april, 1. i 2. maj 2025. | Podgorica, Crna Gora | Godina LXXXI / Broj 21334 | Prvi broj izašao je 24. oktobra 1944. u Nikšiću | pobjeda.me | Cijena 1 euro NE! RATU U UKRAJINI
PRVOMAJSKI INTERVJU
Duško Zarubica, generalni sekretar Saveza sindikata Crne Gore
Zarubica je naglasio da rad na unapređenju životnog standarda građana, odnosno zaposlenih ne treba da bude isključivo pred izborne procese, već stalni zadatak svakoj vladajućoj strukturi
Klinički centar Crne Gore
su ljudi bili u opasnosti
Dok većina slavi slobodan dan, mnogi rade bez dana odmora, bez sigurnosti i bez priznanja: kako umjetnici, radnici u kulturi i slobodni stvaraoci dočekuju još jedan Praznik rada
Primorje sve privlačnije za strani kapital sa Bliskog istoka Alabar i sporazumi sa Emiratima otvaraju novo poglavlje za jug
Adrijan Vuksanović, predsjednik Hrvatske građanske inicijative Bez mudrih državničkih odluka Crna Gora je atrofirala na putu ka Evropskoj uniji
Slobodan Mikavica, predsjednik Unije poslodavaca Crne Gore
Programi „Evropa sad“ koristili i poslodavcima i zaposlenima, a smanjili i rad na crno
Ivo Puljić, šef dopisništva Al Džazira Balkans u Vašingtonu Ojačati nacionalizam, dokrajčiti globalizam, vladati čvrstom rukom
Iskusni krilni napadač osvojio šest trofeja sa FK Budućnost
Jedan je Grbić kapiten
Sljedeći broj Pobjede izlazi u subotu, 3. maja 2025. U PRAZNIČNOM BROJU POBJEDE
INTERVJU: Adrijan Vuksanović, predsjednik Hrvatske građanske inicijative
Svjedoci smo činjenice da se stalno nameću teme koje nas udaljavaju od evropskog puta. Posljednja takva tema koja je zaokupila našu javnost jeste Ulcinj, odnosno Velika plaža i aranžman sa Ujedinjenim Arapskim Emiratima, podsjetio je Vuksanović i upozorio da nije dobro kada gubimo početnu poziciju u trci i ujedno ugrožavamo samu bit EU agende
PODGORICA - Na političkom polju imamo one koji su samo deklarativno za priključivanje Crne Gore Evropskoj uniji, a u emocionalnom smislu su skloni nekim drugim integracijama, nekim „svetovima“ i nekim modalitetima koji su donijeli ovom prostoru nazadnost, rigidnost i sve ono što smo gledali prije tridesetak godina.
To je u intervjuu za Pobjedu kazao Adrijan Vuksanović, predsjednik Hrvatske građanske inicijative, jedine stranke koja iz opozicionih redova u Skupštini Crne Gore zastupa stavove hrvatske manjine u našoj zemlji.
- Stiče se utisak da smo mi na tom evropskom putu pomalo atrofirali. Svim našim susjedima koji su aspiranti u tom procesu želim sve najbolje, ali opet, činjenica je da neki od njih grabe prema naprijed, pa se taj naš status lidera u evropskim integracijama na Zapadnom Balkanu dovodi u pitanje – istakao je Vuksanović.
Po njemu, konkurencija je uvijek zdrava, ali „nije dobro kada gubite početnu poziciju u trci i ujedno ugrožavate samu bit EU agende“.
Vuksanović potcrtava da su ointegracije u velikoj mjeri politički proces koji zahtijeva „mudre, pametne, državničke odluke“. - Jasno je i da takvih odluka nije bilo u prethodnom periodu, te da smo dobili upozorenja od brojnih evropskih parlamentaraca... Ja sam optimista kao čovjek i uvijek tako gledam na stvarnost oko sebe. Ali, u ovom slučaju malo što konkretno zavisi od mene i od opozicije. Taj zadatak je sada u velikoj mje-
ri sveden na vlast – rekao je on, ali i ukazao na činjenicu da Crna Gora gubi zamah u toj regionalnoj trci.
U loše odluke nesumnjivo spadaju sve one koje su proteklih deset mjeseci razrušile do tada dobre međususjedske odnose Crne Gore i Hrvatske. Predstavnici dvije zemlje rade na poboljšanju, ali i dalje ima otvorenih pitanja.
- Ono što je od posebnog interesa za Hrvatsku jeste zaštita hrvatske manjine u Crnoj Gori, pogotovo pod ovim društveno-političkim okolnostima u kojima smo sada. Sve što se dešavalo prethodnih godina jasno pokazuje da su ti odnosi, nažalost, urušeni prevashodno po-
litičkim provokacijama koje su dolazile od službene vlasti u Podgorici – podsjeća sagovornik Pobjede.
Jedan od takvih primjera je odluka Javnog servisa RTCG da bude među rijetkima na svijetu koji nije prenosio sahranu pape Franja
- Zbog onoga što je bio papa Franjo, zbog njegovih poruka, zbog vrijednosti koje je zastupao, Javni servis je trebao i morao da prenosi njegovu sahranu. Znamo da u Crnoj Gori postoji katolička zajednica, znamo koliko je kulturno nasljeđe te zajednice, koje je danas bogatstvo Crne Gore koja se time predstavlja cijelom svijetu, a mi, kao građani koji izdvaja-
Mandić sa istomišljenicima da oda počast u Srebrenici, kao što državni vrh Hrvatske to radi u Jasenovcu
POBJEDA: Prošle sedmice je prvi put obilježen
Dan sjećanja na žrtve koncentracionih logora, koji se vezuje za spornu Rezoluciju o Jasenovcu, usvojenu u Skupštini
Crne Gore u junu prošle godine. Ceremonija je održana u objektu Srpske pravoslavne crkve u Doljanima, a zatim u
državnoj Vili „Gorica“, a domaćin je bio predsjednik parlamenta Andrija Mandić. Može li to imati neke nove reperkusije u odnosima Hrvatske i Crne Gore? VUKSANOVIĆ: Rezolucija o Jasenovcu je bila manevar kao odgovor na Rezoluciju o genocidu u Srebrenici koja je, podsjećam, donijeta
na međunarodnom nivou na Generalnoj skupštini Ujedinjenih nacija. Onda se na dnevni red crnogorskog parlamenta stavila Rezolucija o Jasenovcu kako bi se na taj način skrenula pažnja naše javnosti na drugu temu i kako bi došlo do poremećaja u odnosima između zvanične Podgorice i Zagreba.
mo svoja sredstva za Javni servis, doživjeli smo jedan uvredljivi gest, da sahranu moramo gledati preko nekih drugih televizijskih kanala, a ne preko onog koji plaćamo i koji zovemo našim – ukazao je Vuksanović i dodao da smo time pokazali kako „u mnogo čemu nijesmo dio svijeta“.
U susret mišljenju koje Venecijanska komisija treba da dostavi Vladi Crne Gore povodom eventualnog „ustavnog puča“ krajem prošle godine, on podsjeća da je opozicija od početka bila za intervenciju tog tijela koje ima pravni autoritet.
- Rekli smo da ćemo prihvatiti njihov stav kakav god da bude. Ali, da li će to uraditi i kolege iz
Toga dana, 22. aprila, čitav državni vrh Republike Hrvatske je bio u Jasenovcu. Na čelu kolone je bio predsjednik Vlade Plenković, do njega je bio presjednik Republike Zoran Milanović zatim svi ministri i neki bivši predsjednici. Na taj način Hrvatska je dostojanstveno komemorisala sav užas koji se desio u Jasenovcu. A oni koji su usvajali Rezoluciju o Jasenovcu u crnogorskoj skupštini zapravo su pokazali da ne poštuju žrtve Jasenovca, jer su im one poslužile za manevar zbog
skupštinske većine, to je već pitanje za njih. Da li će oni pribjeći određenim reinterpretacijama stava koji ćemo dobiti, i to ćemo da vidimo – prokomentarisao je sagovornik Pobjede.
crne gore / i. šljivančanin
POBJEDA: Umjesto smirivanja situacije i usmjeravanja svih snaga na aktivnosti iz evropske agende, svakodnevno svjedočimo sve dubljim podjelama. Posebno dolazi do izražaja podjela na nacionalnoj osnovi. Podsjeća li sve to na ružne devedesete prošlog vijeka?
VUKSANOVIĆ: Svjedoci smo da svi politički subjekti govore intenzivno o evropskim integracijama i o svojoj posvećenosti tom procesu. Ali, takođe smo svjedoci činjenice da se stalno nameću određene teme koje nas, zapravo, udaljavaju od evropskog puta. Posljednja takva tema koja je zaokupila našu javnost jeste Ulcinj, odnosno Velika plaža i aranžman sa Ujedinjenim Arapskim Emiratima. S druge strane, u javnom prostoru često čujemo poruke koje u velikoj mjeri podsjećaju na onaj narativ iz devedesetih godina prošlog vijeka. Mnogo puta sam do sada govorio o tome. Zapravo svih ovih prošlih godina, i u tom pogledu, nažalost, nije se puno promijenilo, već naprotiv u nekim segmentima je i dobilo na intenzitetu.
POBJEDA: Smatrate li to problematičnim iz ugla hrvatske manjine u Crnoj Gori?
VUKSANOVIĆ: Naravno da vidim to kao problematično, ne samo za hrvatsku manjinu u Crnoj Gori, već i za sve ljude koji žele dobro Crnoj Gori. Ne može Hrvatima u Crnoj Gori biti dobro, ako je drugima loše. Isto tako mislim i za obratno. Istina je, manjine su najsenzibilnije na određene društveno-političke potrese i oni su, na jedan način, indikator svih tih pojava koje ugrožavaju građansku bit našeg društva. Ali, već sam govorio da postoji puno tih fenomena koji podsjećaju na devedesete. Što se
usvojene Rezolucije u Srebrenici. I ironija je da oni koji ne priznaju genocid koji se, nažalost, desio devedesetih godina u Srebrenici, drže ili pokušavaju da drže lekcije onima koji su procesuirali ružan dio prošlosti i svake godine se sjećaju užasa i zločina koji se desio u koncertnom logoru Jasenovac. Neka Mandić sa svojim istomišljenicima pođe u Srebrenicu i oda počast srebreničkim mučenicima, kao što to u kontinuitetu radi državni vrh Hrvatske u slučaju Jasenovca.
tiče Hrvata, postoji jedna važna razlika u odnosu na te ratne godine. Hrvati više nijesu neorganizovani kao što su tada bili, a Republika Hrvatska nije opterećena ratnim dešavanjima. To je sada država koja svakim danom stiče sve više kredibiliteta u međunarodnoj javnosti i jako je posvećena opstanku hrvatske nacionalne zajednice u Crnoj Gori, na čemu sam zahvalan i premijeru Andreju Plenkoviću i ostalim institucijama u Republici Hrvatskoj.
POBJEDA: Kada govorimo o manjinama osvrnimo se na Vašu konstataciju da to što RTCG, kao servis svih građana, nije prenosio sahranu pape predstavlja neprimjeren odnos prema katoličkoj zajednici u Crnoj Gori i šire. Možemo li reći da to pokazuje da postoje oni koji su „više jednaki od drugih“, kako u Javnom servisu, tako i u pojedinim državnim institucijama?
VUKSANOVIĆ: Bio sam u Vatikanu na sahrani pape Franja. Vidio sam zastave iz cijelog svijeta, ljude sa svih meridijana, veliki broj televizijskih kuća. Taj događaj je bio svjetski događaj. Ali, nažalost, Javni servis je pokazao da mi ipak u mnogo čemu nijesmo dio svijeta. Da ne postoji nijedan katolik u Crnoj Gori i da ne postoji nijedan kamen koji smo mi ugradili u temelje današnje moderne Crne Gore, zbog onoga što je bio papa Franjo, zbog njegovih poruka, zbog vrijednosti koje je zastupao, Javni servis je trebao i morao da prenosi njegovu sahranu. Znamo da u Crnoj Gori postoji katolička zajednica, znamo koliko je kulturno nasljeđe te zajednice, koje je danas bogatstvo Crne Gore, koja se time predstavlja cijelom svijetu, a mi, kao građani koji izdvajamo svoja sredstva za Javni servis, doživjeli smo jedan uvredljivi gest, da sahranu pape Franja moramo gledati preko nekih drugih televizijskih kanala, a ne preko onog koji plaćamo i koji zovemo našim.
P OBJEDA: Što vidite kao neophodne dalje korake kako bi se poboljšali međudržavni odnosi Hrvatske i Crne Gore?
VUKSANOVIĆ: Kao što je poznato, konsultacije na nivou ministarstva vanjskih poslova obje države su nedavno započele. Postoje određena pitanja na kojima treba raditi i ulagati napore. Ono što je od posebnog interesa za Hrvatsku jeste zaštita hrvatske manjine u Crnoj Gori, pogotovo pod ovim društveno-političkim okolnostima u kojima smo sada. Ne možemo nikad zanemariti činjenicu da je Hrvatska davala ogroman doprinos evropskim
integracijama Crne Gore, koji se ogledao u stručnoj pomoći, lobiranju, ustupanju skupocjenih prevoda i svega što je poznato javnosti. Na Crnoj Gori je da pokaže dobru volju ne samo na verbalnom, već i na konkretnom planu.
Hrvatska građanska inicijativa se zalaže za najbolje moguće odnose između dvije države i stalno daje doprinos u afirmisanju tih relacija. Ali, sve što se dešavalo prethodnih godina jasno pokazuje da su ti odnosi, nažalost, urušeni prevashodno političkim provokacijama koje su dolazile od službene vlasti u Podgorici.
POBJEDA: Stav Venecijanske komisije o penzionisanju sutkinje Ustavnog suda, te „ustavnoj krizi“ koja je dovela do toga da opozicija blokira rad parlamenta, biće poznat u drugoj polovini maja. Da li će to mišljenje proizvesti bilo kakve posljedice po dalji rad Skupštine Crne Gore, posebno vladajuće većine?
VUKSANOVIĆ: Opozicija je, vođena odgovornošću, problematizovala sve ono što se dešavalo na Ustavnom odboru kada je parlament, kao jedna od grana vlasti, zapravo preuzeo ingerencije druge grane vlasti, u ovom slučaju sudske. Jasno je da to nije ustavno i da nije dobro. Od samog početka i potpisivanja sporazuma, kažem to u ime cijele opozicije, bili smo za intervenciju Venecijanske komisije kao tijela koje ima odgovarajući pravni autoritet. I rekli smo da ćemo prihvatiti njihov stav kakav god da bude. Ali, da li će to uraditi i kolege iz skupštinske većine, to je već pitanje za njih. Da li će oni pribjeći određenim reinterpretacijama stava koji ćemo dobiti, i to ćemo da vidimo. Svakako, sve se odvija pred očima naše i međunarodne javnosti, što znači da će imati i odraza u toj istoj javnosti. Tako će građani vidjeti ko se
odgovorno, a ko neodgovorno ponaša prema ovako ozbiljnim i važnim pitanjima.
POBJEDA: Da li ste optimista ili pesimista u pogledu zatvaranja svih pregovaračkih poglavlja do kraja 2026. i pridruživanja Crne Gore EU 2028. godine, posebno u svjetlu izjava pojedinih evroparlamentaraca koji smatraju da novih članica neće biti prije 2030. godine?
RAZGOVOR SA POVODOM: Šef dopisništva Al Džazira Balkans u Vašingtonu
Ivo Puljić za Pobjedu govori o reperkusijama ekonomske politike novog američkog predsjednika na odnose unutar EU i zemlje Zapadnog Balkana
Hrvatska građanska inicijativa se zalaže za najbolje moguće odnose između dvije države i stalno daje doprinos u afirmisanju tih relacija. Ali, sve što se dešavalo prethodnih godina jasno pokazuje da su ti odnosi, nažalost, urušeni prevashodno političkim provokacijama koje su dolazile od službene vlasti u Podgorici
VUKSANOVIĆ: Ulazak Crne Gore u EU je jedan od strateških ciljeva Hrvatske građanske inicijative, koje smo zapisali još kada smo se politički osnovali prije pune 23 godine i snažno se zalažemo za to. Jasno je da je to u velikoj mjeri politički proces i da zahtijeva mudre, pametne, državničke odluke. Jasno je takođe,i da takvih odluka nije bilo u prethodnom periodu, te da smo dobili upozorenja od brojnih evropskih parlamentaraca da ćemo teško ispuniti taj cilj do 2028. godine. Ako pogledamo tehnički dio aspekta pridruživanja, koji je uvijek lakši u odnosu na ovaj politički, i tu opet imamo puno posla. Mnogo je svih tih pojava koje uznemiravaju naše građane i stiče se utisak da smo mi na tom evropskom putu pomalo atrofirali. Ja svim našim susjedima koji su aspiranti u tom procesu želim sve najbolje, ali opet, činjenica je da neki od njih grabe prema naprijed, pa se taj naš status lidera u evropskim integracijama na Zapadnom Balkanu dovodi u pitanje. Prvenstveno tu mislim na Albaniju. To je zdrava vrsta konkurencije, ali nije dobro kada gubite početnu poziciju u trci i ujedno ugrožavate samu bit EU agende. Ja sam optimista kao čovjek i uvijek tako gledam na stvarnost oko sebe. Ali, u ovom slučaju malo što konkretno zavisi od mene i od opozicije. Taj zadatak je sada u velikoj mjeri sveden na vlast. Opozicija sve ovo vrijeme daje konstruktivan doprinos tom procesu. Da ne podsjećam na sve što smo uradili i bili za određene zakone koji su trebali da doprinesu našoj evropskoj integraciji. Siguran sam da će opozicija i dalje raditi sve što je do nje da što prije budemo dio zajednice evropskih naroda. Ali pitam: koliko se u posljednje vrijeme spominje proces evropskih integracija? Svako malo nam izlaze određene teme koje skreću fokus sa tog važnog procesa na nešto drugo. Prije smo spominjali Rezoluciju o Jasenovcu, danas govorimo o Mohamedu Alabaru i Ujedinjenim Arapskim Emiratima i o nezadovoljstvu građana Ulcinja koji protestuju zbog tog mogućeg angažmana. I sve će to prije doći na red. Za to vrijeme, na političkom polju imamo one koji su samo deklarativno „za“, a u emocionalnom smislu su skloni nekim drugim integracijama, nekim „svetovima“ i nekim modalitetima koji su donijeli ovom prostoru nazadnost, rigidnost i sve ono što smo gledali prije tridesetak godina.
Kristina JERKOV
Trampova „jedinstvena logika“, kojom nameće sankcije i suparnicima i najboljim prijateljima, evropske zemlje može natjerati da potraže drugog stabilnijeg partnera poput Kine, što bi Ameriku učinilo izolovanom na globalnoj trgovinskoj sceni, smatra Puljić i upozorava da bi pogoršanje odnosa na relaciji SAD – EU moglo imati brojne loše posljedice po zemlje Zapadnog Balkana, naročito one koje nijesu u EU
PODGORICA - Redefinisanje međudržavnih odnosa na globalnom nivou, koje je svojim izjavama, a zatim i postupcima pokrenuo aktuelni predsjednik Sjedinjenih Američkih Država Donald Tramp od prvog dana svog drugog mandata, teško da se može zaustaviti.
Njegove kolonijalne i imperijalističke težnje koje su već izazvale revolt mnogih zemalja, naročito onih koje geografskom pozicijom i ekonomskim odnosima gravitiraju ili zavise od velikih Sjedinjenih Država, dovode do pregrupisavanja čak i među zemljama koje su nekada bile na suprotnim stranama.
Težnje drugih „velikih igrača“ da na isti ili sličan način mobilišu svoje snage kako bi ostali u trci za novu podjelu svijeta, već je razotkrio pozicije mnogih zemalja koje su do skoro insistirale na tome da se pozicioniraju kao „neutralne“. I zemlje Zapadnog Balkana, uključujući Crnu Goru, izvjesno vrijeme osjećaju pritiske sa strane, kao posljedicu ovih i ovakvih poremećaja globalnih političkih i, posebno, ekonomskih kretanja. Kako bismo dobili uvid u sve započete i potencijalne promjene koje stižu „s one strane Atlantika“, ključne odgovore zatražili smo od Iva Puljića, šefa dopisništva Al Džazira Balkans u Vašingtonu sa višedecenijskim iskustvom praćenju međunarodnih odnosa. On smatra da postoji mnogo načina na koje ekonomska politika predsjednika SAD Trampa može poremetiti odnose unutar same Evropske unije
Ivo Puljić
- Prije svega, nametanjem carina na evropske proizvode, što je Tramp već učinio i sada želi pregovarati o tome. SAD i EU su najveći trgovački partneri, ali sada to višedecenijsko poslovanje može doći u pitanje, a robna razmjena se može urušiti kao kula od karata – ističe sagovornik Pobjede. Ukazuje kako Tramp ima „jedinstvenu logiku“ zbog koje nameće sankcije i suparnicima, ali i najboljim prijateljima. - To samo po sebi govori da je riječ o lošem, nepotrebnom potezu, koji može natjerati evropske zemlje da potraže drugog, stabilnijeg partnera. Recimo Kinu. Onda bi Amerika ostala prilično izolovana na globalnoj trgovinskoj sceni, uz ozbiljne finansijske gubitke. Tramp želi svojim siledžijskim karakterom prisiliti svijet da se pokloni Sjedinjenim Državama, što neće proći bez žestokog otpora – kaže Puljić. Pogoršanje odnosa na relaci-
Crna Gora može biti novi Monako, ali i novi Krim
I pored svih aktuelnih prijetnji po stabilnost Crne Gore, kako na ekonomskom, tako i na političko-bezbjednosnom planu, Puljić kaže da je naša zemlja i dalje u „sigurnoj zoni“.
- NATO savez je za Crnu Goru najbolja garancija, ponajviše zbog dubokog gaza u luci Bar, gdje mogu pristati veći ratni brodovi radi sprečavanja eventualnih bezbjednosnih
ji SAD – EU, smatra naš sagovornik, moglo bi imati i mnoge loše posljedice po zemlje
SAVEZI
Zapadnog Balkana, naročito one koje nijesu u EU. On podsjeća da su već na snazi određene carine za pojedine balkanske zemlje.
- To je pomalo smiješno kada se zna da je riječ o vrlo malim poslovima, kada se oni uporede s velikim trgovinskim partnerima, poput Kanade ili Velike Britanije. Većini ekonomskih stručnjaka nije jasno zbog čega je uvođenje novih carina manjim zemljama uopšte bilo potrebno i što mogu SAD time dobiti. Jedino je sigurno to da će zemlje Zapadnog Balkana biti u minusu bez ikakve potrebe – potcrtava on. Nesigurnost na različitim poljima nerijetko vodi tjšnjoj saradnji država. Zbog toga brojni analitičari već mjesecima pokušavaju da daju odgovor
provokacija. Crna Gora je predivna zemlja sa velikim potencijalom koja može, uz dobro upravljanje i na duže staze, postati novi Monako.
A to je mnogo bolja varijanta od one sa druge strane medalje, da postane novi Krim – kazao je sagovornik Pobjede.
na pitanje da li bi vanjska politika SAD, odnosno ponašanje predsjednika Trampa mogli dovesti formiranju mnogih novih političkih, pa i vojnih saveza. U našem regionu je pažnju posebno izazvao sporazum o bezbjednosnoj i vojnoj saradnji koji je Hrvatska već napravila sa Kosovom i Albanijom. Za sagovornika Pobjede su takvi savezi realna mogućnosti, ali ne kao posljedica ponašanja SAD nego Rusije. - Tramp razmišlja ovako: velike sile imaju svoja „dvorišta“. Rusija ima Ukrajinu, Gruziju, Moldaviju i možda poneku baltičku zemlju. Kina ima Tajvan i Južno Kinesko more s ostrvima. Amerika ima Kanadu, Meksiko, Grenland, Panamu... I niko se ne bi trebao miješati drugome u interesno područje. Ojačati nacionalizam, dokrajčiti globalizam, vladati čvrstom rukom. Zato je Rusija ta koja može dovesti do eventualnih novih vojnih saveza na lokalnom nivou. Sve ostalo je već u NATO savezu na Zapadnom Balkanu – pojašnjava on.
CRNOGORSKI
SCENARIO
Puljić se s posebnom pažnjom osvrnuo i na aktuelnu značajnu polarizaciju političke i društvene scene u Crnoj Gori. Govoreći o tome da li bi slabljenje naše ekonomije moglo voditi novim lošim odlukama po njenu geopolitičku poziciju i kakvim, on ukazuje da je „ekonomija uvijek pokazatelj sigurnosti“. - Loša ekonomija vodi do manje sigurnosti, slabljenja društva i jačanja korupcije. Crna Gora nije izuzetak. Potrebno je nacionalno ujediniti zemlju kako ne bi bilo tolike podijeljenosti, ali ne u nacionalističkom, nego u kulturološkom, jezičkom i istorijskom smislu, kako bi se izbjegao bosanskohercegovački scenario – rekao je Puljić. Posebno navodi da treba biti oprezan u odlukama o ekonomskom partnerstvu. Zato preporučuje da treba sve učiniti kako u budućnosti ne bi zavisili od, na primjer, ruskog gasa. Kristina JERKOV
Skupština se komemorativnom sjednicom oprostila od svog nekadašnjeg potpredsjednika i univerzitetskog profesora Damjana Šećkovića
Poslanik Demokratske partije socijalista Nikola Milović ocijenio je kako je Šećković dosegao visine zbog kojih njegovo ime neće pamtiti samo istorija, već će njegovo djelo i ličnost živjeti i u vremenima koja su pred nama
Komesarka za proširenje EU upozorava da bi neintegrisanje novih članica bilo neuspjeh Kos uvjerena da Crna Gora u ovom mandatu EK može postati članica bloka
PODGORICA – Crna Gora u aktuelnom mandatu Evropske komisije može postati nova punopravna članica bloka, uvjerena je komesarka za proširenje Marta Kos, koja naglašava i da bi u slučaju neprijema nijedne zemlje kandidatkinje to predstavljao neuspjeh za samu Komisiju. - Neuspjeh bi bio ukoliko ne bismo uveli nijednu novu članicu u Evropsku uniju u vrijeme aktuelne Evropske komisije, a sigurna sam da to možemo da uradimo sa Crnom Gorom – rekla je komesarka Kos u intervjuu za RSE. Kada je riječ o Crnoj Gori, ona podsjeća da su sva pregovaračka poglavlja otvorena i da ih je potrebno zatvoriti kako bi, sa tehničke tačke gledišta, proces mogao biti završen već krajem iduće godine. Govoreći o susjednoj Albaniji, komesarka Kos predviđa da
bi, sa tehničkog aspekta, proces sa tom zemljom mogao biti okončan godinu kasnije, odnosno krajem 2027.
- Zašto kažem sa tehničke tačke gledišta? Zato što je to procedura pregovora. Države kandidati moraju da sprovedu reforme, ali onda je na državama članicama da odluče da li će one postati članica ili ne - poručila je Kos. Podsjeća i da je, kao kandidatkinja za komesarku, govorila da je proširenje drugačije nego što je bilo prije pet godina, te da sada smatra da je taj proces drugačiji i u odnosu na ono što je bio u januaru.
- Jer se toliko toga promijenilo, uključujući i novu Vladu Sjedinjenih Američkih Država. Geopolitika se promijenila u smislu da je bila prioritet prije proširenja, ali nije bila toliko uvezana sa dijelom koji se odnosi na bezbjednost i mir –objašnjava Kos. Đ.Ć.
PODGORICA – Kroz raznovrsne aktivnosti u periodu od 3. do 30. maja, Delegacija Evropske unije u Podgorici i Ministarstvo evropskih poslova će, uz podršku EU projekata Evropska kuća, EU4ME i Opštine za EU, i ove godine obilježiti Mjesec Evrope širom Crne Gore.
Cilj ovogodišnje proslave Mjeseca Evrope je da se, kako su pojasnili iz Evropske kuće, kroz umjetnost, kulturu, edukaciju, igru i ekološke akcije, evropske vrijednosti približe svim građanima u svakom dijelu zemlje.
Centralna proslava Dana Evrope biće, kako su precizirali iz Evropske kuće, upriličena 10. maja u Podgorici u partnerstvu sa Glavnim gradom, kada će na Trgu nezavisnosti biti održan koncert grupe Perper.
U Univerzitetskom parku će biti organizovan EU sajam na kome će, kako je najavljeno, ambasade država članica EU, kao i brojni evropski projekti, ministarstva, lokalne uprave i proizvođači, predstaviti svoje aktivnosti.
Dan ranije će, pod pokroviteljstvom Delegacije EU, simfonijski orkestar u Muzičkom centru pretpremijerno izvesti simfoniju „Evropa“ proslavljenog crnogorskog gitarskog dua Bulatović-Nikčević.
ta, čovjek svestranih znanja i interesovanja, kao i naročite mudrosti i razboritosti.
- Damjan Šećković je bio izvrstan poznavalac prava, počev od berzanskog pa sve do ustavnog, politike, ekonomije i privrede, etike, istorije, crnogorske kulture i običaja. Kao takav, bio je čovjek čija je riječ uvijek imala istinsku težinu, bilo da je to činio kao politički akter, naučni djelatnik ili kao prijatelj, onaj iskreni, dobronamjerni, dragocjeni - kazao je Milović. Profesor Šećković je, dodao je on, za Demokratsku partiju socijalista od samih početaka bio ličnost od posebne važnosti i još većeg autoriteta.
PODGORICA - Komemorativna sjednica povodom smrti nekadašnjeg potpredsjednika Skupštine Crne Gore Damjana Šećkovića upriličena je juče u tom zakonodavnom domu.
Opraštajući se od njega, poslanik Demokratske partije s ocijalista Nikola Milović ocijenio je kako je Šećković dosegao visine zbog kojih njegovo ime neće pamtiti samo istorija, već će njegovo djelo i ličnost živjeti i u vremenima koja su pred nama.
Milović je istakao i da je profesor Šećković bio uvaženi intelektualac starog kova, erudi-
- On je bio čovjek koji je svojim znanjem i djelovanjem, svojom vizijom i savjetima oblikovao našu stranku. A oblikovao je i ovaj parlament, u kojem je bio u različitim sistemima i kao poslanik i potpredsjednik - kazao je Milović. Milović je istakao i da će o Damjanu Šećkoviću kao naučniku i profesoru najbolje reći generacije kojima je predavao, izgrađujući vremenom sebe u jednog od najuticajnijih i najkredibilnijih predavača.
- Za života profesor Damjan nepogrešivo nas je upućivao kuda dalje. I u najdelikatnijim trenucima po našu stranku, a i po našu državu. I na tome smo mu naročito zahvalni - kazao je Milović, ističući da je profesor Šećković bio najposvećeniji svojoj najvećoj dragocjenosti, svojoj porodici, ,,o
kojoj bi uvijek prvo svima govorio, kojom se ponosio, a čije generacije sa posebnom čašću mogu govoriti ko je bio njihov Damjan“.
U ime porodice prisutnima u Skupštini obratila se kćerka profesora Šećkovića Tanja Radunović, navodeći da je njen otac imao radan i produktivan život. - Bio je čovjek koji je svojim životom i djelom ostavio dubok trag u našem društvu. Njegov pogled na svijet bio je duboko realan i prožet iskrenošću. Učio nas je da ne bježimo od stvarnosti, već je prihvatamo onakvom kakva jeste, hrabro i dostojanstveno. Vjerovao je u slobodu duha i samostalnost u radu. Podsticao nas je da razmišljamo slobodno, djelujemo odgovorno i gradimo vlastiti put, oslonjeni na istinu i čvrste vrijednosti – rekla je on. Radunović je istakla i da je doprinos profesora Šećkovića kroz politiku, nauku i obrazovanje izuzetan, te da je ostavio dubok trag u istoriji Crne Gore. - Bio je čovjek koji je dosljedno, kroz razne uloge, radio na jačanju državnih institucija i društvene svijesti. Kroz njegovo bogato naučno i političko nasljeđe ostaće zapamćen kao jedan od onih koji su svoj život posvetili izgradnji moderne, građanske i evropske Crne Gore - kazala je Radunović. Dodala je i da je njen otac stožernu osnovu nalazio u porodici kojoj je bio u cjelosti predan. Đ.Ć.
Delegacija EU i MEP i ove godine obilježavaju Mjesec Evrope
Različitim akcijama pokušaće da približe evropske vrijednosti svim građanima
Ministarstvo evropskih poslova će, kroz projekat EU4ME i u saradnji sa lokalnim samoupravama, u periodu od 9. do 20. maja u Nikšiću, na Žabljaku, u Pljevljima, Beranama, Petnjici i Baru organizovati edukativno-sportski program za djecu „Evropski đir – Igre bez granica“.
- Takmičenje je namijenjeno učenicima sedmog i osmog razreda lokalnih osnovnih škola, a kroz igre koje kombinuju fizičke, mentalne i edukativne izazove, djeca će učiti o Evropskoj uniji i njenim vrijednostima, razvijati timski duh i promovisati zdrave stilove života – saopšteno je iz Evropske kuće.
Dodaju i da će manifestacijama u svakom gradu prisustvovati ministri i predstavnici Vlade, visoki zvaničnici evropskih institucija i ambasada zemalja članica EU, kao i poznati sportisti iz svakog grada domaćina.
- Pozivamo građane da se pridruže slavlju, podrže učesnike i navijaju za svoje favorite – navode iz Evropske kuće. Najavljuju, takođe, da će projekat „Opštine za EU“, u saradnji sa upravama Andrijevice, Plava, Danilovgrada, Bijelog Polja, Plužina, Tivta, Ulcinja, Herceg Novog, Gusinja, Rožaja, Kotora, Tuzi, Šavnika, Cetinja, Budve, Mojkovca i Kolašina, realizovati bogat program koji uključuje ekološke akcije, sajmove, kvizove znanja, umjetničke radionice, sportska takmičenja, kulturne manifestacije i promociju evropskog kulturnog nasljeđa. Proslava Mjeseca Evrope počeće 3. maja u Kolašinu trkom „Biogradska gora vertikal“, a biće završena 30. maja u Mojkovcu festivalom folklora „Zlatni ćemer“. Time će, kako zaključuju iz Evropske kuće, biti simbolično zaokružen mjesec proslave i evropskog zajedništva Đ.Ć.
Lider Pokreta Preokret Srđan Perić smatra da ponuđeni koncept Zakona o lokalnim izborima ne predstavlja održiv odgovor za brojne probleme
PODGORICA - Političke korporacije svjesno koče reformu, jer ne žele da izgube kontrolu nad dva ključna mehanizma moći, a to su zatvorene liste i načini finansiranja partija, jer kroz njih grade političku dominaciju. Oni određuju ko će biti poslanik, obezbjeđuju sebi prednost u finansiranju i onda koriste institucije za zapošljavanje partijskog kadra koji plaćamo svi, bez obzira na političko opredjeljenje ili ideološku orijentaciju.
Ovo je jedan od stavova koje je, u razgovoru za Pobjedu, iznio lider pokreta Preokret Srđan Perić, komentarišući ponovni zastoj rada skupštinskog Odbora za sveobuhvatnu izbornu reformu, koji uprkos stalnim najavama nikako da nastavi sa redovnim radom na izradi reformskih zakonskih rješenja, ali i koncept zakona o lokalnim izborima kroz otvorene izborne liste i održavanje svih lokalnih izbora u jednom danu, koje je Ministarstvo javne uprave predstavilo prije nekoliko dana.
Srđan Perić
Prijedlozi poput neposrednog izbora gradonačelnika, jačanja lokalnih zajednica i uvođenja otvorenih lista na lokalnom nivou su pozitivni i treba ih pozdraviti. Ali otvaraju se važna pitanja. Prvo, zašto otvorene liste samo na lokalnom nivou i da li to znači da više demokratije dozvoljavamo tamo gdje je moć manja, zapitao se Perić
otvorena pitanja Perić smatra da su ti prijedlozi pozitivni, ali i upozorava da se otvaraju druga važna pitanja. - Prijedlozi poput neposrednog izbora gradonačelnika, jačanja lokalnih zajednica i uvođenja otvorenih lista na lokalnom nivou su pozitivni i treba ih pozdraviti. Ali otvaraju se važna pitanja. Prvo, zašto otvorene liste samo na lokalnom nivou i da li to znači da više demokratije dozvoljavamo tamo gdje je moć manja –rekao je Perić. On dodaje kako razumije da su izmjene predstavljene samo iz te vizure lokalnih izbora, navodeći da misli da bi one trebalo da budu proširene na državni nivo i da se protežu kroz cijelo izborno zakonodavstvo kako bismo imali koherentan i
Izborna reforma traje već deceniju. Svaki put kada se učini da smo blizu dogovora, izbije sukob, sa ili bez navodnika, između vlasti i opozicije. Jedna strana napusti rad Odbora i time nestaje dvotrećinska većina potrebna za promjene zakona. To se ponavlja previše puta da bi bilo slučajno, smatra Perić
turizam omogućio je zakon
Govoreći o situaciji u Šavniku, čiji građani nezadovoljstvo lokalnom upravom već duže vrijeme iskazuju blokadama više lokalnih i regionalnih puteva, Perić kaže da je to samo još jedna od potvrda da su promjene zakonske regulative neophodne. - Zakon je omogućio tzv. izborni turizam, i budimo otvoreni, sve stranke su ga koristile. Ne samo u Šavniku,
funkcionalan izborni sistem. Takođe, kako kaže, i ideja o organizovanju lokalnih izbora u jednom danu zvuči jednostavno, ali donosi složene posljedice.
- Šta ako neka lokalna vlast izgubi većinu i ne može se formirati nova? Ako stalno idemo na nove izbore, samo trenutno resetujemo sistem. Ako Vlada imenuje upravu, lokalna samouprava gubi smisao. Ako se formira prelazno tijelo iz redova odbornika, postavlja se pitanje čemu onda izbori?
A ako se novi odbornici biraju do kraja mandata, njihov mandat nije jednak ostalima - objašnjava Perić.
već širom Crne Gore, uključujući i posljednje lokalne izbore. Ako je neko upisan u birački spisak po zakonu, mora mu se omogućiti da glasa. Ako je zakon loš, treba ga mijenjati. Ali dok je na snazi, važi za sve i mora se poštovati. Dok to ne bude slučaj, gledaćemo situacije koje pominjete - kaže Perić.
On smatra da ponuđeni koncept Zakona o lokalnim izborima ne daje konzistentan odgovor na pobrojane situacije. kočenje reformi
- Dakle, treba još razgovora na ovu temu, ali je svakako dobro da je on počeo. Sada treba insistirati da on bude životan, a to podrazumijeva da je druga strana otvorena da čuje sugestije i da one koje su kvalitetnije od predloženih opcija uvrsti u tekst rješenja - dodaje Perić. Na pitanje da li je optimista da će se izborna reforma završiti u planiranom roku, a to je kraj ove godine, uzimajući u obzir činjenicu da Odbor za izbornu reformu još nije kompletirao ni Nacrt zakona o finansiranju političkih partija, a ni dobar dio ostalih zakonskih rješenja, Perić nije dao konkretan odgovor. - Izborna reforma traje već deceniju. Svaki put kada se učini da smo blizu dogovora, izbije sukob, sa ili bez navodnika, između vlasti i opozicije. Jedna strana napusti rad Odbora i time nestaje dvotrećinska većina potrebna za promjene za-
kona. To se ponavlja previše puta da bi bilo slučajno. Uvjeren sam da političke korporacije svjesno koče reformu, jer ne žele da izgube kontrolu nad dva ključna mehanizma moći, a to su zatvorene liste i način finansiranja partija. Kroz njih grade političku dominaciju. Oni određuju ko će biti poslanik, obezbjeđuju sebi prednost u finansiranju i onda koriste institucije za zapošljavanje partijskog kadra koji plaćamo svi, bez obzira na političko opredjeljenje ili ideološku orijentaciju. Iz toga crpe benefite, od društvenog prestiža, do materijalne koristi, nerijetko ostvarenu i kroz razne oblike korupcije. Najrašireniji među njima je partijsko zapošljavanje. Oni se ne žele odreći ovog duboko korumpiranog političkog biznisa koji su izgradili – navodi Perić. Zato nam je, kako je dodao, potreban preokret. - Građane moramo osnažiti kroz uvođenje otvorenih lista. Nužno je, takođe, uvoditi lokalne i državne referendume o važnim pitanjima. Tako se moć vraća građanima, a odgovornost za odluke postaje i jasna i lična. Bez toga, političke korporacije će nastaviti da drže zarobljen ne samo politički, već i čitav društveni sistem - kazao je Perić.
U više crnogorskih opština lokalni parlamenti ne funkcionišu, što Perić „opravdava“ činjenicom da naš izborni sistem nije kreiran tako da volja građana bude neupitna, već da, kako kaže, interes političkih korporacija bude zadovoljen.
- Da je to drugačije, recimo u Šavniku bi bilo ponovljeno glasanje gdje nije konačno obavljeno, proglasili bi se rezultati i potom, po konstituisanju Skupštine opštine bi svi odbornici skratili njen mandat i išlo bi se na nove izbore.
U Kotoru ne biste imali ciljanu blokadu u odlučivanju i tako redom. Ovo podrazumijeva pristup da želite rješenje. Dakle, ono je vrlo jednostavno, ali političke korporacije ga ne žele. Izvedbe se od grada do grada razlikuju u nijansama, ali je suština jasna. Ugrađena opstrukcija je osigurač za takozvane „velike“ da mogu izborni proces obesmišljavati i usmjeravati ga u pravcu koji njima odgovara. U tom procesu stradaju „mali“, jer je teško imati toliko resursa da, na pri-
Prava promjena djeluje nedostižno i apstraktno, a upravo na to vlastodršci i računaju. Zajednice koriste tek dio svog potencijala, gušene centralizovanim „uskim grlima“. Lokalna vlast tako postaje gotovo nevažna, skoro pa stepenica ka državnoj funkciji, umjesto instrument stvarne promjene i poboljšanja kvaliteta života koji građani mogu da osjete u realnosti, kaže Perić
mjer, godinama čekate da se stvore uslovi za elementarno fer izbore. Ljudi odustaju od političke borbe, a to sve ide u korist političkih korporacijaistakao je Perić.
samovolja
Prema njegovim riječima, korijen problema je u pogrešnom shvatanju lokalne samouprave. - Ne kao samostalne organizacije vlasti u lokalnim zajednicama, već kao produžetka centralne vlasti. Tada se gubi antagonizam koji je tako dragocjen za razvoj zajednice, a to je onaj između državne i lokalne vlasti. U različitim viđenjima zajednice iz drugačijih perspektiva, vi zapravo dobijate samo više iskorišćenog potencijala, jer je sagledano više opcija za rješavanje nekog problema. Tako se umanjuje i mogućnost velikih grešaka, jer u toj borbi svaka strana zapravo koriguje onu drugu. Kod nas je sve podređeno „centrali“, koja je u svojoj moći faktički neograničena, pa za nju nerijetko ne važi ni Ustav ni zakon, pa ona kao takva lako prelazi u samovolju. To obeshrabruje građane. Prava promjena djeluje nedostižno i apstraktno, a upravo na to vlastodršci i računaju. Zajednice koriste tek dio svog potencijala, gušene centralizovanim „uskim grlima“. Lokalna vlast tako postaje gotovo nevažna, skoro pa stepenica ka državnoj funkciji, umjesto instrument stvarne promjene i poboljšanja kvaliteta života koji građani mogu da osjete u realnom životu – smatra Perić. Ipak ističe da „demokratija traži kondiciju“, te i da je riječ o „procesu učenja kroz greške“.
Zato je, kaže, ključno da građani ne odustaju od učešća u odlučivanju, jer jedino tako mogu imati kontrolu nad odlukama i jačati vlastitu zajednicu i svoj značaj u njoj. Prema njegovoj ocjeni, političke stranke kao neizostavan dio parlamentarnog života same po sebi nijesu problem. Problem, zaključuje on, nastaje kada one koriste vlast za upravljanje samovoljom. irena miloviĆ
Predsjednik države vratio na ponovno odlučivanje Sporazum o saradnji u oblasti turizma i razvoja nekretnina između Crne Gore i UAE
PODGORICA - Crnogorski predsjednik Jakov Milatović potpisao je Zakon o potvrđivanju Sporazuma o ekonomskoj saradnji između vlada Crne Gore i Ujedinjenih Arapskih Emirata (UAE), dok je Skupštini na ponovno odlučivanje vratio onaj o saradnji u oblasti turizma i razvoja nekretnina.
- Kada je u pitanju Zakon o potvrđivanju Sporazuma o saradnji u oblasti turizma i razvoja nekretnina između vlada dvije zemlje, Milatović je vratio ovaj zakon na ponovno odlučivanje Skupštini. Razlozi za ovakvu odluku predsjednika sadržani su u brojnim otvorenim pitanjima koja se tiču predmetnog sporazuma, a na koja javnost nije dobila adekvatne odgovore od Vlade - navodi se u saopštenju iz Službe predsjednika Crne Gore.
