisao je Janović u objavi na mreži Iks.

Konsultant iz oblasti geopolitike i bezbjednosti za Pobjedu predstavlja izdvajanje od pet odsto BDP-a za odbranu

Za ispunjenje cilja fiskalne reforme,

Prema njegovim riječima, nije definisan postupak i nadležni organ koji treba da utvrdi da li bi okupljanjem bilo onemogućeno ili otežano odvijanje saobraćaja, ili bi to javno okupljanje ograničilo, onemogućilo i ugrozilo kretanje građana, kao uslov da se za to javno okupljanje ne mogu koristiti auto-putevi, saobraćajnice, putevi.

- Ako nemamo definisano koji je organ nadležan da donese odluku o zabrani, ako nemamo definisan postupak u kojem nadležni organ može da donese odluku o zabrani, ovako definisano je stalnost zabrane okupljanja, a Ustav je jasan da se sloboda okupljanja može privremeno ograničiti - istakao je poslanik DPS-a. Dragović smatra da na ovaj prijedlog zakona treba amandmanski djelovati i precizirati ga, navodeći da lokalni putevi treba da budu izuzeti iz zabrane.

I poslanik Demokrata Duško Stijepović bio je saglasan sa primjedbama poslanika PES-a u odnosu na privremeno ograničenje navodeći da nema ništa protiv toga da se amandmanima popravi tekst prijedloga zakona.

Za prvu narednu sjednicu ovu tačku odložio je i Odbor za politički sistem, pravosuđe i upravu, ,,iz tehničkih razloga“. Sjednici Zakonodavnog odbora juče nijesu prisustvovali predstavnici opozicije. Podsjećamo, predloženim izmjenama i dopunama Zakona o javnim okupljanjima i javnim priredbama koje su predložili poslanici vladajuće većine, zabranjena je blokada auto-puteva, brzih saobraćajnica, magistralnih, regionalnih ili lokalnih puteva i graničnih prelaza, ako time oni koji protestuju onemogućavaju ili otežavaju odvijanje saobraćaja i kretanje ostalih građana. Za one koji to ne budu poštovali predviđene su novčane kazne u iznosima od 500 do 10.000 eura. Prijedlog izmjena propisa potpisali su Seid Hodžić sa liste Pokreta Evropa sad, Duško Stijepović - Demokratska Crna Gora, Jelena Kljajević - DNP, Dejan Đurović - NSD i Bogdan Božović SNP.Ir.M.

Alijansa je svjesna da male ekonomije nemaju neograničene resurse, ali očekuje privrženost zajedničkim ciljevima i doprinos sposobnostima. Ipak, geopolitički momenat i deklarativne izjave najvišeg rukovodstva Crne Gore govore u prilog tome da će Podgorica težiti ostvarivanju tog cilja - navodi Nikola Lunić

PODGORICA - Dogovoreno izdvajanje od pet odsto BDP-a za odbranu do 2035. godine izuzetno je ambiciozan i teško dostižan cilj za Crnu Goru, smatra konsultant iz oblasti geopolitike i bezbjednosti Nikola Lunić.

On u razgovoru za Pobjedu pojašnjava da Crna Gora trenutno izdvaja oko 2,3 procenta BDP-a za odbranu, odnosno 161,42 miliona eura, dok bi za ispunjenje novog cilja bilo potrebno gotovo udvostručiti tu sumu na oko 410 miliona godišnje, pretpostavljeni BDP od 8,2 milijarde.

-To znači dodatnih 248,6 miliona eura godišnje, što je ogroman teret za malu ekonomiju i budžet zemlje - ističe Lunić. Napominje da je realnost ispunjenja tog cilja vrlo upitna bez

ozbiljnih fiskalnih reformi, povećanja poreza ili značajnog smanjenja ulaganja u druge sektore poput zdravstva, obrazovanja i socijalne zaštite. - Takva promjena imala bi ozbiljne posljedice po kvalitet života građana i ukupnu stabilnost društva - upozorio je Lunić. Smatra da dogovorena izdvajanja za odbranu predstavljaju ogroman pritisak na finansije i budžet Crne Gore.

- Mala zemlja sa ograničenim resursima teško može da izdrži ovakav teret, posebno u kontekstu drugih razvojnih potreba - kaže Lunić. Napominje, međutim, da politički pritisak i želja za očuvanjem statusa ozbiljne i pouzdane članice NATO ograničavaju mogućnosti Crne Gore da se odupre tim zahtjevima.

- U praksi, to znači da će vlast, u dilemi između bezbjednosnih obaveza i domaćih prioriteta, vjerovatno izabrati međunarodni kredibilitetnavodi sagovornik Pobjede. Upozorava i da će dio javnosti kritikovati fokus vlasti na militarizaciju i prioritizovati socijalne programe.

- U tom smislu, Crna Gora će se pored budžetskih izazova, suočiti i sa unutrašnjim političkim pritiskom da dostigne nove NATO standarde izdvajanja. Opozicionim argumentima će poslužiti primjer Španije koja je uspela da zadrži svoj budžet odbrane na oko 2,1 odsto BDP, te da u zvaničnom tekstu deklaracije nametne riječ politika umesto obaveza. Međutim, iako je generalni sekretar NATO Mark Rute garantovao Španiji da će dobiti slobodu da kreira „svoj suvereni put“ u dostizanju ovih ciljeva, usvojeni kriterijumi postaju mjerilo političkog povjerenja. Posebno u situaciji kada na evroatlantskom prostoru, SAD uspješno zadržavaju svoj neprikosnoveni geopolitički uticaj - ističe Lunić. Govoreći o tome koliko je za NATO uopšte važno da Crna Gora kao minorna članica izdvaja pet odsto BDP-a, Lunić objašnjava da je sa vojnog as-

Peti kongres Bošnjačke stranke zakazan za nedjelju, 6. jul u Podgorici

Ibrahimović jedini kandidat za predsjednika stranke, najavljeno usvajanje četiri

PODGORICA – Aktuelni predsjednik i ministar vanjskih poslova Ervin Ibrahimović jedini je kandidat za predsjednika Bošnjačke stranke o čemu će se delegati izjasniti na V kongresu, koji je zakazan za 6. jul u Podgorici.

Iz te partije ranije su saopštili da je Ibrahimović bio jedini kandidat svih 11 opštinskih odbora Bošnjačke stranke. Najavljeno je i da će na Kongresu biti ponuđene četiri rezolucije kojima žele da naglase najvažnije smjernice za naredne četiri godine.

– Predložićemo rezoluciju o EU integracijama, rezoluciju o bosanskom jeziku, rezoluciju o demografskoj održivosti i rezoluciju povodom 30. godišnjice genocida u Srebre-

nici, dodali su u saopštenju. - Više od sedam odsto, šest poslanika na posljednjim izborima i pet ministara, na čelu

sa Ervinom Ibrahimovićem - potpredsjednikom Vlade i ministrom vanjskih poslova, u Vladi Crne Gore koja će za-

/ bojana

Sa jučerašnje sjednice Zakonodavnog odbora

Ervin Ibrahimović

Pobjedu objašnjava koliki teret za malu ekonomiju poput naše

cilja biće potrebne

reforme, povećanje poreza...

pekta, doprinos naše zemlje simboličan zbog njene veličine i kapaciteta.

- Međutim, za NATO je politički značajno da sve članice, bez obzira na veličinu, demonstriraju solidarnost i spremnost da ispune dogovorene ciljeve. To će predstavljati snažan impuls koheziji i kredibilitetu Alijanse. Ukoliko bi male članice bile izuzete, to bi moglo otvoriti prostor i većim državama da relativi-

tvoriti sva poglavlja i stvoriti sve pretpostavke za ulazak

Crne Gore u EU, rezultat je za respekt i odraz odgovornosti koja nadilazi dnevnu politiku i partijske kalkulacije - naveli su u saopštenju.

U nastavku podsjećaju da je Ibrahimović učestovao na samitu NATO sa vođama svijeta, u Briselu sa liderima Evrope, u Istanbulu sa Erdoganom i Fidanom, u Hagu sa Trampom , u Londonu sa Lemijem i u Ženevi sa generalnim sekretarom UN Guterešom - U V kongres ulazimo sa rezultatom, obrazom i snagom, ne birajući lakši, već ispravan put, a mi smo, za 19 godina postojanja, pokazali da uvijek i nepogrešivo znamo put! Znamo i kojim ćemo putem u naredne četiri godine. Idemo putem koji nas vodi u EU ali ne zaboravljajući ko smo, svjesni da moramo uraditi još mnogo da u našoj Crnoj Gori stvorimo uslove svima, a posebno Bošnjacima, koji su naša snaga, podrška i emanet, za život dostojan čovjeka, znajući da su kultura pamćenja i nepokolobljiva posvećenost istini i univerzalnim vrijednostima temelj na kojem se gradi sigurna i prosperitetna budućnost –naveli su u saopštenju. Ir. M.

zuju svoje obaveze, što bi oslabilo ukupnu snagu i jedinstvo NATO - kaže on. Pojašnjava i da, formalno gledano, cilj o izdvajanju pet odsto BDP-a za Crnu Goru nije obavezujući po Vašingtonskom ugovoru.

- Alijansa je svjesna da male ekonomije nemaju neograničene resurse, ali očekuje privrženost zajedničkim ciljevima i doprinos sposobnostima. Ipak, geopolitički momenat i

deklarativne izjave najvišeg rukovodstva Crne Gore govore u prilog tome da će Podgorica težiti ostvarivanju tog cilja - navodi Lunić. A da li će u tome i uspjeti, za Lunića je prilično neizvjesno.

- Do sada je, uz napore, dostigla 2,3 odsto BDP-a, ali čak ni tri odsto nije ostvareno uprkos najavama. Novi cilj od pet odsto zahtijevao bi gotovo dvostruko veće izdvajanje, što je teško izvodljivo

bez ozbiljnih posljedica po druge sektore i životni standard građana. Usvojeni NATO standard jasno implicira da će za ispunjenje ovog cilja Crnoj Gori biti potrebne duboke fiskalne reforme, povećanje poreza ili smanjenje izdataka u drugim oblastima, što može izazvati otpor javnosti i političku nestabilnost - naglašava Lunić. Ističe i kako je u praksi moguće da će Crna Gora, kao i druge manje članice, imati ozbiljne probleme u ispunjavanju cilja u zadatom roku.

- Osim ukoliko ne dođe do promjene metodologije izvještavanja ili redefinisanja standarda na nivou NATO. U takvoj situaciji, Crna Gora sigurno neće biti usamljena, jer povećanje izdvajanja na pet odsto BDP nije vjerovatan ni politički ni ekonomski za većinu članica NATOsmatra on.

U takvom kontekstu, dodaje Lunić, može se očekivati odstupanje ili značajno prolongiranje ovog cilja u aktuelnoj percepciji bezbjednosnih prijetnji.

- Ukoliko se globalne tenzije uslože, novi standard izdvajanja Alijanse će postati ultimativan - zaključuje Nikola Lunić. Bojan ĐURIŠIĆ

Potpredsjednik Ure će ispoštovati dogovor o rotaciji u parlamentu

Adžić će poslanički mandat

ipak prepustiti Mikiću

PODGORICA - Potpredsjednik Građanskog pokreta Ura Filip Adžić podnijeće ostavku na poslaničku funkciju i na taj način omogućiti partijskom kolegi Zoranu Mikiću da ga zamijeni u skupštinskim klupama. Ovu informaciju objavila je TV Vijesti, navodeći kako će Adžić najavljeno učiniti uskoro.

Adžić je već ranije trebalo da, u skladu sa internim stranačkim dogovorom o rotaciji na poslaničkim pozicijama, svoj mandat u parlamentu prepusti izvršnom direktoru stranke Zoranu Mikiću, ali se na zasijedanju Glavnog i Izvršnog odbora, na kome je trebalo da bude realizovana ta primopredaja, nije pojavio, o čemu je Pobjeda pisala ove sedmice.

Nakon toga, odlučeno je da se Adžiću dâ još nekoliko dana kako bi vratio mandat partiji, kao što je i dogovoreno. Prema ranijem pisanju Pobjede, Adžić je od dogovora da svoje mjesto u parlamentu 1. jula ustupi Mikiću odustao nakon što je shvatio da ni od jednog lokalnog odbora Ure, koji su zasijedali tokom proteklog mjeseca, neće dobiti podršku da se na predstojećem kongresu ponovo kandiduje za potpredsjednika partije. Adžić je to zamjerio lideru stranke Dritanu Abazoviću, što je izazvalo sukob između njih dvojice, ali i raskol u lokalnom odboru Ure na Cetinju gdje je ta partija dio vladajuće većine. Treći redovni kongres Građanskog pokreta URA zakazan je za subotu na Lovćenu. Radni dio kongresa počinje u podne, a svečani dio, kome će prisustvovati i gosti, počeće u 19 sati.

R.P.

Komentar Godinu dana poslijePobjeda je uspjela

Piše: Nenad ZEČEVIĆ

Rekli su nam da ćemo trajati do novembra 2024. Pa do početka 2025. godine. Da nemamo kapaciteta, da su nam otišli najbolji novinari. Da ne umijemo da pišemo. Mjerili su nam i analizirali svaku riječ i nalazili svaku grešku.

Išlo se dotle da su se analizirali i stavovi kolumnista i sugerisalo da se ne objavljuju pojedini djelovi (!). Pobjeda je ipak uspjela! Iako su mnogi unaprijed izrekli presudu, pokazali smo da nas ne definišu prognoze već učinak. Vrijedno smo radili i istraživali, svakoga dana, svjesni težine trenutka i dubine očekivanja. Radili smo – na sadržaju, na tačnosti, na jačanju redakcije i mreže saradnika. I kvalitetu. Otvorili smo novine ne samo za sve političke strukture, već i za sve relevantne faktore u društvu. Pa i za crkvu, zbog čega smo se i našli na meti kritika. To nam se vratilo - rekordnim povjerenjem građana. I istorijskim rejtingom! Ipak, konstanta je da smo čvrsto na svom kursu građanske, proevropske i euroatlantske Crne Gore.

I na drugim poljima smo postigli izvanredne rezultate. U izdavačkom dijelu smo na najvećem sajmu knjiga regiona osvojili glavnu nagradu za izdavački poduhvat godine za remek-djelo ,,Kale - Osmanske tvrđave“ u konkurenciji giganata iz Beograda, Zagreba, Sarajeva i Skoplja. Neviđen uspjeh!

U vremenu kada je medijski prostor preplavljen brzinom, površnošću, senzacionalizmom i namjenskom uređivačkom politikom, odlučili smo da biramo odgovornost. Da vjerujemo u snagu dobrog novinarstva. Danas, godinu dana nakon preuzimanja, imamo više nego dobre rezultate. Prema dva posljednja istraživanja iz juna, sprovedenim na uzorku od čak 5.005 građana, pojedinačno sa pravom glasa iz 25 opština Crne Gore –Pobjeda je u samom vrhu medijske mape kada je riječ o povjerenju i rejtingu!

Naš medij se pozicionirao kao treći najrelevantniji izvor informisanja u zemlji, odmah iza RTCG-a i TV Vijesti. Posebno raduje što je portal Pobjeda, po istom istraživanju, među prva dva portala u zemlji po povjerenju. Štampano izdanje je na prvom mjestu. To znači da smo relevantni, prepoznati i da građani Crne Gore biraju Pobjedu – svakog dana. S pravom možemo reći da je ovo najbolji rejting Pobjede u posljednjih 15 godina.

U vremenu kada štampani mediji širom regiona i svijeta gube dah, kada tiraži padaju, a troškovi rastu, uspjeh nije samo u brojkama – on je u opstanku. Budžet za plate je u odnosu na jul prošle godine povećan za 200.000 eura i svi novinari imaju znatno više plate. Ali, treba pratiti trendove: malo tržište za medije zahtijeva brzinu, fleksibilnost, digitalnu strategiju, ali i nepokolebljivo poštovanje novinarske etike.

Potreban je novi pristup: to traži i nove ljude, brži sistem, brže donošenje odluka. Nema vremena za čekanje. Mi smo na to odgovorili promjenama unutar redakcije, unapređenjem tehnologije, boljom komunikacijom sa čitaocima i osluškivanjem potreba vremena. Promjene nijesu bile lake, ali su bile neophodne. Pritom, nijesmo odustajali od temeljnih vrijednosti: provjerene informacije, istraživački pristup, ozbiljan komentar i ključno - pluralizam mišljenja.

U narednim nedjeljama počinjemo novu fazu razvoja: projekat veb televizije, koji će donijeti savremeni video sadržaj, intervjue, emisije i reportaže dostupne širokoj publici. Biće to još jedan iskorak u pravcu modernizacije i proširivanja našeg prisustva u javnosti. Pored toga, u planu su i novi projekti vezani za štampariju, koji će obuhvatiti i osavremenjavanje procesa štampe, diversifikaciju proizvoda, kao i partnerstva sa domaćim i regionalnim akterima. Vjerujemo da štampa još ima svoju vrijednost i da se kroz inovacije i racionalizaciju troškova može učiniti održivom i korisnom. Za to su potrebna i nova ulaganja. Zato ovu prvu godišnjicu ne obilježavamo ni slavljem ni samozadovoljstvom – već radom. Svjesni da se povjerenje stiče teško, a gubi lako. Da iza svakog broja stoji čovjek koji čita, upoređuje, kritikuje, vjeruje. Idemo dalje – tiše, brže i odlučnije. Jer Pobjeda nije samo ime novina. To je odluka da se ne odustane. Pobjeda je tu!

Nikola Lunić

Filip Adžić

Zoran Mikić

Unija slobodnih sindikata upozorila da bi mogla da napusti rad Socijalnog savjeta

Tvrde da nijesu uvaženi kao nužni i nezaobilazni partneri

PODGORICA - Unija slobodnih sindikata (USSCG) upozorila je da bi mogla da napusti rad Socijalnog savjeta, jer socijalni partneri, kako tvrde, nijesu uvaženi kao nužni i nezaobilazni činioci svih procesa kroz koje društvo prolazi.

U dopisu koji je USSCG uputila predsjedniku Vlade Milojku Spajiću, kao i ministarstvima finansija, javne uprave i rada, zapošljavanja i socijalnog dijaloga na upoznavanje, navodi se da govoriti o važnosti socijalnog dijaloga pred evropskim zvaničnicama ne znači i stvarno postojanje istog.

- Očekujemo da ćete, tragom ovog obraćanja, preduzeti neophodne aktivnosti ka ispravljanju faktičkog stanja, stvarajući uslove za punopravno uključivanje predstavnika socijalnih partnera u sve procese. Takođe, vjerujemo da ćete ubuduće sopstvenim primjerom uvažavanja socijalnog di-

jaloga uticati da ministarstva u sastavu Vlade u kreiranju politika iz svog resora informišu, konsultuju i omoguće predstavnicima socijalnih partnera učešće u radu tripartitnih i multipartitnih tijela i radnih grupa koje formiraju - navodi se u dopisu koji potpisuje generalni sekretar USSCG, Srđa Keković.

U suprotnom, kako su upozorili, biće prinuđeni da napuste rad Socijalnog savjeta i time ukažu evropskim i međunarodnim partnerima na fingirani socijalni dijalog u trenutku ključnih procesa za društvo i zaposlene.

Keković je kazao da se USSCG od osnivanja do danas zalaže za unapređenje socijalnog dijaloga kao ključnog mehanizma za postizanje ciljeva od interesa, ne samo za svijet rada već za sve građane Crne Gore. - Uprkos našim nastojanjima da uspostavimo kvalitetan i argumentovan socijalni dijalog na nacionalnom nivou, budući da smo Ustavom prepozna-

ti kao socijalni partner Vladi, naši napori najčešće ostaju bez uspjeha. Razlog tome jeste nepostojanje istinske volje na strani Vlade i donosilaca odluka da u skladu sa dobrom praksom, ali i obavezama propisanim Ustavom i zakonima, uspostave dijalog sa onima koji predstavljaju jednu od najznačajnijih struktura svakog društva, a to su predstavnici radno sposobnog stanovništva koji stvaraju novu vrijednost i grade naše društvo - naveo je Keković. On je kazao da, u odnosu na to, izuzimaju vidljive napore ministarke rada, zapošljavanja i socijalnog dijaloga Naide Nišić, da podigne socijalni dijalog na viši nivo i koja sa dužnom pažnjom pristupa inicijativama socijalnih partnera i zalaže se za realizaciju zaključaka i prijedloga dogovorenih konsenzusom na nivou Socijalnog savjeta.

- Brojne su inicijative USSCG u prethodnom periodu ostale bez odgovora od Vlade, a naša višegodišnja stremljenja da Socijalni savjet učinimo efikasnim uzaludna, budući da su dogovori socijalnih partnera i predstavnika Vlade, koji učestvuju u radu ovog tijela, nerijetko mijenjani u Skupštini i to od parlamentarne većine - dodao je Keković.

Kako je rekao, i pored nastojanja Vlade da, posebno na međunarodnim skupovima, predstave svoj odnos prema socijalnom dijalogu i socijalnim partnerima kao adekvatan i esencijalan u građenju demokratskog društva i punopravnom pristupu zajednici razvijenih evropskih zemalja, praksa pokazuje suprotno. r e

Strateško partnerstvo sa hotelskom grupacijom Banyan Group

hotel brenda Banyan Tree

PODGORICA - Mamula

Island postaje prvi hotel u Evropi koji posluje pod renomiranim brendom

Banyan Tree, u okviru strateškog partnerstva sa globalno priznatom Banyan Group, hotelskom grupacijom koja je poznata po kreiranju jedinstvenih i održivih destinacija.

Tokom ove godine, hotel će biti otvoren za goste pod imenom Mamula Island by Banyan Tree, dok je za narednu godinu planirana transformacija hotelskog i uslužnog koncepta u

skladu sa standardima i filozofijom brenda koji spaja lokalni identitet, istorijsko nasljeđe i savremeni luksuz. - Partnerstvo sa Banyan Group donosi reimaginaciju iskustva boravka, uz prepoznatljive spa i wellness programe, kao i pažljivo osmišljene rituale usluge koji čine suštinu Banyan Tree brenda - navodi se u saopštenju. Predsjednik i izvršni direktor Banyan Group-a, Eddy See, rekao je da sa velikim zadovoljstvom dočekuju Mamula Island u porodicu Banyan Group.

- Ovo je značajan korak u našem strateškom razvoju – stvarajući autentične destinacije koje poštuju lokalni kontekst i nasljeđe, a istovremeno nude jedinstveno iskustvo za goste. U Evropi rastemo promišljeno, usmjereni na dugoročne vrijednosti za naše partnere, zajednice i posjetioce - saopštio je See. Transformacija tvrđave iz XIX vijeka u savremeni luksuzni hotel započela je prije nekoliko godina, uz, kako se navodi, najviše standarde konzervacije i restauracije. r. e.

Na sjednici Vlade usvojen zahtjev državne elektroenergetske

Zeleno svjetlo Elektroprivredi zaduženje od 50 miliona

PODGORICA - Vlada je na jučerašnjoj sjednici usvojila informaciju o zahtjevu Elektroprivrede (EPCG) za davanje saglasnosti Vlade Crne Gore na dugoročno zaduženje. Tim povodom, Vlada je, na prijedlog Ministarstva finansija, dala saglasnost za zaduženje EPCG u iznosu od 50 miliona eura kod Erste Group Bank AG za potrebe finansiranja kupljenih nedostajućih količina električne energije.

Preuzimanje akcija instituta

Vlada je usvojila informaciju o postupku obaveznog javnog preuzimanja akcija emitenta Instituta „Dr Simo Milošević“ Igalo, u skladu sa Planom restrukturiranja.

U informaciji se navodi da je proces dokapitalizacije potrebno sprovesti u što kraćem roku, kako bi se zaštitili interesi Instituta Igalo.

- Ministarstvo zdravlja kao predstavnik Vlade i manjinski akcionar sa značajnim učešćem „HTP Vile Oliva“, preuzeće korake u cilju otkupa akcija manjinskih akcionara na način propisan Zakonom o preuzimanju akcionarskih društava. Takode, Institut Igalo će preduzeti neophodne korake u cilju realizacije same

dokapitalizacije te shodno Zakonu o privrednim društvima nakon otkupa akcija pokrenuti i postupak dokapitalizacije – kazali su iz Vlade.

Navedeno je da je tim povodom, Vlada prihvatila tekst Ugovora o zajedničkom djelovanju između Vlade, Razvojne banke, Fonda za zdrastveno osiguranje, Zavoda za zapošljavanje i manjinskog akcionara HTP „Vile Oliva“ i pri-

hvatila odluku da navedeni akcionari izvrše preuzimanje društva.

maksimalna cijena Vlada je donijela odluku o maksimalnoj cijeni električne energije koju ponuđač može da ponudi u postupku aukcije za tržišnu premiju. - U skladu sa Zakonom o korišćenju energije iz obnovljivih izvora, Odlukom je propisano

Ministar finansija na godišnjem sastanku belgijsko-holandske Konstituence

PODGORICA - Realni rast bruto domaćeg proivoda (BDP) u Crnoj Gori od tri odsto prošle i 2,5 odsto u prvom kvartalu ove godine, nadmašuje prosjek Evropske unije (EU) i Eurozone, kazao je ministar finansija Novica Vuković

On je to rekao na godišnjem sastanku belgijsko-holandske Konstituence Međunarodnog monetarnog fonda i Svjetske banke, koja okuplja predstavnike fiskalne i monetarne politike iz 18 zemalja Evrope i šire. Kako je saopšteno iz Ministarstva finansija, Vuković je, obraćajući se najvišim predstavnicima fiskalne i monetarne politike, predstavio

ekonomska i fiskalna kretanja Crne Gore. On je istakao realni rast BDP-a od tri odsto u prošloj i 2,5 odsto u prvom kvartalu ove godi-

ne, što nadmašuje prosjek EU i Eurozone. - Rast dolazi uz snažan porast privatne potrošnje, investicija i stranih direktnih

Sa jučerašnje sjednice

Novica Vuković

Srđa Keković

Elektroprivredi za miliona eura

da maksimalna cijena može da iznosi 65 eura po MWh. Odlukom se uvodi sistem podsticaja putem tržišne premije čiji je cilj obezbjeđivanje konkurentnosti postupka i ostvarivanje najmanje moguće cijene za energiju iz obnovljivih izvora energije koju Vlada Crne Gore ima obavezu da obezbijedi u skladu sa međunarodno preuzetim obavezama koje su bile osnov za usvajanje Zakona o korišćenju energije iz obnovljivih izvora, kao i prema Evropskoj uniji, u skladu sa Reformskom agendom Crne Gore za 2024-2027. godinu – naveli su iz Vlade. Donijeta je i odluka o kvoti za prvu aukciju za dodjelu prava na tržišnu premiju. Odlukom

je propisano da kvota za prvu aukciju za tržišnu premiju iznosi 250 MW i određuje se za tehnologiju solarnih elektrana snage 400 kW i više. Vlada je donijela Uredbu o postupku popunjavanja, proširenja kvote na aukcijama za dodjelu prava na tržišnu premiju za neodređene lokacije i rangiranju ponuda na aukcijama za neodređene lokacije. O vom uredbom propisuje se popunjavanje i proširenje kvote u slučaju da je preostala kvota manja od snage elektrane koju je ponuđač ponudio, kao i rangiranje ponuda na aukcijama za neodređene lokacije – navodi se u saopštenju.

Donijeta je i uredba o bližim kriterijumima i načinu utvrđivanja maksimalne cijene koju ponuđač može da ponudi u postupku aukcije za tržišne premije.

Koncesione naKnade

Usvojena je informacija o aktivnostima u oblasti koncesija za istraživanje i proizvodnju čvrstih mineralnih sirovina. U Informaciji se, pored ostalog, navodi da stalni dio koncesione naknade za 2025. godinu iznosi 3,02 miliona eura, dok je promjenjivi dio koncesione naknade za 2024. godinu 1,95 miliona eura. - Ukupna koncesiona naknada (SDN + PDN) za posljednje tri godine, po godinama iznosi: za 2022. godinu 4,5 miliona eura, za 2023. godinu 5,4 miliona eura i za 2024. godinu 5,38 miliona eura – precizira se u saopštenju Vlade. s. PoPoViĆ

Konstituence MMF-a i Svjetske banke

On je podsjetio i na podatak da je Ministarstvo finansija dobitnik međunarodne nagrade Fondacije Bloomberg Philanthropies za izuzetnost u politici oporezivanja duvanskih proizvoda.

Održana konstitutivna sjednica novoizabranog Odbora direktora Crnogorske plovidbe

PODGORICA – Na konstitutivnoj sjednici novoizabranog Odbora direktora Crnogorske plovidbe juče je za predsjednika toga tijela izabran Petar Janković Novi bord u kojem su pored Jankovića, i Adem Husović, Manush Capriq, Kristina Kovačević i Dejan Keljević, sačekao je ozbiljan problem kako izmiriti dug koji se danima nagomilava za brod „Kotor“ koji je od polovine juna u američkoj luci Savana. Prema riječima izvršnog direktora Crnogorske plovidbe Vladimira Tadića, taj dug je blizu milion dolara, a odnosi se na popravku i lučke usluge, nakon što je inspekcija utvrdila tehničke neregularnosti na ovom brodu.

Tadić je Pobjedi kazao da je inspektor dolazio u novu kontrolu, ali da je naložio zamjenu još nekih djelova, zbog čega se isplovljavanje broda prolongira za još nekoliko dana. Međutim, uslov za isplovljavanje je i plaćanje duga, a još nema informacije da li će ga i ko izmiriti, imajući u vidu da Zakon o kontroli državne pomoći vezuje ruke državi, koja ga je već u prekršila godinama izmirujući rate za kredit za kupovinu brodova obje brodarske kompanije - i Crnogorske plovidbe i Barske plovidbe.

Tadić je kazao da i dalje čeka odgovor Vlade odnosno ministarstava pomorstva i finansija, kao i Pobjeda koja je pitanja u vezi sa ovim problemom uputila ovim resorima prije nekoliko dana.

