Dnevni list POBJEDA 06.07.2025 by Pobjeda

ANALIZA: Jačanje dominantnih političkih blokova – procrnogorskog i prosrpskog, urušavanje centra i gašenje najmanjih stranaka

Dva „diva“ – DPS i ZBCG gutaju male partije

DPS je preživio prvi udar gubitka vlasti nakon decenija. U drugim državama takvo nešto često je slične partije dovodilo do jednocifrenih procenata podrške. To se kod njih nije desilo, jer su i dalje jedna od najjačih partija, što su potvrdili i rezultati nedavnih lokalnih izbora u Nikšiću. Ipak, zbog izostanka koalicionog kapaciteta, ostaju u opoziciji, a njihova snaga proizilazi više iz slabosti drugih nego iz sopstvene proaktivnosti. S druge strane, ZBCG drži stabilnu poziciju, uz rast u pojedinim opštinama, koji dodatno osnažuje Andrija Mandić kroz funkciju predsjednika Skupštine i vješte političke poteze - navodi Nikola Mirković STR. 2. i 3.

Novinar hrvatskog Jutarnjeg lista za Pobjedu govorio o standardima i izazovima u profesiji

Miljuš: Bio sam pretučen, ali nijesam odustao od novinarstva

STR. 6.

Infekcija virusom Mpox od 2022. godine prisutna u sedamdesetak država

Majmunskim boginjama od februara zaražene tri osobe u Crnoj Gori

NO! TO THE WAR IN UKRAINE

CRVENI ALARM: Iz UNESCO-a stigao izuzetno oštar izvještaj o zaštićenom području Boke Kotorske, traže hitnu zabranu gradnje, brojne reforme, pod prijetnjom upisa područja na Listu svjetske baštine u opasnosti

Kotor se urušava pod državnim nemarom

Virus ulazi u organizam čovjeka kroz oštećenu kožu (čak i kod nevidljivih mikrotrauma) i sluzokožu, a prenosi se na ljude putem bliskog kontakta sa inficiranom životinjom ili čovjekom, ili preko predmeta i materijala kontaminiranih virusom STR. 7.

POGLED SA STRANE: Sigurni smo da nas ova engleska dezintegraciona situacija pomalo podsjeća na raspad Jugoslavije

Nesavremena razmatranja

je Evropa?

Prisvajanje Evrope od strane njenog zapadnog dijela nije slučajna retorička figura – ono je ideološka strategija normativnog vladanja. Ta strategija se realizuje jezikom, institucijama i ponavljanjem. U tom smislu, evropski identitet ne reflektuje geografiju, niti istinsku istorijsku raznolikost kontinenta, već političku moć da se definišu granice pripadnosti

Piše: Boro ŠUPUT STR. 5. Piše: dr Dragan

Direktor proizvodnje vina u Plantažama, tehnolog Bojan Gašović, o nastupu na svjetskim sajmovima

Medalje sa Decantera i Mundus Vinija

na inostranim

Značaj nagrada osvojenih na svjetskim vinskim takmičenjima, naročito onima koja su najcjenjenija, jeste višestruk. Za kompaniju, to su priznanja koja služe i kao snažno komercijalno i marketinško oruđe. U komunikaciji sa kupcima, distributerima i partnerima širom svijeta, medalja sa Decantera ili Mundus Vinija nosi posebnu težinu. Ona olakšava pozicioniranje na inostranim tržištima, utiče na odluku krajnjeg potrošača i daje dodatni impuls u plasmanu vina. Ovakva priznanja jačaju imidž brenda Plantaže na globalnom nivou, ali jednako doprinose i prepoznatljivosti Crne Gore kao autentične vinske destinacije, poručio je tehnolog i direktor proizvodnje vina u Plantažama Bojan Gašović

Funkcioner Bošnjačke stranke ocijenio da je ta partija dala novi kvalitet Vladi i doprinijela deblokadi evropskih integracija

Mustafić: BS donosi odluke bez uticaja sa strane

PODGORICA - Bošnjačka stranka samostalno donosi odluke bez uticaja sa strane - kazao je za Radio

Crne Gore funkcioner te partije i predsjednik Bošnjačkog vijeća Suljo

Mustafić komentarišući poziv opozicije upućen Bošnjacima da raskinu koaliciju sa Andrijom Mandićem.

Mustafić smatra i da je Bošnjačka stranka dala novi kvalitet Vladi i doprinijela deblokadi evropskih integracija. - Evropski put Crne Gore je neupitan. Aktuelna vlada otkočila je integracioni proces, a Bošnjačka stranka je izvršnoj vlasti dala novi kvalitetsaopštio je Mustafić. I konačno, dodao je, taj proces ide u dobrom pravcu u smislu zatvaranja poglavlja,

Suljo Mustafić

ispunjavanja obaveza, a nada se i standarda. - Ipak ima prostora za napre-

dak kada je riječ o poboljšanju životnog standarda i privlačenju investicija. Treba naći

način da se prije svega standard stanovništva poboljša, da ekonomske mjere budu u susret nekakvim mogućim problemima. Znači, zdrave investicije u državi treba da poboljšaju ambijent - kazao Mustafić.

Kada su u pitanju pozivi opozicije da Bošnjaci na partijskom Kongresu raskinu koaliciju sa strankom predsjednika Skupštine, Mustafić kaže da su oni uvijek odluke donosili samostalno, bez uticaja sa strane.

- Manjinski narodi treba svoje mjesto u institucijama da grade kroz učešće u vlasti u mjeri u kojoj je to moguće i naravno uz uvažavanje svih razlika. Mi treba da znamo da svaki konstituent Vlade ima svoj program i svoje specifičnosti, ali kada je u pitanju vanjska politika Crne Gore, kada su u pitanju neke ostvarene, da kažem, multietničke stabilnosti u Crnoj Gori, demokratija u Crnoj Gori i tako dalje, sa nama tu nema kompromisa - kaže on.

Mustafić smatra i da treba smanjivati tenziju u društvu, raditi na pomirenju i uvažiti pravo svih naroda, odnosno njihovih predstavnika, da predlažu političke ideje čuvajući svoju posebnost. R. P.

Evropski savez proslavio godinu od osnivanja, na skupu poručeno da je to bila godina otpora i suočavanja sa realnošću razorene države Šehović: Postojimo ne zbog političkog profita,

nego zbog istorijske odgovornosti

PODGORICA - U vremenu u kojem se urušavaju institucije, kada se briše građanski identitet, a društvo gura u podjele i primitivizam, konstituenti Evropskog saveza okupili su se ne zbog političkog profita – već zbog istorijske odgovornosti. Da stanemo u odbranu onog najboljeg što je ova zemlja iznjedrila: slobode, jednakosti, antifašizma i građanske Crne Gore –poručio je Damir Šehović, predsjednik SD i jedan od lidera Evropskog saveza, na proslavi godišnjice osnivanja tog političkog subjekta. Šehović je kazao da prva godina svake ozbiljne političke organizacije nije tek zbir rezultata, već ogledalo snage ideje, dosljednosti principa i odluč-

nosti da se djeluje u vremenu sveopšteg institucionalnog i društvenog sloma.

- Evropski savez je taj ispit položio dostojanstveno, odgovorno i sa jasnom porukom: Crna Gora ima alternativu –rekao je Šehović. Istakao je da Evropski savez nije prolazna politička pojava, kao većina drugih, već kontinuitet borbe koju su kroz decenije vodile progresivne snage Crne Gore. - On je nada da ova zemlja ne mora biti zarobljena u prošlosti, nacionalizmu i improvizaciji. Naša prva godina je bila godina otpora. Godina okupljanja. Godina u kojoj smo pokazali da politika može imati viziju i mjeru i da može biti u službi vrijednosti koje nadilaze svaki partijski interes. I tek

smo počeli – kazao je Šehović. Predsjednik SDP-a i jedan od lidera Evropskog saveza Ivan Vujović poručio je da su otpor i jasnu alternativu prepoznali oni kojima je to najvažnije –građanke i građani Crne Gore. - Naša prva godina bila je političko vatreno krštenje, godina suočavanja sa realnošću razorene države i obesmišljenog političkog sistema. Ipak, kroz svaki izazov – od Budve do Nikšića – pokazali smo da snaga ideje i dosljednost daju rezultat - rekao je Vujović. Istakao je da je Evropski savez u svakom gradu ponudio nešto što je crnogorskoj politici godinama nedostajalo: istinske lokalpatriote, nestranačke ličnosti, društvene aktiviste i mlade lidere sa čistim namjerama i konkretnim rješenjima.

ANALIZA: Jačanje dominantnih

Dva „diva“ gutaju male

DPS je preživio prvi udar gubitka vlasti nakon decenija. U drugim državama takvo nešto često je slične partije dovodilo do jednocifrenih procenata podrške. To se kod njih nije desilo, jer su i dalje jedna od najjačih partija, što su potvrdili i rezultati nedavnih lokalnih izbora u Nikšiću. Ipak, zbog izostanka koalicionog kapaciteta ostaju u opoziciji, a njihova snaga proizilazi više iz slabosti drugih nego iz sopstvene proaktivnosti. S druge strane, ZBCG drži stabilnu poziciju, uz rast u pojedinim opštinama, koji dodatno osnažuje Andrija Mandić kroz funkciju predsjednika Skupštine i vješte političke potezenavodi Nikola Mirković

- Nudili smo politiku bez kalkulacija, sa vizijom, programima i projektima koji mijenjaju život. Građani su to prepoznali. Zahvaljujući njima, Budva je ponovo građanska i evropska. U Gusinju smo stub stabilne vlasti. A u Podgorici, Nikšiću i Kotoru – naši odbornički timovi su pouzdan oslonac svima onima koji žele modernu, razvijenu i pravednu Crnu Goru - istakao je Vujović. Predsjednik LP i jedan od lidera Evropskog saveza Vatroslav Belan ocijenio je da oni koji su dio ES danas imaju pravo da budu ponosni na rezultate i snagu ideje koja ih okuplja.

- Nemamo pravo da stanemo. Dan osnivanja Saveza vezali smo za Dan borca (4. jul) – ne zbog simbolike, već zbog obaveze da branimo antifašističku, građansku i evropsku Crnu Goru, baš kao što su je generacije prije nas gradile i branilerekao je Belan.

Prema njegovim riječima, Crna Gora mora postati država znanja, pravde, slobode i razvoja. - Nećemo samo pokušati – mi želimo i moramo uspjeti. Jer Crna Gora ne smije ostati zemlja zarobljena u podjelama i stagnaciji. Mora postati država znanja, pravde, slobode i razvoja. Evropski savez neće stati dok ta borba ne bude dobijena – rekao je Belan. R. P.

PODGORICA - Gubitak autentičnosti, bezidejnost, nedostatak kvalitetnog kadra samo su neki od razloga zbog kojih izumiru i nestaju manje partije crnogorskog političkog spektra, čime se dodatno ojačavaju dva diva oličena u procrnogorskom, odnosno prosrpskom bloku – DPS i ZBCG, ocijenili su sagovornici Pobjede, građanska aktivistkinja Milena Bešić i saradnik na programima u Centru za građansko obrazovanje (CGO) Nikola Mirković.

Bešić ističe da je politička scena Crne Gore već decenijama zarobljena između dva bloka, koji vrlo često progutaju male partije. - Jedan je prosrpski, okupljen oko desno-konzervativnih vrijednosti, a drugi onaj koji predstavlja DPS sistem sa satelitima, koji se predstavljaju kao suverenistički ili proevropski. U takvom ambijentu male partije gotovo po pravilu gube autentičnost – nestaju poput Pozitivne ili se vremenom utope u veće blokove, kao što je slučaj sa Liberalnom partijom, navodi sagovornica Pobjede. Mirković ističe da je važno napomenuti da u Crnoj Gori danas imamo i previše političkih partija – više od 50.

- To je, u odnosu na broj stanovnika, veličinu države i stvarne potrebe, pretjerano. Česta cijepanja partija dodatno fragmentišu scenu i stvaraju još slabije političke su-

bjekte. Glavni problemi su nedostatak jasno definisanih politika, infrastrukture i kvalitetnih kadrova, što vodi siromašnoj političkoj ponudi, bezidejnosti, nekreativnosti i sve lošijoj političkoj komunikaciji. Mnogi akteri ulaze u politiku ne da bi unaprijedili društvo i ponudili rješenja, nego da bi ostvarili lične interese, a to građani prepoznaju, ocijenio je on. Na sve to, kako ističe, naslanja se činjenica da su DPS sa jedne i bivši DF sa druge

Polarizacija i izražene etničke i vjerske distance jačaju partije nacionalnog profila. Danas sve partije koje predstavljaju manje brojne narode bilježe rast povjerenja, a većina je parlamentarni status iskoristila za ulazak u Vladu i dobijanje značajnih resora. Ostaje da se vidi kako će njihovi birači ocijeniti tu strategiju, odnosno da li će naglasak staviti na korist od učešća u vlasti ili na koalicije sa partijama koje i dalje afirmišu politike koje su dovele do ratnih zločina i netrpeljivosti prema manjinama, kazao je Mirković

SNAgA Ideje

„diva“ – DPS i ZBCG male partije

DVA NAJSTABILNIJA „KRILA“ - DPS I BIVŠI DF: Danijel Živković i Andrija Mandić

i politički jasno profiliše kao partija centra sa integritetom. - Aktuelni način vođenja Vlade i premijera - netransparentan, s ubrzanim i rizičnim procedurama - teško će voditi tome da građani budu dva puta ,,preveslani“ na isti način. Poslije brojnih neispunjenih obećanja, malo je vjerovatno da će novi populistički manevri, poput „Evropa sad 3“ ili četvorodnevne radne sedmice, vratiti visoko povjerenje građana. Ukratko, za očekivati je da DPS i ZBCG budu najjače grupacije, a ostaje da se vidi koliko će Evropski savez moći da utiče na neke procese, jer je na lokalnim izborima napravio, za njih, solidne rezultate. Takođe, važno je pratiti kako će se pozicionirati manjinske partije i hoćemo li uopšte vidjeti pojavu neke nove građanske partije koja bi unijela svježinu na političkoj sceniističe Mirković.

SIROMAŠNA PONUDA TRAŽI REFORME

Kada je u pitanju politička ponuda u Crnoj Gori, Mirković kao glavni problem ističe nedostatak jasno definisanih politika, infrastrukture i kvalitetnih kadrova.

Podjela SDP-a na SD i SDP dodatno je oslabila građanski blok – SD je kroz dugotrajno partnerstvo sa DPS-om izgubio političku prepoznatljivost, dok je SDP marginalizovan u opoziciji, navodi Bešić

čitih razloga, svedene na minimum uticaja, a što je, smatra, zabrinjavajući pokazatelj stanja političke scene u Crnoj Gori.

ustupaka, što je kulminiralo tokom vršenja vlasti. Time je znatno oslabila uticaj i povjerenje birača, prateći obrazac slabljenja karakterističan za mnoge nove partije u regionu - kaže sagovornica Pobjede. Bešić dodaje da je primijetno da su i manjinske i nacionalne partije, posebno Bošnjačka

kroz funksu obesmislile ulogu

teresa.

strane dva najstabilnija krila. - DPS je preživio prvi udar gubitka vlasti nakon decenija, što je u drugim državama često dovodilo slične partije do jednocifrenih procenata podrške. To se kod njih nije desilo, jer su i dalje jedna od najjačih partija, što su potvrdili i rezultati nedavnih lokalnih izbora u Nikšiću. Ipak, zbog izostanka koalicionog kapaciteta, ostaju u opoziciji, a njihova snaga proizilazi više iz slabosti drugih nego iz sopstvene proaktivnosti. S druge strane, ZBCG drži stabilnu poziciju, uz rast u pojedinim opštinama, koji dodatno osnažuje Andrija Mandić ciju predsjednika Skupštine i vješte političke poteze - navodi Mirković.

VETERANI NESTAJU, PES PROPUSTIO PRILIKU

- Postali su najlojalniji partner bilo kojoj većini. Sa druge strane, podjela SDP-a na SD i

građanski blok – SD

Trend slabljenja i osipanja sve češće prepoznaje se i kod partija sa dugom parlamentarnom istorijom, ističe Bešić. Primjer za to je, kaže, SNP - koji je, nakon godina političkog balansiranja i raspada DF-a, ostao bez identiteta. - Gube se i Demokrate, koje su ciljale da zauzmu ,,treći put“ predstavljajući se kao centristička opcija, ali su brzo pokazale sklonost pragmatizmu, partitokratiji i naglašenim desnim stavovima. To ih je udaljilo od početnih obećanja. Ura je brzo izgubila autentičnost građanske i reformističke opcije kroz niz političkih

dašnjeg gradonačelnika Stevana Katića, dok u drugim opštinama bilježe pad koji ni koalicije ne uspijevaju prikriti, navodi on. Dodaje i da su pojedine par-

tije poput GP Ura, koje su se

Sagovornici Pobjede navode da je politički ambijent u zemlji i te kako osjetljiv na uticaje koji dolaze spolja ili preko vjerskih zajednica.

- Važan faktor u svemu je i snažan uticaj iz susjedne Srbije, jer vladajuća struktura u Srbiji želi, i faktički ima, svoj udio u vlasti u Crnoj Gori. To dodatno homo-

je kroz dugotrajno partnerstvo sa DPS-om izgubio političku prepoznatljivost, dok je SDP marginalizovan u opoziciji, navodi ona. Sličnog je mišljenja i Mirković, koji ističe primjer Demokrata, koji su, kako kaže, uglavnom u ulozi glasnih statista.

- To je dodatno ispraznilo pro-

- Oni će vjerovatno nastaviti da nastupaju kroz koalicije kako bi prikrili pad podrške. Njihov rezultat u Herceg Novom prvenstveno treba vezati za

bivšeg i sa-

gradnju centra i balansiranje političke scene - navodi Mirković.

Osim toga, smatra i da je PES propustio priliku da se ideološki

- To vodi siromašnoj političkoj ponudi, bezidejnosti, nekreativnosti i sve lošijoj političkoj komunikaciji, to građani prepoznaju. Naša istraživanja kontinuirano pokazuju da su političke partije na dnu ljestvice povjerenja u institucije. Istovremeno, polarizacija i izražene etničke i vjerske distance jačaju partije nacionalnog profila. Danas sve partije koje predstavljaju manje brojne narode bilježe rast, a većina je parlamentarni status iskoristila za ulazak u Vladu i dobijanje značajnih resora. Ostaje da se vidi kako će njihovi birači ocijeniti tu strategiju, odnosno da li će naglasak staviti na korist od učešća u vlasti ili na koalicije sa partijama koje i dalje afirmišu politike koje su dovele do ratnih zločina i netrpeljivosti prema manjinama,

Srbija i SPC potresaju političku scenu

genizuje one kojima takva situacija odgovara, ali i one koji joj se protive - naveo je Mirković.

Bešić sa druge strane ističe da se na političkoj sceni

Srpska pravoslavna crkva pozicionirala kao politički i finansijski faktor. - Prvenstveno su to uradili podržavajući partije na

vlasti koje zastupaju srpske interese u Crnoj Gori - ističe ona. Kako dodaje, izostanak političke kulture i odgovornosti omogućava partijama da nekažnjeno mijenjaju koalicije, stavove i vrijednosti, ostavljajući birače bez stvarnog izbora ili motivacije.

kazao je on.

Dodaje i da su manje građanske partije, iz razli-

- U takvoj klimi, slabljenje i nestanak malih partija nije iznenađenje, već posljedica dubljih strukturnih slabosti sistema – dok se ne izgrade odgovornost, dosljednost i politička kultura, male partije ostaju kratkotrajan fenomen, a scena zarobljena podjelama i privremenim kompromisima umjesto razvojnim politikama, navodi Bešić.

- Prednost imaju partije s čvrstom unutrašnjom organizacijom, razvijenom infrastrukturom, tradicionalnim biračima i ljudskim resursima. S druge strane, slabije prolaze one koje imaju razuđenu organizaciju i fluidnu infrastrukturu, jer se te slabosti u polarizovanom društvu posebno brzo uoče, a birači se često, po inerciji, okreću onom koga vide kao snažnijeg, naveo je Mirković. Bešić sa druge strane napominje da je vrlo često pozicija malih partija dodatno otežana medijskim tretmanom. - Ozbiljne političke debate gotovo da nema, a mediji ih najčešće svode na senzaciju ili prateći program većih. Međunarodni akteri, uglavnom fokusirani na stabilnost i ,,pouzdane partnere“, često zanemaruju demokratsku praksu i principijelnost. Izborni sistem i dalje podstiče trgovinu mandatima i partitokratske mreže, finansiranje partija je i dalje netransparentno, kazala je građanska aktivistkinja. Ona ističe da su Crnoj Gori nužne duboke izborne i političke reforme.

- Uvođenje otvorenih lista i transparentnog finansiranja stranaka jedini su način da se prekine praksa skrivanja odgovornosti iza partijskih struktura i razbiju monopoli političke moći i novca. Istovremeno, crkva kao politički akter ostaje izvan institucionalnih mehanizama odgovornosti, što dodatno produbljuje demokratski deficit - navela je ona.

Bešić smatra da je, pored institucionalnih promjena, potrebno i otvoriti prostor za politike zasnovane na idejama napretka.

- Crnogorsko društvo je preskočilo važne razvojne faze demokratije i još nije izgradilo pravu kulturu odgovornosti. Sve dok partije ostaju rigidne, zatvorene i hijerarhijski vođene, gotovo uvijek pod muškim liderstvom, bez unutrašnje demokratije i inovativnosti, građani neće imati stvaran izbor ni povjerenje u politički proces, zaključuje ona.

Bojan ĐURIŠIĆ političkih blokova – procrnogorskog i prosrpskog, urušavanje centra i gašenje najmanjih stranaka

Nikola Mirković

Bešić

Direktor proizvodnje vina u Plantažama, tehnolog Bojan Gašović, o nastupu na svjetskim sajmovima

PODGORICA – Ova godina je za Plantaže bila posebno uspješna, imajući u vidu značajna priznanja sa više međunarodnih respektabilnih takmičenja. Prema riječima tehnologa i direktora proizvodnje vina u Plantažama Bojana Gašovića ove godine su vina Plantaža predstavljena na takmičenjima Decanter World Wine Awards u Londonu, Mundus Vini u Njemačkoj, Balkans International Wine Competition u Grčkoj i Concours Mondial de Bruxelles. Takva priznanja, ukupno njih 27, kako navodi Gašović, jačaju imidž brenda Plantaže na globalnom nivou i doprinose prepoznatljivosti Crne Gore kao autentične vinske destinacije.

POBJEDA: Koliko medalja su osvojila vina Plantaža na međunarodnim takmičenjima ove godine?

GAŠOVIĆ: Na ovim takmičenjima osvojili smo ukupno 27 medalja, uključujući tri Grand Gold - Velike zlatne medalje, 13 zlatnih, titulu najboljeg vina Balkana, kao i niz srebrnih i bronzanih medalja. Sva vina koja smo poslali na takmičenje dobila su medalje. Nagrađena su vina svih stilova, ne samo crvena, već i bijela i pjenušava što dodatno potvrđuje širinu i dosljednost kvaliteta vina Plantaža u svim segmentima.

POBJEDA: Da li je neko vino izazvalo posebnu pažnju na takmičenjima?

GAŠOVIĆ: Izdvojio bih uspjeh Vranca Pro Corde 2021, vina koje je ove godine pokazalo sve ono što Vranac jeste kada imate dobru godinu u vinogradu i kada mu se pruži vrijeme, pažnja i prostor da se izrazi. Na svim takmičenjima je osvojio zlatnu medalju. Nakon zlata sa Mundusvini i na Decanteru, najcijenjenijem takmičenju na svijetu, u konkurenciji više od 17.000 vina iz 57 zemalja, nagrađen je zlatom. Prava simbolika dolazi iz Grčke sa takmičenja BIWC, gdje je Vranac Pro Corde, u konkurenciji svih prijavljenih vina iz 11 zemalja, proglašen za najbolje vino na ocjenjivanju, odnosno najbolje vino Balkana. Riječ je o vinu koje ima gotovo kultni status u portfoliju Plantaža, a sada i zvaničnu potvrdu da je lider među vinima u regionu, ne samo među crve-

Medalje sa Decantera i Mundus Vinija otvaraju vrata na inostranim tržištima

nim vinima, već u konkurenciji svih najznačajnijih etiketa sa ovih prostora.

Kao ništa manje važan, prepoznat je i nagrađen kvalitet naših bijelih i pjenušavih vina.

Bijelo vino Nota je nagrađeno zlatom na Mundusu, tu su i Malvazija i Val, kao potvrda da Plantaže danas, osim sjajnih crvenih vina po kojima smo prepoznati, imaju i međunarodno dokazan kvalitet bijelih vina.

POBJEDA: Što to znači za kompaniju? Da li otvara vrata novih stranih tržišta?

GAŠOVIĆ: Značaj nagrada osvojenih na svjetskim vinskim takmičenjima, naročito onima koja su najcijenjenija, jeste višestruk. One su potvrda dosljednog kvaliteta i znak da su vina Plantaža u skladu sa aktuelnim svjetskim stilovima i sa organoleptičkim karakteristikama vina koja potrošači trenutno traže. Kada najugledniji svjetski vinski žiri koje čine Master of Wine titula, somelijera i vinskih novinara prepoznaje vaše vino među hiljadama uzoraka, to je signal tržištu da ono što proizvodite ima međunarodni kredibilitet. Za kompaniju, to su priznanja koja služe i kao snažno komercijalno i marketinško oruđe. U ko -

munikaciji sa kupcima, distributerima i partnerima širom svijeta, medalja sa Decantera ili Mundus Vinija nosi posebnu težinu. Ona olakšava pozicioniranje na inostranim tržištima, utiče na odluku krajnjeg potrošača i daje dodatni impuls u plasmanu vina. Ovakva

priznanja jačaju imidž brenda Plantaže na globalnom nivou, ali jednako, doprinose i prepoznatljivosti Crne Gore kao autentične vinske destinacije. Za nas, kao tehnološki i proizvodni tim, to je znak da se znanje, iskustvo i predanost svih ljudi u Plantažama, od vinogra-

Crnogorska vina na svjetskoj mapi

Osim Plantaža, nagrade sa ovogodišnjeg Decantera ponijelo je i nekoliko drugih crnogorskih vina. Tako je vinarija Patrimonio dobila četiri medalje i to dvije srebrne za Patrimonio Prizor Vranac 2021 i Patrimonio Meandar Sovinjon 2023. Bronze su dobila još dva vina ove vinarije Kolomat Vranac 2021 i Virgola Malvazija 2023, kao i Tomash Vranac 2019. vinarije Velimirovich.

