Dnevni list POBJEDA 30.08.2025 by Pobjeda

NASTAVAK OBRAČUNA KLANOVA U Kotoru ispred porodične kuće likvidiran pripadnik škaljarskog klana

Radovan Krivokapić preminuo u bolnici, policija traga za

Na Krivokapića je pucano kada je bio na terasi kuće u naselju Zlatne njive, u blizini Tržnog centra Kamelija. On je nedavno iz inostranstva stigao u Crnu Goru. Do zaključenja lista, policija nije uhapsila osumnjičenog za ubistvo Krivokapića, koji je u bezbjednosnim službama označen kao član škaljarskog klana. Ubistvo je uslijedilo isti dan kada su iz Uprave policije saopštili da su spriječili izvršenje teškog krivičnog djela u Podgorici

8. i 9.

Građanska aktivistkinja Dina Bajramspahić o propustima i učincima vladajuće strukture na putu Crne Gore ka Evropskoj uniji

Jednakost pred zakonom i vladavina prava nijesu zaživjeli

Da su ostali kriterijumi na nivou na kojem su bili na početku pregovora, objektivne ocjene EU o Crnoj Gori bile bi mnogo oštrije. Ipak, pitanje je kada će ovaj balon od sapunice pući, ali je izvjesno da će to biti iznenada i da će doći kao šok vladajućim strukturama, poručila je Dina Bajramspahić

INSPEKCIJA OTKRILA NEPRAVILNOSTI: Greške u obračunu zarada u školama se ponavljaju od 2016. godine

Izvještaj Ministarstva nansija o radu lokalnih samouprava na kraju prvog polugodišta Samo četiri opštine

ostale ukupno

duguju 71,41 milion eura

Najviše tijelo Agencije za sprečavanje korupcije razmatralo zahtjeve bivše direktorice

planiranja, urbanizma i državne imovine

TOP STYLE: Stručni pogled na odjevne izbore naših javnih ličnosti – Ana Milo, stilistkinja i modna kritičarka

Gusinje, Mojkovac, Tivat i Tuzi nemaju neizmirenih obaveza. Za tekuće rashode (zarade, doprinose, ostala lična primanja) dug opština iznosio je 20,37 miliona eura. Po osnovu reprograma poreskog duga obaveze nijesu izmirili: Cetinje – 1,58 milion eura, Rožaje 834.762, Šavnik 213.283 i Danilovgrad 123.206 eura

11.

Notarska komora Crne Gore dobila mišljenje Ministarstva prostornog

Najviše tijelo Agencije za sprečavanje korupcije razmatralo zahtjeve bivše direktorice te institucije

Savjet ASK-a odbio da Perović isplati naknadu po prestanku funkcije

PODGORICA – Savjet

Agencije za sprečavanje korupcije na jučerašnjoj sjednici odbio je kao neosnovan zahtjev bivše direktorice Jelene Perović za isplatu naknade nakon prestanka funkcije, dok će o neiskorišćenim godišnjim odmorima raspravljati kada se naredni put sastanu članovi tog tijela.

Preciznije, odbijena su dva istovjetna Zahtjeva za naknadu zarade koju je čelnica ASK-a primala u posljednjem mjesecu prije prestanka funkcije, uz odgovarajuće usklađivanje. Prvi je podnio njen punomoćnik advokat Nikola Martinović 29. jula, a drugi ona lično 7. avgusta.

- Savjet Agencije je odbio kao neosnovan Zahtjev punomoćnika Perović imajući u vidu da je imenovana, na osnovu Rješenja Savjeta ASK-a, to pravo već ostvarila u periodu od 16. avgusta 2024. do 15. avgusta 2025. godine – naveli su iz najvišeg tijela te državne institucije, te istakli da su odluka i njeno obrazloženje isti i za zahtjev koji je podnijela Perović. Prema podacima koje je Perović dostavila instituciji na čijem je čelu nekada bila, ona je posljednju direktorsku platu primila za avgust prošle godine, a iznosila je 2.147,95 eura. U ovogodišnjem izvještaju o

Ona je to pravo već ostvarila od 16. avgusta 2024. do 15. avgusta 2025. godine, kada je mjesečno primala oko 2.300 eura

prihodima dostavljenom krajem marta, stoji da je počev od oktobra po osnovu prestanka funkcije svakog mjeseca primala 2.293,63 eura. S obzirom na obrazloženje Savjeta ASK-a, slična suma je očigledno stizala na njen račun do kraja ovog mjeseca. - Rasprava o zahtjevu Perović za isplatu naknade zbog neiskorišćenog godišnjeg odmora za 2023, 2024. i 2025. godinu odgođena je za narednu sjednicu, zbog potrebe dodatnog razmatranja dokumentacije neophodne za odlučivanje u navedenom predmetu – precizirano je nakon jučerašnje sjednice Savjeta ASK-a. ASK je sredinom maja dobila presudu Upravnog suda kojom se usvaja žalba Perović povodom njenog razrješenja, te poništava odluka koju je Savjet agencije donio 15. avgusta 2024. godine. Sud nije osporio razloge razrješenja - nepravilnosti koje je konstatovala inspekcija – ali su sami postupak razrješenja i donošenje odlu-

ke bili „bez prethodnog upoznavanja tužilje Perović“, pa je cijela procedura morala biti ponovo sprovedena.

Perović je time formalno vraćena na posao, što je i pokušala da učini u više navrta početkom juna, kada je svakodnevno dolazila u prostorije Agencije u pratnji Martinovića. S obzirom na stav suda da je potrebno donijeti novu odluku, Savjet ASK-a i Perović su postigli kompromis da se 24. juna čuju stavovi bivše direktorice o njenom razrješenju. Procedura je trebalo

U susret današnjem Kongresu Socijalističke narodne partije

PODGORICA – Potpredsjednik Socijalističke narodne partije i aktuelni ministar sporta i mladih Dragoslav Šćekić, zvanično je juče, dan uoči jubilarnog desetog Kongresa te stranke, povukao kandidaturu za njenog lidera.

Kako je naveo u saopštenju, ovu odluku nije donio lako, nije mu pri srcu i nije je donio sam. Uvjeren je i da je jedina ispravna u datim okolnostima jer, kako je kazao, ne želi da svojim učešćem da legitimitet procesu koji je od početka bio obesmišljen, neregularan i duboko kompromitovan.

- Deseti K ongres SNP-a, umjesto da bude praznik demokratije i povratak korijenima partije, pretvoren je u farsu i privatnu priredbu dijela aktuelnog rukovodstva. Umjesto da bude prilika za pošteno takmičenje ideja i kandidata, Kongres je unaprijed isplaniran kao ceremonija reizbora dosadašnjeg pred-

sjednika, uz grubo kršenje

Statuta, manipulacije i ucjene, čime su istina, riječ i djelo, čast i solidarnost, poštovanje i jedinstvo pogaženi - istakao je Šćekić.

Tvrdi da su za rukovodstvo SNP-a pravila, Statut i članovi nebitni. Javnost i članstvo stranke je podsjetio da Statut SNP-a jasno propisuje da jedan predsjednik može imati najviše dva mandata, a koji je između ostalog sam predložio.

- Uprkos tome, dosadašnji predsjednik se kandiduje za treći mandat, uz tumačenja dostojna DPS-ove pravne gimnastike iz vremena njegovih predsjednika i funkcionera. Na taj način je poslata jasna poruka da za rukovodstvo SNP-a pravila ne važe, da su Statut i članovi nebit-

da se nastavi kroz njeno izjašnjenje na zapisnik sa saslušanja i druge odluke Savjeta, ali do toga nikada nije došlo. Cijeli slučaj okončan je ne validnim razrješenjem, već istekom mandata koji je Perović imala zaključno sa 25. julom, nakon čega je ASK objavio da je proces protiv nje obustavljen. U proteklih mjesec, Savjet ASK-a se sastao samo jednom, kada je trebalo da održi dvije sjednice zaredom. Na prvoj je trebalo da bude izmijenjen jedan od osnovnih akata te institucije - Poslovnik o ra-

du Savjeta, ali do toga nije došlo. S druge strane, održana je sjednica na kojoj su reizabrani predsjednik Savjeta ASK-a i njegov zamjenik. Na tim funkcijama su i narednih godinu Pavle Ćupić, odnosno Mladen Tomović, dok su članice ovog tijela još Aleksandra Vukašinović, Slavica Mirković i Dragana Šuković Takođe, nije raspisivan novi oglas za direktora ASK, pa će tako vršilac te dužnosti Dušan Drakić, koji je na imenovan još 23. avgusta 2024. godine, ostati najmanje još mjesec ili dok

ga ne smijeni Savjet Agencije. Iz Agencije su sredinom jula za naš list naveli kako će za naredni oglas, poput onog koji je bio objavljen 1. aprila, važiti uslovi propisani novim Zakonom o sprečavanju korupcije. Kada god da bude raspisan, sljedeći poziv za najvišu radnu poziciju u ASK biće tek drugi konkurs od 2020. godine, kada je 24. jula iz četvrtog puta reizabrana Perović. Njeno razrješenje 15. avgusta prošle godine proizašlo je iz tužbe za krivično djelo zloupotreba službenog položaja i falsifikovanje službene isprave, i to u produženom trajanju. Prema novom Pravilniku o načinu sprovođenja zapošljavanja i popune radnog mjesta u Agenciji za sprečavanje korupcije koji je donijet početkom godine, propisano je da će kandidat za najvišu poziciju imati višestruku provjeru koju će obavljati članovi Savjeta, ali i psihijatar. Do sada su ovakve vrste provjera bile predviđene isključivo za one angažovane u bezbjednosnom sektoru. Neće biti validne prijave onih osoba koje su u proteklih deset godina bile poslanici ili odbornici, članovi Vlade ili partijski funkcioneri, kao i javni funkcioneri koje je u proteklih pet godina imenovala izvršna vlast ili Skupština. Zvanično, kandidat ne smije biti ni osoba pravosnažno osuđena za korupciju, a mora proći provjeru integriteta u skladu sa Zakonom o sprečavanju korupcije.

Kako je ranije rečeno Pobjedi, i naredni konkurs biće otvoren 20 dana, s tim što se rok produžava do trenutka do kada stignu i prijave eventualno poslate poštom. S obzirom na to da je zakonom definisano kako izborna procedura mora biti završena u roku od mjesec nakon zaključenja konkursa, moglo bi se dogoditi da novi rukovodilac ASK-a stupi na dužnost tek početkom oktobra. K. JERKOV

ni, a da su lični interesi i očuvanje vlasti iznad svega - naglasio je on. Tvrdi i da se neregularnosti nijesu zaustavile na tome. - Nakon 30. jula istekao je mandat svim organima Partije osim za tehničku pripremu Kongresa. Umjesto da se poštuje ta činjenica, pokušalo se da se Kongres odloži za 2027. godinu, čime bi SNP ostao zarobljen u vanrednom stanju kao da živimo u ratnim okolnostima. Kada to nije prošlo, uslijedila je najniža vrsta manipulacija, raspuštanje opštinskih odbora, namještanje delegatskih spiskova, koruptivne radnje i ucjene koje su imale samo jedan cilj da obezbijede pobjedu po svaku cijenu. U takvom ambijentu, moje učešće na Kongresu bilo bi samo smokvin list za već

unaprijed namješten izbor. Ja i veliki dio članova i funkcionera SNP-a takvoj farsi nećemo dati legitimitet i učestvovati u njoj - poručio Šćekić. Napomenuo je i da njegovi politički putevi i svi rezultati koje je ostvario na lokalnom i državnom nivou nijesu zasluga bilo kojeg pojedinca iz aktuelnog rukovodstva, već isključivo „povjerenja naroda i snage SNP-a u Beranama, gdje partija u kontinuitetu vrši vlast već dugi niz godina“. - To povjerenje me i preporučivalo za funkcije koje sam obavljao, a ne mišljenje jednog čovjeka. Zbog svega navedenog, jasno poručujem da se ne povlačim iz borbe, jer ovo nije borba, već iz farsičnog procesa u kojem ne želim biti saučesnik – poručio je on. Najavio je i da će svoj politički put nastaviti „na izvornim principima SNP-a i na ideji i programu koje su ostavili Momir Bulatović i generacije časnih i poštenih osnivača, ali i svih boraca od postanka, za čojsku Crnu Goru“. - Zajedno sa svim iskrenim članovima, sa onima koji su zbog razočaranja otišli ili se povukli, sa onima koji su apstinirali i sa svima koji vjeruju u izvornu ideju SNP-a, nastavićemo da gradimo na novom političkom putu, istinskom snagom naroda, otpora i pravde. SNP nije smjela postati privatna firma jednog čovjeka. Zato povlačim svoju kandidaturu, jer je časnije ustati i otići, nego ostati i pristati na prevaru i dati legitimitet i legalitet početku gašenja SNP-a – zaključio je Šćekić. Đ. Ć.

Dragoslav Šćekić

Jelena Perović

Građanska aktivistkinja Dina Bajramspahić o dosadašnjim propustima i učincima vladajuće strukture na putu Crne Gore ka Evropskoj uniji

Vladavina prava i jednakost pred zakonom nijesu zaživjeli

PODGORICA - Ako se nastavi ovako, Crna Gora neće uspjeti da završi pregovore za godinu i četiri mjeseca, koliko je ostalo do isteka internog roka iz nezvanične dinamike koju je definisala Evropska komisija. Godinu dana nakon dobijanja IBAR-a može se sa sigurnošću konstatovati da su efekti „novog zakonodavstva“ slabi. Sprovođenje Programa pristupanja je na niskom nivou, a takođe i Reformske agende, zbog čega država gubi sredstva koja su joj izuzetno potrebna. Za to niko ne snosi odgovornost.

To je, između ostalog, u razgovoru za Pobjedu kazala građanska aktivistkinja Dina Bajramspahić

- Nijesam sigurna da postoji politička odgovornost prema Crnoj Gori i prema evropskoj prilici koja polako izmiče - poručila je Bajramspahić. Ipak, s druge strane podsjeća da je današnje vrijeme mnogo drugačije od vremena kada su, počeli pristupni pregovori Crne Gore sa Evropskom unijom.

- U sadašnjem ambijentu, dok uživo pratimo genocid Izraela nad Palestinom i agresiju Rusije nad Ukrajinom, dok jača desnica širom Evrope i sprovodi nezamislive mjere, međunarodna zajednica se mnogo manje bavi finesama brojnih važnih pitanja u državama kandidatima za članstvo. Te finese su prije desetak godina bile kapitalno važne, a danas se gleda samo šira slikaobjašnjava Bajramspahić i dodaje da je u široj perspektivi, situacija u Crnoj Gori povoljnija nego kod naših susjeda, gdje je nivo autoritarnosti ili disfunkcionalnosti viši. Prema njenim riječima, zahvaljujući pomenutim geopolitičkim i regionalnim

PODGORICA - Iz Demokratske Crne Gore oglasili su se saopštenjem povodom teksta objavljenog u jučerašnjem izdanju Pobjede pod naslovom „Bečićeva partija traži odgovore o smjenama i rekonstrukciji Vlade“.

Nijesu demantovali navode o bojkotu sjednice Skupštine dok god ne dobiju informacije o smjenama njihovog kadra, tvrdeći da odluke u vezi sa radom Skupštine glavnog grada donosi isključivo lokalni Odbor i odbornici Skupštine glavnog grada, pred svaku sjednicu. Takođe tvrde i da

okolnostima, Crna Gora i dalje pravi spore, ali kakve-takve, formalne korake u pregovorima.

- Međutim, na žalost svih nas koji živimo ovdje i kojima je stalo da ovaj proces suštinski da rezultate u smislu boljih institucija, bolje zaštite ljudskih prava i boljih uslova za život, rad i odmor, očekivani kvalitet reformi hronično izostaje - navodi Bajramspahić. Ona ocjenjuje da u brojnim oblastima ne samo da izostaje evropeizacija i demokratizacija, već se, kako navodi, i dramatično nazaduje.

- Da su ostali kriterijumi na nivou na kojem su bili na početku pregovora, objektivne ocjene Evropske unije o Crnoj Gori bi bile mnogo oštrije. Ipak, pitanje je kada će ovaj

balon od sapunice pući, ali je izvjesno da će to biti iznenada i da će doći kao šok vladajućim strukturama - kazala je Bajramspahić. Takođe, kako navodi, ako se bude radilo kao do sada, Crna Gora neće uspjeti da završi pregovore za godinu i četiri mjeseca koliko je ostalo do isteka internog roka iz nezvanične dinamike koju je definisala Evropska komisija.

- Godinu dana nakon dobijana IBAR-a može se sa sigurnošću konstatovati da su efekti novog zakonodavstva slabi. Sprovođenje Programa pristupanja je na niskom nivou, a takođe i Reformske agende, zbog čega država gubi sredstva koja su joj izuzetno potrebna. Za to niko ne snosi odgovornost. Ako je od 14 prioritetnih

mjera, što je daleko od ambicioznog, realizovano samo sedam, ne može se reći da postoji puna posvećenost evropskim obavezama - dodala je ona. Bajramspahić kaže da je dovoljno i laički baciti pogled i vidjeti da ova zemlja ne izgleda kao da živi svoje najprogresivnije doba.

- Prosvjetiteljsko doba tek nikako, dok se spomenik koljaču Pavlu Đurišiću šeta kroz Crnu Goru, a poniženi policija i tužilaštvo ne smiju glavu da podignu. Vladavina prava i jednakost pred zakonom nijesu zaživjeli - potrcrtala je Bajramspahić.

Prema njenim riječima, ključni problem je u institucijama koje su i dalje sluge političkih partija umjesto građana, prava i javnog interesa.

- Poslije pet godina došlo je do srastanja državnih organa sa „oslobodiocima“ koje više ne sputava ni Ustav ni zakoni i koji sprovode svoje političke interese bez obzira na cijenunavodi Bajramspahić.

Hitno smanjiti broj resora u Vladi

Govoreći o eventualnoj rekonstrukciji aktuelne Vlade, sagovornica Pobjede Dina Bajramspahić ističe kako je to pitanje i dalje poprilično nejasno. - Iz onoga što je najavljeno u medijima, postoji javni interes da se najglomaznija crnogorska vlada svih vremena smanji i da se neracionalni troškovi usmjere na goruća pitanja. To treba podržati i sprovesti urgentno. Međutim, ako će biti sastavljena od istih političkih činilaca, ona će nesumnjivo voditi istu politiku pa u tom smislu neće biti značajnih promjena. Nijesam sigurna da postoji politička odgovornost prema Crnoj Gori i prema evropskoj prilici koja polako izmiče - poručila je Bajramspahić.

Komentarišući dešavanja na političkoj sceni i u društvu, ona navodi da „dometi institucionalnog raspada prevazilaze najluđu maštu i da događaji toliko brzo smjenjuju jedni druge da društvo apsolutno ne stiže ni da pojmi što se sve dešava“. Upitana da prokomentariše rad izvršne vlasti i ukaže na njene ključne slabosti u upravljanju državom, Bajramspahić je navela primjer sjednice Odbora za bezbjednost i odbranu. - Nečuveno je da advokat okrivljenog učestvuje u radu sjednice Odbora za bezbjednost i odbranu i privatizuje rad vrhovnog državnog organa za odbranu svog klijenta. Tema sjednice je bilo postupanje državnih organa, ali je politizovanost Skupštine odnijela prevagu kakva do sada nije bila viđena. Međutim, to je bio samo vrhunac srozavanja kontrolne funkcije Skupštine, budući da su opozicione inicijative neprohodne, da predsjednik Vlade uopšte ne poštuje parlament i da se tokom zasijedanja više vremena potroši na konflikte o minutima za izlaganje nego o ozbiljnim društvenim problemima - istakla je Bajramspahić. Uporedo sa tim, kako kaže, osnivaju se anketni odbori čiji je isključivi cilj nedozovljeni politički pritisak na Specijalno državno tužilaštvo i pokušaj da se „komanduje“ GST-u kako da vodi „žive“ slučajeve, koga da saslušava i koje odluke u predmetima da donese, što je nezakonito. - Kulminacija je ideja da Anketni odbor saslušava osuđena lica i još dublje se upliće u tekuće krivične postupke. Sumanutije od toga je samo da političari počnu da održavaju suđenja na ulici, jer su sva moguća pravila i principi ustavnog političkog sistema pregaženi, a oni preuzeli funkcije svih drugih organa - kategorična je Bajramspahić. Irena MILOVIĆ

Demokrate reagovale na tekst objavljen u jučerašnjem izdanju Pobjede

nijesu pominjali rekonstrukciju Vlade. Oni su ustvrdili da ta partija nikada „nije pomenula ni R od rekonstrukcije, niti nam pada na pamet da se bavimo kafanskim spletkama koje su ostale relikvija DPS-ovih vremena i njihovih starih ANB kadrova“. - Ako neko zamišlja da se ozbiljna politika vodi na šan-

ku, neka ostane u tom filmu, mi nijesmo statisti u njihovoj komediji. Želje domaćih i regionalnih kriminalaca plasirane kroz dio njihovih medija, za koje smo ranije kazali da su pod kontrolom Aca Mijajlovića, u ozbiljnim partijama izazivaju samo smjehotres. Zato nas i čudi ovakav tekst u Pobjedi, koja zna biti

opreznija kada su u pitanju informacije koje se plasiraju u medijima pod kontrolom Mijajlovića - navode u saopštenju. Kako su kazali, odluke u vezi sa radom Skupštine glavnog grada donosi isključivo lokalni Odbor i odbornici Skupštine glavnog grada, pred svaku sjednicu. R.P.

Dina Bajramspahić

Predstavnici Udruženja penzionera Zete o problemima najstarije populacije

Opština obećala dnevni centar i usluge gerontodomaćica

ZETA - Penzioneri u Zeti suočavaju se sa istim problemima kao i ostali širom Crne Gore – male penzije, teško materijalno i zdravstveno stanje, nedostatak prostora za okupljanje i druženje. Uprkos tome, Udruženje penzionera Zete ne odustaje od svoje misije: da starijima olakša svakodnevicu, pomogne im kroz podjelu zimnice, organizaciju odmora i socijalnih aktivnosti, te obezbijedi makar osnovne uslove za dostojanstvenu starost.

Predsjednik Udruženja penzionera Zete Dragan Šuškavčević i potpredsjednik Milivoje Vujačić poručuju da je, iako rade u skromnim uslovima, njihov najveći cilj da penzioneri znaju da nijesu zaboravljeni i da uvijek imaju kome da se obrate.

- Kao i svugdje, tako i kod nas u Zeti, najveći problem penzionera su male penzije. Imamo veliki broj ljudi koji su i zdravstveno i materijalno u lošoj situaciji. Naše udruženje se trudi da, u skladu sa mogućnostima, pomogne tim ljudima – od sredstava koja prikupimo kroz članarine, pa i od donacija. Članarine su skromne i minimalne, ali od njih uvijek izdvojimo koliko god je moguće da pomognemo onima koji su najugroženiji - kazao je Šuškavčević za Pobjedu. Tokom prošle godine Opština im je pomogla sa 2.000 eura. Taj novac su odmah usmjerili na pomoć penzionerima koji su u najtežem materijalnom i zdravstvenom stanju. Zahvaljujući tome, makar dio njih je dobio olakšanje.

Članstvo Udruženje penzionera Zete danas broji 2.648 članova, raspoređenih kroz šest mjesnih udruženja. - Međutim, na terenu znamo da ih ima i više – procjenjujemo da u Zeti postoji najmanje još 500 penzionera koji

Kao i svugdje, tako i kod nas u Zeti, najveći problem penzionera su male penzije. Imamo veliki broj ljudi koji su i zdravstveno i materijalno u lošoj situaciji. Naše udruženje se trudi da, u skladu sa mogućnostima, pomogne tim ljudima – od sredstava koja prikupimo kroz članarine, pa i od donacijaporučuje predsjednik Udruženja penzionera Zeta Dragan Šuškavčević

nijesu zvanično registrovani. Zbog toga smo pokrenuli inicijativu da ažuriramo i uskladimo evidenciju, kako bi svako mjesno udruženje tačno znalo koliko penzionera ima i kome je potrebna pomoć - kazao je Šuškavčević dodajući da je poseban problem što u Zeti još uvijek nemaju klub penzionera, niti prostorije u kojima bi se mogli okupljati. - To otežava organizaciju aktivnosti i druženja. Išli smo više puta u Opštinu, razgovarali sa predstavnicima lokalne vlasti i obećano nam je da će se raditi na rješavanju tog pitanja. Lokalna samouprava najavljuje skoro otvaranje dnevnog boravka za penzionere, objekat za tu namjenu je već spreman. Nama bi mnogo značilo da dobijemo makar jednu prostoriju u kojoj bi se penzioneri mogli okupljati, družiti, provoditi vrijeme i dobiti obrok. To nije luksuz, to je osnovna potreba - kazao je Šuškavčević.

Što se tiče samih penzija, kaže da su one niske, ali i da je istina da su minimalne penzije povećane.

- Tu su najviše oštećeni oni koji su ranije imali iznad minimalne. Oni nijesu obuhva-

Dragan Šuškavčević i Milivoje Vujačić

ćeni povećanjem i sada su u najtežoj situaciji. To je velika nepravda i na to stalno ukazujemo - kazao je Šuškavčević. Navodi i da se trude da ne zanemare ni socijalni aspekt života njihovih članova. - Organizujemo i ljetovanja, jer i stariji ljudi vole da promi-

Dobra saradnja sa Fondom PIO i Savezom penzionera

Saradnja sa Fondom PIO je, kako je kazao Dragan Šuškavčević, uvijek bila korektna. - Sve što smo tražili od njih, rješavali su na najbolji mogući način. Takođe imamo dobru saradnju i sa Savezom udruženja

penzionera Crne Gore i svim drugim udruženjima. Naravno, problem je što evidencije na nivou države nijesu uvijek ažurne, pa je teško utvrditi tačan broj penzionera, ali vjerujemo da će se i to poboljšatiporučuje Šuškavčević.

Nezvanični podaci Nacionalne turističke organizacije

jene sredinu, makar na sedam dana, da se odmore. Nažalost, broj mjesta je ograničen, uvijek se traži više nego što dobijamo od Fonda PIO. To dijelimo u skladu sa brojem članova i mogućnostima, ali uvijek ostane nezadovoljnih jer potrebe prevazilaze raspoloživa sredstva - tvrdi Šuškavčević.

volonterski rad

Dodaje da se mnogo toga u njihovom udruženju stvorilo volonterskim radom. Namještaj, kompjuteri, kancelarijski prostor – sve su obezbijedili sami, bez ičije pomoći. Bez obzira na to, kao udruženje su puni entuzijazma i želje za aktivnostima.

- Uz mene, važnu ulogu ima moj potpredsjednik Milivoje Vujačić, koji je iskusan i uvijek spreman da se uklju-

U Crnoj Gori boravi 137.000 turista

PODGORICA - U Crnoj

Gori je u četvrtak boravilo 137.000 turista, što je 2,3 odsto više u odnosu na isti prošlogodišnji period, pokazuju nezvanični podaci koje Nacionalna turistička organizacija (NTO) dobija od lokalnih.

Prema istim podacima, najviše turista boravi u Budvi, Ulcinju, Herceg Novom i Baru. - Ukupni namjenski prihodi, odnosno dio prihoda koji se odnosi na boravišnu i turističku taksu, kao i članske doprinose, od početka godine zaključno sa četvrtkom, iznose 2,96 miliona eura, što je 2,5 odsto više nego u istom

periodu prethodne godinenavodi se u saopštenju. Kada je riječ o zvaničnim podacima Monstata, tokom prvih sedam mjeseci, u Crnoj Gori je registrovano 1,5 miliona turista, četiri odsto više

moupravi, kao i preduzećima i organizacijama koje posluju na teritoriji Zete – da zajedno pokušaju da poboljšaju život penzionera.

- To su ljudi koji su izgradili ovo društvo i najmanje što zaslužuju jeste dostojanstvena starost - poručio je Šuškavčević.

Potpredsjednik Vujačić napominje da su u posljednjoj akciji obezbijedili 523 paketa zimnice, koje su podijelili penzionerima, a kroz donaciju Opštine od 2.000 eura omogućili smo da penzioneri dobiju po 40 eura pomoći.

či u sve aktivnosti. Naša želja je da udruženje ojača, da postane ozbiljan faktor u životu penzionera Zete i da oni znaju da uvijek mogu da nam se obrate. Ono što nam je sada prioritet jeste jača saradnja sa Opštinom i lokalnim preduzećima. Na teritoriji Zete posluju aerodrom, brojne firme i organizacije, i vjerujemo da bi mogli da pomognu makar simbolično, kroz donacije ili podršku u organizaciji aktivnosti. Znamo da su vremena teška i da je kriza svuda, ali i mala pomoć za naše penzionere znači mnogo - kazao je Šuškavčević.

