Dnevni list POBJEDA 28.06.2025 by Pobjeda

Agenti BIA upali u hotelsku sobu crnogorskog reditelja Danila Marunovića u Beogradu, pa ga nakon višesatnog zadržavanja protjerali iz Srbije

I kolumne postale

prijetnja mašineriji

Aleksandra Vučića

Predsjednik Crne Gore Jakov Milatović i premijer Milojko Spajić juče se nijesu oglasili povodom ovog, još jednog u nizu, slučaja maltretiranja naših građana u Srbiji, dok je Ministarstvu vanjskih poslova, koje je dužno da preko svoje mreže ambasada i konzularnih predstavništava pruži pomoć i zaštitu crnogorskim državljanima u inostranstvu, trebao gotovo cijeli dan da osudi postupanje prema Marunoviću

Konferencija ,,Zašto kasnimo? Kako dalje?“ – otvoreni dijalog o ekonomiji Crne Gore

Na suđenju optuženima za obijanje depoa Višeg suda u Podgorici pregledani i video-snimci jednog dijela „maršrute“ Specijalac prošao kroz tunel sa robotom, sud traži da se utvrdi njegov identitet

Crna Gora, uz saglasnost svih zemalja članica, u Briselu zatvorila Poglavlje 5

MF: Efikasne javne nabavke znače bolje škole, bolnice, infrastrukturu i usluge

Premijer Spajić smatra da je Crna Gora zatvaranjem Poglavlja 5 od Evropske komisije i zemalja članica Evropske unije dobila potvrdu da sve ide po planu da naredne godine zatvori sva preostala poglavlja i da ćemo do kraja godine imati još mnogo razloga za slavlje

Studentski parlament UCG zadovoljan nacrtom zakona o visokom obrazovanju, ali kritikuje nadležne što donošenje tog akta kasni

Sagovornici Pobjede saglasni da bi izmjene Zakona o javnim okupljanjima mogle imati kontraefekat

TOP STYLE: Stručni pogled na odjevne izbore naših javnih ličnosti – Ana Milo, stilistkinja i modna kritičarka

Crna Gora, uz saglasnost svih zemalja članica, u Briselu zatvorila Poglavlje 5

PODGORICA – Crna Gora ima obavezu da, prema Ustavu i međunarodnim ugovorima, obezbijedi i garantuje pravo na mirni protest. Uz to, aktuelna zakonska rješenja daju vlastima mogućnosti da zabrane određena okupljanja, zbog čega je pooštravanje odredbi Zakona o javnim okupljanjima i javnim priredbama veoma kontroverzan potez.

- Za javno okupljanje ne mogu se koristiti auto-putevi, brze saobraćajnice, magistralni, regionalni i lokalni putevi, kao ni granični prelazi ako se okupljanje održava na način koji onemogućava ili otežava odvijanje saobraćaja, ugrožava bezbjednost saobraćaja ili ako bi takvo javno okupljanje ograničilo, onemogućilo ili ugrozilo kretanje lica i građana – ključna je novina pomenutog zakonskog rješenja.

Takođe se preciziraju novi iznosi novčanih kazni koji su višestruko uvećani i kreću se od 1.000 do 5.000 eura za organizatore, odnosno 500 do 2.000 eura za učesnike skupova.

Sagovornici Pobjede saglasni

Nemar države represivna zakonska

Po sadašnjem zakonu, postoji mogućnost da se ograniči pravo na slobodno okupljanje i blokade određenih saobraćajnica, podsjeća advokat Vukčević

Premijer Spajić smatra da je Crna Gora zatvaranjem Poglavlja 5 od EK i zemalja članica EU dobila potvrdu da sve ide po planu da naredne godine zatvori sva preostala poglavlja

PODGORICA – Crna Gora je sinoć, na Međuvladinoj konferenciji sa Evropskom unijom, uz saglasnost svih 27 država članica, zatvorila pregovaračko Poglavlje 5, koje se odnosi na javne nabavke.

To su, nakon završenog sastanka u Briselu, saopštili iz Ministarstva finansija podsjećajući da je riječ o prvom zatvorenom poglavlju iz nadležnosti Ministarstva finansija i prvom u oblasti vladavine prava.

Ističu i kako je resor Novice Vukovića time dobio snažnu potvrdu da javnim sredstvima upravlja na transparentan, efikasan i odgovoran način i u skladu sa najboljom evropskom praksom.

- Poglavlje 5 ima poseban značaj jer se tiče svakog građanina, a efikasne javne nabavke znače bolje škole, bolnice, infrastrukturu i usluge – naveli su u saopštenju.

Ministar Vuković je poručio da resor kojim rukovodi u ovoj oblasti ima evropske standarde i za to potvrdu Evropske komisije. Naglasio je i da to nije samo važna prekretnica za finansije kao nadležni resor, već i podstrek cijeloj državi da nastavi posvećeno da radi na daljim reformama.

Generalni direktor Generalnog direktorata EK za pro -

širenje i istočno susjedstvo Gert Jan Kopman je, kako se navodi u saopštenju Ministarstva finansija, ocijenio da je zatvaranje poglavlja rezultat naše ozbiljnosti, posvećenosti i kredibilnog planiranja, kao i da sve ide zacrtanom dinamikom. Naglasio je da je Međuvladina konferencija svjedočanstvo da proširenje zasnovano na zaslugama funkcioniše i da je to signal cijelome regionu.

Da je Crna Gora zatvaranjem Poglavlja 5 od EK i zemalja članica EU dobila potvrdu da sve ide po planu da naredne godine zatvori sva preostala poglavlja, smatra premijer Milojko Spajić

- Nadamo se da ćemo do kraja godine imati još mnogo razloga za slavlje - kazao je Spajić nakon Međuvladine konferencije.

Naveo je da je među državama članicama postojao veliki optimizam, da su poruke bile ohrabrujuće i govorile o tome da se na Crnu Goru računa. Spajić je rekao i da je Poglavlje 5 jedno od najzahtjevnijih, kao i sam klaster koji se tiče vladavine prava i da se zbog toga obično zatvara na kraju pregovora.

To, zaključio je Spajić, pokazuje da je Crna Gora napredovala i da joj je EK dala veliko priznanje. Đ.Ć.

O ovome bi crnogorski parlamentarci uskoro trebalo da odlučuju na prijedlog kolega iz svih stranaka vladajuće većine: Seida Hadžića (Pokret Evropa sad), Duška Stijepovića (Demokrate), Jelene Kljajević (Demokratska narodna partija), Dejana Đurovića (Nova srpska demokratija), Bogdana Božovića (Socijalistička narodna partija), Amera Smailovića (Bošnjačka stranka) i Artana Čobija (Albanski forum).

KORAK UNAZAD

Crnogorsko društvo je od takozvane Antibirokratske (AB) revolucije 1989. godine do danas svoje stavove nerijetko ispoljavalo na asfaltu. Kako je za Pobjedu kazao Danilo Kalezić, politički analitičar i saradnik na Istorijskom institutu Univerziteta Crne Gore, od ulice ispred Skupštine i Žute grede, imamo višedecenijsku tradiciju i istoriju protesta i uličnih blokada. Kako ističe, država Crna Gora ima ustavnu obavezu, koja proističe iz međunarodnih ugovo-

PODGORICA – Zbog nedavne odluke Glavnog odbora da mu se izglasa nepovjerenje i proglasi prestanak svih stranačkih funkcija, doskorašnji član tog tijela Socijalističke narodne partije Radisav Nikić podnio je juče Statutarnoj komisiji zahtjev za ocjenu te odluke.

Nikić u zahtjevu, u koji je Pobjeda imala uvid, navodi da je ta odluka donesena uz grubo kršenje Statuta SNP-a i na elektronskoj sjednici koja se, u skladu sa Statutom, na taj način saziva samo u slučajevima hitnosti ili racionalnosti. - U konkretnom slučaju, nijesu postojali razlozi hitnosti ili racionalnosti, već je jedino i isključivo postojala potreba obračuna sa ljudima i članovima partije koji imaju drugači-

ra i članstava u organizacijama, „da obezbijedi i garantuje pravo na mirni protest“. - Potez da se u skupštinsku proceduru predaju izmjene i dopune Zakona o javnim okupljanjima i javnim priredbama kojima bi se ograničila mogućnost protestovanja na saobraćajnicama shvatam kao korak unazad u onom što znači demokratizacija društva. Kao društvo, suočeni smo sa time da nemamo način da kanališemo nezadovoljstvo, odnosno nemamo me-

hanizam da rješavamo društvene probleme. A to nije stvar od juče, nego se vezuje još za početak višepartizma – istakao je Kalezić. On takođe ukazuje da ni kao društvo, ni kao politička zajednica „nijesmo dostigli nivo koji bi garantovao da rješavamo nagomilane društvene probleme“, već se nezadovoljstvo izražava najrazličitijim protestima.

Kalezić: Vučić zna da zabrane dovode do eskalacije

Kalezić je za Pobjedu prokomentarisao i činjenicu da predsjednik Srbije Aleksandar Vučić, koji se već devet mjeseci praktično svakodnevno suočava sa demonstracijama, ipak nije posegnuo za rješenjem kakvo je osmislila izvršna vlast u Crnoj Gori. - Vučić je dovoljno inteligentan da zna da svaka zabrana u situaciji povišenih društvenih tenzija dovodi do eskalacije. On jeste autoritarni lider, ali u tom maniru ipak umije da procijeni trenutak. A kod nas amateri-diletanti žele da vladaju autoritarno, pa onda ispada karikaturalno ono što čine – zaključuje Kalezić.

- Kada imate neodgovornu vlast, koja amaterski i diletantski vodi državu - kao ova trenutna - nije ni čudo što nam ulični protesti niču kao pečurke poslije kiše. A Vlada, umjesto da se uhvati ukoštac sa uzrokom zbog kojeg dolazi do protesta, bavi se posljedicom i pokušava da zakonski limitira pravo na slobodni, mirni protest. To može da dovede samo do eskalacije i novih kriza – dodao je on. Kalezić ukazuje da je teško zamisliva situacija da policija razbija takve demonstracije ili naplaćuje kazne.

- Prema tome, ovo pokazuje da je crnogorsko društvo zbilja u terminalnoj fazi društvene održivosti kada se poseže za ovakvim legislativnim intervencijama – potcrtava on. Ipak, podsjeća da su i protesti i namjera uvođenja restriktiv-

Nedavno razriješeni član GO SNP Radisav Nikić podnio žalbu Statutarnoj

je viđenje oko mnogih ključnih stvari koje se tiču samog funkcionisanja SNP-a i koji misle i iznose svoje stavove slobodno i u okviru statutarnih prava koje imaju kao članovi partije, a sve u cilju pripremanja terena i neke vještačke većine na kongresu na kome sadašnji predsjednik pokušava treći put da dobije mandat. Dalje, da bi se elektronska sjednica mogla održati, mora postojati Poslovnik o radu GO. Kako on nije donesen do današnjeg dana tako nije moguće ni održati ovakav tip sjednice, što jasno proizilazi iz člana 52 i impera-

tivnog značenja riječi „urediće se“. Dakle, mora se urediti i nije ostavljeno na volju nekome da to uradi ili ne uradi. Obavezno uređivanje Poslovnikom sazivanja i organizovanja elektronske sjednice upravo je predviđeno da se ne bi dešavale zloupotrebe kakve su se i desile na spornoj sjednici kada je više članova GO koji su evidentirani od strane organa da su glasali za moju smjenu, javno negirali da su to i uradili. Sama ta činjenica dovoljna je za kompromitaciju cijelog postupka, a ujedno je i osnov da se poništi ili stavi van snage ova odlu-

ka – naveo je Nikić u zahtjevu. On napominje i da se način i postupak utvrđivanja odgovornosti člana partije, shodno članu 17 Statuta, mora urediti posebnim aktom koji donosi GO na prijedlog Statutarne komisije. - To takođe nije učinjeno te nijesu uopšte propisane procedure po kojima se nekom članu utvrđuje odgovornost za djelo za koje se tereti. To automatski povlači odsustvo jasnih pravila i načela koja moraju postojati u bilo kom postupku i istovremeno otvara neograničenu mogućnost za zloupotre-

Crnogorska delegacija u Briselu sa generalnim direktorom Generalnog direktorata EK za proširenje i istočno susjedstvo Gert Jan Kopmanon

Danilo Kalezić

pretočen u zakonska rješenja

nih mjera za njihovu organizaciju i sprovođenje posljedica nečega što je postepeno nastajalo godinama.

- Ne postoji politička odgovornost, ne postoji nikakva odgovornost. Mi u našem jeziku čak nemamo ni adekvatan prevod za ono što se u engleskom zove „accountability“ - odgovornost u javnoj upravi. I izborni proces i eksproprijacija su samo neki od sistemskih problema koji dovode do ovakvih protesta –zaključuje sagovornik Pobjede.

A PRIORI ZABRANE

Da predložene izmjene zakona predstavljaju korak unazad i u dijelu primjene, ukazuje Mi-

loš Vukčević, redovni profesor prava i advokat.

- Ovako predloženim tekstom zakona krše se osnovno ustavno, ali i konvencijsko pravo na javna okupljanja, jer se njime a priori zabranjuju određena javna okupljanja – stav je ovog stručnjaka. Posebno skreće pažnju na činjenicu da je i postojećim zakonskim tekstom propisana mogućnost ograničavanja prava na javno okupljanje. - Pod uslovom da su ispunjeni oni standardi koje propisuje Evropska povelja o ljudskim pravima, da se u znatnoj mjeri narušavaju slobode drugih lica, kao što je pravo na slobodu kre-

tanja ili na slobodu rada. Ali, to znači da neće svako javno okupljanje na magistrali biti a priori zabranjeno. To se ne može zakonom izričito propisivati, nego sve zavisi od slučaja do slučaja. Dakle, ako je najavljeno javno okupljanje na auto-putu u vrijeme ljetnje sezone ili na graničnom prelazu koje traje duži period, naravno da ga treba zabraniti, odnosno da ga ne treba dozvoliti – precizirao je on te dodao da izvršna vlast to može uraditi u skladu sa aktuelnim zakonskim rješenjem. S druge strane, ako je u pitanju petominutna blokada glavne saobraćajnice, poput auto-puta, da bi se skrenula pa-

Ako je najavljeno javno okupljanje na auto-putu u vrijeme ljetnje sezone ili na graničnom prelazu koje traje duži period, naravno da ga treba zabraniti, odnosno da ga ne treba dozvoliti. Sa druge strane, ako je u pitanju petominutna blokada glavne saobraćajnice, poput auto-puta, da bi se skrenula pažnja, to nije u suprotnosti sa evropskom konvencijom i takvo javno okupljanje mora biti dozvoljeno, objasnio je profesor prava Miloš Vukčević

be i arbitrarnost, što se i desilo sporne prilike – ističe Nikić. U zahtjevu dodaje da je odluka donijeta protivno Statutu jer je donio organ koji nije nadležan za razrješenje članova GO. - Statutom su jasno propisani organi partije i njihova nadležnost. Tako je, shodno članu 50 Statuta, jedino Kongres ovlašćen da bira i razrješava GO. Ni jezičkim ni ciljnim, ni logičkim tumačenjem ne može se doći do zaključka da Glavni odbor, kao organ političkog rukovođenja koji je biran od strane Kongresa kao predstavničkog organa može da smjenjuje svoje članove. Preneseno na teren ustavno pravnog uređenja to bi bilo kao da vlada koja je izabrana od strane parlamenta može sama da smjenjuje svoje članove. Dakle, jedino Kongres može razri-

Zaustavljanje protesta –politička ili turistička potreba?

Predstavnici opozicionih partija smatraju da je riječ o „retrogradnoj politici i političkom licemjerstvu“, dok predlagači izmjena kažu da je „vrijeme da se zaštite interesi države“. Nikola Zirojević, poslanik Socijaldemokratske partije, za Pobjedu je kazao da su jasno „izmjene u suprotnosti sa Ustavom koji članom 52 svakom građaninu i građanski garantuje pravo na okupljanje“.

- Jedno od elementarnih ljudskih prava u svakoj iole demokratskoj zemlji je pravo na protest, kakav je - čini mi se - i onaj na Kruševom ždrijelu, koji najviše boli predstavnike parlamentarne većinekazao je Zirojević te dodao da se to odnosi i na protest na sjeveru države.

Za njega je interesantno to što se izmjene i dopune predlažu u trenutku kada je prestala blokada puta kod Šavnika, a koju su sprovodili aktivisti

žnja, to nije u suprotnosti s pomenutom evropskom konvencijom i takvo javno okupljanje mora biti dozvoljeno. - Znači, okupljanje se ne može a priori zabraniti. Zato smatram da su, u ovom slučaju, prijedlozima izmjena zakona prekršeni Ustav i konvencija, jer se zakonom unaprijed zabranjuju javna okupljanja na određenim mjestima – dodao je on. Sagovornik Pobjede podsjeća kako je ranije predlagana izmjena zakonskog rješenja kojom ne bi bili dozvoljeni protesti na 50 metara od Skupštine. - Smatrano je da to predstavlja kršenje konvencije i prava na slobodno okupljanje, jer se a priori zabranjuje javno okupljanje na određenom mjestu. U tom dijelu, stav Evropskog suda pravde je da se ne može unaprijed zabraniti okupljanje na određenim javnim mjestima, već se to određuje za svaki slu-

ješiti GO, a samim tim i pojedine njegove članove, po principu ko može više, može i manje – naveo je Nikić. Poručuje i da je pozivanje na član 54 stav 6 pogrešno i da se ne može primijeniti na taj slučaj jer, kako objašnjava, reguli-

tamošnje opozicije na lokalnom nivou.

- Jasna je namjera i ovim činom ide se u pravcu pretvaranja Crne Gore u policijsku državu - i to od strane onih koji su prije samo nekoliko godina pekli prase i pili šljivovicu ispred zgrade parlamenta, tamo kampovali više od mjesec blokirajući glavnu saobraćajnicu u glavnom gradu - dodao je Zirojević. Kako je precizirao, izmjenama zakona „vladajuća većina ima za cilj da zaustavi one koji protestuju na Kruševom ždrijelu i traže pravdu za članove porodica“ jer se sistem bezbjednosti bio „raspao“, nespreman da pruži adekvatnu zaštitu.

- Pružićemo jak otpor ovakvom zakonskom rješenju. Koleginicama i kolegama iz parlamentarne većine koji namjeravaju da ga usvoje poručujem da je politička situacija u Crnoj Gori vrlo turbulentna i lako promjen-

čaj pojedinačno – naveo je on. Kako je dodao, prilikom takve zabrane mora se precizirati da li su ispunjeni uslovi nužnosti i proporcionalnosti, kao i remećenje prava drugih građana. Pa ipak, za njega je paradoksalno da restriktivna zakonska rješenja predlažu oni koji su se, podsjeća, nekada protivili sličnim mjerama, ali sada kada su na vlasti pokušavaju a priori da zabrane javna okupljanja - što smatra nedopustivim.

- Kada je riječ o organizatorima, i tu je definicija dosta neprecizna, jer se neće moći jasno odrediti o kome je riječ. To vodi mogućnosti za zloupotrebe, a postavlja se i pitanje primjene u praksi kada sud to utvrđuje. Dakle, važno je reći da po sadašnjem zakonu postoji mogućnost da se ograniči pravo na slobodno okupljanje i blokade određenih saobraćajnica. Ali, želi se ići lakšim

še potpuno drugačiju situaciju kada je već prestalo članstvo u GO članovima partije usljed izglasavanja nepovjerenja ili ostavke, a nakon čega GO može odlučiti da članstvo tim licima prestane i u opštinskom odboru.

ljiva i da se može desiti da to zakonsko rješenje primijenimo na njih - poručio je Zirojević.

S druge strane, Velimir Đoković, poslanik Nove srpske demokratije, za naš list je kazao da je pomenuti prijedlog zakona „dio šireg dogovora i dugotrajnog dijaloga“.

- Ne postoji vlast koja je tolerantnija na ovakve vrste blokada ključnih saobraćajnica nego što je to današnja parlamentarna većina u Crnoj Gori. Pogledajte samo Francusku, Poljsku, Veliku Britaniju. Sjetite se samo kako se bivši režim obračunavao sa mirnim protestima i blokadama –istakao je on i dodao da „u svemu treba imati mjere“. On je ukazao da je „počela turistička sezona od koje zavisi trećina budžeta“, uz opasku da „poštujući pravo ljudi na slobodno okupljanje i protest, moramo uzeti u obzir i činjenicu da država mora da funkcioniše“.

putem: da se zakonom apsolutno zabrane određena javna okupljanja kako se ne bi u svakom konkretnom slučaju procjenjivalo da li ona predstavljaju povredu konvencije – naveo je Vukčević. Koliko i kome su, u ovom trenutku, ugrožena prava zagarantovana Ustavom i evropskom konvencijom izgleda da niko ne želi da provjeri. No, u slučaju usvajanja zakonskih rješenja koja bi znatno ograničila proteste na ulicama i putnim pravcima, otvara se mogućnost za zabranu i drugih osnovnih ljudskih prava. I to samo godinu nakon što je Evropska komisija dala pozitivnu ocjenu napretka pristupnih pregovora Crne Gore sa Evropskom unijom u poglavljima 23 i 24, koja se odnose i na ove teme.

Kristina JERKOV / Irena MILOVIĆ

- Upravo je ovim članom potvrđena nadležnost Kongresa u pogledu razrješenja članova GO. Čak i pod krajnje ekstenzivnim tumačenjem da GO može da smijeni člana GO kog je on birao kroz popunu u svom sastavu do 1/3 broja članova koje bira Kongres ili kroz povećanje od 1/5 koje bira Kongres, ni to se ne bi moglo primijeniti u ovoj situaciji, jer je moju malenkost, Radisava Nikića izabrao direktno Kongres u julu 2021. godine –poručio je on. Ističe i da sve ovo jasno ukazuje na ništavnost odluke GO i to da je donesena na brzinu i uz veliki broj pravnih propusta.

- To se vidi i iz razloga koji su navedeni kao osnov smjene sa funkcija. Naime, GO je naveo razloge iz člana 17 Statuta koji su propisani kao osnovi is-

ključenja iz članstva partije, što jedino može učiniti odbor Glavnog grada u konkretnom slučaju – napominje Nikić. Zaključuje i da je više nego očigledno da je odluka donijeta na nezakonito zakazanoj elektronskoj sjednici, bez imperativno propisane procedure koja je morala postojati u vidu Poslovnika o radu GO, bez propisanih pravila utvrđivanja odgovornosti i od strane organa koji je za to apsolutno nenadležan. Nikić zbog toga od Statutarne komisije zahtijeva da utvrdi da je odluka o prestanku svih njegovih funkcija u stranci protivna Statutu SNP-a, da je njenim donošenjem došlo i do grubog kršenja njegovih prava kao člana i funkcionera partije i da je stavi van snage.

Zahtjev koji je Nikić uputio Statutarnoj komisiji SNP

Miloš Vukčević

m. babović pr centar

Agenti BIA upali u hotelsku sobu crnogorskog reditelja Danila Marunovića u Beogradu, pa ga nakon višesatnog zadržavanja protjerali iz Srbije

I kolumne postale prijetnja Vučićevoj mašineriji

PODGORICA – Zbog kolumne koju je objavio uoči za danas najavljenih studentskih protestnih okupljanja širom Srbije, agenti srpske

Bezbjednosno-informativne agencije (BIA) uhapsili su juče u Beogradu crnogorskog reditelja i građanskog aktivistu Danila Marunovića, a potom ga, nakon zadržavanja u prostorijama te tajne službe, protjerali iz Srbije.

Marunović je u srpsku prijestonicu otputovao zbog izvođenja njegove predstave „Gospoda Glembajevi“ u Narodnom pozorištu u Beogradu, a agenti BIA su ga uhapsili nakon što su prethodno upali u njegovu sobu u jednom beogradskom hotelu u kojem je odsjeo

Nakon informativnog razgovora koji su sa njim obavili, službenici BIA Marunovića su deportovali do crnogorske granice.

Predsjednik Crne Gore Jakov Milatović i premijer

Milojko Spajić juče se nijesu oglasili povodom ovog, još jednog u nizu, slučaja maltretiranja naših građana u Srbiji, dok je Ministarstvu vanjskih poslova, koje je dužno da preko svoje mreže ambasada i konzularnih predstavništava pruži pomoć i zaštitu crnogorskim državljanima u inostranstvu, trebao gotovo cijeli dan da osudi postupanje prema Marunoviću

Njegova porodica u međuvremenu je potvrdila da je povod Marunovićevog hapšenja bila njegova kolumna „Vidovdanom protiv Vučića“, koja je nekoliko dana ranije objavljena na portalu Analitika. U pomenutoj kolumni Marunović zapravo kritikuje srpske studente što su za datum protesta odabrali Vidovdan. Predsjednik Crne Gore Jakov Milatović i premijer Milojko Spajić juče se nijednom nijesu oglasili povodom ovog samo još jednog u nizu slučajeva maltretiranja naših građana u Srbiji, dok je Ministarstvo vanjskih poslova, kojim trenutno rukovodi lider Bošnjačke stranke Ervin Ibrahimović, a koje je dužno da preko svoje mreže ambasada i konzularnih predstavništva pruži pomoć i zaštitu crnogorskim državljanima u inostranstvu, trebao gotovo cijeli dan da osudi postupanje prema Marunoviću. Dok je Marunović još bio na informativnom razgovoru u BIA reagovali su iz Crnogorskog helsinškog odbora za

ljudska prava pozvavši Ibrahimovićev resor, kompletnu Vladu i predsjednika države Jakova Milatovića da, kako su naveli, preuzmu sve raspoložive i potrebne mjere kako bi Marunović bio oslobođen. Upozorili su i da hapšenje Marunovića predstavlja „flagran-

tno kršenje ljudskih prava i još jedan u nizu besprizornih akata srpske tajne službe i političkih krugova koji stoje iza nje“. - CHO očekuje promptnu i odlučnu akciju države Crne Gore. Ministarstvo vanjskih poslova Crne Gore treba da pozove ambasadora Srbije na razgovor i da obavijesti o ovom sramnom postupku sve naše evropske i međunarodne partnere. Ponašanje države Srbije i njenih službi, crkve, medija i agenata ukazuje na neprijateljske namjere prema svima u Crnoj Gori koji pružaju otpor velikosrpskoj naci-šovinističkoj i agresivnoj negatorskoj i asimilatorskoj politici. Oni koji u crnogorskoj državnoj strukturi ne reaguju i koji ćute na sve to moraju znati da time prihvataju ulogu saučesnika i kvislinga – upozorili su iz CHO. Zbog izostanka reakcije Milatovića reagovao je poslanik Demokratske partije socijalista Ivan Vuković, čiji je boravak u Beogradu, prije svega nekoliko mjeseci, slično okončan.

- Predsjedniče Jakove Milatoviću, da se ne biste udostojili da pozovete kolegu („ali stvarno, ono, nevjerovatno koliko puno znaš o vinu“ - tog kolegu) i interesujete se za sudbinu gospodina Marunovića i sada već praksu maltretiranja crno-

gorskih građana od strane srpskih vlasti – napisao je Vuković u objavi na platformi Iks. Reagovao je i poslanik DPS-a Abaz Dizdarević ističući kako je privođenje Marunovića dokaz da obračun zvanične politike Beograda sa pojedincima koji su glasni u odbrani Crne Gore i njenih najboljih interesa ne prestaje.

- Iako se svaki čovjek koji razmišlja zdravorazumski danas pita kakvu prijetnju po državu Srbiju predstavljaju jedan univerzitetski profesor i jedan reditelj, jasno je da su isti postali meta zbog svoje nepokolebljivosti u namjeri da raskrinkavaju namjere koje ima politika Aleksandra Vučića prema državi Crnoj Gori - saopštio je Dizdarević.

Uz ocjenu da je riječ o progonu, Dizdarević je zahtijevao reakciju premijera Spajića, potpredsjednika Vlade za evropske i vanjske poslove Filipa Ivanovića i šefa diplomatije Ervina Ibrahimovića.

- Da se hitno uključe i zaštite crnogorske građane koji su izloženi ovakvim neprijatnostima i maltretiranju kad god kroče na tlo Beograda - poručio je Dizdarević.