Glavne primjedbe
Glavne primjedbe odnose se na odstupanja od ustavnih određenja koja se tiču obezbjeđivanja slobodne konkurencije i ravnopravnog položaja na tržištu, kao i na suspendovanje primjene crnogorskog zakonodavstva koje se odnosi na javne nabavke, javne tendere i državnu imovinu pri čemu se, dodatno, predviđa da će i ostatak crnogorskog zakonodavstva biti podložan izmjenama u cilju implementacije Sporazuma. - Glavne primjedbe su i nepostojanje pravnih i finansijskih analiza u odnosu na
Glavne primjedbe predsjednika države Jakova Milatovića odnose se na odstupanja od ustavnih određenja koja se tiču obezbjeđivanja slobodne konkurencije i ravnopravnog položaja na tržištu, kao i na suspendovanje primjene crnogorskog zakonodavstva koje se odnosi na javne nabavke, javne tendere i državnu imovinu pri čemu se, dodatno, predviđa da će i ostatak crnogorskog zakonodavstva biti podložan izmjenama u cilju implementacije Sporazuma
brojne obaveze koje je Sporazumom, u ime Crne Gore, preuzela Vlada, a čija realizacija u budućnosti može dovesti do fiskalne neodrživosti si-
stema javnih finansija - navodi se u saopštenju. Milatović je zakon vratio i zbog utvrđivanje javnog interesa Sporazumom, una -
prijed, a bez konkretizacije lokacija i karakteristika budućih projekata, čime se uvodi pravna nesigurnost za sve građane Crne Gore čija imo-
vina može biti predmet interesovanja investitora. - Glavne primjedbe su i nedefinisanje strukture budućih projekata kada je u pitanju odnos komponente razvoja turizma u odnosu na razvoj nekretnina, posebno imajući u vidu da se razvoj nekretnina ne može tretirati u okviru zakonske definicije javnog interesa - dodaje se u saopštenju. Sporazum, kako su naveli, praktično predstavlja jednostrano obavezujući akt, kojim se predviđa niz obaveza za državu Crnu Goru, dok isti ne sadrži nijednu konkretnu obavezu druge strane koja bi osigurala zaštitu interesa Crne Gore u ovom pravnom poslu. - Ovakvim pristupom, Vlada je državu Crnu Goru dovela u neravnopravan položaj u odnosu na drugu ugovornu stranu - navodi se u obrazloženju.
Opa SnOSTi U aktu koji je dostavljen Skupštini, Milatović je ukazao i na visok stepen netransparentnosti koji je pratio pripremu i potpisivanje predmetnog sporazuma i opasnost da se odstupanjima od prihvaćenih pravila tržišne ekonomije i pružanja državne pomoći dovede u pitanje nastavak EU puta.
Takođe, postavlja se pitanje usaglašenosti Sporazuma sa sistemskim zakonima u oblasti zaštite konkurencije i kontrole državne pomoći, o čemu je bilo riječi i od rukovodstva Agencije za zaštitu konkurencije.
Crnogorski predsjednik Jakov Milatović pozvao je ministra vanjskih poslova Ujedinjenih Arapskih Emirata šeika Abdulaha bin
Zajed Al Nahjana, da posjeti Crnu Goru, kako bi se našlo zajedničko rješenje povodom Sporazuma o saradnji u oblasti turizma i razvoja nekretnina.
On je u telefonskom razgovoru koji su inicirali Emirati, pozvao Al Nahjana da posjeti Crnu Goru kako bi kroz otvoren dijalog pronašli rješenje koje će biti usklađeno sa pravnim poretkom Crne Gore i EU integracijama, ali i doprinijeli jačanju saradnje u obostranom interesu.
Milatović je kazao da Crna Gora ostaje posvećena unapređenju i daljem razvoju odnosa sa UAE, kao važnim i kredibilnim partnerom.
Akcija za ljudska prava zabrinuta (HRA) je zbog povrede Ustava prilikom usvajanja Zakona o potvrđivanju sporazuma o saradnji između vlada Crne Gore i UAE, koji omogućava realizaciju projekata u oblasti razvoja turizma i nekretnina mješovite namjene u Crnoj Gori. - Navedeni zakon je Skupština usvojila prostom
većinom, sa 46 glasova, iako član 91, stav 3 Ustava Crne Gore propisuje da zakoni koji uređuju imovinska prava stranaca moraju biti donijeti dvotrećinskom većinom svih poslanika u Skupštini, što znači da je najmanje 54 glasova potrebno za njihovo usvajanje - navodi se u saopštenju te nevladine organizacije.
U HRA smatraju očiglednim da Zakon o potvrđivanju sporazuma o saradnji u oblasti turizma i razvoja nekretnina između Crne Gore i UAE uređuje imovinska prava stranaca, jer se Sporazumom strancima obezbjeđuju imovinska prava u odnosu na zemljište, takozvano „razvojno područje“ za razvoj
nekretnina, uz moguću eksproprijaciju i prenos vlasništva nad nepokretnostima na strance, pa je jasno da je njegova ratifikacija zahtijevala kvalifikovanu većinu.
- Ako zakon stupi na snagu, Akcija za ljudska prava će podnijeti inicijativu za ocjenu ustavnosti postupka njegovog donošenja - navodi se u saopštenju.
Milatović je posebno istakao i navode iz mišljenja Agencije za sprečavanje korupcije od 15. aprila, koje sadrži brojne primjedbe na sadržinu predmetnog sporazuma, ali i stavove zvaničnika EU koji su iskazali zabrinutost zbog mogućih odstupanja od pravila EU u pojedinim segmentima Sporazuma.
- Konačno, Milatović pozvao je poslanike da, pri ponovnom odlučivanju, u vidu imaju sve primjedbe na Sporazum koje su, u proteklom periodu, iznijeli predstavnici državnih organa, lokalnih zajednica, NVO
- To potvrđuje i činjenica da je Milatović potpisao Zakon o potvrđivanju Sporazuma o ekonomskoj saradnji između Crne Gore i UAE, kojim se ohrabruje buduća saradnja dvije države u obostranom interesu - navodi se u objavi na mreži X. Milatović je saopštio razloge vraćanja parlamentu Sporazuma o saradnji u oblasti turizma i razvoja nekretnina između vlada Crne Gore i UAE koji, prema njegovim riječima, u znatnoj mjeri odstupa od crnogorskog pravnog poretka. U tom smislu, Milatović je objasnio da predmetni sporazum nije na adekvatan i pravno valjan način definisan i preciziran, i da može ugroziti državne interese Crne Gore, kao i njen EU put, zbog čega u toj formi ne može dobiti njegovu podršku.
Al Nahjan je zahvalio Milatoviću na otvorenom i prijateljskom razgovoru, koji će biti nastavljen u narednom periodu.
sektora i EU zvaničnika, kako bi se preduprijedile štetne posljedice po ostvarivanje državnih interesa - navodi se u saopštenju. S. p.
PODGORICA - Jug Crne Gore, sa Tivtom kao nosiocem dinamičnog investicionog razvoja, i dalje prednjači kao ključno uporište međunarodnog kapitala, potvrđujući stratešku važnost primorja za sektor turizma i nekretnina. Potpisivanje sporazuma sa Ujedinjenim Arapskim Emiratima i najava ulaganja Mohameda Alabara dodatno učvršćuju poziciju ovih opština kao atraktivnih i pouzdanih investicionih destinacija, uz jasno definisane principe transparentnosti i zaštite interesa lokalnih zajednica.
Uspješni strani projekti
Predsjednik opštine Tivat Željko Komnenović, istakao je za Pobjedu da ova primorska opština, iako među najmanjima u zemlji, već bilježi uspješnu realizaciju prestižnih stranih projekata poput Luštica Baya, Porto Montenegra i investicija kompanije Qatari Diar u uvali Pržna. Pored Tivta, i Herceg Novi razvija ambiciozne planove na prostoru Luštice, uz jasnu poruku da su otvoreni za ulagače, ali isključivo pod uslovima koji štite interese lokalne zajednice i uz potpunu transparentnost.
Jedan od najpoznatijih – Mohamed Alabar, osnivač kompanije Emaar i jedan od najuticajnijih investitora sa Bliskog
Primorje ostaje centar prestižnih investicija uz projekte poput Porto Montenegra i Luštica Baya, dok sporazumi sa UAE i interesovanje Mohameda Alabara otvaraju vrata daljem razvoju
istoka, već je potvrdio svoje interesovanje za Crnu Goru, što dodatno pozicionira jug zemlje kao izuzetno atraktivnu investicionu destinaciju. Istovremeno, nakon početnog fokusa na Ulcinj, Alabarovo interesovanje sve više se preusmjerava ka sjeveru Crne Gore, gdje opštine kroz konkretne projekte iz oblasti turizma, energetike i infrastrukture žele da otvore novo poglavlje održivog razvoja. Komnenović je kazao da je u uvali Pržna prisutan i Qatari Diar.
- Da li postoje lokacije koje bi mogle biti predmet neke nove investicije? Izvjesno je da postoje. To su lokacije poput ostrva Sveti Marko i lokaliteta Župa na ulazu u grad, međutim u oba slučaja radi se o privatnom zemljištu, o kojem odlučuju vlasnici. Mi smo do sada nekoliko puta javno govorili o namjeri lokalne uprave da na lokalitetu Montepranzo preko puta Aerodroma Tivat razvija svojevrsni sportski centar sa smještajnim kapacitetima. Činjenica je da je ova površina u vlasništvu Investiciono-razvojnog fonda, te da Vlada i Opština rade na postizanju dogovora u vezi sa poreskim dugovanjima. Sve rečeno upućuje na to da opština Tivat nije u poziciji da kandiduje određenu lokaciju za ove nam-
jene - poručio je Komnenović. On je, komentarišući nedavno zaključene sporazume o ekonomskoj i saradnji u turizmu i razvoju nekretnina sa UAE, a imajući u vidu uspjeh Porto Montenegra, rekao da su vrijednosti i standardi koje je taj projekat donio Tivtu neupitni.
- To niko ne želi i ne može da ospori. Mi smo se kao neko ko upravlja procesima u lokalnoj upravi, u kontekstu te priče, borili za interese mještana i grada, ne želeći da umanjimo značaj investitora i njegovog investicionog potencijala. Sada mogu reći da s njim
imamo najbolji mogući odnos, iako imamo naslijeđenih problema u vezi sa odlukama iz prethodnog perioda - kazao je Komnenović.
On je naveo ključne faktore koji su omogućili da budžet opštine Tivat za ovu godinu dostigne rekordnih 33 miliona eura, sa tendencijom rasta na godišnjem nivou.
- Mi smo u prošloj godini imali primitke od 31,46 miliona eura, što je na nivou planiranih 107 odsto. Sopstveni prihodi su iznosili skoro 20 miliona eura, od čega je porez na nepokretnosti 8,5 miliona, na
promet nepokretnosti 2,8 miliona, a naknada za komunalno opremanje 4,3 miliona eura - precizirao je Komnenović.
On je naveo i da Tivćani važe za redovne i uredne platiše poreza.
- To nam omogućava da stvaramo realne projekcije, a novac usmjeravamo tamo gdje je najneophodnije. U ovom trenutku, to je gradska infrastruktura – saobraćajna, vodovodna i kanalizacija, obrazovna i sportska - kazao je Komnenović.
Herceg Novi je takođe, kako je kazao Pobjedi predsjednik te opštine Stevan Katić, otvoren za investicije, ali ne pod bilo kojim uslovima i ne po nečijoj slobodnoj volji.
eventUalne investicije
- Kada je riječ o eventualnim investicijama na području
Herceg Novog, ističe veliki potencijal Luštice koji je značajan za Herceg Novi, a shodno planskoj dokumentaciji koja su planirani turistički rizorti visoke kategorije gdje bi država mogla da uđe u aranžmane sa inostranim investitorimaistakao je Katić. Prema njegovim riječima, interesovanje je još ranije iskazao jedan od prestižnih svjetskih hotela, što je, kaže, potvrda izuzetnog potencijala ovog prostora.
- Projekat Monte Rose je opet otvoren za ulaganje jer je bivši zakupac odustao. Imamo još nekoliko lokacija gdje su planirani turistički kompleksi, ali
samo pod uslovom da sve bude transparentno po dogovoru sa lokalnom zajednicom. Nažalost, čitav taj prostor Luštice je u pojasu morskog dobra, vlasnik imovine je država i opština nemaju mogućnost raspolaganja, stoga je država koja daje zakup ili prodajekazao je Katić dodajući da imaju projekat koji se realizuje sa investitorom iz UAE, a to je brodogradilište u Bijeloj. - Koncesije je, dodaje, izdala ondašnja vlada, i sada se taj projekat odvija kako treba. Posao se, navodi Katić, kompletira, počeo je remont jahti i stvaranje mogućnosti za eventualnu proizvodnju plovila. Uposlen je, dodaje, i određeni broj radnika. Pratimo realizaciju i vidjećemo kako će posao biti završen, ali za sada ide uzlaznom putanjom. Dakle, Herceg Novi je otvoren za investicije, ali ne pod bilo kojim uslovima i ne po nečijoj slobodnoj volji. Sasvim je normalno da svako od nas želi da se naš grad razvija, ali investicije je moguće realizovati samo sa strateškim, kredibilnim lokalnim partnerima, u transparentnim javnim situacijama za međusobne postupke, u skladu sa mišljenjem. Treba dodjeljivati lokaciju na osnovu sporazuma o javnom postupku jer će tako biti moguće da se takmiče najbolji, a najbolja ponuda da bude odabrana - zaključuje Katić. Istovremeno, dok Alabarov tim razmatra više lokacija na sjeveru zemlje, Jelovica se već ističe kao projekat sa najvećim potencijalom, promovišući Berane kao zelenu destinaciju visokih ekoloških standarda. Bjelasica, sa razvijenom infrastrukturom, i Hajla, kao netaknuta planina spremna za održivi razvoj, potvrđuju da se sjever Crne Gore sve snažnije pozicionira kao novo investiciono središte. Predstojeća posjeta predsjednika sjevernih opština Dubaiju biće ključni trenutak za dalje konkretizovanje ideja i predstavljanje projekata, a jasna poruka lokalnih lidera glasi: sjever nudi čistu zemlju, stabilnu administraciju, spremnost za razvoj i očekuje strateško partnerstvo zasnovano na obostranom interesu i dugoročnoj održivosti. nada kovaČeviĆ
Pred Privrednim sudom svjedočio bivši direktor kompanije Plant-OMP
PODGORICA – Bivši direktor kompanije Plant-OMP Petar Šćepanović juče je, svjedočeći pred Privrednim sudom, kazao da su problemi u fabrici briketa, koju su zajednički osnovale državne Plantaže i kompanija Olega Obradovića i Miodraga Ivanovića OMP Inžinjering, praktično krenuli od samog osnivanja 2010. godine.
Šćepanovića je sutkinja Marija Adžić saslušala u okviru postupka po međusobnim tužbama OMP Inžinjeringa i Plantaža zbog nerealizovanog zajedničkog projekta proizvodnje briketa. Inicijalni spor koji su iz OMP pokrenuli prije duže od deceniju završen je vansudskim poravnanjem u vrijeme dok su na čelu Plantaža bili Veselin Vukotić i Verica Maraš, protiv kojih se zbog toga vodi krivični postupak. Nakon promjene menadžmenta Plantaža, poravnanje nije realizovano, zbog čega je OMP to sudski tražio što je podrazumijevalo prenos vlasništva nad fabrikom na Plantaže, uz obavezu da im isplate 350.000 eura i prepišu vlasništvo nad 37.000 kvadrata zemljišta u Kokotima. Naknadni zahtjev OMP-a, odnosno preinačenje tužbe kojim je umjesto zemljišta tražen dodatni milion, sutkinja Adžić nije dozvolila, što je potvrdio i Apelacioni sud.
Nedostatak oreziNe Krajem 2010. godine, kako je naveo Šćepanović, obaviješten je da je prikupljena neznatna količina orezine vinove loze koja je trebalo da se koristi kao sirovina za proizvodnju briketa, zbog čega je rađena revizija studije izvodljivosti i samog projekta.
Podaci govore da je od 2010. do 2012. godine prikupljeno ukupno 4.700 tona sirovine – orezine vinove loze. To nije bilo ni približno dovoljno, jer bi fabrika s tim mogla da radi dva mjeseca, kazao je Šćepanović dodajući da ni naredne tri-četiri godine nije prikupljeno više od 2.300 tona godišnje, saopštio je bivši direktor kompanije Plant-OMP Petar Šćepanović. Tu firmu su zajednički osnovale državne Plantaže i kompanija OMP Inžinjering
- Sve studije su rađene na osnovu tendera Plantaža kojim je bilo predviđeno 15.000 tona orezine vinove loze, sa budžetom od tri miliona eura i predviđene četiri hale i dvije proizvodne linije. Nakon revizije, to je svedeno na dvije hale i jednu proizvodnu liniju, dodata je nadstrešnica, a količina predviđene sirovine smanjena je na deset hiljada tona - kazao je Šćepanović dodajući da je sve ove odluke donosio tročlani odbor direktora Plant-OMP po čijim je instrukcijama isključivo postupao, a u kojem su ispred Plantaža bila dva, a ispred OMP inžinjeringa jedan član.
Kompanija Plant-OMP se, kako je dodao, u januaru 2011. godine za ovaj projekat zadužila 2,1 milion eura, za šta su kolateralima, na ravne časti, garantovala oba osnivača. Testna proizvodnja u ljeto 2011. godine pokazala je, kako je kazao Šćepanović, nedostatke u radu opreme. - Oprema je radila neko vrijeme, a onda bi došlo do zastoja zbog zaglavljivanja grubog usitnjivača, za šta je bilo potrebno po nekoliko sati da se riješi kako bi se proizvodnja nastavila – kazao je Šćepanović dodajući da je bord u septembru naložio da se nađe rješenje za problem, imajući u vidu da isporuči-
lac opreme nije otklonio nedostatke.
Zbog toga je, kako je dodao, profesor Mato Zubac iz Novog Sada uradio projekat rekonstrukcije, čiju je reviziju, uz određene sugestije sproveo Milan Božović. Ponude koje su dobili na osnovu ovog projekta kretale su se od 50.000 do 250.000 eura, u zavisnosti od obima radova odnosno toga da li će se pristupiti reviziji dijela opreme ili kompletnoj zamjeni prvog mlina. Ipak, u međuvremenu je, kako je naveo Šćepanović, stigla informacija da je prikupljeno svega 2.200 tona orezine.
- Podaci govore da je od 2010. godine do 2012. godine priku-
Danas ističe akcija „Limitirane cijene“ Đeljošaj: Od 15. maja nove mjere za očuvanje standarda
PODGORICA - Ministarstvo ekonomskog razvoja (MER) predložiće nove mjere u cilju očuvanja standarda građana, koje bi trebalo da stupe na snagu 15. maja, najavio je resorni ministar Nik Đeljošaj. On je, u izjavi dostavljenoj medijima, rekao da Vlada na čelu sa MER intenzivno radi na kreiranju mjera za očuvanje standarda građana. U tom smislu, kako je dodao, Vlada je pokrenula i u više iteracija produžila akciju „Limi-
tirane cijene“ koja obuhvata više od hiljadu artikala. Najavio je da će nakon što danas istekne akcija „Limitirane cijene“ Ministarstvo Vladi predložiti nove mjere koje bi prema planu trebalo da stupe na snagu 15. maja. On je kazao da će ta linija podrške obuhvatiti određene proizvode, pretežno domaćih proizvođača, kako bi se podstakla domaća i poljoprivredna prizvodnja uz očuvanje privrednih aktivnosti i stvaranje podsticaja turizmu. r. e.
PODGORICA – Pred Privrednim sudom je juče istovremeno i započet i okončan ponovljeni postupak po međusobnim tužbama kompanije Univerzal Monte i države u vezi sa realizacijom sporazuma o raskidu ugovora o upravljanju putem Meljine – Petijevići na osnovu kojeg je država ovoj kompaniji trebalo da isplati četiri miliona eura. Država, s druge strane, protivtužbom traži da sud taj sporazum oglasi ništavim, a ovog puta je tužbom obuhvatila i opštinu Herceg Novi koja je bila potpisnica sporazuma.
Odluka
pljeno ukupno 4.700 tona sirovine. To nije bilo ni približno dovoljno, jer bi fabrika s tim mogla da radi dva mjeseca –kazao je Šćepanović dodajući da ni naredne tri, četiri godine nije prikupljeno više od 2.300 tona godišnje što je pratilo lice koje su postavili iz Plantaža.
Neisplativost
Na kratko su se, kako je kazao, ponadali da bi gubitke mogli nadomjestiti novim proizvodom – roštiljskim briketima, koje je za njih proizvela firma iz BiH, a tada su, kako je dodao, iz OMP Inžinjeringa ukazali da će, ako se ni taj posao ne isplati, odustati od daljeg ulaganja u fabriku. Kako se ni ta ideja nije pokazala uspješnom, iz OMP Inžinjeringa su u aprilu 2012. godine od Plantaža tražili garanciju da mogu isporučiti predviđenu količinu sirovine, u suprotnom najavljujući da će tražiti nazad uložena sredstva. O izlasku OMP-a bord je raspravljao u februaru 2013, a revizorska kuća Ernst & Young angažovana je da napravi izvještaj o ukupnim ulaganjima. Ipak, tekst ugovora kojim je trebalo da bude regulisan izlazak iz zajedničke firme bord direktora Plantaža nije htio da prihvati, nakon čega je OMP Inžinjering i najavio tužbu.
Na pitanje advokata OMP-a Nikole Martinovića , Šćepanović je naveo da je tehnologija za proizvodnju određena na osnovu jednoglasne
odluke borda direktora PlantOMP. Martinović je ukazao da je sedmočlana komisija koju su Plantaže formirale krajem 2019. godine radi poravnanja sa OMP Inžinjeringom, konstatovala da Plantaže godišnje mogu obezbijediti 5.300 tona orezine od vinove loze i voćki. porodičNe relacije
Na pitanje advokata Plantaža Miloša Komnenića, Šćepanović je kazao da je, prije nego je postavljen za direktora, samo bio uključen u osnivanje Plant-OMP te da je tačno da je u porodičnoj relaciji sa jednim od osnivača OMP Inžinjeringa, kompanije na čiji je prijedlog i postavljen za direktora. Komnenić je zbog toga doveo u pitanje njegovu objektivnost, na šta je Šćepanović ponovo naglasio da je postupao samo na osnovu odluka borda. Na pitanje Komnenića zašto se nije dodatno uložilo između 50.000 i 250.000, kada je to samo mali dio od već uložena dva miliona, Šćepanović je naveo da je OMP jasno izrazio stav da bez garancija o isporuci sirovine neće dalje ulagati. Martinović je naglasio da je OMP inžinjering u više navrata od Plantaža tražio garanciju za obavezu obezbjeđivanja sirovine, te da se, imajući u vidu da nijedne godine nijesu imali više od 2.300 tona orezine, ponašaju nesavjesno. Komnenić je prigovorio Šćepanovićevom svjedočenju ukazujući da je jasno da je od početka bio predstavnik OMP Inžinjeringa te da je njegov iskaz usmjeren kako bi se toj kompaniji poboljšao položaj u sporu te da bi smanjio ličnu odgovornost, predstavljajući da je bord radio praktično sve bez učešća direktora i drugih stručnih lica. Osim toga, kako je naveo, Šćepanović kao jedini razlog za neuspjeh želi predstaviti „navodan nedostatak sirovina“. Iako je juče trebalo da svjedoče i Obradović i Ivanović, zbog obaveza Komnenića koje je najavio na početku ročišta, za to nije bilo vremena, zbog čega je Ivanović negodovao tražeći da ipak bude saslušan. Ipak, sutkinja je iduće ročište zakazala za 17. jun kada bi obojica ponovo trebalo da se pojave pred sudom. M. lekoviĆ
Sudija Vladimir Bulatović je nakon zaključenja ročišta odluku najavio za mjesec. Inicijalno je djelimično usvojio zahtjev Univerzala u iznosu od četiri miliona odbijajući dodatnih 840.000 eura koje su se odnosile na PDV. Tu presudu Apelacioni sud je ukinuo i vratio na ponovno postupanje ukazujući da je Privredni sud trebalo da pozove državu da protivtužbom obuhva-
ti i hercegnovsku opštinu. Ovaj sporazum potpisan je u vrijeme vlade Zdravka Krivokapića, u maju 2021, i to između predsjednika opštine Herceg Novi Stevana Katića, tadašnjeg ministra finansija i aktuelnog premijera Milojka Spajića i direktora Univerzal Monte Đorđa Vlaovića, a bilo je predviđeno da država isplati četiri miliona eura iz budžetske rezerve. Prethodno
je tadašnja vlada u aprilu 2021. godine, na inicijativu hercegnovske opštine, donijela zaključak kojim je ovlastila Ministarstvo finansija (MF) da preduzme aktivnosti. Sada država tvrdi da tadašnja vlada nije ispoštovala proceduru predviđenu Zakonom o budžetu i fiskalnoj odgovornosti zbog čega protivtužbom traži ništavost sporazuma. M. lk.
Intervju: Slobodan Mikavica, predsjednik Unije poslodavaca Crne Gore
PODGORICA – U proteklim godinama napravljen je značajan pomak ka unapređenju poslovnog ambijenta. Prije svega, uvođenje Zakona o fiskalizaciji u velikoj mjeri je spriječilo zloupotrebe i utaju poreza neodgovornih pojedinaca, a kroz programe „Evropa sad 1“ i „Evropa sad 2“ znatno su smanjena poreska opterećenja na rad, što je rezultiralo smanjenjem rada na crno, porastom broja prijavljenih radnika i gotovo nepromijenjenim brojem nezaposlenih na evidenciji Zavoda za zapošljavanje, saopštio je u intervjuu za Pobjedu predsjednik Unije poslodavaca Crne Gore Slobodan Mikavica
- Stvoren je povoljniji investicioni ambijent, naročito za strane investitore koji pri planiranju poslovanja uvažavaju troškove bruto zarade zaposlenih. Prema ovom kriterijumu, trenutno predstavljamo jedno od najkonkurentnijih tržišta za ulaganje. Najvažnije je što su pomenute reforme dovele do povećanja životnog standarda i zadovoljstva zaposlenih. Zahvaljujući brojnim programima subvencija i podsticaja, uključujući IPARD, svjedočimo pokretanju brojnih biznisa i ekonomskih aktivnosti. To je rezultiralo smanjenjem nezaposlenosti i povećanjem kupovne moći građana, a time i boljim poslovnim rezultatima privrede i povećanjem likvidnosti u posljednjih nekoliko godina – kazao je Mikavica našoj redakciji.
POBJEDA: Koji su to problemi i biznis barijere koji najviše opterećuju poslovanje crnogorskih privrednika? Što bi trebalo uraditi da bi poslovni ambijent u Crnoj Gori bio povoljniji?
MIKAVICA: Kada govorimo o izazovima sa kojima se suočava privreda, najbolje ih oslikava strateški dokument Unije poslodavaca (UPCG) pod nazivom Biznis agenda 2025, objavljen prošlog mjeseca. U njemu smo identifikovali deset ključnih izazova za crnogorsku ekonomiju. Među najvažnijima su: potreba za efikasnijom javnom upravom, neadekvatan regulatorni okvir, prisutnost sive ekonomije, otežan pristup finansijama, te nesklad obrazovnog sistema sa potrebama tržišta rada.
Ove teme sve više zauzimaju pažnju medija i šire javnosti.
Uklanjanjem biznis barijera koristi imaju ne samo privrednici, već i društvo u cjelini, što predstavlja prvi i najvažniji korak ka kvalitetnijem životu. Paralelno s tim, važno je jačati institucije sistema koje treba da budu jače i od samih pojedinaca koji ih vode.
Optimizacija javne uprave, što je ključni cilj Strategije reforme javne uprave 2022–2026, ostaje veliki izazov, posebno u dijelu upravljanja javnim
službama i ljudskim resursima. Javni sektor, koji obuhvata 23,7 odsto ukupne zaposlenosti, uz veliki broj dodatnih ugovora o djelu, čini skoro trećinu ukupno zaposlenih u Crnoj Gori. Uz to, javna uprava je i dalje neefikasna, prvenstveno zbog ograničenog digitalnog pristupa i nepovezanosti institucija. Potreban nam je jedinstveni e-portal. Proces modernizacije javnih usluga je započet, ali napreduje sporo. Iako je strateški okvir za borbu protiv korupcije unaprijeđen kroz Strategiju 2024–2028, implementacija ostaje nedosljedna. Slaba primjena zakona o prijavljivanju imovine i zaštiti zviždača omogućava pojedinim funkcionerima da prikriju nezakonito stečenu imovinu.
Crna Gora je ostvarila napredak u sistemu javnih nabavki, ali i dalje postoje problemi u implementaciji: konkurencija je slaba, a cijena ostaje glavni kriterijum. Neophodno je smanjenje visokog udjela malih i direktnih nabavki, kako bi se izgradilo povjerenje kompanija u ovaj proces.
Zdravo tržište koje prepoznaje i nagrađuje kvalitet i trud pojedinaca temelj je dugoročnog razvoja. Borba protiv sive ekonomije i korupcije, uz osnaživanje inspekcijskih službi i zaštitu zviždača, ostaje ključni prioritet.
POBJEDA: Kako ocjenjujete kvalitet socijalnog dijaloga u Crnoj Gori i saradnju sa socijalnim partnerima? Što bi trebalo uraditi da bude na višem nivou?
MIKAVICA: U Crnoj Gori je uspostavljena solidna pravna i institucionalna osnova za socijalni dijalog. I pored suprotstavljenih stavova i izražene borbe za zaštitu interesa članova, kada je riječ o pitanjima vezanim za položaj radnika, zdravlje, sigurnost i kvalitet života, dijalog između predstavnika sindikata, poslodavaca i Vlade možemo ocijeniti kao konstruktivan. On se vodi uz međusobno razumijevanje i zajednički cilj: jačanje položaja zaposlenih, konkurentnosti i dalji razvoj kompanija, te stvaranje stabilnog poslovnog ambijenta. Izmjenama Zakona o radu iz 2019. i Opšteg kolektivnog ugovora znatno je unaprije-
đen položaj zaposlenih. Uvedene su naknade za dežurstvo, dvokratni rad, rad nedjeljom i rad od kuće, čime je unaprijeđen balans između privatnog i poslovnog života. Potpisani su i brojni granski kolektivni ugovori, koji prepoznaju specifičnosti sektora. Ipak, nedostatak kolektivnog ugovora u trgovini i finansijama ostaje ozbiljan nedostatak. Kolektivno pregovaranje na nivou preduzeća je i dalje nedovoljno razvijeno. Iako zakonski okvir obavezuje Vladu da konsultuje Socijalni savjet prilikom donošenja zakona i politika, te konsultacije se često sprovode kasno ili bivaju zaobiđene.
Poštovanjem stavova Socijalnog savjeta i postavljanjem opšteg interesa iznad partikularnih i političkih, dodatno će se osnažiti socijalni dijalog.
POBJEDA: Kakva je saradnja UPCG sa državnim organima Crne Gore, posebno sa aktuelnom Vladom i prethodnim vladama? Da li je i u kojoj mjeri država, odnosno Vlada, uvažavala glas, prijedloge, preporuke i sugestije UPCG kao socijalnog partnera?
MIKAVICA: UPCG već 22 godine njeguje kritički, ali konstruktivan odnos sa Vladom. Uvijek smo otvoreno ukazivali na negativne mjere, pro-
tekcionizam, privilegovanje pojedinih kompanija, netransparentne odluke, partijska zapošljavanja i zakonska rješenja koja su narušavala tržišnu ravnotežu.
U periodu tranzicije, standard zaposlenih i njihov položaj su bili potisnuti, dok su socijalne razlike postale nepodnošljive. Mnoge negativne pojave su i dalje prisutne, a UPCG nastavlja da apeluje na donosioce odluka da privreda i društvo zahtijevaju odlučne, transparentne mjere i fer poslovni okvir.
Stavove i inicijative upućujemo Vladi tek nakon sveobuhvatne analize i na osnovu principijelnog djelovanja.
POBJEDA: Dosta bure u javnosti su posljednjih godina izazvale poreske reforme, odnosno programi „Evropa sad 1“ i „Evropa sad 2“. Kako ih Vi ocjenjujete, iz ugla poslodavaca? Da li su odgovarali crnogorskim poslodavcima s obzirom na to da je, između ostalog, došlo i do smanjenja poreskog opterećenja na zarade?
MIKAVICA: Kao što sam već naglasio, program „Evropa sad 1“ bio je izuzetno uspješan potez koji je donio brojne pozitivne efekte, kako za poslodavce i nove investicije, tako i za standard građana. Program „Evropa sad 2“ dodatno
je ojačao te efekte, iako u manjoj mjeri, jer nije značajno uticao na sivu ekonomiju, a proces povećanja zarada već je bio u toku usljed rasta minimalne zarade i uslova na tržištu rada.
Ovi programi su svakako koristili i poslodavcima i zaposlenima, a nijesu negativno uticali na budžet države, naprotiv, povećali su budžetske prihode zahvaljujući ukupnom ekonomskom efektu.
Važno je istaći da je prije programa „Evropa sad 1“, čak 95 odsto kompanija isplaćivalo znatan dio zarada „na ruke“, bez plaćanja poreza i doprinosa. Reforme su omogućile da se zarade legalizuju i da veći broj primanja uđe u sistem oporezivanja, sada po nižim poreskim stopama. Prvi efekti nijesu značajnije uticali na rast cijena jer stručne analize nijesu obuhvatile sivu zonu i time nijesu uzimale u obzir sve relevantne faktore.
POBJEDA: Koji su prioriteti UPCG u ovoj i narednim godinama? Da li će UPCG u komunikaciji sa Vladom eventualno predložiti nova zakonska rješenja i odluke koje bi trebalo usvojiti i primjenjivati radi olakšanog poslovanja i eliminisanja biznis barijera?
MIKAVICA: Prioritet UPCG ostaje borba za uklanjanje biznis barijera. Pored neophodnosti efikasnije javne uprave i kvalitetnog regulatornog okvira, ključno pitanje ostaje borba protiv sive ekonomije i korupcije.
Siva ekonomija ugrožava razvoj privrede i društva. Brojne djelatnosti funkcionišu van zakonskog okvira — od smještaja u neregistrovanim objektima do zanatskih i trgovačkih usluga — čime se ugrožava rad i razvoj legalnih privrednika, posebno malih preduzetnika i hotela. Ovo umanjuje njihovu konkurentnost, vodi ka gašenju djelatnosti, prelasku u sivu zonu, gubitku radnih mjesta i poreskih prihoda.
Rješenja za ovaj problem vidimo u izmjenama Zakona o inspekcijskom nadzoru koje bi omogućile efikasniju kontrolu neregistrovanih djelatnosti, kao i u jačanju inspekcijskih organa. Moderni digitalni alati za praćenje turista, evidenciju i naplatu taksi su već do-
stupni i spremni za primjenu, potrebni su samo politička volja i odlučnost.
Gubitak budžetskih prihoda samo zbog neprijavljivanja gostiju procjenjuje se na 86 miliona eura, dok su indirektne posljedice još veće.
POBJEDA: Iz godine u godinu, s približavanjem ljetnje turističke sezone, pominje se mogućnost ponovnog uvođenja radne nedjelje u trgovinama. Da li je to, prema Vašem mišljenju, realno i ostvarivo bez promjene zakonske regulative?
MIKAVICA: Naravno da to nije moguće bez izmjene Zakona o trgovini, koji trenutno zabranjuje rad nedjeljom. UPCG je od početka ukazivala na negativne efekte ovog zakonskog rješenja, diskriminaciju i dalekosežne posljedice, posebno po mala privredna društva.
Odmah po stupanju Zakona na snagu 2019. godine, zatražili smo ocjenu njegove ustavnosti, a u međuvremenu smo podnijeli više inicijativa Ustavnom sudu. Socijalni savjet je još prije dvije godine predložio izmjene Zakona. Usvojene su izmjene koje dozvoljavaju rad u sezoni - tri ljetnja i dva zimska mjesecapri čemu bi zaposleni koji rade nedjeljom imali slobodnu narednu subotu i nedjelju, uz dodatnu naknadu od 80 odsto. Dogovoreno je da se ovakvo rješenje primjenjuje godinu dana, nakon čega bi uslijedila nova procjena i pregovori. Ovaj prijedlog čeka izjašnjenje u parlamentu. U međuvremenu, broj kompanija koje se bave maloprodajom opao je sa 220 (2019) na 145, dok je broj prodajnih mjesta smanjen sa 650 na oko 300. To nije samo gubitak radnih mjesta, već i nestanak preduzeća koja su često djelovala u manje razvijenim sredinama. Mala preduzeća predstavljaju najbolju odbranu od iseljavanja stanovništva. Negativni efekti ove zabrane osjećaju se i u turizmu, jer trgovina više ne može da pruži adekvatnu podršku, a brojni turisti iz regiona, koji su ranije posjećivali naše tržne centre, sada izražavaju nezadovoljstvo. To direktno utiče na sveukupan ekonomski potencijal zemlje. Srđan POPOVIĆ
Ljekarska komora i Ministarstvo zdravlja osudili neetički i neprimjeren postupak dr Vladimira Peruničića
PODGORICA – Ljekarska komora Crne Gore postupila je po prijavi protiv dr Vladimira Peruničića zbog toga što je slao uvredljive i vulgarne poruke, ali i prijetnje novinarki Gradske televizije Magdaleni Čelanović, a Komisija za etička pitanja i deontologiju tog tijela je zaključila da je njegovo ponašanje u suprotnosti sa profesionalnim etičkim kodeksom, Ustavom Crne Gore, ali i da predstavlja kršenje međunarodnih obaveza preuzetih ratifikacijom konvencija Savjeta Evrope, kao i preporuka Svjetske zdravstvene organizacije.
Komisija je dala niz preporuka a jedna od njih je i pokretanje postupka radi utvrđivanja odgovornosti člana Ljekarske komore po osnovu povrede članova Kodeksa medicinske etike i deontologije i drugih navedenih akata pred Sudom Ljekarske komore.
Ministarstvo zdravlja je juče saopštilo da najoštrije osuđuje neprofesionalan i neetički odnos doktora Peruničića prema novinarki Čelanović.
Novinarka Gradske televizije je prijavila doktora Peruničića zbog vulgarnih poruka koje joj je slao preko društvenih mreža. On je nakon toga priveden, a sud je odredio kaznu od 1.000 eura i liječenje od alkoholizma. Novinarka se obraćala i Kliničkom centru Crne Gore, odakle su joj kazali da je on to učinio van radnog mjesta. Nakon oštrih osuda javnosti, ogradili su se od postupaka Peruničića, i naglasili da su, iako je to činio van radnog vremena, obavili razgovor sa njim prilikom kojeg im je kazao da to više neće ponoviti i da će se izviniti. On je, kako su kazali iz KCCG, na njihovo „neprijatno iznenađenje“ nastavio sa takvim postupcima.
PODGORICA – Sud za prekršaje dosudio je Milovanu Gojoviću da plati 400 eura zbog vrijeđanja novinarke Pobjede Nade Kovačević.
On je na svom profilu objavio intervju ,,Bez odlučnih lidera Crna Gora ostaje talac političke nesigurnosti“, koji je uradila Kovačević, i insinuirao da je primila novac za taj tekst i da ,,truje medijsku scenu“. Gojović je na Fejsbuku uputio novinarki komentar uvredljive sadržine, čime je počinio prekršaj iz Zakona o javnom redu i miru, piše u odluci suda. Podsjećamo, on se izvinio
Da li će ljekar nastaviti da radi u KCCG i nakon ovog incidenta i izrečene mjere liječenja od alkoholizma, ili će biti poslat na bolovanje i za to vrijeme udaljen od pacijenata, Pobjeda nije uspjela da dobije odgovor. - Klinički centar Crne Gore će u odnosu na zaposlenog sprovesti sve raspoložive mehanizme utvrđivanja etičke i profesionalne odgovornosti kako bi u propisanim postupcima ista mogla da bude razmatrana a u cilju utvrđivanja profesionalne sposobnosti za obavljanje rada u našoj ustanovi – piše u saopštenju KCCG.
Mišljenje i preporuke koMisije Komisija za etička pitanja i deontologiju Ljekarske komore Crne Gore je zaključila da takvo ponašanje nije prihvatljivo u medicinskoj profesiji i ozbiljno narušava povjerenje javnosti u zdravstveni sistem.
- Neetično ponašanje pojedinog ljekara ne odražava stavove i vrijednosti kompletne medicinske struke, a ovakvi incidenti moraju da budu oštro osuđeni i da posluže kao podsjetnik na neophodnost primjene najviših etičkih standarda u svakom trenutku – ističe se u mišljenju Komisije.
Navodi se da se jasnom komunikacijom i dosljednom primjenom profesionalnih kodeksa jača povjerenje građana u ljekare, istovremeno pokazujući poštovanje prema svim ljudima, ne samo pacijentima. Komisija je dala i preporuke u ovom slučaju a to su pokretanje postupka radi utvrđivanja odgovornosti člana Ljekarske komore po osnovu povrede članova Kodeksa medicinske etike i deontologije i drugih navedenih akata pred Sudom Ljekarske komore.
Komisija Ljekarske komore predlaže KCCG da u odnosu
na zaposlenog sprovede sve raspoložive mehanizme utvrđivanja etičke i profesionalne odgovornosti, a u cilju utvrđivanja profesionalne sposobnosti za obavljanje rada u ustanovi i očuvanja ugleda ustanove, ali i prevencije budućeg neetičnog i neprofesionalnog ponašanja. Jedna od preporuka je Uvođenje obavezne edukacije o profesionalnoj i etičnoj komunikaciji za sve članove ljekarske komore.
Takođe, Komisija preporučuje i da se omogući puna podrška žrtvi, uključujući savjetovanje i stručnu podršku, u cilju osnaživanja i zaštite prava.
Doktor Peruničić je prijavljen i Ljekarskoj komori Crne Gore. Komisija za etička pitanja i deontologiju tog tijela je razmatrala i analizirala navode u vezi sa neetičnim ponašanjem člana Ljekarske komore Crne Gore i kardiologa Kliničkog centra Crne Gore.
Komisija je utvrdila da je ovakvim ponašanjem ljekar prekršio niz etičkih i pravnih normi, od načela poštovanja ljudskog dostojanstva i nediskriminacije, preko obaveze uzdržavanja od zlostavljanja i uznemiravanja, do prava na slobodu izražavanja i zaštitu od nasilja. Ustanovili su da su radnje dr Peruničića protivne Kodeksu medicinske etike i deontologije, univerzalnim deklaracijama Ujedinjenih nacija o ljudskim pravima, preporukama Svjetske zdravstvene organizacije, Konvenciji o ljudskim pravima kao i Konvenciji o sprečavanju i borbi protiv nasilja nad ženama i nasilja u porodici Savjeta Evrope.
Kodeks medicinske etike i deontologije Ljekarske komore Crne Gore propisuje da je svaki ljekar dužan da u svom djelovanju čuva ugled i dostojanstvo profesije, kao i da svim svojim sposobnostima čuva plemeni-
tu tradiciju ljekarskog poziva, održavajući visoke standarde stručnog rada i etičnog ponašanja kako prema pacijentima tako i prema svim drugim osobama.
- Uznemiravanje, vrijeđanje, mizogini komentari i prijetnje novinarki predstavljaju direktno kršenje ove odredbe, a svako ponašanje koje potkopava povjerenje javnosti u medicinsku profesiju smatra se neetičkim – ističu iz Ljekarske komore.
Ministarstvo najavilo provjere
Ministarstvo zdravlja juče se oglasilo saopštenjem, u kome su istakli da najoštrije osuđuju neprimjereno ponašanje doktora Peruničića prema novinarki Magdaleni Čelanović. Kazali su da osuđuju svaki vid neprofesionalne i neetičke komunikacije od strane zdravstvenih radnika, posebno kada je usmjerena prema predstavnicima medija koji obavljaju svoj posao u interesu javnosti.
- Ministarstvo će, u saradnji sa upravom Kliničkog centra Crne Gore, sprovesti internu provjeru, a javnost će biti blagovremeno obaviještena o svim nalazima i eventualnim sankcijama – poručili su iz resora kojim rukovodi dr Vojislav Šimun Istakli su da, iako se incident dogodio van radnog vremena i van prostorija zdravstvene ustanove, očekivanja u pogledu profesionalnog i etičkog ponašanja zdravstvenih radnika važe u svakom trenutku.
- U tom smislu, svako ponašanje koje šteti ugledu zdravstvene profesije je neprihvatljivo. Posebno ističemo važnost dosljednog poštovanja profesionalnih i etičkih standarda, ne samo tokom radnog vremena, već i u javnom i digitalnom prostoru van službenih duž-
Gojović novčano kažnjen zbog vrijeđanja novinarke Pobjede Nade Kovačević
Uvrede
Kovačević, rekavši da prihvata odgovornost za neprimjerene komentare koje je uputio preko društvene mreže Fejsbuk.
- Prihvatam odgovornost i jako mi je žao zbog svega. Razlog zbog kojeg sam napisao sporne poruke je moj revolt zbog činjenice da je novinarka Kovačević intervjuisala čovjeka koji nije omiljen u dijaspori. Konkretno, od ljudi iz dijaspore dobijao sam sugestije da re-
agujem jer po njihovom shvatanju Miloš Bukilić nije bio relevantan da govori u ime dijaspore - kazao je pred sudijom Gojović navodeći da je on predsjednik Asocijacije dijaspore koja broji 86 udruženja, od Australije, do Crne Gore. On je 2. marta na Fejsbuku ostavio komentar: „Moje pitanje novinarki Kovačević, koliko ste uzeli para za ovaj intervju sa čovjekom koji je promijenio više partija nego
što godina ima. Zašto ovo piše, zamolio sam Vas da se prvo raspitate o kome pišete, to me je dovelo u sumnju sa lažnim patriotom koji je jedino ostao dosljedan Amfilohiju i njegovoj sekti gospođo novinarko, imate li moralnu crtu da i poslije upozorenja da ne trujete medije“. Kovačević je zbog ovakvih optužbi i uvreda prijavila Gojovića, koji je 4. marta u Prekršajnom sudu kazao da prihvata
odgovornost za neprimjerene komentare.
- Sve je ovo tačno. Ništa ovdje ona nije izmislila - kazao je Gojović nakon što je pročitana prekršajna prijavu protiv njega. Potom je kazao da bi želio da sretne novinarku Kovačević kako bi joj pružio ruku i izvinio se. Na pitanje suda da li želi ukazati na neku olakšavajuću okolnost vezano za presuđenje u ovoj stvari on je kratko
nosti – poručili su iz Ministarstva zdravlja.
Pozvali su sve zdravstvene radnike da svojim ponašanjem i odnosom prema građanima, uključujući i predstavnike medija, pokažu visok nivo odgovornosti, dostojanstva i profesionalizma, kako bi se očuvalo povjerenje javnosti u zdravstveni sistem.