Ovom prilikom poziva sve penzionere iz Zete, i one koji su članovi i one koji to nijesu, da im se jave, da dođu u udruženje i uključe se. Takođe, upućuje apel i lokalnoj sa-

u odnosu na isti period prošle godine i 14 odsto više nego 2019. godine. - Samo tokom jula registrovano je 560.000 dolazaka, što je na istom nivou u poređenju sa prethodnom godinom, odnosno rast od jedan odsto - dodali su iz NTO-a. Prema istim podacima, najveći broj turista zabilježen je sa tržišta Srbije, Rusije, Bo-

- Svaku donaciju raspodijelimo članovima, naravno onima kojima pomoć najviše znači, bilo za plaćanje računa, kupovinu ljekova ili osnovnih potrepština - kaže Vujačić. Udruženje danas funkcioniše kroz šest mjesnih podružnica. Međutim, treba istaći da se u pojedinim mjestima ljudi nerado prihvataju rada sa penzionerima. Dešava se da se neko prihvati dužnosti predsjednika mjesnog udruženja, ali brzo odustane, pa se dogodi da za preminulog predsjednika ne mogu mjesecima da nađu zamjenu. Ipak, rukovodstvo Udruženja penzionera Zeta ne odustaje – prihvataju sve koji pokažu makar malo volje da se uključe u rad i budu dio brojnih komisija koje su osnovali: za humanitarne aktivnosti, odmor i rekreaciju, kao i druge oblike organizovanja. - Nažalost, naše udruženje još uvijek nema klub penzionera, a predsjednici mjesnih udruženja rade iz svojih kuća, a njihove dnevne sobe su ujedno i kancelarije. To je, naravno, otežavajuća okolnost. Telefonske troškove i druge obaveze snose sami, iako dobijaju vrlo skromne naknade – 30 ili 50 eura mjesečno, u zavisnosti od broja članova. Uprkos tome, oni se trude da budu na usluzi svojim penzionerima i da ih obilaze na terenu - naglašava Vujačić. Ističe i da je saradnja sa Opštinom unaprijeđena. - Poslije više razgovora sa rukovodstvom Opštine, na obostrano zadovoljstvo, počela je bolja koordinacija. Sekretarijat za društvene djelatnosti najavio je skoro otvaranje dnevnog centra, u kojem će penzioneri moći da osmisle svoje slobodno vrijeme, druže se i uključe u različite programe. Takođe, najavljeno je i uvođenje gerontodomaćica koje će obilaziti bolesne i samohrane penzionere, što će im značajno olakšati svakodnevicu - kazao je Vujačić. n. kovaČeviĆ

sne i Hercegovine, Turske, Njemačke, Velike Britanije i Francuske. Prema podacima Aerodroma Crne Gore, od 1. januara do 24. avgusta opsluženo je 2,09 miliona putnika, što je sedam odsto više u odnosu na isti period prošle godine i 17 odsto više u odnosu na uporedni period 2019. godine. r. e.

PODGORICA - Nakon stupanja na snagu Zakona o legalizaciji bespravnih objekata, zabranjen je promet svih nelegalno izgrađenih objekata u Crnoj Gori, poručeno je Notarskoj komori Crne Gore iz Ministarstva prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine.

Notarska komora Crne Gore je obavijestila javnost da je odredbom člana 33 stav 1 Zakona o legalizaciji bespravnih objekata uvedena zabrana prometa (otuđenja) tzv. bespravnih nepokretnosti, odnosno nepokretnosti koje su izgrađene bez akta za građenje ili protivno takvom aktu ( bez građevinske dozvole ili uz prekoračenje građevinske dozvole).

- S obzirom na nepreciznu formulaciju navedene odredbe tražili smo mišljenje od predlagača zakona, Ministarstva za prostorno planiranje, urbanizam i državnu imovinu, kao organa odgovornog za njegovu primjenu - da li se zabrana prometa odnosi samo na bespravne objekte izgrađene poslije stupanja na snagu ovog zakona ili na sve objekte (dakle i na one koji su izgrađeni prije stupanja na snagu zakona), a ovo kako bismo razjasnili namjeru zakonodavca, a u krajnjem, izbjegli teške posljedice na promet nepokretnosti koje bi u slučaju restriktivnog mišljenja nastupile kako za vlasnike nelegalnih objekata i njihovih prava na raspolaganje imovinom, na ukupan promet nepokretnosti u Crnoj Gori koji bi bio drastično smanjen, a na kraju i na notarsku aktivnost – kazali su iz Notarske komore dodajući da su u četvrtak dobili traženo mišljenje Ministarstva prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine u odgovoru na dopis Komore od 15. avgusta.

Zabrana

- Zabrana otuđenja, odnosno prometa nepokretnosti odnosi se i na bespravno izgrađene objekte bez građevinske dozvole koji se izgrade nakon stupanja na snagu Zakona o legalizaciji bespravnih objekata, i na objekte izgrađene prije stu-

Notarska komora Crne Gore dobila mišljenje Ministarstva prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine

Zabranjena prodaja i kupovina svih nelegalno izgrađenih objekata

Iako su notari i Notarska komora iznenađeni i ne slažu se sa ovakvim restriktivnim tumačenjem zakona, koji će neminovno proizvesti teže negativne posljedice, kako za vlasnike nelegalnih objekata, jer neće moći da raspolažu imovinom, tako i na ukupan promet nepokretnosti u Crnoj Gori koji će biti drastično smanjen, notari su dužni da poštuju, primjenjuju i rade u skladu sa zakonom, kao što su radili i do sada – poručili su iz Notarske komore

panja na snagu ovog zakona –saopšteno je iz Ministarstva. Takođe, kako je navedeno iz resora na čijem je čelu Slaven Radunović, nije dozvoljen promet objekata koji se izgrade ili su izgrađeni bez odgovarajućeg akta o građenju, bez obzira da li je ili nije upisana u Katastru nepokretnosti zabilježba zabrana otuđenja u skladu sa odredbom člana 33 stav 3 navedenog zakona. - Imajući u vidu navedeno, iako su notari i Notarska komora iznenađeni i ne slažu se sa ovakvim restriktivnim tumačenjem zakona, koji će neminovno proizvesti teže negativne posljedice, kako za vlasnike nelegalnih objekata, jer neće moći da raspolažu imovinom, tako i na ukupan promet nepokretnosti u Crnoj Gori koji će biti drastično smanjen, notari su dužni da poštuju, primjenjuju i rade u skladu sa zakonom, kao što su radili i do sada – poručili su iz Notarske komore.

Dodaju da je, nakon pojašnjenja iz Ministarstva, jasno da notari ne mogu sačinjavati notarske zapise o otuđenju nepokretnosti koje su sagrađene bez dozvole ili uz prekoračenje dozvole za građenje (bez obzira kada je takav objekat iz-

građen) jer je to članom 33 Zakona o legalizaciji bespravnih objekata, a u skladu sa navedenim mišljenjem Ministarstva, izričito zabranjeno.

Prihodi od

legaliZacije

Ministar prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine Slaven Radunović je krajem jula, predstavljajući jednogodišnje rezultate svog resora, saopštio da očekuje da bi država od postupka legalizacije trebalo da prihoduje 300 do 400 miliona eura. On je tada naveo da je naslijedio 120.000 nelegalnih objekata te da država do sada nije smjela da žmuri na to.

- Satelitsko snimanje teritorije Crne Gore sa ciljem legalizovanja do sada izgrađenih nelegalnih objekata i sprečavanja gradnje novih je završeno, a svima koji od sada budu gradili bez dozvole, objekti će biti srušeni. Isto će se desiti i onima koji ne iskoriste šestomjesečni rok da podnesu prijavu za legalizaciju – kazao je Radunović 24. jula.

- Ovaj snimak je tzv. nulti snimak po kojem će se kontrolisati eventualna buduća nelegalna gradnja. Periodično će se sprovoditi satelitsko sni-

manje, a softver će automatski upoređivati snimke i detektovati svu novu gradnju. Softver će biti povezan sa Katastrom i našom bazom podataka građevinskih dozvola, pa će se istovremeno obilježavati koji se od novih objekata gradi sa dozvolom, a koji bez nje. Još jednom upozoravam sve građane da će svi naknadno utvrđeni nelegalni objekti biti srušeni – poručio je ranije Radunović, ocjenjujući da

Guvernerka Centralne banke učestvovala na Evropskom forumu Alpbach u Austriji

PODGORICA - Usklađivanje sa evropskim pravilima za male ekonomije, poput Crne Gore, nije samo tehnički proces, već ključ za jačanje povjerenja, privlačenje investicija i stvaranje novih prilika za građane i privredu, kazala je guvernerka Centralne banke (CBCG) Irena Radović Kako je saopšteno iz CBCG, Radović je učestvovala na Evropskom forumu Alpbach, koji tradicionalno okuplja vodeće predstavnike međunarodnih institucija, vlada,

centralnih banaka, poslovne zajednice i mladih lidera iz Evrope i cijelog svijeta, sa ciljem dijaloga o ključnim evropskim i globalnim temama.

Ona je, na poziv guvernera Narodne banke Austrije (Oesterreichische Nationalbank –OeNB) Roberta Holzmanna, govorila na panelu pod nazivom „Budućnost monetarne politike i finansijskih tržišta u Evropi“.

Na panelu je istaknuto da se centralne banke danas suočavaju sa višeslojnim izazovi-

,,našim građanima očigledno još nije jasno da je država ozbiljno shvatila posao legalizacije“ dodajući da tolerancije više neće biti.

- U jednom momentu, ta tolerancija je bila i socijalno zadovoljenje određenog sloja građana, na neki način i kupovina glasova, ali s tim je gotovo. Dozvolićemo svima koji su do sada izgradili nelegalne objekte da ih legalizuju, osim onima čiji objekti ugro-

ma – od geopolitičkih tenzija i klimatskih promjena, preko ubrzane digitalne transformacije, do strukturnih ekonomskih pomjeranja.

- U evropskom kontekstu, naglašena je potreba za dubljom integracijom finansijskih tržišta kroz dovršetak Bankarske unije i zaokruživanje Unije tržišta kapitala, uz pojednostavljivanje i harmonizaciju regulatornog okvira - kaže se u saopštenju. Navodi se da je poseban akcenat stavljen na prilagođavanje politika centralnih banaka i regulatornih okvira pojavom privatnih oblika novca, poput stablecoina, koji mogu uticati na tradicionalne kanale transmisije monetarne politike.

- U tom kontekstu naglašena je važnost razvoja kredibilnih evropskih rješenja za digital-

žavaju javni interes ili su opasnost po prostor i živote, ali od sada više nema nelegalne gradnje. Mogu da poznaju i ministra i premijera i predsjednika Skupštine ili države, ali to neće pomoći – kazao je Radunović najavljujući da će oformiti komisije koje će procjenjivati koji objekti zadovoljavaju uslove za legalizaciju. Poslanici su 31. jula izglasali Zakon o legalizaciji bespravnih objekata. S. PoPoViĆ

ne oblike plaćanja, uz očuvanje stabilnosti i povjerenja u finansijski sistem - dodaje se u saopštenju. Radović je, govoreći iz ugla države kandidata za članstvo u Evropskoj uniji, naglasila da su reforme CBCG u oblasti SEPA integracije i unapređenja supervizije direktno usklađene sa evropskim standardima i predstavljaju važan korak u približavanju Crne Gore jedinstvenom tržištu EU. Iz CBCG su rekli da je Evropski forum Alpbach 2025 održan tradicionalno u austrijskom Tirolu, ove godine na temu „Recharge Europe“, posvećenoj obnovi evropske otpornosti i vrijednosti u uslovima rastućih geopolitičkih i ekonomskih tenzija, klimatskih prijetnji i ubrzanih tehnoloških promjena. S. P.

U Crnoj Gori ima 120.000 nelegalno izgrađenih objekata

PODGORICA - Nezavisni sindikat policije reagovao je juče na izjavu sekretara Ministarstva unutrašnjih poslova Petra Koprivice koji je, pored ostalog, kazao da je prosječna plata u tom resoru i Upravi policije, 1.102 eura, odnosno 1.129 eura. Iz radničke organizacije poručuju da treba da se fokusiraju na osnovnu zaradu koja je, kako ocjenjuju, mala, te su kritikovali istup državnog sekretara.

Iz Nezavisnog sindikata naveli su da pripravnik u Upravi policije prima osnovnu zaradu u iznosu od 477 eura, stariji policajac, koji ima pet godina radnog staža - 704,70 eura, a stariji policajac I klase sa 30 godina radnog staža 719,10 eura. - Kad saberemo plate ova tri službenika da bismo došli do prosjeka od 1.100. eura koji pominje državni sekretar moramo imati i četvrtog koji zarađuje 2.497 eura. A ko je taj ko zarađuje 2.497 eura i pravi ovaj prosjek od 1.100 koji baca prašinu u oči i kod javnosti i običnog naroda pravi odbojnost prema policiji? Nemojmo miješati ,,babe i žabe“. Nemojmo se smijati u lice sirotinji. Nemojte manipulisati prosječnom zaradom, jer prosjek nije ni mjerodavna, ni poštena kategorija za ocjenjivanje nečije zarade. Pričajmo o osnovnoj plati - istakli su iz Nezavisnog sindikata.

Oni su naveli da su u osnovnu zaradu ugrađena 63 eura, što nije plata, nego topli obrok i 1/12 regresa.

- Kad se i to oduzme, primamo plate koje su apsolutno ispod granice siromaštva u Crnoj Gori, koja je 695 eura. Ako lažemo mi, kako kaže gospodin Koprivica, ne lažu naše platne

Policija traga za državljaninom

Republike Srbije

Cvetkov

nestao

prije dvije sedmice

PODGORICA - Državljanin

Srbije Bruno Cvetkov nestao je prije dvije sedmice u Crnoj Gori. Njegov nestanak je prijavljen Upravi policije. Cvetkov (40) je došao u Crnu Goru iz Beograda 13. avgusta. Porodica moli za pomoć ukoliko neko ima informacije ili ga je vidio, da javi na broj +971505617351 (WhatsApp) ili policiji. N. Đ.

MUP-a i saopštio da nije tačno da su im zarade za pet godina duplirane

Tvrde da primaju plate ispod granice siromaštva

liste koje su zvanični obračun MUP-a i koje su policajci prethodnih dana masovno počeli da objavljuju po društvenim mrežama dokazujući da govorimo istinu - poručili su iz Nezavisnog sindikata.

veliki broj njih ne radi noćne i prekovremene smjene zbog prirode svog posla.

- Policajci i njihove porodice žive od osnovne zarade – naveli su oni.

matika egzaktna nauka koje rješava sve nedoumice – naveli su oni. Nezavisni sindikat osvrnuo se i na navode da je policajcima plata duplirana za pet godina. Oni su objelodanili podatak da je osnovna zarada starijeg policajca I klase, sa 25 godina aktivne službe 2020. godine iznosila 544,50 eura, 2021. godine 544,50 eura, 2022. godine 544,50 eura, 2023. godine 653,40 eura, 2024. godine 719,10 eura, te 2025. godine 719,10 eura.

- Toliko o duplom uvećanju zarada za pet godina. Uspjeli smo da se pomjerimo za čitavih 174,60 eura, a to je ni 30% - istakli su oni.

- Ali je isto tako sigurno da ćemo u borbi za bolji život naše djece i dostojanstvo policijske uniforme iskoristiti svaki mogući model borbe koji nam dozvoljavaju zakoni države Crne Gore i međunarodne konvencije - poručili su oni.

Istakli su da ih raduje tvrdnja državnog sekretara da je MUP otvoren za dijalog sa sindikatima, navodeći da tu postoji jedan veliki problem.

Oni su dodali da sve što policijski službenici zarade preko osnovne plate - na osnovu noćnih i prekovremenih radnih sati, nije plata, već da je riječ o dodacima koje službenik može da ostvari, ali i ne mora, jer

- Ni u čiju kuću, iako su vrata otvorena, ne ulazi se dok domaćin ne pozove unutra. A domaćin naše zajedničke kuće ćuti, nema poziva koji čekamo od novembra 2024. godine - zaključuje Nezavisni sindikat u reagovanju. Državni sekretar MUP-a Koprivica nedavno je, komentarišući zahtjeve Nezavisnog sindikata policije, saopštio da su im plate u proteklom periodu uvećane, te da nema potrebe da štrajkuju, a ponajmanje da blokiraju granične prelaze. On je istakao da je u septembru 2020. godine prosječna zarada u MUP-u iznosila negdje oko 585 eura, a u UP 620 eura, te da je u julu 2025. godine prosječna plata u MUP-u bila 1.102 eura, dok je u UP 1.129 eura. H. JANKOVIĆ Nezavisni sindikat policije reagovao na izjavu državnog sekretara

Ova radnička organizacija kritikovala je državnog sekretara Koprivicu, navodeći da ,,iskreno žale što je nečijom odlukom gurnut da bude „žrtveno jagnje“ i neko na koga će se obrušiti sva ljutnja i gnijev zaposlenih u Ministarstvu

unutrašnjih poslova i Upravi policije“. Istakli su da moraju demantovati njegove navode. - Saopštenje MUP-a je klasična i teška manipulacija brojevima i statistikom. I prilično zlonamjerna, može se reći, jer se ne dešava prvi put, već se uporno ponavlja, vjerovatno u nadi da će ono što nije istina jednom to i postati. Pa, neće. Statistika je moćno oružje u rukama vještog manipulatora, ali je mate-

Iz Nezavisnog sindikata, s druge strane, ukazali su na činjenicu da su troškovi života u državi za pet godina porasli više od 300 posto. Nezavisni sindikat policije ove sedmice je nadležnima poslao peticiju, koju je potpisalo oko 1.300 službenika, a kojom se traži, pored ostalog, uvećanje zarada. Ukoliko se to ne desi, najavili su da je moguće da će se desiti blokade graničnih prelaza.

Iz radničke organizacije su ponovo poručili da će njihovo djelovanje kojim će tražiti veće zarade biti u skladu sa propisima.

Naučnice Snežana Dragićević i Snežana Vuksanović pokrenule saradnju sa Prijestonicom

PODGORICA – Naučnice

Snežana Dragićević i Snežana Vuksanović izrađuju zajedno sa Prijestonicom Cetinjem inicijativu da se zaštiti biljka petrolamium koju su u pronašle u tamošnjem području, u Štitarima, a koje nigdje drugo nema na svijetu. Dragićević je kazala kratko Pobjedi da će inicijativu proslijediti Agenciji za zaštitu životne sredine.

- Biljka je u redu, pišemo inicijativu o zaštiti tog prostora – kazala je Dragićević. Samostalna savjetnica u ENEKO centru CANU Dragićević je u momentu otkrivanja biljke u maju 2019. godine bila kustoskinja u Prirodnjačkom muzeju Crne Gore. Ona je prva pronašla neobičnu biljku čije otkriće su objelodanili u martu ove godine. Dragićević je tada fotografisala i poslala je koleginici Vuksanović da je identifikuje. Nijesu uspijevale u dešifrovanju, pa su potražile pomoć od kustosa Prirodoslovnog muzeja u Rijeci i vanrednog profesora Univerziteta Primorska u Kopru dr Boštjana Surina je identifikovana u Kini. Ovaj

Pišu inicijativu da se zaštiti biljka u Štitarima

rod biljke nazvan je - Petrolamium Dragićević, Vuksanović & Surina i nova vrsta za nauku (Petrolamium crnojevicii Dragićević, Vuksanović & Surina). Biljka ne raste samo na teritoriji Štitara gdje je, inače, najviše ima. Zabilježena je na tromeđi sela Štitare, Đinovići i Bokovo, odnosno na

ječke i Katunske. Naučnice su zahvalne

Snežana Dragićević

tamošnjim mještanima koji su im pomagali u procesu razotkrivanja biljke, pa očekuju od njih da nastave sjajnu saradnju, u što ne sumnjaju. Naučnice navode da, prije svega, treba da se sačuvaju životni uslovi u tom kraju kako ne bi bili promijenjeni. Naučnice su ranije komentarisale za Pobjedu da treba da se napravi plan i program obilaska biljke. Okvirno, ko želi da vidi biljku, trebalo bi da se javi, na primjer,

Turističkoj organizaciji Cetinja, mještane bi do biljke. Mogao bi da se osmisli lijep program, prema riječima naučnica, u sklopu koga bi i mještani nakon obilaska biljke mogli tu-

obučili i oni bi ih vodili ristima da po-

nude i tradicionalnu crnogorsku hranu... Sve bi to, kažu one, možda privuklo mještane koji su napustili ovaj kraj da se vrate. Naučnice podsjećaju da turisti traže aktivni odmor, da hodaju i vide neke stvari koje ne mogu da vide u svojim krajevima, te su sigurne da krš gdje raste čudotvorna biljka ne mogu da vide u Evropi. - Važno nam je da dobijemo obećanje od čelnih ljudi da žele da zaštite ovo područje, da ne bude asfaltne baze, kamenoloma, izmještanja dalekovoda, da se ne bi ugrozilo stanište – komentarisale su naučnice tada. Biljka još nije formalno-pravno zaštićena. Naučnice su nedavno saopštile da je u toku ažuriranje liste zaštićenih biljaka, gljiva i životinja, te podsjećaju da imamo suvi spisak iz 2006. godine gdje su pobrojane zaštićene vrste. Isticale su

da se u praksi pokazalo da to ne podrazumijeva pravu zaštitu biljke, te su navodile primjer da se dešava da imamo vrste koje su zaštićene na više lokaliteta, te ako se određeni projekat radi na jednom lokalitetu, poručuje se da će se sačuvati, jer je ima na drugom lokalitetu. N. ĐURĐEVAC

Bruno Cvetkov

PODGORICA - Vanredni

budžetski inspekcijski nadzor sproveden u nekoliko osnovnih škola u Crnoj Gori – među kojima su „Jugoslavija“ u Baru, „Milorad Musa Burzan“ i „Štampar Makarije“ u Podgorici te „Ratko Žarić“ u Nikšiću – pokazao je niz nepravilnosti u načinu obračuna i isplate zarada zaposlenima. Prema nalazima u zapisniku, u koji je Pobjeda imala uvid, greške se ponavljaju u kontinuitetu od 2016. do 2025. godine.

Prema nalazima iz zapisnika, nepravilnosti se odnose na nepostojanje jasnih pravila za obračun časova preko norme i zamjene, pogrešan obračun dodatka za odjeljensko starješinstvo, nezakonito vrednovanje minulog rada, isplatu sindikalnog dodatka bez pravnog osnova i nepravilne naknade za bolovanje.

Problemi

Inspektori su utvrdili da ne postoji jasno propisan metod obračuna časova preko norme i časova zamjene. Svaka škola imala je različit način računanja, pa su isplate vršene po različitim osnovama. Time je dovedena u pitanje zakonitost i tačnost zarada, jer nema mehanizma da se utvrdi da li su zaposleni primali ono što im zaista pripada.

Poseban problem odnosi se na dodatak za odjeljensko starješinstvo. Umjesto da se, u skladu sa Granskim kolektivnim ugovorom, koeficijent složenosti uveća za 10 odsto, škole su ga najčešće obračunavale kao procenat redovnog rada (osnovna plata + minuli rad). Na taj način, zarade su bile uvećane u bruto iznosu od nekoliko do nekoliko desetina eura mjesečno.

Inspekcija je konstatovala i da je obračun minulog rada vršen suprotno zakonu. Umjesto da se računa isključivo na osnovnu zaradu, on je dodavan na već uvećane iznose, pa je kod zaposlenih koji su imali dodatke minuli rad vrijedio znatno više. To je dovelo do situacije da minuli rad prosvjetnog radnika sa dodatkom vrijedi i dvostruko više od onog koji nema dodatke. Jedan od najspornijih nalaza odnosi se na tzv. sindikalni

INSPEKCIJA OTKRILA NEPRAVILNOSTI Greške u obračunu zarada u školama se ponavljaju od 2016. godine

Minuli rad prosvjetara vrijedi znatno više nego kod drugih zaposlenih

dodatak. U brojnim školama zaposlenima je obračunavano uvećanje zarade od dva do pet odsto na osnovu sindikalnog angažmana ili članstva u sindikatu. Inspektori naglašavaju da Granski kolektivni ugovor za oblast prosvjete ne poznaje ovakav dodatak – propisana su samo uvećanja po osnovu zvanja i naučnih titula.

SPorno bolovanje

Utvrđeno je i da su zaposleni na bolovanju primali pune zarade sa svim dodacima, jer posebni dio zarade nije umanjivan za korektivni koeficijent od 0,9, kako to nalažu propisi.

To je, praktično, značilo da su naknade bile veće od zakonski predviđenih, a budžet je na taj način dodatno opterećivan. Sindikat prosvjete tvrdi da su samo u januaru i februaru zarade bile manje za 10 do 50 eura, što je izazvalo veliko nezadovoljstvo među zaposlenima. Kada se uzme u obzir da sektor zapošljava između 14.500 i 16.000 prosvjetnih radnika, procjenjuju da su nepravilnosti u obračunu kroz godine kumulativno iznosile toliko da bi na nivou države godišnje mogli biti izgrađeni ili opremljeni makar jedan vrtić ili škola. Tema zarada u prosvjeti do -

minira javnim prostorom već mjesecima. Sindikat prosvjete je zbog januarskih i februarskih isplata, koje su bile niže od očekivanih, najavio štrajk, tvrdeći da je riječ o „udaru na plate prosvjetara“. Kako bi spriječila eskalaciju, ministarka prosvjete Anđela Jakšić-Stojanović predložila je premijeru Milojku Spajiću model prema kojem će obračun biti usklađen sa zakonom, ali bez drastičnog smanjenja zarada u odnosu na prethodni period. Sindikat je rješenje pozdravio, ali inspekcija jasno konstatuje da je dosadašnja praksa bila suprotna propisima i da se mora prekinuti.

Izvještaj inspekcije potvrđuje da su nepravilnosti u obračunu zarada u prosvjeti sistemski problem. Neusklađenost metodologija, sindikalni dodaci bez zakonskog osnova, nepravilno obračunat minuli rad i naknade za bolovanje zajednički ukazuju da se zakon nije dosljedno primjenjivao.

Centralizovani

obračun

Iz Ministarstva finansija su juče saopštili da ove i druge nepravilnosti potvrđuju opravdanost i nužnost uvođenja Sistema za centralizovani obračun zarada koji omogućava jedinstven, zakonit i transparentan obračun, kao i smanjenje prostora za samovolju i tumačenja van propisa. Ovaj sistem istovremeno jača kontrolu nad trošenjem javnih sredstava i omogućava pravičnost prema svim zaposlenima u javnom sektoru.

Ministarstvo finansija dosljedno će raditi na utvrđivanju i ispravljanju nezakonitih praksi koje su godinama prolazile bez adekvatne kontrole. Ostajemo posvećeni uspostavljanju sistema u kojem se zarade obračunavaju isključivo u skladu sa Zakonom o zaradama u javnom sektoru i Granskim kolektivnim ugovorom. Nastavljamo, da u okviru svih zakonskih mehanizama, radimo na obezbjeđivanju transparentnog i efikasnog upravljanja javnim sredstvima, kao i jačanju povjerenja građana u institucije sistema, saopštili su iz Ministarstva.

reagovanje

Sindikata

Predsjednik Sindikata prosvjete Radomir Božović reagovao je juče na nalaz inspekcije, navodeći da inspekcija nije nadležna da presuđuje po pitanju tumačenja Granskog kolektivnog ugovora (GKU) za oblast prosvjete, niti da stavlja van pravne snage odluke i mišljenja Komisije za sprovođenje, praćenje, primjenu i tumačenje GKU-a, koja je za to jedino ovlašćena. - Prema članu 79 važećeg GKU-a, jedino Komisija za sprovođenje, praćenje, primjenu i tumačenje GKU ima pravo da daje zvanična mišljenja, odluke i tumačenja u vezi sa njegovom primjenom. Ova komisija je bipartitna i u njenom sastavu su predstavnici Ministarstva prosvjete, nauke i inovacija Crne Gore (najčešće pravnika) i Sindikata prosvjete Crne Gore. Komisija nikada i nigdje nije dala tumačenje da su koeficijenti zaposlenima u

Kompanija „Bambi“ i Ministarstvo prosvjete, nauke i inovacija Crne Gore potpisali ugovor o saradnji Plazma

PODGORICA - Kompanija

„Bambi“ i Ministarstvo prosvjete, nauke i inovacija Crne Gore potpisali su juče u Naučno-tehnološkom parku Crne Gore ugovor o saradnji, čime je zvanično pokrenuta društveno odgovorna inicijativa „Plazma podržava đake prvake“. U okviru inicijative, koja se prvi put realizuje u našoj zemlji, svi prvaci u Crnoj Gori dobiće Plazma paketiće, kao znak pažnje, podrške i ohrabrenja na početku njihovog obrazovnog puta. Kako navode u saopštenju, cilj ove akcije je simbolična podrš-

ka djeci, roditeljima i nastavnicima u važnom životnom trenutku, donoseći im lijepa sjećanja na prve školske dane. Ministarka prosvjete, nauke i inovacija Anđela Jakšić-Stojanović izrazila je zadovoljstvo zbog saradnje sa kompanijom „Bambi“, naglasivši da ovakve inicijative predstavljaju pravi primjer kako zajedničkim djelovanjem institucija i društveno odgovornih kompanija možemo stvoriti toplo i podsticajno okruženje za naše najmlađe sugrađane. - Polazak u školu predstavlja jedan od najvažnijih trenutaka u životu svakog djeteta i

njegove porodice. To je početak jednog važnog životnog poglavlja, a naš zadatak, kao

institucije, jeste da stvorimo ambijent u kojem se djeca osjećaju bezbjedno, podr-

žano i motivisano za učenje i rast. Kroz akciju „Plazma podržava đake prvake“, zajedno sa kompanijom „Bambi“, šaljemo jasnu poruku da početkom našeg najmlađeg dana prepoznamo hrabrost, da prepoznamo hrabrost ovog našeg najmlađeg dana. ćemo, kao sistem, biti uz njih svakog dana. Ovo partnerstvo pokazuje kako obrazovanje i društveno odgovorno poslovanje mogu i treba da se dopunjuju u izgradnji boljeg društva - kazala je ministarka. Milica Šetka, direktorka za razvoj poslovanja kompani-

prosvjeti samo ono što piše u tabelama, kao što tvrdi Budžetska inspekcija - naveo je on. Božović je dodao da na to ukazuje i mišljenje br. 89/1 od 6. 12. 2021. godine, kojim je Komisija potvrdila da je koeficijent zaposlenih u prosvjeti nije samo ono što piše u tabeli, već sve što se nalazi nakon tabele – poput razrednog starješinstva, naučnih i nastavnih zvanja i drugih stavki.

