Dnevni list POBJEDA 31.03.2025 by Pobjeda

Velika plaža je veoma izazovan projekat za Spajićev ,,paf-paf“ ekonomski model

Piše: Nikola RAKOČEVIĆ

Moguće se pravno osloniti i na međudržavni ugovor ako se posao zaključuje između vlada. Ovdje smo razumjeli da je riječ o interesovanju kompanije Eagle Hills, koja je u privatnom vlasništvu. Sugerišemo da je za državu i Vladu mnogo pametnije i sa manje rizika izbjeći netransparentne procedure u izboru privatnih strateških partnera, makar oni bili i sa nesumnjivim referencama. Tako je lakše moguće izbjeći i neke nove, ne daj bože, naše nadstrešnice i ulične revolucije

Politički analitičar ocijenio da vladajuća većina „in acijom“ anketnih odbora u Skupštini pokušava da nadomjesti nedostatak konkretnih političkih aktivnosti

POVODI: Da li će Srbija uhapsiti predsjednika bosanskohercegovačkog entiteta Republika Srpska za kojim je Sud Bosne i Hercegovine izdao naredbu za raspisivanje međunarodne potjernice

Vučić će isporučiti Dodika samo ako mu naredi Zapad

Kalezić: Nastavak kriminalizacije bivše vlasti

Bilo bi bolje da se parlamentarni život fokusira na ono što nam je ključno za nastavak demokratizacije, a to je izborna reforma. Vidimo da je to mrtvo slovo na papiru – kaže Danilo Kalezić STR. 2.

Narodni muzej Crne Gore nakon 13 godina pokrenuo proceduru izmještanja kulturne baštine u dvije sjeverne opštine

Pouzdano znam da se Dodik u Mađarsku nikada neće skloniti iako je tamo kupovao nekretnine. U Beogradu je valjda –ako imamo političkog azilanta Svetozara Marovića koji je ovdje u ime svesrpstva, zašto ovdje ne bi bio i Dodik koji je državnik – kaže Dušan Janjić

Politički analitičar ocijenio da vladajuća većina „inflacijom“ anketnih odbora u Skupštini pokušava da nadomjesti nedostatak konkretnih političkih aktivnosti

Kalezić: Potreba da se nastavi kriminalizacija bivše vlasti

Bilo bi bolje da se parlamentarni

život fokusira na ono što nam je ključno za nastavak demokratizacije, a to je izborna reforma. Vidimo da je to mrtvo slovo na papiru – kaže Danilo Kalezić

PODGORICA – Vladajuća većina jednom vrstom „inflacije“ anketnih odbora u Skupštini pokušava da nadomjesti nedostatak konkretne političke aktivnosti, ali i želi da to bude platforma sa koje će nastaviti dalje da kriminalizuju bivšu vlast – kazao je za Pobjedu Danilo Kalezić, politički analitičar, komentarišući formiranje Anketnog odbora povodom politički motivisanih ubistava koja su se dogodila od uvođenja višestranačja i napada na novinare i druge slobodne intelektualce, ali i inicijativu za formiranje anketnog odbora o švercu cigareta.

- Nejasno mi je koji to dokazi mogu da se pojave na Anketnom odboru, a nijesu se pojavili u tužilaštvu i sudstvu – kazao je Kalezić. Istakao je da nije uobičajeno i nije pravilo u političkom sistemu i, kako je rekao, to je na neki način neka vrsta odstu-

panja od demokratske prakse, da vladajuća većina inicira formiranje anketnih odbora. - Anketni odbori su obično rezervisani za opoziciju kad želi da aktuelizuje i da jednoj temi da jednu vrstu parlamentarne ozbiljnosti. U ovom nastojanju i jednoj vrsti inflacije anketnih odbora vidim pokušaj vladajuće većine da nadomjesti nedostatak konkretne političke aktivnosti, onoga od čega građani mogu da imaju korist i ovo je jedna vrsta supstitucije za to, a sa druge strane, pokušavaju po onom vučićevskom receptu da koriste događaje iz prošlosti da bi pokrili i prikrili svoj nerad, odnosno izostanak rezultata – istakao je Kalezić. Prema njegovim riječima, vladajuća većina želi da to bude platforma sa koje će nastaviti dalje da kriminalizuju bivšu vlast, ali i da prekrajaju i pre-

pravljaju nešto što su već istorijske činjenice. - Tu vidim pokušaj revizionizma te vrste, ne samo kroz rad Anketnog odbora, već i kroz inicijative koje se nekako bočno podudaraju poput imenovanja ulice Pavla Bulatovića, dizanja spomenika Dušku Jovanoviću... Tu vidim pokušaj da se vrši revizija istorije, a kao finalni produkt toga imamo suštinski zamajavanje javnosti i dalji izostanak demokratskog sazrijevanja društva – kazao je Kalezić. Istakao je da je nesporno da te stvari, koje su iz krivično-pravnog domena, treba da ostanu u krivično-pravnom domenu, odnosno u granicama tužilaštva i sudstva. - Zadatak parlamenta treba da bude stvaranje preduslova da SDT, VDT i sudstvo nezavisno i profesionalno rade da bi

došli do krivično-pravne istine o tim događajima. Na ovaj način zloupotrebljavaju se ti događaji, stvara se na neki način klima suda prije suđenja, ne pomaže se ni uspostavljanju istine, ni zatvaranju nekih od tih stranica naše savremene istorije – istakao je Kalezić. Komentarišući pojedine ocjene parlamentarne većine da će biti opstrukcije u radu odbora, Kalezić kaže da opoziciji pripada po Poslovniku da vodi anketne odbore, a da narativ o mogućim opstrukcijama je već priprema izgovora za nesprovođenje i nefunkcionalnost samog odbora.

- Da se na kraju kaže da Anketni odbor nije uradio ništa zbog opstrukcije opozicije. To je providni trik kojim se služi većina ne bi li opet nadomjestila svoj nerad – kazao je Kalezić. Poručio je da mu je nejasno

što i koji to dokazi mogu da se pojave na Anketnom odboru, a nijesu se pojavili u tužilaštvu i sudstvu.

- Ušli smo u petu godinu od smjene vlasti DPS-a i ne vidim ko može da stvara institucionalnu opstrukciju sad da se te stvari riješe tamo gdje treba. Ovako se stvara medijski spektakla i jedne vrste šarade od koje će najmanje koristi imati žrtve tih procesa, jer se zapravo i oni zloupotrebljavaju za politikantske svrhe vladajuće većine. Kao društvo ne dobijamo ništa, osim što se dodatno sluđujemo. Ako je neko dobronamjeran, taj neko treba da inicira od poboljšanja tehničkih uslova tužilaštva do onoga što su institucionalni i rješavanje političkog pritiska – kazao je Kalezić.

Prema njegovim riječima, na osnovu postupanja tužilaštva sad, vidimo da i tu postoji politički pritisak i selektivnost. - Parlamentarci ne treba da preuzimaju na sebe posao sudija, još pogotovo kad to rade sa pozicija vlasti, jer niko im ne brani da kroz institucije, UP, ANB, prikupljaju podatke i istražuju. Onda bi to značilo da stvar žele da „istjeraju“ do kraja. Imali smo jedan anketni odbor na temu cigareta ranije i nije „urodio plodom“, tako da mislim da je ovo sve gruba zloupotreba događaja i zapravo zamajavanje javnosti u nedostatku konkretne političke ponude – kazao je Kalezić. Na pitanje da li to znači da misli da ni ovi anketni odbori neće „uroditi plodom“, Kalezić je kazao da njihov cilj nije da „urode plodom“.

- Da je njihov cilj da se te stvari rješavaju, one bi se rješava-

le kroz institucionalnu mapu puta koja već postoji. Nije parlament taj koji treba time da se bavi, nego im je cilj da privremeno dezavuišu javnost i da dodatno na jedan način nastave kriminalizaciju bivše vlasti. To se sve radi smišljeno jer je evidentno da većina nije u stanju da ispuni predizborna obećanja – kazao je Kalezić. Prema njegovim riječima, bilo bi bolje da se parlamentarni život fokusira na ono što nam je ključno za nastavak demokratizacije, a to je izborna reforma.

- Vidimo da je to mrtvo slovo na papiru, da je taj odbor mrtvorođen. Ali svako treba da nosi kritičku odgovornost za takvo činjenje – istakao je Kalezić.

Na pitanje odgovara li DPS-u otvaranje ovih tema, Kalezić je rekao da se DPS tu nalazi u jednoj vrlo specifičnoj situaciji u kojoj postoji percepcija javnosti da se zapravo sudi toj partiji.

- Zbog toga je dobro što su oni proširili opseg rada odbora, da uključe i druge elemente mračnih devedesetih. Ali ne vjerujem da to može da ima značajniji uticaj na rejting DPS-a. Ono što je važno reći jeste da je većina stvari koje tretira odbor učinjena prije rascjepa jedinstvenog DPS-a i da se to često zaboravlja. U Crnoj Gori su danas na vlasti nastavljači politike zbog koje je došlo do rascjepa DPS-a, politike koja je željela da ostane ne samo u zajednici, krnjoj jugoslovenskoj federaciji, nego da ostane kao slijepi poslušnik Miloševićevog režima. Govorim o Demokratama, SNP-u, DF-u, to su manje-više sve derivati onoga što je nastalo iz rascjepa DPS-a. A stvara se slika da je ta politika sve vrijeme opoziciona i jedan od narativa koji se često čuje jeste da je DPS na vlasti 30 godina, a niko ne računa da je u periodu do 1997. vlast vršena od svih ovih političkih struktura – kazao je Kalezić. I. K

PODGORICA - Poslanik Pokreta Evropa sad Miodrag Laković kazao je da ukoliko ima konstituenata parlamentarne većine koji su redefinisali odnos prema koalicionom sporazumu, treba da preispitaju učešće u 44. vladi.

Laković je reagovao na izjavu predsjednika Demokratske narodne partije (DNP) Milana Kneževića da niko iz te stranke nije bio upoznat sa namjerom premijera Milojka Spajića da potpiše sporazum sa Ujedinjenim Arapskim Emiratima.

- Prilikom formiranja 44. vlade, sa koalicionim partnerima je potpisan sporazum ko-

jim se definišu prioriteti rada Vlade i parlamentarne većine, kad je u pitanju spoljna i unutrašnja politika, što je kasnije potvrđeno i „Barometrom 26“. Ako je u međuvremenu DNP ili bilo ko od konstituenata većine redefinisao svoj odnos prema ovim dokumentima, pozivamo ih da preispitaju svoje učešće u Vladi - naveo je Laković na mreži Iks. Poručio je da neće odustati od proklamovanih ciljeva.

- Oni ostaju naši prioriteti, do ispunjenja - zaključio je Laković.

Na ovu izjavu je reagovala portparolka Demokratske narodne stranke Jovana Todorović. - DNP neće napuštati Vladu na

poziv Miodraga Lakovića, već ga ohrabrujemo da iskoristi svoj uticaj i kod premijera Milojka Spajića izlobira da on pokrene inicijativu o isključenju DNP-a iz parlamentarne većine. DNP iskazuje nemjerljivo zadovoljstvo povodom oglašavanja nezavisnog poslanika iz redova PES-a Miodraga Lakovića, neposredno nakon naše reakcije na izjavu njegove koleginice Vučelić, čime je priznao da je autor njenog saopštenja. Prijetnje Miodraga Lakovića ne zaslužuju posebno ozbiljan komentar, jer je on očigledno navikao da tako prijeti sitnim dilerima droge dok je radio u policiji - navela je Todorović u reagovanju. Todorović je rekla da u DNP-u

znaju da Laković „čezne za koalicijom sa DPS-om jer stara ljubav zaborava nema“.

- Ali svoju strast prema DPS-u neka ne zaklanja floskulama o evropskim integracijama i reformskom putu - istakla je ona.

Ovdje, kako kaže, očigledno nijesu problem evropske, nego arapske integracije koje su izazvale potres u Crnoj Gori.

- Zato još jednom saopštavam da nećemo podržati nijedan projekat dok se ne otklone sumnje da iza njega stoje Milo Đukanović i njegov prljavi novac, a podržaćemo sve što bude isključivo u interesu Crne Gore, koji nam neće stepenovati poslanik Laković - poručila je Todorović.

I ministarka saobraćaja Maja Vukićević k azala je da ima određene rezerve prema sporazumu sa Ujedinjenim Arapskim Emiratima (UAE) o saradnji u oblasti turizma i razvoja nekretnina. Ona je rekla da na elektronskoj sjednici Vlade nije podržala prijedlog osnova za vođenje pregovora i zaključivanje sporazuma o saradnji u oblasti turizma i razvoja nekretnina između vlada Crne Gore i UAE. - Razlog za to je š to imam određene rezerve prema predloženom sporazumunavela je Vukićević, objavljeno je na Fejsbuk stranici Demokratske narodne partije. Ona je poručila da se ne pro-

tivi investicijama, već naprotiv, da smatra da su potrebne Crnoj Gori - Međutim, Velika plaža je prirodno bogatstvo koje treba da sačuvamo i ne mislim da je dobro da se cijela njena teritorija ustupi investitorima bez prethodnih jasnih garancija i analiza - rekla je Vukićević. Ona je kazala da vjeruje da ovakvi projekti moraju biti dobro razmotreni, uz potpunu transparentnost, kako bi bili sigurni da su u najboljem interesu države i građana. Iz PES-a su saopštili da je Vukićević glasala za prijedlog osnova za sporazum sa UAE, a da je na drugoj sjednici bila uzdržana.

R. P.

Danilo Kalezić

POVODI: Da li će Srbija uhapsiti predsjednika bosanskohercegovačkog entiteta Republika Srpska za kojim je Sud Bosne i Hercegovine izdao naredbu za raspisivanje međunarodne potjernice

Vučić će isporučiti Dodika samo ako mu Zapad naredi

BEOGRAD – Što se Srbije tiče dok je Aleksandar Vučić na vlasti, teško je očekivati da će bilo koja Interpolova potjernica biti uzeta za ozbiljno jer je i sam Vučić svjestan da će se, nakon gubitka vlasti, suočiti sa zakonom. Odbijanjem da sarađuje sa pravosudnim organima u regionu, režim u Beogradu zapravo brani sebe i svoju političku elitu, ne pravdu ni interese građana. Ali zakon kad-tad stigne svakoga, pa će i do njih –ocjenjuje Balša Božović, izvršni direktor Regionalne akademije za razvoj demokratije, odgovarajući na Pobjedino pitanje: da li će Srbija uhapsiti Dodika zbog međunarodne Interpolove potjernice, čija potvrda se čeka iz centrale u Lionu.

– Vučić će isporučiti Dodika samo ako mu narede SAD i Velika Britanija – kaže Dušan Janjić, direktor Foruma za etničke odnose, i naglašava: „On sigurno neće biti isporučen dok je na vlasti Vučić i Vulin koji je u ovom momentu možda još i jači od Vučića - jer Vučić ne zna gdje mu je glavni grad, a Vulin i Dodik znaju – to je Moskva i ne bilo ko u Moskvi“.

Gdje je dodik

Nakon Dodikove poruke na Iks platformi „Stigao sam“, ne znamo gdje se krije, ali sa razlogom su pogledi uprti u Beograd. Prvo zbog toga što je avion kojim se prevozio iz Jerusalima, gdje je posljednji put viđen u javnosti, sletio u Beograd, drugo, u Beogradu ima vilu za čiju kupovinu ga sud BiH tereti zbog moguće korupcije. – Pouzdano znam da se u Mađarskoj nikada neće naći iako je tamo kupovao nekretnine. U Beogradu je valjda – ako imamo političkog azilanta Maro-

Region ima jedan problem koji nije do kraja isključen, to je da se iz Srbije ne pošalju paravojne formacije i da se ne podrži posljednja odbrana Dodika poput ove u Pionirskom parku Vučića. Dakle, ne bi bilo dobro da se policija i specijalne snage RS okrenu ka odbrani Dodikove vlasti, što znači protiv opozicije u RS. Sa druge strane, u sadašnjoj situaciji, svaka intervencija spolja, angažovanje EUFOR-a, može da ima različite posljedice po region i zbog toga se oni koji donose odluke o upotrebi sile ponašaju vrlo mudro jer imaju velika iskustva. Ne zalijeću se kao što je bilo sa Njemačkom prilikom raspada Jugoslavije – upozorava Dušan Janjić

vića koji je ovdje u ime svesrpstva, zašto ovdje ne bi bio i Dodik koji je državnik – kaže Janjić.

Zakon iZnad retorike

Kriza u BiH nastala je zbog Dodikovog ignorisanja odluka Kristijana Šmita, visokog predstavnika UN u BiH, a zaoštrena je pomenutom potjernicom jer je dugogodišnje izvrdavanje zakona Dodik pretočio u napad na Srbe i pitanje opstanka RS, a zapravo se radi o golom očuvanju njegove vlasti. Da li zakon važi za sve i do kada se može ignorisati? – Zakon mora da važi za sve. Ako važi za svakog građanina BiH, onda mora da važi i za Milorada Dodika. Niko ne može biti iznad pravnog po-

Bezbjednosni rizik zbog odluke Kremlja

Elaborirajući sadašnje stanje, Janjić ocjenjuje da Dodik sam po sebi više nije nikakav problem. – Ali problem je šta će Kremlj odlučiti i da li će se ponašati kao kada je podržao akciju u Pionirskom parku u Beogradu, koju ne znam kako da nazovem osim akcija napada na narod. Vidjećemo da li će Mosk-

va, zbog svojih taktičkih razloga zauzimanja bolje pozicije u pregovorima oko Ukrajine, uraditi taj eksperiment. To bi se već ticalo Crne Gore i vidjeli bismo da li su Mandić i ovi njegovi samo na riječima za sve Srbe ili će i oni imati neke paravojske ili slati telegrame. Dakle, nije isključen bezbjednosni rizik – ocjenjuje Janjić.

retka, bez obzira na funkciju koju obavlja. Prijetnje narušavanjem mira koje dolaze od strane rukovodstva Republike Srpske nijesu ništa drugo do pokušaj da se izbjegne odgovornost za krivična djela za koje ih tereti tužilaštvo BiH. To nije ništa novo, sjetimo se da su se i poslije rata mnogi visoki politički zvaničnici Republike Srpske branili gotovo identičnom retorikom, pa su ipak bili

privedeni pravdi. Niko tada nije ratovao zbog toga, pa neće ni sada – odgovara Božović. Ukazujući na to da Dodik ima dva državljanstva, Janjić kaže da ukoliko se pozove na državljanstvo Srbije počinje duga procedura i da njegovo iskustvo kaže da osoba koja je bila u obezbjeđenju nekadašnjeg rumunskog predsjednika Nikolaja Čaušeskua do danas nije isporučena toj zemlji. Me-

Pouzdano znam da se Dodik u Mađarsku nikada neće skloniti iako je tamo kupovao nekretnine. U Beogradu je valjda – ako imamo političkog azilanta Svetozara Marovića koji je ovdje u ime svesrpstva, zašto ovdje ne bi bio i Dodik koji je državnik – kaže Janjić

đutim, on razmatra i međunarodni aspekt ignorisanja potjernice.

– Ako Marta Kos, evropska komesarka za proširenje EU, i Ursula fon der Lajen, predsjednica Evropske komisije, promijene odnos prema Vučiću, neisporučivanje Dodika može dovesti do ozbiljnih posljedica – do blokade Srbije.

One sada Vučića identifikuju sa državom, a državu sa društvom, ali sjetimo se šta se desilo onog momenta kada Evropa nije mogla da upravlja Miloševićem – ocjenjuje Janjić.

riZik Za reGion

Do kojeg momenta su vlasti u Beogradu spremne da brane svoj stav da je sve u vezi

sa Dodikom jedan montiran politički proces protiv Srba i šta takva poruka izaziva u regionu?

– Region ima jedan problem koji nije do kraja isključen, to je da se iz Srbije ne pošalju paravojne formacije i da se ne podrži posljednja odbrana Dodika poput ove u Pionirskom parku Vučića. Dakle, ne bi bilo dobro da se policija i specijalne snage RS okrenu ka odbrani Dodikove vlasti, što znači protiv opozicije u RS. Sa druge strane, u sadašnjoj situaciji, svaka intervencija spolja, angažovanje EUFOR-a, može da ima različite posljedice po region i zbog toga se oni koji donose odluke o upotrebi sile ponašaju vrlo mudro jer imaju velika iskustva. Ne zalijeću se kao što je bilo sa Njemačkom prilikom raspada Jugoslavije – upozorava Janjić. Istakavši da izmjene koje je Dodik napravio oko Ustava ne mogu da se primijene u RS i da je RS doveo do faze da ne postoji kao politički faktor već samo kao ustavna kategorija, Janjić podsjeća da u BiH i RS slijede izbori nakon kojih očekuje „razumniji dogovor o uređenju BiH“. Odnosno da BiH mora da promijeni ustav, način organizovanja i odlučivanja i riješi stanje nesređenih vladajućih klasa. To je ono što će možda biti teška muka, jer socijalno politička korupcija koči BiH i ona je blokirana država. Violeta CVejiĆ

Milorad Dodik

Dušan Janjić

Balša Božović

Nakon vijesti da „Adriatic Properties“ ne gazduje lijevom svetostefanskom plažom počelo betoniranje i radovi

Savamala na Svetom Stefanu

PODGORICA - Dan nakon

što je objavljeno da kompanija „Adriatic Properties“ više neće gazdovati lijevom svetostefanskom plažom, na ovom prestižnom dijelu crnogorske obale počeli su građevinski radovi.

Ekskluzivne fotografije, koje je redakciji Pobjede dostavio čitalac, pokazuju početak betoniranja jedne od najljepših plaža na Crnogorskom primorju.

Kompanija „Adriatic Properties“, u vlasništvu grčkog biznismena Petrosa Statisa, nakon više od decenije izgu-

bila je pravo zakupa kupališta tik uz grad-hotel Sveti Stefan. Kako su Vijestima potvrdili iz JP Morsko dobro, Statisova firma dostavila je najmanju od sedam ponuda za zakup ove atraktivne lokacije. Početna cijena zakupa bila je 21.813 eura, dok je ponuda „Adriatic Propertiesa“ iznosila 40.000 eura. Ostale pristigle ponude bile su znatno više: 54.000, 65.000, 69.000, 76.000, 98.000, dok je najviša ponuda od ponuđača „Star Car“ dostigla čak 134.000 eura.

Međutim, samo dan nakon što je zvanično objavljeno da

„Adriatic Properties“ više nije zakupac, na plaži su primijećeni građevinski radovi. Na dostavljenim fotografijama jasno se vidi početak betoniranja dijela obale, što je izazvalo zabrinutost lokalnog stanovništva i javnosti. Fotografija prikazuje svježe izliveni beton na dijelu plaže, uz metalnu šipku koja viri iz zemlje, što ukazuje na moguće dalje radove.

Za sada nije poznato ko je naredio radove, niti koji je njihov tačan cilj. Očekuje se da nadležni organi uskoro izađu sa zvaničnim saopštenjem o ovoj situaciji. R.P.

Vlada priprema novo zakonsko rješenje o unutrašnjoj kontroli i unutrašnjoj reviziji u javnom sektoru

Nacionalnim i EU sredstvima treba efikasnije upravljati

PODGORICA – Analiza sedmogodišnje implementacije Zakona o upravljanju i unutrašnjim kontrolama u javnom sektoru pokazala je da postoji nerazumijevanje upravljačke odgovornosti za realizaciju određenih obaveza rukovodnog kadra, zbog čega je Ministarstvo finansija (MF) odlučilo da donese novo zakonsko rješenje u ovoj oblasti.

To se navodi u dokumentima koje je Ministarstvo finansija objavilo u okviru javne rasprave na Nacrt zakona o upravljanju, unutrašnjoj kontroli i unutrašnjoj reviziji u javnom sektoru, koja će trajati do 8. aprila.

– Rješenja u ovom propisu će uticati na efikasnije upravljanje u javnom sektoru i osiguraće da se javnim sredstvima dobro upravlja (i nacionalnim i EU sredstvima), kao i da se troškovi kontrolišu na efikasan način i da se obezbijedi vrijednost za novac poreskim obveznicima – navodi se u dokumentu Ministarstva finansija.

Da potrebe za efikasnijim upravljanjem javnim sredstvima ima odavno, ukazuju i zaštitnik imovinsko- pravnih interesa i Državna revizorska institucija (DRI), koja je još prije nekoliko godina problematizovala višemilionske iznose koji se odlivaju iz budžeta na račun radnih sporova u javnom sektoru. Ogromna je i potrošnja sredstava po osnovu ugovora o djelu, koja se često koriste

za nezakonito angažovanje lica za sistematizovana radna mjesta. Prema ranije objavljenim podacima zaštitnika, samo prošle godine je iz državnog budžeta na radne sporove prinudno naplaćeno 18,8 miliona eura, jer državni organi nijesu postupali po pravosnažnim presudama. Zaštitnica Bojana Ćirović je u posljednjem izvještaju iskazala sumnju da se iza ovoga potencijalno krije i nesavjestan rad, ukazujući da je neophodno što prije utvrditi uzroke i sprovesti mjere za suzbijanje takvog ponašanja. Ćirović je ranije objasnila da se resori, među kojima se najviše po ovoj praksi izdvajaju ministarstva unutrašnjih poslova, odbrane i prostornog planiranja, kao i Sudski savjet, pravdaju neopredijeljenim sredstvima za dobrovoljno izvršavanje presuda, dok iz MUP-a, kako je navela, krivicu prebacuju upravo na zaštitnika. Ćirović problematizuje to što se upravo u ovom organu apsolutno ne vodi računa da se sporovi rješavaju mirnim putem, dodajući da se mora pred Agencijom obezbijediti da im se isplati ono što im pripada i na taj način izbjeći sudski troškovi i prinudna naplata. Nedavno je ukazala da je potrebno veće angažovanje rukovodilaca organa kako bi se na vrijeme isplaćivalo zarađeno te da je na to dužan da ih uputi nadzorni organ, a to nije zaštitnik.

U obrazloženju Nacrta zakona iz Ministarstva finan-

sija ukazuju da je upravljačka kultura u javnom sektoru i dalje visoko centralizovana, pa delegiranje ovlašćenja za donošenje odluka i upravljanje resursima nije učestalo. Samim tim, kako navode, i odgovornost za realizaciju ciljeva iz nadležnosti je najčešće na rukovodiocu subjekta. Ocjenjuju da zbog toga i implementacija nije bila na odgovarajućem nivou, te se iskazala potreba za dalja usaglašavanja i unapređenja u ovim oblastima.

U dokumentu navode da trenutna situacija ukazuje da je najveći problem implementacije upravljačke odgovornosti u državnoj upravi, odnosno ministarstvima te da se pokazala potreba za donošenjem novog zakona, imajući u vidu da je ova oblast dio pregovaračkog poglavlja 32 – Finansijska kontrola.

U obrazloženju Nacrta zakona se navodi da će ovim zakonskim rješenjem biti jasnije definisane odgovornosti rukovodilaca, upravljanje rizicima i uspostavljanje i sprovođenje unutrašnje kontrole. Time se, kako se navodi, jasno razdvajaju uloge organa upravljanja za definisanje strateškog pravca i nadzor i uloge rukovodilaca za sprovođenje.

Predviđeno je da se ovim zakonom obaveza izvještavanja Ministarstva finansija predvidi za sve subjekte javnog sektora, a uređuje se i uspostavljanje unutrašnje revizije u državnim ili lokalnim preduzećima. Osim toga, pojednostavljeni su uslovi za

STAV

Velika plaža za Spajićev

raspoređivanje mlađeg i starijeg unutrašnjeg revizora. Takve zakonske promjene, kako navode iz Ministarstva, biće usklađene sa preporukama Zajedničke inicijative OECD i EU – SIGMA, te sa Međunarodnim okvirom profesionalne prakse interne revizije.

– Donošenje ovog zakona je neophodno da bi se unaprijedila upravljačka odgovornost za upravljanje u subjektu i sprovođenje unutrašnje kontrole i unutrašnje revizije u javnom sektoru – navodi se u dokumentu.

Neće biti potrebna dodatna budžetska sredstva kod korisnika budžeta ni na centralnom ni lokalnom nivou, ali će biti potrebna dodatna sredstva za rad programskog savjeta, koji će biti formiran kako bi pratio i unaprijedio praksu unutrašnje revizije u javnom sektoru.

Programski savjet će činiti predsjednik i četiri člana koje će imenovati ministar finansija, koji će morati imati najmanje pet godina iskustva na poslovima računovodstva, revizije, finansija ili pravnih poslova, a kojih najmanje dva člana iz oblasti unutrašnje revizije.

