Petak, 29. avgust 2025. | Podgorica, Crna Gora | Godina LXXXI / Broj 21449 | Prvi broj izašao je 24. oktobra 1944. u Nikšiću | pobjeda.me | Cijena 1 euro NE! RATU U UKRAJINI
KRIZA VLASTI
Demokrate uslovile učešće na sjednicama Skupštine glavnog grada
Nezadovoljstvo Demokrata izazvale su odluke koje se odnose na Eko-fond i Hotelsku grupu „Budvanska rivijera“, u kojima je nedavno razriješen kadar te partije
POBJEDA PITA: Može li, nekada druga po snazi politička grupacija u Crnoj Gori, preživjeti još jedan unutrašnji raskol
Vukadinović: SNP nema perspektivu ni kapacitet za opstanak
Svečanom
Zaposleni u Ministarstvu zdravlja, koji na društvenim mrežama na satiričan način komentariše političku situaciju u državi, ostao bez pozicije u tom resoru
PODGORICA: Jučerašnji rad gradskog parlamenta u znaku polemike o izgradnji postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda
Mujović: Gradnja kolektora mora početi do kraja godine ukoliko ne želimo plaćati
Objavljena završna faza tendera za projektovanje i izvođenje radova na dionici Mateševo-Andrijevica
u saopštenju podržala centralizovani obračun zarada
Uprava za državnu imovinu duže od dva mjeseca ne odgovara na upite Pobjede koliko zaplijenjenih vozila je dato na korišćenje ministarstvima i upravama
Planinar i alpinista Jovan Lješković analizira uzroke nedavnih požara i daje preporuke kako da se unaprijedi sistem zaštite Pošumljavanje
POBJEDA PITA: Može li, nekada druga po snazi politička grupacija u Crnoj Gori, preživjeti još jedan unutrašnji raskol
PODGORICA – Aktuelna podjela u Socijalističkoj narodnoj partiji definitivno predstavlja posljednji politički udarac, nakon koga će ta stranka izgubiti izborni kapacitet i kredibilitet i postati beznačajan politički subjekt u Crnoj Gori.
To smatra političi analitičar Srđan Vukadinović, koji za Pobjedu komentariše dešavanja koja su pratila pripreme za deseti jubilarni Kongresa SNP-a, koji će biti održan sjutra, ali i najavu potpredsjednika te stranke Dragoslava Šćekića o skorom formiranju sopstvenog političkog pokreta.
Ukoliko aktuelni ministar sporta i mladih i nekadašnji predsjednik opštine Berane zaista odluči da krene drugim putem, to će predstavljati osmi u nizu raskol unutar SNP-a u gotovo tri decenije postojanja te stranke.
Najavu Šćekića o mogućnosti formiranja sopstvene stranke, Vukadinović karakteriše kao „kardinalnu podjelu“ koju, smatra on, SNP ne može da preživi. - Čak i da nije došlo do ove podjele, SNP bi teško mogao da opstane. Dobro je poznato da je SNP 2023. godine jedva prošao cenzus i to zahvaljujući Demosu, sa kojim je tada bio u koaliciji – podsjeća Vukadinović.
Međusobnu borbu za prevlast u stranci, koju su danima uoči Kongresa vodili aktuelni lider SNP-a Vladimir Joković i njen potpredsjednik Šćekić, sagovornik Pobjede vidi kao „posljednji udarac“ koji će u potpunosti marginalizovati
Međusobnu borbu za prevlast u stranci, koju su danima uoči sjutrašnjeg Kongresa vodili aktuelni lider SNP-a
Vladimir Joković i njen potpredsjednik Dragoslav Šćekić, sagovornik Pobjede vidi kao „posljednji udarac“ koji će u potpunosti marginalizovati tu partiju
Srđan Vukadinović
nekada drugu po snazi političku grupaciju u Crnoj Gori. - Ukoliko Šćekić formira svoju partiju, SNP će potpuno izgubiti izborni kapacitet. Ta stranka danas ima samo dva odbornika u primorskim opštinama. Na sjeveru ima više, ali je na sjeveru ključni beranski odbor na koji Šćekić ima značajan uticaj i ko zaista donosi glasove partiji. SNP zapravo doživljava sudbinu onih partija koje formira neko drugi iz neke druge države. SNP u političkom smislu više nema dugoročnu perspektivu, niti kapaciteta da se izbori za opstanak na političkoj sceni –navodi Vukadinović.
Jokoviću leđa okrenuli
Račić i Radović
Nezadovoljstvo dešavanjima koja su pratila pripreme za deseti Kongres Socijalističke narodne partije juče su, svega dva dana pred taj događaj, iskazala još dvojica osnivača te stranke Đoko Račić i Ivica Radović Račić je, u saopštenju dostavljenom Pobjedi, najavio da neće prisustvovati sjutrašnjem Kongresu jer, kako je objasnio, ne pristaje da bude „broj i dekor Jokovićevih manipulacija“. - Iznuđena, ali definitivna odluka - ne idem na Kongres SNP-a. Ne pristajem da budem broj i dekor Jokovi-
ćevih manipulacija. Nijesam bio ni nijemi šaptač i ćutalica u redovima Milovih siledžija i terorista Sedme uprave. Sića su ovi Jokovićevi. Ostalo mi je kraće vremena života od ovih časnih 27 uspravnog hoda i otpora u redovima SNP-a. Žao mi je nekih partijskih drugova. Izgleda da im je ponestalo snage, ili im je potreban predah. Plašim se, neće imati vremena za nova politička prestrojavanja. A ja ću, izbor je lak, utabanim stazama svojih predaka –saopštio je Račić. I Radović smatra da je od
Uz podsjećanje da se nijedna politička partija u modernoj istoriji Crne Gore nije krunila više od SNP-a, Vukadinović naglašava da, ukoliko se to ponovo dogodi, biće to i konačan kraj te stranke.
- SNP definitivno nestaje sa politike scene, a koliku će podršku Šćekić imati, ukoliko zaista odluči da formira sopstvenu stranku, to ćemo da vidimo, mada teško da i on samostalno može da prekorači cenzuszaključio je Vukadinović.
U slučaju da Dragoslav Šćekić, sa dijelom bivšeg i aktuelnog članstva SNP-a, oformi novu partiju, ona će biti peta politička grupacija proistekla
nekadašnjeg SNP-a ostalo samo ime koje je, kako je naveo, ukaljano posljednjim dešavanjima unutar partije. - Vjerujem da samo povratak izvornim principima i vrijednostima može obezbijediti da SNP ponovo bude istinska snaga naroda i branič interesa Crne Gore. Ona je i nastala kao produkt borbe protiv kriminala i korupcije otuđenog rukovodstva, što je nažalost i danas slučaj - poručio je Radović iskazujući bezrezervnu podršku Dragoslavu Šćekiću u njegovoj, kako je naveo, borbi i nastojanju da ponovo vaskrsne pravi i izvorni SNP u nekom novom obliku.
PODGORICA - Demokratska Crna Gora obavijestila je koalicione partnere u Vladi i Podgorici da njihovi odbornici neće prisustvovati sjednicama Skupštine glavnog grada sve dok ne dobiju jasna razjašnjenja u vezi sa nedavnim smjenama i uklanjanjem njihovog kadra iz državnih i lokalnih institucija i preduzeća, saznaje Pobjeda.
iz nekada najjače opozicione partije u Crnoj Gori.
U proteklih 27 godina, koliko postoji, na crnogorskoj političkoj sceni nije bilo subjekta koji je iznjedrio više novih stranaka od SNP-a. Samo tri godine nakon nastanka, ta partija je već 2001. godine doživjela prvi rascjep, kada je njene redove napustio osnivač Momir Bulatović i formirao Narodnu socijalističku stranku.
Neposredno pred prve parlamentarne izbore u nezavisnoj Crnoj Gori, u septembru 2006. godine, stranku je napustio još jedan od njenih ključnih ljudi Zoran Žižić, koji je, uz dio dotadašnjeg članstva SNP-a, formirao Demokratsku stranku jedinstva. Nastavak podjela članstva i rukovodstva aktuelizovan je 2012. godine, kada je Milan Knežević odlučio da predvodi vlastitu grupu birača, koja je nedugo zatim prerasla u Demokratsku narodnu partiju. Posljednja veća podjela bila je posljedica nesuglasica na stranačkom Kongresu održanom 2014. godine. Posljedice su bile nova osipanja članstva. SNP je tada napustio mahom mladi kadar, predvođen Aleksom Bečićem, koji je naredne godine postao lider novoosnovane Demokratske Crne Gore. Neposredno nakon što je Vladimir Joković 2016. godine stupio na funkciju predsjednika SNP-a, tu stranku napustila je nekadašnja dugogodišnja poslanica u Skupštini Crne Gore i do tada najprepoznatljivije lice te partije Snežana Jonica Osipanje stranke nastavljeno je i 2023. godine kada su iz SNP-a istupili tadašnji ministri pravde, finansija i prosvjete u Vladi Crne Gore Marko Kovač, Aleksandar Damjanović i Momir Vojinović, kao i predsjednica Skupštine Danijela Đurović Na to da bi oni ili dio njih političku karijeru mogli nastaviti u partiji koju će eventualno formirati Šćekić, ukazuje i fotografija koju je on prije par dana objavio na društvenim mrežama, a na kojoj se nalazi upravo u društvu Kovača, Damjanovića i aktuelnog funkcionera SNP-a Darka Stojanovića. Đ. ĆORIĆ
Nezadovoljstvo Demokrata izazvale su odluke koje se odnose na Eko-fond i Hotelsku grupu „Budvanska rivijera“, u kojima je nedavno razriješen kadar te partije. Iz Demokratske Crne Gore poručuju kako je riječ o potezima koji nijesu dogovoreni u okviru koalicije i koji narušavaju međupartnersko povjerenje. Osim konkretnog odgovora o kadrovskim pitanjima, Demokrate od partnera traže i precizne informacije o rekonstrukciji Vlade o kojoj se, prema njihovim navodima, sve češće govori u političkim kuloarima. Prema informacijama Pobjede iz više izvora, premijer Milojko Spajić u privatnim razgovorima sa pojedinim ministrima i saradnicima nije isključio mogućnost rekonstrukcije svog kabineta. Iako zvanične potvrde o tome još nema, ova tema postaje sve aktuelnija u političkim krugovima u susret povratku sa ljetnje pauze. Stav Demokrata unosi dodat-
nu neizvjesnost u odnose unutar vladajuće većine, kako na državnom, tako i na lokalnom nivou. Ukoliko ne bude dogovora, funkcionisanje Skupštine glavnog grada moglo bi biti dovedeno u pitanje, a najavljena rekonstrukcija Vlade dodatno bi otvorila dileme o stabilnosti koalicije.
SUKOBI
Iz Demokratske Crne Gore poručuju kako je riječ o potezima koji nijesu dogovoreni u okviru koalicije i koji narušavaju međupartnersko povjerenje. Osim konkretnog odgovora o kadrovskim pitanjima, Demokrate od svojih partnera traže i precizne informacije o rekonstrukciji Vlade o kojoj se, prema njihovim navodima, sve češće govori u političkim kuloarima
Jul je prošao u znaku oštre polemike između dvije vladajuće partije, Pokreta Evropa sad na čijem je čelu Spajić, te Demokrata Alekse Bečića. Glavni razlozi su, očekivano, sprovedene smjene članova manje vladajuće stranke sa čelnih funkcija koje su obavljali. Vidljivo zaoštravanje odnosa počelo je sredinom prošlog mjeseca zbog pozicije jednog od vodećih članova Demokrata Mijomira Pejovića u HG „Budvanska rivijera“. Iako je prema dogovoru sa PES-om trebalo da ostane na čelu Odbora direktora najveće turističke kompanije u državi do kraja mandata 44. vlade, Pejović je preduhitrio najavu svoje smjene i dao ostavku neposredno pred sjednicu na kojoj je trebalo da se glasa na tu temu. Na njegovo mjesto postavljen je Luka Vukalović iz PES-a, uz obrazloženje da ta funkcija pripada toj partiji i da će ona ubuduće biti obavljana uz minimalnu naknadu. Pejovićev odlazak se, između ostalog, povezuje sa njegovim protivljenjem privatizacije kompanije i optužbe da će „PES prodati dio ili cijelu Budvansku rivijeru“. Krajem jula su ne manje turbulentna dešavanja zadesila i Eko-fond, ali su tu u prvom planu bile razmirice oko fotelje izvršnog direktora koja je tada pripadala Demokra-
Potpredsjednik Vlade Filip Ivanović boravio u zvaničnoj
PODGORICA – Letonija Crnu Goru vidi kao predvodnicu procesa proširenja i očekujemo da do 2028. godine postane članica Evropske unije, poručila je ministarka inostranih poslova Letonije Baiba Braže, koja je juče u Rigi razgovarala sa potpredsjednikom Vlade Crne Gore za vanjske i evropske poslove Filipom Ivanovićem.
Razgovor je, kako se navodi u saopštenju Vlade, protekao u konstruktivnoj i prijateljskoj atmosferi, potvrđujući snažno partnerstvo dvije zemlje. Braže je tom prilikom, dodaje se u saopštenju, istakla da je Crna Gora pokazala ozbiljnu posvećenost evropskim vrijednostima i spremnost da preuzme obaveze članstva.
- Letonija će nastaviti da pru-
Demokrate uslovile učešće na sjednicama Skupštine glavnog grada
Nezadovoljstvo
Demokrata izazvale su odluke koje se odnose na Ekofond i Hotelsku grupu „Budvanska rivijera“, u kojima je nedavno razriješen kadar te partije
tama. Naime, nakon sprovedenog javnog konkursa, Odbor direktora je na to mjesto izabrao Ljubišu Konatara, ranijeg šefa Direktorata za inspekcijski nadzor Ministarstva ekologije, prostornog planiranja i urbanizma. Tome se usprotivio dotadašnji prvi čovjek Eko-fonda Draško Boljević, koji je pogrešnim saopštenjima nevješto pokušao da zaustavi cijelu proceduru, čak uz pomoć resornog ministra Damjana Ćulafića (Demokrate). Oni su onda insistirali na tome kako je glavni razlog promjene na čelu Eko-fonda finansijski uspjeh i prikupljenih čak 24 miliona eura koji su se u tom trenutku nalazili na računu pomenute institucije. Sve je potrajalo do početka avgusta, pa je promjena zaustavljena do završetka ljetnje pauze Vlade i njenih organa. Političke trzavice između dvije stranke vladajuće većine mogle su se naslutiti još početkom ove godine. Naime, Krsto Radović, takođe iz Demokrata, već mjesecima je na čelu Regionalnog vodovoda „Crnogorsko primorje“ iako Inspekcija rada tvrdi da ne ispunjava zakonske uslove.
zvaničnoj posjeti Letoniji
Njegova diploma nostrifikovana je tek nekoliko sedmica prije imenovanja, i to na univerzitetu koji se dovodi u vezu sa aferom lažnih diploma. Time je dodatno opterećen položaj same kompanije, ali i odnosi PES-a i Demokrata, jer problem nije riješen ni nakon višemjesečnih upozorenja. Uz sve nevolje na državnom nivou, ništa manje opasne jesu i tenzije na lokalnom. Odbornici Demokrata nijesu se prošle sedmice pojavili na jednoj od ključnih sjednica Skupštine glavnog grada, čime je odgođeno imenovanje novih rukovodilaca. Nakon toga, vladajuća većina u Podgorici, koju čine PES, Demokrate, stran-
ke iz koalicije „Za budućnost Crne Gore“ i Pokret za Podgoricu, prošlog vikenda je navodno bez ikakvih problema potvrdila nastavak saradnje. S obzirom na poruke iz redova Demokrata, izgleda da je došlo do „šuma na vezama“ kada su se dogovarali uslovi za zajedničko djelovanje u Glavnom gradu.
REKONSTRUKCIJA
Svemu tome treba dodati i ključne razloge ovakvog sukoba PES-a i Demokrata, a to je potencijalna rekonstrukcija 44. Vlade po povratku sa ljetnje pauze.
U susret toj mogućnosti, Pobjeda je već nagovještavala even-
tualni novi otpor Demokrata koji bi bio jasna politička poruka PES-u da ne pristaju na „rezervnu klupu“, i to upravo kroz odbijanje da se ukloni njihov partijski kadar sa važnih pozicija u državnim preduzećima. Naš list je već pisao kako je najrealniji scenario da već ovog septembra budu smijenjeni neefikasni ministri, ukinu se određena potpredsjednička mjesta i razriješi dio direktora iz redova partija koalicije „Za budućnost Crne Gore“ (ZBCG), kao i Socijalističke narodne partije (SNP) i Demokrata koji nijesu opravdali povjerenje. Prema informacijama iz političkih i diplomatskih krugova, takva rekon -
strukcija dobila bi podršku međunarodnih partnera.
Osim ove, na stolu su još dvije, manje vjerovatne mogućnosti za rekonstrukciju izvršne vlasti. Jedna bi podrazumijevala samo manje kadrovske izmjene kojima se ne bi narušila postojeća vladajuća većina. Druga mogućnosti bi, pak, podrazumijevala ulazak DPS-a i time potpuno novi odnos snaga, takođe, uz saglasnost diplomatskih predstavnika zemalja Kvinte. Demokrate sada očigledno ne namjeravaju da ostanu bez pojedinih ministara, jer bi to za njih značilo i značajno smanjenje političkog uticaja u izvršnoj vlasti. To se, prije sve-
Demokrate očigledno ne namjeravaju da ostanu ni bez pojedinih ministara, jer bi to za njih predstavljalo znatno smanjenje političkog uticaja u izvršnoj vlasti. To se, prije svega, odnosi na ključne oblasti koje pokrivaju njihovi članovi, poput policije i vojske. Sve to gura PES u ozbiljan sukob sa ovim koalicionim partnerom, ali i u veliku neizvjesnost, jer bez Demokrata teško može održati stabilnu većinu
ga, odnosi na ključne oblasti koje pokrivaju njihovi članovi, poput policije i vojske. Sve to gura PES u ozbiljan sukob sa ovim koalicionim partnerom, ali i u veliku neizvjesnost, jer bez Demokrata teško može održati stabilnu većinu u trenutku kada međunarodni partneri insistiraju na čvrstoj i funkcionalnoj izvršnoj vlasti koja će sprovesti reforme za EU integracije.
A samo prije godinu, lideri Spajić i Bečić govorili su da je koalicija njihovih partija „idealno partnerstvo“ koje ih je opredijelilo za zajednički nastup na lokalnim izborima u Podgorici, Budvi i Kotoru... S ozbirom na poruke iz Demokratske Crne Gore, izgleda da će odnosi među ovim partijama ući u novu fazu dubokog preispitivanja, gdje se krajnji rezultati trenutno ne mogu ni naslutiti.
N. ZEČEVIĆ – K. JERKOV
ža punu podršku i dijeli svoja iskustva iz procesa pristupanja - naglasila je ona, ukazujući i na značaj potpunog usklađivanja Crne Gore sa Zajedničkom vanjskom i bezbjednosnom politikom EU.
Ivanović je, sa druge strane, ponovio da je evropska integracija strateški prioritet Crne Gore. - Zahvalni smo Letoniji na kontinuiranoj političkoj i ek-
spertskoj podršci - rekao je on i dodao da je u zemlji postignut snažan društveni i politički konsenzus o članstvu u Uniji. Sagovornici su, kako navode iz Vlade, posebno istakli značaj savezništva u okviru NATO. Braže je zahvalila Crnoj Gori na doprinosu multinacionalnoj borbenoj grupi u bazi Adaži.
- Učešće crnogorskih voj -
nika doprinosi jačanju bezbjednosti baltičkog regiona - navela je Braže. Razgovarano je i o jačanju ekonomskih i turističkih veza, a posebno je pozdravljeno uspostavljanje sezonskih direktnih letova Tivat – Riga, dok je otvaranje linije Podgorica – Riga ocijenjeno kao potencijal za još bolju povezanost i nove oblike saradnje. U znak poštovanja, Ivanović i Braže položili su cvijeće na Spomenik slobode u Rigi, a potom se Ivanović upisao u Knjigu gostiju u Ministarstvu vanjskih poslova. Tokom posjete parlamentu Letonije, Ivanović se sastao sa zamjenikom predsjednika Odbora za evropske poslove Ugisom Rotbergsom
- Letonija snažno podržava ambiciju Crne Gore da postane naredna članica Evropske unije. Crna Gora prednjači u pregovaračkom procesu - naglasio je Rotbergs. Ivanović je zahvalio na podršci i informisao sagovornika o napretku u pregovorima sa EU.
- Naš cilj je da do 2028. postanemo članica Unije. To je ambiciozan, ali ostvariv cilj, koji može poslužiti kao podsticaj i primjer ostalim državama kandidatima - poručio je potpredsjednik Vlade. U okviru posjete, Ivanović je obišao i Muzej okupacije u Rigi, gdje se upoznao sa svjedočanstvima o stradanju i otporu letonskog naroda tokom 20. vijeka. Đ. Ć.
Premijer i direktor ANB-a razgovarali sa šefom MI6 Ričardom Murom
PODGORICA - Predsjednik Vlade Milojko Spajić i direktor Agencije za nacionalnu bezbjednost Ivica Janović sastali su se sa šefom britanske tajne službe MI6 Ričardom Murom, saopšteno je iz Vlade. - Tokom sastanka istaknuta je obostrana posvećenost jačanju bilateralnih odnosa i
unapređenju saradnje u svim ključnim oblastima – navode iz Vlade. Na sastanku su, kako se navodi u saopštenju, razmijenjene ideje i inicijative koje će doprinijeti produbljivanju prijateljstva i zajedničkom razvoju, a sa ciljem izgradnje stabilnijeg i prosperitetnijeg partnerstva za budućnost. Đ. Ć.
Objavljena završna faza tendera za projektovanje i izvođenje radova na dionici Mateševo-Andrijevica
U ovoj fazi tenderskog postupka ponuđači su obavezni da dostave tehničku i finansijsku dokumentaciju. Otvaranje tehničkog dijela planirano je za 2. oktobar, kada će se pristupiti evaluaciji pristiglih ponuda, saopšteno je iz Monteputa
PODGORICA - Od deset kompanija koje su učestvovale u tenderskom postupku za izbor projektanta i izvođača radova druge dionice auto-puta Bar –Boljare, od Mateševa do
PODGORICA - Ekološka rekonstrukcija Termoelektrane (TE) Pljevlja teče planiranom dinamikom i ulazi u završnu fazu, poručeno je sa sastanka ministra energetike i rudarstva Admira Šahmanovića sa menadžmentom Elektroprivrede (EPCG). Na sastanku u TE Pljevlja ocijenjeno je da su ključni sistemi u visokom stepenu realizacije. - Kanal dimnih gasova završen je više od 78 odsto, spajanje starog i novog cirkulacio-
Andrijevica, njih pet je pozvano da dostavi ponude u završnoj fazi postupka, saopšteno je iz Monteputa. Radi se tursko-azerbejdžanskom konzorcijumu Cengiz-Azvirt, kineskoj kompa-
niji China Communications Construction Company, kineskom konzorcijumu Powerchina-Stecol, kineskom konzorcijumu Shandong Foreign Economic & Technical Cooperation-Shandong Luqiao
Group i holandsko-turskom konzorcijumu Ballast Nedam-Rec-Onur. Jedina ponuda koja je samo djelimično povezana sa Evropom je holandsko-turska.
- Nakon evaluacije inicijalnih ponuda, Monteput je juče raspisao tender za izbor kompanije koja će biti angažovana za projektovanje i izvođenje radova druge dionice auto-puta od Mateševa do Andrijevicenavodi se u saopštenju.
Pregled dokumentacije
Iz Monteputa su kazali da je nakon detaljnog pregleda dokumentacije koju je dostavilo deset kompanija i konzorcijuma, shodno procedurama Evropske banke za obnovu i razvoj (EBRD) i postavljenim kriterijumima i uslovima tendera, u drugu fazu postupka pozvano njih pet.
- U ovoj fazi tenderskog postupka ponuđači su obavezni da dostave tehničku i finansijsku dokumentaciju - rekli su iz Monteputa.
Oni su saopštili da je otvaranje tehničkog dijela planirano za 2. oktobar, kada će se pristupiti evaluaciji pristiglih ponuda. Tender za drugu dionicu auto-puta raspisan je 28. februara na sajtu Evropske banke za
obnovu i razvoj (EBRD) a trebalo je da traje do 29. aprila, ali je rok za dostavljanje ponuda na zahtjev ponuđača produžen do 14. maja. Ova dionica će koštati između 550 i 600 miliona eura, od čega će se Evropska komisija učestvovati sa 150 miliona eura bespovratne podrške, a EBRD sa povoljnim kreditom od 200 miliona eura.