- Ministar zdravlja ističe punu posvećenost stvaranju sigurnog, dostojanstvenog i profesionalnog okruženja za sve korisnike i zaposlene u zdravstvenim ustanovama – saopšteno je iz tog resora. odgovor dugo putovao
Magdalena Čelanović je u razgovoru za Pobjedu kazala da dokument koji je 25. aprila primila od KCCG, gotovo 20 dana nakon prijave komentara vulgarnog sadržaja Etičkoj komisiji, jasno pokazuje da KCCG, u prvom momentu, nije imao namjeru da preduzme bilo kakve disciplinske mjere.
- U svom odgovoru naveli su da se njegovo ponašanje, uprkos uvredama i prijetnjama koje mi je uputio putem društvenih mreža, desilo van radnog vremena i u privatnoj komunikaciji, te da stoga ,,ne predstavlja povredu radne obaveze izvršene na radu ili u vezi sa radom“. Na osnovu takvog tumačenja, KCCG je tada zaključio da se protiv Peruničića ne može sprovesti disciplinski postupak – kazala je Čelanović. Ona ističe da je zaboravljena teza koja glasi da je ljekar dužan u svom djelovanju čuvati ugled i dostojanstvo profesije. - Međutim, zahvaljujući reakciji javnosti, brojnim osudama javnih funkcionera, nevladinih organizacija, sindikata i pojedinaca, kao i pritisku medija, Klinički centar je promijenio svoj prvobitni stav i ja to pozdravljam! Nakon svega, saopštili su da će ipak sprovesti postupak utvrđivanja etičke i profesionalne odgovornosti doktora Peruničića – rekla je ona Pobjedi. Naglašava da je pohvalno to što je KCCG pokazao spremnost da ne zatvori oči pred ovako neprimjerenim ponašanjem ljekara koji je, osim što je svojim djelovanjem nanio štetu njoj lično, bacio i ozbiljnu sjenku na ugled zdravstvene profesije u cjelini. j. MartinoviĆ
Presuda suda za prekršaje
kazao: „Samo radite svoj posao. Sve je tačno što je novinarka navela u prijavi“. j. M.
PODGORICA - Širom svijeta Prvi maj se proslavlja simboličnim protestima i šetnjama. U Crnoj Gori ovaj Praznik rada dočekujemo sa brojnim najavama štrajka, održanim protestima i očitim nezadovoljstvom zaposlenih.
Generalni sekretar Saveza sindikata Crne Gore Duško Zarubica, u intervjuu za Pobjedu povodom Prvog maja, ističe da zaposleni u našoj zemlji sigurno nijesu zadovoljni svojim trenutnim položajem. Naglašava da je posebno teška i neizvjesna situacija za mlade, nezaposlene, kao i za nezaposlene koji pripadaju srednjoj populaciji, koja je najviše pogođena i egzistencijalno ugrožena u uslovima kada se teško dolazi do posla, a bez kojeg se lako ostaje.
- Stoga ovogodišnji radnički praznik treba da bude opomena i podsjetnik na proklamovani evropski standard ljudskih i sindikalnih prava, na evropske zarade, socijalnu sigurnost i pravdu. Ne želimo da Prvi maj služi kao bolno podsjećanje na težak i nezavidan položaj zaposlenih, na neprestanu borbu za egzistenciju i elementarna prava, na rekapitulaciju loših pokazatelja, već želimo da ga slavimo i proslavljamo kao istinski praznik – poručio je Zarubica.
POBJEDA: Da li su samo plate uzrok nezadovoljstva ili i uslovi rada, odnos poslodavaca i generalno radnička prava?
ZARUBICA: Nijesu samo zarade uzrok nezadovoljstva. Naime, svjedočimo da su u prethodnom periodu zarade zaposlenih doživjele znatan rast, ali uporedo sa time bilježi se i rast stope inflacije, rast cijena potrošačke korpe, zakupa stanova, rast cijena stanova i dr., što je sve uticalo da se efekat povećanja zarada anulira. U ovom trenutku možemo reći da je ovdje riječ o sistemskom problemu, a ne problemu između isključivo poslodavaca i zaposlenih i pitanja ostvarivanja prava iz rada i po osnovu rada. Kada je riječ o nezadovoljstvu zaposlenih, ističemo da kvalitet života ne diktira samo visina zarade, već je važna i ravnoteža između privatnog i poslovnog života, uslovi rada... Eto juče smo obilježili
Međunarodni dan sjećanja na poginule i povrijeđene radnike i tu imamo podatke koji nam ne služe na ponos, a mogu reći da smo usred novih procesa još nedovoljno poznatih nama, poput digitalizacije, automatizacije, vještačke inteligencije, koje će sigurno donijeti i nove rizike po pitanju zdravlja i zaštite na radu zaposlenih, a i nesporno promijeniti i sam svijet rada.
POBJEDA: Najavljeni su štrajkovi zaposlenih u javnoj upravi i pravosuđu, jedan dio zdravstvenih radnika takođe mjesecima upozorava da će štrajkovati, imali smo proteste pacijenata koji čekaju na transplantaciju,
Zarubica je naglasio da rad na unapređenju životnog standarda građana, odnosno zaposlenih ne treba da bude isključivo pred izborne procese, već stalni zadatak svakoj vladajućoj strukturi
organizacije OSI su takođe protestovale. Zbog čega Vlada čeka pritisak da bi krenula u rješavanje problema?
ZARUBICA: Podsjećamo da je konstantni socijalni dijalog, koji se nesporno svakodnevno mora unapređivati, osnovi put, odnosno ključ za rješavanje problema. To svi socijalni partneri, kako Vlada, tako i sindikati i poslodavci, moraju imati u vidu. Onog trenutka kada isti izostane jasno je da će doći do javnog izražavanja negodovanja. Zdrav dijalog ne samo između socijalnih partnera, već i u slučaju svih drugih subjekata koji traže zaštitu ili unapređivanje svojih prava je ključ svega, a donosioci odluka moraju imati sluha za sve one osnovane zahtjeve.
POBJEDA: U čemu Savez sindikata vidi najveći problem kada je u pitanju odnos zaposleni - poslodavac? Da li se poštuju radnička prava?
ZARUBICA: Moramo istaći pozitivne primjere poslo-
davaca koji u potpunosti poštuju zakonom zagarantovana prava zaposlenih. Međutim, postoji i nemali broj onih koji se oglušavaju o njih. Radnici definitivno zaslužuju bolju zaštitu i veći obim prava, veće zarade, nesporno kvalitetniju socijalnu i zdravstvenu zaštitu, bolje uslove rada i zaštite na radu, ali i odgovorniji i pravedniji odnos poslodavaca, poštovanje i sprovođenje zakona, kolektivnih ugovora, ukratko dostojanstveniji život i rad. Poslodavci moraju da budu svjesni da neki elementi koji se uglavnom kod nas karakterišu kao trošak su suštinski i dugoročno investicija. Kada to kažem, prvenstveno mislim da ulaganje u zaposlene, u njihovo znanje, poboljšanje uslova rada, kao i životnog standarda je na duge staze ulaganje u dugoročni profit, stabilnost
poslovanja i konkurentnost na tržištu samog poslodavca. Zadovoljni zaposleni je važan element i pokazatelj uspješnog poslovanja.
POBJEDA: Potpisan je Program dostojanstvenog rada za period do 2027. godine. Što on zapravo podrazumijeva?
ZARUBICA: Program dostojanstvenog rada predstavlja glavni planski okvir za pružanje podrške Međunarodne organizacije rada (MOR) zemljama članicama. Istovremeno on je u stvari srednjoročni plan koji usmjerava rad MOR-a u zemlji u skladu sa prioritetima i ciljevima dogovorenim sa vladama, sindikatima i organizacijama poslodavaca. Kao takav prilično je sveobuhvatan i ima za cilj da pomogne zemlji da odgovori na različite izazove, poput niske zaposlenosti, povišenog
nivoa nezaposlenosti-neaktivnosti, pogotovo među mladima i ženama, visoke neformalnosti i nastavka emigracije. Ističem da je jedan od prioriteta ovog programa unapređenje uslova za rad za sve radnike, a očekivani ishodi tog prioriteta su između ostalog novi mehanizmi za promociju rodne ravnopravnosti i borbe protiv nasilja i uznemiravanja u svijetu rada, ali i jače organizacije radnika i poslodavaca.
POBJEDA: Kada je riječ o politici zapošljavanja, kako komentarišete navode političara, eksperata i NVO sektora da se susrijećemo sa još težim oblicima partijskog i nepotističkog zapošljavanja? Može li se i kako stati tome na kraj?
ZARUBICA: Primarni cilj svih treba da bude zapošljavanje stručnog, obrazovanog i kvalitetnog kadra koji će biti sposoban da se suoči sa svim izazovima radnog mjesta za koje je angažovan. Svjesni smo da otvaranja novih radnih mjesta ne može biti ako se povlađuje korupciji, nepotizmu, sivoj ekonomiji i radu na crnom. Kada tražimo socijalnu pravdu, to znači da tražimo odgovornu i pravnu državu. Tek takva država može pružiti uslove za stabilan razvoj. Samo takva država postaje oslonac obnove vrijednosti društva. Tada će u njoj mladi vidjeti realne perspektive života i rada. Nadam se da u Vladi prepoznaju ove ciljeve i da, ako težimo Evropskoj uniji, prostora za prethodno navedeno neće biti.
POBJEDA: Da li ima pomaka u potpisivanju GKU iz-
Ne želimo da Prvi maj služi kao bolno podsjećanje na težak i nezavidan položaj zaposlenih, na neprestanu borbu za egzistenciju i elementarna prava, na rekapitulaciju loših pokazatelja, već želimo da ga slavimo i proslavljamo kao istinski praznik, poručio je Zarubica
među poslodavaca i zaposlenih u medijima, čiji sindikati već nekoliko godina pokušavaju da poboljšaju uslove rada zaposlenih tražeći bolje uslove, ali i povećanje plata?
ZARUBICA: Iako su pregovori povodom zaključivanja GKU za zaposlene u djelatnostima medija svojevremeno bili počeli, na žalost svih zaposlenih u ovoj djelatnosti, do zaključenja ovog GKU nije došlo. SSCG je svjestan da ovaj GKU treba što prije zaključiti, kako bi se konačno obezbijedila i unaprijedila prava zaposlenih te je nastojao, a i dalje će insistirati da se u što kraćem roku ovo pitanje konačno dovede do kraja, odnosno da se zaključi GKU za zaposlene u medijima.
POBJEDA: Da li privatni sektor može da „isprati“ povećanja koja imamo prilike da vidimo u javnom sektoru. I da li postoji politička volja da se političari, osim sebi, jer tada uvijek postignu dogovor, okrenu i ostalim zaposlenima?
ZARUBICA: Smatramo da privatni sektor može da isprati povećanja zarada zaposlenih, posebno ako se ima u vidu da je došlo i do poreske reforme koja ide i u korist poslodavaca. Ne smijemo zaboraviti i da nemali broj poslodavaca prikriva svoj stvarni profit, kako bi izbjegao plaćanje zakonskih obaveza (poreza na dobit). Međutim, napominjem da imamo i pozitivne primjere gdje su poslodavci prepoznali upravo ono što sam prethodno naveo, a odnosi se benefit koji poslodavci imaju od zadovoljnih zaposlenih.
POBJEDA: Što je sa političkom voljom?
ZARUBICA: Podvukao bih da su svi građani, odnosno zaposleni upravo „poslodavci“ političkim elitama i prema tome zahtjevi zaposlenih i sindikata prvenstveno su da zaposleni bude na adekvatan način plaćen i zaštićen od države, odnosno od nadležnih organa kroz prevashodno veću kontrolu nad sprovođenjem i primjenom zakona. Rad na unapređenju životnog standarda građana, odnosno zaposlenih ne treba da bude isključivo pred izborne procese, već to treba da bude stalni zadatak svakoj vladajućoj strukturi.
J. MARTINOVIĆ
Tim Uprave za pomorsku sigurnost i upravljanje lukama reagovao u raznim situacijama kada su ljudi bili u opasnosti na moru, heroji spasili brojne živote
PODGORICA – Iz godine u godinu tim Uprave za pomorsku sigurnost i upravljanje lukama suočava se sa raznim izazovima kada im pristigne poziv da treba spasiti nekoga ko se nalazi u opasnosti na moru. Takve akcije nose sa sobom neizvjesnost, jer ne znaju što ih može sačekati na terenu, pa broje ishode koji se završe srećno, ali ima i onih tragičnih slučajeva koji se teško zaboravljaju.
Sve to je evidentirano u bazi Uprave, o čemu je Pobjeda razgovarala sa Žarkom Lukšićem, v. d. pomoćnika direktora za sigurnost pomorske plovidbe u toj ustanovi. Sagledavajući brojne akcije kroz koje je prošao, Lukšić kaže da mu je jedna od najtežih bila ona koja se dogodila 2023. godine, a završena je, nažalost, smrtnim ishodom. Tada su veliki talasi sa šetališta Pet Danica u Herceg Novom odvukli dječaka u more.
- Potraga je trajala sedam dana u izuzetno nepovoljnim vremenskim uslovima, a beživotno tijelo pronađeno je kod ponte Oštra – prisjeća se Lukšić. On dodaje da su, pored ovog slučaja, snažan utisak ostavile i dvije tragedije: utapanje ribara u uvali Kruče i mlade državljanke Moldavije u Sutomoru. U prvom slučaju ribar je izbačen na nepristupačnu plažu nakon prevrtanja čamca tokom noći, dok je drugi slučaj potrage za djevojkom na SUP dasci trajao sedam dana.
- Posebno se izdvajaju trenuci komunikacije sa porodicom, koji su bili ključni u psihološki teškom periodu – rekao je on.
POSADA BILA U OPASNOSTI
Lukšić, s druge strane, izdvaja i jednu od najznačajnijih intervencija koja se dogodila kod rta Ratac u Baru, kada se višečlana posada glisera našla u opasnosti.
- Jedan od naših spasilaca je, rizikujući život, uspio da ,,ukroti“ gliser koji se nekontrolisano kretao u krug, ugro-
žavajući ljude u njemu. Intervencija je uspješno završena, a u incidentu nije bilo povrijeđenih - navodi Lukšić. Dugo će pamtiti nesvakidašnju situaciju koja je na kraju svima izmamila osmijehe. Imali su akciju kod Utjehe, kada su sjeverni vjetar i morska struja odnijeli grupu stranih turista na SUP daskama daleko od obale. Brzom reakcijom spasilačkog čamca SAR-1 oni su bezbjedno evakuisani. - Slika njihovog dolaska na pristanište, sa daskama i opremom uz osmijehe i olakšanje svih je nešto što ćemo dugo pamtiti – istakao je Lukšić. Uprava pomorske sigurnosti i upravljanja lukama uvijek je, prema njegovim riječima, spremna i pripravna za sve iznenadne situacije, jer se nikada ne može pretpostaviti što se i kada može desiti na moru. Lukšić kaže da se obično dešava da nakon dužeg perioda bez složenijih akcija traganja i spašavanja, često uslijedi iznenadan poziv u pomoć, što je bio slučaj i sa nedavnim spašavanjem dva strana kajakaša na ušću rijeke Bojane, na granici sa Albanijom. Od tada spasilačke ekipe UPSUL-a nijesu imale potrebe za angažovanjem, osim nekoliko asistencija Sektoru granične policije
Jedna od najznačajnijih intervencija dogodila se kod rta Ratac u Baru, kada se višečlana posada glisera našla u opasnosti. Jedan od naših spasilaca je, rizikujući život, uspio da ,,ukroti“ gliser koji se nekontrolisano kretao u krug, ugrožavajući ljude na njemu. Intervencija je uspješno završena, a u incidentu nije bilo povrijeđenih, kaže za Pobjedu v. d. pomoćnika direktora za sigurnost pomorske plovidbe Žarko Lukšić
u vezi sa bezbjednosnim aktivnostima. Proslavljeni hrvatski skijaš Ivica Kostelić i jedan francuski državljanin, kajakaši, spašeni su upotrebom helikoptera sa visokom tehnologojim i pronađeni su upotrebom termalne kamere. Tako su ih crnogorske nadležne službe izvukle iz opasne situacije u kojoj su se našli kajacima na ušću rijeke Bojane u Jadransko more. U tom dijelu je teren vrlo opasan, a talasi su dosezali i do četiri metra. Izazovna akcija je tada trajala oko četiri i po sata, jer su i vremenski uslovi bili jako loši.
Prije tri godine Uprava je imala sličnu situaciju, ali se okončala tragično. STRESNO, ALI HUMANO
Kada sumira sve, Lukšić priznaje da je posao koji obavljaju izrazito stresan, ali i human. - Svaka akcija je različita, bez obzira na sličnosti u scenariju ili lokaciji. UPSUL je nedavno dobio podršku Crvenog krsta Crne Gore i uskoro će organizovati radionicu na temu - psihosocijalna podrška pomagačima i prevazilaženje stresa. Ovo je važan korak ka zaštiti mentalnog
zdravlja spasilaca – naveo je Lukšić. Objašnjavajući kako se odvija procedura kada ih neko pozove u pomoć, kaže da se poziv u pomoć može primiti putem više kanala — radio vezom, brojem 129, putem OKC 112. Nakon provjere, Koordinacioni centar MRCC Bar izrađuje plan traganja i spašavanja. Na osnovu toga se odlučuje o upotrebi plovila, dronova, roniolaca, vazduhoplova... - Komunikacija između MRCC i spasilačkih timova je konstantna, a akcijom rukovodi Search Mission Coordinator (SMC). Po potrebi, uključuju se i dru-
Kada je riječ o statistici, Lukšić kaže da su ove godine spasili dvoje ljudi. Niko nije nastradao, ali sezona tek počinje i Lukšić kaže da je bolje da ostane ovakvo stanje. Prošle godine su spasili 75, a zabilježili su da se utopilo šestoro ljudi.
Odgovarajući na pitanje da li su građani odgovorni i poštuju li se apeli kada ih upozoravaju da ne ulaze u more zbog loših uslova, Lukšić kaže da tokom turističke sezone često svjedoče nemaru skipera i kupača, koji se udaljavaju izvan bezbjednih zona.
- Nepridržavanje pravila, neznanje i potcjenjivanje prirodnih sila često rezultiraju nesrećama, pa i sa tragičnim ishodima – zaključio je on.
ge državne službe: Lučke kapetanije, Granična policija, MVCG, te privatne kompanije sa kojima UPSUL ima potpisane sporazume – kaže on. Akcije se pokreću u roku od 15 minuta od prijema poziva. Operativnost je obezbijeđena 24/7 kroz smjenski rad timova, a takozvani ,,zlatni sat“ nakon nezgode je ključan za uspjeh, jer šanse za pronalaženje osobe drastično opadaju nakon tog perioda. - Tokom ljetnje sezone angažuju se dodatni spasioci. Specijalizovana obuka spasilaca iziskuje značajna sredstva i često se obavlja van zemlje. Potrebno je kontinuirano ulaganje u ljudske i tehničke kapacitete kako MRCC, tako i SAR sektora UPSUL-a – rekao je Lukšić. N. ĐURĐEVAC
Iz KCCG potvrdili nestašicu terapije, Ministarstvo finansija i FZO odredili „kvotu“ za ljekove koja je premašena
Iz KCCG pojašnjeno je da se svi pacijenti u redovnim terminima pregledaju i dodjeljuju im se precizni novi termini za primjenu terapije za maj. Većina pacijenata je vraćena za narednu sedmicu te odlaganje od pet do sedam dana za primjenu terapije ne kompromituje efikasnost, pojasnili su iz te ustanove
PODGORICA – Onkološkim pacijentima je krajem prošle sedmice, u četvrtak i petak, rečeno da se vrate iz Instituta za onkologuju, jer terapije nema. Pacijenti su kazali redakciji da im je rečeno da je to zbog toga što je Klinički centar ispunio „kvotu“ koju je odredio Fond za zdravstveno osiguranje (FZO).
Iz KCCG je pojašnjeno da su svi onkološki pacijenti kojima je planirana terapija pregledani, napisani su izveštaji i preporučeno je vrijeme kada bi trebalo da se jave ordinirajućem onkologu radi nastavka terapije.
- Većina pacijenata je vraćena za narednu sedmcu te odlaganje od pet do sedam dana za primjenu terapije, ne kompromituje efikasnost iste – naglasili su iz KCCG. Pojasnili su da je u konkretnom slučaju, tokom prošle sedmice došlo do nestašice pojedinih ljekova, prije svega „keytrude“.
- Sada ga imamo dovoljno da zadovoljimo potrebe pacijenata do kraja sedmice, i očekujemo nesmetan nastavak terapije za početak maja. Takođe, tokom prethodna dva radna dana nije bilo ljekova „phesgo“, „bevacizumab“, „nivolumab“, „alvelumab“, „cetuximab“, kao i pojedinih citostatika, te je navedena terapija sada pristigla u manjim količinama i očekujemo njiho-
vu nesmetanu primjenu početkom maja – kazali su Pobjedi iz KCCG.
Racionalizacija
Iz Kliničkog centra Crne Gore su Pobjedi juče potvrdili navode pacijenata da je FZO u saradnji sa Minstarstvom finansija, uveo mjere racionalizacije u potrošnji ljekova. - Shodno tome, jedna od mjera odnosi se na mjesečnu distribuciju godišnjeg budžeta za nabavku ljekova. Takav pristup zahtijeva precizno planiranje kako bi se potrošnja u potpunosti uskladila sa raspoloživim sredstvima. Moguće je i da uslijed trenutnih uvećanih
potrošnji („pikovi“) dođe do prekoračenja odobrenih sredstava, a do čega je došlo u prethodnim danima – odgovoreno je Pobjedi iz Kliničkog centra. Ističu da su ipak, sinhronizovanim komunikacijama sa FZO i Ministarstvom finansija, ovakvi nedostaci ljekova kratkotrajni i da za sada ne kompromituju liječenje onkoloških pacijenata. Kazali su i da ne predstavljaju ništa neuobičajeno, što se ne dešava i u većim onkološkim centrima. Podsjetili su i na činjenicu da je u prethodnim godinama, dolazilo do nestašice pojedinih citostatika i po nekoliko mjeseci, te da se to sada ne dešava.
Pobjeda je prethodih godina pisala o tim nestašicama ljekova, na koje su onkološki pacijenti dugo čekali i bili vraćani jer u Institutu nijesu imali potrebnu terapiju. Bilo je i situacija da nijesu znali ni kada će je primiti, te su se bojali da ne ugroze kontinuitet primanja neophodnih ljekova.
PRegledi Redovni Iz KCCG je pojašnjeno da se svi pacijenti u redovnim terminima pregledaju od strane ordinirajućih medikalnih onkologa i dodjeljuju im se precizni novi termini za primjenu terapije za maj, s tim što se iz svih navedenih razloga plani-
ra rad i za dane državnog praznika 21. i 22. maja.
- Ovo će dovesti do kratkotrajnog odlaganja terapije, ali neće uticati na kontinuitet liječenja naših pacijenata koji su na sistemskoj terapiji – odgovorili su Pobjedi iz KCCG.
Naglasili su da je u budućnosti neophodno voditi računa o kontinuitetu primjene onkološke terapije, kod pacijenata kod kojih je ista započeta, te u tom cilju treba i planirati potrošnju i zalihe navedenih ljekova.
obnavljaju dnevnu bolnicu
Još ranije planirana rekonstrukcija Dnevne bolnice Instituta za onkologiju, kako bi se proširili kapaciteti i postavile nove terapijske stolice biće obavljena tokom ove sedmice. Na taj način će se iskoristiti praznični dani.
- Zbog toga je planirano da tokom tri radna dana ove sedmice, redukujemo i gotovo obustavimo primjenu intravenske onkološke terapije, dok će se primjena subkutanih ljekova, intramuskularnih formi i HT potencijacija nesmetano odvijati – istakli su iz KCCG.
Pobjedi je iz Montefarma prekjuče rečeno da, kada je riječ o isporuci ljekova za onkološke pacijente koji terapiju primaju u JZU, kao i Kliničkom centru Crne Gore, isporučuju neophodnu terapiju shodno iskazanim potrebama i zahtjevima pomenutih ustanova, u skladu sa važećim protokolima i odobrenim terapijama.
Pobjeda je ranije pisala o nestašicama ljekova za onkološke pacijente i o problemima
PODGORICA - Povećan
broj falsifikovanih diploma motivisao je resorno ministarstvo da predloži
zakonske izmjene kojima
će se pooštriti kriterijumi za nostrifikaciju obrazovnih isprava.
- Do sada smo imali samo falsifikovanje, lažne isprave, a sada tražimo da se uvede i kategorija kupljene diplome i da svi oni koji su potrgovali tu diplomu na adekvatan način odgovaraju u skladu sa zakonom - kazala je ministarka prosvjete Anđela Jakšić-Stojanović juče u Skupštini Crne Gore. Da je dobro što postoji odlučnost da se tom problemu stane na kraj, saglasni su i vlast i opozicija. Ipak više se raspravljalo o tome koja je vlast, bivša ili sadašnja, odgovorna za hiperprodukciju falsifikovanih diploma, prenosi portal RTCG.
- Dolazim iz Bijelog Polja, diplome su se kupovale i u jednom privatnom hotelu koji je u
vlasništvu jednog funkcionera jedne političke partije. Tako da su se diplome kupovale i prije, ne samo posle 2020kazala je poslanica PES-a Jelenka Andrić.
Poslanik DPS-a Jevto Eraković je kazao da je svima veoma važno da znamo da li su i ove diplome s ovih benzinskih pumpi završavale i u Vladi Crne Gore.
- Mi ćemo u narednom periodu insistirati da se provjera obrazovnih isprava odnosi na svakog člana društva počev od članova Vlade, poslanika, bezbjednosnog sektora, zdravstva, obrazovanja i u tom dijelu će komisija biti neselektivna –kazala je ministarka JakšićStojanović
Tokom rasprave o setu ostalih zakona iz obrazovanja problematizovalo se nedovoljno izdvajanje iz državnog budžeta za tu oblast kao i dugogodišnji loši rezultati učenika na PISA testiranju. Zbog svega toga, kako se čulo, obrazovnom sistemu potrebne su korjenite reforme.
- Da li vi mislite da sa ovakvom podrškom možete sprovesti bilo kakavu reformu u obrazovanju? Da li vjerujete u to? Jer vi imate podršku ljudi koji ni do dana današnjeg nijesu priznali Crnu Goru kao državu –pitao je poslanik i lider DPS-a Danijel Živković Ministarka prosvjete je odgovorila da ukoliko ne vjeruje od srca da može da napravi po-
nabavke jer dobavljač nije u mogućnosti da na vrijeme isporuči lijek najčešće zbog problema u proizvodnji i u takvim situacijama nastaje trenutni zastoj u isporuci ugovorenih količina, što rezultira prekidom kontinuiranog snabdijevanja.
Početkom mjeseca se dogodio i zastoj u nabavci ljekova u Specijalnoj bolnici u Brezoviku kada, kako je objavio portal Standard, najmanje 40 pacijenata sa dijagnozom karcinoma pluća nije primilo propisanu terapiju iako su u prethodnom periodu liječeni istim ljekovima koje plaća država. Ovo i druge zabrinjavajuće informacije su rezultat odluke Ministarstva finasija, prije svega, a onda i Fonda za zdravstveno osiguranje koje je nedavno uputilo dopis javnim zdravstvenim ustanovama u kojem ih upozoravaju na potrošnju ljekova u okvirima planiranog.
Fond je nedavno saopštio da ustanove same planiraju potrebe koje moraju biti usklađene sa opredijeljenim budžetom te „Montefarm“ ima obavezu da sprovodi nabavku i distribuciju.
FZO je u svom nacrtu budžeta za 2025. godinu predložio budžet u iznosu od 535,4 miliona eura, dok je Ministarstvo finansija opredijelilo oko 452,6 miliona.
Direktor FZO Vuk Kadić nedavno je izjavio da očekuje da će potrošnja biti između 490 miliona i pola milijarde te da će morati da se napravi rebalans u posljednjem kvartalu. On je kazao i da ljekova u ovoj godini neće nedostajati iako je smanjen budžet za njihovu nabavku. j. MaRTinoviĆ
make, nikada se ne bi prihvatila ove pozicije.
- Kada se govori o tome ko me podržava, ko me ne podržava, s obzirom da od sjednice do sjednice, svako malo neko, iz nekog drugog reda traži moju ostavku, ni ja nekad nisam sigurna – rekla je ministarka. U Skupštini se raspravljalo o Predlogu zakona o naučnoistraživačkoj djelatnosti, Predlogu zakona o izmjenama Zakona o osnovnom obrazovanju i vaspitanju, Predlogu zakona o podsticajnim mjerama za razvoj istraživanja i inovacija, Predlogu zakona o izmjenama i dopunama Zakona o priznavanju inostranih obrazovnih isprava i izjednačavanju kvalifikacija i Predlogu zakona o izmjenama i dopunama Zakona o inovacionoj djelatnosti. O svim zakonima poslanici će se izjasniti naknadno. j. M.
Specijalno policijsko odjeljenje po nalogu Specijalnog državnog tužilaštva prikuplja dokaze protiv više osoba zbog krivičnih djela pranje novca i krijumčarenje
PODGORICA – U akciji Specijalnog policijskog odjeljenja (SPO) juče su uhapšeni Haris i Refik Kardović koji se sumnjiče za krivična djela pranje novca i krijumčarenje.
Prema informacijama portala Libertas, među osumnjičenima je vlasnik „Televeksa“ Vladimir Mijajlović, za kojim se traga jer se, prema pisanju ovog medija, ne nalazi u Crnoj Gori.
Iz Specijalnog državnog tužilaštva (SDT), ranije juče je saopšteno da Specijalno policijsko odjeljenje po njihovom nalogu sprovodi hitne dokazne radnje prema više osoba u Podgorici, Baru, Ulcinju i Rožajama. - Zbog postojanja osnova sumnje da su učinili krivična djela stvaranje kriminalne organizacije, pranje novca i krijumčarenje. Specijalno policijsko odjeljenje preduzima mjere i radnje radi njihovog lišenja slobode, naveli su iz SDT-a.
Mijajlovićev „Televeks“ je, kako se navodi u Centralnom registru privrednih subjekata, firma registrovana za proizvodnju stvari od drveta, plute, slame i pruća.
J. R.
Saslušanjem svjedoka nastavljeno suđenje u predmetu protiv bivše predsjednice Vrhovnog suda i grupe
PODGORICA – Penzionisane sudije Vrhovnog suda
Branimir Femić i Ranka Vuković kazale su juče da nekadašnja predsjednica tog suda Vesna Medenica nikada nije uticala na njih u donošenju sudskih odluka.
- Mnogo će vode proteći dok se nađe isti sastav suda kakav je bio za vrijeme mog mandata u Vrhovnom sudu, čast izuzecima. Žalim zbog toga – navela je Medenica juče nakon svjedočenja Femića i Vuković. Osim njih, juče je u svojstvu svjedoka saslušana i zapisničarka Vrhovnog suda Marina Bogdanović Sudije Femić i Vuković bile su kategorične da Medenica nikada nije uticala na njih u donošenju sudskih odluka.
- Bože sačuvaj da se Medenica interesovala kod mene za bilo koji predmet. Za 38 godina rada, nijednu odluku nijesam donio ni po čijem nalogu - tvrdi penzionisani sudija Femić. Na pitanje advokata Zdravka Begovića, koji zastupa Medenicu, da li mu je slala poruke u vezi sa nekim predmetima kazao je da nije.
- Ne bi je poštedjela ova što piše i objavljuje njene privatne prepiske - rekao je Femić.
I sutkinja Vuković ustvrdila je da je posao sudije radila od 1991. godine u više sudova, ali da je niko nije nikada pozvao da se interesuje za bilo koji predmet.
- Poneđeljkom ujutru imali smo jutarnji sastanak, uz kafu, sa predjednicom. Ona bi nam tada recimo rekla da je dobila neku urgenciju i zamolila bi sudije da obrate pažnju na određeni predmet - pojasnila je ona.
Da Vesna Medenica nikada nije uticala na rad i predmete u kojima se postupa, prekjuče su saopštile i sutkinje Vesna Jočić, predsjednica Apelacionog suda Mirjana Popović i sutkinja Dušanka Radović koje su takođe svjedočile. Podsjećamo, okrivljeni Miloš Medenica, sin bivše predsjednice Vrhovnog suda, koji je optužen za formiranje kriminalne organizacije ponovo je juče ponudio jemstvo u iznosu od 739.375 eura u nekretninama da se brani sa slobode.
Specijalno državno tužilaštvo je Specijalnom odjeljenju za suđenje za krivična djela organizovanog kriminala, korupcije, terorizma i ratnih zločina Višeg suda u Podgorici, predalo optužnicu protiv okrivljenih Miloša i Vesne Medenice, Darka Lalovića, Vasilija Petrovića, Bojana i Marka Popovića, Milice Vlahović-Milosavljević, Marka Vučinića, Milorada Medenice, Luke Bakoča, Petra Milutinovića, Ivane Kovačević, Radomira Raičevića, Marjana Bevenje, Steva Karanikića, Gorana Jovanovića i „Kopad Company“ DOO Nikšić.
Optužnica je podignuta za krivična djela stvaranje kriminalne organizacije, produženo krivično djelo krijumčarenje, produženo krivično djelo davanje mita, primanje
UZNEMIRUJUĆI SNIMAK U RUKAMA OSNOVNOG
Formiran predmet nakon što je video-zapis pokušaja srpskim medijima i na društvenim mrežama
PODGORICA – Osnovno državno tužilaštvo u Podgorici ispituje kako je uznemirujući snimak pokušaja ubistva Podgoričanke B. B. (48), koje se dogodilo 25. aprila u Staroj varoši, dospio u javnost, saopšteno je Pobjedi iz ODT.
Pobjeda je u ponedjeljak uputila pitanja ODT da li su ovim povodom formirali predmet, ali tada nam je rečeno da nijesu upoznati da takav snimak postoji i zatražili da im ga dostavimo, ukoliko ga posjedujemo.
Ovaj snimak objavljen je u subotu na društvenoj mreži Iks i to na nalogu „Istina“ koji nerijetko objavljuje snimke i fotografije koje se tiču bezbjednosnog sektora.
mita, protivzakoniti uticaj i navođenje na protivzakoniti uticaj, zloupotreba službenog položaja, neovlašćena proizvodnja, držanje i stavljanje u promet opojnih droga, omogućavanje uživanja opojnih droga, nedozvoljeno držanje oružja i eksplozivnih materija, teška tjelesna povreda i sprečavanje dokazivanja.
S obzirom da to da je sudija Nada Rabrenović, koja je postupala u predmetu, bila na dužem bolovanju, rješenjem predsjednika podgoričkog Višeg suda Zorana Radovića predmet je dat u rad sudiji specijalnog odjeljenja Vesni Kovačević J. RAIČEVIĆ
Kako je video-zapis počeo da kruži društvenim mrežama, a srpski mediji iskoristili priliku da ga neovlašćeno objave, Pobjeda je Tužilaštvu dostavila objavu, nakon čega je formiran predmet.
- U vezi sa Vašim pitanjem, obavještavamo Vas da je u Osnovnom državnom tužilaštvu u Podgorici povodom navedenog snimka formiran predmet po službenoj dužnosti i dat u rad postupajućem tužiocu - saopšteno je Pobjedi iz Tužilaštva.
Uznemirujući snimak pucnjave koja se dogodila 25. aprila u podgoričkom naselju Stara varoš kada je Podgoričanku B. B. (48) teško ranio pokojni komšija B. V., nastao je, najvjerovatnije, sa nadzorne kamere objekta u blizini, a objavljen je prvo na društvenoj mreži Iks. Potom je počeo ubrzano da se širi, a srpski mediji su u svom senzacionalističkom stilu, video-zapis iskoristili i objavili kako bi ostvarili klik bejt više. Na spornom snimku vidi se že-
Sa mjesta uviđaja
Na spornom snimku vidi se žena koja se kreće ulicom, nakon čega se čuju pucnji zbog čega je ona počela da se kreće unazad i da moli za pomoć. – „Nemoj, kad te molim!“, „Upomoć!“, „Molim te, nemoj!“, čuje se na videozapisu za koji u Upravi policije nijesu mogli da potvrde autentičnost, ali su istakli da se radi o veoma uznemirujućem sadržaju
na koja se kreće ulicom, nakon čega se čuju pucnji zbog čega je ona počela da se kreće unazad i da moli za pomoć.
- „Nemoj, kad te molim!“, „Upomoć!“, „Molim te, nemoj!“, čuje se na video zapisu za koji u Upravi policije nijesu mogli da potvrde autentičnost, ali su istakli da se radi o veoma uznemirujućem sadržaju.
Neovlašćeno objavljivanje snimka je krivično djelo
Prema Krivičnom zakoniku Crne Gore, neovlašćeno snimanje kao i neovlašćeno objavljivanje i prikazivanje tuđeg spisa, portreta i snimka, smatra se krivičnim djelom. To takođe važi i za pravlje-
Podsjećamo, Podgoričanka B. B. (48) teško je ranjena 25. aprila oko 20 časova u podgoričkom naselju Stara varoš. Na nju je pucao B. V., koji je nakon toga pobjegao, a potom izvršio samoubistvo. B. B. je sa teškim povredama prebačena u Klinički centar, a nakon intervencije ljekara, nalazi se van životne opasnosti. Uprava policije je u zvanič-
nje foto, audio ili video-materijala bez znanja ili dozvole lica koje je predmet prisluškivanja ili snimanja. Nije nepoznanica da pojedinci i, naročito, sprski mediji pribjegavaju ovakvim radnjama, i ako se radi o krivičnom djelu. Nažalost, kažnjavanje po ovom osnovu uslijedi veoma rijetko, jer se gonjenje za ova krivična djela preduzima po privatnoj tužbi, ukoliko ih nije počinilo službeno lice.
DRŽAVNOG TUŽILAŠTVA:
ubistva u Staroj varoši objavljen u
nom saopštenju navela da je pokušaju ubistva, kako se sumnja, prethodila komšijska svađa.
- Prema prvim saznanjima i raspoloživim informacijama, sumnja se da je oštećenoj B. B. nanio povrede vatrenim oružjem B.V., njen komšija, iz gore navedenih razloga. Imajući u vidu da se radi o naoružanom licu, odmah po saznanju su upućeni pripadnici više organizacionih cjelina Uprave policije radi neutralizacije prijetnje i stavljanja lica pod kontrolu. Prilikom ulaska u prostorije od strane pripadnika Uprave policije lice B. V. je zatečeno bez znakova života, a sumnja se da je izvršio samoubistvo vješanjem, kazali su u saopštenju i dodali da je u objektu pronađeno i vatreno oružje.
MN: Slučaj Ivone Savićević Nije prvi put da snimci uznemirujućeg sadržaja dospiju u ruke, obično, srpskih medija. Sličan slučaj dogodio se kada je oproštajna poruka koju je pokojna Ivona Savićević prije smrti poslala prijateljici, u javnost procurila neposredno nakon njenog nestanka, a taj video-zapis objavio je prvo srpski Kurir, a zatim i ostali tamošnji mediji. Zbog toga je 20. januara formiran predmet pred Osnovnim državnim tužilaštvom u Podgorici, a sumnja se da je
Počinje sudski postupak protiv nekadašnjeg predsjednika opštine Budva, suspendovanih policajaca i grupe optužene za stvaranje kriminalne organizacije i šverc droge
U vezi sa Vašim pitanjem, obavještavamo Vas da je u Osnovnom državnom tužilaštvu u Podgorici povodom navedenog snimka formiran predmet po službenoj dužnosti i dat u rad postupajućem tužiocu - saopšteno je Pobjedi iz Tužilaštva
sporni snimak najvjerovatnije procurio iz Uprave policije. - Predmet se nalazi u postupku izviđaja. Zbog zaštite interesa postupka, za sada nije moguće saopštiti više detalja - kazali su Pobjedi iz Osnovnog državnog tužilaštva u Podgorici. Nakon što je video-snimak dospio u medije, a ODT formiralo predmet iz Uprave policije su saopštili da stoje na raspolaganju tužilaštvu u cilju razjašnjenja svih okolnosti, kako bi se utvrdilo ko je i na koji način dostavio srpskim medijima snimak pokojne Savićević.
Kako je Pobjeda ranije pisala. unutrašnja kontrola policije ispituje ko je od službenika Odjeljenja bezbjednosti Podgorica zloupotrijebio oproštajni snimak Savićević. Prema saznanjima Pobjede, Unutrašnja kontrola za rad policije, raspolaže sa svega nekoliko imena službenika Uprave policije koji treba da se izjasne da li su zloupotrijebili dokazni materijal koji je objavljen u srpskim medijima i saopšte kome su sve slali video-zapis.
Kako nam je nezvanično saopšteno iz više izvora, službenik Interventne, čiji je identitet poznat redakciji, čim je dobio snimak, obavijestio je šefa potražne jedinice Centra za bezbjednost Podgorica Željka Fatića i njemu proslijedio snimak, kako nalažu pravila u ovakvim situacijama, a Fatić je video-zapis proslijedio nadređenom Goranu Jokiću Kako su nam saopštili, postupak je još u toku i utvrđuju se okolnosti postupanja policijskih službenika u vezi sa ovim događajem.
Tijelo Ivone Savićević pronađeno je u mjestu Šteke nadomak Podgorice 16. januara, tri dana nakon što je prijavljen njen nestanak. Policija je tragala za Ivonom Savićević, nakon što je porodica prijavila njen nestanak i uputila apel građanima da im jave ukoliko imaju bilo kakvu informaciju.
Etički kodeks novinara i novinarki Crne Gore nalaže jasna pravila kojih treba da se pridržavaju svi mediji, pogotovu kada se radi o uznemirujućim snimcima.
Jovana RAIČEVIĆ
PODGORICA – Suđenje nekadašnjem predsjedniku opštine Budva Milu Božoviću, odbjeglom policajcu Ljubu Miloviću te suspendovanom policajcu Petru Lazoviću i ostalim članovima grupe optužene za stvaranje kriminalne organizacije i šverc droge, zakazano je za 20. maj u Višem sudu u Podgorici.
Optuženima će suditi sudija Simo Rašović Na optužnici Specijalnog tužilaštva nalaze se i Dejan Knežević, Radoje Zvicer, Ivan Stamatović, Nebojša Bugarin, Petar Lazović, Milan Popović, Miloš Mišurović, Marko Novaković, Ivan Nikolić, Goran Stojanović, Božidar Jabučanin, Aleksandar Keković, Vladimir Bajčeta, Tihomir Adžić, Filip Zindović (koji se ranije prezivao Kljajević), Darko Knežević, Ivan Mijatović i Dražen Milović
Božović se tereti da je sa optuženim Ljubom Milovićem, Ojdanićem i Lazovićem u toku januara i februara 2021. godine iz Ekvadora preko Kraljevine Belgije do Kraljevine Holandije prenosio 846 kilograma kokaina. To su učinili s osobama koje su, kako piše u optužnici, na kriptovanoj apli-
kaciji „Skaj“ koristile nadimke „Nw night!!!“, „Wolk“, „Pacino New“ i „Hulk new“. Prema navodima optužnice, Knežević je imao zadatak da kao policijski službenik, a potom i funkcioner Uprave policije Crne Gore kriminalnoj organizaciji odaje povjerljive podatke u vezi sa krijumčarenjem kokaina ove, ali i suprotstavljene škaljarske kriminalne grupe. Odbjeglom policajcu Ljubu Miloviću stavlja se na teret krivično djelo stvaranje kriminalne organizacije, neovlašćena proizvodnja, držanje i stavljanje u promet opojnih droga, izazivanje opšte opasnosti, nedozvoljeno držanje oružja i eksplozivnih materija i pranje novca. Nekadašnji predsjednik opštine Budva Milo Božović optužen je za stvaranje kriminalne organizacije i šverc droge. Suspendovani policajac Petar Lazović tereti se za stvaranje kriminalne organizacije, tri krivična djela neovlašćena proizvodnja, držanje i stavljanje u promet opojnih droga. Mileta Ojdanić tereti se za stvaranje kriminalne organizacije, šverc droge kao i pranje novca. I ostali optuženi, kako se navodi u dokumentu Višeg suda u Podgorici, terete se da su izvršili navedena krivična djela. B. R.
Ponovo počeo postupak protiv nekadašnjeg direktora Uprave za nekretnine, odloženo izricanje presude koje je bilo zakazano za juče
Sud odlučio da sasluša još nekoliko svjedoka u predmetu protiv Dragana Kovačevića
PODGORICA – Izricanje presude nekadašnjem direktoru Uprave za nekretnine Draganu Kovačeviću za zloupotrebu službenog položaja odloženo je juče u podgoričkom Višem sudu jer je sudija Zoran Radović odlučio da u ovom predmetu ponovo održi glavni pretres i sasluša još pet svjedoka kako bi u potpunosti utvrdio činjenično stanje u ovoj krivično pravnoj stvari.
Sljedeće suđenje zakazano je za 3. jun.
Prema optužnici Specijalnog tužilaštva Kovačević je radi prisvajanja vrijednih parcela „na pjeni od mora“ formirao kriminalnu organizaciju čiji su pripadnici postali Ana Lakićević-Grdinić, Veselin Tomašević, Danko Kovačević, Sanja Popović, Aleksandar Boljević i podgorička kompanija ,,Geo&Arh“.