Ministarstvo finansija planira da u cilju što bolje implementacije zakona organizuje obuke radi jačanja svijesti o značaju upravljačke odgovornosti, te donijeti podzakonska akta i smjernice koje će pomoći u implementaciji propisanih odredbi. Ovaj resor će najmanje jednom godišnje informisati Vladu o stanju u ovim oblastima i eventualno predlagati nove mjere za dalja unapređenja. Navode da će glavni indikatori za mjerenje ispunjenosti ciljeva biti procenat delegiranja ovlašćenja, broj imenovanih lica za pružanje stručne podrške za upravljanje rizicima i uspostavljanje, sprovođenje i praćenje unutrašnje kontrole, kao i broj unutrašnjih revizora.

M. LEKOVIĆ

Dobro je da smo posljednjih dana napokon čuli od Spajića i Milatovića najavu pažljivog odnosa države prema investitorima. Već od prvih uradaka sadašnjeg premijera, tada u ulozi ministra finansija i Milatovića, tada u ulozi ministra ekonomije (svi se sjećamo: u apostolskoj vladi Z. Krivokapića), DPS upozorava na vrlo opasnu tendenciju rastjerivanja investitora iz Crne Gore i gašenja biznisa koji su se mukotrpno zasnivali uz pažljiv tretman ranijih vlada i širok spektar podsticaja biznisu. U tom periodu i prije 2006. godine, a posebno nakon toga, sve do 2020. godine vlade su za jedan od najvažnijih zadataka imale stvaranje inspirativnog biznis ambijenta da bi privukle inostrane investitore, tj. njihov kapital, biznis znanje, kvalitet upravljanja, nove tehnologije, riječju - da bi novu fazu razvoja Crne Gore zasnovali na visokim standardima poslovanja i time obezbijedili konkurentnost crnogorske ekonomije u zahtjevnoj zajednici EU, ka kojoj smo vodili državu. Takođe, važan motiv za takvo opredjeljenje bilo je vjerovanje da će dolazak renomiranih inoinvestitora biti ohrabrenje domaćim postojećim, a posebno potencijalnim preduzetnicima i biznismenima da se odvaže za početak i razvoj novih poslova i da time ojačamo mali i srednji biznis očekujući da on treba da postane pouzdani stožer crnogorske ekonomije na dugi rok.

PROJEKTI KOJI SU PROMIJENILI

CRNU GORU

I taj proces je odlično tekao. Kapitalni projekti u turizmu (Porto Montenegro, Portonovi, Luštica Bay, Aman i mnogi drugi projekti) intenzivno su mijenjali profil Crne Gore kao turističke destinacije i najavljivali njenu punu konkurentnost u ponudi elitnog turizma u Evropi i na Mediteranu. Takođe, infrastrukturni projekti, poput auto-puta, podmorskog energetskog kabla, regionalnog vodovoda, tunela Sozina, puta od Boke do Durmitora i brojnih regionalnih i lokalnih saobraćaj-

nica u režiji države, otvarali su perspektivu dinamičnog i osmišljenog razvoja, posebno širenja razvojnih projekata prema sjeveru u cilju ravnomjernog regionalnog razvoja.

,,OSLOBODIOCI“ SMIŠLJENO ZAUSTAVILI RAZVOJ

Nažalost, nakon ,,oslobođenja“, svjedočimo sistematskom kvarenju biznis ambijenta i potpunom zanemarivanju investicija i razvoja. Teško je danas pomenuti makar jednu investiciju započetu tokom gotovo pet godina od promjene vlasti. A moguće je pomenuti što je sve ugašeno i zaustavljeno: nacionalna avio-kompanija, nakon čega je Crna Gora pretvorena u koloniju avio-saobraćaja čiji građani teško mogu otputovati, a da prethodno nekoliko sati ne provedu u automobilu do aerodroma u Tirani, tek poslije pet godina Vlada se sjetila da nastavi ranije započeti proces traženja strateškog partnera za razvoj crnogorskih aerodroma. Već četiri godine zatvoren je Aman i Sv. Stefan kao najreprezentativniji toponim crnogorskog turizma, ugašen je Novi duvanski kombinat, ugašena je tradicionalna proizvodnja u KAP-u koji je decenijama bio najvažniji crnogorski izvoznik. Praktično potpuno su zaustavljene naredne, prethodno definisane, faze razvoja u Portonovom, Luštici, Porto Montenegru, uvođenjem akciza na gorivo za mega jahte, te dragocjene ,,fabrike“ nautičkog turizma su preusmjerene iz crnogorskih u marine susjednih drzava, napušteni su projekti ski centara i unapređenja turističke ponude na sjeveru. Zaboravilo se na izgradnju druge faze podmorskog kabla prema Italiji, zbog čega se taj projekat počinje razvijati između Albanije i Italije, a već nekoliko godina nema ozbiljnijeg pomaka u pripremi gradnje druge dionice auto-puta.

UBRZANO RUŠENJE INVESTICIONOG AMBIJENTA

Kako to vide najreferentniji arbitri kvaliteta biznis ambijenta u svijetu? Najprestižnija Heritage Foundation, Crnu Goru u pogledu ekonomskih sloboda rangira na 83. mjestu u 2024. godini. Daleko ispod pozicije koju je zauzimala u 2019. ili 2016. godini. Crna Gora je u regionu na posljednjem mjestu. Hrvatska je 39, Slovenija 44, Albanija 48, Srbija 60, BiH 67, S. Makedonija 71, a Kosovo 75. Ovo valjda daje dovoljno ubjedljivu sliku percepcije Crne Gore kao investicione destinacije u očima relevantne inostrane javnosti,

Piše: Nikola RAKOČEVIĆ

Betoniranje plaže

je veoma izazovan projekat

,,paf-paf“ ekonomski model

budući da izvještaje ove i drugih autoritativnih agencija svi ozbiljni investitori sagledavaju kada prave analizu nastupa na određenim tržištima. Između ostalog i zbog toga je u Crnu Goru uloženo nula eura u ozbiljne SDI projekte u posljednjih pet godina.

Logično, pada nivo bruto investicija u BDP Crne Gore - sa 27,3 odsto u 2019. godini na čak 19,6 odsto u 2023. godini, umjesto da se nastavi kontinuirani rast iz prethodnog perioda. Sasvim sigurno da će podatak za 2024. godinu biti još lošiji, jer je naša vlada usredsređena na postizanje populističkih ciljeva: da nekontrolisanim rastom lične potrošnje kupuje kratkotrajnu podršku birača i produžava svoje trajanje na vlasti. Naravno, samo preusmjeravanje kapitalnog u tekući, potrošački budžet nije dovoljno za redovne plate i penzije i mora se pored ino-zaduživanja posegnuti i za povećanjem poreza i akciza, uključujuci i rast poreza na dobit i PDV čime samo umanjujemo atraktivnost Crne Gore kao investicione destinacije iz koje investitori sve češće odlaze u susjedne drzave. Podatak da je za milijardu i trista miliona eura veća tekuća potrošnja u državnom budžetu za 2025. godinu, nego prije promjene vlasti, te da je zaposleno dvadeset hiljada partijskih članova nove vlasti u javnom sektoru, što je uništilo brojna preduzeća u državnom vlasništvu, najubjedljivije govori o maćehinskom odnosu vlasti prema Crnoj Gori. Da nemamo brojne druge i starije primjere da družini na vlasti nije stalo do Crne Gore koliko do lanjskog snijega, bio bi ovaj podatak dovoljan za takav zaključak.

Crna Gora postaje spržena zemlja

Dakle, nova vlast je na odličnom putu da od Crne Gore napravi sprženu ekonomiju i državu, što je u svom revanšističkom narativu pokušavala da adre-

sira prethodnoj vlasti. Radi li to iz neznanja ili zbog interesnih aranžmana sa određenim biznis krugovima iz regiona ili samo zbog zlih namjera prema građanskoj i evropskoj CG - manje je bitno. Pogubni efekti takve politike su prijeteće fatalni i užasno teško popravljivi.

ČinjeniCe o projektu Velika plaža

I kad je u pitanju obnovljeni projekat Velike plaže u Ulcinju, dobro bi bilo da premijer Spajić zamoli ministra uređenja prostora i ministarku turizma da pretraže arhive svojih ministarstava i obavijeste Vladu o sljedećem:

- da je taj projekat bio aktuelan već 2007. godine.

- da je tadašnja vlada formirala tendersku komisiju koja je pokrenula procedure u skladu sa domaćim zakonodavstvom i sa međunarodnim standardima transparentnosti.

- da je Vlada formirala vebsajt na adresi www.velikaplaža.info koji je objedinio sve tenderske i marketinške informacije.

- da je 15. marta 2008. objavljen poziv za izražavanje interesovanja za ovaj projekat, kojim su pozvani iskusni međunarodni investitori sa dokazanim finansijskim kapacitetima i iskustvom u projektovanju, gradnji, marketingu i upravljanju ekskluzivnim turističkim kompleksima da dostave interesovanje za dugoročni zakup Velike plaže.

- da su u predviđenom roku - do 16. juna 2008, pismo o izražavanju interesovanja dostavile četiri međunarodno renomirane kompanije: Prufrock Invest iz Grčke, Hydra Properties (kao dio Royal Group) iz Abu Dabija, Trigranit Development Corporation iz Mađarske i Bloom International Properties iz Ujedinjenih Arapskih Emirata.

- da je Evropska banka za rekonstrukciju i razvoj opredijelila 250.000 eura za finansiranje savjetnika za projekat turističke valorizacije Velike plaže i obja-

vila tender za izražavanje interesovanja konsultantskih firmi na koji se prijavilo šest kompanija - potencijalnih konsultanata, od kojih je kao prvorangirana odabrana PKF iz Velike Britanije.

- da je, takođe, nakon obavljene tenderske procedure za pravnog savjetnika u projektu izabrana Advokatska kancelarija Dauglas Wignall & Co iz Londona.

- da je PKF pripremio nacrt tenderske dokumentacije, a da je u saradnji sa Advokatskom kancelarijom Douglas pripremljen nacrt ugovora o razvoju kompleksa Velika plaža i o dugoročnom zakupu.

- da je objavom u najznačajnijim svjetskim, specijalizovanim magazinima za arhitekturu Urban Land, Building Desing i Architectural Review i na brojnim vebsajtovima raspisan međunarodni konkurs za izradu djelova master plana pod nazivom ,,Velika plaža: Održivi turistički kompleks na Primorju“, na koji se prijavilo 20 kompanija iz čitavog svijeta. Nadležna komisija je odabrala 10 ponuda koje su

nastavile aktivnosti u drugoj fazi, da bi nakon tromjesečnog rada međunarodni žiri u novembru 2008. na WTM u Londonu za najbolje rješenje odabrao ponudu kompanije Van Der Over Zaijer & Partners iz Holandije - da je TVCG produkovala specijalnu jednočasovnu emisiju posvećenu ovom projektu. - da se Vlada intenzivno bavila komunikacijom sa privatnim vlasnicima parcela u zaleđu Velike plaže ( jer pored 811 ha državnog, projektna lokacija je obuhvatala i zemljište privatnih vlasnika) pokušavajući da ih animira na akcionarsko učešće u projektu. Takođe, kontaktirano je sa uspješnim biznismenima iz Ulcinja svuda po svijetu da im se ponudi mogućnost da učestvuju u realizaciji djelova projekta. Kako je tokom razvoja ovog procesa došlo do ozbiljne finansijske krize u svijetu, investitor iz Abu Dabija, koji je pokazivao najistrajnije interesovanje i najrealnije kapacitete, odlučio je da najprije krene sa realizacijom projekta Kraljičina plaža - Dubovica (na razme-

đi budvanske i barske opštine), potencirajući da njegovo glavno investiciono interesovanje ostaje izgradnja nove turističke strukture na Velikoj plaži sa pratećim infrastrukturnim objektima. Nažalost, tadašnja opozicija je u parlamentu, podržana od strane predsjednika parlamenta i poslaničke grupe njegove partije, uspjela da neosnovanim sumnjičenjem tog projekta i nipodaštavanjem ugleda potencijalnog investitora dovede do njegovog odustajanja uz obrazloženje da ne žele da investiraju u državu u kojoj se ne osjećaju dobrodošlim. Iako su, sudeći i po svemu na što sam podsjetio u ovom tekstu, provedene najstrože i najtransparentnije procedure za valorizaciju državne imovine. Prisjećanje na činjenice bilo bi pametnije i korisnije premijeru od populističkih poruka da više neće biti ,,prodaje zemlje“. Jer ta njegova poruka trebalo bi da sugeriše da je ranije razvoj velikih turističkih projekata uključivao i prodaju zemlje. A nije. Zna to i premijer, ali je manipulacija postala opšte mjesto za

g. Spajića. Porto Montenegro i Portonovi, Luštica Bay i Aman su koncesioni aranžmani u kojim su vlasnička prava države u potpunosti zaštićena. Na toj osnovi su vođeni i pregovori sa potencijalnim partnerima za razvoj Velike plaže i Buljarice. I kao što je već rečeno, veoma je važno da nastavimo sa praksom poštovanja domaćeg pravnog sistema i međunarodnih standarda transparentnosti procedura. A to znači da, gdje god je moguće strateškog partnera, posebno za razvoj tako značajnih projekata, treba tražiti kroz postupak međunarodnog tendera. Znamo, naravno, moguće je pravno se osloniti i na međudržavni ugovor ako se posao zaključuje između vlada. Ovdje smo razumjeli da je riječ o interesovanju kompanije Eagle Hills, koja je u privatnom vlasništvu. Sugerišemo da je za državu i Vladu mnogo pametnije i sa manje rizika izbjeći netransparentne procedure u izboru privatnih strateških partnera, makar oni bili i sa nesumnjivim referencama. Tako je lakše moguće izbjeći i neke nove, ne daj bože, naše nadstrešnice i ulične revolucije.

DržaVni interes u saraDnji sa Građanima i zajeDniCom

I napokon, razumljiv je interes lokalne javnosti da bude uključena u realizaciju i mnogo manje značajnih projekata nego što je ovaj. To se uvijek podrazumijevalo. Ne samo lokalna uprava, nego i veoma široki krug građana opština u kojima smo realizovali takve projekte imali su u raznim fazama priliku da u direktnom javnom dijalogu sa predstavnicima države i investitora saopšte svoje stavove i izraze očekivanja od takvih investicionih poduhvata. Tako mora biti i sada. Ali svako mora da preuzme odgovornost iz svoje ustavne nadležnosti. Jeftini populizam ovdje ne može biti saveznik. Kada se samo prisjetimo koliko su se vlade iz perioda socijalističkog razvoja dogovarale sa lokalnim upravama na Primorju - treba li graditi regionalni vodovod. Decenijama. Za sve to vrijeme hoteli na Primorju nijesu imali vodu u špicu sezone. Ni ovdje se ne smije povlađivati privatnim interesima lokalnih ugostitelja ili vlasnika parcela u okviru urbanističkog područja projekta, jer legitimno je da oni mogu imati drugačije interese od države. Ali svuda u svijetu o projektima ovih dimenzija odlučuju države i pritom pažljivo štite vlasničke interese privatnika koji imaju dodira sa projektom. (Autor je poslanik DPS-a)

Projekat Velike plaže aktuelan još od 2007. godine

INTERVJU: Sandi Dizdarević, profesor kriminalističke psihologije i ekspert za bezbjednost

Nema regionalne stabilnosti dok eliminiše kadar koji sprovodi rusku

PODGORICA – Uzrok nestabilnosti Zapadnog Balkana se pronalazi prevashodno u Srbiji. Mi smo 2016. godine imali pokušaj državnog udara u Crnoj Gori, gdje je bila vrlo jasna uloga SPC koja je pružala logističku podršku u vidu prostorija, opreme i personala koji je došao iz Srbije sa ciljem stvaranja i pravljenja državnog udara. Nakon toga smo imali Sjevernu Makedoniju, gdje je takođe državni udar bio projektovan iz Srbije, kao proksi zemlje, ali zapravo je bio upravljan od strane ruskih državljana, ruskih vojnih obavještajaca i obavještajaca inostranih službi kojima je rukovodio Vladislav Filipov. Samim tim, pitanje sigurnosti čitavog ovog regiona zavisi od stabilizacije političke svijesti ili eliminisanja onog kadra sa područja Srbije koja propagira i protežira rusku politiku – kazao je u intervjuu za Pobjedu profesor kriminalističke psihologije i ekspert za bezbjednost Sandi Dizdarević

On u razgovoru za naš list navodi da postoji više segmenata koji se tiču pitanja sigurnosti u Crnoj Gori, poput organizovanog kriminala, devastiranja sigurnosnog i obavještajnog aparata, ali i političkog uticaja koji se plasira kroz Srpsku pravoslavnu crkvu.

Dizdarević je stava i da ,,Skaj“ i ,,Anom“ komunikacije ne mogu biti dokazi u krivičnom postupku te da su pritvori puni osoba koje se terete pod ovim aplikacijama, ali bez određenih vrsta i količina materijalnih dokaza koji se potvrđuju ,,Skaj“ aplikacijom.

POBJEDA: Crna Gora je u proteklih pola godina svjedočila brojnim ubistvima, od dvostrukog ubistva kod Bijelog Polja gdje se bjegunac krio 27 dana do rata kriminalnih klanova – na kružnom toku usred bijela dana ubijene su dvije osobe hicem iz snajpera... Potom, samo dvije godine od masakra u Medovini, dogodilo se još jedno masovno ubistvo. Kako iz Vašeg ugla izgleda bezbjednosna situacija u Crnoj Gori i da li smatrate da je izostala odgovornost resornog ministra i rukovodilaca u bezbjednosnom sektoru?

DIZDAREVIĆ: Imamo ubistva koja su individualnog karaktera, koja se vezuju za psiho-patološke strukture počinitelja, poput osobe koja je počinila masakr i osobe koja se 27 dana krila na području Cr-

Već dugo vremena sam mišljenja da pojedini novinari, među kojima je i Raičković, otkrivaju više kriminala nego one službe koje primaju plate da bi otkrivale kriminalne radnje. Samim tim, postajete meta ili bolje rečeno konkurencija onima čiji je to posao. Pitanje je ovdje više centralizovano na odgovornost pripadnika MUP-a koji nije donio operativno-taktički plan postupanja u zaštiti Ane Raičković, a shodno procjeni koju je uradila Agencija za nacionalnu bezbjednost. Nažalost, mišljenja sam da neće ni uslijediti jer se to sada pretvorilo u „igranje odbojke“, a primarni motiv za tako nešto jeste upravo da je jedan od pripadnika MUP-a, bez obzira da li je policijski ili državni službenik, učestvovao u napadu na novinarku Pobjede

ne Gore, a potom uhvaćena u Srbiji, a prije par dana izručena. Sa druge strane, imate seriju ubistava koja se vezuju za organizovani kriminal, koja su, takođe, ništa manje opasna od masovnih ili serijskih ubistava koje ste doživjeli u Crnoj Gori. Posljedica i jednih i drugih jeste 30 godina devastiranja sigurnosnog i obavještajnog aparata koji nije raspolagao informacijama o svim tim aktivnostima. Treći segment, koji se vezuje za pitanje sigurnosti u Crnoj Gori, jeste političke prirode, na relaciji religijskih animoziteta, onoga što čini Crnu Goru kao crnogorski identitet i toga što se plasira kroz Srpsku pravoslavnu crkvu, pa onda dolazimo i do ruskog uticaja tj. kroz ruski svijet, odnosno „srpski svet“ i plasiranje svih tih problema koje vi doživljavate u Crnoj Gori.

POBJEDA: Međusobni rat dvije crnogorske kriminalne grupe ne prestaje. Postoji veliki broj slučajeva u kojima se članovi tih grupa nađu u pritvoru, ali zbog neizricanja presude, nakon tri godine, izlaze iz pritvora i najčešće nastavljaju sa kriminalnim djelovanjem. Na koji način država može da uspostavi kontrolu nad tim licima i spriječi da izvrše krivična djela?

DIZDAREVIĆ: Jedini način je izmjena kaznene politike, to podrazumijeva izmjene krivičnog zakonodavstva gdje se za teška krivična djela propisuju maksimalne kazne zatvora i jačanje pravosudnog i policijskog aparata. Međutim, i jedan i drugi aparat je devastiran, oba aparata su premrežena stranim obavještajnim službama, tu prije svega mislim na srbijanske obavještajne službe zbog čega je korupcija primat u radu tih organizacija i naravno rezultat svega toga jeste probijanje rokova zbog čega nemamo pravosnažne presude, nakon čega sve osobe sklone

kriminalu izlaze izvan nadzora države i nastavljaju da se bave kriminalom.

POBJEDA: Novinarki Pobjede Ani Raičković ugrožena je bezbjednost, međutim, i pored toga još uvijek joj nije dodijeljena policijska zaštita. Kakvu poruku takvim postupanjem šalje Uprava policije i što može biti razlog takvog odnosa prema novinarki koja je pretrpjela fizičko i psihičko nasilje od strane biznismena Zorana Bećirovića?

DIZDAREVIĆ: Već dugo vremena sam mišljenja da pojedini novinari, među kojima je i Raičković, otkrivaju više kriminala nego one službe koje primaju plate da bi otkrivale kriminalne radnje. Samim tim, postajete meta ili bolje rečeno konkurencija onima čiji je to posao. Pitanje je ovdje više centralizovano na odgovornost pripadnika MUP-a koji nije donio operativno-taktički plan postupanja u zaštiti Ane Raičković, a shodno procjeni koju je uradila Agencija za nacionalnu bezbjednost. Nažalost, mišljenja sam da neće ni uslijediti jer se to sada pretvorilo u „igranje odbojke“, a primarni motiv za tako nešto jeste upravo da je jedan od pripadnika MUP-a, bez obzira da li je

policijski ili državni službenik, učestvovao u napadu na novinarku Pobjede.

POBJEDA: Kako doživljavate bezbjednosnu situaciju na Balkanu, naročito u zemljama bivše Jugoslavije? Koje strukture vidite kao najmalignije u regionu?

DIZDAREVIĆ: Uzrok nestabilnosti Zapadnog Balkana se pronalazi prevashodno u Srbiji. Mi smo 2016. godine imali pokušaj državnog udara u Crnoj Gori, gdje je bila vrlo jasna uloga SPC koja je pružala logističku podršku u vidu prostorija, opreme i personala koji je došao iz Srbije sa ciljem stvaranja i pravljenja državnog udara. Nakon toga smo imali Sjevernu Makedoniju, gdje je takođe državni udar bio projektovan iz Srbije, kao proksi zemlje, ali zapravo je bio upravljan od strane ruskih državljana, ruskih vojnih obavještajaca i obavještajaca inostranih službi kojima je rukovodio Vladislav Filipov. Samim tim, pitanje sigurnosti čitavog ovog regiona zavisi od stabilizacije političke svijesti ili eliminisanja onih kadrova sa područja Srbije koja propagiraju i protežiraju rusku politiku.

POBJEDA: Kako komentarišete slučaj prokopavanja tunela do depoa Višeg suda u

Podgorici, gdje ni nakon dvije godine od događaja nemamo ni motiv, a ni nalogodavce za taj slučaj?

DIZDAREVIĆ: Propust je nedvosmislen. Zaista, kada govorimo o sigurnosnim segmentima, teško da neko može pretpostaviti da neko kopa tunel ispod zemlje da bi došao do nečega. To gledamo samo u filmovima. Međutim, ono što se vidi i fenomenološki jeste i otkrivački segment, a to je - što se sve izuzelo iz depoa. Nadležni organi bi morali imati popis arhivske građe koja se nalazi u svakoj od prostorija, da se vidi što je izuzeto, pa na temelju toga što nedostaje lako je suziti krug ljudi i time utvrditi potencijalni motiv zbog čega se sve to desilo. Činjenica

Uzrok problema u BiH je tridesetogodišnji organizovani kriminal

POBJEDA: Kakva je trenutna bezbjednosna situacija u BiH u odnosu na dešavanja u Republici Srpskoj, konkretno situaciju koja se tiče naloga za hapšenje Milorada Dodika? Da li uočavate eventualne bezbjednosne rizike za građane BiH?

DIZDAREVIĆ: Kada je riječ o sigurnosnom stanju, evidentno je da imamo prvostepenu presudu protiv

Milorada Dodika. Međutim, ta presuda nije uzrok ovih problema. Odgovorno tvrdim da uzrok svih problema jeste tridesetogodišnji organizovani kriminal pojedinih političkih persona u BiH, koji zapravo cijelom ovom situacijom nastoje amnestirati taj kriminal i uvesti Bosnu i Hercegovinu u nešto što se, mislim, neće desiti. Reakcija na ovo ponašanje uslijedila je, prije svega, diplomat-

skim, političkim, ali i pravnim sredstvima na način da je od strane Tužilaštva BiH prema sudu inicirana centralna, interna potjernica. Ali došli smo u fazu da smo uvidjeli brojne kapacitete državnih-policijskih institucija koje su trebale da realizuju samu operativno-taktičku mjeru, odnosno hapšenje osumnjičenog. U tom smislu, mislim da je dobro što se nije odmah krenulo u hapše-

da ni dvije godine nakon događaja nemate finalni akt, pokazatelj je propusta u samom kvalitetu istražnih radnji koje se sprovode.

POBJEDA: Smatrate li da su bezbjednosne službe u Crnoj Gori podređene instrukcijama iz Beograda?

DIZDAREVIĆ: Ne smatram da je cjelokupni bezbjednosni sistem podređen Beogradu, ali smatram da je jedan veliki dio obavještajne zajednice u Crnoj Gori premrežen beogradskim obavještajnim radom te da račun polažu Beogradu.

POBJEDA: Nedavno je potvrđena optužnica protiv bivšeg glavnog specijalnog tužioca Milivoja Katnića i nekadašnjeg visokog policijskog funkcionera Zorana

nje jer bi sigurno došlo do određenih oružanih sukoba između kolega koje rade VIP pratnju Dodika i drugih sa kolegama iz Državne agencije za istragu i zaštitu. Zbog toga, posljednjih 15 dana apelujem da se te radnje moraju raditi uz asistenciju međunarodne zajednice koja bi osiguravala segment mirnog hapšenja. Uvjeren sam da će narednih dana doći do lišavanja slobode svih onih koji su osumnjičeni po odlukama nadležnog tužilaštva BiH. Sud BiH je

Sandi Dizdarević

dok se ne rusku politiku

Lazovića. Možete li se osvrnuti na navode i smatrate li da politika igra najveću ulogu u njihovom slučaju?

DIZDAREVIĆ: Ako imate tužioca koji je bio visoko pozicioniran, kao i jednog policijskog službenika koji su svojim aktivnostima pokušali da spriječe državni udar, onda, kontradiktorno, baš oni završe na optuženičkoj klupi. To pokazuje udruženost obavještajnih-političkih struktura u Crnoj Gori.

POBJEDA: Kako Vi gledate na optužnice koje se temelje na porukama sa ,,Skaj“ aplikacije? Smatrate li da to može biti relevantan dokaz u krivičnom gonjenju pojedinaca, da li ga smatrate kao pravno valjan?

raspisao međunarodnu

Interpolovu potjernicu koja je dostavljena NCB

DIZDAREVIĆ: Kada govorimo o pravno valjanim dokazima, smatram da ,,Skaj“ i ,,Anom“ komunikacije ne mogu, po mom skromnom mišljenju, biti dokazi u krivičnom postupku iz prostog razloga što se radi o jednoj vrsti masovnog presretanja informacija, što je nadalje suprotno svim našim nacionalnim pravnim propisima. Kada govorim našim – mislim na Zapadni Balkan, odnosno Crnu Goru, Bosnu i Hercegovinu, Srbiju u kojima morate eksplicitno, po naredbi suda, navesti ime i prezime osobe koja presreće te informacije. Ovdje smo imali informacije koje se presreću od nekoliko desetina osoba, a koje su opet spajane, analizirane i dostavljene

Interpolu Sarajevo i ona je poslana u sjedište Interpola u Lionu koji će razmatrati uslove. Ako uslovi budu kvalitetni, mislim da će se u narednim danima raspisati međunarodna potjernica. Građani u Bosni i Hercegovini i te kako osjete sve političke turbulencije, političke krize i to se polako prenijelo na psihološku strukturu cjelokupnog stanovništva. Međutim, ono što je dobro u cijeloj ovoj krizi jeste da su građani BiH, prije svega mislim i na građane Republike Srpske i Federacije brčkog distrikta, zaista shvatili o kakvim profilima političara se radi i što su oni spremni da urade, zarad vlastitih interesa. To nam govori da je svijest građana, koja je decenijama manipulisana, zaista preovladala i nadjačala ono što se 30 godina politički nastoji kreirati. Mi nemamo zabilježen niti jedan incident na nacionalnoj, etničkoj ili nekoj drugoj osnovi.