Finansijska
Podrška eu Premijer i ministri Vlade Crne Gore su 24. jula sa predstavnicima EU Delegacije i Evropske banke za obnovu i razvoj (EBRD) potpisali ugovore o projektu, o donaciji 150 miliona i kreditu od 200 miliona eura za izgradnju druge dionice auto-puta od Mateševa do Andrijevice. Ministarka saobraćaja Maja Vukićević tada nije precizirala kada bi glavni radovi na izgradnji druge dionice auto-puta mogli da počnu, ali je naglasila da pripremni radovi takođe ulaze u rok od pet godina u okviru kojeg bi druga dionica trebalo da bude završena. Završena su idejna rješenja za kompletnu mrežu auto-puteva i brzih saobraćajnica u dužini od 585 kilometara, a Vukićević očekuje da će do kraja iduće godine biti gotovi i idejni projekti za cijelu
Ministar energetike i rudarstva obišao Termoelektranu Pljevlja
nog sistema vode realizovano je 97 odsto, a adaptacija dimnjaka teče planiranom brzinom i biće gotova do sredine oktobra. Adaptacija kotla ulazi u završnu fazu, dok se u
Sa jučerašnjeg sastanka
isto vrijeme izvode radovi na remontu generatora i prateće opreme, čime se obezbjeđuje dugoročna pouzdanost radanavodi se u saopštenju. Poseban značaj, kako se dodaje, ima projekat toplifikacije Pljevalja, gdje je već završeno više od 90 odsto primar-
nog toplovoda, što znači da će se veoma brzo završiti dionica u nadležnosti EPCG. Izvršni direktor EPCG Ivan Bulatović rekao je da su ekološka rekonstrukcija i modernizacija TE Pljevlja dokaz da je moguće da se osavremene kapaciteti i usklade sa najvi-
Završeno 60 odsto radova na izmještanju Ćehotine
Nakon sastanka u TE, Ivan Bulatović i Admir Šahmanović posjetili su i Rudnik uglja Pljevlja, gdje su tokom razgovora sa izvršnim direktorom Nemanjom Lakovićem konstatovali da se projekat izmještanja rijeke Ćehotine realizuje po planu, te da je do sada završeno 60 odsto radova. Laković je rekao da je izmještanje korita rijeke Ćehotine
trasu auto-puta Bar – Boljare. - Potpisivanjem ugovora potvrđujemo da su ispunjeni svi tehnički, pravni i proceduralni standardi koje zahtijeva jedna od najrenomiranijih evropskih finansijskih institucija EBRD – kazala je ranije Vukićević. Premijer Milojko Spajić donaciju EU od 150 miliona vidi kao znak povjerenja u Crnu Goru. Svjestan je, kako je naveo, da su građani s pravom nestrpljivi, dodajući da velike stvari vrijedi malo i sačekati. - To povjerenje i saradnja nas vode u EU, ali još važnije, stvaraju uslove da naši građani ostanu ovdje, da žive, rade i grade svoju budućnost u Crnoj Gori. Druga dionica auto-puta neće biti ponavljanje iskustva sa prvom. Nećemo čekati od kamena temeljca do početka radova godinama, nećemo zaboravljati petlje, nećemo lutati i probijati rokove. Imamo jasnu viziju, konkretan plan i pouzdane partnere – kazao je Spajić krajem jula. Ambasador EU u Crnoj Gori Johan Satler ranije je poručio da je riječ o najvećoj donaciji ikada datoj Crnoj Gori, naglašavajući da ova dionica nije samo još jedan put, već ključna strateška investicija u budućnost Crne Gore. - Ovo nije poklon bez obaveza, ovo je podrška i očekivanje, jer kada ulažemo evropski novac, to znači da očekujemo i evropski kvalitet. To znači da će se projekat sprovoditi po najvišim standardima, uz fer javne nabavke, zaštitu životne sredine, uvažavanje lokalnih zajednica i transparentno trošenje sredstava – kazao je Satler. Ministar finansija Novica Vuković je krajem jula kazao da je ukupna investicija vrijedna 560 miliona eura, te da se, osim iz ove donacije i kredita, realizuje iz kapitalnog budžeta. s. P.
šim ekološkim standardima. - Na taj način obezbjeđujemo stabilnost energetskog sistema Crne Gore i čistije okruženje za građane. Posebno nas raduje toplifikacija, koja donosi direktnu korist Pljevljacima i pokazuje da EPCG radi u interesu zajednice - kazao je Bulatović.
složen i odgovoran posao, ali da se sve aktivnosti obavljaju u skladu sa planiranom dinamikom.
- Uvjereni smo da ćemo posao završiti u predviđenom roku, čime obezbjeđujemo ne samo nesmetanu proizvodnju, već i zaštitu životne sredine na prostoru Pljevalja - naveo je Laković.
Šahmanović je naveo da projekat potvrđuje uspješnu saradnju države i EPCG. - Radovi se realizuju u skladu sa planom, a uvjeren sam da će Pljevljaci vrlo brzo osjetiti benefite toplifikacije i da će TE Pljevlja biti primjer kako se tradicionalni kapaciteti mogu prilagoditi evropskim standardima. Ovo je zajednički uspjeh države, EPCG i građana, koji pokazuje da zajedno gradimo sigurnu i održivu energetsku budućnost - poručio je Šahmanović. Iz EPCG je saopšteno da se zajedničkim naporima sa Rudnikom uglja i državom, najveći energetsko–ekološki projekti u Crnoj Gori realizuju predviđenom dinamikom. Ekološka rekonstrukcija TE i toplifikacija grada, uz projekat izmještanja rijeke Ćehotine, potvrđuju da su, kako je saopšteno, Pljevlja centar savremenih energetskih ulaganja, ali i primjer kako se odgovorno gradi sigurnija i zdravija budućnost za cijelu Crnu Goru. s. P.
Najznačajnije crnogorsko državno preduzeće u prvoj polovini godine ostvarilo drastično slabiji poslovni rezultat nego lani
Cijena EPCG ka distributivnim potrošačima je znatno niža od cijene po kojoj se energija kupuje na berzama, što ima negativan efekat na poslovanje i poslovni rezultat EPCG – ističe se u polugodišnjem izvještaju o upravljanju EPCG i dodaje da je cijena po kojoj EPCG kupuje energiju iznad 100 eura po MWh, dok se distributivnim potrošačima isporučuje za oko prosječno 45 eura po MWh
PODGORICA - Kompanija
Elektroprivreda (EPCG) je u prvih šest mjeseci ostvarila gubitak od 24,5 miliona eura, što je za čak 21,09 miliona eura ili 614,55 odsto veći gubitak nego u istom periodu lani kada je ova kompanija bila u minusu od 3,43 miliona eura, pokazuje finansijski izvještaj ove državne elektroenergetske kompanije za prva dva kvartala. Izvršni direktor EPCG je Ivan Bulatović, dok je na čelu borda Milutin Đukanović
U polugodišnjem izvještaju o upravljanju EPCG navodi se da ukupni prihodi ostvareni u prvoj polovini 2025. godine iznose 208,12 miliona eura, koje čine poslovni prihodi u iznosu od 204,67 miliona eura i finansijski prihodi u iznosu od 3,44 miliona eura.
Rashodi
- Ukupni rashodi u prvoj polovini ove godine iznose 234,7 miliona eura, koje čine troškovi poslovanja u iznosu od 212,7 miliona eura, troškovi zarada u iznosu od 15,4 miliona eura, ostali poslovni rashodi u iznosu od 1,19 miliona eura, finansijski rashodi u iznosu od 5,4 miliona eura – kaže se u izvještaju.
Ukupni poslovni prihodi ostvareni u prvoj polovini 2025. godine iznose 204,67 miliona, dok su ukupni poslovni rashodi u prvoj polovini ove godine 229,33 miliona eura.
- Prihodi od prodaje – neto prihodi u prvoj polovini 2025. godine iznose 200,7 miliona eura i veći su za 4,7 miliona eura ili 2,42 odsto u odnosu na isti period prošle godine, kada su iznosili 196 miliona eura – piše u izvještaju.
Navedeno je da su troškovi poslovanja, koje čine nabavna vrijednost prodate robe, troškovi materijala, amortizacija i ostali troškovi poslovanja, u prvoj polovini 2025. godini iznose 212,7 miliona eura i veći su za 28,29 miliona eura ili 15,34 odsto u odnosu na isti period prošle godine, kada su iznosili 184,4 miliona eura.
- Troškovi zarada na kraju juna iznose 15,4 miliona eura i manji su za 1,73 miliona eura ili 10,10 odsto u odnosu na prošlu godinu kada su iznosili 17,14 miliona eura – precizira se u izvještaju.
Navedeno je da znatan uticaj na rezultat u poslovanju EP-
CG ima obustava rada Termoelektrane Pljevlja od 31. marta ove godine zbog završnih radova na ekološkoj rekonstrukciji i redovnog godišnjeg remonta.
PRoiz vodnja
Podbacila
Saopšteno je da su hidrološke prilike (padavine) tokom prvih pola godine bile dva odsto više od prosjeka. Januar i februar su bili na nivou preko 95 odsto od prosjeka, dok je tokom marta ostvarena količina padavina bila 361 lit/m2 što je 94 odsto više od očekivanih prosječnih količina. - Iako su ostvarene padavine bile više od očekivanih, sama proizvodnja iz dotoka tokom januara i februara je podbacila, a obimne padavine tokom marta su „ispeglale“ predmetnu proizvodnju, pa je proizvodnja iz dotoka u Hidroelektrani (HE) Perućica na kraju prvog kvartala bila 264 GWh ili jedan odsto više od plana. Razlog niže proizvodnje iz dotoka tokom januara i februara, i pored prosječnih padavina treba tražiti u lošim hidrološkim prilikama tokom četvrtog kvartala prošle godine. Međutim, padavine u drugom kvartalu su bile manje za 38 odsto od normale, što je uticalo na smanjenu proizvodnju iz dotoka koja je bila na nivou 70 GWh, od planiranih 174 GWh ili 40 odsto. Slabija izdašnost naših rijeka pokazuje se kroz ostvarenu proizvodnju HE Perućica iz dotoka, koja je
za prvih šest mjeseci ove godine iznosila 342 MWh, što je 77 odsto od prosjeka – piše u izvještaju.
Dodaje se da ukupna ostvarena proizvodnja EPCG za prvi i drugi kvartal 2025. godine iznosi 1.058 GWh ili 78,8 odsto od plana.
HE Perućica je za prvih šest mjeseci 2025. godine ostvarila proizvodnju od 423.293 MWh, što je 122.707 MWh ili 22,47 odsto manje u odnosu na planiranu proizvodnju i za 39.606 MWh manje ili 91,44 odsto od proizvodnje ostvarene tokom istog perioda 2024. godine.
Od ukupno ostvarene proizvodnje u ovom periodu, 73 odsto je iz dotoka, dok je ostatak od 27 odsto iz akumulacije.
HE Piva je, kako se navodi u izvještaju za prvih šest mjeseci 2025. godine, ostvarila pro-
izvodnju od 229.915 MWh, što je za 160.085 MWh ili 41,05 odsto manje u odnosu na planiranu proizvodnju i za 153.147 MWh manje ili 60,02 odsto od proizvodnje ostvarene tokom istog perioda 2024. godi-
ne. Od ukupno ostvarene proizvodnje u ovom periodu 78 odsto je iz dotoka, dok je ostatak od 22 odsto iz akumulacije. Za prvih šest mjeseci 2025. godine je koeficijent pouzdanosti elektrane 100 odsto, koeficijent raspoloživosti je 89,09 odsto, a koeficijent angažovanja 19,4 odsto. Male hidroelektrane EPCG su u prvoj polovini godine proizvele 5,5 GWh, što je 40 odsto od planirane proizvodnje. TE Pljevlja je za prvih šest mjeseci 2025. godine ostvarila proizvodnju od 399.914 MWh, što je za 7.914 MWh ili 2,02 odsto više u odnosu na planiranu proizvodnju i 87.199 MWh manje ili 82,1 odsto od proizvodnje ostvarene tokom istog perioda prošle godine. Utrošak uglja je za navedeni period iznosio 415.968,5 tona. Koeficijent pouzdanosti termoelektrane za prvih šest mjeseci 2025. godine je 95,43 odsto, a koeficijent raspoloživosti je 48,46 odsto.
- U prvoj polovini ove godine je realizovana prodaja od 428,6 GWh električne energije vrijednosti 53,5 miliona eura po prosječnoj vrijednosti od 124,8 eura po MWh. Tokom prvog i drugog kvartala 2024. godine ostvarena je prodaja električne energije od 544,7 GWh vrijednosti 49 miliona eura, od čega je kroz dugoročne ugovore prodato 283,7 GWh vrijednosti 25,8 miliona eura, a ostatak 261 GWh u vrijednosti 23 miliona eura prodato na dnevnom nivou – piše u izvještaju.
Osim ovih količina, EPCG je za posmatrani period otkupila od COTEE (obnovljivi izvori na fidin tarifi) 238 GWh električne energije po cijeni od 93,73 eura po MWh, ukupne vrijednosti 22,3 miliona eura, dok je za isti period za pokrivanja gubitaka u prenosnom i distributivnom sistemu prodala 159 GWh električne energije vrijednosti 16,5 miliona eura, po prosječnoj cijeni od 104,05 eura po MWh.
Znatan uticaj na rezultat u poslovanju EPCG ima obustava rada Termoelektrane Pljevlja od 31. marta ove godine zbog završnih radova na ekološkoj rekonstrukciji i redovnog godišnjeg remonta, navedeno je u polugodišnjem izvještaju o upravljanju EPCG
KuPovina i PRodaja - Tokom prve polovine ove godine, na dnevnom, sedmičnom i mjesečnom nivou realizovana je kupovina električne energije od 656 GWh vrijednosti od 62,4 miliona eura po prosječnoj cijeni od 95,09 eura po MWh na veletržištu – kaže se u izvještaju i podsjeća da je tokom prvog i drugog kvartala prošle godine na veletržištu kupljeno 430,3 GWh električne energije u vrijednosti od 26,6 miliona eura.
U istom periodu prošle godine EPCG je od COTEE otkupila 207,4 GWh ukupne vrijednosti 17,6 miliona eura, a za pokrivanje gubitaka u prenosnom i distributivnom sistemu prodala 147,2 GWh električne energije vrijednosti 14,6 miliona eura, po prosječnoj cijeni od 98,91 eura po MWh. - Prihod od prodaje električne energije zavisnim licima u zemlji na kraju juna iznosi 16,5 milliona eura i veći je za 2,7 miliona eura u odnosu na isti period prošle godine, kada je iznosio 13,8 miliona eura – precizira se u izvještaju. Dodaje se da nabavna vrijednost električne energije iz obnovljivih izvora u prvoj polovini ove godine iznosi 26,89 miliona eura i veća je za 5,11 miliona eura u odnosu na isti period prošle godine kada je iznosila 21,7 miliona eura. Troškovi uglja na kraju juna iznose 17,7 miliona eura i manji su za 2,79 miliona eura nego u istom periodu prošle godine kada su iznosili 20,55 miliona eura.
- Cijena EPCG ka distributivnim potrošačima je znatno niža od cijena po kojoj se energija kupuje na međunarodnim berzama, što ima značajan negativan efekat na poslovanje i poslovni rezultat EPCG –ističe se u izvještaju i dodaje da cijena po kojoj EPCG kupuje energiju iznad 100 eura po MWh, dok se distributivnim potrošačima isporučuje za oko prosječno 45 eura po MWh. s. PoPoviĆ
Sindikat prosvjete na okruglom stolu polemisao o spornom obračunu zarada kojim su umanjene plate prosvjetara, kritikuju donosioce odluka što nijesu došli, a pozvali su ih na događaj
PODGORICA – Sindikat
prosvjete Crne Gore organizovao je juče okrugli sto na kom se polemisalo o spornom obračunu zarada za nastavnike, a kojim su im umanjene plate do 50 eura i više, te je ponovo poručeno da je to učinjeno mimo propisa i da se krši Granski kolektivni ugovor. Oni su negodovali što niko od predstavnika Vlade nije došao na ovaj događaj, ocjenjujući da je narušena komunikacija sa vlastima i da to nije dobro.
Predsjednik Sindikata Radomir Božović kritikovao je nadležne što ne razgovaraju o problemu već dva mjeseca. Kazao je da neće odustati od najavljenog štrajka upozorenja, u trajanju od jednog časa, koji će se organizovati u školama 1. septembra iako se juče ministarka prosvjete nauke i inovacija Anđela Jakšić-Stojanović oglasila saopštenjem u kojem je istakla da je premijeru Milojku Spajiću uputila prijedlog da se kroz izmjene Granskog kolektivnog ugovora u prosvjeti, dodatak za razredno starješinstvo poveća sa 10 na 12 odsto, a dodaci za viša zvanja (nastavnik-mentor, nastavnik-savjetnik, nastavnik-viši savjetnik i nastavnik-istraživač) uvećaju za po 0,2 odsto. Božović je negodovao što taj resor nema komunikaciju sa njima, ali je prokomentarisao da je prijedlog ministarke na fonu njihovog, koji su uputili ranije ovom resoru.
POHVALA ZA
MINISTARKU
- Nema nikakvog razloga da se povučemo iz ove priče jer smo vidjeli jedan istup ministarke. Još nijesmo sjeli da razgovaramo, to je samo dopis premijeru, tako da smo još u iščekivanju. Odlično, pozdravljamo
Profesorica na Pravnom fakultetu Vesna Simović-Zvicer kazala je da problem mimoilaženja
Sindikata i nadležnih treba da se rješava dijalogom. Ona je kritikovala što niko od predstavnika Vlade nije došao da razgovaraju i prisustvuju ovom događaju, te je istakla da je jednako opasno po prava radnika odsustvo dijaloga
obraćanje naše ministarke… Mi ne tražimo ništa specijalno, već da sjednemo da razgovaramo i da se poštuje GKU –poručio je Božović. On je podsjetio da u ovoj priči ništa ne bi bilo sporno da nijesu zabilježena umanjenja plata nastavnicima.
- Problem je što ne razgovaraju sa nama. Više puta smo se obraćali nadležnima, na desetine je tu formalnih i neformalnih poziva, ali jednostavno ništa. Dobili smo veliko ćutanje – rekao je Božović. Predstavnici vlasti nijesu došli na ovaj skup niti ih je ko, prema riječima predsjednika Sindikata, zvao da razgovaraju.
Ono što je izvjesno, poručili su sindikalci, jeste da će vlastima dati rok 15 dana da odgovore na zahtjev da se koriguje obračun zarada na način da se nikome ne smanjuju plate. Ukoliko ne bude pozitivnog odgovora, sli-
Božović: Opstrukcije su tu, deset godina nema akta o minimumu procesa rada
Viša pravna savjetnica
Centra za građansko obrazovanje Snežana Kaluđerović pitala je Božovića da li imaju utvrđen prijedlog minimuma procesa rada, ukoliko se odluče za model radikalizacije. Božović je rekao da nemaju određen minimum procesa rada iako je Zakon o štrajku jasno propisao da je poslo-
davac bio dužan da to inicira i donese takav akt.
- Opstrukcije su tu proteklih deset godina. Prošle godine je Ministarstvo prosvjete, nauke i inovacija obećalo da će se to donijeti, ali ima preče od prečeg. Rekli su u junu će, u septembru, pa na zimu. Nemamo ga još – rekao je Božović.
ŠTRAJK UPOZORENJA: Sa okruglog stola
Pokušavaju da disciplinuju prosvjetne radnike i šalju poruku da je zakonito sve ovo što oni rade. Sve što je uređeno u Granskom kolektivnom ugovoru prosvjete možete naći i u ugovorima za univerzitet, upravu i pravosuđe, energetiku, zdravstvenu i socijalnu djelatnost. Da li su onda svi nezakoniti – rekao je Keković
jedi nakon toga sjednica Glavnog odbora Sindikata na kojoj će donijeti odluku kako da reaguju dalje – da li će se odlučiti za generalni štrajk, proteste ili nešto rigidnije.
Profesorica na Pravnom fakultetu Vesna Simović-Zvicer kazala je na okruglom stolu da ona nije za radikalne reakcije – štrajk, već smatra da problem treba da se rješavaju dijalogom. I ona je kritikovala što niko od predstavnika Vlade nije došao da razgovaraju na ovom događaju.
- Nećemo riješiti problem, jer
On je istakao da, ako im nadležni ne ispune sada zahtjeve, oni su spremni na radikalizaciju.
- Nadali smo se da do toga nećemo doći. Pravnici u Crnoj Gori sa kojima smo se konsultovali rekli su nam da smo u pravu – kazao je Božović.
On je ranije u više navrata kritikovao što po propisima navodno moraju da drže časove 45 minuta, ističući da se time krši njihovo pravo na štrajk, ali da nekome ne odgovara da im se omogući pravo na radikalizaciju.
pričamo sami sa sobom. Jednako je opasno po prava radnika odsustvo dijaloga – kazala je ona.
Simović-Zvicer je istakla da je van pameti što softver za obračun zarada nastavnika ne može kako treba da obračunava zarade. Ona je kroz primjer objasnila da ako je neko razredni starješina u školi taj osnovni koeficijent se uvećava, jer složenost posla nije isti kao kod nekog nastavnika koji nema razredno starješinstvo.
GKU JAČI OD ZAKONA
Advokat Nikola Bulatović komentarisao je da se u slučaju obračuna plate mora poštovati Granski kolektivni ugovor, koji sadrži koeficijente za zarade, i koji ima jaču snagu u odnosu na Zakon o zaradama u javnom sektoru. On je podsjetio da vlasti sada ne poštuju GKU koji su ranije potpisali sa Sindikatom prosvjete, te je istakao da propise svi moraju da poštuju. Kritikovao se i potez donosioca odluka što su novi obračun zarada za osnovne škole primijenili od 1. jula, a za srednje i vrtiće se očekuje tek od januara. Ukoliko ne dođe do dogovora, komentarisalo se i da zaposleni mogu da pokrenu tužbe i
Jakšić-Stojanović: Pregovora o primjeni zakona nema i ne može biti
Ministarka prosvjete, nauke i inovacija Anđela Jakšić-Stojanović oglasila se juče saopštenjem ističući da u potpunosti podržava centralizovani obračun zarada koji sprovodi Ministarstvo finansija i od prvog dana njegove implementacije ima jasan stav - razgovora i pregovora oko primjene zakona nema i ne može biti. - Taj stav sam u ime resornog ministarstva više puta eksplicitno saopštila Sindikatu prosvjete i ostajem pri njemu – navela je ona. Dodaje da, međutim, kao ministarka i prosvjetni radnik ne podržava ni da se sredstva koja su planirana budžetom za plate prosvjetnih radnika iskoriste u bilo koje druge svrhe, posebno imajući na umu reformu obrazovnog sistema koja je pred nama, a čiji će ključni nosioci biti upravo naši prosvjetni radnici. Kazala je da je zatražila od premijera da se uvećaju određeni dodaci za prosvjetare, te da vjeruje da će prepoznati zajedničke napore da se bave reformom obrazovnog sistema na svim nivoima i postave temelje neke bolje i ljepše Crne Gore.
da bi to državu dosta koštalo.
- Nastaće veliki sudski troškovi. Oko toga se pretjerano ne razmišlja, jer će to biti briga nekog drugog ministra zato što bi postupci trajali godinama – rekao je advokat Bulatović.
A generalni sekretar Unije slobodnih sindikata Crne Gore Srđa Keković komentarisao je potez zaštitnika imovinsko-pravnih interesa Crne Gore koji je zatražio pred Ustavnim sudom da se ocijeni ustavnost i zakonitost šest odredbi GKU.
- Inicijativa je veoma br-
- Sigurna sam da, kao i u svakom sistemu, i u prosvjeti postoji određeni broj onih koji ne zaslužuju mjesto u učionici, ali sam još sigurnija u to da postoje i oni sjajni izuzetni prosvjetni radnici koji služe na čast i profesiji i cijelom društvu. I moja je kako ljudska, tako i profesionalna obaveza da stanem uz njih – kazala je ministarka. Ona je dodala da tim Ministarstva prosvjete, nauke i inovacija na čijem je čelu ostaje dosljedan poštovanju zakona, ali ne može i ne smije zaboraviti obećanje koje su dali, a to je ne samo borba za bolji materijalni položaj prosvjetnih radnika, već i za status u društvu koji većina njih zaslužuje. - To smo dužni ne Sindikatu prosvjete, već prosvjetnim radnicima sa kojima želimo da gradimo bolji obrazovni sistem za sve generacije koje dolaze. Zahvaljujem se svim prosvjetnim radnicima i direktorima obrazovno-vaspitnih ustanova koji prepoznaju svakodnevne napore Ministarstva prosvjete, nauke i inovacija da unaprijedimo kvalitet obrazovnog sistema na svim nivoima u svim segmentima – istakla je Jakšić-Stojanović.
zo ugledala svjetlo dana od Ustavnog suda i procesuirana je, zatraženo je da se svi izjasne o njoj. Ovo je drsko ponašanje Vlade i bezočno se izbjegava dijalog. Pokušavaju da disciplinuju prosvjetne radnike i šalju poruku da je zakonito sve ovo što oni rade. Sve što je uređeno u Granskom kolektivnom ugovoru prosvjete možete naći i u ugovorima za univerzitet, upravu i pravosuđe, energetiku, zdravstvenu i socijalnu djelatnost. Da li su onda svi nezakoniti – rekao je Keković. N. ĐURĐEVAC
PODGORICA - Zaposlenom u Ministarstvu zdravlja koji koristi društvene mreže pod profilom ,,Radosav Vrbica“, gdje na satiričan način komentariše društveno-političke događaje u državi i kritikuje predstavnike vlasti, sistematizacijom je ukinuto radno mjesto koje je pokrivao u tom resoru, saznaje Pobjeda.
Kako procedura dalje nalaže, Uprava za kadrove u roku od šest mjeseci može da ga preraspodijeli na neku drugu poziciju, a ako to ne učini –slijedi mu otpremnina i ,,odlazak kući“.
OTKAZ
Ovaj zaposleni će, kako je propisano, pola godine nastaviti da prima platu. U Ministarstvu zdravlja pokrivao je poziciju referenta u normativnom sektoru za usklađivanje međunarodnih propisa.
On se bavio uređivanjem i liste ljekova, te je suštinski obavljao IT poslove.
Iz Ministarstva zdravlja Pobjedi juče nijesu odgovorili na pitanja koja se tiču ovog slučaja. Zaposleni, čiji identitet je poznat Pobjedi, kazao nam je juče kratko da u Ministarstvu zdravlja radi od 2014. godine, te da ima ugovor na neodređeno. On ističe da je svima jasno o čemu se radi i zašto je sistematizacijom ukinuto njegovo radno mjesto.
Pojedinci su juče reagovali na informaciju da je takozvani ,,Radosav Vrbica“ u suštini dobio otkaz zbog političkih istupa
Zaposleni u Ministarstvu zdravlja, koji na društvenim mrežama na satiričan način komentariše političku situaciju u državi, ostao bez pozicije u tom resoru
Novinar Duško Kovačević je na društvenoj mreži Fejsbuk napisao da je, kada je pročitao ovaj nesrećni tekst-proglas, a odmah zatim i vijest da je ,,Radosav Vrbica“ dobio otkaz u državnoj ustanovi zbog ,,pogrešnog“ političkog mišljenja ili navijanja za ,,pogrešnu“ političku opciju, upitao sebe: da li mi živimo u najrigidnijem dobu SSSR-a ili Sjeverne Koreje
na društvenim mrežama, te su oštro kritikovali nadležne zbog političkog obračuna s njim.
PORAZ
Bivši ministar vanjskih poslova Miodrag Vlahović kazao je da je ovo veliki poraz za crnogorsko društvo. - Dok tužilaštvo, sudovi, ombudsman… nemoćno ćute i posmatraju kako se razvaljuju sve vrijednosti zajedničkog života, promovišu najgori oblici nacionalizma i šovinizma, slave ratni zločinci, napadaju građanski aktivisti i stvarni opozicionari, tobožnja evropska Vlada (preciznije - premijer Spajić, preko ministra zdravlja Šimuna i Pokreta Evropa sad) daje otkaz građaninu koji je, na jedan benigni način, koji u sebi nema trunke mržnje, ironično i uz humor kritikovao negativne pojave i njihove nosiocenapisao je Vlahović na društvenoj mreži Iks.