Predsjednik Savjeta Agencije za zaštitu konkurencije (AZK) Dragan Damjanović Pobjedi je ranije kazao da su nakon rješenja kojim je utvrđeno da je država dodijelila nezakonitu državnu pomoć, slali urgencije, ali da je Vlada i pored toga, nastavila da isplaćuje dug

Još nije poznato ko će izmiriti dug za popravku broda ,,Kotor“

Izvršni direktor Crnogorske plovidbe Vladimir Tadić kazao je Pobjedi da je inspektor dolazio u novu kontrolu broda ,,Kotor“, ali da je naložio zamjenu još nekih djelova, zbog čega se isplovljavanje broda prolongira za još nekoliko dana

kineskoj Eksim banci po osnovu kredita za brodove. Od aranžmana koji je, na inicijativu Vlade, sklopljen između Barske i Crnogorske plovidbe, kotorskoj firmi je na raspolaganju ukupno milion eura, od čega im je iz Barske plovidbe već uplaćeno 300.000 eura. Time je, kako je ranije kazao ministar pomorstva Filip Radulović, spriječen stečaj u

Crnogorskoj plovidbi, koji bi, kako je naveo, bio najgori mogući scenario. Da li će se eventualno ta sredstva koristiti za rješavanje problema sa brodom „Kotor“, još nema odgovora iz Vlade. Radulović je na nedavnoj konferenciji za medije, nakon što je brod ostao zarobljen u Americi, najavio da će podnijeti krivičnu prijavu protiv N. N.

lica zbog zloupotrebe službenog položaja i nesavjesnog rada zbog lošeg stanja broda. Tada je i najavio smjenu Odbora direktora, koja je i formalno sprovedena u ponedjeljak na Skupštini akcionara. Većinski vlasnik Crnogorske plovidbe je Vlada Crne Gore sa 99,97 odsto, dok preostalih 0,03 odsto posjeduje Zavod za zapošljavanje.

Bivši bord, na čijem čelu je bio Jovo Lazarević, nakon toga se obratio otvorenim pismom Raduloviću poručujući da se informacije plasiraju zlonamjerno bez provjere istinitosti podataka.

Naveli su da je ministar zacrtao da spoji dvije brodarske kompanije, te da na tome insistira i direktor Barske plovidbe Boris Mihailović koji je održao zajednički pres sa Radulovićem. Bivše rukovodstvo je ukazalo da je njegov izbor na ovu poziciju mnoge iznenadio, jer je prethodni angažman bio vezan za Savez sindikata, te da sa pomorstvom nije imao dodirnih tačaka.

M. LeKoViĆ

Ministar energetike i rudarstva sastao se sa rukovodstvom Elektroprivrede

- U fokusu razgovora bio je stepen realizacije investicija iz plana za tekuću godinu, posebno u segmentu razvoja projekata iz obnovljivih izvora energije, što predstavlja jedan od strateških pravaca razvoja crnogorskog energetskog sektora - navodi se u saopštenju.

ulaganja - rekao je Vuković. On je istakao reforme koje su, kako je naveo, dovele do znatnog povećanja plata, smanjenja nezaposlenosti na rekordno niskih 9,91 odsto i rasta penzija.

- Inflacija u Crnoj Gori je pod kontrolom, dok fiskalna politika bilježi rezultate - rekao je Vuković.

Prema njegovim riječima, tako je javni dug smanjen na 56,2 odsto BDP-a, a budžetski deficit sveden na 0,5 odsto.

Vuković ukazao je i na jedan od ključnih iskoraka, a to je zatvaranje pregovaračkog Poglavlja 5 – Javne nabavke, čime je, kako je istakao, Crna Gora potvrdila odlučnost na evropskom putu.

Vuković je poručio je da su ti rezultati odraz strategije i reformske odlučnosti i da Crna Gora ostaje jasno usmjerena ka punopravnom članstvu u EU do 2028. godine. Kako se navodi u saopštenju, tokom susreta sa generalnim direktorom Generalnog direktorata Evropske komisije za proširenje i istočno susjedstvo Gertom Janom Kopmanom, Vuković je izrazio zahvalnost na kontinuiranoj i značajnoj podršci koju Evropska komisija pruža Crnoj Gori na putu ka članstvu u EU.

On je istakao da je Ministarstvo finansija duboko uključeno u proces, kako kroz poglavlja koja direktno vodi, tako i kroz šire ekonomske reforme. R. e.

PODGORICA - Elektroprivreda (EPCG) ulazi u izazovan period koji zahtijeva dodatnu pažnju u vođenju finansija, saopštio je ministar energetike i rudarstva Admir Šahmanović i dodao da se sa sredstvima mora raspolagati odmjereno, uz jasan osjećaj odgovornosti prema građanima i ukupnom energetskom sistemu.

Šahmanović se sastao sa rukovodstvom EPCG, sa kojim je, između ostalog, razgovarao o politici raspodjele dobiti, uz poseban osvrt na praksu dodjele donacija. On je poručio da se svi raspoloživi resursi moraju ko -

ristiti pažljivo i u javnom interesu, a svaka odluka mora biti utemeljena na principima transparentnosti, održivosti i strateškog razvoja. Iz Ministarstva je saopšteno

da su na sastanku razmatrani ključni aspekti poslovanja kompanije, sa posebnim fokusom na realizaciju planiranih investicionih aktivnosti u oblasti energetike.

Jedna od centralnih tema sastanka bila je i dinamika realizacije ekološke rekonstrukcije Termoelektrane Pljevlja, projekta od izuzetnog značaja za unapređenje ekoloških standarda i dalji rad ovog postrojenja u skladu sa evropskim normama.

Posebna pažnja posvećena je i izazovima koje donosi primjena mehanizma za prekogranično oporezivanje emisija ugljen-dioksida (CBAM), koji će se u narednom periodu odraziti na povećanje troškova izvoza električne energije u zemlje Evropske unije (EU). - U tom smislu, naglašena je potreba da EPCG vodi odgovornu strategiju poslovanjadodaje se u saopštenju. s. P.

Brod ,,Kotor“

Sa sastanka ministra energetike i rudarstva sa menadžmentom EPCG

Dodjela Trinaestojulske nagrade u sjenci skandala – nastavljena nezakonitost i slava za negatora nacije

Hajduković najavio tužbu, čeka se objašnjenje žirija

PODGORICA – Predsjednik žirija za dodjelu Trinaestojulske nagrade Nikola Rakočević kazao je Pobjedi da će se uskoro oglasiti i pojasniti odluke tog tijela.

Javnost je ovogodišnju dodjelu nagrada problematizovala zbog dvije stvari – jedna je što je laureat Bećir Vuković, koji je negator crnogorske nacije i pobornik četničkog pokreta. Drugi razlog je pravno-formalni – sva tri dobitnika su iz iste oblasti (kultura i umjetnost), dok je članom 17 Zakona o državnim nagradama predviđeno da godišnja Trinaestojuslka nagrada može biti samo jedna u određenoj oblasti.

MISTERIJA KNJIGE

Još jedna nedosljednost i nejasnoća u odluci žirija je ta da je nagrada Bećiru Vukoviću data za knjigu „Kuća beskućnika“. Međutim, posljednja objavljena knjiga, koju je i promovisao tokom prošle i ove godine kao novu, nosi naziv „Poneti na pusto ostrvo“, čiji je izdavač Obodsko slovo u Podgorici, Štampar Makarije iz Beograda, a objavljena je 2024. godine. „Kuća beskućnika“ ne postoji u COBISS pretraživaču, u kome su registrovane objavljene knjige.

Posljednjih 10 godina

2024.

Književnik Andrija Radulović, slikar mr Branislav

Bane Sekulić i doktor bogoslovskih nauka dr Nikola Marojević. Za životno djelo je dobio književnik i profesor prof. dr Dragan Koprivica 2023.

Violinista Roman Simović, slikar Naod Zorić i izdavač

Predrag Uljarević za izdavaštvo i ukupni doprinos razvoju kulture 2022.

Vizuelna umjetnica Jelena Tomašević, kompozitor prof. mr Senad Gačević i književnik Andrej Nikolaidis 2021.

Gitaristi Srđan Bulatović i Darko Nikčević i slikar

Tomo Pavićević 2020.

Insitut za javno zdravlje, prof. dr Ranko Lazović i prof. dr Živko Andrijašević 2019.

Književni istoričar Dragan B. Perović, prof. dr Božidar Šekularac za knjigu „Crna Gora u doba Crnojevića“ i književnik Pavle Goranović 2018.

Slikar Krsto Andrijašević, violončelista Aleksa Asanović i Adnan Čirgić. Naučnik prof. dr akademik Vukić Pulević je te godine nagrađen za životno djelo. 2017.

Vajar Miodrag Šćepanović i naučnici prof. dr David Kalaj i dr Svetozar Savić 2016.

Prof. dr Igor Đurović, književnik Milorad Popović i kantautor Miladin Šobić

Proslavljeni reditelj Veljko Bulajić je dobio nagradu za životno djelo. 2015.

Dramski pisac Ljubomir Đurković, univerzitetska profesorica Vesna Kilibarda i slikar Srđan Vukčević.

Višegodišnja nezakonitost

Upravnog suda Crne Gore ukoliko žiri za dodjelu Trinaestojulske nagrade ne prizna da je prekršio Zakon o državnim nagradama i ne bude ponovo odlučivao o laureatima. Hajduković je uputio otvoreno pismo žiriju za dodjelu Trinaestojulske nagrade.

- Poštovana gospodo, zašto ćutite suočeni sa neospornom istinom da ste grubo prekršili Član 17 Zakona o

stvaralaštva nagradu, po Vašem slobodnom izboru, dodijelite jednom od tri nagrađena kandidata (muzičaru Milošu Karadagliću, književniku Bećiru Vukoviću ili umjetniku grafičaru Velju Stanišiću)naveo je Hajduković u obraćanju žiriju. Međutim, podsjeća on, zakon ne dozvoljava da u jednoj oblasti nagradite više od jednog kandidata.

Zakon o državnim nagradama, član 17, kršen je i do sada pri dodjeli ovog visokog državnog priznanja. Ovogodišnja dodjela je izazvala revolt jer je laureat Bećir Vuković, koji iznosi veoma sporne stavove kada je riječ o državnosti Crne Gore, vrijeđa i negira crnogorsku naciju i identitet, i izražava divljenje četničkom pokretu i presuđenim ratnim zločincima kakav je bio Dragoljub

Draža Mihailović. Ono što bi nadležne institucije, a to su Skupština i Ministarstvo kulture i medija, trebalo da, nakon ovogodišnjeg skandala, učine jeste da se zakon počne striktno primjenjivati, ali i da se jasno definišu kriterijumi kome se nagrada dodjeljuje. Ova nagrada je takođe i jedan od uslova za dobijanje statusa istaknutog kulturnog stvaraoca. Laureat tako do kraja života

prima naknadu u iznosu jedne do dvije prosječne plate u Crnoj Gori. Država, ali i žiri, koji imenuje Skupština, moraju da preciziraju zakonom i pravilnicima ko su osobe i institucije koje proglašavaju laureatima. U Zakonu o državnim nagradama je navedeno da se Trinaestojulska nagrada dobija za djela ili ostvarenja u svim oblastima rada i stvaralaštva koja doprinose razvoju i afirmaciji Crne Gore. To Bećir Vuković svakako nije.

Ovogodišnji dobitnici su muzičar Miloš Karadaglić, književnik Bećir Vuković i grafičar Veljo Stanišić, dakle sva trojica pripadaju jednoj oblasti. U Zakonu su oblasti definisane –kulturno i umjetničko stvaralaštvo kao jedna, a slijede sport, prirodne i društvene nauke, privreda, ekologija, odnosno djela ili ostvarenja u svim oblastima rada i stvaralaštva koja doprinose razvoju i afirmaciji Crne Gore. Pobjedi je niz pravnika ukazalo da, ukoliko žiri ne povuče odluku i pristupi izboru saglasno zakonu, postoji velika vjerovatnoća da neko od kandidata ili neka druga zainteresovana strana pokrene postupak pred Upravnim sudom koji bi utvrdio nezakonitost. Takva sudska odluka imala bi pravne posljedice koje bi mogle dovesti do toga da i prava koja proizilaze iz nagrade, a to je pravo na naknadu, budu ukinuta, odnosno da dođe do povraćaja sredstava.

KORAK DO PRAVDE

Na taj korak se juče odlučio crnogorski naučnik Hajduković, koji je kazao da će pokrenuti postupak kod

Dragan koji

re. Vaše je pravo (i ja to Vaše pravo poštuumjetničkog

- Dakle, dobitnik može biti samo jedan od njih, a ostala dva dobitnika Trinaestojulske nagrade, po Zakonu, moraju biti iz dvije druge oblasti stvaralaštva. Molim Vas da odmah pročitate član 17 Zakona o državnim nagradama koji ima samo 89 riječi i da se javno oglasite i priznate (ljudski je griješiti) učinjenu grešku. Ukoliko to ne uradite do kraja dana, već sjutra ću pokrenuti postupak

kod Upravnog suda Crne Gore - poručio je juče Hajduković. NAJVEĆI ŽIVI PJESNIK? O Trinaestojulskoj nagradi se juče raspravljalo i u parlamentu, kada je poslanica Demokratske partije socijalista Aleksandra Vuković-Kuč zatražila da se odluka žirija povuče. Ona je pozvala predsjednika Skupštine Andriju Mandića, „da je dobro čuje i ne ulazi u protivzakonitu zonu“, kada je riječ o odluci o dodjeli Trinestojulske nagrade.

Mandić bi, kao predsjednik Skupštine, to mogao da učini, jer prema Zakonu o državnim nagradama, ovaj žiri imenuje upravo ta institucija.

- Odmah pozovite članove žirija da se sastanu i ponište odluku koju su donijeli i da se ponovo sprovede postupak iz-

Nagrađena knjiga poezije?

bora dobitnika Trinestojulske nagrade - kazala je ona i najavila da će Mandiću uputiti pisanu inicijativu.

- Da bismo spriječili brukanje Skupštine, samih članova žirija i Trinaestojulske nagrade. Ako danas ugrozimo dignitet 13. jula ugrozili smo i temelje Crne Gore - kazala je poslanica

DPS-a, osvrćići se na činjenicu da je laureat Bećir Vuković. Poslanica Nove srpske demokratije Jelena Božović kazala je juče da javnosti smeta što je nagrada „otišla Srbinu“. Ona je istakla da je Bećir Vuković najveći živi pjesnik u Crnoj Gori, te da je to ono sa čime DPS ne može da se pomiri. - Andrija Mandić nema nikakve veze s odlukama žirijaporučila je Božović.

DEGRADACIJA SE NASTAVLJA

Povodom odluka ovogodišnjeg žirija za dodjelu Trinaestojulske nagrade, juče se oglasila i STEGA koja je izrazila ozbiljnu zabrinutost zbog „dalje degradacije institucionalnog života u Crnoj Gori“. - Odluke većine u žiriju, koju čine eksponenti aktuelne vlasti, predstavljaju još jedan de-

Dragan Hajduković

POBJEDA

nacije i podržavaoca ratnih zločinaca

tužbu, žirija

rivat sveukupne degradacije institucionalnog života - navodi se u reagovanju. STEGA ukazuje i na mišljenja stručne javnosti da je u procesu dodjele moguće došlo do formalno-pravnih prekršaja Zakona o državnim nagradama, ali posebno ističe da je riječ o, kako kažu, „novom posrtanju jednog od najvažnijih državnih priznanja“.

- Trinaestojulska nagrada, iako ni ranije nije bila lišena upliva političkih i ličnih interesa, danas je postala paravan za estetsku banalnost, etički relativizam i kulturološku regresiju – piše u saopštenju. Kritikuju i kriterijume po kojima se biraju laureati, navodeći da su to često autori „koji ne dosežu umjetničke standarde“, te da njihova djela „nerijetko sadrže otvorene poruke netrpeljivosti, negiranja sopstvene tradicije i nerazumijevanja kulturne raznolikosti“.

Sindikat prosvjete kritikovao resorna ministarstva jer centralizovani sistem smanjuje plate, tvrde i da se krši GKU

Posebna kritika upućena je Ministarstvu kulture koje, prema mišljenju udruženja STEGA, „umjesto da bude korektivni faktor, pruža institucionalnu podršku ovakvim tendencijama“. Takođe se navodi da se pojedinci koji „vrijeđaju samu ideju Crne Gore, njene kulture i građanskog duha“ proglašavaju za istaknute stvaraoce, uz priznanja „nacionalnih folklornih udruženja, značke biblioteka i diplome mjesnih čitaonica“. - Ovakvim postupanjem Trinaestojulska nagrada gubi svoje značenje – kao što se planski nastoje obesmisliti i druga obilježja crnogorske državnosti i trajanja - poručuju iz udruženja STEGA. Na kraju, u saopštenju se izražava nada da će u budućnosti o najvišim državnim priznanjima odlučivati stručne i nezavisne komisije, a ne „traljavo skrpljena politička većina“.

- Tada će Trinaestojulska nagrada ponovo biti ono što bi trebalo da bude – biljeg časti, a ne partijske i ideološke lojalnosti - zaključuje STEGA u saopštenju.

IMA LI ZASLUŽNIJIH?

Žirijem je predsjedavao Nikola Rakočević, a članovi su bili Želidrag Nikčević, David Kalaj, Radoslav Stanišić, Miodrag Živković, Dragan Koprivica i Danilo Marunović. Za Trinaestojulsku ove godine nagradu su bili predloženi Radovan Vujadinović, Aleksandar Bečanović, prof. dr Vuk Cerović, Bećir Vuković, Branka Šćepanović, mr Branka Bogavac, Milan Delić, dr Momčilo Vuksanović, prof. Gordana Sarić, prof. dr Rifat Alihodžić, Jasmina Kujović-Salković, mr Elvira Muzurović, Branko Rabrenović , NVO „Međunarodni klub žena Crne Gore“, dr Snežana Dragićević i dr Snežana Vuksanović, dr Srđa Martinović, mr Živko Andrić, Zdravko Đuranović, prof. Vanja Pantović, Zlatko Zlatičanin , Kemal Musić, Aleksandar Damjanović, Crveni krst Crne Gore „Internacionalna kulturna asocijacija“, prof. Milica Bakrač, Obrad Nenezić, The Books of knjige (Zoran Marković, mr Aleksandar Radunović, Goran Vujović, Veselin Gajović), dr Dragan S. Hajduković, mr Miloš Karadaglić, mr Ivan Martinović, Vladimir Perović, Dejan Božović, Braho Adrović, Sreten Vujović, Pavle Pepđonović, Blagoje Krivokapić, dr Nikola Marković, Jelena Garić i mr Veljo Stanišić. Među ovim kandidatima ima veoma zaslužnih imena. A kako sadašnja Crna Gora tretira obrazovanje i nauku, svjedoči i činjenica da naučnice dr Snežana Dragićević i dr Snežana Vuksanović, koje su prošle godine imale jedno od najznačajnijih botaničkih otkrića u istoriji Crne Gore i Evrope, nazvano „Čudo iz Štitara“ - nijesu zavrijedile ovo priznanje. J. MARTINOVIĆ

Od septembra na ulice ako ne bude dogovora

Iz Ministarstva nansija i Ministarstva prosvjete, nauke i inovacija saopšteno je ove sedmice da cilj so vera nije smanjivanje zarada, već pravilna i zakonita primjena propisa iz oblasti obračuna zarada. Poručili su da se nepravilnosti u obračunu ne mogu opravdati, a još manje nastaviti, pod izgovorom da su postojale u prethodnom periodu

PODGORICA – Sindikat prosvjete Crne Gore najavio je da će u ponedjeljak ispred Ministarstva prosvjete, nauke i inovacija organizovati protest zbog toga što je od ovog mjeseca počeo da se primjenjuje novi softver za obračun zarada nastavnicima prema kojem će njihove plate biti manje i do 70 eura. Radnička organizacija je najavila da će obustaviti radikalizaciju ukoliko u međuvremenu postignu kompromis sa donosiocima odluka.

Iz Sindikata su juče na konferenciji obrazložili da su na protest obavezni da dođu predsjednici sindikalnih organizacija, kao i članovi Glavnog odbora Sindikata, a pozvani su i nastavnici. Mnogi su, međutim, na odmorima i nijesu u državi, te su sindikalci najavili da ukoliko ne postignu sporazum, Vlada će ih primorati kao što su to učinili prošle godine kada su se borili za svoja prava – da izađu od septembra na ulicu i da kroz štrajk obustave nastavu.

MIMOILAŽENJA

Iz Sindikata su na konferenciji negodovali što je Vlada sada objelodanila određene detalje koji prate primjenu softvera, a zbog kojih će im biti smanjenje zarade, navodeći da su izabrali ,,dobar tajming“, jer je raspust i ljudi su pošli na odmore. Međutim, Sindikat je poručio da neće odustati od borbe kako bi, prema njihovim riječima, zaštitili prava koja im pripadaju. Optužili su Vladu da krši Granski kolektivni ugovor. Iako su se prethodnih dana iz resornih ministarstava čuli oprečni stavovi, da centralizovanim sistemom obračuna neće doći do smanjenja zarada, iz Sindikata demantuju te navode. Pitaju se da li ih vlasti smatraju ,,blago reatrdiranim“ kada istupaju u javnost sa takvim narativom. Ukazali su na činjenicu da već imaju podatke da su u pojedinim školama umanjene zarade nastavnicima, te su naveli primjer da će u podgoričkoj osnovnoj školi ,,Musa Burzan“ 89 nastavnika dobiti manju zaradu do 36 eura, a u nikšićkoj ,,Ratko Žarić“ njih 90 imaće do 45 eura manju zaradu.

ZAOBIŠLI

USKLAĐIVANJE

Iz Sindikata su na konferenciji kazali da je Vlada u julu 2022.

godine usvojila informaciju o statusu realizacije implementacije sistema za obračun zarada i da u njoj piše da sistem treba da bude prilagođen specifičnostima sektora shodno Granskom kolektivnom ugovoru i ostalim propisima. Kazali su da Vlada to nije ispoštovala, jer softver nije prilagođen Granskom kolektivnom ugovoru. Sindikalci kritikuju Ministarstvo finansija i Ministarstvo prosvjete, nauke i inovacija koji, kako su poručili, demonstriraju moć i krše propise. Objasnili su da nijesu protiv uvođenja novog sistema obračuna zarada, ali jesu protiv smanjenja zarada. Rekli su da do smanjenja ne bi došlo da postoji dobra volja da se poštuju propisi. Naveli su da se cijeli posao može završiti za dva sata kroz izmjene Granskog kolektivnog ugovora, ali da su iz Ministarstva finansija rekli da im ne pada na pamet da ulaze u izmjenu tog propisa.

TUŽBE

Sindikalci su najavili da, ukoliko retorika nadležnih ostane nepromijenjena, uslijediće od septembra i tužbe zbog kršenja GKU, odnosno zbog uskraćivanja prava koje sljeduju zaposlene. Pomenuli su da se može pokrenuti i krivična odgovornost protiv nadležnih za koju je propisana novčana kazna i kazna zatvora do dvije godine. - Zakonski akti se stavljaju sa strane kako kojem službeniku to odgovara. Nema socijalnog dijaloga, već se jednostrano mijenjaju stvari. Oni jednim mejlom službenika stavljaju sa strane nešto što se decenijama primjenjuje. Takva je

na snazi osionost, takva demonstracija sile. Poručuju da su oni vlast i da mogu da rade što hoće – rekao je predsjednik Sindikata prosvjete Radomir Božović. Božović je istakao da se sporni softver može lako prilagoditi GKU, navodeći da mogu da se uvećaju određeni dodaci nakon čega ne bi došlo do umanjenja zarada. - Postoji tračak nade da će se nadležni urazumiti. Ako ima dobre volje sve se može riješiti lako, ali je za sada nema –kazao je predsjednik Sindikata prosvjete. Sindikalci su komentarisali da na ovaj potez vlasti gledaju i kao udar na sindikat. Kazali su da ih niko od nadležnih nije obavijestio o spornim obračunima koji će da počnu da se primjenjuju od ovog mjeseca. Centralizovanim sistemom se, pored ostalog, ukida dodatak za sindikalne aktivnosti koje dobijaju predsjednici sindikalnih organizacija u iznosu od dva do pet odsto, odnosno od 20 do 50 eura. Zamjenica generalnog sekretara Unije slobodnih sindikata Ivana Mihajlović rekla je da je ta stavka propisana aktom koji je dogovoren sa ranijom vladom. - Ako ćemo jednostrano da osporimo jedan akt koji je rezultat dogovora dvije strane tako što ćemo ga staviti van snage mejlom, ne možemo govoriti o zemlji u kojoj postoji pravna sigurnost. Potrebno je da oni koji su donijeli akt razgovaraju kako bi se bilo šta promijenilo. Svako jednostrano mijenjanje vodi nas u bezakonje – rekla je Mihailović. Dodala je da vlasti pogrešno tumače član 22 Granskog ko-

lektivnog ugovora zbog čega se ugrožava ekonomski status nastavnika. Precizirala je da su tim članom propisana uvećanja plata po raznim osnovama.

KRAH RAZGOVORA Predstavnici Sindikata ispričali su da su krajem aprila imali informativni sastanak sa predstavnicima resornih ministarstava kada im je rečeno da je svaka škola imala neki svoj obračun zarada, da to nije država kontrolisala i da će se to urediti. Kako su rekli, krajem aprila im je rečeno da nije cilj da se nastavnicima smanje zarade i da Vlada na taj način dođe do određenih ušteda, već da postoji mogućnost da dođe do kompromisnog rješenja. Sindikalci su, kako su istakli, nakon tih razgovora bili optimisti, jer su vjerovali donosiocima odluka da će ispuniti obećanje i da neće umanjivati plate. Međutim, krajem juna predstavnici ministarstava su ih obavijestili saopštili da od toga nema ništa, da Vlada hoće da centralizuje sistem i da Ministarstvo finansija ne planira da radi izmjene i dopune GKU. Sindikalci negoduju i što je u sektoru obrazovanja prosječna plata 953 eura, odnosno 61 euro niža od prosječne na nivou države.

Iz Ministarstva finansija i Ministarstva prosvjete, nauke i inovacija saopšteno je ove sedmice da cilj softvera nije smanjivanje zarada, već pravilna i zakonita primjena propisa iz oblasti obračuna zarada. Poručili su da se nepravilnosti u obračunu ne mogu opravdati, a još manje nastaviti, pod izgovorom da su postojale u prethodnom periodu. N. ĐURĐEVAC

Sa konferencije

Bećir Vuković

Gredić podnio prijavu u ODT

PODGORICA – Nakon više od dva mjeseca kada je pred Agencijom za mirno rješavanje sporova Jelena Bošnjak pokrenula postupak protiv Mersudina Gredića zbog mobinga, on je tek juče dao izjavu.

Jelena Bošnjak je zamjenica izvršnog direktora u COTEE, a Mersudin Gredić je v. d. direktora.

On je prekjuče uputio urgenciju, a navodi da je više puta od pokretanja postupka pokazivao interesovanje na različite načine da se postupak procesuira.

- Ja sam 2. jula 2025. godine uputio pisanu urgenciju nakon čega je odmah ulijedila reakcija i zakazivanje postupka, te opravdano sumnjam da je na iste vršen neki vid pritiska da se postupak odlaže dok se prethodno ne diskreditujem posredstvom medija, a vrijeme napada i diskreditacija se tempira u periodu trajanja

PODGORICA - Sindikat

zdravstva danas će predati zahtjeve za povećanje plata srednjem medicinskom kadru, jer kako je kazao predsjednik Vladimir Pavićević, nema pravog odgovora, niti ga može biti, ako danas medicinske sestre i tehničari imaju koeficijent 6,58 i sa 20 godina staža platu od 586 eura.

Na protestu koji je juče održan ispred Ministarstva zdravlja, poručeno je da zahtijevaju da od 1. septembra plate u sistemu zdravstva budu obračunavane za zaposlene sa srednjom stručnom spremom sa najnižim koeficijentom 7,50. - I to neće biti nikakva pobjeda, već infuzija da se dočeka kraj godine. A od kraja godine da se pregovara za pravedne koeficijente, a mi se danas

konkursa za izvršnog direktora – saopštio je Gredić. Povodom navoda šest žena koje su se obratile Centru za ženska prava, Gredić je Osnovnom državnom tužilaštvi podnio krivičnu prijavu protiv N. N. lica jer su prethodnih sedam dana putem NVO Centar za ženska prava, a putem medija, iznijeti neistiniti navodi za koje smatra da imaju elemente omalovažavanja i podmetanja. U prijavi je naveo da je time targetirana i njegova porodica. On je u reagovanju na tekst u kome je Pobjeda objavila svjedočenje zaposlene u COTEE, a koja tvrdi da je uznemiravana jer je on na kolegijumu govorio u negativnom kontekstu o stanju njenog djeteta. Gredić je u jučerašnjem reagovanju kazao da je, iako Pobjeda nije navela ime zaposlene, na osnovu podataka jasno o kome je riječ. - Radi se o koleginici koju ja kao izvršni direktor gotovo i

ne poznajem. Imenovana (ime zaposlene poznato redakciji) se nalazi na dugotrajnom bolovanju (porodiljsko odsustvo) tačnije od 1. 11. 2023. godine, a ja sam imenovan 10. 10. 2023. godine, bolje rečeno nikada nijesam obavio niti jedan razgovor sa imenovanom prije njenog odlaska na porodiljsko odsustvo. Nakon isteka bolovanja COTEE je dobio zahtjev od imenovane da joj se odobri korišćenje odmora i tražila je razgovor sa izvršnim direktorom. Po podnesenom zahtjevu istoj je upućen odgovor 25. februara 2025. godine u kojoj se obavještava da joj se trenutno ne može odobriti korišćenje godišnjeg odmora zbog potrebe procesa rada u Službi za OIE i korišćenja slobodnih dana i preostalih godišnjih odmora koji su već odobreni za druge kolege iz pomenute Službe, ali da će pravo na godišnje odmore iskoristiti u skladu sa članom

85 Zakona o radu. Nakon što je dobila odgovor, kolegnica je ponovo zatražila sastanak sa izvršnim direktorom i isti je održan uz prisustvo službenice zadužene za pravne poslove u oblasti rada. Tada nas je koleginica upoznala da ona više ne može koristiti bolovanje po bilo kom osnovu, te da joj je potrebno korišćenje godišnjeg odmora – saopštio je Gredić.

Pojašnjava da je nakon obavljenih konsultacija u okviru Službe OIE, te preraspodjele poslova, koleginici odobreno korišćenje neiskorišćenog godišnjeg odmora za 2023. godinu u trajanju od 18 radnih dana.

- Nakon isteka godišnjeg odmora koleginica je obvijestila COTEE da će od 10. 4.2 025. godine otvoriti bolovanje zbog održavanja trudnoće, tako da

PROTEST: Sindikat zdravstva poručio da nema opravdanja da medicinske sestre sa 20 godina staža imaju platu od 586 eura

Od 1. septembra da bude veći koeficijent

borimo za zdravstveni sistem - istakao je Pavićević. Predsjednica Nezavisnog sindikata Kliničkog centra Crne Gore Ratka Prodanović, kazala je da su plate srednjeg kadra u zdravstvu i na-

kon programa „Evropa sad 1“ i „Evropa sad 2“ ostavile zaposlene na granici egzistencije.

- Tako prosječna plata medicinske sestre u KCCG danas ne prelazi 620 eura, dok farmaceutskim tehničarima dostiže

do 650 eura, ali zahvaljujući stimulativnim dodacima koji ne ulaze u osnovicu za obračun penzije - i to je nepravda – poručila je ona. Zdravstveni radnici okupljeni ispred Ministarstva poručili su da ne traže milostinju, već priznanje za rad kojim svakodnevno spašavaju živote u tišini.