Da su se na meti srpske BIA, u međuvremenu, našli i crnogorski kulturni stvaraoci ukazao je predsjednik Glavnog odbora Socijaldemokratske partije i predstavnik Evropskog saveza Mirko Stanić

MVP od institucija Srbije zahtijeva hitno i detaljno objašnjenje

Reditelj Danilo Marunović posljednji je u nizu javnih ličnosti iz Crne Gore koje kritikuju režim srpskog lidera Aleksandra Vučića, a koje su u proteklih pet godina, bez validnog razloga, hapšene, privođene na informativne razgovore, a potom i deportovane iz Srbije. Prije njega to su doživjeli potpredsjednik Demokratske partije socijalista Ivan Vuković, funkcionerka te stranke i nekadašnja ministarka ekonomije Dragica Sekulić, bivša visoka funkcionerka i poslanica Socijaldemokratske partije Draginja Vuksano-

vić-Stanković i novinar Samir Rastoder Vuković je priveden sredinom marta ove godine u Beogradu, u koji je otputovao kao pratnja članu porodice, koji je u tom gradu imao zakazane medicinske tretmane. Noć prije hapšenja Vuković je prisustvovao jednom od protesta koji od novembra prošle godine, odnosno tragedije u Novom Sadu, organizuju studenti širom Srbije. Njegova partijska koleginica Dragica Sekulić uhapšena je u septembru 2021. godine na crnogorsko-srpskoj granici zbog šest tableta „bromazepana“ koje su,

pretresajući njene stvari, u njenom neseseru pronašli srpski granični policajci, optužujući je za posjedovanje droge. Sekulić se tada u Srbiju zaputila zbog smrtnog slučaja u porodici. Draginja Vuksanović-Stanković zadržana je sredinom 2021. godine na aerodromu „Nikola Tesla“ u Beogradu, u koji je tada otputovala iz privatnih razloga. Prije zadržavanja, aerodromska policija pretresla je Vuksanović-Stanković i njen prtljag uprkos činjenici da je ona tada posjedovala diplomatski pasoš. Novinar i urednik portala

Standard Samir Rastoder uhapšen je krajem maja 2019. godine u blizini Kralje-

va i to dok je bio na radnom zadatku. Osim Rastodera, srpska policija je uhapsila i taksistu koga je on angažovao za potrebe prevoza. Portal Standard tada je objavio da su agenti BIA Rastodera satima, bez bilo kakvog objašnjenja, maltretirali, isljeđivali i skidali do gole kože. Da trn u oku srpskom režimu predstavlja i bivša ministarka evropskih poslova Jovana Marović potvrđuje slučaj iz avgusta 2023. godine, kada joj je bio zabranjen ulazak u Srbiju. Nakon što je vraćena sa granice Marović je javnost obavijestila da joj je ulazak odbijen zbog „zaštite bezbjednosti Republike Srbije i njenih građana“.

Ministarstvo vanjskih poslova tek je sinoć, pred samo zaključenje ovog izdanja Pobjede, crnogorsku javnost izvijestilo da je naša amabasada u Beogradu odmah po saznanju o tom, kako su rekli, incidentu stupila u kontakt sa resorom spoljnih poslova Srbije i zatražila hitno objašnjenje svih okolnosti pod kojima je sprovedeno nedopustivo postupanje prema Danilu Marunoviću - Posredstvom Ambasade u Beogradu bili smo u stalnoj komunikaciji sa porodicom Marunovića, Crnogorskim narodnim pozorištem i članovima ansambla koji se nalaze u Beogradu zbog zakazanog izvođenja predstave „Gospoda Glembajevi“. Ambasada ostaje u pripravnosti za svu potrebnu podršku ili dalju asistenciju. Smatramo da ovakvo postupanje prema crnogorskom umjetniku, uoči zakazanog javnog kulturnog događaja, predstavlja grubo kršenje osnovnih principa međunarodne saradnje i kulturne razmjene. Ovakav čin je neprihvatljiv i narušava duh dobrosusjedskih odnosa – navedeno je u saopštenju MVP. Dodaju i da taj resor od institucija Srbije zahtijeva hitno i detaljno objašnjenje ovog postupka, te očekuje da u najkraćem roku budu razjašnjene sve okolnosti i preduzeti odgovarajući koraci, kako bi se spriječilo ponavljanje sličnih incidenata.

- To je ta borba za kulturu i uzdizanje koju sprovodi Vučićev režim, a vjerno prati njegova posluga u Crnoj Gori – poručio je Stanić. Zajedničkim saopš tenjem oglasili su se Fakultet za crnogorski jezik i književnost i Crnogorski PEN centar ističući da je Marunović uhapšen jer je „umjetnik kritičke misli i otpora klerikalizaciji, velikosrpskoj hegemoniji autokratskoj vladavini Aleksandra Vučića i njegovih slugu u Crnoj Gori“. - Poruka je ovo crnogorskim vlastima da je gazda prepoznao da je umjetnik prisutan. Poručuje im da pomno prate ostatke slobode govora i djelovanja u Crnoj Gori i da to neće dozvoliti. Poruka je to crnogorskim vlastima da uz pokušaj ograničavanja rada nevladinim organizacijama kao navodnim stranim agentima i ograničavanja slobode okupljanja ograniče i rad poslenicima javne riječi, umjetnicima, onima koji misle svojom glavom – naveli su u saopštenju. Upozorili su da BIA i, kako kažu, Vučićeva izvršna produkcija za Crnu Goru imaju samo jedan cilj, da ukinu pravo na slobodno mišljenje. - Njihov cilj je opšta ćutnja. Zato svima mora biti jasno: Mislimo glasno! Presijom protiv opresije - zaključili su iz FCJK i Crnogorskog PEN centra. Đ. ĆORIĆ

Danilo Marunović

Subota, 28. jun 2025.

PODGORICA - Prema nezvaničnim saznanjima Pobjede projekcije pokazuju da bi, na osnovu kretanja cijena na svjetskim tržištima u posljednje dvije sedmice, u utorak gorivo u Crnoj Gori moglo da poskupi tri do pet centi.

Sve vrste goriva od 17. juna su u Crnoj Gori skuplje jedan do dva centa.

Cijena eurosupera 95 i eurosupera 98 veća je za po jedan cent, pa se trenutno prodaju po cijeni od 1,43 eura, odnosno 1,46 eura.

Cijena eurodizela je veća dva centa i iznosi 1,3 eura. Lož ulje je poskupjelo dva centa na 1,24 eura. Prije ovoga, posljednje promjene cijena goriva bile su 3. juna, kada je cijena eurosupera 95 porasla za jedan cent. Prema odredbama Uredbe o načinu obrazovanja maksimalnih maloprodajnih cijena naftnih derivata, naredni obračun će se obaviti u ponedjeljak, a izmijenjene vrijednosti naftnih derivata važiće od utorka.

Geopolitička

Od utorka moguće poskupljenje goriva od tri do pet centi

Iz Ministarstva energetike i rudarstva početkom sedmice saopštili su da snabdijevanje naftnim derivatima u Crnoj Gori u ovom trenutku nije ugroženo i da pomno prate geopolitičku situaciju koja utiče na promjene cijena naftnih derivata

- Snabdijevanje naftnim derivatima u Crnoj Gori u ovom trenutku nije ugroženo. Ministarstvo je u direktnoj komunikaciji sa svim većim kompanijama koje snabdijevaju crnogorsko tržište, a sve procjene ukazuju da nema razloga za bojazan kada je u pitanju kontinuitet isporuka za Crnu Goru – kazali su početkom sedmice iz Ministarstva energetike i rudarstva.

Iz tog resora su nedavno saopštili da su cijene goriva u Crnoj Gori trenutno najniže u regionu (uz Bosnu i Hercegovinu) i jedne od najnižih u Evropi.

Na cijenu nafte na svjetskim berzama, u protekle dvije sedmice značajno je uticala geopolitička situacija. Prije dvije sedmice su počeli ratni sukobi na Bliskom istoku između Izraela i Irana, kada je Izrael napao iranska nuklearna postrojenja i vojni vrh, a Iran je uzvratio ispaljivanjem projektila na vojne ciljeve na izraelskom teritoriju. U nedjelju su iranska nuklearna postrojenja napale i Sjedinjene Američke Države (SAD), a nakon iranskog odgovora, predsjednik SAD Donald Tramp objavio je primirje između Irana i Izraela.

Iz Ministarstva energetike i rudarstva su početkom sedmice saopštili da snabdijevanje naftnim derivatima u Crnoj Gori u ovom trenutku nije

ugroženo i da pomno prate geopolitičku situaciju koja utiče na promjene cijena naftnih derivata.

Povodom aktuelne eskalacije sukoba na Bliskom istoku i potencijalnih efekata na

globalno tržište nafte u ponedjeljak je održan Savjet za obezbjeđenje sigurnog snabdijevanja tržišta naftnim derivatima, kojem je predsjedavao resorni ministar Admir Šahmanović

Na sjednici je analizirana trenutna situacija u pogledu dostupnosti i cijena naftnih derivata, sa fokusom na dva ključna segmenta: sigurnost snabdijevanja i kretanje cijena.

Kako se dodali, cijena dizela trenutno iznosi 1,30 eura po litru, što je, kako se navodi, 30 centi niže nego u Srbiji, 46 centi niže nego u Albaniji, 12 do 13 centi niže nego u Hrvatskoj i Sloveniji. - Ova startna pozicija omogućava određeni amortizer i za eventualna blaga povećanja, ukoliko do njih dođe – kazali su ranije iz Ministarstva i istakli da će pomno nadzirati promjene na tržištu i cijene goriva i da će raditi na očuvanju stabilnosti tržišta i zaštiti interesa građana Crne Gore. - U ovom izazovnom geopolitičkom trenutku, naše institucije djeluju koordinisano, proaktivno i odgovorno, kako bi se osigurao kontinuitet snabdijevanja i ekonomska sigurnost države – poručeno je ranije iz Ministarstva energetike i rudarstva.

S. POPOVIĆ

Održan sastanak predstavnika Ministarstva energetike, Elektroprivrede i zakupca EPCG Željezare švajcarske kompanije ,,8B Capital“ Šamiz traži izmjenu

ugovora o zakupu, a Šahmanović plaćanje dospjelih

rata i dostavljanje finansijskih garancija

Šamizova kompanija ,,8B Capital“ do sada je, prema posljednjim informacijama, uplatila samo dvije rate za zakup pogona EPCG Željezare, iako je obaveza mjesečne kirije počela u oktobru prošle godine. Iz resora Admira Šahmanovića poručuju da su spremni da čuju sve inicijative koje mogu doprinijeti jačanju industrijskog potencijala Crne Gore, ali da poslovno okruženje mora ostati zasnovano na poštovanju zakona, odgovornosti i ugovornih obaveza

PODGORICA – Nakon što je Elektroprivreda (EPCG) početkom maja obavijestila zakupca EPCG Željezare kompaniju ,,8B Capital“ da su se zbog neplaćanja mjesečnih kirija od 31.000 eura stekli uslovi za raskid ugovora, predstavnik te kompanije Igor Šamiz se sastao sa rukovodstvom Ministarstva energetike i rudarstva tražeći da se ugovor sa EPCG izmijeni.

Pobjedi je iz ovog resora, kojim rukovodi Admir Šahmanović, rečeno da su Šamizu, na sastanku na kojem je prisustvovao i direktor EPCG Ivan Bulatović, kazali da su mogućnosti za izmjenu veoma ograničene te da se ugovor mora poštovati nezavisno od planova i ambicija bilo kog investitora.

- Ministar Šahmanović je posebno istakao da je osnovni uslov za eventualni nastavak razgovora izmirenje dospjelih finansijskih obaveza kompanije ,,8B Capital“, kao i dostavljanje kredibilnih finansijskih garancija koje bi potvrdile oz-

biljnost investicione namjere, bilo u smislu nastavka realizacije ugovora ili razmatranja njegove izmjene putem aneksa – kazali su iz Ministarstva. Šamizova kompanija je do sada, prema posljednjim informacijama, uplatila samo

dvije rate, iako je obaveza mjesečne kirije počela u oktobru prošle godine.

POštOVanje ugOVOrnIh ObaVeza Iz resora Šahmanovića poručuju da su spremni da čuju sve inicijative koje mogu doprinijeti jačanju industrijskog potencijala Crne Gore, ali da poslovno okruženje mora ostati zasnovano na poštovanju zakona, odgovornosti i ugovornih obaveza.

- Kada je riječ o budućnosti zakupa objekata Čeličane i Kovačnice, to je pitanje koje ostaje u nadležnosti vlasnika imovine – EPCG, koja već preduzima aktivnosti u skladu sa sopstvenim procjenama i odgovornostima – kazali su Pobjedi iz Ministarstva dodajući da ostaju na raspolaganju da u granici svojih ovlašćenja pruže podršku, ali isključivo

na način koji čuva pravne i institucionalne temelje investicionog ambijenta Crne Gore. Nedavno je predsjednik borda EPCG Milutin Đukanović, prilikom posjete predsjednika Skupštine Andrije Mandića EPCG, kazao da je Šamiz u pregovorima sa Ministarstvom energetike u vezi sa eventualnim promjenama ugovora. - Mi nemamo pravo da mijenjamo taj ugovor. Mi ćemo postupati, samo u skladu sa zakonom. Spremni smo, ako gospodin Šamiz ispuni uslove, da nastavimo saradnju. To sada prevazilazi ingerencije Elektroprivrede, to je sada nečija druga nadležnost - kazao je tada Đukanović.

nePreuzImanje radnIka

Pobjedi su ranije iz EPCG kazali da su se uslovi za raskid stekli kako zbog neplaćanja

zakupnine, tako i zbog nepreuzimanja radnika. Ugovor je potpisan krajem jula prošle godine, a njime je predviđeno ulaganje 7,75 miliona i uspostavljanje proizvodnje u roku od godinu od potpisivanja ugovora, uz dodatno ulaganje još 36,85 miliona u narednih pet godina. Ugovor predviđa i mjesečno angažovanje po 25 radnika, odnosno preuzimanje 150 radnika za šest mjeseci.

EPCG je osnovala Željezaru početkom 2023, nakon što je od prethodnog vlasnika turskog Toščelika kupila imovinu Željezare za 20 miliona eura. Taj posao je Agencija za zaštitu konkurencije ocijenila nezakonitom državnom pomoći, oko čega se pred Upravnim sudom vodi postupak po žalbi EPCG, koji tvrde da je kupovina bila odličan posao te da su se vodili tržišnim principima. Tome je prethodio višemjesečni štrajk radnika Željezare koji su blokirali fabriku. Ova odluka donijeta je u vrijeme vlade Dritana Abazovića. m. LekOVIĆ

Nove cijene naftnih derivata u Crnoj Gori važiće od utorka

Sa potpisivanja ugovora krajem jula prošle godine

Konferencija ,,Zašto kasnimo? Kako dalje?“ – otvoreni dijalog o ekonomiji Crne Gore

Milatović: Niko ne traži čuda, već samo domaćinsko upravljanje

PODGORICA – Crna

Gora ima veliki potencijal, ali stiče se utisak da kasni i stoji u mjestu, jer ekonomija usporava, troškovi rastu, a državna preduzeća gube kompas. Ako se nastavi ovaj tempo, nećemo stići nikoga. Ne pristajem da Crna Gora stoji niti naši građani pristaju na to, a ako neko misli da je ovako dobro, taj neko bi trebalo i da snosi odgovornost, poručio je predsjednik države Jakov Milatović na jučerašnjoj konferenciji pod nazivom „Zašto kasnimo? Kako dalje?“ u okviru koje je održan otvoreni dijalog o crnogorskoj ekonomiji. Konferencija je održana u organizaciji Kabineta predsjednika Crne Gore. Podsjetio je da je stopa ekonomskog rasta prošle godine iznosila tri odsto, što je najniže u posljednjih nekoliko godina. Njegov kabinet je, kako je dodao, sproveo tri analize koje se bave ekonomskim parametrima, stanjem u državnim kompanijama i nejednakostima u društvu. - Ekonomski rast je lani usporio sa 6,4 odsto koliko je u prosjeku iznosio 2022. i 2023, odnosno sa više od 13 odsto 2021. godine. To se nastavilo i ove godine, pa u prvom kvartalu imamo rast od od 2,5 odsto, što je najniži kvartalni rast koji je Crna Gora zabilježila u posljednjoj deceniji, izuzimajući pandemijsku 2020. godinu. Da bismo dostigli prosječan evropski standard, ekonomija godišnje mora da raste najmanje pet odsto - ukazao je Milatović dodajući da se fokus mora vratiti na ekonomska pitanja.

Cijene rastu brže od plata

Cijene, kako je dodao Milatović, rastu brže od plata i penzija, a stanovi crnogorskim građanima postaju sve nedostižniji.

- Kada osnovne potrepštine postaju luksuz, jasno je da ekonomija ne funkcioniše. Nemamo više luksuz da se bavimo partijskim igricama –poručio je predsjednik. Problem vidi i u dominantnom uvozu i nedovoljnoj domaćoj proizvodnji. - Kad nemamo dovoljno domaće proizvodnje hrane, onda neko drugi određuje cijenu i to moramo da promijenimo.

Marko Sošić iz Instituta alternativa ocjenjuje da imamo problem koji rješavamo tako što uvećavamo njegov obim. Smatra da unapređenje korporativnog upravljanja ne može pomoći, dok ne shvatimo da državne kompanije nijesu opravdale svoje postojanje

Uvoz je lani porastao za skoro sedam odsto, a izvoz pao za skoro devet odsto, a u prvom kvartalu je nastavljen takav trend. Pokrivenost uvoza izvozom je prošle godine bila na istorijskom minimumu od 15 odsto i to je ogroman alarm – smatra Milatović. Time novac odlazi iz Crne Gore, a šansa za razvoj nestaje.

- Jasna je potreba da se stimuliše mala privreda i domaća proizvodnja kroz niže troškove i lakši pristup tržištu, Crna Gora mora da proizvodi i izvozi i potrebno je da se fokus politike vrati na interese građana – apelovao je Milatović. Problematizuje i to što strani investitori ne ulažu u proizvodnju, dodajući da je od više od 20 odsto, koliko je udio investicija bio u BDP, pao na sedam-osam odsto i to najviše u nekretnine.

- Vrijeme je da ih vratimo tamo gdje stvaraju novu vrijednost, a to je jedino proizvodnja, a ne stanovi – kazao je Milatović. Ukazao je i na problem nespremnosti sezone te i dalje aktivnih gradilišta na putevima.

- Hajde da jedne godine sezonu pripremimo na vrijeme. Ne postoji niko ko smatra da je sezona spremna. U Crnoj Gori je danas saobraćajni kolaps, potrebna je prava i sistemska podrška malim proizvođačima i

dajte da konačno stavimo na noge Kreditno garantni fond i značajno povećamo naš agrobudžet – poručio je Milatović. državna preduzeća Milatović je kazao da građani imaju pravo da znaju kako posluju državna preduzeća, jer to nije resurs partija. Njihova uporedna analiza perioda između 2017. i 2019. i od 2022. do 2024. godine je pokazala da su Elektroprivreda i CEDIS lošije poslovali u posljednje dvije godine. Gener alno je profitna stopa u sektoru energetike, u okviru kojeg su analizirali sedam preduzeća, od čega pet ključnih, pala sa osam na sedam odsto. - To je stvar ekonomske odgovornosti. Niko ne traži čuda, već da se imovina građana vodi domaćinski. Energetski sektor mora biti efikasan, održiv i profesionalan, jer svaki gubitak plate građani. Broj zaposlenih je u uporednom periodu porastao za 44 odsto, od čega je najviše u Rudniku uglja 49 odsto, EPCG 19 odsto, CEDIS-u sedam, a CGES-u četiri odsto – naveo je Milatović dodajući da je i pored toga efikasnost pala. Ukazao je i na probleme u državnim hotelskim i saobraćajnim kompanijama dodajući da pažnja mora biti na onome što donosi najviše ko-

risti građanima, te da, ako želimo jake aerodrome, luke i drumski saobraćaj, ta preduzeća moramo voditi stručno, odgovorno i domaćinski. Njihova analiza je pokazala da je bogatstvo deset odsto najbogatijih u Crnoj Gori, koje se sticalo između 1991. i 1996. i od 2006. do 2011. godine, 11 puta veće od bogatstva 50 odsto najsiromašnijih. Potrebno je, kako je ocijenio Milatović, pravedno stvaranje nove vrijednosti kroz progresivni porez na luksuz i neproduktivnu imovinu i efikasan poreski nadzor. Profesorica Ekonomskog fakulteta u Podgorici Maja Baćović u okviru panela ukazala je da su analize pokazale da je prethodnih pet godina prosječna stopa realnog rasta godišnje iznosila 2,3-2,4 odsto, a da je 14 godina prije toga taj rast godišnje bio tri odsto. - Još problematičnije je to kakvi su izvori rasta BDP, u prvom periodu od 14 godina imali smo dominaciju investicionih aktivnosti, podsticaj izvoza, dok su investicije činile 25 odsto BDP. U posljednjih pet godina taj procenat je pao na svega 20 odsto, a dominacija rasta je podstaknuta tekućom potrošnjom i to je 40 odsto, što se finansira fiskalnim instrumentima i prekompozicijama uz kratkoročne efekte. Pozitivne

za planiranje prostora, kako na državnom, tako i na nivou svih lokalnih samouprava. - U Kolašinu su već stigli da se posvađaju ko će biti u bordu direktora. Imamo problem i na njemu radimo tako što uvećavamo obim problema – upozorava Sošić dodajući da nikakvo unapređenje korporativnog upravljanja neće pomoći dok ne shvatimo da državne kompanije nijesu opravdale svoje postojanje. Takve mjere, kako je ocijenio, mogu se koristiti tamo gdje postoji uređen sistem koji se može unaprijediti.

efekte, koje su osjetili svi građani, počećemo da plaćamo u narednom periodu, i to ne samo kroz usporavanje ekonomskog rasta, već i finansiranje fiskalnih obaveza koje su rezultat tih mjera – smatra Baćović dodajući da je fokus bio na redistributivnim politikama, a ne na proizvodnji i stvaranje dohotka. Zbog svega toga izrazila je zabrinutost što će se desiti kada nam se, kako se očekuje, 2028. godine otvori EU tržište sa 450 miliona ljudi.

r adikalni rezovi

Marko Sošić iz Instituta alternativa smatra da bi država trebalo da radikalnije rješava probleme, posebno kada je riječ o državnim preduzećima, ocjenjujući da bi se trebalo ići na smanjenje državnog kapitala i broja kompanija kojih je na lokalnom i državnom nivou 186 uz tendenciju rasta zbog novih zakonskih rješenja. Primjer kako država insistira na vlasništvu u određenim sektorima bez ikakve ekonomske opravdanosti je, kako je naveo, posljednji primjer Crnogorske plovidbe čiji je brod zarobljen u američkoj luci zbog tehničke neispravnosti. Problematizuje to što ministar pomorstva ne zna u kakvom su stanju brodovi.

- Mi svi plaćamo te brodove i mi svi gubimo kad je brod u luci, i svi ćemo da platimo remont, a ministar to ne zna, jer bord u koji Vlada imenuje predstavnike ne komunicira probleme – ukazuje Sošić. Država, dodaje Sošić, i dalje po inerciji insistira da ima preduzeća u nekim sektorima sa direktorima i bordovima koji imaju diskreciono pravo da biraju kako će koristiti službenu karticu i kojem sportskom udruženju ili vjerskoj zajednici dati novac.

- Mi smo ih delegirali da upravljaju našim resursima, a oni se ponašaju tako da, kada je gubitak, Vlada će ih spasiti, a kada je dobit, to je umjetnost, iako je najčešće rezultat vremenskih prilika, odnosno nekog faktora na koji ne mogu uticati – ukazuje Sošić. Zakon o uređenju prostora predviđa osnivanje agencije

- Tamo gdje imate dilemu da li sektor treba da postoji, to je isto kao da čistite prozore dok Titanik tone. Jedino rješenje je smanjenje državnog kapitala, prodaja ili likvidacija brojnih državnih preduzeća i potpuna transformacija lokalnih – stav je Sošića. Kada su, dodaje Sošić, nakon 2020. godine govorili da neće biti revanšionizma te da će se zadržati svi zaposleni, on se pitao, zašto da ne bude osvete.

- Ako smo govorili da je leglo korupcije, to je logično da u tim preduzećima ogroman dio njih ne doprinosi glavnoj funkciji. Njih se nijesmo oslobodili nego smo dodali nove. Možda je ovo surovo, ali ne možemo bez mjera u kojima ćemo priznati da nijesmo dovoljno bogati da nosimo takve gubitke i da javna preduzeća budu socijalno utočište, potrebna je radikalna odluka –smatra Sošić. politički interesi I u kreiranju zakona, kao što je o zaradama u javnom sektoru, kalkuliše se političkim interesima, pa se izbjegava ono što može donijeti politički štetu, a insistira na onom što je brzo i što se lako može staviti na bilbord ili u tvit, bez želje da se nešto korjenito promjeni.

Ivana Mihailović iz Unije slobodnih sindikata smatra da je neophodno uspostaviti sistem odgovornosti na svim nivoima i graditi javne politike u čijem fokusu će biti čovjek. Napominje da se i u slučaju radikalnih promjena u javnom sektoru mora voditi računa što će se desiti sa tim ljudima, jer se može desiti da ostanu na državnim jaslama, ali kao socijalni slučajevi. - Sve te politike koje su se morale desiti, jer bismo u suprotnom imali armiju socijalnih slučajeva, nijesu pratile odgovorne i održive mjere fiskalne i ekonomske politike na prihodnoj strani budžeta – kazala je Mihailović dodajući da ne možemo govoriti da smo na dobrom putu ako znamo da svako treće dijete u Crnoj Gori živi u riziku od siromaštva. Nema ni pravedne raspodjela, dodala je, ako znamo da više od 70 odsto građana prima platu ispod prosječne, te da između 50 i 70 odsto njih ne može priuštiti sedmodnevni odmor. M. leković

Sa jučerašnje konferencije

Studentski parlament UCG zadovoljan nacrtom zakona o visokom obrazovanju, ali kritikuju nadležne što donošenje tog akta kasni

Diploma poslije prve godine mastera, zakonom predviđen i fleksibilan model studiranja

PODGORICA – Novim zakonom o visokom obrazovanju predviđeno je da fakulteti mogu da se opredijele za određeni model studiranja - 3+1+1+3 (osnovne, specijalističke, magistarske, doktorske), 3+2+3 (osnovne, master, doktorske) ili 4+1+3 (osnovne, magistarske, doktorske), što je najvažnija novina koju donosi ovaj akt, rečeno je Pobjedi iz Studentskog parlamenta Univerziteta Crne Gore.

Donošenje novog zakona o visokom obrazovanju čeka se godinama. Još je u vrijeme mandata ministarke prosvjete Vesne Bratić pokrenut proces, ali javnosti nije razjašnjeno zašto je stopiran. Nakon toga se ovom temom bavio i ministar prosvjete Miomir Vojinović, no ni tokom njegovog mandata nije okončan posao koji je potom naslijedila ministarka Anđela Jakšić-Stojanović. Iz tog resora Pobjedi nije odgovoreno kada se može očekivati usvajanje zakona i koje su ključne novine u vezi sa kojima se usaglasila radna grupa. Nijesu odgovorili ni sa Univerziteta Crne Gore.

Studentski parlament UCG kritikuje donosioce odluka i smatra da donošenje akta kasni. Oni su kazali Pobjedi da je

u maju radna grupa imala posljednji sastanak i da su ugovorili što će sve da se nađe u tom aktu. Insistirali su, kako objašnjavaju, da se utvrdi prijedlog zakona do maja kako bi bio usvojen u Skupštini, ali to nije realizovano.

na čekanju

- Ono što sa sigurnošću možemo reći – i to je informacija koju provjereno znamo, jeste da je radna grupa posljednji sastanak održala 19. maja i tom prilikom je usaglašen konačni tekst nacrta zakona koji je upućen u dalju proceduru. Prema informacijama iz Ministarstva, koje smo dobili neformalno, zakon se nalazi u fazi ,,razmatranja pred Sekretarijatom za zakonodavstvo Vlade Crne Gore“ – rekli su oni.