Ministar unutrašnjih poslova nastavlja sa smjenama Šaranović

suspendovao još

četiri policajca sa sjevera

PODGORICA - Ministar unutrašnjih poslova Danilo Šaranović kazao je da je nakon prijedloga neposrednih rukovodilaca, uz mišljenje direktora Uprave policije Lazara Šćepanovića, donio rješenja o suspenziji još četiri policijska službenika Regionalnog centra bezbjednosti „Sjever“.

u kodnim nazivima. Samim tim, takve informacije mogu biti vrhunskog obavještajnog ili operativnog karaktera, a koje su se morale analizirati. Te analize bi bile pravni osnov za otvaranje naših klasičnih i posebnih istražnih radnji ili zaplijeniti određene količine droge da bi se mogli potvrditi fragmenti i segmenti tih informacija. Sada smo u situaciji da imamo pune pritvore osoba pod ,,Skaj“ i ,,Anom“ aplikacija, ali bez određenih vrsta i količina materijalnih dokaza koji se potvrđuju ,,Skaj“ aplikacijom.

OBJEDA: Da li ste i dalje stava da unutar obavještajnih institucija postoji ruski uticaj, bez obzira što je Crna Gora članica NATO?

DIZDAREVIĆ: Upravo zbog toga što je Crna Gora članica NATO, ona je još veći interes Ruske Federacije. U obavještajnom radu, svakoj toj velikoj geopolitičkoj, geostrateškoj sili interes je da ima čelne ljude tih malih obavještajnih struktura koji će se baviti prikupljanjem informacija, tzv. mikrolokacija, ali isto tako i upravljanjem procesima u političkom smislu.

POBJEDA: Možete li se osvrnuti na globalnu bezbjednosnu situaciju, s obzirom na novu američku administraciju, rusko-ukrajinski rat i sukobe na Bliskom istoku?

DIZDAREVIĆ: Čitav politički preokret jedne od najmoćnijih sila na svijetu – Sjedinjenih Američkih Država, nesporno će uticati i na promjene u arhitektonskoj strukturi geopolitike Evropske unije, ali i Rusije. Mi vidimo neke određene korake koji se temelje isključivo na nekim interesnim sferama, a to su pregovori između Rusije i SAD vezano za Ukrajinu. Isto tako vidimo i određene poteze članica zemalja EU koje idu u pravcu zajedničkog jačanja evropske sigurnosti. Jovana RAIČEVIĆ

Šaranović je saopštio da su oni suspendovani po raznim osnovama, kao što su krivična djela stvaranje kriminalne organizacije, zloupotreba službenog položaja, primanje mita, kao i zbog pokrenutih disciplinskih postupaka zbog teže povrede službene dužnosti iz člana 173 stav 1 tačka 28 Zakona o unutrašnjim poslovima – postojanje bezbjednosnih smetnji za dalji rad.

- Da bi Ministarstvo unutrašnjih poslova i Uprava policije ostvarili zacrtane prioritete, tome mora da prethodi ostvarenje onog ključnog –da postanemo institucija od najvećeg povjerenja javnosti.

To se može postići samo kroz uspostavljanje i osiguranje punog integriteta policijske službe - naveo je Šaranović u saopštenju za javnost.

Prema njegovim riječima, decenijska infiltracija kriminala u policijske redove, „kao najteže nasljeđe iz prošlosti, otvorila je prostor za rast svih oblika kriminala, a naročito bezbrižno djelovanje organizovanih kriminalnih grupa“.

- Umjesto da crne hronike u medijima budu pune odlučne borbe policije protiv kriminala, u medijskim stupci-

ma su sa punim opravdanjem prednjačili tekstovi koji su svjedočili o sprezi jednog broja policijskih službenika sa organizovanim kriminalom. Koliki je bio stepen kriminalizacije policije najbolje govori okolnost da u kriminalnim aktivnostima nijesu prednjačili policijski službenici sa nižim policijskim ovlašćenjima, već bivši direktori policije, bivši pomoćnici direktora i desetine visokih policijskih starješina - naveo je on. Strogom posvećenošću menadžmenta MUP-a i policije, kako je rekao, odlučno će stati na kraj infiltraciji kriminala u policijske strukture. Dodatno obavezuje što je to, kako kaže, prepoznato, podržano i pohvaljeno od strane najviših adresa u međunarodnoj zajednici, sa kojih, tvrdi Šaranović, dolaze ocjene da je MUP predvodnik u uspostavljanju pune vladavine prava u Crnoj Gori. - Iako javnost posljednjih sedmica ima prilike da čita jedan broj naručenih tekstova sa potpisom organizo-

vanog kriminala, od kojih su posebno indikativni oni koji su sa primjesama primitivne mizoginije imali za cilj prizemno vršenje pritiska na naše koleginice, predsjednicu Disciplinske komisije i disciplinsku tužiteljku, unaprijed saopštavamo da njihova svrha neće biti ispunjena. Naprotiv, bez obzira na pritiske i pokušaje zaustavljanja djelovanja kontrolnih mehanizama u MUP-u, koji se ogledaju kroz naručene tekstove, te pokušaje pritisaka na profesionalce u našoj službi, uspostavljanje punog integriteta službe sprovešće se još odlučnije - dodao je ministar. Zadatak im je, poručuje, uspostavljanje sistema u kojem svaki policijski službenik mora biti odan samo policijskoj znački, Ustavu i zakonu.

- To je obaveza prema državi, građanima, Ustavu, ali prije svega prema onima koji su ubjedljiva većina u Upravi policije, a to su časni i profesionalni policijski službenici - zaključio je Šaranović. R.P.

Tuči u centru Podgorice prethodio nesporazum u saobraćaju

Uhapšeno pet osoba, maloljetnici odbacili dva startna pištolja

PODGORICA - Pet osoba uhapšeno je zbog tuče koja se preksinoć desila u centru Podgorice na Trgu nezavisnosti, saopšteno je iz Uprave policije.

Postupajući po prijavi građana da je preksinoć oko 21.40 sati, u Ulici Miljana Vukova u Podgorici, došlo do fizičkog obračuna više osoba, službenici Odjeljenja bezbjednosti Podgorica izašli su na lice mjesta i zatekli osam osoba koje su sproveli u stanicu. Kako se sumnja, u sukobu su, sa jedne strane, učestvovali S. G. (35), njegov maloljetni sin, maloljetni bratanić i njegov maloljetni drug, a sa druge strane M. P. (45), njegov malo-

i skalpel

ljetni sin i L. D. (19), koji se nalazio u vozilu sa njima.

- Kako se sumnja, fizičkom obračunu je prethodio nesporazum u saobraćaju, kada se S. G. svojim vozilom zaustavio ispred jednog ugostiteljskog objekta da bi razgovarao sa svojim maloljetnim bratanićima koji su stajali ispred ugostiteljskog objekta u društvu još jednog maloljetnog lica - saopšteno je iz Uprave policije.

Tada je naišao M. P. kao vozač taksi vozila koji navodno nije mogao da nastavi kretanje ulicom zbog zaustavljenog vozila S. G. Sirenom je dao znak S. G. da se pomjeri, što je on i uradio.

- Nakon što je S. G. pomjerio vozilo, u kojem se nalazio i

njegov maloljetni sin, došlo je do verbalnog, potom i fizičkog sukoba između, sa jedne strane, dva maloljetnika (bratanića lica S. G. i njihovog druga) i sa druge strane lica koja su se nalazila u taksi vozilu – vozača M. P., njegovog maloljetnog sina i L. D. (19) - navedeno je u saopštenju policije.

Ubrzo se fizičkom sukobu priključio i S. G. sa svojim maloljetnim sinom. On je obario na asfaltnu podlogu M. P., zadajući mu više udaraca u predjelu glave i tijela.

Pretragom lica mjesta pronađena su dva startna pištolja i skalpel za koje se sumnja da su odbacili maloljetnici koji su bili sa S. G. R.P.

vlada crne gore / đorđe cmiljanić

Danilo Šaranović

Maloljetnik, koji je prijavljen da je prijetio vršnjacima, smješten na lokaciju na kojoj mu se pruža adekvatna pomoć

UP: Učenik cetinjske škole vatreno oružje slikao u stanu

djevojčice iz Tivta, zaplijenjen pištolj

TIVAT - Službenici Uprave policije su pretresom stana M. C. pronašli i oduzeli pištolj marke „beretta“ u ilegalnom posjedu, a za koji postoji sumnja da je oružje sa sporne fotografije koju je maloljetnik iz Tivta tokom potencijalne prijetnje poslao učenicima Srednje likovne škole „Petar Lubarda“ putem jedne aplikacije, saopšteno je iz Uprave policije.

Njihova su saznanja, kako se navodi, da je on ovo oružje slikao u objektu stanovanja maloljetne djevojčice iz Tivta koja mu je to omogućila.

Kako navode iz Uprave policije, postupajući državni tužilac u Osnovnom državnom tužilaštvu u Kotoru će se izjasniti o kvalifikaciji djela u vezi sa pronađenim pištoljem „beretta“, kao i dva pripadajuća okvira i 43 komada municije.

Iz Uprave policije ističu da se pretresom na drugoj lokaciji pronašli startni pištolj marke „blow“ kalibra devet milimetara kod V. J. Tužilac u kotorskom Osnovnom državnom tužilaštvu je za ovo pronađeno oružje izdao izdao prekršajni nalog iz Zakona o oružju. - Prijavljeni učenik, za kojeg je u prijavi navedeno da je uputio prijetnje vatrenim oružjem učenicima škole putem jedne aplikacije, a koji vanredno pohađa nastavu te škole, u koordinaciji sa nadležnim tužiocem privremeno je smješten na lokaciju na kojoj mu se pruža adekvatna pomoć, uzimajući u obzir njegovu adolescenciju i uzrast - ističu iz Uprave policije.

Tragovi koji se dovode u vezu sa ovim događajem, kako su rekli iz Uprave policije, biće upućeni u Forenzički centar radi potrebnih vještačenja. - Uprava policije zahvaljuje direktoru Srednje likovne škole „Petar Lubarda“ na odgovornom odnosu prema ovom događaju i ukazuje na to da u ovakvim situacijama, kada je prisutna potencijalna prijetnja jedne osobe ka drugima, jedino zajedno možemo pra-

PODGORICA - Čini se da društvena svijest ovdje nikada nije dobacila dalje od ideje monoetničkog društva, a građansko društvo se poziva samo tamo gdje ta ideja ne nosi prijetnju vladavini većine. Koja, opet, nije nikakva vladavina većine, već je riječ o vladavini partijskih oligarhija u ime sve obespravljenije većine. Zbog toga je nužan novi pojmovnik koji će razjasniti sadržaj kategorija građanina, društva, nacije, države... i koji će omogućiti razumijevanje da i građansko i nacionalno nastaju na istom izvoru, odnosno da moraju pronaći modus za koegzistenciju. Plašim se da baratanje prežvakanim i značenja lišenim pojmovima prošlih epoha vodi samo u produžetak agonije - kaže u intervjuu Pobjedi Elis Bektaš, pisac i pripovjedač iz Bosne i Hercegovine.

vovremeno reagovati, kako bismo preventivno djelovali na neutralisanje prijetnji i suzbijanje teških posljedica koje bi time mogle nastupiti - poručili su iz Uprave policije.

Policija je u ovom događaju intenzivno komunicirala, a što nastavlja i narednih dana, dok se ne okončaju sve mjere i radnje, sa Državnim tužilaštvom, Ministarstvom zdravlja i stručnim službama Ministarstva, kao i upravom Srednje likovne škole „Petar Lubarda“. - Sa kojima ostvarujemo kvalitetnu saradnju u zajedničkom cilju, a to su sigurnost i bezbjednost naših građana, posebno mlađe populacije. Ujedno koristimo priliku da pozovemo roditelje i sve građane da obrate posebnu pažnju na boravak svoje djece u sajber prostoru i okruženju, kao i da posebno vode računa o njihovim aktivnostima koje mogu izazvati uznemirenost drugihnaveli su iz Uprave policije. Dodaju da su u ovom slučaju preduzeli sve mjere i radnje iz svoje nadležnosti, uzimajući u obzir da je prijavljeni učenik smješten na sigurnu lokaciju uz opservaciju drugih organa i službi, te će stoga dalje aktivnosti preduzimati i drugi nadležni organi.

- Pozivamo sve službe u čijoj je nadležnosti rješavanje ove problematike da daju maksimalan doprinos u fazi ranog prepoznavanja adolescentnog antisocijalnog ponašanja, kako bismo prevenirali i spriječili nastupanje težih posljedica - rekli su iz Uprave policije. Ističu da su kao odgovorni profesionalci dužni da posebno vode računa o zaštiti integriteta svih učenika, među kojima i maloljetnih, koji se pojavljuju u ovom događaju.

- Kako onih kojima je upućena prijetnja, tako i učenika koji je prijavljen da je takvu poruku uputio, a vodeći se činjenicom da je potrebno da se u konkretom slučaju adekvatna i blagovremena podrška i pomoć pruže i prijavljenom učeniku, prije nastupanja bilo kakve posljedice - zaključili su iz Uprave policije. J. Đ-P.

INTERVJU: Elis Bektaš, pisac i pripovjedač iz

Demokratija je na prostore stigla samo administrativna

Nedavno je gostovao u Narodnoj biblioteci „Radosav Ljumović“, gdje je, u razgovoru sa mr Miloradom Durutovićem, podgoričkoj publici predstavio svoj autorski rad. Smatra da uvođenje direktne demokratije, povećanje transparentnosti u radu administracije, nezavisno pravosuđe, decentralizacija moći mogu biti neke od terapija za ozdravljenje društava u državama Zapadnog Balkana. - Ali da bi liječenje uopšte moglo početi, nužan preduslov je da se u ovom razgovoru toliko puta spomenuta društvena svijest oslobodi od okova ideoloških konstrukata i od nakaradnog pojmovnika naslijeđenog iz prethodnih epoha, jer ti pojmovi danas više ne omogućavaju razumijevanje života i njegove vrijednosti - ocijenio je Bektaš.

POBJEDA: Da li je partitokratija prirodna evolucija demokratije u našim postkomunističkim državama nastalim iz SFRJ ili jedan od rezultata njenog neuspjeha?

BEKTAŠ: Stvar je, nažalost, prilično neugodnija. Već čitav vijek ovdje politička svijest nije uspjela iznjedriti ništa osim koncepta partijske države. Te su tendencije primjetne već kod Nikole Pašića i drugih političara njegovog doba, komunisti su partiju izjednačili sa državom, a nakon raspada Jugoslavije uspostavljeni su sterilni društveni okviri, nesposobni da postave pitanje društvenog nadzora nad političkim životom, a što su partijske oligarhije s radošću pozdravile. Demokratija, koja ovdje nije stigla kao ideja, već kao administrativna procedura, bila je, naravno, nemoćna da tu išta učini osim da podari legitimitet partitokratskim glodarima stvarnosti.

POBJEDA: Ako su političke partije preuzele ulogu države, kroz institucije koje bi trebalo da budu javno dobro nezavisno od njihovog uticaja, što to znači za koncept građanskih

Volio bih da se budi region, ali plašim se da je energija studentskih protesta u Srbiji nedovoljna da prene čitavo to područje iz dugotrajnog hipnotičkog sna i iz dugotrajnog stanja zapuštenosti, straha i šićardžijske ontologije. Bio bih veoma srećan ako bi me to područje demantovalo i ako bi pokazalo da je dostojno onoga što mu studenti u Srbiji nude - kaže Bektaš

društava kojima težimo, individualne slobode, socijalne pravde, jednakosti svih u svemu, a pogotovo pred zakonom?

BEKTAŠ: Prije svega, nijesam siguran da je težnja ka građanskom društvu zaista prisutna u postjugoslovenskom prostoru iz prostog razloga što tu ne postoji razumijevanje koncepta građanskog društva, već se on doživlja -

va kao antipod nacionalnom društvu koje takođe nije nikada shvaćeno. Čini se da društvena svijest ovdje nikada nije dobacila dalje od ideje monoetničkog društva, a građansko društvo se poziva samo tamo gdje ta ideja ne nosi prijetnju vladavini većine. Koja, opet, nije nikakva vladavina većine, već je riječ o vladavini partijskih oligarhija u ime sve obespravljenije većine. Zbog toga

je nužan novi pojmovnik koji će razjasniti sadržaj kategorija građanina, društva, nacije, države... i koji će omogućiti razumijevanje da i građansko i nacionalno nastaju na istom izvoru, odnosno da moraju pronaći modus za koegzistenciju. Plašim se da baratanje prežvakanim i značenja lišenim pojmovima prošlih epoha vodi samo u produžetak agonije.

Nemam iskustvo življenja u drugim djelovima svijeta pa ne mogu dati precizan odgovor na to pitanje, ali, koliko znam, postoje primjeri zemalja koje su se više ili manje uspješno izliječile od karcinoma partitokratije, poput Švajcarske, Estonije, Urugvaja, Islanda... Uvođenje direktne demokratije, povećanje transparentnosti u radu administracije, nezavisno pravosuđe, decentralizacija moći... neke su od tih terapija. Ali da bi liječenje uopšte moglo početi, nužan preduslov je da se u ovom razgovoru toliko puta spomenuta društvena svijest oslobodi od okova ideoloških konstrukata i od nakaradnog pojmovnika naslijeđenog iz prethodnih epoha, jer ti pojmovi danas više ne omogućavaju razumijevanje života i njegove vrijednosti

Elis Bektaš

Pronađeno vatreno oružje

Hercegovine

na naše samo kao

POBJEDA: Kako je moguće razbiti taj politički klijentelizam kada je on postao osnovni mehanizam društvene mobilnosti u svim eks jugoslovenskim državama?

BEKTAŠ: Bez ikakvog okolišanja, to se neće desiti dok društvo u sebi ne pronađe snagu da uplaši partijske strukture i dok se pravosuđe ne otme iz partijskih kandži. Alternativa tome je ili nastavak društvenog robovanja partitokratiji ili neki novi revolucionarni zanos koji će samo poroditi nova razočaranja.

POBJEDA: Postoji li prostor za istinsku demokratizaciju društava u kojem političke elite kontrolišu sve ključne institucije, tj. sve tri grane vlasti - izvršnu, zakonodavnu i pravosudnu?

BEKTAŠ: U teoriji taj prostor postoji, ali u praksi je nemoguć sve dok se partijama ne oduzme monopol na artikulisanje ideje javnog dobra. Nijesam uvjeren da je na ovom stepenu razvoja društvene svijesti i na ovom nivou društvene obrazovanosti moguće načiniti takav pritisak na partijske strukture i zbog toga sa naklonošću gledam na

a tek sporadično je imala svoju prosvjetiteljsku dimenziju. Najviše što i kultura i umjetnost mogu podariti društvu i čovjeku jeste ohrabrivanje na humor, sumnju i preispitivanje, ta tri stuba emancipovane svijesti. Njihov posao nije arlaukanje sa bina i govornica, već osvjetljavanje tame kako bi čovjek mogao preispitati pojmove o svijetu i svoje odnose sa svijetom.

KOMENTAR

Već smo legli, još samo da umremo

studentske proteste u Srbiji, ali ne gajim prevelika nadanja jer mi iskustvo nameće rezignaciju kao imperativ.

POBJEDA: Da li bi građani bivših jugoslovenskih republika, suočeni s nefunkcionalnim sistemima, trebalo da teže potpunoj apstinenciji od politike, kao vidu otpora u cilju da se oni delegitimišu, ili aktivnom otporu kroz sva raspoloživa demokratska sredstva?

BEKTAŠ: Apstinencija od učešća u političkom životu počiva na naivnom vjerovanju da će u političkim strukturama sazreti svijest o odgovornosti, odnosno da će se pojaviti barem zametak stida. To je, međutim, iluzorno očekivati jer je politički biznis u tranzicijskim i posttranzicijskim društvima suviše lukrativan da bi samoga sebe obuzdavao i jer tu politika svoj legitimitet obezbjeđuje djelovanjem na najprimitivnije aspekte javnog mnijenja, održavajući javnost u stanju vječitog straha koji umrtvljuje svijest i sprečava da se zakorači čak i u sadašnjost, a kamoli u budućnost. S druge strane, politički aktivizam neće biti hitac u prazno samo ako teži ka suštinskoj promjeni modela, odnosno ka uvođenju novih paradigmi i novih temelja na kojima će biti formiran politički aparat i aparat društvenog nadzora nad njim. Prvi korak ka takvom ishodu leži u odvažnom označavanju dominantnih političkih narativa kao laži i opsjene. Nažalost, ovo o čemu govorim predstavlja notorni idealizam i nijesam siguran da istorijski trenutak koji živimo pogoduje buđenju moderniteta i emancipacije jer se čitav svijet srozava natrag ka vulgarnim kolektivizmima.

POBJEDA: Gdje vidite kulturu i umjetnost u toj borbi?

BEKTAŠ: Tamo gdje joj je oduvijek trebalo biti mjesto, na društvenoj margini i sa subverzivnom ulogom. Kultura i umjetnost suviše su krhke pojave da bi sebi smjele natovariti na pleća atlantski teret političke borbe. Uloga političkog oružja, koju su države i ideologije dodjeljivale kulturi i umjetnosti u proteklih par vjekova, pokazala se kao veoma opasna i uglavnom je služila kao uvertira ili opravdanje za istorijske svinjarije,

POBJEDA: U kojoj mjeri su intelektualci i mediji odgovorni za održavanje partitokratskog sistema, bilo kroz saučesništvo, bilo kroz pasivnost?

BEKTAŠ: Na ovo je pitanje veoma teško odgovoriti jer bi odgovor zahtijevao korišćenje jezika neprimjerenog javnom prostoru, pa ću zato samo reći da su odgovorni u ogromnoj mjeri, kako kroz izravno saučesništvo tako i kroz pasivnost koja ih postavlja na mjesto društvenih štetočina. Ako postoji nešto čime bi se intelektualci, ma što taj pojam značio, i mediji mogli iskupiti, to je beskompromisan pritisak na vladajuće strukture da se konačno otvore arhivi tajnih službi i da se na Balkanu konačno demontira taj polip koji već više od jednog vijeka zagađuje i politički i društveni i istorijski život, zanemarujući pritom svoju osnovnu funkciju, odnosno zaštitu društva od realnih prijetnji.

POBJEDA: Kako se regionalna partitokratija razlikuje od sličnih fenomena u drugim djelovima svijeta i da li postoji model izlaska iz tog začaranog kruga?

BEKTAŠ: Nemam iskustvo življenja u drugim djelovima svijeta pa ne mogu dati precizan odgovor na to pitanje, ali, koliko znam, postoje primjeri zemalja koje su se više ili manje uspješno izliječile od karcinoma partitokratije, poput Švajcarske, Estonije, Urugvaja, Islanda... Uvođenje direktne demokratije, povećanje transparentnosti u radu administracije, nezavisno pravosuđe, decentralizacija moći... neke su od tih terapija. Ali da bi liječenje uopšte moglo početi, nužan preduslov je da se u ovom razgovoru toliko puta spomenuta društvena svijest oslobodi od okova ideoloških konstrukata i od nakaradnog pojmovnika naslijeđenog iz prethodnih epoha, jer ti pojmovi danas više ne omogućavaju razumijevanje života i njegove vrijednosti.

POBJEDA: Budi li se Zapadni Balkan, kakve su Vaše prognoze?

BEKTAŠ: Volio bih da je tako, ali plašim se da je energija studentskih protesta u Srbiji nedovoljna da prene čitavo to područje iz dugotrajnog hipnotičkog sna i iz dugotrajnog stanja zapuštenosti, straha i šićardžijske ontologije. Bio bih veoma srećan ako bi me to područje demantovalo i ako bi pokazalo da je dostojno onoga što mu studenti u Srbiji nude.

Milovan MARKOVIĆ

Dvije i po godine je prošlo od masakra u Medovini, tri mjeseca od još većeg u tom istom Cetinju.

Dvadeset i tri žrtve, među kojima i četvoro djece, počivaju, a njihove porodice broje dan za danom, užasnuti i sami. Mi ostali, koji smo imali sreće, kojima ubice nijesu oduzele nikoga, izgleda da polako zaboravljamo.

Pušti, proći će... Jer sve smo učinili da prođe i da se zaboravi da je neko morao biti odgovoran i nijesmo bili uporni da odgovore i odgovornost tražimo svakoga dana.

Mi, kojima je ostalo životne snage, izgubili smo, izgleda, i onaj osnovni instinkt za preživljavanje, predajući se mantri da se možda neće ponoviti. Možda, a možda i hoće. Možda u nekom drugom gradu...

Od 1. januara Cetinje još manje spava mirnim snom. I malo je ostalo onih koji izlaze i blokiraju Kruševo ždrijelo. Nema više ni protesta na kojima smo se pitali „Kamo śutra?“, jer je pitanje zamijenilo „proći će“.

I izgleda da nas je prošlo, jer ako je grupa studenata posustala, nijesmo morali svi mi. Niko nam ne brani da protestujemo i pitamo ima li odgovornih. Nema nas. Ali nas je bilo da ih pitamo đe su, ko je pogubio „Kamo śutra?“, je li neka služba, je li Petar Komnenić, DPS, ANB, Demokrate, Vlada...

Da, da, vječite misterije crnogorske svakodnevice i bavljenje politikom, umjesto da se diglo dupe i šetalo i onda kada su studenti posustali.

I tako je prošlo ministru odbrane Danilu Šaranoviću, njegovom kolegi zamjeniku premijera Aleksi Bečiću,

Kako žive pristojni građani Cetinja ovih dana? Boje li se da djecu puštaju napolje da se igraju, da idu u škole i vrtić? Izlaze li na kafu, šetaju li mirno? Je li nam iko kazao da li smo spremni ako bi nekome palo na pamet isto što i Boriloviću i Martinoviću? Ima li sistem odgovor na ovo pitanje? Jesmo li spremni ili će policija da traži mjesecima one koji naprave neki zločin pa uspiju da pobjegnu?

premijeru Milojku Spajiću i cijeloj Vladi od stotinu ministara, pomoćnika i direktora direktorata. Oni znaju da će nas proći, da nas je prošlo. Ostaju samo funkcije, nedodirljive i nesmjenjive, jer ako premijer traži odgovornost, pade nam Vlada? Pa i što ako padne? Nije ni prva ni posljednja, a daleko i da je najbolja ni prije ni poslije 2020. Riba smrdi od glave. I od glave se treba čistiti. A glava nijesu neki zaposleni u policiji i MUP-u, već oni koji su sa funkcijom preuzeli odgovornost. Kada je Šaranović pristao da bude ministar, morao je da bude svjestan da je on i odgovoran. Makar moralno i ljudski. On je ipak odlučio da odgovornosti nema, da nije na njemu... Aleksu Bečića nijesmo čuli ni vidjeli evo tri mjeseca da nam kao prvi čovjek kaže - jesmo li bezbjedni.

U međuvremenu, na Cetinju, jedan učenik je prijetio da će pucati u školi. Drugom su nakon prijave za porodično nasilje našli nelegalnu pušku i 27 metaka...

Kako žive pristojni građani Cetinja ovih dana? Boje li se da djecu puštaju napolje da se igraju, da idu u škole i vrtić? Izlaze li na kafu, šetaju li mirno?

Priča li ko sa njima, ima li kakvih službi osim „Službe“ da tim ljudima kaže mogu li đecu slati u školu?

Je li nam iko kazao da li smo spremni ako bi nekome palo na pamet isto što i Boriloviću i Martinoviću? Ima li sistem odgovor na ovo pitanje?

Jesmo li spremni ili će policija da traži mjesecima one koji naprave neki zločin pa uspiju da pobjegnu?

Možemo li spremno da sačekamo jednog Aliju Balijagića, čovjeka koji je više od polovine života proveo po zatvorima i kojeg je policija tražila mjesecima?

Ima li odgovornih u policiji što nije nadziran neko kome je dva puta suđeno za silovanja, i na treću njegovu sreću pobjegao. Jesu li ga pratili, je li se javljao policiji, da li je iko smatrao da je potrebno da se malo više obrati pažnja na silovatelja?