Bojan Gašović ocjenjuje da se nagradama koje dobijaju Plantaže otvara prostor i za druga crnogorska vina.

- To je zajednička vrijednost koju gradimo i dijelimo, da se o Crnoj Gori na najznačajnijim vinskim adresama, ako tako mogu reći, govori kao zemlji velikih vina i dodatno skreće pažnja svjetske stručne javnosti na kvalitet naših vina – kazao je Gašović u intervjuu za Pobjedu.

burad od francuskog hrasta u tehnološki proces, što je otvorilo potpuno nove mogućnosti u sazrijevanju vina. Nakon što je vino odležalo godinu u novim hrastovim buradima, pokazalo je izvanredan potencijal za dugo sazrijevanje. Zbog izuzetne strukture, velikog sadržaja tanina i dobrih kiselina, donijeta je odluka da se vino flašira i ostavi da miruje u arhivi, u specifičnim mikroklimatskim uslovima Šipčanika. Važno je napomenuti da u svijetu vina, samo nekoliko procenata od ukupne proizvodnje vina ima sposobnost da dostigne svoj vrhunac nakon dvije decenije. Ovo vino je jedno od njih. Tokom godina, pratili smo njegov razvoj i oduševljavali se njegovom evolucijom, integrisanim taninima, svilenom teksturom i kompleksnim aromatskim profilom, gdje voće, začini i tercijarne note grade savršen sklad. Danas, nakon gotovo dvije decenije, odlučili smo da to vino pustimo na tržište i odmah su stigle potvrde, Velika zlatna medalja na Mundus Vini u Njemačkoj, uz Vranac Premijer 2017 i Vranac Stari Podrum 2018 (osvojene sve u ovoj godini) prve takve medalje u istoriji Plantaža. To je potvrda da autohtona sorta Vranac ima kapacitet za velika vina svjetske klase.

OBJEDA: Koliko etiketa Plantaže trenutno imaju i da li se planiraju nove? Kolika je trenutna proizvodnja?

da do podruma, prepoznaje i vrednuje na najvišem nivou.

POBJEDA: Posebnu pažnju javnosti izazvalo je nedavno promovisano vino – Vranac Grand reserve, staro 20 godina. Kakva se priča krije iza ovog vina?

GOŠOVIĆ: Gotovo svi koji su probali ovo vino su, bez pretjerivanja, imali gotovo identičan sjajan utisak, kako vinski stručnjaci, tako i svi ostali zaljubljenici u vino. Govorimo o arhivskom vinu Vranac Grand Reserve 2005, koje je nakon dvije decenije sazrijevanja u idealnim uslovima našeg podruma Šipčanik pokazalo sve ono što jedno veliko vino treba da nosi. Berba 2005. bila je zaista posebna – povoljni klimatski uslovi su omogućili ravnomjerno sazrijevanje grožđa, idealnu fenolnu zrelost i izvanredno zdravstveno stanje grožđa. Bila je to i godina velikih inovacija za kompaniju, jer su Plantaže tada prvi put uvele barik

GAŠOVIĆ: Trenutno u portfoliju imamo oko 45 različitih etiketa vina, od kojih se pojedine pakuju u više formata boca. Naš asortiman obuhvata sve stilove od svježih i aromatičnih bijelih vina, preko kompleksnih i odležalih crvenih, do elegantnih pjenušavih i desertnih etiketa. Ove godine dodatno proširujemo ponudu u segmentu jakih alkoholnih pića. Na tržištu je odnedavno prvi crnogorski Pelinkovac, koji je već izazvao veoma pozitivne reakcije potrošača, a uskoro slijedi i nova muskatna rakija koja će, vjerujemo, naići na odličan prijem zbog svoje sortne izražajnosti i prefinjenog stila. Takođe, u završnoj smo fazi pripreme premium maslinovog ulja, koje će upotpuniti našu ponudu u ovom za nas sve značajnijem segmentu. Godišnja proizvodnja vina trenutno iznosi oko 14 miliona boca, što Plantaže svrstava među najveće proizvođače vina u ovom dijelu Evrope.

OBJEDA: Kako se ove godine odvija sezona u vinogradima? Da li imate dovoljno sezonskih radnika?

GAŠOVIĆ: Sve potrebne agrotehničke operacije u vinogradima su obavljene na vrijeme i izuzetno smo zadovoljni trenutnim zdravstvenim stanjem i količinama grožđa. Do sada smo imali dovoljno sezonskih radnika, a nadamo se da će tako biti i kada grožđe pristigne za berbu, jer smo prethodnih godina tokom ljetnjih mjeseci imali manjak sezonskih radnika. M. LEKOVIĆ

Dio nagrađenih vina Plantaža

Bojan Gašović

Neđelja, 6. jul 2025.

Nesavremena razmatranja

Već to što je zapadni obod Azije proglašen kontinentom dokaz je da je Evropa zapravo normativno polje u koje se upisuju kulturno-politička značenja. Ko ima moć da kaže što „Evropa“ jeste – i što nije? Odgovor možemo naći u rubrici londonskog nedjeljnika ,,The Economist“, najstarijeg korifeja liberalnog kapitalizma, pod nazivom ,,Charlemagne“, što je francusko ime z a Karla Velikog (Carolus Magnus), retroaktivno proizvedenog u osnivača Evrope kao političke zajednice. Kao kompozitna riječ, ona se može razložiti na ,,Charl“ + ,,Alemagne“, što u savremenom francuskom asocira na Charl(e) – skraćeni ili arhaični oblik imena Charles (Karlo) i Allemagne – francuski naziv za Njemačku, koji potiče od njemačkog plemena Alemana. U oba slučaja, u samoj riječi Charlemagne sadržana je ideja francusko-njemačke osovine, kao neka semiotička sinteza kulturnih kodova koji danas čine identitetsko jezgro Evropske unije. Evropu, naravno, nije stvorio Karlo Veliki, ni simbolički

Čija je Evropa?

ni realno. Nju je, kao ideološki omotač i borbenu zastavu svoje dominacije, stvorio kapitalizam njenog zapadnog dijela, koji je, širenjem svoje moći, ovladavao i ,,diskursom“, u kome više nije smjelo da bude mjesta za francusko-njemački sukob. Ulazak pa potom izla-

zak Britanije iz EU nije promijenio diskurs, jer za Britance je Evropa ionako bila samo ,,kontinent“.

Prisvajanje Evrope od strane njenog zapadnog dijela nije slučajna retorička figura – ono je ideološka strategija normativnog vladanja. Ta strategi-

ja se realizuje jezikom, institucijama i ponavljanjem. U tom smislu, evropski identitet ne reflektuje geografiju, niti istinsku istorijsku razno-

likost kontinenta, već političku moć da se definišu granice pripadnosti.

(Autor je jugoslovenski diplomata u penziji)

Saopštenje Ministarstva finansija

Zakon se mora poštovati – jednaka zarada za jednak rad

PODGORICA - Ministarstvo finansija i Ministarstvo prosvjete, nauke i inovacija, kao i Vlada u cjelini uvijek su opredijeljeni za konstruktivan dijalog, ali naglašavamo da u pravnoj državi ne može biti kompromisa kada je u pitanju primjena propisa, saopšteno je iz MF.

Ističu da cilj centralizovanog obračuna zarada nije smanjenje plata zaposlenima u prosvjeti, već dosljedno poštovanje zakona i uvođenje principa „jednaka zarada za jednak rad“.

- Uključivanjem ustanova iz oblasti prosvjete u sistem za centralizovani obračun zarada, ne uvodi se novi način obračuna – riječ je samo o softveru koji za obračun zarada već koristi 159 potrošačkih jedinica državnog budžeta. Sindikat je još u pripremnoj fazi bio upoznat s neujednačenom praksom obračuna u školama, te je bilo očekivano da su i sami prepoznali potrebu za standardizacijom i zakonitošću. Sistem COZ garantuje istu primjenu zakona za sve – bilo da se radi o zaposlenima u prosvjeti ili u državnoj upravi - kaže se u saopštenju. Ističu da je predstavnik Sindikata iznio niz netačnih tvrdnji, uključujući i navode o „skrivanju“ obuke za računovođe

i fingiranom tajmingu početka primjene.

- Obuka je sprovedena transparentno, a računovođe iz prosvjetnih ustanova, suprotno čelniku Sindikata, izražavaju zadovoljstvo zbog uvođenja jedinstvenog i savremenog softverskog rješenja koje će eliminisati neusaglašenosti u radu i omogućiti dosljednu primjenu propisa u svim ustanovama, što do sada nije bio slučaj. Navodi o „ukidanju“ sindikalnog dodatka su takođe neutemeljeni, budući da je to pravo prestalo da važi još 2016. godine, stupanjem na snagu novog granskog kolektivnog ugovora – ističe se u saopštenju MF. Kažu da podržavaju sindikalnu borbu za radnička prava, ali ne i manipulacije i pogrešne interpretacije koje obmanjuju upravo one koje sindikat treba da zastupa.

- Zato Vlada Crne Gore, Ministarstvo finansija i Ministarstvo prosvjete, nauke i inovacija pozivaju da se dijalog vrati u institucionalne okvire, umjesto što se u javnom prostoru plasiraju neutemeljene i neistinite informacije. Kao i uvijek do sada – ostajemo otvoreni za konstruktivan razgovor – u okviru zakona, a nikako mimo njega - zaključuje se u saopštenju Ministarstva finansija. R. P.

Devet pomoraca, među kojima pet iz Crne Gore, već mjesecima u italijanskoj luci Đenova preživljava u krajnje nehumanim uslovima

Iscrpljeni pomorci na brodu „Santa Cruz“ vodu

PODGORICA - Devet pomoraca, među kojima pet iz Crne Gore, te po jedan iz Hrvatske, Srbije, Rumunije i Gruzije, već mjesecima u italijanskoj luci Đenova na brodu „Santa Cruz“ preživljava u krajnje nehumanim uslovima – bez plata već četiri mjeseca, bez ljekova, vitamina i osnovne kozmetike. Vode za piće imaju još samo za danas, klimatizacija im ne radi, a zbog velikih

temperatura iscrpljenost i dehidratacija dodatno pogoršavaju situaciju.

Kako je juče za Radio Kotor kazao električar Sreten Antunović, stanje na brodu se dodatno pogoršava.

- Juče nijesmo dobili ručak, a doručak nam se ne priprema već dva i po mjeseca. Ipak, ručak je na kraju stigao zahvaljujući organizaciji „Stella Maris“, čiji su predstavnici do-

nijeli namirnice - izjavio je Antunović.

Pohvalio je i, kako je naveo, brzu reakciju iz Ministarstva pomorstva Crne Gore, posebno Mašu Štampić koja je, kako tvrdi, više puta urgirala prema organizaciji „Stella Maris“.

- Juče su nas posjetili i predstavnici moćnog italijanskog sindikata transporta FIT-CISL Liguria (Federazione Italiana Trasporti – Confederazione Italiana Sindacati

Lavoratori), koji su najprije razgovarali sa vlasnikom broda, a potom, na naše insistiranje, i sa posadom. Tom prilikom je vlasnik pokazao dokument o prijemu novca od kompanije „Lauris Charters“, te mu je dat rok do ponedjeljka da riješi problem – u suprotnom brod ulazi u pravni status arresting ship. Naša agonija, ipak, može potrajati zbog procedura koje se moraju ispoštovati prema P&I osiguravajućem klubu kod kojeg je brod osiguran - naveo je Antunović.

Dodaje da je sindikalni predstavnik Antonio Enzo Vella juče bio na brodu, te da su više puta komunicirali neposredno, pri čemu je tražio njegovu intervenciju i dolazak. - Zbog radova na liftu, starom koliko i sam brod, juče je zamalo došlo do ozbiljnog incidenta u kojem je mogao biti povrijeđen član posade. Nijesmo imali radni nalog za obavljanje opasnih poslova, koji mora da potpiše vlasnik. Njega, međutim, zanima samo da se nešto popravi – i to na djelovima za koje je, po svim pravilima, nadležan isključivo ovlašćeni servis. Možete zamisliti da nemamo ni hljeba za ručak, ili ga kuvar mora kupovati iz svog džepa - upozorio je Antunović.

Podsjećamo, od devet članova posade, petorica su državljani Crne Gore – dvojica iz Herceg Novog, jedan iz Risna i dvojica iz Bara. Redakcija Radio Kotora u svakodnevnom je kontaktu sa pomorcima iz Crne Gore od 30. juna. R. P.

Ministarstvo finansija

Brod „Santa Cruz“

Novinar hrvatskog Jutarnjeg lista za Pobjedu govorio o standardima i izazovima u profesiji

PODGORICA – Novinari su danas više zaštićeni nego što je to bilo ranije, ali ima prostora da se stanje unaprijedi i da njihova sigurnost bude bolja. Određeni krugovi su spremni na sve da bi onemogućili istraživačko novinarstvo. Bio sam ranije napadnut i pretučen zbog tekstova koji se nekome nijesu dopali, ali nijesam odustao od ove profesije - rekao je za Pobjedu novinar hrvatskog Jutarnjeg lista Dušan Miljuš

Miljuš je bio jedan od predavača na treningu za novinare o izvještavanju o kršenjima ljudskih prava koji su organizovali CEDEM i Sociološki centar Crne Gore, a koji je održan u Baru. Miljuš je novinar crne hronike skoro 40 godina. Govorio je na treningu o izazovima u istraživačkom novinarstvu, te je kroz diskusije sa novinarima ukazivao na tehnike i vještine kojih se uvijek treba pridržavati. On je za Pobjedu kazao da od etičkih standarda nikada ne treba odustati i da je obaveza novinara da se bore i štite principe profesije.

Nije rasvijetljeN slučaj

Miljuš je u Hrvatskoj postao simbol za hrabrost u novinarstvu. Dobitnik je prestižne nagrade za slobodu i budućnost medija - Leipciške medijske nagrade. To priznanje mu je pripalo nakon što je bio žrtva brutalnog napada 2008. godine kada je pretučen. Novinar je dugo godina pisao o kriminalnim aktivnostima koje prožimaju sistem, korupciji, razotkrivao je mafijaške aktivnosti. Zbog pisanja je ranije dobijao brojne prijetnje zbog čega su stručnjaci u Hrvatskoj kritikovali policiju i spočitavali da je bila pasivna, da nije reagovala kako treba da spriječi napad na novinara.

Miljuš je Pobjedi ispričao da dugo radi kao sudski izvještač, da je pisao o korupciji, organizovanom kriminalu, te da je nekome iz nekog razloga ušao u neku zonu inte-

Miljuš: Bio sam pretučen, ali nijesam odustao od novinarstva

Sile zla spremne su na sve da bi onemogućile istraživačko novinarstvo. Svake godine se objavljuje koliko novinara strada. I u Crnoj Gori ste imali ubistvo novinara i znate kakve posljedice ostavlja sve to i na medije. Veća je danas zaštita predstavnika medija u sistemu, događaji su senzibilisali javnost i pravosuđe, ali još to nije dovoljno. Ima prostora za veću zaštitu i sigurnost novinara – kazao je Miljuš

resa zbog čega je bio žrtva napada 2008. godine. Ističe da je neko na taj način pokušao da ga spriječi i zaustavi njegovo pisanje. - Vraćao sam se tada sa posla, uobičajena je to rutina bila. Izašao sam iz auta kada su me dvojica zaskočila i sve se odigralo u sekundama. Tukli su me, a srećom sam imao hrabrog komšiju koji je vidio da me ti ljudi udaraju i počeo je trčati prema njima i vjerovatno ih je spriječio da dalje nešto urade što bi bilo loše. Sjećam se da sam podigao ruke i spriječio udar u glavu. Ko zna kako bih završio da se taj udar dogodio – rekao je Miljuš. Kaže da su tada uslijedile žestoke reakcije kolega, ali i Evropske komisije. Tada je Hrvatska bila u fazi pregovora za članstvo u Evropskoj uniji i smatralo se da je takav napad na novinara nešto što je vrlo uznemirujuće. Miljuš je nakon napada bio četiri godine pod policijskom zaštitom, a kasnije se vratio na posao...

- Znate kako kažu – jednom

novinar, uvijek novinar. Još malo pa ću u penziju – rekao je Miljuš.

Precizirao je da u slučaju njegovog napada još nijesu otkriveni nalogodavci, ali i da ne

očekuje da se slučaj do kraja rasvijetli. Istakao je da su napadači bili uhapšeni u jednoj akciji, ali da se na kraju zaključilo da nema dovoljno dokaza...

- Ono što je meni najbitnije nije riješeno. Naručitelj nikada nije otkriven – rekao je on.

Dodaje da je žestoki napad koji je preživio ostavio zdravstvene posljedice.

- Novinarski posao se ne radi iz ličnog interesa, već radi javnosti – kazao je on.

Osvrnuo se na svoje brojne istraživačke priče, te je istakao da su rezultirale time da neki ljudi, koji su zloupotrebljavali svoj položaj u državnim institucijama, više nijesu mogli da se bave tim poslom. Miljuš ističe da nema ničeg ličnog u svemu, već da je poziv novinara da razotkriva korupcijske skandale, pljačke, kako bi na kraju društvo postalo zdravije.

- Nijesu toliko segmenti društva zdraviji koliko očekujemo, koliko bismo htjeli. Te

- Trebalo bi da se posebno vodi računa kada su osjetljiva izvještavanja, kada su u pitanju djeca, kada se izvještava o tragedijama. Tu se prelazi granica etike, ali često i dobrog ukusa – precizirao je novinar.

Napad Na raičković Sindikat medija Crne Gore saopštio je nedavno da, između ostalog, nijesu zadovoljni kaznama koje se izriču za napade na novinare, da sve to govori da su novinari i dalje ugroženi u državi i da nije lako i jednostavno raditi ovaj posao. Ukazali su da je napad na novinarku Pobjede Anu Raičković najbrutalniji fizički napad u prethodnih šest godina. Uprava policije dodijelila je policijsku zaštitu novinarki Raičković, pet mjeseci nakon što su je 10. novembra ispred restorana „Gurman“ u Bloku pet, brutalno napali biznismen Zoran Bećirović, njegov sin Luka i tjelohranitelji Mladen Mijatović i Ljubiša Dukić Raičković je dodijeljen jedan policajac koji je zadužen za njenu bezbjednost. Raičković je napadnuta 10. novembra prošle godine ispred restorana „Gurman“ zajedno sa sinom Urošem Gagovićem i vjerenikom Tomom Arapovićem. Raičković su vrijeđali, prijetili joj, a na kraju izvukli iz auta i davili, čupali za kosu i slomili joj staklo na automobilu. Biznismen Zoran Bećirović osuđen je na godinu, a njegov tjelohranitelj Mladen Mijatović na deset mjeseci zatvora zbog brutalnog napada na novinarku Pobjede i članove njene porodice.

Sin Bećirovića, okrivljeni Luka Bećirović osuđen je na sedam mjeseci uslovne kazne, dok je Ljubiša Dukić oslobođen optužbe da je počinio krivično djelo.

promjene ne idu tempom koji mi očekujemo – kazao je on. Ističe da su sile zla spremne na sve da bi onemogućile istraživačko novinarstvo. - Svake godine se objavljuje koliko novinara strada. I u Crnoj Gori ste imali ubistvo novinara i znate kakve posljedice ostavlja sve to i na novinare. Veća je danas zaštita novinara u sistemu, događaji su senzibilisali javnost i pravosuđe, ali još to nije dovoljno. Ima prostora za veću zaštitu i sigurnost novinara – kazao je Miljuš. On smatra da se novinarstvo nalazi pred mnogo izazova, a da su ključni u etici. Dodaje da je obaveza novinara da zadrži visok nivo etičkih načela, a da su izazovi komercijalizacija, nove tehnologije, ali i materijalni položaj novinara u svim zemljama. Miljuš kaže da se danas griješi kada se zaboravlja na etička načela, daju se prednosti neprovjerenim činjenicama ili se nekritički preuzimaju razne objave.

Sudija Osnovnog suda u Podgorici Ilija Radulović saopštio je, u obrazloženju presude, da se okrivljenima na teret stavlja krivično djelo nasilničko ponašanje, detaljno opisujući hronologiju brutalnog napada čiji su glavni akteri bili Bećirovići i Mijatović. Okrivljeni su negirali da se incident dogodio kada je policija došla po prijavi Raičković, a kasnije na suđenju tvrdili da nijesu znali da je Raičković novinarka i da je niko nije vrijeđao, prijetio, niti prstom takao.

Sve ove navode optuženih opovrgao je snimak iz njenog telefona, koji je pregledan na jednom od prethodnih suđenja, gdje su se jasno čule najgnusnije uvrede koje su joj uputili biznismen Zoran Bećirović i njegov tjelohranitelj Mladen Mijatović. Tokom postupka pregledan je snimak nadzorne kamere sa obližnjeg objekta u blizini „Gurmana“, dok je nalazom vještaka medicinske struke Krsta Nikolića utvrđeno da je novinarka Pobjede zadobila povrede u predjelu vrata i šake. N. ĐurĐevaC

Dušan Miljuš

Novinarka Pobjede Ana Raičković

Infekcija virusom Mpox od 2022. godine prisutna u sedamdesetak država

Majmunskim boginjama od februara zaražene

tri osobe u Crnoj Gori

PODGORICA - Prema izvještaju Instituta za javno zdravlje Crne Gore od 12. februara 2025. godine tri osobe zaražene su majmunskim boginjama.

Na više pitanja Pobjede upućenih Institutu za javno zdravlje Crne Gore, o majmunskim boginjama: koliko ima pacijenata trenutno, da li je prenosiva bolest i kako, koliko je opasna, da li su pacijenti deportovani, dobili smo odgovore u vidu linkova, koji se nalaze na njihovom sajtu. Osim podataka iz februara ove godine, nemamo informacije koliko u Crnoj Gori trenutno ima pacijenata koji su zaraženi majmunskim boginjama.

- U zemljama Zapadnog Balkana, od 2022. do 12. februara 2025. godine, potvrđeni Mpox slučajevi registrovani su u Srbiji - 40 slučajeva, Bosni i Hercegovini - devet, Crnoj Gori tri i na Kosovu jedan, dok je iz Turske prijavljeno 38 slučajeva. Očekuje se da će se importovani slučajevi infekcije Mpox virusima grane I i dalje pojavljivati u zemljama EU/EEA i susjednim državama. Zbog toga je važno podići nivo svijesti kod putnika koji dolaze iz pogođenih afričkih regiona, kao i među zdravstvenim radnicima koji bi mogli biti u kontaktu sa ovim pacijentima. Sjeverna Makedonija je 23. maja 2025. godine saopštila da su prvi Mpox slučajevi registrovani kod dvije osobe iz Skoplja koje nijesu putovale u inostranstvo niti su epidemiološki povezane, što upućuje na mogućnost lokalne transmisije - navodi se u izvještaju Instituta. Ukupan rizik od Mpox zaraze, kako se navodi, i dalje se procjenjuje kao nizak za muškarce koji imaju seksualne odnose sa muškarcima, kao i za širu populaciju u EU/EEA i susjednim državama. - Rizik od infekcije virusima grane I je visok za osobe koje imaju blizak kontakt sa inficiranim osobama u pogođenim područjima. Rizik se značajno smanjuje izbjegavanjem bliskog kontakta sa zajednicama u kojima postoji transmisija.

Za opštu populaciju u evropskim zemljama, trenutni rizik od infekcije i širenja virusa Mpox izazvanog granom I procjenjuje se kao nizak, dok

Virus ulazi u organizam čovjeka, kako se objašnjava u izvještaju, kroz oštećenu kožu (čak i kod nevidljivih mikrotrauma) i sluzokožu, a prenosi se na ljude putem bliskog kontakta sa inficiranom životinjom ili čovjekom ili preko predmeta i materijala kontaminiranih virusom

je visok za bliske kontakte importovanih slučajeva - objašnjeno je u izvještaju.

Simptomi

Virus koji nazivamo majmunske boginje stručno se zove Mpox, naučnici su ga otkrili 1958. godine i većinom je bio prisutan u Africi. Međutim, otkriveno je da se prenosi na razne načine i da se od 2022. proširio na sedamdesetak država. - Svjetska zdravstvena organizacija je 21. jula 2022. godine proglasila epidemiju ove bolesti javno zdravstvenom prijetnjom od međunarodnog značaja i od tada do maja 2023. godine slučajevi Mpox registrovani su u velikom broju

država, u svim regionima SZO. U Evropi cirkulacija filogenetske grane II je nastavila da se održava na niskom nivou. Mpox uzrokuje DNK virus (MPXV) koji pripada porodici Poxvirid - ističe se u izvještaju Instituta ja javno zdravlje Crne Gore. Virus ulazi u organizam čovjeka, kako se objašnjava u izvješ taju, kroz oštećenu kožu (čak i kod nevidljivih mikrotrauma) i sluzokože, a prenosi se na ljude putem bliskog kontakta sa inficiranom životinjom ili čovjekom, ili kontaktom sa predmetima i materijalima kontaminiranim virusom.

- Prenos virusa sa životinje na čovjeka može nastati di-

rektnim kontaktom sa krvlju, tjelesnim tečnostima ili kožnim i mukoznim lezijama zaraženih životinja. Mogući rizik za prenošenje virusa je i konzumacija neadekvatno kuvanog mesa i drugih životinjskih proizvoda zaraženih životinja. Prenos sa čovjeka na čovjeka nastaje kao posljedica bliskog kontakta sa respiratornim izlučevinama i kapljicama inficiranog, kao i lezijama na koži i sluzokožama inficirane osobe ili indirektno preko svježe kontaminiranih predmeta (posteljina, odjeća). Prenos putem kapljica iz respiratornog trakta obično zahtijeva produženi kontakt licem u lice sa oboljelom osobom - navodi se u izvještaju.

Vakcine

Za prevenciju majmunskih boginja Evropska unija je 22. jula 2022. godine odobrila vakcinaciju odraslih osoba „imvanexom“. Ovaj potez je uslijedio nakon preporuke Evropske agencije za ljekove da se proširi upotreba „imvanexa“ na majmunske boginje, piše u izvještaju Evropske komisije.