Imajući u vidu da je konkurs za upis u prvu godinu studija raspisan, kažu da je prilično izazovno, odnosno gotovo nemoguće da fleksibilan model studiranja počne da se primjenjuje od septembra. Studenti su ranije u više navrata ukazivali da je hitno potrebno izmijeniti model studiranja, te da je sporan onaj koji je uveden 2017. godine –3+2+3 (osnovne, master, doktorske), jer su na tržištu studenti sa završenim osnovnim studijama nekvalifikovani, a sa završenim masterom – prekva-

lifikovani za razne poslove. Iz Studentskog parlamenta, s druge strane, ukazuju na važnost toga što je radna grupa prihvatila njihov prijedlog da se kroz takozvano prelazno rješenje uredi status studenata dvogodišnjih master studija. Ovim se normira mogućnost da se studentu, na lični zahtjev, nakon uspješno završene prve godine dvogodišnjih master studija (položenih svih planom i programom predviđenih ispita) izda diploma obima 240 ECTS (VII-1 stepen kvalifikacija prema nacionalnom okviru kvalifikacija – NOK) kako bi mogao da se zaposli. Objasnili su da je propisano da studenti koji

Predviđeni centri za posredovanje pri zapošljavanju studenata

Iz Studentskog parlamenta istakli su da je nacrtom zakona normirano pravo ustanova visokog obrazovanja da osnivaju centre za posredovanje pri obavljanju studentskih poslova – što je jedan od preduslova za stvaranje pravnog okvira za obavljanje studentskih poslova u državi i osnivanje studentskog servisa. - Takođe, u okviru prava iz studentskog standarda, normirano je pravo studenta na obavljanje studentskog standarda – što je korak u istom smjeru. Stavljamo sve svoje kapacitete i iskustvo na raspolaganje Ministarstvu rada, zapošljavanja i socijalnog dijaloga kako bi se donio zakon o obavljanju studentskih poslova i kako bi

su do dana stupanja na snagu ovog zakona upisani na studijske programe po modelu 3+2 mogu da završe studije i da steknu diplomu obima 240 ECTS kredita ako su stekli 60 ECTS kredita master studija.

nepravda

- Ovo bi značilo da će se ispraviti dugogodišnja sistemska nepravda prema svim onim generacijama studenata koji su studije upisali po modelu studija 3+2+3 počev od studijske 2017/18. godine, pa sve do danas, uključujući i generaciju/e koju/e ćemo ove godine upisati na osnovne, odnosno na master studije – naveli su oni.

Crna Gora, na ovom planu, išla ukorak za državama iz regiona i Evrope. Ovim bi se stvorio fleksibilni zakonski okvir u okviru koga bi studenti mogli obavljati privremene i povremene poslove, zaraditi dodatna novčana sredstva (i steći određeno radno iskustvo i navike), a ne ugroziti uspjeh na studijama – obrazložili su oni.

Kolašinac osumnjičen za ugrožavanje sigurnosti novinarke ETV ponovo uhapšen Novaković

PODGORICA – Kolašinska policija je saopštila da je nakon hapšenja

Mijodraga Novakovića (44), osumnjičenog za ugrožavanje sigurnosti novinarke Televizije E

Itane Kaluđerović, kojem je određen, a potom

istog dana ukinut pritvor, pretresla stan i ponovo ga uhapsila zbog prekršaja iz Zakona o javnom redu i miru.

– Policijski službenici su, naime, postupajući po prethodno pribavljenoj naredbi suda, izvršili pretres stana i drugih

prostorija koje koristi M. N. i tom prilikom pronašli i privremeno oduzeli vazdušnu pušku marke „hatsan“ sa 177 komada pripadajuće municije – navodi policija. Tokom sprovođenja službene radnje, Novaković je, ističu, policijskim službenicima

povišenim tonom upućivao uvrede i ometao tok vršenja radnje.

– On je zatim pokušao da se udalji sa lica mjesta, nakon čega je uhapšen zbog prekršaja iz člana 11 Zakona o javnom redu i miru – ometanje i omalovažavanje ovlašćenog služ-

Iz Studentskog parlamenta ističu da su se sa posebnim problemima suočavali studenti iz zakonom regulisanih profesija – kao, recimo, pravnici, ali i oni iz ostalih profesija – budući da javni, ali i privatni sektor nijesu ,,pratili“ sistem visokog obrazovanja, već su se zadržali na zahtjevu da studenti treba da imaju završene četvorogodišnje studije, odnosno 240 ECTS i VII-1 stepen kvalifikacija za najveći broj poslova.

- Naši studenti, po novom modelu studija, nijesu ni u jednom trenutku to mogli steći –rekli su oni.

Iz Studentskog parlamenta kažu da put do prelaznog rješenja u nacrt novog zakona nije bio lak.

- Postojao je otpor prema ovom rješenju i ovakav, pozitivan, krajnji ishod je posljedica zagovaranja, lobiranja, vaninstitucionalnih i institucionalnih pritisaka koje je vršio Studentski parlament, uključujući i peticiju podrške ovom našem prijedlogu koju je u svega nekoliko dana potpisalo više od 3.000 studenata Univerziteta Crne Gore – a koju smo u novembru prošle godine predali

Ministarstvu - podsjetili su oni.

Iz Studentskog parlamenta precizirali su da je novim zakonom, pored ostalog, uređeno da se zadrži obaveza Agencije za obezbjeđenje kvaliteta visokog obrazovanja da utvrdi metodologiju i rangira ustanove visokog obrazovanja u Crnoj Gori.

Praktična nastava je redefinisana i postavljena na drugačiji način od prethodnog –iznosi najmanje 30 ECTS po studijskom programu osnovnih studija, a realizuje se u realnom radnom okruženju ili prostorijama ustanove, u skladu sa studijskim programom. Podsjećaju da se ne radi više o procentualnom iznosu, kako je to predviđeno aktuelnim propisom.

Studentski parlament zaključuje da je radna grupa radila vrlo efikasno i svoj posao završila još u novembru 2024. godine, da je nacrt zakona u toku tog mjeseca bio na javnoj raspravi u sklopu koje je održan i jedan okrugli sto, ali da je onda došlo do određenog zastoja – iako je to pitanje, kako smatraju, trebalo da bude ako ne prvo na listi prioriteta, onda svakako – visoko rangirano, uzimajući u obzir njegov značaj i brojnost populacije na koju se odnosi. - Čini se da je karakter tih izazova bio najviše institucionalno-administrativne prirode, i kad to kažemo – napominjemo da u obzir treba uzeti i stepen ,,političke volje“ da se određeni problemi prioritetno rješavanju. Ističemo da su ovi problemi, koji pogađaju crnogorski sistem visokog obrazovanja, a koje bi novi zakon ispravio ili u nekim segmentima bar ublažio takvi da bi donosioci odluka trebalo ne samo institucionalno, već i lično da se založe za njihovo rješavanje – istakli su iz Studentskog parlamenta. n. ĐurĐevaC

benog lica – navodi policija. Novaković je uz zahtjev za pokretanje prekršajnog postupka sproveden sudiji za prekršaje koji mu je izrekao novčanu kaznu u iznosu od 500 eura. Novinarki Televizije E Kaluđerović je 26. maja oko 15.13

časova, dok se nalazila na radnom mjestu u Televiziji E, sa profila pod imenom Mijodrag Novaković upućena poruka prijeteće sadržine: „Pazi ti na metak“. Komentar je objavljen ispod njene fotografije na kojoj Kaluđerović ima crnogorsku nošnju. a. r.

Novim zakoNom propisaNo da fakulteti mogu da biraju model studiraNja: UCG

Međunarodni dan javne uprave prilika je da govorimo o našem cilju – efikasnoj i depolitizovanoj javnoj administraciji koja prati savremene trendove i služi građanima i privredi. Na tom putu rekao bih da smo najdužu i najtežu dionicu ostavili za sobom. O tome koliko smo zajednički postigli, a što nam još predstoji, biće ovdje riječi.

Međutim, prije toga valja pomenuti ono što je bez sumnje najveći uspjeh, ono što daje smisao i održivost naporima koje ulažemo.

Naše najveće postignuće je –međusobno povjerenje nas i naših partnera. A naši partneri su svi oni sa kojima zajedno radimo na reformama i transformaciji društva. Međunarodne institucije i organizacije, naše institucije centralne i lokalne vlasti, stručnjaci iz zemlje i inostranstva, civilni sektor, akademska i IT zajednica, mediji i, naravno, građani - za koje i zbog kojih sve ovo i preduzimamo.

Partnerski odnos i povjerenje uklanja barijere međusobnih razlika i taba naš put da kroz otvorenu razmjenu ideja i iskustava nastavimo ka zajedničkom cilju.

Podsjetiću na nekoliko značajnih događaja i aktivnosti koje smo zajedno uspješno okončali u prethodnoj godini, a koje su javnoj upravi dale novi i snažan, u punom smislu riječi - reformski zamah.

Djelovali smo sistemski – tako što smo ključne zakone iz djelokruga rada Ministarstva koncipirali u skladu s evropskim standardima, u cilju depolitizacije, optimizacije i racionalizacije javne uprave. Završili smo zakone o državnim službenicima, o slobodnom pristupu informacijama, i posebno važan jer je to prvi put - Zakon o Vladi.

Otvorili smo vrata digitalne transformacije i postavili dobre temelje za modernizaciju javne uprave. Uspostavili smo novi portal e-uprave, no-

Zajedno ka upravi po mjeri građana – izazov naše generacije!

ve elektronske servise, EDMs, CA, GSB i sproveli druge važne aktivnosti ka potpunoj digitalizaciji javne uprave. Uspostavili smo Portal otvorenih podataka. Pripremili smo sve pretpostavke za formiranje Agencije za sajber bezbjednost, zakonske, logističke i partnerske - čiji će zadatak biti zaštita kritične infrastrukture, privrede i građana u digitalnom prostoru. To smo jasno propisali Zakonom o informacionoj bezbjednosti, koji smo kao jedina država regiona uskladili sa evropskim standardom, odnosno NIS 2 direktivom. Stvorili smo pretpostavke da na mnogo viši nivo podignemo sajber zaštitu, jer samo digitalno bezbjedna država može razvijati održivu funkcionalnost. Dalji koraci na ovom planu zavise od Vlade, dok je Ministarstvo svoj dio posla završilo prije više od pola godine. Formirali smo tim za odgovor na kibernetičke incidente (CIRT Cyber Incident Response Team – CIRT) i Vladin centar za kibernetičku bezbjednost (Government Security Operations Center – GSOC). Zajedno sa partnerima uspostavili smo i Regionalni centar za sajber bezbjednost (WB3C), dajući time našoj zemlji ono što joj je najpotrebnije – priliku da postane centar razmjene znanja i dobrih praksi iz cijelog svijeta. Iz Vladine Reformske agende završili smo za osam mjeseci sve obaveze Ministarstva. Decentralizacija, kao mjera demokratije, jedan je od ključnih naših ciljeva do kojeg smo prevalili veliki dio puta. Pripremili smo novi Zakon o lokalnoj samoupravi, koji donosi niz suštinskih demokratskih iskoraka sa ciljem da lokalne samouprave budu održive i funkcionalne.

Saradnju s opštinama smo podigli na najviši nivo i kroz Memorandum – Opštine za EU, gdje smo precizirali obaveze ključnih ministarstava i lokalnih vlasti.

Sa međunarodnim partnerima pomažemo opštinama da se pripreme za ubrzanu digitalnu transformaciju i razvoj. Sa ekspertima iz relevantnih

institucija i civilnog sektora, pripremili smo koncept zakona o lokalnim izborima i poslali ga Skupštini. Time smo dali konkretan doprinos i reformi izbornog zakonodavstva – što je jedna od najvažnijih političkih tema, koja je ključna za dalji evropski i demokratski put Crne Gore.

Naši rezultati su prepoznati i van granica Crne Gore. U Estoniji, jednom od svjetskih digitalnih pionira, Crna Gora je proglašena „Partnerom godine ‘25“ u oblasti sajber bezbjednosti.

Jedina smo institucija u Crnoj Gori koja je dobila status Efektivan korisnik modela CAF. Potpisali smo sa međunarodnim partnerima više memoranduma o saradnji. Bili smo domaćini visokim stranim zvaničnicima – predsjednici Evropske komisije, zamjenici generalnog sekretara NATO i predsjednicima Češke, Estonije i Moldavije… Svi oni se interesuju dokle smo stigli u oblasti sajber bezbjednosti, jer je sajber prostor takoreći jedan i nedjeljiv.

Uspjesi gode, ali se ne treba u njima uspavati. Još je dosta posla pred nama. Ipak, optimista sam.

Ovo nije samo priča o Ministarstvu javne uprave, već o partnerskom sistemu zasnovanom na povjerenju, o sistemu koji uči, prilagođava se i razvija. Ovo je priča o načinu na koji jedna zemlja koja hoće i može više postiže ciljeve i ređa uspjehe. Bez politizacije, bez nepotrebne napetosti, bez suprotstavljanja po svaku cijenu, bez uskih i političkih interesa kao prioriteta.

Naši zajednički rezultati su dokaz da samo u punom međusobnom povjerenju možemo dostići evropske standarde i uspješno savladati posljednju etapu na dugom putu u EU –ne kao političkom cilju, već prvenstveno kao vrijednosnom i civilizacijskom okviru u kojem su građanin i društvo, odnosno javni interes, na prvom mjestu. Kao ministar, dugujem neizmjernu zahvalnost svim partnerima i saradnicima i cjelom timu Ministarstva. Nastavljamo zajedno!

Akcija Crvenog krsta Crne Gore Pruži ruku za život, daruj krv

PODGORICA - Crveni krst

Crne Gore u saradnji sa Zavodom za transfuziju krvi i tržnim centrom Big fešn organizuje akciju darivanja krvi koja će biti održana 30. juna, u 10 do 14 časova, u atrijumu tržnog centra. - Svakog trenutka nekome, negdje je potrebna krv. Da-

ta krv je lijek koji se ne može kupiti, a vrijednost mu je neprocjenljiva. Svi pojedinci koji mogu da daruju krv imaju odgovornost da to i urade, kako bi krv čekala pacijenta, a ne pacijent krv – naveli su oni. Dodaju da posebno skreću pažnju javnosti da je tokom ljetnjih mjeseci neophod-

no obezbijediti krv i njene komponente zbog velikog priliva turista, ali i redovnih pacijenata čiji životi zavise od ovog lijeka humanog porijekla.

- Vaša donacija može spasiti čak tri života. Pruži ruku za život, daruj krv – saopštili su iz Crvenog krsta. R.D.

Majka učenika kojeg uprava škole koju pohađa želi da isključi žalila se ombudsmanu, iz te obrazovne ustanove tvrde da je opominjan

Izostali pomoć i podrška djetetu

PODGORICA – Majka učenika jedne srednje škole žalila se ombudsmanu na upravu te obrazovne institucije, jer njenom djetetu nijesu obezbijedili pravo na obrazovanje i da su joj savjetovali da ga ispiše i zaposli. Škola tvrdi da se učenik neprimjereno ponašao i da je „zapisivan“ više od dvadeset puta od početka godine zbog neprimjerenog ponašanja.

Iz pritužbe majke i izjašnjenja škole vidi se da su imali nekoliko sastanaka, ali da se učenikovo ponašanje nije popravilo i da su jedine mjere koje je škola preduzimala bile zapisivanje, opomene i prijetnje isključivanjem.

Majka je ombudsmanu kazala da je razredni starješina nekoliko puta „savjetovao“ porodicu da dječaka ispišu iz škole i da ga zaposle.

Da škola nije uradila sve što je trebalo, jer je, pored toga što je obrazovna, i vaspitna institucija, smatra i ombudsman.

U mišljenju koje potpisuje zamjenica Zaštitnika ljudskih prava i sloboda Snežana Mijušković navodi se da škola nije pružila pomoć i podršku učeniku.

- Iako je škola zabilježila dugotrajno neprilagođeno ponašanje učenika, odnosno veliki broj zapisa zbog različitih razloga, kršenja pravila škole, nema podatka koji ukazuje da su odjeljenski starješina ili pedagoško-psihološka služba preduzimali dodatni vaspitni rad sa učenikom, kako bi mu se pomoglo da popravi svoje ponašanje i prevaziđe eventualne probleme ili teškoće –piše u mišljenju ombudsmana.

BEZ PODRŠKE

Mijušković smatra da je isključenje najteža mjera, jer bi se tada učenik našao u težoj socijalnoj situaciji, te da bi tako bio isključen od stručne pedagoške, kao i vršnjačke podrške i socijalizacije koja je potrebna svakom djetetu.

Mijušković je ukazala i da je neophodno u situacijama kada se prepozna neprilagođeno ponašanje, nepoštovanje pravila ili nasilje odabrati i sprovoditi

aktivnosti i mjere prema nivou nasilja, odnosno ponašanja. Kako je neprilagođeno ponašanje učenika zabilježeno u dužem periodu, bio je potreban dodatan stručni i vaspitni rad sa njim.

Mijušković navodi da je u porodici učenika bilo stresnih događaja (smrt oca), te da je to imalo implikacije na ponašanje maloljetnika jer je u najranijem životnom dobu ostao bez podrške jednog roditelja, a brigu o djetetu preuzela je majka. Zbog toga su, ističe ona, stručna lica bila dužna da, osim izricanja vaspitnih mjera, obavljaju i rad sa djetetom i po potrebi porodicom, kako bi se prevazišli problemi.

NIJE BILO PREVENCIJE

Na osnovu izjašnjenja škole ne se vidi da je bio pojačan vaspitni rad sa učenikom.

Mijušković ističe da pedagoška prevencija treba da bude usmjerena na redukovanje broja djece sa neprimjerenim ponašanjem, odnosno sprečavanje ponovnog javljanja ovakvog ponašanja.

To podrazumijeva timski rad stručnih lica, obično u saradnji sa roditeljima i nastavnicima, ali i izbor postupaka i aktivnosti kojima je moguće ostvariti očekivane i poželjne pozitivne promjene u ponašanju pojedinca, kojima je istovremeno moguće eliminisati evidentna neprimjerena ponašanja.

Mijušković naglašava da ukoliko učenik ispoljava neprimjereno ponašanje, ne znači da nema potencijale za učenje i razvoj, već da ima određene poteškoće bilo u ponašanju ili u učenju i školskom postignuću. Smatra i da ukoliko rad sa učenikom i rediteljem nije dao rezultate, bilo je potrebno preduzeti i druge raspoložive korake, a to je obavještenje organa starateljstva Centra za socijalni rad.

Zaštitnik je preporučio školi da stručna služba u saradnji sa razrednim starješinom bez odlaganja reaguje i organizuje dodatni rad sa učenikom, te savjetodavni rad sa njegovom porodicom - majkom, u cilju ispunjenja učeničkih dužnosti i prevazilaženja poteškoća ko-

je se ogledaju u neprilagođenom ponašanju u školi i ometanja nastave. Ukoliko se situacija ne promijeni, ombudsman preporučuje saradnju sa Centrom za socijalni rad i planiranje zajedničkih aktivnosti, odnosno rada sa djetetom i porodicom, kako u ovoj, tako i u narednoj školskoj godini.

ŽALBA I IZJAŠNJENJE

Majka je u žalbi navela da sa su u posljednjih nekoliko mjeseci učestali neosnovani prigovori profesora i direktora škole koji se odnose na neopravdane izostanke, zbog čega je u nekoliko navrata pozivana na razgovor, gdje je govoreno kako će njen sin biti isključen iz škole. S druge strane, škola je dostavila izjašnjenje u kome navode da se od početka školske godine učenik neprimjereno ponašao, o čemu svjedoče zapisi u odjeljenskoj knjizi (zbog ometanja nastave, polivanje vodom, korišćenje elektronske cigarete, korišćenje mobilnog, nedonošenje udžbenika i sveske, prevrtanje klupe).

Majka tvrdi da je jedna nastavnica, kada je dječak izašao do toaleta, ostalim učenicima kazala „pustite ga neka ide, on je nesreća, iz nesrećne porodice“, što su mu djeca prenijela kasnije. To je, tvrdi ona kod dječaka, izazvalo osjećaj tuge, zbog čega je nekoliko dana plakao. Majka smatra da nije na nastavnicima da cijene da li je neko srećan ili nesrećan, te da profesija nalaže da budu prije svega pedagozi i da djeci koja nemaju jednog ili oba roditelja pomognu, a ne da im otežavaju ionako težak život. Tvrdi da je u martu dobila poziv direktorice koja je saopštila da je dječak izbačen sa časa i dobio neopravdani izostanak, zbog čega ga moraju ispisati iz škole. Majki je rečeno da je dječak kazao nastavniku da je „debil“, ali je on to negirao. Tvrdi da je izbačen sa jednog časa jer je pitao nastavnika gdje treba da se potpiše na testu... Iz škole je ombudsmanu poslato izjašnjenje u kome se navodi da je majka obavještavana o njegovom ponašanju, a takođe ju je u tri navrata pozivala direktorica jer se situacija nije popravila. Navodi se da je škola nekoliko puta razmatrala isključenje učenika zbog ponašanja, ali izlazeći u susret učeniku, vjerujući u obećanja majke da će se njegovo ponašanje promijeniti, to se nije desilo... Kako je Mijušković i konstatovala, škola nije iskoristila školski tim i stručna lica koja bi mogla da razgovaraju sa djetetom, kako bi se njegovo ponašanje korigovalo, već se sve svelo na razgovore sa majkom, zapise i opomene. J.MARTINOVIĆ

Piše: Maraš DUKAJ ministar javne uprave

Na suđenju optuženima za obijanje depoa Višeg suda u Podgorici pregledani i video-snimci jednog dijela „maršrute“

Specijalac prošao kroz tunel sa robotom, sud traži da se utvrdi njegov identitet

Branilac Vladimira

Erića, advokat

Stefan Jovanović, ukazao je da ne postoji zapisnik o aktivnosti specijalca koji je u septembru 2023. godine prošao cijelom dužinom tunela te da on nije ni saslušan u istrazi

PODGORICA – Pripadnik Specijalne jedinice policije, čiji identitet za sada nije poznat, zajedno sa robotom za detektovanje eksplozivnih naprava, prošao je kroz tunel koji je kopan do depoa Višeg suda u Podgorici, zbog čega je sudija Borko Lončar najavio da će od Uprave policije pribaviti podatak o kojem službeniku se radi i odrediti njegovo saslušanje. – Ovo je za nas nova okolnost – saopštio je sudija Lončar. Ovaj podatak juče su potvrdili pripadnici grupe koja je vršila protivdiverzioni pregled –svjedoci Dedijer Tihi, Igor Raković i Ivan Đurišić Zbog toga, sudija Lončar naložio je da se, po službenoj dužnosti, pribave i svi zapisnici koje su sačinili pripadnici grupe za protivdiverzionu zaštitu. Takođe, sudija Lončar je zatražio i saslušanje službenika Uprave policije Đokice Braunovića koji je sačinio zapisnike o uviđaju. U nastavku suđenja saslušani su svjedoci, a pregledani su i video-snimci jednog dijela tunela koji je kopan do depoa Višeg suda. Na tim snimcima vidi se robot za detektovanje eksplozivnih naprava.

Tablet na kojem se nalaze video-snimci sačinjeni na uređaju donio je pripadnik grupe koja je vršila protivdiverzioni pregled tunela, svjedok Dedijer Tihi.

– Na snimcima se vidi izlazak robota do otvora podrumskih prostorija stana, na više snimaka se vidi i mjesto na kojem se gubi wi-fi signal. Vide se i pokušaji da se pronađe mjesto dokle uređaj može da dođe, da bi se isto vidjelo sa druge strane, rekao je svjedok. slobodnom procjenom mjerili dužinu tunela

Svjedok Dedijer Tihi, koji je upravljao uređajem kojim je vršen pregled tunela, kazao je da njegov tim nema učešće u istražnim radnjama, već da su, na zahtjev Odjeljenja bezbjednosti Podgorica, provjeravali da li u tunelu ima opasnosti ili eksplozivnih naprava. – Utvrdili smo da ih nije bilo. Taj pregled vršimo sa robotom i prvi pregled dijela tu-

nela smo odradili iz prostorija podruma stana. Iz tog pravca nijesmo robotom prošli cijeli tunel, već smo došli do jednog dijela. Tu nijesmo mogli da skrenemo, a wi-fi pomoću kog radi uređaj je počeo da se gubi, pa smo u konsultacijama sa ostalima odlučili da vratimo uređaj da ne bi tamo ostao jer je skup – naveo je svjedok Tihi.

Istakao je da podatak o tome da je tunel dug 12–15 metara bila njihova slobodna procjena.

– Nijesmo mjerili distancu koju uređaj prolazi, jer to nije u našem opisu posla. Isto veče smo i sa druge strane tog tunela, arhive Višeg suda, sa istim uređajem prošli jedan dio tunela, došli do mjesta na kom smo se zaustavili iz suprotnog pravca – kazao je on.

Ispričao je da su uređaj fizički ubacili kroz otvor iz podrumskih prostorija i upravljali do tačke do koje je tunel išao u drugom pravcu i kada se gubio wi-fi.

Na pitanje sudije Lončara u vezi sa konstatacijom u zapisniku da je procijenjena dužina pregledanog dijela tunela 12–15 metara, svjedok je objasnio da se to odnosi na procjenu pregledanog dijela tunela iz pravca podrumskih prostorija stana.

– Nemamo procijenjenu dužinu tunela iz pravca arhive Višeg suda – dodao je.

Svjedok je ispričao da je u tunel ulazio kolega iz Specijalne jedinice policije, izvjesni Tomo, čijeg prezimena nije mogao da sjeti.

– Momak je viši od mene, a ja sam visok 190, pri čemu je ovaj momak lakši od mene 50 kg, a ja sam težak 120 kg. Kolega se provukao iza robota, prvo je išao robot, pa on. Ukoliko bi robot detektovao eksplozivnu napravu, odmah bi se ta radnja obustavila i uređaj i kolega bi se vratili – objasnio je svjedok Tihi.

Pojasnio je da je prolazak uređaja i specijalca bio dan ili dva poslije prve večeri.

– Početna tačka im je bila iz prostorija Višeg suda, a izašli su u podrumske prostorije stana – istakao je svjedok.

Ni njegove kolege iz tima, policajci Igor Raković i Ivan Đurišić nijesu kazali kolika je dužina tunela, objašnjavajući da je njihov zadatak bila samo kontradiverziona kontrola. Raković i Đurišić detaljno su ispričali njihova zaduženja i radnje, a obojica su potvrdili tvrdnju da je kroz tunel zajedno sa robotom prošao specijalac čiji identitet im nije poznat. Dužinu prokopanog tunela, kao ni njegovu prohodnost, kako je juče rečeno, nije mogla da utvrdi ni vještakinja građevinske struke Tanja Drakulović – Nijesam mjerila dužinu tunela, već sam dužinu i sa jedne i druge strane mjerila na osnovu onoga što vidim, po slobodnoj procjeni. Ne mogu da se izjasnim da li je tunel bio prohodan cijelom dužinom, na osnovu onoga što sam vidjela – istakla je juče Drakulović uz napomenu da joj nije poznato na osnovu čega je policija došla do podatka da je tunel kopan do 30 metara. Zastupnik optužnice, tužilac Marko Mugoša ocijenio je da je svjedočenjem Dedijera i prikazanim snimcima potvrđeno da je tunel postojao. – Jer sam stekao utisak da odbrana želi da ospori i njegovu prohodnost – kazao je on. Sa druge strane, branilac Vladimira Erića, advokat Stefan Jovanović ukazao je da ne postoji zapisnik o aktivnosti specijalca koji je u septembru 2023. godine prošao cijelom dužinom tunela te da on nije ni saslušan u istrazi.

snimci sa nadzornih kamera

Pred Osnovnim sudom juče su predstavljeni snimci sa nadzornih kamera na kojima se

vidi kretanje plavog kombija koji su, prema stavu optužnice, koristili okrivljeni za obijanje depoa.

Podsjetimo, taj kombi je policija sredinom septembra 2023. pronašla u mjestu Botun. Nikom od optuženih, kako su juče tvrdili, nije poznato to vozilo.

Optuženi Predrag Mirotić nije prepoznao na snimcima ni automobil „reno klio“ kojim je, prema optužnici, upravljao i osumnjičene u kombiju sprovodio do Botuna.

Sudija Lončar je pročitao dokument u kojem se navodi da je Vlada dala saglasnost da se tunel vrati u prvobitno stanje i da se zabetonira. Međutim, odbrana okrivljenih istakla je da Vlada nije imala pravo na to, jer je postupak u toku.

Na optužnici koja je potvrđena početkom januara su Podgoričani: Katarina Baćović, Marijan Vuljaj, Nikola Milačić i Predrag Mirotić, kao i Vladimir Erić iz Loznice i njegovi sugrađani koji su u bjekstvu – Veljko Marković, Milan Marković i Dejan Jovanović. U dosadašnjem postupku predočena je obimna foto i video dokumentacija, u kojoj su navodno prikazani optuženi za prokopavanje tunela do depoa Višeg suda u Podgorici, međutim, niko od okrivljenih, osim optuženog Vladimira Erića, nije prepoznao osobe sa snimaka.