On je dodao da je slično i sa odlukom br. 23 od 18. 2. 2008. godine, koju je donijela ista komisija, na osnovu dogovora sa tadašnjom vladom, a kojom je propisano pravo predsjednika sindikalnih organizacija na uvećanje zarade zbog obavljanja sindikalnih aktivnosti. Tom odlukom je utvrđeno da predsjednici sindikalnih organizacija imaju pravo na dodatke od 2% do 5%, zavisno od broja članova sindikata u školi. - Iz svega proizilazi da nalazi Budžetske inspekcije nijesu ništa drugo do potvrda ranije iznesenih stavova Ministarstva finansija da u prosvjeti navodno „ništa nije bilo zakonito“ i da su vršene zloupotrebe. Ukazujemo da je Budžetska inspekcija organ direktno podređen ministru finansija, gospodinu Novici Vukoviću, i da je sve odrađeno po principu ,,kadija te tuži, kadija ti sudi” – ističe Božović. Sindikat poručuje da se svi sporovi ovog tipa moraju rješavati pred nadležnom komisijom ili sudovima, a ne kroz jednostrane interpretacije Ministarstva finansija Crne Gore i njima podređene inspekcije. n. kovačeviĆ

je „Bambi“ u grupi Coca-Cola Hellenic, istakla je povratak Plazme na tržište Crne Gore, uprkos izazovima sa kojima se kompanija suočila nakon požara u fabrikama u Požarevcu, predstavlja simboličan i veoma emotivan trenutak. Posebnu ulogu u cijeloj inicijativi imaće i kompanija „Klikovac“, koja je omogućila besplatnu distribuciju Plazma paketića u svim osnovnim školama u Crnoj Gori. Ističu da zahvalnost ide i crnogorskim opštinama koje su, kroz podršku ovoj akciji, doprinijele da svaki učenik osjeti duh zajedništva i pažnje. n.k.

Ministarstvo finansija

Sa potpisivanja ugovora

Više državno tužilaštvo formiralo predmet i najavilo da će preduzeti sve radnje propisane zakonom

Zadržavanje

osumnjičenom za silovanje

PODGORICA - Više državno tužilaštvo u Podgorici odredilo je zadržavanje do

72 sata D. B. zbog sumnje da je silovao S. B., saopšteno je iz tog tužilaštva.

Kako je saopšteno iz Višeg državnog tužilaštva, protiv njega je formiran predmet i on je juče saslušan pred dežurnim tužiocem.

- Nakon saslušanja donijeto je rješenje o zadržavanju do 72 časa, dok će se u daljem toku postupka preduzeti sve neophodne mjere i radnje propisane zakonom, precizirali su iz VDT-a u Podgorici. J. R.

Protiv supruge odbjeglog vođe kavačkog klana podnijeta prijava zbog zanemarivanja djeteta

Tamaru

maloljetnom

KOTOR – Protiv Tamare Zvicer (40), supruge odbjeglog vođe kavačkog klana Radoja Zvicera, podnijeta je prekršajna prijava zbog zanemarivanja maloljetnog sina.

Kako je saopšteno iz Uprave policije, prekršajna prijava podnijeta je protiv Zvicer zbog zanemarivanja maloljetnog djeteta koje je u dva navrata u naselju Škaljari zatečeno da upravlja putničkim motornim vozilom, vlasništvo njegove majke. Navode da su službenici Regionalnog centra bezbjednosti „Jug“, Odjeljenja bezbjednosti Kotor, podnijeli zahtjev za pokretanje prekršajnog postupka protiv „lica bliskog jednoj visokorizičnoj organizovanoj kriminalnoj grupi, zbog prekršaja iz Zakona o zaštiti od nasilja u porodici.“

- Ona je procesuirana zbog zanemarivanja svog sina u pogledu vaspitanja, propuštanja ukazivanja i upozoravanja na posljedice štetnog ponašanja, kao i opasnost koja može biti prouzrokovana istim, saopšteno je iz Uprave policije.

Kćerka Tamare Zvicer, Iva (18) prije tri sedmice novčano je kažnjena zbog prekoračenja brzine.

Iva Zvicer je, kako je saopšteno iz Uprave policije, 6. avgusta uhapšena dan ranije u kotorskom naselju Pržice. Kako je saopšteno iz Uprave policije, ona je vozila brzinom od 124 km/h na dijelu puta gdje je maksimalna dozvoljena brzina ograničena na 50 km/h.

Tamari Zvicer je 2022. godine blokiran bankovni račun i obustavljena isplata 133.473,36 eura za koje se sumnja da su stečeni kriminalnim aktivnostima.

Rješenjem suda, osim Tamari Zvicer, blokirana je imovina Emi Petrović – nepokretno-

sti u kotorskom naselju Škaljari za koje se sumnja da potiču od nezakonito stečenog novca. Kako je Pobjeda tada objavila, Tamara se tereti da je htjela fiktivno da prevede stan na Emu, odnosno da prikaže kao da joj ga je prodala. To je, kako se sumnja, učinila kako bi izbjegla oduzimanje imovine ukoliko dođe do finansijske istrage.

Sudija za istrage Višeg suda Suzana Mugoša je 22. juna prihvatila prijedlog Specijalnog tužilaštva i privremeno blokirala imovinu Zvicer i Petrović protiv kojih je pokrenut krivični postupak za utaju poreza i doprinosa i pranje novca. Odlukom suda banci je naloženo da uskrati isplatu 100.000 i 33.473,36 eura za koje se određuje privremena mjera obezbjeđenja, a koja se odnosi na obustavu sumnjivih transakcija na dva računa Zvicer.

NASTAVAK OBRAČUNA KLANOVA: U Kotoru ispred porodične kuće likvidiran pripadnik škaljarskog klana

Krivokapić preminuo u bolnici, policija za egzekutorom

KOTOR - Radovan Krivokapić, zvani Cuca, preminuo je sinoć od posljedica povreda koje mu je nanijela nepoznata osoba koja je, kako nam je nezvanično saopšteno, pucala na njega iz snajpera dok je bio ispred porodične kuće. Do zaključenja lista, policija nije uhapsila osumnjičenog za ubistvo Krivokapića, koji je u bezbjednosnim službama označen kao član škaljarskog klana.

Na njega je pucano kada je bio na terasi kuće u naselju Zlatne njive, u blizini Tržnog centra Kamelija. Krivokapić je nedavno iz inostranstva stigao u Crnu Goru.

Kako je saopšteno iz Uprave policije, sinoć je oko 19.40 časova, u naselju Zlatne njive u Kotoru, došlo do upotrebe vatrenog oružja. Tom prilikom, dodali su, povrede je zadobio Krivokapić, koji je usljed zadobijenih povreda preminuo u Opštoj bolnici u Kotoru.

- Policijski službenici Uprave policije – Regionalnog centra bezbjednosti „Jug“, u saradnji sa Sektorom za borbu protiv kriminala i u koordinaciji sa nadležnim državnim tužiocem u Višem državnom tužilaštvu u Podgorici, preduzimaju hitne mjere i radnje radi utvrđivanja svih okolnosti i rasvjetljavanja ovog krivičnog djela - poručili su iz policije.

U Kotoru je nastao kolaps nakon ubistva. Veliki broj vozila bio je

zaglavljen kod kružnog toka u blizini mjesta Škaljari. Istražitelji su posebnu pažnju usmjerili na kontrolu motociklista. Krivokapić je saslušavan 2016. u istrazi podmetanja požara u kotorskoj diskoteci „Maximus“. Tada je pet maskiranih osoba rano ujutru napalo stražara diskoteke, onesposobilo ga, a zatim su ušli u klub i zapalili dio u kome se održavaju muzički koncerti. Iz policije je tada saopšteno da su pretresli više stanova u Kotoru i da rade na privođenju napadača.

Ubistvo Krivokapića je uslijedilo isti dan kada su iz Uprave policije saopštili da su spriječili iz-

vršenje teškog krivičnog djela u Podgorici. Tvrde da su od početka godine spriječili izvršenje sedam teških krivičnih djela, ali nije poznato koliko osoba je uhapšeno po tom osnovu. Nekoliko sati prije ubistva član Odbora za bezbjednost i odbranu Skupštine Crne Gore Boris Bogdanović čestitao Lazaru Šćepanoviću i svim službenicima koji su , kako je kazao, svojim radom pokazali da Crna Gora ima policiju koja štiti građane, a ne kriminalce. On je, osvrnuvši se na hapšenje srpskog državljanina kod kojeg je pronađen pištolj i kriptovani telefon kazao da Uprava policije nikada ni-

Policija pretresla objekte operativno interesantne osobe u Beranama

Takođe, katastru nepokretnosti je naloženo da po osnovu privremene mjere obezbjeđenja sačini zabilješku zabr ane raspolaganja nad poslovnim prostorom od 72 metra kvadratna sa dvorištem od 188 metra kvadratna u kotorskom naselju Škaljari, koji su upisani na ime Petrović.

Tamarin suprug teško je ranjen u maju 2020. godine u Kijevu, gdje je u to vrijeme živio sa porodicom. Sigurne smrti spasila ga je supruga Tamara koja je potegla pištolj kada je pucano na njenog supruga. Nakon oporavka, jedno vrijeme, Zvicer je bio u Crnoj Gori, a policija od 2021. godine nema podatak gdje se krije. Specijalno državno tužilaštvo Radoja Zvicera tereti za organizovanje više likvidacija, međunarodni šverc droge i druga krivična djela. A. R.

BERANE – Beranska policija je, u saradnji sa kolegama iz Bijelog Polja, pretresala porodičnu kuću i pomoćne objekte operativno interesantnog lica V. D. (20) u selu Veliđe i pronašla improvizovanu laboratoriju sa 50 sadnica marihuane i 30 pakovanja te droge.

Kako je saopšteno iz Uprave policije, po nalogu Višeg državnog tužilaštva u Podgorici protiv V. D. je podnijeta krivič-

Kolaps u gradu nakon ubistva

preminuo

traga

je imala ovako dobre rezultate. -Zamislite da se, ne daj Bože, ovo ubistvo desilo. Dvadeset dežurnih kritičara bi već organizovalo javne napade na Upravu policije i bezbjednosni sektor. Na naslovnicama bi vrištali tekstovi o nesposobnosti, a prednjačili bi upravo oni suspendovani policajci koji su godinama izvršavali prljave zadatke za kriminalne klanove, istakao je Bogdanović u saopštenju koje je dostavila Demokratska Crna Gora.

Podsjećamo, krvavi obračun dvije suprotstavljene kriminalne grupe intenzivirao se nakon što je u Barseloni ubijen pripad-

nik kavačkog kriminalnog klana Filip Knežević, u okrugu Ešample, i to usred bijela dana. U nastavku obračuna kriminalnih klanova ubijeni su i Podgoričani Igor Nedović i Ivan Milačić. Sumnja se da je Milačić likvidiran iz osvete za ubistva visokopozicioniranih članova kavačkog klana Filipa Kneževića i Igora Nedovića, koji su ubijeni za manje od 24 sata. Knežević je, inače, označen kao direktni izvršilac ubistva Alana Kožara i Damira Hodžića na Krfu 2020. godine. Nedović je stradao od projektila koje je ispalio Arijan Rečković koji je i prije dva mjeseca pokušao da ga ubije. Rečković je i dalje u bjekstvu. Sa druge strane, za ubistvo Milačića osumnjičen je Nikola Petrović, koji je uhapšen i nalazi se u pritvoru.

Nakon toga, nekadašnji vođa kriminalne grupe „Pink Panter“, specijalizovane za pljačke luksuznih zlatara, srpski državljanin crnogorskog porijekla blizak škaljarskom klanu Predrag Vujošević, ranjen je u centru Barselone.

Prema ranijim saznanjima Pobjede, Vujošević, sada pripadnik škaljarskog kriminalnog klana, navodno je izašao „na vikend“ iz zatvora, gdje služi kaznu pokušaja šverca više od 400 kg kokaina na Kanarskim ostrvima, a nepoznati napadač ispalio je više hitaca u njega.

I španski istražitelji sumnjaju da je riječ o nastavku krvavog obračuna dvije crnogorske kriminalne grupe koji se sada „preselio“ na ulice Barselone.

Državljanin Sjeverne Makedonije, osamnaestogodišnji Andrej Tanaskovski ranio je 7. avgusta pripadnika budvanskog ogranka škaljarskog klana Marka Ljubišu Kana (56), na bazenu hotela Maestral u Budvi, ispalivši u njega dva hica. Tanaskovski se sa lažnom ličnom kartom Republike Srbije i pod imenom J. G. prijavio kao gost hotela kako bi sproveo kriminalni plan i imao je logistiku i pomagače u pripremanju likvidacije. A. RAIČKOVIĆ J. RAIČEVIĆ

Beranama i pronašla 30 pakovanja droge osumnjičenim

đe pronađena improvizovana laboratorija za uzgoj opojne droge marihuana u kojoj je pronađeno 50 sadnica stabljika kanabisa sa pratećom opremom neophodnom za uzgoj, kao i 33 sjemenke ove opojne droge, navodi se u saopštenju.

Policija tvrdi da je spriječila izvršenje teškog krivičnog djela, ali za to još nema dokaze

Stojanoviću zadržavanje, terete ga za nedozvoljeno držanje i nošenje oružja

PODGORICA - Državljanin

Srbije Nemanja Stojanović (33) uhapšen je prekjuče u Podgorici zbog sumnje da je pripremao, kako su iz policije saopštili, „izvršenje teškog krivičnog djela“.

Međutim, iako iz policije tvrde da su spriječili izvršenje teškog krivičnog djela, Stojanoviću je na teret stavljeno krivično djelo iz nadležnosti Osnovnog državnog tužilaštva.

- Sa svim činjenicama upoznat je tužilac u Osnovnom državnom tužilaštvu u Podgorici po čijem je nalogu N. S. lišen slobode zbog sumnje da je izvršio krivično djelo iz člana 403, stav 7 u vezi sa stavom 6 Krivičnog zakonika Crne Gore - nedozvoljeno držanje i nošenje oružja i eksplozivnih materija, za koje je zaprijećena kazna zatvora do 10 godina, naveli su iz policije.

Juče su se oglasili i iz podgoričkog tužilaštva i potvrdili da je Stojanoviću određeno zadržavanje do 72 sata.

- Osumnjičeni je lišen slobode 28.8.2025. godine, oko 15 časova, nakon što je uočen od strane ovlašćenih policijskih službenika dok je na javnoj površini neovlašćeno nosio vatreno oružje koje je tokom pokušaja bjekstva odbacio, zajedno sa još nekoliko predmeta. Svi predmeti su pronađeni i izuzeti, naveli

su iz Osnovnog državnog tužilaštva.

Iz policije su saopštili da je srpski državljanin ilegalno ušao u Crnu Goru i da su detaljnom kontrolom i pretragom terena pronašli pištolj „valter PP“ izbrušenog fabričkog broja, sa metkom u cijevi i osam metaka u okviru pištolja. - Takođe, pronađen je i kriptovani mobilni telefon za koji se sumnja da je korišćen u planiranim kriminalnim aktivnostima, a koji je osumjničeni pokušao da odbaci tokom bjekstva – saopštili su iz policije.

Kako se navodi u saopštenju policije, postupajući u okvi-

ru svojih nadležnosti i intenzivnih operativnih aktivnosti usmjerenih na pripadnike organizovanih kriminalnih grupa, operativno interesantnih i s njima povezanih lica, policijski službenici Regionalnog centra bezbjednosti „Centar“, Odjeljenja bezbjednosti Podgorica, u naselju Pejton uočili su i sustigli Stojanovića koji je prilikom pokušaja bjekstva odbacio oružje.

- Preduzimajući operativne aktivnosti na terenu, pravovremenoj i odlučnoj reakciji policijskih službenika, spriječeno je, dodaju, izvršenje teškog krivičnog djela i ne-

Sud u Kotoru donio rješenje kojom je novčano sankcionisao osumnjičenog zbog prekršaja Zakona o javnom redu i miru

Zbog dizanja dva prsta dobio kaznu od 590 eura

na prijava, dok policija za njim intenzivno traga.

Iz policije su precizirali da je Tužilaštvo to krivično djelo kvalifikovalo kao neovlašćena proizvodnja, držanje i stavljanje u promet opojnih droga.

- Pretresom u naselju Dolac policija je pronašla 30 manjih pakovanja sa sadržajem materije za koju se sumnja da je opojna droga marihuana ukupne mase oko 100 grama, dok je pretresom prostorija koje ovo lice koristi u selu Veli-

Kako su istakli iz UP, stabljike i droga su izuzeti i biće predmet odgovarajućih vještačenja u Forenzičkom centru Uprave policije.

Prije nekoliko dana u akciji „Trnovo“, u okolini Crmnice, zaplijenjeno je 13.100 stabljika marihuane i uhapšene su dvije osobe.

Kako je kazao v. d. direktora Uprave policije Lazar Šćepanović to je dosad najveća zapljena marihuane, vrijedna oko 4,5 miliona, a koja bi u daljoj distribuciji, uličnoj prodaji, dostigla i do deset miliona eura. J. R.

KOTOR – Sud za prekršaje u Kotoru kaznio je Kotoranina, čije ime je poznato redakciji, sa 590 eura jer je dizao odnosno pokazivao dva prsta osobi koju je to vrijeđalo.

Kotoranina su zbog ovog događaja priveli službenici Odjeljenja bezbjednosti Tivat jer je podigao, tj. pokazivao ispružena dva prsta ruke, palac i kažiprst. Podignuta dva prsta u obliku slova L (palac i kažiprst) uz poklič „E viva Montenegro“, moto je koji je 90-ih godina

simbolizovao političku borbu za nezavisnu Crnu Goru, na skupovima koje je u to vrijeme organizovao Liberalni savez Crne Gore, jedina stranka koja se tada zalagala za crnogorsku nezavisnost, tj. odvajanje od tadašnje SRJ, odnosno od Srbije. U rješenju Suda za prekršaje, koje je donijela sudija tog suda Jelena Stanišić, a u koji je Pobjeda imala uvid, navodi se da je Kotoranin 17. avgusta 2025. oko 12 i 35 časova na javnom mjestu u Tivtu znakom vrijeđao drugog po osnovu drugog ličnog svoj-

stva kao učesnik u saobraćaju, na način što je prema drugoj osobi pokazao ispružena dva prsta - palac i kažiprst, čime je počinio prekršaj iz člana 19 Zakona o javnom redu i miru. - Drsko se ponašao prema osobi, uputvši joj riječi „nemoj ti mene da mrškaš, što me boli uvo ko si ti“, nakon čega se udaljio u nepoznatom pravcu, čime je počinio prekršaj iz člana 7, st. 1 Zakona o javnom redu i miru, navodi se u rješenju kojim je ovaj Kotoranin proglašen krivim. Iv. K.

utralisana ozbiljna prijetnja po bezbjednost građana, što je u primarnom fokusu Uprave policije, naveli su iz policije. Dodaju da Uprava policije nastavlja kontinuirane i intenzivne operativno-taktičke mjere i radnje na suprotstavljanju svim bezbjednosnim izazovima, sa posebnim fokusom na beskompromisnu borbu protiv organizovanog kriminala i zaštitu bezbjednosti svih građana. - Podsjećamo da su službenici Uprave policije do sada, tokom ove godine, u sedam odvojenih slučajeva spriječili izvršenje teškog krivičnog djela, naveli su iz policije. A. R.

Za dan na crnogorskim putevima evidentirane 22 saobraćajne nezgode

Jedna osoba teže povrijeđena, 12 lakše

PODGORICA - U Crnoj

Gori su, u protekla 24 sata, evidentirane 22 saobraćajne nezgode, u kojima je jedna osoba povrijeđena teže, a 12 lakše

Iz Operativno-komunikacionog centra Uprave policije kazali su da je u Podgorici evidentirano 12 saobraćajnih nezgoda, a na Cetinju, u Baru, Herceg Novom i Kotoru po dvije. Po jedna saobraćajna nezgoda evidentirana je u Budvi i Nikšiću.

Izdato je 540 naloga za uplatu novčanih kazni i podnijeto 40 prekršajnih prijava. Policija je oduzela deset pari registarskih tablica. C. H.

Izuzeto oružje i kriptovani telefon

Za danas najavljene obilne padavine, moguće nepogode i grad

PODGORICA – Meteorolozi su za subotu za centralni i južni dio Crne Gore izdali narandžasti meteoalarm zbog obilnih padavina, jakog vjetra i mogućih vremenskih nepogoda.

de, praćene gradom i jakim udarima vjetra. Duvaće slab do umjeren vjetar, na sjeveru ponegdje kratkotrajno pojačan, pretežno južni. Jutarnja temperatura vazduha kretaće se od 11 do 21, a najviša dnevna od 16 do 26 stepeni Celzijusovih – navode meteorolozi.

kve vremenske situacije i kratkotrajno obilnije količine kiše moguće su određene posljedice na terenu – upozoreno je iz Zavoda za hidrometeorologiju i seizmologiju. Za drugi dan vikenda je najavljeno promjenljivo oblačno sa intervalima sunčanog vremena i uslovima za pojavu kratkotrajne kiše tek ponegdje. Vjetar slab do umjeren, promjenljivog smjera. Jutarnja temperatura vazduha od 10 do 19, a najviša dnevna od 18 do 28 stepeni. C. G. Zavod za hidrometeorologiju i

– Sjutra će u Crnoj Gori biti pretežno oblačno sa povremenom kišom, lokalnim pljuskovima i grmljavinom. Lokalno se očekuju jaki pljuskovi a tek ponegdje su moguće i kratkotrajne vremenske nepogo-

U centralnom dijelu zemlje i na jadranskoj obali predviđa se jaka kiša – pašće najmanje 10 milimetara za tri sata, uz moguće nepogode i grad. – More će biti umjereno talasasto do talasasto. Usljed ova-

BUDvA: Morsko dobro unapređuje monitoring plaža

Meteorološke stanice postavili na tri kupališta

PriKUPLJA KLiMATSKe PArAMeTre: Plavi horizonti

TIVAT – Javno preduzeće za upravljanje morskim dobrom postavilo je tri meteorološke stanice s ciljem, kako saopštavaju, unapređenja monitoringa stanja plaža i klimatskih uslova u priobalnom području.

Stanice su postavljene na lokacijama: Plavi horizonti, Utjeha i plaža Pizana. –Ove stanice će omogućiti prikupljanje ključnih podataka o vremenskim i klimatskim parametrima, što predstavlja važan korak ka jačanju kapaciteta za prilagođavanje klimatskim promjenama u obalnoj zoni. Prikupljeni podaci će se koristiti za analizu dugoročnih trendova, procjenu rizika

i planiranje održivog razvoja obale – navodi se u saopštenju. Riječ je o projektu ,,Javno preduzeće je u okviru realizacije IPA projekta ClimBeach“. Realizuje se kroz program prekogranične saradnje Interreg IPA Hrvatska–Bosna i Hercegovina-Crna Gora, 2021-2027, a njegov cilj je poboljšanje otpornosti obalnih područja na klimatske promjene, posebno u kontekstu erozije plaža, porasta nivoa mora i ekstremnih vremenskih uslova. Ukupna vrijednost projekta iznosi 1,78 miliona eura, za pet projektnih partnera, od čega je Javnom preduzeću odobren iznos od 512.076 eura. Predviđeno trajanje projekta je 36 mjeseci. C.G.

Herceg Novi: Sjutra u 22 sata počinju restrikcije, trajaće do 12. septembra

HERCEG NOVI – Zbog izvođenja remontnih aktivnosti u hidrotehničkom tunelu Gorica-Plat od 31. avgusta od 22 do 12. septembra do 18 sati biće obustavljen dotok vode sa vodostana „Plat“ za Herceg Novi.

Tokom perioda obustave potrošači će se snabdijevati vodom iz lokalnog izvorišta Opačica, određenim količinama vode iz izvorišta Ljuta u Konavlima i sistema Regionalnog vodovoda „Crnogorsko primorje“. Opačica tokom sezone ne radi punim kapacitetom, već samo povremeno, kada je „špic“ ujutru i popodne, jer se to glavno lokalno izvorište štedi za septembarski maksimalan pogon.

Iz hercegnovskog Vodovoda upućuju apel i molbu svim potrošačima da maksimalno racionalno koriste vodu, kako bi je mogli isporučivati po rasporedu vodosnabdijevanja. Skreću pažnju potrošačima da pregledaju svoje hidrofore i otklone eventualne nedostatke. Posebno mole vlasnike bazena za plivanje, da u ovom periodu ne pune i ne ne dopunjavaju bazene vodom iz sistema.

– Vodovod i kanalizacija će se truditi da u skladu sa mogućnostima obezbijedi dodatne količine vode za veće hotele i turističke komplekse – navode u saopštenju.

Prema rasporedu distribucije vode naselja od Sutorine do Meljina vodu će imati od 8 do 10 i od 20 do 22 časova, naselja od Zelenike do Bijele od 5 do 7 i od 17 do 19 časova, Podi, Čela i Topla 3 od 5 do 7 i od 17 do 19 časova.

Naselja Bijela i Kamenari imaće kontinuirano vodosnabdijevanje vodom iz Regionalnog vodovoda uz mogućnost prekida u kasnim večernjim satima od 1 do 5 časova, a Ratiševina od 6 do 9 i od 18 do 21 čas.

Ulica Sušćepanska, odnosno potrošači koji su priključeni

Vodu će imati svega dva puta dnevno po dva sata

na potisni cjevovod rezervoara Stanišića dubrava će imati vodu u periodu kada se vrši

punjenje rezervoara a naselje Žvinje će se snabdijevati cistijernom po potrebi kao i

dobiti vodu C. G.

druga naselja koja iz tehničkih razloga ne mogu

voDU Će DoBiJATi iZ regioNALNog SiSTeMA: Kamenari

Izvještaj Ministarstva finansija o radu lokalnih samouprava na kraju prvog polugodišta

Samo četiri opštine izmirile obaveze, ostale ukupno duguju 71,41 milion eura

PODGORICA – Ukupne

neizmirene obaveze lokalnih samouprava na dan 30. jun 2025. godine iznosile su 71,41 milion eura. Najveće su po osnovu otplate dugova – 28,13 miliona, tekućih rashoda (zarade, doprinosi, ostala lična primanja) 20,37 a pozajmica i kredita (glavnica, kamata) 16,06 miliona eura.

Za reprogram poreskog duga ukupno duguju 2,75 miliona eura, za transfere institucijama, pojedincima i nevladinim organizacijama 2,72 a za kapitalne izdatke 1,24 miliona eura. Po osnovu transfera za socijalnu zaštitu nije izmireno 105.208 eura a za obaveze iz rezervi 32.615 eura.

Gusinje, Mojkovac, Tivat i Tuzi nemaju neizmirenih obaveza.

To pokazuje izvještaj o radu 25 lokalnih samouprava koji je objavilo Ministarstvo finansija.

SJEVERNI REGION

Opštine na sjeveru nijesu izmirile obaveze vrijedne skoro 14 miliona eura. Ukupan dug opštine Andrijevica iznosi 1.460 eura i odnosi se samo na tekuće rashode – odnosno zarade, doprinose i ostala lična primanja. Dugovanja Berana iznose 2,59 miliona eura a skoro čitav iznos – 2,22 miliona eura odnosi se na tekuće rashode, dok za otplate dugova izno -

si 302.587 eura, za institucije, pojedince, NVO – 60.365 eura.

Opština Bijelo Polje na kraju prvog polugodišta ima 2,21 milion eura neizmirenih obaveza. Riječ je o tekućim rashodima – 2,03 miliona eura, a za transfere institucijama, pojedincima, NVO – 155.374 eura, te za socijalnu zaštitu 610 eura.

Opština Kolašin ima 126.408 eura dugovanja. Od toga 90.185 eura po osnovu otplate dugova, 27.473 eura za transfere institucijama, pojedincima, NVO i 8.749 eura za tekuće rashode.

Od ukupno 117.788 eura, koliko iznose neizmirene obaveze Petnjice, na tekuće rashode se odnosi - 73.443 eura, transfere institucijama, pojedincima, NVO – 34.524 eura, a za otplate dugova 7.972 eura.

Obaveze Plava iznosile su na kraju juna 295.838 eura. Od toga za tekuće rashode 250.666 eura, transfere institucijama, pojedincima, NVO –35.821 eura, a za kapitalne izdatke 9.350 eura.

Ukupna dugovanja opštine

Plužine iznose 60.493 eura. Na otplatu dugova se odnosi 34.355 eura i tekuće rashode 26.138.

Pljevlja imaju 1,50 miliona eura neizmirenih obaveza. Najviše duguju po osnovu tekućih rashoda - 949.801 euro, kapitalnih izdataka 234.698, transfere institucijama, pojedincima, NVO – 215.500 a za socijalnu zaštitu – 104.587 eura.

Rožaje su imale 6,33 miliona eura. Najviše – 4,77 miliona eura za tekuće rashode, 467.890 eura za obaveze po osnovu pozajmica i kredita, 256.798 za transfere institucijama, pojedincima, NVO, a

834.762 eura po osnovu preprograma poreskog duga. Dugovanja Žabljaka na kraju juna iznosila su 158.977 eura. Od toga se 116.852 odnosi na tekuće rashode, na kapitalne izdatke 23.245 a transfere institucijama, pojedincima, NVO 18.900 eura.

Šavnik je imao 230.283 eura neizmirenih obaveza. Najviše – 213.283 eura po osnovu reprograma poreskog duga, a preostalih 17.652 eura za tekuće rashode.

PRIMORSKI REGION

Dugovanja Herceg Novog iznosila su 12,43 miliona eura. Najveća stavka su pozajmice i krediti, što iznosi 9,77 miliona, zatim tekući rashodi – dva miliona, kapitalni izdaci - 583.760 eura te transferi institucijama, pojedincima, NVO – 72.674 eura.

308.367 eura. Po osnovu tekućih rashoda - 179.107 eura, transfere institucijama, pojedincima, NVO – 120.431, te po osnovu otplate dugova 5.186 eura.