U zemljama Zapadnog Balkana, od 2022. do 12. februara 2025. godine, potvrđeni Mpox slučajevi registrovani su u Srbiji - 40 slučajeva, Bosni i Hercegovini - devet, Crnoj Gori tri i na Kosovu jedan, dok je iz Turske prijavljeno 38 slučajeva

Utvrđeno je, ističe se u izvještaju, da je rizik za prenos sa čovjeka na čovjeka tokom seksualnog kontakta visok. - Prenos je moguć i preko placente sa majke na fetus ili prilikom bliskog kontakta tokom i nakon rađanja. Na osnovu najnovijih dokaza, smatra se da je inficirana osoba zarazna četiri dana prije pojave simptoma i zaraznost traje sve dok se sve promjene na koži ne epitelizuju, za što je potrebno oko tri nedjelje (21 dan) od početnih simptoma. Istraživanja su pokazala da između 1,3 odsto i 6,5 odsto inficiranih osoba nije imalo simptome i uloga asimptomatskih slučajeva u prenošenju infekcije trenutno nije u potpunosti jasna. Period inkubacije iznosi 6-13 dana, a može varirati od 5-21 dan. Bolest obično počinje groznicom, umorom i glavoboljom. Javljaju se bolovi u mišićima i leđima, otok limfnih žlijezda. Mogu se javiti bol u grlu i kašalj. U periodu od 1 do 3 dana (ponekad i duže) nakon pojave groznice, kod pacijenta se razvija ospa – navodi se u izvještaju. Ospa, kako se objašnjava, kao propratni element u epidemiji majmunskih boginja, širi se i zahvata više djelova tijela, kao i dlanove i tabane.

- Bolest obično traje dvije do četiri sedmice i liječenje je prvenstveno simptomatsko i potporno (ublažavanje groznice i svraba, hidratacija), uključujući prevenciju i liječenje sekundarnih bakterijskih infekcija. Jedini antivirusni lijek sa indikacijom za liječenje Ortopoxvirus infekcija, uklju-

čujući i Mpox, koji je odobren u EU je „tecovirimat“. Većina slučajeva kod ljudi ima blage do umjerene simptome i završava se potpunim oporavkom. Komplikacije u endemskim zemljama uključuju encefalitis, sekundarne bakterijske infekcije kože, dehidraciju, konjunktivitis, keratitis i upalu pluća. Stopa smrtnosti se kreće od 0 do 11 odsto u epidemijama u endemskim područjima pri čemu je smrtnost najveća među malom djecom - ističe se u izvještaju Instituta za javno zdravlje Crne Gore. Novi S lučajevi Prema podacima Evropskog centra za prevenciju i kontrolu bolesti (ECDC), od 19. maja do 19. juna 2025. u EU/EEA zabilježen je 81 novi Mpox slučaj u 14 zemalja.

- U navedenom periodu su dvije zemlje Zapadnog Balkana prijavile prve slučajeve obolijevanja - Sjeverna Makedonija i Albanija. Od početka epidemije do 19. juna 2025. ukupno je prijavljeno 24.772 potvrđena slučaja u 29 zemalja EU/EEA. Smrtni ishodi - ukupno devet - zabilježeni su u Španiji -tri, Belgiji - dva, Portugalu – dva, Austriji jedan i u Češkoj jedan slučaj. Od avgusta 2024. godine, prijavljen je 21 slučaj infekcije virusima grane I u EU/EEA (20 Ib i 1 Ia). Prvi importovani slučaj grane Ib registrovan je u Švedskoj 15. avgusta 2024. Ostale zemlje koje su prijavile slučajeve su: Njemačka -10, Belgija - šest, Francuska -tri i Irska jedan – jedini slučaj grane Ia. Oboljeli od ove grane virusa imali su blagu kliničku sliku. Sekundarni prenos u domaćinstvu potvrđen je u Njemačkoj i Belgiji - navodi se u izvještaju.

Broj prijavljenih slučajeva (81) od 19. maja do 19. juna 2025. predstavlja pad u odnosu na prethodni izvještaj, kada je zabilježeno 117 slučajeva. Epidemiološki profil slučajeva u 2025. godini ostaje nepromijenjen: većina oboljelih su muškarci, a seksualni kontakt među muškarcima i dalje je glavni način prenosa - zaključuje se u izvještaju. H. jaNKoviĆ

Institut nema nove podatke o bolesti

Institut za javno zdravlje Crne Gore

PODGORICA - Upozorenja su ponavljana godinama, rokovi probijani uporno, a opravdanja postajala sve apsurdnija. Sada je UNESCO jasno poručio: ako Crna Gora hitno ne zaustavi urbanističku stihiju i ne obezbijedi stvarnu zaštitu Kotora, jedan od najvrednijih simbola svjetske kulturne baštine biće upisan na Listu svjetske baštine u opasnosti.

Ono o čemu je Pobjeda pisala u posljednje dvije godine sada je dobilo potvrdu kroz najnoviji izvještaj nakon februarske misije UNESCO/ICOMOS-a, u kojem se dokumentuje hronična neefikasnost, institucionalna neusklađenost i ozbiljna prijetnja izuzetnoj univerzalnoj vrijednosti (OUV) Kotora - uz zahtjev za hitan moratorijum na gradnju i korjenite zakonodavne i planske reforme. Dakle, to znači zabrana gradnje u Kotoru, ali i u takozvanoj bafer zoni u koju spadaju Tivat, Herceg Novi i jedan manji dio opštine Cetinje. Ovo, dakle, više nije pitanje Opštine Kotor, Ministarstva kulture i medija ili Uprave za zaštitu kulturnih dobara, već pitanje cijele države koje će morati da rješava Vlada. Upravo će Vlada, kroz razgovore sa svim političkim i institucionalnim akterima, konačno morati da se izjasni: hoće li da sprovede tražene preporuke i reforme ili će, zarad priče o „razvoju“, Kotor da ispišu sa Liste zaštićene svjetske baštine i trpe posljedice takve odluke! Za sve ovo imaće rok do 1. februara 2026. godine.

KLJUČNI PROBLEMI

U najnovijem zajedničkom izvještaju Centra za svjetsku baštinu, ICOMOS-a i ICCROM-a, koji će biti predstavljen od 6. do 16. jula na zasijedanju u Parizu, konstatuje se da je Crna Gora ostvarila samo djelimičan napredak u ispunjavanju preporuka iz prethodne odluke Komiteta (46 COM 7B.11), a da brojni ključni problemi ostaju neriješeni. Iako je u međuvremenu izrađena Studija o zaštiti kulturnih dobara, kao i Strategija za smanjenje rizika od katastrofa sa Akcionim planom, eksperti

Neđelja, 6. jul 2025.

CRVENI ALARM: Iz UNESCO-a stigao izuzetno oštar izvještaj o zaštićenom području Boke hitnu zabranu gradnje, brojne reforme, pod prijetnjom upisa područja na Listu svjetske baštine

Kotor se urušava pod državnim nemarom

Ovo, dakle, više nije pitanje Opštine Kotor, Ministarstva kulture i medija ili Uprave za zaštitu kulturnih dobara, već pitanje cijele države koje će morati da rješava Vlada. Upravo će Vlada, kroz razgovore sa svim političkim i institucionalnim akterima, konačno morati da se izjasni: hoće li da sprovede tražene preporuke i reforme ili će, zarad priče o „razvoju“, Kotor da ispišu sa Liste zaštićene svjetske baštine i trpe posljedice takve odluke!

navode da ti dokumenti nijesu dovoljni bez cjelovitog i funkcionalnog sistema upravljanja. Takođe je izrađen i izvještaj o Strateškoj procjeni uticaja na životnu sredinu za Prostorni plan Crne Gore do 2040. godine, a izgradnja planiranih kamenoloma u blizini dobra je obustavljena - što je jedini konkretan korak koji je UNESCO u ovom izvještaju pozdravio bez rezerve. Međutim, najveći izazovi i dalje su prisutni:

Nedostatak kvalifikovanih stručnjaka za zaštitu baštine, na što je i sama država ukazala; Studija zaštitne zone još nije ni započeta, iako je njeno postojanje od presudne važnosti za usmjeravanje budućih projekata; Plan upravljanja nije finalizovan, iako se njegova izrada najavljuje još od 2019. godine; Preko 20 HIA studija (procjena uticaja na baštinu) dostavljeno je od ukidanja prethodnog moratorijuma 2020. godine, bez strateške kontrole ili kumulativne analize; Nedostatak obavezujućih nacionalnih smjernica i koordinacije među institucijama dodatno ugrožava sposobnost da se efikasno upravlja prostorom.

UNESCO je ocijenio da sve ovo zajedno ukazuje na ozbiljan nedostatak upravljačke efikasnosti, a stanje dodatno pogoršava izuzetna osjetljivost i krhkost samog dobra, koje je već pod pritiskom urbanizacije, turizma i infrastrukturnih ambicija. Komitet naglašava da glavni izazov ostaje u uspostavljanju ravnoteže između ekonomskih interesa (posebno turizma) i očuvanja izuzetne univerzalne vrijednosti (OUV) dobra, pri čemu planerska neusaglašenost i zakonodavne rupe dodatno komplikuju situaciju.

Komitet za svjetsku baštinu je stoga zatražio uvođenje novog privremenog moratorijuma na gradnju i izdavanje građe-

Godinama su stručna upozorenja ignorisana, a obaveze prema UNESCO-u odlagane pod izgovorima koji više nikoga ne uvjeravaju. Sada više nije pitanje hoće li Crna Gora izgubiti Kotor kao simbol svjetske baštine - već hoće li to biti svjesna posljedica političke neodgovornosti

vinskih dozvola, kako unutar granica dobra, tako i u zaštitnoj zoni. Taj moratorijum (zabrana gradnje) bi, prema preporuci, trebalo da ostane na snazi dok se ne uspostavi efikasan sistem upravljanja, koji uključuje: harmonizaciju zakonodavnih, administrativnih i planskih politika na svim nivoima (državnom, regionalnom i lokalnom); završetak i primjenu revidiranog Plana upravljanja; obustavu svih razvojnih projekata, uključujući i one koji su prethodno pozitivno ocijenjeni putem HIA od 2023. godine, jer je i sama država priznala da su mnoge od tih analiza neujednačenog kvaliteta; sprovođenje kumulativnih procjena uticaja (ne samo pojedinačnih), koje bi se redovno ažurirale (npr. na svake tri godine) i koristile za kontrolu razvoja. Takođe se zahtijeva da Crna Gora izmijeni Zakon o zaštiti kulturnih dobara i Zakon o prirodnom i kulturno-istorijskom području Kotora, kako bi se u prostorno planiranje

Prekomjerna urbanizacija prijeti zaštićenim vrijednostima Kotora

pozvao da se nađu i alternativna rješenja za pristanak kruzera

Neđelja, 6.

Boke Kotorske, traže baštine u opasnosti

pod nemarom

ugradili konkretni alati za zaštitu baštine. U planove treba ugraditi mjere monitoringa, zaštitne zone, zoniranje koje uzima u obzir osjetljivost baštine, i da se svi ovi dokumenti dostave UNESCO-u na reviziju prije zvaničnog usvajanja.

NAJTEŽA MJERA

UNESCO je pozdravio izradu Studije održivosti Kotora kao turističke destinacije, kao i uključivanje poglavlja o smanjenju rizika i turizmu u budući Plan upravljanja. Posebno se podržava opredjeljenje za traženje alternativnog rješenja za pristajanje kruzera u Bokokotorskom zalivu. Ipak, Komitet je preporučio izradu posebnog Plana održivog upravljanja turizmom, koji bi bio integrisan u glavni Plan upravljanja i zasnovan na Strateškoj procjeni uticaja (SEIA) za sve lokalne i regionalne turističke strategije. UNESCO dodatno zahtijeva da država Crna Gora hitno dostavi: studiju zaštitne zone, s kartiranjem područja visoke

Ministarka kulture i medija Tamara Vujović (u sredini) govori na sastanku sa predstavnicima Savjetodavne misije UNESCO-a, u februaru ove godine, u Kotoru

Ako ova Vlada ne želi

UNESCO, neka to kaže, a ne da fingira reforme

Drugi sagovornik Pobjede, dobro upućen u probleme vezi sa zaštitom područja Boke Kotorske, a koji je takođe tražio anonimnost, ovaj najnoviji izvještaj UNESCO-a okarakterisao je kao „oštar i prezahtjevan“.

- Baš treba da se desi zajednička strategija cijele Vlade u odnosu na to pitanje da bi se postigao neki rezultat. U svakom slučaju, ovo mora da se radi strateški, na nivou države, Vlade i Opštine Kotor - kazao je naš izvor. S obzirom na raznorodnost političkih konstituenata, sagovornici Pobjede sumnjaju da u državi postoji politička volja, posebno da će svi naći zajednički jezik o ovom pitanju.

- Sve i da postoji, taj postavljeni rok je za nas nerealan. Dali su nam praktično pet mjeseci, jer su sada odmori, pa imamo period od septembra do februara. A to je praktično – sjutra. To vam dovoljno govori koliko je alarmantno stanje – kazao je sagovornik Pobjede. Napominje da u UNESCO-u više ne žele da prihvataju opravdanja da kasnimo u reformama zbog pandemije korona virusa.

- Niko više nije lud i neće da nam dozvoli neke stvari. Vrlo decidno su stavili do znanja da shvataju što rade institucije i da to nije to što se očekuje. To je svjetsko nasljeđe, nije samo naše, već baština koja pripada svim građanima svijeta. Mi imamo obavezu da se o njoj staramo adekvatno, ili to nećemo raditi. Ako neko hoće da donese odluku da to ne radimo i to je u redu, samo što treba da se to kaže jasno i glasno: nećemo da budemo dio UNESCO-a i hoćemo da se razvijemo kako mi mislimo da treba. Ali onda treba da preuzmeš političku odgovornost za to. Ako ova Vlada treba da donese takvu odluku, neka kaže to, a ne da fingira reforme – rekao je sagovornik Pobjede.

vizuelne, strukturne i kontekstualne osjetljivosti; konačnu odluku u vezi sa mostom Verige, uz moguća alternativna rješenja i HIA ; plan prenamjene lokacije bivšeg Hotela „Fjord“ i zgrade „Jugooceanije“, uz pravnu zaštitu tog modernističkog objekta i obaveznu HIA prije donošenja bilo kakve neopozive odluke. Obustava aktivnosti na planiranim kamenolomima prepoznata je kao pozitivan korak, ali UNESCO traži trajan prekid svih eksploatacionih aktivnosti i širenja koncesija unutar područja dobra i njegove zaštitne zone. Takođe, traži se formiranje zona zabrane vađenja materijala i izrada strategije sanacije terena i monitoringa životne sredine. Komitet je zaključio da, uprkos djelimičnim pomacima, glavni zahtjevi i dalje ostaju neispunjeni. Nepotpuni planski dokumenti, izostanak koordinacije i kontinuirani razvojni pritisci i dalje izlažu dobro ozbiljnim prijetnjama. Ako se preporuke iz ovog izvještaja ne sprove-

de, jer je ovo najoštriji izvještaj koji smo ikada dobili, oštriji od onog iz 2019. godine. Ovaj put zahtijevaju moritorijum i to ne samo za Kotor, već i za Tivat, Herceg Novi i manji dio Cetinja. Sada će država morati da odluči u kom će pravcu da ide – ili ka gubljenju statusa zaštićenog područja ili ka apsolutnoj odlučnosti da se uradi ono što od nje zahtijeva UNESCO – kazao je izvor Pobjede. Iako ova lista zahtjeva UNESCO-a formalno ne predviđa kazne, njen uticaj je ogroman. Upis Kotora na Listu svjetske baštine u opasnosti, slažu se sagovornici Pobjede, bio bi međunarodno priznanje da Crna Gora nije sposobna da zaštiti ono što pripada cijelom čovječanstvu. To bi značilo: gubitak kredibiliteta i reputacije u međunarodnoj zajednici, negativan imidž za Kotor kao destinaciju, signal investitorima da pravna sigurnost i održivost nijesu prioriteti. I u najgorem slučaju, potencijalno brisanje sa Liste svjetske baštine.

ULTIMATUM

Priče Lene Ruth Stefanović i Milovana Radojevića objavljene u julskom broju „Words Without Borders“

Crnogorski pisci u američkom časopisu

du u narednim mjesecima, kako ističu iz UNESCO-a, Kotor bi mogao biti suočen sa najtežom međunarodnom mjerom: upisom na Listu svjetske baštine u opasnosti.

Crna Gora je pozvana da sve ove obaveze ispuni do februara 2026. godine - u suprotnom, Komitet ne isključuje mogućnost upisa Kotora na Listu svjetske baštine u opasnosti. Poruka je jasna: vrijeme političkog odugovlačenja je isteklo.

OGROMNA „BOMBA“

Može li Crna Gora da do 1. februara naredne godine uradi ono što od nje traži UNESCO? Sagovornici Pobjede, dobro upućeni u probleme zaštićenog područja Kotora, a koji su zatražili anonimnost, tvrde da su jako malo šanse da se sve postigne. Tim prije što se Crna Gora ni u ranijem periodu apsolutno nije proslavila u ispunjavanju rokova.

- Ovo će da bude ogromna „bomba“ u državi. To sada sve mora da se digne na nivo Vla-

Ako institucije, lokalne vlasti i nosioci političke moći, kako ističu sagovornici Pobjede, ne pokažu jasnu odlučnost za reforme i odgovornost, istorija će ovu epizodu pamtiti ne samo kao propust - već kao namjerno ignorisanje svjetske obaveze. Godinama su stručna upozorenja ignorisana, a obaveze prema UNESCO-u odlagane pod izgovorima koji više nikoga ne uvjeravaju. Sada više nije pitanje hoće li Crna Gora izgubiti Kotor kao simbol svjetske baštine - već hoće li to biti svjesna posljedica političke neodgovornosti. UNESCO je, dakle, učinio ono što Vlada Crne Gore i njene institucije uporno izbjegavaju: precizno je dijagnostikovao višegodišnju disfunkciju sistema upravljanja kulturnom baštinom. Ministarstvo kulture i medija, Uprava za zaštitu kulturnih dobara, lokalne vlasti u Kotoru, Vlada i svi nadležni planerski organi sada se nalaze pred ultimatumom koji više ne ostavlja prostor za birokratske improvizacije. Sve što nije sprovedeno prethodnih pet godina sada mora biti završeno u narednih nekoliko mjeseci - sa punom pravnom, institucionalnom i političkom odgovornošću. Zato će biti jako zanimljivo vidjeti sa kakvim će se obrazloženjima i frazama o baštini kao „zalogu za buduće generacije“ u Crnu Goru vratiti ministarka kulture i medija Tamara Vujović, koja će od 8. do 10. jula boraviti u Parizu na 47. zasijedanju Komiteta za svjetsku baštinu i na „vrućoj stolici“ slušati kritiku stručnjaka UNESCO-a. Ministarka bi, bar u avionu do Pariza, morala da shvati da ako se do februara 2026. ne promijeni pravac djelovanja države u zaštiti našeg nasljeđa, istorija će bilježiti da je propast jednog od najvrednijih kulturnih pejzaža Mediterana došla ne zbog spoljnog pritiska, već zbog domaćeg nemara. Jovan NIKITOVIĆ

PODGORICA – Priče crnogorskih pisaca Lene Ruth Stefanović („Jednom kad odeš iz Crnih Planina“) i Milovana Radojevića (,,Putnici“) biće uskoro objavljene na engleskom jeziku u julskom broju renomiranog američkog elektronskog časopisa za svjetsku književnost „Words Without Borders“ (Riječi bez granica), sa sjedištem u Njujorku. Priče je na engleski jezik preveo poznati i nagrađivani književni prevodilac Vil Firt.

Priča „Jednom kad odeš iz Crnih Planina“ Lene Ruth Stefanović prati živote nekoliko likova kroz prizmu diplomatske svakodnevice, političke pozadine i migracija. Kroz dolazak stranog ministra iz jedne evropske kneževine u Crnu

Goru, otvara se priča o političkim igrama, lažnom sjaju državnog dočeka, te o realnosti moći, populizma i korupcije. Radojević se u noveli „Putnici“ bavi zločinom na željezničkoj stanici Štrpci, 1993. godine, kada su iz voza Beograd - Bar oteti putnici muslimanske nacionalnosti, kao i sudbinom jedne jevrejske porodice čiji su članovi stradali u vrijeme holokausta, u manje poznatom, prvom logoru za Jevreje i Rome („Topovske šupe“) u Beogradu, 1941. godine. Časopis WWB osnovan je 2003. godine i do danas je objavio veliki broj vrijednih književnih priloga iz cijelog svijeta. Posvećen je davanju prostora i piscima koji pišu na autohtonim, ugroženim i drugim svjetskim jezicima koji su često marginalizovani. An. R.

Predstavljena knjiga „Život i po (Jagoda Buić privatno i javno)“

Lične priče jedne izuzetne umjetnice

PODGORICA – Knjiga „Život i po (Jagoda Buić privatno i javno)“ autorke Svjetlane Hribar predstavljena je juče u „Kosmos“ knjižari u Master kvartu. Riječ je o monografiji posvećenoj životu i radu hrvatske umjetnice Jagode Buić, koja je upravo objavljena u izdanju „Nove knjige“ i „Kosmos izdavaštva“ - izdanje za Crnu Goru, Srbiju, Hrvatsku i Bosnu i Hercegovinu.

Djelo je nastalo iz susreta i razgovora autorke sa Jagodom Buić tokom perioda od petnaest godina. Ova izuzetna priča praćena je brojnim fotografijama kako umjetničkih djela, tako i onim iz života velike umjetnice.

Pored autorke, na promociji je govorio glumac Rade Šerbedžija, koji je bio blizak prijatelj sa Jagodom Buić, a razgovor je vodila Marija Vujošević, urednica u izdavačkoj kući „Nova knjiga“. Predstavljanje je otvoreno čitanjem odlomka iz knjige - pisma koje je sama Jagoda Buić uputila autorki Svjetlani Hribar, a u kojem navodi i specifične ideje o tome kako želi da njena biografija izgleda. Odlo-

mak je čitao Rade Šerbedžija. Autorka je govorila o svom poznanstvu sa umjetnicom i kako je zapravo slučajno došlo do toga da bude njen biografupoznale su se kako bi radile intervju, ali taj susret je prerastao u blisko višegodišnje poznanstvo. Sastajale su se na različitim mjestima, Jagoda bi govorila, a Svjetlana zapisivala, pa tako u knjizi imamo riječi umjetnice praćene komentarima i zapažanjima autorke. Rade Šerbedžija, koji je bio blizak prijatelj sa Jagodom Buić, govorio je o njenoj izuzetnoj ličnosti, strasti prema teatru koja ih je i spojila i tome kako je njihova povezanost ostala cjeloživotna. Publika je imala priliku da iz prve ruke čuje anegdote i detalje njihovog prijateljstva. Promocija knjige završena je čitanjem pjesme koju je Rade Šerbedžija napisao Jagodi, povodom otvaranja izložbe njenih djela u Londonu. Ova knjiga će, složili su se Svjetlana i Rade, biti od izuzetne važnosti za cijeli region, budući da daje jedinstven uvid u život i djelo jedne od najznačajnijih umjetnica sa naših prostora, pojedinosti iz njenog nesvakidašnjeg života, ali je i svjedočanstvo jednog vremena. R. K.

Lena Ruth Stefanović Milovan Radojević Polina

Rod Stjuart je slavni rok pevač iz šezdesetih godina prošlog veka do danas. Deo je opšte humanističke muzičke i ideološke revolucije koja je startovala sa Bitlsima. Danas, u svojoj 80. godini, on protestuje protiv topljenja tog identiteta. Otišao je 29. juna 2025. godine na najveći muzički rok festival na svetu u Glastonberiju sa porukom da šef identitetske britanske Reformske partije Najdžel Faraž zaslužuje da obnovi duh revolucije započet 5. oktobra 1962. godine sa Love Me Do, The Beatles. Ipak, vremena su sada drugačija od onih kada je Glastonberi bio od sedamdesetih godina prošlog veka umetnički festivalski centar hipija, kontra-kulture i romantike mira.

Najdžel Faraž je do juče zbog podrške Brexitu bio ismejavan od laburista - glavnih krivaca za identitetsku krizu Engleske izazvanu pomamnom imigracijom. Najdžel Faraž je po popularnosti otišao na 35 odsto. On nezadrživo ide gore i njegova partija postaje jača i od konzervativne i laburističke stranke. I dok on ide napred, laburisti još i dalje nespretno održavaju nevolju Britanije sa tekućim sporazumom sa Francuskom da će Engleska preuzeti polovinu svih migranata na čamcima u Lamanšu dok će Francuska uzeti drugu. Nijedna strana se ne obavezuje da migrante vrati kući. Tako glavni talas migranata sastavljen od Iranaca, Avganistanaca i Pakistanaca, može i dalje da plavi ove evropske države.

OSTRVO STRANACA

Faraž je toliko podigao političko neraspoloženje prema imigraciji da je čak povukao i laburističkog premijera Kir Štarmera da Englesku nazove ,,ostrvom stranaca“. Odmah je tu sintagmu neborbeno povukao 28. juna 2025. godine. Faraž je likovao, britanska laburističko-konzervativna elita se kukavički topi, a nova obnovljena Engleska se rađa.

I možda mi ovo što ćemo sada reći malo primećujemo - ali je u Engleskoj vidno omlitavio izgovor države kao ,,Velike Britanije“ u korist Engleske. Možete i sada reći da ste ,,Britanac“, ali su mnogi odustali od tog multi-integriteta Engleza, Škota, Velšana i Iraca, i krenuli na prethodne

POGLED SA STRANE: Sigurni smo da nas ova engleska dezintegraciona situacija pomalo

Rod Stjuart i identiteti

U Srbiji je sve suprotno nego u Crnoj Gori. Partizansko i socijalističko vrijeme se baca u smeće i ulicama se oduzimaju imena iz doba partizanske Jugoslavije. To je dio politike obrazovanja istorijske amnezije naroda. Ostala su ipak ,,stara“ imena u selima nacionalnih manjina jer se one ne odriču nacionalne ravnopravnosti stečene pod komunistima. Manjine, naravno, ne žele srbijanski i dinarski srpski nacionalizam. Čak je u nekim gradovima - poput Pančeva, i selima, i dalje omiljeno ime Veljka Vlahovića i Peka Dapčevića. Ima po selima i Tita. A Žarka Zrenjanina, apsolutnog borca za federalnu Vojvodinu, ubijenog 1942. godine, ne smije niko da dirne ni u jednom gradu. To nas hrabri

nacionalne identitete. To je počelo već i sa njihovim nezadovoljstvom položajem Velike Britanije u Evropskoj uniji i sa ribarskim i carinskim nevoljama Iraca i Škota, ali se sa imigracijom skotrljalo nizbrdo. Sigurni smo da nas ova engleska dezintegraciona situacija pomalo podseća na raspad Jugoslavije. Mi smo se raspali zbog slabog federalizma. Nismo hteli prihvatiti da u Jugoslaviji ne postoji nenacionalno jedinstvena ,,radnička klasa“ i jedno-interesni narod.