Nema više ni protesta na kojima smo se pitali „Kamo śutra?“, jer je pitanje zamijenilo „proći će“

Možemo li da nastavimo da živimo, a da znamo da su silovatelji djece među nama, a uspiju da pobjegnu bez traga, kao što je famozni povratnik

A. K. nestao.

Nikome ništa, osim djevojčicama kojima je oduzeto djetinjstvo i pravo na normalan život. Posebno u ovom društvu, licemjernom do zla boga, koje će žrtvu žaliti, ali izdaleka, i sigurno je neće primiti u svoje okrilje, jer je „okaljana“. Jer ta naša filozofija da će neko drugi da sredi stvar, dok mi mirno ispijamo kafu, cokćemo i zabrinuto vrtimo glavom na vijesti i grdna i pregrdna dešavanja – nas je i skuvala. Nikada mi iz ovog lonca izaći nećemo. Poješće nas kao specijalitet oni koji su zaposjeli na svoje tronove. A kada nas sažvaću i svare, samo će se olakšati i pojesti još jedan tanjir. I tako, dok ne odlučimo da postanemo malo otporniji, sa malo više kičme, trnja i žilaviji da nijesmo laki za pojesti, niti da nas mogu svariti. Da izaberemo hoće li nas žive povratiti ili mrtve istovariti, da đubrimo zemlju za nove generacije. Pušti, proći će... Ima onaj ministar Joković koji je nedavno bio šokiran, ljut i neprijatno iznenađen kada su mu rekli da ga građani plaćaju. Bilo ga je nekako sramota da njega taj plebs ili kako je rekao strani NVO plaćenici izdržavaju. Jer on ima sve i on sam zarađuje. I zbog toga nikome nije odgovoran. I potpuno je u pravu, jer stiglo je proljeće, prebiramo po džepovima za kafu i cijeđenu pomorandžu, čitaćemo portale i gledamo u direktnom prenosu kako nas zajebavaju. Proljeće je na Balkanu, studenti i Pikaču pumpaju, a crnogorska studentarija uživa na pikniku ispred Univerziteta. I niti ih je sramota, niti ih je briga. Oni su samo studenti koji žele da uče. Ćaciji sa dvora. Pušti, proći će... - a niko da kaže „evo ja ću“.

Piše: Jelena MARTINOVIĆ

RAZGOVOR: Tatjana Tanja Zeković, književnica i profesorica, o trećoj knjizi „Lijepa slova“

Umjetnost je oko nas, samo je treba naći

,,Ah to je ta najveća taina“, taj spoj, sudbinski, bića koja vole umjetnost u svakom obliku, dio kojeg su i naša djeca, zaljubljena u muziku, glumu, pjevanje, ples... Imamo ih i odbjeglih, kao što je najmlađi sin, koji je violončelo zamijenio rukometnom loptom, ali ima umjetnosti i u sportskoj igri i u svemu što nas okružuje, samo treba magije, a ona je u našim prstima. Ohrabrujem i svoju djecu i učenike da je traže Tatjana Tanja Zeković

CetINje - Promocije su prilike za druženje sa publikom. Izbjegavam klasičnu formu predstavljanja knjige, koju zovem ,,zalivanje fikusa“. Na taj način se marginalizuje ličnost pisca, svodeći ga na objekt pohvala – kaže za Pobjedu književnica i profesorica Tatjana Tanja Zeković. Promocija treće knjige „Lijepa slova“ bila je povod da sa njom razgovaramo o tom djelu, ali i o tome zašto tri različite knjige nose isti naslov. POBjeDA: Nedavno je promovisana Vaša knjiga ,,Lijepa slova“. Za sve one koji nijesu bili na promociji možete li nam reći nešto o knjizi?

ZeKOVIĆ: Promocije su prilike za druženje sa publikom. Izbjegavam klasičnu formu predstavljanja knjige, koju ja i suprug zovemo ,,zalivanje fikusa“. Na taj način se marginalizuje ličnost pisca, svodeći ga na objekt pohvala. Publika je malobrojna, ali i na Cetinju i u Nikšiću, đe je bila promocija, zainteresovana je da aktivno učestvuje. Uostalom, zadatak pisca i moderatora je da osjeti bilo publike i da zna kad da prekine red priče, čitanja odlomaka... ko-

ji se završava poklonom autora knjige.

Svoje djelo mogu predstaviti kao spoj kratkih priča, eseja, osvrta i poezije. Može se čitati bez reda, prema impulsu trenutka. Papirnatom sadržaju prethodi virtuelni, autorka sam bloga, koji čitaoci mogu naći na Google adresi: Tatjana Tanja Zeković, blog, a papirnu knjigu kontaktom putem Fejsbuka. Ovo je treća knjiga čijim sadržajem budem i sama iznenađena kad pravim rekapitulaciju prethodno objavljenih stavki bloga. Trebalo je oko tri godine da se akumulira sadržaj nove knjige, u kojoj su kratke priče smještene pod naslovom ,,Galerija“, jer sadrže opise likova, stvarnih susreta, kojima sam dala obrazinu fikcije, eseji, napisani na našem i italijanskom jeziku, jedan od njih je posvećen Pirandelu, osvrti se odnose na našu socio-kulturološku zbilju, među njima je jedan na francuskom jeziku, a pjesme su na kraju knjige. Jedan od eseja na našem jeziku, Poliptih, je meni dragi podsjetnik na program Metapoetike, koji je publika imala prilike da vidi na Cetinju, u Nikšiću i Podgorici. U pitanju je kreacija rediteljke Sonje Šaković, kojom

je spojila savremeni i prošli trenutak poetskog stvaranja, u simultanom performansu, praćenom muzikom.

Izdavanje knjige je pomoglo Ministarstvo kulture, izdavač je Džep sa tajnama, a prelom knjige je radila prof. Marijana Simonović. Moderatori su bile Barbara Simović, magistarka kulturne politike, i Irena Ivanović, profesorka književnosti.

POBjeDA: Profesorica ste koju učenici s toplinom u glasu pominju i nakon što napušte školske klupe i, kako su mi rekli, rijetko bježe sa Vaših časova. Sjećam se čak jednog komentara: ,,Ada da krenemo da bježimo i ona bi pobjegla sa nama“. Kako uspijevate da učenici zavole francuski jezik? U čemu je Vaša tajna da Vas đaci tako poštuju?

ZeKOVIĆ: Hvala vam na ovako lijepom uvodniku za odgovor. Učionica je moje prirodno stanište, tako je osjećam od prvog trenutka kad sam kročila u nju kao svršeni student francuskog jezika i književnosti u Novom Sadu. Sada sam opet u prilici da studiram, ovoga puta italijanski jezik i književnost u Nikšiću. Te dvije perspektive su sasvim drugačije. U mladosti ste u traženju svog puta,

Crnogorski planinari osvojili Šar planinu

dok je u uvodu starosti ili dobu kad ponovo studiram, taj put već trasiran, pa uz posebnu eksperimentalnu draž tražim načine kako da uljepšam trajanje. Nakon petogodišnjih studija italijanskog jezika, ostalo je posebno zadovoljstvo što sam izabrala baš taj jezik i što sam bila u prilici da se družim sa sjajnim profesorma na katedri za italijanistiku. Moje druženje sa učenicima je prošlo kroz različite faze mog ličnog sazrijevanja, ali mogu sa radošću reći da nestrpljivo iščekujem nova druženja i da će ta glad razmjene još trajati, nadam se. Posebno zadovoljstvo je kad učenici postanu vaši prijatelji i saradnici, a to obilje talenata koje imamo u učionici se najbolje vidi u posebnim prilikama najavljenih gostovanja školi, u edukativne svrhe, kada pripremam program dočeka, na meni je samo da zamislim način i snovi postaju stvarnost zahvaljujući darovitosti učenika sa kojima radimo.

Sve u svemu, pobjeći sa učenicima na kafu je još jedan vid druženja, koji lako možemo uvezati sa ad hoc učenjem stranih jezika i neobavezno ćaskanje.

POBjeDA: Imate svoj blog. Kojom vrstom pisanja se tamo bavite?

ZeKOVIĆ: I virtuelna i papirna korica imaju isti sadržaj, samo čekam vrijeme da prođe i da svojim sadržajem odredi put Lijepih slova, koji je i meni nepoznat. Svaka od knjiga je nastajala nakon nekoliko godina blogerskog pisanja. Ono što me uveseljava su i ilustracije priča koje su na blogu, a nema ih u knjizi.

POB je DA: Supruga ste Momčila Moma Zekovića. Koliko je teško ili možda lakše biti bračni partner nekog tako poznatog? Da li u pisanju svih lijepih riječi konsultujete jedno drugo, kritikujete, hvalite?

Z e KOVIĆ: ,,Ah to je ta najveća taina“, taj spoj, sudbinski, bića koja vole umjetnost u svakom obliku, dio kojeg su i naša djeca, zaljubljena u muziku, glumu, pjevanje, ples... Imamo ih i odbjeglih, kao što je najmlađi sin, koji je violončelo zamijenio rukometnom loptom, ali ima umjetnosti i u sportskoj igri i u svemu što nas okružuje, samo treba magije, a ona je u našim prstima. Ohrabrujem i svoju djecu i učenike da je traže.

Dobro ste primijetili da smo ja i suprug zajednički u traženju lijepih izgovora da uljepšamo svoje dane, neprekidno, i to nas usrećuje.

J. Đukanović-Petrović

Sa „trobojkom“ na Titovom vrhu

KOLAŠIN - Pet vrhova Šar planine u jednom danu. To je bio učinak članova PSK Brskovo iz Mojkovca, PSK Međed iz Podgorice, PSK Vitor iz Pljevalja i planinara iz Nikšića. Aleksandra Saškica Bulatović iz PSK Brskovo kaže da je crnogorska planinarska kolona brojala 43 člana...

- Krenuli smo iz Popove Šapke, prvi vrh Antena na visini 2.531 metara nadmorske visine. Zatim Sivi vrh, Karabunar, Bakardan i na kraju posebno uzbuđenje na Titovom vrhu i visini od 2.747 metara. Staza dužine 22 kilometra sa visinskom razlikom 1.600 metara nadmorske visine predstavljala je istinski planinarski izazov. Šar planina sa svojim obroncima vas na poseban način „uvlači“ u sebe. Imali smo strahopoštovanje prema ovoj surovoj, ali

lijepoj planini - istakla je Bulatović. Ona sa puno hvale govori o svojim domaćinima iz PSK H20, na čelu sa Jovicom Apostolovskim, licenciranim vodičem Evropske asocijacije UIAA, koji je predvodio ovu planinarsku turu... - Tura je u jednom pravcu trajala šest sati. Svaki novi uspon donosi novu radoznalost. Ta znatiželja nas pokreće, motiviše i nadahnjuje da idemo naprijed i istražujemo. Zbog toga je ovaj uspon donio nevjerovatno iskustvo. Lijepo je kada se na planini, dok se penjete i osvajate je, stvaraju nova prijateljstva. Upoznajete prirodu, upoznajte ljude i sve postaje novo životno iskustvo i životna vrijednost - kazala je Aleksandra Saškica Bulatović, dodajući da je fotografisanje sa „trobojkom“ na Titovom vrhu donijelo posebne emocije. Dr.Drašković

KOl A šin: Uspješan nastup kluba „SAS“ na „Inter Dance Festu“ u Sarajevu Zlatne

KOLAŠIN - Sa četiri prva i jednim drugim mjestom, sa toliko zlatnih i srebrnih medalja, takmičarke plesnog kluba „SAS“ završile su uspješni nastup na „Inter Dance Festu“ u Sarajevu. Ovo prestižno regionalno takmičenje okupilo je više od 3.500 takmičara iz jedanaest država.

Organizatorka plesnog kluba „SAS“ Sandra Mujović bila je zadovoljna i ponosna zbog nastupa na renomiranom takmičenju u Sarajevu. U svim takmičarskim plesovima i igrama imali su odlične nastupe, a najveće aplauze dobile su najmlađe djevojčice, među kojima su i četvorogodišnjakinje... - Zlato smo osvojili u „street show“ i hip hop formaciji djece. Prvo mjesto u solu hip hopa zauzele su Sofija Vlaho-

vić i Anja Kujović. Pored njih dvije sa zlatnim medaljama u konkurenciji djece iz Sarajeva su se vratile Lana Kujović, Sara Keker, Maša Dožić, Maša Medenica, Irina Vlahović, Nevena Došić, Tijana Abramović, Ljubica Abramović, Anastasija Vlahović, Una Bulatović i Anica Šćekić. Srebrne medalje osvojio je juniorski tim u sastavu Bojana Peković, Ksenija Janković, Sara Popović, Jana Grujić, Filipa Peković, Gabrijela Dožić i Monika Dulović. Svi smo dobili podstrek za još kvalitetniji rad, a naš boravak i takmičenje u Sarajevu pomogli su Opština Kolašin, UCC Montekop, Servis Kujović, restoran Vodenica i DOO Boki iz Budve - istakla je Sandra Mujović, organizatorka i trenerica u plesnom klubu „SAS“ iz Kolašina. Dr.Drašković

Osmijesi i zadovoljstvo planinara na Titovom vrhu

PRAG - Širom Evrope, oko 4,3 miliona izbjeglica uskoro bi moglo imati opciju povratka u mirnu Ukrajinu, ali mnogi to više ne žele.

U Češkoj Republici, ukrajinske izbjeglice sada čine oko 3,6 odsto stanovništva – najveći omjer u Evropi. Nedavna anketa pokazala je da manje od četvrtine planira povratak u Ukrajinu nakon isteka njihovih izbjegličkih viza.

A nna Naduda jedna je od onih koji se nadaju da će ostati. Umjetnica i učiteljica izgubila je svog najmlađeg sina u tragičnoj nesreći prije ruske invazije 2022. godine.

- Imam ogroman strah od gubitka još jednog djeteta, od gubitka sina - rekla je za RSE. Naduda govori s toplinom o češkoj prijestonici, gdje je našla utočište sa svojim preživjelim djetetom.

- Iskustvo za mene i mog sina je da nas je Prag dočekao s ljubavlju - rekla je umjetnica dok je oblikovala skulpturu u mirnom predgrađu češke prijestonice.

Njen 11-godišnji sin naučio je češki i uklopio se u školu gdje ima prijatelje i hobije.

- Želim da moje dijete odrasta u stabilnom i pozitivnom okruženju - kaže Naduda. Nadudina viza spada pod Direktivu o privremenoj zaštiti EU, status koji je dogovoren 2022. godine i koji trenutno traje do marta 2026. Ono što će se desiti nakon tog datuma „koordiniraće se u zavisnosti od završetka rata“, rekla je za RSE portparolka Mi-

Većina ne želi da se vrati u domovinu

Mnogi od 389.000

Ukrajinaca u Češkoj Republici s vizama za privremenu zaštitu suočavaju se s velikom preprekom za ostanak ako se postigne mirovni sporazum

nistarstva unutrašnjih poslova Hana Mala Vrlo vjerovatno će postojati prelazni period u kojem će izbjeglice imati vremena da riješe svoju budućnost – bilo prelaskom na drugu vrstu boravišne dozvole ili povratkom kući. Nove vize za izbjeglice Mnogi od 389.000 Ukrajinaca u Češkoj Republici s vizama za privremenu zaštitu suočavaju se s velikom preprekom za ostanak ako se postigne mirovni sporazum.

Od 1. aprila, ukrajinske izbjeglice moći će da podnesu za-

htjev za „specijalnu“ boravišnu vizu koja bi im omogućila da ostanu nakon završetka rata i ponudila potencijalni put ka stalnom boravku. Međutim, podnosioci zahtjeva moraju ostvariti godišnji bruto prihod od 440.000 kruna (19.200 dolara). Taj prag se povećava za 110.000 kruna za svakog izdržavanog člana domaćinstva.

- Moram zaraditi više - kaže

Naduda uz smijeh. - To je moj cilj za ovu godinu. Češki ministar unutrašnjih poslova Vit Rakusan sugerisao je da će postojati i drugi putevi za izbjeglice koje žele ostati.

- Imali bi ista pravila kao i svi drugi strani državljani - kazao je u februaru. Rakusan je rekao da ankete sugerišu da bi oko 200.000 moglo ostati.

- To je situacija s kojom bismo se sigurno mogli nositidodao je

Međutim, imigracioni advokati s kojima je RSE razgovarao kažu da će ti putevi biti ograničeni.

Hana Frankova, šefica pravnog odjela u češkoj Organizaciji za pomoć izbjeglicama, kaže da će u slučaju mira, i bez produženja viza za privremenu zaštitu, ukrajinske izbjeglice „vjerovatno moći, teoretski, podnijeti zahtjev za azil“. Ali dodaje da bi to „imalo smisla samo u slučaju da neko ima razloge za azil“.

Pravna stručnjakinja procjenjuje da bi samo oko 10 odsto ukrajinskih izbjeglica u Češ-

koj Republici bilo kvalificirano za specijalnu boravišnu dozvolu s obzirom na trenutni zahtjev za prihod.

Svatava Pospiskova, stručnjakinja za vize u firmi „Czech Visa Lawyer“, kaže da će, ako se proglasi prekid vatre i program viza za privremenu zaštitu ne bude produžen, ukrajinske izbjeglice imati „priliku boraviti u (Češkoj Republici) do 90 dana u okviru bezviznog režima, ali ne u svrhu zarađivanja za život“. Dodala je da bi podnosioci zahtjeva morali podnijeti zahtjev za boravišne dozvole u češkoj ambasadi u Ukrajini.

Yulia Dobrynina je fotografkinja i bivša advokatica koja je pobjegla iz Kijeva 2022. i sada radi u nevladinoj organizaciji koja pomaže drugim raseljenim osobama u Pragu da se integrišu. Dobrynina vjeruje da će žene s muškom djecom u Češkoj Republici vjerovatno učiniti sve da ostanu izvan Ukrajine, nagovještavajući da postoji malo vjere da će ruska invazija biti okončana mirovnim sporazumom. - Imamo ovaj rat ne samo tri

godine... To je rat od 300 godina, oni se uvijek vraćaju, uvijek nas žele ubiti - rekla je za RSE.

Dobrynina takođe planira ostati i nakon potencijalnog završetka rata.

- Nemam gdje da se vratimrekla je, dodajući da je njen rodni grad Melitopol pod ruskom okupacijom.

Radnica nevladine organizacije takođe nije sigurna da li će njen prihod ispuniti prag za specijalnu vizu.

- Ne znam, (može biti) jedna kruna manje, jedna kruna više - kaže, misleći na češku valutu. Izbjeglice u Poljskoj i Njemačkoj Ukrajinske izbjeglice u drugim evropskim zemljama takođe se suočavaju s neizvjesnostima koliko dugo mogu ostati. Njemačka i Poljska imaju najviše izbjeglica, s 1,16 miliona i 992.000, prema podacima EU. U obje zemlje bilo je poteza da se smanji nivo socijalne pomoći dostupne ukrajinskim izbjeglicama.

Poljski premijer Donald Tusk iznio je takve prijedloge početkom januara, dok je vjerovatni budući njemački kancelar Friedrich Merz dao slične prijedloge prošle godine. - U početku su mnogi ljudi bili spremni pomoći, imali su razumijevanje za Ukrajinu - rekla je Angelika Gumz, vlasnica ukrajinskog kafića u Berlinu, za RSE u februaru. - Kako je vrijeme prolazilo, stav se promijenio.

Nivo beneficija dostupnih izbjeglicama takođe je izazvao političke kontroverze u Češkoj Republici. Službene statistike pokazuju da su izbjeglice bile blagi teret za češku ekonomiju od 2022. godine, ali da trend sada ide ka neto koristi.

Otprilike 62 milijarde kruna (2,7 milijardi dolara) otišlo je izbjeglicama od februara 2022, dok su porezi i drugi doprinosi iz iste grupe iznosili 55 milijardi kruna. Međutim, u 2024. godini, ukrajinske izbjeglice su doprinijele oko 5,7 milijardi kruna više nego što su dobile od češke države.

Priredila: Mr. J.

Yulia Dobrynina

Anna Naduda

Ukrajinci razvijaju zastavu svoje nacije na Karlovom mostu u Pragu 19. januara.

Narodni muzej Crne Gore nakon 13 godina pokrenuo proceduru izmještanja kulturne baštine u

PODGORICA – Jedanaest stećaka iz dvorišta Biljarde na Cetinju uskoro će biti transportovano u opštine Nikšić i Pljevlja kako bi nastavili da obilježavaju srednjovjekovne grobove nakon punih 13 godina, koliko su „ležali“ pod okriljem Narodnog muzeja Crne Gore. Ova muzejska ustanova ovih dana ušla je u proceduru dobijanja konzervatorskih uslova kod Uprave za zaštitu kulturnih dobara, koji treba da propišu na koji način da se stećci izmjeste, kako da se transportuju, prezentuju i čuvaju.

Da je i ovaj posao, iza koga je 2012. godine stalo i Ministarstvo kulture, jedna od mrlja u odnosu prema našoj najvrednijoj baštini proizilazi i iz činjenice da Narodni muzej u svojoj arhivi nema dokumentaciju koja je morala pratiti izmještanje stećaka iz osam sela u nikšićkoj i pljevaljskoj opštini. Štaviše, stećci nijesu upisani ni u jednu knjigu inventara, nema dokumentacije o njihovoj konzervatorskoj zaštiti, nema ugovora, saglasnosti, reversa... No, ništa neobično za krovnu crnogorsku muzejsku ustanovu iz koje su, pored dokumentacije, „misteriozno“ decenijama nestajale i na hiljade predmeta.

SPAŠAVALI

Onamo gdje zakaže administracija Narodnog muzeja Crne Gore, ne zakažu izvori Pobjede, pa su nam dostavili Rješenje Ministarstva kulture od 3. oktobra 2012. godine, kojim se NM odobrava 21.500 eura za „dislokaciju dijela najugroženijih reprezentativnih primjeraka stećaka, organizovanje međunarodne manifestacije Dani evropske baštine, kao i podmirivanje troškova električne energije za Crnogorsku galeriju ‘Miodrag Dado Đurić’“. Prema obrazloženju ovog Rješenja, koje je potpisao tadašnji ministar Branislav Mićunović, Narodni muzej Crne Gore u saradnji sa Ministarstvom kulture „sproveo je niz istraživanja na lokalitetima na teritoriji Crne Gore, kojima je utvrđeno da se veliki broj stećaka nalazi u lošem stanju, kao i da su mnogobrojni trajno devastirani“.

Stećci iz dvorišta Biljarde vraćaju Nikšiću i Pljevljima

Nakon dva detaljna pregleda arhiva u Odjeljenju za dokumentaciju Narodnog muzeja Crne Gore, nije pronađen nijedan dokument koji se odnosi na dislokaciju stećaka (odluka Ministarstva, saglasnost Uprave, ugovori, reversi i sl.). Takođe, u arhivi istog Odjeljenja ne postoji zaveden Izvještaj o konzervatorskim intervencijama koje su tom prilikom sprovedene – navodi se u Izvještaju stručne komisije Narodnog muzeja

- Zbog bojazni od njihovog trajnog nestajanja, sprovedene su aktivnosti na dislociranju dijela najugroženijih reprezentativnih primjeraka stećaka u Narodni muzej Crne Gore, gdje će institucionalnom zaštitom od daljih devastacija, kontinuiranim konzervatorskim mjerama i nadzorom, adekvatnom muzeološkom prezentacijom biti trajno sačuvani u skladu sa Zakonom o zaštiti kulturnih dobara – navodi se u Rješenju Ministarstva kulture. Za sada, samo iz prigodnih brošura, znamo za jedan konzervatorski tretman na stećcima, koji su 2012. obavili radnici Centra za konzervaciju i arheologiju, a koliko je pomenuti „kontinuirani nadzor“ bio ozbiljan i učinkovit govori i činjenica da se niko od zaposlenih Narodnog muzeja nije sjetio da možda treba podignuti tri stećka nakon što su se prevrnuli i djelimično utonuli u tlo usljed djelovanja vjetra i slijeganja terena u dvorištu Biljarde. To što su Ministarstvo kulture i Narodni muzej zamislili da od ovih stećaka formiraju lapidarijum Arheološkog muzeja Crne Gore u startu je dočekano „na nož“ od opozicionih političkih subjekata i nevladinih organizacija na sjeveru, iz

kojih je više puta ponovljeno da je riječ o „krađi arheološke baštine“. Posebno glasovit bio je predsjednik NVO „Breznica“ iz Pljevalja Milorad Mitrović, koji je u aprilu prošle godine od premijera Milojka Spajića i ministarke kulture i medija Tamare Vujović ponovo zatražio da preduzmu odgovarajuće mjere i vrate stećke u Pljevlja.

- Postavlja se pitanje ko stoji iza ovoga i ko želi da uništi i utre znamenite tragove istorije sa ovih prostora, ili ko stvara novu – lažnu istoriju Crne Gore. Narodni muzej Crne Gore je 25. septembra 2012. godine, iz sela u okolini Pljevalja, nakon upada sa dizalicom i kamionom, i sa seoskog groblja odnio stećke, koji su odneseni na Cetinje i izloženi u dvorištu Biljarderekao je Mitrović.

Potvrdio je da je odnešeno ukupno pet stećaka starih nekoliko vjekova – dva iz sela Mataruga i Marine šume, a jedan iz Potkrajaca. Prema njegovim riječima, niko „više ne pominje ovaj po svim oblicima i odlikama kriminalni čin“.

- Nadležni koji su se oglasili o ovom događaju izjavili su da je sve sprovedeno u skladu sa važećim zakonom? A da li bi ti isti nadležni reagovali da mi, na pri-

mjer, dođemo i odnesemo neki eksponat sa lokaliteta Duklje ili neki nadgrobni kamen recimo sa Lovćena i noću to ponesemo za Pljevlja, kao što je to uradio Narodni muzej Crne Gore? Sigurni smo da bismo bili okarakterisani kao lopovi i varvari, izbila bi revolucija zbog našeg vandalizma… Ne bi nas zaobišle ni krivične prijave. Sve ovo je krajnje neprimjereno i samo je oličenje bezobrazluka i samovolje kulturnih institucija na djelu, ali ovo nije prvi put - rekao je Mitrović.

NIJESU HAJDUCI

Bivši direktor Narodnog muzeja Crne Gore Pavle Pejović, koji je na čelu ove ustano-

ve bio od 2008. do 2017. godine, ne bi se složio sa konstatacijom da je riječ o krađi pod okriljem noći. To se vidi i iz pisma koje je krajem 2012. godine uputio izvjesnom Obreniću, u kojem mu objašnjava da je izmještanje stećaka obavljeno uz saglasnost mještana, predstavnika mjesnih zajednica i pljevaljske galerije „Vitomir Srbljanović“. Pejović u pismu Obreniću, koji je bio veza između Narodnog muzeja i Rudnika uglja kako bi se iz ove pljevaljske kompanije obezbijedili kamioni za transport stećaka, dalje objašnjava sa kim se sve sreo, kako su ga srdačno dočekali i kako nije bilo nikakvog protivljenja dislokaciji stećaka.

- Gospodine Obreniću, čitava pompa koja se digla oko ove akcije apsolutno je neprimjerena, a ja smatram da je mnogima poslužila kao aktivnost u predizbornoj kampanji. Niti su ljudi iz Ministarstva kulture, niti mi iz Narodnog muzeja hajduci koji otimaju tuđe, nego smo dobronamjerni ljudi koji rade svoj posao za dobrobit svoje države Crne Gore – navodi u pismu Pejović. On Obrenića uvjerava da su zaposleni u Narodnom muzeju i Ministarstvu kulture „podjednako predani svim građanima Crne Gore, nezavisno od toga kojoj oni nacionalnosti pripadaju.“

- Mi nijesmo otimači ni crkve, ni jezika, ni grobova. Mi svojim djelovanjem pokazujemo da odnos prema toj staroj kulturi nije adekvatan u najvećem broju slučajeva i pokušavamo na to skrenuti pažnju, nastojeći spašavati ono što se može spasiti. Na to nas obavezuju konvencije koje je Crna Gora potpisala sa Srbijom, Bosnom i Hercegovinom i Hrvatskom – piše Pavle Pejović, sa čela Narodnog muzeja koji je, paradoksalno, u tom trenutku još vješto sakrivao tajne o najvećoj nebrizi prema našem kulturnom nasljeđu koje pamti novija Crna Gora. RJEŠENJE I MJERE Inicijativa o povratku stećaka u sela u nikšićkoj i pljevaljskoj opštini poklapa se i sa no-

Dio stećaka iz Nikšića i Pljevalja ovih dana u dvorištu Biljarde

Stećak iz nekropole Marina šuma, Vrulja, opština Pljevlja

Konzervator Centra za konzervaciju i arheologiju vodom pod pritiskom u dvorištu

Biljarde ispira nečistoće sa stećka iz sela Klenak 2012. godine

sjeverne opštine

Biljarde se Pljevljima

vim Rješenjem o utvrđivanju statusa Biljarde kao nepokretnog kulturnog dobra od nacionalnog značaja. Naime, nakon dolaska dr Petre Zdravković na čelo Uprave za zaštitu kulturnih dobara ovaj organ je intenzivirao svoju dugogodišnju zakonsku obavezu revalorizacije kulturnih dobara Crne Gore i 7. februara ove godine donio Rješenje o statusu Biljarde, u kojem se u odjeljku „Mjere zaštite“ nalaže izrada konzervatorskog projekta dvorišta Biljarde sa stećcima, njihovo izmještanje, odnosno vraćanje na lokacije sa kojih su podignuti i dopremljeni na Cetinje. Skoro godinu ranije od donošenja ovog Rješenja, a samo nekoliko dana nakon što je predsjednik NVO „Breznica“ Milorad Mitrović od političkih zvaničnika ponovo javno zatražio vraćanje stećaka, Narodni muzej je formirao komisiju za opis, pregled, utvrđivanje stanja i objedinjavanja dokumentacije o stećcima. U izvještaju koji je u julu prošle godine sačinila komisija, a u koji je novinar Pobjede imao uvid, navodi se da je riječ o reprezentativnim primjercima stećaka iz Počekovića, Klenka i Riječana (opština Nikšić) i Stolova, Maoča, Marine šume, Vrulje i Molike (opština Pljevlja). Pored 11 stećaka u dvorištu Biljarde, komisija je pregledala i fragmente spomenika Aleksandru Karađorđeviću (tri kamena bloka) i jednu

Ćalasan: Bilo je grešaka u primjeni propisa u oblasti

muzejske dokumentacije

Na pitanje Pobjede zašto Narodni muzej ne posjeduje pisani trag niti dokumentaciju o procesu izmještanja stećaka, s obzirom na to da je riječ o kulturnoj baštini od velikog značaja, direktor ove muzejske ustanove Jakša Ćalasan odgovorio je da je „u Narodnom muzeju Crne Gore, u prethodnom periodu, bilo grešaka u primjeni propisa u oblasti muzejske dokumentacije, što je konstatovano u Izvještaju o reviziji“. - Već par godina u Muzeju se predano radi na prevazilaženju ovih nedostataka – rekao je Ćalasan.