Cetinje

Gusinje / Tivat / Herceg Novi12,43 Tuzi / Kolašin

Neizmirene obaveze opštine Bar iznose 7,59 miliona eura, od čega najveći dio - 5,80 odnosi se na pozajmice i kredite, 922.102 eura na otplatu duga, a za tekuće rashode 408.406 eura.

Ukupna dugovanja Budve su 15,16 miliona eura. Ta primorska opština najviše duguje po osnovu otplate dugova – 13,94 miliona, zatim transfere institucijama, pojedincima, NVO – 525.330 eura, za tekuće rashode – 494.850 eura, a kapitalne izdatke 197.089 eura.

Opština Kotor ima ukupna dugovanja u iznosu od 537.985 eura i odnose se na tekuće rashode – odnosno zarade, doprinose i ostala lična primanja. Nikšić ima 219.231 euro neizmirenih obaveza. Odnose se na transfere institucijama, pojedincima, NVO – 170.729 eura, tekuće rashode – 32.570 eura, kapitalne izdatke – 9.389 eura a za otplate dugova 6.541 euro. Od ukupno 11,76 miliona eura koliko iznose neizmirene obaveze Ulcinja najveći iznos se odnosi na otplatu dugova – 6,35 miliona eura, za tekuće rashode 5,07 miliona eura, a transfere institucijama, pojedincima, NVO 278.537 eura.

CENTRALNI REGION

Neizmirene obaveze Glavnog grada Podgorica na kraju juna iznosile su ukupno

Dugovanja Prijestonice Cetinje iznose 8,60 miliona eura. Po osnovu otplate dugova ima neizmirenih 6,02 miliona eura, reprogramiranog poreskog duga 1,58, tekućih rashoda – 645.600 eura, transfera institucijama, pojedincima, NVO – 245.481 euro, a za kapitalne izdatke 67.320 eura.

Opština Danilovgrad na kraju juna imala je 1,12 miliona eura neizmirenih obaveza. Više od trećine odnosi se na tekuće rashode – 491.254 eura, otplate dugova – 436.150 eura, reprogram poreskog duga 123.206 eura te za institucije, pojedince, NVO – 69.690 eura. Dugovanja Zete, najmlađe crnogorske opštine iznosila su 28.127 eura. Po osnovu tekućih izdataka nije izmirila 26.008 eura, transfera institucijama, pojedincima, NVO 1.619 a po osnovu obaveza iz rezervi 500 eura. D. ŠAKOVIĆ

JEDINA PRIMORSKA OPŠTINA BEZ DUGOVANJA: Tivat

NEMA DUGOVANJA: Petnjica

Radovi na zvoniku Cetinjskog manastira zasmetali dijelu stručne javnosti

Radovi

Svi kritikuju i optužuju, a činjenice niko ne traži niti provjerava

PODGORICA – Sanacija zvonika Cetinjskog manastira u posljednja dva-tri dana ponovo je izazvala komentare na društvenim mrežama, a pokrenuli su ih pojedini konzervatori Centra za konzervaciju i arheologiju Crne Gore.

Iako je već ranije objavljena informacija da je riječ o projektu za koji je Mitropolija crnogorsko-primorska SPC dobila konzervatorske uslove i potom saglasnost na konzervatorski projekat od Uprave za zaštitu kulturnih dobara, konzervatori, likovni umjetnici i laici po društvenim mrežama komentarišu da je riječ o nestručnim i proizvoljnim intervencijama. Ukratko, smetaju im tip i boja fuga.

- Nikad fuge nijesu bile bijele i uvučene – rekao je jedan od konzervatora koji je pozvao struku da reaguje. No, kako to obično biva u sferi našeg kulturnog nasljeđa, svi pričaju i pišu po društvenim mrežama, a nikome ne pada na pamet da bilo šta preduzme, interesuje se kod Uprave za zaštitu kulturnih dobara ili pokrene inicijativu za dodatnu kontrolu ili inspekcijski nadzor. Na taj način se još jednom pokazuje totalna disfunkcionalnost u sferi zaštite naše baštine, pa čak ni oni, koji rade u srodnim institucijama kojima je ključna svrha zaštita nasljeđa, ne žele međusobno da komuniciraju, zvanično se obrate jedni drugima, podijele informacije ili zatraže pojašnjenja. Apsurd je veći tim prije što su Uprava za zaštitu kulturnih dobara, Ministarstvo kulture i medija i Centar

za konzervaciju i arheologiju smješteni u Njegoševoj ulici na Cetinju, praktično vrata do vrata. - Radovi se izvode u odnosu na projekat na koji je Uprava dala saglasnost, a Mitropolija je poslala uredno obavještenje o početku izvođenja radova u okviru kojeg je dostavljena informacija o izvođaču i nadzoru nad radovima – Montal d. o. o. i Arhitektonski fakultet u Podgorici. Oba pravna lica imaju konzervatorsku licencu – kazala je ranije direktorica Uprave za zaštitu kulturnih dobara Petra Zdravković za Cetinjski list. Iz Uprave je Pobjedi nezvanično potvrđeno da su upoznati sa pisanjem na društvenim mrežama, ali da će reagovati onda kada im se neko od stručnih lica zvanično obrati, te da će nakon toga zatražiti izjašnjenje od nadzora nad radovima na zvoniku Cetinjskog manastira. Za sada, kako ističu, niko im se nije obratio, a radovi na zvoniku, prema mišljenju njihovih stručnih lica, ne odstupaju od projekta. Crnogorsko kulturno nasljeđe se, dakle, ne štiti na društvenim mrežama, prepucavanjem preko poruka, lamentiranjem nad devastacijama i ishitrenim ocjenama o legalnosti radova, već odgovornim zalaganjem, ličnim primjerima i pokretanjem procedura koje zaista i mogu dovesti do konkretnih rezultata. Piskaranje na društvenim mrežama, raspirivanje netrpeljivosti i „frljakanje“ mišljenjima, vodi jednoj opštoj kakofoniji u kojoj se struka, na koju se mnogi pozivaju, često gubi pod teretom pizme, sujeta, loših namjera i neznanja. J. NIKITOVIĆ

PODGORICA – Međunarodni festival lutkarstva biće otvoren večeras, u 20 sati, u Velikoj sali KIC-a ,,Budo Tomović“, a trajaće do 3. septembra. Prethodno će u 11 i 13 sati u Velikoj sali biti izvedena predstava „Snežana i sedam patuljaka“ (5+) Pozorišta lutaka Pinokio iz Beograda, a nakon svečanog otvaranja biće izvedena predstava ,,Vilinjska gora“ (6+) Korifej teatra iz Kolašina.

Ove godine na festivalu učestvuje devet pozorišta iz pet zemalja: Španije, Srbije, Bosne i Hercegovine, Italije i Crne Gore. Proglašenje pobjednika i dodjela nagrada biće upriličeni 3. septembra, u 20 sati, na Ljetnjoj pozornici na Sastavcima. O festivalskim nagradama odlučivaće međunarodni stručni žiri i dječji žiri, sastavljen od podgoričkih mališana. Predsjednik stručnog žirija je Alek Rodić, glumac i kompozitor, Srbija, a članovi su Vahid Duraković, dramaturg, Bosna i Hercegovina i Vanja Kovačević, novinar i teatrolog, Crna Gora. Članovi dječjeg žirija su: Petar Đuranović, predsjednik dječjeg žirija, Nikolija Popović, Vuk Jaćimović, Sunčica Šćekić, Loran Ličina, Luča Obradović, Jana Vojinović, Ksenija Pejović, Mila Čanović i Janja Milić

Direktor je i jedan od osnivača Međunarodnog festivala lutkarstva Davor Dragojević govorio je za Pobjedu o 12. izdanju festivala.

Direktor Međunarodnog festivala lutkarstva Davor najavljuje 12. izdanje koje će svečano biti otvoreno

Predstave koje otvoriti nove vidike

PODGORICA – Izložba radova „Ferox“ akademske slikarke Jelene Vušurović biće otvorena u ponedjeljak, 1. septembra u 20 sati u holu Instituta za crnu metalurgiju u Nikšiću.

Izložbu organizuje Opština Nikšić u saradnji sa JU „Zahumlje“. Ovo je ujedno i 19. samostalna izložba djela umjetnice. Autorka Angelina Janjušević zapisala je da se na Jeleninim platnima iznova javlja biksnažan, arhetipski simbol, koji predstavlja snagu, upornost, plodnost i stabilnost. Gosti izložbe biće Mateja Martinović, grafička dizajnerka i Anastasija Filipović, akademska vajarka. A. Đ.

PODGORICA – Treće veče festivala „Ćirilicom“ u Budvi bilo je posvećeno promociji dvotomnog djela dr Gojka Čelebića „Književnost i pismenost od Crnojevića do Petrovića“, koje kroz tri sloja analize osvjetljava period od 16. do 19. vijeka.

O djelu su govorili akademik Zlata Bojović, prof. dr Mikonja Knežević i autor.

Ove godine festival se, pored Podgorice, širi i na četiri grada na sjeveru – Bijelo Polje, Mojkovac, te po prvi put Plužine i Šavnik.

Želja nam je da i djeca sa sjevera Crne Gore osjete ljepotu lutkarstva i magiju lutkarske umjetnosti, da dožive nešto drugačije i zanimljivo – kazao je Dragojević

POBJEDA: Što je ono što ovaj festival čini prepoznatljivim i zbog čega mu se publika uvijek vraća?

DRAGOJEVIĆ: Međunarodni festival lutkarstva već dvanaest godina njeguje jedinstvenu atmosferu koja spaja umjetnost, igru i univerzalne poruke koje lutke prenose i djeci i odraslima. Prepoznatljiv je po tome što okuplja renomirane ansamble i stvaraoce iz različitih zemalja, donoseći raznolike estetske i tehničke pristupe lutkarstvu. Publika mu se uvijek vraća jer festival nije samo predstava na sceni, on je praznik mašte, kreativnosti i topline koju di-

jelimo u zajedničkom doživljaju. Poseban pečat prepoznatljivosti daje i činjenica da se festival nije zadržao samo u Podgorici, već je kroz godine stigao i do Herceg Novog, Kotora, Tivta, Petrovca, Ulcinja, Tuzi, Cetinja, Danilovgrada, Nikšića, Kolašina, Mojkovca, Bijelog Polja, Žabljaka, Berana, Petnjice, Andrijevice, Plava, Gusinja i Rožaja. To znači da je gotovo cijela Crna Gora imala priliku da osjeti ljepotu lutkarstva i da je festival postao istinski nacionalni kulturni događaj.

POBJEDA: Kako se lutkarstvo razvijalo u Crnoj Gori kroz ovih dvanaest godi-

na i kakvu ulogu je festival imao u tome?

DRAGOJEVIĆ: Tokom dvanaest godina upravo je on imao ključnu ulogu u razvoju lutkarstva u Crnoj Gori, domaćim stvaraocima je otvorio prostor za razmjenu iskustava sa najboljim svjetskim lutkarima, podigao standarde i stvorio novu publiku. Danas je ovaj festival kulturni brend Podgorice, koji jednako pripada i djeci i odraslima. Mnogo djece, koja su prve susrete s pozorištem doživjela upravo kroz ovaj festival, danas ga iščekuju s jednakim uzbuđenjem, a to pokazuje koliko je duboko ukorijenjen u kulturni život Podgorice. Mislim da je Međunarodni festival lutkarstva i najznačajnija kulturna manifestacija za djecu u Crnoj Gori.

POBJEDA: Ove godine dolaze pozorišta iz pet zemalja – kako ste birali učesnike i što publika može da očekuje od međunarodnih gostiju?

DRAGOJEVIĆ: Ove godine na festivalu će nastupiti pozorišta iz Crne Gore, Italije, Španije, Bosne i Hercegovine i Srbije. Vodio sam se idejom da predstave budu raznolike, da publika vidi različite stilove, poetike i načine igre koje lutkarstvo nudi. Želio sam da svaka predstava otvori jedan novi pogled, da nas iznenadi i podstakne na razmišljanje. Posebno sam ponosan na to što su reditelji iz čak osam ra-

Publikaciju, koja je prezentovana publici u Budvi, profesorica Bojović okarakterisala je kao knjigu velikog izazova i smjelosti, koja je, prema njenim riječima, nestandardan prikaz književnosti i jezika, od prapočetaka do Petrovića. Kako je ocijenila, to je knjiga prikaza i odgonetanja vidljivih i unutrašnjih dodira i prožimanja, međusobne zavisnosti, ali i raskoraka i paradoksa, ko-

ji su se ipak slivali u jedan tok. Knežević je ukazao da je knjigom obuhvaćen period turske dominacije od 1500. do 1800. godine, koji autor, kako je podsjetio, naziva periodom kontrateksta. On se osvrnuo na sadržaj publikacije, istakavši tri sloja Čelebićevog djela. - Ta tri sloja obuhvataju najprije onaj faktografski, dakle onaj sloj gdje autor na svjetlo dana iznosi niz minornih

pisaca koji su dugo vremena, decenijama, čak i vjekovima, promicali oku pažnje našeg čitaoca. Drugi sloj je onaj koji bismo mogli nazvati teorijskim i koji predstavlja neku vrstu metodološke potke, kojom autor ove knjige pristupa bogatom korpusu literature koji je bio prisutan u ova tri vijeka. Treći sloj, koji mi je posebno bio interesantan, mogli bismo označiti kao esejistički, na mo-

na zvoniku Cetinjskog manastira

Scena iz predstave „Vilinjska gora“, koja će otvoriti festival

će

vidike

Dječji žiri nam je posebno važan

POBJEDA: Pored profesionalnog, imate i dječji žiri. Zašto je važno uključiti djecu u proces odlučivanja?

DRAGOJEVIĆ: Dječji žiri nam je posebno drag i važan, jer djeca su zapravo najiskrenija publika. Njihova reakcija je neposredna i čista. Oni ne kalkulišu i ne razmišljaju o formi, već osjećaju i iskazuju svoje utiske spontano. Uključivanjem djece u proces odlučivanja šaljemo jasnu poruku da je njihovo mišljenje jednako značajno, da su aktivni učesnici kulturnog života, a ne samo pasivni posmatrači. Time ih podstičemo da razvijaju kritičko mišljenje, da nauče prepoznavati kvalitet i da se osjećaju dijelom festivala. A nama odraslima njihova nagrada uvijek ima posebnu težinu, jer dolazi direktno iz srca publike kojoj je lutkarstvo najprirodnije i najbliže.

zličitih zemalja, Crne Gore, Srbije, Španije, Italije, Poljske, Rusije, Slovenije i Bugarske. Svaki od njih donosi svoj prepoznatljiv pečat, umjetnički rukopis, ali i duh i kulturu sredine iz koje dolazi. Na taj način festival postaje i mjesto susreta različitih kulturnih identiteta, gdje se prepliću iskustva i tradicije.

Publika može da očekuje predstave vrhunskog kvaliteta, sa temama koje su i univerzalne i aktuelne, koje jednako inspirišu i djecu i odrasle.

POBJEDA: Predstave se neće igrati samo u Podgorici, već i u više gradova na sjeveru i Primorju. Kakav je značaj širenja festivala izvan glavnog grada?

DRAGOJEVIĆ: Ove godine festival se, pored Podgorice, širi i na četiri grada na sjeveru – Bijelo Polje, Mojkovac, te po prvi put Plužine i Šavnik. Želja nam je da i djeca sa sjevera Crne Gore osjete ljepotu lutkarstva i magiju lutkarske umjetnosti, da dožive nešto drugačije i zanimljivo. Predstave će se igrati u centrima za kulturu, a ulaz će biti besplatan za svu djecu i roditelje, jer nam je važno da svi imaju priliku da budu dio festivala.

Pored toga, jedna od festivalskih predstava će biti održana i u Herceg Novom, gradu koji već tradicionalno prepoznaje kvalitetne pozorišne predstave i uvijek ima zahvalnu publiku. Na ovaj način festival postaje istinski nacionalni događaj, jer ne ostaje zatvoren samo u glavnom gradu, već gradi mostove ka različitim krajevima Crne Gore i širi ljubav prema lutkarstvu.

POBJEDA: Lutkarstvo je umjetnost koja privlači i mlade i stare. Što biste poručili svima koji još uvijek misle da je lutkarstvo namijenjeno isključivo djeci?

DRAGOJEVIĆ: Lutkarstvo je umjetnost koja daleko prevazilazi ideju da je namijenjena samo djeci. Lutka nosi snažnu simboliku, omogućava igru između stvarnog i imaginarnog i otvara prostor u kojem se mogu govoriti najsloženije životne teme na jedan univerzalan i pristupačan način. Djeca lutkarstvo doživljavaju kroz čudo igre, a odrasli u njemu pronalaze slojeve metafora i poruka koje se često ne mogu izraziti na drugačiji način. Zato bih poručio svima koji misle da je lutkarstvo samo dječja umjetnost da dođu i uvjere se. Iznenadiće ih koliko je ono duboko, savremeno i inspirativno i koliko može da se obrati baš njima. Andrija RADOVIĆ

PODGORICA – Ima nešto duboko arhetipsko u priči o vladaru koji, suočen sa smrću, odlazi na putovanje u potrazi za lijekom. Ivan Salatić je u svom filmu ,,Otapanje vladara“, koji je prikazan na Kanli kuli u okviru takmičarske selekcije dugometražnog igranog filma na 38. Filmskom festivalu u Herceg Novom, upravo takav narativni kostur iskoristio da bi stvorio slojevito i vizuelno impresivno djelo.

Iako inspirisan istorijskom figurom crnogorskog vladara i pjesnika Petra II Petrovića Njegoša, Salatić je svjesno izbjegao direktno prenošenje biografije, gradeći umjesto toga univerzalnu parabolu o identitetu, pripadnosti i osjećaju doma, ali i demitologizaciji istorije.

- Sticajem neobičnih okolnosti, na jednoj crnogorskoj pijaci u Kotoru, u papirima u kojima je prodavac ribe prodavao svoju robu, pronađen je skup rukom zapisanih zabilješki i misli za koje je utvrđeno da datiraju sa početka XIX vijeka, te za koje se vjeruje da su djelo jednog od najodanijih perjanika tadašnjeg vladara brda – Morlaka. O samom životu autora ovih tekstova se malo zna, osim da je bio desna ruka gospodara i da ga je pratio na svim putovanjima. No, ono što najviše začuđuje jeste činjenica da je njegove spise teško dešifrovati i razumjeti, te svrstati u bilo koju formu – riječi su koje otvaraju ,,Otapanje vladara“.

FRAGMENT

Krajnje postmodernistički, film se ,,otvara“ kroz fragment, kao da je pripovijest zapisana rukom sluge vladara Šuka pronađena tek slučajno u ribarskom papiru s obale. Takav početak razbija očekivanja i postavlja ton koji insistira na pitanju koliko suštinski poznajemo svoju istoriju i koliko nam ona pripada. Radnja je smještena u 19. vijek, ali nije riječ o klasičnom istorijskom filmu. Salatić nas ne vodi kroz hronologiju, ne insistira na biografskoj vjernosti, već otvara

Ostvarenjem ,,Otapanje vladara“ Ivana Salatića na Kanli kuli nastavljen Filmski festival u Herceg Novom

Otvaranje mita o Njegošu

prozor u kolektivni mit i mnogostrukost tumačenja. Iako je radnja u 19. vijeku, film evocira osjećaj srednjeg vijeka, brišući granice između epoha. On stvara fiktivni lik, pjesnika i gospodara Brda Morlaka, koji, smrtno bolestan, kreće u Italiju da pronađe lijek. Ono po čemu se Salatićev pristup posebno ističe jeste način na koji priča priču. Umjesto dinamične naracije, on koristi minimalistički, meditativan ritam. Dijalozi su rijetki i škrti, a svaki kadar prožet je značenjem. Reditelj se oslanja na snagu vizuelne kompozicije, gdje su prostor, svjetlo i boja ključni narativni elementi. Kroz kameru Ivana Markovića, kameniti crnogorski pejzaži i tople mediteranske vedute Italije postaju više od puke pozadine - oni reflektuju unutrašnja stanja likova. Salatić je na pres konferenciji jutro nakon prikazivanja filma kazao da ovim filmom ne želi da nudi gotove odgovore. - Film je napravljen s namje-

rom da na neki način isprovocira, ne u negativnom smislu, ali da podstakne na razgovor. Ne sad konkretno možda o Njegošu, ali kao o konceptu istorije i na način na koji gledamo istoriju, način na koji pravimo priče. Znam da se film krajnje pošteno odnosi prema likovima i bez ikakve potrebe da bilo kome umanji veličinu ili dignitet. Možda me malo brinulo da li će dnevno-politički diskurs iskriviti fokus, ali to je sastavni dio posla – rekao je on.

Posebno ga je zanimalo, kako je istakao, kako prikazati čovjeka koji je istovremeno istorijska ličnost i mit, i kako se ta dva sloja prepliću i sudaraju.

UĆI U MIT

Pisac Marko Pogačar, koji u filmu tumači Morlaka, pojasnio je da nije profesionalni glumac, niti je to planirao ikad biti.

- Pristupio sam liku iz pjesničke i istoričarske perspektive.

Ako je film o ičemu, onda je

film o Njegošu kao mitu, o tome kako mitovi postaju, kako ih gradimo i rušimo. Zanimljivo je posmatrati snažni patrijarhalni mit čvrste ruke, a onda ga prikazati kao slabog, krhkog, čovjeka koji gubi konce. Bilo mi je važno da uđem u taj prostor gdje se kolektivna predodžba sudara sa ljudskom slabošću. U tome se, po mom mišljenju, i krije snaga ovog filma - kazao je on, dodajući da mu je bilo jako zanimljivo ,,s nekim otvaračem ući u konzervu Njegoša, u taj mit“. Glumačku postavu, osim Pogačara, čine Luka Petrone, Vanja Matić, Vladimir Milošević, Igor Božanić, Tea Ljubešić i Jakov Zovko. Direktor fotografije je Ivan Marković, montažerka Jelena Maksimović, scenografkinje Dragana Baćović i Marija Mitić, kostimografkinje Lidija Andrić i Tijana Milutinović, dizajner zvuka Amaury Arboun, a muziku potpisuje Toni Crutone (Mai Mai Mai). A. RADOVIĆ

mente čak i romaneskni - kazao je Knežević. Autor Gojko Čelebić istakao je da je tunel od Crnojevića do Petrovića dug 300 godina. Radi se, kako je rekao, o apokaliptičnom periodu osmanskih pogroma u kojem je izgorjela cijela jedna književnost. Čelebić se, u jednom dijelu izlaganja, hronološki osvrnuo i na autore iz 16. vijeka, od Đurađa Crnojevića, preko minor-

nih autora Vuka Prezbitera, Radoslava Popa, Nikifora Jeromonaha, pomenuvši, neizostavno, i Božidara Vukovića Podgoričanina, kao i Bokelje – Ljudevita Paskvalića i Ivana Bona - Bolicu. S jedne strane, kako je pojasnio, autori su Bokelji koji su naša veza sa zapadnim svijetom, a sa druge strane – minorni pisci od kojih je ostalo malo, ali ne njihovom krivicom. R. K.

PODGORICA - Predstava ,,Nadpop Kojović“, po tekstu i u režiji Vide Ognjenović, biće izvedena 1. septembra, u takmičarskom programu XII festivala Novi tvrđava teatar, koji se održava do 2. septembra u Vili Stanković u Čortanovcima.

U predstavi igraju: Nebojša Dugalić, Pavle Popović, Milivoje Mišo Obradović, Pavle Ilić, Davor Dragojević/Emir Ćatović, Danilo Čelebić, Vukan Pejović, Ognjen Sekulić,

Branka Femić Šćekić, Smiljana Martinović/Marija Đurić, Lara Dragović, Una Lučić, Itana Dragojević i Anđela Radović/Marija Labudović. Scenografiju potpisuje Vladislava Cunnington, kostime Marija Pupučevska, kompozitor je Damjan Jovičin, asistent režije Branka Knežević, a koreografiju Sonja Vukićević Predstava je koprodukcijski projekat Gradskog pozorišta Podgorica i JU „Grad teatar“ Budva. Ovogodišnji festival održava se pod sloganom „Ne ućutkujte Sokrata“. U takmičarskoj selekciji biće izvedeno pet predstava, dok će jedna predstava van konkurencije biti odigrana u čast pobjednika. A. Đ.

Kadar iz lma „Otapanje vladara“

U PRODAJI!

Ministarstvo kulture i medija

Ova knjiga je sufinansirana od strane

Ministarstva kulture i medija, kroz Program zaštite i očuvanja kulturnih dobara

Tvrđave Osmanskog carstva u Crnoj Gori

Jedinstveno svjedočanstvo o osmanskom nasljeđu Crne Gore!

Novo kapitalno djelo Radojice Raša Pavićevića , koje razotkriva vojne, političke i kulturne slojeve Crne Gore u vrijeme osmanskog carstva.

Dragan Veselinov

Moj Bog

Pitajte popa

NAGRADA ZA IZDAVAČKI

PODUHVAT

Knjiga koja vraća istoriju među zidine, tragom imperije koja je oblikovala prostor i vrijeme.

U prodaji

na Međunarodnom podgoričkom sajmu knjiga i obrazovanja

Uoči početka školske godine, u gradskim knjižarama iz dana u dan sve veća gužva

Cijene školskih sveski i pribora na nivou prošlogodišnjih

Dvije sedmice uoči početka školske godine u osnovnim školama učenicima su podijeljeni besplatni udžbenici, a učiteljice i nastavnici informisali su djecu i njihove roditelje o tome koje sveske i ostali školski pribor će im trebati za naredni razred.

Stoga i ne čudi što se u knjižarama iz dana u dan promet povećava, a najviše posla ih tek očekuje. Prodavci u knjižarama poručuju da su cijena svezaka i školskog pribora na prošlogodišnjem nivou, u što smo se i uvjerili upoređujući ovogodišnje cijene sa onima s kraja avgusta 2024. godine.

PONUDA

U knjižari ,,Mladost“ u zgradi Gradić Pejton kažu da od početka ove sedmice roditelji i djeca u većem broju dolaze po školski pribor, ali da najviše posla tek očekuju. Prodavačica Almira Bišić pojašnjava da su roditelji i djeca u školama dobili informacije o tome koje sveske i školski pribor su im potrebni, pa uglavnom tačno znaju što treba da kupe.

- Male sveske sa 52 lista koštaju 60, 70, 80 centi, sa debljim papirom i jačim koricama, te se uglavnom kupuju.

Velike sveske su od 80 centi (52 lista), dok one kvalitetnije, sa debljim listovima, koštaju euro i po. Pretežno uzimaju te kvalitetnije – kazala je Bišić. Obične olovke koštaju od 20 do 80 centi, u zavisnosti od kvaliteta i proizvođača.

- Djeci kupujem ove od 20 centi, ništa im ne fali, odlične su –iskrena je Bišić, uz napomenu da su oštraljke od 40 do 80 centi.

Drvene bojice koštaju od 1,1 do dva eura, flomasteri od 1,3 do 2,5 eura, tempere od 3,90 do šest eura, dok se vodene bojice mogu kupiti za 1,9 eura. Prazne pernice se mogu kupiti po

cijeni od 3,9 do 7,5 eura, a pune 13,9 eura.

I cijene školskih torbi su, kako ističe, na nivou prošlogodišnjih, s tim da ih ima i na sniženju od 30 odsto. - Školske torbe za prvake koštaju od 49 do 54 eura. One su sa anatomskim ulošcima za leđa, nepromočive, uz garanciju od dvije godine. Imamo u ponudi i prošlogodišnje modele, koje su snižene 30 odsto na ove cijene. Rančevi za starije učenike su nešto jeftiniji i kreću se od 22 do 50 eura. U ponudi imamo i kvalitetne torbe za vrtić, koje koštaju od 13 do 17 eura – navela je Bišić. Asreta Pepić je u knjižari bila sa kćerkom Džejlom, koja će za nekoliko dana krenuti u prvi razred OŠ ,,Mahmut Lekić“ u Tuzima, i njenim starijim bratom Alijem - Stariji sin će uskoro napuniti devet godina. Džejli treba torba, brat joj pomaže da je izabere. Ovdje su zaista kvalitetne torbe, kupila sam ih za starije četvoro djece, svi su u osnovnoj školi, zadovoljni smo – ka-

zala je Asreta, koja je ispoštovala želju djece i kupila torbu koju su izabrali za Džejlu. Svetlana Lekić, koja je u knjižaru ,,Mladost“ došla sa kćerkom Petrom, iskazala je zadovoljstvo zbog toga što su cijene svezaka i školskog pribora kao prošle godine. - Redovno ovdje kupujemo školski pribor. Vidim da su cijene iste kao lani. Kupujem za kćerku koja za nekoliko dana kreće u peti razred OŠ ,,Milorad Musa Burzan“. Skoro sve smo kupili prije nekoliko dana, došli smo danas da uzmemo to što smo zaboravili. Pre-

Sveske

za tri i pet predmeta

U knjižari Zavoda za udžbenike i nastavna sredstva mogu se kupiti sveske od 120 i 200 listova. Kako nam je objasnila prodavačica

zadovoljna sam i cijenama i kvalitetom svezaka i ostalog pribora – kazala je Lekić.

KVALITET

U knjižari Zavoda za udžbenike i nastavna sredstva, osim školskog pribora, mogu se kupiti kompleti knjiga za gimnaziju, kao i za stručne škole. Komplet knjiga za prvi razred gimnazije košta 107,90 eura, za drugi 90,40 eura, za treći 95,90 eura i četvrti razred 83,80 eura. Uz komplet dođu udžbenici za engleski jezik, dok se za drugi strani jezik plaćaju posebno.

Mika Đukić, u pitanju su sveske za tri ili pet predmeta. - Ove za tri predmeta imaju 120 listova, a ove za pet 200 listova, svaka je posebno odvojena. One su namijenjene za srednjoškolce ili studente – objasnila je Đukić, uz napomenu da je sveska za tri predmeta košta 3,7 eura, a za pet predmeta 5,4 eura.