- Medicinske sestre, tehničari, farmaceutski tehničari, fizioterapeuti i nemedicinski kadar su temelj sistema. I dok se u drugim sektorima plate mjere u stotinama eura, naše su porasle za mizernih šest do osam odsto. To nije napredak, to je ismijavanje. Nepravda nije samo u visini plate, ona je u poruci da naš rad nije vrijedan. Pitamo vas, ministre –da li se dostojanstvo mjeri diplomom ili dušom - kazala je Prodanović. Predsjednica Sindikalne organizacije Instituta za javno zdravlje Crne Gore Biljana Popović-Kolašinac istakla da se okupljeni ne bore protiv ljekara, već zajedno sa njima,

imenovana počev od početka novembra 2023. godine do danas nije radila niti jedan radni dan – naveo je Gredić. On je kazao i da je ona zasnovala radni odnos tako što je preuzeta iz Telemach d. o. o. dana 28. 4. 2023. godine, bez dana radnog iskustva u oblasti energetike, na isti način kao i koleginica Jelena Bošnjak, i to odlukom istog izvršnog direktora.

- Bilo bi zanimljivo da koleginice same pojasne njihove međusobne relacije, kako porodične, prijateljske, tako i političke. Dakle, koleginica je nakon zaposlenja faktički bila na poslu samo šest mjeseci, od čega je 20 dana obavljala radne zadatke nakon mog imenovanja, odnosno ostatak vremena je provela na bolovanju – tvrdi Gredić.

On je naglasio i da nikada ni u jednom trenutku nije koristio, prema bilo kome, niti bi koristio nečije porodične i zdravstvene situacije kao sredstvo pritiska ili diskreditacije. - Ovakvo postupanje otvara mogućnost za ozbiljnu pravnu odgovornost svih onih koji učestvuju u plasiranju ovakvih uznemirujućih sadržaja, te stoga pozivam nadležno tužilaštvo da ispita sve navode, kako moje, tako i navode imenovanih – zaključio je Gredić. J. M.

dodavši da je i Sindikat doktora medicine podržao protest. - Nepravda prema srednjem i nemedicinskom kadru je problem cijelog sistema. Dok su druge grupe dobile priznanje kroz povećanje zarada, rad srednjeg i nemedicinskog kadra je prećutan. To nije samo nepravda –to je poruka da naš rad ne vrijedi. A mi kažemo: vrijedi. I to mnogo – kazala je ona. Poručila je da zdravstveni sistem puca kada se zanemari jedna karika, te da Ministarstvo treba da prestane da ignoriše dopise koje im već više od godinu šalju, bez ijednog odgovora. - Sindikat koji je danas organizovao protest predstavlja jedini autentični glas radnika. Danas je jasno, ovo je jedini reprezentativni sindikat. Oni koji dvije godine pregovaraju, a nakon najave protesta hitno formiraju radne grupe da bi sebi i Ministarstvu dali alibi, ne mogu pozivati kadar da ne izlazi na proteste.

To nije sindikat, a kamoli reprezentativan - kazala je Popović-Kolašinac.

Ona je poručila Ministarstvu zdravlja da će ih, ukoliko zaposlene budu tjerali da ćute bez dostojanstva, natjerati da progovore tako što će taj kadar napustiti ovu zemlju. Predstavnik Zavoda za transfuziju Mirko Kuzman je poručio da okupljeni ne traže privilegije, već pravdu, i da njihov posao nije pomoćni, već ključan za funkcionisanje zdravstvenog sistema. - Mi brojimo živote, ne radne sate. A koliko vrijedi jedan život, ministre? Zdravstveni radnici rade dva posla, ne vide porodicu, a očekuje se savršenstvo. Humanost nije razlog da budemo gladni. Masovno imamo odliv kadra iz zemlje i gubitak mentora za nove generacije. Ovo nije politički skup, već ljudski vapaj. Mi ne prijetimo već upozoravamo. Ne bježimo od rada, već od nepravde - rekao je Kuzman. On je ujedno i pozvao ministra Vojislava Šimuna da, kako je rekao, ne dolazi pred kamere već među ljude. Predsjednica sindikalne organizacije Specijalne bolnice za plućne bolesti Brezovik Stana Labudović podsjetila je na zdravstvene rizike s kojima se svakodnevno suočavaju zaposleni u toj ustanovi, od obolijevanja od tuberkuloze do povreda lokomotornog sistema. - Ni zakon ni sistem ih ne prepoznaju kao rizičnu kategoriju. Naši radnici obolijevaju od tuberkuloze, a to nije priznato kao profesionalno oboljenje. Nemamo ni zaštitu, ni adekvatne uslove rada, ni priznanje. Ko će pod ovakvim uslovima sjutra ostati da ponosno nosi bijeli mantil? - zapitala je Labudović. H. JANKOVIĆ

Mersudin Gredić

Sa protesta zaposlenih u zdravstvu

KOINCIDENCIJA: U Specijalnoj bolnici za psihijatriju ,,Dobrota“ poslije odlaska ekipe Pobjede došlo do incidenta

Pritvorenik nakon napada

na

pacijenta vraćen u zatvor

Direktor Specijalne bolnice za psihijatriju ,,Dobrota“ Aleksandar Mačić potvrdio je Pobjedi da je došlo do incidenta, prvo verbalnog sukoba, a zatim i do napada koji, kako kaže, nije bio tih razmjera da bi o tome obavještavali policiju. Odgovarajući na pitanje Pobjede - da li je dolazak naše ekipe u Specijalnu bolnicu izazvao, kako nam je nezvanično saopšteno, revolt kod tog pacijenta, Mačić je negirao

PODGORICA – Pritvorenik koji je bio smješten u Specijalnoj bolnici ,,Dobrota“ u Kotoru u ponedjeljak je vraćen u Upravu za izvršenje krivičnih sankcija u Spužu, nakon što je napao pacijenta, potvrđeno je Pobjedi iz više izvora. Prema saznanjima našeg lista, do incidenta je došlo nakon odlaska ekipe Pobjede iz ove ustanove koju smo posjetili kako bismo izvijestili o uslovima u kojima boravi 250 osoba, od kojih je 135 smješteno na Sudskom odjeljenju, gdje je došlo do incidenta, kao i oba-

vezama i rutini stanovnika ove ustanove i zaposlenih. Direktor Specijalne bolnice ,,Dobrota“ Aleksandar Mačić potvrdio je sinoć Pobjedi da je došlo do incidenta, prvo verbalnog sukoba, a zatim i do napada koji, kako kaže, nije bio tih razmjera da bi o tome obavještavali policiju.

- Obavijestili smo zatvorsku policiju da dođe po njega jer su se stekli zakonski uslovi za to, kazao je Mačić. Odgovarajući na naše pitanje da li je dolazak ekipe Pobjede u Specijalnu bolnicu izazvao, kako nam je nezvanično saop-

Suspendovani policajac oslobođen od optužbe da je bio dio klana Darka Šarića, osuđen za zloupotrebu položaja

Raičeviću godina zatvora za odavanje policijskih podataka

PODGORICA – Suspendovani policajac Jugoslav Raičević osuđen je na godinu zatvora jer je zloupotrijebio službeni položaj kada je dugogodišnjem drugu Milanu Vučiniću, koji slovi za člana klana Pljevljaka Darka Šarića, odavao službene podatke.

Istom presudom Raičević je oslobođen optužbe da je bio član kriminalne organizacije koju je navodno formirao Darko Šarić, navodeći da tužilaštvo nije ponudilo dovoljno dokaza ni o postojanju same organizacije, niti o Raičevićevom članstvu. Presudu je juče u Višem sudu u Podgorici izrekao sudija Amir Đokaj koji je istakao da je kazna adekvatna i da treba da djeluje preventivno kako na okrivljenog Raičevića tako i na druge.

Sud je ocijenio da je Raičević postupao sa direktnim umišljajem, svjesno kršeći zakon kada je, kao ovlašćeni policijski službenik, neovlašćeno odavao osjetljive informacije. Tokom sudskog postupka utvrđeno je da je Raičević u više navrata, tokom 2020. godine, putem kriptovane aplikacije „Sky Ecc“, pod šifrovanim nalogom BNB5D8, slao informacije Milanu Vučiniću, korisniku naloga A7IBNP Među dostavljenim podacima bili su lični dokumenti, informacije o policijskim akcija-

ma, hapšenjima i nadzoru nad bezbjednosno-interesantnim licima, što je prema ocjeni suda, predstavljalo direktnu zloupotrebu službene dužnosti. - „Sky Ecc“ komunikacija predstavlja pravno valjani dokaz koji je dostavljen iz Francuske. Pribavljena je putem međunarodne pravne pomoći koji su mogu koristiti u sudskom postupku – kazao je sudija Đokaj. On je naveo da je Raičević 19. februara 2020. godine, iako za to nije bilo zakonskog osnova i službene potrebe, Vučiniću poslao skrinšot vozačke dozvole Dragiše Bulatovića sa pojašnjenjem da je Bulatović učestvovao u napadu na Igora Krstovića. Raičević obavještava Vučinića o eksploziji bombe u automobilu u k ome su se nalazili Aleksandar Keković i Đorđije Božović koji je tom prilikom poginuo. On 11. marta 2020. godine Vuči-

niću javlja da je uhapšen Marko Pavićević te da je dobrovoljno predao sve podatke iz kriptovanog telefona. Mjesec kasnije, obavještava Vučinića o hapšenju Miodraga Šakovića i prosljeđuje podatak da mu je policija tom prilikom oduzela blindirani automobil. Na zahtjev Vučinića, 21. maja 2020. godine, Raičević javlja da su Igor Terzić i Goran Vukčević uhapšeni zbog izvršenja krivičnog djela na štetu neidentifikovanog pripadnika suprotstavljene kriminalne organizacije. Zatim, Raičević ga obavještava o hapšenju dvojice državljana Kolumbije i privođenju u policiju u Herceg Novom bezbjednosno interesantnog lica Davora Grbića iako za to nije bilo zakonskog osnova i službene potrebe.

Sudija Đokaj je na kraju kazao da je Raičević svojim radnjama ugrozio povjerenje u služ-

bu i zloupotrijebio policijske nadležnosti, ali da nije dokazana njegova povezanost sa organizovanom kriminalnom grupom Darka Šarića.

Raičeviću je nakon izrečene presude ukinut pritvor jer je dosadašnjim boravkom u Istražnom zatvoru, kako je pojasnio sudija Đokaj, već odležao kaznu na koju je osuđen prvostepenom presudom.

Raičević je u pritvoru proveo skoro dvije godine.

On je uhapšen 11. jula 2023. godine po nalogu Specijalnog državnog tužilaštva. Prilikom iznošenja odbrane negirao je optužbe Specijalnog tužilaštva i kazao da ne može da vjeruje da se našao na optužnici SDT-a tvrdeći da je sa Vučinićem komšija i drug od djetinjstva.

Istakao je i da je sa Vučinićem komentarisao informacije koje su već bile objavljene u medijima tako da ne stoji tvrdnja SDT-a da je odavao službene podatke.

Raičević je kazao da ne bi znao ni da ponovi imena članova kriminalne grupe kojoj navodno pripada, a vidio ih je u optužnici.

- Siguran sam da niko iz te navodne kriminalne grupe ni ne zna za mene – kazao je on tada. Da nema veze sa kriminalom, kako je kazao, može se utvrditi provjerom njegovog imovnog stanja i životnog stila njegove porodice. B. ROBOVIĆ

šteno, revolt kod tog pacijenta, Mačić je negirao.

- Posjeta vaše ekipe nema nikakve veze sa incidentom. Mi smo prije vašeg dolaska zvali zatvorsku policiju da dođe za njega - izričit je Mačić. Dodaje da se za to ukazala zakonska mogućnost i oni su je iskoristili, a naknadna tuča potvrdila je pravilnost te odluke. I iz Uprave za izvršenje krivičnih sankcija saopštili su nam da shodno Pravilniku o bližem načinu izvršavanja pritvora, ukoliko u Upravi za izvršenje krivičnih sankcija ne postoje uslovi za uspješno liječenje

određene bolesti, zatvorski doktor upućuje pritvorenika u javnu zdravstvenu ustanovu u kojoj postoje odgovarajući uslovi. - S tim u vezi, nakon što se lice odvede na zdravstveni pregled, izliječi ili eventualno zadrži, po završetku liječenja vraća se u Upravu za izvršenje krivičnih sankcija, a o čemu Uprava u slučaju zadržavanja ili izvođenja lica obavještava nadležni sud, odgovorili su Pobjedi iz UIKS-a. Dan je prije desetak dana objavio anonimno pismo iz Dobrote u kojem je navedeno da nekoliko pripadnika jednog kotorskog klana nesmetano izlazi van ustanove, obavljaju nedozvoljene posjete, unosi se alkohol i narkotici.

U Dobrotu se šalju pritvorenici i osuđenici na osnovu mišljenja vještaka i odluka sudova, a ustanova nema taj luksuz, pa i pored prebukiranosti, da odbije njihov prijem. Prije dva dana Vijesti su objavile da dvostruki ubica Uroš Jegdić povremeno slobodno šeta državom, jer su mu odobravani slobodni dani, odnosno liječenje u kućnim uslovima. A. R – J. R.

Određen pritvor Podgoričanki osumnjičenoj za izazivanje incidenta ispred Hrama u kome su povrijeđene dvije osobe

Odbrana: Čeka

se nalaz o uračunljivosti Jelene Radonjić

PODGORICA – Jeleni

Radonjić (44) iz Podgorice određen je pritvor do 30 dana zbog osnovane sumnje da je počinila teško krivično djelo protiv opšte sigurnosti, kada je 30. juna automobilom „citroen C4“ probila rampu i zaletjela se prema ulazu Sabornog hrama Hristovog vaskrsenja u Podgorici, pri čemu je teško povrijeđena državljanka Turske, a lakše jedna Podgoričanka.

Advokat Mladen Tomović kazao je za Pobjedu da je Radonjić pritvor određen pod pretpostavkom da je u trenutku izvršenja krivičnog djela bila uračunljiva te da se čeka nalaz vještaka koji će odrediti dalji tok istrage – odnosno da li će Radonjić krivično pravno odgovarati ili ne. On je istakao da je siguran da će se i formalno pravno potvrditi očigledno teško stanje njegove branjenice.

Kako je saopšteno iz Osnovnog suda u Podgorici, pritvor je određen zbog opasnosti od ponavljanja krivičnog djela. Prema riječima Tomovića, odbrana je uložila žalbu, navodeći da pritvor nije utemeljen jer je vozilo uništeno i da njegova branjenica nije u mogućnosti da pribavi novo. – Mogućnosti ponavljanja

djela je apstraktno, naročito jer je automobil havarisan, a Radonjić je u lošem imovinskom stanju – kazao je Tomović.

Dodaje da je prilikom saslušanja pred tužiocem bila u stanju potpune konfuzije, nesvjesna vremena i prostora. – Ako se utvrdi neuračunljivost, moguća je mjera liječenja u zatvorenoj ustanovi – kazao je Tomović.

Incident ispred Hrama dogodio se 30. juna oko 21.36 časova kada je Radonjić, prema izjavama očevidaca, više puta obilazila prostor ispred vjerskog objekta i pokazivala znakove neobičnog ponašanja. U jednom trenutku je probila rampu, velikom brzinom se uputila ka stepeništu Hrama i udarila dvije žene s leđa – državljanku Turske (44), koja je zadobila teške tjelesne povrede i zadržana je na intenzivnoj njezi, i Podgoričanku (22), koja je prošla sa lakšim povredama. Radonjić nije bila pod dejstvom alkohola, a naloženo je i testiranje na prisustvo narkotika, čiji rezultati još nijesu saopšteni javnosti. Policija je apelovala na građane da izbjegavaju širenje netačnih informacija, naglašavajući osjetljivost lokacije i okolnosti u kojima se incident dogodio.

B. R.

Specijalna bolnica za psihijatriju ,,Dobrota“

Jugoslav Raičević

Iz MZ Gornji Grbalj pisali CEDIS-u, ne žele da budući dalekovod 110 kW Lastva – Kotor prolazi kroz njihova sela

Planovi nijesu crveno slovo, trasu izmjestite iz naseljenog područja

Nećemo dozvoliti da se Gornji Grbalj žrtvuje za komforniji život ostalog stanovništva i ekonomske interese CGES-a ili/i pojedinaca. Ovaj krajolik je dovoljno uništen izgradnjom dalekovoda Lastva – Tivat, zatim elektroprenosnog sistema

A2A u Lastvi i velike trafostanice u Gorovićima, odakle električnu energiju država izvozi za Italiju – navode iz MZ Gornji Grbalj u dopisu CEDIS-u

KOTOR – Mjesna zajednica Gornji Grbalj traži od CEDIS-a da prihvati njihov prijedlog da se trasa izgradnje novog dalekovoda 110 kW Lastva – Kotor izmjesti sjeverno od naseljenog dijela, da se planira područjem koje nije naseljeno i koje je daleko od kuća. Kažu da je taj prijedlog dat na jednom od sastanaka kojem su prisustvovali i predstavnici Opštine Kotor, a koji su ga podržali

Predsjednik MZ Gornji Grbalj Ljubo Nikaljević u dopisu CEDIS-u, a koji je dostavio i medijima, navodi da ta kompanija u svom tehničkom izvještaju navodi da je štetan uticaj dalekovoda na sela i mještane minoran ili ga uopšte nema. – U izvještaju se navodi da je izbor trase određen prostorno – planskim preduslovima, odnosno da se vodite UTU, koje je izdalo Ministarstvo održivog razvoja i turizma. Takođe se navodi da je položaj trase dalekovoda unutar predviđenog koridora optimalan i ispunjava norme i standarde u pogledu zaštite životne sredine. Što se tiče vizuelnog uticaja pominje se da će biti manji u odnosu na uticaj obližnjih dalekovoda od 400 kV Lastva – Čevo – Pljevlja. Takođe se navodi da

bi za izmještanje ove trase bilo neophodno tražiti nove saglasnosti vlasnika parcela – navodi Nikaljević.

saglasnost

On naglašava da nijesu tražene saglasnosti vlasnika zemljišta, već je jednom broju vlasnika zemlje iz Uprave za nekretnine, Područna jedinica Kotor dostavljeno jednoobrazno rješenje kojim se obavještava da će biti izuzeta određena kvadratura za stope dalekovoda i za pristupne puteve, uz objašnjenje da u bližoj okolini nije dozvoljeno duže zadržavanje. Nikaljević tvrdi da izvještaj sadrži informacije koje ukazuju da prostor Gornjeg Grblja i njegovi mještani neće imati nikakve štete od izgradnje istog. – Činjenice su potpuno drugačije, jer je jasno da jedino čime ste se vodili u ovom izvještaju su trenutno stanje i položaj postojećih objekata u elektroenergetskom sistemu (uključujući trafostanice i dalekovode), kao i planirane proizvodne i prenosne objekte EES-a, što za Crnogorski elektroprenosni sistem predstavlja najjednostavniju i najjeftiniju trasu, a kao pokriće su navedeni planski dokumenti u kojima je planirana pomenuta trasa. Naime, nijedan planski dokument nije „crveno slovo na papiru“ i i te kako su podložni izmjeni, koja bi omogući-

la izmještanje planirane trase. Smatramo da je sasvim dovoljno uništen ovaj krajolik izgradnjom postojećeg 110 kV dalekovoda Lastva – Tivat, zatim izgradnjom elektroprenosnog sistema A2A u Lastvi i u neposrednoj blizini izgradnjom velike trafostanice u Gorovićima, odakle električnu enrgiju država izvozi za Italiju uključujući trasu dalekovoda od 400 kW Lastva – Čevo – Pljevlja. Pri planiranju nijesu uzeti u obzir faktori: položaj naselja, prirodne i kulturne vrijednosti, potencijalni turistički značaj pojedinih lokaliteta, kao i udaljenost od stambenih objekata – saopštio je Nikaljević. Po njegovim riječima cijeli Gornji Grbalj ima veoma značajan turistički potencijal. – Veliki je broj sakralnih objekata na prostoru Gornjeg Grblja i to više od 20 crkava, od kojih su dvije Saborne crkve u Gorovićima i Pelinovu. Crkve nijesu jedini kulturološki fenomeni, već se tamo nalaze i četiri stare škole (škola u Pelinovu iz 1830. godine), dva omladinska doma. Uz trasu nekadašnjeg Austrougarskog puta, koji se proteže kroz Gornji Grbalj postoji veliki broj primjera postojeće kulturne baštine, kao i one koja čeka buduća otkrivanja i valorizaciju. S obzirom na to da je Gornji Grbalj sačinjen dominantno od kraškog tere-

RIJEŠIĆE VIŠEGODIŠNJI PROBLEM: Dvor kralja Nikole

C ETINJE: Rješavanje višegodišnjeg problema

na, sa visokim stepenom seizmike većim intervencijama bilo koje vrste (bušenjem terena za postavljanje stubova) došlo bi do gubljenja vodoizvorišta, sa kojih se snabdijeva cijeli Gornji Grbalj i dijelom Kotor. Takođe, do oštećenja i na konstrukcijama crkava, grobalja, vodoizvorišta, kao i privatnih objekata. Ovo područje je od izuzetnog značaja, jer se prostire između Budve na jednoj i Kotora i Tivta na drugoj strani, što ga čini dijelom u kojem pravcu će se širiti ti gradovi –ukazuje Nikaljević.

podrška opštine

Problem je, ističe on, što trasa devastira prirodnu, društvenu i kulturno-istorijsku cjelinu ovog dijela Boke, jedinog gotovo rijetko netaknutog dijela Primorja, koje ima veliki prirodni potencijal za razvoj, ali na način da se očuva autentičnost ovog kraja. On u ime mještana izražava nadu da će CEDIS prihvatiti prijedlog da se trasa izmjesti sjeverno od naseljenog dijela Gornjeg Grblja.

– Tačnije da se planira počevši od trafostanice u Lastvi – Gorovići, pa uz trasu postojećih 400 kW dalekovoda izvede u pravcu sjevera i odatle ka zapadu u pravcu Kotora, a sve dijelom koji nije naseljen i koji je daleko od kuća mještana Gornjeg Grblja. Ovaj prijedlog je izložen na jednom od sastanaka gdje su bili prisutni i predstavnici Opštine Kotor, koji su se izjasnili da podržavaju naš prijedlog. Da je ovaj naš zahtjev opravdan i održiv potvrdili su nam i stručnjaci elektro struke koje smo konsultovali –kaže Nikaljević. Naglašava da nijesu protiv dalekovoda, poboljšanog i savremenog načina elektrifikacije, ali ne na način da ,,Gornji Grbalj i mještani budu žrtvovani za komforniji život ostalog stanovništva i ekonomske interese CGES-a ili/i pojedinaca“. On se nada da će u CEDIS-u ipak prihvatiti njihov prijedlog.

– U slučaju da ne prihvatite naš prijedlog, podstaknut ćete nas da na svaki mogući način branimo našu imovinu, kao što smo to radili vjekovima unazad braneći se od stranih osvajača, te tako branili i odbranili. Ukoliko ni to ne urodi plodom, golim životima ćemo braniti naša sela i budućnost naše djece na ovom području – zaključuje Nikaljević u dopisu. iv.k.

Dvor kralja Nikole dobiće novi krov

CETINJE - Sanacija krova Dvora kralja Nikole na Cetinju započela je juče. Radovi podrazumijevaju kompletnu zamjenu krova, sanaciju konstrukcije, dimnjaka i snjegobrana, po uzoru na postojeće stanje, uz poboljšanje izolacionih karakteristika.

Zbog dotrajalosti krova, obilne padavine ugrožavale su zgradu i muzejski fond, pa će sanacijom ovaj višegodišnji problem biti riješen. Radovi će koštati 275.000 eura

– Zbog dotrajalosti krova, obilne padavine ugrožavale su zgradu i muzejski fond, pa će sanacijom krova ovaj višegodišnji problem biti riješen – saopšteno je iz Prijestonice. Vrijednost radova je 275.000 eura, a predviđeno je da traju 90 dana. Izvođač radova je firma ,,Bombeton“. Tokom izvođenja radova Muzej će raditi po ustaljenom rasporedu i primati posjetioce. Gradilište je propisno ograđeno, ali su iz Narodnog muzeja apelovali na roditelje djece koja u popodnevnim časovima provode vrijeme na Dvorskom trgu da ne prilaze skeli i ne koriste je za igru. J. Đ – p

C ETINJE: Požar na Obzovici aktivan treći dan

Vatra se širi na okolna brda

ZAHTJEVNA INTERVENCIJA: Helikopter Vojske

CETINJE – Još uvijek ne jenjava požar koji je u utorak izbio u mjestu Obzovica, a izazvan je ljudskim faktorom. Kako je Pobjedi kazao načelnik Službe zaštite i spašavanja Cetinja Miloš Ćećanović jak vjetar širi vatru i na okolna brda. Deset vatrogasaca je od utorka na terenu, a juče je poziv za pomoć upućen Vojsci Crne Gore. – Do tri sata iza ponoći gasili smo vatru i branili put da požar ne priđe kućama. Za sada nema opasnosti za kuće. Jutros sam uputio poziv Vojsci i poslali su nam helikopter. Instalirali smo improvizovani bazen na Obzovici. Dopunjavamo vodom, a onda helikopteri pune korpe i gase iz vazduha. Do 15 časova već je bačeno više od 40 korpi, mi dodatno pomažemo sa zemlje – kazao je Ćećanović. Nije, kaže, izvjesno kako će se situacija odvijati kako zbog širine pojasa zahvaćenog vatrom, tako i zbog jakog vjetra. Uzrok požara je, po njegovim riječima, ljudski faktor, kao i onih na području Rvaša, Bobije i Ulića. J. Đ – p.

MJEŠTANI NEĆE DALEKOVOD KROZ SELO: Grbalj

U toku završni radovi na još tri kilometra saobraćajnice Tivat – Budva (Jaz)

Polovina bulevara biće uskoro pod asfaltom

TIVAT – Radovi na bulevaru Tivat – Jaz teku zadovoljavajućom dinamikom, uprkos brojnim izazovima na terenu. Znatan dio saobraćajnice je pod asfaltom, danas je počelo asfaltiranje dodatna tri kilometra – kazao je direktor Uprave za saobraćaj Radomir Vuksanović nakon što je u četvrtak obišao gradilište.

Ranije je saopšteno da je asfaltirano pet od ukupno 15 kilometara.

Vuksanović je podsjetio da je riječ o veoma kompleksnom projektu jer se, pored radova na izgradnji bulevara i novog cjevovoda Regionalnog vodovoda, izvode dodatni radovi na elektro i drugim instalacijama. – U pitanju je složen projekat, posebno ako se uzme u obzir trenutni intenzitet saobraćaja i činjenice da na ovoj dionici nema obustava saobraćaja i odvija se stalno dvosmjerni saobraćaj, što izvođaču otežava posao, ali moramo voditi računa o građanima i turistima – kazao je Vuksanović. Tokom sezone dnevno tom saobraćajnicom prođe i više od 20.000 vozila, što je čini jednom od najfrekventnijih u zemlji.

Uprkos izazovima, dinamika izvođenja radova je dobra. U pitanju je složen projekat, posebno ako se uzme u obzir trenutni intenzitet saobraćaja i činjenice da na ovoj dionici nema obustava i odvija se stalno dvosmjerni saobraćaj, što izvođaču otežava posao – kazao je direktor Uprave za saobraćaj Radomir Vuksanović

cjevovoda regionalnog vodovodnog sistema iznosi 8,81 milion eura bez PDV-a.

IZVOĐAČ

VODOVOD

Sa Vuksanovićem radove je obišao i direktor Regionalnog vodovoda Krsto Radović koji je ukazao na višestruki značaj izgradnje nove vodovodne infrastrukture duž trase bulevara.

Premijer Milojko Spajić je 22. juna nakon sastanka sa izvođačem radova na mreži X naveo da ,,trasa bulevara Tivat – Jaz do jula i ulaska u špic turističke sezone mora biti uređenija kako bi građani i turisti imali bolji pristup tivatskom aerodromu i kvalitetniji boravak na primorju“. On je dodao da ta ,,trasa do jula mora imati i tri nova kilometra asfaltirana“.

– Svakim metrom položenog asfalta dodatno rasterećujemo saobraćaj i smanjujemo gužve. Paralelno sa tim postavljamo novi cjevovod koji će obezbijediti sigurnije i dugoročno stabilnije vodosnabdijevanje za opštine na Crnogorskom primorju. Ova investicija ima ogroman strateški značaj jer unapređuje i

saobraćajnu i komunalnu infrastrukturu, što je ključ za dalji razvoj turizma i kvaliteta života građana u ovom području – kazao je Radović. On je takođe naglasio da će izgradnjom cjevovoda biti omogućena isporuka značajno većih količina vode za opštine Kotor, Tivat i Herceg Novi, kao i da se u narednom periodu pla-

B IJELO P OLJE: Služba zaštite i spašavanja od januara imala 340 intervencija

nira izgradnja rezervoara od 5.000 m³, čime će se dodatno povećati sigurnost vodosnabdijevanja tokom ljetnjih mjeseci i u vanrednim situacijama. Izgradnja bulevara Tivat - Jaz, realizuje se u okviru kredita EBRD-a, u vrijednosti većoj od 54 miliona eura bez PDV-a. Ukupna vrijednost ugovorenih radova za izgradnju novog

Posao je na međunarodnom tenderu dobio kineski konzorcijum Šandong, po ugovoru treba da bude završen za dvije godine. Podizvođač je podgorička kompanija Bemaks. Ugovor o izgradnji, odnosno rekonstrukciji magistralnog puta Tivat - Jaz potpisao je u martu 2023. godine premijer u tehničkom mandatu Dritan Abazović. Početak radova ozvaničio je 1. avgusta 2023. godine, ali je nakon okončanja pripremnih radova posao stopiran jer nije dobijena građevinska dozvola zato što nijesu okončani imovinsko-pravni odnosi za izgradnju saobraćajnice, koja prolazi kroz opštine Budva, Kotor, Tivat. Posao su usporavali i protesti mještana naselja Radanovići, Lastva Grbaljska, Gornji Grbalj, Savina i Vranovići koji su zahtijevali izmještanje trase bulevara jer, naveli su, prolazi kroz njihova imanja. Građevinska dozvola je izdata u oktobru 2023. godine, ali su radovi nastavljeni tek pet mjeseci kasnije – u januaru 2024. godine. Tadašnji ministar saobraćaja i pomorstva Filip Radulović najavio je da bi trebalo da budu završeni za dvije godine – januar 2026. godine. Prema elaboratu koji je urađen 2020. godine trasa bulevara prolazi kroz 20 katastarskih opština u Budvi, Kotoru i Tivtu. Predmet eksproprijacije je 661 parcela od kojih su 424 u privatnom vlasništvu, a 112 privrednih subjekata. Pored toga, 125 parcela se nalazi u državnom ili vlasništvu lokalnih samouprava. Rekonstrukcija dionice podrazumijeva izgradnju saobraćajnice bulevarskog tipa, koja će imati po dvije kolovozne trake u pravcu kretanja, obostrane trotoare i razdjelni pojas. C. G.