O dolasku stećaka u muzej, prema njegovim riječima, ne postoji nijedan akt, što samo po sebi predstavlja ograničavajući faktor da se u odnosu na iste formira muzejska dokumentacija. - U navedenom periodu koji je predmet vašeg interesovanja, Narodni muzej Crne Gore nije vršio konzervatorske radove na stećcima – kazao je Ćalasan. Nakon završetka postupka revizije u Narodnom muzeju Crne Gore, kako je naglasio, podignuti su standardi u svim oblastima muzeološkog rada i poslovi se obavljaju u skladu sa propisanim i internim aktima, što pored ostalog znači i dokumentovanje svake radnje na muzejskom predmetu. Na pitanje ko je bio odgovoran za proces izmještanja i konzervatorske radove na stećcima tokom proteklih godina i da li će biti pokrenuto pitanje njihove odgovornosti zbog nedostatka dokumentacije, Ćalasan je odgovorio da „u nadležnosti uprave Muzeja ne može se smatrati i vršenje nadzora nad stručnim radom prethodnih uprava“. On tvrdi da je za čitavo ovo vrijeme stećcima u NMCG obezbijeđena adekvatna fizička i tehnička zaštita, te njihova pre- Stećci ne pripadaju kategoriji materijala koje je potrebno češće konzervatorski tretirati, a budući da su predmeti izloženi na otvorenom, protokom vremena došlo je do ponovnog stvaranja naslaga biološkog obraštaja, što ni u kom slučaju ne ugrožava njihova spomenička svojstva – kazao je Ćalasan i dodao da će, nakon što od Uprave dobiju konzervatorske uslove, tokom realizacije posla izmještanja stećaka poštovati sve propisane procedure i postupke.

Predstavom „Pokojnik“ sjutra počinje aprilski repertoar Crnogorskog narodnog pozorišta

Mjesec u znaku saradnje sa Sjevernom Makedonijom

skulpturu u kamenu, pod nazivom „Lovćenska vila“, autora Marka Brežanina (vlasništvo Umjetničkog muzeja). U nedostatku drugih, validnijih podataka, stećke je komisija identifikovala na osnovu kataloga sa izložbe stećaka iz 2012. godine. - Budući da su predmetni steći izloženi na otvorenom, protokom vremena došlo je do ponovnog stvaranja naslaga biološkog obraštaja, nečistoća i drugih taložnih materijala iz atmosfere, te na pojedinim predmetima lišajeva u manjem obimu. Shodno tome, potrebno je izraditi konzervatorski projekat prema smjernicama dobijenim od Uprave za zaštitu kulturnih dobara i sprovesti odgovarajuće mjere zaštite – navela je komisija Narodnog muzeja, u kojoj su bili Zorica Martinović, Čedomir Martinović, Saša Krstićević, Goran Pajović i Natalija Jovanović

POTRAGA

Jedan od najvažnijih zadataka komisije, kako se navodi u izvještaju, bio je da utvrdi da li postoji dokumentacija o dolasku stećaka u NMCG i njeno objedinjavanje.

- Nakon dva detaljna pregleda arhiva u Odjeljenju za dokumentaciju Narodnog muzeja

Crne Gore nije pronađen nijedan dokument koji se odnosi na predmetnu materiju, odnosno dislokaciju stećaka (odluka Ministarstva, saglasnost Uprave, ugovori, reversi i sl.). Takođe, u arhivi istog Odjeljenja ne postoji zaveden Izvještaj o konzervatorskim intervencijama koje su tom prilikom sprovedene. Budući da NMCG ne posjeduje dokumentaciju koja je morala pratiti proces izmještanja stećaka (shodno tome ni nakon formiranja Knjige inventara Arheološkog muzeja u istu nijesu ni upisani) neophodno je da se u komunikaciji sa Ministarstvom kulture definiše njihov formalno-pravni status i odredi držalac predmetnih kulturnih dobara, te dalje postupanje po ovom pitanju – navela je komisija Narodnog muzeja. Nakon dobijanja konzervatorskih uslova od Uprave za zaštitu kulturnih dobara, Narodni muzej trebaće da uradi konzervatorski projekat izmještanja stećaka u nikšićku i pljevaljsku opštinu. Pred autorima projekta biće nimalo jednostavan zadatak da nakon 13 godina lociraju stare grobove koji su ostali bez spomenika i da stećke ponovo vrate onamo gdje su stajali vjekovima. Jovan NIKITOVIĆ

PODGORICA - Aprilski repertoar Crnogorskog narodnog pozorišta, osim izvođenja predstava iz recentne produkcije, obilježiće saradnja s teatrima iz Republike Sjeverne Makedonije. Predstave „Gospoda Glembajevi“ i „Princeza Ksenija od Crne Gore“ u CNP-u biće izvedene po dva puta uz engleski titl, dok će publika makedonske predstave moći da prati uz titl na crnogorskom jeziku.

Repertoar će biti otvoren 1. aprila izvođenjem predstave „Pokojnik“ Branislava Nušića u adaptaciji i režiji Egona Savina, na Velikoj sceni u 20 sati. Nakon izvođenja na matičnoj sceni, predstava „Pokojnik“, koja je realizovana u koprodukciji CNP-a i Centra za kulturu Tivat, učestvovaće 4. aprila na Internacionalnom pozorišnom festivalu „5RE“, koji će od 27. marta do 16. aprila biti održan u Velesu. Crnogorskom narodnom pozorištu u goste dolazi i Makedonski narodni teatar s dvije predstave koje će biti izvedene na Velikoj sceni i to: 8. aprila

„Narodni poslanik“ Branislava Nušića u režiji Egona Savina i 9. aprila „12“, po motivima drame „12 gnjevnih ljudi“ Redžinalda Rouza u režiji Siniše Evtimova Nacionalna ustanova Teatar „Jordan H.K. Džinot“ iz Velesa gostovaće u Crnogorskom narodnom pozorištu 29. aprila na Velikoj sceni s predstavom „Edward II“, u režiji Andrija Žoldaka, realizovana u koprodukciji s Dramskim teatrom „Masaltinov“ iz Plovdiva, Republika Bugarska. Izvođenje sopstvene produkcije u aprilu obilježiće sljedeće predstave na Velikoj i sceni Studio: „Proces“ Franca Kafke u režiji Dušanke Belade, „Mali bračni zločini“, E. E. Šmita, čiji su autori glumci Marija Đurić i Pavle Bogojević, „Smrt i djevojka“ Ariela Dorfmana u režiji Gorana Bulajića, „Naličje“ Borisa Liješevića, „671 – LOV“ po tekstu i u režiji Hane Rastoder, „Ibzen mašina“, prema dramama „Stubovi društva“, „Heda Gabler“, „Nora“ i „Narodni neprijatelj“ Henrika Ibzena, u režiji Ane Vukotić, „Ja sam ona koja nisam“ Mata Matišića u režiji Vita Taufe-

Preminuo

glumac Ričard Čemberlen

PODGORICA - Američki glumac Ričard Čemberlen preminuo je u 90. godini. Glumac je preminuo na Havajima od komplikacija nakon moždanog udara.

Njegov dugogodišnji partner Martin Rabet oprostio se od Čemberlena dirljivom porukom.

- Naš voljeni Ričard je sada s anđelima. On je slobodan i leti prema onima voljenim prije nas. Kako smo blagosloveni bili što smo poznavali tako nevjerovatnu i voljenu dušu. Lju-

ra, „Princeza Ksenija od Crne Gore“ po tekstu i u režiji Radmile Vojvodić (dva izvođenja u CNP-u i jedno na Cetinju u Kraljevskom pozorištu Zetski dom) i „Gospoda Glembajevi“ Miroslava Krleže u režiji Danila Marunovića (dva izvođenja).

U okviru Filmskog programa na sceni Studio 24. aprila biće prikazan film „Čovjek na mjesecu“, reditelja Miloša Formana, u saradnji sa Crnogorskom kinotekom. Ulaz je besplatan.

U Crnogorskom narodnom pozorištu u toku su probe za predstavu „Gidionov čvor“, prema tekstu Džone Adams u režiji Ivana Vanje Alača Predstava će premijerno biti izvedena 7. maja ove godine na sceni Studio. Duodrama u kojoj uloge tumače Žaklina Oštir i Sanja Vujisić bavi se aktuelnim pitanjima i problemima koji se odnose na školski sistem, slobodu izražavanja, vršnjačko nasilje, kao i ulogu pojedinca u sistemu. Ulaznice za predstave na matičnim scenama Crnogorskog narodnog pozorišta mogu se kupiti putem vebsajta i na biletarnici. R. K.

bav nikada ne umire. A naša ljubav je pod njegovim krilima i podiže ga u sljedeću veliku avanturu – zapisao je Rabet. Zvijezda filma, pozorišta i televizije, koji je nazvan i „kraljem mini serija“, zbog glavnih uloga u nekim od najslavnijih televizijskih produkcija 1980ih Ričard Čemberlen je bio jedan od najsvestranijih holivudskih glumaca. Igrao je u ostvarenjima „Šogun“ (1980), „Ptice umiru pjevajući“ (1983), „Valenberg“ (1985) i originalnom „Bornovom identitetu“ (1988). „Šogun“ je Ričardu donio Zlatni globus za najboljeg glumca i nominaciju za Emi, dok je međunarodnu slavu stekao u seriji „Ptice umiru pjevajući“, ponijevši kući još jedan Zlatni globus 1984. za najboljeg glumca u mini seriji ili filmu za TV. R.

Scena iz predstave „Pokojnik“

STEVO VASILJEVIĆ

Jakša Ćalasan

Održana centralna javna rasprava o nacrtu odluke o izmjenama i dopunama Statuta Opštine Zeta

Usklađivanje najvišeg pravnog akta sa potrebama lokalne zajednice

Predstavnici Komisije za izradu prijedloga odluke o izmjenama i dopunama Statuta u Opštini Zeta prethode sedmice održali su centralnu javnu raspra-

Apel iz Čistoće

vu povodom nacrta odluke o izmjenama i dopunama Statuta Opštine Zeta. - Ovaj proces predstavlja važan korak ka usklađivanju najvišeg pravnog akta Op -

štine sa potrebama lokalne zajednice i njenim daljim institucionalnim razvojem – poručuju iz Opštine Zeta. U ime obrađivača, raspravu su vodile predsjednica i sekretar-

Mole građane da u kontejnere ne odlažu metalni otpad

Zaposleni su odmah reagovali i izvukli metal iz otpada, čime je izbjegnuto oštećenje vozila do kojeg je moglo doći zbog neodgovornog odnosa pojedinaca – poručuju iz Čistoće

Radnici gradskog preduzeća Čistoća, prilikom redovnih aktivnosti prethodne sedmice, uočili su da je u kontejneru u Slovačkoj ulici odložena veća količina djelova metalne konstrukcije.

- Zaposleni su odmah odreagovali i izvukli metal iz otpada, čime je izbjegnuto oštećenje vozila do kojeg je moglo doći zbog neodgovornog odnosa pojedinaca – poručuju iz Čistoće.

Apeluju na građane da ne uba-

cuju metalne predmete u kontejnere za komunalni otpad. - Prisustvo metala u kontejnerima može izazvati ozbiljna oštećenja i lomove mehanizma specijalnih vozila za odvoz otpada. Za odlaganje metalnih predmeta koristite reciklažna dvorišta ili se obratite našoj nadležnoj službi (br. tel. 067/207-720) kako biste dobili informacije o mjestima gdje se otpad može pravilno odložiti – poručuju iz Čistoće. Kako dodaju, u Ulici Vasa Raičkovića, prethodnih dana, usljed neodgovornog postupanja nepoznate osobe, iskrivljen je poklopac na nedavno postavljenom nadzemnom kontejneru. - Nadležna služba je u najkraćem roku sanirala nastalu štetu i kontejner je ponovo funkcionalan. Apelujemo na sve sugrađane da čuvaju zajedničku imovinu i kontejnere koriste isključivo u svrhu odlaganja komunalnog otpada – zaključuju iz ovog gradskog preduzeća. I. M.

ka Komisije, Marijana Nedović-Radulović i Nela Maraš - One su prisutne upoznale sa ključnim izmjenama koje će se naći u novom statutu, a koje se odnose na definisanje i usvajanje simbola Opštine, preciziranje nadležnosti Skupštine opštine, prava i dužnosti odbornika SO Zeta, kao i ovlašćenja predsjednika opštine. Na javnoj raspravi prisutni su imali priliku da se detaljno upoznaju sa predloženim izmjenama i daju svoje komentare i sugestije. Razmatrani su različiti aspekti novih statutarnih rješenja, s posebnim fokusom na simbolime Opštine, koji predstavljaju identitet i kulturno-istorijsko nasljeđe Zete, kao i na preciznijim definisanjem nadležnosti lokalnih organa vlasti, što će doprinijeti efikasnijem funkcionisanju Opštine i njenom usklađivanju sa zakonodavnim okvirom – navode iz Opštine. Održavanjem centralne javne rasprave, kako ističu, Opština Zeta još jednom je pokazala posvećenost transparentnosti i uključivanju građana u proces donošenja važnih odluka.

- Svi prijedlozi i komentari izneseni tokom rasprave biće razmotreni prije finalizacije prijedloga odluke, koji će biti upućen nadležnim organima na dalje odlučivanje – zaključuju iz najmlađe crnogorske opštine. I. M.

Aktivnosti Puteva na Staroj Zlatici

Suvo

vrijeme koriste za postavljanje odbojnih ograda

PUTEVI

Naš najstariji aktivni

Da ljubav prema druženju, pjesmi, igri i očuvanju tradicije ne zna za godine najbolji primjer je sedamdeset sedmogodišnji Vasilije Bato Rogošić, naš poznati koreograf koji je počeo da igra folklor prije 63 godine, a koji nema namjeru, dok god ima snage u njemu, da prestane da svoje bogato iskustvo i znanje prenosi na mlade.

Tim povodom, naš najstariji aktivni folkloraš govori za Pobjedu o razvoju i značaju očuvanja tradicionalne pjesme i igre za Crnu Goru i crnogorsko društvo.

UČENJE

Naš sagovornik rođen je 1948. godine u Subotici, a od 1953. godine živi u Podgorici. - Osjećam se kao pravo podgoričko dijete, jer sva moja rodbina, Rogošići, su staropodgoričani – započinje razgovor Vasilije. Osnovnu, srednju i višu školu završio je u Podgorici, nakon čega je radio kao ekonomista, međutim, sve vrijeme njegova najveća ljubav je bio i ostao folklor.

- Počeo sam da igram folklor davne 1962. godine kao učenik Srednje ekonomske škole ,,Mirko Vešović“. Pokojni prof. dr Vladimir Šoć tada je išao po školama i tražio članove za Folklorno društvo ,,Budo Tomović“. Između ostaih, izabrao je mog velikog prijatelja Milenka Radulović i mene. U KUD-u ,,Budo Tomović“ ostao sam 20 godina, prvo kao igrač, a kasnije kao asistent našem poznatom koreografu Ablahu Abdoviću – prisjeća se Rogošić.

I nakon 63 godine, našeg sedamdesetsedmogodišnjeg sagovornika ljubav prema pjesmi, igri i očuvanju tradicije još uvijek drži u folkloru. - Otkad sam prvi put stao na daske, nijesam sišao sa njih do dana današnjeg. I sada sam zaljubljen u folklor, volim ga, najviše mi je drago što mladim

Ljubav igri i čuvanju ne zna

talentima mogu da prenesem svoje znanje, da im objasnim da folklor nijesu samo igra i pjesma, već način života, kuhinja, šetnja ulicom, način na koji skidate šešir da nekome ukažete poštovanje, folklor je kompletno intelektualno obrazovanje, plus fizički i muzički napor, to je nešto što može na najljepši način da razvije čovjeka – poručuje Rogošić. Naglašava da za duže od šest decenija, koliko je u folkloru, ne pamti nijednog igrača ili rukovodioca nekog ansambla da je imao posla sa zakonom. - Ljudi koji se od malena posvete zdravim društvenim aktivnostima, druženju, putovanjima, ne mogu da zalutaju. Pozivam mlade da se uključe u folklor, da upoznaju istoriju i kulturu Crne Gore i drugih država, jer to je ono što čini bogatstvo jednoga čovjeka. Nema cijene upoznavanje no-

Očuvati autentičnost narodne nošnje

Radnici Puteva iskoristili su vrijeme bez kiše prethodnih dana da bi nastavili sa ugradnjom nove odbojne ograde u Starozlatičkoj ulici. Podsjećamo, ekipe radnika ovog gradskog preduzeća prethodnog mjeseca završile su radove na sanaciji Starozlatičke ulice u dužini od oko 620 metara. Radovi su obuhvatili uklanjanje dotrajalog asfalta, sanaciju podloge i postavljanje novog asfalta, čime su značajno poboljšani uslovi za saobraćaj i bezbjednost svih učesnika u saobraćaju. I. M.

Pretežno oblačno, do 18 stepeni

U glavnom gradu za danas je najavljeno promjenljivo do pretežno oblačno vrijeme, uz mogućnost za kratkotrajnu kišu, prvenstveno krajem dana i tokom noći. Vjetar povremeno umjeren do pojačan, na udare jak i veoma jak, uglavnom sjeveroistočni. Jutarnja temperatura vazduha oko 10, najviša dnevna 18 stepeni.

Vasilije Bato Rogošić ističe da moramo posvetiti više pažnje očuvanju narodne nošnje. - Imitacijom crnogorske nošnje, bošnjačke, albanske, srpske, mi uništavamo originale. Ministarstvo kulture ili neko pri UFA, uz odobrenje države, mora to da zaustavi. Mora da se zna kako treba da izgleda nošnja u kojoj nastupaju naši ansambli, u suprotnom - da ne mogu da igraju... Treba uraditi 10 – 15 parova narodnih nošnji koje bi Ministarstvo za kulturu ili UFA izdavali ansamblima koji idu u inostranstvo da u njima igraju, da se ne bi prikazivali bilo kako – poručuje Rogošić,

podsjetivši da je krajem pedesetih godina prošlog vijeka u Fransuskoj crnogorska nošnja bila proglašena za najljepšu nošnju u Evropi. Smatra da bi trebalo školovati ljude da znaju da šiju nošnju. - Trebalo bi ulagati u tom smislu, jer što je lijepo - to je i skupo, a prije svega to nam je potrebno da sačuvamo naš identitet. Crna Gora se razvija, dolaze ljudi iz svih krajeva Evrope i ako ne budemo čuvali našu kulturu i tradiciju, po mom skromnom shvatanju, za 15 – 20 godina, što je takoreći sjutra, izgubićemo našu autentičnost – zaključuje Rogošić.

Vasilije Bato Rogošić

Sa javne rasprave

Radnici odvojili metalni otpad

za Pobjedu o razvoju i značaju očuvanja tradicionalne pjesme i igre za Crnu Goru i crnogorsko društvo

Ljubav prema pjesmi, čuvanju tradicije zna za godine

Za 63 godine bavljenja folklorom stekao sam veliki broj prijatelja i, ako bih morao da izdvojim desetak najbližih, među njima ne bi bila tri pravoslavca. Nikada nijesmo vodili računa ko je koje vjere, nacije, družili smo se, pjevali, igrali, jeli i pili zajedno, vazda smo bili braća. I sada pokušavam djeci da objasnim da, dok god jedni drugima možemo dati krv - mi smo braća –poručuje poznati crnogorski koreograf Vasilije Bato Rogošić

ve kulture, to je neprocjenjivo bogatstvo – ističe Rogošić. Osim dvije decenije provedene u Folklornom društvu ,,Budo Tomović“, Vasilije Rogošić bio je osnivač i vođa društava ,,Radoje Dakić“, ,,Mladost“, ,,Tekstilac“, ,,Titeks“, koreograf u FA ,,Agrokombinat“ , ,,ŽTO“, a sarađivao je i ostavio traga svojim koreografijama u gotovo svim folklornim društvima u Crnoj Gori. Od 2000. do 2021. godine sa KUD-om ,,Aliminijum“ napravio je velike uspjehe, nakon čega sa svojom suprugom Verom, koja je vodila dječji ansambl ,,Aluminijum“, i prijateljima obnavlja KUD ,,Mladost“ u Maslinama.

- Sadašnje rukovodstvo, na čelu sa Slobodanom Pejanovićem i Draganom Nikićem zaželjelo je da obnovimo KUD ,,Mladost“ u MZ ,,Jedinstvo“ u Maslinama u kojoj smo ga prvi put osnovali prije 40 godina. Tada sam ja bio osnivač, a supruga Vera igračica. Zbog nedostaka materijalnih sredstava, to društvo je prestalo da radi. Drago mi je što je opet obnovljeno prije četiri godine – priča Rogošić, koji sada radi u njemu kao stručni saradnik, a njegova žena kao umjetnička rukovoditeljka ansambla. Navodeći da on postavlja koreografije za prvi ansambl i veterane, a supruga Vera za djecu, iskazuje zadovoljstvo zbog toga što se KUD ,,Mladost“ ubrzano razvija. - Ako me nema na jednoj probi, jedva čekam kad će sljedeća. To druženje sa omladinom, taj osjećaj kada vas djeca pozdrave kad uđete u salu ne može parama da se plati. Zadovoljstvo je kada se na ulici pozdravim sa roditeljima te djece koji su nekad igrali kod mene ili njihovim babama i đedovima koji su igrali sa nama u tom istom ansamblu... Ne samo da neću, nego ne mogu da se odvojim od folklora, to je nešto jače od mene – iskren je sedamdesetsedmogodišnji čika Bato.

DRUŽENJE

Naš sagovornik kaže da i sada nastoji da, koliko je moguće, očuva onu parolu bratstva i jedinstva iz bivše Jugoslavije. - Za 63 godine bavljenja folklorom stekao sam veliki broj prijatelja i, ako bih morao da izdvojim desetak najbližih, među njima ne bi bila tri pravoslavca. Nikada nijesmo vodili računa ko je koje vjere, nacije, družili smo se, pjevali, igrali, jeli i pili zajedno, vazda smo bili braća. I sada pokušavam djeci da objasnim da dok god jedni drugima možemo dati krv, mi smo braća – poručuje Rogošić, uz napomenu da se kroz igru i pjesmu najbolje upoznaje svoja, kao i kultura i tradicija drugih naroda. Podsjetivši da je prije 15 godina oformljeno Udruženje fol-

klornih ansambala Crne Gore, naš sagovornik navodi da je nekoliko puta bio prvi predsjednik stručnog savjeta, a da je sada u nadzornom organu. Navodeći da je u vrijeme kada je počeo da igra folklor u Crnoj Gori bilo svega pet – šest društava, ističe da sada u svakom gradu imamo po dva – tri folklorna društva, a u Podgorici čak 12.

- S jedne strane, to je dobro za omladinu, ali sa druge stranenije, jer nemamo toliko stručnjaka da rade sa tom djecom. Ima ljudi koji nikada nijesu obukli nošnju i bili na sceni, a uče djecu da igraju folklor. To je vrlo nestručno. Preko UFA se trudimo da te ljude osposobimo i naučimo da igraju. Treba da uvedemo propise, kao u sportu, da bez određe-

Gostovanja za pamćenje

Vasilije Bato Rogošić kaže da mu je lakše nabrojati države u kojima sa crnogorskim folkorašima nije gostovao, nego one gdje su igrom i pjesmom prenosili kulturu i tradiciju naše zemlje. Izdvojio je tri gostovanja, koja su mu ostala u najljepšem sjećanju.

- Prvi ansambl iz Evrope koji je u vrijeme Envera Hodže mogao da uđe Albaniju bilo je Folklorno društvo ,,Ramadan Šarkić“ iz Tuzi, koje smo spremali Ablah Abdović i ja. Poslije zemljotresa 1979. godine, dobili smo poziv za turneju u kojoj smo obišli cijelu Albaniju, a u Tirani smo igrali završni koncert na kojem je bio i tadašnji predsjednik Enver Hodža – prisjeća se Rogošić. Sa KUD-om ,,Aluminijum“, koji je vodio od 2000. do 2021. godine, nastupao je u Argentini.

- Mi smo prvi ansambl koji je otišao u Argentinu. To je bilo 2003. godine. Napravili smo kopču sa našim iseljenicima koji žive u Argentini više od 200 godina. Od tada imamo stalne veze sa Crnogorcima koji žive u toj dalekoj zemlji – ističe Rogošić.

I 2010. godina ostala mu je u najljepšem sjećanju, kada je za KUD ,,Aliminijum“ napravio koreografiju ,,Igrom i pjesmom kroz Crnu Goru“, s kojom su se naši folkloraši predstavili na Ekspo 2010 u Šangaju u Kini.

- To je bio prvi put da crnogorska delegacija gostuje na Ekspo kao samostalna država – s ponosom ističe Rogošić, uz podsjećanje da je na čelu crnogorske delegacije bio tadašnji predsjednik Filip Vujanović

Za profesionalni ansambl potreban je stručni kadar

Vasilije Rogošić podsjeća da su u bivšoj Jugoslaviji poslije oslobođenja 1945. godine postojala tri profesionalna ansambla – beogradsko ,,Kolo“, zagrebačko ,,Lado“ i cetinjsko ,,Oro“.

- Od 1954. godine u Crnoj Gori nema profesionalnog ansambla. Velika je šteta što nemamo nacionalni ansambl – navodi Rogošić.

Smatra da se profesionalni anasambl ne može graditi na bazi amaterizma.

- Da bi se napravio profesionalni ansambl, prvo bismo morali da stvorimo stručni kadar. Imamo priučeni kadar. Treba da otvorimo odsjek za etnokoreologiju i etnomuzikologiju pri Muzičkoj akademiji ili Fakultetu za fizičko vaspitanje. U Makedoniji imaju i srednju školu folklora i fakultet, a postoje i u Hrvatskoj i Srbiji. Trebalo bi i kod nas školovati kadrove koji bi vodili ansamble i radili sa njima. Mi smo učili jedni od drugih i prenosili to znanje, ali potrebno nam je stručno zvanje za vođenje profesionalnog ansambla. To treba da prepozna i podrži Ministarstvo za kulturu da bi se Crna Gora i folklor razvijali u pravom smjeru – poručuje naš iskusni koreograf.

nih licenci i diploma ne možete da radite sa omladinom i vodite folklorno društvo –smatra Rogošić. Navodeći da UFA ima veliki broj mladih i perspektivnih ljudi koji vole folklor, iskazuje nadu da crnogorski folklor ima svoju budućnost. Iskazuje i zadovoljstvo zbog toga što Vlada Crne Gore u posljednje vrijeme izdvaja više novca za pomoć folklornim ansamblima.