Glavni grad dodjeljuje jednokratnu pomoć od 50 eura za školski pribor

Iz Glavnog grada je saopšteno da će u susret školskoj 2025/2026. godini dodijeliti jednokratnu novčanu pomoć od 50 eura za kupovinu školskog pribora za prvake i učenike osnovne škole. - Pravo na pomoć imaju: učenici upisani u prvi razred osnovne škole na teritoriji Podgorice, kao i učenici osnovnih škola na teritoriji Podgorice, čiji su roditelji korisnici materijalnog obezbjeđenja porodice, a ovu vrstu pomoći ne ostvaruju po drugom

I u ovoj knjižari posljednjih dana je veća potražnja za školskim priborom a, kako navodi prodavačica Mika Đukić, narednih dana očekuju znatno veći promet. - Kako se primakao početak školske godine sve je više kupaca. Čitave ove sedmice je primjetan intenzivan rast posla, ali najveći promet očekujemo od 1. septembra – kazala je Đukić. Kako dodaje, cijene svezaka i školskog pribora su na nivou od prošle godine.

osnovu – poručili su iz gradske uprave. Navodeći da je period podnošenja zahtjeva od 1. do 30. septembra, kazali su da će Sekretarijat za socijalno staranje po službenoj dužnosti pribaviti spisak učenika upisanih u prvi razred. Za više informacija, kao i načinu podnošenja zahtjeva za novčanu pomoć građani se mogu informisati na sajta Glavnog grada (www.podgorica.me), kao i kod Sekretarijata za socijalno staranje.

- Male sveske, od 56 listova, su 80 centi, a velike su 1,30 eura, u pitanju su kvalitetnije sveske poznatog proizvođača Target – kazala je Đukić, uz napomenu da vježbanke koštaju 30 centi. Ističe da se obične olovke mogu kupiti za svega 10 centi, a u zavisnosti od proizvođača i kvaliteta kreću se i do 80 centi. Torbe za prvake, sa anatomskim uloškom, koštaju od 52,50 eura do 80 (dva u jedan), a rančevi za starije učenike i studente od 28,30 eura do 66,30 (za onaj dva u jedan u koji ima i poseban dio za laptop). Iz godine u godinu sve se više se traže i flašice za vodu, koje koštaju 6,30 eura, kao i kutije za užinu koje se mogu kupiti po cijeni od 3,70 eura.

U knjižari Zavoda za udžbenike i nastavna sredstva imaju u ponudi sve lektire, kao i udžbenike za srednje stručne škole, koje se inače ne kupuju u kompletu. I. MITROVIĆ

Gradsko preduzeće Parking servis najavilo je da će od poneđeljka, 1. septembra, početi primjenu uređaja za blokadu vozila, u skladu sa članom 28 Odluke o javnim parkiralištima na teritoriji glavnog grada. Naglasili su da ovu mjeru uvode ,,u cilju unapređenja reda, povećanja bezbjednosti u saobraćaju i stvaranja boljih uslova korišćenja parking prostora za sve građane“. - Naš cilj je odgovorno upravljanje parkiralištima, zaštita svih učesnika u saobraćaju i poboljšanje reda saobraćaju.

Zato apelujemo na sve vozače da uredno izmiruju obaveze za korišćenje parking usluga. Redovnim plaćanjem parkin-

ga izbjegavate blokadu vozila i dodatne troškove deblokade. Na ovaj način svi zajedno doprinosimo bržem, jednostav-

nijem i lakšem rješavanju problema parkiranja u Podgorici – poruka je iz Parking servisa, u kojoj nije navedeno koliki su iznosi kazni za ovaj saobraćajni prekršaj.

A u članu 28 Odluke o javnim parkiralištima navedeno je da je Parking servis ovlašćen da, radi naplate dospjelih potraživanja, zadrži parkirano vozilo ako je utvrđeno da za to vozilo (korisnika javnog parkirališta) postoje dospjela potraživanja od najmanje tri parking karte ili da nije moguće identifikovati vozača, odnosno vlasnika vozila pre-

ko evidencije nadležnog organa državne uprave. - Zadržavanje vozila iz stava 1 ovog člana vrši se uklanjanjem vozila sa javnog parkirališta na mjesto koje je za to određeno od strane Parking servisa ili postavljanjem uređaja kojim se sprečava odvoženje vozila. Prilikom postavljanja uređaja kojim se sprečava odvoženje vozila, Parking servis će na staklu vozačevih vrata postaviti naljepnicu sa obavještenjem da je vozilo privremeno blokirano sa uputstvom što vozač treba da učini kako bi se

izvršilo skidanje uređaja, kao i upozorenje da vozilo može biti uklonjeno sa javnog parkirališta. O preduzetim radnjama iz st. 2 i 3 ovog člana Parking servis sačinjava fotografiju kao dokaz o stanju vozila. Kada vozač, odnosno vlasnik vozila, izmiri sva dospjela potraživanja, troškove premještanja vozila i ležarine, odnosno troškove postavljanja i skidanja uređaja kojim se sprečava odvoženje vozila i dostavi dokaz o izvršenom plaćanju, Parking servis će omogućiti preuzimanje vozila. Štetu nastalu na vozilu prilikom uklanjanja sa javnog parkirališta snosi Parking servis – navedeno je u članu 28 Odluke o javnim parkiralištima. H. P.

I. MITROVIĆ

Knjižare odlično snabdjevene

Jedan od modela ,,kandži“ za blokiranje parkiranih automobila

Ulice Podgorice ponovo će biti pozornica zajedništva i kreativnosti

Šetnja korzom kao putovanje kroz vrijeme i svjetove umjetnosti i zabave

PODGORICA - Od 17. do 19. oktobra Podgorica će ponovo biti epicentar umjetnosti, muzike, igre i zajedništva. U glavnom gradu će se, naime, prvi put održati festival Podgorički korzo. Tokom tri dana Ulica slobode, Hercegovačka i Njegoševa ulica biće zatvorene za saobraćaj i pretvorene u veliku pozornicu na otvorenom.

IDEJA I progrAm Festival Podgorički korzo nastao je iz želje da se oživi duh stare Podgorice i tradicija korza, koji je bio prepoznatljivo mjesto susreta, druženja i kulture. Prema riječima Dijane Tomović, koordinatorke ove manifestacije, ideja se razvijala dugo, a pripreme i realizacija započele su prije dva mjeseca kroz rad NVO „Podgorički korzo“, koja je u međuvremenu osnovana.

- Cilj festivala je da povežemo umjetnost, muziku, ples, rukotvorine i urbanu kulturu sa svakodnevnim životom građana. Misija nam je da ulice Podgorice ponovo budu pozornica zajedništva i kreativnosti - po-

jasnila je, u razgovoru za Pobjedu Tomović.

Ona ističe da organizacionu strukturu festivala čini tim iskusnih kulturnih radnika, umjetnika i volontera. Osim toga, podržavaju ih i brojni partneri iz javnog i privatnog sektora.

Tomović smatra da vraćanje ljudi na ulice, a što je i zamisao ovog događaja, znači i povratak osjećaja pripadnosti i zajedništva, podsjećanje na to da grad nije samo arhitektura i infrastruktura, već emocija, susret i zajednička energija.

Naša sagovornica smatra da vraćanje ljudi na ulice, a što je i zamisao ovog događaja, znači i povratak osjećaja pripadnosti i zajedništva, podsjećanje na to da grad nije samo arhitektura i infrastruktura, već emocija, susret i zajednička energija

- Upravo u tome je i snaga festivala - jasna je ona.

Publiku očekuje jedinstven koncept, gdje će biti čak osam otvorenih scena (stanica) duž korza i okolnih ulica.

- Na svakoj od njih biće različiti učesnici, nastupi i performansi, tako da će posjetioci svakim korakom doživjeti novo iznenađenje. Program festivala biće tematski podijeljen po večerima. Petak je rezervisan za nostalgični duh šezdesetih, sedamdesetih i osamdesetih godina. Subota donosi atmosferu devedesetih i perioda tranzicije, dok će nedjelja biti posvećena sadašnjosti: tehnologiji i savremenim trendovima. U programu će učestvovati više od 200 izvođača - otkrila je Tomović.

Ona naglašava da je želja organizatora da šetnja korzom tih dana bude poput putovanja kroz vrijeme i različite svjetove umjetnosti i zabave, počev od muzike i plesa, preko teatra i mode, do ulične umjetnosti i radionica.

IZAZoVI I ŽELJE

Ne krije da je veliki izazov organizovati jedan festival ovog profila, jer „svako od umjetnika donosi svoj izraz, ritam i dinamiku, ali u tome je i ljepota svega ovoga, zato što festival povezuje različite žanrove i generacije“.

Audio-vizuelni spektakl crnogorskog benda koji će imati i humanitarni karakter

- Najveći izazovi su, naravno, finansijski i logistički. Međutim, zahvaljujući partnerstvima i podršci grada, kao i velikoj energiji našeg tima i volontera, sve uspijevamo da prevaziđemo. Uvijek postoje prepreke, ali entuzijazam i vizija su jači - priznaje ona. Ovu manifestaciju vidi kao platformu koja može da poveže Podgoricu sa regionalnim centrima i da postane prepoznatljivi brend, ali i kulturna tradicija koja će prevazići lokalne okvire.

- Za pet do deset godina želimo da Podgorički korzo postane nezaobilazan kulturni događaj i brend po kojem će se Podgorica prepoznavati. Želimo da uđe u kalendar regionalnih festivala i da ga građani doživljavaju kao svoj događaj, koji podsjeća na prošlost, slavi sadašnjost i inspiriše budućnost - kazala je Tomović.

poZIV

Mišljenja je da je srž festivala u tom stvaranju trenutaka u kojima su svi jednaki, a koji brišu granice, podjele, razlike... - Na korzu svi postaju dio iste priče, bilo da šetaju, plešu, sviraju, crtaju ili jednostavno uživaju. To vraća nadu da zajedništvo i solidarnost i dalje žive među nama.

Pozvala je sve da dođu i obećala jedinstveno i nezaboravno iskustvo.

- Tri dana ispunjena muzikom, plesom, teatrom, umjetnošću i druženjem. Program je raznovrstan: koncerti domaćih i regionalnih izvođača, plesne grupe, ulični performeri, radionice za djecu, izložbe i prezentacije zanatskog stvaralaštva. Biće to prilika da svako pronađe nešto za sebe, da doživi grad na drugačiji način i ponese uspomenu koja se pamtizaključila je za Pobjedu Dijana Tomović, koordinatorka festivala Podgorički korzo. milovan mArKoVIĆ

PODGORICA – Crnogorski bend NeonoeN, koji čine Marko Vukčević (vokal), Ilija Pejović (gitara), Filip Vulanović (bas gitara) i Milan Vujović (bubanj), 13. septembra održaće koncert u Njegoševom parku.

Ova svirka, na kojoj će ova sjajna četvorka promovisati svoj nedavno objavljeni album „Huk na zvuk NeonoeNa“ koji je izašao u izdanju PGP RTS-a, održava se u sklopu manifestacije Podgoričko kulturno ljeto.

- Neće to biti obična svirka, već ozbiljan audio-vizuelni spektakl sa velikom binom, rasvjetom, ozvučenjem, pratećim efektima - otkrili su, u objavi na svojim društvenim mrežama, članovi benda NeonoeN.

Program će započeti u 20.30 sati. Za zagrijavanje je zadužen di-džej Mr Jools. Nakon njegovog muzičkog seta na binu će, u 21.30 sati, stupiti članovi grupe, koji će će svirati svoj kompletan autorski repertoar, uključujući i rane radove iz perioda kad je grupa nosila naziv Neon. Događaj će, osim zabavnog, imati i humanitarni karakter. - Ovoga puta, želja nam je da podržimo fondaciju „Budi human“ tako što ćemo prije, tokom i nakon koncerta donacijama posredstvom SMS-a, QR koda, direktnim uplatama na žiro-račun ili prilogom u donatorske kutije pokazati zahvalnost za njihov dosadašnji i budući angažman. - Vidimo se. Zajedno možemo, zajedno gazimo - zaključili su iz benda NeonoeN. r. Z

Bend Bon Džovi obradiće ponovo svoj album iz 2024.

„Forever“ slavi prijateljstvo i muziku

NJU DŽERSI - Bend Bon Jovi će ponovo obraditi svoj album iz 2024. godine „Forever“. Na novom duetskom izdanju pridružiće im se i Brus Springstin, Avril Lavinj, Robi Vilijams...

Album „Forever (Legendary Edition)“ uključuje i gostovanja Dželi Rola, Lejni Vilson, Rajana Tedera, dua The War & Treaty, Džoa Eliota iz Def Lepparda, a biće objavljen 24. oktobra.

Juče je objavljena duetska pjesma sa Brusom Springstinom „Hollow Man“, kao i novi singl „Red, White & Jersey“. Pjevač Džon Bon Džovi novi projekat definiše kao nešto „više od pukog skupa saradnji“.

- To je album rođen iz nužde - rekao je u izjavi, misleći na probleme sa glasnim žicama

aLBum je viŠe od PukoG skuPa saradnji: Bon Džovi

zbog kojih je, u jednom trenutku, mislio da možda više nikada neće moći da nastupa uživo.

Istakao je i da osjeća ogromnu radost i zahvalnost što ga objavljuje i smatra da se to jasno čuje u muzici. - Sa sigurnošću mogu reći da uvijek postoji nešto veće od JA, a to je MI – zaključio je Bon Džovi. r. Z.

Korzo nekad u glavnom gradu

Grad nije samo arhitektura i infrastruktura, već emocija i susret: Najavni plakat festivala

Arhiv A Pobjede

Podgorički

Događaj će imati i humanitarni karakter

TOP STYLE: Stručni pogled na odjevne izbore naših javnih ličnosti – Ana Milo, stilistkinja i modna kritičarka

Jasna Vujović zasijala u elegantnom poslovnom stilu

Moda nikada nije bila samo pitanje oblačenja. Ona je odraz ličnosti, stav, govor bez riječi. Rubrika TOP STYLE prati upravo taj trenutak – kada stil postaje alat komunikacije, kada odjevna kombinacija govori o profesiji, karakteru i društvenom izrazu. Ne radi se samo o tome „šta je obukao/la“, već kako je to nosio/la – i zašto to ima smisla ili ne. Bez zadrške, uz stručan pogled, ali i osjećaj za individualnost, Ana Milo komentariše formalne i svakodnevne stajlinge pet osoba iz javnog života. Ko je pogodio ton, a ko pretjerao u izrazu? Ko je spreman za modne izazove, a ko bi trebalo da ih pažljivije dozira? Upoznajte ih kroz stil – jer ponekad ono što nosimo govori više od onoga što izgovaramo

U modnom svijetu dugo nije prisutan business look koji asocira na modni stil baroka, koji sa sobom nosi slobodu izraza, ali sa određenog nivoa postignutog autoriteta.

Gospođa Vujović zrači jednim so sticiranim izgledom, od umjerenog hair style i make up do odabira boja odjevnih komada.

Kvalitet i prava mjera strukiranosti odjevnih komada je vrlo vidljiva i oni kao takvi, već dominiraju kroz njenu pojavu.

U ovom business look potrebno je bilo da manžetna bude ukrasna i vidljivija, ali to nije nešto što je bilo prijeko potrebno, jednostavno bi ostavilo pečat u njenom stilu.

5 4 3 2 1

Gospodin Sošić i njegov odabir odjevnih komada su vrlo jednostavni i dovode do nezanimljivosti u pojavi.

Često takvi odabiri i jesu profesionalni, kao što je i ovaj, ali njihov odabir boje u tom slučaju mora biti drugačiji. Izabrana boja sakoa nije u trendu i ona je inače izbor starijih generacija, osim ukoliko nije u trendi luksuznoj formi i stilskoj kombinaciji.

Da je sako bio teget ili maslinastozelen, čak i braon, kao boje koje pristaju njegovom tenu, ocjena njegovog business looka bila bi viša.

Business look koji u svom fokusu ima formu frizure koja je vrlo rijetka, a vrlo cijenjena u poslovnom svijetu. Uredna i nesvakidašnja koja plijeni ozbiljnošću. Takođe, sako je iz palete led i zemljanih tonova, što je za jedan ženski poslovni stil jako lijepo za oko.

Jedina zamjerka je odabir crne bluze koja nije u kompoziciji sa ostalim detaljima, i ona sama treba biti najčešće u kombinaciji sa tamnijim nijansama sakoa.

Gospođa Raičević ima svoj izgrađen stil u jednom segmentu, dok ga na drugom treba nadograditi.

Jedan zahtjevan modni look gdje ima svega previše, a takođe i ničega. Počevši od odabira dezena koji odvojeno nijesu nimalo loši izbori, dok zajedno stilizovani predstavljaju stilski debakl, pogotovo tako ukombinovani za poslovni look. Ove dvije kombinacije dezena i boja nijesu toliko ni loše za oko za neko drugo pojavljivanje kao i da su u drugom materijalu, a i za to je već potrebno stručno stilizovanje. Gospodin Gojnić ima određenu harizmu kao i kreativnost u odijevanju, ali je ta sloboda u modnom izražavanju ovog puta bila neuspješna.

Prirodna ljepota žene ne bi trebalo da bude previše ograničena u odijevanju kao ni slojevitim oblačenjem, jer tako njena ležernost ne dolazi do izražaja. U ovom business looku akcenat je na oversize sakou koji ne priliči građi osobe, posebno uz košulju na pruge koja nije ni u boji ni u dezenu koji pristaje stajlingu a pogotovo skroz zakopčan. Svako nadahnuće jedne lijepe pojave, ovim pogrešnim modnim potezima je nažalost blokirano. Da je hair style bio svedeniji, modni look bi djelimično bio manje upadljiv i manje neuredan, ali na ovaj način on je pomalo zapušten.

Ana Milo

PODGORICA - Osvajanjem medalja na evropskim prvenstvima naši mladi sportisti nijesu samo obradovali i Crnu Goru učinili ponosnom, već su zavrijedili i status perspektivnih sportista, a Vlada će se potruditi da njihove stipendije budu izdašnije u budućnosti, poručio je premijer Milojko Spajić na prijemu u Vili „Gorica“ za selekcije koje su ovog ljeta osvojili medalje na evropskim prvenstvima. Vaterpolo reprezentacija do 18 godina osvojila je zlato na EP, njihove kolege do 16 godine evropsku bronzu, dok su rukometašice bile takođe treće na šampionatu Starog kontinenta u konkurenciji kadetkinja. - Često se pitamo čime i kako se može nadoknaditi nedostatak brojnosti i konkurencije, koji su često presudni za postizanje vrhunskih rezultata. Odgovor na ovo pitanje dobijamo od vas - bez mnogo riječi. Vaš odgovor su medalje stečene, prije svega, velikim trudom i postavljanjem ciljeva koji nadilaze naše okvire i limite. S takvim pristupom profesiji i obavezama, najbolji ste podsticaj i primjer cijeloj zajednici da se vijenac slave i uspjeha ne plete samo u „velikom grmenu“. Vi ste najbolja potvrda da se u „kolijev-

Predsjednik Vlade Milojko Spajić organizovao prijem za mlade sportiste koji su osvojili medalje na evropskim prvenstvima

Najbolji primjer i podsticaj cijeloj zajednici

ci od slobode“ rađaju, izgrađuju i usavršavaju veliki heroji i heroine sporta, šampionke i šampioni života, globalne liderke i lideri - u disciplinama gdje su rezultati vrlo mjerljivi – rekao je Spajić.

Premijer je najavio da će Vlada, u okviru zakonskih mogućnosti, pripremiti izmjenu aktuelne Uredbe i povećati izdvajanja za mjesečne stipendije mladih sportista.

- Trudićemo se da, kroz rad na izmjenama Zakona o sportu,

stvorimo uslove da stipendije budu još izdašnije u budućnosti – da i na taj način pokažemo koliko cijenimo što Crnu Goru, sve nas, predstavljate na najljepši način - istakao je predsjednik Vlade.

Najavio je da će Podgorica uskoro kompletirati kompleks za vodene sportove ,,kakav priliči glavnom gradu buduće članice Evropske unije, kroz zatvaranje olimpijskog bazena i izgradnjom novog otvorenog u okviru SC Morača“.

- Tu ne želimo stati već širiti bazu, tako da su u toku procedure kako bi se gradili bazeni širom zemlje – u Pljevljima, Baru, Herceg Novom, Tivtu. Kada govorimo o rukometu, infrastrukturno nešto je bolja situacija, ali smo uvidjeli da je za vaš dalji napredak i dostizanje punog potencijala neophodno osigurati kontinuirano učešće u Ligi šampiona. Zbog toga nova uprava Budućnosti ima jasan zadatak da za vaše buduće uspjehe osi-

gura stabilnost u funkcionisanju kluba, koja će garantovati mjesto u eliti, gdje zaslužujete da budete - kazao je premijer Spajić. Strahinja Gojković, kapiten vaterpolo reprezentacije Crne Gore do 18 godina koja je osvojila zlatnu medalju na Evropskom prvenstvu u Oradei, ukazao je na značaj podrške koja stiže kako od navijača, tako i od donosilaca odluka, saopšteno je iz kabineta predsjednika Vlade.

Košarkaši Budućnost Volija nastavili pripreme u Sloveniji

Kranjska Gora

PODGORICA – Nakon desetak dana priprema u Podgorici, Kranjska Gora je od juče nova baza košarkaša Budućnost Volija.

Izabranici Andreja Žakelja će u Sloveniji, gdje će boraviti do 8. septembra, odigrati i tri kontrolna meča, 31. avgusta sa italijanskim Trapanijem, 4. septembra Cedevita Olimpijom i 7. septembra sa Krkom. U Kranjsku Goru je otputovalo 10 igrača, od kojih su pe-

torica novajlije - Amerikanci Sk ajlar Mejs i Džejms Tompson, te Francuzi Aksel Butej i Džeri Frenk Butsijel. Sa ekipom su i Jogi Ferel, Džuvan Morgan, Nikola Tanasković, Flečer Megi i Rašid Sulejmon. Odsutni su crnogorski reprezentativci Andrija Slavković i Đorđije Jovanović, koji su trenutno na Eurobasketu. Po povratku u Podgoricu, Podgoričani će imati provjeru sa ruskim VTB ligašem, Uralma-

šom, a najkvalitetnije provjere imaće u Istanbulu, dva puta sa Bahčešehirom. „Plavi“ će na kraju priprema da igraju protiv SC Derbija, a termin tog meča treba da bude dogovoren.

Osim na domaćoj sceni, Budućnost će i u predstojećoj sezoni da igra u ABA ligi i Evrokupu.

Zbog promjene sistema takmičenja u ABA ligi, podjele lige u dvije grupe po devet timova, Budućnost Voli će igra-

- Tokom cijelog ljeta imali smo jedan cilj - da osvojimo zlato i donesemo ga kući u Crnu Goru. Igrati za Crnu Goru i nositi kapicu reprezentacije je velika čast i zadovoljstvo. Hvala svima na podršci - rekao je Gojković.

I Anđelina Orbović, kapitenka rukometne reprezentacije Crne Gore do 17 godina koja je osvojila bronzanu medalju na Evropskom prvenstvu u Podgorici, zahvalila je na prijemu i podršci.

- Za nas mlade sportiste ovaj gest ima poseban značaj jer pokazuje da naš trud ne prepoznaje samo sportska zajednica. Zlatna medalja pripada i našim navijačima, našim porodicama, svima koji su vjerovali u nas, pripada Crnoj Gori. Nastavićemo da se borimo, dajemo sve od sebe, a vaša podrška je dodatni motiv da ostvarujemo još veće uspjehe - kazala je Orbović. Andrej Durutović, kapiten vaterpolo reprezentacije do 16 godina, bronzane sa EP u Istanbulu, naglasio je da je velika čast braniti boje i grb svoje države.

- Osvojene medalje na evropskim takmičenjima pokazuju da naša država, iako mala, može da parira velikima. Vjerujem da nas čeka blistava budućnost - rekao je Durutović. R. A.

ti u grupi B, sa Crvenom zvezdom, Cedevita Olimpijom, Borcem, Megom, Spartakom, Zadrom, te novim abaligašima, slovenačkom Ilirijom i Bečom. Ako, prema očekivanjima, bude među četiri najbolja tima koja idu u Top8 fazu, Budućnost će odigrati ukupno 26 utakmica u ligaškom dijelu (18 u grupnoj fazi, osam u Top8), što je četiri utakmice manje nego prošle sezone. Podgoričani će prvi meč igrati 5. oktobra kod kuće protiv Spartaka iz Subotice.

„Plavi“ će u Evrokupu igrati u grupi B sa Turk Telekomom, Burgom, Ulmom, Bešiktašom, Panioniosom, Lietkabelisom, Trentom, Kemnic i London Lajonsima, sa kojima će Budućnost 2. oktobra igrati u prvom kolu, u gostima. S. J.

Ono što je bilo jasno još odmah nakon rasporeda, dobilo je zvaničnu potvrdu – crnogorski košarkaši u posljednja tri kola grupne faze (Finska, Švedska i Velika Britanija) tražiće dvije pobjede, kako bi se eventualno domogli druge faze Eurobasketa.

Crna Gora se nakon (očekivanog) poraza od Njemačke na premijeri, donekle nadala da može da se suprotstavi Litvaniji, a nadu je ulivala činjenica da je vicešampion Evrope iz 2015. godine u Finsku doputovao oslabljen. Ipak, za razliku od meča na premijeri protiv svjetskog prvaka, kada je naš nacionalni tim bio ravnopravan do poluvremena, ovog puta Crna Gora nije mogla ni da priprijeti, niti da najavi eventualnu senzaciju, već je Litvanija od starta dominirala i lako juče opravdala očekivanja 94:67 u okviru drugog kola B grupe Eurobasketa.

Na taj način Crna Gora dolazi u situaciju koja je bila i realna – nakon dva poraza protiv velikana i prvih favorita grupe, okreće se mečevima protiv direktnih konkurenata za prolaz – već večeras (19.30h) čeka ih duel protiv domaćina, selekcije Finske, a zatim slijede mečevi sa Švedskom i Velikom Britanijom. S obzirom da smo protiv favorita bili daleko od iznenađenja, te da se nije mogla napraviti posebna uvertira koja bi podigla samopouzdanje, sada će Crna Gora morati jače, više i bolje, jer u mečevima koji slijede neće imati prostora za greške, ukoliko želimo da stignemo do Rige...

LOŠE POLUVRIJEME

Sam početak nije nagovještavao ništa dobro – za razliku od duela protiv Njemačke, Crna Gora nije bila u egalu, već je Litvanija brzo napravila razliku. Naš tim djelovao je loše i u napadu i odbrani, nije mogao da se snađe u brzoj tranzicionoj igri, koju je nametnuo rival. Crna Gora je već u prvoj četvrtini imala sedam izgubljenih lopti, bez prave ideje u napadu, sa često ishitrenim šutem za tri (u prvih 20 minuta pogodili smo jednu trojku iz 12 pokušaja), pa je sve to uslovilo da budemo brzo u velikom minusu.

Crna Gora je, istina, na startu povela 6:4 uz četiri poena Vučevića, a onda je Litvanija u ritmu Valančunasa (19 poena za poluvrijeme uz jedan promašaj iz igre, a u nastavku nije ni igrao), napravila seriju 8:0 i kreirala preokret. Post od skoro četiri minuta bez koša našeg tima prekinuo je trojkom Jovanović (12:9). Ipak, na minut i po prije kraja prve dionice, nakon čak 12 poena Valančunasa, Litvanija je stigla do dvocifrene razlike –26:13, dok je na kraju prve četvrtine bilo 26:15. Nakon poena Drobnjaka i Simonovića Crna Gora je smanjila na 28:19, ali je Litvanija

Totalna nemoć uoči utakmice odluke 94

2. KOLO Njemačka – Švedska 105:83

Litvanija – Crna Gora 94:67 Finska – Velika Britanija 109:79

1. Njemačka 2 2 0 +52 4

2. Litvanija 2 2 0 +51 4

3. Finska 2 2 0 +33 4

4. Švedska 2 0 2 -25 2

5. V. Britanija 2 0 2 -54 2

6. Crna Gora 2 0 2 -57 2

U narednom kolu (danas) sastaju se:

12.30 - Litvanija – Njemačka

15.30 - Velika Britanija – Švedska

19.30 - Crna Gora – Finska

za šest minuta napravila seriju 17:4, pa je u 18. minutu na semaforu pisalo 45:23, od čega je Valančunas postigao 19, a Jokubaitis 16 poena! Bilo je jasno da će se teško parirati rivalu, a na semaforu je na poluvremenu bilo +19 (47:28), tako da je jedina želja bila da se agonija završi i izbjegne novi težak poraz.

BEZ PRAVOG RITMA

Kako je djelovala naša reprezentacija možda najbolje nemoć odslikava činjenica da je selektor Boško Radović morao da uzme tajm-aut nakon samo dva minuta i pet sekundi igre u nastavku, jer je Litvanija imala vođstvo 55:31. Pokušao je naš selektor sa što više igrača u rotaciji da nešto promijeni, ali rješenje nije bilo lako naći. Naturalizovani Amerikanac KajlOlmen, koji je imao dobro šutersko izdanje protiv Njemačke, ovog puta nije bio na nivou ( četiri poe-

Nikolić povrijeđen?

Zoran Nikolić, centar Crne Gore, objasnio je da je bilo teško parirati rivalu.

- Ubjedljiv i težak poraz. Krenuli su jako od početka, a mi to nijesmo mogli da ispratimo. Nijesmo odigrali kako umijemo i već na početku je bilo jasno da im ne možemo parirati. Moramo da zaboravimo na ovo što prije i okrenemo se Finskoj - započeo je Nikšićanin.

Smatra da neće biti nimalo lako protiv Finske jer su veoma slični Litvaniji i imaju sjajne igrače poput Laurija Markanena.