BIJELO POLJE – Pripadnici Službe zaštite i spašavanja u Bijelom Polje tokom ove godine na terenu su intervenisali oko 340 puta. Komandir Edin Kolić saopštio je za Pobjedu da taj podatak zabrinjava, jer se oko 30 odsto intervencija odnosilo na požare

BROJ OPERATIVACA

Služba trenutno ima 22 operativca, od toga 16 stalno zapošljenih i šest pripravnika. – U kontinuitetu nam odlaze kolege u penziju. To pratimo i očekujemo saglasnost Ministarstva finansija za zapošljavanje na neodređeno. Posao u ovoj službi je dosta zahtijevan

– Zima je bila blaga, te je bilo dosta šumskih požara koji znaju da izgube kontrolu i ostave velike posljedice. Sprovodimo preventivne mjere, ali još uvijek je taj broj uvećan u odnosu na ono što bi trebalo da bude za ovo doba godine. Ljetnja sezona je tek počela i mogu da saopštim da je za požare odgovoran ljudski faktor. Ima i podnešenih prijava protiv NN lica i mi se trudimo da građanima približimo to šta su naše nadležnosti. Na raspolaganju smo da kontrolišemo paljenje imanja, ali pojedini građani neće da sarađuju i rade na svoju ruku – kazao je Kolić.

i težak, i nosi dosta rizika. Prvu interventnu ekipu čine tri do četiri vatrogasca, a sve zavisi od lokacije, intervencije, informacija koje dobijemo u kom pravcu ide požar. Imamo dovoljan broj vozila, ali su dosta dotrajala. Radimo na tome da nabavimo nova. Prošle godine imali smo jednu donaciju vozila od organizacije Florian. Značajnu podršku dobijamo od lokalne samouprave, i ove godine smo uz njihovu pomoć uspjeli da kupimo jedno vozilo za tehničke intervencije koje će dosta pomoći u ruralnom području, i kod požara, poplava i drugih intervencija. Lani smo imali nabavku opreme za šumske požare za službenike,

zatim ugradnju segmentnih vrata na objektu, koja nam pomaže da u što kraćem roku vozilo izađe iz garaže. Povjerenje i podršku permanentno nam ukazuje lokalna uprava – kazao je Kolić.

Služba, kaže on, radi na tome da nabavi vozilo za spašavanje sa visina. Opština je za tu nabavku obezbijedila 70.000 eura.

– Riječ je o specifičnoj nabavci, očekujemo da u dogledno vrijeme nabavimo i to vozilo – kaže Kolić.

DOPREMANJE VODE

Osim gašenja požara, vatrogasci/spasioci su svakodnevno angažovani na dopremanju

vode za piće žiteljima seoskih područja. – Tokom juna smo imali 104 intervencije – dopremanja vode. Oko 30 cistijerni za gašenje šumskih požara, 36 je dopremljeno domaćinstvima, četiri ustanovama. Radi se o ukupnoj količini oko 160 tona. Osim toga često dobijamo pozive od građana da uklonimo zmije iz objekata. Dešavalo se i ranije da je bilo poziva za uklanjanje zmi-

ja, ali nikada kao ove godine. Sada na jednom mjestu nalazimo veći broj zmija, što je zabrinjavajuće. U toku juna imali smo 14 intervencija –uklanjanja zmije iz objekta. Trudimo se koliko možemo, pojavio se veliki broj stršljena, što je isto veoma opasno. Apelujem na građane da održavaju svoja dvorišta i kontrolišu objekte u kojima ne borave – poručio je Kolić. B. ČOKOVIĆ

RADOVI POČELI U JANUARU 2024. GODINE: Detalj sa trase

Edin Kolić

Kadrovska rješenja Vlade Sarap nova umjetnička direktorica CNP-a

PODGORICA – Dr Marija

Sarap biće nova umjetnička direktorica Crnogorskog narodnog pozorišta, nakon što je Vesna Vujošević-Labović početkom juna podnijela ostavku na tu funkciju. To je odlučila Vlada Crne Gore na jučerašnjoj sjednici.

Sarap je na ovu poziciju predložilo Ministarstvo kulture i medija, a u rješenju o imenovanju navedeno je da je imenovana doktorka kulturoloških nauka, kao i da je priložila biografiju sa relevantnim podacima, kojim se potvrđuju značajni rezultati u oblasti djelovanja, u skladu sa članom 47 stav 1 i stav 3 Zakona o kulturi.

Na pomenutoj sjednici Vlada je prethodno donijela odluku o prestanku vršenja dužnosti Marije Sarap na poziciji generalne direktorice Direktorata za razvoj kreativnih industrija u Ministarstvu kulture i medija, zbog isteka vremena vršenja navede-

ne dužnosti do šest mjeseci. Sarap je doktorirala kulturologiju na Univerzitetu „Kiril i Metodije“, JNU Institut za makedonsku literaturu u Skoplju. Na FDU Cetinje završila je osnovne i specijalističke studije dramskih umjetnosti, u klasi prof. Stevana Koprivice. Završila je i master studije dramaturgije 2014. na Univerzitetu za audio vizuelnu umjetnost Evropska Filmska Akademija ESRA Pariz – Skoplje –Njujork, kod mentora prof. Jordana Plevneša. An. R.

Odlazak jednog od najpoznatijih umjetnika Holivuda

Preminuo glumac

Majkl Madsen

PODGORICA - Poznati holivudski glumac Majkl Madsen, koji je ostvario i jednu od glavnih uloga u crnogorskom filmu „As pik – loša sudbina“ Draška Đurovića, preminuo je u 68. godini.

Kako je njegov menadžer Ron Smit rekao za „The Guardian“, uzrok smrti bio je srčani udar, a vlasti su potvrdile da nema naznaka nasilne smrti. Glumac je pronađen bez svijesti u jutarnjim časovima. - U posljednje dvije godine Majkl Madsen je radio nevjerovatan posao s nezavisnim filmom, uključujući nadolazeće igrane filmove „Resurrection Road“, „Concessions“ i „Cookbook for Southern Housewives“, i zaista se radovao ovom sljedećem poglavlju u svom životu. Majkl se takođe pripremao za objavljivanje nove knjige pod nazivom

PODGORICA – Svečanim koncertom „Sve boje glasa“, kojim Bilja Krstić obilježava 50 godina umjetničkog stvaralaštva, sjutra veče u 18 sati na Macan poljani na Žabljaku biće otvoreno sedmo izdanje Festivala Wild Beauty Art – jednog od najvažnijih kulturnih događaja na sjeveru Crne Gore.

U ambijentu netaknute prirode Durmitora, publika će imati priliku da doživi bogatstvo etno-muzike Balkana kroz prepoznatljiv glas Bilje Krstić, umjetnice čije interpretacije decenijama brišu granice između tradicije i savremenosti. Otvaranje festivala biće ne samo omaž njenom jubileju, već i početak nove umjetničke faze, jer Bilja Krstić od ove godine preuzima ulogu umjetničke direktorice Wild Beauty Art festivala.

U razgovoru za Pobjedu, govori o programu koji priprema, susretu sa publikom na Žabljaku i ključnim trenucima iz svog pedesetogodišnjeg muzičkog puta.

POBJEDA: U izjavi povodom Festivala Wild Beauty Art spomenuli ste simboliku broja sedam, koji mnoge tradicije povezuju sa mudrošću, vjerom i unutrašnjim smirenjem. Kako Vi, iz ličnog i umjetničkog ugla, doživljavate ovu simboliku – i kako se ona ogleda u programu koji ste osmislili za Festival?

Etno umjetnica Bilja Krstić za Pobjedu najavljuje sjutrašnji Žabljaku, na otvaranju festivala Wild Beauty Art

Najveći luksuz je biti iskren

„Suze za mog oca: Odmetničke misli i pjesme“, koja je trenutno u fazi uređivanja. Majkl Madsen bio je jedan od najikoničnijih holivudskih glumaca, koji će mnogima nedostajati - naveli su u zajedničkoj izjavi Ron Smit, menadžerka Susan Feris i publicistkinja Liz Rodrigez Tokom četrdesetogodišnje karijere, Madsen je stekao priznanja za uloge često enigmatičnih i duhovitih žestokih momaka u filmovima kao što su „Kill Bill: Vol. 1“, „Reservoir Dogs“, „Thelma & Louise“ i „Donnie Brasco“. Takođe se pojavljuje u kasnijim Tarantinovim filmovima, uključujući „The Hateful Eight“ i „Once Upon a Time in Hollywood“. Ostali filmovi među 346 navedenih na IMDb-u uključuju „The Doors“, „Free Willy“, „Species“, „Die Another Day“, „Sin City“ i „Scary Movie 4“. R. K.

KRSTIĆ: Ovaj novi susret sa Žabljakom osmislili smo vođeni tom moćnom simbolikom. Sedam je ovdje ritam cijelog festivala. Za mene lično, ovaj festival dolazi u trenutku kada u svom umjetničkom izrazu osjećam zrelost. Program koji smo pažljivo pripremili to i odražava. Umjetnici koji nam dolaze podijeliće sa nama svoje muzičke priče i slike, emociju koju one nose. Sve se nekako složilo prirodno, kao da nas je broj sedam vodio cijelim putem. Neki od umjetnika su u svojim koncertnim programima pripremili kompozicije inspirisane upravo brojem sedam – bilo da su u pitanju mješoviti ritmovi, ili konkretno 7/8. A na samom otvaranju festivala, Bistrik orkestar i ja izvešćemo tradicionalnu pjesmu „Sedam sati udara“ - kao svečani, simbolički početak. Nije to slučajno. Ritam sedmice nosi u sebi nešto drevno i savremeno.

Za mene lično, ovaj festival dolazi u trenutku kada u svom umjetničkom izrazu osjećam zrelost. Program koji smo pažljivo pripremili to i odražava. Umjetnici koji nam dolaze podijeliće sa nama svoje muzičke priče i slike, emociju koju one nose – kazala je Krstić

Ovaj puls spaja obale svih naših čula sa sadašnjim trenutkom, govori i jezikom današnjeg čovjeka. Sedam pulsira u tradicionalnoj muzici Balkana, ali i u savremenim muzičkim eksperimentima, fuzijama i improvizacijama.

P OBJEDA: Kako izgleda Vaš proces odabira pjesama sa sedam albuma za ovakav koncert? Što Vas vodi –emocija, priča, melodijska ljepota, ili nešto treće?

KRSTIĆ: Od svega što ste nabrojali po nešto. Biranje pjesama za ovakav koncert je kao slaganje lične muzičke mape. Najčešće se vodim emocijom pri odabiru pjesama za koncert. Ovog puta pored emocije i ritmom

večeri, pričom koju želim da ispričam. Svaka pjesma ima svoj razlog što je tu, neke zbog melodije, neke zbog teksta, a neke jer su bile prekretnice u mom životu. To je lična i umjetnička selekcija u isto vrijeme. Svaka od pjesama koje ćemo izvesti je poput imaginarnog platna, zategnutog na đerđef –spremnog za vez raznolikim tonskim bojama i harmonijama. Neke su poznate, neke zaboravljene, neke jednostavne, a neke zahtjevne; vesele i sjetne, životne. Sve one, i danas, predstavljaju izazov – kako za izvođenje, tako i za aranžiranje u stilu koji Bistrikov rad obilježava već 24 godine.

Vjerujemo u ono što radimo

POBJEDA: Bistrik orkestar je već 24 godine Vaša stalna muzička porodica. Što je tajna dugotrajnog zajedništva u svijetu koji je često obilježen individualizmom i brzom promjenom?

KRSTIĆ: Naš zajednički put je dug, jer smo ga gradili pažljivo, s ljubavlju, i uvijek zajedno. Bistrik orkestar je zapravo mnogo više od ansambla, volim da

kažem, to je moja muzička porodica. Ono što nas već decenijama drži zajedno nije samo muzika, već dugogodišnje prijateljstvo i duboka posvećenost istim vrijednostima. Zajedno smo prošli mnoge scene, zemlje, tišine, buke… Vjerujemo u snagu muzike koja se stvara srcem i dušom. Vjerujemo u ono što radimo. Nikada nije bilo lako ali kad ti je stalo i kad znaš

zašto nešto radiš, onda ostaješ. Sa Bistrikom već godinama koračam stazom na kojoj se folklor ne čuva pod staklenim zvonom, niti je zarobljen, već živi, diše novim dahom. Muzika koju Bistrik izvodi ne mijenja tradiciju, on je sluša, tumači i nježno budi iz sna. Oživljava je na sceni, u pjesmi, među ljudima, tamo gdje joj je oduvijek i bilo mesto.

POBJEDA: Ove godine obilježavate 50 godina karijere – pola vijeka umjetničkog putovanja. Kada danas pogledate unazad, što biste rekli da je bilo presudno da ostanete svoji, postojani, a opet otvoreni za novo? KRSTIĆ: Pola vijeka na sceni, a iza svega stoji jednostavno ljubav i vjera. Ljubav prema muzici, prema ljudima. Vjera da umjetnost ima smisla, čak i kad se sve oko nas mijenja, održala me je postojanom. Oduvijek sam bila radoznala i radoznalost mi je pomagala da budem hrabra i otvorena za nove ideje. Voljela sam da učim, umjela da prepoznam, da osluškujem i istražujem. Nijesam željela da ostanem u formi koja ne diše. Uvijek sam tražila nešto novo, neku novu nijansu, nešto što će da me vodi dalje.

POBJEDA: Vaš muzički izraz spaja tradicionalno i savremeno, duboko duhovno i scenski raskošno. Kako nalazite balans između vjernosti nasljeđu i slobode reinterpretacije?

KRSTIĆ: Imati mjeru, u svemu što radite pa i kada se obrađuje ili stilizuje tradicionalna pjesma. Sve ono što je njena suštinska karakteristika – melodija, ritam govora, mora da ostane u svom jezgru. Nikada ne mijenjam srž me-

Marija Sarap

Majkl Madsen

POLA VIJEKA NA SCENI: Bilja Krstić

luksuz

ra, za mene je povratak izvoru. Tradicionalne pjesme koje pjevam rođene su u ovakvom ambijentu u prirodi. A kada se muzika stopi sa prirodom, ona postaje cjelovita. Tada ne pjevam samo glasom, već cijelim bićem i ono što je čarobno - priroda je dio koncerta. Tu se otvaraju neka dublja čula. Vjerujem da umjetnost u prirodi ima moć da nas liječi i raduje. Vjerujem da je upravo ovogodišnji WBA festival prilika da osjetimo koliko umjetnost može biti u isto vrijeme nježna, snažna i ljekovita kada se odvija u svom najprirodnijem okruženju.

PODGORICA – Književnik

Milutin Mićović, poznat po osporavanju crnogorske nacije, istorije i kulture, nagrađen „Miroslavljevim jevanđeljem“ za djelo u kojem negira sve što Crnu Goru čini državom, a koji je zajedno s bratom mitropolitom Joanikijem predviđao i „ukrajinski scenario“, sada je na korak od državne penzije – koju isplaćuje upravo ta ista država.

Komisija za dodjelu statusa istaknuti kulturni stvaralac utvrdila listu kandidata koji zadovoljavaju uslove

I Mićović nadomak nacionalne penzije

lodije – već je slušam pažljivo i pokušavam da joj udahnem nešto iz današnjeg vremena: ritam, boju, atmosferu, emociju. Vjerujem da je upravo u tome ključ: ostati vjeran duhu pjesme, ali joj dozvoliti da diše, da se mijenja i da govori jezikom onih koji je danas slušaju. Zapravo aranžmani su ti koji pjesmu prevode u savremenu priču. Kod nas je za ovaj odgovoran posao zadužen naš Miki Stanojević, kompozitor i aranžer orkestra Bistrik. U tome je, vjerujem, ključ: da ostaneš vjeran duhu pjesme, da joj dozvoliš da diše, ali i da na postojeći izraz dodaš svoj. Pjesma treba da govori današnjim jezikom, a to se postiže i kroz raskošne aranžmane.

POBJEDA: Vaše višedecenijsko bavljenje tradicionalnom muzikom pokazuje da ona nije nešto mrtvo ili muzejsko, već živo, emotivno i aktuelno. Da li osjećate da publika danas dublje razumije suštinu takve muzike nego ranije?

KRSTIĆ: Da, publika je danas znatno otvorenija za tradicionalnu muziku. Vjerujem da je došlo do zasićenja savremenim muzičkim matricama ispražnjenim od sadržaja, praznim zvucima i površnim emocijama. Ljudi ponovo traže smisao, nešto što ih dotiče suštinski. A to mogu pronaći upravo u etnomuzikološkom blagu. Tradicionalna muzika, nudi upravo to, autentičnost, duhovnost i istinu. Sve češće srijećem mlade ljude koji ne samo da je slušaju, već je i pjevaju, razumiju, žive. I to me iskreno raduje. Ponosna sam na moju vokalnu radionicu Bistrik, sa kojom radim od 2012. godine, koju čine mladi pjevači iz cijele Srbije. Članovi iz radionice Bistrik već prenose pjesme koje su naučili. Njihova posvećenost i talenat bude nadu. Zato, dok oni pjevaju - mi smo mirni. Jer, kao što se kaže u narodu: „Sa tradicijom živimo. Bez nje nam se gubi svaki trag“.

POBJEDA: Priroda Durmitora i Žabljaka čini snažan ambijent za umjetnički doživljaj. Kako na Vas lično utiče spoj prirode i muzike, i da li vjerujete da umjetnost u takvom okruženju ima moć dublje transformacije i iscjeljenja?

KRSTIĆ: Nastup u prirodi, pod bisernim svodom i pred planinama poput Durmito -

Sa mojim orkestrom Bistrik proputovala sam skoro čitav svijet i nastupala na velikim svjetskim scenama, zatvorenim i otvorenim. Najljepše nam je bilo na otvorenim scenama poput Macan poljane na Žabljaku. Taj intimni trenutak sa publikom u tom prirodnom prostoru je nešto što nikada ne može da pruži koncert u zatvorenom prostoru, u sali.

POBJEDA: U okviru Festivala, ne samo da nastupate, već ste i nova umjetnička direktorica. Kako doživljavate ovu odgovornost i što biste voljeli da ostane kao trag Vašeg djelovanja unutar ovog festivala?

KRSTIĆ: Prije svega, mnogo se radujem ovoj ulozi i velika mi je čast, naravno tu je i odgovornost. Istovremeno, to je prilika da spojim sve ono što volim i što sam kroz godine gradila - kao vokalna solistkinja, muzička urednica na Radiju Beograd 1, pedagog i neko ko je i dalje aktivan na sceni. Dodatna radost je mladi tim izuzetnih talentovanih ljudi sa kojima sarađujem, a gdje je mladost tu je sve ljepše i lakše. Iskreno vjerujem u umjetnost koja se obraća čovjeku i prirodi a WBA festival je upravo takav i privilegija je biti dio njegovog puta.

Voljela bih da moje iskustvo i energija doprinesu da festival živi, da se razvija, raste i ostavlja trag. Wild Beauty Art ima tu divnu mogućnost da se dešava u prirodi, daleko od gradske galame. Vjerujem da umjetnost ima snagu da nas vrati sebi.

POBJEDA: Mnogi Vas prepoznaju i po filmskoj muzici, po emocijama koje prenosite i van granica žanra. Što biste poručili mladim muzičarima koji tragaju za autentičnim glasom u vremenu koje često favorizuje instant izraze i kratkotrajne senzacije?

KRSTIĆ: Mladim muzičarima uvijek poručujem: žurite da pronađete sebe, ne žurite da budete odmah popularni. Moj moto je „Tiha voda brijeg roni“. Kada govorimo o cilju treba imati na umu da je umjetnost put, ne destinacija. U ovom nesrećnom 21. vijeku i vremenu brzih efekata, najveći luksuz je biti iskren. Kad ste iskreni, publika to nepogrešivo prepozna i nagrađuje. To se jednostavno osjeti. Biti svoj, biti poseban, a najvažnija je istina koju nosiš.

J. NIKITOVIĆ

Komisija za dodjelu statusa istaknuti kulturni stvaralac, koji dobitnicima garantuje doživotnu penziju od jedne do dvije prosječne zarade u Crnoj Gori, utvrdila je da Mićović ispunjava sve uslove za ovaj prestižni status, prije svega jer, kao ključni uslov, posjeduje jednu državnu nagradu – „Miroslavljevo jevanđelje“, ali i četiri druge relevantne domaće ili međunarodne nagrade.

KOMISIJA

Na prvoj sjednici, kako saznaje Pobjeda, bilo je dosta nedoumica oko njegove prijave jer je u brojnim folderima poslao gomilu dokumenata i „nekih ugovora“ koje članovi komisije nijesu mogli da rastumače. Već na drugoj sjednici Mićović je, kako saznaje Pobjeda, poslao uredniju prijavu i to je bilo dovoljno komisiji da većinom glasova konstatuje da zadovoljava uslove. O kandidaturi su odlučivali Aleksandar Čilikov, Branko Baletić, Isidora Damjanović, Novica Đurić, Radmila Vojvodić, Marko Eraković, Tatjana Krkeljić i Dalibor Elezović. Izvor Pobjede objasnio je da su, što se tiče Mićovićeve kandidature, uzdržani bili Vojvodić, Baletić i Eraković. Mićoviću se na listi pridružio i Dragan Koprivica, koji status „istaknuti kulturni stvaralac“ dobija po automatizmu jer je dobitnik Trinaestojulske nagrade za životno djelo. Takođe, potvrđeni kandidati za nacionalnu penziju, u oblasti književnosti, su i Novica Đurić i Andrija Radulović. Đurić, koji je istovreme-

no i član komisije za dodjelu ovog statusa, kako bi izbjegao konflikt interesa izašao je iz sale kada se diskutovalo o njegovoj kandidaturi, tvrde izvori Pobjede. Iz oblasti muzike, kandidati su: Roman Simović, Darko Nikčević, Srđan Bulatović i Senad Gačević. Iz likovne umjetnosti potvrđena je kandidatura: Dimitrija Popovića, Branislava Bana Sekulića, Jelene Tomašević, Naoda Zorića i Toma Pavićevića, dok su za oblast kulturne baštine kandidati za status istaknuti kulturni stvaralac Šerbo Rastoder i Radovan Radonjić Nakon liste koju je sačinila komisija, na potezu je Ministarstvo kulture koje u roku od 15 dana, shodno raspoloživim sredstvima u budžetu, treba Vladi da dostavi prijedlog o dodjeljivanju statusa „istaknuti kulturni stvaralac“. Komisija, kako saznaje Pobjeda,

nije zasijedala pet godina, a u međuvremenu je preminulo skoro 15 ranijih nosilaca nacionalne penzije po osnovu ovog statusa, pa je vrlo vjerovatno da svi potvrđeni kandidati mogu dobiti nacionalnu penziju.

NEDOSTOJAN ODNOS

Član 52 Zakona o kulturi ističe da se umjetniku ili stručnjaku u kulturi, čija su djela ili stvaralaštvo od izuzetnog značaja za kulturu Crne Gore, može dodijeliti status istaknuti kulturni stvaralac. U uredbi o kriterijumima i načinu dodjeljivanja statusa, u članu 3 se navodi da se ovaj status ne može dodijeliti „umjetniku, odnosno stručnjaku u kulturi koji se nedostojno odnosi prema Crnoj Gori ili njenom državnom, kulturnom ili nacionalnom identitetu“.

U zemlji gdje je Bećir Vuković mogao dobiti Trinaestojulsku nagradu, a Milutin Mićović sada doživotnu penziju,

član 3 uredbe – koji zabranjuje takva priznanja onima što se „nedostojno odnose prema državi“ – funkcioniše kao ukrasna rečenica, taman kao grb na zidu institucije koja više ne zna što predstavlja. I dok se preminuli kulturni poslenici lagano brišu sa spiskova, na njihova mjesta ulaze ne samo oni koji su gradili kulturu Crne Gore, već i oni koji su je, godinama unazad, prepravljali, relativizovali i pokušavali preimenovati.

Na kraju, možda je najpoštenije da Ministarstvo kulture ne šalje formalni prijedlog Vladi – već telegram zahvalnosti: što je status „istaknutog kulturnog stvaraoca“ od duhovne i profesionalne titule pretvoren u politički dekor za one koji Crnu Goru vide kao privremenu istorijsku grešku, jer kad se kultura nagrađuje na osnovu negacije, jasno je – država ne dijeli penzije, nego kapitulira. J. N.

Na Ljetnjoj pozornici otvoren 33. Kotorski festival pozorišta za djecu

Dječje ruke će spasiti svijet

PODGORICA - Kotorski

grada djeci je simbolično predao predsjednik opštine Kotor Vladimir Jokić. Ove godine ključeve grada dobili su vaterpolisti, članovi mlađih kategorija VPK Pri-

morac, koji su u posljednje vrijeme ostvarili sportske rezultate. - Pazite na grad - kazao je Jokić nakon predaje ključeva grada djeci. On je rekao da će od ove godine „pozorište za djecu trajati cijele godine, predstave će se igrati cijele godine, a grad dajemo djeci na cijelu godinu“, uz podsjećanje da je Skupština opštine Kotor na sjednici održanoj 13. maja ove godine donijela odluku o osnivanju Kotorskog pozorišta za djecu i mlade.

Nakon ceremonijala svečanog otvaranja festivala, odigrana je prva predstava u takmičarskoj selekciji „Slučaj slomljene vaze“ Gradskog pozorišta Podgorica.

U okviru pozorišnog programa 33. KFPD, publiku očekuje 12 predstava takmičarskog karaktera, u izvođenju pozorišta iz Crne Gore i regiona, Hrvatske, Bosne i Hercegovine, Srbije, kao i gostiju iz Španije i Kipra. Ovogodišnji slogan festivala „Kad se male ruke slože“ inspirisan je istoimenom pjesmom, nastalom davne 1971. godine, za potrebe jugoslovenskog filma „Vlak u snijegu“. - Danas, 2025. godine, kad je odrastao čovjek uspio da zapali svijet koji gori kao parče papira na vjetru, nikad nije bilo potrebnije da se ruke slože kako bi se veliki plamen netolerancije, gladi, nepravde, siromaštva, rata, konačno ugasio - poručuju organizatori. Iv. K.

festival pozorišta za djecu, 33. po redu, pod sloganom „Kad se male ruke slože“ otvoren je na Ljetnjoj pozornici u Kotoru. Ključeve

Milutin Mićović tokom dodjele „Miroslavljevog jevanđelja“

vlada

Sa otvaranja festivala u Kotoru

SAD: Masovna pucnjava ispred noćnog kluba u Čikagu

U napadu ubijene četiri osobe, a 14 ranjeno

ČIKAGO - Najmanje četiri osobe su ubijene, a 14 je ranjeno u pucnjavi iz automobila ispred noćnog kluba Artis Lounge u četvrti River North u Čikagu, potvrdila je lokalna policija. Napad se dogodio preksinoć oko 23 časa, kada je tamni „suv“ prošao pored kluba, a tri osobe iz vozila otvorile vatru na grupu posjetilaca koji su stajali ispred ulaza. Prema prvim informacijama, okupljeni su u tom trenutku izlazili iz kluba poslije promocije albuma reperke Melo Bakz. Među žrtvama su dvojica mladića stara 24 i 25 godina i dvije žene, dok povrijeđeni imaju između 21 i 32 godine. Najmanje četvoro ra-

njenih nalazi se u kritičnom ili teškom stanju u obližnjim bolnicama.

Gradonačelnik i policija potvrdili su da su u napadu učestvovala najmanje tri napadača. Melo Bakz se oglasila na društvenim mrežama porukom podrške: „Molim se za sve svoje sestre. Bože, obgrli svaku od njih svojim rukama. Djeluje kao da se sve ruši… Sve što mogu jeste da se obratim Bogu i molim se“.

- Ljudi su očajnički pokušavali da pronađu svoje bližnje, da saznaju ko je živ, tražili su telefone koje su ispustili u haosu, nijesu mogli da pozovu nikoga, da nađu ključeve od kola… Ovo ne očekujete ni u gradu kao što je Čikago. Imamo pu-

Nesuglasice riješiti političkim i diplomatskim sredstvima

MOSKVA – VAŠINGTON

- Predsjednik Sjedinjenih Američkih Država Donald Tramp i predsjednik Rusije Vladimir Putin razgovarali su juče o Iranu, Ukrajini i drugim pitanjima u četvrtak u ,,otvorenom i konstruktivnom“ telefonskom razgovoru, saopštio je Kremlj.

Ovo je bio šesti telefonski razgovor između njih otkad se Tramp vratio u Bijelu kuću ove godine.

- Razgovarajući o Iranu i situaciji na Bliskom Istoku, Putin je naglasio potrebu da se sve nesuglasice rješavaju ,,isključivo političkim i diplomatskim sredstvima“, rekao je Jurij Ušakov, savjetnik ruskog predsjednika za spoljne poslove.

Dodao je da su se lideri složili da ruski i američki zvaničnici održavaju kontakte po ovom pitanju.

Sjedinjene Američke Države bombardovale su nuklearne centrale u Iranu 22. juna, uključujući se u rat Izraela koji je imao za cilj da uništi nuklearni program Teherana.

Što se tiče rata u Ukrajini, Ušakov je rekao da je Tramp naglasio želju za brzim prekidom borbi, dok je Putin izrazio spremnost Moskve da vodi razgo-

vore sa Kijevom, napominjući da su prethodne runde u Turskoj dale humanitarne rezultate.

U isto vrijeme, ruski lider je naglasio da će Moskva nastaviti da slijedi svoje ciljeve u Ukrajini i da eliminiše ,,korijenske uzroke“ konflikta, rekao je Ušakov. - Rusija se neće povući od ovih ciljeva - rekao je Ušakov novinarima nakon telefonskog razgovora.

Putin je tvrdio da je poslao trupe u Ukrajinu u februaru 2022.

Vučić pomilovao aktiviste SNS-a optužene za napad i lomljenje vilice studentkinji

Četvorica naprednjaka oslobođena odgovornosti

NOVI SAD - Osnovni sud u Novom Sadu saopštio je, u odgovoru na upit televizije N1, da je 2. jula Ministarstvo pravde dostavilo ovom sudu odluku predsjednika Srbije Aleksandra Vučića o pomilovanju, kojom su četvorica okrivljenih aktivista Srpske napredne stranke koji se terete za napad na studente, pa i lomljenje vilice jednoj studentkinji u noći između 27. i 28. januara - oslobođeni krivičnog gonjenja za više nasilnih krivičnih djela.