PAROLA ,,SMRT

IZRAELU“ I IRSKOJ

OBNOVI

Rod Stjuart želi da se mrvljenje Velike Britanije zaustavi. On nije na festivalu tokom ,,čajne pauze“ od svojih privilegovanih 80 minuta na bini nastupio kao nacionalistički Englez bele keltske i germanske puti. Nastupio je kao branilac otvorenog identiteta Velike Britanije koji se pridružio otporu Hladnom ratu, kolonijalizmu, rasizmu, a podržao je prava žena, prava na slobodnu ljubav svih rasa, ideologija, religija i kultura - i na novu muziku i scensko ponašanje. Tradicionalne engleske partije još uvek ne mogu da pronađu rešenje kako da budu nastavljači te politike u novim uslovima. Tu je glavno pitanje ima li država nadzirane granice i ima li država pravo da određuje ko u nju može da uđe, a ko ne. Stjuart se stoga suočio i sa sasvim drugom ulogom pesama u Engleskoj. Na festivalu u Glastonberiju se najglasnije čula parola imigranata i srčanih domaćih filantropa ,,Smrt Izraelu“ i ,,Smrt IDF-u“, izraelskoj vojsci. To je na bini izvikivao britanski duo crnih repera pod nazivom Bob Vilan - podsmevajući se pacifističkom duhu Bob Dilana u Americi za vreme Vijetnamskog rata. Slično njima se istakla i irska hip-hop grupa The Kneecap iz Belfasta koja se na keltskom jeziku i namernom ružnom izgovoru

engleskog jezika podsmevala humanističkom duhu Bitlsa iz šezdesetih godina 20. veka. A liriku i muziku tog doba posprdno je nazvala ,,ejbiroudskoom“ - po studiju Bitlsa za snimanje ploča u londonskoj ulici Abbey Road.

Rod Stjuart se na licu mesta uverio da je istovremeno u Glastonberiju napadnuta i ideja globalnog humanističkog bratstva kao i ideja multinacionalne Velike Britanije. To je opazivo kako sa spoljnom imigracijom tako i sa unutrašnjim nacionalizmom autohtonog naroda, Iraca. Nisu ni Škoti daleko.

POREZ NA BIJELCE

Od dve grupe u Glastonberiju stižu neprijatna upozorenja. U prvoj su ,,smrćani“. Nju čine, između ostalih, i prva i druga

Crna Gora je u boljem položaju od Velike Britanije. Crna Gora ne trpi azijsko-afričku najezdu. Nju najviše podriva sopstvena civilno-crkvena iredenta plaćena beogradskim novcem. Engleska sada trpi, kao i cijela Zapadna Evropa, kulturni i politički šok. Imigracija donosi novu društvenu svijest, pri čemu ta svijest želi i da se politički osigura. Njen cilj nije toliko inkorporacija u Englesku Roda Stjuarta, već dominacija nad Engleskom u svim vjekovima. Njen cilj je zamjena Evrope u Engleskoj sviješću koja se smije studiju Bitlsa Abbey Road. Mi se stoga brinemo i za sebe, mali smo mi, ali ne smijemo ostati po strani. Čuvajmo svoje

generacija karipskih imigranata. Ta grupa zna šta hoće. Ona hoće armagedonski pad Izraela, male evropske države na Bliskom istoku okružene konzervativnom islamističkom kulturom - iako se ova okolina osavremenjava. Ova grupa Izraela vidi kao inkarnaciju nekadašnje dominacije evropskih kolonizatora. Ona ne obraća pažnju da slobodu govora na Glastonberiju ne mogu iskoristiti na Jamajci, dok u Engleskoj mogu. Verovatno ne zadugo zbog svojih poruka. Dauning strit 10 je već upozorio BBC da obrati pažnju šta emituje kada se njihovi tonovi čuju. Država Izrael je svetski unikat i teško da se posle Hamasovih zločina, iranske subverzije njene nezavisnosti i decenijskih prošlih napada arapskih država na njega može nazvati kolonijalnom silom. Možda je pomalo i obrnuto?

A drugu grupu čine autohtoni beli engleski nadnacionalni pacifisti. Ta grupa zamišlja da bi svet morao biti rajska država benevolentnih izjednačenih duhova i ona zamišlja da smo svi mi jedan unifikovani narod - da smo svet istih

ideala, iste kulture, iste ljudske istorije i da svi mi u tuđoj kući imamo ista prava kao i u svojoj domaćoj. Ovi pacifisti sa socijalnim daltonizmom ne vide svetski mozaik stvarnih ljudi. Oni ne obraćaju pažnju na podatak koji je londonski Dejli Telegraf objavio 1. jula 2025. godine da su sada u Engleskoj na deset novorođenih beba četiri bebe od stranih roditelja nerođenih u Engleskoj. Čak ih je i malo više od 40 odsto. Ovoj grupi, koja se kaje zbog svetske dominacije evropske kulture, možda godi izjava Zohrana Kvame Mamdanija, rođenog u Ugandi od oca šiita iz Indije, sada gotovo sigurnog kandidata američke Demokratske stranke za gradonačelnika Njujorka, poslatu u vreme festivala u Glastonberiju, da će posle izborne pobede u novembru 2025. godine zavesti specijalan porez za bogata bela predgrađa Njujorka i uhapsiti Netanjahua ako dođe u Njujork. A smanjiće porez za predgrađa u kojima žive crnci, latinosi i Jamajkanci. Šteta, to zvuči rasistički - šteta je to, jer je on, inače, izneo i veoma zanimljiv socijalistički

program koji bi i kod nas naišao na mnoga odobravanja. I šteta je da tako govori bivši hip-hop muzičar. Stav nebeskih ljubitelja jedinstvenog svetskog naroda iz Glastonberija je verovatno daleko od rešavanja stvarnog karaktera engleske i evropske krize. Znamo da će neki među nama sada možda kazatia šta se sve to nas tiče. Tiče nas se, jer i mi dozvoljavamo da u našu kuću uđe stranac i kažerecimo u Crnoj Gori - vaše crkve su moje crkve, vaše more je moje more, vi niste narod jer sam ja vaš narod, i vaša istorija je moja istorija. Vi ništa svoje nemate.

GENOCIDOM NA

GENOCID

Laburistički premijer Kir Štarmer jeste osudio smrtonosnu parolu protiv Izraela i uništenja njegove vojske, ali nije obrazložio kako da Velika Britanija uveri svoje stanovništvo da na svojoj teritoriji ne dozvoli nesmetanu imigraciju, politički šovinizam i obaranje muzike u korist puške i krvi. Nema još učinkovitog londonskog državnog programa željenih oblika integracije

Piše: dr Dragan VESELINOV

BORBA ZA IDENTITET: Rod Stjuart

identiteti

stranaca sa ostrvskim domaćinima i zajedničkog saživljavanja svih njih ka novom rasporedu nota u novim pesmama. To ne znači da bilo ko mora da podrži preteranu silu i bezakonje izraelske soldateske, kao i zločine pojedinaca iz stotina hiljada američkih doseljenika u Palestini. Ali to znači da kompozicija interesa domaćeg stanovništva mora neprekidno da se unapređuje i ona je ta koja čini identitet, kičmu naroda. Nije narod sastavljen samo od jezika, sećanja na prošlost i uvrštavanja tradicija u savremeni život, već je narod daleko više od toga. On je mozaični kaleidoskop neprekidno promenljive slike i svojih boja. Uslov za to je da on, pre svih, jedino on, o tome odlučuje.

Ulazak migranata i te kako ima smisla za svaku zemlju - ali samo ako ih ona želi, i samo ako došljaci svojom originalnošću doprinose njenom ekonomskom i kulturnom usponu. I time pozitivno učestvuju u dopuni njenog velikog mozaika. Niko ne može ući u našu kuću i reći da izađemo napolje. Mi podržavamo mir, ali ne i mir po cenu uništenja naroda. Ni Izraelaca niti Palestinaca. Mi podržavamo Roda Stjuarta. Jer, rok i angažovana muzika, osim isticanja pozitivne ,,ontičke“ sadržine ljudi, za nas ima onoliko više smisla koliko više ukazuje i na činioce neravnopravnosti među ljudima i želi da ih otkloni bez razaranja čovečnosti. Pozivati na smrt Izraela je revanšističko ponavljanje bespotrebne sile Izraela u Palestini. Genocid nije odgovor na genocid. I stoga, antiizraelski Jamajčani ne mogu biti u rangu jamajčanskog rege majstora Boba Marlija i njegove muzike ljubavi. A hip-hop Irci iz Belfasta - katolici, koji priželjkuju raspad Velike Britanije, ne mogu ni prići američkim crnim reperima poput MC Hammera koji grle svoju Ameriku i Misisipi, ali i za sebe zahtevaju novi stepen belačkog uvažavanja i društvene solidarnosti. Američki crni reperi su patriote i njima se politički nema šta prigovoriti. Ostalo kod njih je predmet lingvističkog, etičkog i muzičkog ukusa.

ULICE U CRNOJ GORI

Svi ste opazili da se uklanjaju nazivi ulica iz socijalističkog doba u korist nekadašnjih. Ali kojih? Da li nazivi ulica, ne jedino u Crnoj Gori, govore o celokupnosti istorije stanovništva i poželjnih vrednosti? Da li su nazivi ulica deo političke integracije ili dezintegracije stanovništva?

Recimo, Matica crnogorska u Podgorici je u Beogradskoj ulici. Nama to ništa ne smeta kao što nam ne bi smetalo da se ova

ulica zove i po nekom drugom našem gradu. Novosadske ulice u Podgorici ima. I to je lepo, jer doprinosi toplini našeg zagrljaja. Crna Gora čuva duh jedinstva uprkos tome što ga srpska iredenta i neke korumpirane vođe nacionalnih manjina potkopavaju. To ipak nije tako izvan Crne Gore. Jugoslovenska imena ulica po jugoslovenskim gradovima nestaju, a novonastaju imena iz predjugoslovenskog doba i posle priliva srpskog stanovništva iz izgubljenih krajeva zbog naših ratova od 1991. do 1995. godine. Ni protiv toga mi nemamo ništa da prigovorimo - ali zar istorija naših naroda nije toliko bogata da možemo poneku ulicu nazvati i po dobu kada smo bili u mozaiku Italije, Venecije, Beča, Pariza, Dubrovnika, grčkog i turskog Carigrada, kao i velikog doprinosa partizana i komunista usponu Crne Gore? I svih ostalih Jugoslovena? Imena ulica govore o stvarnoj mapi naše prošlosti.

NAZIVI ULICA

KONZERVIRAJU

DRUŠTVO

Kod nas, u jugoslovenskom prostoru, postoji političko-kulturni šovinizam i revanšizam. Zbog njih smo manje stabilni i manje otvoreni nego što bismo bili, jer bismo uspešno pružali pipke prema celoj okolini i istoriji. Međutim, to, na svu sreću, nije do kraja tako u Crnoj Gori. Crnogorska država nije posle raspada Jugoslavije podlegla nasilnoj uličnoj promeni prošlosti kao neke druge jugoslovenske države. Izvanredno je što mnoge podgoričke ulice i dalje nose partizanska i komandantska imena iz revolucije 1941-45. godine i odbrane narodne slobode. Nose i imena progresivnih evro-američkih državnika, jugoslovenskih umetnika, književnika, lekara, sportista i drugih. U Podgorici se na ulicama oseća duh prethodnih vrednosti iz socijalističkog razdoblja. Novih naziva malo ima, a za njih će biti prilika da nastanu sa daljom izgradnjom grada.

U Podgorici se na ulicama osjeća duh prethodnih vrijednosti iz socijalističkog razdoblja. Novih naziva malo ima, a za njih će biti prilika da nastanu sa daljom izgradnjom grada. Ipak, nekako je suviše naziva ulica ostalo kojima dominira samo jedna epoha, socijalistička. Stvoren je u međuvremenu i izvanredan novi savremeni etos Crnogoraca. Jedno je bilo Sutomore iz 1966. godine kada je u gradiću bila jedna poslastičarnica, a na plaži nije bila nijedna Crnogorka u bikiniju niti u jednodijelnom kostimu. Danas je u Podgorici revija slobodne mladosti. Nazivi ulica to ne prate, mada je šarm starih naziva često neopoziv

Ipak, nekako je suviše naziva ulica ostalo kojim dominira samo jedna epoha, socijalistička. Stvoren je u međuvremenu i izvanredan novi savremeni etos Crnogoraca. Jedno je bilo Sutomore iz 1966. godine kada je u gradiću bila jedna poslastičarnica, a na plaži nije bila nijedna Crnogorka u bikiniju niti u jednodelnom kostimu. Danas je u Podgorici revija slobodne mladosti. Nazivi ulica to ne prate, mada je šarm starih naziva često neopoziv.

PRITISAK SRBIJE

U Srbiji je sve suprotno nego u Crnoj Gori. Partizansko i socijalističko doba se baca u smeće, i ulicama se oduzimaju imena iz doba partizanske Jugoslavije. To je deo politike obrazovanja istorijske amnezije naroda. Ostala su ipak ,,stara“ imena u selima nacionalnih manjina jer se one ne odriču nacionalne ravnopravnosti stečene pod komunistima. Manjine, naravno, ne žele srbijanski i dinarski srpski nacionalizam. Čak je u nekim gradovima - poput Pančeva, i selima, i dalje omiljeno ime Veljka Vlahovića i Peka Dapčevića. Ima po selima i Tita. A Žarka Zrenjanina, apsolutnog borca za federalnu Vojvodinu, ubijenog 1942. godine, ne sme niko da dirne ni u jednom gradu. To nas hrabri. A uporedo sa tim ide i invazija imena srbijanskih ličnosti kojima se, posebno u Vojvodini, ta imena nameću kao lažni deo njene istorije. Recimo, ne postoji u Srpskoj sparti, u Pančevu, ulica prvog predsed-

Bivši i aktivni pripadnici MUP-a Srbije poručuju kolegama

Policajci treba da odbijaju nezakonita naređenja

BEOGRAD - Više od 80 bivših i aktivnih pripadnika Ministarstva unutrašnjih poslova (MUP) uputilo je apel policajcima koji su ovih dana angažovani na protestima i blokadama širom Srbije, izražavajući zabrinutost zbog dosadašnjih dešavanja i pozivajući ih da odbiju nezakonita naređenja, prenosi Danas. - Mi, bivši i sadašnji pripadnici policije, izražavamo zabrinutost zbog dešavanja u kontekstu studentskih i građanskih protesta, koji predstavljaju kulminaciju višego-

Sukobi ne jenjavaju

dišnje zloupotrebe policije u političke svrhe, kao i u svrhe organizovanog kriminala i korupcije - navedeno je u apelu, prenosi Danas. Kako je navedeno, „u periodu prije i nakon protesta na Vidovdan 2025. godine, zabilježena su postupanja policije koja ni na koji način ne odražavaju dolje navedene standarde policijskog postupanja, kao ni druga pravila propisana zakonom i podzakonskim aktima“. U apelu su navedeni primjeri takvog ponašanja, kao i standardi policijskog postupanja definisani Zakonom o policiji.

U izraelskim napadima u Gazi poginule 32 osobe

TEL AVIV - U izraelskim napadima u Gazi juče su poginule 32 osobe, objavila je služba za civilnu zaštitu te palestinske enklave.

nika Vojvodine i obnovitelja Pećke patrijaršije - patrijarha Josifa Rajačića. Sve glavne gradske ulice nose imena srbijanskih Obrenovića i Karađorđevića, glavni gradski trg nosi ime kralja Petra Prvog Karađorđevića, potom šumadijskih vojvoda i ustanika. Oni su neznatno istorija Vojvodine ili uopšte i nisu. Osim toga, ni u jednoj ulici nema na njenom imenu uspomene da je Vojvodina bila stotinama godina pod Bečom i sultanovim Carigradom. Tako prekid sa istorijom Vojvodine usled invazije moravskih i novobeogradskih Srba posle 1990. godine donosi u Vojvodini kako skromnu istoriju, tako i vulgarnu svest o ,,pravu“ Srbijanaca na drugu teritoriju.

ROD STJUART

I CRNA GORA

Crna Gora je u boljem položaju od Velike Britanije. Crna Gora ne trpi azijsko-afričku najezdu. Nju najviše podriva sopstvena civilno-crkvena iredenta plaćena beogradskim novcem. Engleska sada trpi, kao i cela Zapadna Evropa, kulturni i politički šok. Imigracija donosi novu društvenu svest, pri čemu ta svest želi i da se politički osigura. Njen cilj nije toliko inkorporacija u Englesku Roda Stjuarta, već dominacija nad Engleskom u svim vekovima. Njen cilj je zamena Evrope u Engleskoj svešću koja se smeje studiju Bitlsa Abbey Road. Mi se stoga brinemo i za sebe, mali smo mi, ali ne smemo ostati po strani. Čuvajmo svoje. •

Izrael je nedavno proširio vojne operacije u Pojasu Gaze, gdje je rat stvorio katastrofalne humanitarne uslove za više od dva miliona stanovnika, piše AFP.

Portparol službe za civilnu zaštitu Mahmud Basal kazao je da je među poginulima osam žrtava napada na škole u gradu Gazi.

Mnogi stanovnici Gaze potražili su utočište u školama i drugim javnim zgradama otkako je počeo rat, kome je prethodio napad Hamasa, koji Evropska unija i Sjedinjene Države smatraju terorističkom grupom,

na Izrael u oktobru 2023. godine. Basal je takođe izvijestio da je osam osoba ubijeno u napadu u blizini centra za distribuciju pomoći na jugu Gaze, prenosi Radio Slobodna Evropa. Izraelska vojska navela je da ne može komentarisati konkretne napade, bez tačnih koordinata.

Napadi su uslijedili nekoliko sati nakon što je Hamas saopštio da je spreman „odmah“ da započne pregovore o američkom prijedlogu za prekid vatre u Gazi.

To se dogodilo uoči odlaska izraelskog premijera Benjamina Netanjahua na razgovore u Vašington u ponedjeljak, u vrijeme dok američki predsjednik Donald Tramp poziva na okončanje rata.

Evakuisana Skupština Kosova zbog dojave o bombi

Propao i 42. nastavak sjednice

PRIŠTINA - Zgrada Skupštine Kosova, u kojoj je za subotu bio zakazan 42. nastavak konstitutivne sjednice, evakuisana je juče nakon što je prijavljeno da je moguće da je u prostorijama postavljen eksploziv. Skupština je evakuisana uoči samog početka ovog nastavka sjednice u 11 časova. Informaciju je prvi potvrdio poslanik Demokratske partije Kosova (PDK) Abeljard Tahiri, koji je rekao da je policija zbog mjera bezbjednosti naložila evakuaciju osoblja. - Postoji, po svemu sudeći, prijetnja bombom. Policija je rekla da, zbog bezbjednosnih mjera, moramo da evakuišemo osoblje. Dalje ne znam ništa, policija treba da pruži objašnjenja. Sve što su tražili

od nas je da napustimo zgradu - izjavio je Tahiri. Poslanik pokreta Samoopredeljenje Gljauk Konjufca naveo je da je prijetnja stigla putem telefonskog poziva. - Prijetnja je bila jasna, policija tako misli, i sva poslanička grupa poštuje ovu odluku - izjavio je Konjufca, javlja Koha.

Skupština Kosova je potom potvrdila da je policija izdala upozorenje nakon dojave o mogućoj bombi u objektu. - Policija nas je obavijestila da je primila obavještenje o alarmu za moguću bombu u prostorijama Skupštine. Zbog toga je zatražila evakuaciju objekta. Svi su napolju. Za dodatne informacije kontaktirajte sa policijom - saopštili su iz Skupštine.

Bulevar Save Kovačevića u Podgorici

Dnevno

Velika policijska akcija na sjeveru Crne Gore

Zaplijenjeni marihuana, oružje i akcizna roba

PODGORICA - Službenici

Regionalnog centra bezbjednosti „Sjever“ sproveli su juče opsežnu akciju na više lokacija u nekoliko gradova sjeverne regije, kojom prilikom su otkriveni ozbiljni oblici organizovanog kriminala. Uhapšena je jedna osoba zbog krijumčarenja 53 kilograma marihuane, a nadležnim tužilaštvima biće pod-

nijete krivične prijave protiv ukupno šest lica. Kako je saopšteno iz Uprave policije, pretresi su izvršeni na 14 lokacija, a rezultat su višemjesečnih kriminalističkih mjera usmjerenih na suzbijanje šverca narkotika, nelegalnog oružja i sive ekonomije.

Policija u Plavu je, u saradnji sa graničnom policijom, uhapsila S. K. (20), dok se za

H. P. (31) iz istog grada i dalje traga. Ova lica se sumnjiče da su, još u februaru ove godine, prokrijumčarila oko 53 kilograma marihuane iz Albanije u Crnu Goru, što je potvrđeno kriminalističkim vještačenjima. Droga je tada pronađena u mjestu Grnčar, opština Gusinje.

U Kolašinu je prilikom pretresa stanova D. L. i S. L. pronađeno više komada nele-

galnog oružja – automatska puška marke „heckler & koch“ , dvije puške, gasni pištolj i municija. Protiv njih će biti podnijete krivične prijave zbog nedozvoljenog držanja oružja.

U Bijelom Polju, pretresom imovine R. Ć., blisko povezanog sa članom organizovane kriminalne grupe, pronađena je lovačka puška, pištolj CZ i ukupno 78 komada munici-

Podnijete krivične prijave protiv pet osoba zbog krivičnih djela iz oblasti imovinskog kriminaliteta

Na meti kradljivaca vozila, telefoni, trotinet i kozmetika

PODGORICA - Podgorička policija je od pet uhapsila četiri osobe osumnjičene za krađu električnog trotineta, mobilnog telefona, putničkog vozila i kozmetičkih proizvoda.

Među osumnjičenima su jedan maloljetnik i višestruki povratnici u vršenju krivičnih djela.

Iz policije su pojasnili da je G.

M. (32) iz Podgorice uhapšen zbog sumnje da je otuđio električni trotinet „xiaomi“, iskoristivši nepažnju vlasnika koji ga je ostavio ispred jednog ugostiteljskog objekta. Trotinet je pronađen i vraćen vlasniku.

Slobode je lišen i maloljetnik (17) iz Podgorice, osumnjičen za tešku krađu. On je, kako se navodi, tokom boravka na Gradskom bazenu nasilno otvorio ormarić i ukrao ruk-

sak u kojem se nalazio mobilni telefon „samsung S24“, koji je kasnije prodao nepoznatom muškarcu za 100 eura.

Zbog sumnje da su otuđili putničko vozilo, uhapšen je V. Dž. (18), dok je protiv njegovog saputnika A. V. (18) podnijeta krivična prijava. Vozilo je pronađeno na Trgu Božane Vučinić. V. R. (38) iz Podgorice takođe je uhapšen zbog sumnje da je počinio razbojničku krađu.

On je, kako se navodi, iz jednog poslovnog objekta otuđio kozmetičke proizvode, a kada je radnica pokušala da ga zaustavi, udario ju je i odgurnuo, nakon čega je pobjegao. Iz Uprave policije poručuju da nastavljaju intenzivne aktivnosti na otkrivanju i suzbijanju imovinskog kriminala, s ciljem zaštite imovine građana i procesuiranja odgovornih lica.

B. R.

AkcijA „BA r-kod“: Zatvoreni popularni lokali u Podgorici, izdavali lažne fiskalne račune

Policija

i Poreska zapečatile „Loft“, „Kobajagi pab“ i „Morrison“

PODGORICA - Više poznatih ugostiteljskih objekata u Podgorici zatvoreno je nakon što je utvrđeno da su izdavali lažne fiskalne račune sa vještački generisanim QR kodovima i softverom za obmanu sistema fiskalizacije.

Kako je saopšteno iz Uprave policije, u akciji kodnog naziva „Bar-kod“ sprovedenoj u petak veče zatvoreni su kafići „Morrison“ , „Loft“ i „Kobajagi pab“.

Navode da je nakon višemjesečnih istražnih radnji usmjerenih na borbu protiv ekonomskog kriminala, na teritoriji Glavnog grada izve-

dena koordinisana međusektorska i međuagencijska akcija usmjerena na otkrivanje i suzbijanje poreske utaje i drugih povezanih krivičnih djela. Tokom kontrole u pomenutim lokalima otkriven je sistem za izdavanje falsifikovanih fiskalnih računa, koji su izgledom bili gotovo identični regularnim, ali su sadržali QR kodove povezane sa nepostojećom internet stranicom Poreske uprave. – Na taj način se gostima izdavao račun koji je naizgled ispravan, dok je u suštini prikrivao poresku utaju. Softver koji je korišćen omogućavao je štampanje lažnih računa, a QR kodovi vodili su na lažne veb adrese koje simuliraju

grešku u fiskalizaciji – pojašnjavaju iz policije.

Predstoje forenzička vještačenja elektronskih uređaja i detaljne analize, kojima će se utvrditi obim poreske utaje, a protiv odgovornih lica biće pokrenuti odgovarajući

je različitog kalibra. I protiv njega slijedi krivična prijava po istoj osnovi.

U Beranama i Petnjici, službenici policije pretresli su kuće i poslovne objekte koje koriste D. N. (37), J. A. (29) i E. R. (32). Tom prilikom su, između ostalog, oduzete 133 paklice cigareta sa kosovskim akciznim markicama, 238 limenki energetskog pića za

kosovsko tržište i tri vozila, uključujući vozilo sa sumnjivim brojem šasije. D. N. se sumnjiči za krivično djelo nedozvoljena trgovina, dok će oduzeta vozila biti predmet dodatnih zakonskih provjera i vještačenja. Iz Uprave policije poručuju da su ove aktivnosti rezultat planskih, koordinisanih i ciljanih mjera koje sprovodi Regionalni centar bezbjednosti „Sjever“ u borbi protiv organizovanog kriminala, sa ciljem očuvanja stabilnosti i bezbjednosti na sjeveru države. R. P.

Krivične prijave protiv tri Rožajca

Krijumčarili cigarete vrijedne 7.500 eura

ROŽAJE - Granična policija na sjeveru Crne Gore procesuirala je N. K. (33), S. D. (30) i I. D. (27), svi iz Rožaja zbog sumnje da su prokrijumčarili 3.000 paklica cigareta sa Kosova u Crnu Goru.