Oni se terete za stvaranje kriminalne organizacije, protivpravno zauzimanje zemljišta, više djela zloupotrebe službenog položaja, falsifikovanje isprave i iznudu. Kovačević se na meti istraži-
telja našao kada je suvlasnički dio vile u Tivtu Aleksandra Gazivode mimo njegovog znanja prepisao na ime sina Danka Kovačevića
On je uhapšen 23. decembra 2020. godine da bi nakon dva mjeseca provedenih u pritvoru, propustom tužilaštva pušten na slobodu, nakon čega je nestao. Za njim je raspisana potjernica, a onda se iznenada pojavio pred početak suđenja u ovom slučaju u oktobru 2022. godine kada su mu stavljene lisice na ruke. On je pred sudom negirao da je formirao kriminalnu organizaciju preko čijih pripadnika je zloupotrebljavao položaj u državnim organima i prisvajao vrijedne parcele ,,na pjeni od mora“. On je ustvrdio da je, suprotno optužbama Specijalnog tužilaštva, cijeli radni vijek radio na tome da zaštiti državnu imovinu. – Odbacujem sve tačke optužnice. Kroz svoj rad borio sam se protiv protivpravnog zauzimanja zemljišta u državnoj svojini. U životu nijesam formirao kriminalnu organizaciju, a 2011. godine nijesam imao ni volju ni želju da formiram bilo kakvu kriminalnu organi-
zaciju – ustvrdio je Kovačević. Sa druge strane, svjedok oštećeni Aleksandar Gazivoda tvrdio je da je Kovačević na ime svog sina Danka nezakonito uknjižio i njegov suvlasnički dio luksuzne vile u Tivtu koju su zajedno gradili. Kada je objekat uknjižen na mlađeg Kovačevića, Gazivoda tvrdi da je tog trenutka kapitulirao pred državnim organima i prihvatio posljednju ponudu
za isplatu od 80.000 eura što je predstavljalo samo dio njegovih ulaganja. Prilikom kontrole optužnice, advokati okrivljenih su istakli da ono čime se Specijalno tužilaštvo bavilo u optužnici je u nadležnosti Upravnog suda jer se radi o upravnom postupku u vezi sa objektom na parceli u zoni Morskog dobra koji pritom još nije okončan. B.R.
PODGORICA – Srpski državljani Dragan Ilić iz Kragujevca i Mihailo Čolović iz Aranđelovca juče su u Višem tužilaštvu negirali da su učestvovali u ubistvu Ilije Bogdanovića 24. aprila, 20 minuta poslije ponoći na Cetinju, saznaje Pobjeda.
Pored Ilića i Čolovića policija je kao trećeosumnjičenog za učešće u organizaciji likvidacije Bogdanovića identifikovala i srpskog državljanina Edija Balšu Piralića (36) iz Beograda koji je u bjekstvu.
Međutim, nakon izjašnjenja o krivici, Ilić i Čolović su odbili da odgovaraju na pitanja tužiteljke Irene Burić
Nakon toga oni su sprovedeni u spuški Istražni zatvor gdje se nalaze zbog nedozvoljenog držanja oružja koje je policija pronašla u štek stanu koji su koristili.
U štek stanu pronađena su tri komada oružja sa municijom, a nađeni su i predmeti za komunikaciju i osmatranje, sona kiselina za uništavanje tragova. Ispod nadgrobne ploče na obližnjem groblju pronađen je još jedan komad oružja, za koje se vjeruje da je korišćeno u ubistvu Bogdanovića. U policijskim evidencijama Srbije oni se vode kao bezbjednosno interesantne osobe. Bogdanović je upucan dok se prema stanu u kojem stanuje
Policija ni poslije četiri mjeseca nije rasvijetlila paljenje dva automobila na Cetinju
i dalje ne znaju ko i zbog čega im je zapalio vozila
CETINJE - Duže od četiri mjeseca porodica Brajović ne uspijeva da dobije informaciju da li je policija identifikovala lice koje im je 28. decembra 2024. godine zapalilo dva porodična automobila.
Cetinjanima Danilu i Vuku Brajoviću, naime, 28. decembra prošle godine, ispred porodičnog stana, zapaljeni su automobili, „lexus“ i „citroen C3“. Jaka eksplozija uznemirila je tada sve stanare u Naselju Luke Ivaniševića. Povrijeđenih, na sreću, nije bilo, ali je na vozilima pričinjena velika materijalna šteta. Počinioci su i četiri mjeseca kasnije nepoznati, a ne zna se ni razlog zbog kojeg bi neko ovo uradio porodici koja važi za jednu od uglednijih u gradu.
Danilo i Vuk su višestruki prvaci Crne Gore u karambol bilijaru, i nikada nijesu povezivani sa bilo kojom vrstom kriminala. Kako je za Pobjedu tog dana kazao Danilo Brajović buka i plamen su ih probudili, a kada su izašli ispred kuće vidjeli su da im gore automobili.
- Motiv mi je nepoznat. Niko iz naše porodice nema veze sa klanovima, lupeštinom, povoljnim stanovima, drogom, švercom ili oružjem niti smo u svađi sa bilo kime. Guramo svoj život skromno od naših zarađenih para, vraćajući komercijalne kredite. Ipak ja jesam veliki i iskreni protivnik velikosrpske ideologije, bio sam politički izložen dok sam bio u CEP-u, sad nijesam politički aktivan, ali neću da optužim ni te sa druge strane, iako samo tu mogu viđeti naznaku nekog motiva – kazao je Brajović. Prema prvim tadašnjim nalazima požar je podmetnut.J. Đ. P.
sa porodicom vozio automobilom kojim je upravljala njegova supruga.
On je od zadobijenih rana preminuo u bolnici na Cetinju dok je njegova supruga Tamara prošla bez povreda.
Istražitelji su utvrdili da su osumnjičeni srpski državljani nekoliko dana prije likvidacije Bogdanovića boravili na Cetinju i pratili kretanje žrtve.
Policija je, kako je rečeno, došla do podataka koji ukazuju na postojanje osnovane sumnje da je Piralać ,,pružao logističku podršku i pomoć izvršiocima te da je istima stvarao uslove za ostvarivanje i realizaciju kriminalnog plana“.
- Policijski službenici su obezbijedili dokaze koji nedvosmisleno upućuju na preduzetu radnju izvršenja od strane
P. E. B. za kojeg je utvrđeno da je, lažno se predstavljajući pod drugim imenom i prezimenom, sprovodio kriminalne aktivnosti na teritoriji Podgorice i Cetinja – kazali su ranije iz policije.
Za Piralićem će, kako navode, biti raspisana, pored nacionalne, i međunarodna potjernica.
Crnogorski istražitelji su razmjenom podataka sa partnerskim službama došli do informacije i da se Piralić u
policijskim evidencijama matične države vodi kao ,,izvršilac krivičnih djela iz oblasti zloupotrebe droga, imovinskog kriminaliteta sa najvećim stepenom društvene opasnosti i krivičnih djela sa elementima nasilja i falsifikovanja isprava“.
Iz policije su demantovali pisanje određenih medija da je Bogdanović bio slučajna žrtva. Informacije objavljene na društvenim mrežama i pojedinim medijima da je Bogdanović bio slučajna meta, po ocjeni policije je sračunata i smišljena.
Ističu da je na osnovu preduzetih operativnih, obavještajnih i policijsko-tužilačkih aktivnosti, kao i uzimajući u obzir način, vrijeme, mjesto i okolnosti izvršenja krivičnog djela, aktivnu ulogu izvršilaca prilikom planiranja, organizacije i realizacije kriminalnog plana i odabira žrtve, kao i druge činjenice, nedvosmisleno se izvodi zaključak da je ovo krivično djelo izvršeno ciljano prema Bogdanoviću. Bogdanović je kao moreplovac bio na prekookeanskoj plovidbi, a nekoliko dana prije ubistva vratio se u Crnu Goru. U policijskim evidencijama nije vođen kao pripadnik bilo koje kriminalne grupe, a 2007. i 2024. godine je procesuiran za nedozvoljeno držanje oružja. B. ROBOVIĆ
Iz Uprave za izvršenje krivičnih sankcija saopšteno je Pobjedi da je pritvorenica, koja izdržava kaznu zbog ubistva djeteta, zbrinuta u Kliničkom centru Crne Gore
PODGORICA – Pritvorenica Jelena Jovović, koja izdržava kaznu zbog ubistva djeteta, pretučena je 26. aprila u prostorijama Uprave za izvršenje krivičnih sankcija (UIKS), zadobivši tjelesne povrede, potvrđeno je Pobjedi iz te ustanove.
- Nakon ovog događaja, zatvorenica J. J. prvo je pregledana od strane službenika Sektora za zdravstvenu zaštitu, a zatim sprovedena u Klinički centar Crne Gore gdje joj je ukazana odgovarajuća medicinska njega - kazali su Pobjedi iz UIKS-a.
Za sada nije utvrđeno ko je nanio povrede pritvorenici Jovović, a iz UIKS-a su odmah obavijestili Upravu policije i nadležno tužilaštvo.
- Takođe, pokrenuti su odgovarajući disciplinski postupci i preduzete su mjere predostrožnosti prema zatvorenicama za koje postoje osnovi sumnje da su izvršile napad u odnosu na imenovano lice.
S tim u vezi, u toku je sprovođenje istražnih radnji i mjera u cilju utvrđivanja svih okolnosti ovog događaja, poručili su iz Uprave za izvršenje krivičnih sankcija. Podsjećamo, Jelena Jovović osuđena je na 30 godina zatvora jer je umišljajno pomogla partneru Nerminu Šišiću da na smrt pretuče njenog petnaestomjesečnog sina koji je preminuo od težine zadobijenih povreda.
Jovović je, po ocjeni suda, stvarala uslove za izvršenje krivičnog djela, tako što je uključivala usisivač dok je Šišić tukao dječaka, kako bi prikrila plač, i brisala tragove krvi djeteta sa zida.
Ona je kazala da je Šišić od novembra 2017. godine u njenom prisustvu počeo da udara bebu, udarao je otvorenom šakom, ali i stisnutim pesnicama po licu, čupao za uši i stiskao za podbradak da ga podigne, te da je na glavi i licu djeteta primjećivala modrice.
Ispričala je i da je Šišić u jednom trenutku počeo sam da boravi sa djetetom u istoj sobi, čemu se ona nije protivi-
Jelena Jovović osuđena je na 30 godina zatvora jer je umišljajno pomogla partneru Nerminu Šišiću da na smrt pretuče njenog petnaestomjesečnog sina koji je preminuo od težine zadobijenih povreda
la, jer je za to vrijeme boravila u dnevnoj sobi i gledala TV.
Iz dnevne sobe, kako je kazala, svako veče je čula dijete kako plače i vrišti, a da u sobi u kojoj je Šišić boravio sa djetetom nije dozvoljavao da se svjetlo upali. U mišljenju vještaka sudske medicine je konstatovano da je smrt ubilačkog porijekla i da je nastupila kao posljedica svježih tjelesnih povreda, na-
stalih najviše do 72 sata unazad od momenta smrti. - Smrt je nastupila usljed zatajenja po život važnih moždanih centara, zbog preloma kosti lobanje i posljedičnog nakupljanja krvi u lobanjskoj duplji, sve kao posljedica višekratnog dejstva tupog, teškog i jako zamahnutog mehaničkog oruđa – navodi se u presudi Apelacionog suda. Obdukcijom je ustanovljeno i da je dječak imao zapaljenje pluća, ali da to nije doprinijelo nastupanju smrtnog ishoda. Na osnovu obdukcionog zapisnika, medicinskih ekspertiza i izjašnjenja vještaka sudske medicine nesumnjivo je utvrđeno da je u periodu od 2. do 4. februara 2018. petnaestomjesečnoj bebi zadao najmanje 15 udaraca u predjelu glave i tijela, u čemu mu je umišljajno pomogla majka dječaka. Šišić je, zbog teškog ubistva dječaka, osuđen na 40 godina zatvora. J.R.
Proslavljeni azerbejdžanski džez pijanista i kompozitor Isfar Sarabski za Pobjedu povodom večerašnjeg koncerta u KIC-u
PODGORICA – Međunarodni dan džeza će u Crnoj Gori biti obilježen koncertom proslavljenog džez pijaniste i kompozitora iz
Azerbejdžana Isfara Sarabskog. On će večeras u 20 sati prirediti koncert u Velikoj sali KIC-a „Budo Tomović“, u sklopu ,,Mjeseca poštovanja džeza u Crnoj Gori – JAM 2025“.
Pored Sarabskog, na koncertu će svirati kontrabasista Makar Novikov i bubnjar Amir Bresler. Sarabski važi za jednog od najtalentovanijih džez
umjetnika današnjice sa aktuelnom međunarodnom karijerom i brojnim nagradama iza sebe, a praunuk je Huseingulua Sarabskog, muzičara koji je napravio revoluciju u operi u islamskom svijetu. Od 2017. godine, uporedo s džezom, Sarabski je počeo da se bavi i elektronskom muzikom. On je za Pobjedu govorio o značaju muzike u svom životu, kombinaciji različitih žanrova u muzičkom izrazu, razlozima za bavljenje elektronskom muzikom i izazovima koje to sa sobom nosi, uticaju porodičnog nasljeđa na njego-
vu umjetnost, značaju saradnje sa legendarnim džez muzičarima...
P OBJEDA: Šta muzika predstavlja u Vašem životu?
SARABSKI: Prije svega, ja muziku ne posmatram kao posao, već dio života. Ona mi pomaže. Muzika je ogledalo koje ti daje povratnu informaciju. Pomoću nje shvataš šta se dešava unutar tebe i počinješ da razumiješ sopstvene emocije. Ona daje boju tvojim idejama na određenom jeziku, jeziku koji objašnjava nešto. Za mene je u tome snaga i važnost muzike.
Obnovljena predstava „Tre sorelle“ premijerno izvedena u Tivtu
PODGORICA - Obnovljena predstava „Tre sorelle“, u režiji Zorana Rakočevića, izvedena je u Velikoj sali Centra za kulturu Tivat. Prvi put je izvedena 2016. godine kao studentska predstava, a pred tivatsku publiku vratila se kao profesionalna produkcija tivatskog Centra za kulturu.
Direktor Centra za kulturu Goran Božović rekao je da je predstava izuzetno važna jer je tematika vezana za Boku, kao i da će se potruditi da je zadrže u mediteranskom opusu. - Predstava „Tre sorelle“ koja je nastala 2016. godine u saradnji sa Fakultetom dramskih umjetnosti sa Cetinja, kao ispitna studentska predstava, doživjela je večeras obnovu i praktično premijeru kao profesionalna pozorišna produkcija Centra za kulturu Tivat. Ista priča, glumci i režiser, ali ipak zreliji i stariji desetak godina. Vidjeli smo da je predstava dobila nove dimenzije i dubinu. Jednostavno je sadržajnija i kompletnija. Priča bazirana na legendi, priča o ljubavi, strasti, požudi, ne-
ostvarenim željama, neispunjenim životima, crkvenim dogmama i društvenim normama – istakao je Božović, prenosi agencija CGnews. Autor komada Stevan Koprivica kazao je da je vrlo zadovoljan predstavom i sarad-
POBJEDA: Posljednjih godina bavite se i elektronskom muzikom. Šta Vas je privuklo tom žanru i kako ga balansirate sa svojim džez korijenima?
P OBJEDA: Muzika koju stvarate spaja džez, klasiku, istočnjački folk, pa čak i argentinski tango. Šta Vas inspiriše da istražujete i kombinujete tako različite žanrove?
S ARABSKI: Jednostavno, volim mnogo različitih žanrova i nikad ne ostajem na samo jednom. Ponekad slušam rok, ponekad tango ili džez. Zavisi od vremena, mjesta gdje se nalazim i raspoloženja. Sva muzika je interesantna i iz svake je moguće izvući nešto pozitivno. Nekad je samo slušaš, a nekad imaš potrebu i da sviraš. Mislim da je to važno iskustvo u muzičkom životu umjetnika – da sluša, analizira i shvati na koji način je neka kompozicija nastala. Volim da sarađujem s različitim umjetnicima koji sviraju najrazličitije stvari.
POBJEDA: Kako je bilo sarađivati i nastupati sa legendama poput Herbija Henkoka i kako su ta iskustva uticala na Vašu muzičku viziju i razvoj?
SARABSKI: Susreti sa muzičarima poput Herbija daju ti mnogo energije i utiču u najpozitivnijem mogućem smislu na muzički razvoj. Neprocjenjivo je iskustvo upoznati ih, razmijeniti iskustva i svirati sa njima. Bilo je predivno kada sam upoznao Herbija, dao mi je sjajne savjete u kojem smjeru da gradim
njom sa režiserom Zoranom Rakočevićem te da predstava ima trajanje na tivatskoj sceni. - Zanimljivo je da su se večeras pojavila neka nova značenja. Ne radi se samo o interpretaciji mentaliteta, Boke, južine i depresije, već se otvaraju pitanja koja nas se danas jako tiču, a vidim da je publika reagovala na njih. To su pitanja pobune i slobode. Takva pitanja ovoj predstavi danas daju nova značenja i iščitavanja. Glumci, koji su sada još mladi, pokazuju da pripadaju prvoj postavi crnogorskog glumišta – rekao je Koprivica. Režiser Zoran Rakočević smatra da smo u većem problemu kao društvo nego što smo bili prije devet godina. - U toj problematici čini se sve dublje kopamo i nalazimo nove razloge da što više pričamo o slobodi, čovjeku i borbi za bolje sjutra. Vjerujem da ljudi nijesu došli samo da vide bokešku legendu, ovo je svakako njena dramaturška adaptacija, već su došli da gledaju predstavu koliko god ona pripadala jednom ambijentu i prostornom žanru – rekao je Rakočević, prenosi CGnews. R. K.
SARABSKI: Bio sam na jednoj elektronskoj žurki. Često sam na različitim žurkama i svirkama – rok, džez, elektronika itd. Tom prilikom sam počeo da se povezujem sa elektronskom muzikom i shvatam kako ona zapravo funkcioniše, kako nastaje, koje su njene zakonitosti... Potom sam počeo da razmišljam kako da kombinujem neke melodije iz klasične ili džez muzike sa elementima elektronske muzike. To je bila moja inicijalna želja i ideja, želio sam da saznam kako je to moguće kombinovati. Počeo sam da pokušavam, ali jednostavno nije išlo. Prvih godinu dana sam sjedio i pokušavao. Komponovao i komponovao. Jednostavno nije išlo. Bilo je mnogo ideja koje nijesu mogle funkcionisati zajedno. To je kao da svaki dan sastavljaš nove puzle. I onda se one jednog dana približe tvojoj muzičkoj viziji. Tako sam krenuo i danas ponekad stvaram i elektronsku muziku.
svoju karijeru. Baš taj susret pomogao mi je da pronađem sopstveni stil.
POBJEDA: Vaš prađed –Huseingulu Sarabski napravio je revoluciju u operi u islamskom svijetu. Takođe, dosta članova Vaše porodice bavi se klasičnom muzikom. Kako je nasljeđe Vaše porodice uticalo na Vaš pristup muzici i uopšte odluku da se njome bavite?
SARABSKI: Mnogo, zaista mnogo... Kad sam bio dijete, svakog mjeseca sam bio na koncertima, operama, snimanjima. Bilo je previše muzike oko mene. To je izuzetno uticalo na mene, da krenem i ja. Ipak, nikada me nijesu forsirali: moraš da slušaš, sviraš ili tome slično. Za mene je to bilo dobro, jer nijesam imao pritisak. Kad te neko tjera i forsira, jednostavno gubiš motivaciju. Imao sam slobodu da sviram klavir, trubu ili bilo šta drugo. Ako mi se igrao fudbal, govorili su mi: idi igraj fudbal.
To je bilo tako u startu. Kad sam krenuo da sviram, stvari su se promijenile. Objasnili su mi da je klavir primarna stvar, a fudbal sporedna. Ali važno je što su mi dali šansu da biram. Takođe, bio sam izložen vrhunskoj muzici već od treće-četvrte godine. Sjećam se da sam slušao Majlsa Dejvisa i Dizija Gilespija . Nijesam ništa razumio, ali sam slušao i uživao, shvatajući da je u pitanju bezvremena muzika. Sve je to uticalo na mene. U tom periodu imao sam i mali ,,Casio“ sintisajzer koji sam svirao. Sljedeći korak bila je muzička škola. Porodica mi je davala dobre savjete na koji način da vježbam i napredujem. Možeš vježbati i po osam sati dnevno a da se ništa ne dogodi, jer nijesi na dobrom putu i ne unapređuješ svoje vještine. Zato je važno imati ljude koji dolaze iz svijeta muzike da te usmjere.
Andrija RADOVIĆ
Slučajan arheološki nalaz u blizini Duklje
U dvorištu kuće našli dvije urne
PODGORICA - Kamena i staklena urna i potencijalni arheološki materijal pronađeni su u dvorištu jednog objekta u naselju Rogami, u neposrednoj blizini arheološkog lokaliteta Duklja koji ima status nepokretnog kulturnog dobra. Odmah po obavještenju JU Muzeji i galerije Podgorice, Uprava za zaštitu kulturnih dobara je uputila na lokaciju stručni tim koji je konstatovao da je prilikom uređenja dvorišta izvršen iskop i tom prilikom otkrivena kamena urna, unutar koje je bila urna od zelenog stakla. - Višegodišnja istraživanja neposrednog okruženja lokaliteta Duklja upućuju na zaključak da su sahrane vršene na samim obodima antičkog grada. Tako su u neposrednoj blizini ovog slučajnog nalaza u skorije vri-
jeme sprovedena sistematska arheološka istraživanja nekropola na lokacijama Bjelovine, Lovišta i Košturnica. Pretpostavlja se da su ovi grobni nalazi, odnosno ukop, upravo nastavak nekropole Košturnica – navodi se u saopštenju Uprave, koje je objavljeno na Fejsbuku. Imajući u vidu izuzetan arheološki značaj lokacije, kao i mogućnost dodatnih grobnih nalaza, Uprava je donijela Rješenje o privremenoj obustavi radova i sprovođenju odgovarajućih arheoloških istraživanja. Uprava za zaštitu kulturnih dobara je naložila JU Muzeji i galerije Podgorice da preuzme arheološke nalaze na privremeno čuvanje. J. N.
d
Dok većina slavi slobodan dan, mnogi rade bez dana odmora, bez sigurnosti i bez priznanja:
PODGORICA - Dok se širom svijeta obilježava 1. maj – Međunarodni praznik rada – kao podsjetnik na istorijsku borbu za radnička prava, umjetnici u Crnoj Gori taj datum dočekuju sa istim starim pitanjem: ima li mjesta za njih u sistemu koji bi trebalo da štiti rad i dostojanstvo svakog pojedinca. Iako stvaraju, doprinose društvu i često oblikuju kolektivnu svijest, mnogi od njih i dalje žive na rubu egzistencije – gotovo nevidljivi i zanemareni od državnih institucija.
Bez adekvatne podrške institucija, često prepušteni sami sebi, oni stvaraju u neadekvatnim uslovima, balansirajući između kreativnosti i borbe za osnovnu egzistenciju. I dok institucije već decenijama ostaju ,,nijeme“, umjetnici stvaraju iz potrebe i ljubavi. Praznik rada za umjetnike nije samo obilježavanje prava na rad, već i pravo na dostojanstvo stvaranja. Na Prvi maj, umjetnici ne traže samo bolje uslove rada, već priznanje da je njihov rad suštinski potreban društvu jer bez umjetnosti nema ni slobode mišljenja. Povodom 1. maja, Praznika rada, u razgovoru za Pobjedu slikarka Ivana Stanić, vajar Nikola Radonjić, kompozitor Aleksandar Perunović, pisac Nikola Nikolić, reditelj Gojko Berkuljan i glumica Jelena Minić govore o borbi, improvizaciji, istrajnosti i solidarnosti.
USLOVI
Stanić smatra da umjetnici u Crnoj Gori imaju radne uslo ve onakve kakve sami sebi stvore - male, intimne prostore: kuhinju, podrum, spavaću sobu, terasu, ulaz zgrade, krov...
PERUNOVIĆ:
Jasno je da je Crna Gora veoma skučen prostor za neke veće akcije. Ali je i svetinja kojoj pripadate. Već godinama unazad držim da umjetnik treba da bude nekakav sveštenik
Umjetnosti, a ne karijerista
STANIĆ: Pritisnuti svakodnevnom borbom koja nije u direktnoj sprezi sa stvaralaštvom, teško je u punoj svijesti sjesti i slikati, zaplesati, odsvirati, napisati, odigrati ulogu
- Bez obzira na to da li su glumci, muzičari, pisci ili likovni umjetnici, svi funkcionišemo na isti način. Ideje o habovima, zajedničkim ateljeima i prostorima uglavnom su ostajale na nivou priče za kafanskim stolom, a od države nijesmo nikada dobili ništa - niti očekujemo da hoćemo. Ova priča je toliko puta ispričana s mnogih privatnih adresa da je egzistencijalna ugroženost stvaralaca postala gotovo podrazumijevano stanje - istakla je Stanić. Ona naglašava da je svaki aktivizam na ovom polju izgubio smisao.
- Za dvadeset godina iskustva, jedino utočište i podrška smo jedni drugima. Moj rad, kao i rad većine mojih kolega, vrednuje se isključivo od strane publike, kolega kojima se obraćam, istoričara umjetnosti i galerista. To se svodi na neopipljivo, ali iskonski bitno i jedino vrednovanje koje me održava u ovom poslu. Institucije postoje samo na papiru - i ni toliko – kazala je Stanić. Država, kako podsjeća, umjetnicima omogućuje status slobodnog umjetnika koji nije baš lako dobiti.
- Uslovljeni da ne radite, a odakle prihodi to je tek posebna problematika jer mi i nemamo kvalitetan likovni marketing, tj. nemamo nikakav - rekla je Stanić. Prema njenim riječima, teško je raditi u uslovima gdje osam
Ivana Stanić naglašava da veliki broj sjajnih umjetnika koji poniknu ovdje odlaze i stvaraju i budu vrednovani u nekoj drugoj zemlji. - Tada ih društvo rado prigrli i svojata, iako on ili ona nijesu više nimalo naši, već svoji. Tužno je koliko je stvaralaca voljelo i voli Crnu Goru, koliko ih je samo pisalo o njoj, slikalo uprkos društvu i državi zbog čijeg su odbijanja ostali na rubu egzistencije ili pobjegli. Višedecenijsko ubijanje slobodne misli, igre i kreacije - osim onih ,,dvorski podobnih“ - dovelo je do današnjeg besmisla i površnosti u svim segmentima društva - istakla je Stanić, dodajući da je Prvi maj ,,naš praznik, ali ne po osnovu stečenih prava - već samo kao simbol velikog truda i rada“.
do deset sati morate provoditi na drugom radnom mjestu, samo da biste zadovoljili osnovne egzistencijalne potrebe i ako vam ostane preko, materijal za rad.
- Pritisnuti svakodnevnom borbom koja nije u direktnoj sprezi sa stvaralaštvom, teško je u punoj svijesti sjesti i slikati, zaplesati, odsvirati, napisati, odigrati ulogu. Sve se odvija u izmaglici činjenja. Većina nas je duboko zašla u samosagorijevanje, hvatajući posljednje atome snage da opstane u ovom poslu i održi svoju nasušnu potrebu za stvaranjem. Moja podrška je moja porodica, moj muž, prijatelji… bez nje nijesam sigurna koliko bih bila istrajna - istakla je Stanić. Ona smatra da status umjetnika u Crnoj Gori gotovo da i ne postoji.
- Ono što nam je ponuđeno kao mogućnost nemoguće je ostvariti, jer smo stalno na rubu egzistencije. U takvim uslovima, sve djeluje kao velika smijurija. Hiperprodukcija mladih akademaca dodatno je problematična, jer oni nijesu svjesni da kad okončaju školovanje neće
imati prava, već će tezgariti, prati čaše ili poći na usavršavanje ako „zakuče“ kakvu stipendiju. Postoji toliko načina da se umjetnicima pomogne: kroz male prostore za rad, ateljee, kroz podršku u materijalu, kroz kratkoročne i dugoročne sisteme finansijske pomoći... Ali, to nikome ne odgovara. Zamislite zemlju i sistem u kojem se kreativci slobodno izražavaju, bune, kritikuju - nema te vlasti koja bi u takvom sistemu mogla opstati - rekla je ona.
PODRŠKA
Radonjić bi radne uslove kao umjetnik u Crnoj Gori opisao jednom riječju - improvizacija.
RADONJIĆ: Ministarstvo je upoznato sa svim tim problemima i, to u više navrata, obećali su rješenje, ali sve je ostalo na obećanju i velikoj vjerovatnoći da će taj problem prenijeti na sljedeću administraciju
- Moj rad, kao dio kontinuirane priče koju gradim neprestano, vrednovan je više društveno nego institucionalno i finansijski. Ne kažem da podrške nema, ali kontinuirana institucionalna i finansijska podrška zaostaje - istakao je Radonjić. Komentarišući što mu najviše otežava rad Radonjić je izdvojio nelogičnu birokratiju, konkurse koji zahtijevaju preduge aplikacije koje nemaju smisla i nepoštovanje ugovora koji, ako se umjetnici oslone na njih, mogu da ih finansijski destabilizuju.
- Generalno, ljudi koji sarađuju sa samostalnim umjetnicima moraju da se drže dogovora - to je osnovno - kazao je Radonjić. On navodi da su slobodni umjetnici u Crnoj Gori dokaz da se od umjetnosti može živjeti.
- Kako? Vjerovatno ne kao neko ko ima platu od 1.000 ili milion eura svaki mjesec, ali uz ljubav prema poslu, odnosno pozivu i jak osjećaj svrhe uspijevamo nekako da živimo. Ipak, mi smo umjetnici - suština je tu, a detalje, varijacije između uspona i padova bih zadržao za sebe. Status samostalnog umjetnika nam obezbjeđuje penziono i zdravstveno osiguranje, dok se za ugovore moramo sami izboriti - kazao je Radonjić. Prema njegovim riječima, država može da obezbijedi mjesečnu nadoknadu slobodnim umjetnicima, može da napravi konkurse rezervisane samo za njih, jer oni na nekim konkursima nemaju pravo da učestvuju zbog birokratskih barijera. - Ministarstvo je upoznato sa svim tim problemima i, to u više navrata, obećali su rješenje,
kako umjetnici, radnici u kulturi i slobodni stvaraoci dočekuju još jedan Praznik rada
ali sve je ostalo na obećanju i velikoj vjerovatnoći da će taj problem prenijeti na sljedeću administraciju - kazao je Radonjić
On još od završetka akademije razmišlja o odlasku iz Crne Gore zbog boljih uslova rada. - Ali, ni vani situacija nije mnogo bolja zbog pinko-kapital-liberalizma, a pošto se stvari paradoksalno mijenjaju, vjerovatno će biti još gore kada pikofašisti postanu normalna pojava. Tako da moramo una-
NIKOLIĆ: Pisci dobijaju bijedan procenat od prodaje sopstvenog rada. U literarnom „lancu proizvodnje“ ispada da je najlakše napisati knjigu i mnogi vam tu onda kao nešto izlaze u susret, glumeći darežljivost ili milosrđe
prijediti naše društvo, jer u Crnoj Gori mogu da budu idealni uslovi, samo treba idealno da se rasporedi to što imamosmatra Radonjić, dodajući da je u svom okruženju primijetio da, uprkos velikom broju umjetnika i malom tržištu, postoji iskrena solidarnost među umjetnicima.
PROSTOR
Perunović smatra da umjetnici spadaju u onu vrstu djelatnika kojima je potreban adekvatan prostor za rad.
- Kad su muzičari u pitanju, dodatan problem je i stvaranje „buke“. Moja situacija je u suštini povoljna, iako nikad nemam jedinstvenu radnu lokaciju, još nemam dobar instrument itd. U suštini - sitnice - kazao je Perunović. Prema njegovim riječima, da bi nešto bilo društveno vrednovano, potrebno je prvo izgraditi zdravo društvo.
- Bojim se da je kod nas rad na tome usporen, pored ostalog i zbog toga što smo mi društvo koje je prilično opterećeno pseudoparadigmama poput nacije, tradicije, Evropske unije itd., tako da rad na stvarnom društvenom oporavku slabo dolazi na red. U vezi s tim, i umjetnici bi trebalo da budu bitni akteri u tome, a ne samo da čekaju idealne uslove da bi mogli da se iskažu - istakao je on.
Odgovarajući na pitanje koliko je moguće živjeti isključivo od umjetnosti u Crnoj Gori, Perunović nam je sugerisao da bi možda prije trebalo postaviti pitanje: ,,Zašto bi?“ - Iskreno, više cijenim umjetnike koji su društveno „korisni“, koji dakle imaju i neki zvaničan angažman, koji imaju što da kažu, koji predstavljaju nekakvu intelektualno-duhovnu paradigmu, nego puke mazače, pisare, notare… - kazao je Perunović. Posebno zanimljiv jeste njegov komentar na pitanje kakvu bi podršku država mo -
gla da ponudi umjetnicima da bi se poboljšali njihovi uslovi rada.
- Kad država postane država, sve će biti kako treba - kazao je Perunović. Ne razmišlja o odlasku iz Crne Gore zbog boljih uslova rada, mada mu to ponekad neizbježno prođe kroz glavu.
- Moje mladalačke želje da odem za Ameriku nijesu imale veze sa boljim uslovima, već prvenstveno sa potrebom da imate širinu, „stilsku“ uklopljenost itd. Jasno je da je Crna Gora veoma skučen prostor za neke veće akcije. Ali je i svetinja kojoj pripadate. Već godinama unazad držim da umjetnik treba da bude nekakav sveštenik Umjetnosti, a ne karijerista. Kao ni u slučaju svetaca, ni ovdje obim države ne predstavlja stvarni limit - rekao je Perunović.
OTPOR
Nikolić je rekao da je od književnosti praktično nemoguće živjeti u našoj zemlji. - Meni je, kad razmislim, i drago što ne živim od vlastite umjetnosti. Bojim se da bi se u suprotnom ona pretvorila u posao, pa bi neumjetničke stvari diktirale tempo – postao bih rob rokova, tuđih očekivanja. Drugim riječima – ograničenja koja bi me gušila. Novac bi pisao umjesto mene – kazao je Nikolić.
On ne smatra je njegov rad finansijski adekvatno vredno-
BERKULJAN: Većini umjetnika je neophodna još jedna profesija ili djelatnost kako bi obezbijedili stabilniju egzistenciju i ugodniji život. Tako da je odgovor očigledan, tj. teško da se samo od umjetnosti može živjeti
van, ,,jer pisci dobijaju bijedan procenat od prodaje sopstvenog rada“. - U literarnom „lancu proizvodnje“ ispada da je najlakše napisati knjigu i mnogi vam tu onda kao nešto izlaze u susret, glumeći darežljivost ili milosrđe. Što se tiče društvenog i institucionalnog publiciteta, tu sam uglavnom zadovoljan. Volio bih da je u pojedinim slučajevima to nešto dublje i iskrenije od ispunjavanja forme, ali dobro, ja opet solidno iskoristim ponuđeno – rekao je on. Nikolić je dodao da ima dovoljno slobodnog vremena, sva radna prava, lišen je poslovnog stresa, a uz to je književnost jedna od najjeftinijih umjetnosti.
- Ako se ne dogovorim s izdavačem, uvijek mogu uz nekoliko stotina eura objaviti knjigu u samizdatu. Takođe, danas se potencijalni manjak institucionalne podrške ili medijskog interesovanja donekle može nadomjestiti buntovnim samoreklamerstvom, koje je u takvoj situaciji nužan vid samopomoći – istakao je Nikolić. On je otkrio da radi u državnoj firmi i da nije strogo vezan radnim vremenom, što smatra preduslovom nekog optimalnog psihosomatskog stanja.
- U državnim firmama ima dosta zloupotreba, ali se u mnogima barem zadržao neki humani odnos prema radniku, njegovim potrebama. Radnika treba prvenstveno gledati kao ljudsko biće, pa tek onda kao radnika. U većini privatnih firmi to je obrnuto. Radnik je objekat, ne subjekat. Tamo se odvija tiha dehumanizacija. Zaprepastilo me je kad mi je neko rekao, ili sam to negdje pročitao: „Odmor sam mogla da uzmem tek kad sam se razboljela“ - kazao je Nikolić. Kazao je i da ima osjećaj da je izraz „radnička klasa“ izgubio značaj jačanjem kapitalizma i tiranskim zatiranjem istinske sindikalne borbe. - Više se osjećam pripadnikom srednje klase – to mi zvuči prihvatljivije. Simboliku prvog maja treba iskoristiti za zametanje klice glasnijeg i djelotvornijeg otpora. Skinuti s njega prašinu i užditi mu novu vatru – kazao je on. Na pitanje kakvu bi podršku država mogla da ponudi umjetnicima da bi se poboljšali njihovi uslovi rada, Nikolić je rekao da bi, za početak, država trebalo da kulturu posmatra kao jednu od najvažnijih društvenih oblasti, a ne nekakav dekorativni dodatak. - Iz tog suštinskog zaokreta brzo bi zaiskrila rješenja – istakao je on.
SOLIDARNOST
Berkuljan je istakao da je „veoma teško živjeti isključivo od umjetnosti u Crnoj Gori“. - Naše podneblje je u posljednje vrijeme hipersaturisano kadrom koji je završio razne umjetničke fakultete, a realnog prostora da se svi bave onim za što su se školovali nažalost nema. Na državnom ni-
vou nije postojao jasan plan i strategija šta će i gdje će raditi svi oni koji završe umjetničke fakultete. Većini umjetnika je neophodna još jedna profesija ili djelatnost kako bi obezbijedili stabilniju egzistenciju i ugodniji život. Tako da je odgovor očigledan, tj. teško da se samo od umjetnosti može živjeti – rekao je Berkuljan. Prema njegovim riječima, umjetnicima je potrebna veća institucionalna proaktivnost kako bi se kreirala održiva rješenja za umjetničke kolektive i pojedince koja bi bila u skladu sa savremenim globalnim kretanjima.
- Nažalost, na institucionalnom nivou smo poprilično anahroni i nemaštoviti – kazao je Berkuljan. Za razliku od mnogih svojih kolega, kako je kazao, ima privilegiju stalnog zaposlenja koje nudi određenu stabilnost koja bi bila upitna bez tog posla jer, nažalost, autorski i komercijalni projekti nemaju onu vrstu kontinuiteta koji je potreban da biste se osjećali sigurno.
- Ako govorimo o filmskoj režiji kao mojoj primarnoj profesiji, ona neminovno sa sobom nosi niz koraka koji opasno troše vrijeme, snagu, kreativno i fizički iscrpljuju, a finansijski često ne nude zadovoljavajuću satisfakciju. Kad uračunate vrijeme potrebno za stvaranje jednog dugometražnog igranog filma, a to je najmanje četiri do pet godina prožetih raznim fazama razvoja, priprema, pretprodukcije, snimanja, postprodukcije i promocije, i to podijelite sa finansijskom naknadom, često ispada da ste mjesečno radili za iznos manji od minimalne zarade. Zato se mnogi od nas bave drugim poslovima kako bi živjeli, a umjetnošću isključivo iz ljubavi, koliko god to zvučalo kao kliše – istakao je on. Iako se, kako je kazao Berkuljan, umjetnički rad često idealizuje, romantizuje i izdvaja iz okvira ,,klasičnog“ rada, suština je da su i umjetnici tipični radnici koji nude i prodaju svoje znanje, vrijeme, talenat i rad kako bi obezbijedili egzistenciju.
- Nerijetko se svi suočavamo sa istim ili sličnim problemima kao i svi ostali radnici – nesigurnim uslovima, poslovnim neizvjesnostima, oscilacijama u zaradi i sl. Iako danas značaj 1. maja često biva potisnut ili zanemaren, smatram da ovaj datum i dalje ima veliku simboličku vrijednost i treba da nas podsjeća na važnost solidarnosti i kontinuirane borbe za radnička prava – rekao je Berkuljan.
ŽIVOTARENJE
Minić ističe da je, otkad zna za sebe, uvjeravaju da živi u demokratskom društvu.
- Iza te floskule o demokratiji krije se agresivna beskrupuloznost i vulgarnost u kojoj obrazovano, odgovorno, ple-
MINIĆ: Iza te floskule o demokratiji krije se agresivna beskrupuloznost i vulgarnost u kojoj obrazovano, odgovorno, plemenito biće nije adekvatno vrednovano. Da jeste, bolja bi nam država bila
menito biće nije adekvatno vrednovano. Da jeste, bolja bi nam država bila – rekla je ona. Na pitanje je li u našoj zemlji moguće živjeti isključivo od umjetnosti, Minić ističe da se ,,u Crnoj Gori život svodi na životarenje“.
- Kulturni djelatnici koji žive od plate, kao i svi drugi zaposleni, čekaju prvi u mjesecu da pokriju kredite, račune, hranu... I kada sve to saberem, uglavnom se ,,oduzmem“. O životu vrijednom življenja, o sredini koja svoje kapacitete jača na principu selekcije i fokusa na kvalitetu, u bilo kojoj oblasti, nažalost, ne možemo da govorimo – kazala je Minić. Odgovarajući na pitanje da li se osjeća kao dio radničke klase i kako doživljava Prvi maj, istakla je da je ,,koncept radničke klase prolazio kroz razne faze i na kraju doveo zapadno, razvijeno društvo do jake srednje klase“. - Za nas koji se decenijama ne razvijamo, za društvo koje pati od lažne nade i skuplja mrvice hljeba, pitam se da li uopšte postoji bilo kakav koncept koji nam može pomoći da udahnemo svježeg vazduha. Dan borbe za osnovna ljudska prava svakog radnika je dan borbe za dostojanstven život – kazala je Minić.
Odgovarajući na pitanje kakvu bi podršku država mogla da ponudi umjetnicima da bi se poboljšali njihovi uslovi rada, Minić je kazala da ,,za koju god potporu da se država odluči – neće pogriješiti, jer im je svaka podrška dobrodošla“. - Međutim, od Titovog doba se nije pojavio lider koji voli umjetnost i okuplja umjetnike. Moćnike koji odlučuju o našim sudbinama kultura plaši, jer njima ne odgovara osviješćen, hrabar, čovjek koji misli. Jer kome bi onda bili lideri? –rekla je Minić. A. ĐOROJEVIĆ A. RADOVIĆ
Skupština prijestonice usvojila program podizanja spomen-obilježja, Josip Broz Tito se ,,vraća“ na Cetinje
CETINJE – Grad-heroj će dobiti spomen-obilježje posvećeno Josipu Brozu Titu. Riječ je o bisti koja će biti postavljena do kraja godine, lokacija će biti naknadno utvrđena.
– Podizanjem spomen-biste Josipu Brozu Titu (rođen 7. maja 1892. godine u Kumrovcu, umro 4. maja 1980. godine u Ljubljani) trajno se čuvaju uspomene na istaknutu ličnost, revolucionara, borca protiv fašizma, jednog od najvećih svjetskih državnika XX vijeka, čije je djelo od međunarodnog značaja i predstavlja doprinos u borbi za mir, razumijevanje i saradnju naroda u svijetu – navodi se u obrazloženju Odluke, a koja je donesena na zahtjev Udruženja boraca NOR-a i antifašista Cetinja. U Prijedlogu odluke, između ostalog, navodi se da će sredstva za postavljanje spomen-obilježja obezbijediti Prijestonica, dok će o konačnom umjetničkom rješenju odluku donijeti stručna komisija koju će imenovati gradonačelnik Nikola Đurašković
ORDEN
Ovo nije prvi put da se govori o postavljanju biste Josipa Broza. Naime 2007. godine, u posjeti Cetinju boravio je Titov unuk Josip Broz, i o tome razgovarao sa tadašnjim gradonačelnikom dr Milovanom Jankovićem.
U Crnoj Gori Titova bista postoji samo u Baru, spomenik u Podgorici (Titograd), a kada je riječ o teritoriji bivše SFRJ više nema ni spomenika ni biste ,,najvećeg sina naših naroda i narodnosti“.
Iako je Cetinje još 7. maja 1975. godine, baš od Josipa Broza, odlikovano Ordenom narodnog heroja povodom tridesetogodišnjice oslobođenja zemlje, kako zbog činjenice da grad ima 49 nosilaca Ordena narodnog heroja II svjetskog rata, tako i zato što je u NOB-u učestvovalo preko 5.000 građana, sada taj grad nema niti spomenik, niti spomen-bistu Titu, na otvorenom.
Spomen-bista Josipu Brozu, zajedno sa maketom Ordena narodnog heroja, isti-
Iako je Cetinje 1975. godine baš Josip Broz odlikovao Ordenom narodnog heroja, Tito u tom gradu sada nema niti spomenik, niti spomen-bistu na otvorenom. Spominje se samo u natpisu na jednoj od zgrada Banskih stanova. Bista koja je stajala u skupštinskoj sali uklonjena je tokom rekonstrukcije početkom 2000. godine
,,Dok smo bili drugovi, bili smo gospoda“
U crnogorskim medijima se već decenijama 4. maja, na dan kada je umro Tito pojavljuje čitulja, a u jednoj takvoj stajalo je i ,,Druže Tito, dok smo bili drugovi, bili smo gospoda“. Od Vardara pa do Triglava i od Đerdapa pa do Jadrana skoro pola vijeka neki su gradovi imali ne samo Titove biste i spomenike, ulice sa njegovim imenom, nego su od 1945. do 1997. godine, i nosili njegovo ime. Praksa imenovanja gradova po Titu započela je nakon Drugog svjetskog rata, kada su njegovo ime uzeli — Korenica, Užice, Podgorica i Veles, a kasnije i Velenje, Drvar, Kosovska Mitrovica i Vrbas, čime je po jedan grad u svakoj republici i pokrajini nosio
na, dugo vremena stajala je u skupštinskoj sali. Tokom rekonstrukcije sale, početkom 2000. godine, i bista i maketa su sklonjene. Bista nikada nije vraćena u salu, već se nalazi u jednom od depoa zgrade Prijestonice. Maketa Ordena narodnog heroja vraćena je u Skupštinsku salu na inicijativu Antifašista Cetinje, sredinom 2022. godine. Na Cetinju, trenutno, Tito se jedino pominje na jednoj od zgrada Banskih stanova, gdje je na njihovoj fasadi i dan-da-
njegovo ime. Gradovi sa Titovim imenima ostali sve do početka demokratskih promjena, ali i ratnih dešavanja, devedesetih godina prošlog vijeka. Pored neformalnog statusa „grad sa Titovim imenom“, u SFRJ je postojao i zvanični status grad-heroj, za gradove odlikovane Ordenom narodnog heroja, među kojima je i Cetinje, dok je Drvar bio jedini grad koji je imao oba prefiksa. U nekoliko gradova bivše SFRJ tokom posljednje dvije decenije jugonostalgičari osnivali su nevladine organizacije u čijim se nazivima pominjala SFRJ, Komunistička pratija, Josip Broz Tito.... Jedna od takvih je bila i NVO „Konzulat SFRJ“ u Tivtu.
nas ogromna parola ,,Neka živi Narodna lista maršala Tita!“ napisana daleke 1945. kada su održani prvi izbori u Jugoslaviji. Današnji Dvorski trg nekada se zvao Titov trg.