Aktivisti SNS-a teretili su se da su bejzbol palicama napali studente koji su lijepili propagandni materijal u blizini prostorija SNS-a u Novom Sadu. Prema ovoj odluci, K. S. (30) iz Sremskih Karlovaca oslobođen je gonjenja za krivična djela teška tjelesna povreda i nasilničko ponašanje. Ova odluka obuhvata i R. D. (22), B. N. (22) i D. N. (22) koji su takođe oslobođeni krivične odgovornosti za slična djela, uključujući teške tjelesne povrede i nasilničko ponašanje, piše N1. Nakon ove odluke, Krivično vanpretresno vijeće Osnov-

nog suda u Novom Sadu donijelo je rješenje kojim se ukida mjera zabrane napuštanja stana uz elektronski nadzor za okrivljenog D. N. (22). Protiv ovog rješenja stranke imaju pravo žalbe Višem sudu u Novom Sadu.

Predmet će, u skladu sa navedenim pomilovanjem, biti proslijeđen postupajućem sudiji na dalje postupanje, naveli su. Ostavke...

Suđenje četvorici aktivista SNS-a počelo je krajem aprila, a u junu im je svima ukinut pritvor.

Tužilaštvo je za dvojicu okrivljenih tražilo po tri godine zatvora, a za drugu dvojicu dvije i po godine.

Taj napad bio je povod za ostavke tadašnjeg premijera Srbije Miloša Vučevića i gradonačelnika Novog Sada Milana Đurića. Četiri mjeseca kasnije 20. maja, Vučević je sa mjesta predsjednika SNS-a najavio da će članovi njegove stranke blokirati zgradu suda dok optuženi naprednjaci ne budu pušteni iz pritvora.

Ideju je prvobitno podržao i predsjednik Srbije koji je 20.

maja na svom zvaničnom Instagram nalogu objavio poruku ,,Sloboda junacima“ sa imenima uhapšenih naprednjaka. Kasnije su, ipak, odustali od tih planova uz obrazloženje da ne žele da ,,još više otežavaju rad suda“.

Osude pOmilOvanja Odluku predsjednika Srbije o pomilovanju aktivista SNS-a koji su napali studente u Novom Sadu osudile su opozicione stranke i udruženja. - Umjesto da stane u zaštitu pretučene devojke kojoj je slomljena vilica, Vučić je izabrao da zaštiti nasilnike - da abolira članove sopstvene partije koji su tukli studente - saopštio je građanski pokret Bravo iz Novog Sada.

U saopštenju se dodaje da takva poruka predstavlja ,,direktan poziv batinašima da krenu na sve koji slobodno misle i govore“.

Neformalna mreža profesora Akademski plenum iz Novog

Sada ocijenila je da predsjednik Srbije pomilovanjem aktivista SNS-a želi da ,,izazove građanski rat“ i da ,,nasiljem sačuva vlast“.

godine kako bi se borio protiv prijetnje Rusiji, koja je dolazila od pokušaja Ukrajine da se pridruži NATO-u, kao i da bi zaštitio rusofone u Ukrajini. Te tvrdnje ruskog predsjednika su odbacili Kijev i njegovi saveznici.

On je insistirao da svaki mogući mirovni sporazum mora da uključi odustajanje Ukrajine od članstva u NATO-u i priznanje teritorijalnih dobitaka Rusije. Telefonski razgovor u četvrtak

dolazi nakon što je Pentagon potvrdio obustavu isporuka nekih vrsta oružja za Ukrajinu, dok vrši globalni pregled američkih vojnih rezervi. Oružje koje je obustavljeno za Ukrajinu uključuje rakete za protivvazdušnu odbranu, preciznu artiljeriju i drugu opremu. Ušakov je rekao da obustava nekih isporuka američkog oružja za Ukrajinu nije bila tema telefonskog razgovora između Trampa i Putina.

Advokat studenata: Šokirani smo odlukom, ovo je udar na pravosuđe

- Kada smo dobili tu informaciju, prvo nijesmo mogli da vjerujemo. U najmanju ruku smo šokirani, mi kao zastupnici oštećenih, kao i sami oštećeni. Što se tiče nas, ova odluka nas je prenerazila. Ona predstavlja atak na samostalnost sudstva, na podelu vlasti i na sam Ustav Republike Srbije. Zbog tog događaja su svojevremeno ostavke dali i tadašnji premijer Miloš Vučević i gradonačelnik Novog Sada Milan Đurić. Taj događaj je izazvao veliko uznemirenje javnosti, a vjerujem da će i ova odluka predsjednika Republike takođe izazvati odijum javnosti. On kao predsjednik treba da izražava jedinstvo naroda, a ova odluka je nešto potpuno suprtono tome – rekao

- Vučić šalje jasnu poruku svojim pristalicima i kriminalcima da je nasilje nad studentima i svim drugim građanima ne samo dozvoljeno, nego i poželjno i da za takva djela neće snositi krivičnu odgovornostsaopštio je Akademski plenum.

je za portal Nova.rs advokat Srđan Hromiš koji zastupa oštećene studente. Po njegovim riječima, ova odluka predstavlja neprijatan presedan koji ugrožava pravosudni sistem koji sada imamo u Srbiji. -To znači da praktično bilo ko, koga ova vlast podržava, može biti pomilovan za bilo koje krivično djelo, pa i ona sa elementima nasilja. Obično je to čin milosrđa, kada je neko star ili bolestan, to predsjednici rade na početku mandata, ali se to odnosi na zatvorenike koji su počinili neka benignija krivična djela, uglavnom imovinske delikte. Ova odluka će unijeti pravnu nesigurnost i anarhiju - objašnjava advokat Hromiš.

Studentski protesti i blokade fakulteta počeli su u novembru 2024. zbog pogibije 16 ljudi u padu nadstrešnice Željezničke stanice u Novom Sadu.

Priredila: R.

Sa jednog od ranijih susreta Vladimira Putina i Donalda Trampa

Iz automobila pucano na posjetioce ispred ulaza

Održana 8. sjednica Skupštine glavnog grada

Gradska vlast zadovoljna finansijskim bilansom

Osma sjednica Skupštine glavnog grada juče je obradila kompletan planirani dnevni red od 30 tačaka, a najviše je trajala rasprava o završnom računu budžeta za 2024. godinu.

V. d. sekretara za finansije Balša Špadijer kazao je da je Glavni grad u 2024. godini uspješno realizovao budžet, zadržao punu fiskalnu stabilnost i unaprijedio kvalitet javnih usluga, uz nove infrastrukturne investicije što je, ocijenio je, prikazano kroz podatke završnog računa.

- Ukupan budžetski prihod ostvaren je u iznosu od 129 miliona eura, što je 96,7 odsto u odnosu na plan. Predstavlja rast od 13,7 odsto u odnosu na 2023. godinu. Ključni doprinos stabilnosti budžeta dali su prihodi od poreza, koji su nadmašili očekivanja i obezbijedili finansiranje svih programskih aktivnosti i nesmetano funkcionisanje svih gradskih službi, a time i snažniju realizaciju kapitalnih i socijalnih programa - kazao je Špadijer.

PRIHODI

On je ukazao da su tokom prošle godine naplaćeni rekordni prihodi od poreza, u iznosu od 71 milion eura, što je 14 odsto više nego prethodne godine.

- Uvećana je naplata od poreza na nepokretnosti u iznosu od više od 15,46 miliona eura, odnosno dva miliona eura više u odnosu na godinu ranije. Prihodi od prireza na dohodak fizičkih lica uvećani su za 2,3 miliona eura. Moram naglasiti da su prihodi od novčanih kazni rekordno naplaćeni u prošloj godini u iznosu od 900.000 eura, što je 350.000 eura uvećanje. Prihodi za zakup poslovnih prostora su uvećani 20 odsto - kazao je on.

Špadijer je konstatovao da je potrošnja Glavnog grada u prošloj godini racionalizovana.

- Finansijsko poslovanje Glavnog grada dobilo je pozitivno mišljenje nezavisnog revizora, što potvrđuje transparentnost poslovanje. Problem sudskih postupaka koji se vode protiv Glavnog grada, a na koje smo u više navrata ukazivali, prepoznati su u predmetnom izvještaju revizora. Napomenuću da je na dan 31. decembra 2024. godine evidentirano 3.285 sudskih postupaka. Vrijednost je procijenjena za samo 40 predmeta i ona iznosi

Besplatan gradski prevoz

Prijedlog odluke o besplatnom prevozu u prigradskom i gradskom linijskom saobraćaju ranjivih kategorija stanovništva na teritoriji Podgorice dobio je podršku svih odbornika, s tim da se čula i inicijativa kako treba ići ka tome da gradski prevoz bude besplatan, odnosno subvencionisan, za sve građane. Gradonačelnik Saša Mujović ovu inicijativu je ocijenio razumljivom jer je logično da bi svi željeli da imaju besplatan gradski prevoz, ali da se

mora pažljivo procijeniti što bi takva odluka imala kao posljedicu.

- Ne možemo tako brzo ući u tu odluku. Moramo voditi računa o gradskom prevozu, odnosno preduzeću Putevi. Moramo biti pažljivi i vidjeti koliko se možemo proteći. Najgore bi bilo donositi ishitrene odluke - upozorio je Mujović, naglašavajući da smo došli u situaciju da je gradski prevoz tačan i da građani imaju mogućnost da prate autobuse onlajn.

41 milion eura, dok za ostale postupke nije utvrđena vrijednost potencijalnih obaveza - pojasnio je Špadijer. Odbornik DPS-a Andrija Klikovac kazao je da odluka o završnom računa Glavnog grada pokazuje kako je sistem funkcionisao.

- Sekretar za finansije je pokušao da prikrije da su prihodi manji pet odsto, a bili bi još manji da nije preneseno osam odsto sredstava iz 2023. godine. Ti prihodi su najviše zavisili od naplate poreza, od poreza na promet nepokretnosti - kazao je Klikovac. Konstatujući da su naknade

U okviru ove rasprave sekretar za saobraćaj Ninoslav Kaluđerović najavio je da će ubrzo biti raspisana studija za saobraćaj.

- Nadam se da će prvi put naša pamet odraditi ovu važnu studiju za glavni grad. Dobićemo studiju za narednih pet godina kako da radimo, a ne da proizvoljno radimo biciklističke trake, za koje znamo da nijesu rađene shodno planskoj dokumentaciji. Naravno, radiće se i biciklističke trake, ali planski i stručno - najavio je Kaluđerović.

naplaćene svega 57 odsto od plana, Klikovac je problematizovao naplatu naknade za komunalno opremanje i prihode od naknada za pristupne puteve. On je ocijenio i da je Gradska RTV najbolji primjer kako se krši zakon.

- To je potrošačka jedinica kojoj je tokom 2024. godine transferisano 1,85 miliona eura. Imamo nalaz Državne revizorske institucije u kojem je njeno poslovanje ocijenjeno uslovno zbog iznosa, jer da su iznosi veći i to bi bilo negativno, pa bi to onda bilo duplo negativno mišljenje. Tamo je nepravilno prikazan kapital preduzeća, nepravilno evidentiran gubitak u bilansu uspjeha, nepravilno prikazane donacije... uspjeli su da prekrše čak osam zakona – konstatovao je Klikovac.

NAPLATA

Šefica odborničkog kluba

PES-a Anđela Mićović ocijenila je da izvještaj pokazuje konkretan rezultat kada je riječ o naplati lokalnih prihoda – 37,5 miliona eura naplaćenih sopstvenih prihoda u 2024. godini, što je 15 odsto više nego prethodne godine, odnosno skoro pet miliona eura više u budžetu.

- Glavni grad nikada više nije imao novca nego što ga ima sada. To se nije desilo samo

od sebe. To je rezultat promijenjenog odnosa prema javnom interesu. Rezultat odluke da se podvuče crta ispred politike nečinjenja i da se uvede red tamo gdje je godinama vladala stihija i selektivna pravda - ocijenila je Mićović, ističući da to jasno pokazuje kako gradska uprava odgovorno planira i naplaćuje poreze i takse.

- U vremenu kada su se dugovi gomilali i kada se porez nije naplaćivao ni od moćnih firmi ni od privilegovanih pojedinaca, kada su milion curili iz kase Glavnog grada, ćutalo se. Svi dobro znamo zašto – nije bilo političke volje da se naplati, zato što je moćnima bilo dopušteno ono što običnim građanima nije. Ta vremena su prošla - poručila je Mićović. Odbornik Miloš Mašković (Evropski savez) konstatovao je da je završni račun i tehnički neispravan.

- Pitam se sa kolikom dozom neozbiljnosti se pristupalo kada se sastavljao ovaj dokument. Ispostavilo se da je budžet i potrošački i da je bio nerealan. Realizacija kapitalnog budžeta bila je svega 63 odsto, a negdje oko 60 odsto je bila u godini kovida!? Izgovori su da vlast nije bila funkcionalna, da su bili izbori... ali zar ne bi vlast, odnosno sekretarijati, službe i predu-

zeća trebalo da funkcionišu normalno u svakoj situaciji? Ne bi trebalo da ih interesuje jesu li izbori ili nijesu, već da realizuju kapitalne projekte planiranom dinamikom. Time se potvrđuje da njima nijesu u prvom planu interesi građana već njihovih političkih partija, zbog čega i imamo situaciju da se kapitalni budžet realizuje svega 63 odsto – kazao je Mašković, ukazujući na brojne nepravilnosti u svim segmentima sistema Glavnog grada vezane za ugovore na djelu i nastavljanje prakse bivše gradonačelnice. Odbornik Pokreta Preokret Mirza Krnić rekao je da bi budžet trebalo da bude ogledalo javne politike, ocjenjujući da ovaj završni račun pokazuje sliku sistema gdje se planira ambiciozno, a radi skromno.

- Interesantnija je struktura prihoda gdje je 71 milion ostvaren od poreza. Glavni grad se finansira od privrede i građana, a ne dobija bržu i funkcionalniju upravu. Imamo veoma zabrinjavajuće podatke kod rashodne strane, gdje je od 133 miliona eura potrošeno svega 98 miliona ili 73 odsto od plana. Nijedna stavka nije ispunjena 100 odsto. Godinama prebacujemo sredstva, a govori se da nemamo sredstava... Jasno je da ne trošimo novac kako treba - kazao je Krnić.

TEHNIKA

Odgovarajući na iznesene prigovore, v. d. sekretara za finansije Balša Špadijer kazao je da je završni račun pisan istom tehnikom kao i u prethodnim godinama, pozivajući da se provjere odluke iz tih godina.

Govoreći o ugovorima o djelu, Špadijer je istakao da se organizuju dva pazara godišnje i da se za te događaje sklapaju ugovori o djelu, pa je zbog toga očekivano da dođe do povećanja!?

- Kod pojedinih institucija, kada rastu troškovi to znači da ima više aktivnosti i programa. Rast troškova može pokazati da je ta potrošačka jedinica bila mnogo aktivnija nego ranije, a to su sve normalne stvari - rekao je Špadijer. Nakon prve pauze, koja je data oko 15 sati, predsjednica Skupštine Jelena Borovinić-Bojović je drugu pauzu, u skladu s poslovnikom, dala u 21 sat jer je sa odbornicima vladajuće koalicije postigla dogovor da se pokuša završiti 8. sjednica gradskog parlamenta, kako ne bi bilo nastavka u petak. H. P.

Sjednica gradskog parlamenta

glavni

Petak, 4. jul 2025.

Diogo Žota i njegov brat Andre Silva

Fudbal zavijen u crno

PODGORICA - Stravične vijesti iz Španije – fudbaler Liverpula Diogo Žota poginuo je u saobraćajnoj nesreći.

Do tragedije je došlo u blizini regije Zamora, na 65. kilometru puta A-52, blizu opštine Palasios de Sanabrija, a u udesu je stradao i Žotin brat – Andre, igrač portugalskog Penafijela.

- Operativna sala pokrajine Kastilja i Leon primila je nekoliko poziva u kojima je predočena nesreća tokom koje je automobil, u kojem su se nalazila dvojica mladića, sletio sa puta, a vozilo se zapalilo. Na lice mjesta su poslati Saobraćajna civilna grada, Vatrogasna brigada, Centar za koordinaciju vanrednih situacija zdravstvenih hitnih slučajeva. Odatle su poslate Jedinice za hitnu pomoć i medicinsko osoblje primarne zdravstvene zaštite centra Mombuej, koji su mogli samo da potvrde smrt dvoje mladih ljudi –objavili su lokalni mediji iz Zamore.

Kobni trenutak dogodio se nakon pucanja jednog od pneumatika na Žotinom ,,lamborginiju“.

- Požar koji je zahvatio auto je bio toliko jak da je bilo potrebno nekoliko vatrogasnih jedinica kako bi ga ugasili. Nije bilo moguće spasiti živote dvojice fudbalera koji su imali 28, odnosno 26 godina – naveo je La Opinion.

Diogo Žota je bio portugalski reprezentativac koji je ostavio trag na ,,Enfildu“. Prethodno je nosio dresove Pakoš de Fereire, Atletiko Madrida i Porta. Igrao je za Vulverhepton, a od 2020. godine je član Liverpula.

Samo 10 dana prije fatalnog ishoda, Žota se vjenčao sa dugogodišnjom partnerkom Rute Kardozom, sa kojom ima troje djece.

Njegov brat Andre Silva branio je boje portugalskog drugoligaša – Penafiela. Tužna informacija šokirala je svijet. Od nastradalih momaka oprostili su se brojni po-

FS Portugala: Skrhani smo, izgubili smo dva

šampiona

Nakon saznanja o pogibiji

Dioga Žote i njegovog

brata Andrea Silve, oglasio se Fudbalski savez Portugala - Fudbalska federacija Portugala i cio portugalski fudbal potpuno su skrhani smrću Dioga Žote i njegovog brata Andre Silve. Mnogo više od toga što je bio fantastičan fudbaler,

znati sportisti, klubovi, navijači...

Fudbal je zavijen u crno.

- U ime evropske fudbalske zajednice, duboko smo potrešeni tragičnom viješću o smrti Dioga Žote, reprezentativca Portugala i napadača Liverpula, kao i njegovog bra-

sa skoro 50 nastupa za A selekciju Portugala, Diogo Žota bio je izuzetna osoba, poštovan od svih saigrača i protivnika, neko čija je radost bila zarazna i uzor u sopstvenoj zajednici. Fudbalska federacija Portugala izražava najdublje saučešće porodici i prijateljima Dijoga i Andre Silve, kao i klubovima

ta Andrea Silve. Naše misli su uz njihovu porodicu, prijatelje, saigrače i sve koji su pogođeni ovim gubitkom - napisala je Uefa. - Fudbalski klub Porto je u žalosti. Sa šokom i dubokom žalošću upućujemo iskreno saučešće porodici i prijateljima

Favoriti opravdali očekivanja u polu nalnim mečevima

Meksiko i SAD u

PODGORICA - Fudbaleri

Meksika i Sjedinjenih Američkih Država plasirali su se u finale Gold kupa. Meksiko je u polufinalu, u Santa Klari, pobijedio Honduras 1:0, a gol za pobjedu postigao je Raul Himenes u 50. minutu. Gol koji je postigao vezista Meksika Ed-

son Alvares u 54. minutu je, nakon intervencije VAR tehnologije, bio poništen zbog ofsajda. Sjedinjene Američke Države su bile bolje od Gvatemale 2:1. Prednost Amerikancima donio je Dijego Luna u 4. minutu, da bi isti igrač uvećao vođstvo pogotkom u 15. minutu. Kona-

čan rezultat postavio je napadač Gvatemale Olher Eskobar pogotkom u 80. minutu. Gold kup se igra pod okriljem Konkakaf konfederacije, u koju spadaju savezi iz Sjeverne Amerike, Srednje Amerike i sa Kariba. Od njegovog osnivanja 1991. godine, jedino izdanje Gold kupa koje nijesu osvojili Sjedinjene Američke Država ili Meksiko, koji je ujedno i aktuelni prvak takmičenja, bilo je 2000. godine, kad je šampion bila Kanada. R. A.

Liverpulu i Penafijelu, za koje su, redom, igrala ova dva fudbalera. Izgubili smo dva šampiona. Odlazak Dioga i Andre Silve nenadoknadiv je gubitak za portugalski fudbal i učinićemo sve da svakodnevno čuvamo i poštujemo njihovo nasljeđe - navodi se u saopštenju Saveza Portugala.

Dioga Žote i njegovog brata

Andrea Silve, koji je takođe bio naš sportista u mlađim kategorijama - piše u objavi Porta na društvenoj mreži Iks. Kristijano Ronaldo se dirljivom porukom oprostio od prijatelja i saigrača iz reprezentacije Portugala.

Liverpul: Razoreni smo

Poslije tragedije u Španiji, oglasio se Liverpul čiji dres je u posljednjih pet godina nosio nastradali Diogo Žota - Fudbalski klub Liverpul razoren je viješću o tragičnoj smrti 28-godišnjeg Dioga Žote. Klub je obaviješten o tragičnoj saobraćajnoj nesreći u Španiji u kojoj je stradao naš igrač i njegov brat Andre. Liverpul neće davati izjave u ovom trenutku i moli da se poštuje privatnost porodice, prijatelja, saigrača i osoblja kluba dok se pokušavaju nositi sa nezamislivim gubitkom – poručio je Liverpul.

Klop: Srce mi je slomljeno

Njemački trener Jirgen Klop je prije pet godina u Liverpul doveo Dioga Žotu iz Vulverhemptona. Od tada su, pored dobre saradnje na terenu, izgradili i prijateljstvo. Lijepe trenutke prekinula je tragična vijest o pogibiji portugalskog fudbalera.

- Ovo je trenutak u kojem se mučim. Mora da postoji veća svrha! Ali je ne vidim! Slomljenog sam srca od kako sam čuo za smrt Dioga i njegovog brata Andrea. Diogo nije bio samo fantastičan igrač, već i sjajan prijatelj, voljeni i brižni muž i otac! Mnogo ćeš nam nedostajati! Sve moje molitve, misli i snaga idu Ruteu, deci, porodici, prijateljima i svima koji su ih voljeli! Počivaj u miru. S ljubavlju, J - napisao je Klop.

- Nema smisla. Kao da smo maloprije bili zajedno u reprezentaciji... Nedavno ste se vjenčali. Tvojoj porodici, ženi i djeci upućujem saučešće i želim im svu snagu svijeta. Znam da ćeš uvijek biti sa njima. Počivaj u miru. Diogo i Andre, nedostajaćete nam svima – objavio je Ronaldo. Saučešće porodici uputio je i NBA as – Lebron Džejms. - Moje molitve su uz njegove voljene u ovom momentu. YNWA Jota - napisao je superstar Lejkersa.

Cesta ne kojoj su poginuli Žota i Andre Silva važi za jednu od najopasnijih u Španiji. Ovaj put je poznat po tome što je područje ,,neodgovorne vožnje“, gdje je u 2020. izrečeno gotovo 15.000 kazni za prekoračenje brzine.

Prije četiri godine pokrenuta je kampanja za kontrolu brzine i podizanje svijesti o zonama gdje ljudi voze prebrzo ili gdje su česte nesreće.

Sa oštrim krivinama i čestim prelazima divljači, A-52 se često navodi kao jedan od najte-

žih za vožnju. Nedavna anketa španske organizacije korisnika i potrošača pokazala je da vozači vjeruju da je A-52 jedna od najgorih ruta u cijeloj Španiji, ukazujući na stanje puteva kao i na nedostatak sigurnosnih barijera.

Region Zamora je poznat po svom neravnom terenu i putu koji prolazi kroz planinske i šumske oblasti. Područje se takođe suočava sa čestim maglovitim periodima i ograničenim osvjetljenjem. Uprkos teškom terenu, španski put je ključna trasa koju vozači koriste nakon izlaska iz sjevernog Portugala, dok se kreću prema lukama Santander i Bilbao ili voze sjeveroistočno prema Francuskoj. - Gubitak Dioga Žote i njegovog brata Andrea Silve je velika tragedija i neizmjerna nepravda za one koji su bili tako mladi i imali toliko života pred sobom. Izražavam najdublje saučešće svim članovima porodice i prijateljima - poručio je trener Žoze Murinjo D. KAŽIĆ

Andre i Diogo Žota

Brazilski vezista nakon dvije sezone napustio Dečić

Augusto ponovo kod Bubanje

PODGORICA – Čagas Augusto ponovo će biti pod dirigentskom palicom Slavoljuba Bubanje! Brazilski vezista, nakon dvije sezone, napustio je redove Dečića, a nakon šest godina odlazi iz Crne Gore – Augusto je potpisao za Al Šabab. U pitanju je tim koji je nedavno izborio povratak u Premijer ligu Kuvajta, a koji sa klupe predvodi crnogorski stručnjak Slavoljub Bubanja.

Dolaskom u Al Šabab, Augusto i Bubanja ponovo će sarađivati. Upravo je Bubanja ,,pronašao“ izuzetnog vezistu – još 2018. godine tada kao trener Arsenala nikšićki stručnjak

Fudbaleri Budućnosti spremaju se za dvomeč sa Noom na startu kvalifikacija za Ligu šampiona

Bulatović: Naša snaga leži u kolektivnom duhu

PODGORICA - Fudbaleri Budućnosti dobili su dva dana odmora po povratku sa priprema iz Slovenije, a ponovno okupljanje u klupskom kampu na Starom aerodromu označilo je početak misije – Noa.

,,Plavi“ su u Moravskim Toplicama dobili novog trenera Nenada Lalatovića, koji je složio tek nekoliko treninga sa ekipom, a dvomeč sa jermenskim predstavnikom na startu kvalifikacija za Ligu šampiona sve je bliži. Podgoričani igraju 8. jula u gostima (18 h), dok je revanš sedam dana kasnije pod Goricom (21 h).

R. P.

angažovao je Augusta u Arsenal, gdje je vrlo brzo Brazilac skrenuo pažnju na sebe. Bubanja je kasnije Augusta doveo u Zvijezdu 09 iz Bosne i Hercegovine, da bi se nakon toga zajedno ,,preselili“ u Kotor, gdje su bili u zajedničkoj misiji da Bokelj dovedu do Prve lige. Nakon izuzetnih partija, Augusto je zasluženo došao do elitnog ranga – nastupao je za Sutjesku, Petrovac, a protekle dvije sezone za Dečić, za koji je na 60 mečeva postigao osam golova. Čagas je u karijeri prije dolaska u Arsenal igrao za francuski Bordelas i brazilski Taubate.

Mladi reprezentativac, nakon odlaska iz Mornara, brzo našao novi angažman

Balša Vukotić u Grafičaru

PODGORICA – Mladi fudbalski reprezentativac Crne Gore Balša Vukotić novi je član beogradskog Grafičara.

Doskorašnji fudbaler Mornara nedavno je napustio redove Barana, a brzo je uspio da nađe novi angažman. Biranim riječima predstavio ga je beogradski klub.

- Balša Vukotić nam dolazi iz Mornara iz Bara i pokrivaće

- Situacija u ekipi je fenomenalna. Znamo da nas čeka težak duel u Jermeniji, ali vjerujemo u sebe i nadamo se rezultatu koji će nas ostaviti u igri za revanš. Putujemo sa ciljem i stavom da se borimo za svaku loptu i za Budućnost - rekao je napadač Ivan Bulatović

Iskusni ofanzivac nastavio je dobru formu iz prošle sezone, o čemu svjedoči podatak da je u Sloveniji postigao tri gola na četiri kontrolne utakmice. - Pripreme smo odradili baš kako treba – dobar rad, kvalitetne kontrolne utakmice, oz-

PODGORICA - Doskorašnji golman Mornara Đorđije Pavličić u narednoj sezoni čuvaće mrežu srpskog prvoligaša Jedinstva sa Uba.

Čuvar mreže je od ovog ljeta zadužio dres ekipe koja se takmiči u Prvoj ligi Srbije. Tim koji je u vlasništvu Nemanje Matića odlučio je da jača svoje redove ne bi li ušao u trku za Superligu, a Pavličić je jedna od prvih karika u novom timu.

biljan pristup. Zadovoljan sam formom, dao sam tri gola i to mi puno znači za samopouzdanje pred utakmicu sa Noom. Svaki pogodak u pripremama gradi sigurnost, a meni je ona sada na visokom nivou - govori 29-godišnji Bulatović. Protivnik u 1. kolu kvalifikacija za Ligu šampiona nije nepoznanica – ekipa Noe dolazi sa respektabilnim napadačkim potencijalom, na papiru je favorit kao tim koji je prošle godine igrao Ligu konferencija. Ali…

- Čuli smo dosta o Noi, napad im je možda i najjače oružje, ali spremni smo na sve. Naša snaga leži u kolektivnom duhu i vjerujem da imamo šanse u dvomeču - poručio je Bulatović, koji se kao i kompletna ekipa brzo navikao na zahtjeve novog kormilara.

- Radimo dobro, atmosfera kod nas je odlična i fokusirani smo maksimalno samo na Nou – ističe Lalatović. Optimizam postoji, ali je euforija zabranjena riječ u taboru crnogorskog prvaka.

- Pričamo dosta između sebe, sa stručnim štabom, ali pazimo da se ne opteretimo previše. Radimo fenomenalno i siguran sam da ćemo biti maksimalno spremni za utakmicu. Idemo u Jerevan da se izborimo za što bolji rezultat, jer nas za sedam dana u Podgorici čeka revanš, a sve što želimo jeste da odlučujemo pred našim navijačima – zaključio je Bulatović. Ekspedicija Budućnosti u neđelju veče kreće na put za Jermeniju. D. KAŽIĆ

Doskorašnji golman Mornara na novom zadatku

Đorđije Pavličić

Jedinstvu sa Uba

poziciju lijevog beka, a potpisao je ugovor na dvije godine. On se već navikao na uslove i treninge u Grafičaru i sigurni smo da ćemo zajedno imati mnogo uspjeha i pobjeda. Dobrodošao u ljubičastu porodicu – napisao je beogradski klub na svojoj Fejsbuk stranici. Vukotić je igrao za Kom, Bokelj, Mornar i Sutjesku. Grafičar je minule sezone u Prvoj ligi Srbije bio šesti sa 53 boda.

- Pavličić dolazi kao golman sa ozbiljnim takmičarskim pedigreom, čovjek koji unosi sigurnost, smirenost i pobjednički mentalitet na gol liniju - stoji u objavi Jedinstva. Pavličić je prošlu sezonu proveo na „Topolici“, gdje je sa Mornarom ostvario opstanak u elitnom rangu i igrao finale Kupa.

R.P.