U depo Višeg suda u Podgorici provaljeno je 8. septembra 2023. godine, a provalnici su materijalne dokaze skladištene u toj prostoriji krali do 11. septembra, utvrđeno je istragom podgoričkog tužilaštva i policije. Istražitelji su otkrili da je podzemni tunel, kroz koji su provalnici ušli u sudski depo, kopan od kraja jula. Sljedeće suđenje zakazano je za 17. jul. jovana raiČeViĆ

KOLAŠIN – Kolašinska policija uhapsila je prekjuče M. B. (22) iz tog grada zbog sumnje da je nakon svađe nožem ranio brata u predjelu stomaka, saopšteno je iz Uprave policije. On se tereti da je izvršio krivično djelo ubistvo u pokušaju. Iz policije napominju da ih je

Hitna pomoć obavijestila da je na ukazivanje ljekarske pomoći došao ranjeni muškarac. – On je zbog daljeg ukazivanja ljekarske pomoći transportovan u Klinički centar Crne Gore gdje su policijski službenici obavili razgovor sa njim. Policija je došla do sumnje da je nakon kraćeg verbalnog su-

koba, povredu oštrim predmetom – nožem oštećenom nanio njegov brat M. B. (22) iz Kolašina – naveli su iz policije i dodali da je osumnjičeni pobjegao nakon incidenta. Sa događajem je policija upoznala tužioca u Višem državnom tužilaštvu u Bijelom Polju koji je kvalifikovao kri-

vično djelo ubistvo u pokušaju. – Policijski službenici su u saradnji sa tužiocem izvršili uviđaj na licu mjesta, izuzeli predmete i tragove koji su upućeni na vještačenje te izvršili pretres kuće i pomoćnih objekata koje koristi osumnjičeni –zaključuju u saopštenju. j. r.

Policija uhapsila osumnjičenog za ubistvo u pokušaju

Kolašin

Utvrđuju dužinu tunela koji je prokopan do depoa Višeg suda

Vlada usvojila izvještaj o realizaciji Strategije regionalnog razvoja u 2024. godini

Investirano skoro šeststo miliona eura, najviše u središnji region

Nema promjena u pogledu jačanja fiskalnih kapaciteta i smanjenja broja korisnika Egalizacionog fonda – tu vrtsu državne pomoći koriste kao i 2022. godine 13 opština u sjevernom, tri u središnjem i dvije u primorskom regionu. Vidan napredak ostvaren je kada je riječ o povećanju stope zaposlenosti i smanjenju neformalne zaposlenosti, a neznatan oblasti povećanje regionalne konkurentnosti. Povećan je broj novih projekata lokalnih samouprava finansiranih iz fondova EU

PODGORICA – Za sprovođenje Strategije regionalnog razvoja Crne Gore 2023–2027. u 2024. godini planirano je 67 aktivnosti kroz 10 operativnih ciljeva. U okviru njih je realizovano 230 projekata u koje je uloženo ukupno 593.299.343 eura

To je navedeno u izvještaju o realizaciji Strategije regionalnog razvoja (SSR) Crne Gore u 2024. godini koju je usvojila Vlada.

Dokumentom su predviđena tri strateška cilja: jačanje funkcionalnosti jedinica lokalne samouprave (JLS) kroz sistemsko upravljanje regionalnim razvojem, zatim ostvarenje održivog ekonomskog razvoja kroz jačanje ljudskih potencijala i podsticanje zapošljavanja radi poboljšanja kvaliteta života i povećanje konkurentnosti regiona zasnovano na unapređenju infrastrukture, poboljšanju poslovnog ambijenta i razvoju prioritetnih sektora i sektora sa potencijalom rasta.

Za realizaciju aktivnosti u okviru strateškog cilja 1 nijesu bila predviđena posebna sredstva (samo je 9.000 eura realizovano iz nacionalnog budžeta), za strateški cilj 2 uložen je 20,1 milion eura, a za cilj 3 – 573,1 milion eura.

Najviše je investirano u središnji region – 225,9 miliona, zatim u sjeverni– oko 154,9 miliona, dok je u primorski uloženo 72,6 miliona eura.

– Preostala uložena sredstva – 139,8 miliona, nije bilo moguće rasporediti po regionima zbog izazova sa prikupljanjem podataka – navedeno je u dokumentu.

napredak

Aktivnosti su u najvećoj mjeri finansirane sredstvima javnog sektora - 281,8 miliona eura. Od toga iz kredita Investiciono- razvojnog fonda(IRF) 186,1 milion, a iz nacionalnog budžeta 199,4 miliona eura. Privatni sektor je doprinio ulaganjem od 79 miliona, a opštine 26,8 miliona eura. U značajno manjim iznosima realizovana su iz sredstva iz IPA fondova – 4,4 i donatora – 1,8 miliona eura.

Iz Ministarstva regionalno-investicionog razvoja i saradnje sa nevladinim organizacijama koje je pripremilo izvještaj navode da je realizacijom aktivnosti napravljen iskorak

ka postizanju ravnomjernijeg regionalnog razvoja.

U okviru prvog strateškog cilja predviđeno je, pored ostalog, smanjenje broja korisnika Egalizacionog fonda.

– Nema promjena u pogledu jačanja fiskalnih kapaciteta i smanjenja broja korisnika Egalizacionog fonda. Kao i 2022, i u 2024. godini broj opština koje su bile korisnice sredstava Egalizacionog fonda bio je 18 (13 u sjevernom, tri u središnjem i dva u primorskom regionu). Ukupan iznos tog fonda prethodne godine iznosio je 51,7 miliona eura. Zabilježen je napredak u povećanju broja novih projekata lokalnih samouprava finansiranih iz fondova EU. Odobreno je 46 projekata, od čega su u 45 lokalnih samouprava nosioci ili partneri na projektima finansiranim iz fondova Evropske unije, dok je na jednom partner direktno Zajednica opština. Ključni izazovi za dostizanje ciljnih vrijednosti učinka uključuju izmjenu regulative izmjenom Metodologije izračunavanja indeksa razvijenosti JLS, izmjenu Zakona o finansiranju lokalnih samouprava i definisanja dodatnih kriterijuma za podsticaje finansiranja razvojnih projekata koje realizuju dvije ili više opština kroz izmjenu zakonske regulative – sugerisano je u izvještaju. Podaci PISA testa za 2022. godinu pokazuju da je Crna Gora nazadovala u kvalitetu obrazovanja, zauzela je 54. mjesto od ukupno 81 zemlje ko-

je su učestvovale u testiranju. – Rezultati se odnose na period prije početka realizacije SRR 2023–2027. Tokom 2024. godine sprovedene su aktivnosti usmjerene na unapređenje znanja i vještina, što uključuje podsticanje proučavanja STEM programa (programa prirodnih nauka) u osnovnim, srednjim školama i na fakultetima, sa posebnim akcentom na veće učešće žena na STEM studijskim programima. Program je implementiran u 163 osnovne škole, 50 srednjih škola i tri ustanove visokog obrazovanja. Takođe, uspješno su realizovani programi stručnog usavršavanja za primjenu savremenih metoda nastave i učenja u vidu 157 obuka, dok broj obučenih nastavnika/ca iznosi 2.517 –navedeno je.

Zaposlenost

Kada je riječ o povećanju stope zaposlenosti i smanjenju neformalne zaposlenosti ostvaren je vidan napredak. – Prema podacima Ankete o radnoj snazi u 2024. godini, aktivnog stanovništva je bilo 315,2 hiljade od kojih je 278,7 hiljada ili 88,4 odsto zaposlenih i 36,5 hiljada odnosno 11,6

odsto nezaposlenih lica. U sjevernom regionu stopa nezaposlenosti u 2024. godini pala je na 25,7 odsto sa 31,9 odsto koliko je iznosila 2023. godine, u središnjem regionu takođe je u padu – 8,4 odsto sa 10,1 odsto, što takođe bilježi i primorski region u kojem je stopa nezaposlenosti iznosila dva odsto u 2024. godini, a u 2023. godini 3,1 odsto. U istom periodu stopa zaposlenosti u sjevernom regionu iznosila je 43,5 odsto, središnjem 62,3 odsto i primorskom 60 odsto. Program podrške zapošljavanju sproveden je za 1.235 nezaposlenih lica, od kojih 747 nezaposlenih žena – u sjevernom regionu 823 lica (563 žene), u središnjem 353 lica (žene 163), u primorskom 59 lica (21 žena). Ključni izazovi za postizanje ciljanih rezultata uključuju suzbijanje sive ekonomije na nivou Crne Gore, povećanje mogućnosti zapošljavanja mladih i ostalih ciljnih grupa, sa posebnim fokusom na sjeverni region, kao i reviziju socijalne politike u cilju većeg podsticanja radno sposobnog stanovništva na zaposlenje. Zbog uočenih grešaka u polaznim osnovama, prilikom izrade revizije Strategije re-

U sjevernom regionu stopa nezaposlenosti u 2024. godini pala je na 25,7 odsto sa 31,9 odsto koliko je iznosila 2023. godine, u središnjem regionu takođe je u padu – 8,4 odsto sa 10,1 odsto, što takođe bilježi i primorski region u kojem je stopa nezaposlenosti iznosila dva odsto u 2024. godini, a u 2023. godini 3,1 odsto

gionalnog razvoja 2023–2027 trebalo bi postaviti nove ciljne vrijednosti imajući u vidu da su planirane već uveliko nadmašene – konstatovano je u izvještaju. Prema podacima Uprave za statistiku koji se odnose na procjenu stanovništva i osnovne demografske pokazatelje u 2024. godini, broj djece (do 17 godina) u Crnoj Gori sredinom 2024. godine iznosi 135.474 ili 21,7 odsto od ukupnog broja stanovnika, od čega je 70.282 muškog pola, a 65.192 ženskog. Procenat zaposlenosti mladih (15–24 godine) na nivou Crne Gore je iznosio 10,3 odsto što je više u odnosu na prethodne dvije godine.

Data je preporuka da se intenziviraju aktivnosti i izrada strateškog okvira populacione politike, a kasnije i implementacija konkretnih mjera sa posebnim naglaskom za sjeverni region. U okviru trećeg strateškog cilja predviđeno je povećanje regionalne konkurentnosti. Konstatuje se da je tom segmentu ostvaren ograničen napredak. – U cilju unapređenja institucionalne infrastrukture za razvoj preduzetništva i inovacija, završeni su radovi na r ekonstrukciji i adaptaciji objekta NTP u Podgorici i nastavljena adaptacija dijela Doma revolucije u Nikšiću za potrebe Doma digitalne revolucije. U 2023. godini nije zabilježeno smanjenje parafiskalnih nameta kroz izmjene zakonske regulative na državnom nivou. Dostupni podaci o parafiskalnim nametima ne predstavljaju validnu osnovu za ocjenu stanja u odnosu na prethodnu godinu. Predviđeno je prosječno 14 propisa u kojima je definisan prosječan iznos nameta 834. Najznačajnija podrška preduzećima je realizovana kroz kreditne linije IRF-a za rast konkurentnosti privrede u okviru koje je odobreno 414 kredita (119 žene) u vrijednosti 186,12 miliona eura. Preduzećima iz sjevernog regiona je odobreno 137 kredita u vrijednosti 18,23 miliona eura (žene čine jedan odsto). U središnjem regionu odobrena su 233 kredita u vrijednosti od 134.94 miliona (žene 11 odsto). U primorskom dijelu odobrena su 44 kredita vrijedna 32,94 miliona eura (žene jedan odsto).

Iz Fonda za inovacije, podržano je 29 projekata u iznosu od 1.426.023 eura – u sjevernom regionu 33.260 eura, središnjem 1.39 miliona eura. Kroz Program za unapređenje konkurentnosti podržana su 94 projekta u ukupnom iznosu od 2.64 miliona, od toga za žene 38 projekata u iznosu od 756.445 eura. Za sjeverni region izdvojeno je 1,06 miliona, središnji 1.48 miliona, primorski 97.307 eura.

kap I taln I proJ ekt I Za sprovođenje kapitalnih projekata finansiranih iz prihoda ostvarenih putem Programa ekonomskog državljanstva, u 2023. godini sredstva su odobrena za 13 opština u sjevernom regionu, u ukupnom iznosu od 13 miliona. Od tog iznosa, u 2024. godini utrošeno je 5,13 miliona. Za unapređenje i razvoj lokalne tržišne infrastrukture opredijeljeno je 747.174 eura, od čega u sjevernom regionu 697.853 eura, a u središnjem 49.320 eura. Za unapređenje saobraćajne infrastrukture realizovane su investicije vrijedne 107.89 miliona eura (62,31 milion u sjevernom, 36,75 u središnjem i 8.82 miliona u primorskom regionu). U željezničku infrastrukturu je uloženo 2,29 miliona. energetIka Nastavljena je rekonstrukcija i modernizacija TE Pljevlja, HE Piva Faza II, HE Perućica i dvije mHE ,,Rijeka Crnojevića“ i ,,Podgor“, kao i rekonstrukcija postojećih i izgradnja novih trafostanica i dalekovoda. Realizovan je projekat Solar 3000+ i 500 + (ukupne instalisane snage 35 MW), u okviru kojeg su montirani fotonaponski sistemi/solarne elektrane na oko 6.000 objekata. Ukupna ulaganja u elektro-energetsku infrastrukturu iznose 95,72 miliona eura, od čega u sjevernom regionu 14,74, u središnjem 9,95, primorskom 15,54 miliona, dok iznosu od 55,47 miliona eura nije moguće podijeliti po regionima. Kada je riječ o zaštiti prirode u toku 2024. godine uloženo je ukupno 6,36 miliona eura - u sjevernom regionu 187.551 euro, središnjem 5,21 milion eura i u primorskom 960.799 eura. Unaprijeđena je i razvijana infrastruktura u oblasti snabdijevanja vodom, ukupno je uloženo 6,02 miliona eura –u sjevernom regionu 983.229 eura, središnjem 572.108 i u primorskom 4,47 miliona. U infrastrukturu za upravljanje otpadom investirano je 3,67 miliona – u sjevernom regionu 438.383, središnjem 3,03 miliona i u primorskom 50.000 eura. d. ŠakoVIĆ

Druga faza Programa integrisanog razvoja riječnih koridora Save i Drave

Herceg Novi: Vrijedna donacija Opštine Opštoj bolnici „Meljine“

Dobili RTG aparat, uskoro

će oftalmologa, psihologa

HERCEG NOVI – Opština

Herceg Novi donirala je podni rendgen (RTG) aparat vrijedan 91.960 eura sa PDV-om Opštoj bolnici „Meljine“.

Predsjednik opštine Stevan Katić kazao je, piše Media biro, da je dosadašnji aparat bio u takvom stanju da se više nije mogao popraviti i pacijenti su tu vrstu usluge radili u Domu zdravlja.

– Drago mi je što smo sada uspjeli da završimo proceduru i Opšta bolnica „Meljine“ danas ima savremen i kvalitetan rendgen na zadovoljstvo svih građana Herceg Novog i turista koji dolaze u naš grad – naveo je Katić.

Novi RTG je koštao više od 90.000 eura. Tu uslugu građani su do sada morali dobijati u Domu zdravlja. Ministar Vojislav Šimun najavio je, do kraja godine, ulaganja u opremu vrijedna oko 800.000 eura, od čega je najznačajnije ulaganje u novi skener. Opština finansira izradu Studije izvodljivosti za novu bolnicu u Meljinama

PODGORICA - Grant Fond

World Bank obezbijediće 500.000 eura bespovratno za projekat regulacije rijeka Lim (Plav) i Grnčar (Gusinje), u okviru druge faze Programa integrisanog razvoja koridora rijeka

Save i Drine (SDIP).

U informaciji koju je Vlada usvojila juče navodi se da regionalni Program integrisanog razvoja koridora rijeka

Save i Drine predstavlja jednu od najvećih inicijativa Svjetske banke u oblasti upravljanja vodama, a obuhvata četiri zemlje regiona (Crnu Goru, Srbiju, Bosnu i Hercegovinu i Hrvatsku), ukupne predviđene vrijednosti oko 330 miliona eura, s akcentom na infrastrukturni razvoj i zaštitu od poplava.

U okviru prve faze projekta u toku je regulacija rijeke Lim u Beranama i Bijelom Polju. – Ugovorom o finansiranju potpisanim u oktobru 2020. godine između Ministarstva finansija i Svjetske banke, za Crnu Goru je opredijeljeno 15 miliona eura kreditnih sredstava, za finansiranje prve faze programa integrisanog razvoja riječnih koridora Save i Drine, a čija realizacija je u to-

NIKŠIĆ – Ljetnje žege posljednjih dana su „ispunile“ plažu na Krupačkom jezeru. Na stotine Nikšićana, tradicionalno, spas od visokih temperatura nalazi na vještačkom jezeru čija je voda besprekorno čista i već dovoljno zagrijana čak i za najmlađe kupače

„Nikšićko more“ jednako je popularno za sve generacije, jer na jednom mjestu može se uživati u hladovini, sunčati, osvježiti u obližnjem restoranu ili baru na plaži, a brana

U okviru prve faze projekta u toku je regulacija rijeke Lim u Beranama i Bijelom Polju

ku. U toku je priprema za drugu fazu Programa integrisanog razvoja rječnih koridora Save i Drine. Projekat je usklađen sa razvojnim prioritetima Crne Gore i okvirom Svjetske banke za Crnu Goru – navedeno je u obrazloženju.

Dodatna finansijska podrška, kako je naglašeno, u pripremnoj fazi ključna je za osiguranje čvrste tehničke i institucionalne osnove za spremnost za implementaciju projekta. Planirane aktivnosti u okviru Grant ugovora uključuju: osiguranje spremnosti za nabavke u okviru infrastrukturnih ulaganja, izradu ključnih tehničkih studija koje će voditi dizajn i implementaciju planirane infrastrukture te i izradu instrumenata Okvira za zaštitu životne sredine i društvenu zaštitu (ESF) u skladu sa standardima Svjetske banke.

D. Š.

Istakao je da je Opština Herceg Novi nedavno bolnici osigurala i donaciju od 23 klima-uređaja. –Nastavićemo da pomažemo i završavamo sve što je do nas, jer smo odgovorna lokalna uprava koja vodi računa prije svega o zdravlju građana. Opština Herceg Novi će nastaviti da subvencioniše i stanarine za sve ljekare kojima to bude potrebno i sve deficitarne kadrove, kao što smo do sada radili – rekao je Katić.

PRIMJER SARADNJE

Ministar zdravlja dr Vojislav Šimun istakao je da donacija rendgen aparata predstavlja konkretan dokaz kako dobra saradnja lokalne samouprave i centralne vlasti – u ovom slučaju Ministarstva zdravlja, može da doprinese poboljšanju kvaliteta života građana. Ministar Šimun se osvrnuo i na značaj same bolnice „Meljine“. – Opšta bolnica „Meljine“ je od izuzetne važnosti za zdravstveni sistem Crne Gore, a posebno za regiju Boke Kotorske i kao takva jeste u fokusu države, Ministarstva zdravlja, lokalne samouprave, ali i samih građana. Ova ustanova danas broji oko 130 zaposlenih od čega je 80 članova medicinskog osoblja. Odskoro su svima njima riješene egzistencijalne dileme te su prevedeni na zaposlenje na neodređeno, što smatram da je od izuzetne

važnosti za planiranje njihove budućnosti u ovom gradu i u okviru ove ustanove – ispričao je Šimun. Istakao je da Ministarstvo zdravlja podržava napore menadžmenta KBC Kotor i Opšte bolnice „Meljine“ da se unaprijedi ponuda zdravstvenih usluga.

– Građani Herceg Novog će u okviru Opšte bolnice „Meljine“ imati specijalističke usluge iz oblasti oftalmologije, otorinolaringologije i psihijatrije. Da se brinemo o kadru i da težimo jačanju kapaciteta ove ustanove, govori i činjenica da smo raspisali određen broj specijalizacija – čak osam ove godine, i jednu užu specijalizaciju. Osim svega ovoga, u okviru kreditnog aranžmana

koji očekujem da će biti realizovan do kraja godine planiramo oko 800.000 eura ulaganja u opremu od čega je najznačajnije ulaganje u novi skener – naveo je ministar. Ministar je ukazao da Opština finansira i novi projekat – Studiju izvodljivosti za novu bolnicu u Meljinama, te izrazio nadu da će u doglednom periodu krenuti gradnja nove bolnice za građane Herceg Novog.

KBC KOTOR

Zahvalnost na podršci koju Opština i Ministarstvo zdravlja pružaju bolnici „Meljine“ iskazao je dr Davor Kumburović, direktor Kliničko-bolničkog centra Kotor. Podsjetio je da je Opšta bolnica „Meljine“ uvedena u sistem jav-

Ponosan sam na KBC Kotor koji je bio glavni oslonac razvijanju i revitalizaciji Opšte bolnice „Meljine“. Imamo bolnicu koju smo razvili u svim aspektima, prije svega, govorimo o ljudstvu, ljekarima – kazao je direktor KBC -a dr Igor Kumburović

Na Krupcu i ovog ljeta spas od žege nalazi stotine pripadnika svih generacija

duga oko kilometar tokom ljeta, a pogotovo u večernjim satima, jedno je od najpopularnijih šetališta u gradu podno Trebjese. Na Krupcu su prije nekolika dana počele i brojne škole plivanja, za početnike, ali i one koji su već stekli iskustvo u sportovima na vodi. Slaven Jovović jedan od trenera Plivačkog-vaterpolo kluba Nikšić kaže da je prva

smjena okupila šezdesetak mališana. S djecom radi pet trenera desetak dana, u drugoj smjeni će „pojačati“ stručni štab, jer se prijavilo stotinak mališana, a u planu im je i treća smjena. Jovović vjeruje da će do tada biti dobar vodostaj, odnosno da EPCG neće značajnije koristiti vode ovog jezera za potrebe HE „Perućica“. U avgustu je, svake godine, redovni remont hi-

droelektrane i tada se voda ne ispušta iz akumulacija, pa se kupači nadaju da ni ovog ljeta neće morati hitati ka moru tokom jula. Krupac je omiljeno mjesto za polaznike i nekoliko privatnih školica sporta, plivačkih i vaterpolo klubova, kao i za sve one za „plitkim“ džepom, one koji imaju svakodnevne radne obaveze i Jadransko more im je predaleko. Ra. P.

nog zdravstva marta 2023. godine, kao organizacioni dio bolnice Kotor, čime je osiguran njen dalji rad, te ukazao da se napori za podizanje nivoa zdravstvene usluge i dalje nastavljaju. – Moram da budem ponosan na KBC Kotor koji je sve to vrijeme bio glavni oslonac razvijanju i revitalizaciji bolnice „Meljine“ u svakom smislu, a prije svega mislim na ljudstvo. Ljekari KBC su u svakom momentu bili prisutni u ovoj bolnici, dežurali su ovdje i bili u pripravnosti, te tako dali veliki doprinos svemu onome čemu svjedočimo danas. Sada imamo bolnicu koju smo razvili u svim aspektima, prije svega, govorimo o ljudstvu, ljekarima i svemu onome što je Ministarstvo zdravlja za kratak period uradilo. Imamo plan razvoja ove bolnice, odluku o raspisivanju većeg broja specijalizacija, po planu je razvoj i kompletno nove bolnice za ovu teritoriju – kazao je Kumburović. C. G.

reZULTAT SArADNJe oPŠTiNe i MiNiSTArSTvA: Juče u Herceg Novom

PLAvi ToKoM oBiLNiH PADAviNA: Grnčar, novembar 2022.godine

„Barski

ljetopis“ od 5. jula do 19. avgusta Festival će otvoriti mjuzikl

„Mamma Mia“

PODGORICA - Grad Bar će i ovog ljeta biti pozornica za umjetnost i dijalog, za zvuk, sliku, riječ i pokret, od 5. jula do 19. avgusta, a potom i kroz filmski segment „post festum“ od 20. do 27. avgusta, koliko će trajati tradicionalni festival „Barski ljetopis“.

To je na konferenciji za medije povodom otvaranja ovogodišnjeg izdanja „Ljetopisa“ kazala mr Aleksandra Grabež, direktorica Kulturnog centra Bar, i dodala da će festival okupiti brojne stvaraoce iz Crne Gore, regiona i Evrope. Festival će ove godine biti otvoren mjuziklom „Mamma Mia!“, u izvođenju ansambla Pozorišta na Terazijama, a u režiji Juga Radivojevića Festival će biti zatvoren 19. avgusta uz „Disco operu“ novosadskog „Big benda“, muzičkim događajem koji predstavlja spoj klasike i savremenog ritma. Grabež je kazala da su posebno ponosni na ovogodišnju koprodukciju sa Crnogorskim narodnim pozorištem, predstavu „Predmet Medeja“ u režiji Dijega de Bree, koja će svoju barsku premijeru imati 16. avgusta, a reprizu dan kasnije. Pozorišni program „Barskog ljetopisa“ ugostiće Atelje 212 iz Beograda sa predstavom „Lažljivci“ u kojoj uloge tumače Jelisaveta Seka Sablić i Gorica Popović. Gostovaće i Teatar na Brdu sa predstavom „Sedam sati sunčeve svetlosti“, u kojoj glume Anica Dobra, Mina Sovtić, Mirjana Karanović i Bojan Dimitrijević. Kamerni teatar 55 Sarajevo dolazi sa pozorišnom predstavom „Sećaš li se Doli Bel“ u režiji Kokana Mladenovića. Crnogorsko narodno

pozorište izvešće „Princezu Kseniju od Crne Gore“, prema tekstu i u režiji Radmile Vojvodić. Gradsko pozorište Podgorica nastupiće sa predstavom „Dulsineja i Servantes“, dok će Centar za kulturu Tivat odigrati „Hasanaginicu“ Ljubomira Simovića, u režiji Jagoša Markovića Muzički program donosi susrete različitih senzibiliteta: od koncertnog spektakla „Barcelona Gipsy Balkan Orchestra“, preko istaknutog džez pijaniste Vasila Hadžimanova i njegovog benda, do hrvatskog sastava „4 tenora“, gitarskog dua Nikčević–Bulatović koji će nastupiti sa orkestrom i Slavena Knezovića sa gostima.

Milun Lutovac, selektor književnog programa, kazao je da će ove godine na festivalu gostovati „Buksovci“ (The Books of Knjige), Branka Bogavac, Petar Peca Popović i Miodrag Majić, Aleksandar Bečanović... „Četiri antologije crnogorske usmene proze“ svoje veče dobiće 30. jula, kada će biti promovisane četiri knjige Matice crnogorske. Reditelj Milija Šćepanović, selektor filmskog programa „Barskog ljetopisa“, najavio je filmove Žulije Dukorno, Bi Gana, Sergeja Loznice, Dominika Mola, Kirila Srebrenikova i Eve Viktor Slikar Goran Ćetković, selektor likovnog programa, kazao je da se taj dio festivala sastoji od pet samostalnih izložbi autora koji dolaze iz različitih gradova i država. Nikoleta Dabanović, pi-ar Kulturnog centra, umjesto selektora BARs-a, predstavila je taj dio programa i kazala da prvi dio te manifestacije govori o četiri decenije barskog benda „Ružin trn“. R. K.

„Otac tvoj, Mediteran“ u Pomorskom muzeju

PODGORICA - Promocija knjige poezije „Otac tvoj, Mediteran“ Borisa Jovanovića Kastela biće održana 1. jula, u 20 sati, u Pomorskom muzeju Crne Gore, u Palati Grgurina.

- Kastelov književni opus i jedinstvena mediteranska poezija predstavlja otmeni mozaik južnjačkih sudbina u kojemu jedinstvom raskoš-

PODGORICA – U sklopu Međunarodnog festivala KotorArt, uz podršku partnera Luštica Baya, crnogorska publika imaće rijetku priliku da prvi put uživo čuje zvuke jednog od najstarijih instrumenata ljudske civilizacije – gućina. Iz Šangaja stiže čuveni kineski ansambl Ci De Gućin studio (Zi De Guqin Studio), koji će večeras u 21.30 sati nastupiti na Pjaci Sv. Nikole u Perastu, a dan kasnije, u 21 sat, i u amfiteatru Luštica Baya, u okviru Tivat Music festivala, u koprodukciji sa KotorArtom. Ulaz je besplatan.