SPOMENICI
Samo je vajar Antun Augustinčić autor više od 40 spomenika i spomen-bista Titu. Ovi su se spomenici i biste nalazili u Kumrovcu, Ljubljani, Skoplju, čak dva u Sarajevu, Beogradu, Jajcu, (Titovoj) Korenici, (Titovom ) Užicu,
Krupnju, Rudom, dok je u u Velenju u vrijeme „bratstva i jedinstva svih naših naroda i
narodnosti“ stajao najveći Titov spomenik na svijetu, visok čak šest metara. Za malo njih
Jedna ulica nosiće ime kontraadmirala Krsta Đurovića
Usvajanjem programa
podizanja spomen-obilježja odbornici Skupštine Prijestonice dali su saglasnost i da jedna ulica na Cetinju nosi ime Krsta Đurovića.
To su, inače, prijedložile NVO Akcija za ljudska prava, Centar za građansko obrazovanje i Antifašisti Cetinja.
Ulica, dužine 327 metara, počinjaće od Ulice Vuka Mićunovića, kroz naselje Pod Granicom, do Belvederske.
– Krsto Đurović bio je kontraadmiral Jugoslovenske narodne armije i komandant južnog vojnopomorskog sektora Boka. Nije se slagao sa politikom, planovima i akcijama JNA i političkog vrha u vezi sa ,,operacijom Dubrovnik“. Protivio se agresiji na Hrvatsku, o čemu postoji više svjedočanstava ljudi iz njegovog
stajao je impozantan njegov spomenik, ali je miniran 2004. godine. Spomenik je brzo obnovljen. Spomen-bista iz Rudog prodata je 2015. godine ,,Manual muzeju zaboravljenih umjetnosti“ iz Novog Sada. Interesantan je podatak da se ,,preko bare“ usred meksičke prijestonice, na malom trgu u aveniji Paseo de la Reforma, najdužoj i najprestižnijoj u gradu, nalazio spomenik Josipu Brozu Titu. Podigao ga je Luis Ečeverija, predsjednik Meksika od 1970. do 1976. godine, koji je Jugoslaviju i Josipa Broza cijenio kao velike nesvrstane prijatelje. Ečeverija je želio da naslijedi Tita na čelu nesvrstanih i zato mu je podario spomenik u impozantnoj veličini, i to u aveniji koja se diči najpoznatijim monumentima Meksika. Josipu Brozu Titu je bilo posvećeno mnogo toga. Osim naziva gradova, ulica, škola, spomenika, spomen-bisti, Jugoslavija je imala i Dan mladosti koji se obilježavao svakog 25. maja, u čast rođendana Vr-
okruženja. Gradonačelnik Dubrovnika u tom ratnom periodu Petar Poljanić, tokom suđenja Slobodanu Miloševiću u Hagu, iznio je, između ostalog rečenicu, koja zasigurno najbolje opisuje kakva je ličnost bio Krsto Đurović: ,,Dok sam ja zapovjednik VP Boka, možeš biti siguran da ni jedna granata na Dubrov-
nik neće pasti“, navedeno je u obrazloženju. Krsto Đurović poginuo je na borbenom zadatku na dubrovačkom ratištu, u mjestu Popovići, Konavle (Hrvatska), 5. oktobra 1991. godine. Njegova smrta je ostala nerazjašnjena. Brojni zapisi sa dubrovačko-hercegovačkog ratišta ukazuju na izrazito sumnjive okolnosti pogibije Krsta Đurovića. Dan prije pogibije je ukazom Predsjedništva SFRJ vanredno unaprijeđen u čin kontraadmirala, ali nažalost nije doživio da sazna za to priznanje. Prijestonica bi do kraja godine trebalo da dobije i spomenik u slavu bitke na Košćelama, kao i spomenik narodnim herojima borcima stradalim u ratu i revoluciji, žrtvama rata i svim učesnicima NOR-a 1941. do 1945. godine.
NOSILAC ORDENA GRAD-HEROJ: Cetinje, 1975. godine
hovnog komadanta. Tom prilikom održavane su kulturno-umjetničke manifestacije na tadašnjem stadionu JNA u Beogradu, uz učešće više hiljada mladih iz čitave SFRJ. Najbolji među najboljima imali su čast da drugu Titu uruče štafetu, kao simboličan poklon svih 22 miliona Jugoslovena, a štafetna palica prethodno je nošena rukama mladih obišla cijelu tadašnju državu. Ova je
: Adaptiran objekat Hitne pomoći
NIKŠIĆ – U Nikšiću je svečano otvorena adaptirana i savremeno opremljena jedinica Zavoda za hitnu medicinsku pomoć. Okončanje radova vrijednih 160.000 eura – od čega je 140.000 eura obezbijeđeno iz kapitalnog budžeta, dok je Opština donirala 20.000 eura, ozvaničili su predstavnici Ministarstva zdravlja, opštine Nikšić i direktorica Doma zdravlja Nikšić dr Vera Bulatović.
Direktor Zavoda za hitnu medicinsku pomoć dr Vuk Niković istakao je da su jedinice hitne medicinske pomoći danas savremene i moderne javne zdravstvene ustanove, što je rezultat višegodišnjeg truda aktuelnog menadžmenta. – Dovesti u red nešto što je 10 godina devastirano, vratiti dostojanstvo struci, ali i gradu u kojem sam proveo dio djetinjstva je velika obaveza. Zahvaljujem prvo svima koji
KOtOR: U lokalnoj upravi priznaju da druga faza semaforizacije nije ispunila očekivanja
Prva faza je, prema mom mišljenju, bila fantastična. Druga nije, pa je u toku proces prilagođavanja koji ne podrazumijeva postavljanje novih semafora, već poboljšanje protočnosti saobraćaja. Inače, semafori nijesu plaćeni – kaže sekretar za investicije Ognjen Vukasović
KOTOR – I pored „pametne semaforizacije“, Kotor i ove godine ljetnju turističku sezonu dočekuje sa velikim gužvama, zastojima, kolonama glavnom gradskom saobraćajnicom i u tunelu Vrmac. Građani negoduju zbog ovakvog stanja, a sve češće se mogu čuti apeli „da se pametni semafori ugase jer oni zapravo prave kolaps u saobraćaju“.
Stoga je Opština započela proces prilagođavanja druge. Sekretar Sekretarijata za investicije Ognjen Vukasović kazao je za Pobjedu da se radi na nečemu što podrazumijeva prilagođavanje druge faze semaforizacije jer nije dala potrebne rezultate. – Kao neko ko je, kao i svi su-
građani, svakodnevno učesnik u saobraćaju, mogu reći da druga faza semaforizacije nije dala rezultate kao prva. Proces prilagođavanja ne
manifestacija održavana nekoliko godina nakon Titove smrti, a čast da učestvuju na sletu imalo je i oko 200 mladih sa Cetinja. U Titovu čast 29. novembra prvaci su prilikom upisa u školu polagali pionirsku zakletvu i tako postajali Titovi pioniri. Ta tradicija njegovana je do 1987. godine.
Jelena ĐUKANOVIĆ-PETROVIĆ
Prva faza pametnog upravljanja saobraćajem zavr5šena je u julu 2023. godine. Iz Opštine je tada saopšteno da se očekuje povećanje protočnosti saobraćaja za 20 do 30 procenata. Uporedo sa primjenom ,,smart“ semafora i upravljačkih programa koji se oslanjaju na AI tehnologiju, na svim prilazima centralnoj gradskoj zoni uvedena je signalizacija koja pokazuje broj slobodnih parking mjesta na parkiralištima. To je vozačima trebalo da omogući da izbjegnu traženje slobodnog parking mjesta i štede vrijeme. Istovremeno, cilj su bile i manje gužve na prilazima za parkirališta i manje zagušenje na glavnoj saobraćajnici kroz Kotor. Međutim, u praksi nije bilo tako. U avgustu 2024. godine počela je druga faza projekta, a nakon perioda testiranja i prikupljanja podataka o frekventnosti kretanja vozila i pješaka. To je, kako je bilo najavljeno, trebalo da dodatno unaprijedi kvalitet saobraćaja i ubrza kretanje kroz uže gradsko jezgro.
podrazumijeva postavljanje novih semafora već da se, uz postojeće, omogući bolja protočnost saobraćaja. Naglašavam, semafori nijesu plaćeni, da se na pomisli da smo ,,bacili pare“ za nešto što nije dalo rezultat. Ako ne bude postignut rezultat prije ove sezone semafori će biti ugašeni, uklonjeni – kazao je Vukasović. Naglašava da nije riječ o hardveru, odnosno semaforima, koji mogu da se isključe, uklone i vrate izvođaču već je pitanje rezultata. – Prva faza je, prema mom mišljenu, bila fantastična, ali treba reći i da druga nije ni oduzela na protočnosti saobraćaja. Ono što je činjenica, a brojke su to i pokazale, jeste da svake godine imamo od pet do 10 procenata veći broj vozila. Ovo pitanje je ekstremno kompleksno da bi se moglo riješiti lako - poručio je Vukasović. Iv.K.
apsolutno ne razumiju šta ja radim, a kolegama zahvaljujem na strpljenju dok su čekali otvaranje nove savremene jedinice u Nikšiću. Zahvaljujem i direktorici Doma zdravlja koja je dala podršku da se prostor adaptira i predsjedniku opštine koji je pomogao vrijednom donacijom. Ulaz u Hitnu pomoć je prokišnjavao i bio devastiran. Napravili smo objekat koji pripada standardima savremene urgentne medicine i pratimo
standarde 21. vijeka. Vraćamo dostojanstvo struci, a onda i građanima ove države ko-
ji su korisnici zdravstvenog sistema – rekao je Niković. C. G.
Auto-put Mateševo –Andrijevica
O elaboratu 27. i 28. maja
PODGORICA – Prezentacija elaborata o procjeni uticaja na životnu sredinu projekta izgradnje auto-puta Bar – Boljare, dionice Mateševo – Andrijevica, biće održana 27. i 28. maja
U Andrijevici, prezentacija je 27. maja u prostorijama Centra za kulturu i sport i u Zavičajnom muzeju.
U Kolašinu, prezentacija će biti održana 28. maja. U prostorijama MZ Mateševo i OŠ „Dr Radoslav Jagoš Vešović“ u Barama Kraljskim. C.G.
MADRID - Španske vlasti istražiće uzroke višesatnog nestanka struje koji je prekjuče pogodio tu zemlju Portugal, te djelove Francuske, rekao je juče španski premijer Pedro Sančez, a stručnjaci za sada ne vjeruju da je posrijedi bio kibernetički napad.
- Biće preduzete sve potrebne mjere kako se to ne bi ponovilo - rekao je Sančez na konferenciji za novinare, najavivši uspostavljanje komisije za utvrđivanje činjenica koju će kontrolisati Ministarstvo za ekološku tranziciju. Nacionalni sud takođe će sprovesti istragu o mogućoj informatičkoj sabotaži premda stručnjaci za sada ne vjeruju da je to bio uzrok nestanka struje, piše Index.
- Tehničari za elektroenergetsku mrežu provode analizu sistema. Očekujemo prve preliminarne rezultate u nadolazećim satima ili danima. Nijedna hipoteza neće bi-
Prvi znak nevolje koji je Piter Hjuz primetio bio je kada je njegov voz za Madrid počeo da usporava.
Onda su se TV monitor i svetla ugasili.
Upalile su se lampice za hitne slučajeve, ali nije potrajalo. Utom se lokomotiva i cela kompozicija voza zaustavila.
Četiri sata kasnije, Hjuz je još bio zaglavljen u vozu 200 kilometara daleko od Madrida, glavnog grada Španije.
Imao je hranu i vodu, ali toaleti nisu radili.
„Uskoro će se smračiti i mogli bismo da ostanemo ovde satima”, rekao je on za BBC.
,,Panika i haos“
Ogroman prekid struje zbog kojeg je Hjuz ostao u vozu izazvao je haos širom Španije i Portugala, a uticao je i na Andoru i delove Francuske.
Semafori su bili isključeni. Obustavljen je i metro.
Sve prodavnice i preduzeća su prekinula rad, a mnogi su stajali u redu ispred banaka kako bi uzeli gotovinu, jer plaćanje karticama nije funkcionisalo.
Džonatan Emeri je bio u drugom vozu na pola puta između Sevilje i Madrida kada je došlo do prekida.
Sat vremena je sedeo u vozu, vrata su bila zatvorena, sve dok putnici nisu uspeli da ih otvore kako bi ušao svež vazduh.
Pola sata kasnije putnici su izašli iz voza, ali daleko od nekog grada.
Ljudi iz obližnjih sela počeli su da dolaze i donose im vodu, hleb, voće.
„Niko ništa nije naplaćivao”, rekao je on.
Tehničari za elektroenergetsku mrežu provode analizu sistema. Očekujemo prve preliminarne rezultate u nadolazećim satima ili danima. Nijedna hipoteza neće biti odbačena dok ne dobijemo te rezultate analize – rekao je španski premijer Pedro Sančez
ti odbačena dok ne dobijemo te rezultate analize – rekao je Sančez. Sudija Nacionalnog suda u Madridu, nadležnog za najteža krivična djela u zemlji, uključujući terorizam, najavio je pokretanje istrage o mogućoj ,,informatičkoj sabotaži“, što bi bio terorizam. Struka za sada u to ne vjeruje.
- Nakon analiza koje smo sproveli do sada možemo isklju-
čiti kibernetički incident na elektroenergetskoj mreži - navodi se u saopštenju operatora španske elektroenergetske mreže REE, koje potpisuje direktor operacija Eduardo Prieto.
U kibernetički incident ne vjeruje ni portugalska vlada. REE je juče saopštio da se dogodila snažna oscilacija u mreži, zbog čega se španski sistem odvojio od evropske mreže.
Premijer Pedro Sančez istakao je da kvar nije povezan s manjkom nuklearne energije u Španiji, kako su kritikovali desničari i neki građani na društvenim mrežama.
Pitanje nuklearne energije već je mjesecima u srcu političke rasprave u Španiji pošto je vlada najavila da će uskoro zatvo-
tugalskom operatoru REN-u. Potpuni povratak u normalu s nestrpljenjem se očekivao i u Španiji i u Portugalu nakon dugog dana provedenog u žongliranju s poteškoćama poput zatvorenih podzemnih željeznica, prepunih autobusa, blokiranih vozova i izuzetno otežane komunikacije.
riti dva od posljednjih pet reaktora, koji osiguravaju 20 odsto potrošnje struje u zemlji, u odnosu prema 40 odsto, koliko otpada na solarnu energiju i energiju vjetra. Španski elektroenergetski sistem, po REE-u, juče ujutro je bio u funkciji više od 99 posto, kao i portugalska mreža, po por-
I putnici u Madridu odjednom su ostali u mraku u podzemnoj železnici. Nastala je opšta panika i zabuna.
Stanovnica Sara Jovović, izlazila je iz voza kada su se svetla ugasila.
„Ljudi su bili histerični i u panici. Zaista je bilo prilično haotično”, rekla je ona za BBC. Mobilni telefoni su prestali da rade i niko nije mogao da sazna šta se tačno događa. Kada je izašla iz stanice metroa, zatekla je vputeve zakrčene gustim saobraćajem.
„Niko ništa nije razumeo. Sve firme su bile zatvorene, a autobusi puni”, ispričala je ona.
Hana Louni je skenirala namirnice u supermarketu na brzoj kasi kada je nestalo struje u španskoj prestonici.
Ljudi su izlazili iz kancelarija i
krenuli pešice kućama jer nisu znali da li autobusi rade i kada će doći, rekla je Louni za BBC. „Malo je zabrinjavajuće što je cela zemlja ostala bez struje, ovo nikada ranije nisam iskusila”, dodala je.
Mark Ingland je ručao u restoranu hotela u kojem boravi na odmoru u Benidormu kada se „oglasio požarni alarm, a protivpožarna vrata se zatvorila”. Šetajući ulicama u Benidormu video je da je, „većina prodavnica bila u mraku i zatvorena ili su zaposleni stajali na ulazima kako bi odvratili potencijalne mušterije”.
„Nisu radili bankomati, semafori... Bilo je čudno”.
U međunarodnoj školi u Lisabonu sijalice su treperile neko vreme, a onda su se ugasile, rekla je učiteljica Emili Torovgud.
Ona je nastavila da predaje u mraku, đaci su bili veseli, ali su došli neki roditelji i odvodili decu iz škole, rekla je.
Vil Dejvid, Britanac koji živi u Lisabonu, bio je na šišanju kada je nestalo struje.
Frizer ga je prebacio do prozora kako bi završio šišanje.
„Povratak kući je bio čudan, semafori nisu radili, bilo je mnogo ljudi na ulicama, svi su negde išli, tumarali, mnogi su izašli sa posla”, ispričao je on.
U početku su neke mreže mobilne telefonije takođe prestale da rade, što je mnoge ostavilo bez informacija.
Kertis Glejden, koji je u La Val D’Uiksu, oko 50 kilometara od Valensije, rekao je da je bilo „strašno” dok se mučio da pronađe vesti šta se dešava.
Sat i po otkako je nestalo struje, stanovnica Fortune, na ju-
goistoku Španije, rekla je da se njen muž vozio unaokolo, pokušavajući da pronađe benzinsku stanicu koja bi mogla da obezbedi gorivo za pokretanje generatora i održavanje njihovog frižidera.
„Zabrinuti smo za hranu, vodu, gotovinu i benzin u slučaju da ovo potraje nekoliko dana”, rekla je Lesli, Britanka koja već 11 godina živi u Španiji.
Odložen je teniski turnir u Madridu, ali meštani imaju i veće „razloga o kojima brinu”.
Kada se signal telefona Kertisa Glejdena vratio posle otprilike dva sata, on i drugi su krenuli u kafiće, ali su otkrili „ništa ne radi”.
„Hteli smo hranu i piće, ali nisu mogli da ih prave jer nije bilo struje”, kaže Glejden. Posle dva sata, španski operater električne mreže Red Elek-
Podsjetimo, REN, portugalski operator elektroenergetske mreže, objavio je da je nestanak struje koji je pogodio Portugal uzrokovan kvarom na španskoj elektroenergetskoj mreži, povezanim s ,,rijetkim atmosferskim fenomenom“. REN je naveo da su ekstremne temperaturne razlike u Španiji izazvale ,,anomalne oscilacije“ na visokonaponskim vodovima. Taj se fenomen naziva ,,indukovana atmosferska varijacija“, koja je potom dovela do oscilacija koje su uzrokovale kvarove u sinhronizaciji elektroenergetskih sistema.
Priredila: r. U.–i.
trika saopštio je da je snabdevanje strujom vraćeno na severu i jugu zemlje.
Dva i po sata posle nestanka struje, gradonačelnik Madrida Hose Luis Martinez-Almeida je i dalje pozivao sve stanovnike da „ostanu tamo gde jesu ili da se kreću samo ako je neophodno”.
U 15 sati po lokalnom vremenu, španski premijer Pedro Sančez sazvao je vanredni sastanak Saveta za nacionalnu bezbednost. Nešto pre 16 sati, u Malagi se vratila struja. Do 17 sati, energetski operater saopštio je da se struja vraća u nekoliko oblasti na severu, jugu i zapadu Iberijskog poluostrva. Portugalska elektroenergetska kompanija REN dala je pesimističnije predviđanje, rekavši da bi moglo da prođe i do nedelju dana pre nego što se mreža vrati u normalu. Vanredno stanje je kasnije proglašeno širom Španije. Ipak, do 28. aprila uveče, premijer Sančez je rekao da je u polovini zemlje obnovljeno snabdevanje električnom energijom. Mnogi su, međutim, i dalje bez struje.
VEČE UZ PiVo i sViJEĆE Španski violinista Isak Bifet otišao je ujutru na probu u simfonijski orkestar u Madridu. Ali zgrada je bila potpuno u mraku, a većina drugih muzičara nije ni došla jer nisu mogli da nađu prevoz.
Ljudi bez gotovine su bili u posebnom problemu jer nisu radili sistemi za plaćanje karticama, rekao je on za BBC. „Dan bez struje je bio čudan i malo je podsećao na srednji vek.
„Ali atmosfera je zapravo bila prilično lepa”, opisao je. Kada se vratio u stan takođe nije imao struje.
Ali snašao se - upalio je sveće i otvorio flaše piva, zabavljajući se i družeći sa prijateljima.
Pokret Preokret predstavio inicijativu za zabranu mogućnosti privatizacije ViK-a
,,Voda za piće je osnovno ljudsko pravo. Voda je javno dobro, a ne roba“, stoji u Rezoluciji Generalne skupštine UN iz 2010. godine, dok Povelja EU o osnovnim pravima naglašava da voda mora biti dostupna svima. Upravo na ovim principima temelji se inicijativa koju je juče predstavio Pokret Preokret, a kojom se zahtijeva usvajanje izmjena i dopuna Statuta Glavnog grada s ciljem zabrane mogućnosti koncesioniranja, sklapanja javno-privatnih partnerstava ili sprovođenja privatizacije preduzeća Vodovod i kanalizacija i(li) vodovodne infrastrukture.
- Upozoravamo da u uslovima ekonomske nesigurnosti i neodgovornog upravljanja postoji realna opasnost da se voda –osnovni uslov života – prepusti privatnim kompanijama, čiji je jedini cilj profit. Iskustva evropskih gradova poput Berlina, Pariza i Budimpešte, koji su nakon privatizacije vodosnabdijevanja doživjeli višestruka poskupljenja i pad kvaliteta usluga, jasno pokazuju opasnosti ovog modela. Zato su ta preduzeća kasnije rekomunalizovana. Dakle postoje iskustva koja govore da taj model ne-
ma realno opravdanje – ukazao je odbornik PP-a u Skupštini glavnog grada Srđan Perić On je naglasio da se ovim prijedlogom suštinski i praktično prave koraci u pravcu realizacije prava na vodu, koje je preduslov za ostvarenje prava na život i drugih ljudskih prava, zbog čega mora biti ustavno i zakonski zaštićeno, pa i kroz najviše pravne akte lokalnih samouprava.
- Potencijalnom ili stvarnom privatizacijom, voda bi postajala roba kojom upravljaju korporacije vođene isključivo logikom profita, čime se ugrožava pristup vodi za najugroženije kategorije stanovništva. Naš prijedlog predstavlja institucionalni instrument zaštite ovog važnog resursa u dijelu u kojem
je on u djelokrugu i obuhvatu nadležnosti Glavnog grada. PP će podnijeti prijedlog izmjena i dopuna Statuta Glavnog grada kako bi se trajno onemogućila bilo kakva mogućnost privatizacije preduzeća koje se bavi proizvodnjom i distribucijom vode na teritoriji glavnog grada. Ako vlast to odbije, spremni smo da pokrenemo građansku inicijativu i referendum kako bismo ovaj resurs zaštitili za buduće generacije - kazao je Perić, odajući priznanje svima koji su u prošlosti problematizovali pravo na vodu, kako civilnom sektoru tako i pravnim stručnjacima koji su pravno uobličavali ovu temu. Mirza Krnić iz PP-a podsjetio je da dugovanja fizičkih i pravnih lica ViK-u za vodu iznose
4,25 miliona eura, a da gubici na vodovodnoj mreži dostižu čak 54 odsto.
- Na kraju prethodne godine dug građana i firmi iznosi 3,7 miliona eura, što govori da povećanje cijena nije dalo zadovoljavajući rezultat čak ni sa usko ekonomske tačke gledišta. Broj zaposlenih je varirao od 449 koliko ih je bilo 2013. godine, preko 604 tokom 2018, do 552 koliko ih je bilo na kraju prethodne godine – ukazao je Krnić.
On je rekao kako je prema finansijskim iskazima ViK prethodne godine imao minus u poslovnom rezultatu od 878.885 eura, godinu ranije 1,7 miliona eura, dok je 2019. godine bio zabilježen plus od oko 1,2 miliona. - To ne znači da je tada bilo sjajno stanje, daleko od toga, ali govori da se ide iz lošeg u gore. Ove godine je budžetom planirano 700.000 eura transfera iz budžeta Glavnog grada ovom preduzeću. Sve to potencijalno može stvarati ambijent i narativ o tome da je privatizacija nužnost. Rješenje treba tražiti u zaštiti resursa kojima raspolaže ovo preduzeće, te u dobrom menadžmentu, inovacijama i preuzimanju odgovornosti koju prethodno prati odgovarajuća kadrovska politika – sugerisao je Krnić. H. P.
Predstavljeno ovogodišnje izdanje Proljećnog pazara koje počinje u poneđeljak, 5. maja
lokalnih proizvođača
Prezentacija Proljećnog pazara
Proljećno izdanje Podgoričkog pazara počeće u poneđeljak, 5. maja na Trgu nezavisnosti i trajaće do 21. maja. Manifestacija koja je postala prepoznatljivi dio kulturne i turističke ponude Podgorice i ovog proljeća ponudiće Podgoričanima i njihovim gostima raznovrstan kulturni i zabavni program, ali i biti prilika za predstavljanje lokalnih proizvođača. Predstavljajući program ovogodišnjeg Proljećnog pazara,
direktor Turističke organizacije Podgorice Dragan Grnović istakao je da vjeruje da svi sugrađani i posjetioci sa nestrpljenjem iščekuju ovu manifestaciju, posebno ako se ima u vidu da je novogodišnje izdanje Podgoričkog pazara prekinuto nakon tragičnog događaja na Cetinju 1. januara. - U tehničkom dijelu pripreme Proljećnog pazara kriterijume smo korigovali u dijelu prioritetnih oblasti i sa ciljem da istaknemo proizvođače, rukotvorce i zanatlije jer
smatramo da im je Podgorički pazar prava prilika da predstave i plasiraju svoje proizvode - kazao je Grnović. On je podsjetio da je dodijeljeno 48 kućica koje je Glavni grad i ove godine ustupio besplatno.
- Objavili smo konačnu rang listu zakupaca i ugovori će biti potpisani danas i sjutra, kada će zakupci i dobiti ključeve kućica i imaće dovoljno vremena da pripreme svoju ponudu - kazao je Grnović. Sekretarka za kulturu Snežana Tomanović istakla je da će u okviru zabavnog programa nastupati izvođači koji su bili planirani tokom Novogodišnjeg pazara, ali da će podgorička publika čuti i neka nova imena.
- Na dan otvaranja, 5. maja, nastupiće sarajevska grupa Hari Mata Hari, Delegacija Evropske unije u Crnoj Gori 10. maja, u čast Dana pobjede, poklanja koncert grupe Perper, a istog dana nastupiće i Jelena Rozga. Nakon toga, 12. maja na-
1. i 2. maj
- Izabrani doktori za odrasle u objektu u Bloku pet - od 7 do 21 (informacije 067/085-933);
- Izabrani doktor za djecu u objektu u Bloku pet – od 7 do 21 (informacije 067/196-222);
- Objekti u Tuzima i Zeti - od 7 do 15;
- Centar za laboratorijsku dijagnostiku u Bloku pet - od 7 do 21;
- Jedinica za patronažu radiće po redovnom rasporedu - nalozi će se primati u objektu u Bloku pet – od 7 do 19;
- Terapija po nalogu izabranog doktora u stanu pacijenta – svakog dana od 7 do 19;
APOTEKE
MONTEFARM
- „Podgorica“ - Ulica slobode – od 7 do 22.
- „Kruševac“ - Bul. Svetog Petra Cetinjskog – non-stop 24 sata
BENU
- Moskovska 22 – od 00 do 24.
POŠTA CG
1. i 2. maj – neradni dani
BANKE
Universal Capital Bank
1. i 2. maj – neradni dani
CKB banka
1. i 2. maj - neradni dani za sve filijale
Prva banka
1. i 2. maj - neradni dani za sve filijale
NLB banka
1. i 2. maj - neradni dani za sve filijale
PIJACE I TRGOVINE
Zelene pijace: od 6 do 15; Mješovite pijace: 8 do 15; Kamionska pijaca: od 4 do 21 sat
Stočna pijaca: ponedjeljak - od 6 do 13;
Voli
1. i 2. maj – neradni dani
TC ,,Big Fashion“ 1 i 2. maj – neradni dani
TC Bazar
1. i 2. maj – od 8 do 15
AUTOBUSKA STANICA
Uobičajeno radno vrijeme i red vožnje; ŽELJEZNIČKA STANICA
stupiće Tamara Todevska, 15. maja grupa Vatra, 16. maja Dejan Petrović i Big Bend, 17. maja Mostar sevdah reunion i 21. maja Proljećni pazar zatvara novosadska grupa Frajle - kazala je Tomanović. Direktor TO Podgorice istakao je kako, pored Proljećnog pazara, podržavaju i druge slične manifestacije na teritoriji glavnog grada. - Tako nas tokom ovog mjeseca očekuje i Podgorički salon vina, 16. maja u atrijumu Kapital plaza centra, u okviru kojega će nastupiti Tijana Bogićević , 31. maja održaće se manifestacija „Svi plešemo, srce igrom darujemo“ u saradnji sa folklornim ansamblima, dok će 31. maja i 1. juna na Ćemovskom polju biti održan ,,Off road summer rally“ - najavio je Grnović i pozvao sve sugrađane i posjetioce da narednih neđelja uživaju u brojnim programima koji će biti organizovani u glavnom gradu.
H. P.
Uobičajeno radno vrijeme i red vožnje;
PARKING SERVIS
Besplatan parking u zoniranim djelovima grada i parkiralištima, osim:
- U Ulici Miljana Vukova (iz TPC ,,Ražnatović“ u centru) - U Ulici Vaka Đurovića (iza Fonda PIO)
CEDIS
Cjelodnevna dežurstva; nijesu predviđena planska isključenja električne energije, a u slučaju vanrednih okolnosti biće angažovane dodatne ekipe. Eventualne prekide napajanja ili kvar na distributivnoj mreži za vrijeme praznika građani mogu prijaviti na brojeve telefona:
Podgorica - 020/622-773 i 067/240-018; Golubovci – 020/873 – 327 i Tuzi – 020/875 – 415.
AGENCIJA ZA STANOVANJE
- Dežurne službe pružaće usluge od 8 do 16 sati; kontakt telefoni: 020/623-493, 622-115 i 067/266-663.
VODOVOD I KANALIZACIJA
- Dežurne službe pružaće usluge non-stop 24 časa; kontakt telefon 020/440-388.
ČISTOĆA
- Ekipe radnika redovno će čistiti javne površine i prazniti kontejnere u gradskim i prigradskim naseljima. Reciklažna dvorišta, u Ulici Ive Vizina na Zabjelu i na Bulevaru Mihaila Lalića radiće redovno, od 7 do 21 sat. H. P.
Proslavljeni crnogorski fudbaler Dejan Damjanović predstavljen kao sportski direktor Budućnosti
PODGORICA - Budućnost je predstavila novog sportskog direktora – jednu od najprestižnijih funkcija u crnogorskom klupskom fudbalu preuzeo je legendarni fudbaler Dejan Damjanović.
Vijest je objelodanjena ranije, a sada je dobila zvaničnu potvrdu. Boske je ostavio veliki trag kao igrač, osvajač je brojnih titula i ličnih priznanja, strijelac mnogo golova, bivši član ,,hrabrih sokola“, a od juče ima novo poglavlje u bogatoj karijeri.
Rođeni Mostarac pokušaće da napravi iskorak sa najvećim domaćim klubom. Kreće od evropskih ambicija... - Hvala Budućnosti i Novaku Novakoviću na šansi i pozivu. Čast je i privilegija. Došao sam u najveći crnogorski klub. Ovo je klub koji je bio važan i u ondašnjoj Jugoslaviji. Očekivanja su uvijek najveća. Nadam se da ću moći da pomognem prije svega da na međunarodnoj sceni napravimo nešto značajno – rekao je Damjanović u prvom obraćanju pred novinarima u multimedijalnoj sali kampa na Starom aerodromu.
ŽELIO OVAKVU ULOGU
Kopačke je okačio o klin 2023. godine. Uzeo je malo predaha od lopte i vratio se fudbalu na drugačiji način. - Dosta mojih bivših saigrača zna da nikada sebe nijesam vidio kao trenera. Govorili su mi da je za mene fotelja – uz osmi-
Hvala Budućnosti i Novaku Novakoviću na šansi i pozivu. Čast je i privilegija. Došao sam u najveći crnogorski klub. Ovo je klub koji je bio važan i u ondašnjoj Jugoslaviji. Očekivanja su uvijek najveća. Nadam se da ću moći da pomognem prije svega da na međunarodnoj sceni napravimo nešto značajno – poručio je Damjanović
jeh kaže Boske, koji nastavlja: - Želio sam neku ovakvu funkciju. Budućnost je dobra ekipa, dobri su i rezultati – odličan potencijal. Pun sam života, energije, kontakata, želje za radom. To što sam imao na terenu pokušaću da prebacim u klub. Nadam se da će sve ići u pozitivnom pravcu. Optimista sam. Neke stvari moraju da se poklope za evropski žrijeb, ali izgledamo zanimljivo. Imamo pet reprezentativaca U19 koji će uskoro igrati istorijsko Evropsko prvenstvo. To u okolini nigdje nema. Vjerujem da možemo da napravimo iskorak u Evropi. Ne može niko da me ubijedi da klubovi iz regiona mogu da izbore plasman u grupnu fazu, a mi ne. Ako može Celje, uz dužno poštovanje, da igra četvrtfinale Lige konferencija, može i Budućnost da ostvari respektabilan rezultat. Potrebna je i sre-
Dejan Boske Damjanović je rođen u Mostaru 27. jula 1981. godine. Seniorsku karijeru počeo je u Sinđeliću, a u Srbiji je nastupao za Železnik, Sremčicu, Srem iz Jakova, Bežaniju i beogradski Radnički.
Od 2006. krenuo je njegov meteorski fudbalski uspon. Otisnuo se u Aziju, kratko bio u Saudijskoj Arabiji (Al Ahli), a najduže u Južnoj Koreji – braneći boje Seula, gdje je stekao status klupske ikone, pa dalje Suvona i Daegua.
Bio je u Kini (Peking i Đangsu), a tačku na aktivno igranje stavio je 2023. nakon dvije i po sezone u Kičiju iz Hong Konga. Prefinjeni napadač je osvajao titule i kupove na najvećem kontinentu, dobitnik je brojnih individualnih priznanja, a strijelac je više od 300 golova.
Dres sa državnim grbom Crne Gore nosio je na 30 utakmica, a osam puta je pogađao protivničku mrežu.
Među našim navijačima važi za jednog od omiljenih igrača.
Izvršni direktor Budućnosti Novak Novaković nije skrivao zadovoljstvo nakon što je medijima predstavio Dejana Damjanovića u ulozi novog operativca crnogorskog šampiona.
- Boske je zvučno ime koje će nam pomoći u svim strategijama kluba. Dolazi u idealnom momentu. Sve tehničke stvari smo završili. Nadam se uspješnoj saradnji. Potpisali smo ugovor na dvije godine, a vjerujem da ćemo zajedničku priču produžiti – rekao je Novaković.
ća. Dosta zavisi od žrijeba, ali radićemo najbolje što možemo. Težimo višim ciljevima – naglašava Damjanović, koji je dominirao u južnokorejskom fudbalu. U martu je na vječni počinak ispratio saigrača i prijatelja Andriju Delibašića, koji je izgubio najtežu životnu bitku u 44. godini. Prethodno je Deli bio sportski direktor Budućnosti. Sada je Boske.
- Svi znamo što se desilo – Andrija Delibašić mi je bio kao brat. To je bolna tema. Čast mi je što mogu njega da naslijedim i sve što je počeo da radi ovdje. Nadam se da ću završiti – emotivno je pričao Damjanović.
SAMO DOBAR
STRANAC
Može li se bez kvalitetnih stranaca napraviti uspjeh u Evropi? - Stranac je neko ko donosi nešto ekstra i pravi razliku. Ako ne možemo da dovedemo stranca koji ne daje kvalitet vi-
PODGORICA - Osvajanje trofeja sa ekipom Budućnosti postalo je stvar rutine za Petra Grbića. Lider na terenu i u svlačionici. Autoritet. Neko ko uživa poštovanje saigrača i protivnika, a u srcima navijača zaslužuje posebno mjesto. Rođeni Podgoričanin smatra privilegijom to što je kao kapiten predvodio ,,plave“ do titule – u godini kada slave vijek postojanja.
Trideset šestogodišnji krilni napadač bio je šampion sa Mogrenom i Partizanom, ali sa emocionalne strane ništa ne može da se poredi sa onim što je postigao sa najvoljenijim klubom.
Budućnost je za Petra Grbića vrh fudbalske piramide. Sa ,,plavima“ je osvojio četiri titule, prvu duplu krunu u istoriji, dva Kupa, ali možda to nije granica. Podgoričani potajno razmišljaju o plasmanu u grupnu fazu evropskog takmičenja, što do sada nije uspio nijedan crnogorski klub. Realno ili ne – pokazaće ljeto.
še - ne treba nam. Vidjećemo da li možemo da nađemo nekoga ko može da nam pomogne na terenu, ali i van terena. Kao što sada imamo Petra Grbića, Igora Ivanovića, Vladana Adžića – odgovorio je Damjanović. Budućnost se u posljednje vrijeme lijepo pozicionirala na tržištu. U milionskim transferima prodala je Vasilija Adžića u Juventus, Andriju Bulatovića u Lens, dok je Bodin Tomašević otišao u Bolonju. - To, na primjer, nije uspio nijedan klub u Srbiji. Volio bih da mlade zadržimo još neku godinu, ali to bi bilo sebično. Moramo da budemo klub koji će razvijati mlade igrače, ujedno i praviti rezultate. Ti će momci sjutra možda biti budućnost reprezentacije. Te ponude, poput Bulatovićeve, za dobrobit su crnogorskog fudbala. To je na kraju krajeva i pozitivna slika koja se šalje iz crnogorskog fudbala - zaključio je Damjanović. D. K.
Dva puta pobjednik Kupa, a prošlog vikenda četvrti put na tronu nacionalnog prvenstva. Kolekcija za ponos. Ispunjenje snova o kojima je maštao kada je kao klinac počeo da trenira fudbal pod Goricom.
Grbić, međutim, sa pomiješanim osjećanjima doživljava posljednji uspjeh Budućnosti. Na jednoj strani sreća i zadovoljstvo, na drugoj gorčina, bol, snažni tragovi tuge. U sudaru takvih kontrasta, trudio se da nađe mjeru u prazničnom razgovoru za Pobjedu. - Šest trofeja sa ekipom Budućnosti. Maštao sam makar jedan da osvojim, a ima ih znatno više. To me čini srećnim. Otišao sam davno, ne svojom voljom, dokazivao se u drugim sredinama, ali kako su prolazile godine – sve je bila veća želja da se vratim u klub koji najviše volim. Nijesam htio da me ljudi ovdje pamte samo po tim izjavama, već da ostavim trag. Sada znam da sam u tome uspio. Ovo je poseban trofej, specifičan, drugačiji od prethodnih. Budućnost slavi 100 godina postojanja u junu, a ja sam imao čast da budem kapiten tima koji je dominirao ligom uoči jubileja. To nema cijenu. Nešto što se pamti
i ostaje vječno zapisano – rekao je Grbić, a potom nastavio: - Godina ima i tužnu stranu. Otišao je Deli. Saigrač, trener, direktor, a prije svega brat, prijatelj, odličan momak. Imali smo izuzetan odnos. Nažalost, izgubio je najtežu bitku i ostavio prazninu u svima nama koji smo ga poznavali. I dok se borio sa neizlječivom bolešću, mislili smo na njega, a on nas je gurao. Kada bi katkad splasnuo motiv, nalazili bismo ga u Andriji Delibašiću. Završavali smo sastanke i na teren izlazili sa njegovom slikom. Ovo je trofej za njega – sa sjetom govori Grbić. ,,PLAVI“ NEDODIRLJIVI Jesenas je bilo očigledno da se Budućnost odvaja, da nema dostojnog konkurenta i da je nezaustavljiva na duže staze. Ozbiljnost, otresitost, čvrstina, efikasnost, uz majstorije, lijepe akcije i igru za aplauz. ,,Plavi“ su dobijali derbije i na polusezoni imali dvocifrenu prednost na vrhu tabele. Na proljeće – sve je još bolje. Podgoričani izgledaju moćno, superiorno u odnosu na protivnike, a nerijetko utakmice završavaju goleadama. Odavno je bilo samo pitanje vremena kada će izabranici Ivana Brnovića da ovjere
GORICOM: Iskusni krilni napadač osvojio šest trofeja sa podgoričkim klubom
trofeja osvojio je Petar Grbić sa ekipom
Budućnosti – četiri
titule i dva Kupa. Bio je dio generacije koja je
u sezoni 2020/21. prvi i jedini put u klupskoj istoriji stigla do duple krune
- Kad god sam mislio da smo spremni, da je to – to, doživljavali smo neprijatne šamare na ino sceni. Vjerujemo li i sada –vjerujemo, smatramo li da možemo – smatramo. Ali, iskustvo me uči da budem oprezan u očekivanjima. Sanjamo, želimo, ali mora dosta toga da se poklopi. Prvo nam treba sreća na žrijebu, pa sreća u utakmicama, a često je nijesmo ima-
Pregurao je Petar Grbić mnogo toga u fudbalu. Iz Budućnosti je kao dijete otišao kivan i ljut, mimo svoje želje. Gradio je put u Mladosti sa Cvjetnog brijega, a potom u Mogrenu sa kojim je osvajao titule. Posebno je bio inspirisan protiv podgoričkog kluba – ne zbog osvete ili neke teže kvalifikacije, već kao profesiona-
poruka ljudima iz Budućnosti: - Pogriješili ste što se mene tiče. Stigao je do slavnog Olimpijakosa iz Pireja, nosio dres izraelske Hapoel Ber Ševe, nastupao za OFK Beograd, sa Partizanom osvojio prvenstvo. Bio je u Turskoj – igrao za Akhisarspor i Adanu. Branio je boje niškog Radničkog i Mornara. Imao je i status crnogorskog A
,,plavo-bijelom“ dresu razgali navijače pod Goricom. A kada neko nešto želi iskreno, snažno, svim svojim bićem, bez trunke kolebanja, kada o tome mašta više od deceniju – velika je vjerovatnoća da to dosegne.
Podgorički sportski mangup zatvoriće svoj krug tamo gdje ga srce vuče od prvog dana.
lac, u datom trenutku fudbaler druge ekipe, kao neko ko hoće baš da se pokaže protiv ,,svojih“. Bilo je dobrih partija i
U noći kada je osvojila titulu, pet kola prije kraja prvenstva, Budućnost je stekla rekordnih 19 bodova prednosti na vrhu tabele. ,,Plavi“ imaju najviše pobjeda (23), najviše datih golova (81) i najmanje kapitulacija (25). Šampion je u seriji od 18 utakmica bez poraza
li. Treba da budemo oprezni, bez euforije, staloženi i nadasve pametni. Krećemo od kvalifikacija za Ligu šampiona, a jedna pobjeda garantovala bi nam još nastupa u Evropi. Ovaj tim djeluje ozbiljno u crnogorskim okvirima, ali međunarodni mečevi su nešto drugo. Mnogo teži. U našoj ligi igramo maksimalno ofanzivno, a i ako kiksamo – možemo da se vratimo, da ispravimo grešku. U Evropi se greške ne praštaju. Spremamo se već za ono što nas čeka na ljeto. Daćemo maksimum. Nadam se da možemo nešto veliko da napravimo. Plasman u grupnu fazu evropskog takmičenja bio bi kruna svega – poručio je Grbić.
Lijepa karijera, ali nešto je falilo. Ostao je san onog dječaka koji je sa gorčinom napustio Budućnost, a sanjao je da u - Bolio me je način na koji sam
Meridianbet 1. CFL. Upisao je 25 nastupa
otišao. Nijesam to htio. Ali, da se ne vraćamo na to. Manje-više je poznato. Zaobilaznim putem sam tražio mogućnost da se jednog dana vratim. Želja je bila sve jača kako su prolazile godine. Uspio sam u svojoj misiji. Mogu da kažem da sam ostvario svoje fudbalske ciljeve. Budućnost je klub koji oduvijek najviše volim. Na kraju ispada da ću se ovdje i najduže zadržati. Odlazio sam i vraćao se, ali nakupio sam godina i trofeja u prvom timu. Ostvario sam se kao igrač onog dana kada sam obukao plavo-bijeli dres, a sve preko toga je privilegija – rekao je Grbić.
Nijesmo pričali o odmoru za nas starije. Moguće je da dobijemo koji dan više jer je titula osvojena. Znam sebe – kolika god da je pauza, nikad je ne iskoristim čitavu. Moje tijelo je takvo da zahtijeva konstantan trening. Prijaće mi malo da se rasteretim psihološki, a za kondiciju sam spreman uvijek – rekao je Petar Grbić
krunu. Desilo se u Kotoru uoči samog početka meča sa Bokeljom, mada to nije omelo lidera da upiše gromku pobjedu od 4:0. Tačka na trku stavljena je pet kola prije kraja takmičenja u Meridianbet 1. CFL. - U decembru se vidjelo da je sve ovo blizu. Ali, profesionalci smo, nijednog trenutka nijesmo se opuštali, gazili smo, pobjeđivali ubjedljivo i igrali lijep fudbal. Učinak je došao na naplatu u prošlom kolu kada je i teoretski postalo jasno da smo prvaci. Kockice su se posložile. Napravili smo odličan spoj iskusnih i ekstra talentovanih momaka. Sve je leglo. Nemamo ligaški poraz, bar do sada u drugoj polovini prvenstva. Titula je čista i zaslužena. To priznaju i naši rivali – ističe iskusni ofanzivac.