U vozilu kojim su putovali pronađene su cigarete sa kosovskim akciznim markicama, tržišne vrijednosti oko 7.500 eura. Kako je saopšteno iz Uprave policije, službenici Regionalnog centra granične policije „Sjever“ su na području opštine Rožaje zaustavili vozilo rožajskih registarskih ozna-

ka, kojim je upravljao N. K. dok su se sa njim u vozilu nalazili S. D. i I. D. - Pregledom vozila u prtljažniku su pronađene torbe sa v ećom količinom cigareta stranog porijekla, za koje se sumnja da su ilegalno unijete sa teritorije Kosova – naveli su iz Uprave policije. Nakon prikupljenih obavještenja i sprovedenih mjera i radnji, obaviješten je tužilac Osnovnog državnog tužilaštva u Rožajama, koji je naložio podnošenje krivične prijave protiv trojice Rožajaca zbog sumnje da su počinili krivično djelo krijumčarenje.

B. R.

i nstitucionA lno čišćenje: Suspendovana tri policajca, dva vojnika ostala bez službe zbog bezbjednosnih smetnji

Bečić:

Pravda više ne pita za mišljenje –traži odgovornost

PODGORICA - U okviru nastavka institucionalnog čišćenja i izgradnje profesionalnog i odgovornog sistema bezbjednosti, Uprava policije suspendovala je još trojicu svojih službenika, dok su u Ministarstvu odbrane dva vojna lica ostala bez službe zbog utvrđenih bezbjednosnih smetnji, saopštio je potpredsjednik

Vlade za bezbjednost, odbranu, borbu protiv kriminala i unutrašnju politiku

Aleksa Bečić

Prema njegovim riječima, Etički odbor je utvrdio povredu pravila i standarda Kodeksa policijske etike kod čak 67 policijskih službenika, što je, kako navodi, dovoljan razlog za hitno djelovanje.

krivični postupci. Iz Uprave policije i Poreske uprave poručuju da će ovakve kontrole biti nastavljene, a borba protiv poreske utaje ostaje prioritet u cilju zaštite državnog budžeta i zakonitog poslovanja. B. R.

- Riječ je o jasnim, dokumentovanim nalazima koji zahtijevaju momentalnu reakciju unutar sistema. Zbog toga očekujem da se svi odgovorni u sistemu, bez izuzetka, izjasne da li će pokrenuti disciplinske postupke ili ne, kao i da obrazlože razloge za svoje odluke. Vrije-

me institucionalnog ćutanja je prošlo – poručio je Bečić. On je upozorio sve one koji bi pokušali da zataškaju informacije o povredama Kodeksa da time postaju saučesnici u opstrukciji pravde.

- Oni koji ignorišu nalaze Etičkog odbora, staju na stranu sistema koji pokušavamo da pobijedimo. Ko god pokušava da spriječi veting i reformske procese, pokušava da zadrži sistem vrijednosti u kojem se moć sticala kroz strah i lojalnost klanu, a ne zakonu. I to neće moći. Crna Gora je odlučila da se mijenja, a institucije su dužne da te promjene ne blokiraju, već da ih predvode – naglasio je potpredsjednik Vlade. Bečić je pozvao sve časne i profesionalne službenike policije da ne ćute, već da se aktivno uključe u proces reformi. – Samo oni koji sada ćute, mogu se sjutra naći na drugoj strani zakona. Pravda više ne pita za mišljenje – traži odgovornost. I mi ćemo je isporučiti –zaključio je Bečić.

R. P.

Do Karpata „medveđom šumom“

KOLAŠIN - Kada se ne može bez planine, onda se bez nje ne može ni ljeti ni zimi. I kada je sunce i kada je snijeg, planine uvijek nešto otkrivaju novo. Trojica Kolašinaca decenijama ne mogu bez planine. Miloš Mikan Medenica i Željko Pejović i Ilija Iko Raketić, nordijac oduvijek, proteklih dana su na motorima upoznavali planine u Rumuniji...

Zadatak ljetnje planinske bio je da se na motorima obiđu

Karpati u Rumuniji. Magični istorijski početak Južnih Slovena i poruke koje time traju. Trojica Kolašinaca na motorima imali su svoje osvajačke ciljeve...

- Dali smo sebi zadatak da pređemo planinski prevoj

Bili su svjedoci nevolje kada je od medvjeda stradao motociklista iz Italije. Asfalt na 2.200 metara dovodi milione turista i kampera. Može li se asfaltirati i put preko Bjelasice

Transfagarašana i Transalpine u Transilvaniji. Imali smo izazov da prođemo putevima koje je nekada gradio Čaušesku na tolikim planinskim visinama. Gradio ih je da budu eventualno korišćeni u slučaju invazije Rusije. Bilo je uzbudljivo u jednom trenutku i rizično - priča Miloš Mikan Medenica. Trojica kolašinskih gorštaka na motorima bili su neposredni svjedoci nevolje kada je motociklista iz Italije stradao od napada medvjeda. Desilo se to u takozvanoj „šumi medvjeda“ na putu ka

ZANATI: Majstor Enko Spahić duže od dvije i po decenije ne odvaja se od makaza

BIJELO POLJE - Frizerski zanat je umjetnost kao što su slikarstvo i muzika. Uvijek sam ga tako i doživljavao te s pravom mogu kazati da je ,,uspjeh dijete smjelosti“ - kaže poznati bjelopoljski frizer Enko Spahić

Majstor Spahić se duže od dvije i po decenije ne odvaja od makaza. Sa ponosom ističe da pripada trećoj generaciji majstora ovog zanata koje je iznjedrila njegova porodica.

- Kao dijete često sam posjećivao frizersku radnju stričeva najprije Zaja, a zatim Nazma Spahića. Tu sam zaključio da je frizeraj dobar posao od kojeg se može solidno živjeti. Da bi osoba mogla da se bavi ovim zanatom, prije svega, mora da posjeduje strpljenje i smisao za humor - priča Enko. Kroz njegove ruke ,,prošlo“ je na hiljade mušterija, a majstor Enko se prisjeća niza dogodovština sa primjesama autentičnog čaršijskog humora.

- Ulazi u radnju mušterija i kaže - majstore, može li šišanje, žurim za Beograd, a ja mu

Frizeraj koji ima dušu

Danas nema mnogo interesovanja za ovaj zanat. Mladi uglavnom žele da upisuju fakultete jer navodno tu vide svoju budućnost. Kada bih sad birao zanimanje, ponovo bih izabrao ovaj zanat zato što ima dušu, koju čine stalni kontakt i razgovor sa ljudima – kaže majstor Enko Spahić

odgovorim da može jedino pod uslovom da je kupio voznu kartu. Bilo je slučajeva da mušterija želi da skrati kosu i kaže - šišaj me, ali ne za sve pare. U frizerskom salonu često se sretnu poznanici koji se dugo nijesu vidjeli, a onda započnu razgovor o kupoprodaji, bračnom životu, poslu… Tu se iznose privatni problemi, popunjavaju sportski tiketi, preko TV prijemika odgleda poneka utakmica, poslušaju vijesti sa propratnim komentarima. U suštini - frizeraj je slikovito zanimanjepriča Enko. Ovu čaršijsku berbernicu, koja je smještena u prizemlju zgrade ,,Lepa Brena“, posjećuju ljudi širokog spektra zanima-

nja, počev od običnih građana do ministara.

- Sugrađani vole da se našale te kažu da ,,radim o glavi“ bivšim predsjednicima opštine Tarzanu Miloševiću i Aleksandru Žuriću, a i sadašnjem Petru Smoloviću, koji su redovne mušterije. To su zaista gospoda koju bi svako poželio za mušteriju - kaže Enko. Osim redovnih mušterija, kako navodi, sve više je i pripadnika mlađe populacije koji vole da eksperimentišu sa frizurama.

- To su uglavnom modeli zvani ,,čirokana“, ,,jež“, ,,ša“, ali još uvijek su neprevaziđene frizure - ,,italijanka“, ,,amerikanka“ i ,,tarzanka“. U suštini - najaktuelnije su one koje

ne zahtijevaju veliko održavanje i uvijek su praktične, a to je šišanje ,,na kratko“. Ova profesija permanentno zahtijeva inovacije tako da sa sigurnošću mogu reći da se frizeraj u gradu pod Obrovom uklapa u evropske i svjetske trendove. Inače, u ovaj posao se mora ulagati i za njega stručno usavršavati - kaže Enko. Majstor prenosi riječi svojih učitelja - stričeva Zaja i Nazma – nekada se frizerski salon nije mogao otvoriti bez položenog majstorskog ispita i radnog iskustva. Danas, kako kaže, frizer može biti svako ko uzme makaze u ruke.

- Danas nema velikog interesovanja za ovaj zanat. Mladi uglavnom streme prema

Transfagarašanu. Medvjed je napao kolonu motociklista iz Italije i jedan je tragično završio pod njegovim kandžama...

- Sve se odvijalo pred našim očima. Motociklista iz Italije nije uspio da pobjegne pred naletom medvjeda. Krenuo je i ka meni, ali sam bio spreman, na vrijeme startovao i izbjegao njegov nalet - priča Miloš Mikan Medenica. Avantura i opasnost u „šumi medvjeda“ nijesu umanjili ukupne pozitivne utiske trojice Kolašinaca. Oduševljeni su kako se u Rumuniji, u sa-

obraćajnoj i vozačkoj kulturi poštuju motociklisti. Kažu da su imali više nepoštovanja od Kolašina do Rožaja nego na hiljadama kilometara kroz Rumuniju. - Bili smo u Rumuniji a kao da smo bili u Švajcarskoj ili Njemačkoj. Veliki je napredak ove države u turizmu i korišćenju prirodnih potencijala. Mislim da neke stvari treba da radimo kao oni. Ako se mogu na Karpatima, na 2.200 metara visine izgraditi dvije saobraćajne trake koje dovode milione motociklista i kampera, onda se treba asfaltirati i put preko Bjelasice. Da se takvim putem dođe do Bendovca i Biogradskog jezera. Broj turista koji bi u takvim uslovima boravio na Bjelasici bio bi znatno većiporučuje Miloš Mikan Medenica. Dr. DRAŠKOVIĆ

fakultetima jer navodno tu vide svoju budućnost. Kada bih birao zanimanje, ponovo bih izabrao ovaj zanat zato što

ima dušu koju čine stalni kontakt i razgovor sa ljudima - zaključuje majstor Enko Spahić. B. ČOKOVIĆ

Miloš Mikan Medenica, Ilija Iko Raketić i Željko Pejović prilikom kretanja iz Kolašina

Na prevoju Transalpina, 2.150 metara visine

STARI

Enko Spahić

Putem i bespućem

Dolinom Sutjeske i vrhovima Zelengore

Ima tome koja godina više od pola vijeka, kada sam sa borcima i omladinom bio prvi put u Dolini heroja, odakle sam se sa pjesnikom i aktivistom Vojom Milanovim Mrvaljevićem vrnuo nakon tri debela dana doma, pješke preko Čemerna, Gacka, Avtovca, Višnjića dola, Srijeda, Krstca, sve do Nikšića, pa vozom do Grada Danilova. Potom sam, samo dvije godine kasnije, opet pješke kao novinar, noseći stari magnetofon na ramenu, sa ferijalcima i izviđačima, sa Žabljaka preko Nedajna, Mratinja i Vučeva, stigao do Tjentišta, đe sam kasnije bezmalo svake godine dolazio kao akcijaš i antifašista, poštovalac hrabrih partizanskih boraca, koji su položili živote u borbi protiv okupatora i domaćih izdajnika. Na taj su nas put ispratili general Danilo Jauković i Slavko Šepić, predsjednik omladine Crne Gore, dok je na čelu kolone bio stari ratnik Đedo Perunović. Uz to, kao osnovac u školi na Lazinama, koja nosi ime Vlajka Brajovića, heroja s Ljubinog groba, slušao sam ratna sjećanja njegovog brata Mihaila Beba, koji je sa ocem Jakšom bio na tom krvavom stratištu i učitelja Joše Kalezić i Ljubomira Đurišića i napokon oca Mita koji je četiri godine ratne bio na čelu kosovoluških skojevaca, kao ilegalac i borac, čiji je brat Blažo Spasojev poginuo u borbi sa Talijanima prvog ustaničkog dana i sa Vidom Radovanovim Pavićevićem bio prva žrtva borbe za slobodu u ovom slobodarskom kraju.

I tada se javila želja da odem i poklonim se sjenima slobodarskih velikana koji su ostavili živote tamo đe je soa nebeska da bi sačuvali ranjenike i omogućili Vrhovnom štabu izlazak iz neprijateljskog obruča.

Nedavno, nakon što se skoro ispovijedah Milu Grdiniću, antifašisti, akcijašu i kolekcionaru, pored ostalog, udarničkih znački, krenusmo sa vrlim prijateljem Markom Jovićevićem prema Foči, đe nas dočeka srčano Momčilo Loko Govedarica, ugledni privrednik i strastveni lovac koji zna sve ,,staze i bogaze“, kako putem tako i bespućem.

Prva stanica - Popov most, nedaleko od mjesta Vrbnice, đe je 17. juna 1942. godine formirana Četvrta crnogorska narodnooslobodilačka udarana brigada. U prvom stroju pet bataljona – dva lovćenska, Zetski, Komski i Durmitorski

sa 1.080 boraca. Peko Dapčević - komandant i Mitar Bakić - politički komesar.

Slijedio je ratni put od dvadeset hiljada kilometara, bitke na Sutjesci, Neretvi, Kupresu, Jajcu, Livnu... polovina boraca, blizu pet hiljada, položila je živote, 48 je proglašeno za narodne heroje. ,,Četvrta brigada, to su četiri brigade“, rekao je vrhovni komandant Josip Broz Tito, uz dodjelu Ordena narodnog heroja proslavljenoj brigadi čiji spomenik je pokrilo granje. Samo na vrhu, ponosno kao borci u ratu, raširenih krila prkosi bronzani orao i podsjeća potomke na herojske pretke.

,,Ođe dolazite samo vi iz Saveza boraca NOR-a i antifašista Crne Gore i Gajo Vojinović sa antifašistima Žabljaka“, pričaju Mićo Radović, na čijem se posjedu spomenik nalazi i Miljan Tadić, koji tokom ljeta ođe boravi. ,,Postavljali smo ogradu i čistili nekoliko puta, ali gora brža i jača. Velika je greota puštiti ovu svetinju da se uruši“, podsjećaju naši sagovornici, porijeklom, kažu, Crnogorci.

Nakon avanture preko Dragoš sedla, Vučeva i tajnih staza prašume Perućica, sa bajkovitim pogledom na vodopad Skakavac i planinske gudure kojima su partizani sa ranjenicima tražili spas iz njemačkog i četničkog obruča, nova stranica putopisa zapisana je pored spomenika đe je poginuo komandant Sava Kovačević Zastave koja se vijorila odavno nema, slova se jedva naziru, petokraka ostala bez sjaja, kamenu stazu pokrila mahovina. Legenda o heroju ipak živi. Potvrđuje to i grupa slovenačkih antifašista i Marko Matajurc, gradonačelnik opštine Kobarid, koji ističe: ,,Heroj Sava je bio veliki junak. On je i vaš i naš kao i Milovan Šaranović iz Danilovgrada, koji je poginuo u Gornjem Žužembergu u Sloveniji, čiji je spomenik u centru Ljubljane“. Ista, još tužnija slika, može se

vidjeti na Milin – kladama, đe je tokom Bitke na Sutjesci ranjen Josip Broz Tito. Pored zaraslog puta jedva se naziru, nekada svijetle, mermerne ploče, na kojima je bila ispisana istina o borbi i pobjedi. Jedini tragovi života su teške mašine koje krče puteve za odvoz balvana. Jednog dana će, onako usput, poravnati i ovaj trag istorije, ovo mjesto koje još živi samo na fotografijama Žorža Skrigina i narodnog heroja Sava Orovića U Gornjim Barama u srcu Zelengore slika je srećom drugačija. Spomenik slavnoj Drugoj dalmatinskoj brigadi je obnovljen. Živi priča da je Zoran Milanović, predsjednik Hrvatske, položio vijenac i naložio uređenje spomenika koji sada u planinskoj dolini sija i podsjeća na poruku hrabrih Dalmatinaca vrhovnom komandantu: ,,U teškim borbama poginulo je više od polovine boraca, ali računajte na nas, kao da smo u punom sastavu“. Na Sutjesci su poginula 833 borca ove brigade, a na Barama više od tri stotine. Druga dalmatinska, koju s prvom slavi antifašistički dio Crne Gore, jer je učestvovala u borbama i oslobađanju mjesta i gradova, formirana je krajem 1942. godine u Uništu kod Bosanskog Grahova. U brigadi u kojoj su bili mahom Hrvati, Crnogorci, Srbi, Italijani..., iz koje je tokom ratnog puta od Livna, bitaka na Neretvi i Sutjesci, na Drini, od 5.548 - poginulo 1.829 boraca, prvi komandant bio je Ljubo Vučković, zamjenik Ante Jurin Marko, a politički komesar Jovo Martić sa zamjenikom Jovom Kapidžićem.

Nedaleko od spomenika, koji je kao svjetionik, sija jezero - pravo gorsko oko. Na njegovoj obali kamena ruševina, tokom potonjeg rata spaljena vila. Bila je to, kaže naš domaćin Momčilo Loko Govedarica, kuća đe je boravio Josip Broz Tito i đe je u to doba, kao dječak, zahvaljujući ocu, boravio. ,,To je za mene nezaboravno vrijeme, koje je uništilo ratno nevrijeme.Vila je sada zgarište, ali nijesu piromani ubili sjećanje“.

Slijedi dugo putovanje ,,kroz zelenu pustinju i prašumu“ davno napuštenim putevima, đe su srne, divokoze, zečevi, orlovi... jedini domaćini, do Ljubinog groba, slobodarskog partizanskog svetilišta, đe su borci Druge čete Trećeg bataljona Četvrte crnogorske proleterske brigade herojski ginuli, spašavajući ranjenike i odakle je, zapisao je hroničar, ispisana rukom poruka

Vlajka Brajovića upućena Vrhovnom štabu i komandantu: ,,Dok god budete na Ljubinom grobu čuli pucnje naših pušaka, Njemci neće proći. A kada toga ne bude, znajte da na njemu nema više živih proletera“. Od četrdeset hrabrih proletera, većina je bila iz danilovgradske opštine, kojima je k omandovao Božo Vidov Begović, više od polovine je poginulo. Bilo je to stravično vrijeme... štuke iznad glava, minobacači, topovi... Njemci u strogom borbenom poretku. Teško ranjen komandant narodni heroj Vako Đurović pokazao je prstom na Ljubin grob, kao mjesto zadnje odbrane. I tako je bilo. Izdržali su proleteri, kojima na mjesto pogibije skoro niko više ne dolazi. Spomenik oronuo, nema ni table mermerne sa porukom. Samo potonjih dana proljeća na proplanku čudno cvijeće boje krvi, kao podsjećanje na dane prkosa, ponosa i borbe za slobodu, o čemu je prije skoro dvije i po decenije, na mjestu ratnih strahova, đe je bio sa ocem Jakšom i bratom Vlajkom, koji je poginuo, Mihailo Bebo Brajović, pored ostalog, rekao: ,,Taj juriš je najduže trajao.Više se ne čuju rafali, samo pojedini pucnji. Viđeli smo Žaku Lakića, kako nosi brata Muja i posreće pod njim... Srijećem Anu Ljumović, koja mi kaže da je previla Vlajka... Onda je neko rekao - poginuli su Vlajko, Jakša Stojović, Miroslava Živković, svi iz njihovog voda“. Tih ratnih dana, kada su njemački piloti toliko nisko lećeli da su rukama mahali svojim borcima da jurišaju, sjećao se i Zarija Vukašinović, zadnji borac sa Ljubnog groba, tužan što mjesto borbe u dubokoj starosti nije još jednom posjetio, jer svi su ih, kako reče, izgleda zaboravili. Tačno, zaborav je kao zla gora pokrio mjesta đe su partizani, proleteri, komunisti i narod ostavljali živote za slobodu i bolje dane. Ostaju još samo (o)pomenici, oronuli spomenici koji odumiru uspravnoherojski. Na zadnjoj stranici putopisa - zapis sa druge strane Zelengore, đe okolo lijepih jezera ,,cvjeta turizam“ i đe na davne ratne dane podsjeća u Kalinoviku tvrđava ,,đe su, kažu, vojsku služili kao austrijski vojnici Adolf Hitler i Josip Broz Tito“, zatim priča da je početkom prošlog vijeka crnogorska vojska u Prvom svjetskom ratu pokrivala područje i ginula od Kožjeg mosta blizu Sarajeva do pogibije na Mojkovcu. Tu je i poruka sa jednog spomenika – nišana, pored hrasta koji se vezuje za pjesmu ,,Ženidba bega Ljubovića“, kao opomena: ,,Ako neko ubije nekoga, ko nije ubio nikoga, ili onoga koji na zemlji nered ne čini, kao da je sve ljude poubijao“ . Tako je nažalost bilo u Drugom svjetskom i ovom potonjem domaćem ratu, o čemu svjedoče zaboravljeni spomenici dolinom Sutjeske i vrhovima Zelengore. •

Piše: Dragan Mitov ĐUROVIĆ

Stazama slavne bitke

Susret sa slovenačkim antifašistima

Neđelja, 6. jul 2025.

BAR - Bend „9“ je crnogorski metal-core sastav iz Bara koji čine prepoznatljiva imena domaće alternativne muzičke scene: Milić Šarović (glavni vokal/gitara), Duško Srzentić (prateći vokal/ gitara), Džulijan Ilić (bas gitara) i Ivan Ćetković (bubanj). Grupa je nastala krajem 2022. godine, okupljena oko ideje da stvara i svira isključivo autorski metal.

Nakon što je hardkor bend „Parental Advisory“, u kome su bili Šarović i Ilić, prestao da postoji, trebalo je 15 godina da se sve „kockice poslože“, a prava ekipa okupi i donese odluku da uplovi u ovu priču.

- Iako su me život i obaveze vodili na različite strane, ta ideja nikada nije nestala. Trebalo je 15 godina da se sve kockice slože, okupi prava ekipa i da donesemo odluku da krenemo u ovu priču, potpuno posvećeni. Tokom svih tih godina nijesam prestajao da razmišljam o muzici i da komponujem. Na prvu probu došao sam sa pjesmom „Bori se“. Već tada smo znali da je to to, da imamo istu energiju, volju, razmišljamo na sličan način i da ćemo ovo izgurati do kraja. Od tog trenutka, sve pjesme koje su nastale bile su rezultat zajedničkog rada i truda. Bend „9“ je nastao kao prirodni nastavak naše muzičke priče, ali i novi početak - prisjeća se frontmen Milić Šarović u razgovoru za Pobjedu.

IME BENDA

On pojašnjava da je ime za bend došlo tako što ga broj devet prati čitavog života. - Još kao klinac volio sam da crtam devetku po sveskama, ali i tri trougla koja sam povezivao sa brojem devet. Ne znam ni sam odakle je to došlo. I dan-danas, recimo, u teretani radim devet ponavljanja u seriji, nikad 10. Vremenom sam primijetio da taj broj ima neku posebnu simboliku za mene, a zanimljivo je da se na kraju ispostavilo da je to i omiljeni broj svih nas u bendu. Nijesmo to planirali, jednostavno se desilo. Osim lične simbolike, broj devet nosi i duboko značenje u mnogim kulturama. U staroj Grčkoj, recimo, smatran je brojem mudrosti i duhovnog razvoja. Bio je povezan sa muzama kojih je, naravno, bilo devet na broju. U kineskoj kulturi devetka je simbol dugovječnosti i moći, a u rimskim misterijama broj devet je broj potpunosti, kraj jednog ciklusa i početak novog. Tako da, kada smo razmišljali kako da nazovemo bend, „9“ je bila potpuno prirodan izbor. Jednostavno nas opisuje i kao ljude, ali i kao bend koji ima jasan identitet, energiju i simboliku iza svega što radi - priča on. Iako svi u bendu slušaju različite stilove (metal) muzike, osim broja koji je postao i zvaničan naziv benda, žanr metal-core je nesto što ih povezuje.

- U tom pravcu se svi najiskrenije izražavamo. To je ono što dolazi iznutra, bez kalkulaci-

Frontmen barskog metal-core benda „9“ Milić Šarović za Pobjedu otvoreno o formiranju benda, alternativnoj (metal) sceni, Montesongu i planovima

Metal je nešto što dolazi iznutra, bez kalkulacija i filtera

ja i filtera. Svaki član benda je unio nešto svoje, neki lični pečat, bilo da je to u aranžmanima, rifovima, vokalima ili ritmu. Na taj način smo uspjeli da sklopimo nešto autentično – predočio je Šarović, koji ističe i da nijesu pokušavali „izmisliti toplu vodu“.

- Zato nijesmo ni mogli niti htjeli da odemo daleko od metala, jer to je naš izraz, jezik i tu smo najviše svoji - dodaje on.

METAL SCENA

Šarović je mišljenja da metal scena u Crnoj Gori nikada nije bila previše razvijena. Ipak, kako kaže, uprkos tome publike ima.

- Ljudi koji vole ovu muziku su tu, vjerni su, strastveni i puni energije. Nažalost, nemaju dovoljno prostora da to iskažurekao je on.

Prema njegovim riječima, nedostaje više klubova, festivala i događaja koji daju prostor bendovima poput njihovog, pa je „samim tim i publici uskraćeno da redovno sluša ono što voli“.

- Metal ima publiku u Crnoj Gori, samo joj treba dati više prostora da se čuje - ponavlja Šarović, koji je stava da kod nas ima mnogo kvalitetnih bendova, muzičara i umjetnika.

- S obzirom na to koliko smo mala država, imamo nevjerovatno mnogo talenta. Ono što mi posebno uliva nadu je to što se sve više bendova sa alternativne scene probija u regionu. Sve češće se pojavljujemo na koncertima, festivalima i čak u televizijskim emisijama, što

ranije gotovo da nije bio slučaj. U krajnjem, i region polako počinje da prepoznaje crnogorsku alternativnu muziku i to je momenat koji svi moramo iskoristiti. Samo treba da budemo istrajni, da guramo dalje, podržavamo jedni druge i rezultat će sigurno doći. Vjerujem u to iskreno. Ja sam neko ko uvijek pokušava da vidi pozitivne strane stvari – ko me poznaje, zna da nikad nijesam bio od onih koji kukaju ili se fokusiraju na negativno. Uvijek sam vjerovao da sve ide ka boljem, pa tako gledam i na crnogorsku muzičku scenu, posebno alternativnu - uvjeren je on.

MONTESONG

U tom kontekstu činjenica da su bili učesnici festivala Montesong, na kojem su se predstavili sa pjesmom „Stop war“, ocjenjuje kao veliki korak naprijed.

- Pokazalo se da se stvari ipak mijenjaju i da postoji želja da se izađe izvan standardnih okvira, kao i da se i tvrđi zvuk postepeno prihvata - primjećuje on.