On je dodao da se premijer Milojko Spajić ,,našao pogođen jednim tvitom, pa su službe saznale ko stoji iza ,,Radosava Vrbice“ i objavile to preko jedne od medijskih ekspozitura u našoj zemlji“. - A njihove sluge i agenti Vlade Crne Gore, za koju odgovara Spajić, odmah ostavile tog građanina bez posla. To je pravi singapursko-evropski premi-
jer. Bravo, Mickey! Ambasadore EU u Crnoj Gori, Johane Satleru, hoćete li reagovati bar na ovo, kad ne umijete - ili, što je još tužnije, ne smijete - da odgovorite na poziv na susret sa jednom NVO (sa CHO, dakle), koja se bavi ljudskim pravima i koja je namjeravala da sa Vama priča upravo o politici dvostrukih standarda i arbitrarnom i selektivnom pristupu Vlade, njenog premijera i ministara, tužilaštva, sudova i ombudsmana – istakao je Vlahović. Vlahović je, obraćajući se Ambasadi EU u Crnoj Gori, kazao
Preminuo hrvatsko-crnogorski naučnik Svetozar Musić
PODGORICA - Hrvatsko-crnogorski naučnik, akademik Svetozar Musić preminuo je 26. avgusta u Zagrebu (Hrvatska). Kako je saopšteno, citiran je više od 10.000 puta u naučnim časopisima najvišeg ranga, a u jednom razdoblju bio je najproduktivniji hrvatski naučnik u području prirodnih nauka.
U svojoj dugoj i plodnoj naučnoj karijeri dr Musić je bio direktor Zavoda za kemiju materijala Instituta „Ruđer Bošković“, član Vijeća za nuklearnu sigurnost Sabora Republike Hrvatske, član Povjerenstva za nuklearnu elektranu Krško, pomoćnik direktora Instituta „Ruđer Bošković“, te ekspert za nauku o materijalima i sintetičku
hemiju pri Evropskom istraživačkom vijeću (EU). U zvanje emeritusa Instituta „Ruđer Bošković“ izabran je 2012. godine, a za redovnog člana Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti u Razredu za matematičke, fizičke i hemijske znanosti 2016. godine.
Svetozar Musić bio je ponosni Crnogorac, a životom, ra-
- zar ovo nije primjer koji pokazuje političku ostrašćenost i besprizornost aktuelne vlasti, za koju ste sigurni da nas vodi u EU.
- Ombudsmana (Sinišu) Bjekovića nećemo pozivati i prozivati zbog ovog slučaja. On se sada nada mjestu u Ustavnom sudu. Zaslužili smo i to da nam se desi! Tek će tamo da se iskaže! A opoziciju, posebno Demokratsku partiju socijalista, je uzaludno podsjećati. Njihova inercija i oprez su tako mudri, ne daju se oni ekstremizovati raznim opasnim idejama!
dom i primjerom afirmisao je Crnu Goru i njen ugled u Hrvatskoj, zaključuje se u saopštenju. N. Đ.
Za slobodne građane - nema veze - imamo toga na buljuke! Pamtimo ,,Radosava Vrbicu“ i čekamo 2027! Sad će to, koliko sjutra - naveo je Vlahović.
KAO SJEVERNA KOREJA
Novinar Duško Kovačević je na društvenoj mreži Fejsbuk istakao da je, kada je pročitao ovaj nesrećni tekst-proglas, a odmah zatim i vijest da je ,,Radosav Vrbica“ dobio otkaz u državnoj ustanovi zbog ,,pogrešnog“ političkog mišljenja ili navijanja za ,,pogrešnu“ političku opciju, upitao sebe: da li mi živimo u najrigidnijem dobu SSSR-a ili Sjeverne Koreje. - Kažem ,,najrigidnijem“, jer u doba, recimo, Andropova, Černjenka i Gorbačova, kada je političko-ideološka klima u Sovjetskom Savezu malo otoplila, prestao je progon pisaca koji su provocirali sistem kroz satiričnu formu. Pogledajte, molim vas, ovaj rječnik i prirodu optužbi odapetih na momka koji sa Instagram profila ismijava i kritikuje aktuelnu vlast, koristići se ciničnim, duhovitim nekad i otrovnim strelicama. Postoji li išta prirodnije, potrebnije i zdravije za jedno moderno i demokratsko društvo od ovoga što upravo radi ,,Radosav Vrbica“, slagali se s njegovim stavovima ili ne – napisao je Kovačević. On dodaje da se ne slaže s njim, da se duboko razilaze, počevši od njegovog pogleda na PES, pa sve do otvorenih simpatija i apologetike kada je u pitanju DPS, ali da ima i pravo i slobodu da radi to što radi i da zbog toga ne trpi ono što trpi posljednjih dana.
- Huškaju na njega, objavljuju njegove fotografije, licitiraju njegovom privatnošću, otvoreno pozivaju na njegovu radnu i građansku diskvalifikaciju, u stilu fašisoidne i totalitarističke bagre. I onda neki portal napiše da je ministar zdravlja ,,Radosava Vrbicu“ ostavio bez posla pod uticajem ovih ogavnih i nakaradnih tekstova utopljenih u smrad represije, a koji se objavljuju u primitivnim stranačkim biltenima – istakao je Kovačević. On je dodao da ne zna da li je ministar ostavio čovjeka bez posla zbog drugačijeg mišljenja i pisanja, da li je to uradio pod uticajem ,,ovog gadluka o kojem je pisao do sada“, i da neće da se upušta u gatanje i nagađanje.
- Ali, ako je to tačno, onda je ministar gori od čitavog kolopleta bolesnika koji rade ovo što rade. Izbaciti čovjeka sa posla zbog političkog ili stranačkog gledišta (!?), čini mi se da je to posljednji put rađeno prije trideset godina, u vrijeme rascjepa Momir – Milo - zaključio je Kovačević. Nada ĐURĐEVAC
Studija tri naučnice Univerziteta Crne Gore Potrošnja antibiotika porasla
PODGORICA - Crna Gora se u posljednje dvije decenije znatno udaljila od preporuka EU kada je riječ o vanbolničkoj potrošnji antibiotika, pokazuje nedavno objavljena studija istraživača sa UCG i KCCG. Rezultati otkrivaju zabrinjavajući trend: od 2000. do 2022. godine, potrošnja antibiotika u ambulantnoj praksi (koja čini oko 80% ukupne potrošnje) porasla je za čak 71 odsto. De-
setostruko povećanje uočeno je kod azitromicina, dok su potrošnja cefiksima, ceftriaksona i ciprofloksacina porasle za više od 100 odsto. S druge strane, zabrinjava znatno smanjenje potrošnje prirodnih penicilina. Autorke studije su prof. dr Nataša Duborija-Kovačević (UCG, Medicinski fakultet), dr med. Jana Đapić-Šavelić (UCG, Medicinski fakultet i KCCG) i doc. dr Anđela Mijatović (UCG, PMF). N.Đ.
VDT donijelo naredbu za sprovođenje istrage sa prijedlogom za određivanje pritvora
PODGORICA - Više državno tužilaštvo u Podgorici donijelo je naredbu za sprovođenje istrage i odredilo zadržavanje S. B., osumnjičenom za krivično djelo nedozvoljene polne radnje nad djetetom.
-Više državno tužilaštvo u Podgorici je obavilo saslušanje S. B. u svojstvu osumnjičenog i donijelo rješenje o zadržavanju, a nakon što je saslušana i majka oštećenog djeteta, do-
Policija pojačala kontrole na graničnim prelazima Oduzeta četiri vozila i uhapšena jedna osoba zbog zloupotrebe droge
PODGORICA - Četiri vozila, koja su potraživana na međunarodnom nivou, oduzeta su na Graničnom prelazu Božaj, dok je na Graničnom prelazu Ranče uhapšena jedna osoba kod koje je pronađena marihuana i koja je vozilom upravljala pod dejstvom narkotika.
Na Graničnom prelazu Božaj kontrolisana je J. D. (35) koja je upravljala vozilom „jaguar“, njemačkih registarskih oznaka. Detaljnom provjerom u saradnji sa policijskim službenicima NCB Interpola
Podgorica utvrđeno je da ovo vozilo Njemačka potražuje na međunarodnom nivou, te je oduzeto.
Na istom graničnom prelazu, takođe na ulazu u našu državu, policijski službenici granične policije kontrolisali su X. U. (34) koji je upravljao vozilom „mercedes“, njemačkih registarskih oznaka. Za ovo vozilo je takođe sprovedena detaljna provjera kada je utvrđeno da se potražuje na međunarodnom nivou, od nadležnih organa Njemačke. Na ulazu u Crnu Goru je na ovom graničnom prelazu
Policija uhapsila dvojicu stranih državljana zbog sumnje da su počinili krivično djelo napad na službeno lice u vršenju službene dužnosti
Pijani pokušali da se ukrcaju u avion i napali policajce
PODGORICA – Podgorička policija uhapsila je strane državljane A. B. (29) i B. B. (21), koji su juče pijani pokušali da se ukrcaju u avion na aerodromu Podgorica, a potom napali granične policajce. Njima su stavljene lisice na ruke zbog sumnje da su počinili krivično djelo napad na službeno lice u vršenju službene dužnosti. Kako je saopšteno iz Uprave policije, osumnjičeni su držali flaše alkoholnih pića i uznemiravali ostale putni-
ke, nakon čega su im supervizori leta saopštili da, zbog bezbjednosti ostalih putnika, neće moći da putuju predviđenim letom.
- Na to su negodovali, glasnim tonom se suprotstavljajući toj odluci, uz pružanje aktivnog otpora policijskim službenicima Stanice granične policije aerodrom Podgorica, naveli su iz policije i dodali da su A. B. i B. B. uz krivičnu prijavu privedeni postupajućem tužiocu u Osnovnom državnom tužilaštvu na dalju nadležnost. J. R.
kontrolisan i J. A. (26) koji je upravljao vozilom „BMW“, hrvatskih registarskih oznaka, vlasništvo rent a car agencije. Provjerama je utvrđeno da Republika Hrvatska potražuje ovo vozilo na međunarodnom nivou, te je ono oduzeto. Oduzeto je, na istom graničnom prelazu, i vozilo „mercedes“, britanskih registarskih oznaka za koje je utvrđeno da ga potražuje Ujedinjeno Kraljevstvo. Njime je upravljao A. R. (29).
- Sva četiri vozila su predata službenicima Odjeljenja bezbjednosti Podgorica na dalju
nijeta je naredba o sprovođenju istrage sa prijedlogom za određivanje pritvora protiv S. B. zbog krivičnog djela nedozvoljene polne radnje izvršenog na štetu djeteta - navodi se u saopštenju. Kako je saopšteno, u daljem toku postupka VDT će nastaviti da preduzima sve neophodne mjere i radnje u cilju rasvjetljavanja konkretnog događaja, nakon čega će donijeti odluku u predmetu. J. R.
Uprava za državnu imovinu duže od koliko zaplijenjenih vozila je dato na
PODGORICA – Uprava za državnu imovinu više od dva mjeseca ne odgovara na pitanja Pobjede koliko oduzetih automobila je dato na korišćenje ministarstvima i upravama, ali ni koliko vozila je oduzeto na osnovu sudskih presuda.
Prema nezvaničnim saznanjima Pobjede, veliki broj oduzetih automobila dato je na korišćenje državnim institucijama, dok uporedo sa tim traje krivični postupak.
nadležnost, saopšteno je iz policije. Osim toga, službenici granične policije, Stanice granične policije Pljevlja su, na Graničnom prelazu Ranče, na ulazu u Crnu Goru izvršili graničnu provjeru M. K. (35) i vozila „megan“, barskih registarskih oznaka, kojim je upravljao. - Pregledom vozila pronađeno je manje pvc pakovanje sa sadržajem materije za koju se sumnja da je opojna droga marihuana. Tom prilikom je i testirano i ovo lice na prisustvo psihoaktivnih supstanci u organizmu, a test je bio pozitivan, saopšteno je iz Uprave policije. M. K. je uhapšen zbog prekršaja iz Zakona o suzbijanju zloupotrebe droga i prekršaja iz Zakona o bezbjednosti saobraćaja na putevima, te je uz prekršajnu prijavu predat službenicima Odjeljenja bezbjednosti Pljevlja, a kasnije i nadležnom sudiji za prekršaje. A. R.
Nastavak akcije „k ajak“: Krivične prijave protiv još dvije osobe
Terete ih za eksploataciju šljunka u mjestu Šarike
PODGORICA – Protiv A. S. (54) i I. S. (28) podnijete su krivične prijave zbog sumnje da su u mjestu Šarike, u neposrednoj blizini puta ka vodoizvorištu Bolje sestre, na državnom zemljištu rovokopačem iskopali šljunak, utovarili ga u kamion i odnijeli.
Iz policije su saopštili da je na katastarskoj parceli koja je klasifikovana kao šuma VI klasedržavno zemljište. Prijava je podnijeta u nastavku aktivnosti predmeta kodnog naziva „Kajak“, koje sprovode službenici Regionalnog centra bezbjednosti ,,Centar“, Odjeljenja bezbjednosti Podgorica u saradnji sa inspektorima za vode, uz koordinaciju tužioca u Osnovnom državnom
tužilaštvu u Podgorici. Policija podsjeća da su u saradnji sa službenicima Regionalnog vodovoda - Crnogorsko primorje, a u skladu sa definisanim prioritetima Biroa za operativnu koordinaciju u borbi protiv ekološkog kriminala, 17. avgusta procesuirane za isto krivično djelo još četiri osobe - D. Ć. (40), A. K. (45), D. R. (26) i S. R. (48), koji su zatečeni u blizini korita rijeke Morače u mjestu Mitrovići u Zeti u toku nelegalne eksploatacije šljunka mašinom, nakon čega su šljunak utovarali u kamion radi njegove dalje eksploatacije. Dodaju da će svaki pokušaj ekološkog kriminala će biti otkriven i strogo sankcionisan, bez izuzetka, poručuju iz policije. A. R.
To bi, ukoliko se ispostavi da se neki postupak okonča oslobađajućom presudom, moglo skupo da košta državu. Kako je za Pobjedu objasnio advokat Veselin Radulović, ukoliko dođe do oslobađajuće presude i ukoliko se u skladu sa time vrate oduzeta vozila vlasnicima i utvrdi se da nije postojao zakonski osnov za njihovo oduzimanje, država bi bila dužna da nadoknadi svu štetu koja je nastala na tim automobilima, kao i štetu koja su ta lica pretrpjela njihovim nezakonitim oduzimanjem.
- Riječ je o pokretanju parničnog postupka za nadoknadu štete od oštećenih, a iznosi bi mogli varirati od slučaja do slučaja. Ali tu se otvara niz pitanja, poput toga da li je neko zloupotrijebio položaj ako je protivpravno odlučio da neko vozilo, dok traje krivični postupak, ustupi na korišćenje bilo kom državnom organu ili instituciji, pojasnio je advokat Radulović za Pobjedu.
On smatra da za tako nešto ne postoje pravni osnovi, država mora da se stara o onoj imovini koja se privremeno oduzme.
- Dakle, dužna je da je čuva i da uradi sve da njena vrijednost ne bude manja, ali je ne može koristiti na takav način, istakao je advokat Radulović.
Vozni pARk
dRžAVnih instituciJA
Prema podacima Ministarstva unutrašnjih poslova (MUP) iz februara 2024. godine, u Crnoj
Gori je bilo registrovano 4.658 vozila u državnoj svojini, što je za 377 više u odnosu na 2022. , proizilazi iz istraživanja Instituta alternativa.
Podaci MUP-a pokazuju da 4.658 vozila koristi 460 institucija te da najviše vozila ima MUP – 550. Potom slijedi Pošta Crne Gore – 345, Uprava policije – 181, Glavni grad Podgorica – 169, ANB – 119. Više
desetina registrovanih vozila imaju i Uprava za inspekcijske poslove – 90, Uprava prihoda i carina – 77, Monteput – 72, Zavod za hitnu medicinsku pomoć – 54, Uprava za katastar i državnu imovinu – 44, Uprava za šume i Radio-televizija Crne Gore – po 43, Uprava za izvršenje krivičnih sankcija – 42, Putevi – 40, Aerodromi – 39, Uprava za bezbjednost hrane, veterinu i fitosanitarne poslove – 38. Ipak, ovi podaci nijesu cjelovit pokazatelj broja vozila koja se koriste za potrebe državnih i lokalnih organa i institucija, te troškova koji nastaju njihovim korišćenjem. - U ovaj broj ne ulaze vozila koja državne institucije uzi-
Službenici policije pronašli drogu u automobilu
BIJELO POLJE – Više državno tužilaštvo u Bijelom Polju odredilo je zadržavanje do 72 sata Podgoričaninu E. T. (30) zbog sumnje da je pokušao da prokrijumčari 16,5 kilograma marihuane u Srbiju, saopšteno je iz Uprave policije Drogu su pronašli službenici policije na GP Dračenovac, prilikom kontrole „mercedesa“, nikšićkih registarskih oznaka kojim je upravljao E. T. - E. T., koji je upravljao putničkim motornim vozilom
od dva mjeseca ne odgovara na upite Pobjede na korišćenje ministarstvima i upravama
maju na lizing, s obavezom povraćaja vozila nakon isteka ugovorenog perioda, kao što su u prethodnom periodu radile Uprava za inspekcijske poslove i Uprava policije. Iako po državni budžet nastaju troškovi za ta vozila (višegodišnji zakup, troškovi goriva…) i koja neminovno čine vozni park državne institucije, ta vozila registruju davaoci lizinga, pa se ne prikazuju u broju vozila registrovanih na državni organ, navodi se u istraživanju Instituta.
Vrijednost prevoznih sredstava za koja su Institutu bili dostavljeni podaci od direktnih i indirektnih budžetskih organa (njih 126) iznosi 19,8 miliona eura. S obzirom na to da
ima onih koji su dostavili nepotpune podatke, evidentno je da ta procjena nije konačna i da je znatno veća. Na to ukazuje i broj subjekata koji u svom posjedu imaju službena vozila, prema podacima o registrovanim prevoznim sredstvima u svojini države, koji je znatno veći od broja subjekata koji su Upravi za državnu imovinu dostavili podatke o voznom parku. Vozila registrovana u filijalama MUP-a koristi 460 organa.
VRIJednost Veća za 13 mIlIona eURa Vrijednost voznog parka, prema uporednim podacima iz 2020. godine, danas u 2024. godini veća je za 13 miliona
eura. Vozila u državnoj svojini, za koje je Uprava za imovinu prije nekoliko godina imala računovodstvene vrijednosti, u tom trenutku su vrijedila 6,5 miliona eura. Iz Uprave za državnu imovinu tada su kazali da prosječna starost vozila u državnoj svojini, za koja su im dostavljeni podaci, iznosi 15 godina.
Uprkos preglomaznom voznom parku u svojini države, budžetski korisnici su prilikom planiranja budžeta za 2024. godinu, iskazali zahtjeve za kupovinu više od 500 novih službenih vozila. Početkom februara Skupština je pokrenula procedure za nabavku pet novih putničkih vozila, ukupne vrijednosti 103.305 eura. Kupovinu novih vozila planiraju i Agencija za sprečavanje korupcije (ASK), Monteput, Regionalni vodovod, Centralna banka Crne Gore (CBCG), opštine. Podsjetimo, Vlada je u decembru 2023. godine usvojila inicijativu Eko-fonda o uvođenju električnih i hibridnih automobila za potrebe javnog sektora, kojom se nude subvencije od 7.500 eura za električna, odnosno 4.000 eura za hibridna vozila. U zaključcima usvojenim na toj sjednici zadužila je sva ministarstava i organe uprave i preporučila jedinicama lokalne samouprave da prilikom nabavke automobila i zamjene starih vozila za nova, počev od 1. januara 2024. godine, u okviru postupaka javnih nabavki predvide električna i hibridna vozila. U periodu od 2021. do 2023. državni organi potrošili su najmanje pet miliona eura za nabavku vozila. To pokazuju podaci sa portala Crnogorskih elektronskih javnih nabavki (CEJN) koji se odnose isključivo za nabavku vozila po potrebe državnih organa, a u analizu nijesu uključene nabavke specijalizovanih i teretnih vozila, vozila koje koriste gradske službe, zdravstvene ustanove za prevoz pacijenata i dr. U ovom periodu, kao i ranije, nastavljeno je sa nabavkom vozila putem finansijskog lizinga s obavezom povraćaja vozila nakon ugovorom određenog perioda. Uzimajući sve ove podatke u obzir, ,,nova“ vlast je tako nastavila sa praksom ranijih i preglomazni vozni park obogatila sa 362 nova i polovna automobila.
Jovana RaIčeVIć
osumnjičenog prilikom izlaska iz Crne Gore na GP Dračenovac
Podgoričanin pokušao da prokrijumčari marihuanu
Razorni ruski napadi dronovima i raketama na Ukrajinu
KIJEV - Rusija je ispalila stotine dronova i raketa na mete širom Ukrajine, uništivši stambene zgrade i kuće u glavnom gradu Kijevu, ali i na drugim lokacijama. Prema dostupnim informacijama, najmanje 19 ljudi je poginulo, a desetine su ranjene.
Napad 28. avgusta predstavlja najveći napad na Kijev u posljednjih nekoliko nedjelja, još jedan jasan znak da Rusija ne planira da odustane od svojih napada – bilo na frontu ili civilne mete.
Napad dolazi skoro dvije sedmice nakon velikog samita između ruskog predsjednika Vladimira Putina i američkog predsjednika Donalda Trampa, čiji je cilj bio pronalazak puta ka obustavi ruske invazije na Ukrajinu koja traje već 42 mjeseca. Prema podacima tužilaštva u Kijevu, do podneva je potvrđeno najmanje 14 mrtvih, dok je više od 30 osoba ranjeno. Spasioci su pretraživali ruševine u potrazi za preživjelima, a vlasti su upozorile da bi broj žrtava mogao da raste. Jedna od najteže pogođenih lokacija bila je kijevska četvrt Darnica, gdje je dio jedne petospratne stambene zgrade pogođen direktnim udarom. Ukrajinsko ratno vazduhoplovstvo saopštilo je da je u noći 28. avgusta izvršen napad u kojem je učestvovalo skoro ,,600 kamikaza i mamac-dronova“, kao i ,,31 raketa“, uključujući balističke i krstareće projektile. Neke rakete su lansirane iz aviona. Najmanje 13 lokacija širom zemlje je pogođeno, dok su ostaci projektila pali na još 26 lokacija.
Biro Radija Slobodna Evropa u Kijevu takođe je oštećen, nakon što su dvije rakete pogodile stambene zgrade u blizini. Neki prozori su razbijeni, a oprema oštećena.
Evropska komesarka za proširenje osudila je napad ruskih snaga na Kijev i rekla da je oštećena i zgrada Delegacije Evropske unije. - Zgrada Delegacije EU u Kijevu je oštećena u ruskim napadima na civilna područja. Najoštrije osuđujem ove brutalne napade, što je jasan znak da Rusija odbacuje mir i bira terorobjavila je Kos na društvenoj mreži Iks
za diplomatiju su uništenerekao je Zelenski u objavama na društvenim mrežama. On je pozvao zemlje poput Kine i Mađarske, koje su ranije pozivale na mirovne inicijative, da odgovore na civilne žrtve.
Evropska komesarka za proširenje Marta Kos osudila je napad ruskih snaga na Kijev i rekla da je oštećena i zgrada Delegacije Evropske unije. - Zgrada Delegacije EU u Kijevu je oštećena u ruskim napadima na civilna područja. Najoštrije osuđujem ove brutalne napade, što je jasan znak da Rusija odbacuje mir i bira teror - objavila je Kos na društvenoj mreži Iks. Britanski premijer Kir Starmer nazvao je napade ,,besmislenim“ i direktno optužio ruskog predsjednika Vladimira Putina da sabotira mirovne napore.
deset mrtvih, uključujući djecu. Stambena naselja i civilna infrastruktura namjerno su gađani. Oštećene su kancelarije Delegacije Evropske unije i Britanskog savjeta. Francuska najoštrije osuđuje ove besmislene i okrutne napade - rekao je Makron. Na frontu dugom oko 1.100 kilometara, ruske snage nastavljaju da potiskuju ukrajinske trupe, koje su brojčano i tehnički slabije. Ruske trupe su nedavno probile ukrajinske linije sjeveroistočno od grada Pokrovsk, što je primoralo ukrajinsku komandu da premjesti neke od svojih najiskusnijih jedinica kako bi zaustavile prodor. - Ovo je tradicionalna taktika Rusije - rekao je nezavisni vojni analitičar Jurij Fedorov za Current Time.
,,mercedes“ nikšićkih oznaka iz pravca Crne Gore u pravcu Republike Srbije, drogu je držao u specijalno izrađenom prostoru – bunkeru, a što su pronašli i oduzeli službenici
policije uz 15 ručno pravljenih pakovanja od PVC folije, sa sadržajem opojne droge marihuane, ukupne mase od 16.546,3 grama, navodi se u saopštenju policije.
Kako je saopšteno, E. T. se tereti da je izvršio krivično djelo neovlašćena proizvodnja, držanje i stavljanje u promet opojih droga. - Osumnjičeni će uz naredbu za sprovođenje istrage, sa prijedlogom za određivanje pritvora, biti priveden sudiji za istragu Višeg suda u Bijelom Polju, zaključuju u saopštenju.
- Oni koji svjedoče o dešavanjima u Ukrajini ne bi smjeli biti ugroženi. Iako su prostorije RSE pretrpjele štetu, srećom nijedan član osoblja nije povrijeđen. Budite sigurni da će naši novinari nastaviti svoj važan rad. Naše misli su uz porodice poginulih i ranjenih, kao i uz prve reagente Ukrajine - rekao je predsjednik RSE Stiven Kapus. Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski apelovao je na međunarodnu zajednicu da uvede strože sankcije protiv Rusije.
J. R.
- Već je odavno vrijeme za nove, snažne sankcije protiv Rusije zbog svega što čini. Rokovi su probijeni, desetine prilika
- Moje misli su sa svima pogođenima ovim besmislenim ruskim napadima na Kijev, koji su oštetili zgradu Britanskog savjeta. Putin ubija djecu i civile i uništava nade u mir - rekao je Starmer u saopštenju objavljenom na mreži Iks. Skaj njuz prenio je da britansko ministarstvo spoljnih poslova planira da pozove ruskog ambasadora u Ujedinjenom Kraljevstvu zbog smrtonosnog vazdušnog napada. Francuski predsjednik Emanuel Makron opisao je napad kao čin ,,terora i varvarstva“, ističući razmjere napada.