OGROMAN DOPRINOS
srećniji sam kada Budućnost dobro djeluje na terenu, piše pobjede i kada je ispred konkurencije. Da li ću strijelac biti ja ili neko drugi, najiskrenije – svejedno je – kazao je Grbić. da je Budućnost izgubila dvije
ligaša Iskre.
takav, kao nijedan sport sklon
Grbić igra najefikasniju sezonu u Budućnosti. Dao je sedam golova na 25 utakmica. Ogroman je njegov doprinos sa mnogo aspekata. Daje više od golim okom vidljivih brojki. - Drago mi je da sam i na taj način pomogao ekipi, ali nijesam jurio golove ni kada sam bio mlađi, kada su mi više bili potrebni. Najljepši je osjećaj kada se zatrese mreža, s tim što je za mene ekipa ispred svega. Naj- duple krune.
gol, a onda po nepisanom pravilu kada dođu penali – ispala.
KRUNOM MiBudućnosti koja je 2020/21. jedini put stigla do
- Loš dan, ništa drugo. Odgovorno tvrdim da nijesmo potcijenili Iskru. Zauzeli smo sebi svojstven stav, ali vidio sam od samog početka da nešto ne štima. Nije nam išlo, uprkos trudu. To je bila jedna od onih utakmica tipa – hoćeš, a ne možeš. Mladi igrači Iskre bili su agresivni, osvajali duge lopte, dobijali duele, osjetili su da mogu da uzmu skalp boljem od sebe. Sve čestitke za njih kako su odigrali protiv nas. Osjetio sam da može da bude problema kako se bližio kraj. Prošlost kaže da Budućnosti ne odgovaraju penali. Tako je bilo i sada. Eliminisani smo. Teško nam je palo. Dešava se. I u mnogo jačim ligama bude da niželigaš eliminiše apsolutnog favorita iz elitnog ranga, čak i šampiona. Sjećam se da je jedan sličan pad imao Bajern Minhen. To je čar. Draž fudbala. Nažalost, mi smo bili ti koji su ostali razočarani. Iskupili smo se kroz prvenstvo. Ako bih birao –uvijek bih uzeo titulu prije Kupa. Naravno, ostaje žal što nijesmo povezali oba trofeja uoči stogodišnjice kluba, ali kada se sve uzme – odlična godina - zaključio je kapiten ,,plavih“ Petar Grbić. Davor KAŽIĆ
momenat,
osjećam, o oporavku, spreman
ćemo vidjeti. Da me
igrati – računao bih
dalje. Iz generacije ‘88.
Petar Grbić ima 36 godina, a u avgustu slavi 37. rođendan. Ne izdaje ga snaga, voljni momenat, žar za pobjedama, karakter, možda nije brz kao nekada, ali ima korak, moć da pretrči čuvara, osjećaj da namjesti i postigne gol. Ima i ugovor sa ,,plavima“ za sljedeću sezonu. - Tijelo me sluša. Dobro se osjećam, mimoišle su me povrede, pazim se, vodim računa o oporavku, spreman sam fizički. Imam ugovor za sljedeću sezonu. Nakon toga ćemo vidjeti. Da me je neko pitao prije 10 godina do kada ću igrati – računao bih da ću do sada završiti igračku karijeru. Uživam na terenu i dalje. Iz generacije ‘88. aktivni smo Draško Božović i ja. Nijesmo loši, držimo se. Znači mi podrška stručnog štaba i ljudi iz kluba. Nakon završetka sljedeće sezone sješćemo i vidjeti što je najbolje – kaže Grbić.
Revanši polu nala fudbalskog Kupa Crne Gore – Dečić dočekuje Petrovac (1:0), Mornar premijerno na novom terenu u Baru igra sa Iskrom (3:0)
PODGORICA - Revanši
četvrtfinala Kupa igraju
se ove srijede – Dečić će na popularnoj ,,Bombonjeri“ ugostiti Petrovac (17 h), dok će Mornar u drugoj utakmici sa Iskrom otvoriti renovirani teren na Topolici (19 h).
Više neizvjesnosti i uzbuđenja očekuje se u Tuzima, gdje domaćin ima gol prednosti iz meča pod Malim brdom (1:0). Barani su maltene završili posao nakon prvih 90 minuta, kada su na kampu FSCG slavili sa 3:0.
DEČIĆ ZA SPAS SEZONE
Dečić je još jesenas izgubio realne šanse da odbrani titulu, ali ima opciju da spasi sezonu preko masovnijeg takmičenja. U prvenstvu nije išlo, u Kupu ide dobro.
- Za nas se sada lomi sezona. Plasman u finale dao bi nam šansu da godinu završimo osvajanjem trofeja. Bio bi to veliki uspjeh. Imamo gol prednosti, ali biće teško u revanšu. Petrovac je ozbiljna ekipa, s pravom druga na tabeli, zasluženo u Evropi. Respekt za rivala. Sa druge strane, i mi se pitamo. Igramo kod kuće, momci će biti motivisani, odgovaraju nam dva epiloga, ali nećemo ići na remi. Igraćemo na pobjedu – za Pobjedu je rekao trener Nenad Brnović
Četrdeset petogodišnji Podgoričanin je treći kormilar Dečića od početka sezone. Njegovim dolaskom, tim izgleda drugačije, bolje...
- Drago mi je da to ljudi prepoznaju – kazao je Brnović, koji nastavlja:
- Kada sam došao – vidio sam
da ova ekipa može da igra fudbal, da bude ofanzivna i stvara šanse. Počeli smo da dajemo golove, a manje da ih primamo. Osjećam napredak. Na nama je da damo sve za finale, a onda da se borimo za Kup. Svi fudbaleri su na raspolaganju. Izlazimo u najjačem sastavu – dodao je šef stručnog štaba Tuzana. Jeste li vježbali penale?
- Jesmo dan pred meč. Spremamo se maksimalno, ali na-
dam se da do penala neće doći. Očekujem da posao završimo u odlučujućih 90 i kusur minuta revanša – odgovorio je Brnović.
PETROVAC VJERUJE
Dečić i Petrovac sastaće se ove sezone šest puta. Prethodna četiri duela bila su tvrda, na jednu loptu, a ,,nebo-plavi“ nijesu upisali trijumf.
Moraće to da promijene za prolaz u finale Kupa.
- Vjerujem da se ni ova utakmica neće mnogo razlikovati. Imamo gol zaostatka, ali nećemo juriti grlom u jagode, spuštenog garda. Igraćemo oprezno, strpljivo, imamo fudbalere koji mogu da daju gol. Ostvarili smo cilj što se tiče prvenstva, a uspjeh u prvenstvu bio bi kruna najuspješnije sezone u istoriji Petrovca. Ne
fali nam želje da okrenemo rezultat u svoju korist. Ovaj tim to može – za Pobjedu je rekao trener prvoligaša sa Jadrana Zdravko Dragićević. Argentinac Rodrigo Faust vratio se u konkurenciju za startnu postavu nakon dužeg odsustva, a upitan je nastup Zorana Petrovića - Petrović je bio bolestan, imao je virus, vidjećemo može li da igra. Rodrigo se oporavio.
Ostali su na broju – pojasnio je Dragićević kadrovsku situaciju u taboru Petrovčana.
NOVI TEREN NA TOPOLICI
Mornar strahuje od baraža u Meridianbet 1. CFL, ali u Kupu ima otvoren put do meča za pehar. Nakon trijumfa od 3:0, drugi meč sa Danilovgrađanima djeluje kao stvar rutine za pulene Zorana Đuraškovića Barani imaju lijep razlog da prođu – nikada nijesu igrali finale, nemaju nijedan trofej, a sada puštaju u etar novi teren top klase. Hibridna podloga na Topolici izgleda kao bilijarski sto. - Iskra me prijatno iznenadila, rezultat iz prethodne utakmice je možda i previsok. Jesmo bili bolji, ali ne toliko kao što epilog govori. Ne očekujem laganiji revanš. Mnogo talenta ima u timu iz Danilovgrada. Gledao sam ih nedavno protiv Rudara. Dobili su 2:0, igrali odlično. Moramo da uđemo koncentrisano, čvrsto, ne smijemo ništa da prepustimo slučaju. Ozbiljan pristup je neophodan. Borimo se za svoje prvo finale, a potom vjerujem i za premijerni trofej. Otvaramo ponovo stadion sa novom travom. Uslovi će biti odlični i očekujem da prikažemo dopadljivu partiju – rekao je za Pobjedu trener Zoran Đurašković. Mladi momci Milana Radulovića priredili su senzaciju kada su u prošloj rundi otpisali aktuelnog branioca trona – ekipu Budućnosti. Iskoristila je Iskra loš dan izrazitog favorita, proslavila se na trenutak, ali to je po svemu sudeći bio krajnji domet. D. KAŽIĆ
Meridianbet 1. CFL: Jezero i Bokelj ove srijede igraju zaostali meč 28. kola
PODGORICA - Proljećni snijeg u Beranama nije dozvolio da se utakmica 28. kola Meridianbet 1. CFL između Jezera i Bokelja odigra u redovnom terminu – 6. aprila.
Odloženi meč dobiće ove srijede epilog na istom stadionu, sada u sunčanom ambijentu –Plavljani i Kotorani sastaće se od 14 časova. Bodovi su neophodni i jednima i drugima. Momci Miodraga Džudovića pokušavaju
da povećaju tri boda prednosti u odnosu na posljednjeplasirani Otrant, a eventualnom pobjedom upravo bi ugrozili Bokelj, koji je prvi iznad opasne zone. Jezero dočekuje utakmicu u boljem ritmu, budući da je u prethodne četiri runde upisalo po dva trijumfa i remija, dok je sastav sa Jadrana poražen čak osam puta u posljednjih 10 kola. Nije djelovalo da će izabranici Slobodana Draškovića doći u poziciju da strahuju za
13 – Perović (Jezero) 12 – Korać (Jedinstvo) 11 – Bojović, I. Bulatović (Budućnost) 10 – Abdulahi (Arsenal)...
prvoligaški status, ali slobodni pad tokom proljeća doveo ih je u neprijatnu situaciju – da su na meti obje ekipe sa sjevera, Jedinstva i Jezera. D. K.
30. april, 1. i 2. maj 2025.
PODGORICA - Da je mogla da bira idealnu uvertiru za prvi meč polufinala Lige šampiona s Interom, večeras od 21 sat na ,,Monžuiku“, Barselona bi sigurno izabrala onu koju je napravila minule subote - ,,blaugrana“ je u finalu Kupa kralja pobijedila Real Madrid (3:2) i pred očima najvećeg rivala uzela drugi trofej u sezoni (nakon Superkupa Španije), a uz to je na dobrom putu da prigrabi i treći jer je prva u La Ligi.
Timu Hansija Flika pruža se mogućnost da sezonu završi i četvrtim peharom, najvažnijim od svih – Lamin Jamal i drugovi vjerovatno su prvi favoriti u Ligi šampiona, ali put do Minhena i finala 31. maja nije jednostavan.
- Savršeno dobro znamo koliko je ovo važan meč. Pobjeda nad Real Madridom u Kupu bila je vrlo bitna za pozitivnu atmosferu, može da bude dodatni impuls. Znamo da moramo da uradimo veliki posao da bismo se domogli finala, mnogo smo srećni što smo stigli dovde i moramo da ostanemo maksimalno fokusirani. Čini mi se da u tome uspijevamo –rekao je Flik.
- Inter ima igrače koji su u godinama kada možda vide ovo kao posljednju šansu da stignu do finala i jasno je da će dati 100 odsto da ostvare misiju – dodao je Flik. ,,Nerazuri“ su u seriji od tri poraza – izgubili su od Bolonje i Rome u Seriji A i pali na drugo mjesto, dok ih je Milan eliminisao prethodne sedmice u polufinalu Kupa Italije. - I dalje čvrsto vjerujem u ovaj
tim. Možete da kažete da smo u krizi, ali ne gledam to baš tako. U presudnom smo periodu sezone i moramo da vjerujemo jedni drugima. Kod mojih igrača vidim samopouzdanje, a ne sumnju u sebe. Znamo što ne smijemo da radimo i gdje smo griješili. Barselona je fantastičan tim, ali ovaj Inter može da ide do kraja – poručio je trener Simone Inzagi - Ovo je Liga šampiona, nije bitno što se dogodilo u prošlosti, koliko god da je bliska. Fokusiran sam samo na svoj tim i prvi korak koji treba da napravimo ka finalu. Ništa neće biti riješeno prije revanša u Milanu. Inter je izuzetno težak rival, njegova odbrana je među najboljim u Evropi, ali imaju i odličan vezni red i dva vrhunska napadača – istakao je Hansi Flik.
Barselona i Inter igraju prvi put u nokaut rundi od polufinala u sezoni 2009/10. kada je italijanski velikan predvo-
,,Nerazuri“ gostuju na ,,Monžuiku“
đen Žozeom Murinjom gao do trofeja. ,,Blaugrana“ je neporažena ove sezone kao domaćin u LŠ (pet pobjeda i remi), u pet duela dala je najmanje tri pogotka, a jedini tim koji je ostao neporažen i sa manje od tri primljena gola u Kataloniji bio je iz Italije – Atalanta.
Žozeom Murinjom sti, 17-go-
- Odbrana je najjače oružje Intera, to dokazuje svake sezone u Ligi šampiona. Silno želimo da stignemo do finala i pokažemo ko smo – poručio je neuhvatljivi Jamin Lamal dišnjak koji bi večeras trebalo da upiše već 100. nastup u dresu Barselone.
mlad i talentovan tim, s nekoliko vrlo iskusnih igrača. Biće vrlo zanimljivo jer su polufinala i finala uvijek sjajna za igranje i gle-
- U ovim godinama malo je igrača odigralo toliko utakmica za klub poput Barse i to je ono što mi najviše imponuje. Igranje na ovom nivou i za klub kakav je Barselona nije nešto što može bilo ko – izjavio je Jamal.
- Neće biti lako, kao što nikad i nije s Barselonom. Imaju vrlo
Polu nala Lige Evrope i Liga konferencija
danje, tako da se nadamo da možemo dati sve od sebe i odigrati dvije sjajne utakmice –izjavio je Henrih Mhitarjan , vezista Intera. - Za nas je svaka utakmica vrlo važna. Nije važno igrate li u Ligi šampiona, italijanskom prvenstvu
ili Kupu, jer na kraju dana sve utakmice su bitne, tako da ćemo pristupiti ovoj na isti način kao što smo to učinili protiv Bajerna, Fajenorda i timova iz ligaškog dijela – zaključio je Mhitarjan. Ne. K.
PODGORICA - Mančester junajted katastrofalnu sezonu u Premijer ligi, gdje je tek 14. na tabeli i bliže timovima koji ispadaju nego onima koji se bore za Ligu šampiona, može da donekle gurne u drugi plan jedino uspjehom na evropskoj sceni.
,,Crveni đavoli“ stigli su do polufinala Lige Evrope, gdje su za rivala dobili Atletik Bilbao. Prvi meč igra se u četvrtak od 21 sat u Baskiji i koliko god bilo neobično favorit je predstavnik Španije. Atletik je u osmini finala eliminisao Romu, pa u četvrtfinalu Rendžers – na redu je još jedan velikan, posrnuli, odavno narušenog samopouzdanja, ali s velikim motivom da osvoji trofej koji garantuje mjesto u Ligi
šampiona za narednu sezonu. Junajted je u nokaut rundi Lige Evrope već bio bolji od jednog španskog tima – Real Sosijedada, da bi nakon drame za pamćenje preko Liona stigao do polufinala.
Još jedna ekipa iz Premijer lige nada se plasmanu u LŠ kao osvajač Lige Evrope. Totenhem stoji još lošije od Junajteda u Engleskoj, a za protivnika u polufinalu LE ima hit takmičenja, norveški Bode/Glimt, koji je na penale izbacio Lacio našeg Adama Marušića U četvrtak, takođe od 21 sat, igraju se i prvi polufinalni mečevi Lige konferencija. Sjajni Betis dočekaće Fiorentinu, dok prvi favorit takmičenja Čelzi gostuje Đurgardenu u Stokholmu. Revanši će se igrati 8. maja.
Ne. K.
Košarkaši SC Derbija poraženi na jednu loptu od Mege (83:81), prije svega zbog slabih prvih 20 minuta meča
PODGORICA – Iako je imao čak 17 izgubljenih lopti, iako je protivniku dozvolio da postigne 28 poena iz kontranapada, SC Derbi je na kraju poražen na jednu loptu od Mege u Beogradu (83:81). I to košem koji je domaćin preko Mihaila Petrovića postigao na dvije sekunde prije kraja.
Luka Bogavac je najbolji poenter 29. kola, sa 27 poena protiv Mege je ostvario svoj abaligaški rekord i to na terenu koji dobro poznaje s obzirom na to da je sezonu i po nosio dres Mege od 2021. do 2023. godine. - Iskreno, nijesam posebno obraćao pažnju na poenterski učinak, bio sam koncentrisan na utakmicu, sa ciljem da dobijemo, jer nam znači da do kraja imamo što više pobjeda. Na kraju, imao sam dobru partiju, a nedostajalo je, možda, da uđe posljednja trojka, koja bi promijenila ukupan utisak – ističe Bogavac, koji je trojku za pobjedu uz zvuk sirene morao da šutne iz teške pozicije, sa preko sedam metara.
Derbi je imao problema sa tranzicionom igrom Mege, koja je prva u ABA ligi po broju poena iz kontranapada (15,5 po meču).
dimo najviše na toj koncentraciji. Podgoričani su ostali u Beogradu, jer ih u četvrtak očekuje i gostovanje Crvenoj zvezdi, u zaostalom meču 27. kola.
Uspjeli su „studenti“ da se vrate iz minusa od 17 poena u 18. minutu i mnogo boljom igrom u drugom poluvremenu dođu u situaciju da se bore za pobjedu, ali nijesu imali i sreće da dođu do drugog trijumfa u gostima ove sezone u ABA ligi ili barem izbore produžetak... - Prvo poluvrijeme je, generalno, bilo baš katastrofalno. Igrali smo totalno bez glave, bili smo uhvatili baš loš ritam u odbrani i napadu, a znamo da oni igraju brzu košarku. Bili smo dekoncentrisani u odbrani, u prvom poluvremenu je bilo baš loše izdanje, možda jedno od naših najgorih prvih poluvremena ove sezone, iako u rezultatskom smislu taj minus od 12 poena na odmoru nije bio drastičan – kaže za Pobjedu Podgoričana.
- Mislim da je njihova tranzicija jedna od najboljih, ako ne i najbolja u ABA ligi, oni od toga žive, time se hrane. I kad promaše šuteve, kontranapadi im daju elan, iz toga crpe
energiju i „uguše“ protivnika.
- Možda meč nema neki rezultatski značaj, ali dovoljan motiv je samo igranje protiv Zvezde. Moramo da budemo spremni i da nađemo energije za tu utakmicu. Lično sam se malo istro-
Luka Bogavac, bek
SC Derbi je počeo da se diže u posljednja dva minuta druge četvrtine i zaigrao je mnogo bolje od treće dionice, koju je riješio u svoju korist 24:13 i posljednji kvartal dočekao sa pola koša minusa (62:61), nakon jedne od pet trojki Bogavca na ovom meču. - U drugom poluvremenu smo bili dosta čvršći u odbrani, bolje smo trčali, uhvatili smo njihov ritam u odbrani i napadu, lopta je, sigurno, bolje išla. Uspjeli smo da se vratimo u meč, a na kraju je jedna lopta odlučivala. Međutim, mislim da je Mega, ipak, zasluženo pobijedila, jer je dominirala u prvom poluvremenu.
Da smo mi imali bolji pristup u prvom poluvremenu, utakmica bi vjerovatno otišla u našu korist. Možemo da budemo zadovoljni tim drugim poluvremenom, ali moramo da izvučemo pouke iz prvog poluvremena – dodaje Bogavac. Kao i sve druge ekipe, i SC
To su stvari koje mo-
dva kola, da pora-
da bude, moramo da odigramo tu utakmicu punom parom i onda da vidimo kako ćemo da izađemo iz nje – zaključio je Bogavac.
i svega tri poraza, uz tri
PODGORICA – Tek drugi put u klupskoj istoriji, košarkaši Budućnost Volija će u plej-of sa prve pozicije, koju su i matematički osigurali teškom pobjedom protiv FMP-a (78:69), u pretposljednjem kolu ligaškog dijela. Više nego zasluženo, sa 26 pobjeda i svega tri poraza, uz tri pobjede protiv „vječitih rivala“, obje u gostima i dvije protiv drugoplasiranog Partizana.
Podgoričanima predstoji meč sa Dubaijem, koji, bez obzira na rezultat, neće promijeniti poziciju nijednom od dva tima na tabeli, jer će tim iz Ujedinjenih Arapskih Emirata u doigravanje sa treće pozicije, a nakon posljednjeg kola „plavi“ će saznati ko će im biti rival u četvrtfinalu plej-ofa – Spartak ili Mega. Dva tima su trenutno izjednačena na tabeli, a Subotičani su bolji međusobno zbog ubjedljivije pobjede kod kuće od poraza u gostima. Spartak u posljednjem kolu gostuje Ciboni, a Mega je gost Partizana. Budućnost je od oba rivala izgubila po jednom ove sezone, od Mege u gostima, a Spartaka u Podgorici. Crnogorski šampion je u Subotici bio na pragu novog poraza, ali se volšebno izvukao, jer se serijom 13:0 u posljednja četiri minuta prekrenuo minus od devet poena (82:73) i slavio 86:82. Podgoričani su otpor Mege u „MTEL Dvorani Morača“ slomili tek u posljednjoj dionici. - Ti porazi protiv Spartaka i
Mege bi trebalo da nam budu motivacija, barem ja to tako vidim. I igrači moraju na to tako da gledaju. Ne smiju nikoga da se boje, daleko od toga, ali je u prirodi igrača da protiv boljih na papiru daju više, da su fokusiraniji, a da su protiv slabijih malo opušteniji. Normalno, mi treneri svakog dana to pokušavamo igračima da „ubacimo“ u glavu, ali nekad ne uspijemo ili samo do neke mjere. Spartak i Mega su timovi čija nam igra, na neki način, ne odgovara, ali to nije izgovor. Moramo da nađemo način da prođemo četvrtfinale, samo o tome razmišljamo - kaže trener „plavih“ Andrej Žakelj
NEOČEKIVANO PRVO
MJESTO
Budućnost je prvi put ligaški dio završila na prvom mjestu u sezoni 2015/16. sa 23 pobjede i tri poraza (tada je liga brojala 14 timova, dva manje nego ove sezone), ispred Crvene zvezde, koja je imala šest poraza, dok petoplasirani Partizan (12-14) tada nije ni izborio mjesto u plej-ofu. Ovogodišnji rezultat, međutim, ima drugu dimenziju, jer su i Crvena zvezda i Partizan u sezoni ušli sa, prije svega, velikim evroligaškim ambicijama, koje, uglavnom, nijesu ostvarili (Partizan se nije plasirao u plej-of, a Zvezda je ispala u prvom kolu plej-ina), za šta su spremili rekordne budžete od po 25 miliona eura. Što je više od četiri puta od budžeta Budućnosti (oko šest miliona). - Mislim da niko nije očekivao
26 pobjeda i tri poraza, iskreno nijesam ni ja. Na neki način jesmo iznenađenje sezone, ali imamo dobar tim i dobar karakter. Momci su pokazali kvalitet, možda neki čak i ispod radara, što mi još više drago. Nije bilo lako završiti na prvoj poziciji u ovako snažnoj ligi ove sezone, sa većim brojem utakmica, uz više mogućnosti za kiks. Iznenađenje smo za sve, pa i za nas, ali, ponavljam, imamo kvalitet i karakter, što se i vidjelo – dodaje Žakelj. U prethodnih 10 sezona, otkada se igra plej-of u ABA ligi, samo dva puta šampion nije bila ekipa koja je zauzela prvo mjesto u regularnom toku. Prvo se Budućnosti nije posrećilo prvo mjesto, 2016. godine, kada je ispala u polufinalu od Mege, a onda se Podgoričanima sve vratilo dvije godine kasnije kada su „plavi“, kao drugoplasirani u ligaškom dijelu, srušili Crvenu zvezdu u finalu. Slovenački stručnjak se nada da se neće ponoviti 2016. godina.
- Mi sad u glavi nemamo trofej, već samo sljedeću utakmicu i kako da pristupimo Dubaiju, pa onda četvrtfinalu. Idemo korak po korak. Ne volim statistiku, ali se nadam da će ove godine biti drugačija –jasan je Žakelj.
ZVEZDA I PARTIZAN ĆE BITI DRUGAČIJI
Nakon meča u 29. kolu sa Partizanom u Ljubljani, u kojem je njegov tim izgubio, trener Cedevita Olimpije Zvezdan Mitrović je kazao da mu je
Volija će u plej-of sa prve startne pozicije
Drugi put u sezoni Kenan
Kamenjaš je MVP kola u ABA ligi – centar Budućnost Volija je imao najveći indeks korisnosti (34) u 29. kolu regionalnog takmičenja, jer je u pobjedi „plavih“ protiv FMP-a upisao 21 poen (13-9 za dva, 5-3 sa linije bacanja), 16 skokova (po osam ofanzivnih i defanzivnih), dvije asistencije i ukradenu loptu, za
Partizan izgledao mnogo bolje nego tokom sezone. I Žakelj očekuje drugačiji Partizan i Crvenu zvezdu nego što je bio slučaj u ligaškom dijelu.
- To je normalno. Timovi koji imaju kvalitet, a Zvezda i Partizan ga, svakako, imaju, uz trening dolaze do izražaja. Sa treningom će oni da budu bolji iz utakmice u utakmicu, imaće više vremena za pripremu utakmice.
U plej-ofu će Budućnosti trebati više raspoloženih pojedinaca nego što je to bio slučaj u nekoliko posljednjih utakmica.
- Probao sam u nekim utakmicama da rasporedim minutažu, tako je bilo i protiv FMP-a, gdje je samo Sulejmon igrao malo više, ostali oko 20 minuta, neko minut više, neko manje. Svakako će nam svaki igrač značiti. Neki se još traže, nije lako da, kad si dio sezone na klupi i ne igraš, izađeš i igraš kako svi očekujemo. Na
manje od 23 minuta igre. Kamenjaš je bio najkorisniji igrač i 13. kola, nakon pobjede Podgoričana protiv Krke (97:87), kada je imao indeks 37, odnosno 28 poena, 10 skokova i ukradenu loptu. Bosanskohercegovački centar je jedini igrač Budućnosti ove sezone sa dva MVP priznanja, a jednom je tu nagradu dobio Rašid Sulejmon, u
drugom kolu, sa indeksom 29. Kamenjaš je bio i ubjedljivo najbolji skakač kola sa 16 uhvaćenih lopti, dok je najbolji poenter kola Luka Bogavac iz SC Derbija sa 27. Najviše asistencija u 29. kolu je zabilježio Tajler Persons iz Krke (10), a najviše ukradenih lopti imao je Nikola Šaranović iz FMP-a (šest).
Nadam se da sam opravdao povjerenje koje sam
Nakon regularnog dijela sezone biće podijeljene individualne nagrade za igrače i trenere, a Andrej Žakelj je, svakako, prvi favorit za najboljeg trenera sezone u ABA ligi, što je dokaz i da je slovenački trener napredovao zajedno sa ekipom.
- Imam šansu da treniram jaku ekipu u velikom klubu sa bogatom tradicijom, iako znamo da nije lako raditi u Budućnosti. Radim na tome da sam i ja bolji u nekim segmentima, normalno sad sam i iskusniji. Sve se to sakupi. Lično, zadovoljan sam gdje sam, zadovoljan sam rezultatom, kao i zbog šanse koju sam dobio. Nadam se da sam opravdao to povjerenje – kaže Žakelj.
kraju tim je taj koji pobjeđuje, ne individualci, nije važno koliko ko igra, to više interesuje igrače, a ne mene. Imamo vremena da treniramo i odigramo utakmicu sa Dubaijem, da se
spremimo, nadam se da će još neko da se vrati u formu, pogotovo Slavković poslije duge pauze, jer će nam trebati svaki igrač – zaključio je Žakelj. S. JONČIĆ
SLIJEDE NOVE PROMJENE: Košarkaški savez ostao bez predsjednice
PODGORICA - Jelena
Dubljević podnijela je juče ostavku na mjesto predsjednice Košarkaškog saveza Crne Gore. Tim povodom oglasila se saopštenjem za javnost, koje prenosimo integralno. - Proteklih dana suočena sam sa brutalnom i neosnovanom kampanjom koja za krajnji cilj ima degradaciju moje ličnosti i poslovnih rezultata na koje sam izuzetno ponosna. Podsjećam da sam kao igračica uvijek svoju karijeru gradila na predanom radu i poštenom odnosu prema svom poslu, što sam kasnije prenijela i na menadžersku funkciju koju sam rado prihvatila čvrsto vjerujući u svoje poslovne kontakte i profesionalnu etiku. Da sam bila na pravom putu govori i opipljiv finansijski progres u proteklih 18 mjeseci - po dolasku na funkciju zatekla sam dug od 540.000 eura, a u trenutku kad napuštam mjesto predsjednice Saveza on iznosi 280.000 eura. Simptomatično je i što medijski spinovi (čiji će sadržaj biti tema sudskih procesa u narednom periodu) dolaze u momentu kad bilježimo najviše mjesto na FIBA ranking listi u svojoj istoriji, te uoči evropskih prvenstava na kojima će učestvovati muška i ženska seniorska, ali i četiri mlađe selekcije – navela je Dubljević.
- Događaji koji predstoje biće samo potvrda da sam u ovaj poduhvat ušla ostvarena na svim životnim poljima i vođena dobrom namjerom, te da su mi lični integritet i dostojanstvo prioritet u odnosu na bilo koju funkciju. Uz zahvalnost medijima na veoma kvalitetnoj saradnji tokom mog mandata, ovim saopštenjem završavam svoju javnu komunikaciju na ovu temu – navodi se u saopštenju Jelene Dubljević. Dubljević je na vanrednoj Izbornoj skupštini 24. novembra
2023. godine pobijedila Nikolu Pekovića, koji je tu funkciju obavljao od maja 2021. Za Jelenu Dubljević su glasala 42 delegata, dok je Peković dobio podršku njih 38. To je bio prvi put od obnove crnogorske nezavisnosti da su na izborima za predsjednika Košarkaškog saveza učestvovala makar dva kandidata, kao i prvi put da novi predsjednik nije dobio jednoglasnu podršku. Takođe, prvi put u istoriji Saveza na njegovom čelu bila je žena. R.A.
Golden Stejt poveo 3-1 u seriji protiv Hjustona u prvom kolu plej-ofa NBA lige Klivlend
PODGORICA – Klivlend je u drugoj rundi plej-ofa NBA lige, pošto je pobijedio Majami i u četvrtom meču, u gostima sa 138:83, pa su Kavalirsi ovu seriju riješili sa maksimalnih 4-0 u pobjedama.
Najefikasniji kod Klivlenda bili su Donovan Mičel sa 22 poena, uz pet asistencija, Diandre Hanter sa 19, Taj Džerom sa 18 ( pet asistencija) i Evan Mobli sa 17 poena, uz sedam skokova. Džeret Alen je imao dabl-dabl sa 14 poena i 12 skokova.
Kod Majamija bolji od ostalih bio je srpski internacionalac Nikola Jović, koji je za 29 minuta na terenu zabilježio 24 poena, pet skokova i dvije asistencije, a istakao se i Bem Adebajo sa 13 poena i 12 skokova.
Klivlend će u drugom kolu plej-ofa da igra protiv boljeg iz duela Indijana - Milvoki, a
Lilard zbog povrede završio sezonu
Košarkaš Milvokija Demijan Lilard propustiće ostatak NBA plej-ofa zbog pucanja Ahilove tetive, saopštio je njegov klub. Lilard (34) se povrijedio u četvrtoj utakmici prve runde plej-ofa koju je Milvoki izgubio u neđelju od Indijane. Trenutni rezultat u toj seriji je 3:1 za Indijanu. „Lilard je obavio magnetnu rezonancu koja je potvrdila pucanje lijeve Ahilove tetive. Biće podvrgnut operaciji i neće igrati do kraja plej-ofa“, navodi se u saopštenju tima. Iskusni bek se nedavno vratio na parket nakon višeneđeljne pauze zbog krvnog ugruška u desnom listu.
trenutni rezultat u toj seriji je 3:1 za Indijanu. Košarkaši Golden Stejta poveli su 3:1 u seriji protiv Hjustona, pošto su na svom terenu u četvrtom meču slavili 109:106. Golden Stejt su do pobjede predvodili Džimi Batler sa 27 poena, šest asistencija i pet skokova, i Brendon Podžemski sa 26 poena i po pet skoko-
va i asistencija, a pratili su ih Stef Kari sa 17, Badi Hild sa 15 i Kventin Post sa 13 poena. Kod Hjustona se najviše istakao Alperen Šengun sa 31 poenom, 10 skokova i pet asistencija, Fred Vanvlit je dodao 25 poena i šest asistencija. Sljedeći meč na programu je u noći između srijede i četvrtka i domaćin je Hjuston. S. J.
TENIS: Čelendžer Montenegro 2025
PODGORICA - Crnogorski stonoteniser Filip Radović na podgoričkom čelendžeru Montenegro 2025 igraće u prvoj grupi sa Pavelom Vlodikom iz Poljske i Miom Vagnerom iz Njemačke.
Rivali Luke Bakića u trećoj grupi biće Italijan Lorenco Kardua, Talgat Erekejev iz Kazahstana i Dario Stošić iz Srbije.
U drugoj grupi su Cetinjanin Miloš Mudreša, Poljak Igor Mištl, Japanac Mahiro Funajama i Jan Rajing iz Njemačke.
Sva tri crnogorska predstavnika takmičiće se u spojenim kategorijama 9-10. Crnogorski stoni tenis na podgoričkom turniru predstavljaće ukupno 12 stonotenisera.
U kategoriji S3, Ambroz Nikač igraće u trećoj grupi sa Kolinom Džadžom iz Irske, Silvajnom Noelom iz Francuske i Markom Grafom iz Austrije, dok će se Đuro Krivokapić (kategorija S6) takmičiti u prvoj grupi sa Rumunom Bobijem Simionom i Gabrijelom Alvaresom iz Španije.
U kategoriji S7, rivali Sloboda-
na Mihailovića biće Japanac Kacujoši Jagi i Španac Gonsalo Rodriges, dok će Pjetro Paljušević igrati protiv Irca Patrika Vaugana i Danila Domanevskog iz Rusije.
U kategoriji S8, Igor Mijović je svrstan u grupu sa Mariom Koletom iz Italije i Slovakom Ričardom Čejtijem, rivali Uroša Gugolja biće Španac
Alehandro Dias i Britanac
Džozef Brajan Henri, a Nikole Kaluđerovića Belgijanac Mark Ledu i Ali Mahulbekov iz Kazahstana.
Samra Kojić (S4-5) svrstana je u grupu sa Australijankom Lizom Di Toro, Španjolkom Kristinom Rubio i Saul Ajdarhanovom iz Kazahstana, dok će Milijana Ćirković (S6) igrati sa Najlom Al Dajeni iz Iraka i Morgan Keju iz Francuske.
Turnir će početi danas u devet sati, a otvoriće ga Radović i Bakić duelima prvog kola.
Najavljeno je učešće 143 takmičara iz 28 država svijeta. Organizator prestižnog turnira je Stonoteniski savez Crne Gore, uz pokroviteljstvo Paraolimpijskog komiteta. Prva dva takmičarska dana u dvorani ,,Verde“ na programu biće mečevi u pojedinačnoj konkurenciji, dok će se u nastavku turnira za medalje boriti dublovi.
Za danas u 13 sati u hotelu ,,Voko“ predviđena je redovna Skupština Paraolimpijskog komiteta, kojoj će prethoditi seminar za zdravstvenu zaštitu i antidoping koji je zakazan za 11 sati. R. A.
PODGORICA - Ženska pionirska odbojkaška reprezentacija Crne Gore saznala je imena protivnika na predstojećem Evropskom prvenstvu za igračice do 16 godina, koje će od 2. do 13. jula biti održano u Tirani i Prištini.
Izabranice Petra Kokovića igraće u grupi 2 u Prištini, a osim domaćeg Kosova, rivali će da budu i selekcije Turske, Hrvatske, Mađarske, Slovenije, Češke i Grčke. Naše najmlađe odbojkašice su se tokom kvalifikacija za EP sastale sa tri rivala, u prvoj rundi kvalifikacija su pobijedile Grčku sa 3:0 i izgubile od Turske 3:0, dok su u drugoj rundi, u Mariboru, bile bolje od Slovenije sa 3:0. Naše pionirke su prethodnog vikenda ostvarile istorijski uspjeh, jer su na kvalifikacionom turniru upisale sve tri maksimalne pobjede (Slovačka, Rumunija, Slovenija) i drugu rundu kvalifikacija završile kao jedina selekcija bez izgubljenog seta. Ujedno, one su prva crnogorska ženska odbojkaška selekcija koja je kroz kvalifikacije izborila plasman na veliko takmičenje.
Na predstojećem šampionatu Evrope učestvuje ukupno 16 reprezentacija, podijeljenih u dvije grupe. Polufinalni mečevi i utakmice za medalje biće odigrani u Tirani. S. J.
Baraž za popunu EPCG Superlige za odbojkašice
Jedinstvo 3 Rudar 0
BIJELO POLJE – Dvorana: „Nikoljac“. Gledalaca: 60. Sudije: Milanka Purović i Stefan Pršić (oboje iz Podgorice). Rezultati po setovima: 25:9, 25:10, 25:13.
JEDINSTVO: Ćinćur 6, Bojović 7, Magdelinić (libero), Bulatović 2, T. Merdović 7, Moračanin 1, A. Merdović 11, Šebek 10, Sijanić, Zlajić 3, Balević 1, Šćekić (libero), Dangubić 1.
RUDAR: Martinović, Čakar 11, Gazdić, Zečević 2, Čepić, Petrović 3, Vraneš 2, Smolović 1, Živković 3, Leovac, Doderović 1, Softić (libero), Pivljanin (libero).
Odbojkašice Jedinstva i nared-
PODGORICA – Proslavljeni crnogorski odbojkaš Vojin Ćaćić, bivši kapiten naše reprezentacije (prošlog ljeta se oprostio od igranja u nacionalnom dresu), tokom duge i bogate karijere osvajao je trofeje u Crnoj Gori (sa Budvanskom rivijerom i Budvom), Iranu (Sermajeh), Grčkoj (Panatinaikos) i Njemačkoj (Fridrihshafen). Posljednje je, međutim, osvojio u posebnim uslovima i okolnostima, jer se triplom krunom (titula, Kup i Superkup) okitio igrajući za ukrajinski Epicentar, u ratom zahvaćenoj zemlji....
ne sezone igraće u EPCG Superligi pošto je tim Mladena Miladinovića uspješno okončao oba meča baraža – nakon što su u Pljevljima slavile 3:0, Bjelopoljke su i na svom terenu slavile maksimalnim rezultatom protiv Rudara, koji je pravo na baraž stekao kao drugoplasirani tim Prve lige. Andrijana Merdović sa 11 i Ivana Šebek sa 10 poena istakle su se u ekipi Jedinstva, dok je u Rudaru najbolja bila Zana Čakar sa 11 poena. Rudar je u ovom baražu igrao bez povrijeđenih Ljiljane Abazović, Lamije Avdović i najiskusnije Ane Marković, koja se povrijedila na početku mini lige. Novi-stari superligaš je tim budvanskog Mediterana, pobjednik Prve lige. S. J.
- Kada je ponuda stigla, u neko ozbiljnije razmatranje sam je stavio tek nakon obavljenog razgovora sa Lukom Babićem, koji je prošlu sezonu igrao u ekipi Žitičija. Do detalja mi je objasnio situaciju, šta da očekujem, stanje u klubu, ligi, koji su saigrači i slično. Nakon toga, uz poduži razgovor sa ženom i napravljenim planom kako izgurati cijelu sezonu, potpisao sam ugovor. Moram pomenuti i korektan odnos sa ekipom Budve, gdje je ispoštovan dogovor da mogu da napustim klub ako dođe ponuda iz inostranstva –kaže na početku razgovora za Pobjedu Vojin Ćaćić, koji je u Ukrajinu otišao u oktobru prošle godine, nakon što je odigrao mečeve sa Budvom protiv zagrebačke Mladosti, u prvom kolu kvalifikacija za Ligu šampiona. Epicentar je klub iz Horodoka, grada od oko 16.000 stanovnika u Lavovskoj oblasti u zapadnoj Ukrajini, koji do ovog trenutka nije osjetio užas ratnih dejstava kao neki drugi djelovi Ukrajine. Samim tim je bilo lakše i organizovati utakmice.
- Sve mečeve smo igrali u našoj sali. Takođe su i ekipe iz drugih gradova dolazile i turnirski igrale u našoj sali, baš zbog pitanja bezbjednosti, jer, uz povremeno paljenje alarma za vazdušni napad, nije bilo nikakvih izazovnih situacija. Grad se nalazi na zapadnoj strani zemlje, bez nekih strateški bitnih tačaka, tako da je stvarno bilo mirno. Mnogo puta sam komentarisao da se uopšte ne osjeća da je zemlja u
proslavljeni crnogorski odbojkaš, u protekloj sezoni osvojio je tri trofeja u Ukrajini, o igranju u ratom zahvaćenoj zemlji
ratu, sve normalno funkcioniše, dani prolaze kao i bilo gdje drugo. Sve se, uglavnom, dešava na istočnoj strani zemlje, daleko od nas – dodaje Ćaćić. Bez obzira što u gradu, kako kaže Ćaćić, „sve normalno funkcioniše, čak i tokom alarma, koji se pali kada je napad u toku u bilo kojem dijelu zemlje“, našem odbojkašu nije bilo svejedno posmatrati emocije njegovih ukrajinskih saigrača.
- Bilo je teško slušati i posmatrati saigrače kako se boje da ih ne pokupi vojska, bez obzira na izuzeće koje su imali. S obzirom na manjak ljudstva na frontu, muškarci su sa ulica odvođeni na jednomje-
sečni trening, poslije toga na front. Svakodnevno se prate telegram grupe, gdje se dijele detalji napada, žrtve, štete i slično, i to me je vraćalo u realnost da se nalazim u zemlji koja je u ratu i da moram biti pripravan – ističe Ćaćić.
OČEKIVANI REZULTATI
Na sportskom planu, Ćaćić je prošao perfektno. Epicentar je osvojio titulu, Kup i Superkup Ukrajine bez poraza, uz samo sedam izgubljenih setova tokom cijele sezone. - Mislim da se očekivao sličan rezultat, imali smo imperativ osvajanja sva tri trofeja. Imali smo najveći budžet u ligi i dosta glavnih igrača reprezen-
tacije Ukrajine u postavi, tako da mogu da kažem da su sva tri trofeja, možda ne ovako ubjedljivo, ali ipak očekivana. Sve utakmice smo igrali u našoj sali, što je, takođe, bila velika prednost za nas, i igrajući pred našom publikom smo pobjeđivali dobre ekipe iz lige s lakoćom. Siguran sam da ne bi bilo tako da smo morali da igramo na gostujućem terenu. Epicentar je nastupio i na evropskoj sceni, u Čelendž kupu. U prvom kolu je bio bolji od estonskog Parnua (3:0, 3:1), dok je u drugom eliminisan od bugarskog CSKA, i to nakon „zlatnog seta“ 17:15, pošto su oba tima u Sofiji dobila po jedan meč sa po 3:1.
Zlatna liga će jasno da pokaže ko je budućnost naše odbojke
Vojin Ćaćić se prošlog ljeta, nakon decenije staža, povukao iz seniorske reprezentacije, nakon tri odigrana evropska prvenstva. U međuvremenu je Crna Gora dobila i novog selektora Ivicu Jevtića, a još mlađa će ovog ljeta nastaviti kvalifikacije za EP, sa malim šansama da se plasira na veliko takmičenje, jer je prošle godine
izgubila od Norveške i Češke. - Ispratio sam naravno spisak selektora i jako je dobra stvar što će se igrati Zlatna liga i što će mnogi igrači, koji do sada možda nijesu dobijali mnogo prostora za igru, dobiti svoju šansu, gdje će se jasno pokazati ko je budućnost naše odbojke i na koga treba da se oslonimo u godinama koje
EP bila bi velika stvar, opet bi počelo da se priča
Odbojkaški savez Crne Gore je zajedno sa Srbijom, Hrvatskom i Mađarskom podnio kandidaturu za organizaciju Evropskog prvenstva 2028. godine i šanse su velike da naša zemlja bude domaćin jedne grupe.
- Organizacija EP bila bi velika stvar kako za odbojku, tako i za cijeli sport u Crnoj Gori. OSCG radi sjajan posao, povlači prave poteze i to bi nekako bio pravi sljedeći korak nakon tri uzastopna učešća na EP. Smatram da imamo kapaciteta za odličnu organizaciju i iskreno se nadam da će prihvatiti našu kandidaturu.
Opet bi počelo da se priča o odbojci, možda bi se više djece, posebno muške, odlučilo da trenira naš sport, sanjajući da i oni jednog dana zaigraju na velikom takmičenju, pred svojim navijačima, braneći boje svoje zemlje – kaže Vojin Ćaćić
- Smatram da smo morali bolje, izgubili smo u „zlatnom setu“ na razliku, ali ljudi iz menadžmenta kluba su poručili igračima da ispadanje iz Evrope ne treba da posmatramo kao neuspjeh. Mi smo domaće utakmice u Čelendž kupu igrali u Poljskoj, dok smo protiv CSKA Sofije obje utakmice odigrali u Bugarskoj, na njihovom terenu, što je po meni jedan od razloga našeg ispadanja iz takmičenja. Naravno da je razlog za sve to bio finansijske prirode, cijela organizacija takmičenja u Poljskoj je bila veoma skupa i klub je donio odluku da se sve utakmice igraju na strani, što je za nas igrače veoma loša odluka.
Ćaćić ističe da je na ličnom planu „imao jako dobru sezonu“.