Naglašava i da nijesu ljubitelji TV intervjua i promocija „na silu“, te da to nije bio razlog njihovog učešća na tom takmičenju.

- Uvijek smo se trudili da što manje pričamo, a što više sviramo. Fokus nam je uvijek bio na koncertima i direktnom kontaktu sa publikom. Svi dosadašnji nastupi bili su nam prelijepo iskustvo - iskren je on.

Šarović napominje da pjesma „Stop war“ nosi snažnu poruku, kao i da im je drago što su imali priliku da je predstave široj publici na jednom tako velikom i gledanom događaju.

- To nam je definitivno pomoglo da dodatno promovišemo našu muziku i približimo je ljudima koji možda do tada nijesu ni znali za nas – konstatovao je on.

Tvrdi i da im nije žao što nijesu pobijedili.

- Iskreno, nijesmo došli na Montesong sa tom namjerom. Naš cilj je bio da predstavimo bend, žanr koji sviramo i, što je najvažnije, da pošaljemo poruku. „Stop war“ je pjesma koju smo napravili bar godinu dana prije samog takmičenja i baš kad smo planirali da je objavimo, pojavio se konkurs za Montesong. Prijatelji su nas ohrabrivali da se prijavimo, tako da smo jednostavno odlučili: hajde da probamo - odgovara Šarović.

Potvrdio je da na pjesmi nijesu ništa mijenjali za potrebe takmičenja.

- Zadržali smo je onakvu kakva je i nastala, sa jakim rifovima, tekstom koji nije dotjerivan i „lickan“. To nam je bilo jako važno i srećni smo što smo imali potpunu slobodu da nastupimo onako kako zaista zvučimo. Da nije bilo tako, vjerovatno ne bismo ni učestvovali - kategoričan je on. Otkrio je i da do posljednjeg dana nijesu bili sigurni da li će moći da nastupe uživo.

- I Dule (gitarista) i ja bili smo prehlađeni. Bukvalno nijesmo

mogli da govorimo normalno danima, a kamoli da pjevamo. Baš na probi pred nastup, kao da smo na kratko ozdravili. Odradili smo je prvi put kako treba i odlučili smo: idemo na sve ili ništa - navodi Šarović.

DOSADAŠNJI RAD

Bend „9“ objavio je sedam pjesama, a ovaj harizmatični frontmen ne krije da su ponosni i zadovoljni dosadašnjim radom, a posebno time što su najveći dio produkcije i snimanja sami finansirali.

- To je bio veliki izazov, ali i dodatna motivacija da damo maksimum od sebe. Još važnije od toga je što su pjesme jako lijepo prihvaćene kod publike. Dobijamo stalno pozitivne reakcije, kako na društvenim mrežama, tako i uživo, što nam mnogo znači - izjavio je on. Inspiraciju za pjesme nalaze u svakodnevnom životu. Njihovi tekstovi najčešće imaju socijalne, emotivne ili motivacione poruke, jer pišu o stvarima koje ih dotiču.

- Sve dolazi iz ličnog iskustva, iz situacija koje smo prošli ili koje trenutno živimo. Trudimo se da budemo iskreni i direktni, jer vjerujemo da ljudi to osjete – vjeruje Šarović. Što se tiče samog procesa stvaranja, do sada je praksa bila da on „kostur“ pjesme (muziku i tekst) donese na probu. - Zatim svi zajedno radimo na aranžmanima. Naravno, svaki član podjednako predlaže izmjene, bilo u tekstu, muzici ili strukturi. Sve se radi zajednički, kroz energiju i dinami-

ku benda i mislim da se ta timska snaga čuje u svakoj pjesmi – objasnio je on.

PLANOVI

U narednih nekoliko mjeseci bend „9“ snimiće još dvije pjesme, od kojih će jedna, vrlo vjerovatno, biti na engleskom jeziku.

- Time ćemo zaokružiti naš prvi album, koji će imati devet pjesama – simbolično, kao i ime benda. Paralelno s tim, spremamo i još jedan video spot, koji će dodatno upotpuniti ono što radimo. Osim toga, imamo i jedan veći, veoma ozbiljan i odgovoran projekat pred sobom. Dobili smo upit od jedne inostrane kuće da prevedemo naše pjesme na engleski i potencijalno dogovorimo saradnju za izdavanje materijala za strano tržište. To je velika stvar za nas, ali i ozbiljan zalogaj koji zahtijeva vrijeme, posvećenost i dobar plan. Vidjećemo kad ćemo uspjeti sve da realizujemo, ali znamo da je to put koji želimo da istražimo i damo mu šansu - saopštio nam je on. Paralelno sa svim tim rade i na drugom albumu. - Nove pjesme se polako sklapaju, inspiracije ima više nego ikad i svi smo jako motivisani. Siguran sam da ćemo, kao što smo i do sada sve izgurali do kraja, uspjeti i u svemu ovom što nas tek čeka. Biće i koncerata uskoro. Čim završimo snimanja, vraćamo se nastupima. Ima nas, radimo punom snagom i ne planiramo da stanemo - zaključio je, u razgovoru za Pobjedu, forntmen benda „9“ Milić Šarović. Milovan MARKOVIĆ

U metal mUzici se svi najiskrenije izražavajU: Bend „9“

Devetka ga prati čitavog života: Milić Šarović

Pobjeda i poraz bilans je naših pionirki na Evropskom odbojkaškom prvenstvu, „crvene“ danas protiv Hrvatske

Koković: Želimo da popravimo utisak u narednim mečevima

PODGORICA – Pobjeda i dva poraza, sa četiri osvojena boda, bilans je ženske pionirske odbojkaške reprezentacije Crne Gore nakon tri kola na debitantskom nastupu na Evropskom prvenstvu.

Odbojkaški klub Budućnost volej vrijedno radi na formiranju ženskog rostera za narednu sezonu Ruskinja Balai nova korektorka, stigla i srednja blokerka Dunja Ćupić

Staša Jovović treći server šampionata

Iako po rezultatima Crna Gora timski nije u vrhu, nekoliko naših pionirki se istaklo u individualnoj konkurenciji. Tako je Staša

Izabranice Petra Kokovića su u prvom kolu grupe 2 u Prištini, nakon sigurne igre u sva tri seta, maksimalnim rezultatom porazile domaće Kosovo, a onda su „crvene“, dan kasnije, odigrale uzbudljiv i neizvjestan meč sa Mađarskom, koji su na kraju izgubile sa 3:2, a nakon što su vodile 2:1 u setovima. Protiv Grčke su naše pionirke odigrale najslabiji meč, praktično od početka druge runde kvalifikacija za EP, računajući i Balkansko prvenstvo, jer su izgubile od Grčke 3:0, od selekcije koju su u prethodna dva meča, u kvalifikacijama i na Balkanijadi, savladale oba puta (3:0 i 3:1)… - Poslije tri utakmice sigurno je da nijesam zadovoljan učinkom. Ostaje veliki žal što nijesmo prelomili utakmicu protiv Mađarske u drugom kolu koja bi nam dala na samopouzdanju za nastavak prvenstva. Poslije tog teškog poraza i psihički nedovoljno oporavljeni, odigrali smo utakmicu sa Grčkom ispod očekivanog nivoa – kaže za Pobjedu Petar Koković, selektor Crne Gore. Nakon tri kola, Crna Gora je šestoplasirana u grupi 2, ispred Slovenije i Kosova, koji nemaju ni bod. Ispred su Češka (3-0), Turska (2-1), Grčka (2-1), Hrvatska (2-1) i Mađarska (2-1). Juče je na EP bio slobodan dan, a naša selekcija nastavlja takmičenja danas utakmicom protiv Hrvatske, od 12.30 časova. - Svakako želimo da zaboravimo na dosadašnje partije. Iskoristili smo slobodan dan za detaljnu analizu i želimo da

Počela slavna biciklistička trka

Filipsenu prva etapa Tura

PODGORICA - Jasper Filipsen pobjednik je prve etape Tur de Fransa, vožene juče kroz Lil.

Belgijski biciklista je ravnu etapu od 184,9 kilometara prešao za tri sata, 53 minuta i 11 sekundi.

Slavio je u sprint završnici ispred Binijama Grimaja iz Eritreje i Norvežanina Sorena Verenskjoda

Jovović treća u konkurenciji najboljih servera sa osam as poena, odnosno 1,6 u prosjeku po setu. Klara Đukić je 10. u kon-

popravimo utisak u narednim mečevima – dodao je Koković. Nakon Hrvatske, našu selekciju očekuju još mečevi sa Češkom (poneđeljak), Turskom (srijeda) i Slovenijom (četvrtak).

Naredna etapa (dužine 209,1 kilometar,) voziće se danas od Loven-Planka do Bulonj-sur-Mera. R. A.

kurenciji smečera, sa 32 poena (3,6 po setu) iz napada i kontranapada, a 13. po ukupnom broju poena (36, četiri po setu). Najzad, Sofija Duletić je 10. u konkurenciji blokera sa sedam poena iz bloka, odnosno 0,7 prosječno po setu.

Dvije najbolje selekcije iz obje grupe (druga je u Tirani) izboriće plasman u polufinale, koje se igra u glavnom gradu Albanije. Šest najboljih selekcija na turniru osiguraće vizu za Svjetsko prvenstvo. S. JONČIĆ

PODGORICA – Ženski odbojkaški klub Budućnost volej dobio je iskusno pojačanje na poziciji korektora – boje „plavih“ će naredne sezone braniti 28-godišnja Ruskinja Diana Balai, koja je zbog povrede koljena pauzirala u prošloj sezoni, a nakon što je sa Herceg Novim osvojila dvije duple krune. „Ljevoruki bombarder sa svojih 185 cm biće udarna napadačka opcija našeg tima sljedeće sezone. Donosi nam sigurnost, poenterski učinak i veliko iskustvo na terenu“, saopšteno je iz podgoričkog kluba.

Prije dolaska u Crnu Goru, u Herceg Novi, Balai je igrala u Rusiji i Izraelu. - Veliko je zadovoljstvo biti dio priče koju pravi Budućnost. Izuzetno mlada i perspektivna ekipa, puna talentovanih igračica i s trenerom koji je takođe mlad, a već je pokazao da radi sjajan posao. Vjerujem da ću moći puno da im pomognem, da igrom i iskustvom doprinesem njihovom razvoju i rezultatima koje je klub zacrtao. Pored domaćeg prvenstva,

imaćemo priliku da igramo Čelendž kup i MEVZA takmičenje, što nas dodatno motiviše i nama igračicama daje priliku da se pokažemo na evropskoj sceni. Hvala na prilici i vidimo se u dvorani, jedva čekam – rekla je Balai. Budućnost je objavila i dolazak srednjeg blokera Dunje Ćupić, koja je stigla iz Akademije. - Vjerujem da je prelazak u Budućnost važan korak za moj dalji igrački razvoj. Ono što će mi najviše prijati u novom klubu jeste mogućnost napredovanja i rad u ozbiljnom posvećenom sistemu za koji vjerujem da će me motivisati da budem bolja. Spremna sam da vrijedno radim sa željom da doprinesem novim uspjesima kluba. Posebno mi znači što je klub kao što je Budućnost prepoznao moj potencijal i ukazao mi povjerenje da budem dio plavo-bijele porodice – rekla je Dunja Ćupić. Ugovor sa podgoričkim klubom je produžila kapitenka Mileva Magdelinić (primač servisa), dok su otišle korektorka Kristina Božović (u Finsku) i srednja blokerka Milena Ćetković S. J.

Održan 5. Memorijalni turnir „Mira Topović“ Setu treće mjesto, trofej za Bosnu

PODGORICA – Odbojkaši pljevaljskog Seta kao trećeplasirani završili su nastup na 5. Memorijalnom turniru „Mira Topović“ u sjedećoj odbojci.

Set je u pljevaljskom Sportskom centru „Piramida sport“, u meču za treće mjesto, pobijedio Tigar 119 iz Banovića 2:0 (25:19 i 25:22). Pljevaljski sastav meč za plasman na pobjedničko postolje izborio je polovičnim učinkom u B grupi – poražen je na startu od Bosne iz Zenice 2:0 (25:22 i 25:17), dok je slavio protiv Lak-

taša 2:0 (25:21 i 25:14).

Tigar je bio drugi u A grupi, nakon poraza od Neretve iz Mostara 2:0 (25:23 i 25:18) i pobjede protiv Breze 2:0 25:23 i 25:15). Pobjednički pehar osvojila je Bosna, koja je u finalu, u duelu pobjednika grupa, savladala Neretvu iz Mostara 2:1 (25:20, 18:25 i 15:11).

Topović, koja je preminula sredinom decembra 2020. godine, bila je istaknuti borac za ljudska i prava osoba sa invaliditetom, osnivač i predsjednik Udruženja paraplegičara Pljevlja i prvog kluba sjedeće odbojke u Crnoj Gori, Set. R.P.

Savršen početak Eurobasketa za naše mlade košarkašice

Crnogorske juniorke srušile Srbiju na premijeri

PODGORICA - Kakav početak šampionata Evrope za Crnu Goru - ženska juniorska košarkaška reprezentacija savladala je sinoć selekciju Srbije 58:50 na startu Eurobasketa za igračice do 18 godina, koje je juče počelo u španskoj La Palmi.

Crnogorske juniorke, koje su prošle godine osvojile B prvenstvo Evrope napravile su tako na startu prvu senzaciju, jer je Srbija prošle godine osvojile bronzu na ovom šampionatu, ali je selekcija Petra Stojanovića pokazala da je zaista talentovana i perspektivna.

Već nakon dva minuta igre bilo je 8:2, da bi nakon trojke Jelene Bulajić u šestom minutu na semaforu pisalo 16:9, da bi zatim Katarina Radulović pogodila za 20:11. Srbija u 12.minutu stigla do prvog vođstva (23:22), a serijom 7:0 u posljednja tri i po minuta prvog poluvremena Srbija je stekla +6 (36:30) uoči velikog odmora.

Treća dionica donijela je dosta grešaka i promašaja, a samim tim i malo poena. Srbija je bila zaustavljena na samo tri poena (postigla je samo Petrović trojku u 21.minutu), ali je sredinom treće četvrtine vodila 39:32. Ipak, Crna Gora je to-

pila minus, a poenima Janje Dragišić preokrenula (40:39) uoči posljednjeg kvartala, da bi Milena Vujović u 31.minutu kompletirala seriju 12:0 (44:39). U 34.minutu, nakon četiti vezana poena Ljube An-

drić Crna Gora je stekla i dvocifrenu razliku - 51:41. Uspjela je Srbija da smanji na 51:48, ali poenima sa bacanja Vujović i Andrić naša reprezentacija sačuvala je pobjedu... Najefikasnija bila je Milena

Vujović sa 16 poena, uz 6 ukradenih lopti i 4 skoka, Jelena Bulajić dodala je 14, a imala je i 6 skokova, uz 3 asistencije, Ljube Andrić 12 poena i 6 skokova, Anđela Rakočević 6 (imala i 7 skokova), Janja

Podgorički košarkaški klub objavio dolazak prvog pojačanja za narednu sezonu

PODGORICA - Ukrajinski košarkaš Oleksandar Kovliar novi je plejmejker Budućnost Volija, objavio je podgorički klub.

Riječ je o igraču koji je nedavno napunio 23 godine, a prošle sezone bio je jedan od nosilaca igre litvanskog Lietkabelisa. Kovliar će pokušati da nadomjesti odlazak Mekinlija Rajta u Dubai.

„Karijeru je počeo u Himiku iz Pivdene, ekipi čije je boje nekada branio naš dugogodišnji kapiten – Suad Šehović“, dodaju iz Budućnosti Nakon ukrajinske lige, Kovliar je igrao u Estoniji za Tartu Ulikol, a zatim i Kalev sa kojim je stigao do polufinala FIBA Evrokupa, prije nego što se preselio u Španiju - u Obradorio. Nakon sezone u Španiji vratio se na Baltik – ovoga puta

u Lietkabelis. „Nenad Čanak ga je sjajno koristio, a Saša, kako ga zovu saigrači, bio je jedan od najboljih igrača litvanskog tima, kako u domaćem prvenstvu,

tako i u Evrokupu“, kažu iz Budućnosti. U Evrokupu se posebno istakao o pobjedi Lietkabelisa u gostima protiv Valensije (107:106), kada je tada ubacio

25 poena i imao pet asistencija. „Visok je 191 cm, voli da napada obruč, ali i da šutira za tri poena, a prije svega traži slobodnog saigrača. Prethodne sezone bilježio je 13,5 poena uz 5,1 asistenciju, 2,1 skok i 1,1 ukradenu loptu u svim takmičenjima. Košarkaš kojeg su tražile mnoge evropske ekipe odabrao je Podgoricu za svoj dom naredne dvije sezone“, zaključuju iz Budućnosti. Podsjećanja radi, Jogi Ferel je produžio ugovor, pa je Budućnost kompletirala tandem plejmejkera. Pod ugovorom su Rašid Sulejmon, Flečer Megi, Andrija Slavković, Mateo Drežnjak, Đorđije Jovanović i Nikola Tanasković Osim Rajta, u Dubai ide i Kenan Kamenjaš, a Džuvan Morgan bi mogao da karijeru nastavi u Virtusu iz Bolonje. S. J.

Dragišić imala je po 5 poena i asistencija, Marija Sekulović (uz po 4 asistencija i skoka), Katarina Radulović 2, dok Anđela Rondović nije uspjela da se upiše u strijelce, ali je imala 7 skokova.

U drugom meču A grupe Francuska je savladala Izrael 78:53. Crnogorske juniorke danas od 12:30h igraju protiv aktuelnog prvaka Evrope, selekcije Francuske, dok od 15h igraju Srbija i Izrael. R. PEROVIĆ

Novljani angažovali reprezentativca Španije

PODGORICA - Fransisko Valera Kalatrava igraće na Škveru. Reprezentativac Španije, koji je u prethodnoj sezoni nastupao za ekipu Sabadelj, novo je pojačanje šampiona Crne Gore. Sa reprezentacijom Španije učestvovao je na dva Svjetska prvenstva i oba puta osvojio bronzanu medalju. Bronzu

ima i na Evropskom prvenstvu, dok je na dva Svjetska kupa osvojio dvije zlatne medalje. Ima i bronzu u Svjetskoj ligi.

Novljani sklapaju dobar tim za narednu sezonu, jer su nedavno angažovali golmana i reprezentativca Crne Gore Lazar Andrića, kao i Danila Merkulova A. M.

Slavlje juniorki nakon startnog trijumfa

Bol koji para dušu

PODGORICA - Fudbaleri

Diogo Žota (28) i Andre Silva (25) sahranjeni su juče u Portugalu nakon što su u četvrtak poginuli u saobraćajnoj nesreći.

Stotine mještana i navijača okupilo se u Crkvi Igreha Matriz u Gondomaru, rodnom mjestu nastradale braće.

Sahrana je okupila i velika imena iz svijeta fudbala, uključujući Žotine saigrače iz Liverpula i reprezentacije Portugala.

Žota i Silva preminuli su u četvrtak oko pola sata iza ponoći u španskoj provinciji Samora. Njih dvojica putovali su na trajekt kojim je trebalo da otputuju u Liverpul na Žotine pripreme sa Liverpulom. Portugalskoj zvijezdi su ljekari savjetovali da ne leti avionom zbog manje operacije koju je imao.

Nesreća se dogodila samo dvije sedmice nakon što se Žota oženio svojom dugogodišnjom partnerkom Rutom Kardozo, s kojom je imao troje djece. Igrači Liverpula, s kojima je prije samo tri mjeseca proslavio titulu u Premijer ligi, stigli su zajedno na sahranu.

Prerano preminula braća bili su heroji svog rodnog mjesta i mnogi navijači su nosili dresove klubova za koji su igrali.

Posljednji klub za koji je Silva nastupao bio je portugalski drugoligaš Penjafel.

među prvima ispred crkve gdje se održala sahrana.

- Znao sam da neću moći da uđem unutra, ali sam želio da odam počast - rekao je Moreira za BBC i kazao da su braća bila mnogo više od fudbalskih zvijezda.

je mnoge ljude u Gondomaru, rekao je mještanin Fabio Silva, koji je poznavao Žotu i Silvu od njihovih početaka u lokalnim klubovima.

portugalska A Bola.

Jedan od navijača koji je prisustvovao oproštaju od Žote i Silve je Antonio Moreira, koji je rano ujutro krenuo da bi bio

- Bili su dobri ljudi, iz skromne porodice, ljudi poput nas. Izgubiti roditelje je teško, zaista teško. Ali izgubiti djecu je nezamislivo - dodao je Antonio. Žotin fudbalski put inspirisao

- Uprkos uticaju koji su imali na fudbal, pa čak i finansijski, nikada to nijesu isticali. Naša zajednica je tužna, skrhanarekao je Silva. Na oproštaj od Silve i Žote došli su i iz obližnjeg grada Lordela.

kla je Rafaela, fudbalska navijačica, ,,jer nikad ne znate kada će vam biti posljednji dan“. - Reci sve što želiš i treba da kažeš - sjutra bi moglo biti prekasno - dodao je Fabio, njen sugrađanin.

Taj list je prenio da je igrač Al Nasra bio je u kontaktu s ljudima bliskim bivšem napadaču Liverpula i da su se saglasili da je to najbolja opcija.

Ruben Neveš i Žoao Kanselo doputovali su direktno iz Sjedinjenih Američkih Država odmah nakon poraza Al Hilala od Fluminensea u četvrtfinalu Svjetskog klupskog prvenstva, u petak uveče. N. KOSTIĆ Sahranjeni Diogo

- Ovo je primjer da morate živjeti život do maksimuma - re-

Sahrani nije prisustvovao kapiten portugalske reprezentacije Kristijano Ronaldo ,,kako ne bi stvorio medijski cirkus koji bi samo napravio još više problema porodicama preminulih igrača“, objavila je

Mnogi su kritikovali Ronalda zbog odsustva sa sahrane, tvrdeći da je kao lider reprezentacije morao da bude prisutan, ali je prevladao prvobitni argument: da bi njegov status globalne zvijezde bio više štetan nego koristan, privlačeći pre-

tjeranu pažnju u vrijeme kada je potrebna najveća diskrecija, navodi A Bola. Kristijano je kontaktirao s porodicom igrača i uvjerio ih da će uvijek biti uz njih, dodaje se u tekstu.

Fudbaleri Mornara u domaćem ambijentu sprovode uvodnu fazu priprema za novu sezonu

PODGORICA - Broj fudbalera koji su napustili

Mornar prevazilazi jednu kompletnu postavu, a od pojačanja stigli su povratnik među stative Stefan Popović, desni bek Luka Malešević i momak koji može da pokrije više pozicija – Petar Vukčević

Jasno je da postoji disbalans između odlazaka i dolazaka, s tim što rukovodstvo Barana radi na tome da produži listu novajlija.

- Deficitarni smo na poziciji štopera, krila i napadača. Tražimo rješenja. U pregovo-

rima smo sa nekoliko igrača, a ishode razgovora znaćemo ovih dana. U interesu nam je da prije odlaska na pripreme popunimo upražnjena mjesta. Nije lako angažovati momke koji će donijeti kvalitet više. Razmišljamo i o bonusima –rekao je za Pobjedu trener Zoran Đurašković Prvoligaš sa Jadrana vježba u domaćem ambijentu, ali se uskoro seli na Zlatibor. - Glavnu fazu priprema realizovaćemo na Zlatiboru. Zakazali smo tamo tri prijateljske utakmice – igraćemo sa Izraelcima, Jedinstvom Putevi i Hadžerom iz Saudijske

Arabije. Različiti sistemi, stilovi, a to smo upravo i željeli – poručio je Đurašković, koji nastavlja: - Nemam zamjerki na rad tima. Igrači su vrijedni, ponašaju se profesionalno, disciplinovano. Pred nama je još dosta posla. Posvećeni smo. Sada kreće i uigravanje. Povećavaćemo minutažu određenim fudbalerima. Vjerujem da ćemo biti spremni za izazove na domaćoj sceni – dodao je šef stručnog štaba Mornara. Barani su pretprošle sezone ispisali istoriju – bili su drugi na kraju prvenstva, a ljetos ostavili dobar utisak u Evropi.

Takmičarsku godinu za nama završili su na petom mjestu, a u finalu Kupa izgubili od Dečića. - Podigli smo nivo očekivanja, ali nažalost nijesmo uspjeli da ponovimo sezonu u kojoj smo bili vicešampioni i predstavnik države na međunarodnoj sceni. Dosta faktora nas je sputalo, ali i pored toga bili smo blizu. To je prošlo. Vidjećemo kakav ćemo tim da napravimo. Tek nakon toga možemo da pričamo o ambicijama. Mada, to je nezahvalno. Kada su nam prognozirali borbu za opstanak, mi smo ostvarili najbolji plasman. Bilo je slučajeva i kada se mislilo da Mornar može mnogo više od onoga što je postigao. Nadam se, ipak, da ćemo imati ozbiljniju ulogu u šampionatu i Kupu – zaključio je Đurašković. D. K.

Žotini saigrači iz Liverpula Virdžil van Dajk i Endi Robertson

Svjetsko klupsko prvenstvo

Teška povreda

Musijale

PODGORICA - Pari Sen Žermen je trenutno najbolja ekipa na svijetu, uvjerio se u to i Bajern Minhen u četvrtfinalu Svjetskog klupskog prvenstva - ,,sveci“ su slavili 2:0.

Nažalost, utakmica u kojoj nije bilo mnogo uzbuđenja pamtiće se i po lomu noge Džamala Musijale, kao i po

dva crvena kartona. Bajern je imao nekoliko dobrih šansi, ali je PSŽ sačuvao mrežu zahvaljujući Đanluiđiju Donarumi i na kraju zasluženo slavio pogocima Dezirea Duea u 78. i Usmana Dembelea u 96. minutu. Italijan je u finišu prvog poluvremena nenamjerno slomio nogu velikom njemačkom talentu Džamalu Musijali, koji će preskočiti cijelu sezonu. Nakon što je Due u 78. zatresao mrežu PSŽ je ostao bez dva igrača jer su isključeni VilijanPaćo i LukasErnandes, da bi na kraju čak i udvostručio prednost preko Dembelea na asistenciju Ašrafa Hakimija. Ne. K.

Šampion u društvu Murinja

Aktuelni šampion na omiljenoj stazi nadmudrio vodećeg u Formuli 1

Ferstapenu pol na ,,Silverstonu“

PODGORICA - Maks Ferstapen startovaće prvi na Velikoj nagradi Velike Britanije.