- Međutim, način pomaganja treba promijeniti, da se forsiraju ansambli koji stvarno rade i imaju dobar program, kako bi napredovali i predstavljali Crnu Goru na najbolji način. Mislim da bi svako društvo koje planira da nastupa van naše države prije toga trebalo da pogleda neko u Crnoj Go-

ri i odluči da li takav program može da nas predstavlja u inostranstvu, da li ta nošnja koju nose na najbolji način prezentuje našu zemlju. UFA, prije svih, mora da stane iza toga, a neophodna je i podrška države – smatra Rogošić. Pokušavajući da objasni djeci da onaj ko ne zna svoju prošlost, ne može da ide u budućnost, naš iskusni koreograf naglašava da pored crnogorske igre treba da nauče da igraju i druge igre. - Zato molim omladinu, ljude koji rade u folkoru, zaboravite da postoje nacije, narodnosti, mi smo jedno, djecu treba tako da vaspitavamo, da su sve igre naše, bilo da je crnogorska, srpska, bošnjačka... Onda ćemo dobiti ono što nam treba, nećemo se dijeliti, bićemo jedno, kao što smo nekad bili... Na tome treba svi da radimo... Nažalost, sada nailazim na probleme da pojedini roditelji ne dozvoljavaju da njihova djeca nose pojedine nošnje.

Ali to nijesmo mi napravili, već oni koji nas vode i to treba mijenjati, jer nema loše omladine - ima samo loših ljudi koji sa njom rade – zaključuje Vasilije Bato Rogošić.

Igor MITROVIĆ

Vasilije Bato Rogošić kao mladi folkloraš

Sa nastupa KUD-a ,,Mladost“

Budućnost Voli u Zagrebu stigla do 22. pobjede u ABA ligi

Povreda Sulejmona u ubjedljivom trijumfu

I pored toga što je imala „crne minute“ u drugoj i trećoj četvrtini, Budućnost Voli je uspješno odradila i gostovanje u Zagrebu, ubjedljivom pobjedom protiv Cibone sa 96:82, u 25. kolu ABA lige.

„plavi“ su serijom 10:0 poveli 10:2, nakon tri i po minuta igre, i najavili efikasno posebno prvo poluvrijeme, u kojem su do velike prednosti došli sa dvije pogođene trojke više (53), ali i mnogo više izvedenih slobodnih bacanja (16-13) u odnosu na domaćina (3-2), te boljim skokom (22-14), pa i ofanzivnim (9-3). Iako sa istim brojem pogodaka za dva poena (po 11), Budućnost je imala slabije procente šuta (45,8 – 61,1 %), ali i manje izgubljenih lopti (4-8), te dvije ukradene više (3-1), bolju realizaciju kontranapada (15-4) i drugog napada (9-4).

„Studenti“ prvi put u seriji od tri pobjede

Vuković 8

4 Skorić 4 Bundović 4

Smajlagić 23 Majcunić 3 BartKatanović 14

Sudije: Belošević, Hordov i Porobić

Dvorana: „Dražen Petrović“. Gledalaca: 250. (13:30, 20:20, 34:25, 15:21)

Tim Andreja Žakelja je do 22. pobjede došao bez Jogija Ferela (ponovo je u Sjedinjenim Državama zbog porodičnih razloga) i Andrije Slavkovića (još se oporavlja od povrede šake), a posljednjih 14 minuta je igrao i bez Rašida Sulejmona, koji je zbog povrede butnog mišića ranije završio meč. Ipak, to samo djelimično može da opravda oscilacije u igri „plavih“ protiv pretposljednjeg tima lige. Posebno za ekipu koja sa Partizanom vodi bitku za prvo mjesto pred plej-of, a vjerovatno odlučujući meč sa evroligašem u Podgorici je na programu za dvije sedmice… Budućnost je pitanje pobjednika, praktično, riješila već u prvoj četvrtini, koju je dobila 30:13, a u 13. minutu je imala

8 Sulejmon 7 Megi 15 MinićTanasković 6 Jovanović 14

Drežnjak 9

OmićRajt 24

AzubukiKamenjaš 13

i 25 poena prednosti (40:15).

Zagrepčani su do poluvremena uspjeli da smanje minus na 17 poena (50:33), tako što su odigrali neriješeno u drugoj četvrtini (20:20).

Inače, Cibona je samo jednom vodila, na startu meča sa 2:0, a

Oklahoma sigurna protiv Indijane, Lejkersi bolji od Mem sa Vučević odličan u porazu Čikaga

PODGORICA – Čikago je prekinuo niz od četiri pobjede i pored odlične partije Nikole Vučevića. Bulsi su kod kuće izgubili od Dalasa (120:119), a Maveriksi su stigli do četvrtog trijumfa u posljednjih pet mečeva, važnog u borbi za plej-in poziciju na Zapadu, gdje su trenutno deveti sa pobjedom više od Sakramenta, te pobjedom više i porazom manje od Finiksa. Dalas je imao punu kontrolu utakmice, u posljednjoj dionici je vodio 11 razlike, ali je Čikago sveo minus na samo dva poena

(118:116), na 8,6 sekundi prije kraja. Potom je Klej Tompson bio siguran sa penala, a njegovi saigrači u preostalom vremenu dovoljno oprezni da ne fauliraju Vučevića pri šutu za tri, koji je crnogorski centar pogodio. Vučević je meč završio sa 25 poena (18-9 iz igre, 5-2 za tri poena), devet skokova, pet asistencija i ukradenom loptom, i bio je drugi najproduktivniji igrač u poraženom sastavu. Kobi Vajt je, takođe, ubacio 25, uz 11 skokova, dok je najefikasniji bio Matas Buzelis sa 28 poena, devet skokova i šest asistencija.

Oklahoma je savladala Indijanu sa 132:111, a trenutno vodeći u MVP trci Šej Gildžes-Aleksander je i u ovom susretu predvodio sve košarkaše sa novim sjajnim izdanjem. Postigao je 33 poena, uz osam asistencija i sedam skokova.

Ovo je Oklahomi bila deveta pobjeda u nizu i ukupno 62. u sezoni poslije 74 meča. Ubjedljivo su najbolji tim ne samo Zapadne konferencije već čitave lige.

Košarkaši Los Anđeles Lejkersa savladali su Memfis sa rezultatom 134:127. Najefikasniji u pobjedničkom timu je

Kako je odigrala u drugoj polovini druge, Budućnost je nastavila u trećoj četvrtini, posebno defanzivno jer je primila 34 poena, odnosno poen više nego za cijelo prvo poluvrijeme. Parcijalom 20:8 i sa pet pogođenih trojki, Cibona je sredinom ovog kvartala prišla na svega pet poena minuta (58:53), nakon trojke Domagoja Vukovića Budućnost je uspjela da zaustavi taj nalet domaćina, koševima Kenana Kamenjaša i Sulejmona u kontri (62:53), koji se tom prilikom i povrijedio.

Podgoričani su do poluvremena sačuvali tu prednost (75:67), a onda su trojkom Mekinlija Rajta povratili dvocifrenu prednost (81:69), na pet minuta i 29 sekundi do kraja. To je bio znak da su se Podgoričani uozbiljili, pa su do kraja stigli do, ipak, ubjedljive pobjede (prednost je u finišu dostizala i 17 poena)… Rajt je bio najbolji akter meča sa 24 poena, po šest asistencija i skokova i dvije ukradene lopte, a dvocifren učinak su imali Flečer Megi (15). Đorđije Jovanović (14) i Kamenjaš (13), koji je upisao i osam skokova. S. JONČIĆ

bio Ostin Rivs sa 31 poenom, sedam skokova i osam asistencija. Luka Dončić se nadovezao sa 29 poena, osam skokova i devet asistencija, dok je Lebron Džejms meč završio sa 25 poena, šest skokova i osam asistencija. Rivs ih je predvodio u poentiranju sa distance sa pet trojki, dok su slovenački košarkaš i „kralj“ imali po dvije. Na taj način su postali prvi trio u istoriji NBA lige koji je pojedinačno imao po barem 25 poena, pet asistencija, pet skokova i barem dvije pogođene trojke. Rezultati: Vašington – Bruklin 112:115, Filadelfija – Majami 95:118, Čikago – Dalas 119:120, Memfis – Los Anđeles Lejkers 127:134, Oklahoma – Indijana 132:111, San Antonio – Boston 111:121. S. J.

3 TodorovićBogavac 24 Mirković 10

PODGORICA – Prvi put u sezoni, košarkaši SC Derbija su u seriji od tri pobjede – nakon Mornara i Splita, izabranici Petra Mijovića su, poslije produžetka, pobijedili i Igokeu sa 111:109. Sa desetom pobjedom u sezoni, „studenti“ i dalje ostaju u trci za plej-of, iako će u finišu sezone imati težak raspored, dok je Igokea prekinula seriju od pet pobjeda.

Podgoričani su do pobjede mogli i u regularnom toku, ali su do nje došli u dodatnih pet minuta, koje je domaćin otvorio trojkama Emira Hadžibegovića i Luke Bogavca za 104:100, a nakon tehničke greške Brajsu Džonsu prvo je Erik Nil pogodio jedno, a Zoran Nikolić dva bacanja za pet razlike (107:102). Igokea se nije predavala, prišla je na 107:106, ali je Hadžibegović iskoristio ofanzivni skok Zorana Nikolića i dodavanje Bogavca da upiše trojku za 110:106, a Nikolić je pogodio jedno od dva bacanja za 111:106, na 49 sekundi do kraja. Gosti su prišli na 111:109, a nakon što je Nil promašio dva šuta u posljednjem napadu, Igokei je ostalo nekoliko sekundi za posljednji napad, ali Džons nije pogodio trojku za pobjedu. Zahvaljujući ponovo odličnom šutu za tri poena (kao protiv Splita), „studenti“ su do poluvremena stekli dvocifrenu prednost (52:42), i najavili uspješan epilog meča. Nil (20 poena u prve tri četvrtine)

je četvrtom trojkom bez promašaja do tog trenutka otvorio drugo poluvrijeme i donio domaćinu 13 poena prednosti, a isti igrač je sredinom kvartala, košem i dodatnim bacanjem omogućio Podgoričanima maksimalnih 14 poena prednosti (66:52), koliko je bilo i minut kasnije (68:54), nakon koša Hadžibegovića. Igokea je, međutim, odigrala bolje posljednja četiri minuta, jer je SC Derbi upisao svega dva poena (Nikolić), pa je tim iz Laktaša prepolovio minus i posljednju četvrtinu dočekao sa sedam poena zaostatka (70:63).

Tada je bilo jasno da su se gosti vratili u meč, bez obzira na to što je SC Derbi na početku posljednjeg kvartala vodio 72:63, a 79:73 nakon trojke Nila, na šest minuta i 18 sekundi prije kraja. Predvođen nezadrživim Džonsom, tim iz Laktaša je uspio da preokrene u 36. minutu (82:81), a onda u dva navrata i da povede četiri razlike, posljednji put na 78 sekundi do kraja (95:91). Ipak, i pored loše odbrane u ovoj dionici, SC Derbi je bio blizu pobjede u regularnih 40 minuta, jer je serijom 7:0, stigao do prednosti od 98:95, na 7,4 sekunde do kraja, kada je dva bacanja pogodio Bogavac. Međutim, Bogavac je na drugoj strani zaradio tehničku grešku jer je ometao da se izvede aut. Džons je realizovao bacanje, potom promašio polaganje za produžetak, ali je Marić iz drugog pokušaja, nakon ofanzivnog skoka, pogodio za 98:98 i izborio produžetak S. J.

Sudije: Kardum, Radojković i Arsenijević

SC Derbi nakon produžetka srušio Igokeu

SENZACIJA ZA DIVLJENJE: Košarkašice Budućnost Bemaksa u spektakularnom nalu savladale Celje za četvrtu regionalnu krunu

„Vučice“ na terenu šampiona vratile titulu

CELJE – Košarkašice Budućnost Bemaksa šampionke su WABA lige.

„Vučice“ su nakon pet poraza u pet vezanih finala, od čega tri u „Bemaks areni“, uspjele da savladaju Celje 71:64 i sruše petostrukog prvaka na njegovom terenu, čime su trijumfovale na fajnal-foru prvi put nakon 2018. godine, kada su u Montani proslavile titulu. Četvrta kruna definitivno će zauzeti posebno mjesto u istoriji „plavih“ jer je osvojena na terenu prvaka i to sa nikad mlađim timom. Na taj način mladi stručnjak Petar Stojanović je u debitantskoj sezoni kao trener seniorske ekipe vratio pehar u Podgoricu

i uspio da dodatno podigne ovaj tim, koji ima veći potencijal nego što se možda mislilo u javnosti.

Budućnost je odigrala hrabro, pametno, odlučno i sa nevjerovatnom energijom i željom, a iako je Celje sa kvalitetnijim i iskusnijim sastavom „vučice“ su pokazale šampionski karakter i po svemu prikazanom od starta zasluženo titulom krunisale sezonu za pamćenje.

DRAMA OD STARTA

Od starta se vidjelo da će finale donijeti sjajan meč. U prepunoj dvorani, Celje je imalo dobru podršku sa tribina, ali su Podgoričanke uz energiju sa tribina oko 120 djevojčica igrale hrabro i bilo je jasno

Zorana Radonjić MVP

Kapitenka „plavih“ Zorana Radonjić je MVP finalnog turnira, a idealnu petorku uz nju čine još Jovana Savković (Budućnost Bemaks), Lea Bartelme Letisia Soares (Cinkarna Celje) i Kiana Džonson (Montana 2003).

da neće Celje imati lak zadatak, iako je nosilo ulogu apsolutnog favorita. Celje je u četvrtom minutu uspjelo prvi put da se odvoji 13:7, a zatim i da bude na 17:11. Međutim, „vučice“ su čestim promjenama u odbrani, te dobrim akcijama, kada su često šuteri ostajali sami, uspjele da se vrate ekspresno, a poenima Brigs da dođu do preokreta –18:17. To je bio nagovještaj da

Budućnost može pokvariti već viđeno slavlje domaćina. Iako su Brigs i Amundsen bile bez poena, Budućnost je imala svoje adute, a tokom druge dionice „plave“ su počele da prave razliku i da drže rivala u minusu. Nakon trojke Savković i poena Radonjić gošće su uspjele da stignu do 31:25. Proključala je dvorana, Celje je pokušavalo da se trgne, ali je Budućnost imala podršku i

LIGA (25. KOLO): Tim Mihaila Pavićevića u Baru savladao Krku

Konačno je došao kraj crnoj seriji košarkaša Mornara u ABA ligi – tim Mihaila Pavićevića savladao je Krku u Baru sa 78:70 i upisao prvi trijumf od 4. novembra, kada je na istom mjestu srušio Cibonu.

Čak 17 poraza vezao je Mornar između ta dva meča, a večerašnji trijumf daje mu kakvu-takvu nadu da bi mogao da izbjegne posljednje mjesto i ispadanje. Barani su zabilježili drugu pobjedu u 24 kola, dvije više imaju Cibona i Krka, koja je kao i Zagrepčani bolja u međusobnom skoru od Barana jer je kod kuće dobila 13 razlike (103:90).

Crnogorski predstavnik će do kraja sezone igrati sa FMP-om, Dubaijem, Zadrom, Splitom i Igokeom.

Mornar je sa pet vezanih poena Donalda Pembera (2+3) u sedmom minutu poveo 17:10, na kraju prve četvr-

tine vodio je 22:16, da bi gosti za manje od dva minuta drugog perioda stigli do preokreta – 22:23. Dobra je bila reakcija Barana, ponovo su ,,utegli“ odbranu i na 3,57 do kraja poluvremena poveli 37:29.

Tim Mihaila Pavićevića u dobrom ritmu je i otišao na odmor, vodio je 45:36 nakon 20 minuta, a u trećoj dionici držao rivala na odstojanju sve do posljednjeg minuta u kojem je Krka sa 58:48 prišla na 58:54. Pet vezanih poena Lovra Buljevića na startu posljednje četvrtine vratili su staloženost Mornaru, Roko Rogić iskoristio je jedno od dva slo-

Stojanović: Ponosan sam na ove đevojke

Petar Stojanović osvojio je titulu WABA lige do 17 godina, a sada prvi put u ulozi glavnog trenera uspio je da sruši i Celje i osvoji seniorsku titulu. - Ne mogu da opišem kako se osjećam. Ovo je najljepši trenutak u mojoj karijeri. Hvala đevojkama, ponosan sam na njih. Izuzetnu zahvalnost dugujem ljudima iz kluba na podršci od prvog dana, na izuzetnim uslovima koji su nam omogućili i sponzoru, kompaniji „Bemaks“. Ove đevojke od prvog dana rade posvećeno, odgovorno, imamo sjajnu hemiju i uživanje je biti trener ove ekipe. Hvala saradnicima, svi su dali veliki doprinos, naš fizioterapeut Petar Stojović bio je uvijek uz njih za svaku sitnicu i ova titula je zaista velika stvar za klub. Organizovali smo godinama završni turnir, ali ovog puta naš sponzor napravio je potez za primjer, organizovao je put za 120 djevojčica, koje će ovo pamtiti, a nama su bili velika podrška i zaista hvala svima – kazao je Stojanović.

djevojčica iz Crne Gore i cijele ekipe Montane, koja je bila uz naše šampionke.

Pokušavale su Slovenke da se trgnu, ali je Amundsen u 18. minutu uspjela da pogodi bitnu trojku 36:29, a poluvrijeme je zaključila Radonjić sa 33:40.

POBJEDNIČKI

KARAKTER

Podgoričanke su održavale prednost tokom treće dionice sve do 28. minuta, kada je Štirn pogodila za 48:47, a onda je uslijedila rezultatska klackalica.

Održavala je Budućnost prednost do 37. minuta, a onda je Silva pogodila za preokret 62:61. Ali, baš tada, „plave“ se nijesu prepale, već su odigrale hrabro i pokazale koliko žele ovaj trofej. Radonjić je pogo-

Montana je savladala ekipu Beroe 73:63 i osvojila treće mjesto

dila dva bacanja, a zatim i važnu trojku Amundsen za 62:66 na dva minuta prije kraja. Pri rezultatu 64:68, Suarez i Barič promašile su teške šuteve nakon sjajnih odbrana, da bi sudbinu Celja zapečatila Brigs, i tada je moglo da krene veliko slavlje… Bio je to emotivni trenutak, gdje su se vidjele i suze radosnice, ali i nevjerovatna doza sreće nakon trenutka koji se čekao od 2018. godine (posljednja titula osvojena je kad se nije organizovao finalni turnir zbog korone) R. PEROVIĆ

bodna bacanja za 64:54, da bi Runjić donio novu najveću prednost domaćinu – 66:54. Tek poslije 4,51 minuta Krka je dala prva poene u posljednjem periodu – Miha Cerkvenik ubacio je ,,trojku“, ali je za preokret tima iz Novog Mesta bilo prekasno. Zbog skora u međusobnim duelima bio je, ipak, važan svaki poen do kraja. Mornar je tu ,,bitku“ izgubio – kod ,,plus 12“ u posljednjem minutu prokockao je napad, a Tejlor Persons 13 sekundi do kraja sa ,,penala“ obezbijedio Krki prihvatljiv poraz. Ne. K.

Stojanović,

Ekipa iz Podgorice slavi titulu

Branilac trofeja pobijedio Budućnost u finalu Kupa Crne Gore u odbojci

Sedma simfonija Budvana

Budva 3

Budućnost volej 1

BUDVA – Mediteranski sportski centar. Gledalaca: 1.300. Sudije: Sonja Simonovska (Bar) i Dragana Vučinić (Podgorica). Rezultat po setovima: 25:23, 25:17, 31:33, 25:21.

BUDVA: Mocić (libero 1), Miljanić 9, Lečić 7, R. Milenković 3, Stanojević 5, Raduno vić 23, Radonić, Krivokapić (libero 2), V. Mi-

lenković 18, Tmušić, F. Milosavljević, P. Milosavljević, Čelebić, Babić 11. BUDUĆNOST VOLEJ: Dubak 4, Poleksić, Milošević, Mašković 10, Silajdžić 10, Radović (libero 1), Nikolić 11, A. Radić, Lojić 19, Petričević, Kovačević (libero 2), Jelić 4, F. Radić. Iako nikad mlađi i prvi put sa samo jednim strancem u ekipi (srpski libero Lazar Mocić), odbojkaši Budve su se domogli sedmog uzastopnog trofeja u Kupu Crne Gore u isto toliko

odigranih finala – do 14. trofeja u nizu na domaćoj sceni, nakon šest duplih kruna i pehara u premijernom Superkupu, Budvani su došli pobjedom u finalu protiv Budućnost voleja sa 3:1.

Tim Miljana Boškovića je, tako, ostao neporažen na domaćoj sceni ove sezone, a prvi put je ispustio set. Oslabljena neigranjem reprezentativca Ivana Zvicera (zdravstveni razlozi), Budućnost je odigrala dobro tri seta, ali je osvojila samo jedan, pa je ostala na tri

Dominacija Novljanki

Herceg Novi 3

Luka Bar 1

BUDVA – Mediteranski sportski centar. Gledalaca: 1.500. Sudije: Slobodan Kovačević i Jelena Mitrović (oboje iz Podgorice). Rezultat po setovima: 25:21, 18:25, 25:18, 25:15.

HERCEG NOVI: Gonzales 6, Cenović (libero), Vasileva 11, Čabonenko 14, Radišković 13, Labović, Šafer 1, Madžgalj, Galić 19, Nizeva, Bojić, Stevanović 3.

LUKA BAR: Petrović 5, Kovač (libero 2), Muratović, Čavić 10, Pepđonović, Gardašević, Tvrdišić 6, Kuburović, Nikezić 1, Fereira 7, Kruta 9, Vuković 17, Jovović, Popović (libero 1).

Odbojkašice Herceg Novog nastavile su dominaciju na doma-

ćoj sceni – izabranice Srđana Crnojačkog osvojile su treći trofej u nizu u Kupu Crne Gore, pošto su u finalu, u prelijepom ambijentu i pred punim tribinama u Budvi, porazile Luku Bar sa 3:1. Baranke su u trećem međusobnom meču ove sezone osvojile set protiv Novljanki, ali nijesu uspjele da dođu i do pobjede. Herceg Novi, sa samo jednom crnogorskom odbojkašicom u postavi (libero Melisa Cenović), stigao je do šestog trofeja u nizu u protekle skoro tri godine, računajući i dvije duple krune i premijerni Superkup. Baranke su ostale na sedam trofeja u Kupu (posljednji su osvojile 2017. godine), a bez trofeja su od 2021. godine, kada su osvojile posljednju titulu… Luka Bar je povela na startu prvog seta 3:0, ali je Herceg Novi preokrenuo na 6:5, nakon kon-

tre Ana Marije Galić (šest poena u ovom setu). Do 8:8 se igralo poen za poen, kada je Herceg Novi osvojio četiri poena u nizu za važnu prednost od 12:8. Međutim, Baranke su uzvratile odmah, sa tri poena u nizu, nakon čega se igralo poen za poen do 19:18, kada je Herceg Novi sa tri poena u nizu stekao odlučujuću prednost (22:18), a Ralitsa Vasileva je stavila tačku na prvi set (25:21). Barankama nije pomogao ni odličan učinak korektorke Dijane Vuković (osam poena). Baranke su uzvratile udarac u drugom setu, u kojem je Herceg Novi posljednji put vodio 8:7. Tada su Baranke osvojile pet poena u nizu, računajući i dva as servisa Brazilke Ajeske Fereire za vođstvo od 12:8, a nešto kasnije, nakon serije od 4:0, koju je blokom zaključila Teodora Čavić, bilo je i 16:10

trofeja u Kupu, s tim da je posljednji osvojila daleke 2009. godine

Budva je bolje otvorila meč, povela je 11:7 i činilo se da sigurno hita ka vođstvu od 1:0. Međutim, Budućnost je uspjela da se vrati i preko Alekse Nikolića preokrene i povede 18:17. Ipak, Budvani su odmah reagovali, sa tri poena u nizu, od čega je dva osvojio Vuk Stanojević, domaćin je poveo 20:18, i tu prednost sačuvao do kraja seta (25:23). Domaćin je lako dobio drugi set (25:17), poveo je 2:0, a činilo se da kontroliše dešavanja i u trećem setu i ide ka maksimalnoj pobjedi. Ipak, slično prvom setu, Podgoričani su u finišu uspjeli da uhvate priključak, pa se ušli u neizvjesnu završnicu u kojoj su Budvani prvi došli do meč-lopte, ali je nijesu iskoristili, kao ni naredne četiri. Budućnost je imala prvu set-loptu na 29:28, ali je nije iskoristila. Međutim, nakon što su spasili još jednu meč-loptu domaćina, Podgoričani su iskoristili treću priliku, tako što je prvo izjednačio Miodrag Jelić na 31:31, onda je Luka Mašković realizovao kontru za 32:31, a tačku na set je as servisom stavio Aleksa Nikolić

To je dalo krila timu Dejana Radića, koji je odlično otvorio četvrti set, poveo 10:6 i 13:10, ali je Budva vrlo brzo izjednačila na 13:13, a nakon asa Luke Babića i prvi put povela u setu, sa 15:14. Uz još dva poena u nizu, branilac trofeja je poveo 17:14, potom i 19:15, ali je Budućnost opet priprijetila u finišu, kada je nakon kontre Luke Lojića smanjila na 22:21. Nakon servis greške Nikolića, stvar u svoje ruke preuzeo je Vasilije Milenković, koji je prvo izblokirao Lojića za 24:21, a onda iz kontre donio pobjedu svom timu za novo veliko slavlje… S. JONČIĆ

Kompletirani parovi četvrtfinala Lige šampiona za rukometašice

Samo Jauković u eliti, oprostila se Radičević

PODGORICA – Krim je bio daleko od iznenađenja u revanšu osmine finala Lige šampiona. Slovenačka ekipa je nakon poraza od deset golova (31:21) u Njemačkoj, u Ljubljani slavila protiv Ludvigzburga –26:23, što nije bilo dovoljno za ostanak u elitnom takmičenju.

Šampion Slovenije od Lige šampiona oprostio se ranije od očekivanog s obzirom na to sa kakvom snagom i kvalitetom je ušao u ovo takmičenje.

U posljednjem meču u Evropi reprezentativka Crne Gore Tatjana Brnović je postigla dva gola iz tri pokušaja, još jedna ,,lavica“ Itana Grbić bila je bez učinka, a Jovanka Ra-

dičević dala je gol iz četiri šuta. Brnović na kraju sezone napušta Krim i seli se u Bukurešt, koji je u oba meča osmine finala bio uspješniji od Rapida, Radičević je objavila kraj karijere (nakon 21. sezone u LŠ), a nije poznato da li srednji bek Grbić mijenja sredinu.

U posljednjem meču osmine finala Odenze je rutinski, nakon 33:20 u Norveškoj, riješio posao kod kuće sa Storhamarom (25:21).

Dan ranije Brest je eliminisao Podravku iz daljeg takmičenja.

U četvrtfinalu sastaće se Mec – Brest, Bukurešt – Esbjerg, Đer – Ludvigzburg i FTC –Odenze. Mečevi četvrtfinala su 19. i 26. aprila. A. M.

za „sirene“. Nije se Herceg Novi predavao, ozbiljno je priprijetio kada je smanjio na 18:16, ali je tada na scenu stupila Vuković, koja je sa tri uzastopna poena, dva iz servisa, vratila Luku Bar na sigurnu distancu (21:16), nakon čega su Baranke rutinski privele set kraju (25:18) i izjednačile rezultat. Početnim vođstvom od 5:2, Herceg Novi je odmah stavio do znanja da drugi set nije ostavio traga na šampionke. Ipak, do sredine seta je bilo neizvjesno,

jer je Herceg Novi nakon bloka Vasileve, četvrtog timskog do tog trenutka, poveo 11:7, a Luka Bar je uzvratila serijom 4:0 za izjednačenje (11:11). Igralo se poena za poen do 14:13 za Herceg Novi, koji se onda odvojio na 16:13, a onda i na nedostižnih 19:15, nakon kontre Galić. Tačku na set je sa dva asa stavila tehničarka Herceg Novog Dragana Stevanović (25:18). Novljanke su bolje otvorile i četvrti set, pa su primorale trenera Baranki Vladimira Milači-

ća na dva rana tajm-auta, prvi na 7:4, a drugi na 10:6 za branioca trofeja. Luka Bar je uspijevala da drži priključak do 13:11, a onda je Herceg Novi sa tri poena u nizu, od čega je dva uzastopna iz bloka osvojila Anđelka Radišković, pošto je oba puta zaustavila Vuković, povela sa 16:11. Sve dileme u ovom setu je otklonila as poenom Mia Šafer za nedostižnih 19:13, nakon čega su Novljanke rutinski privele meč kraju… S. J.