- Sinonim za stabilnost među stativama – Đorđije Pavličić. Novo pojačanje Ubljana stiže iz Mornara, a u prethodnoj se-

zoni bio je važan oslonac ekipe koja je stigla do finala Kupa Crne Gore i borila se u kvalifikacijama za Ligu konferencija. Karijeru je gradio kroz pet sezona u redovima Budućnosti iz Podgorice, gdje je osvojio čak šest trofeja – tri titule šampiona i tri Kupa Crne Gore. U tom periodu potvrdio je kvalitet, kontinuitet i iskustvo na visokom nivou – objavio je FK Jedinstvo. U minuloj sezoni Pavličić je u dresu Barana 27 puta bio među stativama, dok je za Budućnost upisao 70 nastupa. Pored pomenutih klubova, nastupao je još za Kom, Dečić i Jezero. R. P.

,,Plavi“ će danas saznati imena rivala u Evrokupu

PODGORICA – Košarkaši

Budućnost Volija će danas saznati imena rivala u grupi u Evrokupu, nakon žrijeba koji će biti održan u Barseloni.

,,Plavi“ žrijeb čekaju u petom šeširu, zajedno sa italijanskom Venecijom, s kojom neće igrati u grupnoj fazi.

Na osnovu rezultata u prethodne tri godine, u prvom šeširu su Hapoel iz Jerusalima i Turk Telekom iz Ankare, u drugom francuski Burg i španska Manresa, u trećem su Ulm iz Njemačke i rumunski Kluž, a u četvrtom turski timovi, vicešampion Bešiktaš i Bahčešehir, koji je u prethodnoj sezoni vodio Dejan Radonjić i za koji je igrao Marko Simonović, ali su obojica napustili klub. U šestom šeširu su grčki timovi Aris i Panionios, koji će u idućoj sezoni da vodi Luka Pavićević, u sedmom litvanski Lietkabelis i Neptunas, u osmom su italijanski Trento i Cedevita Olimpija, u devetom još dva tima iz Njemačke, Hamburg i Kemnic, dok su u posljednjem London i poljski Slask. Ekipe će biti žrijebane u dvije grupe sa po 10 klubova, a kao i prošle sezone. Po dva prvoplasirana tima će direktno u četvrt-

finale, dok će ekipe plasirane od trećeg do šestog mjesta razigravati u osmini finala za još četiri mjesta među osam najboljih. U osmini finala i četvrtfinalu se igra jedan meč, na terenu bolje plasirane ekipe u ligaškom dijelu, dok se polufinale i finale igra u dva dobijena meča, gdje se majstorica igra na terenu bolje plasiranog tima iz ligaškog dijela.

S obzirom na to da po pravilima žrijeba u istoj grupi ne mogu da se nađu dva tima iz iste lige, osim ako ih ima više od dva, onda će ,,plavi“ u grupi sigurno igrati sa Trentom, koji je u osmom šeširu sa Cedevita Olimpijom.

Sezona u Evrokupu počinje 30. septembra, a ligaški dio se završava 11. februara. Mečevi osmine finala se igraju 10. i 11.

marta, četvrtfinale je na programu 17. i 18. marta. Polufinala se igraju između 31. marta i 8. aprila, računajući i eventualnu majstoricu, dok je finale na programu od 22. aprila do najkasnije 1. maja, u slučaju majstorice.

Budućnost je prošle sezone takmičenje završila u osmini finala, porazom u gostima od Turk Telekoma. S. JONČIĆ

Selektor Boško Radović za EP ostao bez još jednog važnog igrača

Dubljević mora na operaciju

PODGORICA – Kada je selektor košarkaša Crne Gore Boško Radović u utorak objavio širi spisak, Bojan Dubljević je bio pod znakom pitanja za predstojeći Eurobasket.

Dva dana kasnije Radović je za Pobjedu potvrdio da će Dubljević, definitivno, da propusti Evropsko prvenstvo. Centar španske Saragose, naime, mora da operaciju ruke, pa neće biti u mogućnosti da se odazove pozivu za ovu akciju.

Jedan od najboljih crnogorskih košarkaša svih vremena igrao je na prvenstvima Evrope 2013, 2017. i 2022. godine, te na oba Mundobasketa - 2019. i 2023. godine.

Odsustvo Dubljevića je dodatno oslabilo našu selekciju, jer je već poznato da na EP neće igrati Nikola Ivanović, Nemanja Radović, Dino Radončić i Petar Popović. Realno, teško će se na pripremama pojaviti novi igrači u NCAA ligi, Luka Bogavac, David Mirković i Andrija Grbović, osim ako njihov odlazak „preko bare“ bude odložen zbog trenutne blokade

Košarkaši SC Derbija naredne sezone debitovaće na evropskoj sceni, kroz kvali kacije za FIBA Ligu šampiona Mijović: Da afirmišemo klub i u međunarodnim

PODGORICA – Predstojeća sezona će biti istorijska za košarku u glavnom gradu, pošto će, pored Budućnost Volija, standardnog učesnika evropskih takmičenja, na evrosceni debitovati i košarkaši SC Derbija. Ne računajući, naravno, ABA ligu.

„Studenti“ su se prijavili za kvalifikacije za FIBA Ligu šampiona, a voljom žrijeba je odlučeno da će im rival u četvrtfinalu, kvalifikacionog turnira broj dva, biti grčki PAOK. Ako eliminišu PAOK, izabranici Petra Mijovića će u polufinalu da igraju protiv boljeg iz četvrtfinalnog duela u kojem se sastaju turska Bursa i njemački Braunšvajg. U preostala dva četvrtfinala, koji će u drugom dijelu kostura odlučivati od drugom finalisti, sastaju se italijanska Ređo Emilija i

Pelister iz Sjeverne Makedonije, odnosno rumunska Oradea i belgijski Antverpen. - Što se ambicija tiče, u ovom trenutku je jako teško napraviti neku procjenu, jer su sve ekipe u procesu stvaranja. Ali, ambicije timova u našem dijelu kostura se mogu procijeniti kroz nekoliko prethodnih sezona, jer su bile visoke, a odnosi se na PAOK, Bursu i

posebno Ređo Emiliju. Za naš klub je važno da se pojavimo na evropskoj sceni, ali i da veliki posao koji je pred nama, a to je selekcija tima, odradimo na najbolji mogući način, jer ćemo ovog ljeta, više nego ikad, imati promjena u rosteru, zbog odlazaka velikog broja igrača. Vidjećemo u narednim danima i nedjeljama kako će to da ide kod nas i ekipa koja su u

našoj strani žrijeba, prevashodno kod našeg prvog protivnika PAOK-a – kaže za Pobjedu Petar Mijović, trener SC Derbija. Kvalifikacioni turnir je na programu od 23. do 28. septembra, a naknadno će da bude određeno mjesto odigravanja istog. Pobjednici tri kvalifikaciona turnira izboriće plasman u grupnu fazu, u kojoj će igrati abaligaši Igokea i Spartak. Pobjednik turnira 2 će u ligaškom dijelu igrati u grupi C, sa španskim Huventudom, izraelskim Hapoel Holonom i francuckim Šoleom.

- Cilj je da bez nekih neosnovanih ambicija uđemo u to takmičenje, da se pred početak sezone u ABA ligi „izmjerimo“ sa ekipama koje su kvalitetom, možda, ispred nas. Naša želja je i da malo afirmišemo klub i u međunarodnim takmičenjima, ali i da probamo da uđemo u takmičenje sa zdravom i real-

u izdavanju američkih viza za studente van Amerike. Iz istih razloga je nedostupan i Fedor Žugić, koji je prošlog ljeta otišao u Sjedinjene Države. Našu selekciju će da predvodi NBA as Nikola Vučević, a debitovaće novi naturalizovani Amerikanac, Kajl Olmen, plejmejker Bešiktaša. Selektor „crvenih“ će u narednih nekoliko dana da objavi uži spisak od 14-15 igrača na koje može da računa za pripremama za EP. Naši košarkaši će pripreme da počnu 24. jula u Baru, a tokom priprema će da odigraju i četiri kontrolna meča, sa Francuskom, Bosnom i Hercegovinom i Turskom u gostima, te sa Izraelom kod kuće. Evropsko prvenstvo se igra od 27. avgusta do 14. septembra, a Crna Gora će u grupi B, u finskom Tampereu, sa Njemačkom, Litvanijom, Finskom, Švedskom i Veliko Britanijom. Četiri prvoplasirane selekcije iz sve četiri grupe izboriće plasman u osminu finala, a nokaut faza se igra u glavnom gradu Letonije - Rigi. S. J.

Vidjećemo da li možemo da zadržimo neke od nosilaca igre

SC Derbi će ovog ljeta doživjeti velike promjene u rosteru, posebno nakon odlazaka četvorice igrača u NCAA ligu, Luke Bogavca, Davida Mirkovića Andrije Grbovića i Vladimira Sudara. Odlazi i Igor Drobnjak, koji će naredne sezone da nosi dres Spartaka iz Subotice. Ugovori su istekli Amerikancu Eriku Nilu i Zoranu Nikoliću - Oni su bili nosioci naše igre u prošloj sezoni. U okviru naših mogućnosti vidjećemo da li imamo šansu da pokušamo da nekog od njih i zadržimo. To će se znati u narednim

nom ambicijom. Bilo da se radi o jednoj utakmici ili da dođemo u poziciju da idemo do kraja u kvalifikacijama, tako što ćemo da dobijemo te utakmice. Međutim, sve to je još

danima, eventualno nedjeljama – rekao je Mijović. Iako je veliki broj igrača otišao, Mijović na to gleda sa pozitivne strane. - Sve u klubu nas raduje što su mnogi otišli u ozbiljne sisteme i na bolje, što znači da su se dobre stvari desile u našem klubu tokom prošle godine. Sad je važniji način na koji ćemo da selektiramo ekipu, to je ogroman posao. Radimo svakodnevno, u pregovorima smo sa određenim brojem igrača i nadamo se da ćemo posao po tom pitanju polako početi da završavamo – dodao je Mijović.

daleko. Da smo mi i naši rivali sastavili ekipe, možda bi neke stvari bile jasnije, ovako jako je teško bilo šta prognozirati – dodao je Mijović. S. JONČIĆ

Dejan

PODGORICA - Selektor

Dejan Savić smatra da je izabrao 15 trenutno najboljih vaterpolista koji će reprezentovati Crnu Goru na Svjetskom šampionatu u Singapuru.

Neke slabosti, kao oscilacije, što je pokazao turnir u Budimpešti - konkretno utakmice sa Španijom i Mađarskom, mogu se prevazići. Savić kaže da ovo nije ništa strašno.

- Mislim da je to bilo očekivano, posebno jer smo probali određene taktičke šeme koje nijesu bile u prvom planu. Ali sam siguran da igrači shvataju ozbiljnost i da će biti skoncentrisani i na najbolji način reprezentovati crnogorski vaterpolo koji zaslužuje, a uvijek sam to govorio, da bude u samom vrhu svjetskog vaterpola.

U svakom slučaju situacije iz treće četvrtine sa Mađarima, odnosno druge protiv Španije, pozivaju na oprez.

- Neke stvari ne smiju da se događaju. Mislim da je to stvar, prije svega, koncentracije i agresivnosti, ali to se lako da popraviti. Nije to toliko strašno, ali sama prisutnost oscilacije je konstantna i to je zabrinjavajuće - jasan je selektor.

FIZIČKI SPREMNI, MENTALNO BAŠ I NIJESMO

Ekipa je od kraja maja u dobrom ritmu. Bazične pripreme su protekle onako kako je stručni štab zamislio. Bez povreda, u ambijentu u kojem nije bilo prostora da misli lete na druge stvari, koje nemaju veze sa vaterpolom.

- Mislim da smo spremni, prije svega fizički, mentalno baš i nijesmo, što je pokazao turnir u Mađarskoj.

Kratko će naš tim boraviti u Podgorici. Koferi su spremni za put, a do premijernog meča sa Grčkom (12. jul) planiran je turnir sa Španijom, Japanom i domaćinom. I trening sa Italijom, gdje će Savić testirati igrača više i manje.

- To je dobra prilika da se naviknemo na ambijent. Umjesto treninga, imaćemo turnir, a onda nas čeka meč sa Grčkom. Ukrštanja znamo, ali najbolje da idemo stepenik po stepenik.

Rivali se poštuju.

- Grci su posljednjih pet, šest godina krem vaterpola, dok su Hrvati aktuelni svjetski

Sa velikim optimizmom idemo na SP

prvaci i vicešampioni OI. Sve ovo pokazuje na koji način će predstavljati svoje zemlje na velikom takmičenju.

Zna se i odakle prijeti najveća opasnost u prva dva meča šampionata.

- Hrvati i Grci imaju izuzetne centarske parove i sve se vrti oko njih. Hrvatska godinama ima oslonac u golmanu Bijaču, koji je najbolji pojedinac, a u današnjem - modernom vaterpolu golman će imati još veću ulogu, kao u modernom rukometu.

Ima i Crna Gora kvalitetan par golmana sa kapitenom Petrom Tešanovićem i novim članom Jadrana MTEL

- Lazarom Andrićem. Pitali smo Savića jesu li spremni za izuzetne napore.

- Nadam se da jesu, ali to je ono kao kada spremate ispit i ne znate koliko znate ako vas neko ne provjeri. Mi smo imali provjeru, s tim

što u sportu, u pripremnom periodu, možete da krijete neke stvari ili da varate. Na ispitu to ne možete. Samo je pitanje koje ćete pitanje da izvučete.

„Ajkule“ će sa četiri debitanta na SP. Nova energija mogla bi da probije barijeru četvrtfinala.

- Nije igrač onaj koji igra u stanju mirovanja, već u stanju stresa, tako da će i ovo da bude njihova velika provjera. Da li će da padnu ili će SP da bude odskočna daska, ne samo za reprezentativni nivo nego uopšte za karijere, to ćemo da vidimo.

Savić je na pres konferenciji pričao još i o odličnim uslovima za treninge od Herceg Novog, Makarske, Podgorice. Zahvalan je Savezu.

- Savezu na ukazanoj šansi, a igračima jer su istrpjeli ozbiljan stres i napor. Sigurno, u ovom trenutku, ovo je 15 naj-

Crnogorski košarkaški trener, ipak, neće preuzeti Limož

PODGORICA – Iako je na stolu imao ponudu slavnog Limoža i opciju u još važećem ugovoru (do juna 2027. godine) da može da ode (u LNB ili u neku drugu Prvu ligu u Evropi), Nebojša Bogavac je, ipak, odlučio da ostane na klupi ASA Basketa, tima sa kojim je prošle sezone ostvario najbolje re-

zultate u klupskoj istoriji. Crnogorski trener, dakle, neće mijenjati sredinu, a kako je saopšteno iz ovog francuskog kluba u stručnom štabu ostaje i Pjer Tavano ,,Nakon što su ostvarili najbolju sezonu u istoriji kluba, naš duo Nebojša Bogavac i Pjer Tavano će i sljedeće sezone biti na čelu profesionalnog tima. Rijetka

komplementarnost, potpuna posvećenost i želja da se nastavi sa pisanjem prelijepe istorije ASA Basketa“, saopšteno je iz ASA Basketa. Bogavac je ASA Basket preuzeo u decembru 2023. godine, a u protekloj sezoni je u regularnom dijelu PRO B lige zauzeo šesto mjesto. U plej-ofu je stigao do finala za ulazak u

Sa jučerašnje konferencije za štampu u Podgorici

boljih reprezenata crnogorskog vaterpola i sa velikim optimizmom idemo na Svjetsko prvenstvo - poručio je selektor.

BORBENO, AGRESIVNO...

Crnogorska selekcija biće najmlađa na prvenstvu, a debitanti su Filip Gardašević, 18-godišnjaci Strahinja Gojković i Balša Vučković, kao i iskusni Dmitri Holod, odnedavno član našeg tima. - Zadovoljan sam kako smo se spremili, mislim da smo napredovali i kao tim i kao pojedinci. Nećemo odmah reći da idemo na medalju, daćemo maksimum na svakom mečuporučio je Gardašević. Crnu Goru prvo veliko takmičenje čeka pod vođstvom Dejana Savića, a ambicije su iste kao posljednjih godina - da se ode dalje od četvrtfinala. Poznato je da se na medalju čeka

od 2020. godine, još od Evropskog prvenstva u Mađarskoj.

- Ekipa je mlada, puna energije, agresivnosti, a za neke stvari treba vremena. Potrudićemo se da damo maksimum i napravimo dobar rezultat. Nećemo poletjeti i kazati da idemo na medalju, ali postoji želja, a vidjećemo kakva je realnost u Singapuru. Ambiciozni smo i željni uspjeha – jasan je mladi vaterpolista. Ne manjka optimizma ,,ajkulama“ uoči sjutrašnjeg puta u Singapur.

- Ako želimo da budemo najbolji moramo sve da pobjeđujemo. Ali, isto tako je suvišno govoriti kava nas grupa čeka. Mislim da smo se dobro spremali, iz dana u dan rasli i da sve više ličimo na pravu ekipu koja je gladna pobjeda i uspjeha - jasan je Vasilije Radović A. MARKOVIĆ

Teška grupa, ne i ukrštanje

Prvi rival ,,ajkula“ u grupi D na SP je Grčka 12. jula (13.10 h po srednjoevropskom vremenu), dva dana kasnije je Hrvatska (11.35), a 16. jula zakazan je meč sa Kinom (6.10).

Plasman u četvrtfinale izboriće pobjednik grupe, dok će drugoplasirana i trećeplasirana selekcija igrati osminu finala protiv reprezentacija koje osvoje drugo i treće mjesto u grupi C (SAD, Brazil, Kanada, Singapur).

Milić: Nadam se da smo kao tim opravdali očekivanja

Nikola Milić, predsjednik VPSCG, poželio je srećan put i uspješan nastup A timu na prvenstvu svijeta, kao i 16-godišnjacima crnogorske reprezentacije koje očekuje nastup na EP u Turskoj. I ne samo njima već, nego i generaciji U18 koja će, takođe, nakon što naša dva tima završe sa obavezama, učestvovati na prvenstvu Evrope. Milić je kazao da je prošlo osam mjeseci kako je na čelu Saveza. - To je čast i odgovornost. Nadam se da smo zajedno, kao kompletan tim, opravdali očekivanja i u najmanjem smislu toga da smo omogućili dobre uslove za rad našim selekcijama. Nadam se da će nam ova sezona biti uspješna kao i prethodna, kako kroz mlađe kategorije tako i kroz A tim. Poželio bih sreću momcima i da se nadamo da ćemo u budućem periodu još posvećenije i na neki način sa boljim uslovima, nastaviti rad i ulagati napore da održimo ono što vaterpolo jeste u Crnoj Gori. A to je, kako su sama istraživanja pokazivala, naš nacionalni sport - istakao je Milić.

elitnu LNB ligu, gdje je poražen od Le Portela sa 2-1 u seriji, za najbolji rezultat u istoriji ovog kluba. Bogavac je trenersku karijeru počeo 2012. godine u Hemofarmu, a potom je u dva navrata u Strazburu (od 2013. do 2014, te od 2017. do 2020) bio asistent Vensanu Koleu, koji mu je bio trener u Le Manu. Nakon to-

ga se vratio kući, dvije godine je vodio Podgoricu, a onda je uslijedio povratak u Francusku, u stručni štab Metropolitena, odakle je prije godinu i po i otišao u ASA Basket. Ovaj 51-godišnji Mojkovčanin se kao igrač afirmisao kod Miodraga Kadije u Lovćenu, odakle je prešao u Hemofarm. Bio je kapiten kada je tim iz Vršca osvojio titulu u ABA ligi, u sezoni 2004/2005, što je i jedini trofej u istoriji Hemofarma. Sjani šuter je nastupao i za španski Breogan, francuske

klubove Le Man, Asvel i Dižon, iranski Mahram Teheran i Gorštak, a u dresu Asvela je bio prvak Francuske 2009. godine. S. J.

F. ROGANOVIĆ

Prvi poraz ženske pionirske odbojkaške reprezentacije na Evropskom prvenstvu

Crna Gora

Mađar

ska 3

PRIŠTINA – Dvorana: „Palata mladosti“. Gledalaca: 55. Sudije: Burim Zmeri (Kosovo), Adrijen Isnar (Francuska). Rezultati po setovima: 17:25, 25:20, 25:15, 18:25, 9:15. Poeni iz napada: Crna Gora 52, Mađarska 55. Poeni iz bloka: Crna Gora 10, Mađarska 9. Poeni iz servisa: Crna Gora 7, Mađarska 16. Greške: Crna Gora 20, Mađarska 25.

CRNA GORA: Jovović, Mrdak 11, Pođanin 3, Duletić 12, Striković (libero), Ćorović (libero), Đukić 19, Peković 1, Glušac 5, Zlajić, Krasnići 4, Jovanović 14, Lekić, Mišević.

MAĐARSKA: Kiš 2, Ho 1, Horvat, Santa 16, Onodi (libero), Bite 13, Kindornai, Dubuš 14, Farago 17, Ilonka-Kala 7, Šandor 4, Krištof (libero), Čupon 5, Indra 1. Ženska pionirska odbojkaška reprezentacija Crne Gore upisala je prvi poraz na Evropskom prvenstvu, nakon startne pobjede protiv Kosova (3:0) – izabranice Petra Kokovića su izgubile od Mađarske 3:2, u drugom kolu grupe 2 koja se igra u Prištini. „Crvene“ su vodile 2:1 u setovima, ali su na kraju morale da

Crnoj Gori bod protiv Mađarske

se zadovolje jednim osvojenim bodom.

Bilo je neizvjesno u prvom setu do 14:14, kada je Mađarska serijom 7:0 stigla do nedostižnih 21:14.

Odgovorila je, međutim, Crna Gora u naredna dva seta. Predvođene Sofijom Duletić (šest poena), naše pionirke su u drugom setu povele 14:5, ali je Mađarska ozbiljno priprijetila kada je smanjila na 21:20. Ipak, „crvene“ su osvojile četiri poena i nizu i izjednačile

rezultat u setovima. Još bolje su odirale naše pionirke u trećem setu, uz osam poena Klare Đukić, pa su rivala ostavile na svega 15 poena, za vođstvo od 2:1 u setovima.

Nije, međutim, Crna Gora nastavila u istom tirmu, Mađarska je odgovorila u četvrtom setu (25:18), a peti, odlučujući, prelomila je već na startu, vođstvo od 6:1, nakon čega naša selekcija nije uspjela da se vrati u meč.

U redovima Crne Gore najefi-

Britanski bokser najavio treću borbu s Usikom, ističući želju za pravednim revanšom u Engleskoj

Fjuri se opet vraća

PODGORICA - Britanski bokser Tajson Fjuri (34-21) zvanično je objavio da će se 18. aprila 2026. godine treći put boriti protiv Oleksandra Usika (23-0). Tako je ,,Kralj cigana“ potvrdio svoj povratak iz penzije i najavio jednu od najiščekivanijih trilogija u istoriji teške kategorije.

Vijest je Fjuri sam objavio na Instagramu, navodeći epski londonski stadion Vembli kao mjesto održavanja borbe, a informaciju su ubrzo potvrdili i vodeći bokserski mediji. Ova

najava dolazi svega nekoliko mjeseci nakon što je Fjuri po drugi put objavio povlačenje iz profesionalnog boksa. Povod za penziju bila su dva uzastopna poraza od Ukrajinca, jedina u Fjurijevoj karijeri. Prvi okršaj Fjuri i Usik su imali 18. maja 2024. u Rijadu, kada je Ukrajinac postao neprikosnoveni šampion svijeta. Usik je slavio podijeljenom odlukom sudija i postao prvi apsolutni prvak teške kategorije nakon Lenoksa Luisa. Revanš smo dobili 22. decembra prošle godine takođe u prijestonici Saudijske Arabije, đe je

Usik odbranio tron. Ukrajinac je tada još ubjedljivije pobijedio jednoglasnom odlukom sudija, potvrdivši dominaciju u teškoj kategoriji. U neđeljama prije potvrde trilogije, Fjuri je u više navrata dao naslutiti da ga zanima samo borba s Usikom, ističući želju za pravednim revanšom u Engleskoj. - Želim osvetu pred svojom publikom, na Vembliju, i vjerujem da prošle dvije borbe nijesu bile pošteno suđene - izjavio je Fjuri, naglašavajući da ga jedino Usik može motivisati na povratak u ring R.A.

Selektor naših golbalista komentarisao rivale na šampionatu Evrope

Čurović: Crna Gora ima tešku grupu, ali i kvalitet za medalju

kasnija je bila Klara Đukić sa 19 poena. Elena Jovanović je upisala 14, dok su dvocifrene bile i Sofija Duletić sa 12, te Jana Mrdak sa 11 poena. Crnu Goru danas od 15 časova očekuje duel sa reprezentacijom Grčke, nakon čega slijedi dan pauze. Dvije najbolje selekcije u grupi obezbijediće plasman u polufinale, koje se igra u Tirani, gradu domaćinu grupe 1, a šest najboljih na turniru osiguraće vizu za Svjetsko prvenstvo. S. JONČIĆ

Đoković u 3. kolu

PODGORICA – Za razliku od prvog kola protiv francuza Milera, Novak Đoković se nije mučio u 2. kolu Vimbldona protiv Britanca Danijela Evansa – srpski teniser je slavio sa 6:3, 6:2, 6:0. nakon sat i 45 minuta igre na Centralnom terenu. za 19. plasman u treću rundu ovog grend slem turnira. Đoković je rivalu dozvolio samo dvije brejk šanse, i to kod vođstva 5:0 u trećem setu, a iskoristio je šest od svojih 16 protiv 132. tenisera svijeta. Đoković. koji juri 25. grend slem i osmi trofej na Vimbldonu, kojim bi se izjednačio sa rekorderom Rodžerom Federerom, u trećem kolu će se sastati sa zemljakom Miomirom Kecmanovićem. Na Vimbldonu su se sastali prije tri godine, u osmini finala, a Đoković je slavio 3:0. R. A.

PODGORICA - Golbal reprezentacija Crne Gore nastupiće od 1. do 5. oktobra na Evropskom prvenstvu A divizije, koje će biti odigrano u finskom Pajulahtiju. Naša selekcija svrstana je u C grupu, u kojoj su još Ukrajina, Izrael, Njemačka i Portugal. - Imamo ozbiljne rivale u grupi na Evropskom prvenstvu A divizije, ali i kvalitet da se uključimo u borbu za sam vrh i medalju, prvu ekipnu u istoriji crnogorskog paraolimpijskog sporta - kazao je selektor Nikola Čurović.

Komentarišući rivale u grupi, podsjetio da je Ukrajina zvanični prvak Evrope i finalista sa Paraolimpijskih igara u Parizu.

- U grupi je i Izrael, četvrtoplasirana selekcija sa posljednjeg Evropskog prvenstva u Podgorici, Njemačka koja je uvijek u vrhu evropskog golbala i Portugal, sa kojim smo prošle godine zajedno izborili plasman u A diviziju - rekao je Čurović i istakao da je to izuzetno teška grupa, ali da se nada da će se crnogorski tim dobro pripremiti na fizičkom i psihološkom planu.

- Vjerujem da ćemo pružiti dobre partije koje bi nam omogućile plasman u četvrtfinale sa što bolje pozicije u grupi. Cilj je da pružimo naše najbolje izdanje i ako bude tako siguran sam da ćemo biti u borbi za medalju - rekao je Čurović. Govoreći o crnogorskoj selekciji i ambicijama na šampionatu, on je istakao da njegov tim ima dovoljno iskustva i da smatra da je njihov cilj realan.

Crna Gora će, kao i na šampionatu u Podgorici, turnir otvoriti duelom sa Ukrajinom, 1. oktobra. Dan kasnije sastaće se sa Portugalom, dok će 3. oktobra odigrati dva meča – sa Njemačkom i Izraelom. Po četiri najbolje selekcije iz obje grupe izboriće plasman u četvrtfinale. Četvrtfinalni i polufinalni dueli zakazani su za 4. oktobar, dok je dan kasnije na programu finale, kao i mečevi za treće, peto, sedmo i deveto mjesto.

Čurović je kazao da trenažni proces teče po planu i da je početkom avgusta planirana pauza od desetak dana.

- Kompletne pripreme odradićemo u Nikšiću, u našoj bazi, u kojoj imamo dobre uslove za

rad. Nadam se da ćemo uskoro dogovoriti sa reprezentacijom Ukrajine sparing mečeve, koje bi trebalo da odradimo pred sam polazak na EP. Nadam se da će sve proteći u najboljem redu, da će nas zaobići povrede i da ćemo spremni dočekati takmičenje. Optimisti smo i nadamo se da ćemo uspjeti da ostvarimo naš cilj - rekao je Čurović. Komentarišući ostvareno u prvoj polovini godine, prije svega na Svjetskom klupskom prvenstvu u Finskoj i finalnom turniru Lige šampiona u Portugalu, on je naglasio da su ti nastupi pokazali da forma ide uzlaznom putanjom. - Smatram da smo na nekih 6070 odsto i da imamo dobru podlogu da završne pripreme odradimo na najbolji mogući način. Svi igrači su zdravi i na raspolaganju da na najbolji način iskoristimo tri mjeseca, koliko je preostalo do početka EP A divizije - rekao je Čurović. Crnogorska reprezentacija put ka najboljim evropskim selekcijama započela je 2017. iz moldavskog Kišinjeva, iz C divizije, gdje je izboreno finale i viši rang. Slabije izdanje, godinu kasnije na EP B divizije u poljskom Horzovu, koštao je osmog mjesta i ponovog povratka u najniži rang takmičenja – C diviziju. Ekspresan povratak u B diviziju uslijedio je 2019. godine u italijanskoj Lakvili, kada je izboreno još jedno finale. Slijedi finski Lahti 2021. godine, u koji je crnogorska reprezentacija otputovala sa svega četiri igrača. Činilo se nemoguće, a napravljen je istorijski podvig i izboreno još jedno finale i A divizija. Najjače evropske reprezentacije čekale su ih pet mjeseci kasnije, u turskom Samsunu, gdje je potvrđen kvalitet i osvajanjem sedmog mjesta izboren opstanak. Šampionat u Podgorici i visoke ambicije, nakon ubjedljivog starta protiv Ukrajine, poremetila je povreda Nikole Nikolića, pa je izostao opstanak. Linjano je bila prva prilika za povratak u društvo najboljih, koju je crnogorska reprezentacija iskoristila i plasmanom u finale izborila A diviziju i nastup u Pajulahtiju. R.P.

Vimbldon

PUTOPIS ŠARLA IRIJARTA IZ VREMENA USTANKA U HERCEGOVINI 1875-1876.