- Mnogo su mi pomogle pripreme reprezentacije, kao i nekoliko veoma dobrih utakmica, kasnije i sa ekipom Budve i dobar trenažni proces. Sve to sam nadogradio sa trenerom Flavijom Đunelijem, koji je veoma zahtjevan i mnogo voli da radi individualno sa igračima na nekim detaljima i nedostacima. Uz to, nije bilo mnogo utakmica, što mi je takođe odgovaralo, s obzirom na to da sam već u nekim godinama kada se razmišlja o kraju karijere. Bio sam cijele sezone konstantan, uz odličan odnos sa trenerom i saigračima, i sve
dolaze. Svi će, uz maksimalnu posvećenost naravno, napredovati sa novim selektorom, koji je prepoznat kao veliki radnik, što je plus, s obzirom na to da imamo dosta mladih igrača koji tek treba da osjete pravi rad na svojoj koži – rekao je Ćaćić i iskoristio priliku da ženskoj pionirskoj reprezentaciji čestita plasman na Evropsko prvenstvo.
je na kraju rezultiralo sa sva tri osvojena trofeja.
PONOVO BI NA BLISKI ISTOK
Ističe da je liga Ukrajine ove godine „bila malo slabija“. - Iz razloga što se prošlogodišnji šampion Prometej ugasio i samim tim liga je ostala bez jednog velikog kluba i velike konkurencije za nas i ekipu Zitičija. Izuzev dva tima koja sam nabrojao, bila su još dva konkurentna tima, jedan je igrao i Čelendž kup, a ostatak lige je bio slabijeg kvaliteta, gdje je bilo prilike da se isprobaju neki mladi igrači. Za Epicentar kaže da je „generalno dobro organizovan klub“. - Ima odlične uslove za rad, smještajne jedinice za igrače su, takođe, bile veoma dobre. U kompleksu gdje smo igrali je bila i menza, sobe za odmor, teretana, sve što jednom profesionalnom sportisti treba je bilo na jednom mjestu. Kao što sam naveo, klub je imao najveći budžet, predsjednik kluba je vlasnik lanaca hipermarketa i tržnih centara EPICENTR, tako da sa finansijske strane stvarno nije bilo nikakvih problema, bili su maksimalno korektni.
Na pitanje kakvi su mu planovi za dalje, Ćaćić je odgovorio: - Za narednu godinu je još neizvjesno, možda i rano, ali moj je cilj da probam da odigram sezonu na Bliskom istoku. Prošle godine sam sa familijom imao prelijepo iskustvo u Rijadu i rado bih ga ponovio ili zamijenio za neko slično u toplijim krajevima – zaključio je Vojin Ćaćić. S. JONČIĆ
IVAN PULETIN
BULATOVIĆ BRIGADIR
(CEROVICA, ROVCA, 17. NOVEMBAR 1877 – CETINJE, 7. JUN 1943)
Završio je podoficirsku školu 1896–1898, a u podoficira proizveden je 18. marta 1898. godine. U čin desečara proizveden je 5. avgusta 1898, u čin poluvodnika 22. aprila 1900, u čin vodnika 5. juna 1903. godine. Potom je završio Oficirsku školu 1903–1906. kao treći u rangu, kada je 10. jula proizveden u čin potporučnika crnogorske vojske. Za vršioca dužnosti na kapetansko mjesto postavljen je 28. avgusta 1908. godine. U čin poručnika proizveden je 1. jula 1909. godine. Službovao je u prvom bataljonu Stajaće vojske na Cetinju kao komandir voda. Kao poručnik Stajaće vojske odlikovan je Ordenom knjaza Danila za nezavisnost Crne Gore V stepena prilikom svečanosti proglašenja Kraljevine Crne Gore u avgustu 1910. Učesnik je Prvog balkanskog rata 1912–1913. godine, kao komandir čete u Rovačkom bataljonu koji se nalazio u sastavu Istočnog odreda pod komandom serdara Janka Vukotića, koja je imala zadatak oslobađanja sjevernog dijela Crne Gore i Metohije. Učestvovao je u borbama za oslobođenje Peći i Đakovice. Nakon izvršenog zadatka sa Istočnim odredom učestvovao je u borbama na Skadru 1913. godine do završetka operacija aprila 1913. godine. Učesnik je Drugog balkanskog rata jun–septembar 1913. godine u činu poručnika kao komandir Prve čete u Trećem bataljonu (Rovačko-kolašinsko-poljski) pod komandom kapetana Milete Bećkovića koji je bio u sastavu Četvrte brigade Dečanskog odreda ko-
Ivan Bulatović se istakao u borbama na Glasincu oktobra 1914. i na Mojkovcu 1915–1916. godine. Za vrijeme austrougarske okupacije 1916. godine interniran je u logor Boldogason u Mađarskoj, a zatim u austrougarski logor Ašohu. Iz internacije se vratio 1918. godine. Jedan je od glavnih organizatora Božićnog ustanka u Rovcima 1919.
Studija dr Srđe Martinovića predstavlja rezultat desetogodišnjeg arhivskog istraživanja. Kako autor navodi, do sada je bilo poznato 28 generala iz Crne Gore u ruskoj vojsci, o čemu je pisao dr Dušan Martinović, a sada ih ima više od trideset novih, uz još mnogo drugih visokih oficira
ja je bila pod komandom komandira Miloša Medenice Sa svojom četom učesnik je borbi na Govedarniku i Bregalnici 1913. godine. Tokom Bitke na Bregalnici ubio je svog nadređenog oficira zbog uvrede časti. Osuđen je i zatvoren na 12 godina zatvora. U zatvoru je ostao do pred Prvi svjetski rat, juna 1914. godine, kada je oslobođen i postavljen za komandanta Rovačkog bataljona kao komandir crnogorske vojske. Rovački bataljon nalazio se u sastavu Kolašinske brigade pod komandom brigadira Miloša Medenice. U početku rata nalazio se na Hercegovačkom frontu, a kasnije na sandžačkom potezu za vrijeme Mojkovačke operacije. Istakao se u borbama na Glasincu oktobra 1914. i na Mojkovcu 1915–1916. godine. Za vrijeme austrougarske okupacije 1916. godine interniran je u logor Boldogason u Mađarskoj, a zatim u austrougarski logor Ašohu (Aschach a.d. Dohay). Na spisku interniranih u ovom logoru nalazi se pod rednim brojem 50 od 27. avgusta 1917.
godine. Iz internacije se vratio 1918. godine. Jedan je od glavnih organizatora Božićnog ustanka u Rovcima 1919. godine. Potpisnik je brojnih proglasa crnogorskih ustanika.
Tokom 1919. godine bio je vođa komitske grupe u Rovcima. U ovom periodu zapaljena je njegova kuća u Rovcima. Prisustvovao je 20. septembra 1919. godine komitskom zboru na planini Vojnik. Zatim zboru na Ćeranića Gori kada je potpisana zakletva oficira, a potom je prisustvovao brojnim drugim sastancima i učestvovao u brojnim komitskim akcijama. U pojedinim dokumentima od 15. oktobra 1919. godine se pominje se kao brigadir. Emigrirao je u julu 1920. godine preko Medove u Italiju, nakon višemjesečnih komitskih aktivnosti. Kao komandir crnogorske vojske odlikovan je 23. januara 1920. godine Zlatnom medaljom za hrabrost (Obilića medaljom). U Italiji je 20. avgusta 1920. godine postavljen za člana Glavnog štaba crnogorskih trupa u Italiji. Jedno vrijeme od avgusta 1920. godine bio je ađutant komandanta crnogorskih trupa u Italiji. Od kralja Nikole dobio je titulu crnogorskog vojvode, kad je i proizveden u čin brigadira crnogorske vojske tokom 1921. godine. U Italiji je, oktobra 1921. godine, podnio detaljan izvještaj o ustanku rovačkog bataljona za period od 13. novembra 1918. do jula 1920. godine.
Nakon rasformiranja crnogorske vojske u Italiji krajem 1921. godine odlazi iz Italije za Bugarsku, iz koje je u martu 1924. godine došao u Albaniju. Od marta do septembra 1924. godine boravio je u Skadru, iz kojeg se sa komandirom Perom Vukovićem spremao za upad u Crnu Goru, kao član jedne bugarske komitske organizacije. Tokom septembra 1924. godine boravio je u Kastratima u kojima je zakupio kuću i izvodio komitske akcije sa grupom od 100 lica. U Italiju se vratio krajem 1924. godine gdje je boravio do 1925. godine kada je otišao u Bugarsku. Na intervenciju predsjednika posljednje crnogorske vlade u emigraciji, generala Anta Gvozdenovića, sa grupom crnogorskih emigranata tajno je iz luke Ćintaleti ruskim brodom otišao u SSSR. Prema nekim podacima postao je general sovjetske vojske jer mu je priznat čin brigadira iz crnogorske vojske. Jedan je od članova Komande nacionalne odbrane Crne Gore koja je djelovala krajem 1920-ih i početkom 1930-ih u inostranstvu. Kao sovjetski general učesnik je Španskog građanskog rata 1936–1938. godine. Nakon španskog građanskog rata određen je za likividaciju, iz Španije se nije vraćao u SSSR, već je otišao za Francusku. Iz Francuske je 1938. godine došao u Crnu Goru u kojoj je dočekao početak Drugog
Kao sovjetski general, Ivan Bulatović je učesnik Španskog građanskog rata 1936–1938. godine. Nakon španskog građanskog rata određen je za likividaciju, iz Španije se nije vraćao u SSSR, već je otišao za Francusku
svjetskog rata 1941. godine. Od oktobra 1941. godine povjereno mu je organizovanje nacionalističkih jedinica u Rovcima, što je on prenio na druga lica. Kasnije se povezao sa brigadirom Krstom Popovićem, koji mu je povjerio formiranje bataljonske jedinice u Rovcima. Nakon što je realizovao povjereni zadatak, krajem 1942. godine odlazi na Cetinje. Po dolasku na Cetinje kao brigadir postao je član Crnogorske nacionalne komande i zamjenik komandanta Lovćenske brigade, brigadira Krsta Popovića. Ovu dužnost obavljao je sve do iznenadne smrti. Sahranjen je na Novom groblju na Cetinju. Zasnovao je brak sa Vidosavom, kćerkom brigadira Veliše Lazovića. Vidosava Bulatović je hapšena četiri puta, ukupno je bila u zatvoru skoro dvije godine (20 mjeseci), nakon čega se pridružila suprugu u Italiji. (Nastavlja se)
Jedinstveno svjedočanstvo o osmanskom nasljeđu Crne Gore!
Novo kapitalno djelo Radojice Raša Pavićevića , koje razotkriva vojne, političke i kulturne slojeve Crne Gore u vrijeme osmanskog carstva.
Knjiga koja vraća istoriju među zidine, tragom imperije koja je oblikovala prostor i vrijeme.
Nova knjiga u izdanju Pobjede
Staniša M. Ivanović
Posebna vrijednost knjige sadržana je u činjenici da autor ne odgovara na pitanje - Đe je Atlantida bila i što je uzrokovalo njen nestanak, nego odgovara i na koje je regije naše planete „ova nekada visoko razvijena civilizacija bacila zrake svoje
Akademik Sreten Perović Izvod iz recenzije svjetlosti“.
Obavještavamo vas da od 1. juna 2025. godine Crnogorski Telekom uvodi sljedeće izmjene u svom portfoliju usluga:
Mobilna mreža fizička lica
Mjesečna pretplata i resursi određenih govornih paketa iz aktuelne ponude se mijenjaju na sljedeći način:
Paket
Postojeći internet resursi bez ugovorne obaveze / uz ugovor 12,24m
Internet resursi u zoni Balkan
Postojeća mjesečna pretplata sa PDVom Novi internet resursi bez ugovorne obaveze / uz ugovor 12,24m
Non-stop Super15 GB / 30 GB 13 GB 23,90
Novi internet resursi u zoni Balkan
Nova mjesečna pretplata sa PDVom
* Smart Extra internet resursi će umjesto 1.5GB po punoj brzini (nakon kojih se brzina smanjuje na 128 MB/s), iznositi 10 GB po punoj brzini, a nakon potrošene kvote internet saobraćaj će biti blokiran.
U cilju pojednostavljenja portfolija postpejd usluga paketi Odlican,5 Start, Odlicna tarifa, stare verzije Magenta Bonus, eSIM Plus i Start će biti promijenjeni u paket sa najpribližnijim iznosom mjesečne pretplate i sličnim ili unaprijeđenim sadržajem, iz aktuelnog postpejd portfolija za fizička lica.
Fiksna mreža fizička lica
Mjesečna pretplata i resursi određenih govornih paketa iz aktuelne ponude se mijenjaju na sljedeći način:
Naziv paketa Postojeći resursi paketa Postojeća cijena sa PDV-om Novi resursi paketa Nova cijena sa PDV-om
Magenta 1 M v5
Magenta 1 L v5
500/50 Mbps brzina na optici
100 minuta ka drugim CG mob mrežama
20 GB interneta
Po 100 GB za Youtube, Magenta TV app
200 minuta ka drugim CG mob mrežama
100 GB interneta
100 GB za Youtube, Magenta TV, Max app
Promjena cijena paketa:
600/60 Mbps brzina na optici 200 minuta ka drugim CG mob mrežama
eur
30. april, 1. i 2. maj 2025.
U cilju pojednostavljenja portfolija fiksnih usluga sljedeci paketi će biti promijenjeni u paket sa najpribližnijim iznosom mjesečne pretplate i sličnim ili unaprijeđenim sadržajem, iz aktuelnog portfolija fiksnih paketa za fizička lica: stare verzije Magenta 1 paketa, stare verzije Extra Trio paketa, sve verzije Extra Duo paketi, sve verzije TV duo paketi, TV Start , TV Mini, ADSL Flat paketi, Optika paketi, ADSL Flat Summer i ADSL Flat Vikendasi paketi, TV Summer i TV Vikendasi paketi, Standard Flat, Super, Super Flat, Komfor Veče, Komfor, Komfor +, Komfor Vikend
Mobilna mreža pravna lica U okviru postpejd portfolija za pravna lica biće dostupna veća količina internet saobraćaja u pretplati, dok korisnici tarifa Smart biznis 1.1 i Magenta Biznis 1.1 dobijaju i dodatnih 50 minuta ka drugim mrežama u Crnoj Gori. Izmjene uključuju i korekcije cijena paketa:
Paket
Postojeći internet resursi bez ugovorne obaveze / uz ugovor 12,24m Internet resursi u zoni Balkan
Postojeća mjesečna pretplata (EUR sa PDV-om)
Smart biznis 0.1 0,5 GB / 1 GBResursi iz tarife9,95
Smart biznis 1.1 2,5 GB / 5 GBResursi iz tarife13,95
Smart biznis 2.1 5 GB / 10 GBResursi iz tarife17,95
Smart biznis 3.1 20 GB / 40 GB 14 GB 25,95
Magenta Biznis 0.1 0,5 GB / 1 GBResursi iz
Biznis
Biznis 2.1
Biznis 3.1
Biznis 4.1
Biznis
Magenta Biznis
Novi internet resursi bez ugovorne obaveze / uz ugovor 12,24m
Novi internet resursi u zoni Balkan bez ugovorne obaveze / uz ugovor 12,24m
Nova mjesečna pretplata (EUR sa PDV-om)
/
Pojednostavljivanje portfolija usluga za pravna lica U cilju pojednostavljenja portfolija postpejd usluga biće izvršena migracija korisnika, pravnih lica, na pakete iz aktuelne ponude sa najpribližnijim iznosom mjesečne pretplate i sličnim ili unapređenijim sadržajem, i to sa paketa Smart Biznis Mini, Intro, Start, Regular i Exclusive; Smart Biznis 7,15,25 i Premium; kao i Smart Team Plus 5, 15, 25 i 50 na pakete aktuelnog portfolija za pravna lica.
Takođe, biće izvršena migracija korisnika fiksnog interneta sa zastarjelih paketa, ili onih sa nižim standardom brzine interneta: ADSL Fl@t B4, ADSL Fl@t B6, ADSL Fl@t B8, ADSL PREMIUM, ADSL FLAT LIDER, ADSL ENTER, ADSL SME i ADSL M na paket ADSL Fl@t B10 iz aktuelne ponude.
Povećanje cijena za pravna lica i povećanje brzine za korisnike Magenta 1 Biznis Basic tarife: Povećanje cijena postpejd komponente kombinovanih usluga van aktuelne ponude (Magenta 1 Biznis Basic, Intro, Start, Regular i Superior), fiksnog interneta (ADSL Fl@t B10; Biznis Duo 45, Standard i Max; Optika 300, Standard i Max), fiksnog interneta kao komponente kombinovanih usluga (Magenta 1 Biznis Basic, Standard i Pro) u iznosu od 1 eur sa PDV-om i usluga televizije (MagentaTV Mini, Start i Magenta 1 Biznis MagentaTV Paket) u iznosu od 2 eur sa PDV-om. Brzina interneta za korisnike paketa Magenta 1 Biznis Basic se povećava na 600/60 Mbps, umjesto dosadašnje brzine 500/50 Mbps.
Dodatna izmjena koja se odnosi na sve servise - Iznos naknade za ponovno uključenje korisnika nakon isključenja zbog neplaćenog računa će biti povećan sa 2,45 € na 4,90 € sa PDVom.
30. april, 1. i 2. maj 2025.
Na osnovu Ugovora o zajedničkoj gradnji stambenog objekta zaključenog između Opštine Kotor i Osnovnog suda u Kotoru, Osnovni sud u Kotoru, sa adresom Benovo b.b., Podgorica, raspisuje
JAVNI POZIV
za podnošenje ponuda za izradu glavnog projekta (po usvojenom idejnom rješenju) i izvođenje radova po sistemu „ projektuj i izgradi po sistemu ključ u ruke’’ na izgradnji stambenog objekta u zahvatu PUP-a Opštine Kotor
1. PODACI O NARUČIOCU
Naručioc: Osnovni sud u Kotoru
Adresa: Benovo b.b. Kontakt osoba: Srđan Klikovac
E mail: upravaoskotor@sudstvo.me
2. PREDMET OGLASA
Finansiranje i izvođenje radova ’’projektuj i izgradi po sistemu ključ u ruke’’ na izgradnji stambenog objekta označenog kao lokacija 3 koju čine kat. parcele 94/1 i kat. parcele 95/1 KO: Privredna zona, površine 2.800 m2, koja se nalazi u Kotoru, u obuhvatu PUP -a Opštine Kotor (Sl. list CG br. 95/20)
Ponuđač-izvođač je obavezan samostalno finansirati ukupnu ponuđenu vrijednost predmetnih radova i usluga, do okončanja istih.
Projektovani parametri:
• Bruto građevinska površina objekta = 2.148,60 m², sa ostvarenim indeksom izgrađenosti 0,7 7 i ostvarnim indeksom zauzetosti 0,30 dozvoljene visine i u okviru zadatih građevinskih linija, maksimalna spratnost objekta P+1+PK
Ponude se dostavljaju na osnovu Idejnog rješenja koji je sastavni dio oglasne dokumentacije koja se otkupljuje od Naručioca
Rok za izvođenje radova je 18 mjeseci od dana uvođenja Izvođača u posao.
3. SADRŽAJ PONUDE
Ponuda mora sadržati sledeće podatke:
a. Tačan naziv i adresa ponuđača; b. Ukupna cijena izgradnje objekta iskazana u eurimau bruto i neto kvadratima (PDV se iskazuje posebno);
c. Način finansiranja objekta;
d. Način plaćanja izvršenih usluga; e. Premjer sa predračunom svih radova sa dinamičkim planom izgradnje; f. Garantni rokovi;
g. Garancija banke u visini od 5% ponuđene vrijednosti ponude, kao garancij a ostajanja u obavezi prema dostavljenoj ponudi za 60 dana od dana otvaranja ponuda i
h. Dokaz - pismo namjera od banke da će kreditno podržati ponuđača tokom cijelog projekta u ukupnom iznosu njegove ponude ukoliko mu to bude neophodno.
Ponuda mora obuhvatiti i pripadajuće troškove:
a. Pokriće troškova izrade idejnog rješenja u iznosu od 7,00 €/m2 bruto plus PDV (napomena: idejno rješenje je izrađeno i dobijena je saglasnost GGA)
b. Izradu Glavnog projekta sa revizijom (tehnička dokumentacija neophodna za izvođenje ove vrste radova);
c. Izrada projekta održavanja objekta (ukoliko bude bio potreban) ; d. Pribavljanje građevinske dozvole od nadležnog organa; e. Pribavljanje saglasnosti za izvođenje radova (ViK, sobraćaj i sl.); f. Saglasnost za zaštitu kulturnih dobara; g. Elaborat zaštite životne sredine; h. Elaborat zaštite od požara; i. Elaborat procjene uticaja na životnu sredinu; j. Elaborat geomehanike i geologije, kao i drugi projekti i elaborati uu zavisnosti od namjene objekta i posebnim propisima; k. Saglasnost agencije za civilno vazduhoplovstvo ( Vazduhopolvna saglasnost zbog blizine aerodroma Tivat) ; l. Vršenja stručnog nadzora nad izgradnjom objekta (po odabiru investitora); m. Uređenja terena oko objekta sa komunalnim opremanjem zemljišta; n. Priključka na elektro, vodovodnu i kanalizacionu mrežu; o. Priključka na Regionalni vodovod; p. Koordinatora zaštite na radu na gradilištu; q. Elaborat o obilježavanju lokacije i iskolčavanju objekta; r. Uređenja gradilišta, postavljanja table i sl.; s. Dostavljanje odgovarajuće polise osiguranja za štetu i osiguranja od profesionalne odgovornosti; t. Izrade Elaborata etažne razrade objekta i u. Tehničkog pr egleda objekta i dobijanje upotrebne dozvole.
4. USLOVI PONUDE
Ponuđač mora dostaviti sledeće dokaze:
a. Dokaz o registraciji;
b. Bankarski izvod, potvrdu ili izjavu banke čiji je komitent da plaćanja prema ponuđaču nisu obustavljena;
c. Potvrda Centralne banke Crne Gore da ponuđač nije bio u blokadi posl jednjih 12 mjeseci, računajući od dana zavođenja pozivnog pisma;
d. Garanciju banke u visini od 5% ponuđene vrijednosti ponude, kao garanciju ostajanja u obavezi prema svojoj ponudi 60 dana od dana otvaranja ponuda;
e. Dokaz - pismo namjera od banke da će ponuđača kreditno podržati tokom cijelog projekta u ukupnom iznosu njegove ponude ukoliko mu to bude neophodno;
f. Odgovarajuće i važeće licence za pravno i fizičko lice za izvođenje radova po svim fazama (u skladu sa Zakonom o izgradnji objekata te posebnim propisima i pravilnicima):
• Licencu za obavljanje djelatnosti izvođača radova iz člana 84 Zakona o izgradnji objekata;
• Licenca za izvođenje građevinsko -zanatskih radova na objektima visokogradnje,
• Licenca za izvođenje radova elektro-instalacija jake struje,
• Licenca za izvođenje radova elektro-instalacija slabe struje,
• Licenca za izvođenje radova na hidrotehničkim instalacijama. g. Reference u stambenoj izgradnji i lista izgrađenih stambenih ili stambeno-poslovnih objekata u poslednjih 5 godina i to objekti izgrađeni i finansirani za sopstvene potrebe ili za drugog naručioca, po modelu koji se traži ovim oglasom
Ponuđač je dužni da za izgrađene objekte obavezno dostav i kopije ugovora sa investitorima i preporuke o kvalitetu i roku izvedenih radova.
- Komisija za otvaranje i vrednovanje ponuda zadržava pravo obilaska izgrađenih objekata u cilju provjere kvaliteta izvedenih radova i dostavljene dokumentacije.
U slučaju podnošenja zajedničke ponude, nosilac ponude mora samostalno ispunjavati sve navedene uslove, izuzev u dijelu uslova za dostavljanje odgovarajućih licenci. - Izvođač radova će dostaviti projektno -tehničku dokumentaciju Naručiocu radi davanje saglasnosti na sve faze projekta. Naručilac zadržava pravo da zahtijeva od izvođača i projektanta izmjenu i dopunu projektne dokumentacije.
Naručilac daje saglasnost na glavni projekat vrši odabit revidenta na račun Izvođača radova. Rok za davanje saglasnosti na glavni projekat je najkasnije 90 dana od dana dostave glavnog projekta. - Svi dokazi koji se dostavljaju moraju biti original ili ovjerena kopija ne starija od 90 dana
5. KRITERIJUMI ZA IZBOR NAJPOVOLJNIJE PONUDE
Prilikom izbora najpovoljnijeg ponuđača polaziće se od sledećih kriterijuma: a. Ponuđena cijena (0-70 bodova) b. Način finansiranja i plaćanja (0 -15 bodova) c. Reference (0-15 bodova)
6. PITANJA U VEZI SA PONUDOM
Ponuđač može tražiti dodatne informacije ili pojašnjenja u vezi sa priprem om ponude najkasnije 3 (tri) dana prije isteka roka za dostavljenje ponuda.
Bilo koja informacija data jednom od ponuđača, biće dostavljena ostalim ponuđačima. Eventualno kašnjenje u dostavljanju odgovora na pitanja ni u kom slučaju neće uticati na rokove dostavljanja ponuda niti se može navoditi kao opravdani razlog kašnjenja.
7. DODJELJIVANJE UGOVORA
Naručilac može da: a. Prihvati ili odbije pristiglu ponudu, b. Da prekine proces nabavke i odbije sve ponude u bilo ko jem trenutku prije dodjele ugovora bez ikakvih obaveza prema ponuđačima.
Naručilac će konačnu odluku o prihvatanju, odbijanju ili poništaju oglasa donijet u roku 30 dana.
Naručilac zadržava pravo pozivanja na naknadni razgovor, ukoliko u toku ocjenjivanja ponuda naiđe na nejasnoće dostavljene ponude, a smatra to neophodnim.
Sa izabranim ponuđačem zaključiće se ugovor o izgradnji objekata koji će sadržati sve uslove definisane ovim oglasom.
8. ROK ZA DOSTAVLJANJE PONUDA
Dostavljanje ponuda u zapečaćenoj koverti vrši se neposrednom predajom u prostorije Naručioca koje se nalaze u ul. Benovo b.b. Kotor, zgrada osnovnog suda u Kotoru
Oglas je otvoren do 29.05.2025. godine do 12:00 časova
Ponudjač će pripremiti jedan original ponude u zatvorenoj koverti, sa naznakom »ORIGINAL«, brojem pozivnog pisma, imenom adresom naručioca, datumom podnošenja ponude i naznakom ”NE OTVARAJ”.
Original ponude biće otkucan ili napisan neizbrisivim mastilom. Sve stranice ponude moraju biti povezane i jasno označene Ponude dostavljene poslije navedenog roka, kao i one koje nijesu zatvorene ili su nepotpune , neće se razmatrati.
9. PODIZANJE OGLASNE DOKUMENTACIJE
Oglasna dokumentacija se može preuzeti u prostorijama Naručioca u Kotoru, adresa Benovo b.b. kotor u vremenu od 09:00h-12:00hčasova, zaključno sa 29.05.2025. godine do 12:00h Detaljni uslovi javnog poziva definisani su oglasom dokumentacijom.
Za preuzimanja oglasne dokumentacije neophodno je pozvati kontakt osobu koja je zadužena za izdavanje dokumentacije na broj tel. 067457057
10 JAVNO OTVARANJE PONUDA
Javno otvaranje ponuda biće održano u prostorijama Naručioca dana 30.05.2025. godine u 9:00, na koje su pozvani svi zainteresovani ponuđači (odnosno njihovi ovlašćeni predstavnici), pred Komisijom koja će biti formirana u skladu sa članom 4 stav 1 alineja 5 Ugovor o zajedničkoj izgradnji stambenog objekta zaključenog dana 26.08.2024. godine između Opštine Kotor i Naručioca
11 DODATNE INFORMACIJE
Naručilac će, nakon sprovedenog rangiranja prispjelih ponuda i donošenja odluke o izboru najpovljnije ponude, sa prvorangiranim ponuđačem zaključiti Ugovor o građenju po sistemu projektuj izgradi po sistemu ključ u ruke’’
U slučaju da se prvorangirani ponuđač povuče iz nadmetanja, Naručilac zadržava pravo da pregovara sa drugorangiranim ponuđačem.
30. april, 1. i 2. maj 2025.
Stečajni upravnik stečajnog dužnika Radoje Dakić AD Podgorica u stečaju, St.br.490/16 shodno čl 134, 135 i 136 Zakona o stečaju, dana 30.04.2025.godine, oglašava:
DRUGO JAVNO PRIKUPLJANJE PISANIH PONUDA ZA PRODAJU
DIJELA IMOVINE STEČAJNOG DUŽNIKA
-Zemljište koje je na trasi saobraćajnica u okviru DUP-a Radoje Dakić, Izmjene i dopune Gl. Grad PodgoricaPredmet prodaje su nepokretne stvari u vlasništvu stečajnog dužnika (obim prava korišćenje) upisane u listu nepokretnosti 184 KO Podgorica I 4346 KO Podgorica I, namijenjene za potrebe izgradnje rekonstrukcije saobraćajnica u zahvatu DUP - a Radoje Dakić –izmjene dopune Gl. Grad Podgorica, i to: 1. Za potrebe rekonstrukcije raskrsnice Cetinjskog puta, Nikšićkog puta i Ulice Vojislavljevića: - Dio kat. parcele br.1503/80 upisane u L.N. br.4346 KO Podgorica I, zemljište uz privrednu zgradu, u površini od 124 m2 (Elaboratom označena kao kat. parcela br.1503/111) , po početnoj cijeni od 41.768,16€;
2. Za potrebe izgradnje saobraćajnice radnog naziva „Ulica F“: - Kat. parcela br.1503/41 upisane u L.N. br.184 KO Podgorica I, neplodna zemljišta, u površini od 481 m2 , po početnoj cijeni od 162.020,04€; - Kat. parcela br.1503/108 upisane u L.N. br.4346 KO Podgorica I, zemljište uz privrednu zgradu, u površini od 1670 m2 , po početnoj cijeni od 562.522,80€; - Kat. parcela br.1503/111 upisane u L.N. br.4346 KO Podgorica I, neplodna zemljišta, u površini od 443 m2 po početnoj cijeni od 149.220,12€; 3. Za potrebe izgradnje dijela saobraćajnic a radnog naziva „Ulica H“ i „Ulica G“: - Kat. parcela br.1503/118 upisane u L.N. br.4346 KO Podgorica I, neplodna zemljišta, u površini od 1043 m2, po početnoj cijeni od 351.324,00€; - Kat. parcela br.1503/94 upisane u L.N. br.4346 KO Podgorica I, neplodna zemljišta, u površini od 141m2, po početnoj cijeni od 47.494,00€; - Kat. parcela br.1503/119 upisane u L.N. br.4346 KO Podgorica I, neplodna zemljišta, u površini od 1195 m2, po početnoj cijeni od 402.524,00€; Nepokretnosti se prodaju pojedinačno po naprijed navedenim početnim cijenama , za svaku stavku – kat. parcelu pojedinačno, ili kao cjelina po ukupnoj početnoj cijeni za sve stavke – kat. parcele zajedno u ukupnom iznosu od 1.570.873,12 EUR Neposredan uvid u predmetne nepokretnosti može se izvršiti svakog radnog dana u vremenu od 12:00 do 14:00 časova, uz prethodnu najavu stečajnom upravniku, počev od dana objav ljivanja oglasa zaključno sa 23.05.2025.godine. Prodaja nepokretnosti vrši se dostavljanjem zatvorenih pisanih ponuda na sljedeću adresu: Privredni sud Crne Gore, Ulica IV Proleterske broj 2, 81000 Podgorica (stečajna pisarnica) Na zatvorenoj koverti treba da stoji naznaka: S t.br.490/16 PONUDA ZA KUPOVINU NEPOKRETNOSTI Radoje Dakić AD Podgorica u stečaju – NE OTVARAJ. Ponude (uključujući i one posla te poštom) moraju biti dostavljene najkasnije do 26.05.2025.godine do 11:00 časova, na gore navedenoj adresi, a ponude prispjele nakon ovog roka neće se uzimati u obzir. Postupak otvaranja ponuda otpočeće 26.05.2025.godine u 12 00 časova u službenim prostorijama Privrednog suda CG , na gore navedenoj adresi. Pravo na dostavu ponude imaju sva pravna i fizička lica iz zemlje i inostranstva koja uplate depozit na stečajni račun prodav ca otvoren kod Hipotek arne banke AD Podgorica, br. 520000000001071925, to ukoliko se ponuda podnosi pojedinačno po navedenim djelovima kat. parcela iznos uplaćenog depozita mora iznositi 10% od svake pojedinačne parcele za koju se podnosi ponuda, odnosno 10% ukupnih pojedniačnih parcela za koje se podnosi ponuda, a ukoliko se ponuda podnosi za kupovinu nepokretnosti u cjelini iznos d epozita mora iznositi 10% ukupne početne prodajne cijene Uz ponudu mora biti priložen dokaz o uplati depozita (uplatnica) na navedeni iznos, najkasnije sa danom ponošenja ponuda Ponude koje ne sadrže dokaz o uplati depozita neće se razmatrati. Status izabranog kupca nevedene nepokretnost stiče ponuđač koji ponudi najvišu cijenu, a koja nije niža od početne prodajne cijene nepokretnosti koja je predmet prodaje Izabrani kupac dužan je zaključiti kupoprodajni ugovor uplatiti kupoprodajnu cijenu u roku od trideset (30) dana od dana prijema odluke o izboru najpovoljnijeg ponuđača – izabranog kupca. Ukoliko ne zaključi kupoprodajni ugovor ili ne izvrši uplatu na iznos kupoprodajne cijene u ovom roku, gubi pravo na povraćaj depozita, a prodavac ima pravo da zaključi kupoprodajni ugovor sa sljedećim ponuđačem – kupcem čija je ponuda odmah iza najviše i nije niža od početne cijene. Nepokretnost se prodaje u viđenom stanju bez prava na reklamaciju u skladu sa odredbama Zakona o stečaju.
Troškove zaključenja ugovora i prenosa prava svojine plaća kupac.
Učesnicima javnog prikupljanja ponuda koji nisu stekli status kupca depozit se vraća u roku od pet ( 15) dana, od dana donošenja Odluke o izboru najpovoljnije ponude Javno prikupljanje ponuda smatra se uspjelim ako se na oglas javi bar jedan (1) kupac čija ponuda ispunjava uslove navedene u oglasu. Stečajni upravnik zadržava pravo da u svakoj fazi postupka odustane od prodaje nepokretnosti, bez ikakvih pravnih posljedica. Sve informacije mogu se dobiti na telefon: +38267506507
STEČAJNI UPRAVNIK
Na osnovu čl. 135. i 136. Zakona o privrednim društvima Crne Gore (“Sl. list CG” 65/2020, 146/2021, 004/2024) i čl. 10. st. 3. i čl. 11. st. 1. tač. 8. Statuta „Novi Prvoborac” AD, Herceg Novi, Odbor direktora „Novi Prvoborac” AD, Herceg Novi
SAZIVA
XXII REDOVNU SKUPŠTINU AKCIONARA „NOVI PRVOBORAC“ AD, Herceg Novi za 31.05.2025. godine u 10.00 časova sa Dnevnim redom:
Otvaranje Skupštine i izbor radnih tjela: - Predsedavajućeg Skupštinom - Verifikacione Komisije - Zapisničara i ovjerivača zapisnika, i - Usvajanje jedinstvenog spiska prisutnih i zastupanih akcionara
1. Donošenje odluke o usvajanju Godišnjeg računa Društva za 2024. godinu;
2. Donošenje odluke o usvajanju Izvještaja nezavisnog revizora o izvršenoj reviziji finansijskih iskaza Društva za 2024. godinu;
3. Donošenje odluke o imenovanju revizora Društva za poslovnu 2025. godinu;
4. Donošenje odluke o usvajanje Izvještaja o poslovanju Društva u periodu između XXI i XXII Skupštine akcionara;
5. Donošenje odluke o unapređenju strukture kapitala Društva.
6. Donošenje odluke o utvrđivanju iznosa naknade za rad Predsjedniku i članovima Odbora direktora Društva;
7. Donošenje odluke o razrješenju od dužnosti članova Odbora direktora.
8. Donošenje odluke o imenovanju novih članova Odbora direktora.
Skupština će se održati u sjedištu Društva u Herceg Novom, Meljine, ul. Zemunska br. 143. (u daljem tekstu - Sjedište Društva) 31.05.2025. godine u 10.00 časova. Telefon/faks 031/348-355, elektronska adresa mail@noviprvoborac.com, internet stranica: www.noviprvoborac.com.
Pravo učešća u radu Skupštine, uključujući i pravo glasa, akcionari mogu da ostvare neposredno - lično, preko punomoćnika ili putem popunjavanja glasačkih listića.
Lista učesnika na Skupštini akcionara će se popunjavati sa početkom od 1 (jedan) sat prije održavanja Skupštine akcionara, uz ličnu ispravu (fizička lica), a zastupani akcionari uz uredno ovjereno punomoćje (punomoćja za fizička lica moraju biti ovjerena u skladu sa Zakonom).
Uredno popunjeni i potpisani glasački listić dostavlja se putem pošte na adresu sjedišta Društva, ili skenirani na email: mail@noviprvoborac.com.
Uz glasački listić akcionar-fizičko lice mora dostaviti skenirani original lične isprave kojom dokazuje svoj identitet, a ovlašćeno lice/punomoćnik akcionara skenirani original punomoćja, uredno ovjerenog kod nadležnog organa, uz skeniran original lične isprave . Pisani materijal sa predlozima odluka koji će se razmatrati na Skupštine akcionara se može preuzeti 20 dana prije održavanja Skupštine, u sjedištu Društva, svakog radnog dana u vremenu od 10.00 do 14.00 časova.
ODBOR DIREKTORA „NOVI PRVOBORAC” AD, HERCEG NOVI
JU "DJEČJI SAVEZ" PODGORICA Raspisuje K O N K U R S Za Internacionalni festival dječje pjesme "NAŠA RADOST 20 25" Uslovi konkursa:
1. Na konkurs se prijavljuju neobjavljene kompozicije za djecu.
Na osnovu člana 149 i 151 Zakona o privrednim društvima ("Službeni list Crne Gore", br. 065/20 od 03.07.2020 , 146/21 od 31.12.2021, 004/24 od 23.01.2024. godine) i Odluke Nadzornog odbora o sazivanju vanredne sjednice skupštine akcionara Universal Capital Bank AD Podgorica, saziva se VANREDNA
UNIVERSAL CAPITAL BANK AD PODGORICA
Sjednica će se održati dana 30.05.2025. godine (petak) u sjedištu Banke, adresa: ul. Stanka Dragojevića bb, 81000 Podgorica, Crna Gora, sa početkom u 9,00 časova sa sledećim dnevnim redom:
1. Razmatranje i usvajanje godišnjeg konsolidovanog izvještaja o poslovanju banke sa izvještajem nezavisnog spoljnjeg revizora za 2024. godinu; 2. Razno;
Odluke po svim tačkama dnevnog reda donose se većinom glasova prisutnih ili zastupanih akcionara ili putem glasačkih listića, pod uslovom da Skupštini prisustvuju akcionari koji posjeduju najmanje polovinu od ukupnog broja akcija sa pravom glasa (12967323 akcija od ukupno 25934646 akcija sa pravom glasa). Sve akcije Universal Capital Bank AD Podgorica su obične akcije i svaka akcija daje pravo na jedan glas.
Akcionari imaju pravo da opunomoće drugo lice da glasa kao njihov punomoćnik na Skupštini ili da obavlja druge pravne radnje. Potpis na punomoćju mora biti ovjeren u skladu sa zakonom. Punomoćje može biti opozvano, a smatraće se da je opozvano i ako akcionar kasnije da drugo punomoćje ili lično glasa na sjednici Skupštine.
Akcionari mogu ostvariti pravo glasa i bez prisustva sjednici Skupštine, dostavljanjem popunjenog glasačkog listića, na adresu: ul. Stanka Dragojevića bb, Podgorica, najkasnije do dana održavanja Skupštine do 9,00 časova. Potpis akcionara ili ovlašćenog lica akcionara na glasačkom listiću mora biti ovjeren u skladu sa zakonom. Samo blagovremeno dostavljen i uredno popunjen glasački listić uzeće se u obzir prilikom utvrđivanja rezultata glasanja.
Akcionari mogu dobiti dodatne informacije, izvršiti uvid u materijale za sjednicu i predloge odluka u sjedištu Universal Capital Bank AD Podgorica i na telefon broj: +382 20 481 414, svakog radnog dana od 8,00 – 16,00 časova. Informacije o održavanju Skupštine, obrasci punomoćja i glasačkih listića dostupni su na internet stranici www.ucbank.me
PREDSJEDNIK NADZORNOG ODBORA Alfredo Longo
2. Melodiju kompozicije potpisati tekstom i harmonskim simbolima u tri primjerka u klavirskom izvodu , kao i partituru sa horskim aranžmanom, vodeći računa o opsegu dječjeg hora i dječjeg ambitusa
3. Tekst kompozicije dostaviti u tri posebno otkucana primjerka
4. Radnu verziju (demo) snimka zainteresovana lica dostavljaju na CD-u, USB-u ili nekom drugom dostupnom nosaču zvuka. Radna verzija podrazumijeva dječji vokal uz pratnju najmanje jednog instrumenta
5. Jedan kompozitor može dostaviti najviše dvije kompozicije, ili biti autor najviše dva aranžmana
6. Kompozicije se dostavljaju na adresu organizatora sa naznakom za Festival dječje pjesme ”Naša radost”, kao na zvanični mail festivala nasaradost@podgorica.me
7. Kompozicije se dostavljaju od 1 maja do 14. juna 2025.godine , a instrumentalni aranžmani najkasnije do 9 jula tekuće godine. Ukoliko rok za dostavljanje instrumentalnog aranžmana ne bude ispoštovan, kompozicija će biti diskvalifikovana.
8. Radovi se šalju pod šifrom, a rješenje šifre se dostavlja u posebno zatvorenim kovertama.
9. Materijale nekompletnog sadržaja selekcioni žiri za izbor kompozicija neće razmatrati.
10. Prispjeli materijali se ne vraćaju.
11. Kompozicije odabrane od strane selekcionog žirija za izbor kompozicija se otkupljuju.
12. Kompozitor zadržava pravo izbora aranžera uz konsultaciju sa umjetničkim direktorom festivala.
13. Odabrane kompozicije se ne mogu naknadno povući.
14. Organizator zadržava pravo objavljivanja, snimanja i korišćenja odabranih kompozicija.
15. Pravo prijave na konkurs imaju djeca uzrasta od 5 do 13 godina.
16. Izbor prijavljenih vokalnih solista, vrši selekcioni žiri za izbor vokalnih solista
17. Selekcioni žiri za izbor vokalnih solista zajedno sa kompozitorima izabranim od strane selekcionog žirija za izbor kompozicija, donosi odluku o izboru vokalnih solista koji će nastupati na finalnoj večeri festivala.
18. Selekcioni žiri za izbor vokalnih solista i kompozitori prilikom izbora vokalnih solista vode računa da dva mjesta pripadaju posebno osjetljivim kategorijama i to: jedno mjesto pripada djetetu iz romske zajednice , jedno mjesto djetetu sa smetnjama u razvoju, uz napomenu da isto ispunjava umjetničke kriterijume festivala.
19. Vokalni solisti izvode uživo kompozicije na generalnoj probi i na finalnoj priredbi festivala.
20. Vokalni solisti na festivalu mogu biti zastupljeni samo sa po jednom kompozicijom.
21. Odabrane kompozicije se ne mogu naknadno povući.
22. Festival će se održati u decembru 2025. godine
23 Na festivalu se dodjeljuju sljedeće nagrade:
• Prva, druga treća nagrada za kompoziciju;
• Nagrada za najbolji tekst:
• Nagrada za najbolji aranžman ;
• Prva, druga treća nagrada za interpretaciju ;
• Nagrada Dječjeg žirija
24. Pored nagrada predviđenih članom, 23 , na Festivalu se dodjeljuju i sljedeće s pecijalne nagrade:
• Nagrada za najbolji scenski nastup;
• Nagrada “najveći festivalski hit” dječjeg hora "Zvjezdice"
25 Organizator zadržava pravo da za svaku festivalsku godinu definiše obezbijedi nagradu za dobitnike ove kategorije.
26. Nagrade iz člana 23, dodjeljuje festivalski žiri. Nagrade iz člana 24, dodjeljuje dječji žiri. Kompozicije slati na adresu: JU "Dječji savez" Podgorica, sa naznakom za "Našu radost 20 25", Ul. Bokeška br. 2, 81000 Podgorica, Crna Gora
Sve informacije u vezi festivala mogu se dobiti na e-mail: nasaradost@podgorica.me i tel: +382 20 665 089, +382 20 665 090 +382 20 665 086. www.djecjisavez.podgorica.me
Crna Gora Ministarstvo prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine
Broj: 06-333/25-4602/2
30. april, 1. i 2. maj 2025.