Ovaj izuzetni kolektiv kroz muziku, kostim, pokret i scenski izraz donosi istinski susret sa suštinom kineske kulturne baštine, brišući granice između epoha, kontinenata i jezika. Tim povodom razgovarali smo sa vođom ansambla Zhu LiYuem koji za Pobjedu otkriva filozofiju zvuka, snagu tišine i misiju muzičkog mosta između kultura.

POBJEDA: Nastupate na velikim svjetskim scenama, a sada prvi put dolazite u Crnu Goru. Kakva su Vaša očekivanja od ovog susreta sa publikom KotorArta i Luštica Bay-a, i postoji li nešto posebno što ste pripremili upravo za ovu priliku?

ZHU LIYUE: Iskreno nam je čast što po prvi put donosimo našu muziku u Crnu Goru, posebno u tako prelijepom i kulturno bogatom ambijentu kao što su KotorArt festival i Luštica Bay. Kao kineski muzičari, često govorimo o jednoj legendarnoj priči iz davnih vremena – o prijateljstvu Bo Ya i Zhong Ziqija, dvojice prijatelja čije je prijateljstvo bilo potpuno iz-

Lider kineskog Ci De Gućin studija, Zhu LiYue, za Pobjedu povodom koncerata danas i sjutra u Luštici i Perastu

Pozivaju na emotivnu povezanost i empatiju

građeno kroz muziku. Ziqi je mogao da razumije značenje Bo Yaine svirke bez ijedne izgovorene riječi – takvu rijetku povezanost duša zovemo resonique – kada nečija duša odjekuje u harmoniji sa vašom kroz muziku. Kada putujemo i nastupamo u inostranstvu, uvijek se nadamo da ćemo doživjeti takve resonique trenutke – kada nas neko, uprkos jezičkim i kulturnim razlikama, zaista „čuje“. To je naša tiha želja za ovo putovanje u Kotor. Za ovu priliku pripremili smo izbor tradicionalnih kineskih kompozicija koje odražavaju duh naše baštine. Istovremeno, izvešćemo i nekoliko poznatih zapadnih melodija, interpretiranih na tradicionalnim kineskim instrumentima. Nadamo se da će ova kombinacija publici pružiti novo i neočekivano slušalačko iskustvo – ono koje nježno povezuje kulture kroz zvuk i zajedničke emocije.

POBJEDA: Gućin je instrument duboke duhovne simbolike, neraskidivo vezan za učenjake i mudrace drevne Kine. Kako Vi lično doživljavate njegov zvuk i ulogu u današnjem svijetu, u vremenu koje sve više teži površnom i brzom?

ZHU LIYUE: Gućin je nekada bio smatran instrumentom mudraca – sredstvom ne samo za muzičko izražavanje, već i za lični duhovni razvoj. U današnjem bučnom i ubrzanom svijetu, vjerujem da gućin nudi dragocjenu protivtežu: podsjeća nas na važnost tišine, razmišljanja i suptilnosti. Njegov tihi ton i introspektivna priroda pozivaju slušaoca da uspori i da ne sluša samo note, već i prostor između njih. U tom smislu, gućin nije samo drevni artefakt –on je i te kako savremen, nudeći neku vrstu duhovnog utočišta u današnjem vremenu.

POBJEDA: Vaš ansambl kombinuje muziku, kostime, scenski izraz i rekonstrukciju kulturnih obrazaca iz prošlih epoha. Koliko je izazovno predstaviti tu kompleksnost publici koja nije

Za ovu priliku pripremili smo izbor tradicionalnih kineskih kompozicija koje odražavaju duh naše baštine. Istovremeno, izvešćemo i nekoliko poznatih zapadnih melodija, interpretiranih na tradicionalnim kineskim instrumentima. Nadamo se da će ova kombinacija publici pružiti novo i neočekivano slušalačko iskustvo – kazao je Zhu LiYue

nužno upoznata s kineskom tradicijom, i kako prevazilazite te kulturne distance?

ZHU LIYUE: Nakon koncerta u Sibiu, pitao sam nekoliko ljudi iz publike da li im je bilo nešto teško da razumiju tokom nastupa. Njihov odgovor me duboko dirnuo – rekli su: „Nimalo, jer ono što ste izveli bila je muzika“. Taj trenutak mi je donio veliku radost. Podsjetio me je da je muzika zaista univerzalni jezik – onaj koji nadilazi kulturne granice i obraća se direktno emocijama. Mi ne nastupamo s namjerom da nekoga „poučavamo“ o kineskoj kulturi na didaktičan na-

čin. Umjesto toga, nadamo se da stvaramo prostor za emotivnu povezanost, za empatiju. Za nas, nepoznatost ili mistika jedne kulture nije prepreka –ona može biti poziv, izvor fascinacije. Ako naš nastup probudi nečiju radoznalost, to je već značajna veza. A, naravno, za one koji su posebno zainteresovani za kinesku tradiciju, uvijek rado dijelimo više – kroz buduća predavanja, radionice ili jednostavno kroz razgovor – o pričama koje stoje iza naše muzike.

P OBJEDA: Repertoar koji izvodite često se bazira na tradicionalnim kompozici-

nog tragizma i solarnih hodočašća plovimo ka sebi i tako osvjetljavamo moreuze naših iskušenja i prolaznosti. Kastel je mediteranski zatočnik i harizmatični gvardijan drevnog poetskog mita – navodi se u najavi Pomorskog muzeja. Sa pjesnikom će o njegovom opusu razgovarati profesorica književnosti Anđela Drašković, dok će pjesme recitovati Irina Bulajić R. K.

PODGORICA - Narodni muzej Crne Gore organizuje edukativno-kreativne radionice pod nazivom ,,Ljeto u muzeju“. Tokom jula i avgusta realizovaće se ciklus raznovrsnih radionica i programa namijenjenih djeci i starijima, a prva radionica planirana je za

petak, 4. jula u 19 sati u prostorijama CGU ,,Miodrag Dado Đurić“. Narodni muzej i ovog ljeta otvara vrata svima koji žele da ljeto provedu na kreativan, edukativan i drugačiji način. Program ,,Ljeto u muzeju“ nastavlja tradiciju povezivanja kulture, znanja i zabave kroz raznovrsne ra-

dionice i događaje prilagođene svim uzrastima. Za razliku od klasičnog načina učenja, muzejski programi omogućavaju neposredan dodir sa istorijom i umjetnošću. Učesnici uče kroz iskustvo: dodiruju, posmatraju, analiziraju i stvaraju, a sve to rezultira dubljim razumijevanjem i dugotrajnim utiscima. Radio -

nice su pažljivo koncipirane kako bi kod djece, mladih i odraslih podstakle kreativno izražavanje, timski duh i kritičko razmišljanje. Kroz igru, dijalog i stvaralaštvo, svi učesnici imaju priliku da istraže muzejski svijet iz drugačije perspektive. - Pozivamo sve male kreativce od šest do 12 godina da

Sa konferencije za novinare u Baru

Ansambl Ci De Gućin studija

Narodni muzej Crne Gore organizuje radionice pod nazivom ,,Ljeto u muzeju“

Zhu LiYue

empatiju

jama koje reinterpretirate. Koji su Vaši kriterijumi pri odabiru i transformaciji ovih djela, i gdje pronalazite granicu između autentičnosti i inovacije?

Cijeniti ljepotu svake

kulture

POBJEDA: Vaš ansambl nije samo muzički kolektiv, već i kulturna misija. Kako vidite svoju ulogu u očuvanju i širenju nematerijalne kulturne baštine, i koliko je međunarodni dijalog važan u tom procesu?

ZHU LIYUE: Nadamo se da sve što je lijepo i jedinstveno – ne samo u kineskoj kulturi, već u svim kulturama – može nastaviti da živi i donosi radost i inspiraciju ljudima širom svijeta. U današnjem svijetu, mnoge tradicionalne kulture suočavaju se s rizikom zaborava. To nije samo lokalni problem, već globalni izazov. Vjerujemo da kulturna baština pripada cijelom čovječanstvu. Dijeliti je, učiti jedni od drugih i čuvati njenu raznolikost – to je odgovornost svih nas. Kao što stara kineska izreka kaže: međusobno poštovanje i otvorena razmjena; cijeniti ljepotu svake kulture i tražiti sklad kroz razlike. Kroz ravnopravan i poštovan dijalog, možemo jedni druge obogatiti – crpeći snagu iz različitosti i gradeći uravnoteženiju i inkluzivniju budućnost. Sebe često zamišljamo kao savremene trubadure – putujemo s mjesta na mjesto, prikupljamo priče, pričamo priče i sadimo sjeme povezivanja kroz muziku. Iznad svega, nadam se da će nova generacija odrastati u svijetu koji cijeni mir, njeguje ljepotu i prihvata umjetnost kao način razumijevanja života.

ZHU LIYUE: Za nas ne postoji fiksna granica – odluke koje donosimo prilikom adaptacije tradicionalnih djela uvijek su vođene našim trenutnim mogućnostima, estetskim senzibilitetom i ličnim afinitetima. Zapravo, ako pogledamo kroz istoriju, svaka generacija izvođača na gućinu je dodavala svoj glas muzici. Ono što danas nazivamo „tradicijom“ nekada je bila nečija inovacija. U tom smislu, mi smo samo naredna karika u dugom lancu. Jednog dana, i mi ćemo za buduće generacije postati „stari majstori“. Naše interpretacije mogu postati nečija nova tradicija. Na Zapadu postoji poznata filozofska ideja o Tezejevom brodu: ako mijenjate drvene djelove broda jedan po jedan tokom vremena, da li je to još isti brod? Odgovor je – da, suština ostaje ista. Gućin je upravo takav. Iako se detalji mogu mijenjati, duh ostaje. Na nama je da stalno usavršavamo svoje vještine i umjetničku osjetljivost, i da pustimo da naše razumijevanje prirodno teče kroz muziku. Sve ostalo –da li naš rad ima trajnu vrijednost – odlučiće vrijeme, istorija i publika. J. NIKITOVIĆ

Otvoren književni festival ,,Odakle zovem“, predstavljen i novi roman Andreja Nikolaidisa ,,Most na Drini“

U okeanu monstruoznosti

o kojima nije znao ništa

PODGORICA - Promocija novog romana Andreja Nikolaidisa, pod nazivom ,,Most na Drini“, koji je objavljen krajem januara u izdanju bosanskohercegovačkg izdavača ,,Vrijeme“, održana je na platou ispred objekta Banja u okviru prve večeri međunarodnog književnog festivala ,,Odakle zovem, Podgorica 2025“.

U razgovoru o romanu Andreja Nikolaidisa, pored autora, učestvovali su i mr Sanja Orlandić, Dušan Pajović i Varja Đukić. Festival je otvorila ambasadorka Češke u Crnoj Gori Janina Hrebičkova - Naročito mi je zadovoljstvo što će se narednih dana prikazivati nekoliko filmova o Vaclavu Havelu – mom privatnom mentoru i čovjeku koji je promijenio moju savjest i moj profesionalni život. Filmovi prikazuju Havela kao čovjeka u dilemama – kazala je Hrebičkova. U okviru programa ,,Odakle zovem“, esej ,,Mihailo Lalić – Krleža našijeh strana“ Boža Koprivice čitali su Zoran Vujović i Varja Đukić. O esejistici Boža Koprivice govorili su Boro Kontić, Varja Đukić i Andrej Nikolaidis. Prve noći je predstavljena i nova antologija Dubravke Đurić pod nazivom ,,Tela i jezici u pokretu: savremena ženska poezija u postjugoslovenskim kulturama“, a najzanimljiviji program svakako je bila promocija Nikolaidisovog romana. Nikolaidis je kazao da u Višegradu radi hotel koji se zove ,,Vilina Vlas“. Ime se odnosi na rijetku vrstu bilja koja raste samo tu.

- Taj hotel, u kojem preko bukinga možete uzeti sobu, to-

kom rata bio je logor za mučenje, silovanje i ubijanje žena i djece. Bez ikakvih problema danas možete, za male pare, uživati u prirodnim ljepotama Višegrada i spavati u sobi u kojoj su silovane desetine žena, a mnoge od njih nakon toga i ubijane. Počeo sam da istražujem o tome i shvatio da je sve krajnje dokumentovano. Genocid se nije desio samo u Srebrenici, nego na čitavom području rijeke Drine. Samo u Višegradu, samo na mostu o kojem je pisao Ivo Andrić, ubijeno je i u Drinu bačeno oko 3.000 Bošnjaka - istakao je Nikolaidis. Kako je kazao, pred njim se otvorio okean monstruoznosti o kojima nije znao ništa. - Naš manji problem su monstruoznosti o kojima ne znamo ništa od monstruoznosti o kojima znamo sve, pa povodom toga ne radimo ništa. Pomenuću Gazu. Bilo da znamo ili ne znamo, mi ne činimo ni-

šta, barem ne ništa suvislo, i povijest se nastavlja - rekao je Nikolaidis.

On je naglasio da je, kako ovo ne bi bila još jedna pričao o ratnim zločinima i suočavanju sa prošlošću, osmislio naratorku koja iskače iz standarda onoga što patrijarhat želi da vidi kao žrtvu.

- Riječ je o univerzitetskoj profesorici sa Zapada koja je u ljubavnoj vezi sa mladom djevojkom koja studira istoriju umjetnosti. Posljednje što naši patrijarhati i nacionalizmi žele jeste da o našim žrtvama govore lezbejke. Najveći izazov kao piscu bio mi je da obuzdam bijes i budem što je moguće više artikulisan - istakao je Nikolaidis. Orlandić je istakla da u naslovu postoji intertekstualna veza sa Andrićem.

- Naslov nije slučajan. Most je kod Andrića bio simbol postojanosti, a ovdje je promijenio tu funkciju. U ovom slučaju je

on simbol zaborava. Na njemu nema nikakvog obilježja, on ne govori o svim ovim zločinima koji su se tu desili, već predstavlja scenografiju za turiste koji dolaze da ga vide prvenstveno zbog Andrićevog romana - kazala je Orlandić. Pajović je rekao da se u romanu konstantno prepiliću prošlost, sadašnjost i budućnost. - Prošlost nikad nije prošla, ona je konstantno tu. Naš razlog zašto ne možemo da zamislimo bolju budućnost je upravo Višegrad. Adorno je rekao da je ,,varvarstvo pisati poeziju nakon holokausta“, ali se meni više čini da je varvarstvo zamišljati bolju budućnost nakon Višegrada. Da bi se zamislila bolja budućnost, moramo ponovo da otvorimo prošlost - kazao je Pajović. Đukić je istakla da joj je roman bio jako zanimljiv jer je otkrila jedan prostor događaja devedesetih godina koji nije poznavala. A. Đ.

Opštinski odbor Bošnjačke stranke Bijelo Polje podnio inicijativu za oduzimanje književne nagrade ,,Risto Ratković“ Radovanu Karadžiću

nam se pridruže na posebnoj umjetničkoj radionici gdje ćemo stvarati reljefe inspirisane posjetom muzeju. Nakon kratkog obilaska muzejske postavke djeca će, kroz oblikovanje i modelovanje u glini, imati priliku da izraze vlastiti doživljaj. Kroz igru i stvaralaštvo upoznaćemo osnovne pojmove reljefa, tek-

sture i volumena, a sve to uz stručno vođenje muzejskih edukatora. Dođite da zajedno učimo, stvaramo i rastemo – jer ljeto u muzeju nije samo odmor, već i putovanje kroz znanje i umjetnost – istakli su iz NMCG. Broj polaznika je ograničen na dest učesnika, a zainteresovani se mogu prijaviti do 2. jula na mejl-adresu: tamara. djuranovic@narodnimuzej. me ili ivanis.bojana@t-com. me. A. Đ.

PODGORICA - Opštinski odbor Bošnjačke stranke Bijelo Polje podnio je inicijativu za oduzimanje književne nagrade ,,Risto Ratković“ bivšem predsjedniku bosanskohercegovačkog entiteta Republike Srpske i zločincu Radovanu Karadžiću, osuđenom na doživotnu robiju zatvora za genocid, zločine protiv čovječnosti, kršenje zakona i običaje ratovanja. Radovanu Karadžiću je 1993. godine dodijeljena ova književna nagrada za knjigu poezije.

- Mišljenja smo da je nagrada zapravo dodijeljena iz čisto političkih razloga, a ne

zbog kvaliteta njegove poezije. Smatramo da se dodjeljivanjem ove nagrade presuđenom zločincu za genocid nanijela trajna mrlja našem gradu koji je poznat po skladnom suživotu, multikulturalnosti i harmoniji između pripadnika različitih vjera i nacija. Takođe, ova nagrada je balast samoj javnoj ustanovi „Ratkovićeve večeri poezije“ zbog koje su brojni pjesnici odbili ili vratili ovo priznanje, a mnogi baš iz ovog razloga ne posjećuju ovu i druge manifestacije u organizaciji JU „Ratkovićeve večeri poezije“ – istakli su iz Opštinskog odbora Bošnjačke stranke. Dodali su da oduzimanjem

nagrade Karadžiću žele da promovišemo vrijednosti modernog svijeta i da se pridruže naporima Ujedinjenih nacija u

svijesti o

podizanju

opštoj neprihvatljivosti genocida kao sredstva za rješavanje konflikata. A. Đ.

Sa predstavljanja romana Andreja Nikolaidisa

Radovan Karadžić prima nagradu u Bijelom Polju

Uoči vidovdanskog mitinga u Beogradu, vlast hapsi, prijeti i zastrašuje građane brutalnom propagandom

BEOGRAD - Pet osoba je uhapšeno i određen im je pritvor do 30 dana, a dosta aktivista i studenata iz unutrašnjosti je ispitivano uoči održavanja mitinga 28. juna na kojem se očekuje dolazak ljudi iz cijele Srbije. Pritvoreni su osumnjičeni za rušenje ustavnog poretka, planiranje nasilne promjene vlasti, što je, po riječima advokata Ivana Ninića, koji brani uhapšene, opasan presedan da se za najteža krivična djela zloupotrebljavaju protiv političkih neistomišljenika.

- Ne da bi bili osuđeni, već da bi dobili mjeru pritvora i u javnom životu bili obilježeni kao ljudi koji udaraju u srce države i institucije kao teroristirekao je Ninić.

ULTIMATUM

Bez obzira na zastrašivanja, studenti poručuju „kraj je kada mi kažemo“, imaju dva zahtjeva i postavili su ultimatum vlasti da ih ispuni do 28. juna do 21 sat. Oni traže raspisivanje vanrednih parlamentarnih izbora i da se ukloni kamp iz Pionirskog parka zvani ,,ćacilend“ u kojem su studenti „koji žele da uče“.

Međutim, uporedo sa mitingom studenata koji će početi u 18 sati na Slaviji i završiti se u 21 sat, kilometar i po odatle u Pionirskom parku održaće se književno popodne.

Studenti najavili da oni određuju kada će biti kraj demonstracija

Ovaj kamp napravljen je uoči 15. marta, kada je održan veliki protest u Beogradu, sa ciljem da dođe do incidenata između dvije grupe studenata i građana. Na sreću, takav scenario je izbjegnut, ali je upotrijebljeno sonično oružje (zvučni top) na kraju demonstracija prilikom odavanja pošte stradalima u padu nadstrešnice u Novom Sadu – zbog čega su i počeli protesti koji traju već sedam mjeseci.

PROPAGANDA

Ono što se u javnosti dešava uoči vidovdanskog mitinga je zapravo preslikana državna propaganda uoči 15. marta, samo brutalnija. „Ne damo Srbiju“, ponavlja predsjednik Srbije Aleksandar Vučić u svim nastupima uoči Vidovdana, a mediji pod kontrolom režima su objasnili tu poruku i optužili studente da su ustaše i fašisti koji spremaju krvavi Vidovdan

DOO “Akademija znanja” Budva

Broj: 544/1

Budva 25.06.2025.godine

i da im podršku pružaju „potomci ustaških koljača“. Ponovo je napravljen i film kako se studenti na plenumima zala-

U skladu sa članom 8 Statuta Akademije znanja doo Budva, predsjednica OD društva raspisuje, JAVNI OGLAS

za prijem izvršnog direktora/ice na određeno vrijeme u trajanju jednog mandata u doo Akademija znanja

1.1 Predmet konkursa

Izbor izvršnog direktora/ice na odredjeno vrijeme u trajanju jednog mandata od četiri godine.

1.2 Uslovi za izbor kandidata

Kandidat/ kandidatkinja za izvršnog direktora ovog društva, dužan/ dužna je da priloži dokaze, u pogledu ispunjenosti uslova, kako slijedi:

1.Diploma – uvjerenje o završenom visokom obrazovanju VII1 nivo kvalifikacije – VSS – 240 CSPK ;

2.Ima crnogorsko državljanstvo ( uvjerenje o državljanstvu - ili biometrijska lična karta)

3.Radno sposobno lice – ljekarsko uvjerenje za rad

4.Potvrdu o stečenom radnom iskustvu na pozicijama rukovođenja, sa radnim iskustvom u trajanju od 5 godina

5.Potvrdu o poznavanju rada na računaru

6.Potvrdu o poznavanju engleskog jezika

Pored navedenog neophodno je da kandidati prilože i slijedeću dokumentaciju:

1.Uverenje o zdravstvenoj sposobnosti (ne starije od šest meseci) - original;

2.Ovjerena fotokopiju lične karte;

3.Uvjerenje da se protiv kandidata ne vodi krivični postupak - original

4.Biografiju sa kontakt podacima ( CV)

Svi dokazi prilažu se u originalu ili overenoj kopiji.

Rok za podnošenje prijave je osam (8) dana i počinje da teče od dana objavljivanja oglasa na sajtu Zavoda za zapošljavanje i u dnevnom listu. Nepotpune i neblagovremene prijave neće biti razmatrane.

Prijava sa dokazima o ispunjavanju uslova podnose se u zapečaćenoj koverti na adresu Žrtava fažizma br.56 Akademija znanja doo, sa naznakom „Za javni oglas za izbor izvršnog direktora društva ili na arhivi društva u roku od osam dana od dana objavljivanja oglasa.

Predsjednica OD društva, Ksenija Vukadinović

žu za nasilje i planiraju upad u državne institucije i nemire u državi, pa vlast poziva građane da ostanu mirni.

Predsjednica Skupštine Ana Brnabić već dva dana poručuju da će hapšenja nastaviti protiv onih koji su spremni

da prave nerede. Ministar policije Ivica Dačić upozorava: „Svaki pokušaj nasilja biće spriječen i sankcionisan“, a predsjednik države Vučić najavljuje: „Država će intervenisati samo ako bude prinuđena“ i da će „država pobijediti“. Nakon svih tih prijetećih poruka i najava da studenti destabilizuju državu, Vučić će na Vidovdan dijeliti i odlikovanja - među dobitnicima je dosta onih koji su se suprotstavili studentima poput novosadskog dekana Fizičkog fakulteta Patrika Drida, ali i dvije novinarke Informera Branka Lazić i Dragana Ćendić

POZIVI

Politički protivnici režima među kojima se najviše ističu najpoznatiji glumci u Srbiji pozivaju građane da izađu na protest bez straha. Reditelj Goran Marković je, potvrđujući dolazak na protest, rekao da ne očekuje da vlast ispuni zahtjeve studenata zbog toga što je „lažljiva, nepredvidiva i da se od njih ništa ne može očekivati“. Marković je potom opisao vlast: „To nije skup razložnih i normalnih ljudi, već skup mafijaša, lopova i lažljivaca koji se ponašaju od danas do sjutra, od prije podne do popodne. Ne zna se što se u njihovim glavama dešava. Oni samo imaju jedan cilj - da ostanu na vlasti po svaku cijenu - rekao je on za agenciju Beta. V. CVEJIĆ

Na osnovu člana 69. Zakona o igrama na sreću ( Sl.list RCG br. 52/04 ,,Sl. list CG“, br.

i odluke kolegijuma firme

d.o.o. od 09.06.2025. godine, izvršni direktor dana 09.06.2025. godine, donosi sledeća P R A V I L A nagradne igre Cosmetics-a pod nazivom CHICCO - Jul 2025

1. Priređivač nagradne igre je privredno drustvo „MPM“ d.o.o. sa sjedištem u Podgorici u Ul. Bracana Bracanovica 38 , sa matičnim brojem 02047861 sa ciljem unapredenja prodaje .

2. Vrijeme trajanja nagradne igre: Nagradna igra počinje 01.07.2025. godine i traje do 31.07.2025. godine.

3. Fond nagrada: Ukupan fond nagrada iznosi : CHICCO kozmetički set 20 kom

4. Nagradni fond sastoji se: 20 x CHICCO kozmetički set Uslovi za učestvovanje u nagradnoj igri, postupak priređivanja i sprovođenja nagradne igre izvlačenja nagrada, način objave rezultata, odnosno dobitnika nagrada:

5.1. Nagradna igra počinje 01.07.2025. godine objavljivanjem u štampanim medijima , a završava se 31.07.2025. godine.

5.2. Pravo ucešća imaju svi građani s prebivalištem u Crnoj Gori koji u periodu od 01.07.2025. do 31.07.2025. godine. OSTVARE KUPOVINU NAJMANJE 1 PROIZVODA IZ ASORTIMANA brenda CHICCO u Cosmetics marketima ili apotekama. Na blagajni će dobiti račun za kupljenu robu, na čijoj će na poleđini upisati sljedeće podatke: ime i prezime, adresu, broj telefona. Fiskalni računi se potom ubacuju u kutije koje ce biti na vidnom mjestu u Cosmetics marketima i apotekama. Podaci koje učesnik ostavi neće se koristiti u druge svrhe osim za potrebe nagradne igre. U nagradnoj igri ne mogu učestvovati zaposleni u MPM doo i članovi njihove uže porodice .

5.3. Praćenje izvlačenja nagrada vrši tročlana komisija u sljedećem sastavu: Danica Krivokapić, Tijana Terzić i Mira Vučinić, koju imenuje izvršni direktor priređivača nagradne igre.

Izvlačenje nagrada će se obaviti u Podgorici Cosmetics marketu u ulici Ilije Plamenca bb na Zabjelu slučajnim odabirom iz kutije namjenjene za izvlačenje, 12. avgusta 2025. godine u 14h .

5.4. Dobitnike nagrada ce kontaktirati predstavnik organizatora nagradne igre u roku od 8 dana od dana izvlačenja nagrade.

5.5. Preuzimanjem nagrade prestaju sve dalje obaveze organizatora nagradne igre prema dobitniku.

5.6. Učešćem u nagradnoj igri učesnici prihvataju ova, prethodno objavljena, pravila.

5.7. Organizator igre ce imena dobitnika objaviti u dnevnim novinama „Pobjeda“ u najkraćem mogućem roku nakon izvlačenja, na zvaničnom sajtu organizatora www.cosmetics-market.com, i na društvenim mrežama: Facebook i Instagram strani Cosmetics-a.

5.8. Nagrade se ne mogu zamijeniti za novčanu protivvrijednost. Cosmetics vaučeri se mogu iskoristiti samo u Cosmetics objektima sirom Crne Gore.

5.9. Nagradni fond u vrijednosti većoj od 500 €, koji nakon završetka nagradne igre nije podijeljen, priređivač je dužan prodati na javnom nadmetanju, a sredstva ostvarena prodajom uplatiti u budžet Crne Gore u roku od 90 dana od dana isteka roka za preuzimanje nagrade. Nagradni fond u nižoj vrijednosti ostaje u vlasništvu priređivača nagradne igre.

6. Rok i način preuzimanja nagrada: Dobitnici nagrada mogu preuzeti nagradu lično ili preko trećeg lica uz obavezu podnošenja na uvid ličnog dokumenta dobitnika nagrade, u službi marketinga firme ili u nekom od predstavništava najkasnije u roku od 30 dana od objave imena dobitnika. Ukoliko je dobitnik nagrade maloljetno lice nagradu preuzima zakonski zastupnik maloljetnog lica (roditelj ili drugo lice koje je odredjeno za zakonskog zastupnika) uz lični dokument i izvod iz matične knjige rođenih za maloljetno lice ili zdravstvenu knjižicu.

7. Viša sila: Priredjivač nagradne igre zadržava pravo da ukoliko nastanu nepredvidjene okolnosti koje nije skrivio, niti mogao predvidjeti, izbjeći ili otkloniti (viša sila) može promijeniti pravila u tačkama 5 6 nakon dobijanja saglasnosti na Pravila, o čemu je dužan obavijestiti Upravu za igre na sreću, pisanim putem, u roku od 3 dana od dana nastanka nepredviđene okolnosti.