- Finska je izuzetno kvalitetna, predvodi ih sjajni Lauri Markanen i još par igrača koji nose igru. Neće biti lako, slični su Litvaniji. Nadam se da će nam ovaj meč kazati šta treba da promijenimo u tom meču. Potrudićemo se da mi diktiramo tempo i igramo našu igru. To je jedini put do pobjede - rekao je centar naše reprezentacije. Nikolić je objasnio da je osjetio žestok bol u stopalu i da će sa doktorima ispitati situaciju i fizičko stanje. - U trenutku me presjeklo i trenutno ne mogu baš da se oslonim na stopalo. Vidjećemo sa fizioterapetima kakva je situacija pa ćemo znati nešto više - zaključio je Nikolić.

na – šut iz igre 1/7, uz šest izgubljenih lopti).

Uz loše procente šuta i propuste u odbrani, tako da je Litvanija lako dolazila do kontri i novih poena, a bez mogućnosti da se rival uvede u problem sa faulovima (izveli smo samo dva bacanja do finiša treće četvrtine), jednostavno je djelovalo da je ovo duel neravnopravnih rivala. U drugom dijelu trećeg perioda napravili smo seriju 7:0 za 60:42, mada je rival uspio da vrati veću prednost uoči posljednjih 10 minuta (66:45). Sve je bilo odlučeno, ali Litvanija je nastavila da uvećava ra-

Njemačka je u izuzetnom ritmu – nakon Crne Gore upisala je i laganu pobjedu protiv Švedske –105:83. Istina, Šveđani su odlučili

zliku, pa je Radović ponovo brzo morao da traži minut odmora, ne bi li koliko – toliko trgnuo svoj tim, ali bilo je jasno da je u ovom meču malo pozitivnih stvari. U našem timu dvocifreni su

Radović: Najgora košarka koju je

Crna Gora igrala

Crnogorska košarkaška reprezentacija poražena je od Litvanije 94:67 u drugom kolu grupne faze Eurobasketa. Selektor Crne Gore Boško Radović bio je veoma razočaran nakon još jednog ubjedljivog poraza… - Prije svega, čestitam Litvaniji na pobjedi. Od trećeg napada samo je Litvanija bila na terenu. Za razliku od prve utakmice, kada smo bar jedno poluvrijeme odigrali dobro, danas je to bilo loše tokom svih 40 minuta. Ovo nije slučajnost, dvije utakmice koje su bile veoma loše. Igrali smo i ranije sa Litvanijom i sa jačim reprezentacijama, ali nijesmo ovako gubili - kazao je Radović. Selektor je bio razočaran nakon dva poraza (koš razlika -57) i vrlo zabrinut uoči mečeva odluke. - Još jedna veoma loša utakmica za nas. Čak 26 izgubljenih lopti. Primili smo skoro 100 poena u oba meča, veoma razočaravajuće. Moramo dobro da razmislimo večeras kako ćemo dalje. Sjutra veče će takođe biti katastrofa. Ovo je najgora košarka koju je Crna Gora ikada igrala - rekao je Radović i istakao probleme u igri. - Mislio sam da ćemo odreagovati bolje nakon meča sa Njemačkom. Protiv njih smo barem 20 minuta odigrali dobro, a protiv Litvanije nula. Užasno. Bez energije, bez odbrane… Ništa od toga što spremamo ne pokažemo na terenu. Rijetko ko nam je u prošlosti ubacio 80 poena, a sada… Naredna utakmica je prelomna za nastavak prvenstva - kazao je Radović i zaključio pres konferenciju kazavši da sada nema vremena za očajavanje…

- Brine me ova melanholija koja vlada u našem timu. Poražavajuća je. Sada mislimo o Finskoj, a nakon prvenstva ćemo adresirati ove probleme - poručio je selektor Crne Gore.

Nova ,,stotka“ Njemačke

da ,,žrtvuju“ ovaj meč i da sačuvaju glavnu zvijezdu, tako da su igrali bez NBA asa Pelea Larsena. Svjetske prvake je do trijumfa u „Nokia areni“ u Tampereu vodio NBA tandem - Denis Šreder sa 23 poena i sedam asistencija i Franc Vagner sa 21 košem. Bolji od ostalih u poraženom timu bio je Melvin Pancar sa 18 poena.

bili samo Nikola Vučević (20 poena, 10 skokova, četiri asistencije), Đorđe Jovanović (13, uz pet skokova i četiri asistencije) i Marko Simonović (10, uz sedam skokova i četiri asistencije).

Nakon dva teška poraza (koš razlika -57), Crna Gora mora ekspresno da odreaguje, jer je večerašnji duel protiv Finske možda jedan od ona tri gdje tražimo šansu da se upiše pobjeda. R. PEROVIĆ

Grupa B

UČINAK ZA BRIGU: Marko Simonović

Vaterpolo / Fudbal

Petar Brnović, član juniorske vaterpolo reprezentacije koja je dominantno postala šampion Evrope, dokaz da se u glavnom gradu stvaraju novi talenti

Podgorica nova baza i snaga ,,ajkula“

PODGORICA – U Oradei se dogodila dominacija kakva se nije gledala ranije – juniorska vaterpolo reprezentacija dominirala je u šest utakmica i sa šest ubjedljivih pobjeda zasluženo stigla do titule šampiona Evrope. Naše mlade ,,ajkule“ igrale su u velikom stilu – savladali su naši juniori Srbiju, Hrvatsku i Španiju u grupnoj fazi, zatim je pala Francuska, te Italija, a onda u finalu još jednom je savladana Srbija, pa je Crna Gora imala priliku da proslavi veliki uspjeh – zlato sa šampionata Evrope za vaterpoliste do 18 godina. Upravo ovaj rezultat dokaz je da će vaterpolo definitivno biti naša snaga, a da će nove generacije biti garancija da ćemo u ovom sportu ponovo imati velike uspjehe i da će Crna Gora zahvaljujući vaterpolu biti na u samom evropskom, ali i svjetskom vrhu.

Pobjeda u finalnom meču donijela je veliku sreću, nevjerovatne emocije u taboru naše selekcije, a ni nekoliko dana nakon završenog šampionata, euforija ne pada, jer su naši mladi vaterpolisti očigledno tek sada svjesni kakav su podvig napravili.

- Osjećaj se ne može opisati riječima, to treba da se doživi. Donijeti svojoj zemlji zlato, nositi grb na kapici je nesto o čemu svaki sportista sanja –kazao je na početku razgovora za Pobjedu mladi crnogorski vaterpolista Petar Brnović.

TAJNA – HEMIJA!

Još tokom priprema sve je ,,mirisalo“ da naša reprezen-

tacija može da napravi ozbiljan rezultat. Igrala je crnogorska selekcija dobro, djelovala zaista superiorno, pa su mlade ,,ajkule“ pune samopouzdanja otputovale za Oradeu. I, od starta je viđena totalna dominacija…

- Mi smo za ovo naporno radili dva i po mjeseca. Iskren da budem, sanjali smo zlato i vjerovali da možemo do njega –ističe Brnović. Naša reprezentacija u svakoj utakmici djelovala je jako dobro, a na pitanje šta je tajna uspjeha, mladi vaterpolista odgovorio je kao iz topa… - Tajna ove genracije je hemija koju malo ko ima. Svi smo bili kao jedan, disali kao jedan i sanjali zlato kao jedan!

PODGORICA - Iznenađujuće izgleda vrh tabele uoči 5. kola Meridianbet 1. CFL. Dečić je ostao lider uprkos porazu od Budućnosti, dok drugo mjesto drži Arsenal sa osam bodova.

Upravo su Tivćani pozitivna priča, budući da nijesu izgubili nijednom, a do sada su osvojili osam od mogućih 12 bodova. Priliku da poprave brojke imaće uoči reprezentativne pauze – četa Radisava Dragićevića u subotu dočekuje Jezero. Duel u Parku počinje u 17 časova, a sat kasnije zakazan je meč između Jedinstva i Mornara u Bijelom Polju. Od 20 sati snage će odmjeriti Sutjeska i Bokelj.

U neđelju igraju Dečić – Petrovac (19 h), a u Lješkopolju će rundu zatvoriti OFK Mladost i Budućnost (20 h).

OTVORENO U TIVTU

Arsenal pokazuje dobru formu na startu prvenstva, a to želi da potvrdi pred svojim navijačima protiv Jezera.

- Znali smo pravu snagu i koliko možemo. Neke stvari radimo dobro, neke još tražimo. Sigurno da ima prostora za napredak u pojedinim segmentima. Zadovoljni smo postignutim, a bilo bi lijepo da održimo pozitivan niz uoči pauze – za Pobjedu je rekao trener Radisav Dragićević

Kormilar Tivćana cijeni Plavljane:

Tivćani u

TABELA

Crna Gora je nadmoćno osvojila prvo mjesto u grupi, a onda su se svi potajno nadali da možemo tako nastaviti i u eliminacionoj fazi, iako je bilo jasno da je tada svaki meč finale. Ali, strah se nije osjećao. - Ni u jednom trenutku nijesmo imali strah ili sumnju u našu snagu, jer smo bili mentalno jaki, imali smo psihologa i trenere koji su razgovarali sa nama i bodrili nas cijelo vrijeme. Krasilo nas je hrabra i pametna igra, jaka odbrana i odličan napad – jasan je Brnović.

PODGORIČKA SNAGA

Ono što je posebno interesantno jeste da je poseban doprinos ovom uspjehu dao član Budućnosti. Tako je Petar Brnović, rođeni Podgoričanin, dokaz da iako su Kotor i Herceg Novi naše vaterpolo baze, sada imamo i novu generaciju, ali i novu bazu…

- Kao Podgoričanin sam veoma ponosan. Ovo je nova baza koja je veoma bitna za budućnost crnogorskog vaterpola. Nadam se da će i druga djeca krenuti mojim stopama – kazao je Brnović i ističe.

- Podgorica pokazuje da se i ovdje kvalitetno radi, imamo odlične uslove, dobar stručni kadar, kao i veliku podršku kluba. Dokaz da se ovdje stvara nova baza je i činjenica da je čak šest mojih saigrača iz kluba bilo dio reprezentacije U16 koja je uzela bronzu na Evropskom prvenstvu u Istanbulu –podvukao je Brnović. R. PEROVIĆ

- Pred nama je najteža utakmica do sada. Jezero je dobro složena, vrijedna i radna ekipa. Vidi se ozbiljnost kolege Džudovića. Odlično radi svoj

posao. Moraćemo dobro da se potrudimo da bismo ispunili cilj – poručio je Dragićević. Što bi moglo da presudi? - Dvije ekipe koje su disciplinovane. Možda neki detalj, greška... Onaj koji povede teško će dozvoliti preokret. Biće borben meč, sa taktičkim pristupom sa obje strane. Bitnu ulogu odigraće trenutna inspiracija. Mislim da su šanse podjednake – odgovorio je Dragićević.

SUTJESKA CILJA

TROJKU

Dvije pobjede, pa bod iz posljednja dva meča – Sutjeska je usporila ritam u ligaškom takmičenju. Nije to mnogo poremetilo Nikšićane, koji protiv Bokelja mogu da se vrate na pravi put.

- Poraz od Petrovca nas je kucnuo u glavu. Nikada nije poželjno da se izgubi, ali ako je već morao da se dogodi neuspjeh – onda je došao u pravom trenutku. To nas je spustilo na zemlju, jedna snažna opomena da ne smijemo da poletimo. Ekipe su ravnopravne, svako svakoga može da dobije, a mi smo to osjetili protiv sastava iz Plava. Naravno, nije nas poraz poljuljao. Vjeru-

Žrijeb Lige konferencija

PODGORICA - Žrijeb Lige konferencija spojio je timove za koje igraju crnogorski internacionalci – Stevan

Jovetić i Novica Eraković

će s Omonijom gostovati bečkom Rapidu, za koji nastupa Andrija Radulović. Kiparski tim će igrati kod kuće s Dinamom iz Kijeva, Majncom i poljskim Rakovom, a osim Rapidu gostovaće još kosovskoj Driti i Lozani.

Rapid će osim Omonije dočekati i Fiorentinu i Krajovu, a gostovaće Lehu, Zrinjskom i Rakovu.

Član Zrinjskog je Nikola Janjić

Hrvatski šampion Rijeka, koju trenira crnogorski stručnjak Radomir Đalović, na ,,Rujevici“ će igrati protiv Sparte Prag, Celja i AEK-a iz Larnake, a gostovaće Šahtjoru, Linkoln Red Impsu i jermenskoj Noi, koja je eliminisala Budućnost u prvom kolu kvalifikacija za Ligu šampiona.

Zrinjski će dočekati Rapid i biće to još jedan okršaj crnogorskih internacionalaca, te Linkoln Red Imps i Haken, a gostovati Dinamo Kijevu, Majncu i Rakovu. U Ligi konferencija se igra šest

kola, a ne osam kao što je u Ligi šampiona i Ligi Evrope, sve ostalo je isto - 36 ekipa je na jedinstvenoj tabeli, osam vodećih će direktno u osminu finala, a oni od 9. do 24. igraće plej-of za ulazak među 16. Ne. K.

ZLATNI IZ ORADEE: Petar Brnović

Luka Todorovići Petar Brnović sa šampionskim peharom

u dobrom ritmu

jemo u svoje mogućnosti. Očekujem da odreagujemo protiv Bokelja i zadovoljni odemo na pauzu koja će nam prijati. Rano smo počeli pripreme, igrali Evropu i primjetno je bilo u Beranama da smo malo umorni. Jezero je odigralo odličnu utakmicu i zasluženo pobi-

jedilo. Na nama je da se brzo iskupimo – za Pobjedu je rekao trener Milija Savović U Nikšić dolazi Bokelj, tim koji je promijenio kormilara –umjesto Slobodana Draškovića, stigao je Damir Čakar - Ne bježimo od uloge favorita, a od svojih igrača očekujem da

više napadaju dubinu, da imamo brzinu, sprinteve i utrčavanja, da budemo opasni. To nam je falilo u prošlom kolu –dodao je Savović. - Što se Bokelja tiče, znamo da su doživjeli promjenu na klupi. Svaka promjena donese nešto novo, obično podigne

Žrijeb Lige Evrope

PODGORICA - Sva tri crnogorska fudbalera u Ligi Evrope – Risto Radunović s rumunskim FCSB-om, Andrej Đurić i Sead Hakšabanović sa švedskim Malmeom – u ligaškom dijelu ovog takmičenja igraće protiv Crvene zvezde i zagrebačkog Dinama. FCSB će gostovati u Zagrebu i Beogradu, dok će Malme dočekati srpskog i hrvatskog velikana.

Zvezda će biti domaćin i Lilu, Seltiku i Selti, a gostovaće portugalskim predstavnicima Portu i Bragi, te Šturmu i Malmeu.

- Sigurno da ulazimo sa velikim ambicijama, cilj Crvene zvezde je da prođemo u nokaut rundu. Prognoze i procjene su da će biti potrebno 11 ili 12 bodova – izjavio je generalni direktor Zvezde ZvezdanTerzić. Dinamo će na ,,Maksimiru“

igrati sa Betisom, Fenerbahčeom, FCSB-om i Seltom, a gostovati Lilu, Makabiju, Mitjilandu i Malmeu. Liga Evrope će se drugu sezonu zaredom igrati u novom formatu. Na jedinstvenoj tabeli je 36 ekipa, a osam najbolje plasiranih ići će direktno u osminu finala. Timovi plasirani od 9. do 24. mjesta igraće doigravanje za mjesto među 16.

Ne. K.

RASPORED (5. KOLO) - SUBOTA

energiju, razdrma ekipu, popravi voljni momenat. Moramo da budemo oprezni – ističe šef struke Sutjeske.

JEDINSTVO SE

VRAĆA KUĆI

Jedinstvo od početka prvenstva nije nastupilo na svom stadionu u Bijelom Polju. Raspored je bio takav da su momci Seada Babače tri puta bili gosti, dok su ulogu nominalnog domaćina imali u Beranama.

Danas se to mijenja - Korać i društvo vraćaju se u Nikoljac, a to je u startu prednost u odnosu na dosadašnju situaciju. Rival je Mornar... - Nije prijatno kada se nalazite na samom dnu, ali ovo je liga u kojoj dvije pobjede donose skok na tabeli, a dva poraza šalju u donji dio. Vjerujem da nam je prvi bod u Kotoru dao elana pred naredni meč koji ima ogromnu težinu uoči pauze – rekao je Babača za Pobjedu. - Nije isto kada igrate pred svojim navijačima ili bilo gdje drugo. Povratak kući za nas je dobra okolnost. Početni plus. Mornar je po kvalitetu među četiri domaće ekipe. Baš sam gledao sastav – igrači koji počinju, kao i oni što ulaze sa klupe, ozbiljan su nivo. Veliki broj pojedinaca koji u svakom trenutku mogu da prelome utakmicu. Pred nama je zahtjevan izazov, ali tradicionalno dobro igramo

Tivat – stadion u Parku (17h)

Sudija: Davor Božović (Nikšić).

Pomoćnici: Vladislav Radenović (Herceg Novi), Mirsad Pepić (Tuzi),

Manojlo Sekulić (Podgorica).

Delegat: Nikola Gegaj (Tuzi).

Bijelo Polje – stadion: Gradski (18h).

Sudija: Lazar Čađenović (Podgorica).

Pomoćnici: Marjan Paunović

Nikšić – stadion: kraj Bistrice (20h).

Sudija: Nikola Cvijović (Budva).

Pomoćnici: Nikola Vujović (Bar), Ivan Pejović (Podgorica),

Delegat:

Tuzi – stadion: Arena Besa (19h).

Delegat: Danko Gogić (Bijelo Polje).

Podgorica – stadion: DG Arena (20h).

Sudija: Nikola Vođević (Nikšić). Pomoćnici: Marko Gojković (Nikšić), Miloš Vlahović (Podgorica), Mladen

Knežević (Berane).

Delegat: Predrag Đukić (Berane).

protiv Barana. Bilo bi lijepo da pobijedimo i na odmor odemo bolje pozicionirani na tabeli. Podigli smo se nakon remija sa

Nedostaju Vladimir Coufal i Adam Hložek Poznat

PODGORICA - Selektor fudbalera Češke Ivan Hašek saopštio je spisak igrača za gostovanje Crnoj Gori 5. septembra u kvalifikacijama za Svjetsko prvenstvo.

Česi su u junu u Plzenju savladali ,,sokole“ s 2:0, a u odnosu na taj meč na spisku zbog žutih kartona nema Vladimira Coufala, desnog beka koji je ovog ljeta iz Vest Hema prešao u Hofenhajm, kao ni povrijeđenog napadača Adama Hložeka

Nova imena su defanzivac MartinCedidla i vezista MihalBeran, a obojica igraju za Jablonec.

Tri dana nakon meča u Podgorici crnogorska reprezentacija gostovaće Hrvatskoj, dok će Češka igrati prijateljski meč sa Saudijskom Arabijom. Česi su tri dana nakon pobjede nad Crnom Gorom deklasirani od Hrvatske u Osijeku (5:1).

Tim Ivana Hašeka drži prvo mjesto grupe L sa devet bodova iz četiri utakmice, dok Hrvatska i Crna Gora imaju

Sudija: Miloš Savović (Podgorica). Pomoćnici: Nikola Radulović (Podgorica), Vojin Ostojić (Podgo(Berane), Jovan Došljak (Berane), Miloš Bošković (Podgorica). Delegat: Miloš Jovović (Podgorica). rica), Ivan Šarac (Cetinje).

Bokeljom i očekujem da igrači pokažu pravu reakciju u večerašnjem duelu – poručio je Babača. D. KAŽIĆ

po šest, s tim da je naš nacionalni tim odigrao meč više (3).

Na spisku reprezentacije Češke nalaze se: Golmani - JindržihStanrk (Slavija), MatejKovarž (PSV), VítežlavJaroš (Ajaks); odbrana - DavidDoudera (Slavija), MartinCedidla (Jablonec), TomašHoleš (Slavija), MartinVitik (Bolonja), RobinHranač (Hofenhajm), LadislavKrejčí (Vulverhempton), VaclavJemelka (Viktorija Plzenj), Jaroslav

Zeleni (Sparta), DavidJurašek (Bešiktaš); vezni red - TomašSouček (Vest Hem), LukašČerv (Viktorija Plzenj), AleksKral (Union Berlín), MihalSadilek (Slavija), MihalBeran (Jablonec), VasilKušej (Slavija), Vaclav Černi (Volfsburg), Lukaš Provod (Slavija), Pavel Šulc (Lion); napad - PatrikŠik (Leverkuzen), TomašHori (Slavija), Jan Kuhta (Sparta), MatejVidra (Viktorija Plzenj). Ne. K.

NEĐELJA

Jedinstvo

Sutjeska

Dečić

Jezero

Bokelj

Petrovac

Miloš Laličić (Cetinje).

Milan Pavićević (Danilovgrad).

Radost Borisa Kopitovića ( Sutjeska)

FSCG

Generalni direktor reprezentacije Pavel Nedved i selektor Ivan Hašek

PODGORICA - Poslije ljetnjeg raspusta koji je za vozače Formule 1 trajao skoro mjesec dana, ovog vikenda nastavljamo najbrži cirkus na svijetu.

Za nama je 14 trka u kalendaru, dok nas do kraja sezone očekuje još deset velikih nagrada, poslije kojih ćemo najvjerovatnije dobiti novog šampiona svijeta, koji će doći, kako stvari stoje, iz ekipe Meklarena. Upravo je ovaj britanski tim uspostavio dominaciju u ovoj sezoni, koji je započeo još polovinom prošle godine, kada je uspio da preotme titulu konstruktora, do tada neprikosnovenom Red Bulu.

Na svega tri trke na najvišem postolju nijesmo vidjeli vozača Meklarena, koji ne bi trebalo da ispuste veliku prednost u konkurenciji konstruktora. Ekipi Zeka Brauna se smiješi još jedna titula, prije uvođena potpuno novih pravila, koja stupaju na snagu naredne sezone, kada se ne zna koja ekipa će se uklopiti i prilagoditi novim stanjem na stazi.

SVE JE U ZNAKU

OSKARA I LANDA

Britanac ili AustralijanacPjastri ili Noris? To je jedino pitanje, to je jedina dilema koja se provlači kroz fanatike ovog sporta, jer će neko od njih dvojice postati novi svjetski prvak. Prednost Australijanca od samo devet bodova, garantuje nam pravi spektakl do kraja sezone. Međutim sve može da se obrne poslije samo jedne trke i da već od poneđeljka vidimo promjenu na vrhu generalnog plasmana.

Pjastriju je pripao start sezone. Iako nije uspio da slavi na otvaranju godine u svojoj zemlji. Prvi trijumf je upisao već na drugoj trci za VN Kine, da bi svoj najbolji period u prvom dijelu šampionata imao u aprilu, kada je zaređao čak tri pobjede u nizu. Ređali su se najveći pehari u Bahreinu, Saudijskoj Arabiji i u Majamiju. Uspio je taj niz vozača Meklarena da na kratko u dva navrata prekine Maks Ferstapen u Japanu i na trci u Imoli, dok je Džordž Rasel dominantnom vožnjom u Kanadi zasluženo odnio pobjedu. Međutim, kako je sezona odmicala, tako je Lando Noris bio sve bolji i bolji.

Britanac je, primjera radi, na posljednje četiri trke slavio u Austriji, Velikoj Britaniji i na dosada posljednjoj trci poslije maestralne vožnje na stazi Hungaroring.

Sada je glavno pitanje kako će se šef ekipe Andrea Stela nositi sa finišom sezone i da li će moći da obuzda ova dva mlada momka, pred kojima je istorijska šansa da postanu najbolji na svijetu u ovom sportu. Naravno da ne očekujemo neke specijalne timske naredbe, poput toga da neko bude propušten, sigurno da ćemo do kraja imati ljutu borbu klupskih kolega, kojima očigledno do sada niko nije mogao da stane na put, a sve su šanse da ćemo ovakvu konstalaciju na stazi gledati do kraja sezone.

FORMULA 1: Trkom za Veliku nagradu Holandije u neđelju se nastavlja najbrži cirkus na svijetu

Sada svako prijateljstvo prestaje

Ako se vratimo unazad odmah na pamet pada sezona kada su se u borbi za titulu našli Luis Hamilton i Niko Rozberg, u trenutku velike dominacije Mercedesa. Bilo je svega i svačega, svađa, izlijetanja sa staza, odnosi u garaži su bili zategnuti, tako da su došli do granice pucanja, a na kraju se sve završilo i pobjednika smo dobili na posljednjoj trci u Abu Dabiju, kada je Njemac prigrabio pehar za najboljeg na svijetu. Ove sezone do sada smo imali samo jednu trku na kojoj smo vidjeli direktnu borbu Pjastrija i Norisa u kojoj je jedan bolid završio pokraj staze. To se desilo u Kanadi, kada je Lando izvukao deblji kraj. Gardovi su spušteni, borba za titulu ulazi u svoju posljednju etapu, a prava poslastica za sve ljubitelje Formule 1, bilo bi ako bi krajnji epilog dobili na posljednjoj trci.

Kako stoje stvari to bi lagano moglo i da se desi.

OSTATAK KARAVANA?

Kao što smo napomenuli samo na tri trke nijesmo vidjeli vozače Meklarena na najvišem stepeniku. To je u dva navrata uredio Maks Fersapten i jednom Džordž Rasel. Ferari, od koga su svi očekivali pa više od onoga što su prikazali, ponovo je bio najveće razočaranje u dosadašnjem dijelu sezone. Dolaskom Luisa Hamiltona apetiti tifoza su naglo porasli, ali sedmostruki prvak svijeta kao da se i dalje upoznaje sa mogućnostima crvenog bolida.

Britanac nijednom nije završio ni na podijumu, dok priča o nekoj pobjedi nije ni bila tema, jer Luis je trenutno mnogo daleko od vrha. Pobjeda na sprint trci u Kini je malo za vozača kalibra Luisa Hamiltona. Čast Ferariju je koliko-toliko

da Holanđanin je demantovao. Ali ako Red Bul bude nastavio ovako, sve je moguće, pa i da Maks promijeni svoju odluku Da je Ferstapen zasluženo aktuelni četvorostruki prvak svijeta, pokazuju i te dvije pobjede i niz pol-pozicija, ali što vrijedi kada Holanđanin iz svog bolida nije u stanju da parira mnogo snažnijem Meklarenu. Treba dodati i da je Red Bul opet lutao sa vozačem broj dva. Od kada je Serhio Peres napustio ekipu, na njegovo mjesto je prvo stigao Lijam Loson, da bi se on u garaži Red Bula zadržao samo na dvije trke, a onda je prilika ukazana Jukiju Cunodi. Ni Japanac se nije pokazao, nema tu nekih zapaženih rezultata, ali nema govora da bi i on mogao da napusti Red Bul. Mercedes ima solidnu sezonu. Malo je trka na kojima nijesmo vidjeli nekog vozača ove ekipe na podijumu.

Džordž Rasel naravno vodi glavnu riječ, gdje u dosadašnjem dijelu ima šest podijuma, uglavnom je to bilo na trećem mjestu, ima i jedno drugo mjesto, ali ono što se najviše pamti, to je VN Kanade kada je Britanac stigao do pobjede.

Na toj stazi kao treći je završio mladi Kimi Antoneli, kome je Toto Volf pružio šansu, koju Italijan dobro koristi.

Što se tiče ostalih ekipa, samo je Niko Hulkenberg uspio da na Silverstonu dođe do svog prvog podijuma u karijeri. Vilijams je prvi od ,,ostatka svijeta“, imaju lijepu prednost u odnosu na Aston Martin, za koje je ova pauza stigla možda u nezgodnom trenutku, jer su taman počeli da ređaju dobre rezultate.

NA REDU JE ZANDVORT

Poslije skoro mjesec dana ponovo će se upaliti motori u bolidima, pa ćemo onda imati priliku da vidimo koliko je ko radio na ovoj ljetnjoj pauzi.

A prva na redu - ovog vikenda je staza Zandvort u Holandiji.

Pripremni turnir rukometašica

Nova Budućnosti

PODGORICA - Rukometašice Budućnosti upisale su drugu ubjedljivu pobjedu na turniru u Skoplju koji je posljednja provjera pred start nove sezone u EHF Ligi šampiona.

Nakon što su na premijeri slavile protiv Đorče Petrova (38:24), izabranice Bojane Popović savladale su i drugog sjevernomakedonskog pred-

Članica Atletskog kluba Sanja takmičenju za mlađe kategorije

odbranio Šarl Lekler, uspio je da u tri navrata ovaj, moramo priznati ne toliko dobar, bolid italijanske ekipe dovede do trećeg mjesta, dok se može pohvaliti i jednom pol-pozicijom. Kao da je najavio malo bolje dane u ekipi Ferarija, u drugom dijelu sezone, možda kao najava svjetlilje naredne godine za navijače ,,crnog konja“. Red Bul prolazi kroz jedan turbulentan period, gdje su ostali bez šefa ekipa Kristijana Hornera. Čovjek koji je tvorac svih titula ovog austrijskog tima, na kraju je morao da se rastane od ekipe, dok je na njegovo mjesto, makar kao privremeno rješenje sjeo Loren Mekis, koji je prije toga radio u sestrinskom timu Rejsing bulsima. Baš od trenutka kada je Horner napustio ekipu, pojačale su se glasine kako bi Maks Ferstapen mogao da naredne sezone pređe u redove Mercedesa, ali želju Toto Volfa makar zasa-

Staza pokraj Sjevernog mora se u kalendar Formule 1 vratila od 2021. godine i do sada najviše pobjeda ima domaćin Maks Ferstapen. Četvorostruki prvak svijeta je u svojoj zemlji bio najbolji u tri navrata, dok je prošle sezone niz prekinuo Lando Noris u Meklarenu.