- U jednoj noći 629 raketa i dronova iznad Ukrajine – to je ruska ideja mira... Više od
- Iako je moguće tražiti vezu između ovih brutalnih napada na Kijev i diplomatije oko Ukrajine, jasno je da Moskva nastavlja sa svojom uhodanom strategijom – doduše, bez mnogo uspjeha - dodao je. Uprkos intenziviranim pregovorima između Trampa i Putina, i Ukrajina i Rusija nastavljaju međusobne vazdušne napade.
Ukrajinska vojna obavještajna služba saopštila je juče da su ukrajinske snage pogodile rusku raketnu korvetu klase Buyan-M u Azovskom moru. Ovo plovilo, koje je opremljeno raketama ,,kalibr“, navodno je operisalo u blizini okupiranog Krima kada je pogođeno.
POVODI: Iskusni planinar i alpinista Jovan Lješković analizira uzroke nedavnih požara i daje preporuke kako da se saniraju posljedice i unaprijedi sistem zaštite
PODGORICA – Šteta na šumama i gorama Crne Gore nastale usljed otopljavanja klime i pojave piromana domaćih i ,,uvoznih“ posljednjih godina neprocjenjive su – kaže osnivač i prvi predsjednik planinarskog društva ,,Komovi“ iz Podgorice Jovan Lješković. Lješković je dugogodišnji alpinista i planinar, a krajem 80ih godina bio je viši inspektor RSUP-a Crne Gore. Iskustvo mu, kaže, govori da je kada je o nedavnim požarima riječ –zakazao čovjek. –Sve se moglo izbjeći da su svi savjesno radili svoj posao. Nedopustivo je pustiti da požari uzmu velike površine prije intervencije nadležnih. Nedopustivo je da imamo letilice, ali da nijesu ispravne. Ko je tu zakazao. Svjedoci smo enormnih trenutnih troškova akcija zaštite: benzin, voda, ishrana domaćih i gostiju iz inostranstva, troškovi domaćih letilica, tek će se obračunati. Biće to velika suma novca – kaže Lješković. Borba sa požarima u Crnoj Gori ovog avgusta je trajala duže od sedmicu. Odvijala se sa zemlje i iz vazduha, uz međunarodnu pomoć. Najteže je bilo u Podgorici (Piperi, Kuči), tokom intervencije (prevrnula se cistijerna kojom su dopremali vodu) stradao je vojnik Dejan Božović, a povrijeđen njegov kolega Marko Iković Gorjelo je i u Nikšiću, Baru, Budvi, Danilovgradu, Bijelom Polju, Šavniku. U toku je procjena štete.
USPOSTAVITI SISTEM
Lješković kaže da nije moguće napraviti pravu procjenu štete koja je pričinjena prirodi jer za obnovu šuma potrebne su decenije. Ali, ističe da treba što prije raditi na uspostavljanju
Osim štete koja je neprocjenjiva predstoji procjena koliko nas su nas koštali benzin, voda, ishrana domaćih i gostiju iz inostranstva, zatim troškovi letilica, biće to velika suma novca. Sve se moglo izbjeći da su svi savjesno radili svoj posao. Sad se mora djelovati hitno, ne smije se čekati sljedeća godina, svaka godina odlaganja znači nove požare, nove štete... – kaže Lješković
funkcionalnog sistema zaštite od požara kako bi se preduprijedio nastanak novih. – Zaštitu treba organizovati na način da se avionom koji gasi požare ili helikopterom, svaki dan u ljetnjim mjesecima leti u dvije smjene iznad Crne Gore na visini od 2.500 - 3.000 metara, rutom: Kuči - Prokletije - Komovi - Bjelasica - Hajla - Rožaje - Bijelo Polje - PljevljaDurmitor - Žabljak - Piva - Golija (Banjani, Grahovo, Lovćen, Rumija, Golubovci). Posada aviona bi vidjela sa te visine svaki početak požara i moglo bi se odmah gasiti, koristeći vodu iz Skadarskog jezera i Bukumirskog jezera, Plavskog, Biogradskog, Otilovića jezera kod Pljevalja, Crnog jezera i još desetak jezera na Durmitoru, Pivskog jezera, jezera oko Nikšića, Grahovskog jezera i mo-
ra. Helikopteri mogu koristiti vode rijeka Cijevne, Morače, Lima, Tare, Zete i površine jezera kako bi hitno intervenisali na terenu. Odmah po pojavi požara potrebno je javiti centrali i vatrogasnim društvima u gradovima kako bi se hitno intervenisalo na terenu. Ako bi se intervenisalo odmah pri malim požarima, zaustavili bismo širenje velikih požara. Samim tim požar bi se suzbio u začetku i odmah gasio i izbjegli bismo velike štete i smanjili troškove. Troškovi gašenja za te letilice bili bi mali, za sve to vrijeme intervencije u odnosu na vrijeme intervencija za 2025. godinu – kaže Lješković. Posade, smatra on, treba snabdjeti i jeftinim dronovima (do 50 eura) koje bi spustili na mjesto gašenje požara i tako snimili moguće piromane. Na lice
Nakon katastrofalnih poplava u decembru 2016. godine iz Direktorata za vanredne situacije najavljeno je formiranje jedinica civilne zaštite. Analize su, saopšteno je tada, pokazale da je Crnoj Gori potrebno 2.000 pripadnika. Kazali su da će poziv biti objavljen 2017. godine, nakon što počne primjena Zakona o zaštiti i spašavanju. To se nije desilo
mjesta dolazila bi policija civilnim kolima i u civilnim odijelima, pregledala zapise i snimke sa dronova.
– Na ovaj način ćemo sačuvati ljudske žrtve, naše veliko bogatstvo, šume, prirodu, i amortizaciju opreme koja je skupa. Vrlo je jednostavno aktivirati takav sistem i treba ga odmah primijeniti. Pedesetih godina sam čitao i kasnije provjeravao, u vremenu kada nije bilo tehničke podrške kakve danas imamo, da su u Americi u
ljetnjim mjesecima u šumama stjenovitih planina helikopteri spuštali dva ili više studenata koji su pazili da se ne pojavi požar na području koje su kontrolisali od groma i drugih uzroka – priča Lješković.
CIVILNA ZAŠTITA
Nakon katastrofalnih poplava u decembru 2016.godine iz Direktorata za vanredne situacije najavljeno je formiranje jedinica civilne zaštite. Analize su, saopšteno je tada, pokazale da je
BIJELO POLJE – Agencija za upravljanje prirodnim dobrima Bijelog Polja upisana je u Centralni registar privrednih subjekata (CRPS) i zvanično je počela da radi. – Na taj način je zaokruženo institucionalno rješenje za brigu o svim zaštićenim područjima na teritoriji ove opštine, uključujući Đalovića klisuru, jedno od najznačajnijih prirodnih bogatstava Crne Gore, navodi se u zajedničkom saopštenju Eko-tima, Opštine Bijelo Polje i Agencije za upravljanje prirodnim dobrima.
Istovremeno, dodaju oni, pot-
pisan je Ugovor o donaciji između nevladine organizacije Eko-tim i Agencije kojim
ova NVO, u okviru inicijative „Zajedno za rijeke“, koju predvodi globalna organi-
zacija za zaštitu prirode The Nature Conservancy, donira 88.500 eura. Pojasnili su da će sredstva biti usmjerena na pokrivanje znatnog dijela troškova u prvoj godini rada Agencije, uključujući zapošljavanje stručnog kadra, izradu Plana upravljanja Đalovića klisurom i razvoj prvih programskih aktivnosti. Prema riječima predsjednika opštine Bijelo Polje Petra Smolovića, osnivanjem i operativnim početkom rada Agencije, kao upravljača zaštićenim područjima, ispunjava se jedna od ključnih obaveza prema građanima, a to je da prirodna dobra ovog grada
budu zaštićena i očuvana, ali i da kroz pametno upravljanje obezbijede njihov održivi razvoj. Izvršni direktor NVO Ekotim Milija Čabarkapa naglasio je da je saradnja i zajednički rad sa Opštinom Bijelo Polje na formiranju upravljača zaštićenim područjima bilo dragocjeno iskustvo. – Naučili smo mnoge lekcije koje možemo primijeniti i u drugim opštinama u kojima radimo, kako u Crnoj Gori tako i u regionu. Pozdravljam napore Opštine i njihovu volju da se obezbijedi suštinska zaštita prirodnih dobara opštine. Za nas kao organizaci-
Crnoj Gori potrebno 2.000 pripadnika. Kazali su da će poziv biti objavljen 2017. godine, nakon što počne primjena Zakona o zaštiti i spašavanju. To se nije desilo. Lješković podsjeća da je Crna Gora nekada imala civilnu zaštitu. – Što prije je treba uspostaviti. Svi građani već od školskog uzrasta treba da imaju ulogu u sprečavanju požara, a potom i intervencijama ukoliko se dese. Nema čekanja, svaka godina odlaganja znači nove požare, nove štete... Ono što je sada hitno jeste pošumljavanje, treba početi odmah ove jeseni inače će erozija učiniti svoje – upozorava Lješković. Spreman je, kaže, da na raspolaganje stavi svoja iskustva i znanje da se zaštiti područje Crne Gore od požara. D. ŠAKOVIĆ
ju posebno je važno što doprinosimo rješavanju hroničnog problema koji se odnosi na nepostojanje upravljanja zaštićenim područjima u Crnoj Gori – kazao je Čabarkapa. V.d. direktora Agencije za upravljanje prirodnim dobrima Bijelog Polja Željko Madžgalj ocijenio je da je sada operativna. Smatra i da je spremna da preuzme odgovornost za očuvanje i unapređenje prirodnih vrijednosti opštine.
– Donacija Eko-tima daje nam vjetar u leđa da u prvoj godini postavimo čvrste temelje –od formiranja tima, preko plana upravljanja, do konkretnih aktivnosti na terenu. Pred nama je veliki posao – zaključio je Madžgalj. C. G.
KOLAŠIN – Rekordni budžet od 10 miliona eura smo uložili, a nastavljamo ulaganja u razvoj našeg grada. Više od 40 odsto budžetskih sredstava ulažemo u kapitalne investicije. Turistička infrastruktura, gradske i prigradske ulice, seoski putevi, komunalni i vodovodni projekti, novi dometi u kulturi i sportu, dio su naših dostignuća tokom protekle godine, kazao je Petko Bakić, predsjednik opštine na svečanoj sjednici lokalnog parlamenta kojom je obilježen Dan opštine 28. avgust.
Bakić je naglasio da se nastavljuju započeti poslovi novom snagom i energijom. projekti
Uređuju se gradske ulice, rekonstruišu seoski putevi, planirana je izgradnja gradske garaže, dnevnog centra za djecu ometenu u razvoju, postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda, gondola od Breze do Ski-centra Kolašin 1600. – Stigli smo do naših poljoprivrednika i našeg sela tako što smo povećali budžetsku podršku što je uslovilo povećanje broja registrovanih poljoprivredih gazdinstava. Podržali smo preduzetničke i socijalne projekte, posebnu pažnju posvetili kulturi, obrazovanju, sportu. Infrastruktura sportskog turizma dobija nove sadržaje izgradnjom Sportske zone za sportove s loptom, a prvi put će grad dobiti i atletsku stazu. Modernizovali smo komunalne i usluge vodosnabdijevanja. Stimulišemo mlade ljude kulturnim i sportskim stipendijama. Služba zaštite je dobila novu opremu, pomogli smo Dom zdravlja i Hitnu pomoć. Svoja vrata smo otvorili građanima, ali bili i domaćini evropskim zvaničnicima i ambasadorima – kazao je Bakić.
Kolašin: Svečanom sjednicom Skupštine obilježen Dan opštine
BAKIĆ: Uređujemo gradske ulice, rekonstruišemo seoske puteve, planirana je izgradnja gradske garaže, dnevnog centra za djecu, postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda, gondola od Breze do Ski-centra Kolašin 1600
BULATOVIĆ: Radom i programom želimo da smanjujemo prostor podjela i da zajedničkim djelovanjem učinimo da glas svakog odbornika postane ispunjena obaveza prema građanima. Povjerenje je iznad svega
poVjereNje Predsjednik Skupštine opštine Vasilije Bulatović kazao je da je Kolašin grad čija se vrijednost ne ogleda onim što posjedujemo već i onim što ostavljamo narednim generacijama,
niKšić: Sjednica SO zakazana za 4. septembar
NIKŠIĆ - Na sjednici
Skupštine opštine koja je zakazana za 4. septembar odbornici će se izjasniti o prijedlogu odluke o podršci aplikaciji Opštine Nikšić za titulu Evropske prijestonice kulture 2030. godine. – Razlog za donošenje Projekta „Nikšić 2030 – Evropska prijestonica kulture“ sa konceptom „Otvoreni grad“ prepoznajemo kao vizionarski poduhvat koji ima potencijal da trajno unaprijedi kulturni identitet i društveni život opštine Nikšić, ali i da doprinese sveukupnom kulturnom razvoju Crne Gore. Posebno ističemo da bi osvajanjem ove titule Nikšić postao prva opština u Crnoj Gori koja nosi zvanje Evropske prijestonice kulture, što bi predstavljalo istorijski iskorak za či-
tavu zemlju – navedeno je u obrazloženju prijedloga. Dodaje se da taj projekat posmatraju i kao priliku za jačanje međunarodne saradnje, razmjenu iskustava i povezivanje sa evropskim gradovima i institucijama, što će dodatno osnažiti ulogu Nikšića kao otvorenog, savremenog i evropskog grada. – Kroz program Evropske prijestonice kulture otvoriće se prostor za nove inicijative, partnerske projekte i investicije, koje će doprinijeti sveukupnom društvenom i ekonomskom prosperitetu – smatraju u lokalnoj upravi te izražavaju uvjerenje da će realizacija ovog projekta objediniti kreativni potencijal umjetnika, kulturnih radnika, institucija i građana - navedeno je u dokumentu.
C . G.
a ostavljamo im znanje, djela, ljubav prema zajednici.
– Radom i programom želimo da smanjujemo prostor podjela i da zajedničkim djelovanjem učinimo da glas svakog odbornika postane ispunje-
na obaveza prema građanima. Povjerenje među ljudima je iznad svega. Ono je temelj svega onoga što gradimo i na temelju tog povjerenja treba da rastu investicije i novi objekti. Hoćemo da naši gra-
Plaketu opštine Kolašin su dobili Dražen Drašković i Darko Dožić. U obrazloženju žiri navodi da je Drašković višedecenijski novinar - dopisnik Pobjede, koji je bilježio obične ljude i njihove živote, reporterski svjedočio o kolašinskin „oriđinalima“, ali i najavljivao razvojne projekte grada. Takođe je kao prvi čovjek Košarkaškog kluba „Gorštak“ doveo klub do prve lige SRJ, stvorio poznata košarkaška imena, ali i potrebu da se u Kolašinu gradi moderna sportska infrastruktura. Dožić je inicijator i pokretač Tango kampa koji godinama obilježava turistička ljeta u Kolašinu. Blizu hiljadu učesnika iz više od stotinu zemalja dolazi u Kolašin da uživa u strasti igre i ljeta. Tako Kolašin postaje jedna od prestižnih adresa tango igre i tango života i na originalan način promoviše svoje turističke moći.
đani žive u Kolašinu koji se razvija, u kojem se stvara i kome građani pripadaju – kazao je Bulatović.
U kulturnom programu su učestvovali KUD ,,Mijat Mašković“ kao i mješoviti gradski hore-
Nagradu za najboljeg studenta završne godine je dobio Nemanja Bojić Najbolja učenica završnih razreda srednjih škola je Gala Dulović. Najbolje u završnim razredima osnovne škole su Maša Medenica, Ena Čepić i Anastasija Rakočević koja je dobila nagradu i za najbolju učenicu završnih razreda muzičke škole. Nagrada za najboljeg mladog sportistu pripala je Andriji Bulatoviću, fudbalskom reprezentativcu Crne Gore i članu Lensa, francuskog prvoligaša.
koji je izveo pjesme „Crnogorka“ i „Grad moj“. Ena Čepić je za recitovanje dobila aplauze kao i Nikola Šćepanović koji je vodio program, ali i kazivao pjesmu „Kolašin“ iz svoje treće zbirke poezije. D. Š.
ZHMS nabavio sofisticirani sonar za preciznije mapiranje morskog dna
PODGORICA – Zavod za hidrometeorologiju i seizmologiju (ZHMS) saopštio je da su od vlastitih sredstava nabavili vrhunski sidescan sonar Edgetech 4125i. Navode da taj sofisticirani instrument, vrijedan više od 50.000 eura, predstavlja značajan iskorak u modernizaciji opreme i omogućava detaljnije i preciznije mapiranje morskog dna.
– Sidescan sonar Edgetech 4125i omogućava prikaz struktura na morskom dnu sa visokom rezolucijom, što je od izuzetnog značaja za hidrografska istraživanja, sigurnost plovidbe i naučne studije. Sa ovim instrumentom, ZHMS dodatno jača svoje kapacitete u oblasti hidrografije, istraživanja morskih struktura i praćenja stanja podvodnih objekata –
precizirali su u saopštenju. Sonar je, kako dodaju, posebno značajan za detaljno mapiranje priobalnih područja, identifikovanje podvodnih prepreka i prikupljanje podataka za naučne i inženjerske projekte, što direktno doprinosi bezbjednosti plovidbe i boljoj zaštiti morskih resursa.
– Pored tehničkih prednosti, nabavka Edgetech 4125i
predstavlja i strateški korak ka jačanju istraživačkih kapaciteta Zavoda. Sa ovim instrumentom, tim Sektora za hidrografiju ZHMS-a može efikasnije planirati i realizovati podvodne misije, uključujući praćenje promjena na morskom dnu, istraživanje olupina brodova i proučavanje podvodnih ekosistema. Modernizacija opreme stvara temelje za nove projekte, međunarodnu saradnju i razmjenu podataka sa partnerskim institucijama. Zahvaljujući ovom značajnom dodatku opremi, ZHMS nastavlja da pruža tačne, pouzdane i ažurirane hidrografske informacije koje podržavaju naučna istraživanja, bezbjednost plovidbe i upravljanje morskim resursima u Crnoj Gori, poručuje se u saopštenju – navode u saopštenju. C. G.
Ministarstvo dijaspore odlikovalo našeg i svjetskog gitaristu
Ministar Mirsad Azemović i Miloš Karadaglić
PODGORICA - Gitarista
Miloš Karadaglić, jedan od najistaknutijih crnogorskih umjetnika, odlikovan je nagradom Ministarstva dijaspore za doprinos kulturi, koju mu je u Podgorici uručio ministar Mirsad Azemović.
Budući da zbog ranije preuzetih profesionalnih obaveza nije mogao prisustvovati svečanoj dodjeli nagrada i priznanja istaknutim pripadnicima i organizacijama dijaspore –iseljenika, održanoj krajem jula u Vili „Gorica“, Miloš Karadaglić je preuzeo nagradu tokom zvaničnog susreta sa ministrom Azemovićem u Podgorici.
- Ova nagrada je simbol zahvalnosti i priznanja države za izuzetan umjetnički doprinos i promociju kulturnog identiteta Crne Gore u svijetu, kao i stvaralaštvo koje inspiriše generacije i potvrđuje
snagu umjetnosti kao mosta između kultura - naglasio je Azemović.
Zahvalivši na priznanju, Karadaglić je poručio da mu je izuzetna čast što potiče iz zemlje bogate kulturne baštine i da će i ubuduće sa ponosom nositi Crnu Goru kroz svoj rad i humanitarne inicijative. Tokom sastanka razgovarano je i o nedavno osnovanoj Fondaciji, koja ima za cilj da pruži podršku mladim umjetnicima sa Balkana, nagrađuje stipendijama, mentorstvom i pristupom svjetskim muzičkim institucijama, kao i da doprinese razvoju umjetničke scene u Crnoj Gori. Ministar Azemović je tom prilikom izrazio punu podršku radu Fondacije, naglasivši važnost povezivanja dijaspore s matičnom državom kroz inicijative koje ostavljaju dugoročan kulturni i društveni trag. R. K.
Na pijanističkom festivalu u Kotoru počelo takmičenje mladih
PODGORICA - Otvaranjem takmičarskog dijela u Crkvi Svetog Duha, Internacionalni pijanistički festival u Kotoru ušao je u najuzbudljiviju fazu – tri dana muzike i nadmetanja mladih talenata iz cijelog svijeta. Festival, koji je već prepoznat kao nova platforma za razvoj i afirmaciju mladih talenata, ove godine takmičarski segment stavlja u fokus međunarodne saradnje, umjetničkog rasta i međusobne inspiracije. Predsjednica žirija, svjetski priznata pijanistkinja i pedagog Natalia Trull poručila je da je posebna čast i odgovornost biti dio žirija koji ima priliku da otkrije i podrži novu generaciju umjetnika. Ona je istakla da takmičenje nije samo provjera tehničkih vještina, već i trenutak u kojem mladi muzičari mogu pokazati svoj jedinstveni glas, umjetničku snagu i ljubav prema muzici.
O najboljima odlučuje međunarodni žiri u sastavu: Natalia
Crnogorska premijera filma ,,Obraz“, u režiji Nikole
PODGORICA - Najduži aplauz na ovogodišnjem hercegnovskom festivalu pripao je filmu „Obraz“ Nikole Vukčevića, koji je na Kanli kuli izazvao snažne emocije i podigao publiku na noge. Nakon svjetskih festivala, bila je ovo crnogorska premijera ove filmske priče o čojstvu i junaštvu, koju je po istinitim motivima prvi zapisao književnik Zuvdija Hodžić.
Hodžićeva priča „Obraz“ bila je osnov za scenario filma, koji potpisuju Ana Vujadinović, Melina Pot Koljević, a reditelj Vukčević bio je saradnik na scenariju.
VRIJEDNOSTI
Veoma je važno da se preci nijesu obrukali. Važno je da oni vide da si i ti spreman da se ne obrukaš. O tome ,,Obraz“ govori i moramo da transponujemo to u naš život – istakao je za Pobjedu glumac Aleksandar Radulović
Trull (predsjednica), Danijela Gašparović, Bojan Martinović, Cyprien Katsaris i Carles Lama
Najprestižnije priznanje takmičenja – First Prize – Montenegro Grand Prix – dodjeljuje se isključivo u Kategoriji C (18–30 godina), a pobjedniku donosi jedinstvenu priliku da snimi CD izdanje sa renomiranom kućom KNS Classical, kao i da nastupi pred međunarodnom publikom na koncertima u Španiji i Hrvatskoj. Pored ovih priznanja, laureata očekuje i novčana nagrada u iznosu od 1.500 eura. Druga nagrada nosi sa sobom koncertnu priliku u Španiji, uz novčanu nagradu od 800 eura, dok će dobitnik treće nagrade imati čast da nastupi u Italiji, uz novčanu podršku od 500 eura.
Poseban značaj ima i takmičarski program za najmlađe učesnike. Kategorije su podijeljene na Baby Prodigy (5–8 godina), Kategoriju A (9–12 godina) i Kategoriju B (13–18 godina). R. K.
Proces stvaranja ,,Obraza“ trajao je osam godina, a od samog početka utisak ostavlja izuzetan vizuelni identitet filma –gotovo svaki kadar mogao bi biti zasebna umjetnička fotografija. Radnja se odvija u periodu Drugog svjetskog rata na granici Crne Gore, kada slavni barjaktar Nur Doka odbija da preda fašističkim jedinicama SS Skenderbeg i SS Handžar pravoslavno dijete koje je sasvim slučajno utočište pronašlo u njegovom domu, nakon što su mu fašisti ubili oca i majku. Moralna čistota i odlučnost Nura Doke, kojeg serioznom snagom tumači albanski glumac Edon Rizvanoli, ostavlja trajnu zapitanost o vrijednostima koje gotovo da su izumrle u Crnoj Gori koju danas poznajemo. Doka je zarad časti i života nedužnog djeteta drugog jezika, vjere i
nacije doveo u pitanje svoj i živote svog oca, žene i male djece, što je rezultiralo ubistvom njegovog sina. Dokine unutrašnje borbe i odluke možda bi ponajbolje stale u riječi Igumana Stefana iz ,,Gorskog vijenca“ – ,,Što je čovjek, a mora bit’ čovjek!“. Osim Rizvanolija, maestralne izvedbe u filmu ,,Obraz“ ostvarili su glumci Crnogorskog narodnog pozorišta Aleksandar Radulović i Ana Vučković, ali i Zef Bato Dedivanović u svojoj posljednjoj ulozi, a zapažene uloge ostvarili su i Branimir Bane Popović, Alban Ukaj, Selman Jusufi, Nikola Ristanovski, Xhejlane Terbunja, Igor Benčina i mlade glumice i glumci Merisa Adžović, Hana Pavlović, Elez Adžović i Vuk Bulajić Glumac Aleksandar Radulović, koji u filmu tumači glavnog negativca Abida, za Po-
bjedu je kazao da je izuzetno zadovoljan reakcijom publike.
- Nevjerovatan aplauz sinoć, a nije stvar aplauza nego što se kroz aplauz iskazuje osjećanje. Jako je lijepo što smo imali aplauz i na pres konferenciji, a ljudi su tu obično uspavani.
To je zato što govorimo iz duše, kao što smo govorili dok smo snimali ovaj film – rekao je Radulović. Ovaj film, kako je kazao, nema finansijske satisfakcije.
- U projekat su ušli ljudi koji žele da zarade, ali nešto drugo – upravo to razmišljanje kako da opravdamo naše postojanje – rekao je on, dodajući da je ,,veoma važno da se preci nijesu obrukali“.
- To je izuzetno važno. Važno je da oni vide da si i ti spreman da se ne obrukaš. O tome ,,Obraz“ govori i moramo da transponujemo to u naš život. Moramo da vjerujemo da ćemo mi biti kadri da ne produžimo samo lozu u biološkom smislu, nego da produžimo tu moralnu vertikalu, a protiv nje sve radi. Svi žele da je u klupko saviju, a ona mora ostati uspravna – istakao je on.
MIT
Vukčević je na konferenciji za medije podsjetio da je u pitanju mit o junaštvu Nura Doke kao nešto što je dio kolektivne svijesti u Crnoj Gori. - Taj mit o junaštvu je prosto tražio da se napravi film s uvje-
PODGORICA - Svjetskom premijerom ostvarenja „La Grazia“ italijanskog reditelja Paola Sorentina u srijedu uveče je svečano otvoren 82. Međunarodni filmski festival u Veneciji na Lidu (Mostra).