8. Svi eventualni sporovi između dobitnika i priređivača nagradne igre rješavaće se sporazumno, u protivnom nadležan je Osnovni sud u Podgorici.

9. Stupanje na snagu pravila: Pravila nagradne igre „CHICCO JUL 2025 “ biće objavljena u dnevnim novina „Pobjeda“ prije početka nagradne igre , a nakon dobijanja saglasnosti od Uprave za igre na sreću.

13/07, br. 61/13

br. 37/17)

„MPM“

Izvrsni direktor: Tomislav Djorojevic

Sa ranijeg skupa u Beogradu

Nalaz DRI morao bi biti poziv za gradonačelnika i tužilaštvo

Klub odbornika Evropskog saveza predao je juče inicijativu za razrješenje direktora RTV Podgorica Vladimira Otaševića. Na konferenciji za medije, održanoj u prostorijama Evropskog saveza, odbornik Miloš Mašković ukazao je kako je razrješenje direktora u formalnoj nadležnosti Savjeta RTV Podgorica, ali i da je gradonačelnik Saša Mujović po Zakonu o lokalnoj samoupravi dužan da prvi reaguje i zaštiti interese građana tako što će ovaj prijedlog procesuirati tom tijelu.

- Odluka da se podnese inicijativa donijeta je nakon objave izvještaja Državne revizorske institucije, koja je dala uslovno mišljenje na finansijski izvještaj RTV Podgorica, a negativno mišljenje na pravilnost njenog poslovanja. Taj izvje-

štaj potvrdio je sve ono na što smo mjesecima ukazivali – da Gradska televizija posluje ne-

Podgorica će poslije skoro dvije decenije biti domaćin najboljim skakačima u vodu

Ponovo će se skakati ,,laste“ s Vezirovog mosta

Podgorica će ponovo biti domaćin skakačima u vodu sa velikih visina - u subotu, 19. jula, Vezirov most će poslije više od deceniju biti mjesto đe će svoje umijeće pokazati majstori skokova u vodu.

Nastavak ove sportsko-zabavne manifestacije najavila je zamjenica gradonačelnika Nađa Ljiljanić, naglašavajući da će ona biti obnovljena u prvom redu zahvaljujući naporima Sekretarijata za sport.

- Nekada su skakači u Podgorici svojim nastupima osvajali simpatije publike i granice prepoznavanja ovog događaja proširili daleko van naših krajeva, a naša namjera je da gradu vratimo ulogu skakačke pozornice, kakvu zaslužuje. Zahvaljujući entuzijazmu, posvećenosti i saradnji brojnih ljudi i institucija, ponovo ćemo imati priliku da gledamo skakače koji pomjeraju limite ljudske izdržljivosti i elegancije, sa simbola našeg grada, Vezirovog mosta - kazao je sekretar za sport Darko Nikčević Ov e godine, za razlike od prethodnih izdanja, skokovi se neće izvoditi sa drvene kućice, već sa samog Veziro-

vog mosta, visine 23 metra, čime će Vezirov most postati najviša takmičarska skakaonica u regionu. Biće organizovani i revijalni figurativni skokovi za najtalentovanije skakače, kao i juniorsko takmičenje sa kućice Vezirovog mosta.

- Ovim događajem ne samo da obnavljamo jednu dragocjenu sportsku i kulturnu tradiciju, već i vraćamo „lastu“ – simbol hrabrosti i elegancije – na scenu crnogorskih sportova, tamo gdje pripada. Posebnu zahvalnost dugujemo Sekretarijatu za sport, koji je kao generalni pokrovitelj ove manifestacije prepoznao značaj povratka skokova i pružio punu podršku Skakačkom klubu „Vezir“, kao organizatoru. Zahvaljujući toj podršci, ova ideja je postala stvarnost, a Podgorica ponovo domaćin spektakularnog sportskog događaja koji spaja tradiciju i budućnost. Siguran sam da će brojni građani, ljubitelji ekstremnih sportova, mediji i gosti iz regiona pomno ispratiti ovaj istorijski trenutak - kazao je najbolji crnogorski i regionalni skakač ,,laste“ i promoter ovog događaja Evald Krnić. H. P.

zakonito, netransparentno i u suprotnosti sa interesima javnosti – kazao je Mašković.

On rekao da je Državna revizorska institucija utvrdila brojne nepravilnosti.

- Utvrđeno je vođenje dvostrukih i netačnih bilansa, neusvajanje finansijskih izvještaja od strane Savjeta, nedostavljanje istih Poreskoj upravi, angažovanje zaposlenih mimo sistematizacije i bez javnog oglasa, zloupotrebe ugovora o djelu, višestruke isplate bez pravnog osnova i kršenje principa razdvajanja dužnosti kod isplate zarada. Dodatno, utvrđeno je nezakonito korišćenje prava na odbitak PDV-a i poreza na dobit, kupovina imovine i poklona bez plana i evidencije, kao i nepostojanje interne kontrole u upravljanju imovinom – naveo je odbornik Evropskog saveza. RTV Podgorica mjesecima je, dodao je Mašković, odbijala da Skupštini glavnog grada dostavi osnovne informacije o svom poslovanju, uključujući i ugovore o radu zaposlenih i direktora.

Završena grupna faza manifestacije ,,Mini basket Podgorica“

Spektakularnim završetkom grupne faze, manifestacija ,,Mini basket Podgorica“ dobila je osam najboljih ekipa. Protekli dani ispunjeni sportskom strašću, timskim duhom i mladalačkom energijom garancija su da slijedi uzbudljiv završni vikend turnira.

Tokom prethodnih dana, osim vrhunskih košarkaških utakmica, publika je uživala i u bogatom pratećem programu. Svečano otvaranje turnira upotpunio je nastup Edisa Agića i njegovog benda, koji su atmosferu podigli na viši nivo, dok su DJ nastupi svakodnevno donosili dodatnu energiju i ritam ovom festivalu košarke i mladosti. Posebnu emociju izazvala je projekcija filma „Dražen“, kojoj je u Njegoševom parku prisustvovalo više od 100 djece – pravih zaljubljenika u košarku, koji su sa velikom pažnjom ispratili priču o legendi svjetske košarke. U četvrtfinalnim duelima koji će biti odigrani na Trgu nezavisnosti i u Njegoševom parku sastaće se Partizan – FMP i TED Kolejleri U12 - Bajern Minhen (Njegošev park), odnosno Anagastum Nikšić Basket - Virtus Bolonja i Morača - Fortitudo Bolonja (Trg nezavisnosti).

Subota je rezervisana za polufinalne utakmice, koje će biti odigrane u jutarnjim satima, dok će uveče (na Trgu nezavisnosti) biti odigrani meč za treće mjesto (19.30) i finale (20.30). R. P.

Slijedi

borba za

- Samo na ugovore o djelu potrošeno je više od 170.000 eura. Istovremeno, javni emiter se koristi kao sredstvo političkog obračuna sa neistomišljenicima. Umjesto da odgovara građanima i Skupštini, ponaša se kao partijska ispostava, a ne javna služba. Savjet RTV Podgorica ne štiti interes građana, već interes direktora. DRI je svoj izvještaj već proslijedila Višem državnom tužilaštvu, što ukazuje da su ispunjeni i uslovi za eventualnu krivičnu odgovornost direktora –kazao je Mašković. On je ocijenio da će, ukoliko gradonačelnik odbije da reaguje, biti jasno da štiti nezakonitost i partijsko upravljanje medijima.

- Tada ćemo biti primorani da razmotrimo i inicijativu za razrješenje Savjeta RTV Podgorica, ali i da preispitamo odgovornost samog gradonačelnika – poručio je Mašković. H. P.

Miloš Đuričković, Miloš Mašković i Budimir Mugoša

Najmlađi košarkaši pokazali talenat i sportski duh

TOP STYLE: Stručni pogled na odjevne izbore naših javnih ličnosti – Ana Milo, stilistkinja i

modna kritičarka

Valentina Pavličić dominira stilom, Goran Ćetković gubi modnu bitku

Moda nikada nije bila samo pitanje oblačenja. Ona je odraz ličnosti, stav, govor bez riječi. Rubrika TOP STYLE prati upravo taj trenutak – kada stil postaje alat komunikacije, kada odjevna kombinacija govori o profesiji, karakteru i društvenom izrazu. Donosimo modne osvrte na odijevanje javnih ličnosti, estetiku, izbor krojeva, boja i detalja, ali i na poruke koje šalju svojim stilom. Ne radi se samo o tome „što je obukao/la“, već kako je to nosio/la – i zašto to ima smisla ili ne. Bez zadrške, uz stručan pogled, ali i osjećaj za individualnost, Ana Milo komentariše formalne i svakodnevne stajlinge pet osoba iz javnog života. Ko je pogodio ton, a ko pretjerao u izrazu? Ko je spreman za modne izazove, a ko bi trebalo da ih pažljivije dozira? Upoznajte ih kroz stil – jer ponekad ono što nosimo govori više od onoga što izgovaramo

VALENTINA PAVLIČIĆ

Šik modno izdanje – savršeno uklopljen balans između udobnosti i momenata visoke mode.

Model haljine dostojan prilike i poslovne pozicije, u boji koja je dio palete kraljevskih boja.

Jedna moćna ženska pojava, upotpunjena trendy modelom cipela, koje privlače najviše pažnje u cijelom looku.

Hair style je zasigurno mogao biti drugačiji, ali opet i kao ovakav jednostavan predstavlja karakternu crtu gospođe

Pavličić, što je samo dokaz o njenoj samouvjerenosti i slobodi ličnog izraza.

5 4 3 2 1

Stilski izraz se često može lako uočiti, a često on bude neodređen isključivo zbog određenih detalja na odjevnim komadima, što se u ovoj pojavi i desilo. Elegantan i smjeran modni look koji se želio postići izgubio se u detaljima kao što su mašnice na sakou, kao i na cipelama. Elegantnost se umiješala sa romantičnim i tradicionalnim momentima i ona je koliko prijatna, toliko i neizbalansirana. Vrlo rijedak izbor boje sakoa, za koju sam već pominjala da je vrlo speci čna i najčešće pogrešna ukoliko se kombinuje sa crnom bojom.

Make up je isuviše jak za ovaj modni stil, hair style i boju kose. Više priliči za neku drugu svečanu priliku.

Zanimljiv izbor odjevnih komada, samo jednostavno nestilizovanih.

Gospodin Korać je još jedan primjer dobro stilizovanog muškog business looka.

Izabrana je malo rjeđa boja odijela iz palete koja je standardna za stilizovanje poslovnih izdanja muškaraca, što je za pohvalu.

Takođe, i ne tako česta boja kravate, koja se apsolutno stopila uz nijansu odijela.

Da je odabir cipela bio u modelu koji je old one, došlo bi do greške, ali se to nije desilo, pa je i izbor obuće bio adekvatan.

Vrlo svedena i za oko lijepa business pojava, koja priliči godinama osobe. Izabrana je i upečatljiva boja kravate, koja svojim tonom nije prenaglašena.

U ovom modnom izdanju čini se kao da nema greške, ali one postoje ukoliko se bavimo modom kao kulturom oblačenja i stilskog i karakternog izraza.

Da je odijelo bilo strukirano i da su cipele bile modernijeg modela i materijala, i modni look i pojava bili bi na višem nivou.

Rijetki odjevni komadi i aksesoari uvijek su bili pod znakom pitanja ukoliko u njihovo kombinovanje nije uključen stilista.

Gospodin Ćetković je odabrao za ovu priliku casual business look, koji bi bio djelimično po modnim standardima da patike koje su izabrane nijesu rijedak aksesoar u smislu dubokog modela u bijeloj boji. Tome je trebalo pridati veći značaj. Zbog toga i samo modno izdanje ostaje pod znakom pitanja.

Ana Milo

Crnogorski fudbalski

PODGORICA - Pod naslovom ,,Nenade, dobro došao“, Budućnost je ozvaničila saradnju sa novim trenerom – Nenadom Lalatovićem

Četrdesetsedmogodišnji Beograđanin juče ujutro je doputovao u Podgoricu, potpisao jednogodišnji ugovor, pogledao klupski kamp na Starom aerodromu, a potom odletio za Sloveniju.

U Moravskim Toplicama preuzeo je vođenje ,,plavih“. - Fudbalski klub Budućnost AD Podgorica obavještava javnost i medije da je na sjednici Upravnog odbora našeg kluba, izabran novi šef stručnog štaba – to je 47-godišnji Nenad Lalatović. Energični stručnjak je u prostorijama kluba potpisao ugovor na godinu zajedno sa svojim pomoćnikom Milanom Vješticom – novi plavo-bijeli tandem u stručnom štabu priključio se ekipi na pripremama u Sloveniji, upoznaće se sa ,,plavim“ šampionima, a danas će odraditi prvi trening – objavila je Budućnost.

Lalatović je na klupi naslijedio Ivana Brnovića koji je smijenjen, kako su naveli iz redova crnogorskog šampiona, zbog ,,narušenih međuljudskih odnosa u klubu, stručnom štabu i odnosu sa navijačima“. Nekadašnji defanzivac Crvene zvezde, Šahtjora i Volfsburga uplovio je u trenerske

Budućnost poželjela dobrodošlicu Lalatoviću

vode vrlo mlad, sa svega 33 godine. Krenuo je da se dokazuje u Sremu (2011) i Proleteru (2011-2013), da bi u Voždovcu (2013-2014) igrao moderan i dopadljiv fudbal što ga je preporučilo za veliku scenu fudbala u Srbiji. Radio je u Crvenoj zvezdi godinu u teškom uslovima, ali je svojim temperamentom, autoritetom i energijom uspio da trasira put povratka ,,crveno-bijelih“ na staze uspjeha: lansirao je Grujića, Jovića, Rajkovića, Ristića, Kataija, Despotovića… Sve mlade momke koji su kasnije napravili sjajne karijere i došli do statusa reprezentativca Srbije.

Ta harizma i dinamičnost su ga vodili kroz cijelu karijeru, u kojoj je trenirao još Borac Čačak, mladu selekciju Srbije, Vojvodinu, Čukarički, Radnički Niš, Al Batin (Saudijska Arabija), Borac iz Banjaluke, Radnički Kragujevac, Spartak iz Subotice, Zorju Luganjsk (Ukrajina), Mladost Lučani… Često je imao ulogu ,,vatrogasca“, ekipe su mu igrale dopad-

ljivo, a mnogo puta je bio i čovjek preporoda – veliki broj timova koje je vodio doveo je do evropske scene, a najuspješniji je bio u Radničkom iz Niša gdje je trenirao aktuelnog kapitena ,,plavih“ - Petra Grbića. Uspjeh je ostvario i sa Vojvodinom.

Sa Nišlijama je u sezoni 2018/19. mimo svih očekivanja osvojio drugo mjesto u prvenstvu iza neprikosnovene Crvene zvezde, ali sa 18 bodova više od Partizana, dok je sa Novosađanima 2020. godine osvojio Kup Srbije. Za ,,lale“ je to bio prvi trofej u vitrinama nakon više od 10 godina. - Nakon 14 godina rada u tri države, Lalatović u Budućnost dolazi kao izgrađeni strateg koji zna što želi, a iskreno vjerujemo da će njegova prepoznatljiva figura – koja sigurno izaziva reakcije, ali iza koje stoje rezultati, čista emocija i istinska posvećenost igri – i naš klub biti dobitna kombinacija. I kao igrač je bio svoj, odlučan, harizmatičan. Nenade, dobro došao – stoji u objavi Budućnosti. D. KAŽIĆ

Palermo planira da na pozajmicu dovede fudbalera Juventusa

Adžić na meču sa Mančester sitijem

Inzagi želi Adžića

PODGORICA - Vasiliju Adžiću pod hitno treba veća minutaža u klubu, pitanje je da li će je i ove sezone dobiti u Juventusu, pa se kao rješenje nameće – odlazak na pozajmicu. ,,Korijere delo sport“ objavio je da se klub iz Serije B već raspitivao pod kojim bi uslovima mogao da dobije crnogorskog fudbalera, ali da bi konkretniji razgovori mogli da uslijede narednih dana.

- Palermo ne staje sa pojačanjima, a pojavila se zanimljiva ideja za vezni red - radi se o Crnogorcu Vasiliju Adžiću, rođenom 2006. godine - objavio je rimski list.

Trener Palerma je legendarni Filipo Inzagi, koji pravi tim za ulazak u Seriju A, što je uradio na klupi Pize prethodne sezone. Juventus navodno nema ništa protiv toga da 19-godišnjeg vezistu pošalje na pozajmicu negdje gdje bi naš supertalenat sticao iskustvo. Naravno, ,,stara dama“ ne pomišlja da klubu kojem bi eventualno pozajmio Adžića ponudi otkop ugovora jer ne želi da se odrekne nekadašnjeg člana Budućnosti.

Adžić je prošlog ljeta prešao iz redova ,,plavih“ u Juventus – debitovao je u Seriji A i Ligi šampiona, ali nije dobijao veliku šansu kod Tijaga Mote,

kasnije ni kod Igora Tudora Odigrao je nekoliko mečeva za mladi tim ,,bjankonera“ u Seriji C.

Na FIFA Svjetskom klupskom prvenstvu, koje je u toku, dva meča odgledao je sa klupe, dok je u trećem kolu protiv Mančester sitija dobio priliku u posljednjih 10 minuta.

Adžić je već godinu i po bez ozbiljnog takmičarskog ritma (malo je igrao u posljednjoj polusezoni za Budućnost) i to mora što prije da se promijeni – njegov status vrlo je važan i za ,,A“ reprezentaciju Crne Gore, za koju je debitovao u junu protiv Jermenije u prijateljskoj utakmici. Ne. K.

Jezero ostalo bez velikog broja fudbalera od prošle sezone

PODGORICA - Jezero će pretrpjeti ozbiljne promjene u odnosu na tim koji je prošle sezone preko baraža izborio opstanak u elitnom rangu crnogorskog fudbala.

Džudović:

Gradićemo ispočetka

ističe Džudović. Rukovodstvo Plavljana je u

odličnu sezonu. Sve u svemu, igračima, sa nekima smo blizu saradnje, ali treba biti oprezan. Svaki dan u fudbalu može da promijeni situaciju za 180 stepeni. Obazrivi smo i zato nećemo otkrivati ništa dok ne bude zvanično – poručio je kormilar Jezera, ko-

Kastratović, Alić, Ću, Krnić, Milić. U DePavlićević, Kontić u Mladosti iz Vakase nije vratio iz Pe-

Desetak igrača je napustilo klub, od kojih je polovina imala status prvotimaca. Trener Miodrag Džudović čeka pojačanja, ali već sada zna da ga čeka težak posao – formiranje ekipe i pravljenje igre za izazove u Meridianbet 1. CFL. - Moraćemo sve ispočetka. Dosta momaka nas je napustilo, što znači da će nam trebati veći broj novajlija da to nadomjestimo. Pred nama je zahtjevan zadatak, ali radićemo najbolje što znamo kako bismo i naredne sezone sačuvali prvoligaški status – za Pobjedu je rekao Džudović. Podugačka je lista onih koji su otišli iz Jezera. - Naši članovi više nijesu golman ković čić je prešao a Donje Gorice. bajaši Japana, gdje pokušava da pronađe angažman. Ne znamo još uvijek da li će on biti sa nama. Očekuje se da sredinu promijeni i napadač rović koji je imao

mu imaćemo nakon 1. jula. Vodimo pregovore sa određenim ji dodaje: i vićem nijama. imamo

- Za sada mogu da kažem da su ugovore produžili Bojović, Boričić. Nadam se da će isto biti i sa Maksimo, a pozitivna okolnost je oporavak Redžepagića Novajlije tražimo u svim li-

Džudović je okupio igrače 21. juna. Cijelo vrijeme treniraće kod kuće. - U Plavu imamo sve uslove za dobar rad. Cijele pripreme realizovaćemo u domaćem ambijentu. Prvu kontrolnu utakmicu odigraćemo sa kragujevačkim Radničkim u Užicu – zaključio je Džudović. D. K.

Lalatović juče na predstavljanju

FIFA Svjetsko klupsko prvenstvo ulazi u završnicu

Brazilski derbi otvara nokaut rundu

PODGORICA - Brazilski

derbi otvara nokaut rundu FIFA Svjetskog klupskog prvenstva.

Palmeiras i Botafogo će od 18 sati igrati prvi meč osmine finala, dok će od 22 početi duel Benfike i Čelzija.

Palmeiras je u grupi A remizirao s Portom (0:0) u prvom i Interom iz Majamija (2:2) u posljednjem kolu, dok je pobijedio Al Ahli s 2:0 i u osminu finala otišao s prvog mjesta.

Botafogo je bio bolji od Sijetl Saundersa (2:1) i Pari Sen Žermena (1:0), a potom izgubio od Atletiko Madrida (1:0). Tri ekipe imale su po šest bodova, a zbog najlošije golrazlike eliminisan je Atletiko. Čelzi je imao prilično laku grupu, mada je završio na drugom mjestu zbog poraza od Flamenga (3:1). ,,Plavci“ su savladali Los Anđeles (2:0) i tunišku Esperansu (3:0). Rival engleskog velikana, Ben-

fika remizirala je s Bokom juniors (2:2), pa upisala po tri boda protiv Okland sitija (6:0) i Bajerna (1:0).

Ostali parovi osmine finala su PSŽ – Inter Majami (neđelja u 18), Flamengo – Bajern Minhen (neđelja u 22), Inter – Fluminense (poneđeljak u 21), Mančester siti – Al Hilal (utorak u 3), Real Madrid – Juventus (utorak u 21) i Borusija Dortmund – Monterej (srijeda u 3). Ne. K

Engleski ,,San“ otkriva da Portugalac postaje ,,ambasador iz snova“ za bogate Saudijce

Ronaldov kraljevski ugovor

PODGORICA - Kristijano Ronaldo potpisao je novi ugovor s Al Nasrom do 2027. godine prema kojem će zaraditi nevjerovatnih 577,68 miliona eura! Portugalska legenda dobila je povišicu koja će ga zadržati u Al Nasru do 42. godine uz osnovnu platu od 573.000 eura dnevno. Engleski ,,San“ otkriva da je bivšem asu Mančester junajteda, Real Madrida i Juven-

tusa ponuđen i niz pogodnosti kako bi postao ,,ambasador iz snova“ za bogate Saudijce, što bi trebalo da poveća njegove prihode na više od pola milijarde eura u naredne dvije godine. Naime, pored godišnje plate od 209 miliona eura, Ronaldo dobija i bonus za potpisivanje ugovora od 28 miliona eura, a koji će se povećati na 44 miliona eura ako aktivira drugu godinu svog ugovora. Por-

Budućnost Voli

čeka žrijeb za

tugalcu će biti dodijeljeno i 15 odsto vlasničkog udjela u klubu, vrijednog 39 miliona eura. Sa bonusima od 4,7 miliona eura za osvajanje ,,Zlatne kopačke“ i 9,39 miliona eura ako Al Nasr osvoji titulu, Ronaldo može zaraditi više od pola milijarde eura prije isteka novog ugovora.

Tu i nije kraj. O Ronaldu i njegovoj porodici će se kraljevski brinuti i van terena. Imaće 16 ljudi koji će raditi puno radno vrijeme – tri vozača, četiri domaćice, dva kuvara, tri baštovana i četiri čuvara. Sve je to platio Al Nasr, po cijeni od oko 1,17 miliona eura.

Tu je i 4,7 miliona eura za korišćenje privatnog aviona, kao i obećanje sponzorskih ugovora sa saudijskim kompanijama koji bi mogli dostići 70,45 miliona eura.

Iako je nedavno napunio 40 godina, Ronaldo još ne razmišlja o penzionisanju. Njegov lični cilj je da postigne 1.000 profesionalnih golova – trenutno je na 938. Postigao je 99 golova u 111 utakmica za Al Nasr (35 prošle sezone), a ukupno je već rekorder sa najviše golova u istoriji.

Iako je značajno podigao profil saudijske Pro lige, Ronaldo s Al Nasrom još uvijek nije osvojio trofej, što će mu sigurno biti jedan od glavnih ciljeva u narednom periodu. R. A.

PODGORICA – Žrijeb grupa za Evrokup je 4. jula u Barseloni, a košarkaši Budućnost Volija će žrijeb dočekati u petom šeširu, zajedno sa italijanskom Venecijom, s kojom ,,plavi“ neće igrati u grupnoj fazi. Na osnovu rezultata u prethodne tri godine, u prvom šeširu su Hapoel iz Jerusalima i Turk Telekom iz Ankare, u drugom francuski Burg i španska Manresa, u trećem su Ulm iz Njemačke i rumunski Kluž, a u četvrtom turski timovi, vicešampion Bešiktaš i Bahčešehir, koji je u prethodnoj sezoni vodio Dejan Radonjić (naslijedio ga je srpski trener Marko Barać, a dolazi i doskorašnji centar Partizana Balša Koprivica) i za koji nastupa Marko Simonović U šestom šeširu su grčki timovi Aris i Panionios, koji će u idućoj sezoni da vodi Luka Pavićević, u sedmom litvanski Lietkabelis i Neptunas, u osmom su italijanski Trento i Cedevita Olimpija, u devetom još dva tima iz Njemačke, Hamburg i Kemnic, dok su u posljednjem London i poljski Slask. Ekipe će biti žrijebane u dvije grupe sa po 10 klubova, a kao i prošle sezone. Po dva prvo -

plasirana tima će direktno u četvrtfinale, dok će ekipe plasirane od trećeg do šestog mjesta razigravati u osmini finala za još četiri mjesta među osam najboljih. U osmini finala i četvrtfinalu se igra jedan meč, na terenu bolje plasirane ekipe u ligaškom dijelu, dok se polufinale i finale igra u dva dobijena meča, gdje se majstorica igra na terenu bolje plasiranog tima iz ligaškog dijela.

S obzirom na to da po pravilima žrijeba u istoj grupi ne mogu da se nađu dva tima iz iste lige, osim ako ih ima više od dva, onda će ,,plavi“ u grupi sigurno igrati sa Trentom, koji je u osmom šeširu sa Cedevita Olimpijom.

Sezona u Evrokupu počinje 30. septembra, a ligaški dio se završava 11. februara. Mečevi osmine finala se igraju 10. i 11. marta, četvrtfinale je na programu 17. i 18. marta. Polufinala se igraju između 31. marta i 8. aprila, računajući i eventualnu majstoricu, dok je finale na programu od 22. aprila do najkasnije 1. maja, u slučaju majstorice.

Budućnost je prošle sezone takmičenje završila u osmini finala, porazom u gostima od Turk Telekoma. S. JONČIĆ

Barselona Jamalu za 18. rođendan poklanja ,,desetku“ ,,Svetinja“ na dar

PODGORICA – „Desetka“ u fudbalu je uvijek namijenjena onima zbog kojih se voli fudbal. Barselona ih je imala mnogo. Ostaće u sjećanju Ronaldinjo i njegove magije, kao i Lionel Mesi, a poslije odlaska Ansua Fatija iz Barse u Monako, ponovo je slobodna ,,desetka“ za ozbiljnog majstora.

Ona će u ruke Laminu Jamalu. B arsa ima svoju računicu tim povodom, marketinški je daleko bolje da nosi broj 10, a uskoro će biti i zvanično objavljeno da će najbolji mladi i možda najbolji fudbaler planete uopšte obući ovaj čuveni dres.

Najvjerovatnije će se sačekati do 13. jula, kada je njegov 18. rođendan.

Ko je sve u Barsi nosio ovaj broj?

Luis Suarez (Španac, rođen 1935), Đozep Maria Fuste, Juan Manuel Asensi, Hugo Sotil, Pako Martinez, Đoan

Žozep Estelja, Esteban Vigo, Diego Armando Maradona, Stiv Arčibald, Gari Lineker, Robert Fernandez, Giljermo Amor, Euzebio Sakristan, Ričard Vitčge, Pep

Gvardiola, Romario, Georgi Hadži, Anhel Kueljar, Đovani, Jari Litmanen, Rivaldo, Huan Roman Rikelme, Ronaldinjo, Lionel Mesi i Ansu Fati R.A.