Branilac trofeja u finalu Kupa Crne Gore bolji od Luke Bar

Grbalj – fabrika golmana za „A“ reprezentaciju

PODGORICA - Igor Nikić debitovao je na golu crnogorske fudbalske reprezentacije u oktobru 2024, na prepunom stadionu „19. maj“ u Samsunu.

„Sokoli“ su taj meč izgubili 1:0, ali je golman Dečića opravdao povjerenje, bio samouvjeren od prvog minuta na „vrućem“ gostovanju i zaslužio „jedinicu“ i za naredna tri meča B divizije Lige nacija, te na startu kvalifikacija za Mundijal ovog marta. Nikić je bio na golu u duelu s Gibraltarom (3:0) 22. marta, dok je tri dana kasnije povjerenje ukazano Balši Popoviću, koji je na debiju, takođe, iskoristio šansu koju su mu ukazali selektor Robert Prosinečki i trener golmana Božidar Vuksanović Što je zajedničko dvojici gol-

mana, osim što su rođeni 2000. godine? I Nikić i Popović prošli su omladinsku školu Grblja, kluba koji je trenutno član Druge crnogorske lige. Nikić je ponikao u Bokelju, pa godinu bio u Grblju u omladincima, a onda otišao u Podgoricu i na dvojnoj registraciji branio za Mladost Donja Gorica u trećoj ligi. Proveo je sezonu u Arsenalu, pa došao u Dečić s kojim je osvojio titulu. Na ljeto bi trebalo da se otisne u inostranstvo.

Popović je počeo da brani u Mogrenu, iz kojeg je otišao u Grbalj, gdje je upisao prve seniorske nastupe, a put ga je dalje vodio do Kolubare i OFK Beograd, čije boje sada brani u Superligi Srbije. Bio je blizu ugovora sa Partizanom i Crvenom zvezdom.

golmani reprezentativci koji su bili članovi Grblja.

Donedavno je za mjesto među stativama u dresu ,,sokola“ konkurisao i Lazar Carević

On je svojevremeno direktno iz Grblja otišao u Barselonu, gdje je branio za omladinski i drugi tim, pa otišao u Vojvodinu, a sada je u Famalikau. Proglašen je za golmana mjeseca portugalske lige u februaru. U skorijoj budućnosti bi još jedan golman iz ,,fabrike“ Grblja mogao da konkuriše za ,,A“ selekciju – školu ,,trikolora“ prošao je i Ivan Božinović, rođen 2006. godine, kadetski i omladinski reprezentativac Crne Gore.

Za klub iz Donje Sutvare se u evropskim okvirima čulo i ove zime jer je iz redova ,,trikolora“ direktno u Inter otišao supertalentovani ofanzivac Andrija Vukoje (17). N. KOSTIĆ Što je zajedničko Igoru Nikiću i Balši Popoviću, dvojici posljednjih

Nikić i Popović nijesu jedini

KUP: Aston Vila i Mančester siti posljednji polufinalisti

Kraj za Osmajićev Preston

Ništa od iznenađenja na ,,Dipdejlu“ – Aston Vila je slavila 3:0 na gostovanju Prestonu našeg Milutina Osmajića i plasirala se u polufinale FA kupa, najstarijeg fudbalskog takmičenja na svijetu.

Na poluvremenu je bilo 0:0, nakon čega je premijerligaš zaigrao bolje, dodao gas i bez problema stigao do trijumfa, čiji je junak bio Markus Rašford

gostima eliminisali Bornmut sa 2:1.

Barselona nije prokockala priliku da se ponovo osamostali na čelu španske La Lige, te borbu za titulu učini gotovo nemogućom za Atletiko Madrid.

,,Blaugrana“ je kao domaćin savladala Đironu sa 4:1, ima tri boda više od Real Madrida, a čak devet od ,,kolćonerosa“ –devet kola je do kraja sezone, tim Dijega Simeonea praktično nema čemu više da se nada. Barsa je protiv Đirone povela autogolom Ladislava Krejčija u 43. minutu, da bi gosti izjednačili u 53. kada je pogodio Arnaut Danžuma. Prednost domaćinu vratio je

Robert Levandovski koji se odlično snašao u 61, mada mu je pomogla i loša reakcija golmana Paula Gazanige, a Poljak je u 77. u kontri i osigurao trijumf Barselone. Iskusni golgeter stigao je do učinka od 40 pogodaka u svim takmičenjima ove sezone. Konačan rezultat postavio je Feran Tores u 86. Barselona je u seriji od šest poraza u svim takmičenjima, a posljednji poraz doživjela je 21. decembra od Atletiko Madrida, s kojim će u srijedu u gostima igrati revanš polufinala Kupa kralja. U prvom meču bilo je 4:4. Ne. K.

Dvadesetsedmogodišnji napadač, pojačanje iz Mančester junajteda, u 58. minutu postigao je prvi gol u dresu kluba iz Birmingema – asistent je bio Luka Dinj Engleski reprezentativac je pet minuta kasnije iz jedanaesterca povisio na 0:2 i tada je postalo jasno da ekipa iz Čempionšipa neće napraviti senzaciju protiv tima Unaja Emerija

Hajduk je iskoristio subotnji poraz Rijeke od Slaven Belupa (2:1) i pobjedom nad Šibenikom od 1:0 preuzeo prvo mjesto u fudbalskom prvenstvu Hrvatske (HNL).

,,Bili“ imaju 51 bod, jedan više od ekipe koju vodi crnogorski trener Radomir Đalović Hajduk je do trijumfa stigao efektnim golom Ivana Ra -

Konačan rezultat postavio je Džejkob Remzi u 71, nakon još jedne asistencije Dinja. Crnogorski fudbaler Milutin Osmajić igrao je od 64. minuta. Zbog problema s kukom propustio je mečeve naše reprezentacije na početku kvalifikacija za Mundijal, a uskoro bi trebalo da bude poznat epilog postupka koji je protiv njega pokrenut zbog navodnih rasističkih uvreda na ra-

čun fudbalera Barnlija Hanibala Mežbrija

Disciplinski organi Fudbalske asocijacije Engleske optužili su ga za rasizam, ali je Nikšićaninu ostavljen rok da se o tome izjasni. Preston je na putu do četvrtfinala FA kupa eliminisao Čarlton, Vikomb i Barnli.

Listu polufinalista kompletirao je Mančester siti – ,,građani“ su poslije preokreta u

Loše je počeo meč za Siti jer je Kepa Arisabalaga u 14. odbranio penal Erlingu Halandu, a sedam minuta kasnije Evanilson na asistenciju Klajverta doveo domaćina u vođstvo. Haland nije iskoristio još jednu veliku šansu za pogodak, mogao je da postane tragičar, ali je u 49. zatresao mrežu na dodavanje Nika O’Rejlija Pep Gvardiola je pogodio s izmjenama – O’Rejli, izdanak Sitijeve škole fudbala, na teren je ušao u 46. minutu, da bi Halanda u 61. zamijenio Omar Marmuš Manje od dva minuta trebalo mu je da donese preokret i ponovo je asistent bio O’Rejli. Arisabalaga je mogao bolje da reaguje...

U polufinalnim duelima, koji će se na ,,Vembliju“ igrati 26. i 27. aprila, sastaće se Notingem forest – Mančester siti i Kristal Palas – Aston Vila. Ne. K.

kitića iz slobodnog udarca u 59. minutu. Prethodno je Lovro Cvek dobio direktan crveni karton jer je napravio faul kao posljednji igrač odbrane. Osim kiksa Rijeke, koju bi titule mogle da koštaju ,,male“ utakmice, Hajduku je naru-

ku išlo i jučerašnje ,,proklizavanje“ Dinama u gostima Varaždinu.

,,Modri“ su odigrali samo 1:1, pa nakon 27. kola zaostaju pet bodova za Splićanima, a četiri za Đalovićevim timom. Dimitar Mitrovski doveo

je Varaždin u vođstvo u 76, šest minuta kasnije Bruno Petković pogodio je iz jedanaesterca za konačan rezultat.

Crnogorski internacionalac Aleksa Latković igrao je do 62. minuta za Varaždin Ne. K.

Balša Popović i Igor Nikić na treningu ,,sokola“

D. MALIDŽAN

Markus Rašford dao prve golove u dresu Aston Vile

La Liga (29. kolo)

HNL (27. KOLO): Dinamo kiksao

Utakmica u kojoj „plavi“ nisu smjeli da pogriješe

PODGORICA – Emocije pod Goricom, mnogo simbolike i jedna drugačija posveta – Budućnost je protiv Jedinstva odigrala za legendarnog asa Andriju Delibašića, koji je nedavno izgubio bitku sa najtežom bolešću.

Popularni Deli je imao vrhunsku karijeru, bio reprezentativac, a trag je ostavio i u podgoričkom klubu, gdje je obavljao funkcije pomoćnog trenera i sportskog direktora.

Pobjeda nad Bjelopoljcima od 5:2, kao i svaka do kraja sezone, uz sve izvjesniju titulu, biće u čast izuzetnom momku koji je bio omiljen svuda gdje je igrao i radio.

Najavio je to trener ,,plavih“ Ivan Brnović dan uoči 26. kola Meridianbet 1. CFL.

– U ovom momentu sam jako ponosan na igrače i stručni štab, a posebno zbog pobjede koju smo dogovorili u svlačionici da posvetimo našem Deliju. Preokret, velika pobjeda, sjajni golovi... Sve u Delijevom stilu, kao da je sve režirao sa neba – rekao je Brnović nakon trijumfa nad Jedinstvom.

Ono najljepše što može da ponudi fudbal viđeno je na našem najvećem stadionu.

Pet golova u prvom poluvremenu, u nastavku još dva, drmale su se prečke, pravile akcije i šanse, bilo je trke i dobrog tempa, atraktivnih završnica, udaraca iz daljine...

Duel za uživanje. Nadmetanje kakvo je potrebno crnogorskom loptanju...

– Sjajna fudbalska predstava, posebno u prvom poluvremenu, vidjeli smo pet golova i puno šansi – posebno za nas. Siguran sam da je publika uživala – dodao je Brnović.

Budućnost je krenula ofanzivno, ali je zanemarila odbranu.

Razuđenost u zadnjoj liniji protivnik je kaznio sa dva gola na samom startu.

Imali su ,,plavi“ dvostruki zaostatak i ne baš lagodnu situaciju, ali ne samo da su imali spre-

man odgovor – već su Jedinstvu uzvratili furiozno.

Kako su do 14. minuta dva puta kapitulirali, tako su za 14. minuta tri puta proparali mrežu gostujućeg sastava. Od 25. do 39. pogađali su Igor Ivanović, Marko Miličković i Ivan Bojović koji je sa 10 golova izbio na čelo liste strijelaca. U nastavku su Podgoričani dominirali i još dva puta matirali golmana Gorana Akovića –uradio je to Petar Grbić i ruski internacionalac Ilija Serikov u sudijskoj nadoknadi. – Sa jedne strane sam jako zadovoljan preokretom i po ko zna koji put prikazanim karakterom našeg cjelokupnog tima nakon šokantnih 2:0, a, sa druge, spremamo se za Evropu i ovakve situacije na međunarodnoj sceni su nedopustive – da primimo dva gola iz dvije tranzicije – naglasio je Brnović.

HEROJ MIRANOVIĆ

Dugo se mučila Sutjeska, često je kritikovana, s pravom – zbog rezultata, igre i pozicije na tabeli.

Evropski Petrovac da se pozabavi terenom

Jedini duel bez golova u 26. kolu prvoligaškog karavana odigran je pod Malim brdom između Petrovca i Dečića.

Utakmica je bila negledljiva zbog lošeg, mekog, blatnjavog i grbavog terena. Očajni uslovi, dodatno pogoršani kišom, spriječili su aktere da igraju fudbal, a i to malo poteza što je bilo – naružio je ambijent.

Klub se uzdigao, igra dobro, bilježi odlične rezultate u oba takmičenja i već sada razmišlja o učešću u međunarodnom takmičenju.

Aplauz i palac gore. Evropski Petrovac bi, međutim, morao da se pozabavi podlogom na svom stadionu. Sadašnja ne liči ni na šta. Za potpunu ozbiljnost, imidž i renome neophodan je mnogo bolji teren.

Bili su Nikšićani u jednom trenutku prenisko, u zoni baraža, ali su na polusezoni napravili zaokret. Roster je ozbiljno izmijenjen i trebalo je vremena da se stvari poslože.

Slabo je počelo proljeće, ali trener Milija Savović znao je što radi. Namjestio je igrače, tim izgleda mnogo kompaktnije i kvalitetnije, a što je najvažnije – pobjeđuje u kontinuitetu.

Da nije bilo kardinalne greške golmana Vladana Giljena u 93. minutu protiv Mornara (1:1), Sutjeska bi vezala pet trijumfa. Ovako – Nikšićani su nakon uspjeha u meču sa Jezerom (2:1) uzeli 13 od 15 mogućih bodova, ako se gleda momenat početka pozitivne serije.

Nikšićani sada imaju neuporedivo ljepši pogled na elitni karavan. Trenutno su treći, a to je pozicija koja u krajnjem može da donese evropsku vizu.

U duelu sa Plavljanima proslavio se dvadesetogodišnji Dragan Miranović sa dva efektna gola.

– Srećan sam zbog dva gola, ali je najbitnije da ekipa pobjeđuje. Utakmica nije bila onakva kako smo željeli, ali ono što će se pamtiti su tri boda. Sve izazove smo odradili kako treba, sve ono što smo zacrtali na treninzima smo donekle ispoštovali. Nije sve bilo savršeno, ali je najbitnije da smo obradovali navijače – rekao je Miranović.

AGONIJA BOKELJA

Agonija Bokelja krenula je uoči reprezentativne pauze, nastavila se tokom odmora, a traje i nakon povratka u takmičarski ritam. Čak šesti uzastopni poraz naređali su Kotorani – ovoga puta pred svojim navi-

Ivanović: Gol za Delija

Najiskusniji fudbaleri Budućnosti mislili su tokom utakmice sa Jedinstvom na velikog prijatelja čija je prerana smrt potresla Crnu Goru.

Igor Ivanović je nakon pogotka podigao majicu sa likom Andrije Delibašića koju su nosili svi iz ekipe, dok je Grbić proslavio egzekuciju u Delijevom stilu – kolut naprijed i pucački stav sa koljenom na zemlji. Pobijedili su ,,plavi“ 5:2 – sa posvetom za legendarnog napadača.

– Svima nam je teško od kada nas je napustio naš direktor, a prije svega pri-

jačima od Mornara (2:0). Mirovale su mreže tokom prvog poluvremena pod Vrmcem, a u nastavku su Barani sa dva gola ovjerili deseti trijumf u prvenstvu.

Goste je u vođstvo doveo Balša Sekulić u 70. minutu, a samo 180 sekundi kasnije Dejan Pepić je propustio zlatnu šansu da domaćina vrati u rezultatski egal. Iskusni napadač preuzeo je odgovornost kod izvođenja penala, ali je izgubio duel sa golmanom Đorđem Pavličićem Odmah je trener Slobodan Drašković izveo šutera najstrože kazne, a uveo Velizara Janketića. Što se tiče učinka Bokelja – nije se ništa promijenilo. Mnogo bolju duplu izmjenu napravio je kormilar Barana Zoran Đurašković – u 84. minutu je sa terena povukao Jana Jaoa

jatelj i brat. I dalje ne mogu da se pomirim da više nije među nama. Drago mi je zbog pobjede i tog mog gola koji sam mu posvetio. Imamo motiv više da igramo maksimalno i osvojimo titulu i za Delija. Tako je i on uvijek tražio od nas – da budemo najbolji – emotivno je za Pobjedu rekao Ivanović.

Utakmica nije najbolje krenula za Podgoričane, gubili su 2:0 nakon petnaestak minuta, a onda je iskusni krilni ofanzivac pokrenuo ekipu. Glavom je sproveo loptu u mrežu poslije centaršuta sa desne strane.

i Demira Škrijelja, a u igru ubacio Marka Ćetkovića i Veljka Batrovića. Upravo je sin legendarnog fudbalera Zorana Batrovića riješio sve dileme oko epiloga utakmice – golom u 86. – Nismo u krizi igre, ali rezultata nema. A to je mjerilo svega. Ne možemo da pogodimo stopostotne šanse, pa ni penale. Moramo da zbijemo redove i nađemo način da se podignemo. Pred nama su dvije utakmice koje ne smijemo da izgubimo – rekao je Drašković za Pobjedu. Kotorani nisu dali gol u prethodne četiri runde... – Muči nas realizacija, ali vjerujem da ćemo proraditi već protiv Otranta u srijedu. Nakon toga gostujemo Jezeru u jako važnom meču za nas. Nadam se da će nas pokrenuti jedan dobar rezultat – na-

– Desila su nam se dva kiksa na početku, a to je protivnik znao da kazni. Ipak, pokazali smo šampionski karakter, dali sve što imamo i okrenuli do poluvremena. U nastavku smo bili mnogo bolji i potvrdili pobjedu. Ovo je bila utakmica u kojoj nismo smjeli da pogriješimo sa epilogom – naglasio je Ivanović. Budućnost u srijedu gostuje Dečiću od kojeg će uskoro preuzeti krunu.

– Oni su dobra ekipa, nedavno su promijenili trenera i sa njim osvojili četiri boda iz prethodna dva meča. Biće teško, ali gledamo sebe. Idemo u Tuzi po nove bodove – kazao je Ivanović.

dovezao se Drašković. Otrant je promijenio šefa stručnog štaba prije dvije sedmice kada je Miodraga Vukotića naslijedio čovjek iz kluba Džemal Kaplanbegu Novi-stari kormilar makar za sada nije izazvao pozitivnu šok terapiju – na svom prvoligaškom debiju, Ulcinjani su poraženi na gostovanju u Tivtu (2:1). Fenjer uveliko gori u najjužnijem crnogorskom gradu, dok se Arsenal udaljio pet bodova od zone baraža. Domaćin je poveo golom najboljeg strijelca Abdulsameda Abdulahija u 39. minutu, a rivala je dokrajčio Nedjeljko Kovinić u 59. Otrant je smanjio u sudijskoj nadoknadi preko Balše Mrvaljevića, ali bilo je prekasno da se izbjegne 16. poraz. D. KAŽIĆ

Budućnost pobjedu posvetila Andriji Delibašiću

O DUKLJI

I DUKLJANIMA

Prvi poznati južnoslovenski vladar koji je kovao novac

Autor: Mr sc Ivan JOVOVIĆ

Imajući u vidu da je Duklja ostala najduže pod crkvenom jurisdikcijom Rima, autor, između ostalog, i na osnovu sačuvanih zapisa u kamenu konstatuje da je latinsko pismo bilo oficijelno pismo crkvenih i svjetovnih krugova u Duklji, sa određenom primjesom diglosije, tj. upotrebe grčkog pisma. Zato autor upućuje sugestiju stručnoj javnosti da se mora postaviti pitanje početka slovenske pismenosti na ovom prostoru, to jeste sagledati domete djelovanja slovenskih apostola Ćirila i Metodija, s obzirom da nijesu sačuvani bilo kakvi tragovi ove pismenosti. Dakle, prije IX vijeka nije mogla postojati staroslovenska pismenost, već je jedino mogla biti razvijena usmena kultura, zbog čega u Ljetopisu Popa Dukljanina imamo, kao izvornom slovenskom spisu, snažan upliv usmene književnosti, naročito kada se govori o slovenskim vladarima do kraja 10. vijeka, koje nauka naziva „legendarnim slovenskim vladarima”.

Posebnu vrijednost Papovićeve knjige predstavlja poglavlje pod nazivom „Istorijska geografija Duklje krajem IX i početkom X vijeka” u kojem je autor, manirom iskusnog naučnog radnika, izvršio svojevrsnu demarkaciju granica, u savremenom smislu riječi, dukljanske države, analizirajući dostupne izvore i literaturu, te ukazujući da su i veliki naučni autoriteti tokom prošlog vijeka više puta mijenjali mišljenja (Ćorović, Ćirković i drugi) kada je u pitanju bilo određenje sjeverne granice Duklje odnosno linija razgraničenja sa Raškom, odnosno Srbijom. Papović takođe primjećuje tendencije da i pojedini savremeni srpski istoričari iz nenaučnih motiva na paušalan način žele da amputiraju djelove državne teritorije Duklje, ne bi li na taj način pronašli političko opravdanje za tezu da je savremena Crna Gora zauzela oblasti takozvane „Stare Hercegovine”, odnosno nekadašnje Travunije. Autor lucidno zapaža da se većina srpskih istoričara fokusirala na razgraničavanje Duklje i Srbije, dok je „u sijenci ostala činjenica da niko pouzdano ne zna što je bilo iza Porfirogenitovih planinskih strana” odnosno niko da pruži odgovor gdje je i što je bila teritorija Srbije u 9. i 10. vijeku. Dakle, granice Duklje

Kraljevina Duklja u vrijeme Bodina

Papović uočava tendencije da i pojedini savremeni srpski istoričari iz nenaučnih motiva na paušalan način žele da amputiraju djelove državne teritorije Duklje, ne bi li na taj način pronašli političko opravdanje za tezu da je savremena Crna Gora zauzela oblasti takozvane „Stare Hercegovine”, odnosno nekadašnje Travunije

su išle od Medovskog zaliva do Risna, zatim od Risna prema planini Njegoš ili Somini i do Pive, od Pive prema izvorištu Lima, a odatle Prokletijama na Drim i Drimom do Medovskog zaliva. U ovoj knjizi posebno je tretirano državno-pravno ustrojstvo Duklje, koje je bilo u direktnoj vezi sa crkvenom organizacijom, to jeste uzdizanjem Dukljanske crkve na rang nadbiskupije i metropolije. Iako autor pokušava, kao i njegovi prethodnici, da ubicira mjesto crkve Sv. Marije u kojoj su krunisani, u nauci nazvani „legendarni sloven-

ski (dukljanski) kraljevi”, čini se da se takvo mjesto može tražiti u nekoj od bazilika u samom gradu Duklji ili obližnjoj bazilici gabaritnih dimenzija u Doljanima ili pak na nešto mlađem utvrđenom gradu, sukcesoru Duklje, koji se nalazio na lokalitetu Gradina u Martinićima, na kojoj i danas postoje ostaci, prvo bazilike a potom i katedralne crkve. Za nametanje vlasti u Duklji slovenske ratničke klase Papović vidi u činjenici da je Duklja i nakon gubljenja urbaniteta zadržala svoju veliku simboličku vrijednost neophodnu da bi se dobio istorijski legitimitet za vršenje vlasti. „Bila je carski grad, antičko

arhiepiskopsko središte, centralno mjesto mita o carskom i rimskom porijeklu Dukljana i dala naziv državi i narodu. Zato je u ravni simbolike krunisanje vladara ili hirotonisanje arhiepiskopa u njoj bilo značajno.“

Ova promocija, odnosno tematika ove knjige predstavlja povod za preispitivanje, uslovno rečeno, kanona koje je postavila nauka na južnoslovenskom prostoru, proglašavajući do kneza Vladimira gotovo sve slovenske (dukljanske) kraljeve legendarnim, uključujući i kralja Tugemira, koji je prema dubrovačkim hroničarima u X vijeku osnovao Podgoricu.

Kovanje novca u Duklji predstavlja još jednu fazu u oblikovanju državnog identiteta, a koja je prethodila međunarodnoj verifikaciji Dukljanskog kraljevstva u drugoj polovini XI vijeka

Tek Nemanjino rođenje, odnosno njegovo latinsko krštenje u Ribnici, oko 1114. godine, nauka uzima kao relevantan podatak, pa bi se mogao steći utisak da ne postoji prije toga niti jedna ličnost koja je vladala Dukljom iz središta njene državnosti, stotinama godina unazad. Da su takve koncepcije sagledavanja i tumačenja istorije Duklje prilično upitne svjedoči podatak da je dukljanski nadbiskup Ivan (prvi poznati kompozitor na istočnoj obali Jadrana), 998. godine prilikom napada makedonskog cara Samuila morao izbjeći iz Duklje u Dubrovnik, što jasno upućuje da je Duklja imala svoje svjetovne vladare i vjerske poglavare. Autor završava svoju radnju detaljnom eksplanacijom dinamičnih odnosa na razmeđi X i XI vijeka, oživljavajući istorijske figure i događaje u periodu kada je Duklja de facto stupila na evropsku političku pozornicu zahvaljujući knezu Vladimiru. To je ličnost kojom započinje naša kolektivna svijest, čiju smrt 1016. godine, prije nepunu deceniju, Crna Gora je obilježila kao hiljadugodišnjicu svoje državotvornosti. Zbog njegovog svetačkog oreola, od-

nosno hagiografskih spisa, knez Vladimir je jedna od najmarkantnijih ličnosti crnogorskog srednjevjekovlja, čiji kult je stekao internacionalni karakter, to jeste ekumensku dimenziju koja se prostire od Jadranskog do Crnog mora. Autor, isto tako, apostrofira i njegove državničke zasluge, prije svega što je knez Vladimir prvi poznati dukljanski i južnoslovenski vladar koji je kovao svoj novac, što predstavlja još jednu fazu u oblikovanju državnog identiteta, a koja je prethodila međunarodnoj verifikaciji Dukljanskog kraljevstva, čiji akt se dogodio u drugoj polovini XI vijeka. Na kraju, Papoviću želim čestitati na uspješnoj naučnoj sintezi kojom je doprinio rasvjetljavanju maglovitih stranica najstarijih slojeva crnogorske prošlosti. Njegovim angažovanjem u medijavelistici, crnogorska nauka je svakako dobila na kvalitetu, a imajući u vidu složenu tematiku koja se nalazi pred njim, siguran sam da će i u narednom periodu pružiti jednako kvalitetan odgovor kao što je to slučaj sa knjigom „Rasprave o istoriji Duklje i Dukljana”. (Kraj)

Novčić s natpisom na latinskom BLADIMIRVS koji je kovao dukljanski knez Vladimir

Sveti Vladimir Dukljanski, prikaz u Akoluti iz 1858. godine

Izbor za Mis Crne Gore biće održan večeras u hotelu „Podgorica“

Dvanaest kandidatkinja bori se za titulu najljepše

Naše finalistkinje tokom finalne večeri nosiće modele studenata modnog dizajna sa UDG fakulteta. Drugi izlazak je u modelima brenda Demode cotoure, dok će se finalistkinje treći put pojaviti u haljinama Diline dresses. Takođe, pobjednica izbora za Mis Crne Gore dobiće stipendiju fakulteta UDG –rekla je za Pobjedu Nikolina Radonjić Finalistkinje

PODGORICA – Finale izbora za Mis Crne Gore biće održano večeras sa početkom u 20 časova u hotelu ,,Podgorica“. Za titulu najljepše bori se 12 finalistkinja koje su prethodno izabrane na kastingu a odlučio je stručni tim licenciranog organizatora manifestacije Miss Monte.

U finale su se plasirale: Ksenija Radonjić, Ardiana Peku, Ksenija Popović , Ana

Od

Nikola Brajović, fotograf i videograf iz Podgorice, nakon decenija slušanja rokenrola odlučio je da se oproba kao kantautor. To je rezultiralo objavljivanjem pop-rok pjesme „Oblak“, koju je na svom YouTube kanalu objavio u ponedjeljak, 24. marta. Brajović se muzikom bavi, kako je kazao u razgovoru za Pobjedu, još od prošlog vijeka. Doduše, odmah dodaje, više kao slušalac i ljubitelj muzike, a manje kao izvođač. – Stariji brat, koji mi je prenio ljubav prema rokenrolu, imao je akustičnu gitaru pa sam i ja pomalo svirao. Bubnjar „Ludila“, treš kor sastava iz Tuzle, bio sam 1990. Tada sam s njima i nastupao na Metal festu. Uglavnom, publika baš i

Kilibarda, Andrea Nikolić, Milena Radulović, Milica Mikulić, Sara Žižić, Milena Ivanović , Mina Minić , Indira Otović i Vasilisa Perošević

Organizatori su najavili da do večeras do 20 sati možete glasati za Mis interneta na njihovoj društvenoj mreži Fejsbuk. – Djevojka koja osvoji najviše lajkova dobija titulu Mis interneta – poručili su iz organizacije.

PR manifestacije Nikolina Radonjić kazala je u ranijem razgovoru za Pobjedu da će djevojke imati tri izlaska pred žiri i da je od ove godine novina da neće nositi kupaće kostime.