Ustanak je odnio pobjedu već samim tim što se održao

Vođa koji počinje da se pokazuje kao jedan od najpreduzimljivijih i najhrabrijih, Lazar Sočica, napada 31. oktobra 1875. utvrđeni gradić Bezuje na planini Durmitoru i, pošto je pobijedio posadu, pušta Turke da izađu s oružjem i opremom

Priredio:

Slobodan ČUKIĆ

Vođa koji počinje da se pokazuje kao jedan od najpreduzimljivijih i najhrabrijih, Lazar Sočica, napada 31. oktobra 1875. utvrđeni gradić Bezuje u južnom dijelu, na planini Durmitoru i, pošto je pobijedio posadu, pušta Turke da izađu s oružjem i opremom; iz Bezuja Sočica traži pojačanje i naznačuje da sela oko Pive budu zborno mjesto. Stigli smo do 1. novembra; Nikšić, utvrđeno mjesto uz crnogorsku granicu, postaje glavni cilj Ljubibratića, koji povremeno opsjeda grad i povlači se ukoliko ga napadaju jače snage. Sedmog, vođa ustanika pada s konja; slomio je ruku i prenose ga u Kotor. Dvanaestog, ustanici na okupu u Pivi, njih tri hiljade pod komandom Sočice, napadaju tursku jedinicu koja je pratila

transport iz Metohije u Goransko; odnose znatnu pobjedu i zauzimaju položaje u brdima iznad Gacka, gdje Peko Pavlović dolazi da im se pridruži.

Dvanaestog avgusta 1875. tri hiljade ustanika u Pivi pod komandom Lazara Sočice, napadaju tursku jedinicu koja je pratila transport iz Metohije u Goransko; odnose znatnu pobjedu i zauzimaju položaje u brdima iznad Gacka, gdje Peko Pavlović dolazi da im se pridruži

Moglo bi se navesti još nekoliko čarki do kraja novembra pa čak i u decembru; jer, istini za volju, mora se reći da neprijateljstva nikad nisu bila obustavljena u potpunosti; ali snijeg pada, putevi su postali neprohodni, te su se, od decembra 1875. do marta 1876, i Turci i ustanici povukli u zimovnike, i izgleda da je potpisano primirje. Međutim, kako su čete veoma brojne i raštrkane a nema jedinstvenog rukovođenia i zajedničke akcije, ovaj ili onaj vođa, kad mu se pruži prilika, upušta se u borbu protiv neprijatelja, nanosi udarac, pokušava nešto i vraća se u planinu. Ponekad i glad mori ustanike, a prilika ih iskušava; čitav taj kordon tvrđavica, kula i karaula što čuvaju granice prema Crnoj Gori i Srbiji mora se snabdijevati, pa ga Turci obilaze, a njihovi se transporti napadaju, dok su oni često prisiljeni da se na najtežim mjestima bore za prolaz. Krajem decembra, Ljubibratić, u želji da započne kampanju 1876. godine i da provede zimu na strategijskim položajima koji mu osiguravaju vlast nad Trebinjem kad neprijateljstva ponovo otpočnu, nastoji da se domogne Drijena i Carine, gdje su Turci podigli skladišta; on se ujedinjuje sa Ivanom Musićem i zaposjeda put prema Trebinju; ali podmuklo otpadništvo koje je već neko vrije-

me vladalo medu ljudima pod njegovom komandom potvrđuje se odlaskom jednoga od voda, Melentija, koji je, i pored dobijenog naređenja da nastupa prema Drijenu, poveo svoje ljude u pravcu Duži. I Ivan Musić odlazi na svoju stranu, pa je Ljubibratić prisiljen da se 26. decembra skloni u Dubrovnik, naredivši da se poruši put prema Trebinju u klancu kod Drijena. Jedan Francuz, čije smo ime već naveli, g. Barbje, zadužen za miniranje, uspio je da prikupi nekoliko ljudi, napao skladišta u Carini i oteo od Turaka dio njihovih zaliha. To je posljednji pokušaj u godini; odsada će se operacije druge kampanje usredsrediti oko Nikšića. Svi će napori Turaka težiti snabdijevanju grada, kao što će na-

i dalje s jedne strane na Dalmaciju, s druge na Crnu Goru i Srbiju; izgleda da najviše visi u zraku, prema štapskom stručnom izrazu, pop Žarko, koji jednako drži prolaze prema Novom Pazaru; ali i on ima odstupnicu u Srbiji. I pored toga, ustanak pobjeđuje već samim tim što se održao, tako da se došlo dotle da se pregovara s neprijateljem koji nije pobjednik, ali čija je zasluga da nije položio oružje i siguran je da će diktirati svoju volju. Kako su tekli pregovori otkako su ustanici odbili da se sporazumiju s konzulima? Mostarska misija i dalje traje, ali je pretrpjela potpun neuspjeh; sada je inicijativu preuzela Rusija, i 4. novembra ambasador u Carigradu je zatražio od velikog vezira poseban sastanak; sultan je 5. primio generala Ignatijeva, i ovaj je jasno izložio situaciju, pripisao je lošem načinu upravljanja zemljom i zatražio reforme; 7. novembra, za ministra inostranih poslova imenovan je Rašid-paša; 30. decembra, u noti koja rezimira misli što su ih medu sobom razmijenile vlade Austrougarske, Rusije i Njemačke, grof Andraši je pobrojao pritužbe ustanika i najvažnije tačke na koje će se reforme morati odnositi. Prije nego što joj je to bilo naloženo, Porta je 2. oktobra i 12. decembra propisala niz mjera koje otprilike odgovaraju zahtjevima evropskih vlada sadržanim u Andrašijevoj noti. Članom 2. dokumenta poznatog pod naslovom

Ni najkrvavije bitke, uprkos pretjerivanju u sadržaju depeša, nisu nikad izbacile iz stroja više od četrdeset do pedeset ljudi, a zvanična brojka o gubicima ustanika za vrijeme od pet mjeseci borbi ne prelazi pet stotina ubijenih

pori ustanika imati za cilj da ih spriječe da ovaj cilj ostvare. Kampanja 1875. je završena, vojske ostaju jedna prema drugoj; uprkos neslozi koja vlada među ustanicima, uprkos odluci Austrije da zatvori svoje granice, da okonča stalnu opasnost koja prijeti Dalmaciji i Vojnoj krajini; uprkos otmici najuticajnijeg vođe od strane austrijskih vlasti, već na samom početku kampanje 1876. unutrašnja zbivanja daju ustanku novu snagu, i sve će se zavjeriti u prilog ovoj šačici ljudi koji drže Otomansku Carevinu u šahu. Evo stanja ustaničkih snaga krajem decembra prošle godine: u južnoj Hercegovini Lazar Sočica komanduje dvjema hiljadama ljudi; u Bosni, od Drine do Hrvatske i Dalmacije, ima najviše četiri hiljade ljudi; u Hercegovini, svi raštrkani odredi daju ukupno osam hiljada pušaka; u okolini Novog Pazara, Žarko je okupio dvije i po hiljade ljudi. To, dakle, ukupno čini šesnaest i po hiljada ljudi, raspoređenih po teritoriji koja ide od Rumelije do Save i od Srbije do Dalmacije. Ni najkrvavije bitke, uprkos pretjerivanju u sadržaju depeša, nisu nikad izbacile iz stroja više od četrdeset do pedeset ljudi, a zvanična brojka o gubicima ustanika za vrijeme od pet mjeseci borbi ne prelazi pet stotina ubijenih, prema riječima ruskog dopisnika, koji izgleda najobavješteniji o operacijama. U stvari, ustanici nisu osvojili nijedan utvrđeni grad, oni čak ne drže ni pogranične kule, i naslanjaju se

Naputak svima poštovanim civilnim činovnicima cijeloga

valija Ahmed , a

pisao i carski komesar, ukida se dosadašnji način zakupa poreza; ali ako novi način ne bude mogao stupiti na snagu do naredne žetve, desetine će se prije žetve dati na javnu dražbu. Porez u naturi će se morati ubrati u roku od deset dana, pa zemljoradnici neće više biti dužni da čekaju prolazak poreznika nauštrb ljetine. Sve u svemu, zadovoljene su sve pritužbe koje smo naveli u našem posljednjem članku o raji i porezima. Član 6. se odnosi na slobodu vjeroispovijesti: „Carski podanici svakoga reda po vjeroispovjedi, s podpunom sigurnošću i slobodom mogu obsluživati svoj zakon, i nemože nitko ni pomisliti da bi se tomu pravednomu državnom zakonu što suprotivio.” Član 7. propisuje upotrebu gradskih prihoda za poboljšanje lokalnih prilika i lokalne rashode. Članom 9. popunjava se znatna praznina iz oblasti pravosuđa: „U sudovima gdje se budu presude izdavati, ima se ista osuda s jedne strane napisati prevodom jezikom koji narod može razumjeti”. Član 10. ukida komoru, to jest rekviziciju konja i kulučenje ljudi; ako vlada traži od raje i od muslimana usluge, moraće ih plaćati, a iznos će se naknadno utvrditi. Član 11. propisuje da će se porez na ceste ili kuluk ovako promijeniti: „Narod koji se upotrebljava u građevini putova, odsada radiće samo na putovima svoga kadiluka, a izvan istoga kadiluka neće nikud ići, a tu radnju vršiće u pet godina dvadeset dana, a kroz to vrijeme više dužan raditi nije.“ (Nastavlja se)

Bitka ustanika sa Turcima u blizini Gacka, 1875.

Peko Pavlović, Bogdan Zimonjić i Lazar Sočica

Ahmed Hamdi paša

Petak, 4. jul 2025.

Na osnovu člana 21 Statuta Javnog preduzeća za upravljanje morskim dobrom, člana 5 i 7 Zakona o morskom dobru ("Sl. list RCG", br. 14/92, 27/94 i „Sl.list CG“, br. 51/08, 21/09, 73/10 i 40/11 ) a u vezi sa članom 10 stav 1 alineja 12, članom 29 stav 1 i članom 39 stav 3 Zakona o državnoj imovini ("Sl. list CG", br. 21/09 i 40/11), članova 4, 29 i 31 Uredbe o prodaji i davanju u zakup stvari u državnoj imovini (“Sl. list CG” br. 44/10 ), saglasno Odluci Upravnog odbora o davanju u zakup/na korišć enje djelova morskog dobra, broj: 0203-725/4 od 10.02.2025.godine, na koju je Vlada Crne Gore dala saglasnost Zaključkom broj: 10-339/25-433/2 od 11.02.2025.godine, te Odluci Upravnog odbora broj 0203 -824/3 od 14.02.2025.godine na koju je Vlada Crne Gore d ala saglasnost Zaključkom broj 10-332/25-511/2 od 15.02.2025.godine, te saglasno Izmjenama i dopunama Programa privremenih objekata u zoni morskog dobra za period 2024-2028 broj 04-332/25-86/36 od 12.02.2025.godine, Javno preduzeće za upravljanje morskim d obrom objavljuje:

JAVNI POZIV

ZA PODNOŠENJE PONUDA ZA ZAKUP PRIVREMENIH LOKACIJA ZA POSTAVLJANJE UGOSTITELJSKIH TERASA

BROJ: 0208-4271/1 od 03 07.2025.godine

I Predmet

Predmet Javnog poziva je zakup privremenih lokacija za postavljanje ugostiteljskih terasa prema Izmjenama i dopunama Programa privremenih objekata u zoni morskog dobra za period 2024-2028.godine, koje je donijelo Ministarstvo prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine broj 04332/25-86/36 od 12.02.2025.godine i to:

1. BUDVA

1 1

Program: Program privremenih objekata u zoni morskog dobra 20242028

Lokacija: 10 Rafailovići

Kategorija: Ugostiteljska terasa

Oznaka lokacije: 10.3

Dimenzije: T1 P= 31m2, T2 P= 35m2

Katastarska parcela: 1473/2 KO Bečići

Minimalna cijena godisnjeg koriscenja: 7722 Eura

1.2

Program: Program privremenih objekata u zoni morskog dobra 20242028

Lokacija: 12 Pržno

Kategorija: Ugostiteljska terasa

Oznaka lokacije: 12.7

Dimenzije: P=20.40m2

Katastarska parcela: 1931/2 KO Sveti Stefan Minimalna cijena godisnjeg koriscenja: 2386.80 Eura

2. KOTOR

2 1

Program: Program privremenih objekata u zoni morskog dobra 2024-2028

Lokacija: 17 Prčanj

Kategorija: Ugostiteljska terasa

Oznaka lokacije: 17.13

Dimenzije: P=125m2

Katastarska parcela: 112 KO Prčanj I

Minimalna cijena sezonskog koriscenja: 7500 Eura

2 2

Program: Program privremenih objekata u zoni morskog dobra 2024-2028

Lokacija: 18 Markov rt-Stoliv

Kategorija: Ugostiteljska terasa

Oznaka lokacije: 18.10

Dimenzije: P=90m2

Katastarska parcela: 11 KO Stoliv I

Minimalna cijena sezonskog koriscenja: 5400 Eura

II Način

Davanje u zakup vrši se putem podnošenja ponuda.

III Uslovi

3.1 Privremene lokacije daju se u zakup bez postavljenih objekata i infrastrukturne opremljenosti, izuzev već postojećih objekata na terenu, kojima upravlja ovo Javno preduzeće. Lokacijama se pristupa preko postojećih staza i pristupnih komunikacija, a izuzetn o ukoliko se pristupna staza nalazi na privatnoj parceli ili ukoliko ne postoji pristupni put, teret obezbjeđivanja prolaza je na izabranom ponuđaču, kroz pribavljanje saglasnosti od vlasnika privatne parcele ili kroz obezbjeđivanje alternativnog pristupa kopnom, odnosno morem, u skladu sa pozitivnim propisima.

3.2. Naknada za korišćenje/zakupnina

Minimalna cijena zakupa na godišnjem/sezonskom nivou u postupku podnošenja ponuda je iskazana u Javnom pozivu pojedinačno za svaku lokaciju.

Minimalna cijena zakupa, odnosno zakupnina/naknada za korišćenje morskog dobra uvećava se za iznos PDV-a.

Minimalna cijena za svaku lokaciju obračunava se na godišnjem/sezonskom nivou saglasno Izmjenama i dopunama Cjenovnika početnih naknada koji je donijelo Javno preduzeće za upravljanje morskim dobrom Crne Gore broj 0203-4581/5-1 od 12.12.2024.godine, na koji je Vlada Crne Gore dala saglasnost. Minimalna cijena se odnosi na kalendarsku godinu bez obzira kad je ugovor zaključen.

Ugovorena naknada uvećava se za godišnju stopu inflacije koju objavljuje Uprava za statistiku - Monstat, te će Javno preduzeće isto fakturisati Korisniku na godišnjem nivou u skladu sa ovim Javnim pozivom i Ugovorom.

Zakupnina/naknada za korišćenje morskog dobra plaća se u cjelini u momentu zaključenja ugovora ili u najviše 3 (tri) rate od kojih prva rata dospijeva u momentu zaključenja ugovora, uz obavezu izabranog ponudača da u momentu zaključenja ugovora dostavi Jav nom preduzeću originalnu, bezuslovnu i naplativu na prvi poziv bankarsku garanciju za plaćanje preostalog iznosa godišnje zakupnine, koji je uvećan za iznos PDV-a.

3.3. Vrijeme zakupa

Ugovori se zaključuju za period od 4 (četiri) godine, odnosno od dana zaključenja ugovora do 31.12. 2028.godine, pod uslovom da je korisnik/zakupac izvršio obaveze predvidene ugovorom i da ugovor nije jednostrano ili sporazumno raskinut. Korisnik zaključuj e Ugovor nakon sprovedenog Javnog poziva, a na godišnjem nivou do isteka trajanja ugovora, dužan je da pribavi potvrdu od Javnog preduzeća kojom će se utvrditi da je izvršio uplatu naknade za korišćenje morskog dobra za tekuću godinu, te će na osnovu takve potvrde pribavljati rješenje za rad kod nadležnih organa.

Ukoliko tokom trajanja ugovora dode do privođenja prostora trajnoj namjeni koja podrazumijeva izgradnju hotela visoke kategorije (hoteli kategorije 5* ili 4*) u neposrednom zaleđu, odnosno realizaciju planskog dokumenta na drugi način, koja realizacija isključuje korišćenje morskog dobra u skladu sa ugovorom, odnosno ukoliko dođe do planiranja hotelskog kupališta, u slučaju promjene svojinskih prava na kat.parcelama na kojima je planirana lokacija na način da iste više nisu u režimu državne svojine, kao i u slučaju da sudskom odlukom bude poništena odluka i u konačnom riješeno u korist drugog ponuđača po javnom pozivu za tu lokaciju, ugovor će se raskinuti i zakupac nema pravo da trażi povraćaj do tada uloženih sredstava.

IV Uslovi za ponuđača

4.1. Ponuđač može biti domaće ili strano fizičko lice, privredno društvo, pravno lice ili preduzetnik pojedinačno ili kao grupa ponuđača u zajedničkoj ponudi, konzorcijum koji ispunjavaju uslove iz Javnog poziva.

4.2 Članovi zajedničke ponude moraju u ponudi dostaviti ugovor o konzorcijumu, u kojem će biti navedeno ko je nosilac zajedničke ponude i njegova ovlašćenja. Svi članovi zajedničke ponude dužni su da dostave tražene dokaze i dokažu ispunjenost uslova Javnog p oziva, izuzev Garancije ponude koja treba da glasi na nosioca konzorcijuma.

4.3 Posebni uslovi za ponuđače za zakup terase

Pravo učešća na javnom pozivu za zakup privremene lokacije za postavljanje ugostiteljske terase imaju vlasnici/zakupci stalnog ugostiteljskog objekta, koji posjeduje uredno odobrenje za rad, koji se nalazi na:

Petak, 4. jul 2025.

1) na kat.parcelama koje se graniče sa kat.parcelom na kojoj je planirana privremena lokacija za postavljanje ugostiteljske terase 2) ukoliko nema ponuđača (ili im je ponuda neispravna) sa objektom na kat. parcelama koje se graniče sa kat.parcelom na kojoj je planirana privremena lokacija za postavljanje ugostiteljske terase, onda pravo učešća imaju vlasnici ili zakupci objekata čiji se objekti nalaze iznad kat.parcele na kojoj je planirana privremena lokacija za postavljanje ugostiteljske terase, ali u granicama (dijelom ili u cjelini) privremene lokacije za postavljanje ugostiteljske terase, a dijeli ih šetalište, put, ili druga javna površina 3) ukoliko nema ponuđača (ili im je ponuda neispravna) sa objektom na području opisanom pod tačkom 2, onda pravo učešća imaju i vlasnici/zakupci ugostiteljskih objekata koji se nalaze na kat.parcelama koje se graniče sa šetalištem, putem ili drugom javnom površinom, a koji objekti ne mogu biti udaljeni od privremene lokacije na kojoj je planirana ugostiteljska terasa više od 30m vazdušnom linijom

Ispunjenje prvog uslova isključuje učešće ponuđača koji ispunjavaju drugi i treći uslov, te ispunjenje drugog uslova isključuje učešće ponuđača koji ispunjavaju treći uslov.

Vlasnik-zakupac poslovnog prostora može konkurisati za jednu terasu, a izuzetno, u ponovljenom postupku i za više terasa ukoliko po prvom javnom pozivu ne bude bilo zainteresovanih lica.

4.4 Tražene uslove Ponuđač je dužan da ispuni u momentu podnošenja ponude.

V Sadržaj ponude

5.1 Ponuda obavezno sadrži:

Podatke o ponuđaču i dokaze o podobnosti ponuđača

FIZIČKA LICA:

1. Obrazac A Javnog preduzeća koji sadrži: Ime i prezime ponuđača sa adresom prebivališta, odnosno boravišta i brojem kontakt telefona, ponuđenu cijenu, Izjavu o prihvatanju svih uslova i obaveza iz Javnog poziva i tenderske dokumentacije, kao i izjavu-saglasnost da se lični podaci obrađuju u postupku

2. fotokopija lične karte ili pasoša sa jedinstvenim matičnim brojem

potvrda organa uprave nadležnog za naplatu poreskih prihoda Crne Gore (Poreska uprava Crne Gore) kojom se potvrđuje da je ponuđač na dan izdavanja potvrde izmirio sve dospjele obaveze po osnovu poreza i doprinosa, ili mu je odobren reprogram poreskog potraživanja koji uredno izmiruje, koja ne smije biti starija od 60 dana od dana predaje ponude, original ili ovjerena fotokopija

Ukoliko je ponuđač strani državljanin potrebno je da dostavi uvjerenje nadležnog organa za vođenje kaznene evidencije iz matične zemlje kojim se potvrđuje da fizičko lice nije pravosnažno osuđivano za neko od krivičnih djela: kriminalnog udruživanja, stvar anja kriminalne organizacije, davanje mita, primanje mita, utaja poreza i doprinosa, prevare, pranja novca, organizovanog kriminala sa elementima korupcije, prevedeno na crnogorski jezik i ovjereno od strane sudskog tumača, ne starije od 6 mjeseci prije dana predaje ponude, original ili ovjerena fotokopija

5. Originalnu bankarsku garanciju ponude koja mora biti bezuslovna, „bez prigovora“ i naplativa na prvi poziv sa rokom vażenja minimum 120 dana od dana otvaranja ponuda.

U postupcima prikupljanja ponuda (tender) iznos bankarske garancije ne može biti manji od visine početne (minimalne) cijene zakupa.

Pribavljanje uvjerenja nadležnog organa za vođenje kaznene evidencije kojim se potvrđuje da domaće fizičko lice nije pravosnažno osuđivano za neko od krivičnih djela: kriminalnog udruživanja, stvaranja kriminalne organizacije, davanje mita, primanje mita, utaja poreza i doprinosa, prevare, pranja novca, organizovanog kriminala sa elementima korupcije vršiće Javno preduzeće za upravljanje morskim dobrom Crne Gore i predmetnim uvjerenjem dokazuje se podobnost fizičkog lica kao ponuđača. Ukoliko se fizičko lic e nalazi u kaznenoj evidenciji za neko od

prednje pobrojanih krivičnih djela, njegova ponuda smatraće se neispravnom i neće biti predmet vrednovanja.

PRIVREDNA DRUŠTVA, PRAVNA LICA I PREDUZETNICI:

Obrazac A Javnog preduzeća koji sadrži: Naziv i adresu sjedišta, ponuđenu cijenu, Izjavu o prihvatanju svih uslova i obaveza iz Javnog poziva i tenderske dokumentacije, kao i izjavu -saglasnost da se lični podaci obrađuju u postupku

Dokaz o registraciji (Izvod iz CRPS sa podacima o ovlašćenim licima ponuđača) original ili ovjerena fotokopija, ne stariji od 6 mjeseci od dana predaje ponude

(ukoliko je ponuđač strano privredno društvo, pravno lice ili preduzetnik potrebno je dostaviti dokumentaciju izdatu od nadležnog organa iz države u kojoj je osnovano to lice, i to prevedenu na crnogorski jezik, ovjerenu od strane sudskog tumača), original ili ovjerena fotokopija, ne stariji od 6 mjeseci od dana predaje ponude

Rješenje o PIB pravnog lica/preduzetnika, original ili ovjerena fotokopija

Rješenje o registraciji PDV-a, ukoliko je ponudač obveznik PDV-a, ukoliko ponudač nije obveznik PDV -a dużan je da dostavi potvrdu organa uprave nadležnog za naplatu poreskih prihoda Crne Gore (Poreska uprava Crne Gore) da ponuđač nije obveznik PDV-a, original ili ovjerena fotokopija

Uvjerenje nadležnog organa za vođenje kaznene evidencije kojim se potvrđuje da privredno društvo, pravno lice ili preduzetnik, kao i izvršni direktor, direktor privrednog društva ili drugog pravnog lica (ortaci u ortačkom društvu), nije pravosnažno osuđivan za neko od krivičnih djela: kriminalnog udruživanja, stvaranja kriminalne organizacije, davanje mita, primanje mita, davanje mita u privrednom poslovanju, primanje mita u privrednom poslovanju, utaja poreza i doprinosa, prevare, pranja novca, organizovanog kriminala sa elementima korupcije, ne starije od 6 mjeseci prije dana predaje ponude, original ili ovjerena fotokopija (ukoliko je ponudač strano privredno duštvo, pravno lice ili preduzetnik potrebno je dostaviti uvjerenje iz matične zemlje, prevedeno na crnogorski jezik i ovjereno od strane sudskog tumača), ne starije od 6 mjeseci prije dana predaje ponude, original ili ovjerena fotokopija

Originalnu bankarsku garanciju ponude koja mora biti bezuslovna, „bez prigovora“ i naplativa na prvi poziv sa rokom vażenja minimum 120 dana od dana otvaranja ponuda.

U postupcima prikupljanja ponuda (tender) iznos bankarske garancije ne može biti manji od visine početne (minimalne) cijene zakupa.

5.2 Ponuđač za zakup terase dužan je da u ponudi dostavi i:

-Važeće Rješenje nadleżnog organa lokalne uprave za rad stalnog ugostiteljskog objekta

-Dokaz o vlasništvu ugostiteljskog objekta iIi Ugovor o zakupu ugostiteljskog objekta ukoliko je ponudač zakupac ugostiteljskog objekta -sve u originalu ili ovjerenoj fotokopiji

5.3 Ponude se dostavljaju na Crnogorskom jeziku

VI Kriterijumi za izbor najpovoljnijeg ponuđača

6.1. Rangiranje i ocjena ispravnih i prihvatljivih ponuda vrši se prema sledećim kriterijumima:

(A)PONUDENI IZNOS GODIŚNJE ZAKUPNINE/NAKNADE ZA

KORIŠĆENJE MORSKOG DOBRA

(B)REFERENCE

UKUPNO

Y=A+B

75 BODOVA

25 BODOVA

100 BODOVA

Za kriterijum ponuđeni iznos godišnje zakupnine/naknade za korišćenje morskog dobra, bodovanje će biti obavljeno na sledeći način: Ponuda sa najvišom ponuđenom zakupninom dobiće maksimalni broj bodova za ovaj kriterijum, a ostale ponude dobijaju proporcionalan broj bodova po formuli:

A= (A1/Amax) x 75, pri čemu je:

A-Broj poena dodijeljen Ponuđaču po osnovu kriterijuma ponuđena cijena

A1 – Ponuđena naknada od strane Ponuđača čija se Ponuda ocjenjuje

Amax – maksimalna naknada ponuđena na tenderu za predmetnu lokaciju

Po osnovu referenci boduju se : ponude dosadašnjih/ranijih zakupaca lokacija na koje se ponuda odnosi. Reference se vrednuju samo za lokaciju koju je ponudač prethodno koristio, a ne za druge lokacije koje su predmet javnog poziva.

Reference se neće vrednovati u slučaju da je zakupac odustao od ugovora tokm perioda korišćenja.

Po osnovu referenci boduju se ponude prema sljedećem podkriterijumu: 1) Zaključen Ugovor o korišćenju morskog dobra, Aneksi ugovora, i/ili izdata potvrda u smislu tačke 3.3, za 2019, 2020, 2021, 2022 i 2023.godinu. ....... 25 bodova (5 bodova po godini)

Ostvarenost kriterijuma reference, Ponuđač nije dužan da dokaže, obzirom da se evidencija o zaključenim Ugovorima, Aneksima, te potvrdama vodi kod Javnog preduzeća, te će ostvarenost istog provjeravati Komisija.

Za javne pozive koji se budu realizovali tokom narednih godina nakon 2025.godine, u skladu sa važenjem Programa, referentne godine za ocjenu dokaza su 5 godina koje prethode godini u kojoj se vrši objava tog javnog poziva (osim 2024.godine koja neće biti referentna godina).

6.2 Ukupan broj bodova je zbir bodova po oba kriterijuma Y= A+B VII Sprovođenje postupka

7.1 Javni poziv se objavljuje na internet stranici www.morskodobro.me i u jednom dnevnom štampanom mediju koji se izdaje i distribuira na cijeloj teritoriji Cme Gore, sa kojim Javno preduzeće u toku te godine ima zaključen ugovor.

Na internet stranici www.morskodobro.me objavljuju se i Amandmani, eventualna pojašnjenja tenderske dokumentacije, obavještenja, i zaključeni ugovori.

7.2 Ponuđač sačinjava i podnosi ponudu u skladu sa Javnim pozivom i tenderskom dokumentacijom. Rok važenja ponuda je 120 dana od dana javnog otvaranja.

7.3 Ponuđač može u roku za dostavljanje ponuda, da istu mijenja ili da u pisanoj formi odustane od ponude.

7.4 Promjenu ponude ili odustajanje od ponude ponudač dostavlja na isti način kao i ponudu. Ponudač može odustati od ponude, bez aktiviranja priložene garancije ponude, najkasnije do roka (dan, vrijeme, sat) određenog javnim pozivom za predaju ponude na arhiv i Javnog preduzeća. U slučaju odustanka od ponude prije isteka roka određenog za dostavljanje ponude ista se vraća ponudaču neotvorena.

7.5 Ponude se dostavljaju u roku određenom Javnim pozivom u zatvorenim kovertama neposrednom predajom na arhivi Javnog preduzeća. Ponude koje su primljene nakon isteka Javnim pozivom određenog roka odbijaju se kao neblagovremene i vraćaju se neotvorene ponudaču, konačnom odlukom o izboru najpovoljnije ponude.

Ponude koje su primljene nakon isteka Javnim pozivom određenog roka odbijaju se kao neblagovremene i vraćaju se neotvorene ponudaču, konačnom odlukom o izboru najpovoljnije ponude. Ponude fizičkih ili pravnih lica odbijaju se kao neprihvatljive i neće biti predmet vrednovanja, ukoliko je: - sa ponuđačem (ranijim korisnikom) Javno preduzeće jednostrano raskinulo ugovor zbog teže povrede ugovorne obaveze 7.6 Postupak davanja u zakup sprovode Komisije koje imenuje Direktor Javnog preduzeća. Tenderska komisija u postupku prikupljanja ponuda vrši preuzimanje ponuda sa arhive Javnog preduzeća, javno otvaranje ponuda,

Petak, 4. jul 2025.

rangiranje ponuda za koje ocijeni da su u skladu sa javnim pozivom, formalno ispravne, odnosno da sadrże sve dokaze, koji su trażeni tekstom javnog poziva i koje su ukupno prihvatljive, utvrđuje rang listu, sačinjava zapisnike o otvaranju i ocjeni i vrednovanju i donosi odluku o glavnoj stvari.

7.7 Nezatvorene (neuredne) ponude odbijaju se kao neispravne i u stanju u kojem su uručene biće vraćene ponuđaču, nakon okončanja postupka. Neispravna je ponuda koja nije u skladu sa uslovima Javnog poziva.

7.8 Odluka Tenderske komsije se dostavlja na adresu koju je ponudač označio u ponudi ili neposrednim uručenjem na Arhivi Javnog preduzeća.