Palmeiras do sada upisao pobjedu i dva remija

Voli iz 5. šešira za Evrokup

,,Vučice“ iz Podgorice kreću u odbranu trona

PODGORICA – Košarkašice Budućnost Bemaksa u odbranu trofeja WABA lige krenuće iz Podgorice. To je odlučeno na redovnoj Skupštini WABA lige, koja je tradicionalno održana u Slavonskom Brodu. Na sjednici je konstatovano da će novi učesnik WABA lige biti bugarski Rilski Samokov, koji je prije dvije sezone osvojio Kup, dok je prošle sezone u majstorici polufinala plej-ofa zaustavljen od ekipe Beroe.

Naši mlađi kadeti poraženi u drugom kontrolnom meču u Istanbulu

Umor

učinio svoje

Turska 3

Crna Gora 1

ISTANBUL - Trening kamp

FS Turske. Sudija: Serdžan Jilmaz (Turska). Golovi: 1:0 Eksiner u 14, 2:0 Eksiner u 36, 3:0 Eksiner u 54, 3:1 Caušević u 89.minutu.

Turska: Bajnazolu (od 46. Hišis), Koze (od 68. Atamer), Ćetin (od 46. Juksel), Harman (od 57. Ćakir), Džanim (od 46. Saidolu), Eksiner, Deniz, Ćetinkaja, Tundžel (od 76. Dal), Gorgin, Ajrandži (od 68. Jel).

Crna Gora: Janković (od 60. Bojić), Martinović, Mijatović (od 46. Kuč), Marsenić, Samardžić, Kisić (od 46. Vušurović), Caušević, Petrović (od 46. Laković), Vlahović

(od 46. Kljajević), Konatar, Kovačević (od 66. Suljević). Mlađa kadetska reprezentacija Crne Gore poražena je u drugom prijateljskom duelu od Turske 3:1. Nakon 2:2 u prvom meču, domaćin je slavio zahvaljujući trostrukom strijelcu Metehanu Eksineru, koji je mrežu ,,sokola“ pogađao u 14, 36. i 54. minutu. Jedini gol za naš

tim postigao je Aleksa Caušević u finišu utakmice. - Umor naših igrača je presudio, što je možda bilo i očekivano jer je ovo bila druga utakmica jakog intenziteta u tri dana. Uz to, dali smo i priliku nekim igračima koji su manje igrali u prethodnom periodu. Turska je u prvom poluvremenu bila bolja, napadala i stvarala šanse, ali mi je žao što smo

ponovo dozvolili da primimo golove nakon naših grešaka. U nastavku smo bili na mnogo višem nivou, imali posjed, postigli jedan i imali nekoliko šansi za drugi gol. Uprkos ovom porazu, zadovoljni smo ovim mečevima. Kada imamo utakmice kao što su ove sa Turskom, možemo samo da napredujemo - rekao je selektor Vladan Savić. R. P.

U novu sezonu krenuće osam timova, a pored Budućnost Bemaksa, te novog člana –Rilskog, krenuće još Montana, Partizan, Zagreb, Orlovi i Celje, dok će status Trešnjevke biti definisan do 1. septembra, jer u slučaju da hrvatski tim ne bude učesnik lige, onda bi njegovo mjesto popunio neki drugi tim. Prvo kolo igra se 15. oktobra, a Budućnost će ugostiti Trešnjevku ili ekipu koja bi naknadno dobila poziv za učešće, zatim u drugom ko-

lu ,,vučice“ dočekuju Rilski, a prvo gostovanje za ,,plave“ biće bugarska Montana 29. oktobra. Crnogorski i regionalni šampion zatim dočekuje Partizan, zatim gostuje Zagrebu, zatim će u ,,Bemaks areni“ ,,plave“ ugostiti Orlove, a na kraju prvog kruga slijedi repriza finala iz minule četiri sezone (Celje –Budućnost).

Liga će se igrati dvokružnim sistemom, a zatim je za 28. i 29. mart planiran fajnal-for. R.P.

,,Nebo-plavi“ predstavili i sedmo pojačanje

Suad Ličina na

golu

Petrovca

PODGORICA - Golman

Suad Ličina novi je član Petrovca.

U taboru Petrovca odlučili da ovog ljeta izmijene tim, pa je već napravljeno dosta promjena u igračkom kadru. Stiglo je čak sedam igrača – Viktor Živojinović, koji pokriva poziciju lijevog krila, štoper Marko Merdović, napadač Neđeljko Kovinić, desni bek Nikola Vuković, desno krilo Alija Krnić, vezista Dragan Mira-

nović, a sada je promovisan i Ličina, kao pojačanje na golu ,,nebo-plavih“. Golman Suad Ličina stigao je nakon sezone provedene u Bokelju. Tokom dosadašnje karijere 30-godišnji čuvar mreže nastupao je za Čelik, Iskru, Sutjesku, Mornar i Mladost Donju Goricu. U oktobru 2023. tadašnji selektor pozvao je Ličinu u ,,A“ reprezentaciju Crne Gore. R. P.

Održan žrijeb za novu sezonu WABA lige za košarkašice

Reprezentativni srednji bloker produžio ugovor sa Budvanima, u razgovoru za Pobjedu poručio

Babić: Crnogorska odbojka može ponovo da ide uzlaznom linijom

PODGORICA – Luka Babić

će i naredne sezone nositi dres odbojkaša Budve – novi kapiten naše seniorske reprezenzacije je produžio ugovor sa sedmostrukim uzastopnim osvajačem duple krune u Crnoj Gori.

Babić je prošlog ljeta stigao u metropolu crnogorskog turizma, osam godina nakon što je u istom gradu nosio i dres Budvanske rivijere. Iskusni srednji bloker, koji je u nekim fazama karijere igrao i na poziciji korektora, ponikao je u Budućnosti, a inostranu karijeru je gradio u Kataru, Švajcarskoj, Češkoj, Ujedinjenim Arapskim Emiratima, Indoneziji i Ukrajini… - Drago mi je što sam potpisao za Budvu. Smatram da je dobra stvar što ćemo ove sezone igrati i MEVZA ligu i evropski Čelendž kup, jer su to takmičenja koja podižu kvalitet i ritam igre, a istovremeno mnogo znače i za promociju

crnogorske odbojke u regionu i Evropi. Očekujem i kvalitetnu domaću ligu, a dodatno pojačana Budućnost sigurno će unijeti novu energiju u derbije. Vjerujem da crnogorska odbojka može ponovo da ide uzlaznom linijom i da se približi nekadašnjem nivou – kazao je Babić za Pobjedu. Babić je zbog povrede skočnog zgloba prije vremena završio ovogodišnji nastup u Zlatnoj ligi u dresu reprezentacije, jer je odigrao samo prvi od tri turnira. Naši odbojkaši nijesu uspjeli da izbore opstanak u Zlatnoj ligi. - Nakon tri odigrana turnira, ostaje jedan blago gorak ukus. Iskreno, vjerujem da je ova ekipa mogla rezultatski bolje da prođe, ali treba imati u vidu da su se dogodile velike promjene u sastavu – reprezentacija je prošla kroz smjenu generacija, mnogo je novih, mladih igrača. Treba vremena, rada i strpljenja. Savez obezbjeđuje dobre uslo-

ve za rad, što je jako važno, a ekipa treba da raste zajedno sa stručnim štabom koji ima znanje i strpljenja da sve to prenese na svakog pojedinca u ekipi – i da od svakog igrača izvuče maksimum. Desile su se i povrede prije početka i tokom turnira. Potencijala ima i uz podršku stručnog štaba i Saveza, vjerujem da ćemo napredovati iz akcije u akciju –dodaje Babić. Babić ističe da povreda ,,nije ozbiljna“.

- Povreda zahtijeva određeni period oporavka koji traje i mora da se ispoštuje do kraja. Bilo mi je jako teško da stanem nakon prvog turnira, jer sam bio maksimalno motivisan da pomognem ekipi, ne samo igrom, već i podrškom mlađim saigračima. Vjerujem u ovaj tim i stručni štab, i siguran sam da ćemo zajedničkim radom napraviti iskorak u periodu koji je pred nama. Prioritet je potpuni oporavak – zaključio je Luka Babić. S. J.

Mladi crnogorski košarkaš karijeru nastavlja u timu iz Laktaša

PODGORICA – Nakon sezone u Grčkoj, u Proteasu, mladi i talentovani crnogorski košarkaš Đorđije Đukanović postao je član Igokee, za koju je potpisao trogodišnji ugovor. Kako je najavljeno iz kluba iz Laktaša, Đukanović će nastupati za juniorski tim, ali će igrati i u Prvoj ligi Bosne i Hercegovine.

Đukanović je ponikao u Lovćenu, a briljirao u Proteasu u više uzrasnih kategorija, a u juniorskom timu je imao prosjek od 23,9 poena, 10,4 skoka i 3,1 asistencija po utakmici.

„Košarkaški klub Igokea na-

stavlja sa jačanjem svojih redova i ulaganjima u mlade igrače. Novi član juniorskog pogona Igokea je talentovani Đorđe Đukanović iz Crne Gore, rođen 2008. godine.

Đukanović, koji igra na poziciji krilnog centra, visok je 197 cm i već sada pokazuje ozbiljan potencijal. Prošlog ljeta nastupao je za U16 reprezentaciju Crne Gore, gdje je prosječno bilježio dabldabl učinak sa 12 poena i 14 skokova po meču. Dolazak Đukanovića predstavlja još jedan korak Igokea MTEL da gradi budućnost kluba kroz razvoj mladih i perspektivnih košarkaša iz regiona“, saopšteno je iz Igokee.

Đukanović je sa juniorima u Beranama na pripremama za Evropsko prvenstvo B divizije, koje se održava u Piteštiju od 25. jula do 3. avgusta. S. J.

,,Plave“ sa šampionom dva učesnika

PODGORICA - Rukometašice Budućnosti u novoj sezoni EHF Lige šampiona igraće u grupi A sa norveškim Storhamarom, francuskim Mecom, mađarskim Đerom, njemačkom Borusijom iz Dortmunda, danskim Esbjergom, rumunskom Glorija Bistricom i mađarskim Debrecinom.

,,Plave“ su na jučerašnjem žrijebu u Beču bile u trećem šeširu.

Preliminarna runda elitnog takmičenja igraće se u dvije grupe sa po osam timova. Po dva prvoplasirana izboriće plasman u četvrtfinale, dok će timovi plasirani od trećeg od šestog mjesta igrati u osmini finala.

U grupi B su Ludvigsburg (Njemačka), Odenze (Danska), ĆSM Bukurešt (Rumunija), Brest (Francuska), Ferencvaroš (Mađarska), Krim (Slovenija), Podravka (Hrvatska) i Ikast (Danska)

- Moramo da budemo realne i kažemo da smo dobile bolju grupu nego prošle sezone. U prošloj sezoni smo bili u ,,grupi smrti“ gdje je bilo veoma teško da igramo protiv bilo kojeg protivnika. Sada su grupe drugačije raspoređene i kvalitet je prilično ujednačen. Nema nekadašnjeg prvaka Evrope – Vajpersa, kao i Rapida iz Bukure-

zala je Bojana Popović, trener Budućnosti. Đer, aktuelni šampion Evrope, bio je rival ekipe Bojane Popović i u prethodnoj sezoni Lige Rukometašice Budućnosti

šta koji su u prošloj sezoni imali odlične sastave. Možemo da budemo zadovoljne jer ima timova sa kojima možemo da budemo konkurentni u grupi – ka-

Ženska juniorska košarkaška selekcija odigrala peti pripremni meč

PODGORICA – Ženska juniorska košarkaška reprezentacija savladala je sinoć Hrvatsku (74:66) u prvom od dva kontrolna meča u sklopu priprema za Evropsko prvenstvo, koje se održava u španskoj La Palmi od 5. do 13. jula. Meč koji je odigran u Crikvenici donio je konstantno vođstvo naše reprezentacije, osim uvodnih minuta. Bilo je 5:0 za Hrvatsku, a selekcija Petra Stojanovića prvi put stekla je prednost nakon sedam minuta igre, kada je Va-

lentina Vrcan pogodila za 12:10, a upravo je Vrcan kompletirala seriju 11:2 za prednost 16:11, dok je upravo sa bacanja zaključila prvu dionicu (18:15). Crna Gora je održavala prednost, ali Hrvatska nije dozvoljavala našoj selekciji da napravi opipljiviju prednost, tako da su ,,crvene“ na velikom odmoru imale vođstvo 45:41. Janja Dragišić u 22. minutu pogodila je uz faul za prvo dvocifreno vođstvo (51:41), a seriju 13:0 u prvih četiri minuta drugog poluvremena za-

ključila je Marija Sekulović (58:41). Najveću prednost crnogorske juniorke imale su u 33. minutu, kada je Ljube Andrić pogodila za 66:48. Najefikasnija u redovima Crne Gore bila je Milena Vujović sa 20 poena, Ljube Andrić imala je 13 poena i 11 skokova, a dvocifrena je bila Janja Dragišić sa 10, dok je Valentina Vrcan ubacila osam, Marija Sekulović šest, Anđela Rakočević pet, uz 12 skokova, a pet poena dodala je i Katarina Radulović (imala četiri asistencije), Anđela Rondović četiri, uz šest skokova. Isti rivali igraju i danas od 16 časova.

Za naše juniorke ovo je bio peti kontrolni meč – prethodno su dva puta savladale Sjevernu Makedoniju i doživjele dva poraza od Slovenije, a današnji meč biće posljednji test. Crna Gora na Evropskom prvenstvu igraće u grupi A, gdje su još aktuelni prvak Evrope - selekcija Francuske, te Srbija i Izrael, koji su prošle godine bili treći, odnosno četvrti na šampionatu Evrope. R.P.

šampionom i još

fajnal-fora

šampiona, kao i danski Esbjerg koji je takođe bio učesnik finalnog turnira u Budimpešti. Još jedan tim koji je igrao na prethodnom fajnal-foru LŠ u

Budimpešti biće rival Budućnosti – u pitanju je francuski Mec.

- Tri učesnika posljednjeg finalnog turnira Lige šampiona

su u našoj grupi – Đer, Esbjerg i Mec i ove sezone imaju ambiciju da idu do samog kraja. Borusija je ponovo u Ligi šampiona, igraju brzo i uvijek su u vrhu njemačkog rukometa. I Debrecin je napravio dobar tim za Ligu šampiona, dok je Glorija Bistrica kupovala možda i najviše, kako tokom sezone, tako i uoči početka novog izdanja Lige šampiona. I Storhamar je, takođe, u prošloj sezoni pokazao određeni kvalitet i upisao tri pobjede u eliti. Jasno je da se tri tima izdvajaju u našoj grupi, a vjerujem da protiv ostalih možemo da igramo - navela je Popović.

Mečevi prvog kola preliminarne runde igraće se 6/7. septembra, a posljednjeg 21/22. februara.

Naredna sezona biće 30. za Budućnost u Ligi šampiona. Jedna je poništena zbog korona virusa.

- Ono što je najvažnije jeste da smo mi sada u mnogo boljoj situaciji nego prije početka prošle sezone jer imamo jasnu sliku, a uz to nijesmo mnogo mijenjali u sastavu. Došla je Itana Grbić koja bi trebalo da bude vođa tima, izvršili smo promjenu na poziciji lijevog krila, a imamo i novog pivota, tako da na vrijeme znamo sa čime raspolažemo i što nas očekuje u pripremama za novu sezonu – istakla je Popović. N. KOSTIĆ

Takmičari Džudo kluba Ipon za vikend na turniru u Splitu

Kup Jadrana prilika

PODGORICA – Takmičari

Džudo kluba Ipon iz Nikšića učestvovaće ovog vikenda na jednom od najjačih džudo turnira u regionu – Kupu Jadrana 2025, koji će biti održan u Splitu.

Na ovom turniru, koji će biti održan u subotu i nedjelju, očekuje se veliki broj učesnika iz regiona i Evrope, a borbe će se održavati u Dvorani „Gripe“. Predsjednik Džudo kluba Ippon Srđan Mrvaljević ka-

zao je da turnir nosi poseban značaj za njihov klub, kako zbog jake konkurencije tako i zbog ukupnog nagradnog fonda od deset hiljada eura, koji će biti raspodijeljen najuspješnijim ekipama.

,,Ajkule“

Holod debitovao,

Gardašević presudio

PODGORICA - Crnogorski vaterpolisti pobjedom su počeli nastup na jakom turniru u Mađarskoj. Selekcija Dejana Savića pobijedila je Srbiju sa 12:11 (4:2, 2:3, 3:3, 3:3) u prvom kontrolnom meču pred Svjetsko prvenstvo – debitovao je Dmitrij Holod, a meč odlučio Filip Gardašević ,,Ajkule“ su odlično otvorile meč na čuvenom bazenu ,,Alfred Hajoš“, povele 4:0 pogocima Đura Radovića, Balše Vučkovića, Strahinje Gojkovića i Dušana Banićevića Srbi su reagovali, do kraja prve četvrtine smanjili na 4:2, a Holod povisio na 5:2. ,,Delfini“ su u trećoj četvrtini dva puta izjednačili (6:6, 7:7), da bi Strahinja Gojković i

– Naši borci su spremni i motivisani, a iza njih su sedmice napornih priprema i predanog rada sa trenerima Predragom Stanjevićem, Milanom i Goranom Kodžulovićem, koji će sa njima biti i u Splitu – rekao je Mrvaljević i istakao da je u ovoj polusezoni njihov klub dobio seniorskog prvaka države i veliki broj kadetskih i pionirskih prvaka države, ali i šampione Balkana i osvajače najjačih međunarodnih regionalnih turnira.

Mrvaljević je dodao da je ovo posljednji turnir i da su očekivanja na najvišem nivou. Ippon, inače, neće praviti pauzu tokom ljeta, već će se treninzi održavati redovno jer, kako je naveo Mrvaljević, vjeruju da je kontinuitet ključ napretka i razvoja mladih sportista.

– Ako želimo da naša djeca iz malene Crne Gore budu uspješna u takvoj konkurenciji, nemamo vremena za pauze, naprotiv, moramo raditi mnogo više i jače od ostalih da bismo ostvarili ono sto želimo i čemu stremimo – poručio je Mrvaljević. R. P.

Filip Gardašević sa dva brza gola donijeli crnogorskoj reprezentaciji dva gola prednosti (9:7).

Boris Vapenski je odgovorio s dva gola za 9:9, pa Đuro Radović iz peterca vratio prednost našem timu, a minut kasnije Jovan Vujović povisio na 11:9.

Ni tada Crna Gora nije mogla da odahne jer se Srbija vratila na gol minusa, ali nije mogla ni do boda – Gardašević je 45 sekundi prije kraja dao odlučujući pogodak nakon što je Savo Ćetković iznudio isključenje Nikole Jakšića - Utakmica je bila onakva kakva smo i očekivali da će bitiizuzetno tvrda i zanimljiva za publiku, a navijači u ovom hramu vaterpola to zaslužuju. Išli smo na veći broj isključenja i

mislim da smo uspjeli u tome. Rezultatski nije meč toliko bitan, važna je prikazana igra i to da smo prije svega pokazali ozbiljno, agresivnost i stabilnost u finišu gdje smo sačuvali prednost i slavili - rekao je Dejan Savić.

Filip Gardašević je bio najefikasniji sa tri gola, Đuro Radović i Strahinja Gojković upisali su po dva, Dmitrij Holod, Dušan Banićević, Balša Vučković, Jovan Vujović i Savo Ćetković po jedan.

U selekciji Srbije istakao se Boris Vapenski sa četiri pogotka.

Drugi meč na turniru Crna Gora igra večeras od 19.15 sati protiv Mađarske, a posljednji sjutra od devet sati sa Španijom. Ne. K.

Crnogorski teniseri završili takmičenje na Ljetnjem kupu u Rumuniji

Dame šeste,

PODGORICA - Crnogorski teniseri i teniserke u kategoriji do 14 godina završili su takmičenje na Ljetnjem kupu. Turnir u Rumuniji održan je od 25. do 27. juna pod pokroviteljstvom Evropske teniske asocijacije. Muška ekipa u sastavu Petar Stanković, Matija Stanković i Ljubiša Krulj završila je takmičenje na osmom mjestu sa tri vezana poraza. Predvođeni selektorom Maksimom Mićkovićem naša selekcija savladala je reprezentaciju Slovenije 3:0, Moldavije 3:1 i Kipra 2:0. U ženskoj konkurenciji takmičile su se Eva Angelina Radoman, Nađa Knežević i Anja Drekalović. Crnogorske teniserke bile su šeste na konačnoj tabeli nakon poraza 3:0 od reprezentacije Švedske i 3:0 protiv Italije. Na turniru u Rumuniji predvodio ih je Mujo Dapčević Ovo takmičenje je bilo od velikog značaja za naše mlade tenisere i teniserke, koji su ovim stekli vrlo bitno iskustvo igranja za reprezentaciju Crne Gore na velikoj sceni. R. P.

Bojana Popović smatra da je lakša grupa nego prošle sezone

STEVO VASILJEVIĆ

Dmitrij Holod postigao jedan pogodak na debiju

bolje od Srbije u prvom meču na turniru u Budimpešti

PUTOPIS ŠARLA IRIJARTA IZ VREMENA USTANKA U HERCEGOVINI 1875-1876.

Ustanici su u početku bili u brojčanoj prednosti

Priredio:

Slobodan ČUKIĆ

Ako je teško utvrditi tačno stanje otomanske redovne vojske, može se reći da je gotovo nemoguće odrediti približno brojno stanje ustaničkih snaga. Sve ono što u tom smislu obično predstavlja obavještenje, u ovoj prilici služi da zavede javno mnjenje, tako da se izvještajima turskih generala koji se bore protiv raje ne može u tom pogledu vjerovati više nego obavještenjima iz slavenskih izvora. Ni na samom ratištu, ni u tajnim agenturama u Dubrovniku i na obalama Save, ni kod tajnih ustaničkih povjerenika, gdje se vodilo računa o onome što se moglo ticati sudbine bune, nikad nije procijenjeno da bi broj onih koji nose oružje protiv Porte bio veći od dvadeset hiljada ljudi raspoređenih u obadvije pokrajine. U stvari, od mjeseca oktobra do kraja novembra 1875, pobunjenici nisu imali više od petnaest hiljada ljudi pod oružjem, a u toku prva tri mjeseca kampanje njihove su snage realno bile u brojčanoj premoći nad snagama otomanske armije, koja je tek krajem novembra dostigla broj od dvadeset pet hiljada boraca. Koliko se moglo utvrditi, broj stranaca pod zastavama ustanka iznosio je dvije hiljade; od toga su pola bili podanici Crne Gore srpske narodnosti, koji su čas ovdje a čas ondje, a ovamo su došli bez ovlaštenja, kao partizani, iz ljubavi prema borbi, prema neredu, iz tradicionalne mržnje prema Turčinu, iz želje za samostalnošću; ili bi ih često povukao za sobom neki glavar ili vojvoda koji uživa izvjestan ugled u mjestu kojem oni pripadaju. Hiljadu ostalih bilo je iz Dalmacije, kneževine Srbije, hrvatske i slavonske vojne krajine i iz Italije. Francuski, poljski, ruski kontingent bio je sasvim neznatan; međutim, vidjećemo da su neki pripadnici ovih nacija odigrali izvjesnu ulogu u borbi. Izvan toga stranog elementa, osnova ustaničke vojske sastojala se većinom od grčkopravoslavne raje, naročito u Bosni. U Hercegovini, kada je ta raja pripadala katoličkom obredu, uvijek se okupljala po selima pod zapovjedništvom glavara istog obreda. Ova je razlika značajna, ali valja napomenuti da su u Hercegovini, naročito u donjem dijelu i na području Zubaca, katolici uzeli učešća u pokretu sa isto toliko žara kao i pravoslavni, dok je u prvom dijelu ratnih operacija 1875.

Ni na samom ratištu, ni u tajnim agenturama u Dubrovniku i na obalama Save, ni kod tajnih ustaničkih povjerenika, nikad nije procijenjeno da bi broj onih koji nose oružje protiv Porte bio veći od dvadeset hiljada ljudi raspoređenih u obadvije pokrajine

godine, na obalama Save, njihovo neučestvovanje bilo gotovo potpuno. Postoji čitava jedna strana ovog pitanja od čijeg razmatranja treba odustati, a odnosi se na skriveno organizovanje i tajno pripremanje ustanka, na ulogu onih što su, služeći se okolnostima koje su sami Turci stvorili i iskorištavajući njihovo pljačkanje, napravili politički pokret od jedne čisto vjerske i agrarne bune. Ko će moći odrediti šta je bila stvarna akcija a šta ograničeni domet odbora u Pragu, Novom Sadu, Zagrebu, Dubrovniku i pododbora u svim dalmatinskim gradovima, podređenih agentura u malim savskim lukama, ruskih društava za pomoć ranjenicima, najzad, udruženja u Srbiji i Crnoj Gori? To je hronika koja se ne piše, a ne bi bila najnezanimljivija za čitanje. Možda bi bilo i stvarne opasnosti da se to specificira; ali za vrijeme našeg boravka u slavenskim pokrajinama, sa jedinom brigom da istražujemo uzroke ustanka, da proniknemo njegov cilj, da razmrsimo

U Hercegovini, kada je raja pripadala katoličkom obredu, uvijek se okupljala pod zapovjedništvom glavara istog obreda. Valja napomenuti da su katolici, naročito u donjem dijelu i na području Zubaca, uzeli učešća u pokretu sa istim žarom kao i pravoslavni

porijeklo akcija koje su se vodile, konstatovali smo da su najaktivniji agenti - jedini koji nas zanimaju jer se tu više ne radi o teoriji i mudrovanju nego upravo o stvarnoj pomoći - bili gotovo svugdje trgovci slavenskog porijekla, bistri, živahni, neobično pokretljivi, većinom bogati, vlasnici po nekoliko skladišta svakovrsne robe u velikim gradovima i preduzimači svake trgovinske operacije, čak i najudaljenije od njihove struke. Ti su dobrovoljni povjerenici odavno stavili svoje mnogobrojne veze sa sjevernim pokrajinama u službu tajne organizacije koja je isprva imala za cilj slavensku propagandu, a kasnije poslužila kao uporište ustanku. Njihovom je brigom bilo moguće unositi oružje, kupljeno od priloga čiji su oni bili blagajnici, na sjeveru preko Save, na jugu preko Sutorine, Knina, Sinja i Metkovića. Svako ko se nekim znakom pripadnosti ili lozinkom iskazivao kao istomišljenik, lako je nalazio konak i obavještenja u gradu u koji bi stigao. I mnogi oficiri i dopisnici slavenskih, njemačkih, ruskih, engleskih novina postajali su dobrovoljni glasnici odbora, koji su djelovali otvoreno u većini velikih gradova gdje je slavenski elemenat brojčano nadmoćan. A oko njih su se prirodno okupljali svi oni pustolovi koji samo traže priliku da love u mutnom, ili oni koje odvratnost prema jednoličnosti života gura u traganje za nemirnijim življenjem. Čitav jedan šareni kosmopolitski štab spremao se da se početkom proljeća pridruži obnovljenom ustanku kada bi se on, umjesto da se svede na zubačko područje i na prostor između granica Srbije i Crne Gore, izrodio u opšti sukob na Balkanskom poluostrvu. I zaista, on mu se i priključio onog dana kada su knez Milan i knez Nikola objavili rat. Prvi rezultat organizovanja koje je prethodilo nemirima iz juna 1875. na stolačkom i nevesinjskom području bilo je okupljanje raje grčkog obreda, u ovom dijelu donje Hercegovine, u male vodove ili odjeljenja od po petnaest, dvadeset i trideset ljudi, koje su zvali četama. Ove su grupice predstavljale svu raju iz svakog sela koja bi u slučaju potrebe bila spremna da uzme oružje i, pod tom pretpostavkom, svaka je grupa odredila sebi vođu zvanog načelnik. To i jeste jezgro ustanka, a to načelo usitnjavanja - što, možda, čini njegovu snagu u smislu teškoće da se pobijedi buna koja se raspršuje, tako reći, do beskonačnosti - očigledno predstavlja njegovu slabost kao ustanka koji teži političkom cilju putem je-

Snage otomanske armije su tek krajem novembra 1875. dostigle broj od 25.000 boraca. Od oktobra do kraja novembra 1875, pobunjenici nijesu imali više od 15.000 ljudi pod oružjem

dinstva pokreta. Na primjer, u slučaju sporazuma sa generalom Rodićem, namjesnikom u Dalmaciji, ko bi mogao jamčiti da bi odredi koji su držali klance kod Novog Pazara i oni koji još danas drže planinu Kozaru prema Savi, poslušali naredbu o razoružanju koja bi došla od vođa iz donje Hercegovine? Ustanička vojska se cijelo vrijeme dijelila na četiri grupe. Jedna, koja bi se mogla nazvati bosanski operativni korpus, nije nikada prelazila broj od hiljadu petsto do dvije hiljade ljudi, razasutih od Turske Hrvatske do Drine, u sjevernim ravnicama pokrajine. Druga je operisala između Višegrada i Novog Pazara, duž srpske granice; ona je brojala dvije i po hiljade ljudi, pod komandom popa Žarka, arhimandrita manastira Banje. Treća je bila grupa Ljubibratića, koji je zapovijedao ustanicima donje Hercegovine (ovo je samo dijelom tačno, prim. prir.); dok je Lazar Sočica zadržao područje Pive. Četvrta, s one strane Neretve, to jest u gornjoj Hercegovini, mogla je brojati četiri hiljade ljudi i imala je mnogo vođa koje nikad nisu imale prilike da zajednički nastupe i da se okupe pod jedinstvenom komandom. U trenutku kada su se ustanici povukli u zimovnike, oko 15. decembra 1875, komandovanje je bilo toliko rascjepkano da bi se teško mogli nabrojati odredi i vođe. Ima čak trideset osam odreda, i zanimljivo je da one vođe koje su stekle neki ugled u borbi nisu ni izdaleka okupile oko sebe najbrojnije snage. Tako je Ljubibratićev odred brojao samo stotinu ljudi svih narodnosti, vojvoda Bogdan ih je imao šest stotina, Lazar Sočica osamsto, Luka Petković tri stotine itd. itd. Ali prilikom pripremanja nekog napada, svi odredi jednog područja bi se ujedinili i priznali komandu samo jednog vođe. U logoru Grepci Ljubibratić nikad nije imao više od hiljadu dvjesta ljudi, ali je nekoliko dana kasnije poveo tri hiljade ljudi u borbu. (Nastavlja se)

Luka Petković

Hercegovac oko 1900. godine

Vojvoda Bogdan Zimonjić

Poslovni broj: Iv 4322/22

Javni izvršitelj Ana Nikić Petričević iz Bara, ul. Rista Lekića I-26, u pravnoj stvari izvršnog povjerioca DOO „Komunalne djelatnosti“ Bar, Bulevar revolucije bb, kula A, PIB 02002752, koga zastupa punomoćnik Vanja Mugoša, advokat iz Podgorice, protiv izvršnog dužnika Perović Stanislavka, Ul. Rista Lekića br. 1B/13, Bar, radi naplate novčanog potraživanja, vr.sp. 286,80 eura, dana 27.06.2025. godine, JAVNO OBJAVLJUJE

Da se izvršni dužnik Perović Stanislavka iz Bara u roku od 3 dana obrati ovom javnom izvršitelju kako bi se istom uručilo rješenje o izvršenju Iv.br. 4322/22 od 30.12.2022. godine i rješenje o troškovima od 27.06.2025. godine. Ukoliko se izvršni dužnik ne javi ovom izvršitelju u ostavljenom roku, smatraće se da je ovim objavljivanjem izvršeno uredno dostavljanje gore navedenog pismena, te će isti snositi negativne posljedice koje mogu nastati. Dostavljanje se smatra izvršenim nakon isteka roka od osam dana od dana isticanja pismena na oglasnoj tabli suda, ukoliko je prethodno izvršeno objavljivanje u dnevnom štampanom mediju, shodno čl. 5 Zakona o izmjenama i dopunama ZIO-a, a u vezi sa čl. 45 ZIO.