Tokom ceremonije, kako prenosi portal Euronews, američki reditelj Frensis Ford Kopola uručio je Zlatnog lava za životno djelo njemačkom reditelju Verneru Hercogu, koji je zahvalio organizatorima festivala i prisutnima.
- Mostra mi je uvijek bila dom. Ovdje sam mogao da sretnem svoje kolege, publiku i prijatelje. Frensise, poznajemo se već pola vijeka – i dalje me in-
spirišeš. Život je bio dobar prema meni. Oduvijek sam pokušavao da budem dobar vojnik filma. Za to su potrebni istrajnost i osjećaj dužnosti
- poručio je Hercog, čiji će novi dokumentarni film „Ghost Elephants“ biti premijerno prikazan na festivalu. Festival je otvorilo novo os-
tvarenje Paola Sorentina „La gracia“ (u slobodnom prevodu „Pomilovanje“) u kom igraju dugogodišnji Sorentinov saradnik Toni Servilo i Ana Ferzeti. Film prati posljednje mjesece mandata izmišljenog italijanskog predsjednika koji mora da odluči da li će odobriti zakon o eutanaziji i da li će pomilovati dvojicu zatvorenika osuđenih za ubistvo. Sorentino je novinarima rekao da je priča inspirisana odlukom aktuelnog predsjednika Serđa Matarele iz 2019. da pomiluje („grazia“ na italijanskom) čovjeka koji je ubio svoju suprugu oboljelu od Alchajmerove bolesti. - Odmah mi se učinilo da je to zanimljiva moralna dilema o
Filmskom festivalu u Herceg Novom
renjem da će komunicirati sa publikom i čini mi se da je sinoć bilo vrlo intenzivno – rekao je on.
P red crnogorsku premijeru, kako je kazao, postojala je ogromna trema.
- Nacionalna premijera je prvi važan dan nakon prvog predstavljanja. Mi smo ukupno do ovog trenutka selektovani na 20 međunarodnih festivala. Festivali su jako selektivni jer je 1.000 filmova u konkurenciji gdje vi uđete u izbor od 10, 12 ili 13 filmova. I činjenica da uopšte uđete zapravo je nagrada – istakao je on. Vizuelni identitet filma oblikovao je direktor fotografije Đorđe Stojiljković (Srbija), scenograf je bio pokojni Sta-
Glumac Edin Rizvanoli rekao je na pres konferenciji da je lik Nura Doke izgradio prema svome đedu.
- Mi na Kosovu znamo ovakve i slične priče. Ja se sjećam svog djeda, on je manje-više bio takav lik – pravedan. To mi je pomoglo. Većinu stvari sam razumio i imao sam onaj osjećaj kako treba da se igra. Razumio sam ih zbog životnog iskustva – istakao je Rizvanoli.
Prema njegovim riječima, ,,svi bi trebalo da imamo dilemu što znači biti čovjek“. - To je momenat kad svi saznamo što znači biti čovjek. Važno je da razumijemo da kao ljudi na kraju imamo samo jedni druge, nikoga drugog. To znači biti čovjek. Pomoći čovjeku koji je blizu, bez obzira na razlike u vjeri, naciji i drugim stvarima. To je za mene najvažnije – kazao je Rizvanoli.
nislav Nikičević (Crna Gora), a za kostime je bila zadužena Lidija Jovanović (Srbija). Muziku potpisuje Dušan Maksimovski (Hrvatska/Crna Gora).
Nakon ,,Obraza“, na Kanli kuli je u okviru takmičarske selekcije dugometražnog igranog filma prikazano ostvarenje ,,DJ Ahmet“, koji je režirao makedonski umjetnik Georgi M. Unkovski Andrija RADOVIĆ
Festival etnološkog filma od 31. avgusta do 3. septembra u Risnu
PODGORICA - Sa 13 filmova iz Crne Gore i svijeta, uz prisustvo rekordnog broja autora, Risan će od 31. avgusta do 3. septembra ugostiti četvrti Festival etnološkog filma, koji ove godine promišlja graditeljsku tradiciju i kulturno pamćenje pod motom „Graditi, ostaviti ljudski trag“.
Kroz taj moto istraživaće se veza između arhitekture, prostora i kulturnog pamćenja. - Ova tema poziva na razmišljanje o važnosti očuvanja i interpretacije graditeljskog nasljeđa kao temelja zajedničke istorije i identiteta, a festivalska platforma je odlična prilika da se suočimo sa pitanjem što ostavljamo budućim generacijama, kao i da ukažemo na važnost očuvanja graditeljskog i arheološkog nasljeđa Risna – saopštili su organizatori festivala. Publiku očekuje 13 kratkometražnih filmova autora iz Crne Gore, Srbije, Italije, Švajcarske, Bosne i Hercegovine, Novog Zelanda, Nepala, Irana i Perua. Posebna vrijednost ovog izdanja je dolazak najvećeg broja reditelja i producenata do sada, što će omogućiti razgovore sa autorima i razmjenu kulturnih iskustava odmah nakon projekcija. Festival će biti otvoren 31. avgusta u 20 časova na platou palate Ivelić prikazivanjem
iranskog filma „Isatis“. Projekcije se nastavljaju do 3. septembra, u 20.30 časova, dok se za 1. septembar izdvaja premijera dječjih filmova nastalih u okviru filmske radionice „Kultura u kadru – objektivom kroz nasljeđe“. Festivalski program ima svoje tri prepoznatljive programske cjeline. Centralni program podrazumijeva filmske projekcije i razgovore sa autorima. U okviru pratećeg programa, u subotu u 19 časova u dvorištu Bjeladinovića u Gabeli biće održano predavanje arhitektica Nataše Janković i Bojane Kokotović o obnovi zadužbine Ljubatović. Pored
navedenog, risanski festival će okupiti stručnjake na ko-kreativnoj radionici zatvorenog tipa pod nazivom ,,Primorski stil gradnje i pejzaž: tradicija, izazovi i inicijative za očuvanje“, s ciljem definisanja prioriteta i strategije za očuvanje prostora uz primjenu tradicionalnih elemenata gradnje s fokusom na risansko graditeljsko nasljeđe. Festival ove godine gostuje i u zaleđu Boke Kotorske, pa će se 5. septembra projekcije organizovati u Gornjem Morinju, a 7. u Gornjem Grblju. - Pored ovog, gostovaćemo i u Domu starih ,,Grabovac“. Segmentom ,,Eho festivala“ na-
U Budvi predstavljen prvi tom „Dnevnika“ don Antuna Kojovića
kojoj vrijedi govoriti. Godinama mislim da je moralna dilema snažan pokretač priče, jači od bilo kog drugog pripovjedačkog sredstva koje se obično koristi u kinematografijirekao je Sorentino.
Predsjednik ovogodišnjeg žirija, američki reditelj Aleksander Pejn pozvao je na iskreno i otvoreno gledanje filmova.
- Podstičem sebe i svoje kolege iz žirija da svaki film gledamo kao da ništa ne znamo o kinematografiji, a istovremeno kao da znamo sve. Da gledamo kao profesionalci, ali i kao djeca koja prvi put gledaju film. Svaki film je čudo - i sama činjenica da filmovi postoje je čudo - dodao je on.
Na filmskom festivalu u Veneciji koji traje do 7. septembra biće prikazano više od 70 filmova u zvaničnoj selekciji, a publiku i stručni žiri očekuju brojne premijere, poput „Frankenštajna“ Giljerma del Tora, filma „Kuća dinamita“ Ketrin Bigelou, naučno-fantastičnog filma „Bugonija“ Jorgosa Lantimosa, filma „Otac, majka, sestra, brat“ Džima Džarmuša i filma „Džej Keli“ Noe Baumbaha Mediji prenose da je festival otvoren u okviru napetih geopolitičkih okolnosti, zbog rata u Gazi. Demonstranti su u srijedu ispred glavne zgrade Filmskog festivala u Veneciji držali transparente na kojima je pisalo „Oslobodite Palestinu“ i „Zaustavite genocid“, nekoliko sati prije nego što je trebalo da zvijezde prošetaju crvenim tepihom. R. K.
PODGORICA - Budvanska publika imala je priliku da na festivalu „Ćirilicom“ upozna prvi tom „Dnevnika“ don Antuna Kojovića, rukopis koji detaljno bilježi svakodnevicu grada između 1806. i 1819. godine.
Između korica tvrdog poveza, na 203 strane prvog toma „Dnevnika“ don Antuna Kojovića smješteni su: uvodna studija, glavni tekst praćen ilustracijama i napomenama, registri (imenski i geografski) i rječnik manje poznatih riječi. Za potrebe ovog vrijednog izdavačkog poduhvata izbor iz dnevničkih zapisa je napravila akademik Zlata Bojović koja je ukazala na veliki značaj Kojovićevih dnevnika koji precizno dočaravaju život u Budvi od prije više od 200 godina. - Ostali smo dužni Kojoviću, ostala je Budva dužna za ono što je u tom književnom radu najznačajnije - objavljivanje
njegovog dnevnika koji nije bio pisan da bilježi događaje iz njegovog života, već da bude slika i svjedočanstvo života Budve i njene svakodnevice
koji je pisao kao amanet preko tri decenije iz dana u dan da se ništa ne zaboravi - što se dogodilo. To je bila u stvari i njegova poetika. O tome svjedoči
stojimo proširiti filmske priče van Risna i podijeliti vrijedan sadržaj sa publikom koja često ostaje van glavnih tokova kulturnih događaja – saopštili su organizatori. Festival etnološkog filma organizuje NVO „Medaur“ iz Risna (Društvo za njegovanje kulturnog nasljeđa Risna), a selektor programa je poznati crnogorski reditelj etnološkog filma Vladimir Perović Uz njega, organizacioni tim čine Jelena Čečur, direktorica Festivala, Iva Malešević, PR festivala, Radovan Ognjenović, organizator pratećeg programa i grupa mladih volontera iz Risna. A. Đ.
sadržaj od više hiljada strana, o tome svjedoči i izvorni naslov samog rukopisa - Dnevnik Budve koji je u literaturi poznat kao Dnevnik Antuna Kojovića. Ja ne znam grad koji ima sačuvane podatke o tome kakav je bio svaki dan prije dva vijeka, kako je bilo svako jutro, sa urednim bilješkama u kojoj se kući rodilo dijete, ko je preminuo, ko je nov došao u grad, kakva je ljetina, kakav je bio ulov ribe, kako je protekla svaka, ma i najmanja svečanost, kako se odvijala procesija, kojim se putem kretala, kako je crkva obilježila neki praznik, kakav je bio pijačni dan... – kazala je Bojović. Više o mračnim stranama istorije koju je Kojović bilježio na promociji je govorio don Robert Tonsati, kancelar Kotorske biskupije. - Ovaj izbor nije tako celebrativan, nego je jedna hronika propadanja. To je hronika deklinacije jedne civilizacije koja je ovdje bila jako periferna, ali je bila civilizacija izgrađena na humanističkim principima i trajala je određeno vrijeme, a njega je zatekla u njenom opadanju - naveo je Tonsati. R. K.
Umjesto rutinskog izglasavanja predloženog formiranja nove javne ustanove predškolskog obrazovanja i njenog imenovanja po Sofiji Klikovac, što je imalo jednoglasnu podršku odbornika, jučerašnju 11. sjednicu Skupštine glavnog grada obilježila je rasprava o postrojenju za prečišćavanje otpadnih voda (PPOV).
Nakon što je tokom izlaganja o prijedlogu koji je bio na dnevnom redu, odbornik Andrija Klikovac (DPS) saopštio da su juče u Istanbulu uspješno izvedena testiranja dijela opreme (mikro-disk filteri) za buduće PPOV, govorio je gradonačelnik Saša Mujović. On je najprije afirmativno ocijenio taj nastup, ali potom i zamjerio Klikovcu i njegovom kolegi Vladanu Arsoviću na nekim istupima prethodnih dana, ocjenjujući da su oni odmagali i stvarali lošu klimu u traženju rješenja za situaciju u Botunu.
ODMAGANJE
- Smatram da gradnjom postrojenja nećemo uraditi ništa loše Zeti, a ovaj gradonačelnik ne zaslužuje da bude gradonačelnik ako radi samo u korist Podgorice, a nauštrb bilo koje druge opštine. Ali, odmogli ste mi i stvorili jako lošu klimu istupima preko mreža... Podsjetiću da ste govorili o nekakvom tajnom sastanku o postrojenju, a Vladan Arsović je počeo da proziva i Milana Kneževića kako je prodao Zetu i odstupio od svoje politike - kazao je gradonačelnik. Mujović je ocijenio da to nije način da se pomogne rješavanju ovog problema, već se tako podgrijava atmosfera i onemogućava izgradnja postrojenja, što je imalo, kako je rekao, strahovito negativan uticaj na realizaciju projekta, tvrdeći da će to potvrditi i evropski partneri. Uslijedio je odgovor odbornika Klikovca koji je naglasio da vrlo pažljivo govori o izgradnji kolektora jer je jasno da je situacija vrlo ozbiljna, kao i da je jasno kako je postrojenje potrebno i Zeti i Podgorici.
- Zeti je postrojenje čak i potrebnije, jer fekalije iz Podgorice otiču rijekom Moračom
Jučerašnji rad gradskog parlamenta
Iscrpili smo sve moguće opcije i jedino što sada možemo jeste da se postrojenje gradi u Botunu. Početak gradnje, ukoliko ne želimo plaćati penale, mora biti do kraja godine. Sačekaćemo mišljenje Agencije za zaštitu životne sredine o tome da li je postrojenje opasno po lokalno stanovništvo i Botun. Ako odgovor bude pozitivan, nemoguće je dobiti građevinsku dozvolu - nema gradnje. Ako se pokaže da nema problema sa aspekta izgradnje tog postrojenja i negativnog uticaja na životnu sredinu, onda je to momenat kada prestaju svi racionalni razlozi za odlaganje i kada treba da se ujedinimo i zajedno sa mještanima Botuna gradimo postrojenje - kazao je gradonačelnik Saša Mujović
šljunka je mali u poređenju sa ovim. Što se tiče gospodina Milana Kneževića – on mora da pretrpi političku štetu ukoliko bude izgradnje kolektora u Botunu! Četiri godine zbog njegovih političkih stavova i instrukcija datim ljudima u Botunu nema izgradnje kolektora. Građani u MZ ,,1. maj“ izgubili su četiri godine života što ne mogu da otvore prozore stanova u objektima koje su kupili. Neko danas tamo kupuje stanove po 3.000 eura metar
podin Satler misli da to ovako može da rješava, pitam ga gdje su bili prethodne četiri godine, kada se ovo koristilo da se opstruiše razvoj glavnog grada –kazao je Klikovac. Vladan Arsović (DPS) je gradonačelnika Mujovića pozvao da, umjesto optužbi, odgovori građanima da li je lokacija u Botunu konačna, i kada će početi gradnja, kao i da li je bilo sastanka sa predstavnicima Evropske unije tim povodom.
SASTANAK
Gradonačelnik Mujović je potvrdio da je nedavno održan sastanak u zgradi Glavnog grada, na kojem su osim njega bili i premijer Milojko Spajić, Milan Knežević, Andrija Mandić i ambasador Evropske uni-
Knežević: Ako počne izgradnja kolektora u Botunu tražiću od odbornika DNP-a da napuste koalicionu vlast u Podgorici
- Na sastanku na koji me pozvao gospodin Satler, a kojem su pored Satlera i Mujovića prisu-
parlamenta u znaku polemike o izgradnji postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda
je u Crnoj Gori Johan Satler. - Nije to bio nikakav tajni sastanak. Da li uopšte može biti nešto tajno u zgradi glavnog grada, gdje radi 50 odsto članova DPS-a? To je bio sastanak grupe ljudi koja može da riješi ovaj problem i na kojem je razmotreno kako ovome može da se pristupi na najbolji način. Ovaj momenat nije najbolji za politička prepucavanja i podgrijavanje političkih tenzija, kao i prozivanje bilo koga da je politički kriv i da je neko nekoga prodao... Sada nam treba afirmativna priča i priča edukativnog karaktera, da se zna što znači prolongiranje izgradnje ovog objekta, kako sa ekološkog aspekta tako i sa aspekta razvoja Podgorice - kazao je Mujović. Gradonačelnik je naglasio kako je Milan Knežević na tom sastanku jasno rekao da neće ni na koji način opstruirati izgradnju kolektorskog postrojenja.
- Zadržava svoj stav po pitanju da li treba gradili ili ne, ali i da nikakve opstrukcije neće vršiti. To je jasan i precizan stav koji je Knežević rekao pred nama - istakao je Mujović. Prema njegovim riječima, Glavni grad je sada u situaciji da se postrojenje mora graditi. Iscrpili smo sve moguće opcije i jedino što sada možemo jeste da se postrojenje gradi u Botunu. Početak gradnje, ukoliko ne želimo plaćati penale, mora biti do kraja godine. Sačekaćemo mišljenje Agencije za zaštitu životne sredine o tome da li je postrojenje opasno po lokalno stanovništvo i Botun. Ako odgovor bude pozitivan, nemoguće je dobiti građevinsku dozvolu - nema gradnje. Ako se pokaže da nema problema sa aspekta izgradnje tog postrojenja i negativnog uticaja
stvovali premijer Spajić, predsjednik Skupštine Andrija Mandić i poslanik Bogdanović, jasno i nedvosmisleno sam im saopštio da je na posljednjim izborima u Botunu pobijedio PES, da ja ne organizujem mještane ovog sela da brane pravo na zdrav život, ali da ih u potpunosti podržavam. Da razumijem problem
na životnu sredinu, onda je to momenat kada prestaju svi racionalni razlozi za odlaganje i kada treba da se ujedinimo i zajedno sa mještanima Botuna gradimo postrojenje - kazao je gradonačelnik Saša Mujović
RJEŠENJA
Podsjećajući da su mještani Botuna iznijeli zabrinutost zbog zagađenja, nivoa buke, mogućih akcidentnih situacija, te neprijatnih mirisa, Mujović je naveo da imaju odgovor na sva ta pitanja kao i da će mještani biti direktno uključeni u svaku od faza realizacije projekta. - To postrojenje treba da zaposli oko 50 ljudi – neka svi budu iz Botuna!
Glavnog grada, da oni imaju pravo na medijsku kampanju o neophodnosti da Podgorica dobije kolektor i da ja neću i ne mogu uticati na njihove medijske nastupe. Ali sam im jasno saopštio, a i sad im ponavljam, i ako uspiju da ubijede čitav Botun da bude za izgradnju kolektora, ja ću i tad biti protiv, kao što sam bio od
Skupština glavnog grada održala je juče dvije sjednice. Najprije je završena 9. sjednica koja je počela, ali nije i završena, 31. jula, da bi njen završetak i glasanje o predloženim rješenjima bilo odlagano 4, 13. i 18. avgusta zbog nedostatka kvoruma. U okviru glasanja
Što se tiče procesa monitoringa – neka za to budu obučeni ljudi iz tog kraja i neka oni štite svoju okolinu, neka objektivno kažu da li je nivo emisija ispod ili iznad odre-
prvog dana. Gospodinu Satleru sam iznio svoje sumnje kad je u pitanju izgradnja kolektora, i tražio da umjesto što žele da izgrade kolektor u Botunu, uklone bazen crvenog mulja koji skoro pet decenija truje građane Gornje Zete – navodi se u Kneževićevom reagovanju. On tvrdi kako je gradonačelnik Mujović u prisustvu
o 14 tačaka koje su se našle na dnevnom redu 9. sjednice, usvojeni su između ostalog program uređenja prostora Glavnog grada za ovu godinu, zatim program rada Agencije za izgradnju i razvoj Podgorice, izmjene i dopune Poslovnika Skupštine, prijedlog o osnivanju
đenih granica, a imaće priliku i da posjete slična postrojenja u Evropi – kazao je Mujović.
Gradonačelnik je naglasio i da se detaljno bavio ovim pita-
predsjednika opštine Zeta Mihaila Asanovića i nekolicine mještana Botuna prošle godine obećao da se kolektor neće graditi u Zeti. - Ukoliko Saša Mujović uprkos jasno izraženom stavu građana Botuna i Zete pokuša otpočeti izgradnju kolektora u ovom selu, biću u prvim redovima da mu se suprotstavim. Takođe ću
agencije za izradu lokalnih planskih dokumenata, o podizanju spomen-obilježja Borislavu Pekiću Nakon jučerašnjeg završetka ove sjednice, uslijedila je i 11. sjednica podgoričkog parlamenta na kojoj je usvojen prijedlog da nova javna ustanova predškolskog
njem i jedna od stvari sa kojom se suočio jeste bojazan mještana da je oprema za PPOV stara i štetna.
- Analizir ao sam opremu i pošao kod jedne konkurent-
tražiti od kluba odbornika DNP-a da napusti koalicionu vlast u Podgorici, jer su mi važniji zdravlje i životi građana Zete i Crne Gore od svih funkcija koje imam i koje mogu imati. Uostalom, to građani Zete i Crne Gore veoma dobro znaju, a brzo ćemo provjeriti ko će biti na strani naroda, a ko na strani grantova – poručio je Knežević.
vaspitanja dobije ime po Sofiji Klikovac, doajenki predškolskog vaspitanja i obrazovanja u Crnoj Gori, dugogodišnjoj direktorici JPU „Ljubica Popović“ i inicijatorki osnivanja prvih jaslica u Crnoj Gori. JPU „Sofija Klikovac“ počeće da radi 1. septembra 2025. godine.
ske kompanije, ,,Veolija“ najvećeg proizvođača i najveće kompanije u oblasti ekologije koja zapošljava 220.000 ljudi u svijetu na različitim lokacijama. Pitao sam ih za našu opremu i rekli su da misle da imaju bolju, ali i da je naša sasvim adekvatna i zadovoljavajuća. Meni je savjest čista i ja u priču da se u postrojenje u Botunu treba graditi, ulazim potpuno mentalno svjestan da radimo dobru stvar za Podgoricu i Zetu. Da je drugačije, sigurno u tu priču ne bih ulazio - poručio je Mujović, čime je i zaključena diskusija na ovu temu, koja nije ni bila na dnevnom redu 11. sjednice gradskog parlamenta. H. P.
PODGORICA - Marko
Pejović juče je proslavio 17. rođendan malo drugačije u odnosu na ranije godine. Prije svega, kao šampion Evrope i od ove sezone drugi golman Vaterpolo kluba Primorac.
Juniorski reprezentativac Crne Gore blistao je na golu na nedavno završenom šampionatu Evrope. Marko je sa 15 odbrana u finalu bukvalno zaključao vrata i prozore, kao i u ranijim mečevima, a bio je jedan od najzaslužnijih za maksimalan učinak ,,ajkula“ u Oradei.
Mladić iz Kotora izabran je za najboljeg golmana šampionata, a sa istom titulom okitio se 2023. godine kada je sa U15 reprezentacijom osvojio srebrno odličje na šampionatu Evrope. I to nije sve, prošle godine je bio dio bronzane generacije U18 na šampionatu svijeta. Puno uspjeha, malo godina, veliki rad, ozbiljan pristup, vjera u drugove i sebe, promovisali su Pejovića u potencijal koji vjerovatno neće morati dugo da čeka da zablista i na seniorskoj sceni. - Rad je jedini put do uspjeha. I kad-tad se isplati, a mi smo živi dokaz. Treneri nam vazda govore da ozbiljno moramo da treniramo i da u sportu ništa nije lako. I bilo je tako, a vidjeli smo koliko je i mirna glava važna za velika takmičenja. U stvari, uvjerili smo se da je takva glava bila najpotrebnija. Vidjeli smo i koliko je bitno da se trenira jako, ne zabušava i da se drži kontinuitet treninga. I samo ozbiljno - kazao je Pejović.
KLJUČNO EP
U PODGORICI
Počeo je u Primorcu, prvo kao plivač, a sa devet godina bezbolno je prešao na vaterpolo. A zašto baš golmanska pozicija?
- Izabrao sam ovu poziciju jer sam kao mlađi bio malo deblji i nijesam baš volio da plivam. Pitao sam trenera da li mogu da probam sa gola i tako je krenulo. Prije toga sam od četvrte godine trenirao plivanje, a nakon nekoliko godina trenerica
Dijana Saveljić predložila je da krenem s vaterpolom, jer je smatrala da sam plivački spreman za taj sport.
A onda je puno radio kao golman i nije sanjao velike stvari. - Pravo da vam kažem nijesam mislio da ću u mlađim kategorijama praviti ovakve rezultate. Ali, mnogi od trenera pričali su mi da ako nastavim da radim, da će sve na svoje da dođe. I stvarno je tako ispalo. Zato ne žalim što sam izabrao ovaj sport. Baš sam srećan.
Kada je Marko osjetio trenutak slave (i vaterpolo kao izbor), ko-
Marko Pejović, zlatna ,,ajkula“ iz Oradee, najbolji golman šampionata Evrope za U18 generaciju
ja mu zbog skromnosti nije pomutila mozak...
- Na šampionatu Evrope U15 u Podgorici vidio sam nešto što do tada nijesam nikada vidio, a to je vatrena podrška navijača sa tribina. Tada sam rekao sebi da želim ovim da se bavim.
Treneri su bili važni, i dalje su, naravno, u vaterpolo odrastanju.
- Počeo bih od prvog trenera, to je bio Blaženko Radnjić, kasnije za malo starije Vojislav Peković, nakon njega Uglješa Brguljan - koji je bio dio stručnog štaba u reprezentaciji. I dogurao sam do prvog tima, do trenera Vida Lompara, a od ove sezone biću i drugi golman. Pomenuo je mladi golman trenera Đorđa Radoševića sa generacijom U15 iz Podgorice i Marka Franetu, zlatnog iz stručnog štaba u Rumuniji.
NA OVO SMO ČEKALI
PET GODINA
Korak po korak, stigao je do prvog tima kotorske ekipe. Još prije dvije godine mladi reprezentativac priključivao se radu nekadašnjeg šampiona Evrope. Od ove sezone je drugi golman. Šansa kakva se ne propušta s obzirom na broj utakmica koje čekaju Primorac u Evropi, Regionalnoj ligi i domaćim obavezama.
- Još sam mlad. Imam još mnogo toga da učim i samo treba da čekam priliku i iskoristim je na najbolji način. Ne želim da žurim, imam vremena.