Vozač Red Bula bio je sjajan u 12. ovogodišnjoj trci šampionata Formule 1 - branilac titule je na ,,Silverstonu“ odvezao najbrži krug u vremenu od 1:24.892 minuta i osvojio četvrti ovogodišnji pol.

Aktuelni šampion je za desetinku bio brži od Oskara Pjastrija u Meklarenu, a treći je završio njegov timski kolega i drugi vozač Lando Noris - Bilo je nezgodno napolju zbog vjetra. Tokom cijelih kvalifikacija malo se mijenjao vjetar, a ovdje su ovi automobili izuzetno osjetljivi na to. Samo sam pokušao da sredim to tokom kvalifikacija i taj posljednji krug je bio dovoljno dobar. Ovo je prava staza u kvalifikacijama, gdje morate da idete punom parom u svim ovim krivi-

Pet dana pred evropski ispit Dečić promijenio trenera

Brnović otišao, vratio se Jandrić

PODGORICA - Dečić je promijenio trenera pet dana uoči evropskog izazova – otišao je Nenad Brnović, a na njegovo mjesto došao je čovjek koji je već radio u Tuzima Nebojša Jandrić.

Neobičan momenat za ovu vrstu egzibicije na klupi. Nesvakidašnji potez da se ekipa selektira i prođe pripreme sa jednim stručnjakom, a da je drugi strateg preuzme pred start kvalifikacija za Ligu konferencija.

Ovako nešto, međutim, nije iznenađenje na popularnoj tuškoj ,,Bombonjeri“. Brnović je nakon osvajanja Kupa prošle sezone nagovijestio čelnicima Dečića da bi tokom ljeta mogao da dobije ponudu iz inostranstva. Angažman je isto tako mogao i da se ne realizuje. Tuzani su prihvatili rizik. Napravljen je tim, Brnović je odradio pripreme, ali je upravo stigao poziv koji se ne odbija. Četrdeset petogodišnji Podgoričanin radiće ponovo van granica Crne Gore, a Tuzani su ekspresno pronašli zamjenu. Jandrić je prije tri godine imao kratak mandat na kormilu Dečića. - Imao sam dogovor sa upra-

nama, morate biti posvećeni i to je zaista uživanje - kazao je Ferstapen.

Vodeći u generalnom plasmanu mogao je lako do pola, ali je šampion taktički bio bolji i od njega i uopšte Meklarena i odvezao sjajan krug, nakon što je posljednji izašao na stazu. Noris je napravio početničku grešku, tako je skliznuo na treće mjesto, ispred Džordža Rasela u Mercedesu. Luis Hamilton i Šarl Lakler bili su daleko od vodećih, kao i sedmoplasirani u Marcedesu Kimi Antoneli. Vozač Hasa - Oliver Berman je zbog incidenta pomjeren za poziciju (10. mjesto), a među deset su Fernando Alonso i Pjer Gasli Prvi ispod crte bio je Karlos Sains, kao 12. će startovati drugi vozač Red Bula Juki Cunode, slijede Isaka Hađara, Aleks Albon i Esteban Okon A.M.

Reno Klio kup Kunčer na 16. mjestu u Imoli

PODGORICA - Crnogorski automobilista Filip Kunčer na 16. mjestu je završio trku u Imoli, koja je vožena u okviru takmičenja Reno Klio kup. Najbrži u Imoli bio je Gabrijel Toreli

Drugu trku u Imoli Kunčer će voziti danas od devet sati.

Kunčer je na prethodnom takmičarskom vikendu, na stazi Spa Frankošamp u Belgiji, zauzeo osmo i peto mjesto. Početkom maja nastupao je i u Dižonu, ali je oba puta ispao. U prvom takmičenju ove sezone, takođe u Francuskoj, jednom je zauzeo treće, a jednom 11. mjesto. R. A.

vom kluba da ukoliko dođe ponuda iz inostranstva, napravimo džentlmenski raskid ugovora. Tako je dogovoreno, tako je i urađeno. Ponuda je došla u nezgodno vrijeme, ali svi treneri, pa i ja, čekamo takve pozive koji se ne odbijaju. Meni ostaje da najdublje zahvalim rukovodstvu Dečića na kompletnom odnosu i saradnji ko-

ju smo imali, a koja je rezultirala osvajanjem Kupa Crne Gore. Izborili smo, takođe, i izlazak na evropsku scenu. Naravno, zahvaljujem igračima i čitavoj radnoj zajednici FK Dečič bez kojih ne bi bilo uspjeha. Ostaju prelijepi momenti vezano za FK Dečić. Klubu želim puno uspjeha u evropskim utakmicama i makar da se ponovi

rezultat iz prethodne sezone –rekao je Brnović. Četrdeset devetogodišnji Jandrić je predvodio kiparsku Karmiotisu, IMT Beograd, Voždovac i Inđiju. Dečić će 10. jula ugostiti makedonski Sileks, dok se revanš prvog kola kvalifikacija za Ligu konferencija igra sedam dana kasnije u Skoplju. D. K.

Favoriti kod tenisera lako do osmine nala, šampionka Barbora Krejčikova oprostila se od Vimbldona

PODGORICA - Novak

Đoković izborio je plasman u osminu finala Vimbldona, u posljednjem meču šestog dana turnira, šesti teniser svijeta savladao je Miomira Kecmanovića - 6:3, 6:0. Sedmostruki osvajač najprestižnijeg turnira i jedan od favorita na pretposljednjem grend slemu za plasman među osam igraće sa Australijancem Aleksom de Minorom, koji je eliminisao Danca - Augusta Holmgrena (6:4, 7:6, 6:3). Prvi teniser svijeta, Italijan Janik Siner, nakon sat i 55 minuta, bez problema je u Londonu izborio plasman u osminu finala. Italijan je u trećem kolu pobijedio 52. igrača planete Pedra Martinesa 6:1, 6:3, 6:1. Dobru formu pokazuje Grigor Dimitrov. Bugarski teniser, 21. na planeti, pobjedom nad Austrijancem, 165. na ATP listi - Sebastijanom Ofnerom 6:3, 6:4, 7:6. Vjerovatno,

pobjedu na Vimbldonu upisao je Đoković i pridružio se Federeru i Navratilovoj

odnosno ako

odnosno ako ne dođe do senzacije, put Dimitrova završiće se ubrzo jer će igrati sa Sinerom. Pamtiće se suze prošlogodišnje šampionke iz Češke, a zbog čega je ,,kriva“ Ema Navaro. Amerikanka je nakon 2:6 (dva puta gubila servis) preokrenula (6:3, 6:4) i savladala Barboru Krejčikovu. Za četvrtfinale igraće protiv Ruskinje Mire Andrejeve Nekada najbolja, a danas četvrta na planetiIga Švjontek savladala je Amerikanku Danijel Kolins 6:2, 6:3. Poljakinja će kartu za četvrtfinale tražiti protiv Klare Tauson A. M.

Sportski direktor Fatos Bećiraj i trener Nebojša Jandrić

PALJA ILIJIN MARVUČIĆ – (NE)ZABORAVLJENA

MUDROST, JUNAŠTVO I PLEMENITOST

Stari ratnik i pobornik za dobro naše otadžbine

Piše: Neđeljko Necko ĐUROVIĆ

Historia est testis temporum, lux veritatis, vita memoriae, magistra vitae, nuntia vetustatis.

„Istorija je svjedok vremena, svjetlost istine, život pamćenja, učiteljica života i vjesnica starine”

Marko Tulije Ciceron Ni najplemenitiji, ni najmudriji, ni najodvažniji ne mogu promijeniti sve sa čime se susreće ljudsko postojanje, ali se ništa i ne može promijeniti dok se ne donesu odluke koje imaju neizbježne i značajne posljedice!

Rade Turov Plamenac u „Memoarima“ piše da „o Božiću 1853. dođoše kod Plamenaca naših susjeda šest odabranija Šestana Gornjija i zatražiše da ih naši Plamenci prime da se sa njima pobratime. Plamenci primiše da se pobratime sa ovim Šestanima i pobratimiše se sa njima“

Zahvaljujući istraživačkom radu mr sci Ivana Jovovića, predsjednika Matice crnogorske, kojim je proučavan određeni književni opus u crnogorskoj publicistici sa početka XX vijeka, uočen je novinski članak koji je objavljen 13. septembra 1911. godine u „Cetinjskom vjesniku” broj 72. i čija sadržina zavrjeđuje dužnu pažnju i ukazuje na vrijednosti koje često i kao društvo i kao pojedinci zanemarujemo.

Naime, u ovom listu, koji je štampan na Cetinju kao poluzvanično glasilo tadašnje crnogorske vlade, u rubrici „Iz naroda”, objavljena je vijest iz Starog Bara o smrti Palje Ilijinog Marvučića iz Šestana u kojoj ga autor „Stevan” opisuje kao „starog ratnika i pobornika za dobro naše otadžbine”. U ovom sjećanju na uglednog pokojnika opisan je i njegov podvig koji se najvjerovatnije desio u periodu koji je započeo pohodom Omer-paše Latasa na Crnu Goru, odnosno krajem 1852. godine, i koji je trajao do izbijanja oružanog konflikta povodom razgraničenja između Crne Gore i Turske na prostoru Sutormana 1860. godine. Ovaj hrabri poduhvat Palje Ilijina Marvučića, poznatijeg u narodu kao Palj Ilije, „najbolje potvrđuje”, kako sam autor teksta ističe, da „je istinski volio svoju otadžbinu Crnu Goru i njene interese”. U navedenom događaju Palj Ilija, nakon zahtjeva Osmanlija da mora izvidjeti „stanje crnogorske vojske u Crmnici”, odlazi „kod svog poznanika a osvjedočenog junaka i rodoljuba Petra Mihailova Plamenca” sa kojim dogovara, osmišljava i sprovodi vještu vojnu varku koja u nekim elementima podsjeća na slavnu Tuđemilsku ili Bitku kod Bara koja je započeta u noći između 6. i 7. oktobra 1042. godine. Petro Mihailov Plamenac bio je stotinaš (starješina) „Krstonosne vojske” knjaza Danila i glasoviti bojovnik čiji je otac pop Mihailo od 1789. godine do 1791. godine nosio zvanje serdara i koji je kao iskusni glavar i veoma učen čovjek u periodu Petra I Petrovića Njegoša često obavljao diplomatske poslove. Petrov mlađi brat bio je znameniti crnogorski vojvoda, vojskovođa i dugogodišnji ministar crnogorske vojske pop Ilija Plamenac, dok su njegovi sinovi bili serdar Savo, ađutant dvora i zet knjaza Nikole ,

bataljonski komandir Ićo i najmlađi Mitar , koji je bio „kandidat Moskovskog univerziteta i knjažev zastupnik pri Porti otomanskoj”. Odnosi među žiteljima sela, koji su u tom razdoblju svoja stada čuvali na obroncima Sutormana i Pepića, opisani su u „Memoarima” Rada Turova Plamenca i iz njih saznajemo da „o Božiću 1853. dođoše kod Plamenaca naših susjeda šest odabranija Šestana Gornjija i zatražiše da ih naši Plamenci prime da se sa njima pobratime. Plamenci primiše da se pobratime sa ovim Šestanima i pobratimiše se sa njima i proslaviše Božićne praznike svečano i veselo.” Nakon dolaska na vlast prvog crnogorskog svjetovnog vladara Danila I Petrovića, prilike u pograničnim krajevima Crne Gore i Otomanske imperije postaju veoma tenzične. Akademik Branko Pavićević u svom djelu „Knjaz Danilo” navodi da: „Sukobi na granici prema Albaniji počeli su istovremeno sa onim u Hercegovini. I njih je knjaz podsticao svojom aktivnom politikom, želeći na svaki način neke sporne teritorije da zadrži pod svojom vlašću. U tom pogledu knjazu je posebno stalo do Krnjica, Šestana i do Spiča”. Ovakvo nastojanje crnogorskog knjaza bilo je opravdano, jer će događaji koji će uslijediti nakon ambasadorske konferencije u Carigradu 1858. godine potvrditi crne slutnje da prostor Sutormana i Pepića ne dijeli samo teret sukoba Cetinja i Carigrada, već i zlo međuplemenskih i međubratstveničkih razmirica koje u nekim slučajevima ne zavise ni od uprave nad tom oblašću, ni od vjerske pripadnosti lokalnog stanovništva, niti od prava da li se može koristi određena teritorija. Nahija planine Šestana ili Nahija Šestanskog gorja (tur. Nahiye-i cebel-I Şestan), kako ovaj podrumijski kraj nazivaju turski istorijski izvori, od napada Mehmed-paše Bu-

šatlije godine na Crnu Goru 1768. godine i 1796. godine, kada je pod komandom Kara-Mahmud paše pripreman napad na Crnu Goru sa južne strane i čekan ishod bitke na Krusima, preko brojnih sukoba od 1860. do 1862. godine, do 28. juna 1876. godine, kada je oko Marstijepovića razbijena ušančena turska vojska, stameno će proživljavati brojna razaranja, pljačke, krvave osvete i raseljavanja zbog sukoba između Crnogoraca i Osmanlija. Oblast užih Šestana – od Sutormana, odnosno od Pepića do oblasti koje pripadaju šestanskim selima u kojima živi islamsko stanovništvo – Rjepsima i Murićima, posebno oblast Donjih Šestana od Vučedabića, preko Marstjepovića do Karanikića, predstavlja jedno od većih stratišta ovog razdoblja kojeg savremena istoriografija još nije objektivno interpretirala. Smjenjivanje vojnog prisustva i uticaja Cetinja i Skadra od druge polovine XVIII i tokom XIX vijeka na ovom krševitom području siromašnom plodnom zemljom i vodom, usloviće veoma neizvjesne i nepredvidive životne izazo-

ve koji će kod žitelja Šestana, pored iznalaženja načina za pukim preživljavanjem, razvijati i najbolje ljudske osobine – mudrost, plemenitost, hrabrost i nevjerovatnu istrajnost! Po ovim osobinama sačuvano je i sjećanje na Palj Iliju.

Prvi pisani pomen o Palj Iliji Marvučiću nalazimo u kupoprodajnom ugovoru iz 1855. godine u kojem selo Boljevići, preko svog opunomoćenika serdara Marka Plamenca, kupuje dio Pepića od vlasnika imanja iz gornjošestanskih sela Dedića i Marvučića. U popisu stanovništva Gornjih i Donjih Šestana iz 1857. godine, kojeg je obavio apostolski misionar, Italijan fr. Antonio da Domicella, i u kojem se Marvučići ne navode kao zasebno selo, kao prva (glavešinska) među dvadeset familija u Dedićima navedena je porodica Palje Ilijinog (ital. “Pala di Lisi”), odnosno njegova sestra i supruga sa dva sina. Po porodičnom predanju, Palj Ilija oženio se u zrelom dobu i imao je troje sinova, što znači da je najmlađi od sinova rođen nakon navedenog popisa. (Nastavlja se)

Stara kuća u Gornjim Šestanima

Ublovi u Gornjim Šestanima

Neđelja, 6. jul 2025.

JANUSOVA LICA

Termin ,,odomaćen“ u psihijatriji i fizičkoj geografiji, svoj ,,veliki trenutak“ dočekao je krajem 20-ih i početkom 30-ih godina XX vijeka, kada je to bolno i sumorno razdoblje američke privrede (1929- 1933) označeno upravo kao Velika depresija.

…Malo se koji događaj tako duboko urezao u svijest žitelja Sjedinjenih Država kao ekonomska kriza s kraja 20-ih godina XX vijeka. I dva svjetska rata i ,,oslobađanje“ atomske energije, let na Mjesec, bili su pri Velikoj depresiji tek neznatne epizode.

Kako je jedna neugodna i bolna kriza prerasla u ekonomsku kataklizmu, pitanje je na koje su nuđeni razni i različiti odgovori. Za marksiste je Velika depresija bila samo još jedna potvrda kobne tendencije kapitalizma da sam sebe uništava; za ortodoksne, pravovjerne ekonomiste tog vremena, to je bila ciklična kriza uslovljena nizom prethodnih pogrešnih poteza vlada koje su je pokušale zaustaviti. Po njihovom mišljenju ni krah berze ni špekulacije koje su joj prethodile, ne mogu se smatrati odlučnim uzrocima Velike depresije. Ponašanje berze bilo je tek reakcija na djelovanje nekih dubokih i fundamentalnih sila, a ne značajniji uzrok Velike depresije. Smatralo se previše banalnim nečim tako lakomislenim, kao što je špekulisanje bankovnim akcijama, pripisati odlučni krah s početka 30-ih godina XX vijeka. Pa ipak…

Prema zrelim i razložnim tumačenjima ekonomista koji nijesu zaslijepljeni ,,autoritetima“ špekulacije sa kraja 20-ih godina i krah berze akcija nakon toga bile su veoma važna zbivanja. Poznato je da je prosperitet sa početka 20-ih godina prošlog vijeka pokazivao jaku tedenciju povećanja prometa poslovnih firmi i dohotka bogatih. Zato je za nastavak prosperiteta bilo neophodno da firme i dalje nastave sa značajnim ulaganjima, a da imućni dio stanovništva nastavi da živi na visokoj nozi. Krah berze akcija zadao je smrtni udarac i investiranju i velikom trošenju. Veliki pad akcija povećao je opreznost kod investiranja, pa su solidne firme počele preispitivati nova ulaganja. Finansijski ,,moguli“ kao Hobson, Kruger, Insul… okrenuli su se štednji, jer su morali otplaćivati kamate za divovske emisije akcija pomoću kojih su podigli svoje finansijske piramide. I banke su postale opreznije. Dužnike koji su već kupili akcije na berzi pad akcija zatekao je nespremnim, a banke su se uplašile navale na šaltere, pa su se potrudile da u trezorima imaju što više gotovine. Naglo se smanjila i kupovina potrošne robe. Čarls Kinderberger, u svojoj knjizi ,,Svijet u depresiji 1929-1933“, naveo je: ,,U svijetlu iznenadnog kraha, privredne aktivnosti, robnih cijena i uvoza koji se dogo-

Velika depresija (1)

Petnaest godina ranije, za vrijeme Prvog svjetskog rata, cijene u Sjedinjenim Državama su se udvostručile. Samo deset godina ranije, u Njemačkoj i zemljama Istočne Evrope cijene su podivljale, a novac je postao bezvrijedan. Uz to, dvadesetih i tridesetih godina prošlog vijeka, došlo je do ,,velike seobe“ ekonomista iz Austrije, Njemačke i Istočne Evrope u Englesku i Sjedinjene Države, a svi ti ljudi neposredno su se upoznali sa inflacijom. Otuda nije bilo čudno što su u godinama krajnje deflacije, svi ovi ugledni i renomirani stručnjaci potencirali kao najveću opasnost – opasnost od inflacije

dio krajem 1929. godine, teško je odbranjiva teza da je ono što se dogodilo na berzi akcija bila samo površinska pojava…“ Krah berze nije bio nešto beznačajan. Privreda je bila i prije ranjiva na takve udarce, ali zbog te njezine ranjivosti, taj udarac bio je i te kako ozbiljan. Kada se jednom zahuktalo pustošenje koje je uslijedilo nakon kraha berze, ponovila se do tančina monetarna istorija prethodne decenije. Možda Sistem federalne rezerve u tom trenutku zaista nije mogao zaustaviti deflaciju i depresiju, kao što prije kraha nije mogao zaustaviti špekulacije, ali onim što je preduzeo samo je pogoršao situaciju. Monetarna politika je, kao u periodu od 1919. do 1921. godine, mogla povećati ,,monetarni bum“, a zatim pogoršati krah. U mjesecima koji su uslijedili nakon kraha, banke Federalne rezerve snizile su kamatne stope. Reeskontna stopa njujorške banke Federalne rezerve smanjena je sa šest odsto prije kraha za 0,5 odsto, ali sukcesivno smanjivanje reeskontne stope previše je bilo vremenski razmaknuto, što je značilo veoma sporo reagovanje na strahovito smanjenje proizvodnje i cijena, koje je bilo u punom jeku. Ostale banke Federalne rezerve, koristeći se svojom autonomijom, još sporije su reagovale od njujorške banke.

Pritom, dešavalo se nešto još važnije – kupovanje vrijednosnih papira na otvorenom tržištu, ne samo da se nije podsticalo, nego se čak i izbjegavalo. Tih godina, vlasnici depozita u bankama sve češće i u sve većem broju navaljivali su na šaltere banaka, zahtijevajući da im se isplati njihov novac. U takvoj situaciji, jedina očito ispravna politika Sistema bila je da otkupljuje državne obveznice, što bi rezultiralo poplavom gotovine u trezorima banaka, koje bi tako spremno dočekale naloge depozitara. Ali banke Federalne rezerve sve do 1932. godine nijesu preduzele nikakvu značajniju operaciju na otvorenom tržištu.

Što je razlog ove ,,zanimljive greške“?

Čest je slučaj – i kod finansijskih stručnjaka - da oni ne reaguju na tekuća zbivanja, već se povode za prošlim iskustvima. Tridesetih godina prošlog vijeka u centru pažnje bila je inflacija.

Samo 15 godina ranije, za vrijeme Prvog svjetskog rata, cijene u Sjedinjenim Državama su se udvostručile. Samo deset godina ranije, u Njemačkoj i zemljama Istočne Evrope cijene su podivljale, a novac je postao bezvrijedan. Uz to, 20-ih i 30-ih godina prošlog vijeka, došlo je do ,,velike seobe“ ekonomista iz Austrije, Njemačke i Istočne Evrope u Englesku i Sjedinjene Države, a svi ti lju-

di neposredno su se upoznali sa inflacijom. Otuda nije bilo čudno što su u godinama krajnje deflacije, svi ovi ugledni i renomirani stručnjaci potencirali kao najveću opasnost –opasnost od inflacije. Naročito je uvjerenje o postojanju te zapravo nepostojeće opasnosti bilo izraženo u bankama Federalne rezerve, a one su, više nego bilo koja druga institucija, važile kao centri finansijske mudrosti. Upravo zbog takvog gledanja na situaciju, sistem Federalne rezerve nije adekvatnije olakšao položaj komercijalnih banaka, koje su bile izložene sve većim pritiscima. Osim straha od inflacije, ,,na sceni“ su tih godina djelo -

vala još dva činioca. Jedan je bio ,,purgativno“ shvatanje ekonomske politike. Po tom gledištu ,,bum“ je stvorio štetne poremećaje, pa se sistem mogao oporaviti samo uklanjanjem tih poremećaja. Prirodni korektivi po tom shvatanju bili su deflacija i bankrot. Džozef Šumpeter, u velikom dijelu razdoblja austrijske inflacije i ministar finansija, sada je postao značajna ličnost na američkoj ekonomskoj sceni. On je iznio tezu da je ekonomskom sistemu zapravo nužna kriza (depresija), jer mu se tako omogućuje da ,,izluči otrove“. Ujedno je odlučio da svaka intervencija države kojoj je svrha ubrzanje i ozdravljenje ekonomskog sistema, zapravo, samo produžava ,,njegovu agoniju“. Lionel Robins, jedan od velikih privrženika britanske ortodoksije, u najslavnijoj knjizi napisanoj o Velikoj depresiji u suštini je dao isti savjet: ,,Niko ne želi likvidacije kao likvidacije, ali kad obim pogrešnih uz obim prekomjernog zaduživanja pređe određenu granicu, svaka mjera kojoj je cilj odgađanje situacije, samo pogoršava situaciju. Mnogo otvoreniji bio je sadašnji ministar finansija Endrju Melon. Ako se želi postići ozdravljenje, bila je njegova preporuka, zemlja treba da ,,likvidira sindikate, trgovinu akcijama, farmere, trgovanje nekretninama“. Drugi činilac bio je ,,sindrom povjerenja u poslovne krugove“. Taj ,,sindrom“ izražavao je stanovište da mišljenje bankara i poslovnih ljudi treba poštovati čak i kad su pogrešna i nesumnjivo štetna za ozdravljenje privrede. Naime, ako bi se preduzele bilo kakve praktične mjere ili potezi u suprotnosti sa tim mišljenjem – to bi naudilo povjerenju u poslovne krugove, a smanjenje tog povjerenja rezultiralo bi smanjem investicija, zaposlenosti, pogoršanjem depresije. A kako niko od uglednih bankara i ekonomista nije želio da država interveniše, zapravo se ništa nije ni preduzimalo. Predsjednik Herbert Huver, i sam pod jakim uticajem ,,sindroma povjerenja“, savjetovao je svog nasljednika Ruzvelta, da nastavi voditi sličnu politiku: ,,Ne uplićite se u novac i inflaciju“. Ali opasnost je vrebala sa druge strane… •

Piše: Nebojša KNEŽEVIĆ

Herbert Huver

Džozef Šumpeter

VeLIkA depreSIJA: Redovi za hranu za nezaposlene

Dana 5. jula 2025. u 91. godini preminula je naša draga

Saučešće primamo 7. jula od 12 do 15 časova u kapeli novog groblja Cetinje, kada će se i obaviti sahrana.

OŽALOŠĆENI: unuka IVANA, bratanići, bratanične, sestrići, sestrične, đeverične i ostala rodbina ČELEBIĆ

Cjenovnik čitulja

OGLASNO (do 21h)

tel: 020 202 455

viber: 068 034 555

e-mail: oglasno@pobjeda.me

REDAKCIJA (poslije 21h)

tel: 020 409 520

e-mail: desk@pobjeda.me

1/8

O SMRTI do 180 riječi

POMEN do 180 riječi (2 slike), do 100 riječi (4 slike)

1/36 do 20 riječi (1 slika)

do 30 riječi (1 slika) do 15 riječi (2 slike)

1/12 do 80 riječi (1 slika) do 40 riječi (3 slike)

1/6 do 160 riječi (3 slike) do 60 riječi (6 slika)

1/5 do 190 riječi (4 slike) do 70 riječi (8 slika)

1/4 do 220 riječi (3 slike), do 80 riječi (6 slika), do 30 riječi (9 slika)

1/2 do 320 riječi (5 slika), do 140 riječi (10 slika)

1/1 do 470 riječi (1 slika), do 380 riječi (4 slike) do 270 riječi (8 slika), do 120 riječi (12 slika)

U slučaju objavljivanja simbola, broj riječi se umanjuje za 20. Prostor 1/36 ne može da sadrži simbol.

DARINKA Bojova ČELEBIĆ

S tugom obavještavamo rodbinu, kumove i prijatelje da je dana 4. jula 2025. u 77. godini preminula naša voljena

TATJANA MARKOVIĆ rođena RIZONIKO

Saučešće primamo u kapeli na Prčanju 6. jula od 10 do 14 časova. Sahrana će se obaviti istog dana na groblju na Prčanju u krugu porodice.