– Naše finalistkinje tokom finalne večeri nosiće modele studenata modnog dizajna sa UDG fakulteta. Drugi izlazak je u modelima brenda Demode cotoure, dok će se finalistkinje treći put pojaviti u halji-

nama Diline dresses. Takođe, pobjednica izbora za Mis Crne Gore dobiće stipendiju fakulteta UDG - rekla je za Pobjedu Radonjić. Kako navodi, pobjednica izbora, osim krune, dobiće priliku da predstavlja Crnu Goru na svjetskoj smotri. Domaćin svjetskog izbora za mis 31. maja biće Indija. Aktuelna najljepša Crnogorka je Kotoranka Anđela Vukadinović, koja će 31. marta kru-

nu predati novoizabranoj Mis Crne Gore. Nikolina Radonjić je istakla da Mis Crne Gore očekuje kratka priprema za izbor za Mis svijeta.

– Trudićemo se da našu predstavnicu pripremimo na najbolji način. Primaran je projekat ,,Ljepota sa smislom“, to je okosnica takmičenja Mis svijeta, tačnije, najbitnija stavka. Uložićemo sve napore da misici pomognemo da napra-

Sofija Vučetić: Finalistkinje će blistati uz najbolji tim Sophie’ s beauty line

Tim eksluzivnog salona iz Podgorice Sophie’s beauty line, oficijelni su frizeri i šminkeri ovogodišnjeg Izbora za Mis Crne Gore.

-Naše finalistkinje u rukama su pravih profesionalaca, koji su majstori svoga zanata. Kao što je i očekivati, finalistkinje će tokom finalne večeri imati što prirodniji mejkap, jer je ono čime se vodimo tokom samog takmičenja da se naše ljepotice predstave u što prirodnijem izdanju, kada posebno kada je šminka u pitanju- kazala je Nikolina Radonjić.

Sofija Vučetić, vlasnica luksuznih salona Sophie’ s beauty line kazala je Pobjedu da njen tim nastavlja da bude prepoznat i povan na svim bitnim dešavanjima, kako u Crnoj Gori tako i u Evropi. -Šminka i frizura lijepih finalistkinja je u zlatnim rukama naših sertifikovaniih stručnjaka iz ove oblasti. Kao što je poznato, u našem salonu, koriste se najkvalitetniji renomirani proizvodi kada su kosa i proizvodi za mejk-ap u pitanju. Sigurna sam da će dame blistati večeras na samom izboru. Svim takmičarkama želimo sreću i da se predstave u što boljem svjetlu- kazala je Sofija Vučetić.

vi projekat i Crnu Goru predstavi u najboljem svjetlu – rekla je Radonjić. B. PRELEVIĆ

nije imala prilike do sada da me čuje – ispričao je Brajović. Njegov muzički ukus znatno se razlikuje od muzike njegovog prvog singla. Naime, Brajović privatno sluša stoner rok, grandž, metal, pank, hard kor iz 80-ih... – Mada, nijesam isključiv... Volim sve što ima bubanj, bas, gitaru, glas i dobru energiju. Naravno, nikako „džigara“. Favoriti su mi The Cult, Disciplina kičme, Let 3, Unida, King ’s X, Soundgarden, AIC, Pearl Jam, Motörhead... Ovaj pop-rok koji sam započeo i nije baš u skladu s ovim gore, ali „Oblak“ je naletio sam od sebe. Bilo bi šteta da ga „bacim“ – pojašnjava Brajović. Ističe da je pentatonika (muzička ljestvica sa pet nota po oktavi) dio njegovog bića.

Ideja za pjesmu, navodi on, uvijek je postojala, no tek odnedavno je prionuo na posao. – Imam električnu gitaru, pojačalo, bas i bubanj, pa mi pade na um da bi valjalo nešto snimiti. Proces, od ideje do realizacije, trajao je oko tri mjeseca – prisjeća se on. Prethodno iskustvo u miksanju i masteringu muzike nije imao, ali jeste u video montaži. Upravo to mu je, tvrdi Brajović, mnogo pomoglo jer je „princip otprilike isti“. – Takođe, prošlog ljeta smo Danilo Pendo, Dino Kapetanović i ja snimili jednu pjesmu u studiju kod Bojana Dobrilovića u Nikšiću. Tada sam se zainteresovao za muzičku produkciju. Moram priznati da sam uživao stvarajući „Oblak“. Dobro sam se zabav-

ljao, a to je negdje i cilj i svrha – priča Brajović. Imao je, kaže, „frku“ da neće umjeti da napiše tekst. – To mi je najsmorniji dio posla. Muziku volim, ali često ne obraćam pažnju na tekstove, pa sam se plašio kako ću to uraditi. Međutim, prevario sam se. Tekst je nastao za nekoliko minuta uz gitaru. Učinio mi se dobar, te sam ga ostavio onakvim kakav je i došao. Može se reći da ovaj ljubavni dio ima veze s mojom suprugom, jer u oblak često idemo zajedno – priznaje on. Najveća podrška pri realizaciji ove ideje bila mu je porodica. – Suprugu, sina i ćerku najviše sam gnjavio pitanjima: „Kako ti se čini ovo? Je l’ preglasna gitara? Aj’ da čuješ ovo“ i slično. Oni su mi bili velika podrška, a bila

mi je potrebna jer sam potpuno nov u ovome – naglasio je on. Obećava da će nastaviti da se bavi muzikom.

– Vjerovatno ću početi rad na još nekim pjesmama. Muziku imam, tekstove ne, ali – idemo.

Naravno, ovo doživljavam kao hobi,

pa ću se njime baviti poslije posla i drugih obaveza. Sljedeća stvar će vjerovatno biti pravi rokenrol, nikako više pop – zaključio je Brajović. M. MARKOVIĆ

izbora za Mis Crne Gore

Nikola Brajović

Potrebna žena za pomoc u kuci i cuvanje djece na relaciji Crna Gora - Srbija.

Viber & Whats app

Cjenovnik čitulja

OGLASNO (do 21h)

tel: 020 202 455 viber: 068 034 555 e-mail: oglasno@pobjeda.me

REDAKCIJA (poslije 21h)

tel: 020 409 520 e-mail: desk@pobjeda.me

(3 slike)

(3 slike) do 60 riječi (6 slika)

do 190 riječi (4 slike) do 70 riječi (8 slika)

1/4 do 220 riječi (3 slike), do 80 riječi (6 slika), do 30 riječi (9 slika)

1/2 do 320 riječi (5 slika), do 140 riječi (10 slika)

1/1 do 470 riječi (1 slika), do 380 riječi (4 slike) do 270 riječi (8 slika), do 120 riječi (12 slika)

U slučaju objavljivanja simbola, broj riječi se umanjuje za 20. Prostor 1/36 ne može da sadrži simbol.

Саучешће се прима у капели у Дољанима 31. марта од 11

1. априла од 10 до 14 часова, гдје ће се обавити сахрана. ОЖАЛОШЋЕНИ: браћа МИЉАН, ДУШАН и МИРОСЛАВ, сестра

обавити сахрана у 13 часова на гробљу Борова.

ОЖАЛОШЋЕНИ: супруга МАРИЈА, син ДРАГИ – ДРАГАН, кћерка ВЕРА, браћа БОЖО и РАДОМАН, снахе СЛАВИЦА, СТОЈАНКА – КОКА, СЛАВИЦА и АНГЕЛИНА, братанићи, братаничне, сестрић, сестрична и остала родбина

Dana 30. marta 2025. iznenada poslije kraće bolesti u 48. godini preminuo je naš

PREDRAG Milivoja RUŽIĆ 1978–2025

Saučešće će se primati u kapeli na gradskom groblju Čepurci 30. marta od 15 do 17 časova i 31. marta od 9 do 14 30. Sahrana na Novom groblju, u Podgorici, u 15 časova.

OŽALOŠĆENI: majka RADA, supruga IRENA, sinovi NIKOLA i LAZAR, sestre TANJA, MIRJANA i SANJA, sestrična LENA, stričevi VASILIJE i RADOMIR – ZELJO, tetke ZAGORKA, RANKA i GORDANA, ujak BOGOLJUB, braća i sestre od strica, braća i sestre od tetaka i ujaka i ostala rodbina RUŽIĆ i DŽAKOVIĆ

Sa neizmjernom tugom obavještavamo rodbinu i prijatelje da nas je zauvijek napustio u 75. godini naš voljeni suprug, otac, brat i đed

LJUBOMIR Markov MIHAILOVIĆ

Sahrana je obavljena 30. marta 2025. u krugu porodice. Kuća žalosti – Ul. Iva Vizina 7, 81000 Podgorica

OŽALOŠĆENI: supruga RATKA, ćerke MARIJA, ANA i IVANA, sestre PERSA, GINA, MILICA, MILOJKA i ZORAIDA, unuka NAĐA, unuci PETAR, LUKA, PAVLE, VOJIN i FILIP, zetovi NEBOJŠA i RADOVAN i ostala mnogobrojna rodbina

Posljednji pozdrav mom voljenom ujaku

Dana 29. marta 2025. poslije kraće bolesti preminula je u 63. godini naša voljena

LIDIJA Novice MUŠOVIĆ rođena OTAŠEVIĆ

Saučešće primamo u kapeli Čepurci 30. marta od 10 do 16 časova i 31. marta od 9 do 13 30 časova. Sahrana će se obaviti na Novom groblju u 14 časova.

Sahrana je obavljena u krugu uže familije

1472

Dragoj tetki

OŽALOŠĆENI: suprug NOVICA, sin MILAN, ćerka MILENA, brat VASILIJE, đeveri DANILO, MIHAJLO i RANKO, snaha ZORICA, bratanić, đeveričići, zaovičići i ostala porodica MUŠOVIĆ i OTAŠEVIĆ

Posljednji pozdrav

MILOVAN, MAJA i mali NJEGOŠ

naš

Dragoj sestri

DANILO Ilija JANKOVIĆ

Sahrana je obavljena u krugu porodice 30. marta

LJUBOMIR – LJUBO M. MIHAILOVIĆ

OŽALOŠĆENA PORODICA JANKOVIĆ

Anđele moj, ljepoto moja, ukrasu mog djetinjstva, neka ti je laka crna zemlja.

Putuj u rajsko naselje, zagrli sve tvoje i moje. Posebno zagrli moju majku, nemoj joj reći da nijesam bila u stanju da dođem da te vidim ni da te ispratim na put bez povratka da mi se ne naljuti. Volim te, rano moja neprebolna.

Tvoja sestrična ANĐELKA

1482

Tvoj lik, tvoja dobrota i beskrajna bratska ljubav živjeće u našim srcima i mislima dok god smo živi. Brat VASKO i snaha ZORICA

1476

Posljednji pozdrav bratu

DANILO Ilija JANKOVIĆ

Tužan je ovaj pozdrav, moj voljeni Brko, a meni ostaju bol i tuga. Brat BOŽO sa porodicom

Umro je moj brat

1477

DANILO JANKOVIĆ

Počivaj u miru, tugo moja. Tvoja sestra VJERA sa porodicom

LIDIJI

Dana 30. marta 2025 godine preminuo je naš dragi

PORODICA KLJAJEVIĆ

1475

Dana 29. marta 2025. godine umro je

Posljednji pozdrav ocu i đedu

KOMNENU – JOVU KLJAJEVIĆU

Posljednji pozdrav ocu i đedu

SNEŽANA sa porodicom

Dana 31. marta 2025 navršavaju se dvije godine od smrti

MIRSADA – MIRSA MURATOVIĆA

KOMNENU – JOVU KLJAJEVIĆU

Od sina SAŠE i unuke KSENIJE

Posljednji pozdrav našoj

LITKI

Od DUŠNE i PETRA NOVAKOVIĆA

TUŽNO SJEĆANJE na naše drage roditelje

OŽALOŠĆENA PORODICA

31. 3. 1995 – 31. 3. 2025.

VESNA VUKIĆ

Danas 31. marta 2025. navršava se 30 godina od prerane smrti našeg drage i voljene Vesne. Živiš u našim sjećanjima, u našoj ljubavi zauvijek.

Tvoji najmiliji FAMILIJA

VUKOMANA i KIĆU

1464

Četrdeset je tužnih dana od smrti naše drage majke, babe i tašte

MILENE Tošove VEŠOVIĆ

Mila majko, Sve više nedostaješ u svakom danu i trenutku, kad poželim da ti nešto kažem, da se vidimo i pričamo, da te pitam za mišljenje i savjet… Nema više tvog veselog glasa, umjesto toga samo ogromna praznina.

Ipak želim da vjerujem da tamo gdje si sada nema više nikakvog bola i da tvoj vedri lik i dobra duša u miru počiva pored tvog voljenog Toša. Ostaješ zauvijek da živiš u našim srcima Mila naša!

Tvoji JOKANOVIĆI: Kćerka MAJA, zet MIGI, unuka TAMARA i unuk ANDRIJA

Četrdeset dana prođe od smrti brata i đevera

Život se nastavlja, moj brate, a ja i dalje svakog dana očekujem poziv od tebe u naše vrijeme. Znam da si počinuo, ali ćeš do kraja mog života biti u srcu i mislima sa mnom.

MIĆA i VESNA

31. 3. 2005. GOGIĆ 8. 11. 2000. Godine… Bol… S ljubavlju, CICA, LJUBINKA, MILORAD i MILAN 1471

Tužnih 5 godina bez naših najdražih

MOMČILO i JELENA ROGANOVIĆ

Život je kratak, a sjećanje vječno. Bol nije u riječima i suzama, već u srcima u kojima ćete ostati zauvijek.

VAŠA PORODICA

Tri godine su od smrti naše voljene

SLAVICE Branove ĆIROVIĆ

Dođe prokleti 31. mart kada si nas napustila i ostavila da vječno tugujemo. U našoj kući je velika praznina koja neće biti popunjena. Mnogo nam nedostaješ. Godine prolaze, a ovaj dan neće nikad. Nedostaje nam tvoja ljubav i podrška koju si nam uvijek pružala i kad je bilo lijepo, ali i kada je bilo najteže. Sjećanje na tebe živjeće vječno u našim srcima

TVOJA PORODICA

SJEĆANJE 31. 3. 1985 – 31. 3. 2025. SAVO Đurov SUĐIĆ Iz Petrovca na Moru

S ljubavlju i ponosom te čuvamo od zaborava Porodica SUĐIĆ

1463

SJEĆANJE

MIŠKA NIKOLIĆA

Dnevni list

Elektronska pošta: desk@pobjeda.me

Direktor i glavni i odgovorni urednik:

NENAD ZEČEVIĆ

Zamjenica izvršnog

direktora:

MILENA GOLUBOVIĆ

Direktorica marketinga: ŽELJKA RADULOVIĆ

REDAKCIJSKI

KOLEGI JUM

Zamjenice glavnog i odgovornog urednika

RADMILA USKOKOVIĆ-IVANOVIĆ

MARI JA JOVIĆEVIĆ

Pomoćnici glavnog i odgovornog urednika

đURđICA ĆORIĆ politika

SRđAN POPOVIĆ ekonomija

JELENA MARtINOVIĆ

društvo

JOVAN NIKItOVIĆ kultura

DRAGICA šAKOVIĆ

crnom gorom

Urednici

ANA RAIČKOVIĆ crna hronika

NIKOLA SEKULIĆ

hronika podgorice

JOVAN tERZIĆ

arena

SLOBODAN ČUKIĆ

feljton i arhiv

MARKO MILOšEVIĆ dizajn

DRAGAN MIJAtOVIĆ fotografija

LOGOtIP POBJEDE

Miloš Milošević i Nikola Latković (2019), inspiracija

Anton Lukateli (1944)

PORtAL POBJEDE Urednik

BOJAN đURIšIĆ

Zamjenica urednika

ANA POPOVIĆ

OBJEKtIV

Urednica

MARIJA

IVANOVIĆ-NIKIČEVIĆ

tELEFON

020/409-520 redAkcijA

020/409-536 MArketiNg

020/202-455 ogLAsN o

Naziv osnivača: Društvo sa ograničenom odgovornošću za proizvodnju, promet i usluge, export-import

„Nova Pobjeda“ - Podgorica

Adresa sjedišta medija: 19. decembar br. 5

PIB: 03022480

Vlasnička struktura

„Nove Pobjede“ - 100% udjela

„Media-Nea“ D.O.O. Podgorica

Vlasnička struktura

„Media-Nea“ - 99,99% udjela

First Financial Holdings

sjedište „Media Nea“: Ul. 19. decembra br. 5,

PiB „Media Nea“: 02842777

Vlasnička struktura „First Financial Holdings“ - 100%

udjela Petros Stathis

sjedište „First Financial Holdings“: Ul. Ulcinjska br. 3

PiB „First Financial Holdings“: 02628295

Više o vlasničkoj strukturi: pobjeda.me/p/impressum

Broj žiro računa „Universal capital Bank“: 560-822-77

Tiraž: 3.500

Poslovni broj: Iv. br. 2167/24. Javni izvršitelj Veselin Šćepanović iz Bara,odlučujući u pravnoj stvari izvršnog povjerioca DOO „Komunalne djelatnosti“ Bar, Bulevar Revolucije bb, zgrada A, koga zastupa Vanja Mugoša, advokat iz Podgorice, protiv izvršnog dužnika Raičević Živko Željko iz Bara, Gorelac, na osnovu vjerodostojne isprave – analitička kartica br. 022655 od 17.10.2024. godine, radi naplate novčanog potraživanja, dana 28.03.2025. godine, J A V N O O B J A V LJ U J E da je kod ovog Javnog izvršitelja u toku izvršni postupak po predlogu izvršnog povjerioca, protiv izvršnog dužnika Raičević Živko Željko iz Bara, Gorelac, na osnovu vjerodostojne isprave –analitička kartica br. 022655 od 17.10.2024. godine. Javni izvršitelj nije mogao da izvrši uredno dostavljanje pismena u vidu rješenja o izvršenju sa predlogom prilozima od 27.01.2025. godine, kod izvršnog dužnika.

Ovakav način objavljivanja smatra se urednom dostavom negativne posljedice koje mogu nastati snosiće izvršni dužnik. Javni izvršitelj Veselin Šćepanović Bar, 28.03.2025. godine.

Poslovni broj: Iv. br. 2172/24. Javni izvršitelj Veselin Šćepanović iz Bara,odlučujući u pravnoj stvari izvršnog povjerioca DOO „Komunalne djelatnosti“ Bar, Bulevar Revolucije bb, zgrada A, koga zastupa Vanja Mugoša, advokat iz Podgorice, protiv izvršnog dužnika I reda Petrušić Miljan Nebojša iz Bara, Haj Nehaj i izvršnog dužnika II reda Petrušić Andrea iz Bara, na osnovu vjerodostojne isprave –analitička kartica br. 015340 od 07.11.2024. godine, radi naplate novčanog potraživanja, dana 28.03.2025. godine,

da je kod ovog Javnog izvršitelja u toku izvršni postupak po predlogu izvršnog povjerioca, protiv izvršnog dužnika I reda Petrušić Miljan Nebojša iz Bara, Haj Nehaj izvršnog dužnika II reda Petrušić Andrea iz Bara, na osnovu vjerodostojne isprave – analitička kartica br. 015340 od 07.11.2024. godine. Javni izvršitelj nije mogao da izvrši uredno dostavljanje pismena u vidu rješenja o izvršenju sa predlogom i prilozima od 27.01.2025. godine, kod izvršnog dužnika.

Ovakav način objavljivanja smatra se urednom dostavom negativne posljedice koje mogu nastati snosiće izvršni dužnik. Javni izvršitelj Veselin Šćepanović Bar, 28.03.2025. godine.

Poslovni broj: Iv. br. 2170/24. Javni izvršitelj Veselin Šćepanović iz Bara,odlučujući u pravnoj stvari izvršnog povjerioca DOO „Komunalne djelatnosti“ Bar, Bulevar Revolucije bb, zgrada A, koga zastupa Vanja Mugoša, advokat iz Podgorice, protiv izvršnog dužnika Seraia Tamara iz Bara, Marin ploča bb, na osnovu vjerodostojne isprave – analitička kartica br. 023147 od 16.12.2024. godine, radi naplate novčanog potraživanja, dana 28.03.2025. godine, J A V N O O B J A V LJ U J E da je kod ovog Javnog izvršitelja u toku izvršni postupak po predlogu izvršnog povjerioca, protiv izvršnog dužnika Seraia Tamara iz Bara, Marin ploča bb, na osnovu vjerodostojne isprave –analitička kartica br. 023147 od 16.12.2024. godine. Javni izvršitelj nije mogao da izvrši uredno dostavljanje pismena u vidu rješenja o izvršenju sa predlogom prilozima od 27.01.2025. godine, kod izvršnog dužnika.

Ovakav način objavljivanja smatra se urednom dostavom negativne posljedice koje mogu nastati snosiće izvršni dužnik. Javni izvršitelj Veselin Šćepanović Bar, 28.03.2025. godine.

Poslovni broj: Iv. br. 2165/24. Javni izvršitelj Veselin Šćepanović iz Bara,odlučujući u pravnoj stvari izvršnog povjerioca DOO „Komunalne djelatnosti“ Bar, Bulevar Revolucije bb, zgrada A, koga zastupa Vanja Mugoša, advokat iz Podgorice, protiv izvršnog dužnika Elezović Hasan Fehret iz Bara, Bištine, zgrada 1, na osnovu vjerodostojne isprave – analitička kartica br. 022549 od 17.10.2024. godine, radi naplate novčanog potraživanja, dana 28.03.2025. godine, J A V N O O B J A V LJ U J E

da je kod ovog Javnog izvršitelja u toku izvršni postupak po predlogu izvršnog povjerioca, protiv izvršnog dužnika Elezović Hasan Fehret iz Bara, Bištine, zgrada 1, na osnovu vjerodostojne isprave – analitička kartica br. 022549 od 17.10.2024. godine. Javni izvršitelj nije mogao da izvrši uredno dostavljanje pismena u vidu rješenja o izvršenju sa predlogom prilozima od 27.01.2025. godine, kod izvršnog dužnika.

S tim u vezi potrebno je da se izvršni dužnik u roku od 8 dana obrati ovom Javnom izvršitelju radi preuzimanja pismena, u suprotnom, dostavljanje se vrši javnim objavljivanjem, a smatra se izvršenim danom posljednjeg objavljivanja. Ovakav način objavljivanja smatra se urednom dostavom negativne posljedice koje mogu nastati snosiće izvršni dužnik Javni izvršitelj Veselin Šćepanović Bar, 28.03.2025. godine.

Poslovni broj: Iv. br. 2172/23. Javni izvršitelj Veselin Šćepanović iz Bara,odlučujući u pravnoj stvari izvršnog povjerioca DOO „Komunalne djelatnosti“ Bar, Bulevar Revolucije bb, zgrada A, koga zastupa Vanja Mugoša, advokat iz Podgorice, protiv izvršnog dužnika DOO “Vaskić Company” Bar – Caffe bar Las Ramblas, Makedonska A-1, na osnovu vjerodostojne isprave – analitička kartica br. P06725 od 20.11.2023. godine, radi naplate novčanog potraživanja, dana 28.03.2025. godine, J A V N O O B J A V LJ U J E da je kod ovog Javnog izvršitelja u toku izvršni postupak po predlogu izvršnog povjerioca, protiv izvršnog dužnika DOO “Vaskić Company” Bar – Caffe bar Las Ramblas, Makedonska A-1, na osnovu vjerodostojne isprave – analitička kartica br. P06725 od 20.11.2023. godine. Javni izvršitelj nije mogao da izvrši uredno dostavljanje pismena u vidu rješenja o izvršenju sa predlogom prilozima od 18.12.2023. godine, kod izvršnog dužnika.

Ovakav način objavljivanja smatra se urednom dostavom negativne posljedice koje mogu nastati snosiće izvršni dužnik. Javni izvršitelj Veselin Šćepanović Bar, 28.03.2025. godine.

Na osnovu članova 336,337,341,342,344 345 Zakona o svojinsko-pravnim odnosima „ADDIKO BANK“ AD Podgorica, kao hipotekarni povjerilac, objavljuje: OBAVJEŠTENJE O DRUGOJ PRODAJI NEPOKRETNOSTI

Predmet prodaje su nepokretnosti upisane u 4662 KO Podgorica II, označene kao: •Stambeni prostor, površine 68m2, spratnost P, PD2, u zgradi br.1, na kat.parceli br.2474/1

SVOJINA Miloša Đurđića iz Podgorice, u obimu prava 1/1. Početna prodajna cijena prednje opisanih nepokretnosti iznosi 63.250,00€. Kreditni dužnik Marko Ivanović iz Podgorice, na dan 26.09.2024.godine, ima neizmireni dug u iznosu od 112.346,42€.

Realni troškovi drugi izdaci nastali od početka postupka namirenja iznose 1.000,00€. Vansudska prodaja predmetne nepokretnosti izvršiće se usmenim javnim nadmetanjem, koje će se sprovesti dana 09.04.2025.godine, u prostorijama Advokatske kancelarije „Mijović & Vuković“, ul. Jovana Tomaševića br.21, sa početkom u 9:00 časova.

Pravo učestvovanja na javnom nadmetanju imaju sva strana domaća pravna fizička lica u skladu sa pozitivnim propisima medjunarodnim sporazumima, koja

uplate depozit za učešće za javno nadmetanje u iznosu od 10% od od tržišne vrijednosti predmetne nepokretnosti, tačnije iznos od 12.650,00€. Depozit se uplaćuje na žiro-račun „ADDIKO BANK“ AD Podgorica, prije početka postupka prodaje na br. računa: 907-55501-69 sa pozivom na broj EUR147031003, sa svrhom uplate “depozit za učešće u javnom nadmetanju“.

Prijave se podnose Advokatskoj kancelariji „Mijović & Vuković“ Podgorica, ul. Jovana Tomaševića br.21, najkasnije 5 dana prije održavanja javnog nadmetanja.

Prijave moraju biti zapečaćene, uz naznaku „za javno nadmetanje – ne otvaraj“.

Učesnici javnog nadmetanja su, uz prijavu, dužni dostaviti dokaz o uplati depozita i sljedeće lične podatke: -Za fizička lica: ime i prezime, adresu stanovanja, matični broj, broj lične karte; -Pravna lica: naziv i sjedište, izvod iz CRPS-a, prijavu ovjerenu potpisom i pečatom ovlašćenog lica.

Učesnici u javnom nadmetanju čije su prijave neblagovremene neuredne, neće učestvovati u javnom nadmetanju.

Smatraće se da su ispunjeni uslovi za javnu prodaju ako se u naznačeno vrijeme prijavi jedan učesnik koji ponudi iznos početne cijene.

Učesnik javnog nadmetanja ne može ponuditi cijenu koja je već ponudjena od drugog učesnika. Postupak usmenog nadmetanja se završava ako niko od učesnika ni na treći poziv ne ponudi veću cijenu od tada ponudjene najveće cijene.

Učesnik koji ponudi najveću cijenu proglašava se kupcem, a njegova ponuda smatra se prihvaćenom za kupovinu predmetne nepokretnosti. Kupac je dužan da sa „ADDIKO BANK“ AD Podgorica zaključi Ugovor o kupoprodaji, u roku od 8 dana od dana javnog nadmetanja. Lice koje sprovodi postupak prodaje ovlašćeno je da, u ime hipotekarnog dužnika, potpiše ugovor kojim se svojina na nepokretnosti opterećenoj hipotekom prenosi na kupca i da ovjeri svoj potpis na tom ugovoru. Ukoliko kupac ne zaključi Ugovor o kupoprodaji, u navedenom roku, ili, ne isplati kupoprodajnu cijenu u predvidjenom roku, gubi pravo na povraćaj depozita, a banka ima pravo da zaključi Ugovor o kupoprodaji sa drugim ponudjačem – učesnikom javnog nadmetanja, koji je ponudio kupoprodajnu cijenu koja je, po visini, odmah iza najveće ponudjene cijene. Troškove ovjere ugovora i poreza na promet snosi kupac. Uplaćeni depozit će se vratiti ostalim učesnicima u roku od 7 dana od dana održavanja javnog nadmetanja. Depozit izabranog ponudjača se zadržava i uračunava u kupoprodajnu cijenu. Detaljnije informacije zainteresovani mogu dobiti kontaktiranjem ovlašćenog lica koje sprovodi prodaju – Zorana Mijovića, advokata iz Podgorice, putem telefona 069 445 665, Advokatska kancelarija „Mijović & Vuković“, ul. Jovana Tomaševića br.21, Podgorica.

NAJBOLJI KVALITET I SVJEŽINA

PROIZVEDENO U EVROPI

BRESKVE U KONZERVI IZ GRČKE

Sadržaj ove promotivne kampanje predstavlja samo stavove autora i isključivo je njegova/njena odgovornost. Evropska komisija i Evropska istraživačka izvršna agencija (REA) ne prihvataju odgovornost za bilo kakvu upotrebu navedenih informacija.