Pričali smo sa talentovanim golmanom o počecima, trenerima, treninzima, očekivanjima, i malo smo, u uvodnom razgovoru, zagrebli oko šampionata Evrope. Zanimalo nas je kakav je put bio do trona i odakle onoliko samopouzdanja.
- Posljednja dva i po mjeseca bili smo na pripremama. Van kuće i po hotelima po 15 dana, a treninzi su naporni bili. Radili smo oz-
Majka uzor, baba Anđelija je vrlo važna osoba
Majka Maja je uzor sinu
Marku. Tata Sava, brat
Luka i majkasu podrška do neba, a naš mladi golman izdvojio je vrlo važnu osobu.
- To je moja najmilija baba
Anđelija Franović. Sve
biljno, a naš trener Nebojša Milić od starta je znao da smo mi ta ekipa koja može zlato da osvoji. A i mi - igrači smo na ovo čekali sigurno pet godina, jer smo znali da je najjače 2007. godište. Sa tri startne pobjede u grupi najavili su visoke domete. Utisak je da osim Španije, možda i sa Srbijom, jer je bio premijerni meč, naš tim nije imao nikakve probleme sa rivalima.
- Specifična utakmica bila je sa Španijom. Teško je igrati protiv ekipe koja igra isto kao i A selekcija. Mislim na taktiku i način igre. Fokusirani su na plivanje, nijesu sad nešto preveliki, prejaki, ali su brzi i teško je s njima bilo igrati.
Odbrana je u svakoj utakmici bila iks faktor i Pejović kao
WABA 2 liga proširena za timove iz Austrije u narednoj sezoni
Podgorica
PODGORICA – Nakon prošle sezone i premijernog izdanja WABA 2 lige za košarkašice, iz rukovodstva regionalnog takmičenja stigla je potvrda da će drugo po kvalitetu takmičenje za
košarkašice naredne sezone biti još uzbudljivije.
Naime, postignut je dogovor o proširenju lige, tako da će WABA 2 ligi pristupiti i dva tima iz Austrije i to Grac i Raifajzen iz Klosternojburga. Takođe,
u ovoj ligi biće i Kriva Palanka iz Sjeverne Makedonije, te hrvatska ekipa Brod na Savi. Baš kao i prethodne sezone Sloveniju će predstavljati Ježica, Ilirija i Maribor, Banovići iz Bosne i Hercegovine, a još jednom će jedini crnogorski predstavnik biti ekipa Podgorice.
Jasno je da se očekuje, osim većeg broja utakmica, još ve-
utakmice je gledala i plakala.
Marko je učenik trećeg razreda Ekonomske škole. Kaže da je vrlo dobar đak i da profesori imaju puno razumijevanja.
- Kako majka kaže, škola je
posljednja, najvažnija linija. Sa ogromnim samopouzdanjem rušili su napadačke koncepcije protivničkih ekipa. - Tokom grupne faze dobijali smo zadatke, a sve kako bismo stekli osjećaj sigurnosti, od strane psihološkinje Vanje Đurović. Lično, čim sam vidio kako nam ide odbrana u prve tri utakmice samopouzdanje mi je skočilo. Osjećao sam se kao da mi niko gol ne može dati. Taj nivo samopouzdanja ne znam kada sam posljednji put osjetio. A ekipa je bila požrtvovana, a odbrana perfektna. Svi su bili podignuti, u blokovima, do kupaćeg. Tako da su mi saigrači podigli samopouzdanje. Zaista smo dominirali – kazao je mladi golman.
ći kvalitet, a juniorski tim Budućnosti, koji će i ove sezone nastupati kao Podgorica, pod vođstvom trenera Marka Miloševića, imaće izuzetno iskustvo, koje će im mnogo značiti.
Podgorica je nastavila tradiciju da se talentovane igračice ,,sele“ u Budućnost Bemaks, tako da će ove sezone biti bez Ljube Andrić Podgorica će na startu sezone igrati u Krivoj Palanci, 27. i 28.
PODGORICA – Ubjedljiv poraz na startu Eurobasketa od Njemačke (106:76) nije bio prijatan za košarkaše Crne Gore, bez obzira što nije neočekivan protiv aktuelnog prvaka svijeta i jednog od favorita za najviši plasman na Evropskom prvenstvu. Za izabranike Boška Radovića, u borbi za mjesto u grupi B koje vodi u osminu finala, bitniji su mečevi koji slijede od trećeg kola, jer će naši košarkaši protiv Finske, Švedske i Velike Britanije tražiti pobjede za prolaz u nokaut fazu.
I današnji duel u Tampereu sa Litvanijom (15.30 časova) spada u seriju mečeva protiv favorita u kojima Crna Gora nema što da izgubi, a može mnogo da dobije. Prije svega, da popravi utisak iz drugog poluvremena utakmice sa Njemačkom, posebno iz treće četvrtine, koju je naša selecija izgubila 33:12 i potpuno pokvarila utisak iz prvog poluvremena, nakon koje su „panceri“ imali samo posjed prednosti (46:43)… - Trudićemo se da damo maksimum, da odigramo dosta bolje nego protiv Njemačke i da pokažemo da možemo da igramo i sa jačim reprezentacijama - poručio je centar naše selekcije Marko Simonović
vazda na prvom mjestu, ne može se zaobići.
Od Zdravka Radića, nekadašnjeg reprezentativca i golmana Primorca, dobio je vrijedne savjete pred šampionat.
- Nekoliko puta smo pričali, a pred put mi je kazao da budem svoj, da se ne opterećujem i da će sve biti dobro. Tako je i ispalo.
Sve pobjede iz Oradee će se pamtiti, za Marka još jedna.
- Najupečatljivija slika je definitivno podizanje pehara.
To je ostalo urezano, a onda i doček u Kotoru koji je bio nevjerovatan. Milo mi je što su ljudi došli da nas pozdrave. Kako je sada ući u rutinu svakodnevice i dođu li minuti za vraćanje filmova i pitanja da li je ovo san ili java?
- Biti šampion Evrope sa Crnom Gorom je nevjerovatan osjećaj. Niko nije očekivao da možemo, zapravo, da napravimo ovako veliki korak za istoriju Crne Gore što se tiče sporta. Iskreno, meni je i dalje nerealno da smo evropski šampioni. A. MARKOVIĆ
septembra, gdje će, osim protiv domaćina, igrati još sa Ilirijom. R. P.
LITVANIJA NE
ZAOSTAJE ZA
NJEMCIMA
I pored toga što Litvanija, takođe, nije došla kompletna na Eurobasket, Valančunas i drugovi i dalje imaju jak sastav, što su potvrdili u prvom kolu očekivanom pobjedom protiv Velike Britanije (94:70).
- Litvanija je kvalitetan i adekvatan protivnik. Skok i poeni iz druge šanse protiv Njemačke bili su najveći naš problem, kao i kontranapad rivala. Ako to zaustavimo, mislim da možemo da pružimo adekvatnu partiju protiv izuzetnog kvalitetnog protivnika – dodao je Simonović.
Koliko ozbiljan posao čeka Crnu Goru u duelu sa Litvanijom potvrđuju i riječi krila Budućnost Volija, Andrije Slavkovića.
- Radi se o kvalitetnoj ekipa koja nije mnogo slabija od Njemačke, ali uz maksimalan fokus i našu energiju mislim da možemo da budemo što duže u utakmici - kaže Slavković. Kao jedan od velikana evropske košarke, Litvanija će, sigurno, pokušati da se ugura u borbu za medalje iako, zbog trenutnog rostera, ne spada u najuži krug favorita.
- Izgleda kao da ne mogu da nas zaobiđu na velikim takmičenjima. Specifični su, uzimaju veliki broj šuteva za tri poena, brzo trče i imaju dosta skokova. Moramo da budemo maksimalno fokusirani za tu utakmicu - dodaje Slavković.
POUKE IZ DUELA SA PRVAKOM SVIJETA
Meč sa Njemačkom je bio dobra opomena da se protiv boljih od sebe, ali i sebi ravnih na
Litvanija je protiv Velike Britanije postavila rekord evropskih prvenstava po broju skokova, od kada se vodi ta statistika (1995. godine), jer je meč završila sa 57 uhvaćenih lopti. Prethodni rekord, sa po 54 skoka, držale su Rusija i Hrvatska, Rusija 1995. godi-
ne na meču protiv Finske, a Hrvatska na EP 2013. godine protiv Grčke. Sa devet skokova na utakmici sa Britancima, centar Litvanije Jonas Valančunas je napredovao na vječitoj listi najboljih skakača evropskih prvenstava, i sada je na četvrtom mjestu
sa ukupno 309 skokova.
Na četvrtoj poziciji je pretekao Španca Marka Gasola (307), čiji brat Pau i dalje drži prvo mjesto u ovoj kategoriji sa 475 skokova. Ako Litvanija dogura daleko, Valančunas bi mogao na ovom šampionatu dodatno da napreduje na toj listi, jer trećeplasirani Boris Dijao ima 314 skokova, a drugoplasirani Dirk Novicki 364.
Od timova u grupi B, Litvanija je najuspješnija sa sedam medalja na evropskim prvenstvima - po tri zlatne i srebrne, te jednom bronzanom. Njemačka ima po zlato, srebro i bronzu, dok ostale selekcije nijesu osvajale medalje.
Koliko je kratka rotacija problem za našu selekciju, zbog brojnih otkaza ovog ljeta, pokazao je i meč protiv svjetskog šampiona.
- Značio bi nam veći broj igrača, posebno jer se igra na svaka dva dana, ali i ovako imamo dosta igrača i mislim da će tokom turnira svi dobiti šansu – kazao je Andrija Slavković
Selektor Boško Radović je protiv Njemačke koristio devet igrača, jer u igru nijesu ulazili Bojan Tomašević i Balša Živanović, dok u rosteru nije bilo Vladimira Mihailovića koji se još oporavlja od hirurške intervencije na stopalu, ali bi mogao da bude na raspolaganju već protiv Litvanije.
Najveću minutažu protiv Njemačke imali su Nikola Vučević (31:33 minuta) i Kajl Olmen (31:13), a onda Andrija Slavković (28:45), Đorđije Jovanović (28:21), Igor Drobnjak (26:21) i Marko Simonović (23:34). Nešto manje od pola meča je igrao Emir Hadžibegović (16:26), dok su male minutaže imali Zoran Nikolić (8:27) i Zoran Vučeljić (5:20)…
ovom šampionatu, ne može igrati samo 20 minuta.
- Utakmica protiv Njemačke nije bila baš kako smo zamislili da će da bude do samog kraja. Prvo poluvrijeme bilo sasvim korektno. Međutim, u drugom poluvremenu smo odigrali dosta loše, što je Njemačka iskoristila, a kvalitetom koji ima pokazala je da zaslužuje da bude među prve dvije ili tri ekipe na turniru – kaže Marko Simonović. Ako shvati na pravi način, onda poraz od Njemačke može da bude djelotvoran.
- Možemo da izvučemo i pouke i kritike iz te utakmice, ali opet novi je dan, taj meč je prošao, a mi znamo koji je naš cilj. Znamo koje utakmice pred-
Od rivala u grupi B na Eurobasketu, naša selekcija jedino ne zna za pobjedu protiv Litvanije, sa kojom se sastajala četiri puta.
Crna Gora je sa Litvancima prvi put igrala na Eurobasketu 2013. godine u grupnoj fazi, gdje je Litvanija slavila nakon produžetka sa 77:70. Na naredni okršaj, odnosno dvomeč, čekalo se devet godina, a Litvanija je u kvalifikacijama za Mundobasket pobijedila u Kaunasu 90:73, a onda i u Podgorici 65:56. Dva tima su se posljednji put sastala 29. avgusta 2023. godine na posljednjem Svjetskom prvenstvu, kada je Litvanija bila ubjedljiva (91:71).
stoje i potpuno treba da se odmorimo i zaboravimo utakmicu sa Njemačkom - naglasio je centar Turk telekoma. I Slavković smatra da utakmica prvog kola može samo da bude prava škola za našu selekciju.
- Njemačka je na papiru mnogo bolja, pokušali smo da što
duže budemo u utakmici, ali nijesmo uspjeli. Bila su to dva potpuno različita poluvremena - prvo je bilo sasvim OK, a u drugom neshvatljiv pad. Dan odmora treba da iskoristimo za analize i da mnoge greške protiv Njemačke pokušamo da ispravimo – zaključio je Slavković. S. JONČIĆ
navrata, trenera Budućnosti Aleksandra
Džikića Njegova Gruzija je, naime, nadigrala Španiju, aktuelnog prvaka Evrope, i pobijedila ubjedljivo sa
83:69. Interesantno, Gruzija je prije EP izgubila svih šest kontrolnih mečeva, a negativan niz je prekinula na Kipru, na startu šampionata Evrope. Najefikasniji igrač Gruzije bio je član Toronta, Sandro Mamukelašvili koji je upisao 19 poena, sedam skokova i šest asistencija. Postao je tek drugi gruzijski košarkaš koji je na nekoj utakmici na EP imao najmanje 15 poena, te po pet skokova i asistencija. Prije Mamukelašvilija, to je pošlo za rukom samo Tornikeu Šengeliji, i to dva puta. U Španiji se istakao Huanćo Ernangomes sa 13 poena i osam skokova.
Grimzbi, tim iz četvrte lige Engleske, eliminisao Mančester iz Liga Kupa
PODGORICA - Mančester junajted više nije velikan današnjice – već istorije.
Epsku bruku doživjeli su ,,crveni đavoli“ nakon što su u 2. kolu Liga Kupa Engleske ispali od četvrtoligaša –Grimzbija.
Totalni ausajder bio je blizu istorijskog podviga u regularnom toku meča jer je vodio sa 2:0. Uspio je Junajted da se izvuče u finišu (2:2) i odvuče utakmice na penale.
A tamo prava drama sa srećnim krajem po Grimzbi koji je slavio sa 12:11 u raspucavanju.
U prvih pet serija oba sastava su promašila po jedan udarac sa ,,kreča“, a potom se okrenuo krug izvođača.
Brajan Mbuemo je da gol u 75. minutu, pogodio je i prvi jedana-
esterac, da bi na kraju bio tragičar nakon promašaja u 13. seriji. Navijači i mediji na Ostrvu šokirani su blamažom velikana sa ,,Old traforda“. - Šokiran sam, jer se nalazimo u trenutku kada pravimo mnogo promjena. Ovo je nešto što boli – rekao je Ruben Amorim, trener ,,đavola“.
- Uz dužno poštovanje, kada igrate protiv tima iz četvrte lige, nije bitan golman, već sve. U ovakvim trenucima ljudi obraćaju pažnju na sve, čak i na najsitnije detalje. Moji igrači su govorili u moje ime, zaista glasno, ali ponekad je potrebna i sreća. Mi je nijesmo imali. Dešavaju se ovakve stvari. Teško je, ali gube i najbolji igrači. Bilo koji tim može da pobijedi svakoga. Nažalost, osjetili smo to na svo-
joj koži – dodao je portugalski stručnjak.
Na pitanje da pojasni na što konkretno misli kada kaže da su njegovi igrači govorili ,,zaista glasno“, nije bio ubjedljiv u odgovoru.
- Zaista je jasno što su govorili. Mislim da je svima jasno što se dogodilo. Nije samo prostor, već način na koji smo započeli utakmicu, bez ikakvog intenziteta. Sve te ideje o pritisku, bili smo potpuno izgubljeni. Teško je objasniti. To je ono što su govorili zaista glasno – poručio je Amorim.
Portugalac je imao poruku za navijače:
- Samo želim da kažem da mi je mnogo žao navijača. Podrška koju mi pružaju, koju daju timu uprkos porazima, to je nešto posebno. Najviše mi je žao zbog njih. Sada nas očekuje utakmica za vikend. Potom dolaze dvije sedmice odmora. Riješićemo stvari – zaključio je Amorim. Junajted uoči reprezentativne pauze igra sa Barnlijem u 3. kolu Premijer lige. D. K.
Poslije deset godina trajanja procesa oslobađajuće presude
PODGORICA - Oslobađajuća presuda Mišelu Platiniju i Sepu Blateru, kojima je ponovo suđeno u martu u Švajcarskoj u predmetu prevare, postala je konačna, jer tužilaštvo nije uložilo žalbu.
- Javni tužilac Konfederacije odustaje od podnošenja žalbe i time prihvata presudu donijetu u prvom i drugom stepenu - saopštilo je švajcarsko tužilaštvo. Tako je, poslije deset godina procesa sa snažnim političkim posljedicama, stavljena tačka na slučaj u kojem je tužilaštvo dva puta bezuspješno tražilo uslovne zatvorske kazne za optužene.
- Znam da je ova afera bila smišljena da me spriječi da postanem predsjednik Fifa - izjavio je Platini nakon odluke apelacionog suda, dodajući da je sada ,,previše star“ da bi razmišljao o novim funkcijama. Platini i Blater bili su optuženi da su ,,nezakonito, na štetu Fifa, pribavili isplatu od dva miliona švajcarskih franaka“ (oko
1,8 miliona eura) u korist bivšeg trostrukog osvajača Zlatne lopte.
I odbrana i tužilaštvo složili su se u jednom: Platini je zaista savjetovao Blatera između 1998. i 2002. godine, tokom njegovog prvog mandata na čelu Fifa, a 1999. potpisali su ugovor o godišnjoj naknadi od 300.000 franaka, koju je Fifa u cjelosti isplatila. Međutim, u januaru 2011. Platini je potraživao dodatna dva miliona franaka, što je tužilaštvo
Krilni napadač Lazar Mijović najavljuje bolje igre i rezultate
PODGORICA - U moru loših stvari, Budućnost je prošlog vikenda napravila nešto pozitivno - ,,plavi“ su u derbiju 4. kola Meridianbet 1. CFL savladali vodeći Dečić sa 2:0. Heroj trijumfa bio je krilni napadač Lazar Mijović, koji je dao gol i bio asistent pod Goricom. Hitronogi ofanzivac je nakon uspjeha protiv Tuzana govorio za Pobjedu, a
sada je pričao za klupski sajt. - Najvažnije je da smo osvojili tri boda, a iskreno se nadam da smo započeli jednu lijepu seriju i povratak na vrh tabele. Mislim da smo odigrali odličnu utakmicu – bili smo hrabri, zreli, djelovali smo timski, dokazali smo da imamo kvalitet i da je Budućnost najbolja kada je svi potcijene - rekao je 22-godišnji ljevonogi majstor. Tri boda u uvodna tri kola su
predstavljala razočaranje, pojavio se crv sumnje, ali je nakon određenih promjena ekipa odreagovala bolje nego što se bilo ko nadao – pored rezultata u derbiju, viđen je napredak u igri, povjerenje u mlade domaće snage… - Ekipi je očigledno dobrodošla promjena. Radili smo dobro nedjelju dana nakon poraza od Arsenala, bili maksimalno motivisani, jer smo bili svjesni da smo
Večeras premijerni meč 3. kola Druge fudbalske lige
PODGORICA – U neobičnom terminu za Drugu ligu (20 časova) Podgorica i Kom će večeras otvoriti premijerno treće kolo Druge fudbalske lige. Podgorički derbi za oba tima stiže u momentu kada se traži pobjeda, a posebno za tim iz Donje Gorice. Podgorica je u prva dva
kola upisala dva poraza (Lovćen i Igalo), nije postigla ni gol i nalazi se na samom dnu, pa je jasno da večeras traži izlaz.
S druge strane, Kom nakon poraza od Igala, uspio je da savlada Internacional, a večeras ostaje da se vidi može li iz još jednog lokalnog derbija dopisati sva tri boda.
Obavljen žrijeb za Ligu šampiona, Krstović
Ostala četiri meča ovog kola igraju se u nedjelju. Zanimljivo je da će se četiri meča igrati u tri termina. Naime, od 17 časova u nedjelju će igrati Grbalj
označilo kao ,,fiktivni račun“. Obojica su tvrdila da su od početka usmeno, bez svjedoka, dogovorili godišnju platu od milion franaka, ali da Fifa tada nije mogla odmah da isplati cijeli iznos.
Izbijanje afere sredinom 2015. godine, ubrzo nakon što je Blater podnio ostavku usljed niza skandala, onemogućilo je Platiniju da preuzme Fifa i otvorilo put Đaniju Infantinu, tada njegovom najbližem saradniku u Uefa. R. A.
PODGORICA - Fudbaleri
Pari Sen Žermena prvi put će braniti trofej u Ligi šampiona, a voljom žrijeba je odlučeno da će na svom terenu igrati protiv Bajern Minhena, Atalante, Totenhema i Njukasla, dok će u gostima igrati protiv Barselone, Bajer Leverkuzena, Sportinga iz Lisabona i Atletik Bilbaa. U ligaškoj fazi će, između ostalog, biti odigrani i atraktivni mečevi kao što su LiverpulReal Madrid, Real Madrid -
Mančester siti, Čelsi - Barselona, Bajern Minhen - Čelsi, Real Madrid - Juventus, Inter - Liverpul, Inter - Arsenal, Atletiko Madrid - Inter, Liverpul - Atletiko Madrid… Čast Crne Gore braniće trojica crnogorskih fudbalera, Nikola Krstović će sa Atalantom gostovati aktuelnom pobjedniku Lige šampiona, a dočekaće Čelsi. Uz to, tim iz Begrama će gostovati u Frankfurtu i Marseju, a dočekaće Atletik Bilbao, Briž...
Karabag Marka Jankovića igraće sa Liverpulom u gostima, Čelsijem kući, Benfikom u Lisabonu, Ajaksom u Bukauu, Napolijem u Italiji... Najzad, Juventus Vasilija Adžića, između ostalih, igra sa Realom u Madridu, Borusijom i Benfikom kod kuće, Viljarealom u gostima… UEFA je prošlog ljeta promijenila sistem takmičenja u Ligi šampiona. Sistem takmičenja po grupama zamijenila je liga, zapravo jedna velika grupa od
razočarali na početku sezone, a sada sam ubijeđen da ćemo nastaviti u ritmu koji je viđen protiv Dečića. Atmosfera je odmah bolja poslije pobjede, a vjerujem da će biti još bolja uz skori povratak ,,varvara“ na tribineporučio je Mijović, koji je u trijumfu nad Dečićem podsjetio zašto je jedan od najtalentovanijih igrača ,,generacije 2003“ i zašto je svojevremeno prodat u belgijski Lomel.
- Moram da budem zadovoljan utakmicom, odigrao sam dobro, upisao asistenciju, postigao gol. Mnogo mi znači na planu samopouzdanja, a posebno je značajno jer je sve to viđeno u timskoj pobjedi. Nadam se da je sve ovo tek početak – ističe Mijović. Budućnost je sa Ivanom Delićem i stručnim štabom koji je dobio povjerenje nakon rastanka sa Nenadom Lalatovićem izgledala naprednije.
PETAK
PODGORICA: Podgorica – Kom (20h)
NEĐELJA
RADANOVIĆI: Grbalj – Lovćen (17h)
NIKŠIĆ: Internacional – Rudar (17h)
PETROVAC: Otrant – Berane (19h)
DANILOVGRAD: Iskra – Igalo (19.30h)
- Mi smo Budućnost, od mlađih kategorija smo naučeni da je sve sem pobjede neuspjeh. Dokazali smo protiv Dečića da imamo kvalitet, da nijesmo zaboravili da igramo fudbal, a kroz rad i požrtvovanost ćemo – vjerujem – nastaviti da igramo dobro i ostvarujemo rezultate – zaključio je Mijović. ,,Plavi“ u neđelju veče (20 h) gostuju povratniku u elitni rang –timu OFK Mladost. D. K.
Crnogorski viceprvak iskoristio pravo na džokera
PODGORICA - Petrovac je iskoristio pravo na džokera i angažovao fudbalera po završetku prelaznog roka u Crnoj Gori.
,,Nebo-plavi“ su u svoje redove vratili Zaima Divanovića koji je ostavio trag na stadionu pod Malim brdom, gdje je nastupao od 2019. do 2022. godine.
- Fudbalski put ga je vodio od prvih koraka u Otrant Olimpiku, preko OFK Titograda, zatim natrag u naš OFK Petrovac, pa do velikih izazova u inostranstvu – gdje je branio boje Šahtjor Soligorska u Belorusiji i Ahmat Groznog u Rusiji.
Igrao je i za omladinske selekcije reprezentacije Crne Gore, a sada se vraća kući – u ,,nebeskoplavi“ dres, da još jednom bude stub naše sredine terena i prava snaga našeg tima! Dobro došao nazad, Zaimeobjavio je Petrovac. D. K.
Doskorašnji fudbaler Mornara okačio kopačke o klin
PODGORICA - Doskorašnji fudbaler Mornara, Marko Ćetković odlučio je da završi igračku karijeru.
– Lovćen i Internacional – Rudar, s tim da će Internacional biti domaćin na terenu Čelika u Nikšiću. Otrant je prinuđen da bude domaćin u Petrovcu,
1. Berane 2 2 0 0 4:0 6
2 Igalo 2 2 0 0 2:0 6
3. Rudar 2 1 1 0 3:2 4
4. Otrant O. 2 1 0 1 8:2 3
5. Kom 2 1 0 1 2:1 3
6. Lovćen 2 1 0 1 2:2 3
7 Iskra 2 1 0 1 2:3 3
8. Grbalj 2 0 1 1 1:3 1
9 Podgorica 2 0 0 2 0:2 0
10 Internacional2 0 0 2 0:9 0 Tabela
gdje će od 19 časova ugostiti Berane, koje ima maksimalan skor i bez primljenog je gola. Na kraju, od 19.30 časova, igraće Iskra i Igalo. R. P. Sa utakmice Otrant - Internacional
36 timova, sa jedinstvenom tabelom. Svaki tim igra osam utakmica, po dvije sa protivnicima iz sva četiri šešira, četiri kod kuće i četiri na strani. Ligaška faza Lige šampiona biće održana od 16. septembra ove do 28. januara sljedeće godine.
Direktan plasman u osmini finala obezbijediće osam najbolje plasiranih timova, dok će klubovi od devetog do 24. mjesta nokaut fazu početi od šesnaestine finala. Finale je na programu 30. maja 2026. godine u Budimpešti S. J.
PODGORICA - Ljetnja transfer saga oko Ognjena Gaševića je riješena – doskorašnji fudbaler Budućnosti potpisao je ugovor sa bugarskim CSKA 1948.