OŽALOŠĆENI: kćerke ZORICA i MARIJANA, sin MARIJAN, brat ZLATKO, snaha KATICA, bratanične MARINA i IVONA i ostala rodbina MARKOVIĆ i RIZONIKO

VELIŠA Perov NENEZIĆ 1940–2025.

Saučešće primamo u kapeli gradskog groblja Čepurci 5. jula od 12 do 15 časova i 6. jula od 10 do 13 časova. Sahrana će se obaviti istog dana u krugu porodice.

OŽALOŠĆENI: supruga LJILJANA, sin PREDRAG, braća DRAGOJE i KOSTA, sestre STANISLAVA i MILUŠA, unuka NINA, unuk PETAR, snahe IVA, DESANKA i STANISAVA, brat od strica BRANISLAV, sestra od strica JELISAVKA, bratanići, bratanične, sestrići, sestrične i mnogobrojna porodica NENEZIĆ

Dana 5. jula 2025. umro je naš voljeni

BRANKO Mirkov MARKOVIĆ 1933–2025.

Saučešće primamo u kapeli na Cetinju 6. jula od 11 do 14 časova, kada će se obaviti sahrana na Novom groblju - Cetinje.

OŽALOŠĆENI: unuk MIRKO, unuke IVANA i DIJANA, sinovac RADOMIR - MAKO, snahe MILICA, LJILJANA i KSENIJA i ostala porodica MARKOVIĆ

BRANKA Momčila IVANIŠEVIĆ rođena VUJOVIĆ

Saučešće primamo u kapeli na Novom groblju na Cetinju 5. jula od 12 do 16 časova i 6. jula od 12 do 15 časova, kada će se obaviti sahrana na Starom groblju na Cetinju.

OŽALOŠĆENI: suprug MOMČILO - MOMO, sin MILOŠ, kćeri MILENA i MARINA, majka STANE, braća NIKOLA - FIKO i GORAN, sestra STOJANKA, zaova VJERA, snahe ZORICA i ANETA, jetrve NADA i ROSE, unučad i ostala mnogobrojna rodbina IVANIŠEVIĆ i VUJOVIĆ

212

Neđelja, 6. jul 2025.

Draga MIGE

Dana 4. jula 2025. godine preminuo je naš drag

Tužnu vijest javljamo da je dana 5. jula 2025. godine preminula naša draga i voljena

Tužni pozdrav mojoj dragoj

Dana 5. jula 2025. godine preminuo je naš dragi

RATKO Radulov POPOVIĆ

Saučešće primamo u kapeli gradskog groblja Zagorič 6. jula od 11 do 14 sati, kada će se obaviti sahrana. Kuća žalosti: Miljana Vukova 23.

OŽALOŠĆENI:

djeca MAJA, MIHAILO i SANJA, brat MILADINDRAGAN, sestra LJILJANA, unučad LARA, JOVO, MIA i ANA, praunuk ANDRIJA, zet RANKO i ostala mnogobrojna rodbina

Dana 4. jula 2025. u 72. godini iznenada nas je napustio naš voljeni

SLAVKO Voja KONTIĆ

Saučešće primamo u kapeli pod Trebjesom u Nikšiću 6. jula od 11 do 16 časova i 7. jula od 11 do 15 časova, kada će se obaviti sahrana na Novom groblju pod Trebjesom.

Cvijeće se ne prilaže.

OŽALOŠĆENA PORODICA: supruga LJILJANA, sinovi MARKO i LUKA, sestra SAVETA, snahe VERA, MARINA i SANJA, sinovac ALEKSANDAR, sinovica MARIJA, sestrić NEBOJŠA, sestričina LIDIJA, unučad i ostala mnogobrojna rodbina

256

255 Napaćeni ženski stvore, moja mila sestro zbogom

- MIGE IVANIŠEVIĆ Od BATA Đokova sa đecom

Posljednji pozdrav dragoj komšinici

Tvoja dobrota, toplina i osmijeh zauvijek će ostati u našim srcima. Pamtićemo te s ljubavlju i poštovanjem.

ĐOLA, NJEGE, NELA, DRAGANA i PETRA

Počivaj mi u miru.

Voljenoj supruzi

BRANKI

Tvoja majka ĆANA

BRANKI

Uz puno poštovanja ću te se rado sjećati i čuvati od zaborava. Suprug MOMO

BRANKA

NAJDRAŽA MAJKO, Sjećanje na tebe i ljubav su vječni Mnogo te vole tvoja đeca MILENA, MARINA i MILOŠ 251

Posljednji pozdrav dragoj sestri, zaovi i tetki

BRANKI

Neka tvoja plemenita duša počiva u miru.

Brat GORAN i snaha ANETA sa porodicom 252

Posljednji pozdrav voljenoj sestri, zaovi i tetki

BRANKI

Počivaj u miru.

Brat NIKOLA - FIKO i snaha ZORICA sa porodicom

Posljednji pozdrav

BRANKI

Voljenoj zaovi i ujni. Od VJERE i SNEŽANE sa familijom

S tugom se opraštam od koleginice i prijateljice

TANJE MARKOVIĆ

Čuvaću uspomene na jedno lijepo dugogodišnje prijateljstvo.

Iskreno saučešće porodici

Opraštamo se od časne žene, našeg prijatelja, poštovane

TANJE Markove MARKOVIĆ

Draga Tanja, Оbilježila si jedno vrijeme svojim predanim javno tužilačkim radom. Za ponos svima. Počivaj u miru. Tvojoj porodici istinsko saučešće

MIRO i TANJA RAIČEVIĆ

Posljednji pozdrav našoj dragoj drugarici

Tvoje drugarice: NENA, ŽELJKA, BEBA, RADOJKA, NJEGE, RADMILA, MIRA, VJERA, MIKE i MILENKA 254

Počivaj u miru, dobra dušo. Mi ćemo se uvijek rado sjećati tvog dragog lika i čuvati te od zaborava.

253

BRANKI

BRANKA

SLAVICA POPOVIĆ

Posljednji pozdrav dragom čika

ĐEDE BRANKO

Otišao si tiho kao što si i živio - dostojanstveno i sa puno ljubavi.

Zagrlio si opet one koje si najviše volio. Sada si miran, tamo gdje više nema boli. Počivaj u miru.

Tvoji: MIRKO, IVANA, DIJANA, LJILJANA

Posljednji pozdrav voljenom đeveru i stricu

BRANKU MARKOVIĆU

Otišao si tiho kao što si i živio, skromno i dostojanstveno. Zahvalni smo ti za svaki trenutak koji smo proveli sa tobom.

Počivaj u miru.

Snaha BOSE, sinovične MIKICA, SNEŽANA i ANA 260

Posljednji pozdrav dragom stricu

BRANKU Mirkovu

Počivaj u miru.

Sinovac RAŠO Milovanov sa porodicom

261

Posljednji pozdrav

ĐORĐIJI ĐOKU PAJOVIĆU

Od RADOVANA MILA

MIRKOVIĆA sa porodicom

208

Posljednji pozdrav dragom kumu

ŽARKU POPOVIĆU

Počivaj u miru

Od kumova PESOCKI

Posljednji pozdrav dragom bratu i ujaku

RATKU POPOVIĆU

Uspomenu na tebe ćemo zauvijek čuvati

LJILJA, LJUBO i RADULE ANĐELIĆ

RATKU POPOVIĆU

Zauvijek ćemo pamtiti vašu pažnju i dobrotu

JASNA i NEVENA ĐURANOVIĆ

Posljednji pozdrav velikom i iskrenom prijatelju i komšiji

RATKU Radulovu POPOVIĆU

247

Posljednji pozdrav dragoj

Hvala ti za svu pažnju i podršku koju si nam nesebično pružala svih ovih godina.

Tvoje komšije MILEVA i MIRA sa porodicom

Posljednji pozdrav dragom đeveru i bratu

ŚOBOTI POPOVIĆU

209

Tvoja smrt me iznenadila. Takav čovjek se rijetko rađa. Počivaj u miru i neka ti je laka ova crnogorska gruda zemlje po kojoj si iskreno i ljudski koračao.

RATKO SORAT sa porodicom 233

Posljednji pozdrav dragom ujaku

RATKU POPOVIĆU

KOVILJKA i PETAR POPOVIĆ 227

MILICA i ALMIR MANDIĆ sa porodicom

Posljednji pozdrav dragom prijatelju i kumu

Čast je bila poznavati te.

RATKU

Čuvaćemo te od zaborava

Porodica TOMIĆ

223

DARI ČELEBIĆ

Posljednji pozdrav našem dragom

ŽIVKU SENIĆU

Nijemi od bola opraštamo se od tebe. Počivaj u miru, anđele!

Porodica pok. MILANA SENIĆA

Posljednji pozdrav sinu našeg prijatelja i saborca Jovana

ŽIVKU SENIĆU

Posljednji pozdrav voljenoj prijateljici

BRANKI

Prijo moja, Otišla si tiho i dostojanstveno baš onako kako si i živjela. Sa ponosom, ljubavlju i poštovanjem ću se sjećati našeg drugarstva koje je trajalo više od 40 godina.

Tvoja drugarica VESNA RADIŠIĆ sa porodicom

Posljednji pozdrav našem dragom komšiji

ŽIVKU Jovana SENIĆU

Od ŽARKA i MILORADA GARDAŠEVIĆA

Posljednji pozdrav

ŽIVKU SENIĆU

Nijemi od bola opraštamo se od tebe. Neka nebeski anđeli izliječe tvoje rane, hrabri dječače.

PATRIOTE VUČJI DO

Prošlo je 40 dana od smrti moje drage sestre

189

MILEVE BOŽOVIĆ

Teško je prihvatiti da te nema i da me neće čekati tvoji topli osmijeh i zagrljaj. Vrijeme teče, a ti nedostaješ sve više. Zauvijek ćeš biti u našim srcima.

Sestra JELENA sa porodicom

Godina dana je od smrti našeg voljenog

Živiš kroz naše uspomene i priče. Zauvijek ponosni na tvoj častan i plemenit život, čuvamo te od zaborava. Tvoji: majka DESANKA, supruga NADA, sin VLADIMIR, kćerke MAJA i ANA

Dragom bratu i ujaku

TUŽNO SJEĆANJE 6. 7. 1992 – 6. 7. 2025.

LJUBO Nikov JOVIĆEVIĆ

Godine prolaze, a tuga ostaje zauvijek. Život je trenutak sjećanja, a bol nije u suzama, već u našim srcima, gdje ćeš živjeti vječno. Tata, čuvaj nam Dragana kako samo ti to znaš

Godina prođe, a dan nikako da ne pomislimo na tebe, dragi

204

BOŠKO

Braća: PEĐA i NENO sa porodicama

KOLEKTIV PORODIČNE

Neka tvoja dobra duša počiva u miru. Ponosni smo što smo te imali takvog. Sestra NATA, sestrići NIKOLA i GORAN i zet JOVAN MANOJLOVIĆ

MILAN Spasoja MITROVIĆ

Prođe godina otkako te nema, brate i roditelju moj. Dok živim bićeš sa mnom. Vječno zahvalan i ponosan što sam te imao.

Tvoj brat GOJKO MITROVIĆ sa porodicom

Tvoji NAJMILIJI

OGLASNO ODJELJENJE „NOVA POBJEDA“

TELEFON ZA INFORMACIJE

020/202-455

020/202-456

e-mail: oglasno@pobjeda.me

KRSTO Matov MIJANOVIĆ

Prođe godina dana od kada si otišao zauvijek. Godina teška i preteška. Ostavio si muk i tišinu za sobom, a meni da dostojanstveno nosim svoju bol i sjećanje na tebe.

Tvoja LJUBINKA

Prošle su dvije najtužnije godine bez našeg

- ACA VUJOŠEVIĆA 6. 7. 2023 – 6. 7. 2025.

Tuga za tobom ne prolazi vremenom… Vrijeme nas uči da živimo bez tvog glasa, smijeha, lika… ali sjećanje ne blijedi niti srce nalazi lijeka!

Čuvaju te od zaborava

tvoji: OLGA, OLIVERA, SANDRA i ĐORĐE

Đorija VUJOŠEVIĆ 6. 7. 2023 – 6. 7. 2025.

Još te slušam, iako ne progovaraš

Još ti pričam, dok sa zida skidam ram I sve riječi iz rječnika da ti ispričam Znam, nijedna nije dovoljna

Kad se jednom rodi bol, živi zadugo

Kad se jednom rodi bol, rodi bol

I znam da dolazi

Sve prvo bez tebe dolazi

I moj rođendan

I nova godina

Al' ne prolazi

LJILJANA KUZMAN

Devet godina je prošlo od kada nisi sa nama. Nikad te zaboraviti nećemo. Uvijek ćeš živjeti u našim srcima. Suprug GALJO, sinovi JANKO, RADOJE i MARKO i unučad

Svojim karakterom i dobrotom ostavio si tragove koji će se vječno pamtiti. Tetka RADMILA sa porodicom

Prođe pola tužne i bolne godine od kada nisi sa nama. Uvijek ćeš biti sa nama jer voljeni ne umiru. Počivaj u miru, naš veliki boemu. Porodica ŽELJKO, KAĆA i ĐURO JOVOVIĆ

Dragi naš

Za tobom bol ne prolazi

200

Teško je živjeti sa ranom u duši, vidjeti te svuda a niđe te naći. Počivaj u miru sa Anđelima. Tetka RADMILA, tetak SVETO i brat ŽELJKO

Četrdeset dana je od smrti našeg dragog BAKE

Tvoja dobrota, ljubav i vedar duh zauvijek će živjeti u našim srcima.

IVAN, TANJA, DANILO i ITANA

Prošlo je 40 dana od kada nije sa nama

BRANO JOVANOVIĆ

S ljubavlju i zahvalnošću čuvamo uspomenu na tvoju dobrotu, toplinu i osmijeh. DRAGAN sa porodicom

Nedostaješ… Vole te

tvoji: MIRENA, DIJANA i DANILO

godine od kada te nema sa nama

Dani prolaze, ali ne umanjuju bol i prazninu za tobom. Počivaj u miru, voljeni Dejo. Porodica pok. RAKA i tetka DIDA

201 Šest mjeseci od smrti našeg

Vrijeme prolazi, tuga i sjećanje na tvoju dobrotu ne blijedi. Nedostaješ nam svakim danom sve više, ali uspomene na zajednički život ostaju zauvijek u našim srcima i mislima. VJERA, ZORAN, MARIJA, MIA, BOJANA, SARA i ĐURO VUKADINOVIĆ

dobrote. Nedostaješ nam mnogo. Tvoji: IGOR, LJILJA i ĐECA

Pola

DEJO

Voljenom

DEJU

DEJO

DEJA

Pola godine traje tišina

kojoj te tražimo

DEJO

203 Voljeni naš

DEJO

Fališ mnogo da nas razveseliš, nasmiješ i ohrabriš. Imao si veliko srce puno

TUŽNO SJEĆANJE

ALEKSA

SANDRA

ALEKSE

ALEKSA VUJOŠEVIĆ

Ništa nije promijenilo ovo pola godine, samo nam je još više pokazalo koliki si oslonac svima nama bio i ostao, ništa ne jenjava i ne čezne, što više ljubav je jača, ljubav koja je bila neizmjerna.

Tu si jer nebesa su mala za tebe, tvoju dušu i dobrotu, tu si u svakom danu i dobrom i lošem U svakom osmijehu i suzi, u svakom zagrljaju i šali koju prepričavamo, svakoj uspomeni koju zajedno stvarasmo i ostaćeš zauvijek sa nama, u našim srcima sve dok koračamo pod budnim okom tvoje vedre duše.

NEK TE ANĐELI ČUVAJU!

Tvoji: brat BAĆKO, snaha IVANA, NINA, PETAR, PAVLE i VASILIJE

prođe, dragi naš

Hvala ti što si uvijek bio uz nas. Hvala ti za svaku riječ i svaku ispruženu ruku pomoći. Vječno ćemo te čuvati od zaborava.

GORAN, DRAGANA, NENAD i NIKOLINA RADOVIĆ

Pola godine od kada te nema, dragi

Prerano se ugasila tvoja mladost. Hvala ti što si bio dio našeg života. Hvala ti što si bio i veliki prijatelj. Zauvijek će te voljeti i čuvati od zaborava RAJO, LIDIJA, VLADAN, NINA

Pola godine od smrti sinovca

DEJA Bajova KOKOTOVIĆA

Izgubiti sinovca, diku nikad prežaliti neću. U tvojoj djeci utjehu tražim, a tebe, Deki moj, dok ja živim zaboravu nikad neću dati.

Stric JOVO

Pola godine bez tebe, voljeni naš

Otišao si tiho, a za sobom ostavio prazninu koju vrijeme, suze i riječi ne mogu ispuniti.

Bio si naš oslonac i snaga. Ponos svih nas, to ćeš i ostati dok mi živimo.

Tvoje veliko i toplo srce bilo je dom za sve nas, tvoju porodicu, prijatelje, kumove i saradnike.

Teško je prihvatiti ovu bolnu istinu.

Tvoje prisustvo osjećamo u tišini, svakom udahu i pogledu u nebo.

U tvom domu ostala je tišina koja boli, suze i čežnja za tobom.

Hvala ti za dobrotu, ljubav i pažnju koju si nam nesebično pružao.

Hvala ti za časno ime koje si nam ostavio da sa ponosom pričamo o tebi i pominjemo te.

Dok smo živi ostaćeš naša najveća rana.

Tuguju za tobom tvoji:

VJERA, ANDREA, VIKTOR, MAŠAN i DAMJAN

Pola godine od smrti voljenog sestrića

Tvoja dobrota i neizmjerna ljubav ostavili su neizbrisiv trag u našim životima. Zauvijek si sa nama u sjećanju.

Tvoj ujak FILIP sa porodicom

Pola godine je od smrti našeg voljenog

DEJA

Bol ne prolazi. Zauvijek si u našim srcima. MAJA MUHADINOVIĆ sa porodicom

243

Navršava se pola godine od smrti brata

Teške tužne pola godine od smrti našeg

DEJA

Zla sudbina te otrgla iz života tvojih najmilijih. Ostali smo da te pominjemo i pričamo o tebi kroz najljepše uspomene. Tvoje mjesto nikad niko ne može nadoknaditi.

Stric IVO, strina GARA, braća MILOŠ i IGOR, snahe RINA i JOVANA, LUKA i HELENA

Navršava se pola godine od tragične smrti našeg dragog i voljenog

DEKA

Teško je prošlo ovo vrijeme bez tebe, a još teže je doći kući i ne zateći te u njoj.

Ne viđeti tvoj topli pogled i osmijeh kojim si nas dočekivao.

Hvala ti na časnom životu posvećenom nama.

Ostaćeš vječno voljen, poštovan i od zaborava sačuvan.

Čuvaćemo te u dubini srca i duše. Sa nama si zauvijek. Počivaj u miru.

Tvoji roditelji BAJO i STANE

DEKI, ŽIVIŠ! Brat nikad ne umire dok je sestre i njene ljubavi.

Sestra DUBRAVKA sa porodicom

Vrijeme prolazi, tuga i sjećanje na tvoju plemenitost i dobrotu ne blijede.

Sestra MILENA sa porodicom 235

Navršava se pola godine od tragične smrti našeg voljenog

U neđelju, 6. jula, tvoja porodica uža i šira, prijatelji, kumovi, drugovi, svi koji su te voljeli i koje si ti volio posjetiće tvoju vječnu kuću u 9 sati, okititi je cvijećem i zaliti suzama.

Tvoji najmiliji porodica KOKOTOVIĆ i PEROVIĆ

242 Pola godine od tragične smrti našeg

DEJA Bajova KOKOTOVIĆA

Dani koji prolaze ne umanjuju tugu za tobom i tvojim prerano ugašenim životom.

Dok mi živimo, postojimo nosićemo te u mislima i srcu.

Stric GOJKO, braća VIDO i NIKOLA, snaha OKSANA

DEKO

DEJO

DEJA

DEJO

DEKI

DEJA

Oglasi i obavještenja

Dnevni list

Elektronska pošta: desk@pobjeda.me

Direktor i glavni i odgovorni urednik:

NENAD ZEČEVIĆ

Zamjenica izvršnog

direktora: MILENA GOLUBOVIĆ

Direktorica marketinga: ŽELJKA RADULOVIĆ

REDAKCIJSKI

KOLEGI JUM

Zamjenice glavnog i odgovornog urednika

RADMILA USKOKOVIĆ-IVANOVIĆ

MARI JA JOVIĆEVIĆ

Pomoćnici glavnog i odgovornog urednika

đURđICA ĆORIĆ politika

SRđAN POPOVIĆ ekonomija

JELENA MARtINOVIĆ društvo

JOVAN NIKItOVIĆ kultura

DRAGICA šAKOVIĆ

crnom gorom

Urednici

ANA RAIČKOVIĆ

crna hronika

NIKOLA SEKULIĆ hronika podgorice

JOVAN tERZIĆ arena

SLOBODAN ČUKIĆ

feljton i arhiv

MARKO MILOšEVIĆ dizajn

DRAGAN MIJAtOVIĆ fotografija

LOGOtIP POBJEDE

Miloš Milošević i Nikola Latković (2019), inspiracija

Anton Lukateli (1944)

PORtAL POBJEDE

Urednik

BOJAN đURIšIĆ

Zamjenica urednika

ANA POPOVIĆ

OBJEKtIV

Urednica

MARIJA

IVANOVIĆ-NIKIČEVIĆ

tELEFON

020/409-520 redAkcijA

020/409-536 MArketiNg

020/202-455 ogLAsN o

Naziv osnivača:

Društvo sa ograničenom odgovornošću za proizvodnju, promet i usluge, export-import

„Nova Pobjeda“ - Podgorica

Adresa sjedišta medija: 19. decembar br. 5

PIB: 03022480

Vlasnička struktura „Nove Pobjede“ - 100% udjela

„Media-Nea“ D.O.O. Podgorica

Vlasnička struktura

„Media-Nea“ - 99,99% udjela

First Financial Holdings sjedište „Media Nea“: Ul. 19. decembra br. 5, PiB „Media Nea“: 02842777

Vlasnička struktura „First Financial Holdings“ - 100%

udjela Petros Stathis sjedište „First Financial Holdings“: Ul. Ulcinjska br. 3

PiB „First Financial Holdings“: 02628295

Više o vlasničkoj strukturi: pobjeda.me/p/impressum

Broj žiro računa „Universal capital Bank“: 560-822-77

Tiraž: 3.500

Potrebni vozači B i C kategorije, radno iskustvo 2 godine.

069/032-380

Poklon paketi domaćih proizvoda u vrijednosti 200 eura

1. Luka Bošković, Nikšić

2. Tatjana Račeta, Kotor

3. Nina Kokotović, Cetinje

4. Vanja Sokolović, Bar

5. Mirjana Nestorović, Igalo

6. Zoran Milikić, Podgorica

7. Mirsada Škrijelj, Nikšić

8. Sonja Čolaković, Zelenika

9. Olivera Bulatović, Nikšić

10. Krsto Minić, Nikšić

11. Petar Grbavčević, Podgorica

12. Nata Jovićević, Podgorica

13. Dragan Milijić, Bar

14. Biljana Kundačina, Herceg Novi

15. Branimir Maslovar, Kotor

16. Olivera Baltić, Podgorica

17. Dajana Ranitović, Plužine

18. Tanja Pavličić, Podgorica

19. Jagoda Radonjić, Danilovgrad

20. Vesna Čađenović, Podgorica

Hotelske usluge u vrijednosti 1.000 eura

1. Miloš Jovićević, Podgorica - Hotel Perla, Herceg Novi

2. Ivana Mijatović, Danilovgrad - Hotel Kalamper, Bar

3. Snežana Komnenić, Nikšić - Hotel Halibas, Velika plaža, Ulcinj

4. Vojin Kaluđerović, Igalo - Mali hotel Porto Tara, Žabljak

5. Sonja Knežević, Podgorica - Garni hotel Zlatna dolina, Andrijevica

Paket godišnjih ulaznica (4 karte) za ulazak u Nacionalne parkove Crne Gore

1. Svetlana Marjanović, Nikšić

2. Ratka Strugar, Podgorica

3. Lidija Franović, TIvat

4. Zoran Đurović, Podgorica

5. Sanja Perović, Podgorica

6. Goran Doderović, Plužine

7. Milijana Suknović, Nikšić

8. Srđan Božović, Podgorica

9. Sandra Perović, Danilovgrad

10. Vesna Šćepanović, Podgorica

11. Emilija Joksimović, Berane

12. Vojin Todorovič, Podgorica

13. Radoslav Mirković, Nikšić

10. Andrej Jovanović, Podgorica 10x 20x

14. Jadranka Miranović, Podgorica

15. Andrijana Jelušić, Podgorica

16. Rajko Simićević, Žabljak

17. Vladimir Fuštić, Podgorica

18. Ljiljana Kaluđerović, Podgorica

19. Vesna Ćetković, Nikšić

20. Milena Milić, Podgorica

Poklon paket ulaznica (4 karte) za vožnju žičarom Kotor - Lovćen

1. Matija Filipović, Podgorica

2. Miodrag Radanović, Igalo

3. Boris Pajović, Podgorica

4. Maja Andrijašević, Nikšić

5. Milena Milić, Podgorica

6. Suzana Ganić, Ulcinj

7. Naja Čuljević, Podgorica

8. Tatjana Radulović, Danilovgrad

9. Anja Ristić, Podgorica

BUDI HEROJ!

Potpiši donorsku karticu! SPASI ŽIVOT!

NOVO IZDANJE

U PRODAJI

Ministarstvo zdravlja

tel: 020 482 120 I 020 482 331 mail: kabinet@mzd.gov.me www.gov.me/mzd

Crna Gora u Drugom svjetskom ratu i 80 godina antifašizma, slave i ponosa

BEZ PO BJED E

Specijalna publikacija povodom 9. maja, a u čast osam decenija od pobjede nad fašizmom - nije samo knjiga. Ona je i zavjet, opomena, udžbenik hrabrosti i spomenik slobodi i vodi nas kroz dramatične trenutakašup hik č inatsu hivrp :ejirotsi eksrogonrc do konačnog oslobođenja zemlje.

Knjiga je moćno svjedočanstvo, oživljava scene iz bitaka na Sutjesci, Neretvi, Pljevljima… podsjeća na stradanja i surove zločine na Lazinama, u Velici i Pivi, ali i na neugasle ideale slobode, bratstva, jedinstva i ljudskog dostojanstva.

Ovo je hronika i opomena – da se zaborav ne smije dogoditi, da revizionizmu ne smije biti mjesta, a da antifašizam mora ostati najčvršći temelj savremenog društva.