JAVNI IZVRŠITELJ Ana Nikić Petričević, s.r

Na osnovu člana 135 Zakona o privrednim društvima („Sl.list CG“ br.65/2020), članova 50, 51, 52, 53, 54, 56, 57 Statuta AD „HIGIJENA“ Podgorica Odluke Odbora direktora od 27.06.2025. godine, sazivam REDOVNU SKUPŠTINU AKCIONARA AD „HIGIJENA“ Podgorica

Skupština će se održati 31.07.2025 .godine (četvrtak) u restoranu »Mayka« ul. Moskovska 63 u Podgorici, sa početkom u 14.00 časova.

Za Skupštinu se predlaže sljedeći

D N E V N R E D

1.Otvaranje Skupštine, izbor predsjedavajućeg, zapisničara ovjerivača zapisnika 2.Razmatranje i usvajanje:

a)Izvještaj menadžmenta o poslovanju Društva za 2024.godinu i b)Finansijskih iskaza Društva za 2024.godinu, sa Izvještajem nezavisnog Revizora, 3.Donošenje odluke o: a)razrješenju članova Odbora direktora b)imenovanju članova Odbora direktora, 4.Donošenje Odluke o imenovanju nezavisnog revizora za 2025.godinu, 5.Predlog Odluke o raspolaganju imovinom Društva – Odluka o zajedničkoj gradnji poslovno stambenog objekta na urbanističkoj parceli 45 u okviru Dup-a Nova Varoš Ko Podgorica II. 6.Predlog Odluke o investicionim aktivnostima, 7.Donošenje Odluke o kupovini sopstvenih akcija.

Materijal za Skupštinu sa predlozima Odluka staviće se na raspolaganje akcionarima najkasnije 20 (dvadeset) dana prije održavanja Skupštine to svakog radnog dana u vremenu od 12.00 do 15.00 časova u poslovnim prostorijama Društva u Podgorici, ul.Vaka Đurovića broj 112 na sajtu Društva www.higijena.me. Kontakt tel. 069/830-330.

PREDSJEDNIK ODBORA DIREKTORA,

Z A P I S N I K

FINALNO IZVLAČENJE NAGRADA nagradne igre Cosmetics-a pod nazivom „KAD SI OKRUŽEN PRIJATELJIMA“ FLOS stona lampa Bellhop x 5 Podgorica, 23.06.2025. Cosmetics Zabjelo ul.Ilije Plamenca bb, Podgorica – mjesto izvlačenja nagrada u okviru nagradne igre „KAD SI OKRUŽEN PRIJATELJIMA - FLOS stona lampa Bellhop x 5 za koju je izdata saglasnost br. 01-424/25-737/2 od strane Uprave za igre na sreću, dana 28.03.2025. Način izvlačenja: iz kompjuterske baze računa koji zadovoljavaju kriterijume iz pravila.

Dobitnici nagrade FLOS stona lampa Bellhop x 5:

1 GAJEVIĆ KRISTINA, BIJELO POLJE

2 BEGZIĆ DRAGAN, BAR

3 DJONAJ VERA, TUZI

4 JANJEVIĆ MILEVA, PODGORICA

5 BOŠKOVIC BRANKA, NIKŠIĆ

Komisija: MIRA VUČINIĆ

DANICA KRIVOKAPIĆ TIJANA TERZIĆ Podgorica, 23.06.2025.

Poslovni broj: Iv 4101/23

Javni izvršitelj Ana Nikić Petričević iz Bara, ul. Rista Lekića I-26, u pravnoj stvari izvršnog povjerioca DOO „Komunalne djelatnosti“ Bar, Bulevar revolucije bb, kula A, PIB 02002752, koga zastupa punomoćnik Vanja Mugoša, advokat iz Podgorice, protiv izvršnog dužnika Puzanova Antonina, B.24 Novembra 1B/41, Bar, radi naplate novčanog potraživanja, vr.sp. 76,59 eura, dana 27.06.2025. godine, JAVNO OBJAVLJUJE

Da se izvršni dužnik Puzanova Antonina iz Bara u roku od 3 dana obrati ovom javnom izvršitelju kako bi se istom uručilo rješenje o izvršenju Iv.br. 4101/23 od 23.11.2023. godine i rješenje o troškovima od 27.06.2025. godine. Ukoliko se izvršni dužnik ne javi ovom izvršitelju u ostavljenom roku, smatraće se da je ovim objavljivanjem izvršeno uredno dostavljanje gore navedenog pismena, te će isti snositi negativne posljedice koje mogu nastati. Dostavljanje se smatra izvršenim nakon isteka roka od osam dana od dana isticanja pismena na oglasnoj tabli suda, ukoliko je prethodno izvršeno objavljivanje u dnevnom štampanom mediju, shodno čl. 5 Zakona o izmjenama i dopunama ZIO-a, a u vezi sa čl. 45 ZIO.

JAVNI IZVRŠITELJ

Ana Nikić Petričević, s.r

Na osnovu člana 13 Zakona o procjeni uticaja na životnu sredinu („Sl. list CG“, br 75/18 84/24)

Sekretarijat za planiranje prostora i održivi razvoj Glavnog grada Podgorica OBAVJEŠTAVA zainteresovanu javnost da je nosilac projekta „SKY TOWERS INFRASTRUCTURE“ d.o.o. iz Podgorice, podnio zahtjev za odlučivanje o potrebi izrade elaborata o procjeni uticaja na životnu sredinu, za izgradnju nepokretnog privremenog objekta – infrastruktura za mobilnu telefoniju (antenski stub i elektroenergetsko napajanje za mobilnu telefoniju) na lokaciji „PG 186 – Pajkovska greda“,katastarska parcela broj 531 KO Stupovi, opština Podgorica. Zahtjev sa potrebnom dokumentacijom o planiranom objektu biće dostupan javnosti u prostorijama Sekretarijata za planiranje prostora i održivi razvoj - Sektor za održivi razvoj, ul. Vuka Karadžića broj 41, kancelarija broj 9, svakog radnog dana u terminu od 12 do 15 časova, u vremenskom okviru od pet radnih dana od dana objavljivanja ovog obavještenja. Primjedbe mišljenja u pisanoj formi, mogu se dostaviti na adresu ovog organa, kao na e-mail milanka.baljevic@podgorica.me, u navedenom roku.

OBAVJEŠTENJE za zainteresovane organe i organizacije Na osnovu člana 14 Zakona o procjeni uticaja na životnu sredinu (“Sl. list CG”,br 75/18) Sekretarijat za urbanizam obavještava zainteresovane organe i organizacije da je nosiocu projekta “ŠAHOVIĆ COMPANY” DOO, donijeto rješenje broj: 07-322/25-3482/3 od 20.06.2025. godine, kojim je utvrđeno da nije potrebna izrada Elaborata o procjeni uticaja na životnu sredinu za projekat “SOLARNA ELEKTRANA NA KROVU OBJEKTA”, na katastarskoj parceli broj 334/92, KO Tuzi, u Kućama Rakića, Opština Tuzi. Uvid u predmetno rješenje može se izvršiti na veb sajtu Opštine Tuzi www. tuzi.org.me.

U sprovedenom postupku procjene uticaja na životnu sredinu utvrđeno je da za projekat “SOLARNA ELEKTRANA NA KROVU OBJEKTA”, na katastarskoj parceli broj 334/92, KO Tuzi, u Kućama Rakića, Opština Tuzi, nije portrebna izrada Elaborata o procjeni uticaja na životnu sredinu. Protiv navedenog rješenja može se izjaviti žalba Glavnom administrator Opštine Tuzi, u roku od 15 dana od dana objavljivanja u sredstvima informisanja, a preko ovog organa.

Potrebni vozači B i C kategorije, radno iskustvo 2 godine. 069/032-380

Dnevni list

Elektronska pošta: desk@pobjeda.me

Direktor i glavni i odgovorni urednik:

NENAD ZEČEVIĆ

Zamjenica izvršnog

direktora: MILENA GOLUBOVIĆ

Direktorica marketinga: ŽELJKA RADULOVIĆ

REDAKCIJSKI

KOLEGI JUM Zamjenice glavnog i odgovornog urednika

RADMILA USKOKOVIĆ-IVANOVIĆ

MARI JA JOVIĆEVIĆ Pomoćnici glavnog i odgovornog urednika

đURđICA ĆORIĆ politika

SRđAN POPOVIĆ ekonomija

JELENA MARtINOVIĆ društvo

JOVAN NIKItOVIĆ kultura

DRAGICA šAKOVIĆ crnom gorom Urednici

ANA RAIČKOVIĆ crna hronika

NIKOLA SEKULIĆ hronika podgorice

JOVAN tERZIĆ arena

SLOBODAN ČUKIĆ feljton i arhiv

MARKO MILOšEVIĆ dizajn

DRAGAN MIJAtOVIĆ fotografija

LOGOtIP POBJEDE

Miloš Milošević i Nikola Latković (2019), inspiracija Anton Lukateli (1944)

PORtAL POBJEDE

Urednik

BOJAN đURIšIĆ Zamjenica urednika

ANA POPOVIĆ

OBJEKtIV Urednica

MARIJA IVANOVIĆ-NIKIČEVIĆ tELEFON

020/409-520 redAkcijA 020/409-536 MArketiNg 020/202-455 ogLAsN o Naziv osnivača: Društvo sa ograničenom odgovornošću za proizvodnju, promet i usluge, export-import „Nova Pobjeda“ - Podgorica Adresa sjedišta medija: 19. decembar br. 5 PIB: 03022480

Vlasnička struktura

„Nove Pobjede“ - 100% udjela „Media-Nea“ D.O.O. Podgorica Vlasnička struktura „Media-Nea“ - 99,99% udjela

First Financial Holdings sjedište „Media Nea“: Ul. 19. decembra br. 5, PiB „Media Nea“: 02842777

Vlasnička struktura „First Financial Holdings“ - 100% udjela Petros Stathis sjedište „First Financial Holdings“: Ul. Ulcinjska br. 3

PiB „First Financial Holdings“: 02628295

Više o vlasničkoj strukturi: pobjeda.me/p/impressum

Broj žiro računa „Universal capital Bank“: 560-822-77

Tiraž: 3.500

Subota, 28. jun 2025.

VASILIJE Mila GVOZDENOVIĆ

Sahrana je obavljena 27. juna u krugu porodice, po želji pokojnika, na groblju Čepurci.

OŽALOŠĆENI:

ćerka ALEKSANDRA – SAŠA, unuci LUKA i VASILIJE i zet GORAN LAKIĆ

Дана 26. јуна 2025. преминуо је у 64. години

у капели на градском гробљу Чепурци 27. јуна од 13 до 16 часова и 28. јуна од 10 до 14 часова, када ће се обавити сахрана.

РАТКО, сестра РАДОЈКА, снаха МИЛЕНА, братанићи ВЕЉКО и ОГЊЕН, братанична БОЈАНА, сестрићи ВАЊА и РАДОВАН, сестрична ЈЕЛЕНА, ђеверичић ПЕТАР, ђеверична НАДА унучад, праунучад и остала бројна родбина

Posljednji pozdrav dragoj

ОЖАЛОШЋЕНИ: супруга РАНКА, синови АЛЕКСАНДАР

Počivaj u miru.

Porodica ujaka VLADIMIRA KAVARIĆA

Posljednji pozdrav dragoj

OLGA RAIČEVIĆ

Ostavila si neizbrisiv trag na naše živote. Uspomene na tvoj vedar lik ćemo zauvijek nositi u svojim srcima. Pretužni zbog tvog ranog odlaska VINKA, MILAN i BOBAN sa porodicama

Posljednji pozdrav dragoj LIDIJI

Počivaj u miru. NADA i PEĐA KAVARIĆ 1107

Draga naša

Nadali smo se da će tvoj osmijeh i vedrina pobijediti. Počivaj u miru, dobra naša. BOBO, MILICA, ANDREA, ANDRIJA i TIJANA RADULOVIĆ

Posljednji pozdrav dragoj

Neizmjerno žalimo za tvojim preranim odlaskom. Pamtićemo te po tvom osmijehu i veselom duhu. Počivaj u miru.

Porodica pokojnog ujaka MILORADA KAVARIĆA

Neka tvoja plemenita duša počiva u miru. Zauvijek zahvalni za tvoja dobročinstva. PEĐA i ANA GRGUREVIĆ sa porodicom

LIDIJI

LIDIJA

LIDIJI

Dana 26. juna 2025 u 89. godini napustio nas je voljeni

Posljednji pozdrav

LIDIJI POPOVIĆ

Vječno ćemo te nositi u našim srcima

Tvoji kumovi OLGA, MIRKO, MILICA i UROŠ RADOŠEVIĆ

Opraštam se od

VASILIJA GVOZDENOVIĆA

Velikog čovjeka i iskrenog prijatelja.

Bio si oslonac i podrška, kako svojoj porodici, tako i svima koji su bili dio tvog života. Zato je tvoj odlazak dodatno teško prihvatiti.

Hvala ti na svemu i neka ti je vječna slava!

SNEŽANA LAKIĆ

Posljednji pozdrav dragoj

RADMILI VUKČEVIĆ rođenoj VUJOŠEVIĊ

Otišla si tiho, ostavljajući sjećanja na dobrotu, snagu i ljubav koju si nesebično dijelila. Zauvijek ćeš živjeti u našim srcima

Moj najdraži i najvoljeniji Oče

Brat DANKO, snaha MIRA, bratanić PEĐA i bratanične ŽANA i MIMA sa porodicama

VASILIJE GVOZDENOVIĆ

Nisi mi bio samo Otac, bio si mi brat, majka, prijatelj i najveća podrška.

Posle tebe ostaje praznina za Ocem, bratom, majkom, prijateljem i osloncem.

Bio si pećina u kojoj smo se sklanjali posle svih bura i nedaća.

Nedostajaće mi tvoja zaštita i tvoje utočište.

Bila je čast biti deo tvog života.

Putuj sa anđelima i na tom putu pozdravi sve naše voljene.

Dragi deda,

Tvoja ćerka SAŠA

VASILIJE GVOZDENOVIĆ

Mnogi su dobri, ali malo ko najbolji kao ti.

Anđele moj

SEKO

Podarila si mi život, suzu, smijeh, nadu i sreću.

Tvoji unuci

LUKA i VASILIJE LAKIĆ

Odgajala si me i vaspitavala požrtvovano kako samo majka zna. Naše suze bole, a praznina u našim srcima je nemjerljiva.

Posljednji pozdrav voljenoj ujni

ŽANA PETROVIĆ sa porodicom 1105

Voljena majko

Ćerka VERA, unuci STEVO i VELJKO 1153

SEKO

Tvoje plemenito srce će uvijek kucati sa našim. Budi najmirisniji zumbul u vječnoj bašti.

Ćerka MILENA, zet MIROLJUB i unuk NEMANJA

RADMILI VUKČEVIĆ

Posljednji pozdrav našem bratu, stricu i đeveru

DUŠAN Radovana IVANOVIĆ

Bio si privržen brat, voljeni stric i najbolji đever. Nedostajati ćeš nam

OŽALOŠĆENI:

brat BRANKO, snaha NADA i đeca ĐINA, VUJOŠA, DANA i ILIJA

Posljednji pozdrav voljenom tetku VLADIMIRU PERANOVIĆU

Tvoj plemeniti lik ostaće zauvijek u mom srcu RAJKO KOSTIĆ

Posljednji pozdrav dragom tetku, đedu i prijatelju

VLADIMIRU PERANOVIĆU

Ljubav i dobrotu koju si nam poklanjao nikad nećemo zaboraviti. RAJKA, VLADIMIR i MOMČILO ĐUKANOVIĆ

1145

Dragi naš Vele

VESKO GVOZDENOVIĆ

28. 6. 2019 – 28. 6. 2025.

Fale tvoje riječi, a najviše tvoj mir. Mi te čuvamo u srcu. Tu si uvijek na sigurnom.

Tvoje: CECA, ADRIJANA i KRISTINA

Dragi striko

VLADIMIR PERANOVIĆ

Tvoja dobrota, velikodušnost i blaga riječ ostaće zauvijek u našem sjećanju.

Počivaj u miru.

Posljednji pozdrav voljenom tetku

VLADIMIR PERANOVIĆ

Sa tugom u srcu, ali i sa zahvalnošću što smo te imali, opraštamo se od tebe. Tvoja ljubav, snaga i toplina zauvijek će ostati dio nas. Ostaćeš zauvijek u našim mislima i srcima.

Tvoja sestra DESANKA i zet MILORAD

VLADIMIRU PERANOVIĆU

Sjećanje na tvoj plemeniti lik ostaće u našim srcima zauvijek SANJA DAPČEVIĆ sa porodicom

1095

Godina dana od odlaska našeg prijatelja

IVA MILOVIĆ

28. 6. 2024 – 28. 6. 2025.

Toliko smo još mogli zajedno drugovati, smijati se i plakati. Tvoj prerani odlazak je ostavio duboku ranu u nama. Fališ Iva !!!

Tvoje: MILICA JABLAN i MILENA MIRKOVIĆ

Dana 28. juna 2025. navršava se četrdeset dana od kada nas je napustila naša draga

1146

BORKA Nikolaja KARPINSKI rođena POPOVIĆ

U našim srcima živiš zauvijek kroz uspomene, ljubav i poštovanje koje si ostavila iza sebe.

i živjećeš u našim mislima, sjećanjima i uspomenama. Tvoja PORODICA

Godina je od smrti naše sestre

ZAGE RADONJIĆ

Vrijeme koje prolazi neće umanjiti bol, niti izbrisati sjećanja na tebe i tvoju dobrotu. Nadamo se da ti je duša našla mir u zagrljaju onih za kojima si puno patila. Počivajte zajedno, a mi ćemo dovijeka žaliti za vama.

Od braće MIĆUNA i SVETA KEKOVIĆA sa porodicama

1144

TVOJA PORODICA

NINA i TAMARA sa porodicama

IGOR VUKIĆEVIĆ

Voljeni zete, S posebnim pijetetom ću te se uvijek sjećati, tvoje dobrote, iskrenosti i poštenja koje si nesebično pružao svima. Hvala ti, Igore. Neka te anđeli čuvaju u zagrljaju tvog oca Milovana. S ljubavlju i poštovanjem,

Ožalošćena SLAVKA BRALETIĆ

20. 6. 2011 – 20. 6. 2025.

LJUBO JOVANOVIĆ

Jedini naš, 14 godina nijesi sa nama. Prolaze godine, teške, preteške i dani puni tuge. Beskrajno te volimo i tugujemo za tobom. Dana 29. juna 2025. posjetićemo Ljubovu vječnu kuću u 10 časova.

Tvoji roditelji MILORAD i MARTA, sestra ANA i tetka MARINA

Godina je od smrti moga dragog ujaka

BORA

Ne postoji vrijeme koje će izbrisati uspomene i sjećanje na tebe. Počivaj u miru.

Tvoja MILENA DAJKOVIĆ sa porodicom

Vječnaja Pamjat

IKE Veljkova RAIČEVIĆ rođena ĐURIČKOVIĆ

Ne pomaže ni Plač ni Molitva dok se sretnemo u Carstvo Nebesko.

Bistra Uma, čela visokoga

Dobroto Moja, što su te krasile najljepše ljudske osobine.

Tvoja voljena ŠĆER

Navršava se četrdeset dana od smrti našeg brata, strica i đevera

MIKANA IVANOVIĆA

Tvoja plemenita duša, dobrota i poštovanje ostaće vječno u našim srcima.

Počivaj u miru.

BUTO sa porodicom

Bol nije u riječima i suzama nego u srcu i duši gdje ćeš zauvijek ostati.

Tvoja sestra LJILJA, ŽARKO, SLAĐANA, ANĐELA i ANASTASIJA

Godina dana od smrti

BORA MARTINOVIĆA

Uvijek ćeš biti u mom srcu sačuvan od zaborava. Počivaj pored našeg Sretena.

Tvoja DANKA

Godina dana je od smrti mog voljenog oca BORA

Bio si topla i vedra duša, a srce ti je bilo veliko da u njemu stane svako. Volio si nas bez granica. Tvoja divna duša utihnula je još tog pretužnog avgusta kad nas je napuštio tvoj najvoljeniji sin a moj brat Sreten. Od tada si čekao trenutak kad ćeš ga ponovo zagrliti. Sad ste zajedno, a u našim mislima i srcima zauvijek.

Tvoja ćerka DUŠICA sa porodicom

Četrdeset je dana od smrti našeg voljenog

Svaki od tih 40 dana obilježen je sjećanjima na trenutke sa tobom. Prebrzo si nam otišao, a vrijeme bez tebe presporo nam prolazi. Nedostaješ.

Tvoji MIKICA, IVANA i SEKULE

Dragi brate

BORO

Godina prođe od tvog odlaska Bol, tuga, sjećanje na tebe ne blijede. Počivaj na mjestu bez bola i patnje u zagrljaju tvog Sretena. Vječno ćeš ostati u našim mislima i srcu.

Sestra NENA, sestrična MARIJA sa porodicom

Sedam godina je od smrti našeg brata

MILIVOJA ĐUROVIĆA

Svakog dana si u našim mislima i sjećanjima, a bićeš uvijek u našim srcima. Nedostaješ. Tvoje sestre STANKA, BEBA, NEĐELJKA i MIRA

PAVLA – MIKANA IVANOVIĆA

MIKANU

Neprebolu naš

Postoje tragovi koji se ne brišu, sjećanja koja ne blijede, rane koje ne zarastaju i tuga koju vrijeme ne liječi...

Anđele naš, ostavila si nam utjehu u tvoja tri anđela, ali ti si naš nezaborav!

Volimo te

OTAC, MAJKA, MIGIĆ i MICA

Voljena sestro

IVA

Prošla je godina dana, a mi nikako da se pomirimo sa činjenicom da nisi pored nas. Još uvijek te tražim u svemu. Čuvaćemo te od zaborava.

Vrijeme ne briše tugu i sjećanja. Još uvijek čekamo da se pojaviš među nama. Zauvijek u mislima sa tobom, Iki naša.

IVA Željkova MILOVIĆ

Prošla je godina dana ali tvoj glas, tvoj smijeh i tvoja ljubav, još žive u nama.

U svakom danu si sa nama, u mislima i molitvi... Volimo te

Tvoji: ŽELJKO, ĐORĐE, BOGDAN i OGNJEN

Godina je prošla otkako si nas napuštila, ali još uvijek te osjećamo kao da si tu!

Ono što si radila tokom života, ostavila nam u sjećanju i osjećaju, nikad neće umrijeti u nama. Tu si, svakim danom, iako te nema!

Tvoj LULI sa porodicom

KUMI

Godina najvećeg bola i patnje za tobom i bez tebe. Zašto me ostavi tako rano. Koliko smo još imale da kažemo jedna drugoj. Cijeli život ćeš mi biti rana i neprebol. Voli te tvoja KUMI

Dvanaest mjeseci je za nama, a samo je jedan nad nama, i zasijaš mi u njemu, onako sva u zlatu spusti mi se s proljeća da te vidim s lastama u jatu.

BURI, TANJA i DANILO

Iki, Godina dana od kad si otišla, ali tvoj osmijeh i toplina zauvijek ostaju sa nama! ŽIVIŠ i ŽIVJET ćeš vječno u našim srcima, mislima i u svakodnevnim pričama.

NIKOLA i KSENIJA

Ni vrijeme ni tišina ne brišu tvoj lik iz našeg srca i misli. Nedostaješ.

SAŠA, MILETA i LJUBICA

MILOVI

Prošla je godina otkako te nema, a bol ne jenjava. Tvoje oči, tvoj osmijeh i tvoja dobrota ostali su urezani u mom srcu. Voljela sam te beskrajno. Volim te zauvijek! Tetka MAJA i tetak DANKO

Tiho i nečujno si nas napuštila i odnijela sa sobom neostvarene planove i neispunjene želje, a nama ostavila bol i tugu. Živjećeš u mom srcu i mislima dok budem postojala. Tetka MILA i tetak NENO sa porodicom

SJEĆANJE na drage roditelje

S ljubavlju, zahvalnošću, poštovanjem i ponosom,

NIKOLA, ELI, IVA i LELA s porodicama

ANTO JELENA MALIŠIĆ

Voljena naša

IVA

Tvoj STRIKO, STRINA i NIKŠA

Tvoja sestra VANJA sa porodicom

IKI

moja

IVA

IVA MILOVIĆ

IVA

Subota, 28. jun 2025.

U nedjelju, 29. juna, navršava se godina dana od kada sa nama nije naš voljeni

LJUBOMIR

Matov RAIČEVIĆ

Pomen povodom godišnjice smrti će se održati u 9 časova na groblju u Gornjoj Gorici.

Sjećamo te se s ljubavlju, ponosom i zahvalnošću za sve što si bio i što si nam pružio.

OŽALOŠĆENI: supruga SLAVICA, kćerka ANĐELA, zet LUKA, unučad ĐORĐE i NAĐA, sestre STANKA, BOSILJKA i RAJKA, sestrići, sestrične i ostala mnogobrojna rodbina