U slučaju da Odluka i/ili ostali podnesci ne budu uručeni na adresu označenu u ponudi ponudača, isto će biti postavljeno na oglasnoj tabli i internet stranici Javnog preduzeća www.morskodobro.me. Istekom roka definisanog zakonom od dana oglašavanja smatraće se da je lice uredno obaviješteno, nakon čega će teći rokovi za sprovođenje daljih radnji u postupku.

VIII Tenderska dokumentacija

Na tenderu mogu učestvovati isključivo ponudači koji otkupe tendersku dokumentaciju. Zainteresovani ponudači ili njihovi ovlaśćeni predstavnici mogu preuzeti tendersku dokumentaciju sa sajta Javnog preduzeća ili neposredno u prostorijama Javnog preduzeća. Otkup tenderske dokumentacije se dokazuje originalnom uplatnicom koja mora biti sastavni dio ponude, uvezana sa ostalim djelovima ponude. Ponuda koja ne sadrži dokaz o otkupu dokumentacije neispravna je i neće biti predmet vrednovanja.

Cijena tenderske dokumentacije iznosi 100.00 eura a uplata se vrši na žiro račun broj 520-3172-65 kod Hipotekarne banke sa naznakom „otkup tenderske dokumentacije za lokaciju broj _______“

Tenderska dokumentacija sadrži:

• Nacrt Ugovora o korišćenju morskog dobra,

• Obrazac A iz tenderske dokumentacije, koja sadrži Izjavu o prihvatanju svih uslova iz javnog poziva, Nacrta ugovora i tenderske dokumentacije i Izjavu kojom ponudač izražava pristanak da se njegovi lični podaci obraduju radi učešća u javnom pozivu, podatke o ponudaču te finansijski dio ponude,

• Nacrt opštih uslova za postavljanje privremenih objekata IX Način, vrijeme i mjesto podnošenja ponuda

Ponudač je dużan da ponudu pripremi kao jedinstvenu cjelinu osim bankarske garancije koja ne mora biti uvezana.

Ponuda mora biti povezana jednim jemstvenikom tako da se ne mogu naknadno ubacivati, odstranjivati ili zamjenjivati pojedinačni listovi, a da se pri tome ne ošteti list ponude.

Ponuda sadržaja zahtijevanog Javnim pozivom dostavlja se u odgovarajućem zatvorenom omotu (koverti) na način da se prilikom otvaranja ponude może sa sigurnošću utvrditi da se prvi put otvara. Na omotu ponude navodi se: naziv/ime i prezime ponuđača, broj javnog poziva, broj lokacije iz javnog poziva za koju se dostavlja i na koju se odnosi ponuda i to tekst: „PONUDA PO JAVNOM POZIVU BR._________“, „LOKACIJA POD REDNIM BROJEM _______ IZ JAVNOG POZIVA“. Ponude se dostavljaju neposrednom predajom na arhivi Javnog preduzeća svakog radnog dana od 08:00 do 16:00 časova (sa pauzom od 11:30 -12:00 časova), od dana objavljivanja ovog poziva, za sve lokacije iz ovog javnog poziva (od rednog broja 1.1 zaključno sa rednim brojem 2.2) najkasnije do 24.07.2025 godine do 11:00 časova.

X Mjesto i datum otvaranja ponuda Javno otvaranje kojem mogu prisustvovati ponuđači, pojedinačno za svaku lokaciju održaće se dana 24.07.2025. godine u 14:00 časova i to Sali na I spratu poslovne zgrade Javnog preduzeća.

XI Zaključenje ugovora Učesnici na tenderu irmaju pravo prigovora na odluku Komisije u roku od osam dana od dana prijema Odluke o glavnoj stvari.

Odluka drugostepene komisije formirane za odlučivanje po prigovoru je konačna.

Najpovoljniji ponuđač je dužan da u roku od 10 dana od dana prijema pisanog poziva na zaključenje ugovora, zaključi Ugovor o zakupu privremene lokacije.

U slučaju da prvorangirani ponudač odustane od zakupa, odnosno ukoliko ne potpiše ugovor u predviđenom roku aktiviraće se njegova garancija ponude, a Javno preduzeće ima pravo da zaključi ugovor o zakupu predmetne lokacije sa drugim ponuđačem, u skladu sa plasmanom ponuda iz odluke kod tenderskog postupka.

Ponuđači koji nisu izabrani kao najpovoljniji mogu da preuzmu bankarske garancije ponude u roku ne kraćem od 8 (osam) dana od dana zaključenja ugovora sa najpovoljnijim ponudačem.

U slučaju jednakog broja bodova svih ponuđača, tender će se proglasiti neuspjelim za tu lokaciju i biće sproveden ponovljeni javni poziv.

U slučaju odustanka ili odbijanja svih rangiranih ponudaća da potpišu ugovor, Javno preduzeće će aktivirati bankarske garancije svim ponuđačima i proglasiti tender neuspjelim.

XII Javni poziv objavljuje se dnevnom listu „Pobjeda“ i na internet stranici Javnog preduzeća www.morskodobro.me.

XIII Sve potrebne informacije mogu se dobiti na brojeve telefona 033 452709 - Služba za ustupanje na korišćenje morskog dobra i upravljanje lukama.

Petak, 4. jul 2025.

Dnevni list

Elektronska pošta: desk@pobjeda.me

Direktor i glavni i odgovorni urednik:

NENAD ZEČEVIĆ

Zamjenica izvršnog

direktora: MILENA GOLUBOVIĆ

Direktorica marketinga: ŽELJKA RADULOVIĆ

REDAKCIJSKI

KOLEGI JUM

Zamjenice glavnog i odgovornog urednika

RADMILA USKOKOVIĆ-IVANOVIĆ

MARI JA JOVIĆEVIĆ

Pomoćnici glavnog i odgovornog urednika

đURđICA ĆORIĆ politika

SRđAN POPOVIĆ ekonomija

JELENA MARtINOVIĆ društvo

JOVAN NIKItOVIĆ kultura

DRAGICA šAKOVIĆ crnom gorom

Urednici

ANA RAIČKOVIĆ crna hronika

NIKOLA SEKULIĆ hronika podgorice

JOVAN tERZIĆ arena

SLOBODAN ČUKIĆ feljton i arhiv

MARKO MILOšEVIĆ dizajn

DRAGAN MIJAtOVIĆ fotografija

LOGOtIP POBJEDE

Miloš Milošević i Nikola Latković (2019), inspiracija Anton Lukateli (1944)

PORtAL POBJEDE

Urednik

BOJAN đURIšIĆ Zamjenica urednika

ANA POPOVIĆ

OBJEKtIV

Urednica

MARIJA IVANOVIĆ-NIKIČEVIĆ

tELEFON

020/409-520 redAkcijA

020/409-536 MArketiNg

020/202-455 ogLAsN o

Naziv osnivača: Društvo sa ograničenom odgovornošću za proizvodnju, promet i usluge, export-import „Nova Pobjeda“ - Podgorica Adresa sjedišta medija: 19. decembar br. 5 PIB: 03022480

Vlasnička struktura „Nove Pobjede“ - 100% udjela „Media-Nea“ D.O.O. Podgorica

Vlasnička struktura

„Media-Nea“ - 99,99% udjela First Financial Holdings sjedište „Media Nea“: Ul. 19. decembra br. 5, PiB „Media Nea“: 02842777

Vlasnička struktura „First Financial Holdings“ - 100% udjela Petros Stathis sjedište „First Financial Holdings“: Ul. Ulcinjska br. 3 PiB „First Financial Holdings“: 02628295

Više o vlasničkoj strukturi: pobjeda.me/p/impressum

Broj žiro računa „Universal capital Bank“: 560-822-77

Tiraž: 3.500

Poslovni broj: Iv 2365/25

Javni izvršitelj Ana Nikić Petričević iz Bara, ul. Rista Lekića I-26, u pravnoj stvari

izvršnog povjerioca DOO „Vodovod i kanalizacija“ Bar, Branka Čalovića 2, PIB 02054779, protiv izvršnog dužnika FURUNDŽIĆ ALEKSANDAR, MILA ČAKALOVIĆA BR.44, SUTOMORE, Bar, radi naplate novčanog potraživanja, vr.sp. 147,59 eura, dana 03.07.2025. godine, JAVNO OBJAVLJUJE

Da se izvršni dužnik FURUNDŽIĆ ALEKSANDAR iz Bara, u roku od 3 dana obrati ovom javnom izvršitelju kako bi se istom uručilo rješenje o izvršenju Iv.br. 2365/25 od 10.06.2025. godine rješenje o troškovima od 03.07.2025. godine.

Ukoliko se izvršni dužnik ne javi ovom izvršitelju u ostavljenom roku, smatraće se da je ovim objavljivanjem izvršeno uredno dostavljanje gore navedenog pismena, te će isti snositi negativne posljedice koje mogu nastati. Dostavljanje se smatra izvršenim nakon isteka roka od osam dana od dana isticanja pismena na oglasnoj tabli suda, ukoliko je prethodno izvršeno objavljivanje u dnevnom štampanom mediju, shodno čl. 5 Zakona o izmjenama i dopunama ZIO-a, a u vezi sa čl. 45 ZIO.

JAVNI IZVRŠITELJ Ana Nikić Petričević, s.r

Javni izvršitelj: MARKO ĐAKOVIĆ Herceg Novi, ul. Sava Ilića (zgrada tržnog centra „Zevs”) poslovni broj Iv.br.366/2025

U pravnoj stvari izvršnog povjerioca D.O.O „ŠIMSIC-MONTMILK”, Lazine bb, Danilovgrad, PIB: 02271176. koga zastupa punomoćnik advokat Rusmin R.Nikočević, ul. Jovana Tomaševića br.23/1, Podgorica. protiv izvršnog dužnika LUNA - PEK D.O.O, Bijela bb, Herceg Novi, PIB: 03194124, U skladu sa Čl.7. 45. ZlO-a, donio je ZAKLJUČAK

DOSTAVLJANJE JAVNIM OBJAVLJIVANJEM

U izvršnom postupku u predmetu Iv.br.366/2025 izvršnom dužniku nije bilo moguće dostaviti rješenje o izvršenju Iv.br.366/2025 od 09.06.2025.godine. Izvršnom dužniku sa poslednjom poznatom adresom Herceg Novi, ul. Bijela bb, vrši se dostavljanje pismena Javnim objavljivanjem. Poziva se izvršni dužnik, da se u roku ad 5 dana, po ovom objavljivanju obrati Javnom izvršitelju radi preuzimanja navedenog pismena. Objavljivanjem se smatra da je uredno izvršeno dostavljanje rješenja o izvršenju, a negativne posledice koje mogu nastati snosiĆe sama stranka. Ovo objavljivanje izvršite se u dnevnom listu „Nova Pobjeda” na oglasnoj tabli nadležnog suda a navedena dokumentacija smatra se uredno dostavljenom istekom roka od osam dana od dana isticanja pimena na oglasnoj tabli nadležnog suda, ukoliko je prethodno izvršeno objavljivanje u dnevnom štampanom mediju, protiv ovog zaključka nije dozvoljen prigovor, Čl.8. ZlO-a Herceg Novi, 03.07.2025. godine

JAVNI IZVRŠITELJ MARKO ĐAKOVIĆ

Na osnovu člana 24, a u vezi člana 28 Zakona o procjeni uticaja na životnu sredinu („Sl. list CG“, br. 75/18), Sekretarijat za uređenje prostora i zaštitu životne sredine Prijestonice Cetinje

OBAVJEŠTAVA zainteresovanu javnost

da je nosiocu projekta, „MONTSTATE“ d.o.o. Cetinje, donijeto

Rješenje broj: 05-322/25-UPI-37/4 od 02.07.2025. godine, kojim je data saglasnost na Elaborat procjene uticaja na životnu sredinu za projekat „Pogon za preradu mesa i mesnih prerađevina“, na katastarskim parcelama broj 1057/6, 1059/3, 1058/4 i 1057/8 K.O. Konak, Prijestonica Cetinje.

Rješenjem o davanju saglasnosti utvrđena je obaveza Nosiocu projekta da realizuje sve mjere zaštite životne sredine date Inoviranim elaboratom.

Poslovni broj: Iv 2332/25 Javni izvršitelj Ana Nikić Petričević iz Bara, ul. Rista Lekića I-26, u pravnoj stvari izvršnog povjerioca DOO „Komunalne djelatnosti“ Bar, Bulevar revolucije bb, kula A, PIB 02002752, koga zastupa punomoćnik Vanja Mugoša, advokat iz Podgorice, protiv izvršnog dužnika Penzina Evgeniya Aleksandrovna, PEČURICE, NIŠICE YOUR HOME ST. ZGR. C/2761, Bar, radi naplate novčanog potraživanja, vr.sp. 439,01 eura, dana 03.07.2025. godine, JAVNO OBJAVLJUJE

Da se izvršni dužnik Penzina Evgeniya Aleksandrovna iz Bara u roku od 3 dana obrati ovom javnom izvršitelju kako bi se istom uručilo rješenje o izvršenju Iv.br. 2332/25 od 04.06.2025. godine. Ukoliko se izvršni dužnik ne javi ovom izvršitelju u ostavljenom roku, smatraće se da je ovim objavljivanjem izvršeno uredno dostavljanje gore navedenog pismena, te će isti snositi negativne posljedice koje mogu nastati. Dostavljanje se smatra izvršenim nakon isteka roka od osam dana od dana isticanja pismena na oglasnoj tabli suda, ukoliko je prethodno izvršeno objavljivanje u dnevnom štampanom mediju, shodno čl. 5 Zakona o izmjenama i dopunama ZIO-a, a u vezi sa čl. 45 ZIO.

JAVNI IZVRŠITELJ Ana Nikić Petričević, s.r

Poslovni broj: Iv 2359/25

Javni izvršitelj Ana Nikić Petričević iz Bara, ul. Rista Lekića I-26, u pravnoj stvari izvršnog povjerioca DOO „Vodovod i kanalizacija“ Bar, Branka Čalovića 2, PIB 02054779, protiv izvršnog dužnika GAČEVIĆ SEAD, OBALA IVA NOVAKOVIĆA BB., SUTOMORE, Bar, radi naplate novčanog potraživanja, vr.sp. 180,71 eura, dana 03.07.2025. godine,

JAVNO OBJAVLJUJE

Da se izvršni dužnik GAČEVIĆ SEAD iz Bara, u roku od 3 dana obrati ovom javnom izvršitelju kako bi se istom uručilo rješenje o izvršenju Iv.br. 2359/25 od 10.06.2025. godine rješenje o troškovima od 03.07.2025. godine.

Poslovni broj: I.br.1859/15 Javni izvršitelj Maja Ajković iz Nikšića, Ul. Novaka Ramova br.3, u pravnoj stvari izvršnog povjerioca

PRVA BANKA CG osnovana 1901.godine AD Podgorica, Bul. Svetog Petra Cetinjskog br.141, protiv izvršnog dužnika Pešalj Dragoljuba iz Nikšića, Studenca bb, radi naplate novčanog potraživanja, vr.sp. 47.827,97 eura, na osnovu izvršne isprave –presude Osnovnog suda u Nikšiću pod

P.br.1682/10 od 05.12.2011.godine, dana 03.07.2025.godine, u smislu člana 45 ZIO-a, donio je odluku o

DOSTAVLJANJU JAVNIM OBJAVLJIVANJEM

Izvršnom dužniku Pešalj Dragoljubu iz Nikšića, Studenca bb, vrši se dostavljanje Zapisnika o LXX prodaji nepokretnosti I.br.1859/15 od 03.07.2025.god, Zaključka o LXXI prodaji nepokretnosti I.br.1859/15 od 03.07.2025.god.

Izvršni dužnik Pešalj Dragoljub iz Nikšića se može obratiti javnom izvršitelju Maji Ajković na adresu ul. Novaka Ramova br.3 u Nikšiću i to u roku od 5 dana od dana poslednjeg objavljivanja oglasa, radi podizanja Zapisnika o LXX prodaji nepokretnosti I.br.1859/15 od 03.07.2025.god, i Zaključka o LXXI prodaji nepokretnosti I.br.1859/15 od 03.07.2025.god. Upozorava se izvršni dužnik Pešalj Dragoljub iz Nikšića da se ovakav način dostave smatra urednim i da će negativne posledice koje mogu nastati ovakvim načinom dostavljanja snositi sama stranka, odnosno izvršni dužnik. Dostavljanje se smatra izvršenim nakon isteka roka od osam dana od dana isticanja pismena na oglasnoj tabli suda, ukoliko je prethodno izvršeno dostavljanje u dnevnom štampanom mediju. Nikšić, 03.07.2025.godine. JAVNI IZVRŠITELJ Maja Ajković

AD “Higijena” Podgorica, prikuplja ponude za usluge revizije finansijskih iskaza i izbor revizora Društva za 2025. godinu. Ponude dostaviti zaključno sa 25.07.2025. godine. e-mail: higijena@t-com.me

Potrebni vozači B i C kategorije, radno iskustvo 2 godine.

069/032-380

Cjenovnik čitulja

OGLASNO (do 21h)

tel: 020 202 455

viber: 068 034 555

e-mail: oglasno@pobjeda.me

REDAKCIJA (poslije 21h)

tel: 020 409 520

e-mail: desk@pobjeda.me

1/2 do 320 riječi (5 slika), do 140 riječi (10 slika)

1/1 do 470 riječi (1 slika), do 380 riječi (4 slike) do 270 riječi (8 slika), do 120 riječi (12 slika)

U slučaju objavljivanja simbola, broj riječi se umanjuje za 20. Prostor 1/36 ne može da sadrži simbol.

сахрана на гробљу под Требјесом. ОЖАЛОШЋЕНИ:

супруг ВУКАДИН, син ДАРКО, кћерка ТАЊА, сестре

СТАНА и БРАНКА, ђевери ВОЈИМИР-ВОЈО, ВЛАСТИМИР-ВАСО и ВУЧЕТА, заова ВУКИЦА, јетрве СНЕЖАНА, ДУБРАВКА и СЛАВИЦА, сестрићи, сестричне, браћа и сестре од стричева, тетака и ујака и остала многобројна родбина ПАВЛОВИЋ и ПАВЛИЋЕВИЋ

Tužnim srcem javljamo braći, rođacima, kumovima i prijateljima da je 3. jula 2025. nakon duge i teške bolesti, u 69. godini preminuo naš voljeni

ŽARKO-ŚOBOTA Novaka POPOVIĆ

Saučešće primamo u gradskoj kapeli u Danilovgradu, 4. jula od 10 do 15 časova i 5. jula od 10 do 14 časova, nakon čega će se obaviti sahrana u 15 časova na seoskom groblju Mala Zagreda. Cvijeće i vijenci se ne prilažu.

ОŽАLОŠĆЕNI: supruga LIDIJA, šćeri IVANA, TIJANA, MARIJA i VANJA, sestra RADMILA, brat MILOŠ, snaha NADA, bratanići NOVAK i ALEKSA, bratanična ANA, sestrić ACIKA, sestrična DANIJELA, unuci i unuke, braća i sestre od stričeva, tetaka, ujaka kao i mnogobrojna rodbina POPOVIĆ i BURIĆ

Tužnim srcem obavještavamo rođake, prijatelje, kumove, komšije i poznanike da je naš voljeni

iznenada preminuo 1. јulа 2025. u 71. godini Saučešće primamo u kapeli pod Bijelom Gorom 2. jula od 16 do 22 časa i 3. jula od 10 do 16 časova kada će se i obaviti sahrana na groblju pod Meterizima.

OŽALOŠĆENI: supruga SONJA, sin PREDRAG, ćerka VIOLETA, brat BRANISLAV, sestre RAJKA i BRANKA, snahe GORDANA i DRAGICA, zet HASAN, unučad, bratanići i bratanične, sestrići i sestrične i ostala mnogobrojna rodbina VUKOVIĆ, TODOROVIĆ i KARAĐINOVIĆ

RADOVAN Dušana VUKOVIĆ

S tugom i žalosti obavještavamo vas da je tragično stradala u 78. godini

SMILJA Ilije ERAKOVIĆ

Saučešće primamo u kapeli u Spužu dana 3. jula od 12 do 20 časova i 4. jula od 10 do 14 časova. Sahrana će se obaviti na groblju Gornji Martinići u 15 časova.

ОŽАLОŠĆЕNI: suprug ILIJA, sinovi DUŠAN, STANKO, MIRKO, kćeri DUŠANKA, STANA, MIRA, NEDA, braća KRSTO, MIHAILO, GOJKO, NIKOLA, sestra IKA, snahe SVETLANA i ŽELJKA unučad, praunučad i ostala porodica

Posljednji pozdrav

SAVU MARKOVIĆU

PERO, GAGA, SANČO, ISKO, TOĆI, ĆIRO i SLAVKO

Posljednji pozdrav dragom drugu i kolegi

SAVU MARKOVIĆU

Dragi Savo, nemamo riječi kojima bismo mogli opisati tugu koju osjećamo zbog tvog preranog odlaska. Svakog dana ćeš nam nedostajati. Beskrajno smo ti zahvalni na svemu.

SINDIKAT MUZIČKE ŠKOLE ,,PETAR II PETROVIĆ NJEGOŠ“ BAR

Posljednji pozdrav mom voljenom kumu

SAVU MARKOVIĆU

MILUTIN ŠOĆ

Posljednje zbogom bratu od tetke

Dragi naš

SAVO Nevenov MARKOVIĆ

Teškog srca danas pišemo posljednji pozdrav tebi. Tužno je što ti se obraćamo ovim povodom. Divili smo se tvom umijeću, radovali tvojim budućim koncertima... U svakom tonu, kompoziciji i koncertu bićeš u našim srcima i dušama tvojih učenika.

MUZIČKA ŠKOLA ,,PETAR II PETROVIĆ NJEGOŠ" BAR

STANIŠIĆU od ŽELJKA i SONJE sa porodicama

Posljednji pozdrav velikom čovjeku, ocu našeg prijatelja

Hvala na svakom razgovoru i osmijehu. Otišao si prerano, ali tvoj duh i snaga ostaće da žive kroz tvog Nikolu. Mi ti obećavamo da ćemo uvijek biti uz njega. Počivaj u miru dobri naš Crni.

MIĆO i MARIJA

ТОМАН Ђуров ЗЕЦ 1942–2025.

Знамо како је било бити дио тебе и са тобом узвишено. Слиједићемо те јер тако осјећамо.

Posljednji pozdrav dragom

SVETU

Počivaj u miru

DRAGAN VUJOVIĆ sa porodicom 122

Posljednji pozdrav mom prijatelju

DRAGOM – CRNOM

STANIŠIĆU DŽIRO

Posljednji pozdrav dragoj prijateljici

DRAGINJI ROVČANIN

Neka tvoja dobra duša počiva u miru i laka ti crna zemlja. SENKA VESKOVIĆ

Otišao je u raj naš voljeni

RADOVAN Dušanov VUKOVIĆ 1955-2025

Dragi naš Rakune, hvala ti za svu pażnju i dobrotu kojom si nas obasipao do zadnjeg dana.

Zauvijek ćeš biti u srcima svih nas Vole te tvoji RADE, VJERA, OGNJEN i TIJANA

Dragoj sestri i tetki VERA PAVLOVIĆ

Počivaj u miru. Sestra BRANKA PETRIČEVIĆ sa porodicom

Posljednji pozdrav

uvaćemo Sonju, a ti uvijek ostaješ sa nama. TANJA i ĐUZEPE

Posljednji pozdrav dragoj sestri i tetki ZORI

S ljubavlju i zahvalnošću čuvamo uspomenu na tvoju dobrotu, toplinu i osmijeh. Zauvijek ćeš ostati u našim srcima. MIJO, ANA i ANDRIJA

na naše drage

VESELINA LJUBICU MARKOVIĆ

Ponosni na vaš častan i pošten život. Od zaborava vas čuvaju

RATKO, SONJA, MILICA i IVAN

Posljednji pozdrav dragoj ZORI

MOMO i DRAGANA

Sjećanje na naše drage roditelje

Sa ljubavlju, poštovanjem i ponosom čuvamo vas od zaborava.

JELENA i JULKA sa porodicama

121

MUSTAFA – MUĆA ĐURĐEVIĆ

Druže moj, bila je čast biti dio tvog života. Putuj sa anđelima i na tom putu pozdravi sve naše voljene. Uspomenu na naše dugogodišnje iskreno prijateljstvo čuvaćemo u svom srcu kao zlatnu amajliju. Hvala za iskren, čestit i pošten odnos prema meni i mojoj porodici. Vječni rahmet tvojoj dobroj duši.

Tvoji DERVIŠEVIĆI: MUNA , EMIL, EDIN i MIRZA sa porodicama 102

Sjećanje

VESELINA LJUBICU

U subotu 5. jula 2025 godine navršava se 40 najbolnijih dana otkad nije sa nama naš voljeni

ANDREJ Aleksandra RASPOPOVIĆ

Obavještavamo rodbinu, kumove i prijatelje da ćemo toga dana u 10 časova posjetiti njegovu vječnu kuću na groblju Gvozden brijeg u Baru

Draga

MILA

Tvoja beskrajna ljubav, snaga i toplina ostaće mojoj porodici i meni u sjećanjima. Sa zahvalnošću, poštovanjem i pijetetom.

NIKOLA PEJOVIĆ

PORODICA

Dana 3. jula 2025. navršilo se godinu dana od smrti

DUŠANKE Vasove VUŠUROVIĆ

Svojim životom i darovanom ljubavlju obavezala nas je na nezaborav.

Vječno zahvalni,

Sinovi BORIS i BONJA, snaha LJILJANA i unučad MILICA, NIKOLA i MAŠA

Sjećanje na naše voljene

MILEVA NIKOLA MOŠTROKOL MOŠTROKOL 4. 7. 2024 – 2025. 29. 8. 2008 – 2025.

Vrijeme prolazi, a uspomene i sjećanja na vas ostaju zauvijek.

Počivajte u zagrljaju vašeg sina Rajka, a mi ćemo vas čuvati od zaborava.

VAŠI NAJMILIJI

Dana 5. jula 2025. godine navršava se četrdeset dana od smrti naše drage majke, babe, prababe

JELENE HELE ĐURANOVIĆ

Zauvijek ćemo te čuvati u našim srcima.

U subotu u 9.30 časova posjetićemo njenu vječnu kuću na groblju Gorević – Martinići.

4. jul 2025.

Dana 10. jula 2025 navršava se tužna godina od kada nije sa nama naš otac, svekar i đed

MILAN Spasojev MITROVIĆ

Zauvijek ćemo pamtiti tvoju snagu, dobrotu i dostojanstvo.

Bio si čovjek čiste savjesti, čvrstog uvjerenja i velikog srca, oslonac porodici, prijatelj onima koji su te znali i stub vrijednosti kakav se rijetko srijeće. Hvala ti za sve što si bio i sve što si nam ostavio u sjećanju, u srcu i načinu koji ćemo nastaviti da živimo. Počivaj pored voljenih sina Rajka i supruge Milke. U nedjelju 6. jula 2025 u 9 časova najuža porodica će posjetiti njegovu vječnu kuću

Tvoji: sin SAŠA, snaha RUŽA, unuke ANJA i MILENA

Porodice ĐURANOVIĆ i LOVRIĆ

Navršava se tužna godina od kada sa nama nije naš voljeni đed

MILAN Spasojev MITROVIĆ

Hvala ti na tome što si uljepšao naše djetinjstvo i stvorio uspomene koje nikada nećemo zaboraviti. Uvijek ćeš imati posebno mjesto u našim srcima

Tvoje unuke ANJA i MILENA

Dana 10. jula 2025. navršiće se četrdeset dana od kada nije sa nama naša

SLAVKA BEBA RASPOPOVIĆ

Današnji dan je trebalo da bude tvoj i naš životni jubilej, 60 godina od kada si sa suprugom Lazarom stvorila svoju porodicu. Radovali smo se tom datumu, vjerujući da ćemo ga proslaviti zajedno. Umjesto toga, otišla si ostavljajući nam najljepša sjećanja na porodičnu ljubav i snagu sa kojom si nas čuvala i okupljala.

Kao dio naših života živjećeš kroz najljepše uspomene koje vrijeme ne može izbrisati.

Dirnuti pažnjom koju ste nam ukazali, ovim putem se zahvaljujemo svima koji su se od naše drage Bebe oprostili sa posebnim emocijama, izražavajući porodici saučešće.

U subotu 5. jula u 9 časova posjetićemo njenu vječnu kuću na groblju Šabov krug u Martinićima.

Tvoji: suprug LAZAR, sinovi BALŠA i DUŠAN sa porodicama

Dana 4. jula 2025. godine navršava se šest mjeseci od smrti našeg

DRAGOLJUBA Dušana MARKOVIĆA

Sjećanje na tvoju plemenitost, tvoj častan život, ljubav i pažnju koju si nam poklanjao, uvijek će živjeti u našim srcima. Ponosni smo što smo te takvog imali. Čuvaćemo uspomenu na tebe i na trenutke koje smo proveli zajedno.

Danas 4. jula navršavaju se dvije godine od kako nas je napustio naš voljeni

MOMČILO MOMO BOŽOVIĆ

Vrijeme prolazi, a tuga i praznina koje si ostavio tvojim odlaskom još uvijek su tu.

Svaki tvoj zagrljaj, tvoj savjet, tvoju riječ čuvamo u srcima, kao najveće blago.

Nedostaješ svakog dana, u mislima si nam i u trenucima tuge, ali i u trenucima radosti, jer si ti dio svega što jesmo.

S ponosom i ljubavlju, Tvoja PORODICA

Pola godine je od kako nas je napuštila majka

Sve je drugačije. Ogromna je praznina u nama i svemu oko nas bez tebe, majko.

Tvoji: VASILJKA i VELIZAR 110

Dana 6. jula 2025. godine navršava se četrdeset dana od kada nas je napustila naša draga MILJA Ištvana POT

Obavještavamo rodbinu, komšije, prijatelje, kumove i drugove da ćemo u nedjelju, 6. jula u 9 časova posjetiti njenu vječnu kuću na groblju Čepurci. OŽALOŠĆENA PORODICA

Dvije godine od tri godine od smrti oca smrti majke

Todora ZAGORKA-ZLATKA Vula ULJAREVIĆ

Istina je teška, tuga velika, boli previše, a riječi premalo da kažemo koliko nam nedostajete.

Vaše ZORICA, SNEŽANA, LJILJANA i BILJANA

MILODARKA Milorada LUKOVAC

Lalo naš, hvala za sve što si uradila za nas. Sjećanje na tebe, tvoju plemenitu dušu, veliko srce i ljubav koju si nam pružala nikad neće nestati. Počivaj u miru i neka te anđeli čuvaju. Umjesto četrdesetodnevnog pomena prilažemo skroman prilog MZ Drušići. Istog dana u 9 časova uža porodica će posjetiti vječnu kuću voljene nam pokojnice.

PORODICA

101

ZORKA

Dana 5. jula 2025. navršava se četrdeset dana otkako nas je napustila naša voljena

VULE