Dosta kontroverzi od kada se pojavila informacija da lijevi bek napušta redove aktuelnog crnogorskog šampiona. Donedavni trener Nenad Lalatović tvrdio je da reprezentativca ,,hrabrih sokola“ nema na treninzima uoči derbija sa Sutjeskom, te da nema informaciju gdje se tačno nalazi.
Novoizabrani predsjednik ,,plavih“ Boris Spalević na-
Tridesetdevetogodišnji ofanzivac oglasio se na društvenim mrežama.
- Danas stavljam tačku na jedno posebno poglavlje u životu – završavam svoju fudbalsku karijeru. Avantura, puna izazova, radosti i nezaboravnih trenutaka. Hvala svima koji su bili uz mene –porodici, saigračima, trenerima, klubovima i navijačima. Fudbal mi je dao mnogo – i zauvijek ću biti zahvalan – napisao je Ćetković. U mlađim selekcijama bio je član kultnog kluba iz kraja – Crvene stijene iz Tološa. Seniorski fudbal počeo je da igra u nekadašnjoj Mladosti, a sada Titograd. Bio je član
Zete, Partizana, Mogrena, Jegielonije, tajlandskog Burirama i Podbeskiđea, Vratio se u Crnu Goru 2013. godine, tada u podgoričku Budućnost, odakle je otišao u Lači iz Albanije Nosio je dres Sarajeva, Partizanija iz Tirane, ponovo Titograda, tri sezone proveo je u Sutjesci, a od 2021. je branio boje Mornara. Pozivan je u nacionalni tim nekadašnje državne zajednice Srbije i Crne Gore za igrače do 17 godina. Imao je status mladog reprezentativca naše zemlje, a potom i seniorske selekcije Crne Gore. Za ,,hrabre sokole“ je upisao šest nastupa, a jednom je bio strijelac. Ćetković je okačio kopačke o klin, ali ostaje u fudbalu. - Vrijeme je za nove ciljeve. Vidimo se! UEFA B licenca – objavio je Ćetković, koji je kao igrač osvojio više trofeja. D. K.
CSKA 1948 realizovao transfer doskorašnjeg fudbalera Budućnosti Gašević
javio je da klub neće prihvatiti novac za Gaševića, u čijem ugovoru je stavljena otkupna klauzula od 150.000 eura. Nakon svega – posao je završen. Bugari su uspjeli u namjeri da za ,,sitne novce“ angažuju najboljeg lijevog beka iz crnogorske lige. CSKA je na Instagram profilu poželio dobrodošlicu svom novom fudbaleru.
Gašević je nastupao za Titograd i Rudar, a u Sofiji se pridružio saigraču iz Budućnosti – Draganu Griviću D. K.
Prvi stranac u istoriji na klupi rukometne velesile
PODGORICA - Bojana
Popović biće član stručnog štaba nove selektorke danske reprezentacije
Hele Tomsen, koja je nedavno preuzela jednu od najboljih rukometnih ekipa Evrope od Jespera Jensena i potpisala ugovor do 2028. godine. Jedan od prvih poteza selektorke bio je poziv Bojani Popović da joj se pridruži u stručnom štabu.
Jednoj od najboljih rukometašica svih vremena ukazana je čast jer će prvi put u istoriji u stručnom štabu reprezentacije Danske biti stranac. ŽRK OTP Group Budućnost dao je saglasnost Popović da prihvati ovu ulogu, što će ujedno biti i njen povratak u reprezentativni rukomet. Popović je od 2021. do aprila prošle godine bila selektorka reprezentacije Crne Gore, sa kojom je ostvarila veliki uspjeh – bronzanu medalju na EHF EURO 2022. Kao član stručnog štaba danske reprezentacije, Popović će sarađivati sa iskusnom Tomsen, koja iza sebe ima bogatu trenersku karijeru u brojnim klubovima, kao i sa selekcijama Švedske i Danske, uz osvojene četiri medalje na najvećim takmičenjima.
Za Popović ovo predstavlja priliku da još jednom bude dio najveće rukometne scene i doprinese borbi danske reprezentacije za najviše ciljeve na evropskom i svjetskom nivou. Primarni posao Popović biće pozicija trenera ŽRK OTP Group Budućnost. Njeno angažovanje u stručnom štabu Danske neće se poklapati sa klupskim obavezama i izazovima koji nas očekuju u novoj sezoni, posebno sa nastupima u EHF Ligi šampiona koja počinje 7. septembra - naveli su u saopštenju. A. MARKOVIĆ
Završen i brzopotezni šahovski turnir u poljskom Žešovu
Nikaču bronza i u rapidu
PODGORICA - Crnogorski
šahista Predrag Nikač sa bronzanim odličjem završio je i nastup u brzopoteznom šahu (rapidu) na Svjetskom pojedinačnom prvenstvu za osobe bez i sa smetnjama vida u poljskom Žešovu. To je njegova druga bronzana medalja u Žešovu, nakon što je bio trećeplasirani IBCa svjetskom šampionatu.
Nikač je u posljednjem kolu remizirao sa Poljakom Marčinom Tazbirom, što mu je bilo dovoljno za treće mjesto. Šampionat u Poljskoj je završio sa pet pobjeda, tri remija i porazom S druge strane, Tazbir je remijem zadržao čelnu poziciju i osvojio titulu prvaka. Pobjednički podijum kompletirao je srebrni Španac Danijel Eduardo Pulvet, koji se u utorak radovao tituli svjetskog prvaka u redovnom šahu Šampionat u brzopoteznom šahu odigran je u devet kola, a okupio je 47 šahista. Predraga Nikača je u poljskom Žešovu pratio FIDE majstor Nenad Aleksić B. KADIĆ
OTP Group Budućnost je pobjedom počela nastup na turniru u Skoplju koji je posljednja provjera pred start nove sezone u EHF Ligi šampiona. U duelu šampiona Sjeverne Makedonije i Crne Gore, izabranice Bojane Popović su savladala Đorče Petrov (38:24).
Jelena Vukčević i Ivana Godeč su bile najefikasnije sa po pet golova, dok su po četiri puta mrežu rivala zatresle Nikolina Marković, Nina Bulatović i Nađa Kadović Dunja Radević i Itana Grbić su postigle po tri gola. Andrea Škerović i Marija Marsenić su imale po pet, a Armel Atingre je upisala tri odbrane.
Podgoričanke će danas (15 sati) igrati protiv Metalurg Avtokomande, dok će u subotu protivnik biti Bor.
Održano Evropsko univerzitetsko prvenstvo u borilačkim sportovima
za Andreu Komatinu
PODGORICA - Pet bronzanih medalja bilans je Crne Gore na Evropskom univerzitetskom prvenstvu u borilačkim sportovima u Varšavi.
Andrea Komatina uspjela je u jakoj konkurenciji da se domogne bronzane medalje na takmičenju u tekvondou u kategoriji do 62 kilograma. Studentkinja UDG-a je u prvom
Odbojkašice i odbojkaši Budućnosti počeli pripreme za novu sezonu
„Plavu“ porodicu očekuje i izlazak na evropsku scenu
PODGORICA – Prvi put od kada je došlo do fuzije dva kluba, od ljeta 2021. godine, ženski i muški tim Odbojkaškog kluba Budućnost volej je istog dana počeo pripreme za novu sezonu. Kako je saopšteno iz podgoričkog kluba, na okupljanju, poslije prvog treninga, održan je i sastanak sa predstavnicima uprave kluba, koji su ekipi uputili „riječi povjerenja, podrške, motivacije i dogovoreni su planovi i ciljevi za naredni period“. „Naše ekipe ulaze spremno u nove izazove, sa nikad boljim kvalitetom pojedinaca, gdje nas pored domaćeg prvenstva, očekuju i nastupi u MEVZA ligi i CEV Čelendž kupu, gdje ćemo dostojno predstavljati klub i naš grad. Pred igračima i stručnim štabom je period intenzivnog rada i potpune posvećenosti, kako bi što spremniji dočekali takmičenja koja slijede. Treneri obje ekipe, koji su u međuvremenu potpisali dugoročne ugovore sa klubom, što dovoljno govori o dugoročnom pogledu, povjerenju i kvalitetu njihovog dosadašnjeg rada, saglasni su da timovi ulaze u novu sezonu motivisano i sa jasnim ciljevima”, saopšteno je iz Budućnosti.
Budućnost je ovog ljeta bila mnogo aktivnija na tržištu nego što je to bio slučaj prethodnih godina.
kolu bila slobodna, u drugom je savladala Antoniju Bek iz Njemačke rezultatom 2:0 dok je u polufinalu poražena identičnim rezultatom od predstavnice Turske Huru Gogke Gogebakan koja je osvojila zlatno odličje.
Kada je u pitanju tekvondo Vasilije Peruničić (UDG) u kategoriji do 80 kg i Ognjen Komatina (UDG) do 74 kilograma osvojili su bronze, a isto odličje osvojili su kik bokseri Matija Drobnjak (Univerzitet Mediteran) u kategoriji K1 do 86 kg i Nemanja Čađenović (Fakultet za ekonomiju i biznis) u kategoriji K1 do 75 kilograma. R. P.
U ženski tim su stigle ruski korektor Diana Balai (iz Herceg Novog), primač servisa Dušanka Petrović (Luka Bar), srednji blokeri Dunja Ćupić (Akademija) i Sofija Duletić (Budva), te libero Milica Veličković (Akademija). Ugovore su produžile kapitenka Mileva Magdelinić (primač servisa) i Viktoria Đukić (tehničar).
Otišle su korektorka Kristina Božović i srednja blokerka Milena Ćetković - Zvanično smo krenuli sa pripremama za novu sezonu i cijela ekipa je na okupu. Ulazimo u ovaj period s velikim ambicijama i jasnim ciljevima. Naša ekipa, iako mlada, okuplja talentovane i perspektivne igračice koje iz dana u dan napreduju i pokazuju ogroman potencijal. U predstojećem periodu očekuje nas zahtjevan raspored –pored domaćeg prvenstva, nastupaćemo i u MEVZA ligi te u
okviru CEV Challenge Cupa. Prije zvaničnih takmičenja, planirane su i prijateljske, odnosno kontrolne utakmice koje će nam poslužiti da dodatno uigramo ekipu i provjerimo našu spremnost za sve izazove koji slijede. Kao trener, veoma sam zadovoljan kako su igračice radile i tokom pretpripremnog perioda i koliko su posvećene na treninzima. Posebno me raduje što su se i nova pojačanja odlično uklopila i unijela dodatnu energiju u tim. Naš glavni cilj je da rastemo iz utakmice u utakmicu, učeći iz svakog iskustva i prenoseći to na teren. Kvalitetan i predan rad, uz zdravu konkurentnost unutar ekipe, ključni su za napredak svake igračice i tima u cjelini. Siguran sam da će upravo ta kombinacija donijeti rezultate i pokazati pravi potencijal naše ekipe – rekao je trener ženskog tima Budućnosti Luka Bogojević U muški tim su došli primač servisa Jovan Delić, srednji blokeri Srđan Petrović, Marko Sinđelić i Uroš Konatar, libero Nikola Lakčević i tehničar Rastko Milenković Ugovore su produžili primači servisa Aleksa Nikolić i Filip Mašković, a prvi profesionalni ugovor je potpisao tehničar Aleksa Kovačević - Počinjemo pripreme za novu sezonu i drago mi je što smo se okupili u ovako dobrom raspoloženju. Momci su došli motivisani i spremni da rade, a upravo ta energija na startu mi uliva veliko povjerenje. U narednim nedjeljama radićemo na fizičkoj spremi i uigravanju tima, a odigraćemo i nekoliko prijateljskih utakmica sa ekipama iz regiona, što će biti odlična prilika da provjerimo gdje se trenutno nalazimo. Posebno se radujemo učešću na snažnom turniru u Kragujevcu, jer će nam takvi mečevi donijeti dragocjeno iskustvo i dodatnu sigurnost pred izazovima koji će biti pred nama tokom sezone. Želim da igramo hrabro, borbeno i sa puno emocije, jer znam da to publika umije da prepozna i cijeni. Vjerujem u ove momke i siguran sam da zajedno možemo da napravimo lijepu priču i obradujemo sve koji nas prate – rekao je Dejan Radić, trener muškog tima „plavih“ S. J.
PETAR I NA KNJIŽEVNOM POLJU
Autor: Radoslav ROTKOVIĆ
Nikola Banašević smatra da je u Njegoševoj pjesmi Nova pjesna černogorska o vojni Rusah i Turakah Milutinović dodao 17 stihova, pa te stihove nijesu ni unosili u Njegoševa Celokupna dela (1967, 1974). A Vuk je u pjesmi o Vuksanu od Rovaca, Njegoševa „tri valjatna sužnja“ pretvorio u „tri srpske vojvode“. Medaković je falsifikovao govor Petra I pred bitku na Martinićima (1796) promijenivši samo dio rečenice, naime slovensko ime u srpsko srce. I to je do voljno da se Crnogorci prikažu kao Srbi. A da se to ne bi otkrilo, Medaković je odnio rukopis Petrova govora, koji nije ni pronađen, kao što je Milutinović sakrio testament Petra I, sigurno u jednome detalju (!) falsifikovan, koji takođe nije pronađen. Zato se moramo uzdržati od komentara pojedinih momenata i u pjesmama i u Istoriji Petra I, a osloniti se samo na ono što je sasvim sigurno. Jasno je da je Petar I obradio za gusle samo važne događaje i ličnosti: sinove Ivanbegove (1510), Karađorđa, izaslanika Petra Velikoga –Miloradovića i Šćepana Malog , odnosno „istragu poturica“ (1702?), Carev laz (1712), Ćuprilićevu kaznenu ekspediciju (1714), Boj na Trnjinama (1717) i bojeve s Mahmut-pašom Bušatlijom (1796). U tim je pjesmama sam sebi obezbijedio mogućnost da slavi crnogorsko slobodarstvo, da hrabri Srbe na ustanak i da žigoše izdaju, čemu je posvetio i Stegu (1796). Izdajom se bavi pjesma o sinovima Ivanbegovim. Staniša (Skenderbeg) odbio je prvu, primamljivu ponudu Sultanovu da se poturči, nakon čega će ga postaviti za pašu i dati
Medaković je falsifikovao govor Petra I pred bitku na Martinićima (1796) promijenivši samo dio rečenice, naime slovensko ime u srpsko srce. I to je dovoljno da se Crnogorci prikažu kao Srbi. A da se to ne bi otkrilo, Medaković je odnio rukopis Petrova govora, koji nije ni pronađen
mu Skenderiju u pašaluk. Ali kad mu je zaprijećeno ubistvom, on se slomio, jer bolje život i pašaluk turski nego sablju i crna dželata. Stanko je poslije boja za Bagdad zaratio i s bratom Ðurđem, ali je bio pobijeđen, pa se povukao u Skadar. Odande su ga proćerala skadarska gospoda, pa je otišao u selo Bušate, i prozvao se Bušatlija Stanko. Na to je Ðurde napisao pismo sultanu, koreći ga što nije Stanku dao Bosnu i Hercegovinu, no ga je poslao na Cetinje, na stolicu oca njegovoga; u nju, znadi, Turčin śest ne može. Uporedo sa žigosanjem izdaje, slavi se Karađorđe, mada se, zbog političkoga cilja, skriva činjenica da se on nije digao protiv Sultana, no protiv dahija, koje su se, kao i lokalni turski upravljači u Albaniji (Bušatlija) i Bosni i Hercegovini (Ali-paša Rizvanbegović), bunile protivu Sultana. Dakle, Karađorđe je u početku zauzeo isti stav kao i Omer-paša Latas, koji je gušio lokalnu samovolju. To je Petru I bilo jasno, jer to kaže Karađorđu u pismu 15. II 1806. godine. Petar ga hvali što je uspio da skr-
ši zulum dahija „da žalosnu raju ispod njihovog mučiteljstva istrgne“, čime se svrstao uz Sultana koji je obećao reforme. I u dva naredna pisma (7. V i 20. VII 1806) Petar I savjetuje Karađorđa da ostane lojalan Sultanu koji je u savezu s ruskim Carem i da ne okreće oružje protiv zvanične Porte, iako su ustanici imali takve že-
lje. Takav stav Petra I bio je uslovljen stavom Rusije prema problemima Crne Gore s Napoleonom. Dakle, pjesma nema veze s realnim stanjem: a) zato što je napisana mnogo kasnije; b) zato što više nijesu bili važni obziri prema Rusiji iz 1806. godine i c) zato što je onda (1806) Petar I imao teškoća da umiri svoja istočna plemena, Rovčane i Moračane, koji su bili spremni da idu u Srbiju, a on im to, iz obzira prema Rusiji, nije smio dozvoliti. Dakle, pjesma, pored svega toga, može biti autentična, jer je bila aktuelna i kad je napisana, iako se ne zna kad je to bilo, i onda kad je objavljena, jer je njena ideja neprolazna: Eto, pobre što čini jedinstvo, / kad jednome daje starješinstvo i kad nije zloga samovoljstva, / i na novce kletoga lakomstva, koje rađa klete izdajnike, / i države razdere velike.
Pjesma o „istrazi poturica“ imala je u Milutinovićevoj
Trotomnu Istoriju crnogorske književnosti objavio je Institut za crnogorski jezik i književnost, 2012. godine, prije nego što je prerastao u Fakultet za crnogorski jezik i književnost. Prvi tom ovog kapitalnog djela napisao je akademik Radoslav Rotković
Pjevaniji prvo naslov Oslobod (1833), pa onda u drugome izdanju Sve-Oslobod (1837), i po naslovu se jasno vidi kao tvorevina Milutinovića, iako on navodi da ju je zabilježio od Mata Martinovića. Nije nam jasno zašto ju je Njegoš uvrstio u Ogledalo srpsko, prvo pod novim naslovom Srpski Badnji ve-
Pjesme Petra I „na narodnu“ otkrivaju dobru kompoziciju i zgusnutost kazivanja, bez uobičajenih odugovlačenja iz brojnih narodnih pjesama. Za razliku od narodnih pjesama, on voli da niže višestruke rime na kraju stihova, kao i na krajevima rečenica u poslanicama
če, a drugo kao pjesmu Petra I, kad se u njoj jasno vidi imitacija pjevanja Petra I i česta titula „ban“ za vladiku Danila, a tako ga nikad niko nije titulisao: Lijepo ih bane dočekiva, / pak im bane poučenja daje… Kad je bane glase razumio, / sam sobom je bane beśedio… No bez obzira na mistifikaciju, pjesma nema nikakve veze s Gorskim vijencem, osim što se pominju „pet Martinovićah / i s njima je Borilović Vuče“. Njihova akcija izvedena je isključivo u Inogoru, đe su pobili pet Alića i sedam Mustafića i one koji su se tu zatekli. Zatim su udarili na selo Jabuku, i tu pobili „nešto Turak’“, a njihovu su đecu poslali na Cetinje. Na kraju su udarili na Dubovik, „i tu neke izgubili Turke“, a pošteđeli njihovu đecu. I N. Banašević se pitao „koliki je udeo Simin a kolik vladike Petra I u stvaranju pesničkih fikcija oko ovog događaja“. Tu nema ni Nikole, kneza dupioskoga, ni onoga izvještaja glasnika da „po Crmnici Turke iśekosmo“, ni rušenja Grada Obodnika za Turcima koji su pobjegli put Skadra... Očigledno, u Gorskome vijencu akcentovano je ono što je bilo aktuelno 1846. godine. Petrove pjesme na narodnu otkrivaju dobru kompoziciju i zgusnutost kazivanja, bez uobičajenih odugovlačenja iz brojnih narodnih pjesama. Dalje, za razliku od narodnih pjesama, on, osim leoninskih (unutrašnjih) rima („I junačka zbora nazboriše“; „daje njima piva i peciva“, i rimovanja suśednih stihova – kao u kolima, kad kolovođa ispjeva prvi stih, koji onda pjeva kolo, dok on smišlja drugi, što je karakteristično za pjesmu o Karađorđu – voli da niže višestruke rime na kraju stihova, kao i na krajevima rečenica u poslanicama: To viđeše mladi Crnogorci, halaknuše boga pomenuše, i časnim se krstom prekrstiše, jednokratno puške opališe, pak plamene nože povadiše i u Turke juriš učiniše, ćerajući i Turke sijekući niz krvave mline martinićke. Jedna od tih pjesama (Pogibija vezira Mahmutpaše na selo Kruse) otkriva kako je M. Medaković ponio s Cetinja tekst govora Petra I pred tu bitku, citirao ga u svojoj Povjestnici Crne Gore (Zemun, 1850), ali i falsifikovao ga, pa je zato i uništen izvorni rukopis. (Nastavlja se)
do 110 riječi (2 slike), do 40 riječi (4 slike)
(1 slika) do 15 riječi (2 slike)
do 40 riječi (1 slika)
1/12 do 80 riječi (1 slika) do 40 riječi (3 slike)
(3
do 190 riječi (4 slike) do 70 riječi (8 slika)
1/4 do 220 riječi (3 slike), do 80 riječi (6 slika), do 30 riječi (9 slika)
1/2 do 320 riječi (5 slika), do 140 riječi (10 slika)
1/1 do 470 riječi (1 slika), do 380 riječi (4 slike), do 270 riječi (8 slika), do 120 riječi (12 slika)
U slučaju objavljivanja simbola, broj riječi se umanjuje za 20. Prostor 1/36 ne može da sadrži simbol. tel: 020 202 455; viber: 068 034 555; e-mail: oglasno@pobjeda.me
Poslovni broj: Iv 2793/25
Javni izvršitelj Ana Nikić Petričević iz Bara, ul. Rista Lekića I-26, u pravnoj stvari izvršnog povjerioca DOO «CEDIS» PODGORICA, UL. IVANA MILUTINOVIĆA BR.12, Podgorica, PIB: 03099873, protiv izvršnog dužnika Misin Mehović, Bar, Zaljevo bb, radi naplate novčanog potraživanja, vr.sp. 48,08 eura, dana 28.08.2025. godine, JAVNO OBJAVLJUJE
Da se izvršni dužnik Misin Mehović iz Bara, u roku od 3 dana obrati ovom javnom izvršitelju kako bi se istom uručilo rješenje o izvršenju Iv.br. 2793/25 od 09.07.2025. godine godine i rješenje o troškovima od 28.08.2025. godine. Ukoliko se izvršni dužnik ne javi ovom izvršitelju u ostavljenom roku, smatraće se da je ovim objavljivanjem izvršeno uredno dostavljanje gore navedenog pismena, te će isti snositi negativne posljedice koje mogu nastati.
Dostavljanje se smatra izvršenim nakon isteka roka od osam dana od dana isticanja pismena na oglasnoj tabli suda, ukoliko je prethodno izvršeno objavljivanje u dnevnom štampanom mediju, shodno čl. 5 Zakona o izmjenama i dopunama ZIO-a, a u vezi sa čl. 45 ZIO.
JAVNI IZVRŠITELJ
Ana Nikić Petričević, s.r
Poslovni broj: Iv 2795/25 Javni izvršitelj Ana Nikić Petričević iz Bara, ul. Rista Lekića I-26, u pravnoj stvari izvršnog povjerioca DOO «CEDIS» PODGORICA, UL. IVANA MILUTINOVIĆA BR.12, Podgorica, PIB: 03099873, protiv izvršnog dužnika Škrijelj Dževad, Bar, Ronkula bb, radi naplate novčanog potraživanja, vr.sp. 608,71 eura, dana 28.08.2025. godine, JAVNO OBJAVLJUJE
Da se izvršni dužnik Škrijelj Dževad iz Bara, u roku od 3 dana obrati ovom javnom izvršitelju kako bi se istom uručilo rješenje o izvršenju Iv.br. 2795/25 od 09.07.2025. godine godine i rješenje o troškovima od 28.08.2025. godine. Ukoliko se izvršni dužnik ne javi ovom izvršitelju u ostavljenom roku, smatraće se da je ovim objavljivanjem izvršeno uredno dostavljanje gore navedenog pismena, te će isti snositi negativne posljedice koje mogu nastati. Dostavljanje se smatra izvršenim nakon isteka roka od osam dana od dana isticanja pismena na oglasnoj tabli suda, ukoliko je prethodno izvršeno objavljivanje u dnevnom štampanom mediju, shodno čl. 5 Zakona o izmjenama i dopunama ZIO-a, a u vezi sa čl. 45 ZIO.
JAVNI IZVRŠITELJ
Ana Nikić
Tužni oproštaj od naše
Posljednji pozdrav dragom prijatelju
DIMITRIJU - DIMU STANKOVIĆU
Kratko smo te poznavali ali dugo ćemo te pamtiti.
PORODICA FILIMANOVIĆ
Draga Ljiljo, ostaju lijepa sjećanja na naše višedecenijsko druženje, tvoju pažnju, plemenitost i dobrotu.
MITRA JAKIĆ sa porodicom
VUČINIĆ
Njen život je bio primjer borbe i nepokolebljive brige. Naše zajedništvo, toplinu i ljubav kojom je zračila uvijek ćemo pamtiti.
DŽEMILA, SANJA, VANJA i MONA
Oprostili smo se od naše sestre
LJILJANE VUČINIĆ
Divili smo se njenoj požrtvovanosti, cijenili smo njenu snagu. Hvala joj za ljubav kojom je zauvijek obojila naše uspomene. ANA i VESNA sa porodicama
Posljednji pozdrav našoj dragoj
LJILJANA Jagoševa VUČINIĆ 1950–2025.
Njena dobrota, čestitost i snaga ostaće zauvijek u našim srcima i sjećanjima. Sahrana je, po njenoj želji, obavljena u krugu porodice. Adresa za telegrame: Ulica Slobode 5, Podgorica
SANDRA, JELENA, DMITAR i MIA
VUČINIĆ
Dobroj i plemenitoj duši, koja je ostavila neizbrisiv trag u našim srcima.
i MIRJANA KOJIČIĆ
Posljednji pozdrav SINIŠI
Dobrom čovjeku velikog srca i dragom komšiji. Nedostajaćeš
Ostaće zauvijek u sjećanju. KRISTINA JERKOV
Petak, 29. avgust 2025.
Posljednji pozdrav
1310
Dođe vrijeme da se oprostimo, ne žale se godine već što si uradio sa njima. Ćerka te čeka gore, čuvaj nam je.
Tvoji unuci KRSTO i MARKO
1339
Posljednji pozdrav dragom ujaku
KRSTU ANDRIJAŠEVIĆU
Pamtićemo te po velikodušnosti, plemenitosti i neizmjernoj ljubavi koju si nam pružao. Živjećeš duboko u našim srcima.