Adresa: IV Proleterske brigade broj 19 81000 Podgorica, Crna Gora Tel: +382 20 446 200 Tel: +382 20 446 339
29. april 2025. godine
Na osnovu člana 32v Zakona o nevladinim organizacijama („Službeni list Crne Gore“ br. 39/11 i 37/17), a u vezi sa Odlukom o utvrđivanju prioritetnih oblasti od javnog interesa i visine sredstava za finansiranje projekata i programa nevladinih organizacija u 2025 godini („Službeni list CG „br.127/24), Pravilnikom o sadržaju javnog konkursa za raspodjelu sredstava za finansiranje projekata i programa nevladinih organizacija i izgledu i sadržaju prijave na javni konkurs ( „ Službeni list Crne Gore“ br 14/18), Komisija za raspodjelu sredstava za finansiranje projekata/programa nevladinih organizacija u oblasti zaštite lica sa invaliditetom, Ministarstva prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine objavljuje
JAVNI KONKURS ZA RASPODJELU SREDSTAVA ZA FINANSIRANJE PROJEKATA I PROGRAMA KOJI DOPRINOSE ZAŠTITI LICA SA INVALIDITETOM Pod nazivom
“ Pristupačnost kao ex ante dužnost ”
Pozivaju se nevladine organizacije koje se bave zaštitom prava lica sa invaliditetom, a koje imaju kapacitete i iskustvo da prijave projekte/programe na ovaj konkurs, kojim mogu doprinijeti realizaciji prioriteta utvrđenih:
1. Konvencijom UN o pravima lica sa invaliditetom;
2. Strategijom za zaštitu lica sa invaliditetom od diskriminacije i promociju jednakosti 2022-2027 godine;
3. Zakonom o zabrani diskriminacije;
4. Zakonom o zabrani diskriminacije lica sa invaliditetom i
5. Zakonom o izgradnji objekata
Strateški cilj(evi) čijem će ostvarenju doprinijeti projekti/programi nevladinih organizacija u 2025.godini su:
• Opšti cilj - doprinos povećanju ravnopravnosti lica sa invaliditetom sa drugim licima u skladu sa načelima Konvencije UN o pravima lica sa invaliditetom, Ustavom Crne Gore i zakonom;
• pristupačniji objekti u javnoj upotrebi;
• poboljšana primjena propisa radi povećanja opšteg nivoa pristupačnosti objekata u javnoj upotrebi;
• dostupne informacije o pristupačnim objektima u javnoj upotrebi i turizmu.
Prijavu projekta/programa na ovaj konkurs može podnijeti nevladina organizacija (podnosilac projekta i partner) koja je:
a. Upisana u Registar nevladinih organizacija;
b. U Statutu ima utvrđene djelatnosti i ciljeve u oblastima koje se odnose na zaštit u lica sa invaliditetom;
c. Da se ne nalazi u Registru kaznene evidencija- Uvjerenje pribavlja Ministarstvo;
d. Predala poreskom organu prijavu za prethodnu 2024 fiskalnu godinu (bilans stanja i bilans uspjeha);
e. Prethodne tri godine sprovela istraživanja, izradila dokument, organizovala skup ili realizovala projekat/program koji se odnosi na zaštitu lica sa invaliditetom od diskriminacije.
Raspodjela sredstava iz ovog konkursa vrši se na osnovu sljedećih kriterijuma:
1) Doprinos prijavljenog projekta, odnosno programa ostvarivanju javnog interesa i realizaciji strateških ciljeva u oblasti zaštite lica sa invaliditetom od diskriminacije;
2) Kvalitet prijavljenog projekta, odnosno programa; 3) Kapacitet nevladine organizacije da realizuje prijavljeni projekat, odnosno program; 4) Transparentnost rada nevladine organizacije.
Bodovanje projekata, odnosno programa prema navedenim kriterijumima, vršiće se prema mjerilima i na način utvrđen Uredbom o finansiranju projekata i programa nevladinih organizacija u oblastima od javnog interesa (“Službeni list CG” br.13/18), na obrascu koji utvrđuje i objavljuje na svojoj internet stranici Ministarstvo javne uprave a svaki projekat će bodovati po dva nezavisna procjenjivača, koji moraju obrazložiti dodijeljene bodove po svakom mjerilu.
Rok za podnošenje prijava na ovaj konkurs je 30 dana od dana objavljivanja istog na internet stranici ovog ministarstva I portalu e -uprave. Prijava projekata/programa dostavlja se isključivo na obrascu propisanom Pravilnikom o sadržaju javnog konkursa za raspodjelu sredstava za finansiranje projekata/programa nevladinih organizacija i izgledu i sadržaju prijave na javni konkurs (“Službeni list CG”, br.14/18), a koji je sastavni dio ovog Konkursa Uz prijavu na ovaj konkurs, nevladine organizacije su dužne dostaviti:
• fotokopiju rješenja o upisu u Registar nevladinih organizacija;
• fotokopiju dijela statuta u kome su definisani ciljevi i djelatnost, odnosno oblast djelovanja NVO , a koji se odnose na zaštitu lica sa invaliditetom;
• dokaz o podnijetoj poreskoj prijavi za fiskalnu 2024. godinu poreskom organu (bilans stanja i bilans uspjeha);
• CV organizacije;
• dokaz da se ne nalazi u registru kaznene evidencije; ( pribavlja Ministarstvo);
• dokaz koji podrazumijeva fcc ugovor o realizaciji projekta u ovoj oblasti, press kliping, transparentan dokaz da je NVO u prethodne tri godine u oblasti zaštite lica sa invaliditetom sprovela istraživanje, izradila dokument, organizovala skup ili realizova la projekat/program koji se odnosi na zaštitu lica sa invaliditetom od diskriminacije, potpisan od strane lica ovlašćenog za zastupanje i potvrđen pečatom nevladine organizacije (ako se prijavljuje na javni konkurs zajedno sa partnerskom nevladinom organizacijom (obaveza važi i za partnersku organizaciju);
• ovjerenu izjavu da će NVO prije potpisivanja ugovora, obavijestiti Komisiju o eventualnim dodijeljenim sredstvima za isti projekat/program od drugih državnih organizacionih jedinica;
• ovjerenu izjavu potpisanu od strane ovlašćenog lica za zastupanje i predstavljanje NVO, da za projekat/program kojim aplicira nije dobio sredstva od istog ili drugog donatora u prethodnoj godini;
• potpisana i ovjerena izjava o istinitosti svih podataka navedenih u prijavi projekta/programa.
Prioritetni problemi u oblasti zaštite lica sa invaliditetom, koji se planiraju rješavati finansiranjem projekata/programa nevladinih organizacija su:
• nepristupačni objekti u javnoj upotrebi;
• nedostatak evidencije podataka od strane inspekcije, koji se odnose na podatke u vezi sa primjenom standarda pristupačnosti prilikom izgradnje novih objekata;
• nedostatak podataka o iskustvima i primjerima dobre prakse u zemljama koje su visoko rangirane u oblasti pristupačnosti svojih gradova;
• nedovoljna informisanost privrednika, investitora, vlasnika-korisnika objekata, učesnika u izgradnji, državnih i lokalnih službenika, namještenika i vršioca javnih funkcija, studenata arhitektonskog i građevinskog fakulteta, predstavnika medija, i samih li ca sa invaliditetom o važećim zakonskim normama i posljedicama nepoštovanja istih u dijelu pristupačnosti objekata;
• primjena zakona, Konvencije UN o licima sa invaliditetom
Aktivnosti nevladine organizacije koje će doprinijeti ostvarenju strateškog/ih cilja/eva i zadovoljenju potreba ciljne/nih grupe/a ( “prihvatljive aktivnosti za finansiranje”) su:
• sprovođenje istraživanja o položaju lica sa invaliditetom vezano za arhitektonske barijere i fizičku pristupačnost objektima u javnoj upotrebi;
• aktivnosti koje doprinose smanjenju diskriminacije lica sa invaliditetom sa posebnim akcentom na arhitektonske barijere objekata u javnoj upotrebi;
• organizovanje Konferencija sa predstavnicima zemalja iz okruženja, stručne i zainteresovane javnosti, sa ciljem razmjene međunarodnih iskustava i prenošenja znanja iz oblasti pristupačnosti objektima u javnoj upotrebi-primjeri dobre i loše prakse;
• organizovanje Konferencije na temu razumnog prilagođavanja i univerzalnog dizajna;
• aktivnosti (okrugli sto, radionice, tribine, javni čas) za različite ciljne grupe koje će doprinijeti povećanju nivoa znanja u oblasti pristupačnosti objektima u javnoj upotrebi;
• organizovanje okruglih stolova, radionica i seminara za lica sa invaliditetom i njihove porodice u lokalnim zajedicama uz učešće predstavnika NVO i građana na temu –uklanjanje arhitektonskih, administartivnih i drugih barijera koje onemogućavaju ravnopravan položaj lica sa invaliditetom u društvu;
• edukaciju stručne javnosti, investitora, vlasnika-korisnika objekata, učesnika u izgradnji, državnih i lokalnih službenika, studenata arhitektonskog i građevinskog fakulteta, vršioca javnih funkcija, predstavnika medija, zainteresovane javnosti i samih lic a sa invaliditetom o važećim zakonskim normama i posljedicama nepoštovanja istih u dijelu pristupačnosti objekata;
• aktivnosti sa vlasnicima ili korisnicima objekata u javnoj upotrebi , kao i svim učesnicima u izgradnji, u cilju obezbjeđenja nesmetanog pristupa, kretanja, boravka i rada u istim, licima smanjene pokretljivosti i licima sa invaliditetom
• organizovanje sastanaka sa predstavnicima lokalnih samouprava i lokalnih nevladinih organizacija o implementaciji Strategije na lokalnom nivou;
• organizovanje seminara sa predstavnicima javnih i privatnih medija o poznavanju Konvencije UN o pravima lica sa invaliditetom sa aspekta pristupačnosti;
• izradu stručnih analize pristupačnih objekata u javnoj upotrebi u cilju ažuriranja interaktivnih mapa-baze podataka istih;
• aktivnosti na promociji pristupačnosti objektima putem slike, organizacija likovnih sekcija i izložbi;
• promociju snimanja kratkometražnih filmova na temu pristupačnosti objekata u javnoj upotrebi u trajanju od 5 minuta;
• sprovođenje odgovarajuće medijske kampanje usmjerene na popularizaciju pristupačnosti objektima
• uključivanje savremene tehnologije u izradi nekog idejnog rješenja na primjer: primjena VI AR ( virtuelna stvarnost) tehnologije ili aplikacija za promociju pristupačnosti objektima u javnoj upotrebi;
• izradu portala, publikacija koja predstavlja vrstu vodiča za građane u kojem oni mogu pronaći veliki broj korisnih informacija vezano za pristupačnost objektima u javnoj upotrebi, koje će im pomagati u svakodnevnom životu ( odlazak u domove zdravlja, bolnice , škole, objekte kulture , pozorišta , bioskope , biblioteke, pijace, plaže, parkove...)
Ukupan iznos sredstava koja se mogu realizovati ovim konkursom je 161.966,85 €. Najniži iznos sredstava koji se može dodijeliti po jednom projektu/programu je 10. 000,00 € a najviši 20. 000,00 €.
Na ovaj konkurs nevladina organizacija može prijaviti najviše dva projekta/programa ali joj se mogu dodijeliti sredstva samo za jedan projekat/program. Ta nevladina organizacija može biti i partner na samo jednom projektu/programu u okviru ovog javnog konkursa. Popunjenu, potpisanu i ovjerenu prijavu neophodno je dostaviti u dva (2) primjerka u štampanoj verziji i jedan (1) primjerak u elektronskoj formi na CD -u / USB u sadržaju istovjetnom štampanom primjerku.
Prijavu sa potrebnom dokumentacijom, uključujući i CD/USB treba poslati isključivo poštom na slijedeću adresu:
Ministarstvo prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine IV Proleterske 19 Podgorica
Sa napomenom NE OTVARATI- prijava na javni konkurs broj: 06-333/25-4602/2 od 29. aprila 2025. godine pod nazivom „ Pristupačnost kao ex ante dužnost ”
U razmatranje će biti uzeti samo projekti/programi koji su dostavljeni na propisanom obrascu, sa potrebnom dokumentacijom i u roku, odnosno koji zadovoljavaju uslove propisane ovim konkursom. Eventualna pitanja u vezi ovog konkursa mogu se postaviti i elektronskim putem na adresu: bozana.lekic@mdup.gov.me i dunja.samardzic@mdup.gov.me, najkasnije do 10. maja 2025. godine. Komisija za raspodjelu sredstava za finansiranje projekata/programa nevladinih organizacija u oblasti zaštite lica sa invaliditetom, Ministarstva prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine će u roku od 15 dana od dana završetka ovog konkursa, na internet stranici Ministarstva prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine i portalu e -uprave, objaviti listu nevladinih organizacija koje nijesu dostavile urednu i potpunu prijavu uz ukazivanje na utvrđene nedostatke koji se odnose na prijavu, odnosno potrebnu dokumentaciju. Nevladina organizacija sa pomenute liste u roku od pet dana od dana objavljivanja liste, dužna je da otkloni utvrđene nedostatke, a u slučaju da se utvrđeni nedostaci ne otklone u propisanom roku, prijava se odbacuje.
NAPOMENA: U skladu sa preporukom Državne revizorske institucije, nevladine organizacije kojim se odobre sredstva za finansiranje projekata/programa po ovom Javnom konkursu, biće u obavezi da prije potpisivanja Ugovora o realizaciji projekata/programa, otvore poseban žiro-račun, koji će koristiti isključivo za uplate i isplate vezano za finansiranje projekata/programa po ovom javnom konkursu, a sve u cilju efikasnijeg praćenja realizacije projekta/programa
Predsjednica Komisije Jelena Raičević
Montenegro
Ministry of Agriculture, Forestry and Water management
Country: Montenegro
Name of Project: Second Institutional Development and Agriculture Strengthening Project (MIDAS 2)
Contract Title: Cars for Implementation of Phytosanitary measures (for NRFL and AFSVPA)
Loan No: 8820-ME
RFB Reference No.: MNE-MIDAS2-8820-ME-RFB-G-25-2.2.8.
1. The Montenegro has received financing from the World Bank toward the cost of Second Institutional Development and Agriculture Strengthening Project, and intends to apply part of the proceeds toward payments under the contract for Cars for Implementation of Phytosanitary measures (for NRFL and AFSVPA)
2. The Ministry of Agriculture, Forestry and Water Management now invites sealed bids from eligible bidders for Procurement of Cars for Implementation of Phytosanitary measures (for NRFL and AFSVPA)
3. Bidding will be conducted through international competitive procurement using a Request for Bids (RFB) as specified in the World Bank’s “The World Bank Procurement Regulations for IPF Borrowers Procurement in Investment Project Financing Goods, Works, Non-Consulting and Consulting Services, July 2016, revised November 2017 (“Procurement Regulations”), and is open to all eligible Bidders as defined in the Procurement Regulations.
4. Interested eligible bidders may obtain further information from Technical Service Unit, Mirko Ljesevic, email: tsu@epa.org.me and inspect the bidding document during office hours (8,00h to 14,00h, local time) at the address given below.
5. The bidding document in English may be purchased by interested Bidders upon the submission of a written application to the address below. A complete Set of Bidding Documents will be sent by e-mail, free of charge, after the providing the request on TSU e-mail address given below.
6. Bids must be delivered to the address below on or before June 18, 2025, 10,00h. Electronic Bidding will not be permitted. Late Bids will be rejected. Bids will be publicly opened in the presence of the Bidders’ designated representatives and anyone who chooses to attend at the address below on June 18, 2025, 10,05h.
7. All Bids must be accompanied by a Bid-Securing Declaration
8. Attention is drawn to the Procurement Regulations requiring the Borrower to disclose information on the successful bidder’s beneficial ownership, as part of the Contract Award Notice, using the Beneficial Ownership Disclosur e Form as included in the bidding document
9. The address referred to above is:
Ministry of Finance/Technical Service Unit
Attention: Mr. Mirko Lješević, Senior Procurement officer Street Address: Studentska 2a Floor/Room number: first floor (left from the elevator) City: 81000 Podgorica Country: Montenegro Telephone: + 382 68046929 Email: tsu@epa.org.me
Na osnovu člana 20. Zakona o procjeni uticaja na životnu sredinu („Sl.list RCG“, br. 75/18 i 84/24) Sekretarijat za komunalne poslove i saobraćaj OPŠTINE BAR
O B A V J E Š T A V A ZAINTERESOVANU JAVNOST
da je DOO “Možura” iz Bara podnijela zahtjev za davanje saglasnosti na Elaborat procjene uticaja proširenja sanitarne deponije “Možura” – faza 2 na životnu sredinu na katastarskim parcelama br. 2771, 2772, 2773, 2763, 2764, 2765, 2766, 2762, 2767, 2759, 2760, 2761, 2769, 2770, 2775/1, 2775/2, 2753, 2754, 2755, 2756/1, 2757/2, 2756/2, 2757/1, 2758, 2416/7, 2768, 2774 i 2416/5 KO Kunje. U vezi sa navedenim pozivamo Vas da izvršite uvid u dostavljenu dokumentaciju u prostorijama Sekretarijata za komunalne poslove i saobraćaj, Bulevar Revolucije broj 1, drugi ulaz, II sprat, kancelarija br. 263 radnim danima od 08 do 14 časova.
Elaborat je moguće preuzeti sa web sajta Opštine Bar www.bar.me Rok za javni uvid i dostavljanje primjedbi i mišljenja u pisanoj formi je 05. jun 2025 godine.
Javna tribina o predmetnom elaboratu održaće se u Maloj sali Opštine Bar, u ponedeljak 26.05.2025. godine, sa početkom u 12 časova.
“Montenegro Bonus” d.o.o. Cetinje Izvršni direktor
Datum:30.04.2025. g.
Predmet: Tekst oglas o zakupu skladišta generalnog tereta u Luci Bar 1. Predmet oglasa: Nepokretnost u državnoj svojini, ukupne površine od 12440 m2, upisane u List nepokretnosti broj 3110, KO Novi Bar, opština Bar, a koja se odnosi na dio skladišnog prostora u Baru, ukupne površine od 12440 m2, koji se sastoji iz skladišnog prostora u prizemlju i tri sprata ukupne površine od 12312 m2 garažnog prostora površine 128m2, koji se nalaze u slobodnoj zoni Luke Bar , izgrađeni na katastarskoj parceli 6499, upisani u List nepokretnosti broj 3110, KO Novi Bar, opština Bar, u svojini Crne Gore. Skladište je obezbeđeno protivpožarnom zaštitom u tri prstena: spoljašnji prsten sa hidrantima, unutrašnji hidranti, te mobilnom PP zaštitom, odnosno aparatima za gašenje požara. Namjena skladišta je višestruka, bez posebnih ograničenja.
2. Opšti uslovi za učešće po navedenom oglasu: Oglas je otvoren petnaest (15) dana i to počev od 30.04.2025. godine, zaključno sa 14.05.2025. godine; Pravo učešća imaju sva pravna fizička lica. Ponuđači su dužni dostaviti ličnu kartu za fizičkih lica, odnosno potvrdu o registraciji društva za pravna lica; Ponuđači su dužni dostaviti cijenu zakupa u eurima/m2 sa uračunatim PDV - om; Početna cijena zakupa 1,92 eura/m2 bez uračunatog PDV-a za zgradu br. 1 - hala i po minimalnoj početnoj cijeni m2 zakupa od 7,46 eura/m2 bez uračunatog PDV-a za zgradu br. 2 - kancelarije sa laboratorijom; Plaćanje zakupa je avansno za tri mjeseca unaprijed za vrijeme trajanja prve godine zakupa, a nakon toga 30 dana unaprijed, odnosno do 30-og dana u tekućem mjesecu, prema ispostavljenom predračunu, za naredni mjesec; Ponude se dostavljaju u zatvorenim kovertama, na adresu „Montenegro Bonus“ d.o.o. Donje Polje bb, 81250 Cetinje, sa napomenom „Ne otvarati“ ili lično na arhivi preduzeća svakog radnog dana od 08 – 14h u gore navedenom vremenskom roku; Otvaranje ponuda obaviće se u prostorijama „Montenegro Bonusa“ d.o.o. dana 15.05.2025. godine; Lica koja prisustvuju javnom otvaranju ponuda moraju posedovati adekvatna ovlašćenja; Odluka o izboru najboljeg ponuđača biće donijeta najkasnije u roku od trideset (30) dana od datuma otvaranja ponuda; Skladište po ovom oglasu daje se u zakup u viđenom stanju i zakupac se ne može pozivati na njegove fizičke nedostatke, nakon što je prihvatio uslove ovog javnog oglasa; Skladište se ne može dati u podzakup bez prethodne saglasnosti zakupodavca; Zakupac će omogućiti nesmetani prilaz dijelu skladišta koji nije predmet ovog oglasa zakupodavcu, a sastoji se iz jedne kancelarije u prvom dijelu i trećeg sprata skladišta; Ugovor se zaključuje na period od 4 (četiri) godine; Zakupac je dužan snositi troškove sitnih opravki izazvanih redovnom upotrebom skladišta, troškove redovnog održavanja sve druge troškove proistekle iz uobičajenog poslovanja Zakupca; Svi zainteresovani ponuđači mogu izvršiti uvid u stanje skladišta koje se nalazi u Luci Bar, svakog radnog dana od 08 do 14h u periodu trajanja oglasa; Zainteresovani ponuđači za obilazak skladišta dužni su da se prijave dan ranije radi obezbeđivanja neophodnih dozvola za ulazak u Luku Bar; „Montenegro Bonus“ d.o.o. zadržava pravo da, ukoliko nije zadovoljan dostavljenim ponudama po ovom oglasu, ne zaključi Ugovor ni sa jednim xponuđačem; Za sve dodatne informacije obratiti se niže naved enim licima za kontakt, koji ujedno sačinjavaju i komisiju imenovanu za sprovođenje procedure po predmetnom oglasu, u sledećem sastavu:
1. Janković Tatjana, predsjednik komisije, tel. +38267222254
2. Amanović Venera, član komisije, tel. +38267222259
3. Ana Božović član komisije tel. +38267265087
OBAVJEŠTENJE O OTVARANJU JAVNIH POZIVA ZA PODRŠKU POLJOPRIVREDI I RURALNOM RAZVOJU ZA TERITORIJU GLAVNOG GRADA PODGORICA
Obavještavaju se poljoprivredni proizvođači i privredna društva koja svoju poljoprivrednu proizvodnju ili preradu poljoprivrednih proizvoda obavljaju na teritoriji Glavnog grada, kao i NVO sektor koji se bavi aktivnostima promocije agro-turizma, ekologije, ruralnog razvoja i poljoprivrede, da su 15.04.2025.g. otvoreni Javni pozivi podsticajnih mjera Glavnog grada za 2025.g. Zahtjevi i obrasci za apliciranje sa navedenim kriterijumima i rokovima za apliciranje nalaze se na web sajtu Glavnog grada, www.podgorica.me , u dijelu informacija koje pru ža Služba za podršku poljoprivredi i ruralnom razvoju . Link: https://podgorica.me/sluzba-zapodrsku-poljoprivredi-i-ruralnom-razvoju/javni-pozivi/javni-pozivi-za2025-godinu/
Objavom Javnih poziva krenulo je veliko interesovanje poljoprivrednih proizvođača za Program, tako da je u prvih 15 dana već apliciralo oko 140 aplikanata, a prvi javni pozivi za mjere “biznis ideje u poljoprivredi”, “Ostali programi u poljoprivredi” i “Direktna podrška prerađivačima poljoprivrednih proizvoda” su zatvoreni
Više informacija možete dobiti pozivanjem Službe za podršku poljoprivrede i ruralnog razvoja na brojeve telefona: 020 625 393 ili 020 625 205, ili kontaktiranjem preko e-mail adrese: mjerepodrskepoljoprivredi@podgorica.me
Poslovni broj : Iv.br.1726/19
Javni izvršitelj Ivan Petrović, Ul. Njegoševa 45, (PC Petović), Podgorica, odlučujući u izvršnoj stvari izvršnog povjerioca DOO “Matino Company, Bijelo Polje, koje zastupa Milovan Nišavić, advokat iz Bijelog Polja, ulica Slobode br.2, protiv izvršnog dužnika DOO “Hidrolux Adriatic” Podgorica, Zabjelo bb, PIB:02966719, radi naplate novčanog potraživanja izvršnog povjerioca u ukupnom iznosu od 914,83 €, u smislu člana 45 ZIO-a dana 29.04.2025.godine, JAVNO OBJAVLJUJE
Da se izvršni dužnik “Hidrolux Adriatic „ doo, PIB:02966719, sa poslednjom poznatom adresom Zabjelo bb, u roku od 3 dana obrati ovom javnom izvršitelju kako bi se istom uručilo Rešenje o izvršenju ovog izvršitelja Iv.br.1726/19 od 15.11.2019.godine sa predlogom za izvršenje i prilozima, i Rješenje o troškovima od 28.04.2025. godine. Ukoliko se izvršni dužnik ne javi ovom izvršitelju u ostavljenom roku smatraće se da je ovim objavljivanjem izvršeno uredno dostavljanje gore navedenih pismena, te će isti snositi negativne posledice koje mogu nastati ovakvim načinom dostavljanja. Dostavljanje se smatra izvršenim nakon isteka roka od 8 dana od dana isticanja pismena na oglasnoj tabli suda ukoliko je predhodno izvršeno objavljivanje u dnevnom stampanom mediju, shodno čl.5 Zakona o izmjenama i dopunama ZIO-a , a u vezi sa čl.45 ZIO-a. Podgorica, 29.04.2025. godine Javni izvršitelj Ivan Petrović s.r.
UNIVERZITET CRNE GORE FILOZOFSKI FAKULTET NIKŠIĆ
O B A V J E Š T E N J E
Mr Milan Šćekić javno će braniti doktorsku disertaciju Albanci u Crnoj Gori 1945-1955: modernizacija i identitet, pred Komisijom u sastavu:
1.Prof. dr Dubravka Stojanović, Filozofski fakulteta Univerziteta u Beogradu, mentor;
2.Prof. dr Đorđe Borozan, Istorijski institut Univerziteta Crne Gore, član Komisije;
3.Doc. dr Adnan Prekić, Filozofski fakultet Nikšić, UCG, član Komisije.
Javna odbrana obaviće se 06. 05. 2025. godine u 12.00 časova u Svečanoj sali Filozofskog fakulteta.
Na osnovu člana 13 Zakona o procjeni uticaja na životnu sredinu („Sl. list CG”, br. 75/18) Sekretarijat za urbanizam, Opštine Tuzi OBAVJEŠTAVA zainteresovane organe i organizacije da je nosilac projekta “VICTORY GRADNJA” DOO TUZI, dana 24.04.2025. godine, podnio zahtjev broj 07-322/25-2642/1 za odlučivanje o potrebi izrade Elaborata o procjeni uticaja na životnu sredinu za “OBJEKAT OD OPŠTEG INTERESA – OBJEKAT PRIVREDNOG RAZVOJA”, na katastarskoj parceli broj 2980/129, KO Tuzi, Opština Tuzi. U vezi sa navedenim, pozivamo vas da izvršite uvid u predmetnu dokumentaciju u prostorijama Sekretarijata za urbanizam Opštine Tuzi, ul. Tuzi broj 1, zgrada broj 44, kancelarija broj 5, radnim danima od 09,00 do 15,00 časova. Dokumentaciju je moguće preuzeti sa sajta Opštine Tuzi, www. tuzi.org.me.
Rok za uvid u dokumentaciju i dostavljanje primjedbi i mišljenja u pisanoj formi, na adresu Opština Tuzi, Sekretarijat za urbanizam kao i na e-mail urbanizem@tuzi.org.me je od 30.04.2025. do 08.04.2025. godine.
Poslovni broj Iv.br.196/2025 U pravnoj stvari izvršnog povjerioca CENTAR „IGALO” AD, Sava Ilića br.7, Herceg Novi, PIB: 02008637, koga zastupa punomoćnik advokat Božidar Draganić, Il Dalmatinske br.2, Tivat. protiv izvršnog dužnika NVO „RODA”- Razvoj omladinskih i društvenih aktivnosti, Bokeške brigade br,70, Herceg Novi, PIB: 11058868 U skladu sa čl.7. i 45. ZlO-a, donio je ZAKLJUČAK
DOSTAVLJANJE JAVNIM OBJAVLJIVANJEM
U izvršnom postupku u predmetu Iv.br.196/2025 izvršnom dužniku nije bilo moguće dostaviti rješenje o izvršenju Iv.br.196/2025 od 11.04.2025.godine. Izvršnom dužniku sa poslednjom poznatom adresom Herceg Novi, ul. Bokeške brigade br.70, vrši se dostavljanje pismena Javnim objavljivanjem. Poziva se izvršni dužnik. da se u roku od 5 dana, po ovom objavljivanju obrati Javnom izvršitelju radi preuzimanja navedenog pismena. Objavljivanjem se smatra da je uredno izvršeno dostavljanje rješenja o izvršenju, a negativne posledice koje mogu nastati snosiće sama stranka. Ovo objavljivanje izvršiće se u dnevnom listu „Nova Pobjeda” i na oglasnoj tabli nadležnog suda a navedena dokumentacija smatra se uredno dostavljenom istekom roka od osam dana od dana isticanja pismena na oglasnoj tabli nadležnog suda, ukoliko je prethodno izvršeno objavljivanje u dnevnom štampanom mediju. Protiv ovog zaključka nije dozvoljen prigovor, Čl.8. ZIO-a Herceg Novi, 29.04.2025. godine JAVNI IZVRŠITELJ, MARKO ĐAKOVIĆ
Javni izvršitelj Siniša Milačić, sa službenim sjedištem u Beranama, ul.Njegošev trg bb, u pravnoj stvari izvršnog povjerioca Crnogrski Telekom AD Podgorica, protiv izvršnih dužnika radi naplate novčanog potraživanja, shodno članu 45. ZIO – a, dana 28.04.2025. godine, vrši
DOSTAVLJANJE JAVNIM OBJAVLJIVANJEM
Rješenja Iv. br. 202/2024 od 22.02.2024. godine sa prilozima izvršnom dužniku Marina Marsenić Đurišić iz Berana, Rješenja Iv. br. 758/2024 od 16.05.2024. godine sa prilozima izvršnom dužniku Marijana Beriša iz Berana, Rješenja Iv. br. 1296/2024 od 26.07.2024. godine sa prilozima izvršnom dužniku Nadži Zizaku iz Berana, Rješenja Iv. br. 1304/2024 od 26.07.2024. godine sa prilozima izvršnom dužniku Ranko Šćekić iz Berana, Rješenja Iv. br. 1337/2024 od 20.11.2024. godine sa prilozima izvršnom dužniku Zamo Feratović iz Plava, Rješenja Iv. br. 1641/2024 od 01.10.2024. godine sa prilozima izvršnom dužniku Marica Šćekić iz Berana, Rješenja Iv. br. 1795/2024 od 16.10.2024. godine sa prilozima izvršnom dužniku Mirsad Dautović iz Rožaja, Rješenja Iv. br. 1872/2024 od 31.10.2024. godine sa prilozima izvršnom dužniku Jelena Mojašević iz Berana, Rješenja Iv. br. 1873/2024 od 31.10.2024. godine sa prilozima izvršnom dužniku Rustem Nurković iz Rožaja, Rješenja Iv. br. 1997/2024 od 08.11.2024. godine sa prilozima izvršnom dužniku Alisa Osmanović iz Berana, Rješenja Iv. br. 2029/2024 od 21.11.2024. godine sa prilozima izvršnom dužniku Doo „Pekara Orijent Plus“ Berane, Rješenja Iv. br. 2165/2024 od 27.12.2024. godine sa prilozima izvršnom dužniku Safet Tuz iz Rožaja, Rješenja Iv. br. 337/2025 od 11.03.2025. godine sa prilozima izvršnom dužniku Dario Osmanović iz Berana, Rješenja Iv. br. 506/2025 od 08.04.2025. godine sa prilozima izvršnom dužniku Radule bulatović iz Berana, Rješenja Iv. br. 507/2025 od 08.04.2025. godine sa prilozima izvršnom dužniku Rizvan Škrijelj iz Petnjice, Rješenja Iv. br. 608/2025 od 15.04.2025. godine sa prilozima izvršnom dužniku Muamer Kajić iz Rožaja, Rješenja Iv. br. 610/2025 od 15.04.2025. godine sa prilozima izvršnom dužniku Ajman Ljaić iz Rožaja, Rješenja Iv. br. 619/2025 od 15.04.2025. godine sa prilozima izvršnom dužniku Goran Stamatović iz Plava, Rješenja Iv. br. 620/2025 od 15.04.2025. godine sa prilozima izvršnom dužniku Nail Murić iz Rožaja. Izvršni dužnici se mogu obratiti Javnom izvršitelju Milačić Siniši, na adresi Njegošev trg bb, Berane, u roku od 5 dana od dana isticanja pismena na oglasnoj tabli suda, radi podizanja naznačenih pismena. Upozoravaju se izvršni dužnici da se ovakav način dostave smatra urednim i da će negativne posledice koje mogu nastati ovakvim načinom dostavljanja snositi sama stranka, odnosno izvršni dužnik. Javno objavljivanje se vrši isticanjem pismena na oglasnoj tabli nadležnog suda. Dostavljanje se smatra izvršenim nakon isteka roka od osam dana od dana isticanja pismena na oglasnoj tabli suda. Berane28.04.2025. godine JAVNI IZVRŠITELJ Siniša Milačić, s. r.
Kompaktna industrijska mašina za prikupljanje praškastih materijala TREASURE2025-02
Na zvaničnoj internet stranici „Luke Bar“ AD (www.lukabar.me) je 30.04.2025. g. objavljen javni poziv za nabavku kompaktne industrijske mašine za prikupljanje praškastih materijala (električno vozilo-EV sa autonomnim napajanjem) Nabavka se realizuje uz finansijsku pomoć Interreg Euro-MED programa Tenderski dosije je dostupan na sajtu www.lukabar.me (odjeljak tenderi). Rok za podnošenje ponuda je 02.06.2025 do 13 časova Eventualne dodatne informacije ili pojašnjenja biće objavljen i na sajtu www.lukabar.me
JAVNI IZVRŠITELJ Aleksandar Bošković iz Podgorice, Ul. Vasa Raičkovića 4B, u predmetu izvršenja po predlogu izvršnog povjerioca “RAI-M” DOO Nikšić, ul. Serdara Šćepana bb, koje zastupa izvršni direktor Ratko Ivanović, protiv izvršnog dužnika “NIKIĆ” DOO Podgorica, na adresi Kralja Nikole 1/9, radi naplate novčanog potraživanja čl. 45 ZIO-a, dana 29.04.2025.godine, donio je
ODLUKU O DOSTAVLJANJU JAVNIM OBJAVLJIVANJEM Izvršnom dužniku “NIKIĆ” DOO Podgorica vrši se dostavljanje Rješenje o izvršenju sa prilozima Iv.br.795/2025 od 23.04.2025. godine javnog izvršitelja Aleksandra Boškovića, objavljivanjem u dnevnom štampanom mediju koji izlazi na cijeloj teritoriji Crne Gore i isticanjem na oglasnoj tabli Privrednog suda Crne Gore. S tim u vezi potrebno je da se izvršni dužnik u roku od tri dana obrati ovom javnom izvršitelju radi preuzimanja pismena, u suprotnom dostavljanje se vrši isticanjem na oglasnoj tabli suda. Ovakav način dostavljanja smatra se urednom dostavom i negativne posljedice koje mogu nastati snosiće izvršni dužnik. Dostavljanje se smatra izvršenim nakon isteka roka od osam dana od dana isticanja pismena na oglasnoj tabli suda, ukoliko je prethodno izvršeno objavljivanje u dnevnom štampanom mediju.
JAVNI IZVRŠITELJ Aleksandar Bošković
Potrebni radnici za slaganje robe u magacinu. 069/032-380
Formati
1/9
OGLASNO (do 21h)
tel: 020 202 455 viber: 068 034 555 e-mail: oglasno@pobjeda.me
REDAKCIJA (poslije 21h)
tel: 020 409 520 e-mail: desk@pobjeda.me
OBAVIJEST O SMRTI do 110 riječi
POMEN do 110 riječi (2 slike), do 40 riječi (4 slike)
1/8 OBAVIJEST O SMRTI do 180 riječi
POMEN do 180 riječi (2 slike), do 100 riječi (4 slike)
1/36 do 20 riječi (1 slika)
1/20 do 30 riječi (1 slika) do 15 riječi (2 slike)
do 40 riječi (1 slika)
1/12 do 80 riječi (1 slika) do 40 riječi (3 slike)
1/6 do 160 riječi (3 slike) do 60 riječi (6 slika)
1/5 do 190 riječi (4 slike) do 70 riječi (8 slika)
1/4 do 220 riječi (3 slike), do 80 riječi (6 slika), do 30 riječi (9 slika) 160€
1/2 do 320 riječi (5 slika), do 140 riječi (10 slika)
1/1 do 470 riječi (1 slika), do 380 riječi (4 slike) do 270 riječi (8 slika), do 120 riječi (12 slika)
U slučaju objavljivanja simbola, broj riječi se umanjuje za 20. Prostor 1/36 ne može da sadrži simbol.
Dana 29. aprila 2025. u 86. godini preminula je naša draga
LJULJA-LJILJA Momova TOMKOVIĆ rođena DELIĆ
Po želji pokojnice sahrana je obavljena u krugu porodice 29. aprila na gradskom groblju Čepurci.
OŽALOŠĆENI:
sinovi PEĐA i NENO, snaha MINA, unučad: MIA, TEA, ELENA, MOMIR i ANDRIJA, praunuče DORIS, braća ANDRIJA, PAVLE, MARKO, VINKO, NIKO-BATO i ZEF, đeveričić MILAN, sestre od stričeva MARA i AGA, sestrići TOMO, ĐON, MARKO, NIKOLA i MARAŠ, sestrična LEZA i ostala mnogobrojna porodica TOMKOVIĆ i DELIĆ
Dana 29. aprila 2025. poslije duge i teške bolesti u 72. godini preminuo je naš dragi
GOJKO Petra VULETIĆ
Sahrana je obavljena 29. aprila u krugu porodice.
OŽALOŠĆENA PORODICA
Dana 29. aprila 2025. u 84. godini preminuo je naš dragi
MILOŠ Gavrila RADULOVIĆ
Saučešće primamo u kapeli gradskog groblja Čepurci 29. aprila od 13 do 16 časova i 30. aprila od 10 do 13 30 časova, kada se polazi za Danilovgrad, gdje će se na mjesnom groblju kod Manastira Ždrebaonik obaviti sahrana u 15 časova. Vijenci i cvijeće se ne prilažu.
OŽALOŠĆENI:
ćerka IRENA, sin VLADAN, sestra SLAVKA, snaha VJERA, unuke UNA i MINA i ostala rodbina RADULOVIĆ
Dana 29. aprila 2025. u 93 godini napustila nas je naša voljena
Saučešće primamo u gradskoj kapeli u Budvi 30. aprila od 10 do 15 časova. Sahrana će se obaviti na pravoslavnom groblju Mihaila Arhangela u 16 časova.
OŽALOŠĆENI:
sestra JASNA, sestrići DEJAN i BOJAN MUŠURA, sestrična SANDRA KAPIČIĆ i ostala rodbina
ESAD MURATAGIĆ
Praznina koju osjećam riječi ne mogu opisati. Prebrzo prijatelju. Nije trebalo ovako da se završi. Ti sad putuj, i neka su ti srećni nebeski putevi, a mi ćemo te uvijek čuvati od zaborava. Voli te brat.
Brate moj…
Posljednji pozdrav bratu
Tvojim odlaskom uskraćena sam za bratsku ljubav, brigu i pažnju koju si mi nesebično pružao, a ponosna jer si nas naučio ljudskim vrijednostima, kako treba živjeti i boriti se za život dostojan čovjeka. Čuvaću te i pamtiti jer si bio primjer istine i poštenja. Neka tvoja dobra duša nađe vječni mir.
Posljednji pozdrav dragoj sestri od strica
Počivaj u miru
SREĆKO IVANOVIĆ sa porodicom
Bio si moja snaga, moj ponos i dika.
Bio si oličenje čovjeka i dobrote. Brat kakav se poželjeti može. Ujak najbolji na svijetu. Kako, brate moj jedini, sestra da se sa tobom oprosti… Kako dalje bez tebe…
Voli te tvoja sestra SANELA, sestrične ALTIJANA, AJLA, DINA i EMINA i tvoji mali šampioni ALIS i ANIS
Posljednji pozdrav dragom kumu
DAMJANU ŠEĆKOVIĆU
Sa žaljenjem primio sam vijest o smrti mog kuma Damjana. Bio je iskren prijatelj i dobar čovjek. Pamtiću ga po svemu ljudskom. Riječi nijesu dovoljne da se iskaže sva ljepota njegovog karaktera.
DRAGOMIR VUKSANOVIĆ sa porodicom
Tvoja sestra SLAVKA
Iskreno saučešće porodici
prof. dr DAMJANA SEĆKOVIĆA
Dijelimo bol sa porodicom i upućujemo iskreno saučešće i posljednji pozdrav našem uvaženom prijatelju. S poštovanjem,
Porodica pok. GRUJICE PERIŠIĆA
Dragom i voljenom
DAMJANU ŠEĆKOVIĆU
Bila je privilegija imati te za kuma. Ponosni na tvoju plemenitost i mudrost, zahvalni i uzvišeni za pažnju i riječi koje si nam blagošću darivao. Ostaješ i traješ u našim životima i sjećanjima
Porodica pok. MIROLJUBA ČOGURIĆA
OGLASNO ODJELJENJE „NOVA POBJEDA“
TELEFON ZA INFORMACIJE
020/202-455
020/202-456
e-mail: oglasno@pobjeda.me
Posljednji pozdrav mom sestriću
Posljednji pozdrav dragom bratu i ujaku
VLADIMIR Milo ŽMUKIĆ
Uvijek ćeš biti sa nama Počivaj u miru
BRANKA, KRISTINA, DANICA
VLADIMIR Milo ŽMUKIĆ Moj Vlado, neka tvoja plemenita i umorna duša počiva pored svojih roditelja Tvoja tetka VASILJKA
Posljednji pozdrav
VLADU ŽMUKIĆU Dragi Vlado, hvala za sve
BRANIMIR JOVOVIĆ sa porodicom
40 godina od smrti oca, supruga i đeda
MITRA Blažova BATRIĆEVIĆA
S ljubavlju i zahvalnošću čuvamo uspomenu na tvoj lik, dobrotu i neizmjernu ljubav koju si nam pružao. Dok god postojimo bićeš u našim mislima. TVOJA PORODICA
Dragi moj brate i dragi naš ujače
VLADIMIR Mila ŽMUKIĆ
Teško je zamisliti da te više nema sa nama, a još teže je prihvatiti surovu istinu. Nedostajaće nam tvoj vedar duh i osmijeh, tvoja topla riječ i brižan savjet. Dragi naš Vlado, hvala ti na svemu, zauvijek ćemo te čuvati od zaborava u našim srcima i mislima.
Tvoja sestra LIDIJA LUBARDA sa porodicom
Sjećanje na naše mile 23 godine 12 i po godina
Sve se mijenja ali bol, ljubav i želja prema vama ostaju vječno. Vi ste zauvijek sa nama u sjećanjima našeg zajedničkog srećnog života. Počivajte u miru, a mi vas čuvamo od zaborava.
Pet godina je od kada nije sa nama naš voljeni
Isuviše je teško opisati ovaj osjećaj nedostajanja. Dio si svakog našeg dana, ma kakav god on bio... Prisutan kroz najljepše uspomene, sjećanja i anegdote koje često prepričavamo.
I tamo gdje si, uvijek ćeš biti naša zvijezda vodilja, glas razuma koji uvijek odzvanja i odzvanjaće u ključnim momentima naših života.
Vole te tvoji: LJILJANA, PETAR i MILENA
Pola godine je od kada nas je napustila naša draga sestra, zaova i tetka
MILEVA RADULOVIĆ
rođena RADONJIĆ
Po dobru ćemo te pamtiti i vječno pominjati. Počivaj u miru.
TUŽNO SJEĆANJE 30. 4. 2002–30. 4. 2025.
Dragi Peđa, Nema riječi koje mogu umanjiti bol i tugu za tobom. Anđele naš.
TVOJA PORODICA
Prošle su dvije godine od kada nas je napustila naša voljena baba
RADUNOVIĆ
Brat BRANISLAV-ZEKA RADONJIĆ sa porodicom
Voljenoj sestri i tetki
SOFIJI Milovana NENEZIĆ
Vrijeme koje prolazi ne donosi zaborav već čuva i jača uspomene na najljepše dane našeg djetinjstva. Srećni smo što smo rasli uz njenu blagost, mudrost, savjete i podršku. Sjećanja na njenu dobrotu i neizmjernu ljubav i dan danas griju naša srca. Ostaće voljena i nikad zaboravljena.
Vječno u sjećanju unučadi: MARIJE, MITRA, MARKA, MIRKA, NIKOLE i LJUBICE
Danas se navršava četiri godine, a našoj sestri Zorici četrdeset dana od vaše smrti. Ostalo je sjećanje da pričamo o vama, sa ponosom i doživotnim bolom do kraja našeg života Sestra KOSA sa ćerkom NATAŠOM DRAGOVIĆ
Devet je godina od smrti našeg voljenog
OBRENA Miluna NENEZIĆA Poštovanje, ljubav i sjećanje živе u nama, dok mi živimo. Supruga ZORKA, sin DANILO, ćerka DANIJELA i unuke VALENTINA i RAMONA
Dana 1. maja 2025. navršava se godina dana od smrti
NATAŠE PUNOŠEVIĆ
rođene MARTINOVIĆ
Zahvalni i ponosni što si bila dio naših života, zauvijek ćemo te čuvati u našim srcima i mislima.
TVOJI NAJMILIJI
Dana 30. aprila navršava se 50 godina od smrti našeg dragog
LJUBA ROĆENA
Dana 21. aprila navršilo se 34 godine od smrti naše drage
ZORKE ROĆEN
Prolaze decenije, a sjećanje na vas ne blijedi. Bili ste i ostali naši uzori, naši heroji. Sa zahvalnošću, ljubavlju i poštovanjem,
Dana 30. aprila 2025 godine navršava se tužna godina od kada nas je napustio naš dragi
MLADEN ŠĆEPOVIĆ
Neizmjernom ljubavlju, dobrotom i posvećenošću obilježio si naše živote. Svakim danom sve više nam nedostaješ.
Tvoji: MARIO, SNEŽANA i KATARINA
PORODICA 1140
Dana 30. aprila navršavaju se 33 godine od smrti voljenog supruga, oca i brata
ŠUĆO
Sve ove godine bilo je bolno i tako će biti do kraja naših života. Nastavićemo da njegujemo sjećanje na tebe i na tvoj odlazak, onako kako je to oduvijek radila i tvoja Kika.
DIDA, IDA, JASMIN i TALE