Staza je dugačka preko četiri kilometara, i biće vožena 72 kruga, poslije kojih ćemo dobiti pobjednika na 15. rundi u sezoni. Naravno da Lando ne bi imao ništa protiv da se ovakav rezultat ponovi i ove sezone, ali pitaju se i ostali, kao na primjer Oskar Pjastri. Inače, staza u Holandiji je jedna od posljednjih koja će se voziti na Evropskom kontinentu. Samo neđelju dana kasnije imaćemo trku na legendarnoj stazi Monca u Italiji, a onda idemo u Baku, na Veliku nagradu Azerbejdžana. Od oktobra mjeseca, pa sve do početka decembra, gledaćemo trke u Singapuru, Ostinu, Meksiku, Brazilu, Las Vegasu, Kataru i finiš u Abu Dabiju, gdje će se 7. decembra voziti posljednja trka u ovoj sezoni. R. A.

PODGORICA - Članica Atletskog kluba Sanja Mina Lukolić učestvovaće na 20. „European Kids Athletics Games“, atletskom takmičenju za mlađe kategorije, koje će se od danas do nedjelje održati u češkom Brnu. Za ovo takmičenje prijavljeno

rukometašica u Skoplju

Nova pobjeda Budućnosti

stavnika – Metalurg Avtokomandu (32:23) u dvorani ,,Boris Trajkovski“.

Nakon izjednačenja na početku (3:3) crnogorske šampionke su postigle tri vezana gola, na poluvremenu vodile 14:10, a u posljednjem minutu duela imale su i dvocifrenu prednost (32:22).

JelenaVukčević i Tanja Ivanović sa po pet pogodaka bile su najefikasnije u Budućno-

Sanja učestvovaće na kategorije u Brnu

sti, DagmaraNocunj, Anđela Guberinić i DunjaRadević postigle su po četiri, dok je tri puta mrežu rivala zatresla NinaBulatović ArmelAtingre je upisala osam, a MarijaMarsenić i AndreaŠkerović po pet odbrana.

,,Plavo-bijele“ će danas u 15 sati u u posljednjem kolu odmjeriti snage s ekipom Bora.

Ne. K.

je 2.600 takmičara iz 23 zemlje Evrope.

Mina će nastupiti u tri discipline i to: u trci na 60 m, za koju je prijavljeno 280 takmičarki iz više od 20 zemalja, u trci na 150 m biće 298 takmičarki, dok je za skok udalj ima 218 prijavljenih. R. P.

Crna Gora sa 13 takmičara

PODGORICA - Hrvatska

atletska veteranska asocijacija i AK Sloboda biće od danas do nedjelje domaćini 34. Prvenstva Balkana u veteranskoj atletici u Varaždinu, na kojem će nastupiti oko 800 takmičara u obje konkurencije iz 13 država učlanjenih u Balkanski atletski veteranski savez. Takmičari su raspoređeni u desetak starosnih kategorija, od 35 do 90 godina.

Crnogorska atletska asocijacija veterana, koja je dio ASCG, učestvovaće sa 13 takmičara. Vođa crnogorske ekspedicije u Varaždinu je predsjednik Atletskih veterana Crne Gore Dejan Živković, koji će se takmičiti u bacanju kugle M-55, a pored njega na takmičenju će nastupiti: Veselin Petrušić (3000m, 5000m, 3000m stiplčez) M-50, Lazar Sekulić (400m, 800m, 1500m, 2000m stiplčez) M-75, Aleksa Maliković (800m, 1500m,

3000m, 5000m) M-35, Rada Miladinović (1500m, 3000m, 5000m, 2000m stiplčez) F-45, Nada Petrušić (3000m, 5.000m) F-50, Margita Stijepović (bacanje kugle) F-60, Biljana Radunović (100m, 1500m, 3000m, 5000m) F-50, Biljana Ðurović (400m, bacanje kugle) F-35, Nikola Vukčević (800m, 1500m, 3000m, 5000m) M-60, Radmila Čabarkapa (100m, 1500m, 3000m, 5000m) F-60, Anto Pajović (800m, 5000m) M-70 i Spaso Paloski (400m, 800m, 3000m) M-80.

Crnogorski veterani su prošle godine na Balkanskom prvenstvu u Baru osvojili rekordnih 38 medalja.

Najstariji prijavljeni takmičar na Balkanijadi u Varaždinu je Grk Panajotis Dousis sa 92 godine i on će se takmičiti u trkama na: 1500m, 3000m i 5000m.

Po prvi put će se na Balkanskom prvenstvu za veterane trčati mješovita štafeta

Balkanskim igrama u Atini 1929. godine. R. P. Danas i sjutra u Varaždinu prvenstvo Balkana u

4x100 metara - dvije žene i dva muškarca. Takmičenje će se u nedjelju završiti tradicionalnom ,,balkanskom štafetom“: 800 m –400 m – 200 m – 100 m, koja

Crnogorski parastrijelac u nalu Gran prija u disciplini vazdušna puška SH1 R3 nastup završio sa 146,3 kruga

PODGORICA - Parastrijelac Milan Đinović kao sedmoplasirani završio je nastup u finalu Gran prija u Novom Sadu. Đinović je u disciplini vazdušna puška SH1 R3 nastup završio sa 146,3 kruga. Odličan rezultat ostvario je u kvalifika-

cijama, gdje je sa 634,7 bio petoplasirani. Taj rezultat vrijedan je finala na Paraolimpijskim igrama u Parizu. Đinovića u subotu očekuje i debi u disciplini malokalibarska puška ležeći stav (R6). Drugi crnogorski predstavnik Ambroz Nikač bio je 17. sa 522 kruga od 35 takmičara u klasi SH1, u disciplini gađanje iz pištolja P1. Crnogorskim strijelcima Gran pri u Novom Sadu generalna je proba pred Evropsko prvenstvo u Osijeku, krajem septembra i početkom oktobra. R. P.

je prvi puta trčana na prvim

NA NOVOM ISPITU: Crnogorski atletski veterani

PETAR I NA KNJIŽEVNOM POLJU

Raskoš koju je teško naći i u razvijenijim literaturama

Autor: Radoslav ROTKOVIĆ

Govor Petra I pred bitku na Krusima uvršten je u antologije govorničke vještine, đe mu je i mjesto, ali se mora primiti na znanje što je u njemu promijenio Medaković i što treba ispraviti prema pjesmi istoga Petra I. Da bi se bolje uočio literarni i oratorski kvalitet Petrova govora, jedan odlomak razdvojićemo u formi pjesme: ...Evo smo došli, mili moji vitezi i čestiti junaci, došli smo da s neprijateljem našu krv prolijemo; došli smo da osvjetlamo obraz pred svijetom; došli smo da pokažemo neprijatelju naše vjere, našega imena i naše predrage slobode da smo Crnogorci, da smo narod, narod voljan, narod koji dragovoljno za svoju slobodu bori se do posljednje kaplje krvi i sami najmiliji život na međi svojih svojih besmrtnih prađedova ostavlja: ali prokletog vraga hristijanstva preko sebe živoga ne pušta u slobodne nam drage gore, koje su naši prađedovi, naši đedovi, naši otci i mi sami pravednom krvcom oblili!... Zato na oružje i na krvavo polje, mili vitezi –da pokažemo neprijatelju što su kadre junačke gore! I tu je Medaković, potpuno nelogično, i mimo duha ostaloga teksta, dodao: „Da pokažemo da u nama neugašeno srbsko srce kuca, srbska kr-

Trotomnu Istoriju crnogorske književnosti objavio je Institut za crnogorski jezik i književnost, 2012. godine, prije nego što je prerastao u Fakultet za crnogorski jezik i književnost. Prvi tom ovog kapitalnog djela napisao je akademik Radoslav Rotković

vca vrije...“, dok Petar I na tome mjestu u pjesmi veli: Spomente se ko ve je rodio, koga li ste roda i plemena - slavenskoga odiskon imena! Narativne proze ima u Petrovoj Kratkoj istoriji, ali je problem u tome što je iz nje objavljen prvi dio (Grlica, 1835) uz napomenu da se tu „presijeca Crnogorska Istorija“, pa se u Grlici 1836–1838. nastavlja to kazivanje, bez izričitoga navoda da je to ostatak Petrove istorije. Č. Vuković je našao podudarnosti mnogih detalja između te Istorije i Petrovih pjesama, ali je tekst mogao napisati i priređivač Milaković, imitirajući Petrov stil. No Vuković je u pravu kad ističe da je Kratka istorija „bliža narativnom, beletrizovanom hroničarskom zapisu“. Narativni stil ispoljava se već na počecima odjeljaka: „Imaše Ivan dvije sinovice...“; „Umrije Ivan no ostavi dva sina“; „Svršivši Mitropolit ovu riječ, uze i pročita veselijem srcem“... Logično je da su literarne naklonosti i vrline došle do izražaja u navođenju govora pojedinih ličnosti. Govor Ðurđa Crnojevića, kad napušta zemlju, zaprema cijelu stranicu knjige. On veli da je star i nema poroda; da se s njime gasi njegova familija, što istorijski nije tačno, ali je bilo korisno za potvrđivanje kontinuiteta vlasti od Crnojevića do Petrovića. „Ja sam i sad gotov umrijeti, ako to može za korist otačastva biti; no znajući da ni smrt moja, ni život moj star i nejak ne može vam nikakve koristi donijeti, zato vam i kažem svoje pečalno namjerenije. Ja bih vas savjetovao, da izaberete jednoga čovjeka između vas i da ga primite i poznate za svojega vladatelja; al’ znajući, da se vi u izboru nećete saglasiti među sobom, iz tog vam uzroka ostavljam mjesto sebe Mitropolita Germana, i po njemu buduće mitropolite...“

Suština je toga teksta u prenošenju vlasti sa kneza na mitro-

Došli smo da osvjetlamo obraz pred svijetom, došli smo da pokažemo neprijatelju našega imena i naše predrage slobode da smo Crnogorci, da smo narod, narod voljan, narod koji dragovoljno za svoju slobodu bori se do posljednje kaplje krvi

polita i u navodu da se oni među sobom neće sporazumjeti oko izbora vladatelja, pa zato i odlučuje da im preporuči mitropolita Germana. Dalje se navode i dva govora vladike Danila. U prvome se žali na poturčenjake i traži od Crnogoraca da „što skorije Crnu Goru“ očiste „od turskoga duha“. Pošto se ne zna je li to tekst Milakovića ili Petra I, rečenica gubi na značaju. U drugome objašnjava vezu sa Rusijom. Kako smo s Rusima jedne krvi i jednoga jezika, tako i suśedstvom da se približimo. Često se dešava da društvene krize pogoduju razvoju umjetnosti, jer predstavljaju onaj udar koji nađe iskru u kamenu. (Da nije bilo bombardovanja Gernike, ne bi bilo ni istoimenoga Pikasova platna.)

A Petar I se, po Marku Miljanovu, posvetio „čineći on narodu dobro a narod njemu vraćajući zlom“, tako da su stradale i tigle na crkvi Cetinjskoga manastira. To ga je naćeralo da postane

književnik, bez ikakve namjere da to bude. Tvrdio je da u njega, osim pera i jezika, nema druge sile „za privesti nepokorne na poslušanije“, pa je morao da piše, savjetuje, moli, preklinje, proklinje, i iz te oštrine međuplemenskih trzavica i plemenskog otpora natplemenskoj, državnoj vlas ti; iz materijalne bijede koja stalno dovodi ljude u iskušenje i iz potrebe da te hrabre ali neobuzdane ljude predstavlja pred Evropom i za njih odgovara, i od nje brani, iako ga oni slabo slušaju, nastajale su poslanice slate glavarima i plemenima (ima ih više od 300), pa i poruke stranim državama. Proćerala ga je Rusija, u koju se zaklinjao, zato što je imao katoličkoga sekretara Dolćija. Kritikovala ga je da je zaboravio na Crkvu. Ruski Sinod pozivao je Petra I na sud, a Opšti zbor je na to muški odgovorio: „Sveti ruski sinod nema pravo da se miješa u naše stvari... On možda misli da naš arhijerej kao njihovi u Rusiji ima pozlaćena kola, kojima se voze kada svetu službu upražnjavaju, a ne znadu da on mora pješice da prelazi velike strmenice sa krvavom petom, jer neprestano mora da narod poučava i umiruje, a sveto služenje u crkvi tek onda može da učini kad se od narodnijeg poslova smiri...“ Jasno je da je Petar I učestvovao u pisanju odgovora.

„Kao i biblijski proroci koji su svoju mudrost izražavali u ljepoti književnog jezika, tako će i Petar I svoju najdublju filozofiju života uobličiti kao

književni tekst“, piše Sonja Tomović-Šundić. Poslanica je uvijek izazvana nekim konkretnim događajem, ali se nikad ne utapa u svoj izvor; povod je uvijek iskorišćen da se kaže nešto mnogo šire i dublje i važnije: o potrebi bratske sloge, mira i u otečestvu i sa suśedima, poštovanja pravde i zakona, odbrani časti i slobode. Ali u razradi te ideje, koja je i prosvjetiteljska i filozofska, služi se dobro promišljenim i svježe nadenim izražajnim sredstvima, tako da poslanica ima dinamiku i gradaciju, zaobljenost, katarzu. I najbolje od poslanica Petra I mogu se složiti kao stihovi, kao što smo to učinili i s navedenim govorom: Ne bješe već domaće rati ni boja, ne bješe pokliča: ko je vitez, ni viteza na domaći boj, ne čujaše se koleža ni

Petar I je tvrdio da u njega, osim pera i jezika, nema druge sile „za privesti nepokorne na poslušanije“, pa je morao da piše, savjetuje, moli, preklinje, proklinje, i iz te oštrine međuplemenskih trzavica i plemenskog otpora natplemenskoj, državnoj vlasti, nastajale su poslanice slate glavarima i plemenima

tužakanja, ne viđaše se lica muškoga ni ženskoga ogrebotinah krvava i nagrđena, ni glave crnom krpom ni crnom mahramom pokrivene, ni perčina muškoga ni ženske kose ostrižene, ne oblivaše se zemlja, drvo i kamen krvlju vaše braće i ne kipjaše bratska krva iz usta vašijeh, ne kukahu majke za svojijem sinovima, ni sestre za svojom braćom ošišane, ni sirote udovice za svojijem muževima ogrebene, ni žalosna đečica za svojijem roditeljima suzama oblivena. Putnik mirno putovaše, trgovac slobodno trgovaše, rabotnik svoju rabotu slobodno rabotaše i čoban svoju stoku bez straha pasijaše i Bogom blagoslovena tišina na sve strane prebivaše. No budući vama milije zlo nego dobro, ne mogaste prijateljstvo među sobom trpjeti, želeći da se opet na obična vaša zla i samovoljna djela povratite, i da jedan drugome krv pijete... Varirajući početke sa ne i ni, kao sudija koji udara čekićem u sto; nižući zvučno slične imperfekatske završetke stiha: putovaše, trgovaše, rabotaše, pasijaše, prebivaše, on postiže i zvučni i retorički efekat ponavljanja koje uvijek donosi nešto novo i učvršćuje sliku, zabijajući kao ekser u dasku preko stare slike novu, jaču. Kad smo pomislili da je „Bogom blagoslovena tišina“ napokon zavladala, uslijedio je još strašniji udar: „No budući vam milije zlo nego dobro...“ Takvu raskoš teško je naći i u drugim, mnogo razvijenijim literaturama. (Kraj)

Sveti Petar Cetinjski

Testament Petra I Petrovića

Petar I miri zavađena bratstva pred crkvom, crtež

Subota, 30. avgust 2025.

Na osnovu člana 21 Statuta Javnog preduzeća za upravljanje morskim dobrom, člana 5 i 7 Zakona o morskom dobru ("Sl. list RCG", br. 14/92, 27/94 i „Sl.list CG“, br. 51/08, 21/09, 73/10 i 40/11 ) a u vezi sa članom 10 stav 1 alineja 12, članom 29 stav 1 i članom 39 stav 3 Zakona o državnoj imovini ("Sl. list CG", br. 21/09 i 40/11), članova 4, 29 i 31 Uredbe o prodaji i davanju u zakup stvari u državnoj imovini (“Sl. list CG” br. 44/10 ), saglasno Odluci Upravnog odbora o davanju u zakup/na korišćenje djelova morskog dobra, broj: 0203-725/4 od 10.02.2025.godine, na koju je Vlada Crne Gore dala saglasnost Zaključkom broj: 10-339/25-433/2 od 11.02.2025.godine, te Odluci Upravnog odbora broj 0203-824/3 od 14.02.2025.godine na koju je Vlada Crne Gore dala saglasnost Zaključkom broj 10 -332/25-511/2 od 15.02.2025.godine, te saglasno Izmjenama i dopunama Programa privremenih objekata u zoni morskog dobra za period 2024 -2028 broj 04-332/25-86/36 od 12.02.2025.godine, Javno preduzeće za upravljanje morskim dobrom ob javljuje:

JAVNI POZIV

ZA PODNOŠENJE PONUDA ZA ZAKUP AKVATORIJUMA ZA POSTAVLJANJE PLUTAJUĆIH PRIVREMENIH OBJEKATA BROJ: 0209-4824/1 od 29.08.2025.godine

I Predmet

Predmet Javnog poziva je zakup akvatorijuma za postavljanje plutajućih privremenih objekata prema Izmjenama i dopunama Programa privremenih objekata u zoni morskog dobra za period 2024-2028.godine, koje je donijelo Ministarstvo prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine broj 04-332/2586/36 od 12.02.2025.godine i to:

1. HERCEG NOVI

1.1

Program: Program privremenih objekata u zoni morskog dobra 2024-2028

Lokacija: 17 Baošići

Kategorija: Plutajući ponton

Oznaka lokacije: 17.10

Dimenzije: P=12,5 x 2,5m; Pakv=250 m2

Katastarska parcela: Akvatorijum ispred kat. parcele 749 KO Baošici

Dozvoljeni privremeni objekti: Platforma za pristajanje i privez plovnih objekata

Minimalna cijena godišnjeg korišćenja: 2250 Eura

Napomena: Za postavljanje plutajućeg privremenog objekta potrebno je dobiti saglasnost Lučke kapetanije i Uprave pomorske sigurnosti i upravljanje lukama.

1.2

Program: Program privremenih objekata u zoni morskog dobra 2024-2028

Lokacija: 19 Kamenari

Kategorija: Plutajući ponton

Oznaka lokacije: 19.27

Dimenzije: L = 2,5 x 60 m, Pakv = 1.200m2

Katastarska parcela: Akvatorijum ispred kat. parcele 269/1 KO Đurići

Dozvoljeni privremeni objekti: Platforma za pristajanje i privez plovnih objekata

Minimalna cijena godišnjeg koriscenja: 10800 Eura

Napomena: Neophodno je pribaviti pozitivno mišljenje od strane Lučke kapetanije.

1.3

Program: Program privremenih objekata u zoni morskog dobra 2024-2028

Lokacija: 19 Kamenari

Kategorija: Plutajući ponton

Oznaka lokacije: 19.28

Dimenzije: L = 2,5 x 60 m, Pakv = 1.200m2

Katastarska parcela: Akvatorijum ispred kat. parcele 169/1 KO Đurici

Dozvoljeni privremeni objekti: Platforma za pristajanje i privez plovnih objekata

Minimalna cijena godišnjeg korišćenja: 10800 Eura

Napomena: Neophodno je pribaviti pozitivno mišljenje od strane Lučke kapetanije.

2. ULCINJ

2.1

Program: Program privremenih objekata u zoni morskog dobra 2024-2028

Lokacija: 9 Rijeka Bojana - Desna obala

Kategorija: Plutajući ponton

Oznaka lokacije: 9.16

Dimenzije: P= 6m x 2.5 m

Katastarska parcela: 1142/3 i 1220 KO Gornji Štoj

Dozvoljeni privremeni objekti: Platforma za pristajanje i privez plovila

Minimalna cijena godišnjeg korišćenja: 600 Eura

Napomena: Za postavljanje plutajućeg privremenog objekta potrebno je dobiti saglasnost Lučke kapetanije i Uprave pomorske sigurnosti i upravljanja lukama

3. TIVAT

3.1

Program: Program privremenih objekata u zoni morskog dobra 2024-2028

Lokacija: 4 Donja Lastva

Kategorija: Plutajući ponton

Oznaka lokacije: 4.13

Dimenzije: P=12.5 x 2.5; Pakv=250 m2

Katastarska parcela: Akvatorijum ispred 766/228 K.O. Donja Lastva

Dozvoljeni privremeni objekti: Platforma za pristajanje i privez plovnih objekata

Minimalna cijena godišnjeg korišćenja: 2250 Eura

Napomena: Za postavljanje plutajuceg privremenog objekta potrebno je pribaviti saglasnost

Lučke kapetanije i Uprave pomorske sigurnosti i upravljanja lukama.

3.2

Program: Program privremenih objekata u zoni morskog dobra 2024-2028

Lokacija: 6 Tivat

Kategorija: Plutajući ponton

Oznaka lokacije: 6.18

Dimenzije: P=12,5 m x 2,5 m; Pakv= 500 m2

Katastarska parcela: Akvatorijum ispred kat. parcele 4217 K.O. Tivat

Dozvoljeni privremeni objekti: Platforma za pristajanje i privez plovnih objekata

Minimalna cijena godišnjeg korišćenja: 3250 Eura

Napomena: Za postavljanje plutajuceg privremenog objekta potrebno je pribaviti saglasnost

Lučke kapetanije i Uprave pomorske sigurnosti i upravljanja lukama.

4. KOTOR

4.1

Program: Program privremenih objekata u zoni morskog dobra 2024-2028

Lokacija: 7 Orahovac

Kategorija: Plutajući ponton

Oznaka lokacije: 7.6

Dimenzije: P=12,5 x 2,5 m

Katastarska parcela: Akvatorijum ispred kat. parcele 454 i 453 KO Orahovac

Dozvoljeni privremeni objekti: Platforma za pristajanje i privez plovila

Minimalna cijena godišnjeg korišćenja: 625 Eura

Napomena: Za postavljanje plutajućeg privremenog objekta potrebno je dobiti saglasnost Lučke kapetanije i Uprave pomorske sigurnosti.

II Način

Davanje u zakup vrši se putem podnošenja ponuda.

III Uslovi

3.1 Privremene lokacije daju se u zakup bez postavljenih objekata i infrastrukturne opremljenosti, izuzev već postojećih objekata na terenu, kojima upravlja ovo Javno preduzeće. Lokacijama se pristupa preko postojećih staza i pristupnih komunikacija, a izuzetno ukoliko se pristupna staza nalazi na privatnoj parceli ili ukoliko ne postoji pristupni put, teret obezbjeđivanja prolaza je na izabranom ponuđaču, kroz pribavljanje saglasnosti od vlasnika privatne parcele ili kroz obezbjeđivanje alternativnog pristupa kopnom, odnosno morem, u skladu sa pozitivnim propisima.

3.2. Naknada za korišćenje/zakupnina Minimalna cijena zakupa na godišnjem/sezonskom nivou u postupku podnošenja ponuda je iskazana u Javnom pozivu pojedinačno za svaku lokaciju.

Minimalna cijena zakupa, odnosno zakupnina/naknada za korišćenje morskog dobra uvećava se za iznos PDV-a.

Minimalna cijena za svaku lokaciju obračunava se na godišnjem/sezonskom nivou saglasno Izmjenama i dopunama Cjenovnika početnih naknada koji je donijelo Javno preduzeće za upravljanje morskim dobrom Crne Gore broj 02034581/5-1 od 12.12.2024.godine, na koji je Vlada Crne Gore dala saglasnost Minimalna cijena se odnosi na kalendarsku godinu bez obzira kad je ugovor zaključen.

Ugovorena naknada uvećava se za godišnju stopu inflacije koju objavljuje Uprava za statistiku - Monstat, te će Javno preduzeće isto fakturisati Korisniku na godišnjem nivou u skladu sa ovim Javnim pozivom i Ugovorom.

Zakupnina/naknada za korišćenje morskog dobra plaća se u cjelini u momentu zaključenja ugovora ili u najviše 3 (tri) rate od kojih prva rata dospijeva u momentu zaključenja ugovora, uz obavezu izabranog ponudača da u momentu zaključenja ugovora dostavi Javnom preduzeću originalnu, bezuslovnu i naplativu na prvi poziv bankarsku garanciju za plaćanje preostalog iznosa godišnje zakupnine, koji je uvećan za iznos PDV -a.

3.3. Vrijeme zakupa

Ugovori se zaključuju za period od 4 (četiri) godine, odnosno od dana zaključenja ugovora do 31.12. 2028.godine, pod uslovom da je korisnik/zakupac izvršio obaveze predvidene ugovorom i da ugovor nije jednostrano ili sporazumno raskinut. Korisnik zaključuje Ugovor nakon sprovedenog Javnog poziva, a na godišnjem nivou do isteka trajanja ugovora, dužan je da pribavi potvrdu od Javnog preduzeća kojom će se utvrditi da je izvršio uplatu naknade za korišćenje morskog dobra za tekuću godinu, te će na osnovu takve potvrde pribavljati rješenje za rad kod nadležnih organa. Ukoliko tokom trajanja ugovora dode do privođenja prostora trajnoj namjeni koja podrazumijeva izgradnju hotela visoke kategorije (hoteli kategorije 5* ili 4*) u neposrednom zaleđu, odnosno realizaciju planskog dokumenta na drugi način, koja realizacija isključuje korišćenje morskog dobra u skladu sa ugovorom, odnosno ukoliko dođe do planiranja hotelskog kupališta, u slučaju promjene svojinskih prava na kat.parcelama na kojima je planirana lokacija na način da iste više nisu u režimu državne svojine, kao i u slučaju da sudskom odlukom bude poništena odluka i u konačnom riješeno u korist drugog ponuđača po javnom pozivu za tu lokaciju, ugovor će se raskinuti i zakupac nema pravo da trażi povraćaj do tada uloženih sredstava.

IV Uslovi za ponuđača

4.1. Ponuđač može biti domaće ili strano fizičko lice, privredno društvo, pravno lice ili preduzetnik pojedinačno ili kao grupa ponuđača u zajedničkoj ponudi, konzorcijum koji ispunjavaju uslove iz Javnog poziva.

4.2 Članovi zajedničke ponude moraju u ponudi dostaviti ugovor o konzorcijumu, u kojem će biti navedeno ko je nosilac zajedničke ponude i njegova ovlašćenja. Svi članovi zajedničke ponude dužni su da dostave tražene dokaze i dokažu ispunjenost uslova Javnog poziva, izuzev Garancije ponude koja treba da glasi na nosioca konzorcijuma.

4.3 Tražene uslove Ponuđač je dužan da ispuni u momentu podnošenja ponude.

V Sadržaj ponude

Ponuda obavezno sadrži :

5.1 Podatke o ponudaču i dokaze o podobnosti ponudaća

FIZIČKA LICA:

1. Obrazac A Javnog preduzeća koji sadrži: Ime i prezime ponuđača sa adresom prebivališta, odnosno boravišta i brojem kontakt telefona, ponuđenu cijenu, Izjavu o prihvatanju svih uslova i obaveza iz Javnog poziva i tenderske dokumentacije, kao i izjavu-saglasnost da se lični podaci obrađuju u postupku

2. fotokopija lične karte ili pasoša sa jedinstvenim matičnim brojem

Subota, 30. avgust 2025.

elementima korupcije, prevedeno na crnogorski jezik i ovjereno od strane sudskog tumača, ne starije od 6 mjeseci prije dana predaje ponude, original ili ovjerena fotokopija

Originalnu bankarsku garanciju ponude koja mora biti bezuslovna, „bez prigovora“ i naplativa na prvi poziv sa rokom vażenja minimum 120 dana od dana otvaranja ponuda. U postupcima prikupljanja ponuda (tender) iznos bankarske garancije ne može biti manji od visine početne (minimalne) cijene zakupa.

Pribavljanje uvjerenja nadležnog organa za vođenje kaznene evidencije kojim se potvrđuje da domaće fizičko lice nije pravosnažno osuđivano za neko od krivičnih djela: kriminalnog udruživanja, stvaranja kriminalne organizacije, davanje mita, primanje mita, utaja poreza i doprinosa, prevare, pranja novca, organizovanog kriminala sa elementima korupcije vršiće Javno preduzeće za upravljanje morskim dobrom Crne Gore i predmetnim uvjerenjem dokazuje se podobnost fizičkog lica kao ponuđača. Ukoliko se fizičko lic e nalazi u kaznenoj evidenciji za neko od prednje pobrojanih krivičnih djela, njegova ponuda smatraće se neispravnom i neće biti predmet vrednovanja.