Sestrić PETAR KANKARAŠ sa porodicom
Posljednji pozdrav dragom bratu i stricu
1338
Sa dužnim poštovanjem opraštamo se od našeg dragog i cijenjenog
KRSTA ANDRIJAŠEVIĆA
KOMŠIJE IZ ULAZA
Pet godina od kada nas je napustila naša voljena
MARE Brankova KALUĐEROVIĆ rođena STANIŠIĆ
Teško se pomiriti s tim da te više nema.
Počivaj u miru.
Čuvaćemo te od zaborava.
Muž BRANKO, sin STEVICA, ćerka DANIJELA sa porodicama
Sejo
MARE KALUĐEROVIĆ
rođena STANIŠIĆ
Godine prolaze, a bol i tuga neće nikad
Sestra LJUBA sa porodicom
Sa velikom tugom upućujemo ti posljednji pozdrav. Počivaj u miru.
VESELIN IVANOVIĆ, SONJA i MARKO IVANOVIĆ i MAJA BORIČIĆ sa porodicama 1335
S tugom se opraštamo od našeg dragog prijatelja KRSTA ANDRIJAŠEVIĆA
Hvala Ti za sve trenutke koje si podijelio sa nama. Porodica ŠABOTIĆ
Posljednji pozdrav
Posljednji pozdrav bratu naše bivše koleginice, drage Izete
ESADU - BAĆKU TRUBLJANINU
Iskreno saučešće porodici.
KOLEGINICE i KOLEGE IZ POBJEDE
ŽARKU PAPIĆU
Divnom čovjeku i dragom komšiji. MAJA i MIRKO PETRIČEVIĆ 1319
Deset godina je od kada nas je napuštio naš voljeni
RAJKO Veljkov SAMARDŽIĆ
Vrijeme prolazi, ali tvoja prisutnost živi u sjećanjima.
Zahvalni smo za ljubav i dobrotu koju si nam darovao.
Zauvijek si u našim srcima.
TVOJA FAMILIJA
Tvoji: sestre RADMILA i LJILJANA 1337
Posljednji pozdrav mom prijatelju
ŽARKU PAPIĆU
1320
Voljenom
RAJKU Veljkovom SAMARDŽIĆU
Prošlo je deset godina.
Nedostaješ svakog dana u riječima, pogledima, tišini.
Tvoje mjesto u našim srcima zauvijek ostaje. Počivaj u miru.
Tvoja PILE sa porodicom
Sjećanje na voljenog brata
Počivaj u miru ŽARKO POJE sa porodicom
RAJKA Veljkova SAMARDŽIĆA
Prošlo je deset godina otkako nijesi sa nama, ali bol ne prolazi, a praznina ostaje. Vrijeme ne briše uspomene, tvoj osmijeh i tvoja dobrota i dalje žive u našim srcima.
Zauvijek si sa nama u mislima i molitvama.
1331
Prošla je godina od kada je zauvijek otišla naša voljena
VESNA BIGOVIĆ
Bila si naš oslonac, naša snaga i radost. Tvoju ljubav, dobrotu i topao osmijeh zauvijek čuvamo u našim srcima.
Suprug RAŠO, sinovi NIKOLA i MARKO BIGOVIĆ
Godina dana otkako nije sa nama naša najdraža
Svakog dana, u svakom trenutku nedostaješ. Tražimo te u snovima, u sjećanjima. Uvijek sa nama, u našem srcu i mislima.
Tužna godina od odlaska naše voljene
Nedostaješ sve više svakog dana. Zauvijek sa nama u mislima i sjećanjima.
Navršava se četrdeset dana od kadа nas je napustio naš voljeni
MOMČILO Vladimira ĐUROVIĆ
Vrijeme prolazi, bol i praznina za tobom ostaju. U našim srcima i mislima živjećeš vječno.
Hvala ti za sve i počivaj u miru.
Vole te tvoji najmiliji.
U nedelju 31. avgusta u 10 časova posjetićemo tvoju vječnu kuću na gradskom groblju Čepurci.
OŽALOŠĆENA PORODICA ĐUROVIĆ
Dana 30. avgusta 2025. godine navršava se pola godine od upokojenja naše voljene
GORICE Joleve RUTOVIĆ
Tvojim nestankom uselila si veliku tugu u naš dom, svaki dan bez tebe je težak i sumoran. Bila si naš čvrst oslonac i pokretačka snaga. Tvoja plemenitost, dobrota častan i dostojanstven život zaslužuje naše vječno poštovanje i pamćenje. Toga dana u 10 časova porodica će posjetiti njenu vječnu kuću.
Ponosni i zauvijek neutješni: suprug JOLE, sinovi MLAĐEN i KRSTO, kćerka SLAĐANA sa porodicom
ZORAN Miloradov DACIĆ
mislima i srcima. S ljubavlju i poštovanjem, TVOJA PORODICA
1334
40 dana je od smrti
MILANKE Milenka KLIKOVAC rođene KOVAČEVIĆ
Ujna, pamtiću tvoju dobrotu i nesebičnu podršku koju smo kroz život zajedno prolazili. Zahvalna sam ti na obećanju koje si održala prema domu.
Bila si plemenita duša, imala si posebno mjesto u mom srcu, kao i oni koji su nas davno napustili.
Zajedno sa njima ostaćeš vječna uspomena moje mile ujčevine.
Odlaziš tamo gdje ćeš naći dugo čekani spokoj.
Sa najljepšim sjećanjima
PORODICA 1304
29. 8. 2005–29. 8. 2025.
DANICA Radeva BRAJOVIĆ rođena MEDENICA
Tvoja SLOBA PERIĆ 1306
Navršava se
Četrdeset je dana od smrti dragog supruga, oca i đeda
Bio si nam oslonac i sigurnost za sve naše uspone i padove.
Tiha riječ i blag osmijeh davali su nam snagu svih ovih godina.
Treba sada nastaviti…
Opravdaćemo sav tvoj trud i nastaviti tvojim putem.
Ostaje bol i praznina, ali i lijepa sjećanja i uspomene. Prolaziće dani, mjeseci i godine, ali slike i divni trenuci ostaće u nama i nikada se ne mogu zaboraviti.
Porodica zahvaljuje svima na masovnom prisustvu, riječima utjehe, upućenim telegramima, priloženom cvijeću i telefonskim pozivima.
U nedjelju 31 avgusta. u10 sati porodica će posjetiti Rajkovu vječnu kuću.
Ožalošćena porodica MIRANOVIĆ
Osam godina nedostajanja SRĐAN DABANOVIĆ
Sjećanje i ljubav koja ne prestaje... Nedostaješ
ANTUNA-ANTA BABANA
Vrijeme prolazi a porodica čuva sjećanja na tvoje bogato životno iskustvo i tvoj dragi lik.
ZVONKO BABAN sa porodicom
NEBOJŠA
Godina prođe, a nedostajanje je jednako kao prvog dana, kao i pitanje zašto nam pođe tako rano... Čuvaćemo te od zaborava, tvoju dobru dušu i osmijeh.
Stric BOGDAN, brat ANDRIJA, sestre MARIJANA i ANĐELA
Moja baba
MARICA VUKOVIĆ
29. 8. 2013–29. 8. 2025.
Idu godine…
Pet godina je od smrti moje majke, tašte i babe
Draga majko, vrijeme prolazi, ali tuga i bol za tobom nikako. Tvojim odlaskom, ostavila si trag koji se ne briše, sjećanje koje ne blijedi, dobrotu koja se ne zaboravlja. Voljena majko, Hvala ti za život, bezbrižno djetinjstvo, hvala ti za sve. Vječno živiš u mom srcu. Počivaj u miru.
Tvoja ćerka ZORICA GARDAŠEVIĆ, zet NOLE, unuka IVANA i unuci ŽELJKO i DARKO
Srećo moja
godina želim da zagrlim tebe, a ne tvoje slike… Volim te,
Dnevni list
Elektronska pošta: desk@pobjeda.me
Direktor i glavni i odgovorni urednik:
NENAD ZEČEVIĆ
Zamjenica izvršnog
direktora:
MILENA GOLUBOVIĆ
Direktorica marketinga:
ŽELJKA RADULOVIĆ
REDAKCIJSKI
KOLEGI JUM
Zamjenice glavnog i odgovornog urednika
RADMILA USKOKOVIĆ-IVANOVIĆ
MARI JA JOVIĆEVIĆ
Pomoćnici glavnog i odgovornog urednika
đURđICA ĆORIĆ
politika
SRđAN POPOVIĆ ekonomija
JELENA MARtINOVIĆ društvo
JOVAN NIKItOVIĆ kultura
DRAGICA šAKOVIĆ crnom gorom
Urednici
ANA RAIČKOVIĆ crna hronika
NIKOLA SEKULIĆ
hronika podgorice
JOVAN tERZIĆ arena
SLOBODAN ČUKIĆ
feljton i arhiv
MARKO MILOšEVIĆ
dizajn
DRAGAN MIJAtOVIĆ fotografija
LOGOtIP POBJEDE
Miloš Milošević i Nikola Latković (2019), inspiracija
Anton Lukateli (1944)
PORtAL POBJEDE
Urednik
BOJAN đURIšIĆ
Zamjenica urednika
ANA POPOVIĆ
OBJEKtIV
Urednica
MARIJA
IVANOVIĆ-NIKIČEVIĆ
tELEFON
020/409-520 redAkcijA
020/409-536 MArketiNg
020/202-455 ogLAsN o
Naziv osnivača: Društvo sa ograničenom odgovornošću za proizvodnju, promet i usluge, export-import
„Nova Pobjeda“ - Podgorica
Adresa sjedišta medija: 19. decembar br. 5
PIB: 03022480
Vlasnička struktura
„Nove Pobjede“ - 100% udjela
„Media-Nea“ D.O.O. Podgorica
Vlasnička struktura
„Media-Nea“ - 99,99% udjela
First Financial Holdings
sjedište „Media Nea“: Ul. 19. decembra br. 5,
PiB „Media Nea“: 02842777
Vlasnička struktura „First Financial Holdings“ - 100%
udjela Petros Stathis
sjedište „First Financial Holdings“: Ul. Ulcinjska br. 3
PiB „First Financial Holdings“: 02628295
Više o vlasničkoj strukturi: pobjeda.me/p/impressum
Broj žiro računa „Universal capital Bank“: 560-822-77
Tiraž: 3.500
Poslovni broj: I.br.1859/15 Javni izvršitelj Maja Ajković iz Nikšića, Ul. Novaka Ramova br.3, u pravnoj stvari izvršnog povjerioca PRVA BANKA CG osnovana 1901.godine AD Podgorica, Bul. Svetog Petra Cetinjskog br.141, protiv izvršnog dužnika Pešalj Dragoljuba iz Nikšića, Studenca bb, radi naplate novčanog potraživanja, vr.sp. 47.827,97 eura, na osnovu izvršne isprave –presude Osnovnog suda u Nikšiću pod P.br.1682/10 od 05.12.2011.godine, dana 28.08.2025.godine, u smislu člana 45 ZIO-a, donio je odluku o
DOSTAVLJANJU JAVNIM OBJAVLJIVANJEM
Izvršnom dužniku Pešalj Dragoljubu iz Nikšića, Studenca bb, vrši se dostavljanje Zapisnika o LXXII prodaji nepokretnosti I.br.1859/15 od 28.08.2025.god, Rješenja o odlaganju poslovne oznake I.br.1859/15 od 28.0.82025. god, sa podneskom od 22.08.2025. god.
Izvršni dužnik Pešalj Dragoljub iz Nikšića se može obratiti javnom izvršitelju Maji Ajković na adresu ul. Novaka Ramova br.3 u Nikšiću i to u roku od 5 dana od dana poslednjeg objavljivanja oglasa, radi podizanja Zapisnika o LXXII prodaji nepokretnosti I.br.1859/15 od 28.08.2025.god, Rješenja o odlaganju poslovne oznake I.br.1859/15 od 28.08.2025. god, sa podneskom od 22.08.2025. god. Upozorava se izvršni dužnik Pešalj Dragoljub iz Nikšića da se ovakav način dostave smatra urednim da će negativne posledice koje mogu nastati ovakvim načinom dostavljanja snositi sama stranka, odnosno izvršni dužnik. Dostavljanje se smatra izvršenim nakon isteka roka od osam dana od dana isticanja pismena na oglasnoj tabli suda, ukoliko je prethodno izvršeno dostavljanje u dnevnom štampanom mediju.
Nikšić, 28.08.2025.godine. JAVNI IZVRŠITELJ Maja Ajković
ND STEMIL CONSULTING & FINANCE
DOO iz Berana trazi osobe sa invaliditetom ( po mogucnosti lakseg i srednjeg stepena invaliditeta ) radi obuke na poslovimaVirtuelni savjetnik za pokretanje biznisa; Digitalni poreski asistent; Edukator za finansijsku pismenost radi eventualnog zaposlenja nakon zavrsenog projekta « Inovativne prilike za kreiranje novih radnih mjesta « koji je odobren zahvaljujuci Zavodu za zaposaljavanje Crne Gore ,br.ugovora 02117125-16127.
Po mogucnosti IV SSS - VII SSS
Na osnovu člana 7 Zakona o preuzimanju akcionarskih društava («Službeni list CG», br. 18/11, 52/16), Izvršni direktor, koji je osnivač društva „Confido Company“ doo Tivat sa sjedištem na adresi Ulica 21 Novembra bb Tivat, PIB broj 03265846 .dana 25.08.2025.godine donosi
O D L U K U da izvrši preuzimanje akcionarskog društva Autoremont a.d. Kotor
Član 1
„Confido Company“ doo.sa sjedištem u Tivtu, adresa Ul.21 Novembra bb (u daljem tekstu: Sticalac), stekao je na dan 25.08.2025. godine 173.579 akcija sa pravom glasa akcionarskog društva Autoremont a.d. Kotor sa sjedištem u Kotoru, adresa Put prvoborca br 188 (u daljem tekstu: emitent), što ukupno čini 92,76 % ukupnog broja akcija emitenta sa pravom glasa.
Nakon sticanja akcija emitenta sa pravom glasa u procentu višem od 30%, Sticalac će izvršiti preuzimanje emitenta, sprovođenjem postupka preuzimanja u skladu sa odredbama Zakona o preuzimanju akcionarskih društava («Službeni list CG», br. 18/11, 52/16).
Član 2
O ovoj odluci Sticalac će obavijestiti emitenta Komisiju za tržište kapitala, najkasnije u roku od dva radna dana od dana sticanja akcija.
Ova odluka objaviće se u dnevnim štampanim medijima Nova Pobjeda doo Vijesti, u roku od četiri radna dana od dana sticanja akcija.
Član 3
Sticalac će, najkasnije u roku od osam dana od dana javnog objavljivanja ove odluke, podnijeti Komisiji za tržište kapitala zahtjev za odobrenje javne ponude za preuzimanje emitenta.
Član 4
Ova odluka stupa na snagu danom donošenja.
“Confido Company“ doo Tivat
AD „MEHANIZACIJA I PROGRAMAT,, NIKŠIĆ
Denis Mandić Izvršni direktor i Osnivač
Na osnovu odluke Odbora direktora AD ,,Mehanizacija programat,, Niksić oglašava JAVNU LICITACIJU
Za prodaju:
Teretnog vozilo proizviđača Dacia, tip-model Dokker van ambiance 1.5 DCI 75, reg. oznake NK CC 743, broj šasije UU18SDN4554699939, Dizel, zapremina/snaga motora je 1461/55 kw, sa dozvoljenom nosivošću od 753kg, boja mineralno bijela, godina proizvodnje je 2016, sa pređenih 226 197 km, registrovan je do 22.04.2026. godine, po početnoj cijeni od 5 000,00 eura sa uračunatim PDV-om. Navedeno teretno vozilo prodaje se u viđenom stanju može se razgledati svakog radnog dana od 9 do 15 sati u periodu trajanja oglasa, a nalazi se u krugu obračunske jedinice Transport mehanizacija u Gračanici u Nikšiću. Pravo učešća imaju pravna fizička lica koja uplate 10% od početne cijene. Kaucija će se uplaćivati na blagajni u Gračanici u Nikšiću do dana zaključenja oglasa.
Kupac je obavezan da ugovorenu cijenu uplati u ukupnom iznosu na dan licitacije, a ukoliko odustane
gubi pravo na povratak kaucije.
Porez na promet ostale dadžbine plaća kupac. Kaucija će se vratiti učesnicima koji nijesu izlicitirali, narednog dana po izvšenoj licitaciji.
Oglas je otvoren 8 dana uključujući dan oglašavanja.
Licitacija će biti održana 08.09.2025. godine u 10 sati u kancelariji obračunske jedinice Transport
mehanizacija u Gračanici u Nikšiću.
Sve informacije se mogu dobiti na telefon 067/631-637, svakog radnog dana od 09 do 15 sati.
Petak, 29. avgust 2025.
Na osnovu člana 8, 9, 16 i 22 Odluke o uslovima, načinu i postupku dodjeljivanja Novembarske nagrade, javnih priznanja i nagrada i zvanja „Počasni građanin opštine Tivat“ („Službeni list Crne Gore-opštinski propisi“ br. 26/09, 22/14), Skupština opštine Tivat objavljuje
JAVNI POZIV za prikupljanje predloga kandidata za dodjelu Novembarske nagrade, Javnih priznanja i nagrada opštine Tivat u 2025.godini
1.Novembarska nagrada opštine Tivat (plaketa i novčani iznos) dodjeljuje se za najviše zasluge i najbolje ostvarene rezultate u svim oblastima rada i stvaralaštva koja su od izuzetnog značaja za opštinu Tivat.
-Novembarska nagrada dodjeljuje se građanima, pravnim licima, nevladinim organizacijama, udruženjima i drugim subjektima sa teritorije opštine Tivat.
-Novembarska nagrada se može dodijeljivati i pojedincima koji ne žive na teritoriji opštine Tivat i pravnim licima čije je sjedište van opštine Tivat, ako njihova ostvarenja imaju poseban značaj za opštinu Tivat.
-U godini u kojoj se Novembarska nagrada dodjeljuje mogu se dodijeliti najviše dvije Novembarske nagrade.
-Novembarska nagrada jednom licu ne može se dodijeliti za ostvarenja za koja mu je već jednom dodijeljena ova Nagrada.
-Novembarska nagrada uručuje se na Svečanoj sjednici Skupštine opštine Tivat povodom 21. novembra - Dana opštine Tivat
2.Nagrada (diploma i novčani iznos) ili Javno priznanje (plaketa i predmet umjetničke ili druge vrijednosti) može se dodijeliti u znak priznanja za određeni podvig, dostignuća ili doprinos u određenoj oblasti života i rada pojedincu ili koletkivu.
3.Pravo predlaganja kandidata za Novembarsku nagradu, Nagradu ili Javno priznanje imaju privredna društva, javne službe, nevladine organizacije, sportske i druge organizacije, pojedinci i drugi subjekti na području opštine Tivat.
4.Predlozi moraju biti dostavljeni u pisanoj formi i sadržati ime i prezime odnosno naziv kandidata sa bližim podacima i naznakom za koje se djelo, odnosno ostvarene rezultate kandidat predlaže za dodjelu Novembarske nagrade, odnosno za koji podvig, dostignuće ili doprinos i u kojoj oblasti života i rada se kandidat predlaže za dodjelu Nagrade ili Javnog priznanja, sa detaljnim obrazloženjem i dokumentacijom na osnovu koje se može ocijeniti vrijednost ostvarenih rezultata.
5.Predlozi se dostavljaju u zapečaćenoj koverti sa naznakom za Novembarsku nagradu, Nagradu ili Javno priznanje.
6.Predlozi se dostavljaju Skupštini opštine Tivat, najkasnije do 15 oktobra tekuće godine. 7.Nepotpune predloge i predloge koji su dostavljeni nakon predviđenog roka Žiri neće uzeti u razmatranje.
Broj: 03-125/25-194 Tivat, 28.08.2025. godine SKUPŠTINA OPŠTINE TIVAT
CRNA GORA
VLADA CRNE GORE
AGENCIJA ZA ZAŠTITU ŽIVOTNE SREDINE
Na osnovu člana 24 Zakona o procjeni uticaja na životnu sredinu („Službeni list RCG”, broj 75/18) Agencija za zaštitu životne sredine
OBAVJEŠTAVA zainteresovanu javnost
da je preduzeću „SD Real Estate“ d.o.o. iz Bara donijeto rješenje broj: 03-UPI99/22 od 08. 08. 2025. godine, kojim je data saglasnost na Elaborat procjene uticaja na životnu sredinu za izgradnju stambeno-poslovnog objekta, na urbanističkoj parceli UP27, dijelu UP 21, UP 26, UP27, zona „A», DUP „Ilino», odnosno na katastarskim parcelama 4797, 4798, 4799/1, 4799/2, 4799/4, 4799/6, 4800/1, 4800/3, 4802, 4803/1, 4803/7 i 4803/8 KO Novi Bar, opština Bar.
U sprovedenom postupku procjene uticaja na životnu sredinu utvrđeno je da je Elaborat procjene uticaja na životnu sredinu za izgradnju stambeno-poslovnog objekta urađen u skladu sa Zakonom o procjeni uticaja na životnu sredinu i da sadrži definisane mjere za sprečavanje, smanjenje ili otklanjanje štetnih uticaja na životnu sredinu.
Rješenjem o davanju saglasnosti utvrđena je obaveza Nosiocu projekta da poslove vezane za izgradnju stambeno-poslovnog objekta realizuje u svemu prema mjerama zaštite životne sredine utvrđenim u Elaboratu procjene uticaja na životnu sredinu iz tačke 1 ovog Rješenja, a koje se prevashodno odnose na: •Mjere za sprečavanje, smanjenje ili otklanjanje štetnih uticaja u toku izvođenja projekta, eksploatacije i u slučaju akcidenta i •Program praćenja uticaja projekta na životnu sredinu (monitoring).
Uputstvo o pravnoj zaštiti: Protiv ovog Rješenja može se izjaviti žalba Ministarstvu ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera u roku od 15 dana od dana objavljivanja u štampanom mediju i/ili na sajtu Agencije, a preko ovog organa.
Međunarodni Aerodrom u Tirani (TIA) ponosno objavljuje istorijsko dostignuće. 4. avgusta 2025. godine, aerodrom je zabilježio svoj najprometniji dan ikada, sa 50.892 putnika i 298 operacija aviona. Ova brojka premašuje prethodni rekord postavljen 16. avgusta 2024. godine, kada je TIA dočekao 44.885 putnika i obavio 251 let, što predstavlja značajno povećanje i broja putnika i vazdušnog saobraćaja u poređenju sa prethodnom godinom.
Jul 2025. godine – Stabilni rast za 43 uzastopna mjeseca
Učinak TIA je rezultat stalnog trenda rasta tokom protekle četiri godine. Nakon skoro tri miliona putnika u 2021. godini, aerodrom je skoro udvostručio svoj saobraćaj u 2022. godini, dostigavši preko pet miliona putnika. Rast je nastavljen 2023. godine sa preko sedam miliona putnika, a značajno se ubrzao 2024. godine, kada je TIA prvi put premašila 10 miliona putnika, postav-
ljajući novi međunarodni rekord.
Mjesec jul 2025. godine obilježio je još jednu prekretnicu, sa 1.286.707 putnika koji su putovali do i od međunarodnih destinacija preko TIA, što je povećanje od 9% u poređenju sa istim mjesecom 2024. godine. Broj letova je takođe povećan za 5% u poređenju sa julom prošle godine. Najpopularnije destinacije ostaju Milano, London, Bolonja, Trevizo i Beč. U prvih 7 mjeseci 2025. godine, uku -
NOVO IZDANJE
U PRODAJI
Cijena 7€
Specijalnu publikaciju pripremili su Pobjeda i Savez udruženja boraca Narodnooslobodilačkog rata i antifašisti Crne Gore
pan broj putnika koji su prošli kroz TIA dostigao je 6,4 miliona, što predstavlja povećanje od 8% u poređenju sa istim periodom 2024. godine. Širenje avio - mreža u 2025. godini Ova visoka stopa rasta podržana je širenjem linije, avio-kompanije i otvaranjem novih destinacija. Tokom 2025. godine, TIA je dodala niz ključnih destinacija u Evropi, uključujući Lisabon, Nant, Bordo, Talin, Viljnus i Tel Aviv, dok se nakon ljeta očekuje i pokretanje novih linija za Malagu, Larnaku i Valetu.
Digitalizacija – Za bolju budućnost
Sa ciljem poboljšavanja iskustva putnika, TIA ulaže u modernu digitalnu infrastrukturu i rešenja, uključujući:
• Elektronske granične kapije za bržu obradu pasoških kontrola
• Napredni bezbjednosni skeneri, smanjujući vrijeme provjere i poboljšavajući efikasnost
• Proširenje parking mjesta (sada sa 1.900 mjesta) sa no -
vom potpuno funkcionalnom višespratnom strukturom
• Digitalne karte za ukrcavanje (check-in), omogućavajući putnicima da izbjegnu redove na šalterima za prijavu TIA izražava svoju najiskreniju zahvalnost svim putnicima, avio-kompanijama i posvećenom osoblju koji su omogućili ovo istorijsko dostignuće.
O Međunarodnom aerodromu u Tirani Međunarodni aerodrom u Tirani „Majka Tereza“ je glavna vazdušna kapija Albanije, koja povezuje zemlju sa preko 90 destinacija u Evropi i šire. Kroz kontinuirana ulaganja i inovacije, TIA predvodi razvoj vazdušnog saobraćaja u Albaniji i pozicionira se kao jedan od najbrže rastućih aerodroma u regionu.
Crna Gora u Drugom svjetskom ratu i 80 godina antifašizma, slave i ponosa
BEZ PO BJED E
DO Ć I NE Ć E
Specijalna publikacija povodom 9. maja, a u čast osam decenija od pobjede nad fašizmom - nije samo knjiga. Ona je i zavjet, opomena, udžbenik hrabrosti i spomenik slobodi i vodi nas kroz dramatične trenutpušaka kihčustani prvih od istorije: crnogorske ke do konačnog oslobođenja zemlje.
Knjiga je moćno svjedočanstvo, oživljava scene iz bitaka na Sutjesci, Neretvi, Pljevljima… podsjeća na stradanja i surove zločine na Lazinama, u Velici i Pivi, ali i na neugasle ideale slobode, bratstva, jedinstva i ljudskog dostojanstva.
Ovo je hronika i opomena – da se zaborav ne smije dogoditi, da revizionizmu ne smije biti mjesta, a da antifašizam mora ostati najčvršći temelj savremenog društva.