PRIVREDNA DRUŠTVA, PRAVNA LICA I PREDUZETNICI: 1. Obrazac A Javnog preduzeća koji sadrži: Naziv i adresu sjedišta, ponuđenu cijenu, Izjavu o prihvatanju svih uslova i obaveza iz Javnog poziva i tenderske dokumentacije, kao i izjavu-saglasnost da se lični podaci obrađuju u postupku

2. Dokaz o registraciji (Izvod iz CRPS sa podacima o ovlašćenim licima ponuđača) original ili ovjerena fotokopija, ne stariji od 6 mjeseci od dana predaje ponude

(ukoliko je ponuđač strano privredno društvo, pravno lice ili preduzetnik potrebno je dostaviti dokumentaciju izdatu od nadležnog organa iz države u kojoj je osnovano to lice, i to prevedenu na crnogorski jezik, ovjerenu od strane sudskog tumača), original ili ovjerena fotokopija, ne stariji od 6 mjeseci od dana predaje ponude

potvrda organa uprave nadležnog za naplatu poreskih prihoda Crne Gore (Poreska uprava Crne Gore) kojom se potvrđuje da je ponuđač na dan izdavanja potvrde izmirio sve dospjele obaveze po osnovu poreza i doprinosa, ili mu je odobren reprogram poreskog potraživanja koji uredno izmiruje, koja ne smije biti starija od 60 dana od dana predaje ponude, original ili ovjerena fotokopija

Rješenje o PIB pravnog lica/preduzetnika, original ili ovjerena fotokopija

Ukoliko je ponuđač strani državljanin potrebno je da dostavi uvjerenje nadležnog organa za vođenje kaznene evidencije iz matične zemlje kojim se potvrđuje da fizičko lice nije pravosnažno osuđivano za neko od krivičnih djela: kriminalnog udruživanja, stvaranja kriminalne organizacije, davanje mita, primanje mita, utaja poreza i doprinosa, prevare, pranja novca, organizovanog kriminala sa

Rješenje o registraciji PDV-a, ukoliko je ponudač obveznik PDV-a, ukoliko ponudač nije obveznik PDV -a dużan je da dostavi potvrdu organa uprave nadležnog za naplatu poreskih prihoda Crne Gore (Poreska uprava Crne Gore) da ponuđač nije obveznik PDV-a, original ili ovjerena fotokopija

Uvjerenje nadležnog organa za vođenje kaznene evidencije kojim se potvrđuje da privredno društvo, pravno lice ili preduzetnik, kao i izvršni direktor, direktor privrednog društva ili drugog pravnog lica (ortaci u ortačkom društvu), nije pravosnažno osuđivan za neko od krivičnih djela: kriminalnog udruživanja, stvaranja kriminalne organizacije, davanje mita, primanje mita, davanje mita u privrednom poslovanju, primanje mita u privrednom poslovanju, utaja poreza i doprinosa, prevare, pranja novca, organizovanog kriminala sa elementima korupcije, ne starije od 6 mjeseci prije dana predaje ponude, original ili ovjerena fotokopija

(ukoliko je ponudač strano privredno duštvo, pravno lice ili preduzetnik potrebno je dostaviti uvjerenje iz matične zemlje, prevedeno na crnogorski jezik i ovjereno od strane sudskog tumača), ne starije od 6 mjeseci prije dana predaje ponude, original ili ovjerena fotokopija

Subota, 30. avgust 2025.

garancije ne može biti manji od visine početne (minimalne) cijene zakupa.

5.2 Ponude se dostavljaju na Crnogorskom jeziku

VI Kriterijumi za izbor najpovoljnijeg ponuđača

6.1. Rangiranje i ocjena ispravnih i prihvatljivih ponuda vrši se prema sledećim kriterijumima:

(A)PONUDENI IZNOS GODIŚNJE

ZAKUPNINE/NAKNADE ZA KORIŠĆENJE MORSKOG

DOBRA (A)

(B)REFERENCE

UKUPNO Y=A+B

75 BODOVA

25 BODOVA

100 BODOVA

Za kriterijum ponuđeni iznos godišnje zakupnine/naknade za korišćenje morskog dobra, bodovanje će biti obavljeno na sledeći način: Ponuda sa najvišom ponuđenom zakupninom dobiće maksimalni broj bodova za ovaj kriterijum, a ostale ponude dobijaju proporcionalan broj bodova po formuli:

A= (A1/Amax) x 75, pri čemu je:

A-Broj poena dodijeljen Ponuđaču po osnovu kriterijuma ponuđena cijena

A1 – Ponuđena naknada od strane Ponuđača čija se Ponuda ocjenjuje Amax – maksimalna naknada ponuđena na tenderu za predmetnu lokaciju

Po osnovu referenci boduju se ponude dosadašnjih/ranijih zakupaca

Reference se vrednuju samo za privremenu lokaciju koju je ponudač prethodno koristio, a ne za druge lokacije koje su predmet javnog poziva.

Reference se neće vrednovati u slučaju da je zakupac odustao od ugovora tokom perioda korišćenja.

Po osnovu referenci boduju se ponude prema sljedećem podkriterijumu: 1) Zaključen Ugovor o korišćenju morskog dobra, Aneksi ugovora, i/ili izdata potvrda u smislu tačke 3.3, za 2019, 2020, 2021, 2022 i 2023.godinu................................................................ 25 bodova (5 bodova po godini)

Ostvarenost kriterijuma reference, Ponuđač nije dužan da dokaže, obzirom da se evidencija o zaključenim Ugovorima, Aneksima, te potvrdama vodi kod Javnog preduzeća, te će ostvarenost istog provjeravati Komisija.

6.2 Ukupan broj bodova je zbir bodova po oba kriterijuma Y= A+B

VII Sprovođenje postupka

7.1 Javni poziv se objavljuje na internet stranici www.morskodobro.me i u jednom dnevnom štampanom mediju koji se izdaje i distribuira na cijeloj teritoriji Cme Gore, sa kojim Javno preduzeće u toku te godine ima zaključen ugovor. Na internet stranici www.morskodobro.me objavljuju se i Amandmani, eventualna pojašnjenja tenderske dokumentacije, obavještenja, i zaključeni ugovori.

7.2 Ponuđač sačinjava i podnosi ponudu u skladu sa Javnim pozivom i tenderskom dokumentacijom. Rok važenja ponuda je 120 dana od dana javnog otvaranja.

7.3 Ponuđač može u roku za dostavljanje ponuda, da istu mijenja ili da u pisanoj formi odustane od ponude.

7.4 Promjenu ponude ili odustajanje od ponude ponudač dostavlja na isti način kao i ponudu. Ponudač može odustati od ponude, bez aktiviranja priložene garancije ponude, najkasnije do roka (dan, vrijeme, sat) određenog javnim pozivom za predaju ponude na arhivi Javnog preduzeća. U slučaju odustanka od ponude prije isteka roka određenog za dostavljanje ponude ista se vraća ponudaču neotvorena.

7.5 Ponude se dostavljaju u roku određenom Javnim pozivom u zatvorenim kovertama neposrednom predajom na arhivi Javnog preduzeća. Ponude koje su primljene nakon isteka Javnim pozivom određenog roka odbijaju se kao neblagovremene i vraćaju se neotvorene ponudaču, konačnom odlukom o izboru najpovoljnije ponude.

Ponude koje su primljene nakon isteka Javnim pozivom određenog roka odbijaju se kao neblagovremene i vraćaju se neotvorene ponudaču, konačnom odlukom o izboru najpovoljnije ponude.

Ponude fizičkih ili pravnih lica odbijaju se kao neprihvatljive i neće biti predmet vrednovanja, ukoliko je: - sa ponuđačem (ranijim korisnikom) Javno preduzeće jednostrano raskinulo ugovor zbog teže povrede ugovorne obaveze

7.6 Postupak davanja u zakup sprovode Komisije koje imenuje Direktor Javnog preduzeća. Tenderska komisija u postupku prikupljanja ponuda vrši preuzimanje ponuda sa arhive Javnog preduzeća, javno otvaranje ponuda,

rangiranje ponuda za koje ocijeni da su u skladu sa javnim pozivom, formalno ispravne, odnosno da sadrże sve dokaze, koji su trażeni tekstom javnog poziva i koje su ukupno prihvatljive, utvrđuje rang listu, sačinjava zapisnike o otvaranju i ocjeni i vrednovanju i donosi odluku o glavnoj stvari.

7.7 Nezatvorene (neuredne) ponude odbijaju se kao neispravne i u stanju u kojem su uručene biće vraćene ponuđaču, nakon okončanja postupka. Neispravna je ponuda koja nije u skladu sa uslovima Javnog poziva.

7.8 Odluka Tenderske komsije se dostavlja na adresu koju je ponudač označio u ponudi ili neposrednim uručenjem na Arhivi Javnog preduzeća. U slučaju da Odluka i/ili ostali podnesci ne budu uručeni na adresu označenu u ponudi ponudača, isto će biti postavljeno na oglasnoj tabli i internet stranici Javnog preduzeća www.morskodobro.me. Istekom roka definisanog zakonom od dana oglašavanja smatraće se da je lice uredno obaviješteno, nakon čega će teći rokovi za sprovođenje daljih radnji u postupku.

VIII Tenderska dokumentacija

Na tenderu mogu učestvovati isključivo ponudači koji otkupe tendersku dokumentaciju. Zainteresovani ponudači ili njihovi ovlaśćeni predstavnici mogu preuzeti tendersku dokumentaciju sa sajta Javnog preduzeća ili neposredno u prostorijama Javnog preduzeća. Otkup tenderske dokumentacije se dokazuje originalnom uplatnicom koja mora biti sastavni dio ponude, uvezana sa ostalim djelovima ponude. Ponuda koja ne sadrži dokaz o otkupu dokumentacije neispravna je i neće biti predmet vrednovanja.

Cijena tenderske dokumentacije iznosi 100.00 eura a uplata se vrši na žiro račun broj 520-3172-65 kod Hipotekarne banke sa naznakom „otkup tenderske dokumentacije za lokaciju broj _______“

Tenderska dokumentacija sadrži:

• Nacrt Ugovora o korišćenju morskog dobra,

• Obrazac A iz tenderske dokumentacije, koja sadrži Izjavu o prihvatanju svih uslova iz javnog poziva, Nacrta ugovora i tenderske dokumentacije i Izjavu kojom ponudač izražava pristanak da se njegovi lični podaci obraduju radi učešća u javnom pozivu, podatke o ponudaču te finansijski dio ponude,

• Nacrt opštih uslova za postavljanje privremenih objekata

IX Način, vrijeme i mjesto podnošenja ponuda

Ponudač je dużan da ponudu pripremi kao jedinstvenu cjelinu osim bankarske garancije koja ne mora biti uvezana.

Ponuda mora biti povezana jednim jemstvenikom tako da se ne mogu naknadno ubacivati, odstranjivati ili zamjenjivati pojedinačni listovi, a da se pri tome ne ošteti list ponude.

Ponuda sadržaja zahtijevanog Javnim pozivom dostavlja se u odgovarajućem zatvorenom omotu (koverti) na način da se prilikom otvaranja ponude może sa sigurnošću utvrditi da se prvi put otvara. Na omotu ponude navodi se: naziv/ime i prezime ponuđača, broj javnog poziva, broj lokacije iz javnog poziva za koju se dostavlja i na koju se odnosi ponuda i to tekst: „PONUDA PO JAVNOM POZIVU BR._________“, „LOKACIJA POD REDNIM BROJEM _______ IZ JAVNOG POZIVA“.

Ponude se dostavljaju neposrednom predajom na arhivi Javnog preduzeća svakog radnog dana od 08:00 do 16:00 časova (sa pauzom od 11:30 -12:00 časova), od dana objavljivanja ovog poziva, najkasnije do 18.09.2025 godine do 11:00 časova.

X Mjesto i datum otvaranja ponuda Javno otvaranje kojem mogu prisustvovati ponuđači, pojedinačno za svaku lokaciju održaće se dana 18.09.2025.godine, počev od 14:00 časova u Sali na I spratu poslovne zgrade Javnog preduzeća.

XI Zaključenje ugovora

Učesnici na tenderu irmaju pravo prigovora na odluku Komisije u roku od osam dana od dana prijema Odluke o glavnoj stvari. Odluka drugostepene komisije formirane za odlučivanje po prigovoru je konačna.

Najpovoljniji ponudač je dużan da u roku od 10 dana od dana prijema pisanog poziva na zaključenje ugovora, zaključi Ugovor o zakupu privremene lokacije.

U slučaju da prvorangirani ponudač odustane od zakupa, odnosno ukoliko ne potpiše ugovor u predvidenom roku aktiviraće se njegova garancija ponude, a Javno preduzeće ima pravo da zaključi ugovor o zakupu predmetne lokacije sa drugim ponudačem, u skladu sa plasmanom ponuda iz odluke kod tenderskog postupka.

Ponuđači koji nisu izabrani kao najpovoljniji mogu da preuzmu bankarske garancije ponude u roku od 8 (osam) dana od dana zaključenja ugovora sa najpovoljnijim ponudaèem.

U slučaju jednakog broja bodova svih ponuđača, tender će se proglasiti neuspjelim za tu lokaciju i biće sproveden ponovljeni javni poziv.

U slučaju odustanka ili odbijanja svih rangiranih ponudaća da potpišu ugovor, Javno preduzeće će aktivirati bankarske garancije svim ponuđačima i proglasiti tender neuspjelim.

XII Javni poziv se objavljuje u dnevnom listu „Pobjeda“ i na internet stranici Javnog preduzeća www.morskodobro.me.

XIII Sve potrebne informacije mogu se dobiti na brojeve telefona 033 452-709Služba za ustupanje na korišćenje morskog dobra i upravljanje lukama.

OGLASNO (do 21h)

tel: 020 202 455

viber: 068 034 555

e-mail: oglasno@pobjeda.me

(poslije 21h)

tel: 020 409 520

desk@pobjeda.me

1/4 do 220 riječi (3 slike), do 80 riječi (6 slika), do

do 320 riječi (5 slika), do

(9 slika)

riječi (10 slika)

1/1 do 470 riječi (1 slika), do 380 riječi (4 slike) do 270 riječi (8 slika), do 120 riječi (12 slika)

U slučaju objavljivanja simbola, broj riječi se umanjuje za 20. Prostor 1/36 ne može da sadrži simbol.

1376

Obavještavamo rođake, kumove i prijatelje da je 28. avgusta u 87. godini preminuo naš dragi

ОЖАЛОШЋЕНИ: супруга СЛАВИЦА, синови ВЛАДИСЛАВ,

братанић СТЕФАН, братаничне НАДЕЖДА и МАЈА, сестричне ЈЕЛЕНА, МАЈА и ЉИЉАНА и остала бројна родбина

Dana 28. avgusta 2025. poslije duže i teške bolesti u 76. godini preminula je naša draga

SLAVICA HABIĆ rođena MARTINOVIĆ

Sahrana je po njenoj želji obavljena u krugu porodice 29. avgusta 2025. godine na Novom groblju u Podgorici.

МИЛА, ђеверичићи, ђеверичне, братанићи, братаничне,

OŽALOŠĆENI: brat DRAGAN, sinovi SRĐAN i IGOR, snahe ANDRIJANA i ALMA, unučad MIA, LUKA, DANILO i NINA

MATO Savov RADNJIĆ

Saučešće primamo u gradskoj kapeli Tivat 29. avgusta od 11 do 17 sati i 30. avgusta od 10 do 14 sati, kada povorka kreće ka mjesnom groblju Raićevići – Njeguši, gdje će se obaviti sahrana u 16 sati.

OŽALOŠĆENI: supruga VIDOSAVA, sinovi ĐURO i VESKO, bratanić RADOVAN, bratanične MILICA i ZORKA, snahe BRANKA i DIJANA, unučad ŽARKO, LUKA, NIKOLA i TEODORA i ostala rodbina

1378

Dana 29. avgusta 2025. preminuo je u 70. godini naš dragi

JOVO Ilijin POPOVIĆ

Saučešće primamo u kapeli na Cetinju 30. avgusta od 11 do 16 časova kada će se i obaviti sahrana na Novom groblju - Cetinje.

OŽALOŠĆENI: sinovi ALEKSANDAR i FILIP, kćerka SANELA, brat ŽARKO, sestre ZORKA i RADMILA sa porodicama, snahe ANĐELA i JELISAVKA, unučad TODOR i LANA, sinovci i sinovična i ostala mnogobrojna rodbina

Povodom smrti voljenog sina, brata i sestrića

BLAŽA ORLANDIĆA 1988-2025.

Izražavamo najdublje poštovanje, zahvalnost na riječima utjehe i saučešća u ovom našem najtežem trenutku vječnog neprebola.

Posebnu zahvalnost dugujemo: JZU Montefarm, JZU Dom zdravlja Glavnog grada, JZU Dom starih, PZU Bonamente, kumovima, kolegama, prijateljima, komšijama i svim ljudima koji poslaše telegrame i poruke i saučestvovaše u našoj tugi i boli za našim voljenim Blažom i za izgubljenim mladim životom.

Majka dr LJILJANA DRAGIĆ, brat MILJAN, ujak ŽELJKO i tetka NADA

Draga tetka

VUKICA Jovanova KAPIČIĆ preminula je 28. avgusta 2025.

Pamtićemo je po njenim ljudskim vrijednostima koje su otkrivale ličnost prave osobe koja je uvijek bila naredna da ostvari prisnu i najbližu komunikaciju sa svim ljudima dobre volje.

Njen kognitivni ego predstavljao je moralnu vertikalu dostojanstvene osobe.

Proživjela je život kakav može i treba da bude ako pamtimo velike pretke i starinski red i dala pravi primjer koliko se može biti principijelan, uspravan i dostojanstven.

Bila je paradigma istinoljubivosti i čestitosti. U nasljeđe nam ostavlja najljepše ljudske vrijednosti. Hvala joj za svu pažnju i sve lijepo što smo imali od nje tokom čitavog života.

Počivaj u miru, draga tetka, među svojima najbližima i neka ti je vječna slava i hvala!

Saučešće primamo 30. avgusta 2025. na Novom groblju na Cetinju od 12 do 14 časova kada će se obaviti sahrana. Ožalošćeni: bratanić MIODRAG, unuk LUKA i snaha NADA

Posljednji pozdrav dragoj kumi

Posljednji pozdrav tetku

Neka tvoja duša počiva u miru, a mi ćemo te čuvati od zaborava.

BLAŽO i MIRJANA sa porodicama

Posljednji pozdrav dragom tetku

SLAVICI HABIĆ

Živjećeš u mojim mislima kroz najljepše uspomene na naše druženje, iskreno prijateljstvo i pedesetogodišnje kumstvo. Počivaj u miru.

Posljednji pozdrav dragoj kumi

Čuvaćemo te od zaborava, tvoju pažnju, plemenitost i dobrotu.

Neka tvoja dobra duša počiva u miru.

Subota, 30. avgust 2025.

Voljenom ocu MATO RADNJIĆ

Tvoj odlazak je ostavio neizmjernu tugu u našim srcima. Pamtićemo dane provedene sa tobom, tvoje riječi, šalu, smijeh, nježnost.

Hvala ti na svemu što si bio i što ćeš i dalje biti u našim životima.

Tvoj sin ĐURO, snaha DIJANA i unučad NIKOLA i TEODORA 1391

Naša uzdanice. Naš ponos. Naš oslonac. Hvala ti na svemu što si učinio za nas.

Zauvijek tvoji: VESKO, BRANKA, ŽARKO i LUKA

Ostaješ u najljepšim uspomenama. Hvala za nesebičnu ljubav i pažnju.

SUZANA NIKITOVIĆ sa porodicom

Posljednji pozdrav zetu

Počivaj u miru.

STANKO IGUMANOVIĆ sa porodicom

Posljednji pozdrav dragom stricu

1373

Posljednji pozdrav dragom stricu i đedu

S ponosom ćemo čuvati uspomenu na tebe.

Tvoji: RADE, MILICA, SAVO, BORKA i JELENA

Napustio nas je naš dragi

MATO RADNJIĆ

Bio si sve ono što krasi jednog velikog čovjeka, zato je gubitak veliki i nemjerljiv. Čuvaće te u srcu i braniti od zaborava

porodica pokojnog RAJKA VUKIĆEVIĆA

Hvala ti za neizmjernu brigu, pažnju i ljubav koju si poklanjao meni i mojoj porodici. Počivaj u zasluženom miru. Nikada te nećemo zaboraviti.

Bratanična ZORKA i zet SAVO MARKOVIĆ sa porodicom 1379

Posljednji pozdrav dragom

MATU RADNJIĆU

Bio si veliki čovjek dobrog srca. Neka tvoja duša počiva u raju, koji si zaslužio svojim životom.

Porodica pokojnog ZORANA GAZIVODE

Draga naša

Mnogo nas je rastužio tvoj odlazak. Hvala ti za toplinu, pažnju i neizmjernu dobrotu prema našoj porodici. Čast nam je što smo te imali za prijatelja, pamtićemo te po svemu dobrom.

Tvoji: VOJIN, BEBA, TAMARA, NADA i MARKO

SLAVICA D. MARAŠ 6. 7. 1953–30. 8. 1990

U srcu te čuvamo, u duši te nosimo. Zauvijek naša, MAJKO. Sin ZLATKO kćerka SUZANA

Voljeni

MATO

MATU

MATU RADNJIĆU

MATU

MATU RADNJIĆU

VASILIJE i MILICA RADOŠEVIĆ

Kuma DINKA LAKIĆ sa porodicom

LJILJO

1375

1343

Dana 30. avgusta navršava se šest godina od smrti našeg voljenog brata

DANKA Stevanovog PEJOVIĆA

Otišao si prerano, sa ponosom ćemo te uvijek pamtiti i sjećati se.

Tvoji: brat PREDRAG i sestra VESNA

Posljednji pozdrav našem dragom rođaku JOVU

VLATKO, DOBRILA i MILICA

VIKTORIJA i MIĆO

Prođoše 40 dana Tuga je prevelika a praznina vječna. Neka vam Gospod podari vječni mir i svjetlost nebesku. Zauvijek voljeni i nikad zaboravljeni. Počivajte u miru sa anđelima. Tetka ZORKA i tečo BORO sa porodicom

1389

Godina od smrti našeg dragog

BOŽIDARA KAPE

Vrijeme prolazi, a sjećanje na tebe ostaje. Počivaj u miru, mi te čuvamo od zaborava. Brat RAJO, snaha VESNA, sinovične IVANA i SANDRA

Dana 30 avgusta navršava se godina otkad nije više s nama

1352

BOŽIDAR KALEZA KAPA

Kako vrijeme prolazi, sve nam više nedostaješ, ne možemo se pomiriti s tim da te više nema među nama. Nadamo se da si na nekom ljepšem mjestu. Počivaj u miru, a mi ćemo te čuvati od zaborava dok smo živi.

Tvoji najmiliji GORAN, SANJA, MAJA, TINA, KOSTA

Dana 31. avgusta 2025. navršava se 40 dana od smrti voljenog

1363

PETKA Nenada JELIĆA

Dragi tata, nedostaješ…

Tvoja kćerka DARKA

Srećo moja

Šest godina želim da zagrlim tebe, a ne tvoje slike… Volim te,

1362

Dana 31. avgusta 2025. godine navršava se 40 dana od smrti našeg voljenog

Nenada JELIĆA

Toga dana porodica će posjetiti njegovu vječnu kuću u 10 sati na groblju Zagorič.

40 tužnih dana

VIKTORIJA

Brate, još uvijek kao da sanjamo ružan san, i želimo iz istog se probuditi.

Mi koji te poznajemo, znamo koliko je tvoja duša bila čista i dobra.

Bio si tu za sve, i bio spreman svakome pomoći. Imao si čisto srce, čistu i plemenitu dušu.

Bio si domaćin, otac, sin, brat i naš ponos.

Teško je, a preteško znati da neko kao ti, ko je mogao planinu pomjeriti, nije mogao podnijeti nepravdu i udarce ovog života.

Dragi brate, zauvijek ću da te volim i da se sjećam tebe i tvoje princeze Viktorije. Znam da te ona najviše boljela i da je ona bila tvoj život.

Sada ste zauvijek zajedno. Čuvajte nas, anđeli naši. Dok živimo, živite i vi. Hvala ti na svemu. Počivajte u carstvu nebeskom.

Sestra

OŽALOŠĆENA PORODICA

TAMARA ŠAKIĆ

Draga

PETKA

1346

Navršava se godina dana otkad nas je napustio naš voljeni

RADOVAN KILIBARDA

Vrijeme prolazi, ali sjećanje na tebe ostaje zauvijek Počivaj u miru.

Tvoja rodbina NOVAK, ZORICA, ALEKSANDAR i NATALIJA

Našem voljenom

LJUBIŠI RAKOČEVIĆU

Sjećanje na tebe nikada neće izblijedjeti. Nedostaješ nam svakog dana, u svakoj misli u svakom trenutku. Uvijek ćeš biti u našim srcima. Počivaj u miru, striko.

MARKO RAKOČEVIĆ sa porodicom

Dvije godine boli

1365

NIKOLA

Boli praznina koja nikada neće biti popunjena. Boli tišina, bole riječi, bole suze, bole uspomene... Boli to što nam svuda fališ i što ćeš uvijek biti onaj ko nam nedostaje.

Tvoje: VARJA, NAĐA i BILJANA.

Dvije godine od kada si nas napustio

NIKOLA

Moja tuga se ne može izmjeriti, moje rane ne mogu zacijeliti.

Tvoja majka SLAVKA

Godina dana je otkad nas je napustio naš voljeni

RADOVAN KILIBARDA

Neka tvoja plemenita duša počiva u miru, a anđeli neka te čuvaju.

1347

1366

Tvoja rodbina LJUBIŠA, RADMILA, SAVA, JOVANA i BLAŽO

LJUBIŠA RAKOČEVIĆ

Čitavog života zajedno brate moj! Ali nastavljamo, do vječnosti!

Brat ACO sa porodicom

Ako se tuga mjeri na dane, mjesece i godine, evo dvije godine, brate, kako nijesi sa nama

NIKOLA BEZMAREVIĆ

Smrt je jača od života, ali nikada neće biti jača od ljubavi prema tebi. Teško je gledati svijet a u njemu ne vidjeti tebe. Ni dani, ni mjeseci, ni godine ne brišu bol u srcima našim

Tvoja riječ, tvoj osmijeh i tvoja toplina nedostaju nam svakog dana.

Život ide dalje, ali bez tebe više nikada nije isti.

U tišini svojih misli često te dozivamo, u snovima te srećemo, a u srcima čuvamo zauvijek.

Uživaj u carstvu nebeskom, neka te anđeli čuvaju.

Tvoja sestra LJILJANA BAJOVIĆ s porodicom

Subota, 30. avgust 2025.

Dana 1. septembra navršava se godina dana otkad nas je prerano napustio naš voljeni rođak

RADOVAN KILIBARDA

Prošla je godina dana bez tebe, Radovane. Iako nas život nije često spajao i nismo imali mnogo prilike da provodimo vrijeme zajedno, ono malo vremena koje si podijelio sa nama ostavilo je duboki trag u našim srcima.

Ponekad i kratki susreti pokažu koliko čovjek vrijedi, a ti si to ostavio iza sebe - uspomenu koju ćemo nositi sa ponosom i tugom

Tvoja rodbina DRAGOLJUB, OLIVERA, MILOVAN i LUKA

Posljednji pozdrav velikom prijatelju od Kaleta i Olje

LJUBIŠA RAKOČEVIĆ

1348

1364

TVOJI DRAŠKOVIĆI

Prošle su dvije godine otkako si otišao, voljeni brate

Vrijeme koje prolazi ne umanjuje bol i tugu za tobom. Nedostaje mi tvoja pažnja, tvoj glas, tvoja toplina… Nikada neću prihvatiti da te više nema. Čuvaću te u sebi, u svakoj suzi, u svakom osmijehu. Volimo te zauvijek.

1385

Tvoja sestra OLIVERA sa porodicom

NIKOLA D. BEZMAREVIĆ

Navršava se šest godina od smrti naše drage

MARINE Zoranove MILUTINOVIĆ rođene LJUMOVIĆ

Dani prolaze a nijedan bez sjećanja i tuge za tobom.

Suprug ZORAN, sin PAVLE i kćerka JOVANA sa porodicom

VLADIMIRKE NEDOVIĆ

Vrijeme koje prolazi ne umanjuje bol i tugu za tobom. Uvijek ćeš biti u našim srcima i mislima, voljena i nikad zaboravljena.

Ćerka MILA sa porodicom

VLADIMIRKA

Tvoj odlazak je ostavio neizbrisiv trag tuge. Vreme prolazi, a uspomene i sećanja na tebe trajaće zauvek.

Čuvamo te u našim srcima, a utehu tražimo u najlepšim uspomenama. Nedostaješ nam neizmerno.

Majko, Tvoje veliko srce, iskrena roditeljska ljubav, tvoj životni put koji nije bio nimalo lak zaslužuju moju veliku zahvalnost, poštovanje, vječito sjećanje. Neka te anđeli čuvaju i neka te zagrle snažno onako kako bih ja. Tvoja ćerka NATAŠA sa porodicom

Navršava se tužna godina od preranog odlaska našeg

ŽARKA DRAGIĆEVIĆA

Zauvijek ćeš ostati u našim srcima i mislima. Brat MOMIR, bratanična MARIJA, bratanić NIKOLA i snaha VESNA

1354

Draga majko, Godina otkako te nema i dalje te čujem kako nas toplim riječima pozivaš. Tvoja ljubav, snaga i ljepota, tvoje riječi dalje žive i ne postoji ni jedan dan bez sjećanja na tebe. Živiš u našim srcima u najljepšim uspomenama i tako će biti dok postojimo.

Ćerka MILEVA sa porodicom

Kad je teško i duša me boli, Gledam u nebo gore Jer tamo je neko koga volimo I ko nas čuva i voli.

Sin DRAGOSLAV, snaha VESNA sa porodicom

1350

Draga naša Snele, Prošla je godina od kada više nisi sa nama. Ostala je praznina i tuga. Godine prijateljstva nas vezuju.

Ostale su lijepe uspomene iz najranijeg djetinjstva i mladosti.

Dijelili smo i radost i tugu, najsitnije tajne. Ostaćeš u našim srcima i našem sjećanju.

Prošla je godina dana od smrti naše drage SNEŽANE

Tvoje ZORA, JOJA i DRAGICA

Posebni ljudi, kao što si ti, žive u našim srcima i kada nijesu pored nas. S nadom da si ti u nekom boljem svijetu… Tvoje: SANJA VUKČEVIĆ i NADA STANIŠIĆ

Majko, 40 je dana otkako si nas napustila

JELENA Milosava KUČ

Nema te. Nema te, da baneš na vratima, onako iznenada i doneseš neku priču, za djecu nešto u kesi iz prodavnice. Nema tvoga broja, nekoliko puta na dan na ekranima naših telefona.

Kako bih sada dotrčao da ti donesem što treba, popravim nešto u stanu, neđe odvedem. Nedostaješ nam, majko. Tvoju vječnu kuću posjetićemo u subotu 30. avgusta u 10 časova. Sin MILIČKO sa porodicom

1358

NEDOVIĆ

Unuka VALENTINA sa porodicom

VLADIMIRKA NEDOVIĆ

Navršava se osam godina od smrti